Page 1

Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva

38-39 prosinac 2009.

38-39 HČD >> Hrvatsko čitateljsko društvo

CroRA >> Croatian Reading Association


Hrčak Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 38-39, prosinac 2009.

Sadržaj: Riječ urednice Dragi čitatelji ...................................................................... 2

Mirjana Dajović: Prvi srednjovjekovni književni sajam .......................... 24 Ivanka Učakar: Čitateljska značka ................................ 25 Helena Novak: Proslava 60. obljetnice osnutka Gradske knjižnice Zadar ................................. 27

Događanja Međunarodni dan pismenosti – zašto i kako smo ga obilježili Poruka predsjednice povodom Međunarodnog dana pismenosti .................................... 3 Dijana Čupić: Točka za čitanje: školsko igralište ........... 4 Ida Bogadi: Točka za čitanje: Krklečeva točka ................ 4 Ines Krušelj-Vidas: Točka za čitanje: Gupčeva lipa i trg ..... 5 Ivana Hengl: Točka za čitanje: trgovački centar ............. 5 Marina Putnik, Ankica Ivanjek: Točka za čitanje: ispred knjižnice .................................... 5 Ljiljana Šorgić: Točka za čitanje: Šetnica ......................... 6 Jasminka Vajzović, Ljiljana Vugrinec: Točka za čitanje: G-točka ................................................ 6 Alka Stropnik: Točka za čitanje: M-točka ........................ 6 Blanka Bazina: Točka za čitanje: gradski park ............... 7 Srebrenka Puklavec Trstenjak: Neponovljivo iskustvo čitanja .......................................... 7 Informativno-edukativni paket za novorođenčad i njhove roditelje ...................................... 8

Aktualno Ivana Sudarević: Web servis za ljubitelje knjiga i čitanja ........................ 28 55. godišnja konferencija IRA-e Čitanje na različitim jezicima / Reading in Many Languages ....................... 29 23. svjetski kongres IRA-e Leading & Learning in Literacy .................................... 29 Pročitali smo za vas Alka Stropnik: Simbolička slikovnica Maša i patuljak Nemo Guja / Deniza Marasović. Zagreb : FoMa, 2009. .................... 29

Riječ urednice Dragi čitatelji,

Mjesec hrvatske knjige Elda Pliško Horvat: Virtualna Odiseja čitanja ............... 9 Klaudija Ladan: Naše nebo ........................................... 10 Petar Lukačić: Oslobođene knjige u Koprivnici .......... 10 Marina Kučar: Kroz knjige do zvijezda ....................... 11 Marija Tuksar: Čitatelji-mentori ................................... 12

broj koji je pred vama najbolje pokazuje uspjelo obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti, najvažnijeg datuma za HČD. Naime vaši brojni izvještaji, tj. prikazi akcije Čitanje na gradskim točkama, najbolji su pokazatelj kvalitete i potrebe ovakvog projekta. A zahvaljujući tome ove su nas godine primijetili i brojni mediji; osim što su popratili akciju, predstavili su i rad Društva općenito. Drugi značajan projekt, čija je prva etapa već uspješno provedena, a druga uskoro kreće, jest Informativno-edukativni paket za novorođenčad i njihove roditelje. Nakon Ministarstva kulture, kvalitetu je prepoznala i udruga RTL pomaže djeci, tj. MG i Kinematografi Osijek koji su nas financijski podržali omogućivši tako da novorođene bebe u karlovačkom, osječkom i zadarskom rodilištu dobiju svoju prvu slikovnicu, a njihovi roditelji informacije o važnosti što ranijeg čitanja djeci i s djecom. Našim se sponzorima ovim putem još jednom zahvaljujemo. Osim Dana pismenosti, Društvo je obilježilo i Mjesec hrvatske knjige, i to dvjema akcijama: Odiseja čitanja i Abeceda svemira o kojima možete pročitati u ovom broju, a svi materijali dostupni su i na mrežnoj stranici Društva. Na kraju ću najaviti seriju članaka naše članice Ivane Faletar koja je istraživala tradicionalne i suvremene metode poticanja čitanja u Hrvatskoj i svijetu.

