OLIMP 15

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

BROJ 15 • LIPANJ 2005.

ISSN 1331-9523

9:56

Page 1

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:57

Page 2

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:57

Page 3

Dragi Ëitatelji, pred vama je 15. broj "Olimpa" i prvi koji je svoje stranice "poklonio" πkolskom i studentskom sportu, jer smo uvjereni da su upravo meu Ëitateljima "Olimpa" u osnovnim i srednjim πkolama naπi buduÊi olimpijci. Mi Êemo se, uz pomoÊ Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta, pobrinuti da Ëasopis bude dostavljen u sve odgojno obrazovne ustanove Republike Hrvatske.

U ovom broju objavljujemo razgovor s dopredsjednikom HOO-a i dopredsjednikom Svjetske stolnoteniske federacije Ivom Goranom Munivranom, a posebnu pozornost posvetili smo i najveÊem multisportskom dogaaju ove godine - Mediteranskim igrama u Almeriji na kojima Êe nastupiti rekordan broj naπih sportaπa.

U rubrici "Olimpijske legende" gost nam je proslavljeni vaterpolist prof. Hrvoje KaËiÊ, a u rubrici "Sportske nade" predstavljamo vam karatisticu Jelenu KovaËeviÊ.

ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIK Ante DrpiÊ

UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Romana Caput-Jogunica, Gordana GaÊeπa, Siniπa HanËiÊ, Nada SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec

Josip »op, dipl. oec.

V.D. glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora

Uz naπe stalne rubrike "Povijest hrvatskog sporta" i od "Olimpa do Olimpa" uvodimo i novu rubriku - "Sportska arhitektura", u kojoj Êe arhitekti-struËnjaci za sportsku arhitekturu u nekoliko iduÊih brojeva na pristupaËan naËin pokuπati ukazati na glavne probleme i naËine rjeπavanja problematike gradnje sportskih objekata u nas i u svijetu.

Od ovog broja uvodimo i rubriku "Sportski grad", koju smo zapoËeli s gradom na Ëetiri rijeke, a poslije Karlovca Êe na red doÊi gotovi svi gradovi Lijepe naπe, bez obzira na njihovu veliËinu.

5 6

Kalendar natjecanja 2005. LIPANJ - SRPANJ - KOLOVOZ - RUJAN Ivo-Goran Munivrana, dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora

Dræava se ne brine dovoljno o sportu

9

Meunarodne sportske priredbe

Sportski duh Sredozemlja

12 Mediteranske igre u Almeriji Prvi filtar za Peking

UREDNIK FOTOGRAFIJE Radiπa MladenoviÊ LEKTURA MARE

15 Olimpijske legende: Hrvoje KaËiÊ 18 Sportske nade: Jelena KovaËeviÊ 20 Predstavljamo vam sportski grad: Karlovac 22 Olimpizam: Olimpijska povelja Olimpizam je æivotna filozofija

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb

27 Godiπnji sabor hrvatskog zbora sportskih novinara 28 Prilog POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

38 Prilog ©PORT U ©KOLI I STUDENTSKI ©PORT

TISAK Stega tisak, Zavrtnica 17 Zagreb

56 Sportska arhitektura 58 »etvrta meunarodna znanstvena konferencija o kineziologiji Znanost i struka - izazov za buduÊnost

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.tel.hr

59 Publicistika Od Olimpa do Olimpa

62 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru 3

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:57

Page 4

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:57

Page 5

KALENDAR NATJECANJA 2005.

LIPANJ - SRPANJ - KOLOVOZ - RUJAN

Priredila Liljana Jazbinπek

LIPANJ

SRPANJ

MEDITERANSKE IGRE ALMERIA 2005..

OLIMPIJSKI FESTIVAL EUROPSKE MLADEÆI (EYOF) - ljetni Lignano/Sabbiadoro (Italija), od 2. do 9. srpnja ATLETIKA IAAF Grand Prix miting, Zagreb, 11. srpnja

Almerija (Spanjolska) od 24. lipnja do 3. srpnja ATLETIKA PlitviËki maraton, PlitviËka jezera, 4. lipnja GIMNASTIKA Europsko prvenstvo, Debrecen (Maarska), od 2. do 5. lipnja EP u ritmiËko sportskoj gim.

Moskva (Ruska Federacija), od 9. do 12. lipnja KAJAK Europsko seniorsko prvenstvo, Tacen (Slovenija), od 20. do 26. lipnja/slalom NOGOMET Kvalifikacije za SP 2006. u NjemaËkoj: Bugarska Hrvatska, 4. lipnja STOLNI TENIS PRO tour turniri:

Duje Draganja

Europsko prvenstvo za mlae seniore/seniorke - do 23. godine, Erfrut (NjemaËka), od 14. do 17. srpnja Europsko juniorsko prvenstvo, Kaunas (Litva), od 21. do 24. srpnja IAAF mitinzi Zlatne lige: Pariz (Francuska), 1. srpnja, Rim (Italija), 8. srpnja, Oslo (Norveπka), 29. srpnja GIMNASTIKA

Seoul (R. Koreja), od 9. do 12. lipnja

Svjetske igre, Duisburg (NjemaËka), od 15. do 24. srpnja KAJAK Svjetski kup - utrke slaloma:

Taiwan (Tajvan), od 16. do 19. lipnja

Atena (GrËka), od 4. do 10. srpnja Augsburg (NjemaËka), od 12. do 17. srpnja

Dado Prrπo

La Seu d' Urgel (©panjolska), od 22. do 24. srpnja Europsko juniorsko i mlae seniorsko (do 23. godine) prvenstvo, Plovdiv (Bugarska)/mirne vode Europsko juniorsko i seniorsko prvenstvo, Chalaux (Francuska), od 17. do 24. srpnja/spust Svjetsko juniorsko prvenstvo, Vipiteno (Italija), od 25. do 31. srpnja/spust

Mario AnËiÊ i Ivan LjubiËiÊ

Rio de Janeiro (Brazil), od 23. do 26. lipnja Santiago de Chile (»ile), od 30. lipnja do 4. srpnja TENIS Roland Gaross, od 23. svibnja do 5. lipnja Zagreb Ladies Open - WTA, od 6. do 12.

Wimbledon, od 20. lipnja do 3. srpnja VESLANJE Svjetski kup - utrke: München (NjemaËka), od 17. do 19. lipnja

Europsko seniorsko prvenstvo, Poznanj (Poljska), od 28. do 31. srpnja/mirne vode PLIVANJE Svjetsko seniorsko prvenstvo, Montréal (Kanada), od 17. do 31. srpnja STOLNI TENIS PRO tour turniri: US open, SAD, od 7. do 10. srpnja Europsko juniorsko prvenstvo, Ostrava (»eska), od 15. do 24. srpnja

Svjetske (Masters) igre, Edmonton (Kanada), od 22. do 31. srpnja TENIS Davis kup polufinale, Hrvatska - Rumunjska, Split, od 15. do 17. srpnja Fed kup, kvalifikacijski susreti za Svjetsku skupinu I, 9. i 10. srpnja Croatia open, Umag - ATP International Series, od 25. do 31. srpnja Dubrovnik open - ATP, od 18. do 24. srpnja VATERPOLO Super liga - polufinale, od 6. do 10. srpnja Svjetsko seniorsko prvenstvo, Montréal (Kanada), od 15. do 31. srpnja VESLANJE Svjetsko prvenstvo za mlae seniore/seniorke (do 23. godine), Amsterdam, od 22. do 24. srpnja

»akovec futures - ITF, od 16. do 21. kolovoza Zagreb futures - ITF, od 23. do 26. kolovoza Mali Loπinj futures - ITF, od 30. kolovoza do 4. rujna VATERPOLO Svjetska liga - finale, Beograd (SiCG), od 11. do 14. kolovoza VESLANJE Svjetsko seniorsko prvenstvo, Gifu (Japan), od 28. kolovoza do 4. rujna Svjetsko juniorsko prvenstvo, Brandenburg (NjemaËka), od 3. do 6. kolovoza

RUJAN ATLETIKA IAAF mitinzi Zlatne lige: Berlin (NjemaËka), 4.rujna

KOLOVOZ

IAAF World Athletics Final, Monaco (M. Carlo), 9. i 10. rujna KAJAK Svjetsko seniorsko prvenstvo, Penrith (Australija), od 28. rujna do 2. listopada slalom

STUDENTSKE IGRE (UNIVERZIJADA) - ljetne Izmir (Turska), od 11. do 21. kolovoza ATLETIKA Svjetsko prvenstvo, Helsinki (Finska), od 6. do 14. kolovoza

Svjetski kup - utrke: Guanzhou (Kina), od 23. do 29. rujna/mirne vode KO©ARKA Europsko seniorsko prvenstvo, muπki, Beograd i Podgorica (SiCG), od 15. do 25. rujna

IAAF mitinzi Zlatne lige: Zürich (©vicarska), 19. kolovoza, Bruxelles (Belgija), 26. kolovoza KAJAK Svjetsko juniorsko prvenstvo, Szeged (Maarska), od 5. do 8. kolovoza/mirne vode

Europsko seniorsko prvenstvo, æene, Izmir, Ankara i Bursa (Turska) od 2. do 11. rujna KONJI»KI SPORT CSI0*** Svjetski kup Zagreb, 22. do 25. rujna NOGOMET Kvalifikacijske utakmice za SP 2006. u NjemaËkoj: Island - Hrvatska, 3. rujna

Svjetski kup - utrke: Luzern (©vicarska), od 8. do 10. srpnja

Europsko juniorsko i mlae seniorsko (do 23. godine) prvenstvo, Krakow (Poljska) od 18. do 21. kolovoza /slalom Svjetsko seniorsko prvenstvo, Zagreb, od 15. do 28 kolovoza/mirne vode NOGOMET Prijateljska utakmica Hrvatska - Brazil, Split, 17. kolovoza TENIS Vinkovci futures - ITF, od 9. do 14. kolovoza

Malta - Hrvatska, 7. rujna ODBOJKA Europsko seniorsko prvenstvo, muπki, SiCG i Italija, od 2. do 11. rujna Europsko seniorsko prvenstvo, æene, Pula i Zagreb od 16. do 25. rujna VESLANJE Svjetsko seniorsko prvenstvo, Gifu (Japan), od 28. kolovoza do 4. rujna

5

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:57

Page 6

INTERVIEW: Ivo-Goran Munivrana, dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora

Dræava se ne brine dovoljno o sportu Udio Antuna Vrdoljaka u osnivanju HOO-a i njegovu razvoju je iznimno vaæan i skidam mu kapu za sve πto je napravio u prve Ëetiri godine. Poslije se to, kao i sa svakim drugim mandatom, vjerojatno i mojim, malo razvodnilo. Osnovna je zamjerka πto se involvirao u rad mnogih saveza pa je uπao u sukobe koji mu nisu trebali. Sa Zdravkom Hebelom sam malo radio, a Zlatko Mateπa je prava treÊa sreÊa za HOO i sve saveze. S njim je doπlo do znatnog napretka u radu HOO-a, do demokratizacije

Piπe Vedran BoæiËeviÊ vo-Goran Munivrana je Ëovjek s malo slobodnoga vremena. To, meutim, nije nimalo Ëudno kad se uzmu u obzir sve duænosti koje je obnaπao taj SpliÊanin. Svojom se sposobnoπÊu i struËnoπÊu probio na visok poloæaj u nizu domaÊih i meunarodnih sportskih udruga. Joπ od 1990. je Ëelni Ëovjek Hrvatskog stolnoteniskog saveza, veÊ dulje je dopredsjednik Europskog stolnoteniskog saveza (ETTU), a otprije nekoliko tjedana i Svjetskog (ITTF). Tajnik je Splitskog saveza sportova i jedan od ljudi s najduljim staæem u Hrvatskom olimpijskom odboru. Od osnutka krovne hrvatske sportske udruge je Ëlan Skupπtine, a od 2000. i dopredsjednik HOO-a.

Pravi Ëovjek za izradu profila dosadaπnjih vlasti i predsjednika.

- Udio Antuna Vrdoljaka u osnivanju HOO-a i njegovu razvoju je iznimno vaæan i skidam mu kapu za sve πto je napravio u prve Ëetiri godine. Poslije se to, kao i sa svakim drugim mandatom, vjerojatno i mojim, malo razvodnilo. Osnovna je zamjerka πto se involvirao u rad mnogih saveza pa

I

6

je uπao u sukobe koji mu nisu trebali.

Sa Zdravkom Hebelom sam malo radio, iz meni nepoznatih razloga je kratko bio na funkciji. A Zlatko Mateπa je prava treÊa sreÊa za HOO i sve saveze. S njim je doπlo do znatnog napretka u radu HOO-a, do demokratizacije. Spreman je sasluπati sve suradnike, iako ga nije lako uvjeriti u neπto. Uspjeπan je i zbog dobrih veza koje je stvorio kao predsjednik vlade.

• Prije neπto viπe od godinu dana spominjali ste da je hrvatski sport zahvatila apatija. Je li pet olimpijskih medalja iz Atene promijenilo situaciju na bolje?

- Doπlo je do znatnog poboljπanja iz dva razloga. Osvajanje medalja je dalo impuls sportaπima da vide kako i mala Hrvatska moæe do uspjeha.

Vjerujem da Êemo i na skoraπnjim Mediteranskim igrama odræati takav trend rezultata. Ali tek Êe Peking 2008. biti pokazatelj imamo li kontinuitet rezultata ili je Atena bila samo bljesak. Jer, objektivno, Hrvatskoj po broju stanovnika ne pripada pet medalja, za nas su

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:57

Page 7

uspjeh i dvije. Drugi je razlog poboljπanja vezan uz spomenutu Mateπinu demokratizaciju HOO-a, a vaæno je i πto su savezi dobili viπe novca. No istodobno, odnos dræave prema sportu i dalje je nedefiniran i nezadovoljavajuÊ. Nedonoπenje Zakona o sportu veÊ godinama pokazuje nebrigu dræave prema sportu. Nije taj zakon Einsteinova teorija relativnosti da se ne moæe napokon donijeti. A æalosno je i ako je jedan od glavnih problema Vlade hoÊe li sport dobiti 30 ili 40 milijuna kuna.

• Gledate li pozitivno na promjene statuta HOO-a?

- Apsolutno, jer sada je i statutom ozakonjeno da je najviπe tijelo HOO-a njegova Skupπtina, pa VijeÊe i predsjednik, a tek onda profesionalci, od tajnika naniæe. Oni su vaæan segment rada, ali nisu ti koji bi trebali upravljati HOO-om i sredstvima. Vaæno je i πto su osnovani odbori ljetnih, zimskih i neolimpijskih sportova te lokalnih sportskih zajednica. Nema potrebe da , primjerice, netko iz stolnog

tenisa sudjeluje u raspravi o problemima skijanja i obrnuto.

PoveÊan je i broj Ëlanova VijeÊa sa 13 na 17, opet s ciljem da veÊi broj ljudi regulira rad HOO-a. U prvoj fazi je postojao prijedlog da se VijeÊe proπiri predstavnicima sponzora, ali to bi bilo vrlo loπe rjeπenje jer HOO-om trebaju upravljati ljudi koji su se dokazali u sportskom radu.

OnemoguÊeno je i da glavni tajnik upravlja velikim financijskim sredstvima bez znanja VijeÊa.

Naæalost, joπ nismo stigli napraviti novi pravilnik o kategorizaciji sportaπa, a dosadaπnji je zastario.

Neπto πto je prije za Hrvatsku bio rezultat divljenja, danas moæda viπe nije.

• Je li Split doista ''najsportskiji'' grad na svijetu, kako si Ëesto voli tepati? Brojni odlasci sportaπa zbog nepostojanja uvjeta za razvoj sugeriraju da stanje ipak nije tako ruæiËasto.

- Kad se govori o ''najsportskijem'' gradu na svijetu, trebalo bi prije definirati koji su kriteriji za takvu ocjenu. Bez jasnih se kriterija ne 7

‹

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:57

Page 8

moæe o tome govoriti, ali se moæe reÊi da je Split iznimno sportski grad, s iznimnim rezultatima i talentiranom populacijom. »injenica je da nema mnogo gradova takve veliËine na svijetu s tolikim brojem olimpijaca i osvojenih medalja. No to ne znaËi da ne postoje stotine problema u splitskom sportu. Split je poznat po mnogoËemu, ali ipak najviπe po svojim sportaπima, a tretman sporta u gradu je potpuno neadekvatan.

Istina, posljednjih se godinu-dvije malo poboljπao, ali i sada je 50 posto ispod potrebnog. Nebriga Kriv sam ja, ali i novinari prijaπnjih gradskih • »ini li vam se da poloæaj stolnog struktura je poprimila alarmantne razmjere, jer tenisa u hrvatskoj javnosti nije adekad Duje Draganja ode u kvatan postignutim rezultatima?

Rijeku zbog nekoliko - Apsolutno, a za to je 50 posto kriv tisuÊa kuna stipendije, HSTS, odnosno ja kao njegov predsjeonda je to znak za dnik. Moæda sam staromodan pa ne znam uzbunu. Sportski Split i naÊi nove naËine prezentacije stolnog tedalje æivi od nisa. Ali, 50 posto su krivi i novinari jer im Mediteranskih igara, od 1979. nije izgraen je draæe pisati o tome kako Niku KranjËanijedan novi sportski ra boli peta, nego o sportu koji donosi vrobjekt. Splitsko je hunske rezultate. Viπe se piπe o Bad Blue gospodarstvo, naæalost, Boysima i Torcidi nego o cijelom hrvatisto vrlo slabo i praktiËki skom stolnom tenisu. najvaæniji sponzori su velika dræavna poduzeÊa.

Nedonoπenje Zakona o sportu veÊ godinama pokazuje nebrigu dræave prema sportu. Nije taj zakon Einsteinova teorija relativnosti da se ne moæe napokon donijeti. A æalosno je i ako je jedan od glavnih problema Vlade hoÊe li sport dobiti 30 ili 40 milijuna kuna

• Koje ste si ciljeve postavili na novoj funkciji dopredsjednika ITTF-a?

- Neugodno mi je govoriti o tom imenovanju da ne ispadnem prepotentan. »ak nisam htio ni javiti novinarima da sam izabran, uËinio je to predsjednik Mateπa koji je to oznaËio velikim dosegom hrvatskog stolnog tenisa. Svakako je rijeË o velikom priznanju koje je vezano uz rezultate hrvatskih stolnotenisaËa, od pokojnih Æarka Dolinara i Antuna StipanËiÊa, do Dragutina ©urbeka, Zorana Primorca i Tamare Boroπ, kao i uz dobre organizacije Europskog prvenstva u Zagrebu 2002. i meunarodnih Pro Tour turnira. Kad je rijeË o ciljevima, jedan od prvih mi je da u KuÊu slavnih ubacim Dolinara i ©urbeka, a drago mi je da sam Primorca veÊ uspio ubaciti u Komisiju sportaπa. InaËe, veliko je priznanje naπem stolnom tenisu i dodjela domaÊinstva Svjetskog prvenstva 2007. Zagrebu.

Za usporedbu kako je to teπko dobiti spomenut Êu da su posljednja tri domaÊina bili viπemilijunski gradovi, Osaka, Pariz i sada ©angaj.

8

‹

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:57

Page 9

ME–UNARODNE SPORTSKE PRIREDBE Mediteranske igre

Sportski duh Sredozemlja

Piπe SunËica JajËeviÊ

Prvi hrvatski πportaπ koji je osvojio medalju na I. mediteranskim igrama u Aleksandriji 1951. godine bio je Rudolf Galin, bacaË kladiva zagrebaËkog AAK Mladost egionalne igre su πportska natjecanja u viπe πportskih grana na kojima sudjeluju πportaπi zemalja odreenog geografskog podruËja. Na svijetu se odræava desetak regionalnih igara od kojih su najpoznatije Azijske igre (prve su odræane 1978.), BaltiËke igre (1993.), Bolivarske igre (1938.), CentralnoameriËke i Karipske igre (1926.), CentralnoameriËke igre (1973.), IstoËnoazijske igre (1993.), Igre

R

otoka Indijskog oceana (1979.), Mikronezijske igre (1969.), PanameriËke igre (1951.), JugoistoËne azijske igre (1959.), JuænopacifiËke igre (1963.) i dr.

Otac mediteranskih igara Mohamed Taher-paπa Uz sudjelovanje na regionalnim igrama Alpe - Jadran, hrvatski

πportaπi nastupaju i na mediteranske igrama (MI). One su vaæno regionalno πportsko natjecanje, kulturna i druπtvena manifestacija zemalja Europe, Azije i Afrike smjeπtenih uz obale Sredozemnog mora. Te se igre kontinuirano odræavaju svake Ëetvrte godine poËevπi od 1951. Redoslijed odræavanja promijenjen je 1993. godine. Do tada su odræavane godinu dana prije olimpijskih igara, a od 1993. odræavaju se godinu poslije 9

‹

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:57

Page 10

njih. Inicijator osnivanja mediteranskih igara bio je Mohamed Taher-paπa (1897. - 1970.), egipatski πportski funkcionar turskog podrijetla. On je doktorirao politiËke znanosti na sveuËiliπtu u Lausannei.

Bio je svestrani πportaπ, predsjednik Egipatskog olimpijskog odbora, Ëlan Meunarodnog olimpijskog odbora i pokretaË modernog πporta u Egiptu.

Prijedlog o pokretanju mediteranskih igara Mohamed Taher-paπa iznio je na sjednici MOO-a u Londonu 1948. godine. Igre priprema, organizira i njima rukovodi Comité Internationale des Jeux Mediteranées (Meunarodni odbor mediteranskih igara ) sa sjediπtem u Ateni. Dosad je odræano Ëetrnaest mediteranskih igara: I. Aleksandrija 5. - 20. 10. 1951.

II. Barcelona 16. - 25. 6. 1955.

III. Beirut 11. - 26. 10. 1959.

IV. Napulj 21. - 29. 9. 1963.

V. Tunis 8. - 17. 9. 1967.

VI. Izmir 6. - 17. 10. 1971.

VII. Alæir 23. 8 - 6. 9. 1975.

VIII. Split 15. - 29. 9. 1979.

IX. Casablanca 3. - 17. 9. 1983.

X. Latakia 11. - 25. 9. 1987.

XI. Atena 28. 6. - 12. 7. 1991.

XII. Agde 16. - 27. 6. 1993.

XIII. Bari 13. - 27. 6. 1997.

XIV.Tunis 2. - 15. 9. 2001.

Ceremonijal otvaranja VIII. Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine

Naπe koπarkaπice su bile uvjerljivo najbolje na MI u Tunisu 2001. i zasluæeno osvojile zlatnu medalju

NaËin organiziranja Organizacija koja rukovodi mediteranskim igrama je Comité Internationale des Jeux Mediteranées (CIJM). On je poËeo djelovati 1961. godine. Sve do tada, igrama je rukovodio Kontrolni odbor koji je bio izvrπno tijelo Kongresa najviπeg tijela mediteranskih igara.

Kongres Ëine opunomoÊeni predstavnici zemalja Ëlanica CIJM-a.

Izvrπni odbor Meunarodnog odbora mediteranskih igara saziva redoviti i izvanredni Kongres mediteranskih igara. Redoviti kongres odræava se svake Ëetvrte godine za odræavanja mediteranskih igara, a izvanredni se moæe sazvati na osnovi obrazloæenog zahtjeva. Kongresom rukovodi predsjednik i punovaæan je ako mu prisustvuje deset Ëlanica CIJM-a. U nadleænost Kongresa pripada usvajanje odluka u suglasnosti sa 10

zadacima i ciljevima CIJM-a, izbor Ëlanova izvrπnog odbora, imenovanje poËasnih Ëlanova, mijenjanje i dopunjavanje statuta i pravilnika, imenovanje mjesta kome Êe biti povjerena organizacija sljedeÊih mediteranskih igara i dr. Prijave za sudjelovanje na mediteranskim igrama podnose nacionalni olimpijski odbori, Ëlanovi Meunarodnog odbora mediteranskih igara. Grad koji kandidira za organizaciju mediteranskih igara najprije mora pribaviti odobrenje nacionalnog

olimpijskog odbora i suglasnost vlade, koja jamËi uspjeπnu organizaciju. Kandidaturu Izvrπnom odboru Meunarodnog odbora mediteranskih igara podnosi gradonaËelnik, tri mjeseca prije odræavanja Kongresa. Grad domaÊin buduÊih mediteranskih igara bira se Ëetiri godine ranije. Nakon izbora grada, nacionalni olimpijski odbor odabrane zemlje zaduæen je za organizaciju, a svoje ovlasti prenosi na poseban organizacijski odbor. Sva natjecanja odræavaju se u izabranome gradu, ali i u gradovima

‹

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:57

u njegovoj okolici. Na programu igara mogu biti πportovi kojima rukovode meunarodni πportski savezi koje priznaje Meunarodni olimpijski odbor.

Na I. mediteranskim igrama u Aleksandriji 1951. godine sudjelovalo je 11 dræava, a na programu je bilo 13 πportova. Na sljedeÊim mediteranskim igrama program je neprestano proπirivan.

Dosad su na programu bile ove πportske grane: atletika, biciklizam, boks, dizanje utega, dæudo, golf, hokej na travi, hrvanje, jedrenje, kajakaπtvo, konjiËki πport, koπarka, odbojka, maËevanje, nogomet, plivanje, ragbi, rukomet, skokovi u vodu, stolni tenis, streliËarstvo, streljaπtvo, πportska gimnastika, tenis, vaterpolo i veslanje. Æene su prvi put nastupile na V. mediteranskim igrama u Tunisu 1967. godine.

Prigoda za afirmaciju Sve do 1993. godine, hrvatski πportaπi su nastupali na mediteranskim igrama u sklopu jugoslavenske reprezentacije. Naπi su πportaπi nastupali na svim dosad odræanim MI, osim na onima u Barceloni 1955. godine. Uspjesi na mediteranskim igrama nemaju vrijednost i sjaj kao oni ostvareni na olimpijskim igrama, svjetskim i

Page 11

PobjedniËko raspoloæenje rukometaπa nakon osvajanja zlatnih odliËja na MI u Tunisu 2001. godine

europskim prvenstvima. U neπto leæernijoj atmosferi i slabijoj konkurenciji nego na spomenutim meunarodnim priredbama mediteranske igre su prigoda za afirmaciju πportaπa koji tek teæe veÊim dometima ili zbog konkurencije ne mogu nastupiti na veÊim natjecanjima. »esto se dogaa da je konkurencija u nekoj πportskoj grani iznimno jaka, a u drugoj slaba, jer je nastup najboljih izostao zbog priprema za neku drugu veÊu priredbu.

