Page 1

Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva

27-28 lipanj 2006.

27-28 Osijek >> Hrvatsko čitateljsko društvo Tisak: TIPOMAT d.o.o. Naklada: 400 primjeraka

HČD >> Hrvatsko čitateljsko društvo

CroRA >> Croatian Reading Association


Hrčak

Aktualno Dvadeset i prvi svjetski kongres o čitanju (7. do 10. svibnja 2006., Budimpešta, Mađarska) .................... 29 Petnaesta europska konferencija o čitanju Kontrolna točka za pismenost/Literacy Checkpoint (5. do 8. kolovoza 2007., Berlin, Njemačka) .......................... 30 Sastanak Europskoga odbora Međunarodne čitateljske udruge ................................................................... 30

Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva br. 27-28, lipanj 2006.

Sadržaj: Riječ urednice mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković: Poruka članovima predsjednice Hrvatskoga čitateljskog društva .......... 3 In memoriam: dr. sc. Đurđa Mesić ..........................4 mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina: Sjećanje na Đurđu....... 4 dr. sc. Silva Novljan: Đurđa, utrip, ki me še zmeraj spremlja ......................................................................... 5 dr. sc. Peter Schneck: My memories ............................ 5 Događanja Skupština Hrvatskoga čitateljskog društva ............... 6 mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina: Rad Hrvatskoga čitateljskog društva u 2005. godini: izvještaj sa Skupštine HČD-a .................................................................. 7 Ana Sudarević: Stručni dio Skupštine Hrvatskoga čitateljskog društva .............................................. 8 Ante Krpan: Osnovan ogranak Hrvatskoga čitateljskog društva u Sisačko-moslavačkoj županiji........... 9 mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković: Izlaganje dr. sc. Danka Plevnika Što je to legologija? u Osijeku ....... 10 mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković: 51. godišnja konferencija Međunarodne čitateljske udruge ................. 10 Maja Krtalić: Predstavljanje 51. godišnje konferencije Međunarodne čitateljske udruge u Osijeku ............ 12 Tematski osvrti Ivana Kukovec: Listati, čitati, dirati, slušati… voljeti knjigu ........................................................................... 13 Praksa, ideje, inicijative Drahomira Gavranović: BookCrossing – Knjiga na slobodi ......................................................................... 16 mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina: Međunarodni projekt Razvijanje kulture pismenosti: oblikovanje zajednica koje podupiru čitanje, pisanje i obrazovanje za sve .............................................................. 18 Irena Dumančić: Kako je čitanje postalo cool: nizozemski nacionalni projekt poticanja čitanja ........... 19 Ana Sudarević: Digitalna zbirka učeničkih slikovnica u Osnovnoj školi Dubovac ........................................ 22 Vojna Tomin: Obilježavanje Međunarodnoga dana školskih knjižnica ....................................................... 23 Darko Blažević: Estetskim čitanjem do lektire ....... 24 Ljiljana Šorgić: Promicanje pismenosti i razvijanje čitateljskih navika u humanom društvu .................. 26 Ana Sudarević: Ljetni savjeti za čitanje u krugu obitelji ................................................................ 27 Martina Dragija Ivanović i Dajana Brunac: Top lista najboljih slikovnica i knjiga za djecu i mladež, objavljenih u Hrvatskoj 2005. godine .................. 28

Riječ urednice Dragi čitatelji, novi je broj Hrčka pred vama. Nov je i izgled glasila. Za ovaj je broj prošireno uredništvo koje od sljedećeg broja očekuju buduće promjene. Sve je to odraz činjenice da je na posljednjoj izbornoj skupštini, nakon deset godina neprekidnog rada, dosadašnje vodstvo Hrvatskoga čitateljskog društva predalo kormilo novom predsjedništvu. S novim snagama dolaze svježe ideje, inicijative, programi, akcije... Naravno, nastavljaju se na bogatu tradiciju, postignuća i ugled koji je svojim radom Društvo steklo tijekom proteklih godina. Dobar je to trenutak da se prisjetimo početaka, a posebice osobe zaslužne za osnivanje HČD-a u Hrvatskoj, gospođe Đurđe Mesić. Uz desetu obljetnicu njezine smrti prisjećamo se neumorne kolegice, velikog stručnjaka i entuzijasta. O sjećanjima na njezin rad i ljudske kvalitete pišu u ovom broju Hrčka njezine kolege iz Hrvatske i inozemstva koje su s njom surađivale ranih devedesetih godina, kada su se javljale prve inicijative vezane uz osnivanje čitateljskog društva u Hrvatskoj. U ovom broju, uz obilje raznovrsnih tema i članaka, donosimo i pozdravno pismo nove predsjednice Hrvatskoga čitateljskog društva, mr. sc. Sanjice Faletar Tanacković, asistentice na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, koje nam govori o bogatim i zahtjevnim planovima, programima i projektima Društva u sljedećem razdoblju. Svi su oni ostvarivi samo uz sudjelovanje članova Društva. U njegovim brojnim aktivnostima, potencijalnim ili već planiranim, svaki odgajatelj, učitelj, profesor, pedagog, logoped, knjižničar i novinar zasigurno može pronaći teme vezane uz područje svoga djelovanja, budući da poticanje, razvoj i promicanje pismenosti nisu vezani samo uz jedno područje ili jednu struku. Nastojat ćemo da se ta interdisciplinarnost tematike, koja jest bitna za djelovanje Društva, odrazi u svim njegovim programima, ali i u sastavu članova, pa i budućega uredništva. Vaše su sugestije i konkretno djelovanje pritom od neprocjenjive važnosti. Stoga budite zagovaratelji i promicatelji rada Hrvatskoga čitateljskog društva koje vas čini dijelom svjetske zajednice onih koji promiču pismenost na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Urednica 2

lipanj 2006.indd 2

7.7.2006 20:01:51 Process Black


RIJEČ PREDSJEDNICE

Poruka članovima predsjednice Hrvatskoga čitateljskog društva Poštovane članice i članovi Hrvatskoga čitateljskog društva,

mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, predsjednica HČD-a

iznimna mi je čast pozdraviti vas u ime novoga Predsjedništva Hrvatskoga čitateljskog društva, izabranog na 9. skupštini HČDa održanoj 17. veljače o. g. u Zagrebu. Ovom bih se prilikom željela zahvaliti dosadašnjem Predsjedništvu HČD-a: predsjednici mr. sc. Dijani Sabolović-Krajina, dopredsjednicama mr. sc. Ljiljani Sabljak i mr. sc. Ivanki Stričević te tajnici mr. sc. Loris Bučević-Sanvincenti na izuzetnim postignućima ostvarenim u proteklom razdoblju. U nadolazećem će se pak razdoblju rad Društva oslanjati na usvojeni Program rada HČD-a za 2006. i 2007. godinu. Prije svega nastojat će se, slijedom postavljenih prioriteta, proširiti aktivno članstvo Društva (22. svibnja osnovan

je šesnaesti ogranak HČD-a u Sisku!) i međusobno ga bolje povezati (elektronička mailing lista, forum), osigurati pregled aktivnosti ogranaka i članova Društva te veću prisutnost HČD-a u javnosti (putem mrežnih stranica, Hrčka i redovitih kontakata s medijima). Članovi će se redovito obavještavati o najnovijim događanjima, stipendijama, stručnim skupovima, projektima i programima u zemlji i svijetu. Nastavit će se redovito izdavanje glasila Hrčak, ali će se isto tako poticati sve članove Društva na sudjelovanje u njegovu nastajanju te osuvremeniti njegov dizajn i koncept. Također, ove se godine planira i tiskanje Zbornika radova već spomenute, 14. europske konferencije o čitanju održane 2005. u Zagrebu. Planira se započeti i/ili nastaviti suradnju s drugim srodnim ustanovama i udrugama koje djeluju na promicanju pismenosti i čitanja u zemlji, a potom i u inozemstvu. Nastavit će se obilježavati Međunarodni dan

pismenosti (8. rujna) te aktivno sudjelovati u radu Međunarodne čitateljske udruge i njezinoga Europskog odbora. Valja također podsjetiti da su na ovogodišnjoj Skupštini usvojene Izmjene i dopune Statuta HČD-a (pročišćeni se tekst Statuta u cijelosti može pročitati na mrežnim stranicama Društva), te da je u tijeku ažuriranje Pravilnika o radu ogranaka. Najnovije informacije o svim aktivnostima HČD-a i ostale korisne informacije nalaze se na osvježenim mrežnim stranicama Društva (www.hcd.hr). Ovim Vas putem pozivam da se aktivno uključite u rad Društva, jer je ostvarenje zacrtanih ciljeva moguće jedino uz podršku te puno i pravovremeno sudjelovanje svih njegovih članova. Na koncu, zahvaljujem se svima Vama, članicama i članovima HČD-a, koji ste svojim glasom nama, novom Predsjedništvu HČD-a, ukazali izuzetnu čast. Svojim ćemo radom pokušati opravdati ukazano povjerenje!

Predsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković U Osijeku 9. lipnja 2006. Urednica: mr. sc. Ivanka Stričević Pomoćnica urednice: Ana Sudarević Uredništvo: mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina,

mr. sc. Ljiljana Sabljak, mr. sc. Loris Bučević-Sanvicenti, Martina Dragija Ivanović Lektura: Goran Tanacković Faletar Prijelom: Ema Klubičko

Sjedište HČD-a: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet; Lorenza Jägera 9 Tel. 031 211 400 (kućni 245) Faks. 031 212 514 E-mail: hcd@hcd.hr URL: www.hcd.hr

3

lipanj 2006.indd 3

7.7.2006 20:01:51 Process Black


IN MEMORIAM

načnih sklonosti i interesa te zaraznoga prenošenja entuzijazma, Đurđa me početkom 90-ih godina prošloga stoljeća, zajedno s dr. sc. Dankom Plevnikom, uključila u istraživački projekt prikupljanja građe za bibliografiju čitanja na južnoslavenskim prostorima. Za mene, mladu knjižničarku, bilo je to uzbudljivo iskustvo koje mi je omogućilo upoznavanje s multidisciplinarnošću i multidimenzionalnošću fenomena čitanja. Đurđa me također potaknula na odlazak na moju prvu međunarodnu konferenciju o čitanju, koja se u proljeće 1991. godine održala u Budimpešti. Bilo je to vrijeme dinamičnih političkih i društvenih promjena u Istočnoj i Srednjoj Europi, koje su se odrazile i na sadržaj konferencije o čitanju. Tamo sam upoznala dr.sc. Attilu Nagyja, predsjednika Mađarskoga knjižničarskog društva, prijatelja i podupiratelja Hrvatskoga čitateljskog društva do danas, koji lucidnošću uma prkosi teškoj bolesti ostvarujući niz čitateljskih projekata, pa tako i organizaciju Svjetskoga kongresa o čitanju početkom kolovoza ove godine u Budimpešti. Tada sam upoznala i Petera Schnecka, današnjeg predsjednika IBBY-a, također velikoga prijatelja Hrvatskoga čitateljskog društva. Upoznala sam i danas aktivnu Jadwigu Kołodziejsku, predsjednicu Poljskoga čitateljskog društva i vodeću sociologinju čitanja na europskim prostorima. Tada stvoreni kontakti s mnogim drugim priznatim stručnjacima u području čitanja i pismenosti održali su se do danas. Sjećam se koliko je Đurđa među njima bila cijenjena, koliki je ugled i reputaciju uživala. Pamtim s koliko se pozornosti pratilo njezino izlaganje o poticanju čitanja u hrvatskim knjižnicama (tema je bila vezana za otvorenost knjižnica nedjeljom, još uvijek, osim iznimaka, neostvarenu praksu u domaćim okvirima), a njezine rasprave i razmišljanja prihvaćala su se s uvažavanjem. Kada se sjećam Đurđe, ne mogu se ne sjetiti koliko je ljubavi i brige iskazivala za svoju obitelj – sina Jasena, kćer Jelenu i supruga Milana. Profesionalna savjesnost i posvećenost poslu na kome je doslovce izgarala nikada nisu zasjenile majčinsku skrb. Koliko je samo strepila za sina Jasena, koji je služio vojsku neposredno prije izbijanja rata 1991. godine! Je li rat, sve što mu je prethodilo i što je sa sobom povukao kao lavinu bio “okidač” za zloćudnu bolest, kojoj se kao istinski borac nije prepuštala, no koja ju je ipak na kraju svladala? Iako takva pitanja ostaju bez odgovora, nameću se sama po sebi, jer je teško pojmiti da je u ranim četrdestim godinama života otišla osoba s toliko empatije za druge, vitalnosti, zarazne energije i entuzijazma. Đurđa je bila moj mentor i uzor. Nadam se da sam bar dijelić baštinjenog uspjela pretočiti u rad Hrvatskoga čitateljskog društva.

1996.-2006.

dr. sc. Đurđa Mesić 1951.-1996.

Sjećanje na Đurđu mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina predsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva 1996.-2005. predstavnica Hrvatskoga čitateljskog društva u Europskom odboru Međunarodne čitateljske udruge 1997.-2006.

