Hrčak_br_29_30_prosinac_2006 by Hrcak_HCD

Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva

29-30 prosinac 2006.

29-30 Osijek >> Hrvatsko čitateljsko društvo Tisak: TIPOMAT d.o.o. Naklada: 400 primjeraka

HČD >> Hrvatsko čitateljsko društvo

CroRA >> Croatian Reading Association

Hrčak

Praksa, ideje, inicijative

Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva,

Doroteja Kamber-Kontić: Tečajevi računalne pismenosti za umirovljenike u Gradskoj knjižnici Zadar ........................... 22 mr. sc. Lorenka Bučević-Sanvincenti i Dino Alujević: Čitateljski interesi umirovljenika, korisnika Knjižnica grada Zagreba .......... 23 Lidija Šarac i Snježana Ercegovac: Sat informacijske pismenosti za zrelu dob ........................................................................... 24 Josipa Kordić: Lektira u novom ruhu - prilog HNOS-u .... 25 Ivančica Šebalj: Multimedijska pismenost na satu hrvatskog jezika ......................................................................................... 26

br. 29-30, prosinac 2006.

Sadržaj: Riječ urednice Događanja Dvadeset prvi svjetski kongres o čitanju Building Literacy Bridges mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković: Svjetski kongres o čitanju u Budimpešti ....................................................... 3

Aktualno Ivana Sudarević: Novo ruho, ista adresa: prikaz mrežne stranice Društva ............................................................................. 28 Ivana Dorotić: Međunarodni imenik izvora o informacijskoj pismenosti: predstavljamo mrežnu stranicu http://www. uv.mx/usbi_ver/unesco/ .......................................................... 28 Ana Sudarević: Petnaesta europska konferencija o čitanju Kontrolna točka za pismenost/Literacy Checkpoint (5. do 8. kolovoza 2007., Berlin, Njemačka) ........................................ 29

Sonja Tošić-Grlač: Znanje ima temelje u čitanju .................... 5 Stvaralačko prepričavanje Merien Gracek: Višejezična pismenost ................................ 7 Ivana Martinović: Čitanje u svim nastavnim predmetima ...... 7 mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina: Sastanci Europskog odbora ...... 8 Međunarodne čitateljske udruge u 2006. godini ................... 9

Pročitali smo za vas Ivančica Šebalj: Fortuna čitanja Danka Plevnika ................ 30

Međunarodni dan pismenosti – zašto i kako smo ga obilježili mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković: Poruka predsjednice HČDa uz Međunarodni dan pismenosti .......................................... 9 Drahomira Gavranović i Ivana Martinović: Okrugli stol Posebni programi poticanja čitanja u narodnim knjižnicama .............10 Dina Kraljić: Stručni skup Promicanje čitateljskih navika ....... 11 Dunja Holcer: Okrugli stol o disleksiji .................................. 12 Željka Krušlin: Rišemo-pišemo – igrom do govorne komunikacije ................................................................................ 13 Vinka Jelić-Balta: Koliko smo (ne)pismeni? ........................ 13

Riječ urednice Dragi čitatelji, sretna sam što mogu napisati: Novi je broj Hrčka pred vama. Za mene tek prvi koji sam uredila, a zapravo drugi dvobroj (29-30) ove godine. Iskreno, bio je pravi užitak slagati ga, ponajprije zahvaljujući svima onima čija ćete imena naći potpisana uz radove koji ispunjavaju ove stranice te, naravno, zahvaljujući strpljenju i ogromnoj pomoći dosadašnje glavne urednice Ivanke Stričević, koja je uvelike zaslužna što mi nove obveze nisu bile teret, nego zadovoljstvo. Još se jednom svima zahvaljujem na suradnji i pomoći i nadam se da ćemo nastaviti ovim tempom. Pred vama su, dakle, stranice pune poslastica vezanih uz čitanje i pismenost, od bogatih izvještaja s konferencija i stručnih skupova, prikaza događanja povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti, pa do primjera dobre prakse koji se već sutra mogu provesti i u vašim knjižnicama ili učionicama. Najsvježije zabilježeno događanje svakako je predstavljanje knjige Fortuna čitanja Danka Plevnika, koju je izdalo Društvo, a čiji prikaz također možete pročitati u Hrčku. Tu je još mnoštvo članaka o raznovrsnim temama u skladu s interdisciplinarnošću za koju se zalažemo, kako u Hrčku, tako i u radu Društva. Stoga krenite s listanjem i ... Ugodno vam čitanje!

Zbivanja u Hrvatskoj i svijetu Jasminka Štimac: Obilježavanje Dana pismenosti i Dana narodnih knjižnica u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” u Varaždinu ................................................................... 14 Sanja Lovrenčić: Festival Pazi, knjiga! .................................. 14 Ljiljana Šorgić: Mjesec knjige u Narodnoj knjižnici i čitaonici u Sisku ......................................................................................... 16 Jasminka Vajzović: Godišnja skupština koprivničkog Ogranka Hrvatskog čitateljskog društva .......................................... 16 Ivana Faletar: Europski dan jezika ........................................ 17 Alka Stropnik: Svatko je kovač svoje fortune: predstavljanje knjige Danka Plevnika Fortuna čitanja ................................ 17 Verena Tibljaš: Što ću biti kad odrastem? Stanovnik BB kuće ili storyteller? – izvještaj sa Svjetskog knjižničarskog i informacijskog kongresa i 72. konferencije IFLA-e .................... 18

Tematski osvrti Ivan Buterin: Empirijski pristupi u istraživanju disleksije .......20 Sanja Pešorda: Brzo čitanje i napredno učenje .................... 21

Urednica

studeni_2006_novo1.indd 2

13.1.2007 19:13:14 Process Black

DOGAĐANJA Dvadeset prvi svjetski kongres o čitanju Building Literacy Bridges Svjetski kongres o čitanju u Budimpešti 7. do 10. kolovoza 2006., Budimpešta, Mađarska mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković sfaletar@ffos.hr

stoljeća, gotovo ugušio tradiciju pričanja priča te kako ona tijekom zadnjih desetak godina opet oživljava, a pričanje se vraća na javne prostore (tzv. Read Bridge) i u škole. Posebnu ulogu u tome imaju i tzv. pripovjedački kružoci (Storytelling Circle), koji okupljaju odrasle osobe koje žele pripovijedati priče međusobno, ali i u javnosti (pripovijedanja se organiziraju u školama, muzejima, knjižnicama itd.). U tematskom bloku Kritička pismenost održano je više desetaka predavanja, a jedno od najzanimljivijih, naslovljeno Kritička pismenost (Critical Literacy: A Philosophy of Critique, Community and Social Justice), održao je Finney Cherian sa Sveučilišta Windsor iz Kanade. On je istražio svu složenost tog fenomena te istaknuo važnost u poučavanju budućih učitelja kritičkoj pismenosti, kako bi istu znali primijeniti u svojim razredima. Cherian je istaknuo da je to izuzetno važno, posebice s obzirom na sadašnje društveno-političko stanje u zemljama širom svijeta, ali i zbog standardiziranih nastavnih programa. Potom je Annet Arvay sa Sveučilišta ELTE iz Budimpešte predstavila svoje istraživanje o kritičkom čitanju manipulativnih oglasa u javnim medijima i drugdje. U radionici Tehnologija, tekst i razmišljanje (Technology, Text and Thinking), skupina autorica sa Sveučilišta Delaware iz SAD-a pokazala je kako poboljšati razumijevanje pročitanog teksta postavljanjem kritičkih pitanja, odnosno pitanja koja potiču na razmišljanje (na višoj razini). Izlagačice su na primjeru slikovnice Owl Moon američke autorice Jane Yolen Rosemarie Somaiah, nastavnica i profesionalna pokazale kako nastavnici pripovjedačica priča mogu naučiti učenike da

Budimpešta je ljetos bila domaćin Dvadeset prvog svjetskog kongresa o čitanju. Nekoliko stotina sudionika na otvorenju su pozdravili Pal Veres, predstavnik mađarskog Ministarstva kulture i obrazovanja, Peter Dippold, predstavnik Nacionalne knjižnice Szechenyi, Timothy Shanahan, predsjednik Međunarodne čitateljske udruge, te predstavnica sponzora Pearson Education. Pokrovitelj kongresa bio je mađarski predsjednik Laszlo Solyom. Iznimno zanimljiva izlaganja pratilo je i sedam hrvatskih predstavnica: Lorenka Bučević-Sanvincenti, Sanjica Faletar Tanacković, Merien Gracek, Ivana Martinović, Ljiljana Sabljić, Dijana Sabolović-Krajina i Sonja Tošić-Grlač. Tijekom trajanja kongresa predavači iz 40 zemalja svijeta predstavili su petstotinjak izlaganja koja su bila svrstana u sljedeće tematske skupine: Višejezična pismenost, Raznolikost (manjine, višejezično i multikulturno stanovništvo, migracije i sl.), Poučavanje čitanja, Dječja književnost i knjižnice, Kritička pismenost, Reformatorski pokreti (odgovornost, ocjenjivanje, poboljšavanje nastave, PISA/PIRLS); Istraživanja, Profesionalni razvoj i pismenost, Početna pismenost, Pismenost i tehnologija, Razumijevanje i Poteškoće u čitanju. Pismenost za budućnost (Literacy Skills for Tomorrow’s World – Seeing School Systems Through the Prism of PISA) naslov je uvodnog izlaganja koje je održao Andreas Schleicher iz OECDa i u kojem je istaknuto da su preduvjeti dobrog uspjeha u školi prije svega dobar odnos između učitelja i učenika, dobra disciplinska klima, visoka očekivanja i spremnost na ulaganje truda te uživanje. Prvo pozvano izlaganje Jezici i priče – pričanje priča u multikulturalnom društvu (Tongues and Tales – Storytelling in a Multicultural Society) održala je Rosemarie Somaiah iz Društva za čitanje i pismenost iz Singapura. Ona je prikazala važnost pričanja priča u singapurskoj kulturi kroz povijest, ali i pojasnila kako je izmijenjeni obrazovni sustav, uveden polovicom 20. Urednica: Ana Sudarević

Drahomira Gavranović

Uredništvo: mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, mr. sc. Martina Dragija Ivanović, Maja Krtalić, dr. sc. Ivanka Stričević,

Lektura: Goran Tanacković Faletar Prijelom: Ema Klubičko

Sjedište HČD-a: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9 Tel. 031 211 400 (kućni 245) Faks: 031 212 514 E-mail: hcd@hcd.hr URL: www.hcd.hr

studeni_2006_novo1.indd 3

13.1.2007 19:13:15 Process Black

dima osnovne škole gostuju roditelji, ali i ostali članovi zajednice i predstavljaju svoja zanimanja kako bi učenicima pomogli donijeti odluku o nastavku školovanja. U organizaciji posjeta sudjeluju nastavnici jezika i knjižničari. Prije dolaska svaki gost mora ispuniti i kratak obrazac u koji unosi naziv svog zanimanja, potrebno obrazovanje i vještine, navodi jednu riječ koja je specifična za njegovu struku/zanimanje (npr. napon – električar) te njezino pojašnjenje i prilaže svoju fotografiju. Od prikupljenih se informacija izrađuju posteri ili se materijali slažu u mape te se čuvaju u knjižnici kako bi ih svi učenici mogli naknadno pogledati i prelistati. Predsjednik Mađarskog čitateljskog drušva Attila Nagy održao je predavanje naslovljeno Produbljivanje kulturnih jazova u odnosu na čitanje (Increasing Cultural Gaps – As Regards Reading) u kojemu je predstavio rezultate dugogodišnjeg istraživanja o čitateljskim navikama, korištenju knjižnica i interneta u Mađarskoj. Zanimljivo je da je 1964. godine 18 % odraslih osoba bilo članovima barem jedne narodne knjižnice, a 2005. tek je 11-12 % odraslih Mađara učlanjeno u neku knjižnicu. U tematskom bloku Poticanje čitanja Michael Lockwood sa Sveučilišta Reading iz Ujedinjenog Kraljevstva održao je predavanje Promicanje pozitivnih stavova prema čitanju u engleskim osnovnim školama: odgovor na PIRLS 2001. (Promoting Positive Attitudes to Reading in English Primary Schools: Responses to PIRLS 2001). Prema PIRLS istraživanju koje je 2001. provedeno među petnaestogodišnjacima u 35 zemalja, britanski su tinejdžeri bili na prvom mjestu po uspješnosti u čitanju, ali istovremeno tek na 27. mjestu u odnosu na stav prema čitanju. Lockwood je u svom izlaganju pokušao objasniti uzroke te situacije (npr. loša nacionalna strategija pismenosti). Potom je opisao nekoliko uspješnih vladinih kampanja za poticanje čitanja (Reading Connects, Reading Champions, Reading the Game) o kojima se više može saznati na mrežnim stranicama www.literacytrust.org.uk. Naposljetku je predstavio preliminarne rezultate svoga dvogodišnjeg istraživanja (2005.-2007.) koje je financirala Britanska akademija, a cilj kojega je identificirati i širiti primjere dobre prakse poticanja pozitivnog stava prema čitanju u osnovnim školama. Dosadašnji rezultati istraživanja pokazuju da je u stvaranju ozračja u kojemu djeca čitaju za zabavu izuzetno važna kultura razgovaranja o knjigama, uključivanje roditelja, ali i cijele škole u takav projekt te korištenje knjižnice u školi i lokalnoj zajednici. Čitanje za zabavu mora biti dio šireg nastavnog plana i programa u kojem se “uči iz zabave” i potrebno je razvijati osobe za cjeloživotno učenje i čitanje. Pamela Godt i Frederick Isele sa Sveučilišta Western Illinos iz SAD-a u svom su izlaganju Kreativni načini motiviranja djece na čitanje ljeti (How to Prime the Curiosity Pump: Creative Ways to Motivate Children to Read and Learn Over the Summer) istaknuli rezultate najnovijih istraživanja o poticanju učenika na učenje i čitanje: dopustiti djeci da sudjeluju u odlučivanju o tome što žele učiti te im dozvoliti da podijele s drugima to što su saznali, pomoći im da odrede vlastita područja interesa, postavljaju vlastita pitanja i pronađu vlastite odgovore, pomoći im da se uključe u praktične aktivnosti, da usklade željene aktivnosti koje će uskladiti s odgovarajućom knji-

Attila Nagy, predsjednik Mađarskog čitateljskog društva

postavljaju dobra pitanja i, naravno, daju odgovarajuće odgovore. Potom su na primjerima pokazale prednosti uporabe blogova (preporučen je besplatni servis za blogove Edu Blog dostupan na mrežnoj stranici www.edublogs.org) i wikija u nastavi književnosti. Thomas Leis, dugogodišnji nastavnik, a odnedavno i knjižničar u Sparta Meadowview Middle School iz SAD-a, u svom je izlaganju Zajednica pomaže u odgajanju djeteta koje želi čitati (It Takes a Community to Raise a Child…That Wants to Read!) pokazao kako škola može uspješno surađivati s lokalnom zajednicom u svrhu motiviranja učenika na čitanje, ali i osiguravanja međugeneracijskog razumijevanja, te je predstavio nekoliko zanimljivih projekata. Projekt SCORE (Sparta’s Community of Reading Enthusiasts – Zajednica čitatelja entuzijasta u Sparti) sastoji se u tome da po jedan učenik i jedna odrasla osoba iz lokalne zajednice čine čitateljski par koji dobiva na čitanje istu knjigu. Te su knjige prvenstveno namijenjene djeci ili tinejdžerima, a bira ih nastavnik u suradnji s knjižničarom (najčešće su već propisane nastavnim programom). Teme su najčešće zlostavljanje među vršnjacima (bullying) i zaštita okoliša, djela lokalnih autora i djela dobitnika književnih nagrada, biografije i sl. U sljedećih 4-5 tjedana, učenik i odrasla osoba izmijene nekoliko pisama (tada još uvijek znaju samo ime one druge osobe) u kojima raspravljaju o knjizi, pitanjima/problemima koje postavlja, osjećajima na koje ih je knjiga potaknula itd. Kada svi parovi pročitaju svoje knjige, u školi se organizira zajednički susret svih parova uz doručak i tada se učenici upoznaju sa svojim sučitateljima, odraslim osobama iz zajednice, te uživo razmjenjuju dojmove. Leis također sudjeluje u organizaciji projekta Čitatelj u zajednici (Community Reader). Zahvaljujući njemu, istaknuti se predstavnici zajednice (ali ne samo oni!) pozivaju u školu kako bi učenicima predstavili svoje omiljene dnevne novine, časopise, knjige, stripove itd. Iz njih čitaju ulomke i pojašnjavaju zašto ih vole. Gosti su pozvani predstaviti i svoje omiljeno štivo iz učeničkih dana, a potom im učenici postavljaju pitanja o spomenutim materijalima. Posljednji projekt koji je Leis predstavio nazvan je Izložba zanimanja (Career Expo). Zahvaljujući njemu, u završnim razre-

studeni_2006_novo1.indd 4

13.1.2007 19:13:16 Process Black

DOGAĐANJA

gom, te da shvate kako trud i upornost vode do uspjeha. O posebnim potrebama djece u obrazovanju, s posebnim naglaskom na stanje u Južnoj Koreji, Meksiku i Mađarskoj, raspravljalo se u radionici Moje dijete nije glupo: kulturne percepcije o poteškoćama pri učenju (My Child’s Not Dumb: Cultural Perceptions of Learning Disabilities). Istraživanje je pokazalo da obrazovni sustavi, ali i cjelokupni društveno-kulturni kontekst, uvelike utječu na pravovremeno otkrivanje i bavljenje posebnim potrebama djece u obrazovanju. Laurence Pasa sa Sveučilišta Toulouse iz Francuske u izlaganju Pedagoški i društveno-kulturni čimbenici pismenosti (Becoming Literate: Pedagogical and Sociocultural Factors) predstavila je rezultate istraživanja kojim se željelo pokazati utjecaj obiteljskog okruženja na uspjeh učenika u čitanju. Istraživanje je također pokazalo da veliki utjecaj na uspješnost čitanja ima i obrazovni kontekst. Angela Martin sa Sveučilišta West Florida iz SAD-a održala je zanimljivu radionicu naslovljenu Dvije radionice kojima se u Floridi obitelji poučavalo kako uspješno potaknuti djecu na čitanje kod kuće (Two Workshops Used in Florida to Effectively Teach Families How to Set Their Pre-K through 8th Grade Children Up for Successful Reading Practice at Home), tijekom koje je predstavila projekt Obitelji izgrađuju bolje čitače (Families Building Better Readers - FBBR) koji financira Ministarstvo obrazovanja u okviru programa Samo čitaj (Just Read). Cilj je projekta da sva djeca u državi Florida do 2011. godine čitaju tekstove koji su na razini ili iznad očekivane razine za njihovu dob. Do sada je u njemu sudjelovalo preko 4000 obitelji. FBBR je gotovo cjelodnevna radionica u kojoj stručnjaci za čitanje sudionike (roditelje) na izrazito pristupačan način

Angela Martin

upoznaju s uspješnim strategijama poučavanja, odnosno poticanja čitanja (kako odabrati odgovarajuću knjigu za dijete, koja pitanja postavljati kako bi ih se potaknulo na razmišljanje i razgovor o knjizi itd.). Istovremeno, dok roditelji sudjeluju u radionici, njihovoj se djeci u zasebnoj prostoriji pripovijedaju priče, uvježbavaju se igrokazi itd. Angela Martin, koja je i osmislila cijeli projekt, istaknula je da djeca, zahvaljujući tim strategijama, uvježbavaju vještinu čitanja i razumijevanja te prema čitanju razvijaju pozitivan stav. Nedavno je ista radna skupina razvila i zasebnu radionicu Misterija u školi (Mystery in the Middle) primjerenu starijoj djeci, učenicima od 5. do 7. razreda. Radionice su za sada prevedene i prilagođene na španjolski i filipinski jezik, a svi su pozvani da iste prevedu na svoje nacionalne jezike. Također, svi su materijali koji se koriste na radionicama (s detaljnim uputama kako ih organizirati i voditi) dostupni besplatno na mrežnim stranicama www.justreadflorida.com/fbbr.asp.