Prvi hrvatski πportaπ koji je osvojio medalju na I. mediteranskim igrama u Aleksandriji 1951. godine bio je Rudolf Galin, bacaË kladiva zagrebaËkog AAK Mladost.

Literatura: 1. ©viderski, Mihajlo, Hrvatski πportaπi na mediteranskim igrama, Povijest πporta, 24(1993) 97, str. 5-16.

2. MaroviÊ, Duπko, Mediteranske igre, Povijest sporta, 9(1978) 36, str. 31223132.

3. VIII. Mediteranske igre, Split, 1979.

11

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:57

Page 12

MEDITERANSKE IGRE U ALMERIJI, OD 24. LIPNJA DO 3. SRPNJA

Prvi filtar Piπe Robert ©alinoviÊ

za Peking Hrvatska Êe delegacija u Almeriji imati 330 osoba, od Ëega 213 sportaπicu i sportaπa. Na programu Igara je 26 sportova, a naπ Êe sport biti zastupljen u svima osim u nogometu i konjiËkom sportu

Ivana BrkljaËiÊ

etnaeste mediteranske igre odræat Êe se u Almeriji, na jugu ©panjolske, od 24. lipnja do 3. srpnja 2005. i bit Êe to za hrvatske πportaπe najvaænija i najveÊa meunarodna multiπportska priredba ove godine. Bit Êe to ujedno i Ëetvrti nastup πportskih predstavnika samostalne i neovisne Republike Hrvatske na tom natjecanju nakon LanguedocRoussillona 1993., Barija 1997. i Tunisa 2001. U ta tri nastupa

P

12

hrvatski sportaπi su osvojili 86 odliËja - 21 zlatno, 29 srebrnih i 36 bronËanih, a najveÊe uspjehe naπi su predstavnici imali na Igrama u Francuskoj kad je osvojeno 34 odliËja, uz devet naslova mediteranskih prvaka.

Almeria je nakon Olimpijskih igara u Ateni nova prilika za potvrdu snage hrvatskog sporta na meunarodnom planu i to u vrlo jakoj konkurenciji zemalja mediteranskog okruæja, meu kojima su i sportske velesile.

Mediteranske zemlje su na OI u Ateni od ukupno 903 medalje osvojile Ëak 130, πto dovoljno svjedoËi o kvaliteti sportaπa koji Êe krajem lipnja nastupiti u πpanjolskoj pokrajini Andaluziji.

Prema posljednjim podacima, za MI u Almeriji se prijavilo 3610 πportaπa iz 21 zemlje Europe, Afrike i Azije: Albanije, Alæira, Bosne i Hercegovine, Cipra, Egipta, Francuske, GrËke, Italije, Libanona, Libije, Malte, Maroka, Monaka, San

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:58

Page 13

Marina, Sirije, Slovenije, Srbije i Crne Gore, Tunisa, Turske i na kraju domaÊina ©panjolske. Na programu Mediteranskih igara koje Êe se, osim u Almeriji, odræavati u joπ pet gradova udaljenih od 15 do 102 kilometra, ukupno je 26 sportova i 270 kompleta medalja, a hrvatski sport Êe biti zastupljen u svima osim u nogometu i konjiËkom sportu.

OËekuju se rukometne medalje Kako sredinom 2005. zavrπava prvo jednogodiπnje razdoblje Ëetverogodiπnjeg ciklusa priprema za ljetne Olimpijske igre u Pekingu 2008., Mediteranske igre u Almeriji bi trebale biti prvi filtar za odreivanje potencijalnih kandidata za Peking. Kriteriji koje je usvojilo VijeÊe Hrvatskog olimpijskog odbora i Skupπtina olimpijskih πportova nalaæu nacionalnim πportskim savezima da za Almeriju normiraju sportaπe od kojih se oËekuje uspjeπan nastup, ali i mlade πportaπe koji su dosadaπnjim rezultatima dokazali da se na njih moæe raËunati u Pekingu.

Rukomet Êe biti najbrojniji hrvatski sport na Igrama sa 32 rukometaπa i rukometaπice od kojih se oËekuju medalje. Rukometaπi brane zlato iz Tunisa, a u prednatjecanju Êe igrati u Roquetas de Maru sa selekcijama Alæira i Egipta, dok Êe rukometaπice igrati u Vicaru protiv reprezentacija Francuske, Slovenije i Italije.

Koπarkaπice takoer brane zlato iz Tunisa, a u prednatjecanju Êe u skupini u El Ejidu igrati protiv selekcija Italije i GrËke. Ædrijeb je hrvatskim vaterpolistima u prednatjecanju u Almeriji dodijelio Italiju, GrËku i Sloveniju, dok Êe odbojkaπice za suparnice u skupini imati Italiju, Francusku i Alæir.

Iako prvotno nije bilo u planu, u Almeriji Êe ipak igrati i odbojkaπi, kojima su otpali neki pripremni turniri pa Êe Mediteranske igre iskoristiti za

uvjeæbavanje uoËi Europskog prvenstva. Izabranici trenera Urnauta igrat Êe u skupini A u Almeriji protiv ©panjolske, Egipta i San Marina.

Golf u selu U Almeriju putuje i 29 atletiËara i 22 plivaËa, πto je jamstvo da Êe hrvatski sport i na ovim igrama osvajati medalje u ovim najatraktivnijim sportovima. Ostatak hrvatske delegacije nastupit Êe u biciklizmu (pet sportaπa), boÊanju (2), boksu (5), dizanju utega (3), gimnastici (6), golfu (3), hrvanju (3), jedrenju (9),dæudu (4), kajaku (2), karateu (6), maËevanju (2), stolnom tenisu (8), streliËarstvu (2),streljaπtvu (5), πportu invalida (6), tenisu (2) i veslanju (6).

Mate Arapov

Stoga Êe hrvatska delegacija u Almeriji biti vrlo brojna s ukupno 330 osoba, od Ëega 213 sportaπica i sportaπa te 117 trenera, tehniËkog i medicinskog osoblja, sudaca i Ëlanova Misije HOO-a.

Nikolaj Peπalov

Cjelokupna hrvatska reprezentacija Êe za Igara boraviti u Mediteranskom selu koje je projektirano kao buduÊa stambena zona uz morsku obalu, udaljeno 15 kilometara od srediπta grada. Selo ima 1031 stambenu jedinicu sa 5656 leæaja. Posebna atrakcija je golf-teren unutar samog sela pa Êe se prvi put u povijesti neke velike sportske priredbe jedno od natjecanja odræati unutar sela.

Organizacijski odbor Mediteranskih igara, uz mentorstvo i puni angaæman ©panjolskog olimpijskog odbora, uloæilo je velike napore za πto uspjeπnije Igre. Za ©panjolsku su ove igre iznimno vaæne i zbog kandidature Madrida za domaÊina olimpijskih igara 2012.

13

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:58

Page 14

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:58

Page 15

OLIMPIJSKE LEGENDE: Hrvoje KaËiÊ

Domoljub kakvog svaka dræava moæe samo poæeljeti Piπe Igor MijiÊ

Proslavljeni hrvatski vaterpolist, odvjetnik i struËnjak za pomorsko pravo za Olimp govori o oduzimanju putovnica, iskljuËenju sa sveuËiliπta, poniπtenim prvenstvima, emigracijama vrhunskih sportaπa...

omoljub kakvog svaka dræava samo poæeljeti moæe, opis je koji se Ëuje od svakoga tko poznaje Hrvoja KaËiÊa. Joπ kao mladiÊa bivπa vlast ga se pokuπala rijeπiti, no uvijek je ostao uz Hrvatsku. Kao vaterpolist je trpio nepravdu, istodobno sluæeÊi kao primjer ponosa i Ëasti svoje obitelji i domovine. S putovanja se vraÊao torbi prepunih odjeÊe i obuÊe koju je preprodavao da bi mogao platiti studij. Kasnije je odigrao bitnu ulogu u osamostaljivanju Hrvatske,

D

15

‹

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:58

Page 16

neprestano istiËuÊi dragovoljce kao svoje uzore. RadeÊi kao predsjednik saborskog Odbora za vanjske poslove i kasnije kao predsjednik Dræavne komisije za granice odbio je primati naknadu. "Dragovoljci su branili zemlju od neprijatelja, a nisu primali plaÊu. Stoga je po meni valjano da joj i ja besplatno sluæim", rekao je KaËiÊ. Jedina je πteta za nove generacije πto nije nikada æelio viπe javno govoriti, jer bi se sigurno mnogi na njega ugledali i krenuli njegovim putem. No, kako sam kaæe, bez stranaËke podrπke, nema uspjeha u politici. A KaËiÊ je jedino istupao kao nezavisni kandidat.

• Tijekom vaterpolske karijere tri puta su vam oduzimali putovnicu. Prvi put ste bez nje ostali 1950. godine kada ste kao 18-godiπnjak bili Ëlan reprezentacije.

- Uzeli su mi putovnicu neposredno prije polaska vlaka iz Zagreba za Genovu, gdje je reprezentacija igrala protiv Italije. A baπ sam se toga ljeta ustalio u reprezentaciji, sudjelovao sam u osvajanju bronce na EP u BeËu. Naime, iz dubrovaËke tajne policije je stigla dojava da je moj otac osuen kao dræavni neprijatelj, a ja sam shodno tome okorjeli hrvatski nacionalist. A moj otac nikad nije bio ustaπa nego maËekovac, istaknuti Ëlan Hrvatske seljaËke stranke.

• Nakon toga ste ponovo doπli u sukob s tadaπnjim reæimom u prosincu 1951. godine kada je Dinamo postao prvak dræave 1-0 pobjedom protiv Crvene zvezde u Zagrebu u odluËujuÊoj utakmici.

- Iako sam 1951. godine igrao za reprezentaciju, drugi put mi je oduzeta putovnica krajem te godine i potom sam zavrπio u zatvoru. Tri tjedna samice. Bio sam meu demonstrantima poslije utakmice Dinamo - Crvena zvezda, kada je Boæo Broketa poslao znameniti brzojav: "Dok je srca, bit Êe i Croatije"! Onda su osueni studenti hitno iπli na sud, gdje sam pljeskao obrani poznatog odvjetnika Ive Politea, kao i rijeËima drugooptuæenog Vlade ViciÊa, koji je rekao: "Dok æivim pjevat Êu hrvatske pjesme". Kad smo izlazili iz dvorane uhapsili su Nikπu FranuπiÊa i mene.

Poslije me izbacuju iz svih sveuËiliπta "zbog naruπavanja javnog reda i mira". Trideset dana zatvora odradio sam u ljeto 1952., na gradnji obale pred hotelom za Ministarstvo 16

Ekipa VK Jug prvak dræavnog prvenstva 1951. godine. Slijeva: Marko Göszl, Hrvoje KaËiÊ, Vlado IvkoviÊ, Luka CiganoviÊ, Lovro ©takula, Ante Kvokal i Pero KaËiÊ

unutarnjih poslova na obali Oboda kod Cavtata, upravo u vrijeme dok su se odræavale Olimpijske igre u Helsinkiju. Nisu pomogla silna zauzimanja Ëelnika PlivaËkog saveza da budem osloboen. Uvjeravali su dræavne i partijske moÊnike da Êe bez mene reprezentacija biti jako oslabljena. No, niπta nije pomoglo • Kad ste treÊi put ostali bez putovnice?

- »elni ljudi iz Juga uspjeli su mi nabaviti putovnicu 1953. godine da bih mogao igrati na vaænim gostovanjima. No u ljeto 1954. neki moji prijatelji, meu kojima su od poznatijih bili Augustin FraniÊ, Trpimir Macan, Joπko Radica i Miho Valjalo, osueni su kao narodni neprijatelji. Tada su i meni oduzeli putovnicu i vratili je nekih godinu dana kasnije bez ikakva objaπnjenja.

• Zaπto su baπ vas toliko imali "na piku"? Ako su se bojali da Êete, poput brojnih vrhunskih sportaπa, zatraæiti azil na Zapadu prigodom nekog gostovanja, zaπto vam trajno nisu oduzeli putovnicu?

- Tada je jedan od najmoÊnijih ljudi u dubrovaËkoj tajnoj policiji bio Ivo VidoπeviÊ. Kad sam ga jednom sreo, upitao sam zaπto su mi toliko puta oduzimali putovnicu kad su se uvjerili da ne namjeravam emigrirati. Rekao mi je: "Ne znaπ? Pa mi smo æeljeli da ostaneπ na Zapadu, ne bismo li te skinuli s vrata"! Odgovorio sam mu da u nas moæe vladati i najcrnji staljinizam, ali neÊu napustiti domovinu bez koje ne mogu zamisliti svoj æivot. Ostao je zaprepaπten mojim stavom.

• Zanimljiva je i priËa o poniπtenom vaterpolskom prvenstvu 1951. godine, kada je Jug postao prvak vaπim pogotkom u odluËujuÊoj utakmici protiv Mornara, umjetno stvorenog vojnog kluba koji je vlast favorizirala.

- Mornar je bio sastavljen od kvalitetnih igraËa koji su bili zaposleni samo na papiru i za to su primali visoku plaÊu. Jedini njihov posao je bio da igraju i treniraju. Kad smo ih pobijedili, oni su uËinili sve da dokaæu

‹

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:58

kako smo zadræavali igru protiv pravila. A tada se uopÊe nije mjerilo vrijeme napada. Napokon je prvenstvo bilo poniπteno, nije bilo dræavnog prvaka. Naslov je Jugu nasilno otet.

• U redovima Mornara tada je igrao negdaπnji igraË Juga Ivo ©takula. A on je bio ucijenjen, prisiljen doÊi u Mornar.

- Ivo ©takula je bio tada ponajbolji vaterpolist. InaËe je bio zubni tehniËar, ali bez afiniteta za to zanimanje. Ucijenili su ga time πto su objavili da je igrao za reprezentaciju NDH-a. Uzeli su mu putovnicu i diskretno rekli da je moæe ponovo dobiti ako iz Juga prijee u Mornar. Morao je pristati, nije imao izbora.

• Naravno, reprezentacija ga nije zaobiπla 1956. godine, kada ste nastupali na Olimpijskim Igrama u Melbourneu. Tada je ©takula odluËio ostati u Australiji, πto je izazvalo veliku paænju u zemlji, iako je sve bilo obavijeno potpunom medijskom πutnjom.

- Ivo se obratio hrvatskim iseljenicima u Melbourneu i uz njihovu pomoÊ skupio sve uvjete za ostanak. Onda je to iznio treneru Boæi GrkiniÊu i predsjedniku dræavnog plivaËkog saveza Jozi BaËiÊu. Rekao im je da ima 33

Page 17

godine, da je njegova karijera na kraju i da æeli kao igraË i trener produæiti u Australiji, gdje ga Ëeka i posao. Oni nisu niπta odluËivali. O ©takulinu zahtjevu sastanak sa svim reprezentativcima organizirao je politiËki moÊan Ëovjek i πef jugoslovenske ekspedicije u Melbourneu Milijan NeoriËiÊ, koji je bio najaktivniji u poniπtenju dræavnog prvenstva 1951. godine.

Mi sportaπi na tom skupu smo se izjasnili da ©takuli treba omoguÊiti da ostane. NeoriËiÊ je rekao da je to nemoguÊe. Rekao mu je da Êe, ako se ne vrati, biti proglaπen izdajicom domovine. ©takula je uzvratio da se takvim ne osjeÊa, na πto je NeoriËiÊ ponudio kompromis: neka se ©takula vrati u zemlju, a on mu garantira da Êe dobiti putovnicu za Australiju. ©takula je tada upitao tko Êe platiti put, a NeoriËiÊ uzvratio: "To je tvoja briga". Tada je ©takula definitivno odluËio ostati.

VeÊ je ranije pripremio da mu æena i sin stignu u Trst. Nama je bilo zabranjeno pozdravljati se s njim. ©takula je umro proljeÊe 1958. godine, u plivaliπtu za vrijeme utakmice dobio je srËani udar i preminuo je na putu do bolnice.

Drugi put sam doπao u Melbourne 1990. godine i potraæio njegov grob da bih se oprostio od prijatelja 34 godine poslije.

Vaterpolska reprezentacija Jugoslavije na pripremama u Mariboru za Prvenstvo Europe u BeËu 1950. godine.

Slijeva nadesno: Kos, RadonjiÊ, Bakaπun, VuksanoviÊ, Curtini, BrajeviÊ, Ivo ©takula, Göszl, GrkiniÊ, KovaËiÊ, trener inæ. BonaËiÊ, KaËiÊ, Amπel, Somoi, JeæiÊ

BIOGRAFIJA Hrvoje KaËiÊ je roen 13. sijeËnja 1932. godine u Dubrovniku. Nakon zavrπetka srednje pomorske πkole te polaganja ispita zrelosti na gimnaziji u Dubrovniku, studirao je pravne znanosti u Zagrebu i Sarajevu. Diplomirao je 1956. godine u Zagrebu, gdje je 1964. stekao doktorat. Od 1957. do 1960. stjeËe sudsku praksu na sudovima u Dubrovniku i Zagrebu te se, nakon polaganja pravosudnog ispita, ponovo vraÊa na rad u brodarsko poduzeÊe Atlantska plovidba Dubrovnik, gdje najprije radi kao referent za havarije i osiguranje, zatim postaje πefom pravne sluæbe te, sve do poËetka 1989. godine, obavlja poslove savjetnika generalnog direktora.

Godine 1986. izabran je i za redovnog profesora SveuËiliπta u Splitu. U oæujku 1989. otvorio je odvjetniËki ured u Zagrebu, a u proljeÊa 2001. odlazi u mirovinu. Od 1986. do 1990. obavlja funkciju predsjednika Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU u Zagrebu.

Viπe puta je bio Ëlan dræavne delegacije na diplomatskim konferencijama, a dva puta i πef delegacije pri pravnom odboru UNCTAD-a u Æenevi. Tijekom godina je bio Ëlan vijeÊa direktora mnogih meunarodnih korporacija iz podruËja brodarstva i pomorskog osiguranja.

Objavio je nekoliko knjiga, viπe od pedeset struËnih rasprava u zemlji i inozemstvu iz pravno-ekonomske problematike brodarstva, brodogradnje, pomorskog osiguranja i financija, a od 1990. znatan broj radova u Hrvatskoj i inozemstvu o meunarodnom poloæaju Hrvatske.

Bio je dugogodiπnji Ëlan prve momËadi dubrovaËkog Vaterpolskog kluba Jug i Ëlan dræavne reprezentacije od 1950. do 1961. godine, uz prekide zbog hapπenja, odnosno oduzimanja putovnice za vrijeme prvenstva Europe u Torinu 1954. Bio je prvotimac dræavne momËadi koja je osvojila bronËanu medalju na EP u BeËu 1950., srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Melbourneu 1956., zlatnu medalju na Mediteranskim igrama u Beirutu 1959. te Ëetvrto mjesto na OI u Rimu 1960.

Na prvim, viπestranaËkim izborima 1990. izabran je u izbornom krugu Dubrovnik za zastupnika u Sabor Republike Hrvatske kao nezavisni kandidat, ali uz potporu HDZ-a, HKDS-a, HSLS-a i HSS-a. Kao saborski zastupnik izabran je za predsjednika Odbora za vanjsku politiku Sabora i tu funkciju obavlja volonterski u prvom mandatu Hrvatskoga sabora. Obavljao je zadaÊe u raznim komisijama, kao πto su Komisija za izradu Ustava, Komisija za izradu teksta Rezolucije o zaπtiti ustavnog poretka i nacionalnih prava... Predstavljao je Hrvatsku na nekoliko zasjedanja konferencije o bivπoj Jugoslaviji u Haagu tijekom rujna i listopada 1991. godine. Od sijeËnja 1994. do 2001. obavljao je, takoer volonterski, duænost predsjednika Dræavne komisije za granice Republike Hrvatske.

Sa suprugom Ivankom ima Ëetvero djece: dvije kÊeri, od kojih je jedna arhitektica, a druga pedijatrica, te dva sina, suca i odvjetnika.

17

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:58

Page 18

SPORTSKE NADE: Jelena KovaËeviÊ

S plesnog podija

na tatami Piπe Liljana Jazbinπek

Nakon oporavka od ozljede koljena koja ju je na godinu dana omela u koraËanju prema vrhu, karatistica Jelena KovaËeviÊ æeli biti joπ bolja osnovnoj πkoli je crtala i sa slikama se predstavljala na izloæbama. Do gimnazije je plesala i svirala frulicu. Danas je Jelena KovaËeviÊ iz Opatije jedna od najveÊih hrvatskih olimpijskih nada.

Svjetska i europska juniorska prvakinja u karateu.

- Nedostaje mi sve to. I ples i slikanje i sviranje. No, ne stignem jednostavno, makar dobro rasporedila vrijeme, govori Jelena i

U

18

uza smijeh dodaje: - Studiram ekonomiju u Rijeci, na drugoj sam godini. Uz treninge, ne mogu se baviti joπ neËime ozbiljnije. Vremena za hobi imam samo ponekad i pomalo.

Mlada je Opatijka iz sportske obitelji, a poËela je umjetniËki. Otac je bio boksaË, majka rukometaπica.

Jelenin brat blizanac poËeo je u karateu, trenirao ga, ali je nastavio u nogometu.

Ni medicina niti oceanografija - Æeljela sam studirati medicinu, no bilo je nemoguÊe sport i putovanja uskladiti s obaveznim predavanjima i vjeæbama. Æao mi je, no ne bih imala niπta od toga da sam na silu krenula ostvarivati æelju. Oceanografija mi je bila æelja ili realnija moguÊnost, no za vrhunski sport i to je bilo

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:58

Page 19

Svjetska i europska juniorska prvakinja Jelena KovaËeviÊ roena je 16. studenoga 1984. u Rijeci. Studentica je Ekonomskog fakulteta u Rijeci. »lanica je Karate kluba "Opatija", a natjeËe se od 1996. godine. Na juniorskom SP u Moskvi 2003. godine bila je prva, kao i na EP u Rijeci godinu kasnije.

Na seniorskom EP u Bremenu (2003.) bila je treÊa, a na SP u Madridu (2002.) peta.

prekomplicirano. Ne bih mnogo dobila da se zavuËem u studij, a ne mogu ga zavrπiti slijedom obaveza vrhunskoga sporta.

Ozljeda koljena je Jelenu KovaËeviÊ udaljila s tatamija i od karatea na godinu dana, koja joj se Ëinila poput vjeËnosti. No, oporavak i povratak odradila je disciplinirano i uporno. Sad je spremna za povratak u vrh, i to seniorski.

- Mnogo sam vjeæbala, trËala, i vratila sam se. Ove godine me Ëekaju Mediteranske igre u Almeriji, a u drugom dijelu ©panjolske, na Tenerifima, seniorsko Europsko

prvenstvo. Na Cipru je krajem godine juniorsko Svjetsko prvenstvo i tamo moram biti na razini svojih dosadaπnjih nastupa, dokazuje rijeËima Jelena da se vratila.

Jelenina natjecateljska kategorija je do 53 kg, πto joj ponekad nameÊe korekcije teæine zbog natjecanja: - Zna se nakupiti viπe kilograma pa ih moram skidati. Onda se znojim. kako sportaπi kaæu, trËim, joπ viπe pazim na prehranu. Nije lako baπ odræavati odreeni broj kilograma pa ima raznih dogodovπtina.

Dosad je buduÊa ekonomistica imala mnogo sportskih uspjeha koji

svakako mnogo znaËe mladoj djevojci, ali joj donose i teret oËekivanja.

- Bilo je uspjeha. Moæda je optereÊenje kad pripadate u red najperspektivnijih sportaπa, ali znam da mogu ostvariti ono πto se nekako od mene oËekuje. Meni najdraæi trenuci bili su u Rijeci na juniorskom EP, kad sam pobijedila seniorsku svjetsku prvakinju na putu do naslova.

Takvo neπto uËiniti kod kuÊe... To ne bih mijenjala nizaπto! Sve πto Êe poslije toga doÊi, bit Êe drugaËije i moæda i veÊe, ali takvo πto dogaa se samo jednom prvi put, joπ s emocijama priËa Jelena o svom uspjehu u rodnom gradu.

19

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:58

Page 20

SPORTSKI GRAD: Karlovac

Eksplozija bejzbola Usprkos svim nedostacima i teπkoÊama u radu, klubovi i πportaπi ostvarili su niz zapaæenih rezultata kako na domaÊim tako i na meunarodnim natjecanjima za πto zasluge pripadaju πportaπima, njihovim trenerima ali i brojnim πportskim djelatnicima koji su svojim trudom pridonijeli uspjesima karlovaËkog πporta i njegovom promicanju

KarlovaËku πportsku zajednicu udruæeno je 97 Ëlanica koje djeluju u 42 razliËita πporta (od toga 25 olimpijskih) i sedam sekcija, druπtava ili udruæenja.

Ove godine KarlovËani imaju priliku obiljeæiti, ili se barem prisjetiti, nekoliko vaænih obljetnica iz bogatog πportskog æivota svog grada, bilo da je rijeË o udrugama, velikim πportskim dogaajima ili istaknutim pojedincima.

Posebno su vaæne dvije obljetnice klubova koji bi u ovoj godini mogli obiljeæiti karlovaËki πport. To se ponajprije odnosi na VeslaËki klub Korana koji obiljeæava sedam desetljeÊa uspjeπnog djelovanja i GimnastiËki klub Sokol Karlovac koji slavi 120 godina.

Za proslavu 70. godina VK Korana osnovan je Organizacijski odbor na Ëijem je Ëelu gradonaËelnik Karlovca, Gradsko poglavarstvo je pokrovitelj, supokrovitelj je KarlovaËka æupanija, a generalni sponzor KarlovaËka banka.

Nakon Drugog svjetskog rata nastupili su zlatni dana karlovaËkog veslanja uz uspjehe Ljubice Novak i Miroslava KekiÊa, potom Æelimira Nejaka i Davorina Katuπina do olimpijca Tihomira JarnjeviÊa, Domagoja MilakoviÊa, Igora VukiÊeviÊa i drugih. Unatrag nekoliko godina karlovaËko veslanje, pod nadzorom profesionalnog trenera veslanja Zlatka Katuπina, doæivljava, Ëini se, renesansu pa bi u jubilarnoj godini moglo postiÊi dosad najbolje rezultate.