Sjećanje na dr. sc. Đurđu Mesić i danas je vrlo živo među mnogim članovima Hrvatskoga čitateljskog društva, ali i u knjižničarskoj i cjelokupnoj hrvatskoj kulturnoj javnosti. Pokretanje Hrvatskoga čitateljskog društva, Hrvatskoga centra za dječju knjigu, formiranje nacionalnog modela središnjih knjižnica za nacionalne manjine u Hrvatskoj, formiranje modela knjižničnih matičnosti u Hrvatskoj – samo su neki od Đurđinih projekata koji i deset godina nakon njezine smrti obilježavaju današnji prostor poticanja/promicanja pismenosti i kulture čitanja u Hrvatskoj. Đurđe se s velikim uvažavanjem sjećaju i u međunarodnim krugovima stručnjaka – bila je član tijela Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i institucija, predsjednica Alpe – Adria regionalnog povezivanja knjižnica te član Europskoga odbora Međunarodne čitateljske udruge. Moje je sjećanje na Đurđu duboko povezano sa zahvalnošću koju i danas osjećam prema toj iznimnoj osobi. Đurđa je uvelike odredila moj profesionalni, ali i osobni razvoj. Nisam bila jedina koju je poticala na ostvarivanje vlastitih stručnih potencijala i stalno učenje. Đurđa nas je okupljala oko projekata i samo njoj svojstvenom energijom, entuzijazmom i vizionarstvom pretvarala zamisli u stvarnost i opipljive rezultate. U svojoj sposobnosti okupljanja ljudi oko zajedničkih projekata, prepoznavanja pojedi4

lipanj 2006.indd 4

7.7.2006 20:01:52 Process Black


IN MEMORIAM

Đurđa, utrip, ki me še zmeraj spremlja

npr. Ivanom Peharom, Marto Pallosi Toldi, kjer so kipele ideje, se gradile knjižnice in sodobni management. Na njeno pobudo me je Evropski komitet za razvoj bralnih društev (IDEC) pri IRA povabil na srečanje v Tallin 1991. Z njihovo pomočjo sem ustanovila Bralno društvo Slovenije, 1995, in razširila prostor uveljavljanje knjižničarjevega znanja in nalog pri razvijanju pismenosti na področja drugih strok, pri čemer so mi bili praktični nasveti izkušene kolegice dragocena pomoč. Tako se moram njej zahvaliti tudi za sedanja prijateljska in strokovna druženja s hrvaškimi kolegicami in kolegi, za spodbude, ki mi jih dajejo srečanja s člani IDEC. Zato še zmeraj delujem z utripom Đurđine spodbude, z utripom dobrosrčne prijateljice, knjižničarske strokovnjakinje, cenjene in spoštovane gospe, ki je premagovala težave z nasmehom, upanjem in neverjetno voljo. Tako jo je doživel tudi moj sin, čeprav jo je srečal za kratek čas in času, ko jo je že zmagovala bolezen, in ni je pozabil. Tudi eno srečanje je bilo dovolj za doživetje njenega spodbudnega sporočilo o vrednotah življenja.

dr. sc. Silva Novljan Narodna in univerzitetna knjižnica, Ljubljana Center za razvoj knjižnic

“Srečanje bo ostalo v spominu zaradi dobre organizacije, gostoljubnosti in prijaznosti voditeljice in zaradi živahnega strokovnega utripa, ki me še zmeraj spremlja in dopolnjuje moje delo. Hvala!” To je citat iz zahvalnega pisma Đurđi Mesić, potem ko sem se polna idej in spodbud vrnila s strokovnega srečanja skupine Alpe-Jadran v Zagrebu, leta 1994, ki ga je organizirala kot predsedujoča tej delovni skupini. Taka pa so bila vsa srečanja z Đurđo. Prišla je k meni na obisk v Narodno in univerzitetno knjižnico, kjer sem komaj začela z delom svetovalke za splošne knjižnice. S svojo prijazno neposrednostjo je poskrbela za sproščeno strokovno ozračje, kjer sem si upala z njo, ki je bila uveljavljena strokovnjakinja z mednarodnimi referencami, deliti lastne izkušnje in dosežke. Njeno priznanje mojim prizadevanjem je bilo od takrat naprej močna spodbuda za delo na področju razvoja in delovanja splošnih knjižnic in njihove vloge pri razvijanju pismenosti. Prav knjižnice in pismenost so naju povezovale in temu sva se več kot poklicno obe zapisali. Pri Đurđi se je zdelo vse mogoče: verjeti moraš v cilj, potem zmoreš pridobiti sodelavce in somišljenike. Znala je povezovati ljudi, jih predlagati na mesta, kjer so lahko udejanjali svoje sposobnosti, in delo v delovni skupini Alpe- Jadran je bilo najbolj živahno ustvarjalno prav v obdobju, ko je bila njena članica. Spodbudila je mnoga strokovna srečanja, študijske izmenjave knjižničarjev, razstavo Nove in prenovljene knjižnice dežel Alpe –Jadran, ki je kot skupni projekt zaživela v potujoči obliki in vplivala na aktivnosti za prostorsko urejanje knjižnic tudi pri nas. Ponovna vključitev Slovenije v Alpe-Jadran, ki je ponujala prostor za primerjavo in sodelovalno delo, je bila vzrok za pogosta srečanja. Z razvitim socialnim čutom za enakost je Đurđa na sestankih delovne skupine pazljivo skrbela, da so knjižničarsko manj razvite dežele dobile enakovredno mesto v skupini, s čimer se je sprostilo ozračje za ustvarjalno delo. Še posebej me radostilo prav neformalno druženje s kolegi,

My memories Peter Schneck IBBY President 2002 - 2006

My first meeting with Đurđa Mesić was at a conference on library collaboration in Budapest. During my term as president of the International Development in Europe Committee of the International Reading Association, I came to know her as an indefatigable contact maker and organiser. The founding of the Croatian Reading Association and the Croatian Section of IBBY were just some of the results of her great endeavours. During our contact on behalf of IBBY and IRA, my visit to Zagreb, as well as a month she spent in Vienna to finish her historical studies project, I marvelled at the intense energy with which she used to bring projects forward. I remember thinking at the time: she is like a candle burning at both ends, why isn’t she more patient. Later, I began to realize that she may have already known that her time was limited. She will remain in my memories as a person full of life with boundless energies. 5

lipanj 2006.indd 5

7.7.2006 20:01:52 Process Black


DOGAĐANJA Skupština Hrvatskoga čitateljskog društva Zagreb, 17. veljače 2006. godine U Zagrebu je 17. veljače ove godine održana 9. godišnja godišnja skupština Hrvatskoga čitateljskog društva. Izabrana su tijela HČD-a koja će u sljedećem mandatnom razdoblju raditi u novom sastavu. Mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković (Filozofski fakultet, Osijek) predsjednica je Društva, Ana Sudarević (Osnovna škola Dubovac, Karlovac) i Martina Dragija-Ivanović (Sveučilište u Zadru) nove su dopredsjednice, Maja Krtalić (Filozofski fakultet, Osijek) je tajnica, a Jelena Mihnjak (Učiteljski fakultet, Osijek) blagajnica. Novoizabrani nadzorni odbor čine Marija Ivanović, Marijana Mišetić i Loris Bučević-Sanvincenti. Predstavnica je podupirućih članova Ankica Janković, a predstavnik počasnih članova Danko Plevnik. S novim predsjedništvom seli se i sjedište Društva iz Koprivnice (Knjižnica i čitaonica “Fran Galović”) u Osijek (Filozofski fakultet). Donesene su i odluke o promjeni Statuta. Većina je promjena formalna jer se mijenja

Predsjedništvo HČD-a 1996. - 2006.

sjedište, a time i izgled pečata, no jedna je i značajna za članove jer daje povoljnije uvjete članstva. Od ove skupštine članstvo vrijedi 365 dana od učlanjenja, a ne kao do sada kalendarsku godinu. Donesena je i odluka da zbirka knjižnične građe HČD-a, sakupljena donacijama, ostaje u Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” u Koprivnici. Osvrt na prošlogodišnji rad Društva dala je dosadašnja predsjednica, mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina (osvrt donosimo u nastavku).

Novo predsjedništvo Hrvatskoga čitateljskog društva PREDSJEDNICA Sanjica Faletar Tanacković

DOPREDSJEDNICA Martina Dragija Ivanović

DOPREDSJEDNICA Ana Sudarević

TAJNICA Maja Krtalić

tel. 031/211-400 faks. 031/212-514 e-mail: sfaletar@ffos.hr

tel. 047/416-561 e-mail: ana.sudarevic@vt.htnet.hr

tel./faks. 023/300-941 e-mail: mdragija@unizd.hr

tel. 031/211-400 e-mail: tajnica@hcd.hr

BLAGAJNICA Jelena Mihnjak

tel. 031/200-602 e-mail: blagajnica@hcd.hr

6

lipanj 2006.indd 6

7.7.2006 20:01:52 Process Black


DOGAĐANJA

Rad Hrvatskoga čitateljskog društva u 2005. godini: izvještaj sa Skupštine HČD-a mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina

Rad Hrvatskoga čitateljskog društva u 2005. godini obilježila je prije svega organizacija i održavanje 14. europske konferencije o čitanju Pismenost bez granica / Literacy Without Boundaries u Zagrebu od 31. srpnja do 3. kolovoza 2005. Na konferenciji je sudjelovalo 358 registriranih sudionika (233 iz inozemstva, 97 iz Hrvatske i 28 osoba u pratnji) iz 41 zemlje. Konferencija je rezultirala bogatim programom i brojnim kontaktima sudionika. Predsjednici vodećih organizacija koje promiču pismenost - Richard Allington, predsjednik IRA-e, Kay Raseroka, predsjednica IFLA-e i Peter Schneck, predsjednik IBBY-a održali su zajednički simpozij, koji je rezultirao Memorandumom o suradnji. Značajan simpozij održan je i na temu pismenosti Roma, a predstavnici romskih udruga iz Jugoistočne i Srednje Europe po prvi su se put okupili oko ove teme upravo na zagrebačkoj konferenciji. Simpozije su održali i sudionici projekata IBBY-a, i to Pisanje i čitanje za kritičko mišljenje te Škole u kojima cvate pismenost. Na konferenciji je dodijeljena Nagrada Europskog odbora IRA-e, i to Anu Ratasep iz Estonije za projekt Reading is Fun. Uz bogat stručni program, Konferenciju su obilježila i raznolika društvena događanja, kao i predkonferencijski i postkonferencijski izleti. Nagrađen je i autor najboljeg postera (iz Estonije), a dodijeljene su i brojne druge nagrade. U vrednovanju Konferencije sudjelovalo je 125 sudionika (37% od ukupnoga broja sudionika), koji su je ocijenili visokom ocjenom 4,5 (vrednovanje se kretalo od ocjene 2,84 za okrugle stolove do ocjene 4,89 za konferencijsku programsku knjigu). Prikupljeno je i 80 radova koji će se nakon vrednovanja objaviti u Zborniku radova konferencije.

Prošlu je godinu obilježio i napor HČD-a u promociji važnosti međunarodnoga programa PISA procjenjivanja znanja petnaestogodišnjaka za našu zemlju. Gerry Shiel, predsjedavajući Europskim odborom, održao je u okviru 8. godišnje skupštine HČD-a 25. siječnja 2005. u Zagrebu predavanje The OECD PISA Study: The Performance of European Countries in Reading Literacy in 2000 and 2003. Dok je dvobroj 24-25 glasila Hrčak bio posvećen 14. europskoj konferenciji o čitanju u Zagrebu, broj 26 tematizirao je s različitih gledišta međunarodni program PISA procjenjivanja pismenosti mladih, najavljujući po prvi put i uključivanje Hrvatske u proljeće 2006. godine. Od međunarodnoga djelovanja svakako treba spomenuti rad u Europskom odboru IRA-e i promociju hrvatskih dostignuća u promociji čitanja. Dijana Sabolović-Krajina sudjelovala je na sastanku Europskoga odbora u Farou, Portugal, 21. i 22. siječnja 2005., a Ljiljana Sabljak i Dijana Sabolović-Krajina na sastanku u Zagrebu 29. i 30. srpnja 2005. Dijana Sabolović-Krajina sudjelovala je na Delegatskoj skupštini IRA-e u San Antoniu, SAD, od 1. do 4. svibnja 2005. te promovirala 14. europsku konferenciju o čitanju u Zagrebu na 50. IRA-inoj konvenciji na kojoj je sudjelovalo oko 23 000 sudionika iz cijeloga svijeta. Nije se zaboravilo niti na obilježavanje 8. rujna, Međunarodnoga dana pismenosti. Prošle je godine problematizirana pismenost žena, a tema je naišla na širok odjek u medijima i u brojnim aktivnosti ogranaka HČD-a. Na kraju 2005. godine HČD je imao 235 individualnih i 55 kolektivnih članova. U 2005. godini HČD je imao 14 ogranaka. Intenzivno se surađivalo s Ministarstvom kulture i Ministarstvom znanosti, obra7

lipanj 2006.indd 7

7.7.2006 20:01:53 Process Black


zovanja i športa, filozofskim fakultetima i visokim učiteljskim školama, narodnim i školskim knjižnicama, školama, udrugama (Hrvatskim društvom za disleksiju, Hrvatskim knjižničarskim društvom, Hrvatskom

udrugom za slijepe), nacionalnim čitateljskim udrugama u Europi, Europskim odborom Međunarodne čitateljske udruge te Upravnim odborom Međunarodne čitateljske udruge.

Stručni dio Skupštine Hrvatskoga čitateljskog društva Ana Sudarević

U drugomu, stručnom dijelu Skupštine HČD-a održana su dva izlaganja, prvo pod nazivom Hrvatska legologija danas, a drugo Ususret PISA ocjenjivanju u Hrvatskoj. Počasni član Hrvatskoga čitateljskog društva i prvi doktor informacijskih znanosti u Hrvatskoj Danko Plevnik govorio je o legologiji – znanosti o čitanju u Hrvatskoj. U svom se izlaganju najprije osvrnuo na nastanak ove znanstvene discipline u Hrvatskoj (1991.), a potom je dao sažet, ali vrlo zanimljiv pregled bavljenja problematikom čitanja u nas. Početke karakteriziraju izolirana istraživanja skromnih učinaka te činjenica da su se za čitanje najviše zanimale pedagogija, sociologija i bibliotekarstvo. Međutim, s vremenom dolazi do porasta kognitivnih, lingvističkih i defektoloških istraživanja čitanja, a tehnološka pismenost donosi porast informacijsko-komunikacijskih analiza suvremenoga čitateljskog čina te su se aspekti čitanja razgranali. Dr. Plevnik osvrnuo se i na 14. europsku konferenciju o čitanju održanu prošle godine u Zagrebu rekavši da je upravo tu dan pregled stanja hrvatske legologije, navodeći poimence autore i područja njihovih interesa. Osvrnuo se i na međunarodni skup održan u Novom Mestu u Sloveniji iste godine, gdje su također aktivno sudjelovali hrvatski predstavnici te zaključio kako je 2005. godi-

na bila najuspješnija za hrvatsku legologiju. Sve to upućuje na zaključak da se čitanje treba proučavati znanstveno i kontinuirano, precizno i široko te da je hrvatskoj legologiji neophodan nastavni, fakultetski integritet. Stoga bi, zaključuje Plevnik, nova zadaća HČD-a trebala biti otvaranje kolegija legologije kao multidiscipline proučavanja čitanja. Michelle Braš Roth, voditeljica nacionalnog PISA centra, upoznala nas je s novostima vezanim uz PISA program u Hrvatskoj. Testirano je 5250 učenika ili 93,15% te 92% roditelja iz 168 škola.* Ovako velik odaziv rezultat je izvrsne pripreme svih sudionika te zadovoljavanja potrebnih uvjeta u svim školama pa je i testiranje ocijenjeno kao vrlo uspješno. Provelo ga je 20 viših savjetnika iz Zavoda za školstvo Republike Hrvatske, a kvalitetu ispitivanja pratila su dva promatrača OECD-a. Dvadesetak iskusnih i posebno obučenih profesora osnovnih i srednjih škola nekoliko je tjedana nakon testiranja ispravljalo učeničke testove, izvijestila nas je ovih dana gospođa Braš Roth. Kodirano je 500 246 pitanja otvorenoga tipa, a s podacima iz upitnika za učenike i roditelje u bazu je podataka uneseno preko 4 800 000 podataka te poslano u australski ACER na međunarodnu obradu. *Za potrebe ovoga članka dobiveni su najnoviji podaci o sudjelovanju Hrvatske u PISA testiranju.