Zbivanja u svijetu Otkrivajući svjetove pismenosti: prikaz 16. europske konferencije o čitanju .................. 13 Ines Krušelj-Vidas: Novi izazovi za školske knjižničare: prikaz međunarodnog seminara za školske knjižničare ..................................................... 14 Novosti iz ogranaka Loris Bučević-Sanvincenti: Knjižnica - partner u obrazovanju: cjeloživotno učenje ............. 15 Tematski osvrti Ivana Faletar: Čitanje i poticanje čitanja u tradicionalnom okruženju u Republici Hrvatskoj danas ............................. 16 Praksa, ideje, inicijative Antonia Colnar: Knjige su kruh naših duša ................ Doroteja Kamber-Kontić: Čitajmo digitalno! ............... Doroteja Kamber-Kontić: Čitanje po bojama .............. Alka Stropnik: Kako smo počeli debatirati .................. Ivana Čatić: Lektira - strah od čitanja, ili…? .............. Danko Dujmović: Čitajmo povijest ...............................

19 20 20 21 21 23

Ugodno čitanje! 2


DOGAĐANJA Međunarodni dan pismenosti - zašto i kako smo ga obilježili Poruka predsjednice povodom Međunarodnog dana pismenosti Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna još od 1967. godine, kada ga je utemeljio UNESCO s ciljem promoviranja važnosti pismenosti, a Hrvatsko čitateljsko društvo svake se godine pridružuje obilježavanju toga dana. Ovogodišnjim tematskim naslovom Snaga pismenosti želi se naglasiti osnažujuća uloga koju pismenost može i mora imati u društvu. Ujedno je ta tema i dio UNESCO-ovog Desetljeća pismenosti koje traje od 2003. do 2012. godine, a u kojem su 2009. i 2010. godina posvećene upravo snazi pismenosti. Ako samo na trenutak promislimo kako bi nam život izgledao da nismo pismeni, shvaćamo koliko je pismenost važna u našem svakodnevnom životu. Ne samo da ne bismo mogli doživjeti sve ono što nam pruža kreativno čitanje već bi nam i svakodnevni život bio znatno teži te bismo ostali uskraćeni za brojna potrebna znanja. Ovisili bismo o drugim načinima dolaska do informacija o zdravlju, prehrani, odgoju i hobijima, s puno bismo teškoća obavljali administrativne i druge društvene obveze koje zahtijevaju sposobnost čitanja i pisanja te vjerojatno ne bismo radili posao koji radimo. Drugim riječima, naš bi život i svijet izgledali potpuno drugačije. Pojam pismenosti dakle nije više vezan samo uz sposobnost čitanja i pisanja već je zašao u sva područja života i označava sposobnost pronalaženja, razumijevanja i korištenja informacija u svrhu boljeg osobnog napredovanja u obrazovanju, zdravlju, radu, kulturnom i društvenom životu. Shvaćamo stoga kolika snaga doista leži u pismenosti! Međunarodni dan pismenosti prilika je da probudimo snagu pismenosti u našem životu i (svakodnevnom) okruženju. Upravo smo zato odlučili nastaviti akciju Čitanje na gradskim točkama koja je započeta 2007. godine u Koprivnici

Urednica: Ana Sudarević Uredništvo: dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, mr. sc. Martina Dragija Ivanović, mr. sc. Maja Krtalić, dr. sc. Ivanka Stričević, Drahomira Gavranović,

kao dio programa Galovićeve jeseni–festival književnosti u novim medijima. Cilj je bio glasnim ili bezglasnim čitanjem pokazati pozitivan stav koji čitatelj ili čitateljica zauzimaju prema čitanju. Naime taj jednostavan čin čitanja na javnom mjestu senzibilizira ljude te potiče i poziva na razmišljanje ne samo o čitanju već i o vrijednostima koje podržavamo i promoviramo na javnim mjestima.