Znanje ima temelje u čitanju Prikaz radionice: Jane Braunger, WestEd, SAD; Jan Lewis, Sveučilište Pacific Lutheran, SAD – What Does Research Say About Literacy Instruction? Sonja Tošić-Grlač sonja.tosic-grlac@ck.htnet.hr

kom školovanja i učenja svih predmeta, a ne samo materinjeg jezika. Knjiga je do sada izdana dvaput, 1997. i 2005. godine, i oba su izdanja rasprodana, a od iznimne je važnosti za one koji se bave istraživanjem problematike čitanja, kao i svima koji se općenito bave procesima čitanja. Navedeni autori najrelevantniji su za područje čitanja.

Na Dvadeset prvom svjetskom kongresu o čitanju nazočila sam većinom onim predavanjima i radionicama koje su se u jednom svome dijelu dodirivale s poučavanjem u osnovnoj školi, a u drugome s djelatnostima školske knjižnice. No moram istaknuti da je najviše predavanja i radionica bilo upravo za učitelje, a manje za školske knjižničare. Metode rada s djecom koje zastupa program poučavanja pod nazivom Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje prevladavale su u svim dijelovima predstavljenog. Tijekom radionice Što istraživanje govori o poučavanju pismenosti? (What Does Research Say About Literacy Instruction?) predstavljena je knjiga Building a Knowledge Base in Reading, djelo autorice koja je i vodila building. Voditeljica radionice skrenula je pozornost na čitanje i razumijevanje pročitanog kao na proces od izuzetne važnosti tije-

Tijek radionice: Voditeljica radionice na prozirnici je prikazala tablicu (vidi primjer). Sudionici su najprije unutar skupine analizirali određeni pojam te usuglasili svoje stavove, koje su potkrijepili primjerima iz prakse, a potom to iznijeli ostalima. Voditeljica radionice zatim je objasnila što o navedenim sintagmama kažu autori, o kakvim je istraživanjima riječ i što je napisala u svojoj knjizi. Sudionici radionice složili su se s gotovo svim navodima, bez obzira iz koje su zemlje ili obrazovnog sustava došli.

studeni_2006_novo1.indd 5

13.1.2007 19:13:16 Process Black

Primjer tablice o kojoj smo usmeno raspravljali na radionici. POJMOVI

ISTRAŽIVANJA

1. Čitanje je razmišljanje o pročitanome tekstu. To je aktivan, kognitivan i afektivan proces.

Duke and Pearson, 2002.; Goodman, 1996.; Kucer and Tuten, 2003.; Smith, 2004.; Cambourne, 2002.

2. Prethodno znanje i životno iskustvo kritički djeluju na proces čitanja.

Swanborn and Glopper, 1999.; Snow & Biancarosa, 2003.

3. Socijalne interakcije nužne su u učenju čitanja, odnosno u svim etapama razvoja čitatelja.

Rand, 2002.; Applebee, 2003.

4. Čitanje i pisanje razvijaju se zajedno. Čitanje i pisanje recipročni su procesi, razvoj jednoga procesa unapređuje drugi.

Duke and Pearson, 2002.

5. Čitanje uključuje razmišljanje.

Rand, 2002.; Alfassi, 1998.; Guthrie, Wigfield & VonSecker, 2000.

6. Okolina bogata književnim iskustvom i modelima odnosa spram knjige omogućuje razvoj čitatelja.

Allington and Johnston, 2002.; Langer, 2002.; Applebee et al., 2003.

7. Angažiranje u čitanju ključ je uspješnog učenja čitanja i razvoja osobe kao čitatelja.

Guthrie & Wigfield, 2000.; Kamil, 2003.

8. Dječje nerazumijevanje napisanog različito je od onog kod odraslog čovjeka. 9. Djeca će uspješno naučiti strategije čitanja čitajući, tj. čitači uče strategije u kontekstu sadržaja učenja, te je tako vjerojatnije da će razumjeti njihov smisao kao alata koji će im koristiti pri razumijevanju novih tekstova. 10.Djeca uče bolje kada učitelji rabe različite strategije kao modele te demonstriraju znanje o čitanju, strategije i vještine rada na tekstu.

Zaključak je radionice da je čitanje jedan od najvažnijih preduvjeta individualnog učenja, a stjecanje sposobnosti i vještina samostalnog snalaženja u tekstu preduvjet su uspješnog učenika te, kasnije, uspješnog čovjeka u procesu cjeloživotnog obrazovanja. Navedene definicije određuju čitanje sa psihološkog, pedagoškog, socijalnog i metodičkog gledišta.

Scholes, 1998. Cooper, 1993.; Sweet, 1993.; Pressley, 2002.; Langer, 2001. Taylor, 1999.; Allington & Johnston, 2002.; Langer, 2002.

Sva gledišta uvjetuju razvoj čitatelja. Odgoj za knjigu i čitanje vrlo je složen proces i u svoju realizaciju uključuje niz čimbenika koji uključuju otvaranje djeteta prema knjizi i stvaranje osobnog odnosa spram nje. Izuzetnu važnost u razvoju osobnog stava najprije ima obitelj, a zatim škola i knjižnica.

Stvaralačko prepričavanje Prikaz radionice Linde Gambrell, Sveučilište Clemson, SAD – Motivating Children to Read and Write Using Research 6. Prepričamo im sadržaj tako da prstom slijedimo jednu ključnu riječ za drugom. 7. Opet počinjemo ponovno prepričavati pokazujući prstom, ali samo do pola, jer tada nastavlja učenik. 8. Kod trećeg prepričavanja od učenika tražimo da samostalno prepričaju sadržaj slikovnice po ključnim riječima. Ovo je nakon uvježbavanja vrlo jednostavan zadatak za učenike, naravno, samo ako su shvatili da su ključne riječi poredane tako da prate tijek događanja u slikovnici. 9. Učenike organiziramo u parove te oni jedno drugomu prepričavaju sadržaj slikovnice. Poželjno im je preslikati popis ključnih riječi te im ga dati da prema njemu vježbaju prepričavanje u paru. 10. Domaća zadaća – listić

Voditeljica ove radionice o motiviranju djece na čitanje i pisanje u nekoliko je koraka prikazala kako učenicima nižih razreda približiti knjigu te kako im pomoći učinkovitije samostalno čitati, pisati, razmišljati i govoriti.

Metode rada: glasno čitanje, govorenje, pisanje, razgovor Oblici rada: frontalni rad, rad u paru, individualni rad Tijek rada: 1. Izaberemo slikovnicu koja ima puno crteža, a malo teksta. 2. Učenicima damo informaciju što će se čitati. Ispričamo im nešto motivirajuće vezano uz naslov ili pojam iz slikovnice. 3. Naslovnica slikovnice, prikazana pomoću prozirnice ili projektora, treba biti vidljiva tijekom našeg glasnog čitanja. 4. Glasno čitamo učenicima tekst te im nakon čitanja pokažemo svaku stranicu slikovnice. 5. Na prozirnici prikažemo ključne riječi iz sadržaja slikovnice. One su poredane tako da slijede tijek radnje.

NAZIV SLIKOVNICE

AUTOR

CRTEŽ NASLOVNE STRANICE

studeni_2006_novo1.indd 6

13.1.2007 19:13:17 Process Black

DOGAĐANJA

Višejezična pismenost Merien Gracek mgracek@ffos.hr

U istom je tematskom bloku Rachel Grant sa Sveučilišta George Mason iz SAD-a održala izlaganje pod nazivom Stvaranje idealnih drugih: kritičko čitanje uz pomoć EFL materijala (Creating Ideal Others: Critical Reading on EFL Materials). Ona je predstavila nastavne materijale koji se koriste u sklopu EFL (English as a Second Language) programa u Koreji, a koji prikazuju jačinu globalizacije te simboličke moći i ekonomskokulturnog kapitala. Ti materijali nastoje ukloniti predrasude o pojedinim dijelovima ljudskog društva pružajući uvid u stvarno stanje svih slojeva društva, i to iz jednostavnog razloga: većinom nastavnog materijala nastoji se idealizirati stanje u obiteljima, društvu, kulturi i politici, ne pružajući učenicima uvid u probleme koji su prisutni u tim aspektima ljudske zajednice. Prednost je predstavljenih nastavnih materijala koji se trenutno primjenjuju u Koreji u tome što djeci omogućuju razvijanje kritičkog mišljenja. Carmel Lawrence i Susan Wills iz Australije u sklopu predavanja U zoni - pomak od neugodnosti ka pouzdanju i unapređivanju pismenosti (In the Zone – Moving From Discomfort to Confidence and Improving Literacy) predstavile su Nacionalni program ubrzanog opismenjavanja (The National Accelerated Literacy Program), koji se provodi u osnovnim školama s visokim postotkom marginaliziranih učenika. Glavni je cilj tog projekta razvijanje pismenosti kod takve djece putem čitanja, pisanja, razumijevanja, razgovora i rasprave. Nastavnici koji rade na tom programu prolaze posebnu obuku, koja uključuje pedagoške metode pristupa i razgovora s djecom, jer vrlo je važno povezati se s njima kako bi se osjećali sigurno u okolini namijenjenoj za učenje. Rezultati ispitivanja pokazuju da je ovaj program učinkovit te da zadovoljava potrebe djece.

U tematskom bloku Višejezična pismenost Istvan Totfalusi iz Mađarske održao je predavanje Engleski kao svjetski jezik – prijetnja manjim jezicima? (English As a World Language – a Threat to Minor Languages?) u kojem je prikazao dominaciju engleskog jezika, koji svojom globalnom rasprostranjenošću zadovoljava uvjete “međunarodnog i svjetskog” jezika. Postavlja se pitanje u kojoj bi mjeri uvođenje engleskog jezika kao međunarodnog predstavljalo prijetnju manjim jezicima i kulturama te koliko bi pridonijelo gubitku nacionalnog identiteta pojedinih država. Istaknuta je i činjenica da je engleski službeni jezik u 75 država svijeta, što onemogućuje npr. širenje umjetnih jezika (Volapuk, Esperanto...). Marie Emmit, Lorraine McDonald i Maureen Walsh s Australskog katoličkog sveučilišta te Lorraine Wilson iz Obrazovnog savjetovališta održale su u sklopu tematskog bloka Kritičko razmišljanje pri čitanju i pisanju predavanje Povezivanje srednjoškolaca s kritičkom pismenošću: izrada kurikuluma za demokraciju i društvenu odgovornost (Enggaging Middle Schoolstudents With Critical Literacy: Constructing A Curriculum For Democracy and Social Responsibility). Naglasak je u tom izlaganju stavljen na obrazovanje za društvo koje obuhvaća razvoj kritičkog razmišljanja i pismenosti te predstavljanje relevantnih informacija javnosti bez previše subjektivnih atributa. Također, predstavljene su metode i tehnike razvijanja demokratskog ponašanja unutar razreda pomoću suvremenih medija i tehnologija, a izražena je i potreba poučavanja djece kritičkom promišljanju putem brojnih metoda obrade nastavnih materijala.

Čitanje u svim nastavnim predmetima Ivana Martinović ivana.kukovec@ffos.hr

mogu biti vrlo lako savladani, obrađeni i usvojeni ako im se pristupi s estetskog stajališta. Potaknuta činjenicom kako je sve više djece koja znaju čitati prije polaska u školu, Lena Ivarsson sa Sveučilišta Mid iz Švedske provela je istraživanje naslovljeno Vještina čitanja djece koja rano nauče čitati – prednost ili nedostatak (Early Readers’ Reading Abilitiy – An Advantage or Disadvantage ) tijekom kojega je nekoliko godina pratila osnovnoškolce određenih razreda u Švedskoj koji su prije škole naučili čitati, želeći odgovoriti na pitanje je li to prednost ili nedostatak te kako će se to odraziti u njihovom školovanju. U razgovoru s njihovim učiteljima dobila je odgovore da je to nedostatak, da su takvi učenici lijeni, da ometaju nastavu i sl. No istraživanjem je autorica došla do suprotnog zaključka: znati čitati prije polaska u školu zapravo je prednost. Takva su djeca često bolji ili najbolji učenici u razredu, više vremena mogu posvetiti predmetima kojima su sklonija, mogu pomagati učenicima koji su slabiji, mogu poboljšavati svoje ostale vještine i sl.

Terry Campbell, Michelann Parr i Heli Vail sa Sveučilišta Nipissig iz Kanade održale su radionicu pod naslovom Učiti zavoljeti sadržaj: upotrebljavajući netradicionalne strategije u području predmetne nastave (Learning to Love Content: Using Non Traditional Strategies in the Content Areas), kojom su željele pokazati kako se u poticajnom okruženju mogu čitati, ali i učiti, predmeti kao što su fizika, zemljopis i matematika. Opisale su primjenu tzv. netradicionalnih strategija, tj. za prirodnu grupu predmeta nesvakidašnjih oblika kao što su dramatizacija naučenog gradiva, pjesme, zborno čitanje ili slikanje. Autorice naglašavaju da je važno svakom djetetu pružiti priliku da se izrazi na način koji mu je najpristupačniji, da pokaže što je naučilo na način na koji će naučeno najduže ostati u njegovu pamćenju.

U opuštenom ali radnom ozračju autorice su pokazale da i tekstovi, odnosno sadržaji predmeta koji se smatraju baukom

studeni_2006_novo1.indd 7

13.1.2007 19:13:17 Process Black

koliko se iskustva iz jednog razreda mogu odraziti na kasnije iskustvo u ostalim razredima. Autorice su željele ukazati na nužnost samoinicijativnog učiteljskog istraživanja u razredu ukoliko se želi doći do spoznaja o određenom problemu ili potrebi, postati bolji promatrač procesa učenja, ako se pismenosti želi dati znanstvenu podlogu, produbiti svoja znanja, osvrnuti se i odgovoriti na pitanja o svojim učenicima ili materijalima koje upotrebljavaju. Objašnjeno je da se takva istraživanja mogu izvršiti anketama, upitnicima ili intervjuima, a etape istraživanja su identifikacija problema, određivanje plana, pregled stručne i/ili znanstvene literature, prikupljanje podataka, analiza rezultata, plan za budućnost te objava rezultata. Takva istraživanja mogu učitelju pomoći ne samo u razumijevanju i rješavanju postojećeg problema, već i u predviđanju i sprječavanju budućih. Mary W. Spor i njezine kolege sa Sveučilišta Alabama A&M predstavili su projekt pod nazivom Inicijativa predsjednika Georgea Busha za obrazovanje u Africi i projekt udžbenika i nastavnih materijala: ciljevi, procesi i ishod (President George W. Bush’s African Education Initiative and the Textbooks and Learning Materials Project: Goals, Processes and Product). Projekt vrijedan 200 milijuna američkih dolara uključuje tri veće sastavnice: kreiranje i izdavanje materijala za učenje, obučavanje učitelja (920 000 uključenih učitelja) i stipendije za djevojke (dodijeljeno je 550 000 stipendija), budući da većinu od 40 milijuna djece koja ne pohađaju školu čine djevojčice. Osnovni je cilj projekta povećati pristup kvalitetnom osnovnom obrazovanju u Africi. U projekt su uključene Etiopija, Gana, Senegal, Zambija, Tanzanija i Južna Afrika. Na primjeru Etiopije koja broji 75 000 000 stanovnika od kojih je pismeno tek 35,5 %, a u razredima je u prosjeku 1–3 knjige na 10 učenika, izlagači su opisali etape projekta: oblikovanje sadržaja za udžbenike i priručnike za nastavnike, izdavaštvo te obučavanje učitelja u Etiopiji.