8

lipanj 2006.indd 8

7.7.2006 20:01:53 Process Black


DOGAĐANJA

Od jeseni PISA centar u Hrvatskoj počinje nacionalnu analizu podataka s ciljem utvrđivanja detalja specifičnih za naš školski sustav i društve-

no-ekonomsku pozadinu. Ipak, za konačne, međunarodno usporedive rezultate treba pričekati prosinac 2007., rekla nam je Michelle Braš Roth.

Osnovan ogranak Hrvatskoga čitateljskog društva u Sisačko-moslavačkoj županiji Sisak, 22. svibnja 2006. Ante Krpan

čkoj Narodnoj knjižnici i čitaonici. Nataša Bujas dala je pregled rada Pričaonice, projekta promicanja pismenosti od najranije dobi uključivanjem djece u različite aktivnosti, poput tematskih pričaonica Puževi u pričaonici, Putujemo svijetom, I što je onda bilo?, izložbe o astronomiji Zvjezdano nebo iznad Siska i čitanja problemskih priča. U Pričaonici je od 6. listopada 2004. do danas, uz iznimne rezultate, sudjelovalo više od 300 djece i njihovih roditelja, baka, djedova i gostiju. Nadalje, spomenuto je da su u knjižnici redovito obilježavane obljetnice poput 200. godine rođenja H. C. Andersena, Dan prava djeteta i godišnja doba. Novoizabrana predsjednica Ogranka Ljiljana Šorgić predstavila je događanja u središnjem odjelu sisačke NKČ, gdje se održavaju brojne aktivnosti kao što su tečaj kreativnog pisanja pod vodstvom gospodina Luje Bauera, već tradicionalni natječaj za najneobičniju priču o gradu Sisku, i pokušaj rješavanja problema sisačke djece koja pate od disleksije, a po liječničku pomoć, nažalost, moraju i dalje odlaziti u Zagreb. Konačno, Ljiljana Šorgić istaknula je da je čitateljska skupina, iz čijih je krugova potekla ideja osnivanja ogranka HČD-a u Sisačko-moslavačkoj županiji, osnovana 8. rujna 2005. te da ista organizira čitanje poezije afirmiranih autora i surađuje s brojnim mladim, neafirmiranim pjesnicima i članovima Češke besede.

Osnivačka skupština sisačkog ogranka HČD-a

Dana 22. svibnja 2006. godine u Sisačkomoslavačkoj je županiji osnovan šesnaesti ogranak Hrvatskoga čitateljskog društva. Osnivačka skupština Ogranka, na kojoj je uz članove inicijalnog odbora i njihove goste s kraćim izlaganjem sudjelovala i predsjednica HČD-a mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, održana je u prostorijama Dječjeg odjela Narodne knjižnice i čitaonice Sisak (NKČ). Na skupštini je za predsjednicu ogranka jednoglasno izabrana Ljiljana Šorgić, a za dopredsjednicu Dunja Holcer. Tom je prilikom usvojen Plan i program rada Ogranka koji će prema svim naznakama djelovati dugo i uspješno. U stručnom dijelu skupa predstavljeni su važni projekti promicanja pismenosti u sisa9

lipanj 2006.indd 9

7.7.2006 20:01:53 Process Black


Izlaganje dr. sc. Danka Plevnika Što je to legologija? u Osijeku mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković

Osijeku održano u videokonferencijskoj dvorani Elektrotehničkoga fakulteta i prenošeno je na Sveučilište u Zadru. Plevnik, autor kovanice legologija, tumači istu kao znanost o čitanju, a u svom je izlaganju dao pregled povijesnoga razvoja proučavanja čitanja s posebnim naglaskom na Williama Scotta Graya, osnivača legologije i prvoga predsjednika Međunarodne čitateljske udruge. Osvrnuo se potom na tehnike i svrhe čitanja, odnos pisac-tekst-čitatelj i teorije čitanja. Protumačivši čitanje kao jednu od najhumanijih čovjekovih djelatnosti koja zaslužuje razgranatu stručnu legologijsku podršku, definirao je opću i posebnu legologiju i potaknuo uvođenje kolegija iz opće legologije na fakultetima, osnivanje legološkog studija i legološkog fakulteta čiji bi diplomirani studenti u informacijskom dobu našli mjesta u školstvu, bibliotekarstvu, izdavaštvu, masovnim medijima, zdravstvenim ustanovama itd.

dr. sc. Danko Plevnik

U Osijeku je 18. travnja o.g. Danko Plevnik, počasni član Hrvatskoga čitateljskog društva i prvi doktor informacijskih znanosti u Hrvatskoj, održao studentima i nastavnicima Filozofskoga i Učiteljskog fakulteta, ali i drugim zainteresiranim kolegama, predavanje naslovljeno Što je to legologija?. Izlaganje je u suorganizaciji Hrvatskoga čitateljskog društva i Odsjeka za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu u

51. godišnja konferencija Međunarodne čitateljske udruge 30. travnja do 4. svibnja 2006., Chicago, SAD mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković

Na ovoj izvanredno dobro organiziranoj konferenciji čija je središnja tema bila Great Teachers Inspire the World predstavljeno je više stotina predavanja, radionica, simpozija i izlaganja na posterima. Sva su pak izlaganja bila organizirana unutar 15 podtema (npr. Poučavanje pisanja i čitanja, Poteškoće u čitanju, Promicanje čitateljskih navika, Tehnologija i čitanje, Čitanje i djeca, Čitanje i adolescenti, Čitanje i odrasli itd.).

Gotovo 22 000 nastavnika, pedagoga, psihologa, književnika, knjižničara i ostalih stručnjaka iz čitavoga svijeta zainteresiranih za poučavanje i proučavanje čitanja i ostalih vrsta pismenosti sudjelovalo je na Pedeset i prvoj godišnjoj konferenciji Međunarodne čitateljske udruge (International Reading Association - IRA) koja se ove godine od 30. travnja do 4. svibnja održavala u Chicagu u Sjedinjenim Američkim Državama. 10

lipanj 2006.indd 10

7.7.2006 20:01:54 Process Black


DOGAĐANJA

kako su mu tek rijetki vraćali posuđene knjige, zaključio je da bi njihovom prodajom mogao zaraditi za život. Ovaj je predani promicatelj čitanja stoga otvorio knjižaru, u kojoj ponajviše prodaje knjige na španjolskom jeziku. Pokrenuo je i izuzetno atraktivan i posjećen festival knjiga, a sve s ciljem poticanja mladih na čitanje. “Često poklanjam djeci knjige, ako im ih roditelji ne mogu priuštiti”, kaže Martinez, “jer na taj način postajem bogatiji ovdje, u srcu.” Jedna od pozvanih predavačica, Rosemary Wells, autorica 126 dječjih knjiga, u svom je izlaganju govorila o svojoj novoj knjizi namijenjenoj odraslima, naslovljenoj My Shining Star: Rising a Child Who is Ready to Learn. U knjizi savjetuje roditelje kako najbolje odgajati djecu da bila uspješna u školi. Razvodi, siromaštvo i činjenica da djeca previše vremena provode s elektroničkim medijima istaknuti su kao otežavajući čimbenici uspješnosti djece u školi. Od ostalih bismo izlaganja, koja su prvotno bila namijenjena nastavnicima i učiteljima koji poučavaju čitanje i pisanje, izdvojili simpozij na kojemu je više predavača raspravljalo o uporabi stripova u nastavi i njihovoj važnosti pri razvijanju vještina čitanja, pisanja i promatranja. Pritom je dan i kratak pregled povijesnoga razvoja stripa, predstavljeno je sadašnje stanje u izdavaštvu stripova, a bilo je riječi i o dvama znanstvenim istraživanjima čiji su predmet stripovi i njihova primjena u nastavi. Potom je Jeff Smith, autor stripa Bone, govorio o tome kako nastaju njegovi stripovi te iznio svoje mišljenje o važnosti stripa za osnovnoškolce. U zadnjem je dijelu simpozija predstavljena i kratka publikacija naslovljena Using Graphic Novels in the Classroom: A Guide for Teachers and Librarians u kojoj se među ostalim nalaze odgovori na sljedeća pitanja: Što su stripovi? Jesu li stripovi prikladni za mlade i kako ocijeniti njihovu kvalitetu? Promiču li stripovi pismenost? Jesu li stripovi ‘prave’ knjige? itd. U publikaciji je dan i kratak popis kvalitetnih izvora o stripovima za nastavnike i knjižničare. Za vrijeme trajanja konferencije, sudionici su imali priliku slušati i niz poznatih pisaca za djecu i mlade, glumaca i osoba iz javnoga života koji su govorili o knjigama i čitanju. Spomenut

International Reading Association Konferencija je započela izuzetno zanimljivim i provokativnim plenarnim izlaganjem poznatoga pisca i obrazovnog aktivista Jonathana Kozola o stanju američkoga obrazovnog sustava. Kozol je govorio o svomu najnovijem, netom završenom petogodišnjem istraživanju koje je pokazalo da je segregacija manjinske djece u SAD-u (Afromerikanaca i Latinoamerikanaca) unutar obrazovnog sustava danas najizraženija u zadnjih 40 godina. Detaljni se rezultati istraživanja mogu pročitati u njegovoj najnovijoj knjizi naslovljenoj Shame of the Nation. Jedna od zanimljivijih plenarnih sesija svakako je bio i nastup Ruebena Martineza, dugogodišnjega frizera, a odnedavno i knjižara. Martinez je na glavi i bradi predsjednika IRA-e Richarda Allingtona pokazao koliko je vješt sa škarama, a u razgovoru s njim posvjedočio je svoju predanost promicanju knjige i čitanja. Martinez je prvotno bio frizer koji je svojim mušterijama svakodnevno posuđivao knjige na čitanje. No,

Rueben Martinez, od brijačkog pribora do prodaje knjiga

11

lipanj 2006.indd 11

7.7.2006 20:01:54 Process Black


DOGAĐANJA

vne programe čitanja. Na jednoj je od takvih posebnih sesija predsjedništvo IRA-e od Richarda Allingtona preuzeo Timothy Shanahan, profesor na Sveučilištu Illinois u Chicagu, koji je pritom rekao kako pismenost ne doprinosi samo napretku društva, nego i obogaćivanju života pojedinaca. Istaknuo je, nadalje, kako današnja globalizacija i tehnologija uvjetuju revoluciju u pismenosti koja je jednako dramatična kao i ona uzrokovana izumom tiska prije nekoliko stoljeća. Rekao je također da se od nastavnika danas traži da pomažu učenicima u usvajanju neslućenih razina pismenosti te dodao kako će im IRA pomoći u stjecanju potrebnih vještina i iskorištavanju svih njihovih mogućnosti. Na koncu je učiteljima diljem svijeta uputio poziv da zajednički rade na poboljšanju života djece. Konferencija je završila najavom 52. godišnje konferencije IRA-e koja će se u svibnju sljedeće godine održati u Torontu u Kanadi.

ćemo samo glumca (i pisca knjiga/slikovnica za djecu) Johna Lithgowa (serijal Treći kamenčić od Sunca) i svjetski poznatoga pisca krimića Jamesa Pattersona. Većinu se izlaganja predstavljenih na ovoj konferenciji može pronaći na mrežnim stranicama IRA-e (www.ira.org), a one značajnije i kupiti snimljene na CD-ROM-u ili DVD-u. U neformalnom je dijelu konferencije organiziran niz doručaka/ručaka s poznatim autorima te večer poezije i pripovijedanja priča u kojoj su mogli sudjelovati svi sudionici konferencije. Nezaboravan je pak događaj za sve sudionike bila tematska zabava dobrodošlice Taste of Chicago organizirana na poznatom čikaškom Navy Pieru. Zabava je završena koncertom poznatoga glazbenog sastava Blues Brothers. U okviru konferencije organizirana je i velika izložba nakladnika, strukovnih udruga i komercijalnih proizvođača na kojoj su se sudionici mogli upoznati s najnovijim obrazovnim pomagalima, knjigama i slikovnicama te ih kupiti. Usporedo sa stručnim dijelom konferencije održan je i niz jednako važnih sastanaka na kojima su dodijeljene nagrade za inovati-

(Zahvaljujem se Ministarstvu kulture i Osječko-baranjskoj županiji koji su mi omogućili sudjelovanje na Konferenciji)

Predstavljanje 51. godišnje konferencije Međunarodne čitateljske udruge u Osijeku Maja Krtalić

Dana 24. svibnja 2006. godine predsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković predstavila je na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku 51. godišnju konferenciju Međunarodne čitateljske udruge. Mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković su-

djelovala je na istoj kao jedina predstavnica Hrvatske. Zanimljivo izlaganje Predsjednice o stručnom i popratnom društvenom programu konferencije bilo je popraćeno brojnim fotografijama.