Lektura: Goran Tanacković Faletar

Sjedište HČD-a: Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Lorenza Jägera 9 Tel. 031 494 689, 494 690; Faks 031 212 514;

Prijelom: Ema Klubičko

E-pošta: hcd@hcd.hr; URL: http://www.hcd.hr

Sanja Ždralović, Ivana Faletar

3


Točka za čitanje: školsko igralište Dijana Čupić dijana.cupic@zg.t-com.hr U Osnovnoj školi Zapruđe (Zagreb) za G-točku odabrali smo školsko igralište i dokazali da ona može služiti i za druge svrhe, poput uživanja u čitanju. Točka se pokazala pogodnom – nisu nas ometali automobili koji su se čuli u daljini, a i pogled s igrališta puca na Bundek. U dogovoru s Borkom Prugovečki, učiteljicom u produženom boravku, učenici su najprije napravili plakat s osnovnim informacijama o akciji: mjesto, sadržaj i vrijeme održavanja. U uvodnom razgovoru saznali su kad je i tko ustanovio Međunarodni dan pismenosti, čuli su o broju nepismenih u svijetu i u Hrvatskoj, o važnosti pismenosti i čitanja te o samoj akciji čitanja na gradskim točkama. Učenicima sam čitala dvije manje poznate priče: Glinenko i Košuljica s narodnim vezom iz knjige Nade Iveljić Šestinski kišobran, kao svojevrsni in memoriam za književnicu koja je preminula dan ranije.

Učenici spremni za priču

Akcija je trajala 40 minuta. Nakon nje učenici su u razredu s učiteljicom izradili ilustracije za priče, a sutradan su svojoj razrednoj učiteljici Duški Marcić Svilar ispričali svoje dojmove.

Točka za čitanje: Krklečeva točka Ida Bogadi ida.bogadi@gmail.com

ljica koji su bezglasnim čitanjem svoje najdraže knjige poslali glasnu poruku o važnosti toga čina. Mališani iz susjednog vrtića također su znatiželjno virili na Krklečevu točku i okupljene čitatelje ne mogavši dokučiti u čemu ovi više uživaju – u knjizi, društvu ili ugodnom vremenu. Baš sretna kombinacija! Zainteresirani prolaznici novozagrebačkog naselja Travno ipak su ove godine bili presramežljivi da bi im se priključili, no nagodinu – sigurno!

Proslijedivši poziv HČD-a za sudjelovanje u akciji Čitanje na gradskim točkama kao „gotovu stvar“ kolegicama i kolegama u OŠ Gustava Krkleca isplanirala sam i organizirala „ledoprobijajuću“ akciju za učenike i djelatnike škole na K-točki – Krklečevoj točki, dražesnom prostoru ispred same škole. Hodogram je bio jednostavan: od 10.00 do 13.00 sati mijenjale su se grupe osnovnoškolskih čitatelja i čitate-

Čitanje na Krklečevoj točki

4


DOGAĐANJA

Točka za čitanje: Gupčeva lipa i trg Ines Krušelj-Vidas ines-kruselj.vidas@kr.t-com.hr

načelnika općine, koji je odmah pronašao prigodnu knjigu i poklonio ju školskoj knjižnici.

U Gornjoj Stubici uspješno je provedena akcija Čitanje na gradskim točkama povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti. Učenici nižih razreda matične škole u Gornjoj Stubici i područnih škola u mjestima Hum Stubički, Sveti Matej, Dubovec i Dobri Zdenci čitali su na javnim mjestima. Najzapaženija je bila akcija čitanja na Trgu sv. Jurja u Gornjoj Stubici, a dječje glasiće slušala je i stara Gupčeva lipa. Djeca su uživala, a učitelji su na svečan način obilježili početak projekta Poticanje čitanja kojim će se baviti svi niži razredi u našoj školi ove školske godine. Posjetili su nas i snimili novinari lokalnog radija, izašao je članak u Večernjem listu, a privukli smo i pozornost