Linda Gambrell sa Sveučilišta Clemson na simpoziju pod naslovom Motiviranje djece na čitanje i pisanje primjenom strategija istraživačke nastave radi razvoja jezika, razmijevanja i tečnog govora (Motivating Children to Read and Write Using Research Based Strategies for Language Development, Comprehension and Fluency) govorila je kako motivirati djecu na čitanje, pogotovo onu koja imaju poteškoća s čitanjem i kojima čitanje ne pruža zadovoljstvo, već iziskuje veliki napor. Autorica je istaknula kako su osnovni uzroci odbijanja čitanja, ako nisu organski, nerazumijevanje, odnosno nemogućnost povezivanja pročitanog sa značenjem. Najbolja su rješenja za to, ističe Gambrell, zadaci za prepričavanje, bilo prema ponuđenim ključnim riječima, prema rečenici ili sažetku teksta, uz česta ohrabrivanja učenika, a najpogodniji je oblik rada za motiviranje učenika s poteškoćama rad u paru. Pozvano predavanje pod naslovom Poštivanje dječjih prava na pismenost? Pouke iz projekata PISA i PIRLS (Honoring Children’s Rights to Literacy? Lessons from PISA and PIRLS) održala je Renate Valtin sa Sveučilišta Humboldt iz Njemačke. Ona je iznijela usporedne rezultate do kojih su navedene studije došle ispitivanjem djece i mladeži u 34 zemlje s ciljem pronalaska odgovora na pitanje koliko pojedine zemlje poštuju Konvenciju o pravima djeteta UN-a te ženevsku Deklaraciju o pravima djeteta, odnosno 10 dječjih prava na pismenost IRA-e, stvorenih na temelju UNESCO-ovih zahtjeva: učiti znati, učiti činiti, učiti živjeti zajedno i učiti biti. Zemlja koja najviše poštuje dječja prava na pismenost je Švedska, a slijede ju Island, Kanada, Nizozemska, Engleska, Norveška, SAD i Mađarska. Na začelju su popisa Belize, Iran, Maroko, Turska, Argentina, Singapur i Kolumbija. JoAnn Daly sa Sveučilišta Marymount iz SAD-a te Suzanne Houff sa Sveučilišta Mary Washington iz SAD-a u izlaganju Upotreba učiteljskog istraživanja u nastavi pismenosti (Using Teachers Research to Guide Literacy Instruction) govorile su o tome

Sastanci Europskog odbora Međunarodne čitateljske udruge u 2006. godini mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina dijana.sabolovic-krajina@kc.t-com.hr

tim sastancima Europskog odbora vrednovane su dosadašnje aktivnosti te su dogovarane nove. Tako je jedna od točaka bila posvećena i vrednovanju 14. europske konferencije o čitanju održane u Zagrebu 2005. godine, te dogovoru o uređivanju i izdavanju zbornika radova s konferencije uz aktivno, volontersko sudjelovanje članova Europskog odbora. Konferencija je ocijenjena najvišim ocjenama, a izdavanje zbornika planira se u ljeto 2007. godine u elektroničkoj inačici, te u tiskanoj inačici (200 komada) za distribuciju autorima. Europski je odbor i na ovogodišnjim sastancima dogovarao načine ponovnog uspostavljanja kontakata s postojećim čitateljskim udrugama, konkretno s francuskom i rumunjskom, te poticanje osnivanja novih čitateljskih udruga (u Moldaviji, Turskoj, Italiji, Litvi, Srbiji). Priprema se i osniva-

Tijekom 2006. godine održana su dva sastanka Europskog odbora Međunarodne čitateljske udruge (International Reading Association International Development in Europe Committee –IRA IDEC), i to u Sofiji, Bugarska, od 21. do 22. siječnja 2006. te u Kecskemétu, Mađarska, od 6. do 7. kolovoza 2006. Osnovne zadaće Europskog odbora vezane su uz promociju Međunarodne čitateljske udruge u Europi - širenje članstva, poticanje stručnog razvoja i projekata o čitanju i pismenosti u regiji, oglašavanje IRA-inih nagrada i stipendija u regiji te suradnja s Međunarodnim razvojnim koordinacijskimm odborom IRAe i njezinom upravom u SAD-u. Shodno tomu, na spomenu-

studeni_2006_novo1.indd 8

13.1.2007 19:13:18 Process Black

DOGAĐANJA

u europske konferencije o čitanju. Jedan je od prioriteta u budućem radu i daljnje razvijanje projekta Škole u kojima cvjeta pismenost te bolonjski proces u tercijarnom obrazovanju, podizanje kvalitete pismenosti za socijalno uskraćenu djecu i obrazovanje učitelja.

nje nove regije unutar međunarodne čitateljske organizacije, Euroazije, u koju će se moći uključiti Armenija, Azerbejdžan, Kirgistan, Moldavija, Tadžikstan, Turkmenistan, Uzbekistan i Mongolija. Nova IRA-ina donacija za održavanje konferencija čitateljskih udruga zemalja u razvoju počet će se dodjeljivati nakon 1. srpnja 2007., a pokušat će je dobiti Latvija za organiziranje Baltičke konferencije o čitanju 2008. godine. U tijeku su vrlo intenzivne organizacijske pripreme za 15. europsku konferenciju o čitanju koja će se održati u Berlinu od 5. do 8. kolovoza 2007. godine, a 16. europska konferencija o čitanju održat će se 2009. godine u Bragi, Portugal. IRA-ina radionica za voditelje nacionalnih čitateljskih udruga u Europi i Euroaziji održat će se u siječnju 2008. u Cluj-Napoca, Rumunjska, a tema popratnog seminara vjerojatno će biti čitanje i pisanje za kritičko mišljenje ili kritička pismenost. Od IRA-inih međunarodnih inicijativa u Europi istaknuta su dva projekta u Makedoniji – jedan je već proveden, a vezan je uz obuku nastavnog kadra u strukovnim školama, dok će drugi, koji se planira, biti vezan uz predškolski odgoj. IRA ohrabruje stručnjake iz Europe da se kao volonteri-predavači uključe u tu obuku. Od tekućih projekata Europskog odbora Međunarodne čitateljske udruge najveću aktualnost ima osnivanje Federacije europskih čitateljskih udruga, kojoj je primarni cilj natjecati se za sredstva iz fondova Europske unije. U tijeku su donošenje statuta i pronalaženje sjedišta. Velika pozornost Europskog odbora usmjerena je i na kvalitetu vlastite mrežne stranice www.literacyeurope.org te prema poveznicama, kako spram nacionalnih čitateljskih udruga u Europi, tako i spram krovne Međunarodne čitateljske udruge www.reading.org. Jedan od problema koje će Europski odbor ubuduće rješavati proizlazi iz činjenice da čak 75% istraživača u području pismenosti u frankofonskim zemljama nije sposobno održati izlaganje na engleskom jeziku, pa je to razlog njihovog neuključivanja

Distribucija polugodišnjih izvješća nacionalnih čitateljskih udruga i praćenje njihovog rada također je nezaobilazna točka dnevnog reda sastanaka Europskog odbora. Posebno je istaknut poziv za sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji Uživanje u čitanju u digitalnom svijetu koja će se održati u Izraelu. Kao zanimljivost istaknuto je da je Švedsko čitateljsko društvo u okviru programa Europskog odbora ostvarilo razmjenu stručnjaka s Udrugom za poticanje pismenosti Ujedinjenog Kraljevstva, što je poticaj i ostalim čitateljskim udrugama da iskoriste mogućnost edukacije svojih stručnjaka u području pismenosti.

U suradnji s IRA-om Europski odbor svake dvije godine dodjeljuje nagradu za inovativne čitateljske projekte u Europi, pa su se i na ovim sastancima čitateljske udruge poticale na predlaganje kvalitetnih istraživačkih projekata. Također se potiče korištenje sponzoriranih IRA-inih članarina (do tri po zemlji u razvoju). Obvezno se podsjeća i na donacije i nagrade Međunarodne čitateljske udruge: fond za potporu projektima pismenosti u zemljama u razvoju te donacije za konferencije u zemljama u razvoju. Od europskih programa finacijske potpore raspravljalo se o programu Comenius Europske unije. U okviru međunarodnih istraživanja pismenosti analizirana je djelatnost radne grupe IRA-e na izdavanju knjige o rezultatima PIRLS i PISA istraživanja. Upućen je i javni apel članovima čitateljskih udruga u Europi da se pretplate na časopis Thinking Classroom / Peremena, koji se sada izdaje elektronički, a na zahtjev i u tiskanom obliku. Idući sastanak Europskog odbora Međunarodne čitateljske udruge održat će se 23. i 24. siječnja 2007. u Dublinu, Irska. Predstavnica je Hrvatskoga čitateljskog društva u Europskom odboru do svibnja 2007. godine Dijana Sabolović-Krajina, a od tada Sanjica Faletar Tanacković.

Međunarodni dan pismenosti – zašto i kako smo ga obilježili Poruka predsjednice HČD-a uz Međunarodni dan pismenosti O važnosti pismenosti u životu pojedinca, obitelji i zajednice govori i činjenica da su pored aktivnosti stručnjaka koji izravno poučavaju i potiču čitanje i pisanje (odgajatelji, nastavnici, knjižničari) sve brojnije inicijative opismenjavanja u kojima sudjeluju i nacionalne vlade i međunarodna zajednica. Tako je 1990. pokrenuta inicijativa Obrazovanje

Poštovane članice i članovi Hrvatskoga čitateljskog društva, čestitam vam Međunarodni dan pismenosti. Na taj se dan, 8. rujna, od davne 1967. godine širom svijeta organiziraju različita događanja čiji je cilj upozoriti javnost na važnost pismenosti i čitanja. Toga se dana odaje priznanje stručnjacima i dragovoljcima koji poučavaju i promiču čitanje i različite vrste pismenosti.

studeni_2006_novo1.indd 9

13.1.2007 19:13:18 Process Black

za sve (Education For All – EFA), no do ostvarenja njezinoga cilja – do 2015. godine povećati stopu pismenosti za 50% - još je dalek put. Stoga Međunarodni dan pismenosti nije tek prilika za slavlje – prije svega, to je trenutak za razmišljanje. Naime, najnoviji podaci govore da oko 860 milijuna odraslih osoba (dvije su trećine od toga žene) ne zna čitati i pisati i da više od 100 milijuna djece, većinom djevojčica, ne pohađa školu. To je bio tek jedan od razloga zbog kojih je UN 2001. godine prihvatio rezoluciju kojom je razdoblje od 2003. do 2012. godine proglašeno Desetljećem pismenosti. Međunarodnim nastojanjima u obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti, čija je ovogodišnja tema Pismenost, put iz siromaštva, tradicionalno se pridružuje i Hrvatsko čitateljsko društvo (HČD), koje kao neprofitna i nevladina udruga od 1995. godine organizirano i sustavno promiče, potiče i ističe značenje čitanja i pismenosti. U Hrvatskoj, u kojoj prema podacima iz 2001. godine gotovo 700 000 stanovnika starijih od 15 godina nema završenu osnovnu školu, a koja se strateški opredijelila za društvo znanja, promicanje čitanja i usvajanja različitih vrsta pismenosti (informacijska, računalna, medijska, tehnička itd.) od strane Vlade i nevladinih udruga izuzetno je važno. Članovi HČD-a (nastavnici, knjižničari, pedagozi, psiholozi, logopedi, pisci, nakladnici itd.) na Međunarodni su dan pismenosti u cijeloj zemlji na različite načine (izložbe, stručni skupovi, radionice) upoznali javnost s važnošću pismenosti i čitanja u životima pojedinaca i

zajednica. O tim zanimljivim akcijama možete pročitati više u ovom Hrčku. Povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana pismenosti HČD je priredio za svoje članove opširan popis zanimljivih aktivnosti (dostupan na mrežnim stranicama Društva) za obilježavanje tog dana, a u knjizi Fortuna čitanja objavio pet eseja na temu čitanja Danka Plevnika, autora koji se zalaže za legologiju, znanost o čitanju, kao novu znanstvenu i akademsku disciplinu. Nadalje, organiziran je natječaj za najbolju fotografiju koja prikazuje osobu koja čita. Najboljim su fotografijama proglašene one Ljiljane Vugrinec iz Koprivnice i Roka Majice, člana Odjela za mladež Knjižnice Medveščak iz Zagreba. Objavljujemo ih ovdje, a možete ih pogledati i na mrežnim stranicama Društva (www. hcd.hr), te uskoro i na našim promotivnim materijalima. Ljiljanu i Roka nagradili smo jednogodišnjom članarinom u HČD-u i novoobjavljenom knjigom u izdanju HČD-a Fortuna čitanja. Nagrađenima još jednom čestitamo, a vas već sada pozivamo na sudjelovanje u novom nagradnom natječaju koji ćemo organizirati sljedeće godine! Konačno, za sve članove Društva osigurali smo popust pri kupnji knjiga u izdanju Školske knjige, koji je moguće ostvariti u njihovim knjižarama širom Hrvatske. Na koncu, ne preostaje nam drugo nego čestitati vam još jednom Međunarodni dan pismenosti i poželjeti da do sljedećeg 8. rujna vrijedno čitate i potičete druge da čine isto. Sretno! mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković

Nagrađene fotografije u natječaju Smiješak... čitajte!

Ljiljana Vugrinec

Roko Majica

Okrugli stol Posebni programi poticanja čitanja u narodnim knjižnicama 11. rujna 2006., Zagreb

Povodom Međunarodnoga dana pismenosti u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva - Radne grupe za čitanje i Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež te Goethe instituta u Zagrebu, u Gradskoj je knjižnici održan okrugli stol Posebni programi poticanja čitanja u narodnim knjižnicama. Cilj skupa bio je predstaviti programe, projekte i aktivnosti osmišljene s namjerom približavanja knjiga i knjižničnih

Drahomira Gavranović i Ivana Martinović drahomirag@gmail.com ivana.kukovec@ffos.hr 10

studeni_2006_novo1.indd 10

13.1.2007 19:13:18 Process Black

DOGAĐANJA Romska djeca, sudionici igraonice

ske radionice u Knjižnici Sesvete i Knjižnici Savski Gaj te već spomenuti projekt opismenjavanja Roma kroz prijevod slikovnica na romski jezik. O nešto drukčijem pristupu čitanju i poticanju kreativnosti među mladima govorila je Verena Tibljaš iz Gradske knjižnice Rijeka. U sklopu projekta Mladi za mlade potaknuta je suradnja s mladim štićenicima Doma za djecu Ivana Brlić-Mažuranić u Lovranu. Rad s mladima čije se odrastanje uvelike razlikuje od odrastanja njihovih vršnjaka u vlastitim obiteljima predstavljao je izazov mladim voditeljima spomenute radionice. Susret je upriličen u Gradskoj knjižnici Rijeka i bio je više nego uspješan. Rodilo se prijateljstvo na prvi pogled, a razgovaralo se o svemu što zaokuplja misli mladih ljudi. Odmah je dogovoren i uzvratni susret u prostorijama Doma, te iskazano oduševljenje zbog nastavka suradnje. U Knjižnicama grada Zagreba provode se programi za poticanje čitanja među nezaposlenima, osobama slabijega imovinskog položaja i umirovljenicima. Na temelju anketnog upitnika istraženi su njihovi interesi vezani uz čitanje, navike te načini na koje dolaze do informacija. Rezultate ankete predstavili su mr. sc. Loris Bučević-Sanvincenti i Dino Alujević, te dodali da će se na temelju tih rezultata prilagoditi usluge u smislu poboljšanja i proširenja, sukladno potrebama navedenih skupina korisnika. Primjer dobre prakse u Gradskoj knjižnici Zadar predstavila je Doroteja Kamber-Kontić. Gradska knjižnica Zadar organizira besplatne računalne tečajeve koje vode djelatnici Knjižnice i civilni ročnici, a namijenjeni su umirovljenicima i nezaposlenima. Odaziv je velik i rezultati su zadovoljavajući. Posljednji u nizu primjera dobre prakse iznijela je Lidija Šarac, ravnateljica Knjižnice Marina Držića. Ona je predstavila informatičku radionicu za “zrelu dob” koju je volonterski pokrenula dr. sc. Vesna Turčin, samostalna knjižničarska savjetnica u mirovini. Korisnike se uči osnovama rada na računalu i snalaženju na internetu. Ovaj je Okrugli stol pokazao tek mali dio onoga što se događa u hrvatskim narodnim knjižnicama, ali i ukazao na sve ono što se još može i mora učiniti.

usluga umirovljenicima, ljudima treće životne dobi te mladima i djeci iz socijalno i ekonomski ugroženih sredina ili sredina bez knjižnica. Jadranka Račić i Željko Vrbanc predstavili su uspješnu suradnju Knjižnice S. S. Kranjčevića s romskom zajednicom (romskim vrtićem i Unijom Roma Hrvatske), koja se ostvaruje kroz organizaciju igraonica i radionica za djecu, promocije slikovnica na romskom jeziku, postavljanja izložbi fotografija koje prikazuju loše uvjete života Roma itd. Mr. sc. Ivanka Stričević iznijela je pak primjer uspješne suradnje predškolskih ustanova i dječjih knjižničara kroz projekt Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga čitateljskog društva Čitajmo im od najranije dobi, ukazujući na potrebu proširenja programa na čitavu Hrvatsku, jer dijete ima pravo pristupati informacijama na materinjem jeziku, a mnogoj je djeci, nažalost, uskraćeno to pravo. Maja Krtalić govorila je o ostvarivanju ideje prevođenja slikovnice Crvenkapica na bajaški dijalekt romskog jezika, nastale tijekom radionica za djecu u okviru projekta Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku Istraživanje čitateljskih interesa i informacijskih potreba djece i mladih, a Drahomira Gavranović i Ivana Martinović predstavile su studentske aktivnosti pokrenute u okviru tog projekta. Radi se o pričanju priča za djecu organiziranom u slavonskim i baranjskim selima bez knjižnice. U Knjižnicama grada Zagreba provode se različiti programi za promicanje i razvoj pismenosti te poticanje čitanja, o čemu je govorila Davorka Semenić-Premec. Neki su od tih programa pričaonice za djecu, informatičko opismenjavanje u Knjižnici Tina Ujevića i Knjižnici Voltino, literarno-likovne radionice o pravima djeteta u Knjižnici Augusta Cesarca, literarno-dram-

Stručni skup Promicanje čitateljskih navika 8. rujna 2006., Čakovec za knjižničare Promicanje čitateljskih navika. Skupu su nazočili brojni knjižničari koji rade na području Međimurske županije, a pozivu su se odazvali i predstavnici gradskih knjižnica iz Koprivnice i Bjelovara.

Dina Kraljić maticna@kcc.hr Društvo knjižničara Međimurske županije i Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec u suradnji s Odsjekom za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku organizirali su povodom Međunarodnog dana pismenosti stručni skup

Maja Krtalić predstavlja projekt Istraživanje čitateljskih interesa i informacijskih potreba djece i mladih

studeni_2006_novo1.indd 11

13.1.2007 19:13:19 Process Black

od problema na koje nailaze jest nepostojanje knjižnice niti bilo koje druge informacijske ustanove u blizini. Stoga su studenti informatologije Filozofskog fakulteta u Osijeku u sklopu prakse započeli s vođenjem čitateljskih radionica za djecu predškolske dobi po selima. Cilj je ovog izlaganja bio predstaviti održane radionice koje su djeca s oduševljenjem prihvatila, te ukazati na potrebu širenja tog projekta na druge ruralne dijelove Hrvatske. Ivana Martinović u svom je izlaganju iznijela rezultate istraživanja čitateljskih navika u obitelji djece - polaznika vrtića u Slavoniji i Međimurju. Rezultati istraživanja dobiveni u Slavoniji i Međimurju identični su: djeci se u obiteljima nedovoljno čita, a roditelji čitanje nisu prepoznali kao jedan od čimbenika koji pozitivno utječu na pravilan razvoj djeteta kao osobe i budućeg ljubitelja knjiga. Stoga je u obiteljima potrebno razvijati svijest o važnosti čitanja od najranije dobi. Andreja Catinelli, voditeljica knjižnice i informacijskog odjela British Councila, predstavila je rad čitateljskih skupina (Reading Groups) koje se u sklopu knjižnice British Councila organiziraju već nekoliko godina, a oblikovane su prema dobi sudionika: čitateljska skupina za odrasle te skupine za srednjoškolce. Njihov rad temelji se na iskustvima čitateljskih skupina u Velikoj Britaniji, gdje su one redovan dio aktivnosti svake knjižnice, a istaknut je i podatak da u Velikoj Britaniji trenutno djeluje 50000 čitateljskih skupina koje se sastaju u knjižnicama, knjižarama, školama, stanovima, pubovima, pa čak i zatvorima. Cilj je tog izlaganja potaknuti osnivanje sličnih čitateljskih skupina i u ostalim gradovima u Hrvatskoj.