U

“Prva dama” hrvatskog veslanja Juniorka Marcela MiloπeviÊ bi lako mogla postati “prva dama” hrvatskog 20

Piπe Marijan BAKI∆ glavni urednik KA©-a, πportskog tjednika KarlovaËke æupanije

veslanja jer je veÊ danas proglaπavaju nasljednicom Mirne Rajle. U nade karlovaËkog i hrvatskog veslanja ubrajaju joπ i skifiste - u kategoriji juniora B Juraja Katuπina, a u juniorskoj A kategoriji Svena Bohneca koji, kao i Marcela, veÊ imaju u dæepu poziv za reprezentaciju. Tomislav KomuËar je vrlo blizu reprezentativnom dresu seniorske B reprezentacije. I to nije sve. Hrvatsko veslanje Ëut Êe joπ i za braÊu CindriÊ Gorana i Zorana, te sestru i brata Marcele MiloπeviÊ - Karlu i Matiju.

Za karlovaËki je πport osobito vaæno

obiljeæavanje 120. obljetnice sokolstva i gimnastike u gradu. GK Sokol Karlovac je danas jedan od najbolje organiziranih i najbrojnijih klubova koji okuplja viπe od 200 gimnastiËarki i gimnastiËara svih uzrasta. Primjeran je njihov rad s mladeæi koji zapoËinje joπ u vrtiÊkoj dobi. Na nedavnom pojedinaËnom Prvenstvu Hrvatske karlovaËki gimnastiËari su osvojili Ëak 14 medalja. IstiËu se Dario ©anËiÊ, Lola BorovËek, Tomislav DobraniÊ, Kreπimir RadinoviÊ, Ivan Herak, Luka VukoviÊ, Doroteja JeliÊ, Ivana Gales, Doris DobraniÊ i Gabrijela TuriÊ.

Posrnula “kraljica” Atletika je u Karlovcu danas daleko ispod razine rezultata koje je imala nekad, a koju su obiljeæila imena

Detalj s finala Kupa CEB-a u kojem su igrali karlovaËki bejzbolaπi i Collogne Dodgers 2003. godine

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:58

Page 21

poput Kreπe RaËiÊa, Jelice PavliËiÊ©tefanËiÊ, Ivice IviËaka i Katice MatakoviÊ. Naæalost, i uvjeti u kojima danas rade atletiËari i atletiËarke AK Karlovac nisu se bitno izmijenili u odnosu na slavne dane karlovaËke atletike. Meutim, upornost i ljubav prema “kraljici” karlovaËke atletiËare svrstava danas meu istaknutije predstavnike HALS-a (Hrvatska atletska liga-sjever), naroËito atletiËarke Anu-Mariju MilËiÊ, Anamariju Boljkovac Dijanu Obrovac i Petru Gidak. Od atletiËara istiËe se dugoprugaπ i profesionalni trener kluba Saπa BelËiÊ koji poput starog vina iz godine u godinu trËi sve bræe i bolje i nastupa u svojoj kategoriji.

U Karlovcu gospoe i gospoda igraju tenis viπe od 100 godina i to u najljepπem dijelu grada, VrbaniÊevom perivoju na Korani, gdje su igrala i najveÊa imena hrvatskog tenisa Goran IvaniπeviÊ, Iva Majoli, Goran PrpiÊ i drugi. Prvo tenisko ime kluba danas su talentirani igraËi Luka ©omen i Indire Akiki. U svakom sluËaju, Karlovac ostaje nepresuπni bazen talentiranih tenisaËa.

BorilaËki πport je posebno omiljen kod mladih KarlovËana. Osim toga, Karlovac je kolijevka taekwondoa u Hrvatskoj, a klubovi poput TKD Karlovac, TKD Banija i TKD Grabrik biljeæe dobre rezultate na domaÊim i meunarodnim natjecanjima.

NaroËito se istiËu Luka VlaπiÊ, Josipa KusaniÊ, Petra Butala, Zdenka Tkalac, Elena GrgiÊ, Marija ViËiÊ, Ana VlahoviÊ…

U posljednje vrijeme pozornost na sebe ponovno skreÊu karatisti,

NAJVE∆A NADA KARLOVA»KOG ©PORTA: veslaËica ”Korane” Marcela MiloπeviÊ

predstavnici KK Kaplast: Radmilo Rula, Ivan Puklavec, Vedran Hrvat i Josip Livada koji na dræavnim natjecanjima i meunarodnim turnirima zauzimaju visoke pozicije.

Od pojedinaËnih πportova streljaπtvo u Karlovcu je oduvijek djelovalo samozatajno, primjerno i vrlo dobro organizirano, a strijelci su takoer redovito postizali iznimne rezultate pa ima i nekoliko prvaka dræave. SK Policajac i SK Karlovac imaju dræavne prvake u raznim disciplinama. “Oko sokolovo” karlovaËkog streljaπtva danas su Vlado CindriÊ, Nikola GrËiÊ, Robertino ZgombiÊ, Vjekoslav GenziÊ, Vjekoslav VidoviÊ i Stefanija KlokoËki.

Iznimka koja potvruje pravilo Odbojkaπi “Karlovca” su najstariji karlovaËki prvoligaπ i zlatna sredina hrvatske odbojke. I ove su godine na hrvatskom prvenstvu osvojili Ëetvrto mjesto i osigurali nastup u Europi.

Zbog nedostatka novca ranijih godina im se dogaalo da odustaju od nastupa u meunarodnom kupnatjecanju. Nadamo se da tako neÊe biti i ove godine.

KarlovaËki koπarkaπi naæalost joπ æive na staroj slavi, jer Karlovac veÊ 40 godina nije grad koπarke. Kad je poznati hrvatski politiËki komentator i novinar Danko Plevnik pokrenuo obiljeæavanje 40. godina bratimljenja karlovaËke koπarke s NBA-ligom, odnosno kad su u Karlovcu 1954. gostovali ameriËki koπarkaπi predvoenim legendarnim Oscarom Robertsonom i Billom Russelom i odigrali utakmici s hrvatskom koπarkaπkom reprezentacijom, bila je to prigoda za sjeÊanja na neosvojivi ©anac i najljepπe stihove koπarke u Karlovcu. KK ©anac poklonicima tog sporta u Karlovcu danas ne pruæa niti “k” od koπarke koju bi morao, s obzirom na tradiciju. Koπarkaπka buduÊnost, naæalost, nije svijetla jer danaπnji igraËi nemaju ni program, niti vodstvo kluba koje bi karlovaËku koπarku vratilo u I. ligu.

Bejzbol je iznimka koja potvruje pravilo - sjajna organizacija, agilno vodstvo i izvanredni rezultati krase taj u posljednje vrijeme najtrofejniji karlovaËki klub i πport. Uvjete koje su si bejzbolaπi stvorili i od πikare u gradskom naselju Grabrik pokraj pruge izgradili najbolje bejzbolsko igraliπte u Hrvatskoj - igraliπte “»etiri

rijeke”, te sve viπe mladih koji dolaze u BK Kelteks i hvataju se palice, jamËe eksploziju bejzbola. Bejzbolaπi su strpljivi i uporni, rade na duge staze.

U njih bi se trebalo ugledati.

Bez obzira na to koliko bejzbol danas privlaËi mlade, njima to uspijeva vjerojatno i stoga πto su znali iskoristiti (ne)organiziranost nekih drugih πportova. Nogometa, na primjer, iako KarlovËanima u svijesti ipak ostaje “najvaænija sporedna stvar na svijetu”. Ako NK Karlovac ove godine zadræi vodeÊu poziciju na ljestvici III. nogometne lige - srediπte i kroz kvalifikacije konaËno osigura ulazak u II. ligu, nogomet Êe postati najveÊa prijetnja bejzbolu i ostalim πportovima, jer bi to mladeæ moglo odvuÊi na stadion koji nosi ime legende karlovaËkog i hrvatskog nogometa Branka »avloviÊa - »avleka.

Bude li zaista tako, sigurno bi profitirao nogomet, karlovaËki πport i navijaËi, koji to odavno æele. Ali, u NK Karlovac joπ mnogo toga ne πtima, a bez dobro posloæenih kockica radost bi mogla biti kratka.

Rukometaπi su dugogodiπnji prvoligaπ koji je najbolje rezultate postizao devedesetih kad su imali jake sponzore poput KarlovaËke pivovare i KarlovaËke banke. Kad je toga nestalo, nestalo je i dobrih domaÊih i meunarodnih utakmica, prepune dvorane… Kad bi se u HRK Karlovac vratili svi igraËi koji danas igraju u dresovima hrvatskih prvoligaπkih klubova, rukomet bi opet punio dvoranu i klub bi se borio za vrh ljestvice, a ne bi iz godine u godinu igrao u Ligi za ostanak. KarlovaËki rukomet danas obiljeæava i sjajan rad u Rukometnoj πkoli Karlovac koja je primjer i obrazac svim ostalim rukometnim πkolama u Hrvatskoj.

Ona budi nadu u bolje sutra karlovaËkog rukometa, ako bude novca.

Nedostatak novca za πport je stvarnost, ne samo u Karlovcu nego u veÊini sredina u Hrvatskoj. Zato o novcu i o πportskim objektima niπta, iako bi i to mogla biti jedna od tema.

Usprkos svim nedostacima i teπkoÊama, klubovi i πportaπi ostvarili su niz zapaæenih rezultata kako na domaÊim tako i na meunarodnim natjecanjima, za πto zasluge pripadaju πportaπima, njihovim trenerima, ali i brojnim πportskim djelatnicima koji su svojim trudom pridonijeli uspjesima karlovaËkog πporta i njegovom promicanju.

21

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:58

Page 22

Pierre de Coubertin

OLIMPIZAM: Olimpijska povelja

Olimp

je æivo

Piπe Zrinko »ustonja

limpijska povelja je temeljni dokument olimpijskog pokreta koji izraæava osnovne principe i ideju olimpizma. Cjelokupan rad, ustroj i organizacija Meunarodnog olimpijskog odbora temelji se na Olimpijskoj povelji. Ona propisuje uvjete i naËin odræavanja i proslave olimpijskih igara. Svaki novi Ëlan MOOa daje prisegu kojom se obvezuje da Êe “poπtivati i osiguravati poπtivanje svih odredbi Olimpijske povelje”.

Pravila, praksa i djelovanje meunarodnih strukovnih sportskih saveza moraju biti u skladu s Olimpijskom poveljom, a temeljna zadaÊa svakog nacionalnog

O

22

olimpijskog odbora je “razvijanje i zaπtita olimpijskog pokreta u svojoj zemlji u skladu s Olimpijskom poveljom”. Svaki natjecatelj na olimpijskim igrama mora potpisati izjavu kojom “prihvaÊa odredbe Olimpijske povelje koje su na snazi”.

Mnoga pitanja organizacije i upravljanja olimpijskim pokretom bila su predmetom rasprave od samog osnivanja MOO-a 1894. godine.

Meutim, tek na VII. olimpijskom kongresu u Lausannei u lipnju 1921. godine Olimpijska povelja je kao “knjiga pravila” kompletirana i prihvaÊena. NajveÊe zasluge za to bez sumnje pripadaju Pierreu de

Coubertinu, tadaπnjem predsjedniku MOO-a.

©est temeljnih principa olimpizma Olimpijska povelja zapoËinje sa πest temeljnih principa olimpizma od kojih prvi glasi: “Olimpizam je æivotna filozofija kojom se slave i sjedinjuju u uravnoteæenu cjelinu kvalitete tijela, volje i uma. SpajajuÊi sport s kulturom i obrazovanjem, olimpizam æeli stvoriti naËin æivota koji se temelji na radosti

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:58

Page 23

pizam

Od ideje utemeljene na antiËkim uzorima i odgojnim potencijalima modernog sporta, olimpizam je postao raπirena i u cijelom svijetu opÊe prihvaÊena ideologija U nas se sasvim uobiËajeno i sasvim krivo govori o olimpijadi, a pritom se gotovo uvijek misli na olimpijske igre

votna filozofija Zasjedanje u Berlinu 1909. godine

koja proizlazi iz napora, obrazovnoj vrijednosti dobrog primjera i poπtivanju univerzalnih temeljnih etiËkih naËela.” Njima je utvreno osnovno usmjerenje olimpizma i olimpijskog pokreta kao filozofije i naËina æivota, stanje uma i tijela, odgojnog i obrazovnog djelovanja uz pomoÊ sporta πto predstavlja sredstvo u cilju skladnog razvoja mladih u olimpijskom duhu koji karakteriziraju razumijevanje, prijateljstvo, solidarnost i fair play, a iskljuËuje svaki oblik diskriminacije.

MoguÊnost bavljenja sportom definirana je kao ljudsko pravo svake osobe sa æeljom stvaranja druπtva mira i zaπtite digniteta svakog pojedinca. Moæemo reÊi da je olimpizam od ideje utemeljene na antiËkim uzorima i odgojnim potencijalima modernog sporta postao raπirena i u cijelom svijetu opÊe prihvaÊena ideologija.

Olimpijska povelja se nadalje sastoji od pet poglavlja. Prvo definira olimpijski pokret sa svim njegovim sastavnicama i osnovnim obiljeæjima.

Odreene su zadaÊe i uloga MOO-a kao vrhovne vlasti unutar olimpijskog pokreta. Opisani su i definirani simboli olimpizma kao πto su: olimpijski kongres, olimpijska solidarnost, olimpijske igre, olimpijada, olimpijski simbol, olimpijska zastava, olimpijski moto, olimpijska himna te olimpijski plamen odnosno baklja. Tako se, sukladno Olimpijskoj povelji, jasno razlikuju pojmovi “olimpijske igre” koje su definirane kao “natjecanje izmeu sportaπa u pojedinaËnim i ekipnim disciplinama, a ne izmeu zemalja” i “olimpijada” koja oznaËava vremensko razdoblje od Ëetiri uzastopne kalendarske godine koje poËinje 1. sijeËnja prve godine olimpijade, a zavrπavaju 31. prosinca Ëetvrte godine olimpijade. Olimpijade se neprekinuto broje od I. olimpijskih igara u Ateni 1896. godine. Trenutno je u tijeku druga godina 28. olimpijade, a 29. olimpijada Êe zapoËeti 1. sijeËnja 2008. godine, u godini odræavanja 26. olimpijskih igara u Pekingu. U nas se sasvim uobiËajeno i sasvim krivo govori o olimpijadi, a pritom se gotovo uvijek misli na olimpijske igre.

Pierre de Coubertin od 1896. do 1925.

Drugo poglavlje odnosi se na MOO, njegov pravni status, Ëlanove, ustroj i djelovanje. Propisano je da MOO moæe imati 115 Ëlanova, a novijim promjenama Povelje propisano je da se Ëlanom MOO-a moæe biti do 70. godine æivota. Zanimljiva je Ëinjenica da MOO sam izabire svoje Ëlanove 23

‹

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:58

Page 24

‹ prema zaslugama za razvoj olimpijskog pokreta, tj. da oni ne predstavljaju svoju zemlju, nacionalni olimpijski odbor ili neki od meunarodnih strukovnih saveza. To konkretno znaËi da je Antun Vrdoljak predstavnik MOO-a u Hrvatskoj, po potrebi i u drugim zemlji ili na odreenom podruËju, a ne predstavnik Hrvatske u MOO. Dosad su Ëlanovi MOO-a iz Hrvatske, uz Vrdoljaka, bili Franjo BuËar (1919. 1946.) i Boris BakraË (1960. 1987.). »lanovi MOO-a biraju se na osmogodiπnje razdoblje i mogu biti viπe puta izabrani. Tijela rada i odluËivanja unutar MOO-a su Zasjedanje (Session), Izvrπni odbor i Predsjednik. Zasjedanje je opÊi sastanak svih Ëlanova MOO-a koji se odræava barem jedanput godiπnje.

Meu ostalim odluËuje o izboru grada domaÊina sljedeÊih ljetnih i zimskih olimpijskih igara, predsjedniku MOO-a i Ëlanovima Izvrπnog odbora (Ëetiri potpredsjednika i deset Ëlanova).

Predsjednik se danas bira na razdoblje od osam godina i moæe biti reizabran na Ëetverogodiπnje razdoblje. Najduæe je na Ëelu MOO-a bio njegov drugi predsjednik Pierre de Coubertin, od 1896. do 1925. godine. Sadaπnji predsjednik Jacques Rogge, osmi je Ëelnik MOO-a.

TreÊe poglavlje regulira pitanja priznavanja meunarodnih strukovnih sportskih saveza i njihovu ulogu u MOOu. Meunarodni strukovni sportski savezi mogu sudjelovati u radu MOO-a i davati svoja miπljenja i prijedloge o nekim pitanjima, ali nemaju pravo glasa ni odluËivanja o bilo kojim pitanjima rada i djelovanja MOO-a. »etvrto poglavlje bavi se pitanjima nacionalnih olimpijskih odbora, njihovih zadaÊa i uloga, ustroja, uvjeta za priznavanje novih nacionalnih olimpijskih odbora (NOO) te ostalih prava i obveza. Meu ostalog je propisano da veÊinu glasova u tijelima odluËivanja i izvrπnim tijelima NOO-a moraju imati predstavnici olimpijskih sportova te da Ëlanovi NOO-a, osim profesionalnih sportskih rukovoditelja, neÊe primati nikakvu naknadu za svoj rad ili nagrade za dobro obavljen posao. U Olimpijskoj povelji iznosi se i nekoliko preporuka NOO-a, a neke od njih odnose se na redovito organiziranje, ako je moguÊe, olimpijskog dana i tjedna radi promicanja olimpijskog pokreta ili ukljuËivanja u svoje aktivnosti promocije kulture i umjetnosti u podruËjima sporta i olimpizma.

24

Boris BakraË, Ëlan MOO-a (1960.-1987.)

Profesionalci dolaze 1984.

Peto poglavlje govori o olimpijskim igrama i ono je najopseænije. U pet potpoglavlja govori se o proslavi, organizaciji i upravljanju olimpijskim igrama, sudjelovanju na olimpijskim igrama, programu igara, protokolu i arbitraæi. Odreeno je da se olimpijske igre odræavaju u prvoj godini, a zimske olimpijske igre u treÊoj godini olimpijade te da ne mogu trajati dulje od 16 dana. Detaljno je propisan naËin izbora grada domaÊina i mjesta odræavanja kao i uloga, zadaÊa i financijske obveze organizacijskog odbora olimpijskih igara. Za sudjelovanje na olimpijskim igrama nije propisana dobna granica osim one koju je utvrdio meunarodni strukovni sportski savez svojim pravilima natjecanja. Trenutno je na popisu 28 meunarodnih sportskih saveza za koje se smatra da rukovode sportovima na olimpijskim igrama i sedam njih koji rukovode sportovima na zimskim olimpijskim igrama. Popis sportova koji Êe se naÊi na programu olimpijskih igara utvruje MOO i revidira ga nakon svakih olimpijskih igara. Da bi se sport naπao na programu njime se moraju muπkarci baviti u barem 75 zemalja na Ëetiri kontinenta i æene u barem 40 zemalja i na tri kontinenta. Sportom koji je na programu zimskih olimpijskih igara muπkarci i æene se moraju baviti u

barem 25 zemalja i na tri kontinenta.

Program sveËanog otvaranja i zatvaranja olimpijskih igara takoer je definiran Olimpijskom poveljom.

Olimpijska povelja je u svojoj povijesti mnogo puta mjenjana i nadopunjavana. Posljednje promjene uËinjene su 2004. godine. Ona je æiva, prilagodljiva vremenu, trenutku i okolnostima, ali je u svojoj osnovi i ideji nepromijenjena do danas.

MoguÊe je prepoznati nekoliko vaænih izmjena koje su rezultat dinamiËnog razvoja olimpizma i olimpijskog pokreta, a jedna od kljuËnih dogodila se 1984. godine kada je na inicijativu tadaπnjeg predsjednika MOO-a Juana Antonija Samarancha unesena izmjena kojom je omoguÊen nastup profesionalnim sportaπima na olimpijskim igrama. Definicija amaterizma bila je predmetom prijepora i brojnih rasprava od samog osnivanja MOO-a, ali je amaterizam ujedno bio jedan od osnovnih obiljeæja olimpizma. Samaranch je odluËio prekinuti te rasprave pa je tradiciju amaterizma kao ishodiπte olimpizma prilagodio, kako je sam Ëesto isticao, tadaπnjoj realnosti sporta.

Poznavanje odredbi Olimpijske povelje, njenog razvoja i uloge koju ima u svijetu sporta kao skup najviπih i najvaænijih pravila neobiËno je vaæno radi razumijevanja znaËenja i pravilnog tumaËenja sporta i svih pojavnosti vezanih uz njega u danaπnjem svijetu.

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:59

Page 25

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:59

Page 26

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:59

Page 27

Vukini, Krameru i JovanoviÊu nagrade za æivotno djelo rvatski zbor sportskih novinara se od 2004. godine oprostio tradicionalnim godiπnjim Saborom na kojem su dodijeljene nagrade sportskim novinarima koji su obiljeæili prethodnu godinu. Na sveËanosti u Novinarskom domu 15. travnja, uz nazoËnost mr. Zlatka Mateπe, predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, i drugih uglednih gostiju, nagradu za æivotno djelo dobili su Branimir Vukina, dugogodiπnji novinar sportske rubrike VeËernjeg lista, Fredi Kramer, umirovljeni reporter Hrvatskog radija i neumorni publicist, te Boæo JovanoviÊ, direktor fotografije i voditelj snimanja na HRT-u.

"U svojoj sam dugogodiπnjoj karijeri bio na mnogim zanimljivim mjestima, a u nezaboravnom sjeÊanju ostao mi je boravak u Colombu na Konferenciji nesvrstanih zemalja i druæenje s Titom na brodu Galeb.

Marπalu se nije svidio hotelski smjeπtaj pa je radije preselio na brod. Bio je vrlo ljubazan prema nama novinarima i snimateljima", prisjetio se JovanoviÊ.

Vukina, koji se sportskim novinarstvom bavi veÊ 35 godina, izvjeπtavao je s najveÊih natjecanja (OI u Atlanti, ZOI u Sarajevu, Univerzijada u Kobeu...), ali je uvijek volio zaviriti i u 'male sportove', kuglanje, veslanje, sportska rekreacija, za koje kaæe: "Ta raznolikost i πarolikost najljepπe su osobine sporta. I dok Êe toga biti, bit Êe i sportskih novinara".

Posebno priznanje za 55 godina novinarskog rada dodijeljeno je nezaboravnoj televizijskoj komentatorici Milki BaboviÊ, koja

H

GODI©NJI SABOR HRVATSKOG ZBORA SPORTSKIH NOVINARA

Posebno priznanje za 55 godina novinarskog rada dodijeljeno je nezaboravnoj televizijskoj komentatorici Milki BaboviÊ, koja je priznala da je bila "grozna" prema svojim uËenicima, sadaπnjim HRT-ovim sportskim komentatorima.

No Ëini se da je njezina pedagogija bila uspjeπna, jer su joj svi mlai kolege zahvalni

Piπe Anton FiliÊ je priznala da je bila "grozna" prema svojim uËenicima, sadaπnjim HRT-ovim sportskim komentatorima. No Ëini se da je njezina pedagogija bila uspjeπna, jer su joj svi mlai kolege zahvalni. Jura Ozmec, predsjednik HZSN-a, uz cvijeÊe joj je i javno zahvalio.

Dobitnici ostalih godiπnjih nagrada su: Draæen PineviÊ (Sportske novosti, za pisano novinarstvo), Kreπimir »ampa (Hrvatski

radio, za radijsko novinarstvo), Æeljko Vela (HRT, za televizijsko novinarstvo), Robert ©ola (VeËernji list, urednik godine), Damir SenËar (Hina, za fotografiju), Damir TabakoviÊ i HOO (za najbolju press sluæbu) te Zoran KovaËeviÊ i Milorad BibiÊ (za publicistiku, tj. za knjigu "Novoselova zlatna koπarka").

U radnom dijelu sjednice Sabor HZSN-a je za nove Ëlanove Izvrπnog odbora izabrao Roberta Valaija, fotoreportera Sportskih novosti, i Roberta ©alinoviÊa, novinara Hine, te uz jedan glas protiv i dva suzdræana odluËio pristupiti Udruæenju balkanskih sportskih novinara (BASU). U tom su udruæenju sportski novinari iz GrËke, Turske, Bugarske, Rumunjske, Moldavije, Cipra, SiCG, BiH, Makedonije, Albanije, a sad i Hrvatske.

LjubiËiÊu nagrada za suradnju s medijima HZSN-ova nagrada za suradnju s medijima pripala je naπem poznatom tenisaËu Ivanu LjubiËiÊu. Za njega je reËeno da je uvijek spreman na suradnju sa sedmom silom.

Njegov mobitel nije tajna za novinare koji prate tenis, a radi πto bolje suradnje s medijima LjubiËiÊ je otvorio i svoju internetsku stranicu (ivan-ljubicic.com) koja se aæurira i na kojoj se mogu pronaÊi mnoge zanimljivosti iz njegove karijere. Nerijetko se na toj stranici mogu proËitati Ivanove izjave i samo pola sata nakon odigranog meËa.

"Hvala HZSN-u na nagradi, doista sam poËaπÊen", poruËio je LjubiËiÊ.

27

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:59

Page 28

Sponzor HOO-a

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

9:59

Page 29

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

GODINA 36 • BROJ 133 • LIPANJ 2005.

Ekipa UTV-a s prof. Vladimirom JankoviÊem - prvaci srednjoπkolskog rukometnog prvenstva Zagreba 1936. godine

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 30

OBLJETNICE

Prije 70 godina odigrana prva rukometna utakmica u Zagrebu Prvi rukomet u nas bio je tzv. veliki rukomet. Igrao se na nogometnom igraliπtu, a za jednu ekipu nastupalo je deset igraËa u polju i vratar Piπe Zdenko JajËeviÊ

oËetak rukomete igre u Hrvatskoj zabiljeæen je 29. svibnja 1930. u Varaædinu. Na igraliπtu Varaædinskog πportskog kluba odræana je "Javna gimnastiËka produkcija s prikazom sletskih vjeæbi na spravama i igrama". Pod vodstvom nastavnika tjelesnog odgoja Zvonimira Suligoja, dvije kombinirane momËadi uËenika Dræavne realne gimnazije prikazale su, nakon jednogodiπnjeg vjeæbanja, rukometnu igru. Prvi rukomet u nas bio je tzv. veliki rukomet. Igrao se na nogometnom igraliπtu, a za jednu ekipu nastupalo je deset igraËa u polju i vratar.