Mjesto za čitanje

Točka za čitanje: trgovački centar Ivana Hengl ivana.hengl@zg.t-com.hr

akciju provesti u nama susjednom trgovačkom centru. Smatrali smo da je to dovoljno neuobičajen prostor za čitanje i da ćemo vjerojatno čitanjem ondje izazvati dovoljno veliku pozornost. Budući da su trgovački centri prostori gdje i odrasli i djeca provode sve više vremena, željeli smo pokazati da se u njima može naći vremena i za čitanje. U akciji su sudjelovala četiri druga razreda, oko osamdeset učenika, pa smo i brojem privukli dosta veliku pažnju. Razmješteni po klupama koje se nalaze u trgovačkom centru, učenici su čitali knjige koje su ponijeli od kuće – neki zajedno, neki naglas, a neki sami za sebe. U ovom događanju sudjelovale su i učiteljice (Tanja Nemčanin, Ružica Jerbić, Dragica Tomić i Jasna Purkar), kao i knjižničarka Ivana Hengl. Važno je napomenuti da se djeci to nije učinilo neobičnim i da su uživala.

Kako je ove godine školska godina počela samo dan prije akcije HČD-a, bilo je vrlo malo vremena za veliku organizaciju. Zato smo u Osnovnoj školi „Retfala“ odlučili tu

Čitanje u trgovačkom centru

Točka za čitanje: ispred knjižnice Marina Putnik marina.putnik@zg.t-com.hr Ankica Ivanjek U sklopu ovogodišnje akcije HČD-a Knjižnica Kustošija iz Zagreba organizirala je tijekom Dana pismenosti od 9 do 17 sati čitanje na otvorenom prostoru ispred Knjižnice, gdje su bili postavljeni stolovi za čitanje. Ko-

Čitanje ispred knjižnice

5

risnici Knjižnice, a i oni koji to nisu, mogli su sjesti i pročitati novine, kao i druge njima zanimljive sadržaje. Tijekom trajanja akcije na dječjem odjelu Knjižnice roditelji su djeci čitali ulomke iz njima omiljenih dječjih knjiga. Čitajući djeci roditelji su se na trenutak vratili u djetinjstvo, a djeci i sebi poklonili su nezaboravne zajedničke trenutke čitanja na otvorenom.


Točka za čitanje: Šetnica Ljiljana Šorgić ljsorgic@nkc-sisak.hr Manifestacija je započeta popodnevnim okupljanjem u Narodnoj knjižnici i čitaonici Sisak. Pridružili su nam se članovi Udruge Mađara, članovi Češke besede Sisak, profesor latinskog jezika Zlatko Vidulić, sisački klaunovi i Nada Tušek, profesorica engleskog jezika. Svi prisutni ponijeli su sa sobom knjige iz vlastite knjižnice i uputili se na Šetnicu, omiljeno mjesto izlaska naših sugrađana, a ujedno i našu Š-točku. Na Šetnici je svatko izabrao svoju klupu i postao tihi čitač. Niz čitača na klupama privukao je pozornost prolaznika, posebno klaunovi koji su sjedeći na travi djeci čitali slikovnice. Nakon čitanja na otvorenom prešli smo u knjižnicu, gdje je cijela akcija završila promocijom multijezične zbirke poezije Toncatilitić Zlate Jurcan Vukelić. Autorica

Čitatelji na Šetnici

je dodatno zaintrigirala prisutne svojom zbirkom jer ju je sisačka publika do sada poznavala samo kao slikaricu, a ovom ju je prilikom upoznala i kao vještog majstora stiha, i to na labinštini!

Točka za čitanje: G-točka Akcija javnog čitanja održana povodom Međunarodnog dana pismenosti provodila se u Koprivnici tijekom cijelog dana. Među više od šest stotina sudionika čitanja na otvorenom bila su djeca iz dječjih vrtića, učenici osnovnih i srednjih škola, članovi literarne sekcije Podravka, članovi Doma za starije i nemoćne osobe Koprivnica te brojni građani. Polovicu toga broja činili su čitači koji su na G-točkama (gradskim, Galovićevim) ispred Knjižnice naglas čitali odabrani ulomak iz omiljene knjige ili recitirali odabranu pjesmu. Skupine sudionika dolazile su pred Knjižnicu i čitaonicu „Fran Galović“ organizirano, donoseći sa sobom odabrane knjige s obilježenim odlomcima koje su čitali publici, a oni najmlađi, koji još nisu svladali vještinu čitanja, predstavili su najdraže slikovnice opisujući ih ili izmišljajući cijele odlomke. Osim ispred knjižnice, čitalo se i na okolnim G-točkama: u parku, pred kafićima i kod vodoskoka na gradskom trgu.