12

lipanj 2006.indd 12

7.7.2006 20:01:55 Process Black


TEMATSKI OSVRTI Listati, čitati, dirati, slušati… voljeti knjigu Ivana Kukovec

Ušao je u kùpē, odložio jaknu i štap na policu iznad sebe, a torbu na sjedalo do svoga i sjeo. Iz torbe je izvadio dvije hrpe u najlon zamotanih, bijelih bjelcatih listova papira s perforacijama. Zavukao je ruku ispod najlona i prstima počeo prelaziti po rubovima papira. Odjednom je iz najlona izvukao čitavu hrpu papira i prstima prelazio po nevidljivim slovima, redak po redak, list po list… Što li znači čitati i znam li ja čitati, pitala sam se. Prisjećajući se svoga prvog susreta s knjižnicom u koju sam ušla sama, na nagovor prijatelja, kada sam imala tek nešto više od četiri godine i zbog toga još nisam mogla postati njezinim članom pa sam morala nagovoriti tetu knjižničarku da mi “na povjerenje” posudi slikovnicu Mačak u čizmama, često se pitam na koje se načine ljudi susreću s knjigom, tko ih, kako i kada uvodi u svijet knjiga i čitanja, kada nastupa onaj “kvalitativan trenutak” u kome zavole ili ne zavole knjigu i čitanje te na kome je odgovornost ako netko ne zavoli čitanje. Poznata je kineska izreka da je “knjiga poput vode, uvijek si probije put”, a mi smo svakog dana tome svjedoci. Velika je odgovornost roditelja za razvoj djeteta kao čitatelja, oni mogu i moraju biti važna poveznica između djeteta i knjige; vjerovali to oni ili ne, knjiga i djecu voli. Slike katkad govore mnogo više od riječi…

Dječak s knjigom1

Može se smatrati razumljivim da će djeca koja su okružena knjigama i roditeljima koji čitaju zavoljeti čitanje, no strastveni zaljubljenici u knjigu postaju katkad i djeca koja se s knjigom u obitelji nisu srela, dok s druge strane čitanje smatraju odbojnim mnogi ljudi koji su u najranijem djetinjstvu bili svjedoci roditeljskog druženja s knjigom. Dok istovremeno s pojavom računala i proporcionalno s porastom informatizacije raste zabrinutost za sudbinu knjige u papirnatom obliku, tržište je knjigama i više nego preplavljeno; promocija knjiga uzela je maha, no nijedna od marketinških metoda još nije uspjela postići rezultate preporuka dobro znane Oprah Winfrey koja je svojedobno put prema knjizi pokazala milijunima Amerikanaca. Sve knjige, njih oko četrdesetak, postale su bestselerima nakon što ih je Oprah jednostavno – preporučila. Šećući internetom nailazimo na “internetske knjižare” mnogo češće negoli na “internetske knjižnice”, reklame za knjige blješte sa svih strana, prema različitim kategorijama: sadržaju, formatu, cijeni, jeziku… 1

Slike preuzete s mrežnih stranica http://www.read2kids.org/ getinvolved.htm (2005-03-17) i http://www.booktrusted.com (2005-03-17)

Beba s knjigom

13

lipanj 2006.indd 13

7.7.2006 20:01:55 Process Black


slikama povezanih zajedničkim hrptom koji kao cjelina služe čitanju ili proučavanju”, dok prema istom izvoru čitati znači “raspoznavajući slova i znakove razumijevati što je napisano.” 3 Što je to u knjizi da svakodnevno stječe prijatelje za cijeli život? Iza tih, moglo bi se reći najosnovnijih, značenja krije se, po svemu sudeći, široka pozadina. Koliko je ljudi, toliko postoji različitih čitatelja. Neki knjigu traže prije svega radi zabave, opuštanja, odmaka od svakodnevice, drugi ju pak rabe isključivo kao izvor informacija; nekima knjiga nudi građu i poticaj za razmišljanje, razvoj vlastitih stavova i mišljenja. Zanimljiva tipologija čitatelja donesena je u njemačkoj studiji pod nazivom Bücherlesen in der Erlebnisgesellschaft : Bücher – ‘Medienklassiker’ mit hoher Erlebnisqualität (Čitanje knjiga u doživljajnom društvu: knjige – klasični mediji s visokom kvalitetom doživljaja). Za otprilike četvrtinu ispitanika čitanje igra važnu ulogu u njihovom socijalnom doživljaju. Pod socijalnim doživljajem smatra se: • “Kvazisudjelovanje” u životu drugoga • Likovi u djelu kao “dobri prijatelji” • Jačanje osjećaja pripadnosti • Pomoć pri orijentaciji u svakodnevici Prema doživljaju koji donosi čitanje, čitatelje se dijeli na četiri različita tipa:

Slušati knjigu2

U najnovije je vrijeme mnogo besplatnih elektroničkih knjiga za odrasle, interaktivnih slikovnica i sl. U mnogim situacijama takve su knjige vrlo dobar poticaj za čitanje, pogotovo djeci, no slažem se sa svima koji odaju počast ljudima koji romane od nekoliko stotina stranica radije čitaju sjedeći za računalom negoli držeći knjigu u ruci. Audio knjige također pripadaju novim oblicima knjiga i vrlo su dobro rješenje za čitatelje s posebnim potrebama, ali i one koji sjedeći u vlaku, autobusu, zrakoplovu ili krevetu knjigu radije slušaju negoli čitaju. Okruženi najnovijom tehnologijom, u susretu s najrazličitijim knjigama i njihovim inačicama, u današnje vrijeme možemo opravdanim smatrati pitanje što je zapravo knjiga. O knjigama su napisani mnogi citati. Pisali su ih i pišu oni koji knjizi pristupaju s mnogo ljubavi, pažnje i poštovanja te je uspoređuju s mnogim pojavama u svijetu i prirodi. Jedna je od takvih mongolska izreka “Izlazak sunca budi prirodu, čitanje knjige prosvjetljuje glavu.” ili Ciceronova “Soba bez knjiga slična je tijelu bez duše.” Knjiga sama po sebi, u tradicionalnom smislu riječi, ima vrlo jednostavno određenje u rječnicima. Prema Vladimiru Aniću, knjiga je “više listova s tekstom ili s tekstom i

1. Oduševljeni kompenzacijski čitatelj

On sasvim uranja u radnju, gotovo postaje njezinim dijelom te snažno sudjeluje u tom drukčijem svijetu (dimenzija socijalnog doživljaja). Građa mu nudi orijentaciju, potiče ga na razmišljanje, iz nje može nešto saznati i naučiti. Za njega čitanje ima visoko emocionalno značenje i pruža mu kompenzaciju (postizanje ravnoteže, razbibrigu). Tom tipu pripadaju najčešće starije žene koje mnogo čitaju, posebno ljubavne romane i žensku literaturu. One žele svojoj mašti dati krila, društvene su, rado gledaju televiziju, posebno emisije o osobnim, istinitim događajima.

2

3 Anić, Vladimir. Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber, 2004.

Slika preuzeta s mrežne stranice http://www.biblio-globus.us/ images/audio_book.jpg (2006-03-07)

14

lipanj 2006.indd 14

7.7.2006 20:01:55 Process Black


TEMATSKI OSVRTI

čin, svaki joj pridaje drukčiji značaj i na svoj način tumači njezin sadržaj. Svaki čitatelj knjigu bira na neki samo sebi svojstven način, u određeno vrijeme, na određenom mjestu. Neke čitatelje knjizi privuče već njezin omot. Toga su svjesni i sami autori knjiga, koji s mnogo truda i pažnje odabiru “prikladnu” omot-koricu za svoje djelo. Neki posežu samo za knjigama s top ljestvica knjižara. Neke čitatelje knjizi privuče tek odgledani film snimljen prema pisanom predlošku. Čini se da nema čitatelja koji će čitati bilo koju knjigu, već svatko traži i pronalazi baš neku svoju, neku “isključivo za sebe”. U knjigama obilazimo daleke, istražene i neistražene krajeve, susrećemo likove, poistovjećujemo se s njima tražeći neke od svojih osobina, obilježja svoga karaktera, na temelju njihovih postupaka tražimo rješenje za svoje probleme ili ideje za neko svoje buduće djelovanje, proživljavamo ono što doživljavaju likovi, zauzimamo nečiju stranu prema vlastitim stavovima i osjećajima. Što zapravo tražimo u knjigama? Informaciju? Zabavu? Katarzu? Odlaskom iz vlastitoga svijeta u neki drugi, stvarni ili izmišljeni, tražimo li nešto drugo doli sami sebe?!

Takav tip čitatelja, za razliku od ostalih, svoje osobine može pronaći i među ostala četiri tipa čitatelja, odnosno među različitim dimenzijama doživljaja čitanja. 2. Ritualni Wellness čitatelj

Ovaj tip obuhvaća 19% čitatelja. Čitanje za njega znači postizanje ravnoteže i razbibrigu, rasterećenje od stresa nakupljenoga tijekom dana, ali mu pruža i emocionalno zadovoljstvo. On rijetko gleda otvorene emisije, ali puno čita, naročito krimiće, znanstvenu fantastiku, povijesne romane i romane vedroga prizvuka. Pri čitanju je potpuno udubljen u radnju, a knjigu najradije nosi sa sobom u krevet, kadu, na bazen, plažu, u vlak ili autobus. 3. Selektivni čitatelj – tragač za informacijom

Takvom je čitatelju uglavnom stalo do informacije i saznanja. U njega su emocionalne komponente čitanja ipak prisutne, ali su u drugom planu. Postizanje ravnoteže čitanjem i socijalni doživljaj kod čitanja za njega ne igraju nikakvu ulogu. On je najčešće muško, ima između 14 i 49 godina i natprosječno je obrazovan. Prednost daje stručnoj literaturi, referentnoj i hobi literaturi. Ljubavni romani, žensko štivo i knjige vedroga sadržaja nisu na njegovoj listi potražnje, ali u prosjeku često prati televizijski program.

“Voljeti knjigu znači voljeti svoj svijet u svijetu knjige prepoznat. Idući za knjigom, idemo sebi u susret.” Esad Bajtal

4. Suzdržani orijentacijski čitatelj

On u literaturi traga za raznolikošću i dubinom doživljaja. Sve dimenzije doživljaja kod njega se natprosječno utiskuju. Čitanje iz zabave za njega ne igra važnu ulogu. On čita relativno malo i nije posebno sklon određenom žanru. Nema razvijenu sklonost slobodnim aktivnostima, u prosjeku mnogo gleda televiziju bez davanja prednosti određenim tipovima emisija. Ovom tipu čitatelja često pripadaju stariji, slabije obrazovani muškarci. Navodi se kako se četvrti tip čitatelja rijetko nalazi u srži istraživanja te da mu se u literaturi na temu čitanja i čitatelja pridaje najmanje pažnje. Putove čitatelja prema knjizi i knjige prema čitatelju nemoguće je jednoznačno odrediti. Svaki od čitatelja knjizi pristupa na različit na-

Literatura: Anić, V. Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber, 2004. Bajtal Esad. Čovjek u zrcalu knjige. URL: http://users.skynet.be/orbus/zbornik/covjek_u_zrcalu_ knjige.htm (2006-03-07) Čudina – Obradović, M. Igrom do čitanja: igre i aktivnosti za razvijanje vještina čitanja. Zagreb: Školska knjiga, 2002. Razgovor s mr. sc. Ljiljanom Sabljak. Čitanje i pisanje najvažniji su vezivni elementi društva //Glas Koncila 12 (1552). Studija Bücherlesen in der Erlebnisgesellschaft URL: http://www.stiftung-lesen.de/forschung/neues/Erlebnisgesellschaft.html (2006-03-06) Tvornica bestselera Oprah Winfrey. URL: http://www.tportal.hr (2006-03-06)

15

lipanj 2006.indd 15

7.7.2006 20:01:55 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... BookCrossing – Knjiga na slobodi Drahomira Gavranović

Prema Concise Oxford English Dictionary (2004.), bookcrossing je definiran kao postupak namjernoga ostavljanja knjiga na javnom mjestu, a sve s ciljem da ih druga osoba uzme i pročita te s njima učiniti isto. Početkom 2001. godine, Ron Hornbaker i njegova supruga Kaori, potaknuti stranicama www.PhotoTag.org pomoću kojih se mogu pronaći fotoaparati koji su na raspolaganju negdje u svijetu i fotografije koje su njima uslikane te još nekim sličnim stranicama, razmišljali su koje bi to predmete ljudi uživali tražiti. Pogledom na policu s knjigama, Ronu je sinula ideja. Dakako da se radilo o knjigama. Zajednički su osmislili naziv – bookcrossing. Kaori je osmislila logo, izradili su mrežne stranice i četiri tjedna nakon rođenja ideje, one su na adresi www.bookcrossing. com puštene su u promet. Potrebno je naglasiti da je bookcrossing besplatna aktivnost i oslanja se na dobru volju i entuzijazam sudionika – bookcrossera. Iako se krenulo s idejom o svijetu kao velikoj besplatnoj knjižnici, s vremenom je porastao broj zainteresiranih za ovu aktivnost te je postalo teško održavati stranice i pratiti rast broja članova i prijavljenih knjiga. Iz tih se razloga uvela svojevrsna naknada za troškove održavanja stranica. Iako je sama prijava na stranicama i dalje besplatna, nove naslove mogu prijavljivati samo članovi koji su kupili neke od proizvoda iz ponude online trgovine (naljepnice koje se lijepe na knjigu koja se pušta na slobodu i sl.). Tim postupkom članovi dobivaju “krila” oko svoga imena. Da bi član dobio krila, potrebno je uplatiti oko 5$. Osnivač bookcrossinga, Ron Hornbaker, spominje tri najvažnije stvari koje poku-