PoËeci igranja rukometa u Zagrebu zabiljeæeni su u πkolskoj godini 1932./1933. u tadaπnjoj Dræavnoj I. muπkoj realnoj gimnaziji. Prvo obuËavanje tehnike rukometne igre radilo se na satovima tjelesnog odgoja nastavnika Vladimira JankoviÊa. On je rukomet upoznao prilikom jednogodiπnjeg hospitiranja u Viπoj πkoli za tjelesni odgoj u Berlinu. Za uËenike koji su pokazali veÊe zanimanje za tu novu πportsku igru organizirani su u izvanπkolsko vrijeme treninzi i utakmice na igraliπtu Hrvatskog πportskog kluba Concordia u KranjËeviÊevoj ulici u sklopu Udruæenja tjelesnog vjeæbanja - UTV. Do izgradnje Srednjoπkolskog igraliπta u KlaiÊevoj ulici 1935. godine zagrebaËki rukometaπi su imali iznimno skromne uvjete za razvoj. Prvi meugradski susret uËenika ruko-

P

metnih reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije iz Zagreba i srednjoπkolske reprezentacije Ljubljane odigran je 19. svibnja 1935. u Ljubljani (7-5).

Prva utakmica Prva javna rukometna utakmica u Zagrebu odigrana je 1. lipnja 1935. godine, na sveËanosti u povodu otvaranja Srednjoπkolskog igraliπta. Igrale su reprezentacije Dræavne I. muπke realne gimnazije i srednjih πkola Ljubljane. Prvo poluvrijeme odigrano je u subotu 1. lipnja, a drugo, dan kasnije.

ZagrebaËki uËenici su bili uspjeπniji (8-3). Od jeseni 1935. godine na Srednjoπkolskom igraliπtu se poËinju odræavati brojne prijateljske i prvenstvene rukometne utakmice uËenika zagrebaËkih srednjih πkola uz nazoËnost brojnih gledatelja.

Prvo rukometno prvenstvo zagrebaËkih srednjih πkola organizirano je u πkolskoj godini 1935/.1936., uz sudjelovanje reprezentacija realnih i klasiËnih gimnazija. Prvo mjesto osvojila je reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije.

MomËad te gimnazije gostovala je za XI. olimpijskih igara u Berlinu u meunarodnom omladinskom kampu i odigrala tri utakmice s ekipama berlinskih srednjih πkola. Dvije pobjede i jedan nerijeπeni rezultat prvi su meunarodni susreti i uspjesi hrvatskog rukometa (13- 9, 9- 8 i 9-9). Tom su prilikom gleSusret ekipa Dræavne I. muπke realne gimnazije i reprezentacije srednjih πkola Ljubljane na otvaranju Srednjoπkolskog igraliπta 1. lipnja 936.

2

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 31

Susret zagrebaËkih (desno) i berlinskih srednjoπkolaca u Berlinu 1936.

dali i finale olimpijskog rukometnog turnira izmeu reprezentacija NjemaËke i Austrije (10-6) koju je promatralo 100.000 ljudi.

Prva meunarodna rukometna utakmica u nas odigrana je 19. srpnja 1939. na Srednjoπkolskom igraliπtu izmeu studentskih reprezentacija Zagreba i Graza (2-11). ZagrebaËke studente vodio je profesor Vladimir JankoviÊ, a studente iz Graza Josef Recla. Rukomet u Bjelovaru poËeli su igrati uËenici Dræavne realne gimnazije 1939. godine, pod vodstvom nastavnika Stanka TonËiÊa. Svoj prvi sluæbeni nastup upisali su 2. lipnja 1940. godine na Srednjoπkolskom igraliπtu u Zagrebu, kada su se susreli s ekipom Dræavne I. muπke realne gimnazije (2-7).

Prvo prvenstvo grada Zagreba ZahvaljujuÊi uËenicima zagrebaËkih srednjih πkola koji su maturirali 1939. godine, pri tadaπnjim zagrebaËkim πportskim druπtvima osnivaju se rukometne sekcije. Tako se rukomet poËeo igrati u I. hrvatskom graanskom πportskom klubu, Hrvatskom πportskom klubu LiËanin, kasnije nazvan Martinovka, H©K Gradske elektriËne centrale, H©K ©parta, H©K Meteor, H©K Concordia i H©K ÆeljezniËar, kasnije nazvan H©K Trnje. Rukometna sekcija pri SK Marathon osnovana je 1940. godine.

Rukometne utakmice u Zagrebu igrale su se na igraliπtu I. hrvatskog graanskog πportskog kluba pokraj Koranske ulice, igraliπtu H©K Concordia u KranjËeviÊevoj ulici, H©K ©parta pokraj Elektrane i igraliπtu SK Jugoslavija u »rnomercu.

Radi zauzetosti tih igraliπta nogometnim treninzima i utakmicama, rukometaπi su igrali uglavnom subotom ili nedjeljom poslije podne.

U proljeÊe 1940. godine predstavnici zagrebaËkih rukometnih sekcija formirali su Rukometni radni odbor koji je te godine organizirao prvo klupsko rukometno prvenstvo grada Zagreba. Taj odbor moæemo smatrati poËetkom djelovanja ZagrebaËkog rukometnog saveza. Uz sudjelovanje sedam momËadi, naslov najboljeg pripao je ekipi H©K Meteor.

Osnivanje Hrvatskog rukometnog saveza U listopadu 1941. godine zapoËeo je djelovati Hrvatski rukometni savez, koji je sve do 1944. organizirao dræavna prvenstva na kojima su sudjelovali Meteor, Concordia, Graanski, GrafiËar, ©parta, Martinovka, Zvonimir i ekipa njemaËkih zrakoplovaca. Najuspjeπniji su bili Meteor i Concordia.

U jeku Drugog svjetskog rata zabiljeæen je i prvi nastup hrvatske rukometne reprezentacije. Rukometna reprezentacija Nezavisne Dræave Hrvatske je 14. lipnja 1942. u Budimpeπti odigrala utakmicu s reprezentacijom Maarske (0-9). Prvi hrvatski reprezentativci bili su Vlado AbramoviÊ, Iris Dolenec, Æarko GaletoviÊ, Branko Kralj, Zvonko Leskovar, Todor Marinov, Viktor Medved, Kreπo Pavlin, Vlado ©imanoviÊ, Stjepan ©iriÊ i Josip Æitnik. Prva struËna knjiga o rukometu "Rukomet", izdana je 1942. godine. Za najboljeg rukometaπa 1944. godine zagrebaËki list ©port proglasio je Irisa Doleneca, igraËa H©K Concordia.

Izvori i literatura 1. ©imiÊ, Jerko, 50 godina rukometa u Zagrebu i Jugoslaviji, Povijest sporta, 14 (1983.) 56, str. 219-223.

2. Flander, Marjan (1986.) Razvoj rukometa u Hrvatskoj, Rukometni savez Hrvatske, str. 9-15.

3. Kazivanje i fotografije Tibora LovrenËiÊa iz Zagreba.

3

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 32

IN MEMORIAN ZULEJKA TU∆AN-STEFANINI (6. 1. 1912. Split, - 27. 3. 2005. Zagreb)

Æena koju se ne smije zaboraviti Odlukom njezine obitelj djevojËica Zulejka Stefanini u πestoj godini æivota postaje Ëlanicom "Sokola" i redovito vjeæbanje postaje sustavni dio njezina odgoja i obrazovanja. RastuÊi i razvijajuÊi se u svestranu sportaπicu nije gubila spontanu radost kretanja i plemenitog, poticajnog uzbuenja nadmetanja. U njoj je bila duboko usaena potreba da tu radost podijeli s ljudima oko sebe, da ih potakne da poËnu, da ih poduËi zaπto to sve treba raditi Piπe Milka BaboviÊ

ulejka TuÊan-Stefanini (1912. - 2005.) je najsvestranija i najuspjeπnija sportaπica naπe svekolike povijesti. StatistiËari piπu da je osvajala sportska priznanja najviπeg dometa njezina vremena Ëak u 14 sportova. Bivala je i prvakinja dræave, i rekorderka, olimpijka na Igrama 1936. u Berlinu. Svojim rezultatima, cijelom svojom liËnoπÊu od rane je mladosti utirala sportske putove æenama. Njezino se ime moæe naÊi i meu sudionicama Svjetskih æenskih sportskih igara 1930. u Pragu, 1931. u Firenci. U Firenci je lukom i strijelom izborila treÊe mjesto. (To treba zapamtiti kada nekom zgodom neprovjereno, ali efektno, izgovorimo ili napiπemo "... prvi put u povijesti ..."). Kada je 1947. godine poËelo sveopÊe natjecanje za znaËku sportske svestranosti ZREN (Za REpubliku Naprijed) Zulejka TuÊan je bila prva sportaπica u Hrvatskoj koja je osvojila zlatnu znaËku. Nije u pitanju bilo "osvojiti joπ jednu nagradu", poticaj za sudjelovanje je bio povuÊi za sobom πto viπe æena. Uvjeriti ih da 35 godina u æivotu æene nisu godine starosti.

O toj Zulejki TuÊan treba reÊi koju rijeË. Rezultati u sportskom natjecateljskom dijelu njezina æivota su takovi da njima ne treba dodavati, njih se ne smije zaboraviti!

Odlukom njezine obitelj djevojËica Zulejka Stefanini u πestoj godini æivota postaje Ëlanicom "Sokola" i redovito vjeæbanje postaje sustavni dio njezina odgoja i obrazovanja. RastuÊi i razvijajuÊi se u svestranu sportaπicu nije gubila spontanu radost kretanja i plemenitog, poticajnog uzbuenja nadmetanja. U njoj je bila duboko usaena potreba da tu radost podijeli s ljudima oko sebe, da ih potakne da poËnu, da ih poduËi zaπto to sve treba raditi. Sama nije prestajala, suprug Fran TuÊan i obje kÊeri Vida i Mika bili su njezini oslonci u svemu πto je radila. A radila je, djelovala mnogo, korisno, neumorno.

Znala je u razgovoru reÊi: "Ne znam kako bi mi moglo biti dosadno kad ima toliko toga u ovom æivotu πto volim, πto me privlaËi, potiËe... πto joπ nisam dospjela nauËiti i zapoËeti...". Uz sport i obitelj, πkolu i druπtvenu djelatnost nije zapostavila umjetnost - bila je izvrsna keramiËarka. U Zagrebu, na Likovnoj akademiji zavrπila je Ëetverogodiπnji keramiËarski teËaj. Izlagala je veÊ prije Drugog svjetskog rata (1936. i 1939.). Samostalna izloæba u Zagrebu 1968. svjedoËila je da ta izuzetna æe-

Z

4

Zulejka TuÊan-Stefanini na Atletskom prvenstvu Zagreba 1931. godine

na, ta naπa Zulejka, ne stari ni duhom. Imala je tada 56 godina. A iz njezinih djela zraËila je mladenaËka radoznalost i vedrina, zrelost tamo gdje je nasluÊivala odgovor, ali ne i sjeta ako ga joπ traæi. Sve nas koji smo je dulje poznavali radovala je svjeæina i neposrednost koje je prenijela u svoju keramiku. I sva ljubav prema pokretu ljudskog tijela.

Godine 1947. poËinje raditi kao nastavnica tjelesnog odgoja. Najprije u Gornjogradskoj 7. gimnaziji. U toj πkoli ostala je do 1955. Tada prelazi u Eksperimentalnu gimnaziju na Treπnjevci gdje ostaje do 1965. Te godine rada u gimnazijama zlatnim su slovima upisane u srednjoπkolski sportski æivot Zagreba, a i πire. Zulejka TuÊan-Stefanini je bila zdravi izdanak hrvatskog pedagoπkog rada - nastava nije zavrπavala sa zvonom. Tjelesni odgoj po planu i programu prerastao je u sport.

Zulejka je znala zainteresirati uËenice i potaknuti ih da pomaæu, osamostaljivala ih je. Godiπnjaci srednjoπkolskih sportskih prvenstava u Zagrebu svjedoËe koliko su se uËenice πkola u kojima je radila Zulejka TuÊan-Stefanini isticale. Od nje i njoj sliËnih pedagoga tjelesne kulture i sporta imao je neizrecivo vrijedne koristi sport uopÊe.

Iskusni struËnjak koji zna gdje πkola prestaje i gdje se nastavlja sportski rada s mladima, uza to i vrsni pedagog koji vidi i dalje u buduÊnost, surauje sa sportskim sredinama, klubovima. Kada je ocijenila da neka od uËenica pokazuje darovitost za odreeni sport, pozvala bi trenera kluba, posavjetovala se, razgovarala s roditeljima pitajuÊi ih za suglasnost i tako je na najprirodniji

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 33

Jugoslavenska atletska reprezentacija na XI. Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. (slijeva): Vjera NeferoviÊ, Zulejka TuÊanStefanini, Jelena StanojeviÊ, Flora Hofman, Renata »abrijan, Vera RomaniÊ

Atletsko prvenstvo Zagreba 1931. godine (slijeva): Vjera NeferoviÊ, Zulejka TuÊan-Stefanini, Ana Stefanini, Vera Pervan, Ana Batelkova, Ruæica JanoviÊ, Mila PetriËiÊ

naËin podmlaivan zagrebaËki sport, posebno atletika.

Zulejki i "njezinoj djeci" vrata svih sportskih terena bila su πirom otvorena. Posebno je to bilo nuæno za atletske pripreme. U pravilu su dolazile na terene AK "Mladost" na Savi. UËenice koje su se pripremale za sre-

dnjoπkolska prvenstva tada bi trenirale zajedno s nama atletiËarkama.

Nakon nastavniËkog rada Zulejka nije prestala raditi, jedino su u dvorani umjesto uËenica bile majke, tete, a i poneka baka: za kratko je vrijeme bilo poznato da treba otiÊi u πkolu na Kaptolu i rekreirati se. Onima koji bi je pitali zar se nije veÊ umorila ona je odgovarala: "Pa ja sam volila knjige i glazbu i prije i kanim nastaviti. Ali, ja ovo æelim raditi jer je to samo prirodni nastavak moga dosadaπnjeg rada. Pokuπavam nenametljivo savjetovati æenama da se ne zapuste, da nastave vjeæbati, baviti se sportom i kad proe prva mladost, pokuπavam ih svojim primjerom ohrabriti, uvjeriti da nije kasno poËeti i kad se jave u kosi prve sijede. Ako saËuvaju tjelesnu i duπevnu svjeæinu, lakπe Êe doËekati starost".

Svega sam se ovoga sjetila onoga dana kada smo ispratili Zulejku. Spustila sam se u grad i u banci na Trgu bana JelaËiÊa Ëekala svoj red. Sjela je kraj mene nepoznata æena, oslovila me, predstavila se i pomalo smetena rekla: "Upravo sam sada saznala da je NA©A profesorica Zulejka umrla. Silno mi je æao, bila bih otiπla na pogreb. Nikada je neÊu zaboraviti. Moja kÊi je bila njezina uËenica, tako sam je upoznala. Posluπala sam je i poËela i sama vjeæbati u skupini rekreativki.

Bilo je veliko iznenaenje za mene kada sam postala svjesna da se bolje osjeÊam i da ne æelim prestati. Imala je ona pravo... sportske zdravstvene navike dobre su zdravstvena æivotna investicija i zato sam joj zahvalna"!

5

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 34

TJELOVJEÆBA U POVODU 160. GODI©NJICE RO–ENJA

Isidor Krπnjavi, ili kako je politika utjecala na razvoj tjelovjeæbe Jedan od najveÊih uspjeha Isidora Krπnjavoga kao politiËara koji je utjecao i stvarao pretpostavke za razvoj tjelovjeæbe u Hrvatskoj jesu upravo zasluge i kljuËna uloga koju je imao u pojavljivanju Franje BuËara - oca hrvatskog sporta Piπe Zrinko »ustonja

sidor Krπnjavi (1845. - 1927) bio je doktor filozofije i prava, politiËar, slikar i povjesniËar umjetnosti. Na samom kraju 19. stoljeÊa igrao je znatnu ulogu u hrvatskom kulturnom, javnom, pedagoπkom i politiËkom æivotu. U svom πirokom rasponu djelovanja dotaknuo se i tjelovjeæbe. Ovim tekstom u kojem Êemo govoriti o utjecaju Isidora Krπnjavoga kao politiËara na razvoj tjelovjeæbe u Hrvatskoj obiljeæavamo 160. godiπnjicu njegovog roenja.

Uloga Krπnjavoga u politiËkom i druπtvenom æivotu Hrvatske na kraju 19. i poËetku 20. stoljeÊa do danas joπ nije u cijelosti odreena. Mnogo je kontroverznih stavova i razmiπljanja hrvatskih povjesniËara o njemu. SliËno je i u podruËju tjelovjeæbe. Pokuπao je iz politiËkih razloga uvesti πvedski gimnastiËki sustav u Hrvatsku i time smanjiti utjecaj i znaËenje Hrvatskog sokola. To mu, na sreÊu, nije poπlo za rukom, ali je iza sebe ostavio nekoliko ureenih i izgraenih dvorana za tjelovjeæbu i veÊi broj vanjskih igraliπta, izdavanjem naredbi poveÊao je znaËenje nastave TZK-a i njenu ulogu u odgojnoobrazovnom sustavu, inicirao je i financirao prvo visokoπkolsko πkolovanje kadrova za potrebe tjelovjeæbe i utro put njenom daljnjem razvoju u Hrvatskoj.

Kao mladi doktor filozofije i slikar Krπnjavi se susreÊe s biskupom Josipom Jurjem Strossmayjerom na Ëiji nagovor dolazi u Zagreb i postaje prvi πef katedre za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

I

Zgrada Srednjoπkolskih zavoda s gimnastiËkom dvoranom prije otvaranja 1895. godine

6

“DovodeÊi Krπnjavoga u Zagreb Strossmayer je uvjeren da je za Hrvatsku napravio dobar posao, a da je sebi doveo 'svog Ëovjeka'… njih dvojica su u neprestanoj vezi i Krπnjavi se kreÊe u okviru Strossmayjerova politiËkog programa.” (KrtaliÊ, 1986.). Meutim, neoËekivano, 1884. godine Krπnjavi mijenja politiËku orijentaciju i biva izabran s liste Narodne stranke, koju je predvodio ban Hedervary, za zastupnika u Hrvatskom saboru. “…Krπnjavi je bez osobite najave otiπao od Strossmayjera… i priπao 'maaronima', konkretno Khuenu, πto je ne samo stari biskup nego i Ëitava hrvatska javnost primila gotovo kao izdaju, noæ u lea, nezahvalnost, nemoral i prodaju vlastima” (KrtaliÊ, 1986.).

Pristupanje Narodnoj stranci i pribliæavanje banu Hedervaryju, ljutom politiËkom protivniku J. J. Strossmayjera i Ante StarËeviÊa, u najveÊoj je mjeri obiljeæilo Krπnjavoga kao osobu i politiËara. Sve πto je on od tog trenutka Ëinio smatralo se neprijateljskim za hrvatski narod. “I za biskupa Strossmayjera i za ukupnu hrvatsku javnost… Krπnjavi je izdajica i izrod, nemoralan tip, karijerist, maaron, ulizica i Ëovjek bez ikakve Ëasti i dostojanstva” (KrtaliÊ, 1986).

Takva karakterizacija iz pera njegovih suvremenika uvelike je utjecala na nerazumijevanje i neprihvaÊanje modernih i vizionarskih poteza koje Krπnjavi vuËe u podruËju tjelovjeæbe i nastave TZK-a u Hrvatskoj devedesetih godina 19. stoljeÊa.

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 35

loπkoj borbi, nego je Pehr Henrik Ling, njegov kreator, motive pronalazio u æelji da poboljπa zdravstveno stanje svog naroda. Stoga se πvedska gimnastika i njena filozofija Krπnjavome Ëinila manje opasna i prihvatljivija od, u Hrvatskoj dominantnog, Ëeπkog gimnastiËkog sustava, politiËki usmjerenog protiv austrijske i ugarske hegemonije s idejom zajedniËkog povezivanja slavenskih naroda unutar Austro-Ugarske Monarhije. ©vedski gimnastiËki sustav trebao se nametnuti, smanjiti dominaciju Ëeπkog gimnastiËkog sustava, postupno istisnuti sokolstvo iz hrvatskog druπtva i, πto je naroËito vaæno, iz πkolskog sustava. Krπnjavi je imao jasan plan kako to uËiniti. U travnju 1892. godine raspisao je natjeËaj za slanje dvojice stipendista na studij u ©vedsku. Na natjeËaju su izabrani i poËetkom srpnja iste godine u ©vedsku su se uputili Franjo BuËar i SreÊko BoπnjakoviÊ koji se nakon nekoliko tjedana provedenih u Stockholmu ipak vratio u Zagreb. Franjo BuËar je ostao u ©vedskoj i marljivo studirao.

Nastava TZK-a

Predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu Krajem 1891. godine Krπnjavi je imenovan je predstojnikom Odjela za bogoπtovlje i nastavu u vladi bana Dragutina Khuena-Hedervaryja, tj. postao je ministar zaduæen za pitanja bogoπtovlja i nastave u tadaπnjoj Hrvatskoj.

Tjelovjeæbeno druπtvo Hrvatski sokol bilo je u tadaπnjoj Hrvatskoj jedno od rijetkih druπtava ili institucija koje je ne samo nosilo nacionalni predznak, nego i okupljalo veÊi broj mladih i promicalo meu njima nacionalni duh. DjelujuÊi pod krilaticom “U desnici snaga, u srcu odvaænost, u misli domovina” Hrvatski sokol je velik dio svoje aktivnosti, Ëak i prihoda 1, ostvarivao organizirajuÊi i provodeÊi nastavu TZK-a u osnovnim i srednjim πkolama. Kao takav Hrvatski sokol i Ëeπki gimnastiËki sustav na kojemu se temeljilo djelovanje Hrvatskog sokola naπli su se na udaru bana Hedervaryja i njegovog novog ministra. Ideja je bila nacionalno obojen sokolski gimnastiËki sustav zamijeniti jednim neslavenskim i apolitiËnim gimnastiËkim sustavom.

Je li s tim ciljem Krπnjavi prije svog imenovanja za predstojnika Odjela za bogoπtovlje i nastavu otiπao na studijsko putovanje u njemaËke i skandinavske zemlje ili se toga dosjetio tek kada se u Stockholmu susreo sa πvedskim odgojno-obrazovnim sustavom i nije presudno. Naime, njemu se πvedski gimnastiËki sustav uËinio idealnom zamjenom ili protuteæom sokolstvu te dogovara slanje dvojice stipendista na Centralni kraljevski gimnastiËki zavod u Stockholmu, tada vrlo uglednu tjelovjeæbenu πkoli svjetskog glasa. ©vedski gimnastiËki sustav, za razliku od Ëeπkog ili njemaËkog, nije imao svoje temelje u politiËkoj ili ideo-

Razmiπljanja i odnos Isidora Krπnjavoga prema nastavi TZK-a, koji su neobiËno vaæni, dobro se oËituju u nekoliko naredbi tadaπnje vlade, tj. Odjela za bogoπtovlje i nastavu, koje se odnose na nastavu TZK-a, a iza Ëijeg donoπenja stoji upravo Krπnjavi. “©kolski zakon… odreuje, da mora uz svaku πkolu biti gombaliπte. Tomu zahtjevu zakona zadovoljava se samo povrπno, a æaliboæe ima sluËajeva, osobito u gradovima, gdje se πkole grade bez ikakva gombaliπta…

Zato uz svaku πkolu treba da bude πto veÊe gombaliπte.

Kod novih πkola valja na to paziti odmah,… da ni ne πalju takvih graevnih osnova na odobrenje… u kojima nije uvrπteno dosta veliko gombaliπte, jer se ni jedna takova osnova ne Êe odobriti… Ova i ovakova gombaliπta valja πto viπe upotrebljavati….” 2 Indikativno je da je Krπnjavi u svojoj prvoj naredbi koju je izdao kao predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu u travnju 1892. godine, a koja se odnosila na nastavu TZK-a, odmah pokuπava regulirati temeljno pitanja nastave TZK-a: izgradnju objekata i prostora za odræavanje nastave.

U svibnju iste godine izdana je naredba kojom se nastava TZK-a u puËkim πkolama u trajanju od 30 minuta morala izvoditi iza svakog prvog sata prijepodnevne nastave. Osim toga propisano je da u 10-minutnim odmorima izmeu drugog i treÊeg sata uËenici trebaju biti tjelesno aktivni igrajuÊi prikladne igre. Prema tome, svakodnevna tjelovjeæba u trajanju od 40 minuta uvedena je u Hrvatskoj veÊ 1892. godine zahvaljujuÊi Krπnjavome. U istoj naredbi nadalje se kaæe “…πkolsko vjeæbaliπte neka se nalazi gdjegod je moguÊe u neposrednoj blizini πkolske zgrade… Na takvo vjeæbaliπte neka se raËuna 4-5 m2 povrπine po djetetu.

Nadkriven prostor za vjeæbaliπte neka je dosta prostran.

Na uËenika neka dolazi 1-2 m2, a visina njegova treba da je 4,4 m…” 3 Time su prvi put propisani standardi za izgradnju natkrivenih i vanjskih igraliπta za potrebe nastave TZK-a u Hrvatskoj.

7

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 36

Krπnjavi i BuËar Navedene naredbe vezane uz nastavu TZK-a, kao i one koje slijedile sve do 1896. godine, trebale su pripremiti teren za uvoenje πvedskog gimnastiËkog sustava u Hrvatskoj koje je trebalo uslijediti nakon povrataka Franje BuËara sa πkolovanja iz ©vedske.

BuËar ulazi na velika vrata u povijest tjelovjeæbe i nastave TZK-a u Hrvatskoj organizacijom TeËaja za uËitelje gimnastike 1894. - 1896. godine koji je inicirao i bezrezervno podræavao sam Krπnjavi. Plan i program teËaja sastavio je BuËar po uzoru na Stockholm i ostale skandinavske centre za obrazovanje kadrova iz podruËja tjelovjeæbe s ciljem obuke prvih 30 polaznika za tjelovjeæbu po πvedskom gimnastiËkom sustavu. Uz dvorane za polaznike teËaja bili su na troπak vlade osigurani i svi potrebni rekviziti i pomagala na kojima Krπnjavi nije πtedio. ©vedski gimnastiËki sustav nikada nije uspio zaæivjeti u Hrvatskoj upravo zbog poloæaja koji je u hrvatskom druπtvu i politici zauzimao Krπnjavi. Naime, nedugo nakon zavrπetka TeËaja za uËitelje gimnastike Krπnjavi biva politiËkim pritiscima bana Hedervarya prisiljen na odstupanje s duænosti predstojnika Odjela, a sam ban je poduzeo korake da se zapoËeti projekti Krπnjavoga, meu kojima je i uvoenje πvedskog gimnastiËkog sustava u Hrvatsku, zaustave. S druge strane, opozicija i tadaπnji hrvatski tjelovjeæbeni djelatnici odbacivali su sve πto je omraæeni Krπnjavi uËinio na podruËju razvoja tjelovjeæbe.