Jasminka Vajzović jasminka@knjiznica-koprivnica.hr Ljiljana Vugrinec ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr

Čitanje na G-točki

Točka za čitanje: M-točka Alka Stropnik alka.stropnik@kgz.hr

Knjižnici Medveščak (Zagreb), nismo dvojili ni trena. Iako su kao mogućnost bile predložene akcija glasnog ili bezglasnog čitanja, šest hrabrih članova Odjela “Idi pa vidi” složno se odlučilo za bezglasno čitanje. Dogovorili smo vrijeme i mjesto radnje. Utorak 8. rujna, od 16 do 18 sati, proveli smo na našim M. točkama (M. od naziva knjižnice Medveščak).

Kad je Hrvatsko čitateljsko društvo pozvalo na akciju Čitanje na gradskim točkama povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti 8. rujna ove godine, na Odjelu za mladež u 6


DOGAĐANJA

Kao logičan izbor M. točaka nametnule su se tramvajske postaje u Zvonimirovoj ulici i na Trgu žrtava fašizma, obje vrlo prometne i u blizini knjižnice. Nakon pomnog odabira knjiga bojažljivo smo se zaputili na prvu točku. Svatko je zauzeo svoje mjesto i čitanje je započelo! Prolaznici isprva nisu reagirali kad bi primjetili usamljenog čitača, ali šest osoba zadubljenih u knjige na jednom mjestu pobudilo je interes. Vidjevši me kako snimam trenutke naše aktivnosti sramežljivo su započeli s upitima... Objašnjavajući prolaznicima zašto čitamo na javnom prostoru postigli smo cilj akcije i zadovoljno se vratili u knjižnicu odakle je sve započelo.

Čitanje na M-točki

Točka za čitanje: gradski park Blanka Bazina blanka@gkvk.hr

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti Gradska je knjižnica i čitaonica Vinkovci, kao kulturna i obrazovna ustanova i članica Hrvatskog čitateljskog društva, promovirala ovogodišnju temu Snaga pismenosti kroz akciju čitanja na gradskim točkama. S ciljem promicanja važnosti pismenosti u svrhu boljeg osobnog napredovanja u obrazovanju, radu, zdravlju te kulturnom i društvenom životu, Vinkovčanima je upućen poziv da se pridruže akciji, uz poruku: „Sve što Vam treba jest dobra knjiga, strip ili novine. Udobno se smjestite i ponosno čitajte. Jer nije mala stvar znati ČITATI!“ U gradskom parku, najprometnijoj jezgri grada, pozivu su se odazvali vinkovački vrtići i osnovne škole, gimnazijalci i korisnici Doma za starije i nemoćne osobe, te su zajedno sa slučajnim prolaznicima veselo i ponosno obilježili taj značajan datum dokazavši kako, uistinu, nije mala stvar znati ČITATI!

Neobično, ali ugodno mjesto za čitanje

Neponovljivo iskustvo čitanja Stariji čitaju mlađima

Srebrenka Puklavec Trstenjak spuklavec@gmail.com Kako bismo prolaznike, turiste i mještane Svetog Martina na Muri potaknuli na razmišljanje o važnosti knjige, čitanja i same pismenosti, odlučili smo se uključiti u akciju HČD-a kojom se putem čitanja progovara o pismenosti. U početku je ideja bila da se u akciju ne uključuje čitava škola, već nekoliko učenika iz svakog razreda, no interes je učenika i učitelja bio izniman pa smo odlučili Međunarodni dan pismenosti obilježiti svi zajedno. Kako se nastava održava u jednoj smjeni, sama organizacija istovremenog čitanja u kojem će sudjelovati svi, od najmlađih do najstarijih, nije predstavljala problem. Učenici su bili organizirani u grupe i jedni su drugima samostalno čitali odabrane ulomke iz najdražih knjiga. Četiri su učenice šestih razreda uzele svoje najdraže slikovnice i zaputile se u Dječji vrtić „Smješko“ gdje su ih dočekali uzbuđeni slušatelji. Samo iskustvo čitanja mlađima okarakterizirale su neponovljivim. Čitavo su vrijeme bile uzbuđene i ističu kako su navedenim susretom produbile svoje spoznaje o važnosti