šavaju naučiti svakoga novog člana: ‘3 R-a’ bookcrossinga: to Read (čitati), to Register (prijaviti) i Release their books for others to enjoy (pustiti knjigu u optjecaj kako bi i drugi mogli uživati). Svaka knjiga koju prijavite na stranice s bibliografskim podacima dobiva BCID (bookcrossing ID) broj koji knjigu identificira u bazi. S tim se brojem knjiga prijavljuje na stranice ukoliko se pronađe negdje u svijetu. Uz knjigu se može napisati i adresa na kojoj je ostavljena ili se može napisati da je knjiga “u divljini”, odnosno mjesto je nepoznato. Postoji i tzv. kontrolirano puštanje knjige u optjecaj, npr. BookRing (prsten) – knjiga putuje iz ruke u ruku točno određenog broja članova i nakon što je pročitaju svi koji su željeli, ona se vraća vlasniku. Treba naglasiti kako je bookcrossing u praksi već postojao, ali je uz pomoć interneta poprimio svjetske razmjere te je postao poznat širem krugu ljudi. Da biste postali članom ove svjetske virtualne knjižnice potrebno je imati pristup internetu, ali možete to prakticirati i bez mrežnoga okruženja, prosljeđujući knjige iz ruke u ruku. Međutim, u tom slučaju nećete ostaviti traga na stranicama www.bookcrossing.com. Kada se otvore spomenute stranice, potrebno je prijaviti se pod jedinstvenim imenom (screen name) i ostaviti svoju email adresu. Učlanjenje je besplatno. Svaki član može sam stvoriti svoj profil, odnosno uređivati svoje podatke kada i kako to želi. Iako nemate spomenuta krila oko imena, i dalje možete sudjelovati u raspravama na forumu ili možete upisivati knjige ukoliko ste ih pronašli negdje u svijetu. Osim osobne 16

lipanj 2006.indd 16

7.7.2006 20:01:56 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

stranice, svaki član ima i tzv. bookshelf page (polica s knjigama) na kojoj piše koliko je i koje knjige registrirao, tko su mu prijatelji, odnosno drugi bookcrosseri koje kontaktira i sve ono što je sam o sebi napisao, a želi da to i drugi vide. Ukoliko je riječ o osobi mlađoj od 13 godina, potrebno je odobrenje punoljetne osobe za učlanjenje (roditelja ili knjižničara). Zanimljivo je reći da su školske knjižnice prve uočile potrebu učlanjenja u bookcrossing, a sve s ciljem promicanja čitanja lektirnih djela kod djece. Svaki novi član dobiva mail dobrodošlice s osnovnim uputama i savjetima. Stranice su prepune informacija, uglavnom o knjigama, ali i o mnogim drugim temama. Dio s najčešćim pitanjima (FAQ) vrlo je detaljno i duhovito obrađen, pitanja su postavljena upravo onako kako bi to učinio svatko tko naiđe na nekakav problem, a odgovori su pisani isto tako, sa znakovima čuđenja, riječima iz razgovornog jezika, poštapalicama i sl. Bookcrossing je poznat diljem svijeta. Svaka država koja se želi posvetiti razvoju bookcrossinga na svojim prostorima prevodi mrežne stranice na vlastiti jezik. Tada se govori o zrcalnim stranicama (mirror pages), tj. stranicama koje su identične izgledom onim američkim, samo su na drugom jeziku i prilagođene su potrebama korisnika određene države. Tako svoje bookcrossing zrcalne stranice već imaju Italija, Danska, Francuska, Španjolska, Poljska i mnoge druge države. Trenutačno je stanje na stranicama www. bookcrossing.com sljedeće: broj članova – gotovo 472 tisuće te više od 3 milijuna prijavljenih knjiga koje “putuju” svijetom. Broj je hrvatskih članova do danas porastao na 415, ali gotovo nijedan nije aktivan. To se može pripisati nepovjerljivosti prema internetu, ali i prevelikoj ljubavi prema knjizi od koje se teško rastajemo. Uvijek postoji velika vjerojatnost da će knjiga ostati zauvijek “na slobodi” ili će ju netko ponijeti kući i spremiti na svoju policu. Tek 25% knjiga pronađe put

do stranica na kojima su prijavljene i vlasnici dobiju povratnu informaciju o njima. BookCrossing Hrvatska – Knjiga na slobodi

Praksu oslobađanja knjiga u Hrvatskoj započeo je gospodin Velimir Šubert, vlasnik Naklade Esdea iz Oroslavja. Krajem 2003. godine počeo je s ostavljanjem knjiga na javnim mjestima i do 11. travnja 2005. “oslobođeno” je ukupno 3275 knjiga. Za razliku od ostalih država uključenih u bookcrossing, Hrvatska nema zrcalne stranice koje se podudaraju s američkim, logo je posve različit, nisu povezane s ostalim stranicama, a knjige koje su puštene na slobodu uglavnom su vjerskog sadržaja. Hrvatske se stranice nalaze na adresi www.bookcrossing-croatia.org i tamo možete pročitati o projektu Knjige na slobodi, prijaviti se na stranice, sudjelovati u raspravama s ukupno 3 člana foruma i sl. Na hrvatskim stranicama prijavljeno je 29 korisnika i 2421 knjiga je u optjecaju, ali nema povratnih informacija o aktivnostima. Ne može se utvrditi koliko je knjiga pročitano i koliko ih je promijenilo mjesto. Ukratko, čini se da je hrvatski projekt Knjige na slobodi ponukan nekim motivima koji se razlikuju od onih američkih osnivača. Otkako je projekt pokrenut, prijavila sam se na stranice u želji da sudjelujem, ali već nekoliko mjeseci čekam odgovor na postavljena pitanja o tome zašto se hrvatske stranice i ideja toliko razlikuju od izvornih. Pokušala sam sudjelovati na forumu, ali mi se čini da sam jedini aktivan član od nas troje sudionika s ukupno dva odgovora. Ukratko, BookCrossing Hrvatska hvalevrijedan je pothvat, samo je šteta što se zaustavio prije nego je zaživio. Uz malo dobre volje, svatko može postati članom bookcrossinga, kako hrvatskoga tako i američkog. Uz malo sreće, možda i mi jednoga dana pretvorimo cijelu Hrvatsku u besplatnu knjižnicu.

17

lipanj 2006.indd 17

7.7.2006 20:01:56 Process Black


Međunarodni projekt Razvijanje kulture pismenosti: oblikovanje zajednica koje podupiru čitanje, pisanje i obrazovanje za sve mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina

Razvijanje kulture pismenosti: oblikovanje zajednica koje podupiru čitanje, pisanje i obrazovanje za sve naziv je međunarodnoga istraživačkog projekta koji zajedno provode Međunarodna čitateljska udruga (International Reading Association – IRA) i Sekcija za čitanje Međunarodne federacije knjižničnih udruga i institucija, dakle, dvije najveće organizacije koje promiču pismenost na međunarodnoj razini. U projektu se polazi od činjenice da se svaka nacija suočava s porastom zahtjeva u području pismenosti u globalnomu informacijskom dobu. Omogućiti građanima, mladima i odraslima stjecanje vještina i sposobnosti pismenosti, podjednako unutar i izvan tradicionalnih političkih i kulturnih barijera, osnovni je zatjev suvremenog doba. S obzirom na ovaj cilj, posebna se pozornost posvećuje poboljšanju kvalitete obrazovnih sustava. Informacijsko doba ovisit će ne samo o razini pismenosti koja se stječe u školama, već i o tradiciji i običajima koji podupiru i potiču vrijednosti “pismenog ponašanja”. Motivaciju za učenje čitanja i pisanja, kao i motivaciju za korištenje čitanja i pisanja izvan školskoga okruženja uveliko podupire ta tradicija pismenosti, kao i vrijednosti pismenosti. Projekt se uklapa u napore Ujedinjenih naroda i proglašenje Desetljeća pismenosti, kojima je osnovni cilj opća pismenost. U tom se kontekstu pismenost deklarira kao osnovno

ljudsko pravo. Školska pismenost, pismenost odraslih i pristup građi za čitanje povezane su strategije u dosezanju toga cilja. Projekt razvijanja kulture pismenosti usmjeren je prema promicanju općega pozitivnog okruženja za čitanje i pisanje, u kojemu te vještine nisu samo široko rasprostranjene, nego je izbor čitanja i pisanja dio svakodnevnog života djece i odraslih. Danas postoje kulture razvijenih zemalja svijeta u kojima je postignuta visoka razina obrazovanja i izvrsnosti u čitanju i pisanju. No, karakterizira ih izbor da se ne čita i ne piše. U takvim kulturama nestaju knjižnice, opadaju pretplate na novine, a tehnologija (radio, televizija, MP3, DVD itd.) nastavlja razarati vrijeme za čitanje. Namjera toga istraživačkog projekta nije istražiti koja je zemlja najpismenija, nego izvijestiti kako kulture potiču pismenost i kako koriste “pismeno ponašanje” kao poveznicu u kreiranju zajedničke kulture. Zadaća je prikupiti studije slučajeva, razgovora, izvještaja o razumijevanju društvenih i kulturoloških konteksta, razviti bazu statističkih podataka s ciljem razvijanja kulture pismenosti na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Svi zainteresirani za uključivanje u ovaj projekt mogu se obratiti njegovom voditelju Jimu Wileu, direktoru IRA-inog Odjela za međunarodni razvoj na e-mail: JWile@reading.org.

18

lipanj 2006.indd 18

7.7.2006 20:01:56 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Kako je čitanje postalo cool: nizozemski nacionalni projekt poticanja čitanja Irena Dumančić

O ideji…

Kad 72 629 djece poželi sudjelovati u jednom natjecanju i kad je glavna nagrada toga natjecanja knjižni bon kojim se može kupiti mnoštvo knjiga… onda je to zaista posebno natjecanje! A upravo se to svake godine iznova događa u Nizozemskoj. Već trinaestu godinu zaredom tisuće se djece natječu za prestižni naslov najboljega “čitača naglas” u zemlji. Ovaj je projekt samo jedan od mnogih koji se tijekom godine održavaju u cijeloj Kraljevini Nizozemskoj, a sve sa svrhom promicanja čitanja.

Projekt je namijenjen djeci između 10 i 12 godina, a uloga mu je promovirati važnost i ljepotu čitanja naglas i čitanja uopće. U ovoj dobi djeca postaju, tehnički gledano, dobri čitači. Ono što im okolina mora osigurati je bogato i raznovrsno čitateljsko okruženje u kome će dijete s radošću i užitkom nastaviti svoje čitateljsko putovanje iz ranog djetinjstva, kad mu je bilo čitano. Istraživanje koje je potkrijepilo ideje pokretača projekta te bilo nadahnuće za neke nove nacionalne projekte provedeno je u Nizozemskoj 1999. godine.1 Ono je tada pokazalo da se djeci do 12. godine više ne čita redovito. Postotak djece između 3. i 5. godine života kojoj se čita bio je izrazito visok, čak 95%, ali kako djeca rastu taj postotak naglo pada; samo je 40% djece između 9. i 12. godine kojoj se čita. Činjenici da čitanje djetetu pomaže u učenju čitanja i razvoju osjećaja za jezik Nizozemska zaklada za čitanje ovim projektom dodaje novu dimenziju: važnost uživanja u čitanju. Ideja promoviranja čitanja djeci obuhvatila je projektom upravo tu osjetljivu skupinu djece (između 10. i 12. godine) kojoj se više ne čita tako često. Ideja je projekta potaknuti djecu koja vole čitanje da svoju radost podijele s drugima, s onima koji vole slušati, a možda i sami čitati. Ili će upravo sada zavoljeti čitanje… Na dobitku su i čitač i slušatelj (i knjiga).

O organizatoru…

Inicijator i organizator projekta je Nizozemska zaklada za čitanje (Stichting Lezen) u suradnji s Nacionalnom zakladom za promociju nizozemske knjige (Collectieve Propaganda van het Nederlandse Boek - CPNB) i Nizozemskim udruženjem narodnih knjižnica (De Vereniging van Openbare Bibliotheken). Nizozemska je naklada za čitanje utemeljena 1988. godine na inicijativu Nizozemskog udruženja knjižara, Nizozemskog udruženja izdavača te Nizozemskog udruženja narodnih knjižnica, a cilj joj je promovirati užitak u čitanju, i to podjednako na nizozemskom i na frizijskom, drugom službenom jeziku u Kraljevini Nizozemskoj. Godine 1994. zaklada postaje nacionalna platforma za poticanje čitanja. Uz pružanje potpore postojećim projektima na području čitanja, zaklada potiče i nova istraživanja, aktivnosti i projekte koji promoviraju čitanje. Svoje djelovanje usmjerava prema posebnoj dobnoj skupini: djeci od 0 do 18 godina, a jedan joj je od ciljeva povezivanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih inicijativa. Zaklada je ujedno i nacionalni informativni centar za razmjenu informacija s područja čitanja.

O natjecanju…

U projektu mogu sudjelovati sve osnovne škole u Nizozemskoj, uključujući i škole za djecu s posebnim potrebama. Svake godine u proljeće, u svim osnovnim školama koje 1

Oudere kinderen worden weinig voorgelezen (1999). Amsterdam: TNS NIPO in opdracht van Stichting Lezen.

19

lipanj 2006.indd 19

7.7.2006 20:01:57 Process Black


“natjecateljsko čitanje” mora biti primjerena njegovoj dobi. Što izbor knjiga za natjecanje govori odraslima, roditeljima i stručnjacima? Odgovor je jednostavan: izbor knjiga jasno upućuje na čitateljski ukus te dobne skupine, na činjenicu tko su njihovi omiljeni autori i koje su njihove najdraže knjige. Kad se iz velike brojke sudionika s početka ovoga teksta “iskristaliziraju” školski pobjednici (ove godine njih 2 827), jedan statistički podatak posebno plijeni pozornost, a držim kako u njemu možemo prepoznati i našu čitateljsku populaciju te dobi: od ukupnoga broja školskih pobjednika 533 su dječaci, a 2 294 djevojčice. Možda je upravo to predmet neke naše buduće akcije! Čitanje pobjeđuje! Svi se mladi natjecatelji potiču na lijepo i pravilno čitanje, pa je tako posebna pozornost usmjerena na razgovjetnost i primjerenu brzinu čitanja, na pravilnu upotrebu glasa i intonacije, kao i na odnos s publikom. No, ono što čitavo natjecanje čini tako posebnim i popularnim upravo je čarolija čitanja kojom čitač zna i može “začarati” svoje slušatelje. U velikoj dvorani glazbenoga centra Vredenburg u Utrechtu, gdje je ove godine održana konačnica natjecanja, po tišini u koju bi utonulo 1 300 uzvanika (a među njima većina djece – navijača) ponesenih slušanjem moglo se naslutiti tko će od natjecatelja ponijeti laskavu titulu ovogodišnjega nacionalnog pobjednika u čitanju naglas.