Za razumijevanje znaËaja Isidora Krπnjavoga vrlo je vaæan i njegov odnos i utjecaj na Franju BuËara koji je bio karakteristiËan i sloæen, te u ovom trenutku joπ nije dovoljno povijesno istraæen. Usprkos tome, jedan od najveÊih uspjeha Krπnjavoga kao politiËara koji je utjecao i stvarao pretpostavke za razvoj tjelovjeæbe u Hrvatskoj jesu upravo zasluge i kljuËna uloga koju je imao u pojavljivanju Franje BuËara - oca hrvatskog sporta.

KLUBOVI PRIJE ©EZDESET GODINA OSNOVAN JE NK DINAMO

Od Dinama Nakon osnivaËke skupπtine FDK Dinamo sazvan je sastanak nogometne sekcije, na kome je izabran i prvi odbor na Ëelu s Icom Hitrecom, pa se on moæe smatrati i prvim predsjednikom NK Dinamo. Klub je prvo trenirao na igraliπtu ZET-a, a prva utakmica odigrana je 23. lipnja 1945. na igraliπtu Graanskog u Koranskoj ulici.

Kako su mnogi igraËi bili joπ u vojsci, a ostali su priliËno neredovito trenirali, Hitrec ih je na tu prvu utakmicu pozvao putem novina: Pozivaju se svi igraËi koji su odreeni za I. i II. momËad, da dou u subotu 23. lipnja 1945. godine u 15 sati i 30 minuta, na igraliπte Graanskog, radi utakmice s reprezentacijom Zrakoplovstva

Izvori i literatura 1. BuËar, F. (1927). U spomen dr. Isidoru Krπnjavome.

Hrvatski sokol 9(3):87-90.

2. »ustonja, Z. (2004). Razvoj Tjelesne i zdravstvene kulture u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski πportski muzej 3. Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku, 1892, 2 (8).

4. Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku, 1892, 2 (9).

5. KrtaliÊ, I. (1986). Iso Krπnjavi ili pozicija subjekta u centru. U: A. MajetiÊ (ur.) Iso Krπnjavi - Zapisci iza kulisa hrvatske politike. Zagreb: IzdavaËko knjiæarska radna organizacija Mladost.

1

2 3

8

Od 1890. godine vlada je Hrvatskom sokolu plaÊala godiπnji pauπal od 2000 forinti u ime naknade za organizaciju i provoenje nastave TZK zagrebaËkim srednjoπkolcima. Krπnjavi je kasnije oduzeo taj pauπal Hrvatskom sokolu. (vidi »ustonja, 2004).

Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku, 1892, 2 (8), 123 i 124.

Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku, 1892, 2 (9), 130.

dmah nakon zavrπetka II. svjetskog rata u Zagrebu su se javile inicijative u cilju osnivanja novih πportskih organizacija. Djelovanje prijeratnih klubova je zabranjeno, a novi se πportski i tjelovjeæbeni pokret morao organizirati u socijalistiËkom duhu. O tome svjedoËi i oglas objavljen u Vjesniku br. 42. od 8. lipnja.1945. godine. U njemu je objavljen poziv inicijativnog odbora za osnivanje fiskulturnog druπtva: Sportaπi Gradske elektriËne centrale, Plinare, Vodovoda, ZagrebaËkog elektriËnog tramvaja, Klaonice i Gradskog poglavarstva pozivaju se da dou na osnivaËku skupπtinu Fiskulturnog druπtva komunalnih po-

O

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 37

Na godiπnjoj skupπtini 25. lipnja 1991. promijenio ime u NK HA©K - Graanski, a na godiπnjoj skupπtini 22. oæujka 1993. promijenjen naziv u NK Croatia. Naziv NK Dinamo vraÊen je u travnju 2000.

Osvojio prvenstvo Jugoslavije 1947./1948., 1953./1954., 1957./1958. i 1981./1982.

Prvenstvo Hrvatske osvojio je 1992./1993., 1995./1996., 1996./1997., 1997./1998., 1998./1999., 1999./2000. i 2002./2003.

Kup Jugoslavije 1951., 1959./1960., 1962./1963., 1964./1965., 1968./1969., 1979/1980. i 1982./1983.

Piπe Zdenko JajËeviÊ izabran Herman Mattes, a za tajnika Miπko Srak. Od 1945. do 1949. godine NK Dinamo je djelovao u sastavu istoimenog πportskog druπtva. Fiskulturno druπtvo komunalaca Dinamo reorganizirano je 9. sijeËnja 1949. godine u Sportsko druπtvo Dinamo u kojem je djelovao nogometni klub i sekcije za atletiku, biciklizam, hokej na travi i rukomet. Iste godine iz druπtva se izdvojio NK Dinamo, a samostalno su poËeli djelovati Atletski i BiciklistiËki klub Dinamo.

Prva utakmica

Nakon osnivaËke skupπtine FDK Dinamo sazvan je sastanak nogometne sekcije, na koKup Hrvatske 1993./1994., 1995./1996., me je izabran i prvi odbor na Ëelu s Icom Hi1996./1997., 1997./1998., 2000./2001. i trecom, pa se on moæe smatrati i prvim pred2001./2002. sjednikom NK Dinamo. On je ujedno bio i prvi tehniËki referent kluba. Prve treninge kluba vodio je Branko Kunst, a Maks MihelËiÊ bio je trener juniora. Prve prostorije nalazile su se na Ëetvrtom katu ElektriËne centrale u GunduliÊevoj ulici 32 u sobi 419.

Klub je prvo trenirao na igraliπtu ZET-a, a prva utakmica odigrana je 23. lipnja 1945. na igraliπtu Graanskog u Koranskoj ulici. No kako su mnogi igraËi bili joπ u vojsci, a ostali su priliËno neredovito trenirali, Hitrec ih je na tu prvu utakmicu pozvao putem novina: Pozivaju se svi igraËi koji su odreeni za I. i II. momËad, da dou u subotu 23. lipnja 1945. godine u 15 sati i 30 minuta, na igraliπte Graanskog, radi utakmice s reprezentacijom Zrakoplovstva.

Prvi nastup privukao je oko 3000 gledatelja, a NK Dina-

do Dinama duzeÊa, koja Êe se odræati 9. lipnja 1945. godine u 18 sati u kino-dvorani Gradskih poduzeÊa u GunduliÊevoj ulici 32/V. Pozivu se odazvalo oko 200 ljudi. OsnivaËkoj skupπtini Fiskulturnog druπtva komunalaca Dinamo predsjedavao je Bruno VolËanπek, sluæbenik u ElektriËnoj centrali i djelatnik u H©K ©parti, prijeratnom nogometnom klubu.

Novom fiskulturnom druπtvu dan naziv Dinamo Sudionici osnivaËke skupπtiEkipa FDK Dinamo 1945. godine. Slijeva: KokotoviÊ, Monsider, Ivica Horvat, Lojen, Hripko, Kacian, ne sloæili su se da novo fiskulÆeljko »ajkovski, Beda, FraniËeviÊ, Kurtanjek i Reiss turno druπtvo, kojem je trebalo dati i ime, poËne s radom πto mo je nastupio u sastavu Zvonko Dogan, Stojan Osojnak, prije. Predlagali su se razliËiti nazivi, kao "Elektra", "Tur- Drago Lojen, Duπan FranjiËeviÊ, Josip Hunjet, Gabrijel bina", "Torpedo" i sliËno, no usvojeno je ime Dinamo uz Kurtanjek, Ivica MedariÊ, SreÊko TomπiÊ, August Leπnik, objaπnjenje da taj naziv najbolje odgovara strukturi i djela- Nikola DukoviÊ i Mirko KokotoviÊ, koji je bio prvi kapetnosti gradskih poduzeÊa, osnivaËa novog druπtva. Mislilo tan. Utakmicu je sudio Klement Heger. Prvi gol za NK Dise, naime, pritom na motor dinamo, simbol pokretaËke sna- namo postigao je Ivica MedariÊ, a konaËni rezultat postage strojeva potrebnih za rad svih komunalnih poduzeÊa, od vio je Nikola DukoviÊ. Igralo se u prugastim dresovima elektriËne centrale, preko vodovoda i plinare do tramvaja. prijeratnog H©K Sparta.

Tako se bar sluæbeno obrazlagao taj naziv, no on je bez sumnje nazvan prema ruskom imenjaku, moskovskom Dina- Prva utakmica s Hajdukom mu. Na toj skupπtini odluËeno je da boja druπtva bude pla»im je u Split stigla vijest da je u Zagrebu osnovan nova, kao πto je bila i zastava komunalaca grada Zagreba. Na gometni klub, u Zagreb je doputovao ©ime Poduje i predloprvoj redovnoj skupπtini Fiskulturnog druπtva komunalaca æio Ëelnicima NK Dinamo da se odigra utakmica u Splitu.

Dinamo, odræanoj 3. studenoga 1945., za predsjednika je Pojavio se problem prijevoza do Splita. Gume za autobus

9

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 38

bile su prava rijetkost, a æeljeznica joπ nije proradila. ZET je ustupio autobus, a gume je dala vojska. Kada je osiguran prijevoz pojavio se problem igraËa. Polazak je dogovoren u ponoÊ ispred ElektriËne centrale. Voe puta Ico Hitrec i Milan ©ariÊ, zajedno sa ©imom Podujem koji se vraÊao u Split, do 2 sata nisu doËekali ni pola momËadi. Utakmica se nije mogla odgoditi jer je bila plakatirana u Splitu. Probuena su dva juniora bivπeg H©K ©parta, igraË StankoviÊ koji je veÊ prestao igrati i rukometaπ Marold. MomËad je odigrala u sastavu Urh, Drago Horvat, Lojen, Ivica Horvat, Mirko KokotoviÊ, StankoviÊ, CimermanËiÊ, Leπnik, Marold i Æigante. Hajduk je pobijedio sa 2-0.

U jesen 1945. igrano je prvenstvo grada Zagreba, a momËadi su bile podijeljene u dvije skupine. NK Dinamo je bio u B skupini s Amaterom, Dubravom, Graevinarom, II. Armijom, Elementom, Metalcem, GrafiËarom, Slavenom, Poπtarom, Tekstilcem, Jedinstvom i Lokomotivom. Kao prvak Zagreba, NK Dinamo se plasirao u hrvatsku ligu koju je igrao u sezoni 1946./1947. godine. Osim Metalca i Lokomotive iz Zagreba u konkurenciji su bili joπ i Hajduk, Kvarner, Tekstilac (Varaædin) i Proleter (BeliπÊe). Dinamo je bio drugi iza Hajduka i to je bilo dovoljno za plasman u prvu ligu. Prvu utakmicu u sezoni 1947./1948. godine NK Dinamo je odigrao u Podgorici s BuduÊnosti (2-2). Nastupili su Monsider, Etlinger, Lojen, Pleπe, Drago Horvat, Mirko KokotoviÊ, CimermanËiÊ, Reiss, Wolfl, Golob i Beda.

Stadion FDK Dinamu je 1945. dodijeljeno igraliπte ZET-a u ulici Rade KonËara, a zatim igraliπte bivπeg H©K ©parta u DaniËiÊevoj ulici. Godine 1947. druπtvu su predani svi πportski objekti na ©alati. Tereni bivπeg igraliπta HA©K-a u Maksimiru dodijeljeni su mu 1948. godine. Klub je najprije izgradio drvenu baraku koja je sluæila kao svlaËionica, a godinu kasnije i zidanu zgradu na juænom dijelu stadiona. Podignuti su i nasipi za stajanje, a na zapadnom dijelu stadiona izgraena je mala drvena tribina sa 30 sjedaEkipa NK Dinamo osvojila je 1967.

Kup UEFA. Gore slijeva: Slaven Zambata, Zlatko ©koriÊ, Branko GraËanin, Filip BlaπkoviÊ, Rudolf Belin i Danijel PiriÊ.

Dolje: Krasnodar Rora, Marijan »erËek, Marijan BrnËiÊ, Mladen Ramljak i Josip Gucmirtl.

10

la. Ureeno je i igraliπte s atletskom stazom. Prvu utakmicu u Maksimiru NK Dinamo je odigrao 19. rujna 1949. s JFK Partizan.

Na temelju odluke Vlade NR Hrvatske od 13. prosinca 1951. godine, NK Dinamu su besplatno ustupljene zgrade i zemljiπte nogometnog igraliπta u Maksimiru i to pod uvjetom da sve buduÊe radnje na terenu budu izvedene prema urbanistiËkim rjeπenjima i regulacijskim propisima. Time je NK Dinamo mogao sve nekretnine u svome vlasniπtvu uvesti u zemljiπne knjige. Na 15. sjednici Narodnoga odbora grada Zagreba odræanoj 17. listopada 1953. prihvaÊen je prijedlog o izradi idejnog projekta za gradnju stadiona kapaciteta 65.000 gledatelja. Projekt su izradili arhitekti Vladimir Turina, Eugen Erlich i Franjo Neidhard. Taj projekt je odobrila Skupπtina Narodnog odbora grada Zagreba 10. listopada 1954. godine. No veÊ ranije, krajem 1953., zapoËela je izgradnja zapadne tribine (6262 mjesta) i tribina za sjedenja ispod njih. Tribina je dovrπena 1954. godine. Sjeverna tribina, kapaciteta 16.000 stajaÊih mjesta, gradila se od 1953. do 1955. godine. Oko 1955. sagraen je zapadni ulaz, blagajne, sanitarni Ëvor na zapadu i æeljezna ograda oko stadiona, prema projektu arhitekta Marijana Haberlea.

Zbog tih radova morali su se sruπiti objekti samostana Antunovac i niz gospodarskih zgrada oko njega. IstoËna tribina (12.000 sjedeÊih mjesta), istoËno stajanje (18.000 ) i pomoÊno igraliπte s manjom tribinom (4000 sjedala) podignuti su 1961. godine. Izgradnja juæne tribine zapoËela je 1964., a dovrπena 1969. godine. Na njoj je 5000 sjedeÊih i 10.000 stajaÊih mjesta. Nova tartan staza ureena je 1970. godine. Stadion je rekonstruiran za potrebe Univerzijade 1987. godine. Izgradnja nove sjeverne tribine zapoËela je 1996. godine prema projektu arhitekta Ivana Kincla.

Literatura 1. Tkalec, S., NK Dinamo 1945.- 1960., Zagreb, 1960.

2. Kramer, F., NK Dinamo 1945. - 1975, Zagreb, 1975.

3. Kramer, F., NK Dinamo 1945. - 1985, Zagreb, 1985.

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 39

PUBLICISTIKA

110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj Bogato ilustrirana monografija biljeæi veÊinu relevantnih podataka o razvoju sporta koji u vremenu izlaska knjige, prosinac 2004., ima svjetske skijaπke zvijezde - Janicu i Ivicu KosteliÊ. Kakav je bio put skijaπkih zanesenjaka, kako su skijaπi gradili svoje mjesto u sportskoj i olimpijskoj obitelji, kazuje ova knjiga napisana u πest poglavlja Piπe Emilija Petanjek

“Vrativπi se, dakle, 1894. godine iz Stockholma BuËar donosi i svoje skije te odmah zapoËinje promidæu, kako je i obeÊao. Na njegov prijedlog na Godiπnjoj skupπtini I. Hrvatskoga sklizalaËkoga druπtva, 12. studenoga 1984. godine u Zagrebu, u Druπtvo je uvedena i ski sekcija”, zapisao je zagrebaËki πportski radnik, publicist i povjesniËar Ratko CvetniÊ u najnovijoj knjizi o razvoju skijaπkog sporta “110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj”.

Knjiga raena, kako sam autor kaæe u predgovoru, po narudæbi ZagrebaËkog skijaπkog saveza koji se spremao za proslavu 110. godiπnjice skijanja, bogata je monografija koja obrauje veÊinu relevantnih podataka o razvoju sporta koji u vremenu izlaska knjige, prosinac 2004., ima svjetske skijaπke zvijezde - Janicu i Ivicu KosteliÊ. Kakav je bio put skijaπkih zanesenjaka, kako su skijaπi gradili svoje mjesto u sportskoj i olimpijskoj obitelji, kazuje monografija napisana u πest poglavlja.

Prvo poglavlje pod naslovom “Zagreb na prijelazu stoljeÊa” obuhvaÊa razdoblje od 1894. do 1918. godine, biljeæi prve vijesti o novome sportu, prvim teËajevima koje je organizirao Franjo BuËar kao rezultat boravka u Stockholmu kao stipendist na Centralnom zavodu za gimnastiku, o traæenju naziva sporta Ëiji korijen “ski” potjeËe iz Norveπke i Ëita se, prema BuËaru, ”πi”, do zamaha uz novu generaciju sve do Prvog svjetskog rata. Drugo poglavlje upuÊuje na dogaaje u skijanju do 1941. godine, BuËarova ulaska u Meunarodni olimpijski odbor, osnutka zagrebaËkog podsaveza i vremena kada skijanje “ulazi u modu”. Bilo je to vrijeme prvog ZagrepËanina na olimpijskom tjednu u Chamonixu 1924. godine, koji je retroaktivno proglaπen Prvim zim-

skim olimpijskim igrama. TreÊe poglavlje obrauje vrijeme Drugog svjetskog rata i Nezavisne dræave Hrvatske, a Ëetvrto je okrenuto obnovi skijaπkih aktivnosti, organizacijskog ustroja i prvim poratnim natjecanjima zagrebaËkih skijaπkih veliËina koje se veÊ intenzivno natjeËu na meunarodnim natjecanjima. U ovom poglavlju sveËano se otvara æiËara na Sljemenu, javlja se træiπte skijaπke opreme i niz drugih sportskih, kulturoloπkih i gospodarstvenih zanimljivosti vezanih uz skijanje.

Petim poglavljem autor obrauje sarajevsku kandidaturu za organizaciju Zimskih olimpijskih igara 1984. i same Igre, buenje Zlatnog medvjeda na Sljemenu i upis prvih FIS bodova, posjet legendarnog Stenmarka, obnovu Hrvatskog skijaπkog saveza i osnutak Hrvatskog olimpijskog odbora. ©esto poglavlje «Samostalnost i pozlatafl sadaπnjost je i bliska buduÊnost hrvatskog skijanja, prvi samostalni koraci na svjetskoj sportskoj sceni, primanje u FIS i olimpijske medalje Janice KosteliÊ.

Nakladnik ZagrebaËki skijaπki savez i Sportska biblioteka POP_POP za urednika je imenovao Darivoja RepaËa, predsjednika ZagrebaËkog skijaπkog saveza. Recenzent knjige je povjesniËar i sveuËiliπni profesor Zdenko JajËeviÊ, direktor Hrvatskog sportskog muzeja i sam autor knjige o stogodiπnjem razvoja skijanja u Zagrebu. Knjiga ima 248 stranica, formata 21,5 x 22 cm, tvrdog uveza i moæe se, za 130 kuna, nabaviti na adresi nakladnika u Zagrebu, Trg sportova 11.

11

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 40

PUBLICISTIKA

50 godina rukometa u Rijeci Bogato ilustrirana knjiga izdana u sijeËnju 2005. u Rijeci u povodu zlatnog jubileja rukometa u tom gradu uvodi Ëitatelje u povijest sporta jedne regije, biljeæeÊi gdje je i kako sve poËelo, kao i buran sportski æivot rukometa posljednjih godina u Hrvatskoj, kojem svjedoËe i mlae i starije generacije poklonika tog sporta Piπe Emilija Petanjek

„Teπko je odluËiti se za datum koji oznaËava pravi poËetak rukometne igre u naπem kraju. Je li pravi datum 28. studenoga 1954. godine, dan kada su susaËki gimnazijalci odigrali na svom trgu utakmicu s kolegama iz Varaædina ili je to, pak, dan kasnije kada se otvorilo prvo gradsko rukometno igraliπte u –akoviÊevoj ulici, danaπnja Ciottina 19a? »injenica je da je tada ovaj sport prigrlila i stara i mlada publika", zapisao je sportski novinar, publicist i promicatelj rukometa Petar OgurliÊ u najnovijoj knjizi o razvoju rukometa „50 godina rukometa u Rijeci".

Bogato ilustrirana knjiga koja biljeæi razvoj sporta jedne regije, danas, u vrijeme kada poznajemo olimpijske i svjetske uspjehe, omoguÊuje nam u svojih deset poglavlja da se prisjetimo kako i gdje je sve poËelo, a mlae generacije koje tek dolaze upoznaje s Ëarobnim svijetom rukometne igre. Prva Ëetiri poglavlja kronoloπki obrauju sportske uspjehe i padove klubova.

Prvo poglavlje biljeæi razdoblje od 1954. do 1969. godine opisujuÊi kako i kada je rukomet stigao u Rijeku te stasanje prvih klubova. U drugom poglavlju pod naslovom „Uzlet" upuÊuje se na dogaaje u razdoblju

12

od 1970. do 1979. godine kada je osnovan Rukometni savez zajednica opÊina Hrvatskog primorja, Istre i Gorskog kotara kao i zabiljeæene prve pobjede „Zameta" protiv „Kvarnera". TreÊe poglavlje biljeæi suparniπtvo „Zameta" i „Kvarnera" sljedeÊih deset godina, a Ëetvrto je zanimljivije mlaim Ëitateljima jer je okrenuto novijoj povijesti rukometa od 1991. do 2004. koje su zlatne godine na Mediteranskim igrama, Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. i Ateni 2004. te Svjetskom prvenstvu u Portugalu. U poglavlju „Savez i turniri" zabiljeæeno je djelovanje Rukometnog podsaveza Rijeke i odræavanje brojnih turnira popraÊeno rezultatima. ©esto poglavlje obrauje osnovne karakteristike rijeËkih rukometnih klubova, a sedmo i osmo spominju trenere i suce. Nadalje, kroz kratke æivotopise upoznajemo se s rukometnim struËnjacima i duænosnicima koji su ostavili neizbrisiv trag i dali znatan doprinos razvoju rijeËkog rukometa. Posljednje poglavlje sadræi fotografije mladih sportaπa na koje rijeËki i hrvatski rukomet raËuna.

Nakladnik Adriapublic Rijeka i osnivaË biblioteka „Sportski velikani" za urednika i recenzenta izabrao je Vladimira VujnoviÊa, sportskog djelatnika i meunarodnog rukometnog suca. Knjiga «50 godina rukometa u Rijecifl sa 407 stranica tiskana je u formatu 16 x 26 cm, mekog uveza.

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 41

SluĂŚbeno vozilo hrvatskih olimpijaca

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 42

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 43

MZO©

Broj 1 Godina I. • Lipanj 2005.

©PORT U ©KOLI i STUDENTSKI ©PORT

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 44

RAZGOVOR

DRAGAN PRIMORAC, MINISTAR ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ©PORTA REPUBLIKE HRVATSKE

©port je najbolja investicija u zdravlje i buduÊnost mladih Kroz πport sam se izgraivao kao osoba, nauËio sam primati poraze i veseliti se pobjedama, upoznao sam predivne ljude. Jedna od vrlina koju sam uspio izgraditi zahvaljujuÊi πportu je zasigurno upornost i postojanost Piπe Ante DrpiÊ

• Gospodine ministre, koliko Vam je bavljenje πportom pomoglo u karijeri?

- Kroz πport sam se izgraivao kao osoba, nauËio sam primati poraze i veseliti se pobjedama. Kroz πport sam upoznao predivne ljude, jednom rijeËju, πport me duhovno obogatio. Jedna od vrlina koju sam uspio izgraditi zahvaljujuÊi πportu je zasigurno upornost i postojanost.

• Kada ste se poËeli baviti πportom? Moæete li nam opisati trenutke u πportu kojih se rado sjeÊate?

- ©portom sam se poËeo baviti s osam godina. Rado se sjeÊam pionirskih dana u Hajduku, juniorskih u NK Solinu, rezultata koje sam ostvario kao atletiËar u AK Split 80 te natjecanja u taekwondou, posebice drugog mjesta na juniorskom prvenstvu bivπe dræave.

• Vaπ stav o πportu kao prevenciji ovisnosti i nasilja?

- ©port je definitivno najvaæniji oblik prevencije. ©port je, osim prevencije, vaæan za pravilan rast i razvoj, za razvoj

Mladim πportaπima poruËujem: Vjerujte u sebe, budite uporni i rezultati neÊe izostati!

44

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 45

znaËajnih osobina i sposobnosti za svakodnevan uspjeπan æivot.

• U nas nema baπ mnogo primjera da su vrhunski πportaπi usporedno sa πportskom gradili i znanstvenu karijeru?

- Duje Draganja i braÊa Skelin su krasni primjeri kako se uspjeπan moæe biti kao akademski graanin i kao πportaπ, a zasigurno Êe tim primjerom krenuti i ostali πportaπi. Mi Êemo se pobrinuti da im omoguÊimo da usklade svoje obveze tijekom πkolovanja i obveze u πportu koji su izabrali.

• Koliko ministarstvo kojem ste na Ëelu pomaæe πkolske πportske klubove?

- Najviπe πto se realno moæe, jer smo se izborili da se iz dræavnog proraËuna ove godine za aktivnosti πkolskih πportskih klubova izdvoji 10 milijuna ili dva milijuna kuna viπe nego proπle godine. Uvjereni smo da je to najbolja investicija u zdravlje i buduÊnost mladih.

• Ima li novosti glede statusa uËenika πportaπa?

- Ministarstvo je donijelo odluku kojom se prvi put daje znaËenje uËeniku πportaπu tako da se njegova πportska postignuÊa boduju pri upisu u svim srednjim πkolama. Svjesni smo da moramo uraditi promjene u Zakonu o srednjem πkolstvu, kojim bismo pomogli uËenicima kategoriziranim πportaπima u rjeπavanju pitanja πportskog dopusta, πportskih natjecanja, obveza u πkoli, obveza prema πkolskom πportskom klubu.

Nadalje, nastojati Êemo na jednako kvalitetan naËin rijeπiti status studentica i studenata kategoriziranih πportaπa kako bismo πto veÊi broj kategoriziranih πportaπa motivirali da nastave πkolovanje.

• Na kraju, πto biste poruËili mladim πportaπima?

Ministar znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske Dragan Primorac roen je 7. lipnja 1965. godine u Banjoj Luci.

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, studij u Splitu, a doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. SpecijalistiËki ispit iz pedijatrije poloæio je 2002. godine. Oæenjen je i sa suprugom Jadrankom ima kÊeri Laru i Mateu.