pismenosti i samog izražajnog čitanja. No akcija nije odjeknula samo u njihovim srcima. O čitanju se narednih dana razgovaralo na mnogim mjestima, dijelila su se iskustva viđenog, smišljalo se što bi se sve moglo napraviti u čast pismenosti. Oduševljenje su jednako dijelili učenici, njihove obitelji i mještani, koji su danima nakon samog čitanja pozitivno razgovarali o viđenom. 7


Informativno-edukativni paket za novorođenčad i njhove roditelje Poticanje čitanja od prvog dana života cu i mladež Hrvatskoga knjižničarskoga društva izradili smo popis kvalitetnih slikovnica objavljenih u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina. Osim čitanja, željeli smo promovirati i socijalno prihvatljiv odgoj djeteta te podići svijest o kompetentnom roditeljstvu, pravima djece i ljudskim pravima, pa smo partnera pronašli u udruzi RODA – Roditelji u akciji (www.roda.hr). Njezini članovi pripremili su letak Ne! Po guzi. Projektu su se pridružile i gradske knjižnice koje su, uz prikladnu čestitku, pozvale roditelje i bebe na besplatno jednogodišnje korištenje knjižničnim uslugama, nastojeći tom akcijom potaknuti što raniji dolazak djece u gradsku knjižnicu i stjecanje navike samostalnog dolaska, a samim tim i kvalitetnije provođenje slobodnoga vremena. Značajnu podršku dobili smo i u rodilištima, u kojima su sestre dijelile pakete, a gdje je istaknuto da bolnice svojim sudjelovanjem u ovom projektu još više učvršćuju svoju titulu „bolnica, prijatelj djece“. Na kraju je važno reći da cijeli projekt Informativno-edukativni paket za novorođenčad i njhove roditelje financijski podržava Ministarstvo kulture. Projekt je realiziran u razdoblju od 7. do 13. rujna 2009. godine u trima hrvatskim gradovima – Osijeku, Karlovcu i Zadru. To je razdoblje odabrano jer se u tom tjednu obilježava Međunarodni dan pismenosti. Želja je svih suorganizatora da se projekt podigne na nacionalnu razinu (i obuhvati svu djecu rođenu u Republici Hrvatskoj) i da traje 365 dana u godini, i to svake godine. (A. S.)

Hrvatsko čitateljsko društvo već 14 godina (od svojeg osnutka 1995. godine) radi na promicanju čitanja djeci i s djecom od njihove najranije dobi. Naime brojna domaća i strana istraživanja pokazuju da se djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, zainteresiranija su za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima, razvijaju predčitateljske vještine i spremnija su za samostalno čitanje. Tijekom protekle dvije godine, od 2007., Društvo je intenziviralo rad u tom području. Organiziran je stručni skup na temu rane pismenosti Pismenost djece i mladih, a ubrzo nakon toga Društvo je realiziralo projekt Čitajmo im od najranije dobi1 kojemu je cilj upozoriti na važnost čitanja djeci od najranije dobi, pazeći pritom i na izbor (kvalitetne) građe. Potaknuto izuzetno pozitivnim rezultatima tog projekta, koji je podržalo i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Društvo se odlučilo za još aktivniji i izravniji pristup poticanju i promoviranju važnosti čitanja djeci od prvih dana njihovoga života. Stoga je tijekom 2008. godine osmišljen projekt pod nazivom Informativno-edukativni paket za novorođenčad i njhove roditelje.

Sadržaj paketa

Polazeći od činjenice da bebi treba čitati od prvog dana života, dakle već u rodilištu, pripremili smo paket informativno-edukativnog sadržaja koji su roditelji primili već u rodilištu. Paket prije svega sadrži letak s najvažnijim informacijama o važnosti čitanja djeci i s djecom od rođenja, a kako bismo roditeljima olakšali nabavu prve slikovnice te ih potaknuli da što prije počnu čitati svojoj bebi, poklonili smo im prikladnu slikovnicu. Nadalje, u suradnji s Komisijom za knjižnične usluge za dje1

Podjela paketa u karlovačkom rodilištu

Projekt je 2004., 2005. i 2006. organizirala Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskoga društva.