Cilj skupa bio je, prije svega, na lokalnoj razini putem osmišljenih radionica i projekata poraditi na smanjivanju nepismenosti u Međimurju, kako bismo olakšali uključivanje naše zajednice u suvremeno društvo znanja. Sukladno tome, kroz održana izlaganja bavilo se čitateljskim navikama, njihovim istraživanjem i promicanjem. Tako su profesor Srećko Jelušić i asistentica Maja Krtalić predstavili projekt pod nazivom Istraživanje čitateljskih interesa i informacijskih potreba djece i mladih. Početna ideja projekta bila je istraživanje čitateljskih interesa i informacijskih potreba djece i mladih u Hrvatskoj, s naglaskom na istraživanju uzročno-posljedičnih veza između razvijanja čitateljskih navika i djelatnosti knjižnica s jedne strane te nakladničke produkcije s druge strane. Cilj istraživanja bio je utvrditi čitateljske interese, potrebe i navike djece i mladih, posebice s obzirom na čitanje djece predškolske dobi i njegove implikacije u kasnijem razvoju čitateljskih navika i interesa. U istraživanju je posebna pozornost usmjerena prema utvrđivanju utjecaja obiteljskog konteksta, izdavaštva, nakladništva, knjižarstva i knjižničnih usluga na recepciju knjige. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da knjižnica nije prepoznata kao podrška u odgoju, da roditelji koji su učlanjeni u knjižnicu ne znaju što ona sve nudi, te da je potrebno uložiti dodatni trud u promicanje knjižničnih služba i usluga. O primjerima dobre prakse promicanja čitateljskih navika govorile su studentice Filozofskog fakulteta u Osijeku Merien Gracek i Viki Erhard-Pacovski. Stanovnici mnogih slavonskih i baranjskih sela odvojeni su od raznih događanja i nemaju mogućnosti koje pruža gradsko okružje. Jedan

Okrugli stol o disleksiji 8. rujna 2006., Sisak Dunja Holcer dunjaholcer@gmail.com

ankete poslane školama. U raspravu koja je uslijedila uključili su se i roditelji suočeni s problemom disleksije. Tom su prilikom javno progovorili o svom iskustvu i iskustvu svoje djece. Nazočni učitelji i profesori također su govorili o tome kako se u svom radu svakodnevno suočavaju s ovim problemom. Na kraju je zaključeno da je potrebno raditi na boljoj obaviještenosti nastavnika o problemu disleksije te na obrazovanju u tom području, s posebnim naglaskom na odgajateljima, učiteljima i profesorima hrvatskoga jezika. Predloženo je da se održi tribina o disleksiji na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji radi boljeg informiranja budućih odgajatelja i učitelja, te da se na sjednice nastavničkog vijeća u srednjim školama uvrsti i upoznavanje s problemima disleksije kod djece i mladih u vidu tribina, radionica i predavanja. Jedan od zaključaka bio je da se dosadašnjim načinom posvećivanja pažnje djeci s dijagnosticiranim problemom disleksije, odnosno odvođenjem djece u centre za

Na Odjelu za odrasle Narodne knjižnice i čitaonice Sisak u organizaciji Ogranka Hrvatskoga čitateljskog društva u Sisačkomoslavačkoj županiji održan je Okrugli stol o disleksiji. Sudionici tog okruglog stola bili su stručnjaci u radu s djecom: Vlasta Vasilj, logoped, Ivanka Petrović, magistra psihologije i gđa Željka Bece, ravnateljica vrtića u Sisku. Nakon izlaganja o tome što je disleksija, kako se očituje i kako se prepoznaje, istaknuli su činjenicu da se zbog nedovoljnog broja logopeda, psihologa i defektologa zaposlenih u vrtićima i osnovnim školama mnogi slučajevi disleksije nikada ne otkriju ili se otkriju prekasno. Ljiljana Šorgić, knjižničar-informator u Narodnoj knjižnici i čitaonici Sisak, obznanila je podatke o broju djece kod koje se očituju problemi u govoru, čitanju i pisanju, prikupljene putem

studeni_2006_novo1.indd 12

13.1.2007 19:13:20 Process Black

DOGAĐANJA

rehabilitaciju u Zagrebu, gube velika sredstva i energija, a problem se samo sporadično rješava i sve se svodi na usamljeni napor roditelja. Najkonkretnije rješavanje tog problema bilo bi zapošljavanje barem jednog logopeda na puno radno vrijeme u

gradu Sisku. Svi zaključci zabilježeni su i kasnije u pisanom obliku proslijeđeni nadležnima u Poglavarstvu grada Siska u nadi da će potaknuti mjerodavne na pomoć u rješavanju tog problema.

Rišemo - pišemo – igrom do govorne komunikacije 8. rujna 2006., Zagreb Željka Krušlin z.kruslin@knjiznica-drzic.hr

Otvorenje izložbe dječjih radova

Povodom Međunarodnoga dana pismenosti u Dječjoj knjižnici Marina Držića u Zagrebu otvorena je izložba dječjih radova nastalih pod vodstvom mr. sc. Snježane Jakubin, govornog terapeuta iz Poliklinike SUVAG. Osim dječjih crteža i njihovih radnih bilježnica, izložen je poster Usvajanje jezične strukture kroz komunikaciju na kojem je prikazan rad na poticanju govornog razvoja djece s poteškoćama u usvajanju jezika. Mr. sc. Snježana Jakubin sustavno se bavi problematikom odgoja i obrazovanja, posebno područjem govornog razvoja predškolske djece, te je održala niz stručnih i znanstvenih predavanja i radionica na seminarima s likovnom i govornom tematikom za odgajatelje, logopede, defektologe i roditelje. Većina radova objavljena je u stručnim i znanstvenim publikacijama koje su, također, dio postavljene izložbe. Aktivan je član Hrvatske udruge za disleksiju i disgrafiju, Hrvatske verbotonalne udruge i Hrvatskog logopedskog društva. Na otvorenju izložbe govorio je i Vladimir Kuharić, redovni sveučilišni profesor Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, naglasivši da “izložba predstavlja specifičan skup relevantnih postupaka i metoda koje stavljaju naglasak na ispravan razvoj dječjeg

govora i pisanja djece s posebnim potrebama. Autorica izložbe otkriva nam čitavo bogatstvo spontanog dječjeg risanja, beskonačnu promjenjivost dječjeg likovnog izričaja, originalnost i slobodu, nepatvorenu dječju emociju i ekspresiju kao poticaj razvoju govorne i pisane komunikacije.” Postavljanje ove izložbe rezultat je suradnje s Predškolskim odjelom Poliklinike SUVAG, koja se nalazi u blizini Dječje knjižnice. Kao i u 2006. godini, i za 2007. godinu Dječja knjižnica Marina Držića planira skupne posjete starijih predškolaca (10 skupina). Djeca koja imaju teškoća u govornoj komunikaciji (oštećenje sluha ili poremećaj govora) upoznaju se s Knjižnicom, posuđuju slikovnice, igraju se didaktičkim igračkama i društvenim igrama. Roditelji/staratelji mogu koristiti knjige iz zbirke za roditelje, koja sadrži najnovije naslove iz popularno-znanstvene literature koja tematizira odgoj i zdravlje djece.

Koliko smo (ne)pismeni? Rezultati istraživanja provedenog u Čazmi Vinka Jelić-Balta centar.z.kulturu.slavko.kolar.cazma@ bj.htnet.hr

je predstavljena povijest pisma, odnosno razvoj sustava zapisivanja jezika, najkorištenija pisma današnjeg svijeta te tropismenost hrvatskog jezika, odnosno hrvatskih prostora kroz povijest. U skladu s ovogodišnjim motom Pismenost, put iz siromaštva, Gradska knjižnica Čazma obradila je podatke vezane uz pismenost i obrazovanje u gradu Čazmi te ih predstavila u radioemisiji Gradskog radija Čazma, kao i na mrežnim stranicama Grada (http://www.cazma.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=216&Itemid=9).

Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma svake godine obilježava Međunarodni dan pismenosti organizirajući događanja koja su namijenjena određenim skupinama. Ovogodišnje obilježavanje započelo je izložbom Pisma svijeta koju smo namijenili učenicima Srednje škole Čazma. Izložbom

studeni_2006_novo1.indd 13

13.1.2007 19:13:20 Process Black

zajednicu s ovim važnim podacima te skrenuli pozornost na programe obrazovanja odraslih, tim više što su pojmovi obrazovanje odraslih, odnosno cjeloživotno učenje gotovo nepoznati u našoj sredini. Gradska se knjižnica ovom prigodom predstavila kao nezaobilazno mjesto u budućoj organizaciji i provođenju programa cjeloživotnog učenja.

Podaci pokazuju da je na području grada Čazme 2,6% građana nepismeno, 37% građana završilo je srednju školu, akademski je obrazovano 5,6% građana, a 53% je onih s djelomično ili potpuno završenom osnovnom školom. Obrađene podatke koristili smo i u prigodnom predavanju za učenike Srednje škole Čazma, a objavljujući ih u radioemisiji i na mrežnim stranicama upoznali smo lokalnu

Zbivanja u Hrvatskoj i svijetu Obilježavanje Dana pismenosti i Dana narodnih knjižnica u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” u Varaždinu Jasminka Štimac j_stimac@net.hr

Uz cjelodnevnu otvorenost, varaždinska je knjižnica svoju djelatnost 23. rujna predstavila i u najprometnijem dijelu grada, gdje je prolaznicima omogućeno korištenje interneta za pretraživanje različitih fondova, a mogli su se upoznati i s projektom Pitajte knjižničare. Na Kazališnom trgu realiziran je program Najbolje od varaždinskih glumaca u kojem su sudjelovali Marija Krpan, Tomislav Lipljin i Marinko Hrga. U Odjelu za odrasle pripremljena je izložba o narodnim knjižnicama u Hrvatskoj i poticanju čitanja. Izložene su spomenice, vodiči kroz knjižnice i njihove fondove, smjernice za rad, materijali koji sve više potvrđuju marketinško usmjerenje – prospekti, letci, straničnici… Nisu izostale ni prigodne karikature te radovi nastali u kiparskim radionicama Ivana i Josipa Cikača te Mladena Jambrošića. Radove u drvetu i glini autori su darovali Gradskoj knjižnici. Izložba traje do 6. listopada, kada je za knjižničare Varaždinske županije u sklopu stalnog stručnog usavršavanja organizirano predavanje mr. sc. Ivanke Stričević na temu Knjižnične službe i usluge za mladež.

Povodom Međunarodnog dana pismenosti 8. rujna, Varaždinska je televizija snimila prilog o čitanju u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“. Nadovezujući se na opismenjavanje odraslih koje provodi Pučko otvoreno učilište, istraživane su mogućnosti informatičkog opismenjavanja i cjeloživotnog učenja. Bila je to prigoda da se najave programi koji će se ostvariti tijekom mjeseca, posebno oni kojima će se obilježiti Dan narodnih knjižnica 23. rujna. Nakon ljetne stanke na Odjelu za djecu ponovno su oživjele Algoritmove jezične (m)učionice engleskog i francuskog jezika. Programi su namijenjeni uglavnom djeci predškolskog uzrasta, dok je za školarce, posebno uz Dan narodnih knjižnica, organizirana Parlaonica. U kreativnim radionicama za najmlađe, koje je osmislila voditeljica Igraonice Snježana Španić, nakon razgovora o pročitanom nastajali su mali umjetnički predmeti – knjige od gline, likovi iz slikovnica, maštovita upotrebna keramika… Veliko zanimanje pokazali su i učenici osnovnih škola, pa se radionice organiziraju i dalje.

Festival Pazi, knjiga! 29. rujna – 14. listopada 2006., Zagreb Sanja Lovrenčić sanja.lovrencic@zg.t-com.hr

umjetničke organizacije koja okuplja uglavnom samostalne autore, pisce i ilustratore. Festival je zamišljen kao manifestacija koja se sastoji od više različitih programa, a kojima je zajednička svrha promocija knjige i čitanja; bio je namijenjen svim dobnim skupinama, od vrtićke do srednjoškolske, a uključio je

U Zagrebu se ove jeseni održao Prvi festival knjige za djecu i mlade u organizaciji Autorske kuće (www.autorska-kuca.hr),

studeni_2006_novo1.indd 14

13.1.2007 19:13:20 Process Black

IN MEMORIAM DOGAĐANJA

Ribnjak bio je domaćin programa Lektira za pet u kojemu je gostovalo pet pisaca knjiga koje su se, uglavnom tek odnedavno, našle na lektirnom popisu. Ova je predstavljanja vodio glumac Hrvoje Zalar, a sudjelovali su i mladi plesači iz baletnog studija Edite Cebalo. Naime, ideja je Autorske kuće da predstavljanja knjiga i autora budu dinamična i raznolika, a dvorana Centra mladih pruža dovoljno mogućnosti i za scenske nastupe. Druženja s piscima u knjižari Profil Megastore u okviru programa Kako pišem bila su intimnija, s malim skupinama djece i težištem na razgovoru; pisci su govorili o konkretnim pitanjima zanata – gradnji fabule, koncipiranju likova i izboru motiva, a djeca su većinom pripadala različitim literarnim skupinama, tj. onima koji imaju više interesa za knjigu i čitanje. Izvanredno je uspješna bila likovna radionica Pike Vončine na kojoj su polaznici prema motivima jedne postojeće knjige, Alemperkina kazi-

Akcija Uberi priču!

i program za djecu s posebnim potrebama. Odvijao se u suradnji sa školama i knjižnicama, te uključio velik broj suradnika i sudionika. Kao svojevrstan uvod u ta dva tjedna druženja mladih s knjigom priredili smo 29. rujna “berbu slikovnica” u zagrebačkom parku Ribnjak. Vesela akcija Uberi priču!, kakvu je Autorska kuća prvi put održala prošle godine, dovela je tog sunčanog jesenskog prijepodneva u park oko 240 djece (mnogo više nego što su organizatori očekivali), a u parku ih je dočekalo petero autora spremnih na pričanje priča, dva klauna i slikovnice obješene na grane stabala. Kako je ideja akcije bila da nijedno dijete ne ostane bez slikovnice, oni koji nisu bili dovoljno brzi berači dobili su svoje knjige naknadno. Nakon službenog otvorenja Festivala počeli su programi; u prvom je tjednu dječji odjel Knjižnice “Vladimir Nazor” ugostio djecu iz škola za slijepe i slabovidne, djecu s problemima sluha te srednjoškolce iz Centra za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama; u Knjižnici “Bogdan Ogrizović” počela su predstavljanja slikovnica prispjelih na natječaj za nagradu Ovca u kutiji, koju Autorska kuća dodjeljuje za najbolju hrvatsku slikovnicu, a u Knjižari Profil Megastore nakladnici su dobili prostor i vrijeme za predstavljanje dječjih časopisa. Program za djecu s posebnim potrebama, na koji smo se trudili dovesti i učenike običnih škola, pokazao se osobito vrijednim i smislenim te otvorio neke mogućnosti buduće suradnje na dobrobit djece do koje knjiga teže dolazi. Predstavljanja slikovnica koja je vrlo vješto vodila Nikolina Manojlović Vračar, i sama autorica jedne od slikovnica prispjelih na natječaj, privukla su pak šaroliku publiku, od djece iz vrtića do već velikih školaraca. Slikovnice su također tijekom održavanja Festivala bile izložene u prozorima knjižnice i to je bila jedna od četiri prateće festivalske izložbe. Druga je pak, izložba Pike Vončine koja je za ovu zgodu izabrala svoje ilustracije za dječje časopise, bila postavljena na dječjem odjelu Knjižnice “Vladimir Nazor”. Drugi tjedan Festivala započeli smo otvorenjem još dviju izložbi: ilustracije Magde Dulčić postavljene su u Centru mladih Ribnjak, a stripovi Roberta Solanovića u Galeriji i čitaonici “Vladimir Nazor”. Robert Solanović na istom je mjestu održao i strip radionicu, kao i dvojica njegovih kolega. Centar mladih

Program za tinejdžere u klubu Purgeraj

vanja, napravili novu, vlastitu slikovnicu. Sve stranice njihove slikovnice još su uvijek izložene na dječjem odjelu Knjižnice “Vladimir Nazor”. Program za tinejdžere odvijao se u klubu Purgeraj koji se nalazi u prostorima Centra mladih Ribnjak. Tu smo pokušali povezati književnost i glazbu te je program, uz pisce, ugostio i nekoliko tinejdžerskih bendova. Ovakvo nabrajanje festivalskih zbivanja možda djeluje pomalo suhoparno te ne dolazi do izražaja pomalo eksperimentalni karakter cijele manifestacije, kao ni element nepredvidivosti prisutan u većini festivalskih zbivanja. Na Festivalu je nastupilo trideset pet autora koji su međusobno vrlo različiti i različito se snalaze sa svojom publikom, a kroz sva zbivanja prošlo je, po našoj procjeni, preko dvije tisuće djece, također s različitim potrebama i očekivanjima… No kako djeca uglavnom ne mogu sama dolaziti na takva zbivanja, bila je nužna razgranata suradnja sa školama i drugim institucijama. Kontakte te vrste uglavnom su preuzeli naši partneri, knjižnice i Centar mladih Ribnjak, no veseli nas što su nam se mnogi sami javili te organizirano doveli djecu na Festival. Nadamo se da smo bar dio te djece uvjerili kako je knjiga nešto zanimljivo i vrijedno truda. Festival je zatvoren svečanom dodjelom ovogodišnje nagrade Ovca u kutiji, koja je pripala Ireni Sertić i Zdenku Bašiću, autorima slikovnice Priča o čokoladi objavljene u nakladi Sretne knjige.

studeni_2006_novo1.indd 15

13.1.2007 19:13:20 Process Black

Mjesec knjige u Narodnoj knjižnici i čitaonici u Sisku Ljiljana Šorgić ljsorgic@nkc-sisak.hr

prsti, a Luko Paljetak pojavljuje se kao prevoditelj. Ova prekrasna zbirka nastala je na ruskom jeziku u Zagrebu, gdje gospođa Vorobjova danas živi. Luko Paljetak, koji je u djetinjstvu naučio ruski od jedne ruske emigrantice, svojim je pjesničkim bićem osjetio tu poeziju i maestralno je preveo. Stoga je pravi užitak bio družiti se s ovo dvoje pjesnika i doživjeti da se u prostoru knjižnice interpretira poezija i na ruskom i na hrvatskom jeziku. Doživljaj je upotpunila dramska interpretacija pojedinih stihova glumice Natalije Đorđević te uspješno vođenje susreta od strane gospođe Nives Tomašević (urednica u Nakladi Ljevak). Nives Tomašević predstavila je i Grenlandske leptire Luke Paljetka. Ova zbirka pripovjedaka korenspondira s Flaubertovom papigom Juliana Barnesa, pa vam toplo preporučujemo da i nju pročitate. Osim ovog književnog susreta, u središnjem odjelu naše knjižnice ili, kako ga mi volimo zvati, odjelu za odrasle, postavili smo izložbu slika Molvarskog likovnog kruga. Ovaj likovni krug nastavlja se na hlebinsku školu naivnog slikarstva i malo je poznat sisačkoj javnosti, no izazvao je veliko zanimanje, što se lako može vidjeti po knjizi dojmova koju su ispunili posjetitelji izložbe. Iza te izložbe slijedi izložba Fran Bubanović – život i rad te predstavljanje knjige Vlatka Kalapoša Devet postaja mudrosti.