Jedna od natjecateljica u čitanju naglas

sudjeluju u natjecanju započinje pravo čitateljsko uzbuđenje: biranje školskoga pobjednika! Školski pobjednik odlazi na lokalno, a lokalni pobjednik potom na regionalno natjecanje. Svaka od 12 regija bira svoga pobjednika, a među 12 najuspješnijih čitača i čitačica, u velikoj i svečanoj čitateljskoj konačnici biva izabran nacionalni pobjednik u čitanju naglas. Što je zadatak natjecatelja? Svaki natjecatelj ima dva zadatka. Prvi je zadatak u nekoliko rečenica predstaviti slušateljima knjigu koju će čitati, dakle – pridobiti pozornost publike za ono što slijedi. A ono što slijedi prava je vještina! U pet minuta, koliko svaki natjecatelj/natjecateljica ima na raspolaganju, mladi će čitači svojim nadahnutim stilom, glasom i pravilnim čitanjem pokušati osvojiti srce publike (i žirija). Pravi festival napetoga štiva, odličnih čitača i “vatrene”, ali i disciplinirane publike. Kako se odabire knjiga za čitanje? Svaki natjecatelj samostalno izabire knjigu i odlomak koji će čitati skupini djece. Kako to nije uvijek jednostavno, cijeli je niz pomagača: učitelji, knjižničari, narodne knjižnice, roditelji, knjižare za djecu. Pomoć stiže i s interneta. Na mrežnoj stranici www.leesplein.nl (koju je razvila i uređuje Nizozemska udruga narodnih knjižnica), namijenjenoj djeci različite dobi (od 0 do 18 godina), djeca mogu, uz raznovrsne informacije s područja čitanja, jednostavno potražiti dobar naslov ili zanimljivog autora. Knjiga koju dijete odabere za

Pobjednica ovogodšnjeg natjecanja

20

lipanj 2006.indd 20

7.7.2006 20:01:57 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Nagrade. Znamo, nagrade su uvijek važne. Ali na ovoj pozornici pretvorenoj u kraljevsko prijestolje, koje doslovno počiva na raznobojnim knjigama, a povrh koga se zlati velika kruna (logo projekta), svaki je čitač nagrađen već samim činom sjedanja na prijestolje. No, svaki čitač koji sudjeluje u tom završnom svečanom događaju dobiva na kraju, uz cvijeće i diplomu, i nešto što ga čini još posebnijim. A to je mišljenje stručnoga žirija, koji se na kraju ovog natjecanja obraća svakom natjecatelju i ističe najpozitivniju odliku njegovog/njezinog čitanja. No, od 12 dobrih čitača stručni je žiri (koga su činili književnica za djecu, TV voditelj i dvoje glumaca) morao izabrati troje uistinu najboljih, a među njima proglasiti pobjednika. Troje najboljih čitača osvojilo je i posebne nagrade, knjižne bonove za kupnju knjiga po izboru. Pobjednik osvaja pobjedničku krunu, još jedan knjižni bon za kupnju knjiga po izboru te skulpturu krune - prijenosnu nagradu za svoju školu. A zatim slijede i druge “slatke” obveze kao što su davanje intervjua nacionalnoj televiziji, gostovanje u dječjim televizijskim i radio programima i knjižnicama, sudjelovanje u radu žirija za sljedeću godinu… Ukratko - ozbiljan rad na promicanju čitanja! No, prema reakciji ovogodišnje pobjednice, djevojčice Brechtje Boerboom, to uopće neće biti težak posao.

skih natjecanja upoznaju jedni druge. Stručan žiri, prikladan prostor, ugodno okruženje, nagrade za pobjednike, slanje pozivnica i suradnja s lokalnim medijima samo su neke od zadaća koje narodne knjižnice obavljaju u projektu. “No, da bi narodne knjižnice mogle uspješno ostvariti svoju ulogu u projektu, ključna je koordinacija i dobra suradnja svih institucija uključenih u projekt.”, ističe Sanders. Ovogodišnji rekordan broj natjecatelja i sjajan odjek u javnosti pokazuju da su u tome uspješni. Počinju pripreme za 2007. I za kraj…

Predstavljeni projekt dio je Čitateljskog kalendara Nizozemske koji svake godine postaje sve duži i sve bogatiji. Već u siječnju kalendar se svečano otvara Doručkom za čitanje naglas, neobičnim i glasovitim doručkom koji okuplja znana nizozemska lica sa samo jednim ciljem: čitati djeci. Ove su se godine nizozemskoj princezi Laurentien u čitanju priključili filmski glumci, čak 55 članova parlamenta, književnici i mnogi drugi. Doručak je uvod u dvanaestodnevno druženje s knjigama, slikovnicama i književnicima koje se odvija pod zajedničkim imenom Dani za čitanje naglas. U središtu pozornosti ove su godine bili najmlađi, oni koji još ne čitaju sami, odnosno njihovi roditelji. Dani za čitanje naglas svoje vjerne čitače i slušatelje nalaze u dječjim vrtićima, igraonicama, osnovnim školama i knjižnicama. Pored velikih nacionalnih projekata, u Čitateljskom je kalendaru i dugačak niz manjih projekata, akcija, tečajeva, predavanja i druženja, a sve ih povezuje čitanje i promocija čitanja. Jer… “Čitanje je cool!”, repao je poznati nizozemski reper u stankama između čitanja na ovogodišnjemu natjecanju za najboljeg čitača naglas. Djeca su se složila, a slažemo se i mi.

Uloga narodnih knjižnica u projektu

“Narodne su knjižnice nezamjenjive u projektu”, ističe s osmijehom voditeljica programa za mlade pri Nizozemskom udruženju narodnih knjižnica i koordinatorica za narodne knjižnice u ovomu projektu, gospođa Truuske Sanders. U razgovoru s njom saznajemo da se ove godine čak 361 narodna knjižnica uključila u projekt. Već u pripremnom dijelu natjecanja, u suradnji sa školama, narodne knjižnice širom otvaraju svoja vrata svim zainteresiranim natjecateljima i razredima. Knjižničari s puno entuzijazma pomažu u odabiru knjiga i njihovoj posudbi. Od najvećih do najmanjih općina, upravo su narodne knjižnice mjesta na kojima pobjednici škol-

Zanimljive stranice: www.debibliotheken.nl (Nizozemsko udruženje narodnih knjižnica; nl./engl.) www.lezen.nl (Nizozemska naklada za čitanje; nl.) www.cpnb.nl (Zaklada za promociju nizozemske knjige; nl./ engl.)

21

lipanj 2006.indd 21

7.7.2006 20:01:58 Process Black


Digitalna zbirka učeničkih slikovnica u Osnovnoj školi Dubovac Ana Sudarević

Informatička pismenost, njezino poticanje i kreativna primjena, od ove školske godine postaje jedan od glavnih zadataka knjižnice Osnovne škole Dubovac u Karlovcu. Zahvaljujući sveprisutnoj informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji u školama, kod kuće i na javnim mjestima, učenici postaju sve svjesniji činjenice da je ova vrsta pismenosti u današnje vrijeme neophodna, te je stoga razumljivo da pokazuju i sve više zanimanja za njezino korištenje (računala, skeneri, digitalni fotoaparati i kamere, mobiteli itd.). Interesna skupina Mladi knjižničari, koju čini petnaestak učenika šestih i sedmih razreda, pokazala je veliku želju naučiti skenirati i općenito produbiti svoje znanje o radu na računalu, odnosno s računalnim programima. Budući da je knjižnica dobro tehnički opremljena i ima pristup građi, odlučila sam im u tome pomoći kroz praktični rad čiji će rezultat biti Digitalna zbirka učeničkih slikovnica. Zbirka će se sastojati od petnaest slikovnica koje su za natječaj Moja prva knjiga 2005. (http:// www.cns.hr/hr_dog_pobjednici.htm) sami izradili (ilustrirali i sastavili tekst) učenici od 2. do 8. razreda Osnovne škole Dubovac. Iako su to nenagrađeni radovi (koji nisu tiskani), izuzetno su maštoviti, originalni i kreativni te zavrjeđuju da ih se vidi i čita. Cijeli se projekt sastoji od tri dijela. U prvomu, teorijskom dijelu, koji je započeo u listopadu 2005., učenici su upoznati s novim pojmovima iz područja digitalizacije te s osnovama rada pomoću nove tehnologije (skenera i računala) i potrebnih programa. Potom je slijedilo odabiranje slikovnica prema sljedećim kriterijima: zanimljivost, maštovitost i urednost. Trenutačno je u tijeku drugi, praktični dio u kojemu učenici skeniraju slikovnice i prepisuju tekstove. Također, prikupljaju se informacije o autorima slikovnica. Valja istaknuti da su se Mladim knjižničarima u radu na oblikovanju digitalne zbirke pridružili i učenici koji pohađaju dodatnu nasta-

Mladi knjižničari pripremaju građu za digitalnu zbirku

vu iz engleskoga jezika, a koji će sve tekstove slikovnica prevesti na engleski. Potom slijedi obrada fotografija i korektura tekstova te oblikovanje zbirke. Gotova zbirka bit će dostupna putem interneta i na CD-ROM-u. Budući da se školska godina bliži kraju, s oblikovanjem zbirke nastavit će se tijekom sljedeće školske godine. Ovim se projektom želi razviti nekoliko vrsta pismenosti - informacijska pismenost i kreativnost u radu sa suvremenim informatičkim alatima, potom jezična i gramatička pismenost te, konačno, medijska i digitalna pismenost. Također, nastoji se osposobiti učenike za samostalan rad s novim tehnologijama. Uz to, želi se promovirati originalne radove učenika te ostvariti korelaciju nekoliko nastavnih predmeta (hrvatski jezik, informatika, engleski jezik). Projekt je već najavljen i predstavljen u javnosti (Hrvatski radio Karlovac), na stručnom skupu Proljetna škola školskih knjižničara 2006. te na međunarodnoj konferenciji Libraries in the Digital Age (LIDA). Na LIDA-i je Zbirci dodijeljeno dosad najveće priznanje - nagrada za najbolje stručno izlaganje na posteru. Iako je projekt za sada dobio samo pozitivne kritike, cjelovito vrednovanje tek slijedi jer će Digitalna zbirka učeničkih slikovnica biti potpuno oblikovana tek sljedeće školske godine. 22

lipanj 2006.indd 22

7.7.2006 20:01:58 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Obilježavanje Međunarodnoga dana školskih knjižnica Vojna Tomin

nika koji vole povijesnu literaturu, pa je jedan učenik preporučio nekoliko dobrih povijesnih knjiga: Šugavi srednji vijek, Dvorci i perivoji u Slavoniji, Grička vještica i Lukavi Slaveni. Knjiga Šugavi srednji vijek koju je napisao Terry Deary na tom je učeničkom druženju pobudila posebno zanimanje. Učenik koji ju je predstavljao odabrao je upravo one duhovite i bizarne ulomke koji će ponajbolje predstaviti knjigu i potaknuti druge na čitanje.

Međunarodni dan školskih knjižnica obilježava se zadnjega ponedjeljka u listopadu svake godine različitim školskim aktivnostima (2005. godine bilo je to 24. listopada). Promicanje djelatnosti školskih knjižnica i poticanje čitanja među učenicima glavni su ciljevi svih aktivnosti vezanih uz taj dan. Školske su knjižnice osnovnih škola Vladimir Nazor i Miroslava Krleže iz Čepina dogovorno ove godine zajednički obilježile taj dan. Učenici Osnovne škole Vladimir Nazor sa svojom su školskom knjižničarkom posjetili knjižnicu Osnovne škole Miroslava Krleže te mjesnu Narodnu knjižnicu u Čepinu. Iako neplanirano, posjetili smo i park u centru Čepina te Općinu Čepin. U Osnovnoj školi Miroslava Krleže pozdravila nas je knjižničarka, gospođa Milica Krasnić, a mali nam je zbor učenika nižih razreda uz pratnju udaraljki otpjevao nekoliko lijepih dječjih pjesama. Također, učenici su nas upoznali sa svojim omiljenim pjesnicima i piscima te njihovim djelima. Nakon obilaska Osnovne škole Miroslava Krleže, naši su se učenici u školskoj knjižnici družili s učenicima osmih razreda, svojim vršnjacima. Čavrljalo se uz kolačiće i sok o omiljenim knjigama (horori su među učenicima obiju škola najčitaniji, a slijede ih knjige ljubavne tematike), u opuštenom se raspoloženju zapjevalo, pa čak i zaplesalo uz na brzinu donesenu liniju i glazbene CD-ove. Osnovnu školu Vladimir Nazor predstavljalo je desetak učenika osmih i šestih razreda. Jedini je kriterij u odabiru učenika bio da su aktivni i dugogodišnji čitatelji školske knjižnice. Svaki je učenik dobio zadatak predstaviti učenicima druge škole svoju omiljenu knjigu. Bile su zastupljene uglavnom nove, atraktivne knjige koje većina današnjih mladih čitatelja rado čita: Hobit, kriminalistički romani Stinea, Lažljiva Suzi, Moja mama punkerica, Debela, Sve zbog Ane, Prsti puni mora i dr. Ima i uče-

U narodnoj knjižnici u Čepinu

Jedna je učenica pojasnila razliku između filma i knjige te prednost dala čitanju: “U filmu svatko vidi istu sliku, isto mjesto radnje, iste likove, čuje iste zvukove. No, čitajući knjigu svatko sebi može stvoriti sliku lika, mjesta, zamisliti drugi zvuk. Upravo to volim kod knjiga, a kad je knjiga dobra, zapamtim je duže od neke emisije ili filma na TV-u.” Druga je učenica-čitateljica o čitanju rekla ovo: “Prije mi je TV bio number one, ali sada se sve više okrećem knjigama i više volim pročitati knjigu nego pogledati film. Najviše volim čitati prije spavanja, jer onda najviše razmišljam o radnji i stvaram si sliku.” Nakon posjete osnovnoj školi, obišli smo park u centru sela koji je nedavno obilježio svoj 23

lipanj 2006.indd 23

7.7.2006 20:01:58 Process Black


25. rođendan – na ovu nas je obljetnicu upozorila knjižničarka Milica Krasnić koja je prije 25 godina sudjelovala u sadnji stabala pa je, dakle, jedna od osnivačica spomenutog parka. Zatim je uslijedila posjeta Centru za kulturu Čepin i njihovoj narodnoj knjižnici. Knjižničarka, gospođa Marija Čačić, upoznala je učenike s ulogom i značenjem knjižnice za stanovnike Čepina te vrstama usluga koje knjižnica pruža korisnicima. Učenike se dojmio raznolik i bogat fond ove knjižnice (posebice ona literatura koju školska knjižnica nema). U povratku smo, mada to nije bilo planirano, posjetili i zgradu Općine Čepin, budući da su

neki učenici izjavili da nikada nisu bili u Općini i da bi je voljeli posjetiti. U Općini nas je primio pročelnik za društvene djelatnosti, gospodin Željko Mamić, koji je učenicima pojasnio funkciju općine s posebnim naglaskom na ulozi djelatnosti koju on predstavlja. Učenici su, iako nepripremljeni, postavljali zanimljiva pitanja o raspodjeli općinskoga poreza, o povratu imanja nasljednicima grofova Adamović koji su nekada bili vlasnici feudalnoga posjeda Čepin itd. Učenici su se vratili u školu puni dojmova: vidjeli su druge knjižnice (jednu školsku i jednu narodnu), posjetili Općinu, park, naučili nešto novo o svome mjestu i ugodno se družili sa svojim vršnjacima.