8


DOGAĐANJA DOGAĐANJA

Mjesec hrvatske knjige Virtualna Odiseja čitanja Elda Plisko Horvat eldasmsi@yahoo.com

ručuje da je svijet bez knjige dehumaniziran svijet te da ne želimo postati dio okovane civilizacije koja ne zna za emocije i razum. Vodičem kroz Galaksiju za autostopere Douglasa Adamsa izvrsno se poslužila Alka Stropnik i tako se pridružila masi obožavatelja koji kažu da je „Vodič nešto najbriljantnije i najoriginalnije smišljeno u proteklom stoljeću, prepuno urnebesnog humora i svježe duhovitosti“. Pustolovine Milesa Vorkosigana Lois M. Bujold pomno je istražila Ivanka Ferenčić prateći (ne)zgode međuzvjezdanoga špijuna u dugačkoj i složenoj obiteljskoj sagi, gdje se uz znanstvenofantastične značajke javljaju karakteristike podžanrova bliskije postupcima fantasyja. Maštovite, avanturom začinjene putešestvije glavnog lika izazivaju znatiželju i uključuju čitatelja u vrtlog radnje. Posljednji je u nizu ovog raznolikog četverolista kontroverzni Robert Heinlein, čije je Zvjezdane jurišnike pročitala i za nas obradila Ines Krušelj Vidas. To remekdjelo, poslastica za knjigoljupce od 7 do 77, ukazuje na visoke standarde što ih je navedeni autor postavio pred znanstvenofantastičnu prozu, čime je poboljšao kvalitetu literarnog izraza te uveo niz društveno osjetljivih tema i tako se svojim djelom socijalno i etički angažirao. Time se krug zatvorio vraćanjem na početak i ukazivanjem na činjenicu da se simbolika znanstvenofantastične proze koristi u obrani nekih sadašnjih (čitaj: vječnih) vrijednosti, mada se prikazuje svijet daleke budućnosti. Iako je izbor djela za znanstvenofantastičnu topljestvicu i odabir autora za izradu prikaza bio donekle subjektivan, cilj nam je bio ukazati na žanr koji je premalo zastupljen u školskoj lektiri, a zavređuje to biti s obzirom na popularnost kod mladih čitatelja koji vrlo dobro razumiju njegovu vremensku, tematsku i leksičku slojevitost. Nadamo se da su naše preporuke i prikazi bili dovoljno slikoviti i poticajni za čitanje navedenih djela, jer to je bila nakana naše odiseje u kojoj smo svoje čitateljsko iskustvo željeli podijeliti s drugima. Vjerujemo da je materijal bio iskoristiv za stvaranje zidnih novina ili oblikovanje tematske izložbe, inspirativan za priređivanje književne večeri ili sastavljanje top-ljestvice kojom bi učenici mogli birati knjigu tjedna. Želimo vjerovati da su naši prilozi bili dovoljno zanimljivi i da ste uživali čitajući ih i gledajući barem onoliko koliko i mi – sudjelujući u ovoj odiseji bez Odiseja. Do nekog sljedećeg čitanja…