Istaknuti je struËnjak iz podruËja forenziËkih znanosti, a πira javnost upoznala ga je kada je pomoÊu analize DNK u svrhu identifikacije ærtava Domovinskog rata, koju je usavrπio u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama, postao jedan od najcjenjenijih svjetskih struËnjaka iz tog podruËja.

Sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Splitu i Osijeku. »lan je Instituta za forenziËke znanosti u New Havenu, Connecticut, SAD. Tijekom πkolovanja aktivno se bavio taekwondoom i nogometom. OsnivaË je i predsjednik Taekwondo kluba Kocunar - DC u Splitu. U slobodno vrijeme voli Ëitati, sluπati glazbu, rekreativno trËi i igra nogomet.

- Vjerujte u sebe i budite uporni i rezultati neÊe izostati!

Duje Draganja i braÊa Skelin su krasni primjeri kako se uspjeπan moæe biti kao akademski graanin i kao πportaπ, a zasigurno Êe tim primjerom krenuti i ostali πportaπi.

Mi Êemo se pobrinuti da im omoguÊimo da usklade svoje obveze tijekom πkolovanja i obveze u πportu koji su izabrali 45

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 46

BADMINTON

Igra za sva æivotna doba U Ëudesnom rasponu od sporog do brzog, od lakog do neizvodivog, svaki Êe igraË bez obzira na uzrast, spol, visinu, teæinu ili prethodno badmintonsko iskustvo - u skladu s vlastitim tjelesnim sposobnostima, brzo pronaÊi najpogodniji intenzitet igre. To Êe pak, uz ravnopravnog suparnika, donijeti i zadovoljstvo u igri Piπe Damir Markuπ, prof. adminton je naziv jedne od najrasprostranjenijih igara na svijetu. ©port je ime dobio po ladanjskome mjestaπcu Badminton Park u jugozapadnoj Engleskoj, gdje je sedamdesetih godina 19. stoljeÊa ta igra dobila danaπnji oblik.

Afirmacija koju badminton u posljednje vrijeme doæivljava u Hrvatskoj na sretan se naËin poklapa sa πirenjem koje taj πport doæivljava diljem planeta. Brzo πirenje igre posljednjih desetljeÊa pridonijelo je tome da badminton ue u druπtvo sluæbenih olimpijskih πportova. Taj se veliki trenutak badmintonske povijesti odigrao u Barceloni 1992., a iste je godine u Ëlanstvo IBF-a primljen i Hrvatski badmintonski savez .

Badminton se sve viπe igra u πkolama. S obzirom na svoje komparativne prednosti, ta je aktivnost izrazito primjerena za primjenu u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture i izvannastavnih aktivnosti, kako u osnovnoj tako i u srednjoj πkoli. Razvoj i πirenje badmintona u Hrvatskoj te njegova primjerenost πkolskoj populaciji naiπli su na odjek i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta.

Badminton se tako prvi put pojavljuje kao pokazni πport na Dræavnom prvenstvu πkolskih πportskih klubova osnovnih i srednjih πkola Republike Hrvatske. Uz nadu da Êe badminton sljedeÊe godine u sustavu πkolskog πporta doæivjeti svoju "Barcelonu", ukratko Êemo predstaviti taj atraktivan πport.

B

Osnovna pravila i cilj igre Badminton je igra izmeu dva igraËa ili dva para igraËa koji odbijaju lopticu preko mreæe sve dok ne doe do pogrjeπke odnosno dok neka od strana ne osvoji bod. Igra se u muπkoj i æenskoj pojedinaËnoj konkurenciji te u konkurencijama muπkih, æenskih i mjeπovitih parova.

Teren na kojem se igra je dimenzija 13,40 x 6,10 metara, s mreæom visokom 1,55 m.

Osnovne dionice igre su bod, koji se moæe osvojiti samo na svoj servis, zatim gem koji se igra do 15 bodova, te meË, koji se igra na dva dobivena gema. Igra zapoËinje servisom. Pri servisnom udarcu i loptica i glava reketa moraju biti ispod visine serverovog pasa - dakle, za razliku od odbojke ili tenisa, servisni se udarac izvodi odozdo. Nakon servisnog udarca igraËi se mogu slobodno kretati svojom polovicom terena i udarati lopticu na svim visinama. Pogrjeπka je ako loptica padne na tlo, udari u mre46

æu ili igraËa, ili ako je isti igraË udari dva puta zaredom.

Bod poËinje veÊ opisanim defenzivnim tipom servisa. BuduÊi da je takvim udarcem praktiËno nemoguÊe izravno osvojiti bod (kao πto se ni u πahu ne moæe prvim potezom osvojiti figura), server nastoji poËetnim udarcem postiÊi inicijativu koju Êe kasnije, iznuivanjem æeljenih udaraca od suparnika, pretvoriti u bod. Ta se taktika dobro vidi i s vrha tribine: svaki igraË æeli zadræati poloæaj u sredini svoje polovice terena, odakle mu je u dva koraka dohvatljiv svaki kut njegova polja, a istodobno suparnika otjerati iz njegova srediπta, πetati ga iz kuta u kut sve dok mu jedan dio polja ne ostane bez obrane. Tako se bod pretvara u seriju izmjeniËnih udaraca, zaËinjenu kratkim sprintovima, snaænim skok-smeπevima, duhovitim varkama i precizno skraÊenim lopticama. U igri parova (posebno atraktivno izdanje badmintona) sve se dodatno ubrzava i taktiËki zapliÊe, na uæitak i igraËa i gledatelja.

Obiljeæja igre PluÊa rade snagom koja badminton uvrπtava u πportove s najveÊom potroπnjom kisika (iznad nogometa, rukometa ili hrvanja), ali vrlo povoljan i prirodan odnos izmeu optereÊenja i opuπtanja pridonosi tome da su u ovom πportu ozljede rijetke, premda su trenutci oËigledne iscrpljenosti sastavni dio svakog ozbiljnog dvoboja. U igri poËetnika, meutim, loptica je dovoljno spora da kompenzira tehniËke nesavrπenosti i tako igraËima, veÊ gotovo od prvih koraka, omoguÊi da odigraju viπe udaraca u nizu i tako stvore prve igraËke zamisli i planove te ih odmah provjere na suparniku.

U igri ravnopravnih suparnika to odmah, bez posebne obuke, donosi pravi πportski uæitak i to je jedna od najveÊih privlaËnosti ovoga πporta.

Loptica je nesumnjivo najprepoznatljiviji badmintonski rekvizit. Raena je od pera i plutene baze, teπka samo pet grama i koliko god krhko izgledala, sposobna je podnijeti vrlo intenzivan tretman. Zbog elastiËnosti pernate koπuljice izdræat Êe i iznimno jake udarce, kojima Êe joj najjaËi igraËi dati poËetnu brzinu od oko 300 km/h, ali brzo djelovanje njenoga padobrana usporit Êe je pa su badmintonaπi koji mogu prebaciti cijelu duæinu igraliπta iznimno rijetki.

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 47

Za kraj Badminton je jedan od rijetkih πportova koji zajedno igraju muπkarci i æene. Igra je to za sva æivotna doba. Bez obzira na to bavite li se badmintonom iz Ëiste rekreacije ili æelite postati vrhunski profesionalac, Ëista nerafinirana zabava je glavna bit badmintona. To je πport koji premoπÊuje dobne i spolne razlike. Vrlo Ëesto se dogaa da vam se u igri pridruæi mali, kræljavi klinac kojeg bi, svojom veliËinom, "pojeli za doruËak" i onda vas "opere" dok ste rekli keks.

U Ëudesnom rasponu od sporog do brzog, od lakog do neizvodivog, svaki Êe igraË (bez obzira na uzrast, spol, visinu, teæinu ili prethodno badmintonsko iskustvo), u skladu s vlastitim tjelesnim sposobnostima, brzo pronaÊi najpogodniji intenzitet igre. To Êe

pak, uz ravnopravnog suparnika, donijeti i zadovoljstvo u igri. Badmintonska loptica prilagodit Êe se svaËijoj vjeπtini.

U prestiænom njujorπkom Ëasopisu "Intervju" uoËi Olimpijskih igara u Atlanti badminton je predstavljen sljedeÊim rijeËima: "Stari su Grci imali hrvanje, Rimljani utrke zaprega, srednjovjekovni vitezovi viteπke turnire, viktorijanci kriket, a stari i novi Japan sumo-borbe... Svaka kultura i svaka era imale su πport za kojim su ludovale, koji je odraæavao njihov duh. Predviamo da Êe badminton biti igra sutraπnjice!"

Svi koji æele igrati badminton obavijesti mogu pronaÊi na sluæbenoj internetskoj stranici Hrvatskoga badmintonskog saveza www.cba.hr

MINI RUKOMET

Nadgradnja popularnog “graniËara” Svakodnevno vjeæbanje i bavljenje mini rukometom djeluje kako na zdravstveni status tako i na izgradnju mladog sportaπa u zdravog odraslog Ëovjeka koji Êe kroz sport zadovoljiti sve svoje druπtvene potrebe i interese i distancirati se od loπih utjecaja druπtva Piπe Lidija BojiÊ-»aËiÊ, prof.

Mini rukomet se kao zasebna kolektivna igra za mlae dobne skupine propagira u posljednjih deset godina na podruËju Hrvatske i srednje Europe. U skandinavskim zemljama njegova tradicija i popularnost datira od sredine osamdesetih godina proπlog stoljeÊa. U poËetku su to bila πkolska natjecanja, a nakon toga su se aktivno ukljuËili i klubovi, prepoznavπi mini rukometu igru kao pomoÊ u ranoj selekciji igraËa za rukomet. U Hrvatskoj se mini rukomet poËeo znatnije razvijati u posljednjih pet godina od kada su se poËele organizirati i æupanijske lige (u Primorsko-goranskoj, Istarskoj, KarlovaËkoj, KoprivniËko-kriæevaËkoj te ZagrebaËkoj æupaniji) te turniri u Umagu (prvi turnir organiziran je 1995. i od tada je tradicionalan), Opatiji, Ogulinu, Varaædinu, Sinju, Zagrebu, Karlovcu, Makarskoj. Od 2001. godine Hrvatski rukometni savez organizira i dræavna prvenstva za djevojËice i djeËake u mini rukometu. Broj prijavljenih ekipa se iz godine u godinu poveÊava pa je na posljednjem dræavnom prvenstvu 2003. u Karlovcu sudjelovalo 60 mini rukometnih ekipa djeËaka i 44 mini rukometnih ekipa djevojËica.

Za πkolsku djecu je idealno da se poËnu baviti rukometnom u prvom ili drugom razredu osnovne πkole. Prve godine πkolovanja su idealne za razvoj osnovnih motoriËkih sposobnosti te viπestran psihosomatski razvoj. Rukometni treneri veÊ u tim fazama trebaju biti prisutni u toj populaciji te svojim pedagoπkim pristupom i visokim stupnjem educiranosti animirati djecu za bavljenjem mini rukometom. Svakodnevno vjeæbanje i bavljenje mini rukometom djeluje kako na zdravstveni status tako i na izgradnju mladog sportaπa u zdravog odraslog Ëovjeka koji Êe kroz sport zadovoljiti sve svoje druπtvene potrebe i interese i distancirati se od loπih utjecaja druπtva.

Igra Mini rukomet je igra namijenjena iskljuËivo djeci od 7 do 12 godina, a donja granica tj. poËetak bavljenja rukometom je dosta fleksibilna. MoguÊe je zapoËeti s treniranjem mini rukometa sa 4 godine, ali se preporuËa da se djeca ukljuËe sa 6, 7 godina tj. kada upiπu prvi razred osnovne πkole. Sama igra je nastala kao nadgradnja popularnog «graniËarafl koji djeca u niæim razredima osnovne πkole vole zbog jednostavnosti pravila i tehnike izvoenja igre.

Pravila • • • • • • • • •

DOB: super miniÊi (8-9 god) i miniÊi (10-11 god) TRAJANJE IGRE: pojedinaËna utakmica (2 x 8,10,12 min) i turniri (1 x 8,10,12 min) DIMENZIJE IGRALI©TA: 13x20 m, a varira od 20 do 28 m duæine i od 12 do 16 m πirine Linija vratarevog prostora je 5 m od vrata, a kazneni udarac izvodi se sa 6 metara DIMENZIJE VRATA: 240 cm πirine - 170 cm visine ili 300 cm πirine - 180 visine BROJ IGRA»A: 10 (5+5), mogu se natjecati i mjeπovite ekipe LOPTA: spuævasta (47-49 cm) ISKLJU»ENJE IGRA»A: 30 sekundi OBAVEZNA IGRA »OVJEKA: kod super miniÊa, a kod miniÊa moæe i zonska obrana

Suenje • • • • •

Utakmicu sudi jedan sudac Poπtuju se pravila 3x3, πto znaËi 3 koraka, 3 sekunde i 3 metra Kaænjava se gruba igra (guranje u lea, potezanje ruke u skoku) Vratar ne smije prijeÊi na suparniËku stranu igraliπta Nakon primljenog pogotka, vratar ubacuje loptu u igru, nema izvoenja s centra

47

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 48

©PORTSKA GIMNAZIJA

Spoj znanja i vrhunskih rezultata Moto je naπe πkole: Mladi πportaπi, ako su vam πportske i πkolske obveze podjednako vaæne i ako æelite nastaviti πkolovanje na nekom od fakulteta, πkolovanje u ©portskoj gimnaziji za vas je pravi odabir Piπe ravnatelj Slobodan MatkoviÊ, prof.

portska gimnazije poËela je s radom 1992. godine u sklopu XI. gimnazije u Zagrebu. Od 1. rujna 1994. godine πkola radi samostalno, u iznajmljenim prostorima Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Taj je prostor, na æalost, neadekvatan pa se nadamo skoroj izgradnji novog objekta u kojem bi potrebe uËenika πportaπa bile kvalitetnije i potpunije zadovoljene.

©

Inicijativa za osnivanje πkole za πportaπe potekla je od niza πportskih institucija i djelatnika voenih æeljom da se uËenicima koji u πportu postiæu vrhunske rezultate osiguraju uvjeti za πto kvalitetniju nastavu prema planu i programu opÊe gimnazije. Iz toga proizlaze posebnosti naπe πkole: razredni odjeli su relativno mali, imaju 22 uËenika, πto nastavnicima omoguÊava da se svakom uËeniku potpuno posvete i sa svakim po potrebi i individualno rade; velik dio gradiva usvaja se u πkoli, a ne kod kuÊe da bi uËenici imali viπe vremena za πportske obveze; s nastavnicima dogovaraju ili im se najavi termin provjere znanja Ëime se znatno smanjuje stres, a svaki nastavni sat poËinje ponavljanjem gradiva s prethodnog sata, πto znatno olakπava uËenje. Takva organizacija nastave uËenicima ostavlja viπe slobodnog vremena za treninge i natjecanja.

Profesori naπe πkole maksimalno se trude biti tolerantni prema πportskim obvezama uËenika, a njihovi su motivacija i entuzijazam u skladu i s njihovim godinama - prosjeËna je dob naπih nastavnika izmeu 35 i 40 godina. To omoguÊava i bolje razumijevanje uËenika. U skladu s tim, πkola se potrudila osigurati sredstva i organizirati dva dvodnevna projekta s temama "Kako iskoristiti potencijale vlastitog uma" i "Problem pretvoriti u πansu". Sudjelovalo je tridesetak uËenika, voditelja i gostiju, a posebna je paænja posveÊena posebnosti naπih uËenika koji imaju izrazito razvijene psihomotorne sposobnosti, vjeπtine, znanja, pa i inteligenciju. ©portska gimnazija ima 12 razrednih odjela u kojima je 245 uËenika πportaπa. Viπe je mladiÊa nego djevojaka (70 prema 30 posto). Zastupljeni su u 31 πportu i to pribliæno jednako u pojedinaËnim i ekipnim πportovima, a najbrojniji su u nogometu, koπarci, plivanju, odbojci, rukometu i atletici.

48

U πkoli aktivno radi πportski klub "©POGI", a njegovi su Ëlanovi proπle πkolske godine nastupili na gradskim natjecanjima sa 22 ekipe. Na dræavnom natjecanju nastupili smo sa sedam ekipa i osvojili pet odliËja, Ëime se malo koja πkola moæe pohvaliti. Rezultat bi bio i bolji kada bi svi mogli uskladiti svoje klupske obveze s nastupanjem u πkolskim ekipama.

Povrh svih redovnih uËeniËkih i πportskih obveza, naπi uËenici sudjeluju u natjecanjima znanja iz pojedinih nastavnih predmeta kao πto su fizika, engleski jezik, filozofija, kemija i povijest. Zbog odliËnih rezultata u πkoli i πportu, 16 naπih uËenika treÊeg i Ëetvrtog razreda imaju stipendije grada Zagreba.

Dosad je u ©portskoj gimnaziji πkolovanje zavrπilo sedam generacija uËenika. Oko 90 posto nastavilo je πkolovanje na nekom od fakulteta, a najviπe ih upisuje Pravni (oko 20 posto) i Kinezioloπki fakultet (oko 22 posto).

Kao i sve πkole, susreÊemo se s nekim problemima. Voljeli bismo unaprijediti suradnju s trenerima, πportskim klubovima i savezima jer smo se uvjerili da pojaËanom komunikacijom s njima, roditeljima i uËenicima moæemo bitno olakπati svladavanje πkolskih i πportskih obveza. Najbolji je primjer za tako uspjeπno ostvarenu suradnju mr. sc.

Mario BaiÊ, trener HrvaËkog kluba Metalac.

Posebno smo ponosni na naπe uËenike, sudionike XXVII. olimpijskih igara u Sydneyu Ivanu BrkljaËiÊ, Kristinu Pericu, Nikicu Ljubeka, Petru BanoviÊ, Tinku DanËeviÊ i Tamaru Boroπ. Na XXVIII. olimpijskim igrama u Ateni nastupili su naπi bivπi uËenici Ivana BrkljaËiÊ, Mario DelaË, Igor »erenπek, Petra BanoviÊ, Goran ©prem, Tamara Boroπ i Sandra ©ariÊ (neki od njih nisu kod nas proveli sve Ëetiri godine πkolovanja). Paraolimpijac Mihovil ©panja bio je naπ ak u treÊem razredu.

Moto je naπe πkole: Mladi πportaπi, ako su vam πportske i πkolske obveze podjednako vaæne i ako æelite nastaviti πkolovanje na nekom od fakulteta, πkolovanje u ©portskoj gimnaziji za vas je pravi odabir.

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 49

Najbolji uËenici i treneri u πportskim odjeljenjima programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta, Uprave za πport je izrada programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture za πportska odjeljenja. Sukladno tome posjetili smo skoro sve srednje πkole Republike Hrvatske sa πportskim odjeljenjima kako bismo snimili postojeÊe stanje. Na sastancima u πkolama uz ravnatelja πkole, pedagoga, razrednika, nastavnika TZK sudjelovali su i uËenici predstavnici razreda koji su æivo sudjelovali u diskusijama te razgovarali o problemima s kojima se svakodnevno suoËavaju zbog nedostatka vremena za uËenje i usklaivanja s obvezama prema trenaænom ciklusu.

U ovom broju Olimpa predstavljamo vam najuspjeπnije uËenice i uËenike maturante i trenere koji imaju najbolju i najkvalitetniju suradnju sa πkolom.

U

Pripremili doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica i Borna KlobuËar

©KOLA

NAJBOLJA ©PORTA©ICA

NAJBOLJI ©PORTA©

Ekonomska i trgovaËka πkola »akovec Vladimira Nazora 36

TRENERI Nikola Horvat Mario Vukoja Igor Kræimski

Ravnateljica: Duπanka Novak Prof. TZK: Boris Zidar Gordana DajË, Anto DragiÊ, Nebojπa BuvaË Ivana Lisjak, tenis

Filip Ude, gimnastika

Mladen FilipoviÊ, nogomet

Lana Zlojutro, stolni tenis

Maja LonËareviÊ, atletika

Igor SubotiÊ, odbojka

Ana JeluπiÊ, skijanje

Daniel MiheliÊ, jedriliËarstvo

Gimnazija Fran GaloviÊ Koprivnica Trg slobode 7 Ravnatelj: Zvonko Zgrajski Prof. TZK: Natalija KuπeniÊ, Marijan KuhariÊ, Damir RadakoviÊ

I. gimnazija Osijek Æupanijska 4 Ravnatelj Tugomir Kuduz Prof. TZK: Arman Schussler

I. rijeËka hrvatska gimnazija Rijeka, F. Kurelca 1 Ravnateljica: Neda Tolj KramariÊ Prof. TZK: Siniπa LatkoviÊ Angelina GoliÊ Tomislav ©vec, koπarka 49

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

©KOLA

Page 50

NAJBOLJA ©PORTA©ICA

NAJBOLJI ©PORTA©

TRENERI

Timna TiËiÊ, tenis

©ime ErcegoviÊ, bacanje koplja

Petar KurtoviÊ, atletski trener

Antea ∆urin, judo Joπko LaliÊ, jedriliËarstvo

Marin BabiÊ, rukomet Ivan BebiÊ, vaterpolo

Valentina Balaæinec, borilaËki πportovi

Ivan BegoviÊ, nogomet

Selezijanska klasiËna gimnazija Rijeka Vukovarska 62, Rijeka Ravnatelj: Niko TunjiÊ Prof. TZK: Rajka Husejini

V. gimnazija Vladimira Nazora Split, ZagrebaËka 2 Ravnateljica: Perica BariÊ Prof. TZK: Lidija VlahoviÊ

Gospodarska πkola Varaædin Boæene Plazzeriani 4 Ravnatelj: Æeljko Posavec Prof. TZK: Dubravka KuniÊ Branko Janæek, trener

Gimnazija Velika Gorica Ulica kralja stjepana TomaπeviÊa 21 Velika Gorica Ravnateljica: Biserka DijaneæeviÊ Prof. TZK: Gordan Polan

Mateja ©tefuliÊ, taekvando

Filip Slivar, koπarka

Snjeæana UπiÊ, trenerica (odbojka)

Dominik ÆivanoviÊ, trener (koπarka)

Gimnazija Antuna Gustava Matoπa Zabok, –aËki put 5 Ravnateljica: Ruæica »rnjeviÊ Prof. TZK: Svjetlana BarbiÊ Zvonimir AndroiÊ, plivanje

Ivica AndroiÊ, trener plivanja

Maja SveËnjak, tenisaËica i Sran Rizvan, trener

Davorin KuljaπeviÊ, πah

mr. sc. Mario BaiÊ, trener (hrvanje)

©portska gimnazija Zagreb HorvaÊanski zavoj 15 Ravnatelj: Slobodan MatkoviÊ

Tihana Baæant, karate

50

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 51

Dræavno prvenstvo πkolskih πportskih klubova za srednje πkole Dræavno prvenstvo πkolskih πportskih klubova za srednje πkole 2005. godine, koje organizira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta, odræano je u gradovima Istre, sa smjeπtajem u PoreËu, od 2. do 5. svibnja 2005. godine.

Pripremili doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica i Saπa Ceraj, prof. ©port/ mjesto odræavanja

POREDAK

Mali nogomet

1. Gospodarska ©kola, VaraÆdin

Buzet

2. S© Tin UjeviÊ, Vrgorac

Broj klubova

Broj uËenika

6

77

6

76

8

101

6

71

10

37

10

110

10

40

56

112

6

73

8

102

6

78

10

38

10

99

9

40

49

430

MLADI∆I 3. GrafiËka ©kola, Zagreb 1. IX. Gimnazija, Zagreb

Koπarka

2. ©portska gimnazija, Zagreb

PoreË

3. Gimnazija M. MesiÊ, Slavonski Brod 1. Gimnazija MetkoviÊ, MetkoviÊ

Rukomet Umag, Buje

2. XII. Gimnazija, Zagreb 3. III. Gimnazija, Zagreb 1. S© Blaæ Juraj Trogiranin, Trogir

Odbojka

2. Gimnazija Daruvar, Daruvar

PoreË

3. Salezijanska klasiËna gimnazija, Rijeka

Stolni tenis Pula

1. TrgovaËka πkola, Zagreb 2. TehniËka i obrtniËka πkola, »akovec 3. ©kola za turizam, ugost. i trgovinu, Pula 1. ©portska gimnazija, Zagreb

Atletika

2. Gim. M. A. ReljkoviÊa, Vinkovci

Pula

3. Rudarska i kemijska πkola, Varaædin 1. TehniËka πkola, Poæega

Kros

2. Ekonomska i trg. πk. Ivana Domca,Vinkovci

Rovinj

3. Gimnazija I. Z. DijankoveËkoga, Kriæevci UKUPNO

DJEVOJKE 1. Prva rijeËka hrvatska gimnazija, Rijeka

Koπarka

2. II. Gimnazija, Zagreb

Pazin

3. Ekonomsko-birot. i trg. πk., Zadar 1. S© Koprivnica, Koprivnica

Rukomet Rovinj, Labin Odbojka PoreË Stlni tenis Viπnjan Atletika Pula Kros Rovinj

2. S© Kralja Zvonimira, Knin 3. Gimnazija MetkoviÊ, MetkoviÊ 1. IV. Gimnazija M. MaruliÊ, Split 2. Salezijanska klasiËna gimnazija, Rijeka 3. Gim. M. A. ReljkoviÊa, Vinkovci 1. ©portska gimnazija, Zagreb 2. Srednja πkola Petrinja, Petrinja 3. Gospodarska πkola Varaædin, Varaædin 1. Ekonomska πkola M. MirkoviÊa, Rijeka 2. ©portska gimnazija, Zagreb 3. Gimnazija F. GaloviÊ, Koprivnica 1. Gimnazija Varaædin, Varaædin 2. XII. Gimnazija, Zagreb 3. Ekonomska i trg. πk. Ivana Domca,Vinkovci UKUPNO

!

Ravnateljima πkola koje su bile domaÊini zahvaljujemo na suradnji. Svim sudionicima prvenstva, njihovim nastavnicima i voditeljima iskrene Ëestitke na πportskim postignuÊima koja ste postigli na ovom prvenstvu!

Budite vrijedni i uporni da bismo se vidjeli i iduÊe godine!

Maturantima puno sreÊe i uspjeha pri upisu na visoka uËiliπta i nastavak sudjelovanja na sveuËiliπnim πportskim natjecanjima!