Natalija Vorobjova Hržić i Luko Paljetak

Mjesec hrvatske knjige pred knjižnične djelatnike redovito postavlja nove izazove. Htjeli bismo zadovoljiti programsku orijentaciju, biti posvećeni znanosti i hrvatskim znanstvenicima, a isto tako podariti svojim korisnicima nešto novo, kvalitetno i, zašto ne, drukčije. U Narodnoj knjižnici i čitaonici Sisak, u suradnji s Hrvatskoruskim društvom prijateljstva organizirali smo književni susret dvoje akademika, Natalije Vorobjove Hržić i Luke Paljetka. Natalija Vorobjova Hržić autorica je zbirke pjesama Proročanski

Godišnja skupština koprivničkog Ogranka Hrvatskog čitateljskog društva Jasminka Vajzović jasminka@knjiznica-koprivnica.hr

ustanovama na projektu Slikovnice iz dječje radionice. Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” i koprivnički Ogranak HČD-a ove su godine pokrenuli projekt za djecu predškolskog uzrasta Slikovnice iz dječje radionice kojemu je cilj poticanje zanimanja za dobru knjigu. U Mjesecu hrvatske knjige u vrtićima su provodene kreativne radionice izrade slikovnica. Projektu su se odazvala četiri dječja vrtića s 10 slikovnica, a njihovo sudjelovanje nagrađeno je edukativnom slikovnicom. Na tom projektu želimo raditi i iduće godine. Do kraja ove godine obilježit će se Međunarodni dan osoba s invaliditetom (3. prosinca) u suradnji s udrugom Bolje sutra. U 2007. godini planira se, uz postojeće programe, suradnja s novoosnovanom podružnicom roditelja Korak po korak u Koprivnici. Nakon Skupštine, dopredsjednica ogranka prof. Zdenka Brnica održala je predavanje i radionicu Brzo čitati može naučiti svatko.

Dana 20. rujna 2006. godine u Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” održana je Godišnja skupština koprivničkog Ogranka Hrvatskog čitateljskog društva. Prisutne je pozdravila bivša predsjednica HČD-a mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina te ih upoznala s dosadašnjim radom Društva, izmjenama u njegovu vodstvu i promjenom sjedišta. Zatim je uslijedio izborni dio skupštine. Za predsjednicu ogranka izabrana je Jasminka Vajzović, knjižničarka na Dječjem odjelu, a za dopredsjednicu Zdenka Brnica, profesorica hrvatskog jezika u Srednjoj školi Koprivnica. Novoizabrano je predsjedništvo predložilo plan rada do kraja godine te za 2007. godinu. U skladu s planom, nastavit će se do sada vrlo uspješna suradnja s Udrugom za slijepe i slabovidne Koprivničko-križevačke županije na projektu Knjižnične usluge za slijepe i slabovidne, kao i suradnja s predškolskim

studeni_2006_novo1.indd 16

13.1.2007 19:13:22 Process Black

DOGAĐANJA

Europski dan jezika

26. rujna 2006., Zagreb Ivana Faletar ifaletar@gmail.com U Europskoj je godini jezika (2001.) na dan 26. rujna prvi puta obilježen Europski dan jezika. Od tada se svake godine na taj dan odlukom Vijeća Europe širom svijeta (uključujući i Hrvatsku) slavi jezična raznolikost, višejezičnost i cjeloživotno učenje te potiče učenje jezika. Europski dan jezika obilježen je ove godine u 37 europskih zemalja kroz različite radionice, tečajeve i središnje proslave. U Hrvatskoj je ovogodišnja središnja proslava u organizaciji Veleposlanstva Republike Finske i Veleposlanstva država članica Europske unije, Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te kulturnih ustanova održana u subotu, 23. rujna, na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Zemlje su sudionice (Austrija, Finska, Francuska, Hrvatska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovenija, Španjolska, Švedska i Velika Britanija, te Delegacija Europske komisije) na svojim izložbenim mjestima od ranog jutra predstavljale vlastite jezike i zemlje. Prolaznicima su dijeljeni promotivni materijali (na primjer informativne brošure o Europskoj uniji i procesu pristupanja Hrvatske istoj, publikacije o švedskim knjigama za djecu, talijanske kuharice itd.), a imali su priliku i dobiti odgovore na raznovrsna pitanja (o zemljama sudionicama, njihovoj kulturi,

jeziku i ljudima, o tečajevima učenja stranih jezika u Hrvatskoj i inozemstvu te o mogućnostima stipendiranja). Pojedini su izlagači pripremili i kraće brošure sa zanimljivim izrazima i frazama na svojim jezicima. Na Trgu su cijeloga dana izvorni govornici održavali i kratke jezične prezentacije, odnosno brze uvodne tečajeve iz različitih europskih jezika na kojima se moglo naučiti, primjerice, brojenje na hrvatskom, zavodničke fraze na nizozemskom, razliku između britanskog i američkog engleskog, tzv. tongue twisterse na poljskom, osnove konverzacije na švedskom, osnove izgovora i osnovne fraze na francuskom itd. Zahvaljujući sjajnim predavačima i opuštenoj atmosferi, kojoj je pridonijela i glazba poznatih nacionalnih izvođača, publika je jednostavno upijala strane jezike. Ovi su kratki tečajevi privukli velik broj sudionika, pa se na gotovo svakom tražilo mjesto više pod velikim središnjim šatorom. Nadalje, pored manjih nagradnih igara na pojedinim izložbenim prostorima organiziran je i veliki kviz u kome se uz malo sreće i znanja o jezicima i kulturi europskih zemalja mogao osvojiti dvotjedni tečaj stranog jezika u zemlji po izboru. Najviše je sreće ove godine imao Robert Bertović iz Zagreba, koji je za nagradu izabrao tečaj engleskog jezika u Velikoj Britaniji, a ona mu je uručena u Veleposlanstvu Republike Finske. Zanimanje je hrvatskih građana za proslavu Europskog dana jezika i ove godine bilo iznimno veliko, a to ukazuje na njihovu visoku svijest o važnosti učenja stranih jezika. Ova je proslava pokazala da hrvatski građani smatraju istinitom staru poslovicu Quot linguas calles, tot homines vales (Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš), te nam još jedino preostaje pozvati na buduće organiziranje sličnih manifestacija i u drugim hrvatskim gradovima. Pridružite nam se, dakle, sljedeće godine i naučite nešto novo!

Jedan od štandova s izložbenim materijalima

Svatko je kovač svoje fortune Predstavljanje knjige Danka Plevnika Fortuna čitanja Alka Stropnik alkas@knjizmed.hr

čega je mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, predsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva, u svojstvu izdavača govorila o izdavanju knjige koju je HČD priredio povodom Međunarodnoga dana pismenosti. Urednik knjige, prof. dr. sc. Srećko Jelušić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, ukazao je na to koliko se sam način nastajanja publikacija promijenio, rekavši kako neke od suradnika nije uspio čak ni oso-

U ugodnom ozračju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 30. listopada ove godine predstavljena je knjiga Danka Plevnika Fortuna čitanja. Glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. sc. Josip Stipanov pozdravio je prisutne, nakon

studeni_2006_novo1.indd 17

13.1.2007 19:13:22 Process Black

ljeća: pionir ili žrtva?, Semantika rekonstruktivizma, Najvažniji interes sveučilišta, Što je legologija? i Hrvatska legologija danas) te ponovivši tako još jednom misli i stavove opisane u svojim esejima. Žali, kako kaže, jedino zbog toga što nije stigao ispisati cijelu stranicu zahvala svim pojedincima zaslužnim za nastanak ove publikacije.

bno upoznati, jer se sva razmjena podataka tijekom nastanka knjige odvijala putem interneta. Predstavljajući nadalje knjigu, profesor Jelušić istaknuo je da ona, osim samih eseja, sadrži i bogatu bibliografiju te vrlo detaljno kazalo imena i pojmova. Na kraju je o knjizi govorio i sam autor, Danko Plevnik, predstavivši ukratko svako od pet poglavlja knjige (Čitatelj 21. sto-

Što ću biti kad odrastem? Stanovnik BB kuće ili storyteller? Svjetski knjižničarski i informacijski kongres i 72. konferencija IFLA-e 17. - 26. kolovoza 2006., Seoul, Južna Koreja Verena Tibljaš verena@gkri.hr IFLA-ina Sekcija knjižnica za djecu i mladež (International Federation of Library Associations and Institutions - Libraries for Children and Young Adults Section) pripremila je i odradila vrlo zanimljiv i raznovrstan program u Seoulu (od redovitih službenih sastanaka članova Stalnog odbora, preko sastanaka s predstavnicima drugih sekcija s kojima se radi na zajedničkim projektima, pa do posebnih programa održavanih izvan konferencijskog centra i stručnih posjeta čak trima dječjim knjižnicama), no središnji program Sekcije označio je upravo četverosatni program pod nazivom Obiteljska pismenost: razmjena inovativnih politika, programa i istraživanja iz Koreje i svijeta. Sekcija je taj program pripremila i održala u suradnji sa Sekcijom za čitanje, nastavivši praksu suradnje koja se pokazala dobrom upravo zbog izlaženja iz okvira djelovanja pojedine sekcije te povezivanja sadržaja koji su predmet bavljenja sekcija u suradnji. Takvi združeni programi privlače širi krug publike koji svaka sekcija sama za sebe ne bi uspjela privući, a vrlo često pitanja koja su predmet rada sekcija dodiruju teme koje mogu biti zanimljive i iz drugih kutova. Stoga je tema o obiteljskoj pismenosti bila sasvim logičan odabir, o kojem su i Sekcija knjižnica za djecu i mlade i Sekcija za čitanje imale što reći. Tri pozvana i četiri prijavljena izlaganja iz različitih zemalja odabrana su kako bi iznijela svoje studije slučaja ili preglede istraživanja na temu obiteljske pismenosti. Program je bio iznimno dobro posjećen; čak 350 zainteresiranih došlo je čuti što sve obiteljska pismenost jest i kakvi sve primjeri dobre prakse postoje u svijetu. Nekoliko se ključnih pojmova provuklo kroz sva izlaganja i može ih se istaknuti kao zajedničke niti koje drže na životu obiteljsku pismenost kao takvu. Volonterstvo, žene, alternative javnim knjižnicama, knjižnice koje dolaze korisniku uz one koje ga dočekuju u svojim ugodnim prostorima, programi za poticanje čitanja i zasebni projekti i kampanje pojmovi su koje

Hrvatske predstavnice u Seoulu (u sredini, dolje): Verena Tibljaš i Ivanka Stričević

smo mogli čuti iz ustiju gotovo svih izlagača. Ma koliko svaki primjer bio poseban i drukčiji, svi ipak počivaju na sličnim temeljima čije razgradnje postaju zasebne studije slučaja na kojima vrijedi graditi ideje za neke nove promocije čitanja. Opće istraživanje obiteljskog čitanja, s više-manje međunarodnoga gledišta te kombinirano s primjerima iz prakse, provela je Briony Train iz Velike Britanije. Profesorica sa sveučilišta u Sheffieldu koju smo, posredstvom British Councila, imali prilike upoznati 2005. godine, kad nam je u Hrvatsku došla približiti pojam čitateljskih grupa, pokušala je ovom prilikom srušiti predrasude koje vladaju u svijetu čitanja. Briony je ustvrdila da i očevi odrađuju svoja čitanja pred spavanje, barem njih 50%, da mladi roditelji daju sve od sebe kako bi usavršili sve roditeljske vještine, pa tako i čitateljske, te da čak i očevi zatvorenici čitaju svojoj djeci pred spavanje – snimivši prethodno priču koju će dijete slušati na svom radio-kazetofonu. Govoreći o međugeneracijskom čitanju, Briony je istaknula posebnu zanimljivost tog oblika obiteljske pismenosti upravo zbog činjenice da čitanje briše dobnu razliku kada mali čitaju velikima i obratno. Primjer međugeneracijskog čitanja vezan uz usmenu tradiciju prenošenja priča, njegovanje dvojezičnosti i očuvanja

studeni_2006_novo1.indd 18

13.1.2007 19:13:23 Process Black

DOGAĐANJA

povijesti prikazan je na primjeru zvanom Quadede Ida᾽at, u značenju stari običaji. Prijenos tradicijskog s djedova/baka na unuke, potaknut od strane projekta Domorodačkih knjižnica smještenog na prostoru sjeveroistočne Argentine, Paragvaja, dijela jugozapadnog Brazila i jugoistočne Bolivije, objedinjuje Guayakuru narod koji nikad na svom qom’lek jeziku nije razvio pismo, te je usmena predaja jedini način prenošenja kulture koju su razvili. Projekt je krenuo korak dalje: na temelju usmene tradicije, koristeći dvojezičnost djece uključene u školski sustav (na španjolskom jeziku), obiteljske priče ispričane od starijih (roditelja, djedova/baka) prevođene su i zapisivane za budućnost rukom djece. Zanimljivost tog projekta jest u činjenici da knjižnice s položaja ustanova čije djelovanje uvjetuje knjiga zauzimaju stepenicu više i prihvaćaju svoju ulogu upravitelja pamćenja. Argentinski primjer također ističe djecu kao nositelje knjižničnih programa u razvoju obiteljskog čitanja i kao najjače, prirodne poveznice u razvoju kulture unutar obitelji. Dobra praksa obiteljskog (i međugeneracijskog) čitanja prikazana je i iscrpnim primjerima čitateljskih kampova na otvorenom koje organizira i provodi Udruženje za dječje knjižnice i književnost grada Seoula. U primjerima iz Koreje (Young Sook Song), Japana (Kichiro Takahashi), Indonezije (Ida Fajar Priyanto), Argentine (Edgardo Civallero), a djelomično i Danske (Lena Murmann Jensen), praćenim istraživanjem Briony Train, očito je da čitanje počiva na volonterima: uz neizbježne knjižničare koji su sveprisutni u programima promicanja čitanja (kao treneri ili kao samostalni izvođači), ali su i svojom strukom usmjereni na to, u svim se opsežnijim akcijama usmjerenim prema popularizaciji čitanja pojavljuju volonteri koji s puno entuzijazma, ljubavi i posvećenosti šire pisanu i izgovorenu riječ među svim generacijama. Cijene se iskustvo i vještine volontera. Vidljivo je to u primjeru bunko žena koje nerijetko bivaju pozivane na sveučilište kako bi studente ili knjižničare podučile umjetnosti pričanja priča. Volonterstvo u knjižnicama i izvan njih, institucionalno i izvanistitucionalno, ali vezano uz knjigu i čitanje, pokazuje visoku razinu svijesti zajednica u kojima se razvija – samo osviješteni članovi društva mogu svoje slobodno vrijeme darivati u svrhu širenja kulture čitanja. Također se nameće zaključak prema kojemu su žene nositeljice te svijesti, a muškarci se pojavljuju uz njih tek kao pratnja. Prvu bunko knjižnicu davne 1906. jest osnovao muškarac (pisac, izdavač i knjižničar), ali svi sljedeći zapisi bilježe žene. Žene nose bunko knjižnice koje na neki način ocrtavaju čitateljsku kulturu Japana – privatne, kućne knjižnice koje niču u svakoj maloj četvrti bez javnih knjižnica (ili s knjižnicama, ali bez programa namijenjenih djeci) te i danas čine znatnu brojku u odnosu na javne knjižnice financirane od vlasti. Žene su i nositeljice mnoštva korejskih programa i projekata nabrojanih u radu članice IFLA-ine Sekcije knjižnica za djecu i mlade Young Sook Song, naše korejske domaćice. Projekt predivnih baka ili Radionica “sre-

brnih” (sijedih) pričateljica priča, predstavljen na posteru u Oslu 2005. godine, ističe se kao ženska priča, jer djedovi su u ovom slučaju isključeni. No ne namjerno, i ne s nekim posebnim ciljem; vjerojatno i njih čeka neki zaseban projekt u kome će oni biti predivni, a njihove priče posebne. A koliko su posebne govori i činjenica da su uspjele jedan ozbiljan skup poput ovog četverosatnog prelomiti i razveseliti. U stanci između dvaju dvosatnih blokova izlaganja pozornica je pretvorena u scenu, a mjesto govornika preuzele su bake – glumice. Priča o grahu uspjela je nasmijati, raspjevati, animirati i zadržati 350 sudionika programa koji su nakon izvedbe sa zanimanjem, u gotovo punom sastavu, odslušali izlaganja do kraja. Priču o grahu pratila je i juha od graha (za sve sudionike, u stanci), poznatija u Primorju kao riži i fažol; bilo je zanimljivo uvidjeti da su neka jela ipak identična i u tako udaljenim zemljama kakve su Koreja i Hrvatska, kao i da postoji korejsko jelo koje nije kimchi. (Što je kimchi? Oh, sretnika koji ne znaju!)