Estetskim čitanjem do lektire Darko Blažević

Kad upitamo korisnike usluga knjižnice1 čemu služi knjižnica, najčešći je odgovor da knjižnica služi kao izvor informacija. Kako bismo koristili raznovrsne informacije koje nam se nude, moramo svladati nekoliko vještina: vještinu čitanja i razumijevanja pročitanog i tehničke vještine pri korištenju računala. Navedene vještine nisu povezane, ali se često koriste istovremeno. Djeca već u ranoj dobi trebaju stvoriti čitateljske navike kako bi čitanjem došla do informacija. Možemo tipkati samo s jednim ili dva prsta ili se ne moramo koristiti računalnim programima, ali teško možemo opstati bez dobro razvijene vještine čitanja. Da bismo se koristili izvorima informacija – knjigama, video zapisima, CD-ROM-ovima, DVD-ima, digitalnim zbirkama, elektroničkim bazama podataka i slično – moramo svladati vještinu čitanja. Dijete koje voli čitati ima ogromnu početnu prednost pri usvajanju znanja u odnosu na djecu kojoj čitanje predstavlja poteškoću. Naime, čitanjem se stječu informacije bez obzira u kojem se obliku one nalaze. Kroz niz aktivnosti Gradska knjižnica

Zadar želi poticati na čitanje. Knjižnica ima materijalni potencijal,2 ali i mnogo stručno obučenih knjižničara koji mogu uvesti djecu u svijet korištenja informacija. Postoje dva razloga zašto smo se uopće počeli baviti temom estetskoga čitanja.3 Kao prvi razlog navodimo poznatu činjenicu da većina učenika ne voli čitati lektiru pa smo željeli ponuditi jedan drukčiji način pristupa lektiri, a drugi bi razlog bila potreba da se buduće učitelje razredne nastave i hrvatskoga jezika upozori na važnosti estetskoga čitanja, jer u sustavu školstva nedostaje podučavanje o čitanju drugima i za druge.4 Učiteljski studiji 2

Knjižnica pored sve tehničke opreme koja korisnicima stoji na raspolaganju i dobrih knjižničara organizira na dječjem odjelu čitanje priča, dok su radionice za tinejdžere, koje se zajedničkim imenom zovu Svaštarnica, vrlo često tematski vezane za čitanje. U multimedijalnoj se dvorani vrlo često organiziraju književne večeri i susreti s piscima. 3 Prema Novaku Novakoviću (Govorna interpretacija umjetničkog teksta, Školska knjiga, Zagreb 1980.), naziv estetsko čitanje nalazimo pod imenom govorna interpretacija umjetničkog teksta ili interpretativno čitanje i recitiranje. Nazive interpretativno, izražajno i estetsko čitanje spominje Dragutin Rosandić, Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb 1986., str. 514-520. Naziv estetsko čitanje koristi Karol Visinko u članku Neknjiževna lektira u osnovnoj školi, Hrčak br. 17., 2003., str. 21.

1 Mislimo na Gradsku knjižnicu u Zadru u kojoj se svakodnevno događaju različite aktivnosti.

24

lipanj 2006.indd 24

7.7.2006 20:01:58 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

“glas sam pronalazio.” 7 Kada čitači ne bi upotrijebili dovoljno energije, nisu dopirali do svojeg slušatelja, a kada bi upotrijebili previše energije, također ne bi došli do slušatelja jer ne bi bili uvjerljivi. Ono što smo trebali postići je fizička ravnoteža u glasu. 8 Za probno estetsko čitanje lektire odabrali smo klasično djelo Vlak u snijegu Mate Lovraka. Postavili smo osnovne zakonitosti kojih se moraju pridržavati svi studenti razredne nastave kada budu učenicima čitali odabrana djela: 1. Moraju odabrati dijelove teksta koji će u konačnici dati pregled događanja u romanu. Nakon pažljivog slušanja učenicima treba biti jasan tijek radnje. 2. Moraju biti zanimljiviji od klasičnoga samostalnog čitanja kako bi potaknuli učenike na čitanje. 3. U estetskom čitanju lektire treba sudjelovati skupina od najmanje četiri ili pet članova kako bi ponudili raznolikost. Svaki se sudionik pojavljuje najmanje dva puta i svaki put mora odabrati drugi tip teksta kako bi sam čin estetskoga čitanja bio raznolik. Prvi je uvjet da bi se uopće moglo estetski čitati to da glas čitača bude jasan i čist, a zatim da bude dovoljno glasan i da ima punoću, što će dati sugestivan izraz. Poželjno bi bilo da čitač ima i ugodnu boju glasa. Na kraju spominjemo i važnost gipkosti glasa koja je potrebna kako jedna osobina glasa ne bi bila previše istaknuta u cjelini čitave tonske slike.9

polaze od toga da su studenti za estetsko čitanje sami po sebi spremni i da mogu i znaju pisanu umjetnost govorom prenositi drugima. Slijedili smo razmišljanja Karola Visinka koji tvrdi kako bi se u sustavu redovnoga školovanja i studiranja trebalo osigurati temeljitije bavljenje sadržajem žive ljudske riječi. Naime, valjalo bi uključiti mnogo uvježbavanja govora u različitim situacijama ili više čitanja naglas u učiteljskom studiju.5 Vođeni spomenutom činjenicom, potaknuli smo studente razredne nastave da u prostorima područne Knjižnice Bili Brig 2. veljače 2006. čitaju tekst iz lektire učenicima trećega razreda. Prva etapa u estetskom čitanju studenata razredne nastave učenicima trećega razreda osnovne škole temeljila se na analizi teksta. Pokušali smo dobro razumjeti i tekst i sve nijanse koje se nalaze u podtekstu. U drugoj etapi priprema pokušali smo materijalizirati piščevu misao svojim glasom. Vodili smo računa da je glas čitača individualizirano sredstvo pomoću kojega priopćavamo svoje unutrašnje “ja”. Estetskim čitanjem svojim “ja” prenosimo piščevu riječ. Na početku uvježbavanja javila se napetost i različita ograničenja koja se obično javljaju kada se prvi put čita neki tekst zato što čitači nemaju povjerenja u sebe. 6 Analizom odabranih odlomaka pronalazili smo sredstva na koja se može osloniti u čitanju i tako polako ulazili u tajne zanata kojim inače moraju ovladati svi govornici. Učitelje trebamo upućivati na zanatske zakonitosti ovladavanja govornim sposobnostima. Svakom tekstu pristupali smo bez unaprijed određenog mišljenja. Nismo željeli davati sugestije kako bi tekst trebao zvučati, nego smo za svaku situaciju pronalazili nova rješenja. Odmah smo primijetili kako se tek u stanju potpune spremnosti, ili kada je čitaču sve savršeno jasno,

7

Prema Cicely Berry, op. cit., str. 11-12, “Glas je sredstvo pomoću koga u svakodnevnom životu komuniciramo s drugim ljudima i daje sliku naše osobnosti. Glasom prenosimo točnost misli i osjećaja. On je vrlo složen i ovisi o više čimbenika: najprije izdvajamo okolinu, jer dijete počinje govoriti kao njegova obitelj ili zajednica u kojoj raste, sličnom melodijom, sličnim vokalima ili konsonantima; glas ovisi i o percepciji zvuka, jer neki ljudi čuju zvukove mnogo jasnije od drugih, a neki točnije izgovaraju glasove; zatim, glas ovisi i o fizičkoj spretnosti jer kod ljudi postoji svjesnost o mišićima i njihovoj oslobođenosti pri stvaranju glasa. Glas je povezan s lakoćom koju osjećamo prilikom izražavanja, što je uvjetovano obrazovanjem. Na kraju spomenimo kako ova tri uvjeta svatko interpretira u svjetlu vlastite osobnosti, pa tako nesvjesno oblikuje i svoj glas.” 8 Cicely Berry, op. cit., na str. 20 sugerira: “Tražite energiju u samim mišićima pa kada se nađe ta energija, ne treba ju forsirati, ona se oslobađa sama. Ne treba oslobađati emociju, ona se oslobađa kroz glas. Kada to spojimo dobili smo jedinstvo fizičke i emocionalne energije.” 9 Prema Novak Novaković, op. cit., str. 21.

4

Definiciju estetskoga čitanja posudili smo od Novaka Novakovića (op. cit. str. 5.) koji kaže kako je to “težnja pojedinca da tekst umjetničkog karaktera govorno oblikuje prema slušaocima na umjetnički način kao vlastiti doživljaj”. 5 Karol Visinko, Slušanje, čitanje i kazivanje priče, Hrčak, br. 14., 2002., str. 48. 6 Prema Cicely Berry, Glumac i glas, prijevod: Antonija Ćutić, Zagreb, 1997., str. 19.

25

lipanj 2006.indd 25

7.7.2006 20:01:59 Process Black


žbati polagani izgovor i tek postupno postizati brzinu koja je potrebna za pojedine dijelove teksta. U želji da uđemo u bit umjetničkog izraza okrenuli smo se stilistici, budući da su vrednote govornoga jezika usko povezane s izražavanjem emocionalnosti. Zaključak započinjemo izrekom “poezija se ne može doživjeti okom.”13 Unutarnji sadržaj piščeve riječi možemo otkriti samo uz pomoć govora pa u estetskom čitanju pronalazimo čvrstu osnovu za razumijevanje onoga što čitamo. Budući da imamo posla s riječima koje nisu naše, u tekstu moramo neprestano pronalaziti načine kako najprije tuđe riječi učiniti svojima da bismo druge uvjerili u ono što je pisac poručio. Proces estetskoga čitanja treba uskladiti sa suvremenom znanošću o govoru.

Čitanje romana Vlak u snijegu Mate Lovraka

Za probno estetsko čitanje prijavilo se četvero studenata razredne nastave. Prvi je njihov zadatak bio odabrati šesnaest ključnih odlomaka koji će predstaviti djelo.10 Nakon toga bili su upoznati s osnovnim zakonitostima estetskoga čitanja: da se tekst čita kontinuirano, a za vrijeme čitanja učenicima se ne daju nikakve dodatne obavijesti; da čitač ne šeće po razredu, nema pojedinačnih primjedbi i ne izvodi neprimjerene geste i mimiku.11 Svakom odlomku koji se čitao dali smo radno ime.12 Tekstovi su bili različiti po izrazu. Obuhvaćali su opis, pripovijedanje i dijalog. Poteškoće u estetskom čitanju javile su se zbog toga što čitači nisu izgovarali sve glasove pa smo morali vje-

Promicanje pismenosti i razvijanje čitateljskih navika u humanom društvu Ljiljana Šorgić

Narodna je knjižnica i čitaonica Sisak (NKČ) kao ustanova aktivno uključena u izvaninstitucionalni obrazovni proces. Ponajprije marljivošću djelatnika, a potom dobrom suradnjom sa školama, ostvaruju se odlični rezultati u promicanju pismenosti i čitateljskih navika. Sva su tri odjela sisačkoga NKČ-a, Središnji odjel, Dječji odjel te knjižnica Caprag, ostvarila programe kojima uspješno povezuju sve starosne skupine. Knjižnica na taj način postaje mjesto u kojemu ugodno i korisno borave djeca od predškolske do tinejdžerske dobi, a stariji korisnici i umirovljenici uz posudbu knjiga ili čitanje tiska postaju i aktivnim sudionicima čitateljskih skupina.

Kako je u Sisku vrlo aktivna Česka beseda, u rad čitateljskih skupina uključena je i manjinska populacija Čeha. Članovi Češke besede okupljaju se jednom mjesečno i na temelju odabranoga štiva njeguju vlastiti jezik i kulturu. Na prvom sastanku Skupine čitala se dvojezično, na hrvatskom i na češkom jeziku, češka preporodna poezija. Za sljedeći susret dogovoreno je čitanje Vieweghovih Sjajnih zeznutih godina (Baječna leta pod psa). NKČ uskoro pokreće projekt Knjižnica u gostima. Naime, do sada su u prostor Knjižnice dolazile više ili manje organizirane skupine djece na određene manifestacije ili programe (u Dječji odjel djeca vrtićkoga uzrasta, a u ostale odjele osnovnoškolci ili srednjoškolci). No, od sada će djelatnici Dječjega odjela gostovati u vrtićima sa svojim pričaonicama, a knjižničari Odjela za odrasle sa svojim će programom (čitateljska druženja, čitanje poezije i razgovor o književnosti općenito) gostovati u Domu za starije i nemoćne osobe u Sisku.

10 Odabrani odlomci odgovaraju kompozicijskim jedinicama koje je ponudila Dubravka Težak u radu Mogući metodički pristupi obradi filma Vlak u snijegu, u: Mato Lovrak u hrvatskoj školi, Književnoteorijski i didaktičko-metodički obzori, zbornik, Bjelovar 2000. 1. Svađa u Jabukovcu. 2. Osnivanje zadruge i biranje domaćina. 3. Posjet gradu. 4. Povratak bez učitelja. 5. Raskol zadruge. 6. Zastoj vlaka – nestanak grijanja. 7. Djeca otrpavaju lokomotivu. 8. Povratak otpadnika u zadrugu. 9. Stiže pomoć. 10. Sretan povratak kući. 11 Više o tome u: Dragutin Rosandić, op. cit., str. 514-520. 12 Koristili smo izdanje Mato Lovrak, Vlak u snijegu, Mozaik knjiga, Zagreb, 2000.