51

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 52

STUDENTSKI ©PORT

Idora Hegel i Morena Makar prva imena Zimske univerzijade Hrvatska je sveuËiliπna reprezentacija na Zimskoj univerzijadi nastupila s devetero πportaπa u pet πportova: brzo klizanje na kratke staze, skijanje, skijaπko trËanje, snowboard i umjetniËko klizanje i postigla rezultate bolje od predvienih. Na Ljetnoj univerzijadi od 11. do 21. kolovoza u Izmiru oËekuje se nastup atletiËara, gimnastiËara, hrvaËa, jedriliËara, maËevaoca, skakaËa u vodu, streliËara i taekwondoista te, nakon dugo vremena, koπarkaπa Piπe Jovanka Vogrinec

Innsbrucku/Seefeldu je od 12. do 22. sijeËnja odræana 22. zimska univerzijada na kojoj je nastupala i Hrvatska sveuËiliπna reprezentacija.

Iako je organizator u pripremanje Univerzijade uloæio velik trud, bilo je dosta propusta, no unatoË tomu, naπa reprezentacija je uzorno predstavljala hrvatski πport na toj velikoj manifestaciji.

Hrvatska sveuËiliπna reprezentacija nastupila je s devetero πportaπa u pet πportova: brzo klizanje na kratke staze, skijanje, skijaπko trËanje, snowboard i umjetniËko klizanje i postigla rezultate bolje od predvienih.

Najbolje rezultate je postigla Idora Hegel osvojivπi sedmo mjesto u umjetniËkom klizanju te Morena Makar, takoer sedmo mjesto, u snowboardu. Ivan DolenËiÊ je sruπio hrvatski rekord na 3000 metara u klizanju na kratke staze. Bruno Boπnjak se plasirao u Ëetvrtfinala u disciplini border-cross. Naπe predstavnice u skijaπkom trËanju ostvarile su rezultate u sklopu svojih moguÊnosti.

Uz πportaπe, hrvatsku delegaciju predstavljali su i predstavnici Hrvatskog sveuËiliπnog πportskog saveza predvoeni predsjednikom prof. dr. sc. Hrvojem SertiÊem, dopredsjednicima Dubravkom IæakoviÊem, prof. Nenadom Zvonarekom te glavnim tajnikom saveza prof. Davorom Habljakom. Uz brojne kontakte razmatrale su se moguÊnosti organizacije buduÊih svjetskih i europskih prvenstava u Hrvatskoj kao i inicijativa Skijaπkog saveza Primorsko-goranske æupanije o organizaciji zimske univerzijade 2011. godine. Kandidaturu za organizaciju zimske univerzijade iste godine naËelno su istaknuli i Turska, Kanada, Koreja, Slovenija i Finska. SljedeÊa Zimska univerzijada odræat Êe se u Torinu 2007. godine.

U

Ljetna univerzijada Hrvatski sveuËiliπni πportski savez u suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom provodi projekt nastupa na Ljetnoj univerzijadi koja Êe se od 11. do 21. kolovoza 2005. odræati u Izmiru u Turskoj. Hrvatska sveuËiliπna reprezentacija planira nastupiti s delegacijom od 60 osoba. OËekuje se nastup atletiËara, gimnastiËara, hrvaËa, jedriliËara, maËevaoca, skakaËa u vodu, streliËara i taekwondoista. Nakon dugo vremena nastupit Êemo i u jednom

ekipnom πportu - koπarci. Na ædrijebu u Izmiru Hrvatska je naπla svoje mjesto u skupini E zajedno s Kinom, »eπkom i Peruom.

Nadamo se da Êe koπarkaπi ostvariti zapaæen rezultat izmeu 32 najbolje sveuËiliπne ekipe. Hrvatska je na proπloj Ljetnoj univerzijadi osvojila tri bronËane medalje. Nadamo se da Êemo ove godine nadmaπiti taj uspjeh, jer nastupamo s brojnijom i kvalitetnijom ekipom kojoj su postavljeni kriteriji i norme za nastup. Na Univerzijadu je uvrπteno i jedrenje u kojem bismo trebali imati velike πanse za medalje, kao i u streliËarstvu, atletici i drugim πportovima koje Êe prezentirati vrhunski hrvatski πportaπi. U sklopu Univerzijade odræat Êe se i redovna skupπtina Svjetske sveuËiliπne πportske federacije (FISU) kao i FISU/CESU konferencija na kojoj se prezentiraju struËni radovi iz cijelog svijeta o zadanim temama u vezi sa sveuËiliπnim πportom.

SveuËiliπno πportsko prvenstvo Republike Hrvatske Svake godine odræava se SveuËiliπno πportsko prvenstvo Republike Hrvatske na kojem se predstavnici sveuËiliπta u Dubrovniku, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu te VeleuËiliπta u Karlovcu nadmeÊu za titulu prvaka Hrvatske koja im jamËi i nastup na Europskom prvenstvu. Ove godine u program natjecanja uvrπteni su sljedeÊi πportovi: koπarka (m), mali nogomet, odbojka (m, æ), odbojka na pijesku (m, æ), rukomet (m), stolni tenis (m, æ) i πah (m). Natjecanje Êe se odræati u Crikvenici koja je pokazala zanimanje da ugosti najbolje studente πportaπe, a ima i najbolje uvjete za organizaciju ovako brojnog i kvalitetnog natjecanja πto se odræava pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta koje, zajedno s Hrvatskim sveuËiliπnim πportskim savezom, promovira πport na sveuËiliπtima i veleuËiliπtima. U Hrvatskoj postoji kontinuirani trend poveÊanja broja studenata ukljuËenih u aktivno bavljenje sveuËiliπnim πportom kao i poveÊanje broja vrhunskih sportaπa koji se ukljuËuju u sveuËiliπna natjecanja. Zato oËekujemo kvalitetno natjecanje u Crikvenici da bismo i ove godine ostvarili zapaæene rezultate na europskim prvenstvima. Proπle godine osvojili smo 1. mjesto u odbojci za muπkarce i 2. mjesto u malom nogometu. U sklopu Prvenstva odræat Êe se niz rasprava o temi sveuËiliπnog πporta kao i redovna skupπtina Hrvatskog sveuËiliπnog πportskog saveza.

SMJE©TAJ STUDENATA ©PORTA©A U STUDENTSKE DOMOVE U AKADEMSKOJ GODINI 2005./2006. - INFORMACIJA Kao i svake godine do sada tako i ove akademske 2005./2006. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta u suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom osigurava odreen broj mjesta u studentskim domovima u Hrvatskoj za kategorizirane πportaπe studente od I do IV kategorije. Za sve informacije obratite se Hrvatskom olimpijskom odboru, gospoa Dragica StjepanoviÊ, tel. 01 3650-562 ili Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta, Uprava za πport, gospoa Fadila Gracin, tel. 01 4813-545.

52

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 53

IZVANNASTAVNE ©PORTSKE AKTIVNOSTI DJECE I MLADEÆI S TE©KO∆AMA U RAZVOJU

©portom do ravnopravnosti Rezultati lanjske ankete u ustanovama za odgoj i obrazovanje djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju pokazuju da se izvannastavne πportske aktivnosti u tim ustanovama provode, ali uz oteæane uvjete rada: nedostatak struËnog kadra, novca i odgovarajuÊih πportskih graevina i pomagala Piπe Jovanka Vogrinec

ovjerenstvo za izvannastavne πportske aktivnosti djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju, koje je imenovao ministar znanosti, obrazovanja i πporta, provelo je lani u ustanovama za odgoj i obrazovanje djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju anketu o bavljenju izvannastavnim πportskim aktivnostima.

P

Rezultati su pokazali da se izvannastavne πportske aktivnosti u tim ustanovama provode, ali uz oteæane uvjete rada (nedostatak struËnog kadra, novca i odgovarajuÊih πportskih graevina i pomagala).

Tako u Centru za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju slijepe i slabovidne djece i mladeæi „Vinko Bek" , koji ima 220 korisnika, iznimno mnogo djece pohaa izvannastavne πportske aktivnosti. Najviπe ih je ukljuËeno u atletiku i veslanje, ali zavidan broj uËenika kugla, skija, vozi tandem bicikle, igra golbal ili su aktivni u plesnoj grupi.

Rad atletske grupe poËeo je 1994. godine kada su prvi put sudjelovali na Europskom prvenstvu za osobe oπteÊena vida u Londonu. U nizu sljedeÊih europskih i svjetskih prvenstava te dvoje Paraolimpijske igre nizala su se brojna odliËja i ruπeni su svjetski rekordi. Bivπi uËenici ovog centra danas treniraju u atletskim klubovima i nastavljaju πportsku karijeru. Takvi rezultati postiæu se samo svakodnevnim treninzima, upornoπÊu i uz mnogo odricanja koja iziskuje æivot πportaπa.

Od 2001. godine se pokazalo da je i veslanje πportska aktivnost primjerena ovoj djeci. VeÊina, pa i oni potpuno slijepi od roenja, uspjeπno i relativno brzo svladavaju osnovni veslaËki pokret. MoguÊe ih je osposobiti za samostalno upravljanje veslaËkim Ëamcem, naravno uz navoenje smjera s vode ili obale πto rade drugi veslaËi ili treneri, kao i uspjeπno pripre-

miti za natjecanja na meunarodnoj i dræavnoj razini. Ovi uËenici i nakon zavrπetka πkolovanja ostaju u rekreativnim ili natjecateljskim programima veslaËkih klubova. Na Dræavnom prvenstvu 2003. godine prvi put je nastupila jedna uËenica ovog centra i ostvarila zavidan plasman. Takvi veslaËki programi omoguÊit Êe dijelu uËenika da se kvalificiraju za Paraolimpijske igre 2008. godine u Pekingu.

Ono πto je jednako vaæno spomenuti je i integracija u πportskoj sredini, gdje πport predstavlja samo medij i prostor u kojem se ostvaruje æelja svakoga pojedinca da bude prihvaÊen i ravnopravan Ëlan druπtva.

Izvannastavne πportske aktivnosti u Centru Dubrava provode se kroz aktivnosti ©portskog druπtva i njegovih sekcija. Putem sekcija ©portskog druπtva omoguÊeno je sustavno bavljenje πportom i ukljuËivanje u natjecanja invalidskog πporta.

Nakon πkolovanja neki uËenici ostaju Ëlanovi ©portskog druπtva, a mnogi mladi talentirani sportaπi sportsko znanje prenose u svoju sredinu. ©portsko druπtvo u Centru Dubrava radi od 1998. godine kroz razne djelatnosti, odnosno razvitak onih πportova kojima se mogu baviti osobe s tjelesnim invaliditetom i viπestrukim smetnjama, a to su osobito: plivanje, stolni tenis, atletika, koπarka u kolicima, badminton, πah, nogomet, tenis u kolicima, rukonogomet i dr.

U Centru se organizirano provodi sustav treninga radi priprema za gradska, æupanijska i dræavna natjecanja. Svaka πportska sekcija ima svog voditelja-trenera i termine treninga.

SD «Centar Dubravafl koristi svoje πportske zatvorene i otvorene terene (igraliπte, sportska dvorana, bazen, teretana) koji su u vlasniπtvu Centra za odgoj i obrazovanje.

Osobe s mentalnom retardacijom imaju niz teπkoÊa koje treba uzeti u obzir u programu i odabiru prikladnih programskih sadræaja koji Êe pozitivno utjecati i pridonijeti njihovom razvoju (individualni pristup s obzirom na razinu sposobnosti i teπkoÊe).

Izvannastavne πportske aktivnosti koje se provode s ovom grupacijom djece i mladeæi su plivanje, atletika, kuglanje, stolni tenis, biciklizam, planinarenje, koturaljkanje, ples, zimovanje (skijanje i sanjkanje) te πkola æivljenja u prirodi, a provode se u dvije razine programa. Jedna razina su lako i umjereno mentalno retardirani, a druga razina umjereno i teπko mentalno retardirani uËenici.

53

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 54

AMBASADORI ©PORTA

Irfan SmajlagiÊ i Gordan Koæulj ZadaÊe nacionalnih ambasadora su provoenje osnovnih vrijednosti u πportu, a to su: fair play, uzajamno poπtivanje i borba protiv droge, rasizma i antisemitizma Piπe Fadila Gracin

PoËetkom 1997. godine u VijeÊu Europe u Strasbourgu, Odbor za razvoj πporta (CDDS) osnovao je Radnu skupinu nacionalnih ambasadora za πport, toleranciju i fair-play. Nacionalne ambasadore imenuju dræavna tijela koja su odgovorna za πport. ZadaÊe nacionalnih ambasadora su provoenje osnovnih vrijednosti u πportu, a to su: fair play, uzajamno poπtivanje i borba protiv droge, rasizma i antisemitizma.

Nacionalni ambasadori Republike Hrvatske u razdoblju od 1997. pa sve do kraja veljaËe 2005. godine bili su istaknuti hrvatski πportaπi: Iva Majoli, Mihovil NakiÊ, Janica KosteliÊ i Dragutin ©urbek.

VijeÊe Hrvatskog olimpijskog odbora je na osmoj sjednici 17. veljaËe 2005. godine donijelo odluku o utvrivanju kandidata za imenovanje nacionalnih ambasadora Republike Hrvatske za πport, toleranciju i fair play u razdoblju od 2005. do 2009. godine, a to su: Irfan SmajlagiÊ (rukomet) i Gordan Koæul (plivanje).

IRFAN SMAJLAGI∆ - U svojoj dvadesetËetverogodiπnjoj rukometnoj karijeri, uz mnoge klupske trofeje koje je osvojio igrajuÊi za brojne klubove, ostvario je i zavidnu reprezentativnu karijeru. Kao igraË reprezentacije Hrvatske nastupao je Ëetiri puta za selekciju Svijeta i dva puta za selekciju Europe. U izboru svjetskih struËnjaka 1997. godine izabran je u idealnu postavu svih vremena. Tri puta je biran u all stars team na velikim natjecanjima (olimpijske igre i svjetsko prvenstvo). Od osvojenih medalja na velikim natjecanjima izdvojit Êemo: zlatne medalje sa Svjetskog prvenstva na Islandu 1995. godine i Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine te bronËane medalje na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. godine i Europskom prvenstvu u Portugalu 1994. godine.

Od 2002. godine, nakon zavrπetka igraËke karijere, Irfan SmajlagiÊ radi u Hrvatskom rukometnom savezu kao instruktor rukometa za muπke i trener seniorske ekipe. Istodobno je imenovan selektorom juniorske reprezentacije i koordinatorom za mlae uzraste. Njegovi trenerski rezultati su: zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2003. godine i na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine te srebrna medalja na Svjetskom prvenstvu u Tunisu 2005. godine.

54

GORDAN KOÆULJ - Kada govorimo o πportskim uspjesima Gordana Koæulja bilo bi nepravedno ne spomenuti i njegov uspjeh kad je, 1990. godine, na University of California at Berkeley proglaπen najboljim studentom sportaπem.

Od njegovih brojnih πportskih uspjeha pokuπat Êemo izdvojiti najvaænije: svjetski rekord na 200 m leno (Berlin 2001.), svjetski prvak na 200 m leno (Atena 2000. mali bazen), svjetski doprvak na 200 m leno (Barcelona 2003.), pobjednik Svjetskog kupa na 100 i 200 m leno te najuspjeπniji plivaË sezone 2000./2001. godine, finalist OI u Sydneyu 2000., europski rekorder na 100 m leno (Berlin 2001.), europski prvak na 200 m leno (Helsinki 2000., Barcelona 2002. i Antwerpen 2001., mali bazen), europski doprvak na 100 i 200 m leno (Istanbul 1999. i Valencia 2000., mali bazen) i bronËana medalja na Europskom prvenstvu na 200 m leno (Riesa 2002.).

Odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tumana odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Franje BuËara za posebne zasluge u sportu 1996. godine te Dræavnom nagradom Franje BuËara za iznimna postignuÊa u sportu 1999. godine.

Viπe puta je proglaπen i najboljim πportaπem Hrvatske i Zagreba.

Irfanu SmajlagiÊu i Gordanu Koæulju æelimo mnogo uspjeha i kao ambasadorima πporta.

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 55

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 56

SPORTSKA ARHITEKTURA

©to radimo, gdje smo i kamo idemo U proπlih nekoliko godina izgraeno je, ili se joπ gradi, ureeno i adaptirano (u odnosu na prethodno razdoblje stagnacije) mnogo πkolskih πportskih dvorana, bazena i ostalih πportskih graevina - πto je, s postojeÊima, joπ daleko ispod potrebnih kapaciteta Piπu Gordana GreguriÊ, dia i Lea LonËareviÊ Æibret, dia

portska arhitektura je graevna umjetnost u kojoj podjednako moraju biti zastupljene funkcija, konstrukcija i forma. Pri planiranju i izgradnji πportske infrastrukture vrlo je vaæno brinuti se i o oËuvanju okoliπa te obaveznoj moguÊnosti pristupa i koriπtenja hendikepiranim osobama, πto u praksi do sada nije bio sluËaj.

©

56

Djelokrug rada Gotovo od samog osnutka Hrvatskog olimpijskog odbora 1991. godine, u sklopu njegove organizacije djeluje i Odjel πportske infrastrukture. Od 2001. godine sastavni je dio Ureda za lokalni πport, πto je logiËno s obzirom na to da su πportske graevine uglavnom u vlasniπtvu lokalnih zajednica i da njima upravljaju

lokalne javne ustanove, poduzeÊa ili πportske udruge i klubovi.

Odjel za πportsku infrastrukturu osnovan je ponajprije kao tehniËka potpora projektantima, investitorima i korisnicima pri planiranju, programiranju, projektiranju, gradnji i odræavanju πportskih graevina.

Na Odjel πportske infrastrukture vezana je Komisija za πportsko graditeljstvo i okoliπ (jedna od

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

struËnih komisija HOO-a) na Ëelu s predsjednikom prof. Kreπimirom Ivaniπem, dia, koju kao Komisiju za sport i okoliπ ima MOO i mnogi nacionalni olimpijski odbori.

Odjel πportske infrastrukture, Komisija za πportsko graditeljstvo i okoliπ i Uprava za πport Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta kontinuirano surauju. Ta se suradnja odnosi na razmjenu informacija kao dopunu osnovnim djelatnostima, zajedniËku organizaciju skupova i seminara, rad u povjerenstvima vezanim za πportske graevine i sliËno.

Uz osnovne djelatnosti, koje su okrenute korisnicima izvan organizacije struËnih sluæbi HOO-a, Odjel πportske infrastrukture ispunjava i struËne zadatke vezane uz potrebe HOO-a.

Gdje smo danas U proπlih nekoliko godina izgraeno je (ili se joπ gradi), ureeno i adaptirano (u odnosu na prethodno razdoblje stagnacije) mnogo πkolskih πportskih dvorana, bazena i ostalih πportskih graevina - πto je, s postojeÊima, joπ daleko ispod potrebnih kapaciteta.

Manjkavost i zastarjelost tehniËke i zakonske regulative (uz joπ nerijeπen sustav eurostandarda), nered na træiπtu

Page 57

graevinskih i πportskih elemenata i opreme, nepostojanje fiksnih kriterija prioriteta, nerealno sagledavanje situacija u lokalnim sredinama te razne manipulacije s politiËkim predznakom, uzroci su, Ëesto, gradnje nerentabilnih, neprimjerenih i preskupih πportskih graevina u Hrvatskoj.

Posjet lokalnim πportskim zajednicama, kao dio redovnog poslovanja Ureda za lokalni πport, pokazao je da je problematika vezana za πportske graevine gotovo uvijek ista i uglavnom financijske prirode (imovinskopravni odnosi, amortizacija, veliki troπkovi tekuÊeg i investicijskog odræavanja, mala izdvajanja za πport).

Kako u Europu Kao dio Europe, duæni smo uskladiti svoja djelovanja i regulativu s europskom u svim æivotnim podruËjima pa tako i u sustavu πportskog graditeljstva.

Osim osnovne nacionalne regulative, trend je u Europi i svijetu da internacionalne πportske federacije imaju posebne zahtjeve u pogledu sadræaja i opreme πportskih graevina kod odreenih rangova natjecanja, πto diktira sve veÊa dinamika, popularizacija i broj πportova, ekonomska odræivost graevina, njihova ekoloπka prihvatljivost i dr.

U tom smjeru radi se pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta na izradi novih i noveliranju postojeÊih pravilnika za planiranje, programiranje, projektiranje, izgradnju i odræavanje πportskih graevina, koji Êe biti u skladu s europskima. Bitno je, osim toga, izraditi registar πportskih graevina i metodiku stvaranja kriterija prioriteta kao podlogu za izradu mreæe πportskih graevina.

Naπ Odjel svojom velikom zadaÊom smatra sudjelovanje u tom projektu. Kako bismo pomogli ovom projektu i ujedno osvjeæili bogatu, viπegodiπnju arhivu, stvaramo katalog tehniËkih pravila za sve sportove.

Taman kad shvatimo da je sav posao oko graevinske regulative teæak, ali rjeπiv, ostaje nam joπ jedan velik problem, a to su financije.

Ako pogledamo postotke izdvajanja za πport (gdje je πportska infrastruktura zastupljena velikim dijelom) u odnosu na bruto druπtveni proizvod (BDP) u zemljama zapadne i srednje Europe, vidi se da je Hrvatska prema postotku izdvajanja posljednja sa 0,3 posto BDP-a (najviπe izdvaja ©vicarska, 3,47 posto BDP-a; Slovenija 0,6 posto). Posljedice niske razine izdvajanja za πport su dugoroËno i viπestruko negativne, posebno u onom dijelu gdje bi πport trebao i morao postati pristupaËan veÊem broju mladih nego πto je to sada. ©port moæe i treba postati jedan od osnovnih Ëimbenika u osmiπljavanju slobodnog vremena velikog broja graana.

U nekima od sljedeÊih brojeva pokuπat Êemo Vas upoznati s danaπnjim svijetom πportskih graevina.

Sva struËna i druga pitanja molim uputiti na: Odjel πportske infrastrukture KriæaniÊeva 5, 10.000 Zagreb Tel.: 4610-117, 4622-633 Fax.: 4622-635 e-mail: gordana.greguric@hoo.htnet.hr lea.loncarevic@hoo.htnet.hr 57

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 58

»etvrta meunarodna znanstvena konferencija o kineziologiji, Opatija, od 7. do 11. rujna

Znanost i struka - izazov za buduÊnost davno je poznato da su samo najizvrsniji znanstvenici u stanju najsloæenija znanstvenoistraæivaËka opaæanja, koja se Ëesto Ëine nerazumljiva i neupotrebljiva, u dovoljnoj mjeri pribliæiti ljudima i uËiniti ih korisnim za praktiËnu primjenu. Kada jedan dogaaj u Hrvatskoj ima æelju i potencijala na jednom mjestu tijekom Ëetiri dana okupiti sportske znanstvenike svjetskog glasa i spomenutog profila nesumnjivo postaje dogaaj iznimno vaæan za razvoj i promociju hrvatske znanosti u πirem smislu, ali, joπ i viπe, predstavlja temelj za daljnji napredak sustavnog promiπljanja o sportu i tjelesnom vjeæbanju u Republici Hrvatskoj.

Dogaaj o kojemu je rijeË je 4. meunarodna znanstvena konferencija o kineziologiji pod nazivom “Science and Profession - Challenge for the Future” (Znanost i struka - izazov za buduÊnost), koja Êe se odræati od 7. do 11. rujna 2005. godine u Grand Hotelu Adriatic u Opatiji. Konferenciju organizira Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu u suradnji s Fakultetom za sport SveuËiliπta u Ljubljani i pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Prije neπto manje od tri godine, u rujnu 2002. godine, takoer u Opatiji, odræana je 3. meunarodna znanstvena konferencija o kineziologiji koja je tada u Hrvatsku privukla neπto viπe od 300 sudionika iz 32 zemlje svijeta. Proπla konferencija oznaËena je kao velik uspjeh. OËekuje se da Êe je ovogodiπnja konferencija daleko nadvisiti, kako u broju sudionika i zemalja tako joπ i viπe u kvaliteti i razini pozvanih predavaËa i sudionika konferencije koji su veÊ potvrdili svoj dolazak. Ove godine Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu ugostit Êe u Hrvatskoj pravu kremu svjetske sportske znanosti.

Joπ od prve konferencije koja je odræana 1997. godine, na Ëelu

O

58

Piπe Zrinko »ustonja

Trajno je nastojanje za uspostavom πto ËvrπÊe i kvalitetnije suradnje veÊeg broja struËnjaka koji se svakodnevno potvruju u praksi i manjeg broja znanstvenika koji na temelju svakodnevnog znanstvenoistraæivaËkog djelovanja pokuπavaju ponuditi praksi nova rjeπenja i odgovoriti na dosad neodgovorena pitanja. Kako je u tim nastojanjima Ëesto prisutna diskrepancija, odreeni jaz izmeu struke i znanosti nije sluËajan i trajan je kao πto je trajno i nastojanje za uspostavom ËvrπÊe i kvalitetnije suradnje

Ugledna imena Neki od najuglednijih svjetskih znanstvenika u podruËju sporta koji su potvrdili dolazak na konferenciju: prof. dr. Wildor Hollmann (NjemaËka) prof. dr. Paavo Komi (Finska) prof. dr. Steven N. Blair (SAD) prof. dr. Gudrun Doll-Tepper (NjemaËka) prof. dr. Tetsuo Fukunaga (Japan) prof. dr. Kenneth Hardman (Velika Britanija) prof. dr. Mike Hughes (Velika Britanija) prof. dr. Erich Müller (Austrija) prof. dr. James S. Skinner (SAD) prof. dr. Otmar Weiß (Austrija) prof. dr. Cvetan Æeljaskov (Bugarska) prof. dr. Petr Blahuπ (»eska) prof. dr. Paul Wyllemen (Belgija)

organizacijskog odbora konferencije je prof. dr. sc. Dragan MilanoviÊ.

Znanstveni odbor konferencije ima Ëak 55 doktora znanosti iz cijeloga svijeta, a njime predsjedava prof. dr. sc. Franjo Prot.

Rad konferencije Êe se zbivati putem plenarne sjednice u kojoj Êe svoje radove izloæiti 10 do 15 najuglednijih svjetskih i domaÊih znanstvenika te u 11 odvojenih sekcija sa sljedeÊim temama: 1)

Adaptirana tjelesna aktivnost i sport osoba s invaliditetom

2)

Biologija i medicina sporta i tjelesnog vjeæbanja

3)

Biomehanika

4)

Menadæment u sportu

5)

Kondicijski trening

6)

Tjelesna i zdravstvena kultura

7)

Metodologija istraæivanja

8)

Sociologija, povijest i filozofija sporta

9)

Sport za sve; fitness i tjelesno vjeæbanje u funkciji zdravlja

10 ) Psihologija sporta 11) Vrhunski (natjecateljski) sport.