Projekt predivnih baka

Pojam alternativne knjižnice pojavljuje se u raznim studijama slučajeva kao alternativa javnim knjižnicama, bilo da se naziva baš tako (alternativne knjižnice), kao u Indoneziji, ili bunko (privatne, male kućne knjižnice u Japanu s programima čitanja priča), odnosno Inpyo (lanac privatnih knjižnica začet u Koreji, iz koje se širio i u susjedne zemlje: Kinu, Kazahstan, Armeniju, Rusiju i Sakhalin). Sve se one u svojim zemljama javljaju kao nadopuna javnim knjižnicama s ciljem promocije kulture čitanja ili čak kao njihov nadomjestak: indonezijski primjer jasno govori da se (ne)uređenost društva odražava na svim društvenim područjima – alternativne se knjižnice u Indoneziji osnivaju iz nužde uzrokovane posve banalnim i (samo) naizgled lako rješivim problemom – javne knjižnice u Indoneziji otvorene su u vrijeme nastave školaraca. Sa zadnjim zvonom indonezijskih škola zatvaraju se i javne knjižnice. Indonezijski školarci tako praktički nemaju prilike koristiti javne knjižnice, a one se ne pokušavaju prilagoditi svojim korisnicima, kojima bi trebale služiti. Tako djeca svoje slobodno vrijeme umjesto u knjižnicama provode na ulici. Stoga posvuda niču alternativne knjižnice, koje uglavnom vode mladi ljudi puni entuzijazma i svjesni potrebe razvijanja kulture čitanja. Nerijetko upravo alternativne knjižnice pokreću svijest zajednice i čitavu podršku za borbu kojom se u lokalnim

studeni_2006_novo1.indd 19

13.1.2007 19:13:24 Process Black

općeg preokreta društvenih vrijednosti, kada jedan hrvatski osmoškolac na pitanje “Što želiš biti kad odrasteš?” odgovara: “Stanovnik BB kuće!”, ova danska anegdota dokazuje koliko je zapravo zahtjevna zadaća razvijanja kulture čitanja, poticanja kreativnosti i osjećaja djece i mladih za pisanu riječ. Tijekom četverosatnog programa moglo se čuti zaista mnogo zanimljivih prikaza, zasebnih projekata i kampanja za promociju obiteljskog čitanja, a cjeloviti tekstovi izlaganja dostupni su na mrežnoj stranici http://www.ifla.org/IV/ifla72/ Programme2006.htm (program br. 81), gdje se među ostalima krije i jednostavan, ali kvalitetan prikaz spomenutih bunko knjižnica iz Japana i iscrpan pregled raznolikih projekata promocije čitanja iz Koreje, a članak Erica Webera o pristupu informacijama i unapređenju integracije javnog čitanja u kulturnu politiku frankofonih zemalja u razvoju (u 18 zemalja Afrike, Indijskog oceana, Kariba i Srednjeg Istoka) putem Centara čitanja i kulturnih aktivnosti uz svoju će dostupnost u zborniku na IFLANETU biti objavljen i u IFLA Journalu. Sve informacije koje vam nedostaju možete, dakle, pronaći u njihovim izvornim inačicama!

sredinama potiče osnivanje javnih knjižnica tamo gdje nedostaju. Osim urbanih i ruralnih alternativnih knjižnica, postoje i pokretne knjižnice; analogno našem terminu bibliobusa u Indoneziji su to bibliobicikl i biblioautomobil. Alternativne indonezijske knjižnice nisu financirane od državnih ili lokalnih vlasti; to su nevladine organizacije financijski potpomognute od strane privatnih organizacija ili osoba. O još jednoj zanimljivoj pokretnoj knjižnici koja samo nalikuje bibliobusu, ali se od njega ipak razlikuje, čuli smo na primjeru danskog Storymobila. Projekt koji je po mnogočemu srodan s hrvatskim Čitajmo im od najranije dobi provodi se u suradnji mjesne javne knjižnice s dječjim vrtićima, ali je po svom opsegu puno veći. Osim što uključuje roditelje, djedove i bake u čitanje priča (usprkos činjenici da volonteri u Danskoj nisu tradicija!), iz samog je naziva uočljivo da cijeli projekt počiva na pokretnoj kući priča, posebno uređenoj kako bi djeci pružila ugodno mjesto za slušanje priča. Popularnost Storymobila među djecom sažeta je u anegdoti iz druge sezone projekta, kada djevojčica pita mamu: “Znaš li što želim za Božić?”, a na mamin upitni pogled odgovara: “Storymobile!” U vrijeme

TEMATSKI OSVRTI Disleksija i prijestupništvo – neki metodološki aspekti Ivan Buterin ivan.buterin@sk.t-com.hr

tva, te ih dio završava u popravnim ustanovama. Implikacije su takvog pristupa jasne: presudna je važnost prepoznavanja simptoma disleksije u ranoj obrazovnoj dobi. Neotkriveni i zanemareni uvjeti vodit će opisanim slijedom prema kriminalnim oblicima ponašanja. Bilo da se ispituje prisutnost problematičnog ponašanja kod osoba s teškoćama pri čitanju (najčešće među školskom djecom) ili da se teškoće s čitanjem nastoje otkriti kod osoba s problemima u ponašanju (zatvorska populacija), većina rezultata otkriva njihovu visoku podudarnost. No valja imati na umu da istovremena prisutnost dviju (i više) pojava ne mora značiti kako među njima postoji i uzročna veza, pa se takvi nedostaci nastoje otkloniti longitudinalnim istraživanjima – praćenjem iste skupine ispitanika tijekom dužeg vremenskog razdoblja (uglavnom djece od početka školovanja nadalje). Gellert i Elbro (1999.) u opsežnom pregledu radova o teškoćama čitanja i problematičnom ponašanju smatraju da se takvim pristupom može približiti objašnjenju uzročnosti pojava o kojima je riječ. Longitudinalna istraživanja ukazuju na dva tipa povezanosti:

Kvantitativna empirijska istraživanja na temu poremećaja pri čitanju, koja se u stručnoj literaturi mogu pratiti još od druge polovice dvadesetog stoljeća, u posljednja dva desetljeća doživljavaju pravi procvat. Brojni sveučilišni odjeli i studijski centri koji su uvrstili disleksiju u svoj istraživački repertoar učinili su je predmetom multidisciplinarnog istraživanja, što je uostalom i logično s obzirom na prirodu same problematike. Ipak, zamjetno je da se disleksija javlja većim dijelom u kontekstu povezivanja teškoća s čitanjem i problematičnog ponašanja u širokom rasponu. Veći broj studija izvještava o vrlo visokoj pojavnosti disleksije među zatvorskom populacijom. Sugerira se postojanje jake veze između neuspjeha u školi i kasnijeg antisocijalnog ponašanja, koje pak lako prerasta u kriminalne djelatnosti. Kirk i Reid (2001.) su u istraživanju među skupinom mlađih prijestupnika ustanovili vrlo visoku učestalost simptoma disleksije. Po njima, problemi počinju u školskoj dobi, kada disleksična djeca bivaju izložena neprimjerenom tretmanu, što izaziva frustraciju i osjećaj smanjenog samopoštovanja. Slab uspjeh u školi vodi ih prema kršenju normi šireg druš-

- povezanost ranog problematičnog ponašanja i kasnijih teškoća s usvajanjem literarnih vještina; - veze poteškoća pri čitanju i kasnijih problema u ponašanju. 20

studeni_2006_novo1.indd 20

13.1.2007 19:13:24 Process Black

IN MEMORIAM TEMATSKI OSVRTI

jedan metodološki aspekt, a on se tiče operativnog definiranja disleksije. Najširi pristup definira disleksiju kao nesklad između stvarne sposobnosti čitanja i pretpostavljene intelektualne sposobnosti, procijenjene najčešće na temelju testova ineligencije. Frith (1999.), međutim, ističe da disleksija nije sinonim za teškoće pri čitanju, već neurorazvojni poremećaj s biološkom osnovom koji utječe na sposobnosti fonološke obrade. Razvijenost tih sposobnosti može biti glavni analitički kriterij, čime se disleksija razdvaja od teškoća pri čitanju uzrokovanih različitim čimbenicima životnog iskustva. U tom smjeru kreće se istraživanje Samuelssona i Lundberga (2003.) među skupinom ispitanika, osoba lišenih slobode, u kojem je utvrđeno da su opće spoznajne sposobnosti (inteligencija) pod većim utjecajem okolinskih čimbenika, dok su više specifične funkcije, kao npr. vještine fonološke obrade, najotpornije na utjecaje okoline. Stoga nije pretjeran zaključak da će pojavnost disleksije među zatvorskom populacijom varirati u ovisnosti o odabranom kriteriju za definiranje tog kontroverznog predmeta istraživanja.

Podaci otkrivaju složeniju sliku, razlikujući među ispitanicima prosječne sposobnosti čitanja, disleksiju i zaostalost pri čitanju, pri čemu zaostali čitači u ranijem razdoblju školovanja ispoljavaju znatno veću razinu problematičnog ponašanja. Mogući zaključak bio bi da se veze poteškoća pri čitanju s kasnijim problematičnim ponašanjem mogu pripisati uglavnom ponašanju i uvjetima koji su postojali još u predškolskoj dobi (prije početka usvajanja čitateljskih vještina), iako svi nalazi to ne potvrđuju. Napokon, uzročnost bi se moglo objašnjavati i nekim trećim, zajedničkim čimbenikom (oskudnom socijalnom pozadinom - kućnom sredinom u djetinjstvu, ranim odnosom roditelja prema djeci i sl.), no upitno je može li se utvrditi jedan jedini čimbenik koji je u osnovi utjecaja ostalih. Samuelsson, Herkner i Lundberg (2003.) drže kako bi veze između vještina čitanja i problematičnog ponašanja mogle bi biti zbunjujuće i navoditi na krive zaključke. Istraživanje je imalo za cilj utvrditi prisutnost disleksije među zatvorskom populacijom, ali i ukloniti nedostatke onih pristupa koji nisu uzimali u obzir utjecaj sociokulturnih čimbenika, s njihovim mogućim utjecajem na literarne vještine. Kontrolirajući utjecaj iskustvenih čimbenika na način da su skupinu osoba lišenih slobode uspoređivali s dvije kontrolne skupine (jednom koja im je bila slična po obrazovnoj razini, dobi, navikama čitanja i društveno-ekonomskom položaju, i drugom, sličnom po razini čitateljskog znanja), dobiveni su rezultati po kojima se uzorak zatvorske populacije na testovima pismenih vještina i verbalnih sposobnosti nije značajno razlikovao od kontrolnih skupina. Autori drže kako je time osporena teza o iznadprosječnoj prisutnosti teškoća s čitanjem i pisanjem kod osoba lišenih slobode. Važnim ističu još

Literatura: Frith, U. (1999). Paradoxes in the Definition of Dyslexia. Dyslexia, 5, 192-214. Gellert, A., Elbro, C. (1999). Reading disabilities, behaviour problems and delinquency: A review. Scandinavian Journal of Educational Research, 20, 42-54. Kirk, J., Reid, G. (2001). An Examination of the Relationship between Dyslexia and Offending in Young People and the Implications for the Training System. Dyslexia 7, 77-84. Samuelsson, S., Herkner, B., Lundberg, I. (2003). Reading and Writing Difficulties Among Prison Inmates: A Matter of Experiental Factors Rather Than Dyslexic Problems. Scientific Study of Reading, 7, 53-75. Samuelsson, S., Lundberg, I. (2003). The Impact of Environmental Factors on Components of Reading and Dyslexia. Annals of Dyslexia, Vol 46.

Brzo čitanje i napredno učenje Sanja Pešorda www.inoptimum.com

Znanstveni temelj metodologije Brzog čitanja

Danas učenje nije vezano samo za školu, već je postalo nezaobilazan čimbenik u svim područjima života, od napredovanja u karijeri do poboljšanja međuljudskih odnosa. Zahvaljujući ubrzanom napretku u istraživanjima o radu mozga, osmišljene su i učinkovite tehnike brzog čitanja i naprednog učenja. Vrijeme koje čovjek može posvetiti obitelji i drugim životnim radostima nije jedina dobrobit ove tehnike (najsporiji brzi čitači čitaju do tri puta brže nakon početnog seminara). Brzo čitanje (power reading) omogućuje opušteno i zabavno čitanje, razbija predodžbe o čitanju i učenju kao nečemu napornom i teškom, stvara izuzetnu memoriju i izoštrava fokus, oslobađa kreativnu energiju, pročišćava i usmjerava misli te izoštrava cjelokupnu percepciju.

Metodologija po kojoj se izvodi program Brzog čitanja ili Power Reading kao modul programa organizatora primijenjene komunikacije znanstveno je utemeljena metoda prema istraživanjima i dostignućima poznatih svjetskih stručnjaka koji su se u svojim radovima i istraživanjima bavili mogućnostima našeg mozga (dr. Lozanov, dr. Sperry, Tony Buzan). Koncept brzog čitanja temelji se na buđenju prirođene sposobnosti čovjeka da uči na prirodan način. Sustav proizlazi iz detaljnih studija o ljudskom umu te o tome kako on percipira znanje. Temeljni je doprinos tomu dao psiholog i liječnik dr. Georgi Lozanov, koji je otkrio kako sposobnost učenja bitno raste kad se otklone predrasude, prosuđivanje, napetost i stres. Prema njegovim saznanjima, učinak brzog čitanja i učenja

studeni_2006_novo1.indd 21

13.1.2007 19:13:25 Process Black

postiže se kad se istovremeno aktivira analitički i emotivni mozak, odnosno svjesni i nesvjesni dio uma. Georgi Kirilov Lozanov, rođen u Bugarskoj 22. srpnja 1926., doktor medicine, neuropsihijatar i psihoterapeut, smatra se ocem ubrzanog učenja (Accelerated Learning). Taj je bugarski znanstvenik ranih 70-ih godina postao pionir u istraživanju prirodnog procesa ubrzanog učenja s pot punim razumijevanjem i pamćenjem sadržaja. Dr. Lozanov u svojim se ranim radovima fokusirao na metodu brzog učenja stranih jezika uz pomoć opuštanja, vizualizacije i glazbe. Lozanov je kod svojih studenata uočio kako ozračje opuštenosti, uz korištenje sinkroniziranog disanja i specifične glazbe, stvara temeljne uvjete za optimalno učenje. Ta su istraživanja pokazala na koji način ljudski mozak najbolje funkcionira u učenju, aktivirajući mnogo veći dio intelektualnih sposobnosti nego u bilo kojem konvencionalnom načinu učenja. Nadalje, otkriveno je da se, aktivirajući dio mozga odgovoran za kreativnost, otvara svijet snova, slika i fantazija koji ostvaruje neusporedivo bolje rezultate od korištenja sloja mozga opterećenog predrasudama i prosuđivanjem tijekom konvencionalnog učenja. Metodu koja je promijenila sve dotadašnje spoznaje o sposobnostima ljudskog mozga Lozanov je razvio na sveučilištu u Sofiji i nazvao je Suggestopedia, kao spoj riječi suggestion (poticaj) i pedagogy (pedagogija). Danas širom svijeta istraživanja dr. Lozanova predstavljaju osnovu za različite tehnike brzog čitanja i učenja. Tako je kao derivat njegove metode nastala tzv. effective-affective metoda učenja u Velikoj Britaniji, superlearning u SAD-u

i Kanadi, psychopedia u Njemačkoj ili relaxopedia u zemljama bivšeg SSSR-a. Ta se metoda na pojedinim sveučilištima SAD-a pojavila i kao izborni predmet na katedrama psihologije, pedagogije i komunikologije. Izvorna metoda doktora Lozanova dograđena je suvremenim saznanjima o radu mozga i moždanih polutki te o tome što se u mozgu događa dok čitamo i učimo.

Čimbenici brzog čitanja: 1. Saznanje o radu mozga Mozak je središte procesa učenja. Znanstvena saznanja o radu mozga bila su osnova za stvaranje sustava brzog učenja. 2. Emotivna inteligencija Jedan od odlučujućih čimbenika brzog učenja su emocije. Kad su emocije pozitivne, oslobađa se ogromna količina kreativnog potencijala te se on može materijalizirati u novim iskustvima. 3. Znatiželja – element učenja Znatiželja je polazište i pokretač mentalnih napora. 4. Metoda izvođenja

Dobne granice Najviša dobna granica za usvajanje Power Reading tehnike ne postoji. Najniža je dobna granica 12 godina, jer razvoj mozga i psiha djece ispod te dobi ne podržava ovu tehniku. No In Optimum team razvio je tehniku prikladnu djeci ispod 12 godina.

Više o seminaru Brzog čitanja u Hrvatskoj možete saznati na www.inoptimum.com ili na telefon: 01 3013 582.

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE ... Tečajevi računalne pismenosti za umirovljenike u Gradskoj knjižnici Zadar Doroteja Kamber-Kontić doroteja@gkzd.hr Unatoč njihovoj sve većoj prisutnosti i upotrebi, svijet računala još uvijek izaziva strah i čuđenje. Pokušajte se sjetiti svog prvog susreta s računalom i kako ste se tada osjećali. Knjižnice, posebno narodne, idealno su mjesto za svladavanje straha od računala, a ponekad i za prvi susret s njim. Knjižničari su prave osobe koje pomažu u svladavanju straha od računala. Poseban program računalnog opismenjavanja namijenjen svim umirovljenicima i nezaposlenima, bez obzira na to jesu li članovi knjižnice, započeo je u Gradskoj knjižnici Zadar 2004.

Volja i želja za učenjem i svladavanjem novih znanja

studeni_2006_novo1.indd 22

13.1.2007 19:13:25 Process Black

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

godine kada je donacijom Erstesteiermarkische Bank knjižnica obogaćena za 10 računala te dodatnih 15.000 kuna za pripadajući softver i mrežnu opremu. Tečajevi su trodnevni, traju po dva sata (od 11 do 13 sati), a za sudjelovanje je potrebna predbilježba. Ciljevi su programa sljedeći: svladavanje straha od računala jednostavnom prezentacijom i praktičnim radom korak po korak, upoznavanje s osnovama rada na računalu i s internetom, otvaranje elektroničke pošte i njezino korištenje. Jedan je od ciljeva i motivirati korisnike da se ne obeshrabre i ne odustanu. Zašto smo odabrali umirovljenike? Tri su osnovna razloga zbog kojih je pokrenut ovaj program: oni češće traže pomoć kod korištenja računala, rade sami, ne traže pomoć i odustaju ili pak uopće ne koriste računala jer se boje da će nešto pokvariti. Nismo konkurencija komercijalnim davateljima usluga računalnog obrazovanja budući da tečaj traje 6, a ne 60 sati. Tečaj se ne plaća, polaznicima ne dajemo nikakve potvrde nakon njegova završetka, a prijava i sudjelovanje mogući su više puta. Dapače, poželjno je da onaj tko gradivo nije svladao isprve dođe ponovno.

Volja i želja za učenjem i svladavanjem novih znanja dodatna su motivacija za rad s umirovljenicima i nezaposlenima. “Kad moj unuk dođe k meni samo igra igrice, ostavi upaljeno računalo, a kad ode, ja ga ne znam ugasiti.” ili “Molim vas napišite mi šalabahter kako ću upaliti i ugasiti računalo.” samo su neki od komentara polaznika tečaja. Do sada je održano više od 25 tečajeva za oko 250 polaznika. Velik broj polaznika tečaja čine članovi Knjižnice, koji nakon završetka tečaja nastavljaju s radom na računalima namijenjenim korisnicima. Vrlo je važna činjenica da oni svojim prijateljima i poznanicima prenose pozitivna iskustva, ne samo o tečaju, već i o Knjižnici. Najstarija je polaznica tečaja umirovljena profesorica Nediljka Vukojević, koja ima 87 godina. Nakon dva kruga tečaja Knjižnica joj je poklonila računalo. U budućnosti planiramo kontinuirano raditi s umirovljenicima i nezaposlenima, ali i pokrenuti program računalnog opismenjavanja za ostale uzraste i korisničke skupine. U planu je i nabava nove opreme za računalnu učionicu.