13

Rekao je Johann W. Goethe, a citira N. Novaković, op. cit., str. 8.

26

lipanj 2006.indd 26

7.7.2006 20:01:59 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Ljetni savjeti za čitanje u krugu obitelji Ana Sudarević

Stručnjaci se slažu da djeca koja čitaju tijekom ljeta stječu naviku i poboljšavaju vještine čitanja. Donosimo vam stoga nekoliko savjeta kako biste im za vrijeme ovogodišnjih ljetnih praznika čitanje, posebice ono u krugu obitelji, učinili primamljivim.

da su na kraju dana preumorna za čitanje. Zato je, kada se planiraju ljetne aktivnosti, potrebno ostaviti i vremena za čitanje, možda najbolje prije spavanja ili uz doručak. 6. Ublažite pravila preko ljeta

Tijekom školske godine djeca imaju puno obveza, a među njima je i čitanje lektire. Stoga je ljeto doba kad mogu čitati što žele, kada i koliko žele. Ne treba im tada strogo određivati koliko trebaju pročitati dnevno. Umjesto toga, pomozite im da odaberu zabavnu knjigu koju će sami pročitati. Također, vrijeme odlaska na spavanje može se pomaknuti ako vidite da dijete “ne može” prestati čitati knjigu.

1. Kombinirajte čitanje s različitim aktivnostima

Djeca ljeti imaju dovoljno vremena za različite aktivnosti poput odlaska u park, u kino ili na plažu. Potaknite ih da pročitaju knjigu o tim aktivnostima. Primjerice, ako vodite dijete na nogometnu utakmicu, predložite mu da prethodno pročita knjigu o svom najdražem igraču. Na putu kući moći ćete razgovarati ne samo o utakmici i igračima, nego i o knjizi.

7. Osigurajte dovoljno materijala za čitanje

2. Posjetite knjižnicu

Djeca ne moraju čitati samo knjige. Nastojte pri ruci imati novine, časopise, stripove i informativne materijale koji također mogu privući pažnju djeteta. Ne zaboravite ponijeti djeci najdraže knjige ako idete na duže putovanje.

Ako vaše dijete još nije član lokalne narodne knjižnice, ljeto je odlično vrijeme da se učlani. Naime, pored zanimljive građe za čitanje, knjižnice često organiziraju raznolike radionice i programe za poticanje čitanja i ostalih vrsta pismenosti (tehničke, medijske, informatičke).

8. Knjigom prekinite dosadu

Djeca i mladi koji se ljeti odjednom nađu bez školskih obveza trebaju dodatne aktivnosti kojima bi ispunili slobodno vrijeme. Knjige iz kojih djeca mogu naučiti kako napraviti ili učiniti nešto odlično su rješenje (npr. Origami, Kako izraditi zmaja i sl.).

3. Budite primjer

Čitajte novine za vrijeme doručka, prolistajte časopis dok čekate kod liječnika, čitajte u tramvaju ili na brodu, ponesite knjigu na plažu. Ako djeca vide da odrasli oko njih često čitaju, shvatit će da je čitanje zabavna i korisna aktivnost.

9. Čitajte naglas

4. Razgovarajte o pročitanom

Čitajte i/ili pripovijedajte djetetu priče. Ljetni su mjeseci idealno vrijeme za čitanje naglas bez obzira na dob djeteta. Pritom ne zaboravite improvizirati, mijenjati glas dok čitate, staviti smiješni šešir i slično, jer to će učiniti čitanje puno zanimljivijim.

Razgovarajući s djecom o pročitanim knjigama pokazujete da je čitanje važan dio svakodnevnoga života. Ispričajte im što vam se u knjizi svidjelo, što ste iz nje naučili ili kako vam je knjiga pomogla – uskoro bi i ona mogla raditi isto. 5. Pomozite djeci pronaći vremena za čitanje

Pripremljeno prema:

Djeca tijekom ljeta uživaju u različitim sportovima, video igricama, računalima, TV programu i ostalim aktivnostima. Često se stoga događa

RIF’s Ter-RIF-ic Summer Reading Tips for Families, Reading is Fundamental. Izvor: www.rif.or 27

lipanj 2006.indd 27

7.7.2006 20:01:59 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Top lista najboljih slikovnica i knjiga za djecu i mladež objavljenih u Hrvatskoj 2005. godine Martina Dragija Ivanović Dajana Brunac

literature trebalo bi biti odgovoran posao jer kvaliteta knjiga i slikovnica izravno utječe na razvoj i odnos djeteta prema knjizi i čitanju. Top lista najkvalitetnijih slikovnica i knjiga za djecu i mladež nastala je u okviru djelatnosti Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva, uz pomoć njihovih kolega/kolegica – dječjih knjižničara. Aktivne članice Komisije napravile su kriterije za vrednovanje slikovnica i knjiga i na temelju tih kriterija izabrale 15 slikovnica, 15 knjiga za djecu i 15 knjiga za mladež koje su ispunile uvjete za ulazak na top listu. Cilj je ove liste olakšati snalaženje u velikoj ponudi novih naslova i pružiti informaciju o tome što je kvalitetno objavljeno tijekom prošle godine u Hrvatskoj. Prednost su ovakvoga tipa lista u odnosu na top liste u javnim glasilima sami autori/stvaratelji liste – knjižničari. Kao osobe koje aktivno prate proizvodnju slikovnica i knjiga za djecu i mladež, svakodnevno preporučuju djeci i mladima kvalitetne naslove i sudjeluju u promociji dobre literature, knjižničari su kompetentne osobe za izradu takvih lista. Sljedeće godine Komisija priprema proširenje top liste novim kategorijama (top lista referentne građe, literature na stranim jezicima i slično). Top listu možete pogledati na mrežnim stranicama Hrvatskoga knjižničarskog društva. (http://www.hkdrustvo.hr/hr/strucna_tijela/17/publikacije/).

Djevojčica bira knjigu

U poplavi top lista najčitanijih knjiga koje možemo pronaći u javnim glasilima, prije dva mjeseca izrađena je, za naše prilike, neuobičajena lista – top lista najkvalitetnijih slikovnica i knjiga za djecu i mladež objavljenih u 2005. godini. Za razliku od top lista koje izrađuju novinari, izdavači i knjižari, navedenu listu sastavili su knjižničari. Naravno, većina narodnih knjižnica na svojim mrežnim stranicama nudi velik broj top lista – liste najčitanijih knjiga, preporuke za čitanje, ponudu novih naslova. Za razliku od navedenih lista, top lista najkvalitetnijih slikovnica i knjiga za djecu i mladež objavljenih u 2005. godini izrađena je na temelju kriterija za vrednovanje kvalitetnih slikovnica i knjiga za djecu i mladež. U zadnjih 10 godina prisutna je hiperprodukcija knjiga na hrvatskomu knjižnom tržištu. Sve je veći broj nakladnika koji se odlučuju za objavljivanje knjiga za djecu i mladež. Izdavanje takve vrste

28

lipanj 2006.indd 28

7.7.2006 20:01:59 Process Black


AKTUALNO Dvadeset i prvi svjetski kongres o čitanju

7. do 10. svibnja 2006., Budimpešta, Mađarska Cilj je konferencije predstaviti globalne perspektive u tom području koje je danas obogaćeno novim teorijama i istraživanjima. Sudionici će tako imati priliku raspravljati o (uspješnim) primjenama strategija pismenosti, upoznati se s novim postignućima i razmijeniti iskustva. Mnogobrojna i raznovrsna izlaganja (predavanja, radionice, simpoziji, izlaganja na posteru) usredotočit će se, među ostalim, i na sljedeće teme: odgovor na različitost (manjine, višejezičnost i multikulturalno stanovništvo, migracije), čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, dječja književnost i knjižnice, učenje čitanja (metode, obiteljska pismenost, tehnologija) itd. Sve ostale informacije vezane uz ovu konferenciju mogu se pronaći na mrežnoj stranici http://www.literacyeurope.org/. (A.S.)

International Reading Association

Budimpešta, odnosno Mađarsko čitateljsko društvo, od 7. do 10. kolovoza ove godine domaćin je 21. svjetskog kongresa o čitanju. Pod motom ovogodišnjega skupa “izgradnja mostova pismenosti” okupit će se stručnjaci koji se bave poučavanjem čitanja te nastavnici, profesori, knjižničari i znanstveni radnici iz područja obrazovanja.

29

lipanj 2006.indd 29

7.7.2006 20:02:00 Process Black


AKTUALNO

Petnaesta europska konferencija o čitanju Kontrolna točka za pismenost/ Literacy Checkpoint 5. do 8. kolovoza 2007., Berlin, Njemačka

Petnaesta europska konferencija o čitanju održat će se u Berlinu od 5. do 8. kolovoza 2007. godine. Glavna tema, ujedno i slogan konferencije, “Kontrolna točka za pismenost”, odabrana je, s jedne strane, zbog same lokacije održavanja konferencije, a s druge strane jer se želi ispitati napredak u ostvarivanju zadataka u području pismenosti na prostoru koji je podložan čestim promjenama, u Europi. Kroz različite oblike rada sudionici će raspravljati, među ostalim, o ranoj i predškolskoj pismenosti, višejezičnoj i multikulturalnoj pismenosti, pismenosti i nepismenosti mladih, o motiviranosti i kompetenciji za čitanje, odnosu pismenosti i knjižnica, tehnologije i demokracije itd. Također, bit će riječi i o poteškoćama u čitanju, strategijama učenja čitanja i pismenosti te o njihovu razvoju. Rok za prijavu radova je 1. studenoga 2006. godine, a više informacija može se pronaći na mrežnoj stranici http://www.dgls.de/conference gdje je moguće i predbilježiti se na newsletter s najnovijim informacijama. (A.S.)

Hrvatsko čitateljsko društvo prošle je godine u Zagrebu ugostilo svjetske i domaće stručnjake koji se bave poticanjem i promicanjem svih oblika pismenosti i čitanja na vrlo uspješno organiziranoj 14. europskoj konferenciji o čitanju. I dok su dojmovi još svježi, a predstavljeni se radovi i dostignuća komentiraju, Njemačko čitateljsko društvo (Deutsche Gesellschaft für Lesen und Schreiben) i Europski odbor Međunarodne čitateljske udruge (International Development in Europe Committee of the International Reading Association - IDEC) već rade na organizaciji sljedeće konferencije u ovom području.

Sastanak Europskoga odbora Međunarodne čitateljske udruge Dana 6. i 7. kolovoza 2006. u Kecskemétu, Mađarska, održat će se ljetni sastanak Europskoga odbora Međunarodne čitateljske udruge (IDEC). Na sastanku će se, među ostalim, raspravljati i o PISA-PIRLS istraživanju, svjetskom kongresu o čitanju koji će se odmah po završetku sastanka održati u Budimpešti, tiskanju zbornika 14.

europske konferencije održane 2005. godine u Zagrebu itd. Na sastanku će, kao predstavnice Hrvatske, sudjelovati bivša predsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina i sadašnja predsjednica Društva, mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković. (S.F.T) 30

lipanj 2006.indd 30

7.7.2006 20:02:00 Process Black


Postanite član/ica Hrvatskoga čitateljskog društva! Ispunite i pošaljite/faksirajte nam odgovarajuću pristupnicu (za fizičke osobe). Po primitku pravilno ispunjene pristupnice poslat ćemo Vam opću uplatnicu (30,00 kuna). Vaše članstvo počinje s danom primitka uplate i traje godinu dana. Pristupnicu je moguće ispuniti i na mrežnim stranicama Društva: www.hcd.hr Članska pristupnica za FIZIČKE osobe (samo za nove članove) Ime i prezime: _________________________________ Ustanova: __________________________ Adresa (ulica, br., poštanski br., mjesto) ________________________________________________ Tel:_________________ Faks: __________________ E-mail: ______________________________ Zvanje i zanimanje:________________________________________________________________ Datum: ___________________________ Potpis: _____________________________________ Hrvatsko čitateljsko društvo :: Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31000 Osijek, Hrvatska :: URL: http://www.hcd.hr :: Email: hcd@hcd.hr :: Tel: 031/211-400, kućni 245 :: Faks: 031/212-514 s naznakom ‘za Hrvatsko čitateljsko društvo’ :: Žiro-račun: 23930001102162281:: MB: 1338137

Postanite član/ica Hrvatskoga čitateljskog društva! Ispunite i pošaljite/faksirajte nam odgovarajuću pristupnicu (za pravne osobe). Po primitku pravilno ispunjene pristupnice poslat ćemo Vam opću uplatnicu (150,00 kuna). Vaše članstvo počinje s danom primitka uplate i traje godinu dana. Pristupnicu je moguće ispuniti i na mrežnim stranicama Društva: www.hcd.hr Članska pristupnica za PRAVNE osobe (samo za nove članove) Ustanova: _________________________ Ime i prezime kontakt osobe: ______________________ Adresa (ulica, br., poštanski br., mjesto) ________________________________________________ Tel: ____________________ Faks: ___________________ E-mail: _________________________ Zvanje i zanimanje: ________________________________________________________________ Datum: _____________________________ Potpis: ______________________________________ Hrvatsko čitateljsko društvo :: Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31000 Osijek, Hrvatska :: URL: http://www.hcd.hr :: Email: hcd@hcd.hr :: Tel: 031/211-400, kućni 245 :: Faks: 031/212-514 s naznakom ‘za Hrvatsko čitateljsko društvo’ :: Žiro-račun: 23930001102162281:: MB: 1338137

NAPOMENA UREDNIŠTVA: Sljedeći broj Hrčka izlazi u jesen 2006. godine. Rok za slanje priloga je 1. studenoga 2006. Molimo suradnike da priloge za Hrčak šalju elektroničkom poštom na adresu hcd@hcd.hr ili na disketi, u Word formatu, na adresu HČD-a: Hrvatsko čitateljsko društvo, c/o Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek. Molimo uz rad dostaviti i adresu elektroničke pošte koja će biti objavljena uz ime autora.

lipanj 2006.indd 31

7.7.2006 20:02:00 Process Black

Hrčak_br_27_28_lipanj_2006  
Advertisement