Po dva istaknuta svjetska autoriteta, tzv. uvodniËara, svojim Êe izlaganjima otvoriti rad u sekcijama. Predvieno je i natjecanje za mlade istraæivaËe do 33 godine.

Znanstveno znaËenje i doprinos konferencije bit Êe nesumnjivo veliki jer broj i kvaliteta sudionika to jamËe.

Vjerujem da Êe hrvatski sportski djelatnici u velikom broju nazoËiti i sudjelovati u radu konferencije.

Sve dodatne informacije vezane uz 4. meunarodnu znanstvenu konferenciju o kineziologiji “Science and Profession Challenge for the Future” moæete pronaÊi na internetskoj stranici Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu www.kif.hr.

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 59

PUBLICISTIKA Piπe Goran MarkoviÊ

STRU»NA LITERATURA

Vjeæbanje osoba s kroniËnim oboljenjima i tjelesnim oπteÊenjima Knjiga je svojevrstan poziv buduÊim studentima fiziËke kulture da suptilnije i s viπe razumijevanja pristupe socijalnoj strukturi πporta proπlom broju Olimpa predstavili smo jedan od moguÊih naËina nabave struËne literature iz podruËja sporta i tjelesnog vjeæbanja - on-line shopping, i to na webstranici najpoznatijeg svjetskog izdavaËa iz spomenutog podruËja, Human Kineticsa. U ovom broju ukratko Êe biti predstavljene tri knjige istog izdavaËa, potencijalno zanimljive svima koji djeluju u podruËju tjelesnog vjeæbanja i sporta.

U

rva knjiga nosi naslov "Strength Training for Young Athletes" - „Trening snage za mlade sportaπe", a autori su svjetski priznati struËnjaci iz podruËja kondicijskog treninga William J. Kraemer i Steven J. Fleck. RijeË je o drugom dopunjenom izdanju koje je nedavno izaπlo iz tiska. Knjiga je namijenjena svim kondicijskim trenerima, posebice onima koji rade na razvoju kondicijskih svojstava djece i mladih sportaπa. No, knjiga se preporuËuje i svim ostalim trenerima koji sudjeluju u sportskom usavrπavanju djece i mladeæi. Autori u knjizi prikazuju najnovije spoznaje o efektima treninga snage na rast i razvoj djece i mladih, kao i na samu uspjeπnost u sportu. Ipak, najveÊi dio knjige posveÊen je preporukama o:

P

dobi kada zapoËeti s treningom snage, izboru vjeæbi i naËinu njihove izvedbe, uËestalosti treniranja, brzini napretka te konkretnom oblikovanju programa treninga snage. Æelite li doznati a) kako individualizirati i kvalitetno oblikovati program treninga snage mladih sportaπa na temelju njihove tjelesne, psiholoπke i emocionalne zrelosti, kao i na temelju specifiËnosti sporta kojim se bave, b) kako unaprijediti sportsku uspjeπnost mladih sportaπa, c) kako pripremiti mladog sportaπa za postizanje najveÊih sportskih dostignuÊa u kasnijim fazama sportske karijere i d) kako smanjiti broj i teæinu ozljeda tijekom sportske karijere, obvezno prouËite ovu knjigu. Knjiga ima 296 stranica i stoji 19.95 ameriËkih dolara bez troπkova poπtarine. ljedeÊa knjiga pod naslovom S "ACSM's Exercise Management for Persons with Chronic Diseases and Disabilities" - "Organizacija vjeæbanja osoba s kroniËnim oboljenjima i tjelesnim oπteÊenjima" namijenjena je ponajprije lijeËnicima, kineziterapeutima i fizioterapeutima koji rade s osobama koje boluju od kroniËnih bolesti i/ili tjelesnih oπteÊenja.

Dakako, knjiga Êe dobro doÊi i educiranim trenerima fitnessa koji se u radu susreÊu s klijentima iz spomenute skupine. RijeË je o drugom izdanju koje je 2003. godine publicirao American College of Sports Medicine (ACSM; urednici J. Larry Durstine i Geoffrey E. Moore), najveÊa svjetska organizacija sportske medicine i sportske znanosti. Doprinos toj knjizi dalo je Ëak 60 znanstvenika i struËnjaka, pri Ëemu je obuhvaÊeno 46 kroniËnih oboljenja i tjelesnih oπteÊenja. Knjiga Êe vam pomoÊi a) da budete informirani o najnovijim spoznajama vezanim uz kroniËna oboljenja i tjelesna oπteÊenja, b) pri testiranju i oblikovanju programa vjeæbanja klijenata, posebice onih koji pate od viπestrukih kroniËnih oboljenja, c) u primjeni

programa vjeæbanja u svakodnevnoj praksi. Takoer, u knjizi su prikazane i najnovije spoznaje o lijekovima koji se koriste u lijeËenju kroniËnih oboljenja i tjelesnih oπteÊenja, kao i njihovim efektima na reakciju organizma na vjeæbanje. Dakako, to je poglavlje namijenjeno ponajprije lijeËnicima.

Knjiga ima 384 stranice i tvrdi uvez, a stoji 54 ameriËka dolara (bez poπtarine). reÊa knjiga nosi naslov "Physical T Education for Lifelong Fitness" "Tjelesna i zdravstvena kultura za dugovjeËni fitness". Knjiga je djelo National Association for Sport and Physical Education (NASPE), neprofitne profesionalne organizacije koja se bavi promocijom tjelesnog vjeæbanja u sklopu nastave tjelesne i zdravstvene kulture radi unaprjeenja fitnessa i zdravlja. Djelo je namijenjeno svim pedagozima, posebice nastavnicima i profesorima tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim πkolama te na sveuËiliπtima.

Dakako, knjiga Êe biti korisna i svim trenerima koji rade s djecom i omladinom. U knjizi su na jednostavan i zanimljiv naËin prikazane a) komponente fitnessa i naËin njihove procjene, b) osnovne tjelesnog vjeæbanja i njegov utjecaj na fitness i zdravlje, c) metode razvoja fitnessa i d) strategije oblikovanja nastavnog programa tjelesne i zdravstvene kulture radi unaprjeenja fitnesa i zdravlja. Drugo izdanje izaπlo je iz tiska ove godine i ima 344 stranice, a cijena je 39 ameriËkih dolara (bez poπtarine).

Ako je ovaj tekst pobudio vaπ zanimanje za neku od predstavljenih knjiga, viπe informacija o njima, kao i detalje o naËinu kupnje, moæete pronaÊi na www.humankinetics.com.

‹ 59

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:01

Page 60

PUBLICISTIKA ‹

"Kako razumjeti πport" John Horne, Alan Tomlinson and Garry Whannel

Za zdrav, kvalitetniji i bolji æivot Knjiga je svojevrstan poziv buduÊim studentima fiziËke kulture da suptilnije i s viπe razumijevanja pristupe socijalnoj strukturi πporta vod u socioloπku i kulturnu analizu πporta nudi nam knjiga U "Understanding sport" grupe autora: John Horne, Alan Tomlinson i Garry Whannel. Knjiga "Kako razumjeti πport" prvi put je izaπla 1999. godine u nakladi izdavaËke kuÊe "E & FN Spon" te doæivjela joπ pet ponovljenih izdanja 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godine. Knjiga je mekanog uveza, 17,5 x 24,5 cm i ima 298 stranica.

Autori su knjigu podijelili u devet glavnih poglavlja: 1. Industrijsko druπtvo, socioloπke promjene i πportska kultura, 2. Istraæivanje 60

razvoja modernog πporta, 3.

Interpretacija razvoja πporta rasprave o povijesti i teoriji πporta, 4. Socioloπka slojevitost i razlike u πportu, 5. Socijalizacija - socijalna interakcija i razvoj, 6. Prezentacija, πport i mediji, 7. ©port, dræava i politika, 8. ©port i rad, 9.

Komercijalizacija i politiËka ekonomija πporta. Potaknuti nedostatkom literature na træiπtu Velike Britanije koja obrauje πport sa socioloπko-kulturnog aspekta, autori su se odluËili na pisanje knjige koja je zamiπljena kao uvod u osnovne elemente socioloπke i kulturne analizu πporta u modernoj Britaniji. Knjiga je svojevrstan poziv buduÊim studentima fiziËke kulture da suptilnije i s viπe razumijevanja pristupe socijalnoj strukturi πporta. »itajuÊi "Understanding sport", knjigu koja ne nudi jednostavne definicije πporta nego ukazuje da πport ima razliËite uloge u razliËitim druπtvima te da svoje uporiπte nalazi u drukËijim povijesnim momentima i aktivnostima, ne moæemo ne primijetiti praktiËnu vrijednost sociologije πporta. U danaπnje vrijeme, kada je πport prerastao okvire hobija, promatramo ga kao simbol uspjeπnosti jedne nacije, ali i kao snaæno sredstvo utjecaja na druπtvo. Knjiga je vrlo jednostavna za upotrebu, ujedinjuje teoriju i teoretske rasprave, ali i relevantne dokaze i Ëinjenice. ©port moæemo promatrati kao faktor promjena unutar jednog druπtva ili zajednice, ali i dinamike tih promjena, no πport Êe i dalje biti glavno mjesto za prikazivanje razliËitosti odreenih hijerarhijskom strukturom i socijalnim ponaπanjem javnosti te mijenjajuÊi dinamiku time pridonijeti izazovu promjena modernog druπtva u cijelosti.

U duhu πportske sociologije moæemo zakljuËiti da znaËenje πporta nije u njegovoj odvojenosti od iste, nego da je πport indikator i Ëesto ona presudna snaga koja mijenja druπtvo, pribliæava nacije te sluæi kao smjernica prema zdravom, kvalitetnijem i boljem æivotu.

The Daily Telegraph

„Od A do Z o πportu" Trevor Montague

Nuæno πtivo svakog πportskog fana njiga "A to Z of sport", K The Compendium of Sporting Knowledge Trevora Montaguea izaπla je 2004. godine u izdanju nakladniËke kuÊe "Little, Brown" iz Velike Britanije.

Format knjige je 16 x 24 cm, tvrdi uvez, a broj stranica 780. Autoru knjige "Od A do Z u πportu" Trevoru Montagueu uspjelo je na jednom mjestu ujediniti velik broj πportskih Ëinjenica i informacija. Prvih petnaestak stranica knjige posveÊeno je XXVIII. olimpijskim igrama u Ateni od 13. do 29. kolovoza

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:02

Page 61

Piπe Saπa Ceraj

2004. godine. U poglavlju o olimpijskim igrama obraena je povijest igara, broj osvojenih medalja po zemljama, osvajaËi medalja pojedinaËno, te opÊe informacije.

Zanimljivo i korisno je za Ëitatelja da na jednom mjestu moæe pronaÊi kronoloπki raspored olimpijskih igara razvrstan po gradovima domaÊinima.

Knjiga obrauje 88 πportova - svaki je predstavljen i pobliæe prikazan Ëitatelju, te su dodatno obraena pravila, razliËite sistemi natjecanja, rang-liste, rezultati. U veÊini πportova autor je dao i pregled vaænih imena πportaπa koji su nastupali i osvajali odliËja u tom πportu te kratki opis njihove karijere. ©portovima male popularnosti autor je dodijelio jednu stranicu knjige, πportovima neπto veÊe popularnosti uz predstavljanje su pridodani i statistiËki podaci, dok su kod takozvanih velikih πportova uz osnovne i statistiËke podatke ukljuËene i biografije πportaπa te glavni protagonisti.

U posljednjem poglavlju dan je pregled πportskih termina, trofeja, citata poznatih πportaπa te rekorda. PiπuÊi knjigu "A to Z of sport" Montague je æelio na jednom mjestu prikazati πto viπe πportova, uzimajuÊi u obzir njihovu popularnost i raznovrsnost. Knjiga je puna zanimljivih i razliËitih πportskih podataka pedantno skupljanih te prezentiranih na jednom mjestu kao nuæno πtivo svakog πportskog fana.

The Official History of the Olympic Games and the IOC, 1894. - 2004.

„Od Atene do Atene" David Miller

Za zaljubljenike u olimpijske igre zrazito zanimljiva i vrijedna knjiga IHistory "Athens to Athens", The Official of the Olympic Games and the IOC, 1894. - 2004. Davida Millera izaπla je prvi put 2003., a zatim u obnovljenom izdanju 2004. godine u nakladi izdavaËke kuÊe Mainstream publishing company (Edinburgh) LTD iz Velike Britanije.

Format knjige je 23,5 x 25,5 cm, tvrdi uvez, a broj stranica 528.

Knjiga je ilustrirana sa petstotinjak prekrasnih crno-bijelih i kolornih πportskih fotografija.

Knjiga opisuje stvaranje olimpijskih igara preko njihova doajena Pierrea de Coubertina pa do danaπnjih spektakularnih otvorenja. Predgovor knjizi napisali su Jacques Rogge, predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora, i Cathy Freeman,

olimpijska pobjednica na 400 metara. U 72 poglavlja autor nam sistematiËno opisuje olimpijske igre poËevπi s onima 1896. godine u Ateni i zavrπavajuÊi s XXVII. ljetnim olimpijskim igrama odræanim 2000. godine u Sydneyju, te najavom 2004. i povratka igara kuÊi u Atenu, grad koji nosi ime boæice mudrosti i rata. Usporedno s ljetnim opisane su i zimske olimpijske igre s poËetkom 1924. u Chamonixu te posljednje odræane 2002. godine u Salt Lake Citiyu.

Na kraju, u posebnim poglavljima, izrazito vrijednu zbirku podataka predstavljaju imena svih Ëlanova Meunarodnog olimpijskog odbora od 1894. do 2003. godine, gdje s ponosom moæemo primijetiti da je i Republika Hrvatska u tom prestiænom druπtvu pronaπla svoje mjesto. Pod poglavljem „B" skupljeni su osvajaËi odliËja na olimpijskim igrama po πportovima i to od 1896. godine. Vrlo zanimljiv i koristan podatak predstavlja poglavlje "C" u kojem je autor naveo kronoloπkim redom redoslijed zemalja osvajaËica ukupnog broja medalja od 1896. do 2002. godine na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama. Hrvatske Ëitatelje i sve one koji sa zanimanjem prate karijeru Janice KosteliÊ posebno Êe interesirati podatak da na stranicama 346. i 347. autor hvali naπu skijaπicu te je usporeuje i stavlja u druπtvo velikana svjetskog skijanja kao πto su Sailer, Killy i Tomba. Autor nas poimence podsjeÊa na velikane πporta i olimpijskih igara, ali i na krize kao πto su Ciudad de Mexico 1968., Muenchen 1972., koriπtenje nedopuπtenih sredstava i tome sliËno.

Knjiga "Athens to Athens" iznimno je vrijedan i koristan izvor razliËitih vrsta podataka u svezi olimpijskih igara, πportaπa koji su nastupili na njima, duænosnika Meunarodnog olimpijskog odbora, osvajaËa medalja pa predstavlja obaveznu literaturu svakog zaljubljenika u πport i olimpijske igre.

61

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:02

Page 62

OD OLIMPA DO OLIMPA

Pripremile Radica Jurkin i Gordana GaÊeπa

Glavni

u Hrvatskom olim p n POVRATAK HRVATSKOG HRVANJA Mladog hrvaËa Nevena Æugaja, osvajaËa bronËane medalje na Europskom prvenstvu 2005. godine, i izaslanstvo Hrvatskog hrvaËkog saveza na Ëelu s predsjednikom Ivanom Runcem i glavnim tajnikom Pavom KosoviÊem, primili su 27. travnja predsjednik i v. d. glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa i Josip »op. Tom su prigodom Nevenu Æugaju i Vladi Lisjaku, treneru reprezentacije i osvajaËu zlatne olimpijske medalje u Los Angelesu 1984., uruËili plakete HOO-a. Predsjednik Mateπa izrazio je uvjerenje da Êe Æugajeva medalja dati poticaj za novi uzlet hrvatskog hrvanja i povratak na europski i svjetski vrh.

je 2. svibnja, pod predsjedavanjem predsjednika Luciana Suπnja, odræala konstituirajuÊu sjednicu na kojoj je usvojen program rada za iduÊe Ëetverogodiπnje razdoblje. Tim program predviena je suradnja sa znanstvenim institucijama kao πto su medicinski, bioloπko-prehrambeni, kinezioloπki fakultet. Uz predsjednika Luciana Suπnja, odlukom VijeÊa HOO-a od 17. sijeËnja, Ëlanovi Komisije su Dubravko IæakoviÊ, Ante Vrdoljak, Æeljko DrakπiÊ, Mladen MarinoviÊ, Tomislav ©epec, Mato Bartoluci, Æeljko Mataja i Stjepan »elan, a tajnik Komisije je Siniπa KrajaË.

n ZA VE∆I UTJECAJ NA©IH SPORTA©A U ME–UNARODNOM SPORTU Aktivnije sudjelovanje hrvatskih sportaπa u euSlijeva: Matija AraËiÊ, Ivan Runac, Zlatko Mateπa, Neven Æugaj, Vlado Lisjak, Josip »op i Pave KosoviÊ ropskim i svjetskom sportskim institucijama te olimpijskom pokretu bit Êe glavna zadaÊa Komisije za meunarodne odnose Hrvatskog olimpijskog odbora, koja je 9. svibnja odræala konstituirajuÊu sjednicu. »lanovi Komisije, na Ëijem je Ëelu Iva Majoli, sloæili su se da bi u buduÊem radu trebalo iÊi na "specijalizaciju" kojom bi svaki Ëlan imao konkretan plana zaduæenja tijekom svog mandata.

n POTPORA HOO-a KANDIDATURI ZA EP 2006.

U povodom kandidature Hrvatskog gimnastiËkog saveza (HGS) za organizaciju Europskog gimnastiËkog prvenstva 2006. godine, Zagreb je od 11. do 15. do travnja posjetilo izaslanstvo Europske gimnastiËke federacije, u kojem su bili dopredsjednik Georges Guelzec i direktor marketinga i natjecanja Manfred Kuht. Njih i Ëelnike HGSa, predsjednika Ivicu MioËiÊa StoπiÊa, glavnu tajnicu Viπnju GojkoviÊ i predsjednika NO Ivana Pintara, primili su 13. travnja predsjednik i v. d. glavnog tajnika HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op koji su podræali kandidaturu za organizaciju EP-a 2006. Za organizaciju tog gimnastiËkog natjecanja kandidirali su se joπ Ukrajina i ©panjolska. n INSTITUT ZA ©PORTSKU MEDICINU KAO PILOT-PROJEKT Zdravstvena komisija HOO-a na Ëelu s prof. dr. Borisom Labarom dogovorila je 27. travnja, na sastanku kojem su nazoËili i v. d. direktora Ureda za nacionalne sportske saveze Siniπa KrajaËa i v. d. direktora Ureda za olimpijski program Damir ©egota, niz mjera za unaprjeenje zdravstvene skrbi naπih vrhunskih sportaπa. Sa sastanka je upuÊen prijedlog VijeÊu HOO-a da se za zdravstvenu skrb vrhunskih hrvatskih sportaπa ubuduÊe brine institut za πportsku medicinu, ustanova koju tek treba osnovati. n TJE©NJA SURADNJA SA ZNANSTVENIM INSTITUCIJAMA Usklaivanje i poticanje razvoja sporta na struËnoj i znanstvenoj osnovi bit Êe primarna zadaÊa Komisije za razvoj sporta koja 62

n PRAVODOBNO I CJELOVITO INFORMIRANJE Odlukom VijeÊa HOO-a 28. travnja imenovana je Komisija za informiranje i izdavaπtvo na Ëelu s poznatim televizijskom novinarom i komentatorom Jurom Ozmecom. Najvaænija zadaÊa Komisije je skrb o sustavu pravodobnoga i cjelovitoga informiranja o aktivnostima Hrvatskog olimpijskog odbora. Uz predsjednika Ozmeca, u Komisiju su izabrani: Ante DrpiÊ, Zdenko JajËeviÊ, Æeljko Kavran, Radica Jurkin, Gordana GaÊeπa i Saπa Ceraj. n PRVI "OLIMPIJSKI KUTAK" Ugovorom o suradnji izmeu HOO-a i "Sportskih novosti" od 28. travnja, naπe jedine dnevne sportske novine uvele su stalnu rubriku pod nazivom "Olimpijski kutak". U njoj Êe se svakog Ëetvrtka objavljivali informacije iz sportova koji imaju manji medijski publicitet u dnevnom tisku. Prvi "Olimpijski kutak" objavljen je 5. svibnja 2005. godine. n NATJE»AJ ZA PROSLAVU OLIMPIJSKIH IGARA Hrvatski olimpijski odbor i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta raspisali su NatjeËaj za najuspjeπniji literarni rad uËenika

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:02

Page 63

dogaaji

m pijskom odboru osnovnih i srednjih πkola te studenata sveuËiliπta i veleuËiliπta Republike Hrvatske u πkolskoj godini 2005./2006. Literarne radove ocijenit Êe zajedniËko Povjerenstvo Ministarstva, Zavoda za πkolstvo i HOO-a. Osnovni cilj NatjeËaja, koji ima meunarodno obiljeæje, je promicanje sporta mladih kroz literarni izriËaj i proslavu olimpijskih igara. Teme su isticanje osobnosti, fair play, radost napora, poπtivanje drugih i ravnoteæa tijela i duha. n OSNOVANA KOMISIJA AKTIVNIH SPORTA©A VijeÊe HOO-a verificiralo je 28. travnja odluku o osnivanju Komisije aktivnih sportaπa. Na Ëelu Komisije je Janica KosteliÊ, a Ëlanovi su Nikπa Skelin, Sanja JovanoviÊ, Karlo Kuret, Branko Zorko, Tomislav Hohnjec, Mihovil ©panja i Branka Pereglin.

Hrvatski olimpijski odbor predloæio je Janicu KosteliÊ za Ëlanicu Komisije aktivnih sportaπa pri Europskom olimpijskom odboru. n JA»A ULOGA ÆENE U SPORTU Poticanje ravnopravnosti meu spolovima u sportu, ukljuËivanje æena u upravljaËka tijela i upravljanje sportom, uspostava mreæe koordinatora za pitanja æena u sportu po æupanijama, suradnja sa Æenskim studijima, medijima, te organizacija nacionalne konferencije o æenama u sportu kljuËne su programske smjernice Komisije za skrb o æenama u sportu koje su usvojene na konstituirajuÊoj sjednici 20. travnja. Na Ëelu Komisije je Ëlanica VijeÊa HOO-a Morana PalikoviÊ Gruden, Ëlanice su Jasna ViπnjeviÊ, Nataπa Vezmar Novak, Branka MatkoviÊ, Mirna ZidariÊ, Tamara Boroπ, Danira BiliÊ, Mimi Vurdelja i Ana Srπen, a tajnica Komisije je Gordana Borko. n OLIMPIZAM - NOVI PREDMET NA KIF- u Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu reorganizirao je u skladu s Bolonjskim procesom nastavni program i uveo 38 novih izbornih predmeta, meu kojima i olimpizam koji Êe studenti moÊi sluπati 30 sati. Teme kolegija Olimpizam su: Kratka povijest svih sportskih grana - kronoloπki u svijetu i u Hrvatskoj, PrapoËeci olimpizma (Kreta i GrËka), Povijest antiËkih olimpijski igara, Pierre de Coubertin, Povijest Meunarodnog olimpijskog odbora, Olimpijska povelja, Povijest modernih olimpijskih igara, Povijest olimpizma u Hrvatskoj, Umjetnost i primijenjena umjetnost i sport - svijet i Hrvatska, Sportska publicistika i novinarstvo - svijet i Hrvatska, Filozofija, etika i ekologija sporta, Terminologija tjelovjeæbe i sporta.

n S CROATIA AIRLINESOM DO PEKINGA Croatia Airlines i sljedeÊe Ëetiri godine ostaje Ëlanica Olimpijskog poola. Novim Ëetverogodiπnjim ugovorom, koji su 5. travnja u nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe potpisali v. d. glavnog tajnika HOO-a Josip »op i glavni direktor nacionalne zrakoplovne kompanije Croatia Airlines Ivan MiπetiÊ, Croatia Airlines Êe i dalje sportaπima i reprezentacijama osiguravati zrakoplovne usluge na najviπoj razini. n NOVE »LANICE OLIMPIJSKOG POOLA U olimpijskom ciklusu do 2008. godine, HOO-u su se pridruæile dvije nove Ëlanice poola - od 7. travnja Raiffeisen Bank Austria d. d., a od 11. traIva Majoli vnja tvrtka P.Z. Auto, generalni uvoznik vozila marke Volkswagen za Hrvatsku, s Porsche leasingom specijaliziranim za financiranje vozila iz VW koncerna. n PARTNER NA KOJEG SE RA»UNA Hrvatski olimpijski odbor i ZraËna luka Zagreb sklopili su 25. travnja ugovor o suradnji i tako produæili partnerski odnos na sljedeÊe Ëetiri godine. Ugovor vrijedan 600.000 kuna, koji su potpisali v. d. glavnog tajnika HOO-a Josip »op i direktor ZraËne luke Zagreb Boπko MatkoviÊ, predvia financijsku potporu, koriπtenja VIP salona i cateringa ZraËne luke Zagreb bez naknade, te oslobaanje od plaÊanja aerodromskih taksi na svim letovima hrvatskih sportaπa. n NOVI STATUT HOO-a OpÊa skupπtina Hrvatskog olimpijskog odbora usvojila je 17. svibnja Prijedlog izmjene i dopune Statuta HOO-a. Novim prijedlogom Statuta ukidaju se tri skupπtine kao radna tijela OpÊe skupπtine, koja se odsad zove Skupπtina HOO-a, a imenuju Ëetiri odbora: olimpijskog programa zimskih sportova i olimpijskog programa ljetnih sportova, nacionalnih sportskih saveza i æupanijskih zajednica. Promjene su i u brojnosti VijeÊa koje Êe umjesto dosadaπnjih 13 imati 17 Ëlanova, meu kojima moraju biti najmanje tri æene. Novi Statut, uz redovne i pridruæene Ëlanove HOO-a, predvia i kategoriju privremenog Ëlana s probnom rokom na godinu dana. n NOVI PUNOPRAVNI »LANOVI HOO-a Odlukom Skupπtine Hrvatskog olimpijskog odbora od 17. svibnja, punopravni Ëlanovi HOO-a sa statusom nacionalnih sportskih saveza neolimpijskih sportova postali su: MotonautiËki savez Hrvatske sa sjediπtem u Zadru, Stomorica 1, i Hrvatski koturaljkaπki savez Ëije je sjediπte u Zagrebu, Ulica fra Grabovca 1.

63

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:02

Page 64

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:02

Page 65

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:02

Page 66

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:02

Page 67

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:02

Page 68