Čitateljski interesi umirovljenika, korisnika Knjižnica grada Zagreba mr. sc. Lorenka Bučević-Sanvincenti i Dino Alujević l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr dino.alujevic@kgz.hr

drži 10 pitanja. Podaci su obrađeni statističkom metodom izračunavanja postotka. Kako bi se dobio bolji pregled podataka, rezultati su prikazani grafički. Istraživanjem je obuhvaćeno stotinu anketiranih korisnika, 62 muška i 38 ženskih.

Povodom okruglog stola Posebni programi poticanja čitanja u narodnim knjižnicama, koji je održan u Gradskoj knjižnici u Zagrebu 11. rujna 2006. godine, provedeno je anketno istraživanje među umirovljenim korisnicima usluga Knjižnica grada Zagreba. Cilj istraživanja bio je utvrditi čitateljske interese umirovljenika, koliko su im dostupne knjige koje trebaju, te koliko su zainteresirani za programe informatičkog opismenjavanja u knjižnicama. Provođenje takvih istraživanja bitno je jer se njima može podići razina i kvaliteta usluga te bolje planirati, tj. biti spreman na korisnikove buduće potrebe i zahtjeve. Najprikladnija je metoda za tu vrstu istraživanja izrada anketnog upitnika. Anketni upitnik za umirovljenike sastoji se od četiri dijela: 1. Opći podaci o korisnicima knjižnica (dob, spol, obrazovanje); 2. Korištenje knjižnice i njezinih usluga (razlog korištenja knjižnice, broj posjeta, što najčešće umirovljenici čitaju); 3. Zadovoljstvo umirovljenika dobivenom uslugom (koliko su dostupne knjige koje se žele posuditi i eventualni nedostaci knjižnice); 4. Zainteresiranost umirovljenika za besplatni tečaj informatičkog opismenjavanja. Upitnik je sastavljen tako da bude kratak i sažet. Anketa sa-

Grafički prikaz 1. Struktura ispitanika prema godinama

Najveći broj ispitanika, njih 42%, nalazi se u dobnoj skupini između 65 i 75 godina, 32% je u dobi starijoj od 75 godina, dok je njih 26% u dobi od 55 do 65 godina.

Grafički prikaz 2. Struktura ispitanika prema spolu

Muških je umirovljenika 62%, dok je umirovljenica 38%.

Grafički prikaz 3. Obrazovna struktura ispitanika

studeni_2006_novo1.indd 23

13.1.2007 19:13:26 Process Black

Prema obrazovnoj strukturi, najviše je ispitanika s visokom stručnom spremom (38%), zatim sa srednjom stručnom spremom (31%), s višom stručnom spremom (25%), s doktoratom (4%) i s magisterijem (2%).

Najveći broj ispitanika čita Globus (45%), a slijede ga Nacional (36%) i Feral (19%).

Grafički prikaz 8. Nedostaci knjižnica

Grafički prikaz 4. Broj posjeta knjižnici tjedno

Na pitanje koji su nedostaci knjižnica 30% anketiranih smatra da je potrebno osigurati više prostora, 25% smatra da ništa ne nedostaje, 23% želi više knjiga i časopisa, 17% više kulturnih programa, a 5% više računala.

Umirovljenici u najvećem postotku (51%) posjećuju knjižnicu 1 do 3 puta tjedno, njih 32% 3 do 5 puta, a više od 5 puta tjedno knjižnicu posjećuje 17% umirovljenika.

Grafički prikaz 9. Zadovoljstvo korisnika dostupnošću knjiga

Grafički prikaz 5. Što umirovljenici najviše čitaju?

Umirovljenici su u najvećem broju (63%) zadovoljni dostupnošću knjiga, 23% ih je djelomično zadovoljno, dok 14% korisnika nije zadovoljno dostupnošću knjiga.

Umirovljenici najviše čitaju dnevne novine (50%), potom beletristiku (33%), publicistiku (15%), te nešto drugo (2%).

Grafički prikaz 10. Informatičko opismenjavanje

Grafički prikaz 6. Koje novine umirovljenici najviše čitaju?

51% umirovljenika zainteresirano je za informatički tečaj, dok 49% njih nije zainteresirano. Rezultati provedenog anketnog upitnika pokazuju da umirovljenici najčešće posjećuju knjižnicu 1-3 puta tjedno, a najviše čitaju novine i beletristiku. Od dnevnih novina najviše se čitaju Večernji list i Jutarnji list, a od tjednih najčitaniji je Globus. Prema mišljenju ispitanika, knjižnicama najviše nedostaje veći prostor i više knjiga i časopisa. Umirovljenici su većinom zadovoljni dostupnošću knjiga koje traže. Za tečaj informatičkog opismenjavanja zainteresirano je 51% umirovljenika, dok 49% nije zainteresirano.

Najviše se čitaju Večernji list (30%) i Jutarnji list (28%), a slijede: Vjesnik (15%), Slobodna Dalmacija i riječki Novi list (7%), Sportske novosti (6%), 24 sata (5%) te Poslovni dnevnik (2%). Grafički prikaz 7. Koje tjednike korisnici čitaju?

Sat informacijske pismenosti za zrelu dob Lidija Šarac i Snježana Ercegovac l.sarac@knjiznica-drzic.hr s.ercegovac@knjiznica-drzic.hr Informacijska pismenost danas je preduvjet za uspješan i kvalitetan život u društvu znanja, dok je koncept cjeloživotnog učenja strateško opredjeljenje većine društvenih, gospodarskih i obrazovnih politika u svijetu. Knjižnična je zajednica u razvijenim zemljama jedan od glavnih promicatelja i pokretača informacijskog opisme-

Veliko zanimanje za radionicu

studeni_2006_novo1.indd 24

13.1.2007 19:13:26 Process Black

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

njavanja građana, dok mi u Hrvatskoj nemamo niti koncept obrazovanja svojih korisnika. Knjižnica Marina Držića svojom mrežom pokriva zagrebačku gradsku četvrt Trnje, koja po svojoj dobnoj strukturi spada u najstariji dio Grada (16% stanovnika ima više od 65 godina) pa postoje valjani razlozi zbog kojih smo u 2004. godini uveli program informacijske pismenosti za treću dob. Informatička radionica za zrelu dob pod nazivom Sat informacijske pismenosti započela je na inicijativu dr. sc. Vesne Turčin, samostalne knjižničarske savjetnice u mirovini. Gospođa Turčin, dugogodišnja korisnica naše knjižnice, svoju je suradnju ponudila na volonterskoj osnovi, što predstavlja novost u našoj knjižničarskoj praksi, ali nije neuobičajeno u javnim knjižnicama u svijetu, gdje se raznovrsni stručnjaci u mirovini angažiraju u edukaciji građana koristeći svoje dugogodišnjim radom stečeno znanje i iskustvo (pravna pomoć, financijski savjeti, pedagoška pomoć u radu s djecom i sl.).

Radionica se održava u ogranku Savica. Knjižnica posjeduje ukupno šest računala pa se događa da se zbog velike posjećenosti radionici edukacija održava na svim korisničkim računalima, čak i na onome na odjelu za mlade, a neki korisnici donose i svoja prijenosna računala. Program edukacije uključuje osnove rada na računalu, pisanje teksta, korištenje elektroničkom poštom, pretraživanje interneta i služenje multimedijom, a program se, osim toga, prilagođava osobnim zahtjevima prisutnih korisnika. Polaznici su radionice članovi Knjižnice, prosječne dobi od 65 do 70 godina, a u svakoj radionici sudjeluje između pet i osam polaznika. Najstariji polaznik radionice ima 84 godine. Sat informacijske pismenosti održava se srijedom od 10 do 12 sati, a do 30. lipnja 2006. godine održano je 88 radionica i zabilježeno 529 posjeta.

Lektira u novom ruhu – prilog HNOS-u Josipa Kordić josipakordic@yahoo.ca

Kviz je bio vrlo dinamičan, a rezultati iznenađujući. Učenici su se trudili što bolje odgovarati na pitanja i na taj su način poticali one učenike koji knjigu nisu pročitali da to svakako učine žele li sljedeći put ravnopravno sudjelovati u kvizu. Natjecateljski ritam i duh probudili su u njima želju za čitanjem i djeca su naprosto tražila još. Cjelokupnoj atmosferi pridonijela je i upotreba nove tehnike, prijenosnog računala i LCD projektora. Naime, sva su pitanja i odgovori bili vidljivi na platnu, te prikladno animirani. Sljedeće školske godine odlučila sam to ponoviti, ali u nešto zahtjevnijem obliku, budući da moji učenici više nisu prvaši. Kviz je najavljen na početku školske godine, a održan na kraju godine. Obuhvaćao je naslove s popisa obvezne lektire za drugi razred osnovne škole: Pinokio, Maca papučarica, Stara kuća br. 3, Ružno pače, Plesna haljina žutog maslačka i Poštarska bajka. Učenici su samostalno čitali priče kod kuće te vodili bilješke, a na satu smo razgovarali o pročitanom djelu, glavnim likovima, odnosima među likovima, događajima, dobrim i lošim djelima likova. Na satu bismo radili i zajedničke bilješke. To se ponavljalo iz mjeseca u mjesec. Primijetila sam da svi učenici posuđuju lektiru i da se, u skladu sa svojim mogućnostima, pripremaju za kviz. Kad smo obradili sve priče, u svibnju smo napravili jedan sat ponavljanja kako bismo osvježili pamćenje na sve do sada pročitano te odredili dan za kviz. Učenike sam podijelila u četiri skupine, tako da je u svakoj bilo šest učenika. Svaka skupina imala je svog predstavnika koji je pokazivao odgovore na pitanja. Zatim sam objasnila pravila.

Zanimanje djeteta za bilo kakve književnoumjetničke sadržaje počinje već u roditeljskom domu kada roditelji pričaju ili čitaju slikovnice, priče, bajke ili pjevaju pjesmice. Tako će dijete usporedo sa slušanjem učiti lakše i kraće tekstove napamet pa će razvijati i slušno pamćenje. Ako pritom želimo da djeca zavole knjigu, da je čitaju redovito i s veseljem, treba birati knjige koje su zabavne i zanimljive, s tematikom koja je određenom uzrastu bliska, u kojoj se djeca mogu poistovjetiti s određenim likom i sl. Obuhvaća li lektira sve to? Danas djeca uzmu knjigu u ruke, pogledaju koliko je debela, letimično prelistaju i, kad uvide da je puna teksta bez slika, gotovo odmah stvore negativnu sliku o knjizi pa se krajnji cilj ne može postići. Učenik neće moći doživjeti književno djelo. (Lučić, 2004.) Prošle školske godine, u svom prvom razredu, susrela sam se sa sličnim problemom. Iako smo lektiru obrađivali na različite načine, čitali na satu, dramatizirali, skladali pjesmice i sl., za takve aktivnosti bila je zainteresirana samo manja skupina učenika, oni koji takvu aktivnost vole. Nisam mogla motivirati cijeli razred za te aktivnosti niti probuditi u njima želju da knjigu posude u školskoj knjižinici i pročitaju je kod kuće. Gledajući u mojoj školi već tradicionalan knjižnički kviz za poticanje čitanja, odlučila sam slično napraviti i u svom razredu. Za primjer sam uzela slikovnicu Pale sam na svijetu.

studeni_2006_novo1.indd 25

13.1.2007 19:13:26 Process Black

Kviz se sastojao od četiri skupine pitanja. Na pitanja iz prve skupine učenici su trebali odgovoriti samo s da ili ne; u drugom krugu mogli su birati među trima ponuđenim odgovorima (a, b, c), a treća skupina pitanja oblikovana je na principu izbaci uljeza. Nakon svakog pitanja učenici su imali pet sekundi za razmišljanje i dogovaranje. Nakon toga predstavnik skupine podigao bi pločicu s odgovarajućim odgovorom. Posebno bih naglasila da se inzistiralo na tome da svi učenici unutar skupine sudjeluju u odabiru odgovora. Četvrta skupina pitanja bila je potpuno drukčija i zahtjevnija. Svaki bi učenik iz šešira izvukao broj, a zatim bi na platnu otkrili pitanje koje se nalazi pod tim brojem. Ako bi učenik odgovorio točno, osvojio bi bod za svoju skupinu. Po završetu kviza zbrojili smo bodove i proglasili najuspješniju skupinu.

Kviz je protekao bez poteškoća, ponajprije zato što je gradivo obuhvaćeno kvizom bilo poznato, pravila su bila jednostavna, a različiti tipovi pitanja omogućili su svakom učeniku da dođe do odgovora. Uza sve to, takav način rada nije kod učenika pobudio osjećaj da ih se ispituje pa, prema tome, učenici nisu bili pod stresom. Tako je stvorena natjecateljska atmosfera u kojoj je svatko mogao ravnopravno sudjelovati i, kako su i sami učenici na kraju rekli, zabaviti se. Zainteresirali su se za književne tekstove i već najavlili da takvu lektiru žele i sljedeće godine. Kviz je vrlo zahvalna i zabavna metoda ponavljanja i sažimanja gradiva, ne samo za sate lektire, već i u drugim nastavnim predmetima. S obzirom na to da u školskoj godini 2006./’07. počinjemo raditi po HNOS-u, planiram često organizirati takve sate.

Multimedijska pismenost na satu hrvatskog jezika Prikaz obrade nastavne jedinice Mreža u šestom razredu Osnovne škole Dubovac, Karlovac i pripremili za to, ali roditeljima i učenicima nije dovoljan jedan roditeljski sastanak da shvate i prihvate važnost zajedničkog sustavnog rada kako bi naša budućnost, naša djeca, učila lakše, na primjerima i iz vlastite prakse. Trudimo se uspostaviti ravnotežu među zahtjevaima na papiru i mogućnostima svih triju strana koje su najviše na udaru potrebe za HNOS-om. Više šećemo, više se smijemo na nastavi, jer pogrešaka koje sam spomenula ima i za katedrom i među klupama. Jedna od velikih teškoća s kojima se susreću učitelji nedostatak je primjerenih udžbenika. Naime, ovogodišnji nastavni plan i program za sve je razrede osnovne škole donio novi raspored nastavnih tema. S jedne strane vrlo pohvalno, no s druge, kao i uvijek, teškoće. Naime, udžbenici su ostali isti za sve razrede osim prvih i petih. Budući da oni koji su sastavljali program nisu vodili računa o tim teškoćama, mi učitelji trudimo se nadomjestiti nedostatke udžbenika na razne načine. Ovo što slijedi samo je primjer jednog nastavnog sata u šestom razredu. Predmet je hrvatski jezik, područje medijska kultura, nastavna jedinica Mreža (internet), nema je u čitankama. Provjerivši ključne pojmove i obrazovna dostignuća ispisana u Nastavnom planu i programu za ovu školsku godinu, shvatila sam da neću moći održati sat bez pristupa računalu i internetu. Budući da je većina hrvatskih učionica loše tehnički opremljena, obratila sam se za pomoć školskoj knjižničarki Ani Sudarević i u nekoliko dogovo-

Učenici šestog razreda uče o multimedijskoj pismenosti

Ivančica Šebalj ivancica_sebalj@yahoo.ca Od samog početka ove školske godine, kada god se govori o nekoj školskoj temi, bilo da razgovaraju učitelji, učenici ili roditelji, najčešće spominjana riječ je HNOS. Kao da je svima težnja, ali i teškoća dostići taj Hrvatski nacionalni obrazovni standard. Nas učitelje još su nekako i obrazovali

studeni_2006_novo1.indd 26

13.1.2007 19:13:27 Process Black

IN MEMORIAM PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

www.ihjj.hr/). Sve su stranice sadržavale mnoštvo podataka, ali im je knjižničarka skrenula pažnju na to da sve stranice nisu potpisane, da se za neke ne zna tko ih je izradio i tko odgovara za njihovu istinitost. Wikipedija je bila primjer stranice kojoj ne treba slijepo vjerovati jer je može uređivati tko želi, a nitko ne provjerava istinitost podataka. Učenici su dobili upute kojim stranicama treba vjerovati, a koje uzeti s rezervom ili potražiti/provjeriti dokaz određenih tvrdnji i podataka. Primjer stranice koja se bavi hrvatskom književnošću bila je mrežna stranica o Silviju Strahimiru Kranjčeviću (http:// www.sskranjcevic.hr/). Na tom primjeru pokazan je dobro obrađen životopis, popis djela, ali i djela u cjelini (pjesme Bog i Hrvati, Na odru starog ljeta). Također je pokazana i multimedijalnost interneta jer ta stranica, osim teksta i slike, nudi i isječke iz filmova. I ovdje smo se poslužili Wikipedijom kako bismo vidjeli njezinu ponudu hrvatske književnosti te smo pratili link Suvremena književnost, Pisci, Ivan Kušan, Koko u Parizu. Vrlo brzo došli smo do skraćene obrade lektirnog djela iz petog razreda. Zaključak je bio da bi ti podaci dobro došli, ali je ipak potrebno pročitati djelo kako bismo ih mogli upotrijebiti u nekom plakatu ili prezentaciji. Učenici su čitavo vrijeme pokazivali priličnu zainteresiranost za pretragu i sami su povremeno nudili smjerove u kojima će traženje ići. Čak smo u jednom dijelu potražili i stranice koje bismo mogli iskoristiti za rad na satovima zemljopisa. Zadatak za domaći rad oblikovan je s ciljem da potakne učeničku kreativnost, ali i da oni pokažu svoje eventualne dizajnerske sposobnosti. Na papiru veličine (barem) A3 trebaju osmisliti nacrt (skicu) za mrežne stranice o jednom hrvatskom književniku, pazeći pritom da informacije predstave kroz različite medije (tekst, slika) te naznače poveznice. Učenici na ovom satu nisu zapisivali nikakve pojmove niti bilješke jer smo procijenile da to nije potrebno. Smatram da su pokazanom pažnjom usvojili osnove internetske pretrage i shvatili povezanost mrežnih stranica. Iako je na početnim pripremama za ovu nastavnu jedinicu izgledalo da neće biti lako, priznajem da je bilo jednostavno. Učeničko zanimanje za temu, povezanost različitih predmeta (korelacija) i mogućnost da sami kreiraju nastavak sata (smjerovi pretrage) učinili su internet bližim svima, a meni omogućili da upišem sat kao uspješno završen. Povezala sam hrvatski jezik s engleskim jezikom, likovnom kulturom i informatikom. Istovremeno sam pokazala đacima kako se služi stručnom literaturom, enciklopedijskim rječnikom, ali i internetom. Za njih neprimjetan, a za mene značajan dio bit će i izlaganje gotovih plakata, jer tamo će pokazati svoju kreativnost, ali i pismenost. Ne zaboravimo da sve može biti puno puta zapisano, ali uvijek će svatko od nas imati nešto novo što će htjeti dodati, a pritom će morati zapisati – pravilnim hrvatskim jezikom.

renih susreta nastavna jedinica Mreža bila je pripremljena. Mi smo izvedbu pripremile za dva nastavna sata, a izvedivo je i u jednom uz nešto manje samostalnog rada učenika i s manje prikazanih tražilica i mrežnih stranica. Jedino je bilo potrebno nastavnu jedinicu održati u knjižnici zbog pristupa internetu. Uvodna rečenica učenike je pripremila na nastavu medijske kulture, a za motivaciju su dobili zadatak da samostalno izrade umnu mapu o medijima, nakon čega je slijedio primjer umne mape izrađen kao prezentacija s animacijom, gdje su učenici ispravili eventualne vlastite pogreške. Najava interneta kao današnje nastavne jedinice navela je učenike da razmisle o dosljednom prijevodu engleskih riječi inter i net, što su oni i učinili. Potom sam pročitala skraćeno objašnjenje iste riječi (internet i Internet) iz Informatičkog enciklopedijskog rječnika u izdanju Jutarnjeg lista. Također sam pojasnila zašto se ista riječ pojavljuje kao opća imenica i vlastita imenica. Nakon što su shvatili način rada interneta kao mreže povezanih računala u cijelom svijetu, slijedila su pitanja: “Što možemo saznati na Internetu? Kako su složeni podaci? Kako tražimo ono što nas zanima? Zašto je internet multimedijalan?” Na neka pitanja učenici su dali ispravan odgovor, na neka polovičan ili nikakav. Odgovore na ta pitanja otkrila im je knjižničarka izravnim pristupom internetu. Prvo ih je svojim pitanjima navela da shvate kako internet obuhvaća sva područja ljudskih djelatnosti i zanimanja te da su podaci dani u obliku mrežnih stranica (websites i web pages). Da bismo došli do tražene mrežne stranice, pomažu nam tražilice. Kao prvu tražilicu ponudila im je Google, koju je i većina učenika navela kao najpoznatiju i najposjećeniju. Iznijela je nekoliko općih podataka (godinu nastanka, mjesto, podjelu traženja na web, slike, grupe i imenik, nastanak riječi googling), a onda je na praktičnim primjerima pretrage pojmova škola, school, the pokazala koliko mrežnih stranica Google pretražuje te u kojem vremenu. Na taj su način učenici najbolje shvatili veličinu i moć interneta. Slijedila su dodatna traženja pojmova, pretrage slika i pojašnjavanje veličine i kvalitete slika za tisak ili prezentacije. Na sličan način pokazala im je i upoznala ih s tražilicom Yahoo, hrvatskim tražilicama www.hr te www.pogodak.hr. Otkrivajući mogućnosti tražilice www.hr knjižničarka je tražila i našla stranicu knjižnice naše škole, OŠ Dubovac (http://www.osdubovac.hr/knjiznica/). Na tom primjeru pokazala im je kako je stranica knjižnice podijeljena u mrežne stranice, kako su one povezane poveznicama (linkovima) te kako se učenici mogu služiti tom stranicom pri izradi referata, plakata ili, jednostavno, pri proširivanju znanja. U svrhu traženja mrežnih stranica o hrvatskom jeziku posjetili smo stranicu Wikipedije (http://hr.wikipedia.org/ wiki/Hrvatski_jezik), stranicu Društva prijatelja glagoljice (http://www.croatianhistory.net/glagoljica/dpg.html) te stranicu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (http://

studeni_2006_novo1.indd 27

13.1.2007 19:13:27 Process Black

AKTUALNO Novo ruho, ista adresa Prikaz mrežne stranice Društva Ivana Sudarević isudarev@ffzg.hr Povodom Međunarodnog dana pismenosti Hrvatsko je čitateljsko društvo predstavilo svoje nove mrežne stranice na staroj adresi. Pri (pre)oblikovanju, kako sadržaja tako i dizajna, nastojalo se pratiti najnovije trendove, a želja je da www. hcd.hr postane mjesto virtualnih susreta članova, kao i svih onih koji brinu o čitanju i pismenosti. Primjenjujući preglednu navigaciju i logičnu arhitekturu poveznica, sadržaj je organiziran u dvije skupine: informacije o društvu te najvažnije informacije za posjetitelje. Tako je već s naslovne stranice moguće pratiti aktualne obavijesti i novosti, ali i pristupiti informacijama o relevantnim domaćim i inozemnim skupovima (Kalendar događanja). Uvođenjem takvog oblika informiranja iznimno je važna postala ažuriranost sadržaja, koji se po potrebi mijenja, odnosno dopunjava gotovo svakodnevno. Potpuna je novost na stranicama dio Poveznice preko kojega se može pristupiti mrežnim stranicama relevantnih udruga, ustanova, centara i medija, kao i obavijestima o stipednijama, te se brzo i jednostavno upoznati s primjerima iz prakse. Takva organizacija poveznica pridonosi preglednosti i učinkovitosti ovog popisa, kojemu je cilj kontekstualizirati postojanje udruge, ali i naglasiti interdisciplinarnost njezinog djelovanja.

www.hcd.hr

Osim toga, za sve zainteresirane, buduće članove Hrvatskog čitateljskog društva oblikovan je on-line obrazac za pristup, a u planu je i pokretanje biltena za članove. Sve to ima za cilj poticanje što aktivnijeg i jednostavnijeg sudjelovanja i međudjelovanja s posjetiteljima. Također, pozivamo vas da nam se javite sa svojim komentarima i/ili prijedlozima na e-mail Društva hcd@hcd.hr. Nadamo se da će novo ruho mrežnih stranica HČD-a dodatno pomoći u misiji promicanja i poticanja čitanja i pismenosti te učiniti Društvo još vidljivijim u javnosti.

Međunarodni imenik izvora o informacijskoj pismenosti Predstavljamo mrežnu stranicu http://www.uv.mx/usbi_ver/unesco/ IFLA-ina Sekcija za informacijsku pismenost kreirala je pod pokroviteljstvom UNESCO-a bazu podataka koja prikuplja materijale i izvore vezane uz informacijsku pismenost sa svih strana svijeta. Na suradnju su pozvani knjižničari, nastavnici i informacijski stručnjaci, a

Ivana Dorotić ivana.dorotic@kgz.hr 28

studeni_2006_novo1.indd 28

13.1.2007 19:13:28 Process Black

AKTUALNO

• moguća je registracija raznih izvora informacijske pismenosti bilo gdje u svijetu i prikaz tih izvora prema kriterijima; • dodavanje dokumenata u bazu te povezivanje dokumenata i zapisa, čime cjelovit tekst materijala postaje dostupan svima; • korisnici mogu i sami osvježavati zapise, a unesene promjene zatim prihvaćaju ili ne prihvaćaju koordinatori i regionalni predstavnici; • moguć je i statistički prikaz broja zapisa prema državi i po kategorijama; • popis regionalnih koordinatora i kontakt-osoba za pojedine zemlje. Pristup bazi podataka lako je dostupan s početne stranice. Baza zasad sadrži 516 zapisa koje je moguće prikazati prema različitim kriterijima, npr. prema državama, abecedno, po datumu unosa ili po kategorijama. Postoji pet kategorija koje se dodatno dijele prema tipu sadržaja: 1. Komunikacija – konferencije, skupštine, mrežne stranice, skupine za rasprave itd. 2. Materijali za korisnike – vodiči, tečajevi, testovi vještina itd. 3. Organizacije – istraživački centri, udruge, društva i sl. 4. Publikacije – smjernice za informacijsku pismenost, serijske publikacije itd. 5. Osposobljavanje – radionice, web-tečajevi, certifikati i sl.

http://www.uv.mx/usbi_ver/unesco/

osobito oni koji svoje materijale o informacijskoj pismenosti žele podijeliti s drugima. Osnovni je cilj projekta praćenje svih događaja u svijetu vezanih uz informacijsku pismenost na svim razinama, a rezultat je toga višestruki, najsuvremeniji izvještaj o razvoju i izazovima informacijske pismenosti na svim kontinentima, zatim stvaranje cjelovite baze podataka vezanih uz informacijsku pismenost (publikacije, organizacije, materijali, tečajevi itd.) koja je dostupna svima, te kreiranje mrežne stranice koja okuplja i promiče razne alate (IL tools) vezane uz informacijsku pismenost. Cijeli taj projekt trebao bi prikazati najvažnija događanja na području informacijske pismenosti u vodećim zemljama, a svima ostalima dati smjernice i materijale za razvoj informacijske pismenosti.

Ovo je zasigurno hvalevrijedan projekt okupljanja raznih izvora za razvoj informacijske pismenosti na jednom mjestu, i to na globalnoj razini. Unatoč tome što je stranica relativno novijeg datuma, baza podataka sadrži već priličan broj zapisa i sigurno je da će još rasti, a nadamo se da će i hrvatski informacijski stručnjaci pridonijeti tom rastu jer zasigurno i na našim prostorima postoje značajne inicijative za razvoj informacijske pismenosti.

Stranica je dostupna na engleskom i španjolskom jeziku, a nudi mnoštvo sadržaja i mogućnosti kao što su: • općenite informacije o projektu; • registracija korisnika koja omogućuje dodavanje zapisa u bazu podataka;

Petnaesta europska konferencija o čitanju Kontrolna točka za pismenost / Literacy Checkpoint 5. do 8. kolovoza 2007., Berlin, Njemačka Ana Sudarević ana.sudarevic@vt.htnet.hr

čitateljske udruge (International Development in Europe Committee of the International Reading Association) organizatori su 15. europske konferencije o čitanju koja će biti održana u Berlinu od 7. do 10. svibnja 2007. godine.

Njemačko čitateljsko društvo (Deutsche Gesellschaft für Lesen und Schreiben) i Europski odbor Međunarodne

studeni_2006_novo1.indd 29

13.1.2007 19:13:28 Process Black

Slogan konferencije glasi Kontrolna točka za pismenost, a odabran je zbog samog mjesta održavanja konferencije. No slogan ujedno potiče na propitivanje napretka u ostvarivanju zadataka u području pismenosti na prostoru koji je podložan čestim promjenama, Europi, što je ujedno i glavna tema konferencije. Kroz različite oblike rada - izlaganja, simpozij, radionice, prezentacije postera, okrugli stol - obradit će se, osim glavne teme, i mnoštvo podtema: • predškolska i rana pismenost; • čitateljske vještine, motivacija, ponašanje pri čitanju; • pisanje i sricanje; • jezik i razvoj pismenosti – vrednovanje; • višejezična i višekulturalna pismenost; • strategije poučavanja; • pismenost i knjižnice; • pismenost i tehnologija; • pismenost i demokracija; • poteškoće u čitanju i pisanju; • pismenost adolescenata i odraslih. Cijena kotizacije ovisi o vremenu prijave; do kraja travnja iznosi 120 eura, tijekom svibnja i lipnja 150 eura, a na dan poče-

http://www.dgls.de/conference/

tka konferencije 180 eura (http://www.dgls.de/conference/fees/). Više informacija može se pronaći na mrežnoj stranici http:// www.dgls.de/conference/ gdje je moguće i predbilježiti se na bilten s najnovijim informacijama (http://www.dgls.de/conference/info/).

Pročitali smo za vas Fortuna čitanja / Danko Plevnik. Osijek: Hrvatsko čitateljsko društvo, 2006. 117 str. 18 cm. ISBN 953-97433-2-X

Fortuna čitanja – sreća ili znanje Ivančica Šebalj ivancica_sebalj@yahoo.ca

Fortune osjećati zadovoljno kada se prepoznate u nekom čitateljskom modelu, kada osjetite da Plevnik govori upravo o problemu koji i vas muči. Spoznat ćete istinu da fortuna nije samo znati čitati, već i naletjeti na neku dobru knjigu vrijednu čitanja. Osvijestio je našu potrebu da u knjižnicama tražimo nešto novo, ali nas i uvjerava da se ne trebamo sramiti ukoliko imamo potrebu stalno čitati istu knjigu, pa makar to činili kroz cijeli život. Plevnik hrabri čitatelje 21. stoljeća. To su čitatelji koji se služe i tiskanom rječju, i SMS porukom sa skraćenim izrazima, i interaktivnim CD-om. Autor govori i o tehnikama brzog čitanja koje se uče na posebnim tečajevima, podsjeća nas na utrošak vremena prilikom pretrage obimne književne građe i na vrlo mali postotak vremena proveden u čitanju pronađenog. Vrlo nas detaljno vodi kroz razna istraživanja čina čitanja u čitavom svijetu, neprestano upotrebljavajući pojam legologija, znanost o čitanju, riječ koju je sam izmislio. Pažljivim čitanjem o legologiji postajemo svjesni da čitanje nije uvijek potpuno svjesno. Plevnik nas gotovo neprimjetno izbacuje iz našeg ustaljenog kolosijeka čitanja, u trenu nas učini neznalicama, a

Danko Plevnik, autor zbirke eseja Fortuna čitanja, tematiku čitanja i čitatelja obrađuje već dulje vrijeme u tekstovima koje objavljuje u Hrčku, glasilu Hrvatskog čitateljskog društva kojemu je i sam bio jedan od osnivača te je danas počasni član njegova predsjedništva. U Fortuni čitanja Plevnik nas uvodi u svoje čitateljske početke, zabune prilikom uzimanja knjiga s police i slučajno otkrivanje ruskih klasika. Priznaje povremeno švercanje u gimnaziji i na fakultetu, ali nam otkriva i lik Jorgea Luisa Borgesa koji ga je nadahnuo za daljnje čitanje. „Istinski me uzbudila i razotkrila maštovita hipoteza da mora postojati neka knjiga koja je ključ i izvod svih ostalih knjiga, jer sam takvu knjigu sanjao i tražio od malih nogu, i da se negdje mora nalaziti neki knjižničar, sličan Bogu, koji zna za tu knjigu. Zato knjiga i čitanje nisu tek put do sreće, oni jesu sreća.“ I doista, čitava ova knjiga podsjeća nas koliko smo sretni ako znamo čitati, doista čitati. I sami ćete se prilikom čitanja

studeni_2006_novo1.indd 30

13.1.2007 19:13:28 Process Black

PROČITALI SMO ZA VAS

pročitamo barem malo više od onog nagovještaja koji je Plevniku dozvoljavao prostor. Iako se povremeno čini da su eseji Fortune čitanja teški i da bi ih trebalo čitati u tišini i s punom pažnjom kao znanstveno djelo, nije tako. Čitatelj će lako prepoznati sebe i osjetiti izazov da Fortunu pročita još jednom, ali i da sljedeću knjigu koja mu se nađe u ruci promotri pažljivo, od godine izdanja do ilustracija. Možda će je pročitati, a možda i ostaviti zbog neke druge koja je bliža fortuni. „Štivo pobuđuje, ali biće odlučuje o čitanju, o tome hoće li ta slijepa fortuna progledati.“

samo trenutak kasnije postajemo i stvaratelji i čitatelji u istom trenutku. U predgovoru i pet poglavlja Plevnik upotrebljava ravnomjerno jednostavne i složene rečenice. Zbog česte uporabe stručnih izraza koji graniče s visokoznanstvenim mogućnostima, bilo bi dobro imati kraj sebe rječnik stranih riječi. Istovremeno nas ne posramljuje time, jer i to je čitanje. Fortuna čitanja sabrala je brojne književnike i znanstvenike, povjesničare i političare, pozitivce i negativce u iste redove. Brojni nas citati upoznaju s njima i svakako bude želju da

Članovi HČD-a mogu naručiti knjigu Fortuna čitanja Danka Plevnika po promotivnoj cijeni od 60,00 kuna telefonom (031 211 400), faksom (031 212 514 , s naznakom „za HČD“) ili elektroničkom poštom na hcd@hcd.hr.

Postanite član/članica Hrvatskoga čitateljskog društva! Ispunite i pošaljite/faksirajte nam odgovarajuću pristupnicu (za fizičke ili pravne osobe). Po primitku pravilno ispunjene pristupnice poslat ćemo Vam opću uplatnicu (30,00 kuna). Vaše članstvo počinje s danom primitka uplate i traje godinu dana. Pristupnicu je moguće ispuniti i na mrežnim stranicama Društva: www.hcd.hr

HRVATSKO ČITATELJSKO DRUŠTVO, Filozoski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek : www.hcd.hr : Tel. 031 211 400 : Faks: 031 212 514 : E-mail: hcd@hcd.hr

Članska pristupnica za FIZIČKE osobe (samo za nove članove) Ime i prezime: _______________________________________ Ustanova: ____________________________________ Adresa (ulica, br., poštanski br., mjesto) ________________________________________________________________ Tel: __________________ Faks: ________________________ E-mail: ______________________________________ Zvanje i zanimanje: _______________________________________________________________________________ Datum: _______________ Potpis: ___________________________________________________________________

HRVATSKO ČITATELJSKO DRUŠTVO, Filozoski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek : www.hcd.hr : Tel. 031 211 400 : Faks: 031 212 514 : E-mail: hcd@hcd.hr

Članska pristupnica za PRAVNE osobe (samo za nove članove) Ustanova: _____________ Matični broj: ___________ Ime i prezime kontakt osobe: ___________________________ Adresa (ulica, br., poštanski br., mjesto) ________________________________________________________________ Tel: __________________ Faks: _________________ E-mail: ___________________________________________ Zvanje i zanimanje: _____________________________ Datum: ____________________________________________ Potpis: __________________________________________________________________________________________ Hrvatsko čitateljsko društvo :: Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31000 Osijek, Hrvatska :: URL: http://www.hcd.hr :: E-mail: hcd@hcd.hr :: Tel: 031/211-400, kućni 245 :: Faks: 031/212-514 s naznakom ‘za Hrvatsko čitateljsko društvo’ :: Žiro-račun: 2393000-1102162281:: MB: 1338137

Molimo sve svoje članove da provjere jesu li obnovili članstvo za 2006. godinu. NAPOMENA UREDNIŠTVA: Sljedeći broj Hrčka izlazi u ljeto 2007. godine. Molimo suradnike da priloge za HRČAK šalju elektroničkom poštom na adresu hcd@hcd.hr ili na disketi, u Word formatu, na adresu HČD-a: Hrvatsko čitateljsko društvo, Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek. Rok za slanje priloga je 15. travnja 2007.

studeni_2006_novo1.indd 31

13.1.2007 19:13:29 Process Black