Mjesec knjige svake je godine iznimno bogat akcijama, promocijama knjiga, susretima i sličnim zbivanjima koja HČD organizira s ciljem promicanja čitanja i kreiranja čitača. Jedna u nizu ovogodišnjih aktivnosti bila je Odiseja čitanja, čijim su nazivom spretno navedene osnovne značajke samoga događaja: povezivanje Mjeseca knjige i Međunarodne godine astronomije te upućivanje na književni žanr čiji prostorni, vremenski i jezični specifikum literarni izraz približava znanstvenomu. Na inicijativu Elde Pliško Horvat u virtualnu odiseju upustile su se Alka Stropnik, Ivanka Ferenčić i Ines Krušelj Vidas, dok je Ana Sudarević kao glavna koordinatorica sve priloge uspješno povezala i učinkovito oblikovala za prezentaciju na mreži te je e-poštom svakog četvrtka (jer je Mjesec knjige počeo u četvrtak) u Mjesecu knjige upoznavala članove HČD-a s prijedlozima za čitanje i prikazom jednog književnog djela. Top-ljestvica sadržavala je 20 vrhunskih djela iz područja znanstvenofantastične proze, u kojoj su šarolikost autora te vremenska i tematska raslojenost upućivale na njezin neujednačen razvojni put. Krenuvši na put u postliterarni svijet s klasikom Bradburyjem, nastavili smo pomno prateći Adamsov Vodič kroz Galaksiju za autostopere, da bismo preko maštovitih Pustolovina Milesa Vorkosigana stigli do jednoga od članova „velike trojke“ (uz Asimova i Clarka), najkontroverznijeg autora ovog žanra Roberta A. Heinleina i njegovih Zvjezdanih jurišnika. Prikazujući crno-bijeli svijet Fahrenheita 451 Elda Pliško Horvat naglasila je aktualnost i svevremenost tog kultnog djela koje svježinom ideja i surovošću zbilje po-

Mrežna stranica s materijalima

9


Naše nebo Prikaz akcija povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u Vinkovcima Klaudija Ladan klaudija@gkvk.hr Povodom Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci organizirana su brojna događanja pod zajedničkim imenom „Naše nebo“. Većinom su vezana uz astronomiju, budući da je ova godina proglašena Međunarodnom godinom astronomije. Prvi upriličeni događaj bilo je otvaranje izložbe „Naše nebo“ posvećene astronomiji i Otonu Kučeri, znanstveniku i popularizatoru znanosti. Akciju „Čitajmo pod zvijezdama“ organizirali smo 23. listopada od 18.00 do 24.00 sata. U njoj su sudjelovali učenici osnovnih i srednjih škola, članovi knjižnice, učitelji, odgajatelji, novinari i slučajni prolaznici. Akcija je simbolično realizirana na Orionu (savršena zvjezdana karta neba koju možemo promatrati kao kalendar i sat), a kako nebo baš i nije bilo zvjezdano, pravi je ugođaj stvorio Orion sa svojim zvjezdicama. Čitane su pjesme i ulomci iz najdražih književnih djela, a neki su od sudionika čitali i vlastite radove. U obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige uključeni su i članovi Bibliobusa Vukovarsko-srijemske županije. Knjižničari su organizirali čitanja na bibliobusnim stajalištima i u razredima pojedinih škola, a djeci je predstavljen rad bibliobusne službe, važnost čitanja i stjecanja novih znanja. U Knjižnici su održana dva značajna predavanja profesora fizike Josipa Krpana iz vinkovačke gimnazije:

Čitanje pod zvijezdama

„Astronomija kroz vrijeme“ i „Kozmologija – znanstveno i teološki“. Posebno smo ponosni na suradnju s vinkovačkim gimnazijalcima u realizaciji parlaonice na temu „Vjerovanja kroz povijest – moja sretna zvijezda“, u kojoj se raspravljalo o ljudskom praznovjerju, vjerovanjima u nešto nadnaravno i o utjecaju položaja zvijezda na ljudsku sudbinu. Šećer na kraju bila bi likovna radionica „Naše nebo“ u suradnji s akademskim slikarom i grafičarom Želimirom Fišićem. Koliko je važno ponuditi što više sadržaja svojim sadašnjim i potencijalnim korisnicima, govori i sama činjenica njihovoga odaziva na ovakva događanja. Možemo zaključiti kako je Mjesec hrvatske knjige u Vinkovcima bio bogat kako sadržajima tako i sudionicima, a dok postoje ljudi željni znanja i novih spoznaja, postojat će i knjižničari koji će im te želje ispunjavati.

Oslobođene knjige u Koprivnici Petar Lukačić petar@knjiznica-koprivnica.hr

U sklopu 16. Galovićeve jeseni, festivala književnosti u novim medijima, pokrenuta je akcija pod nazivom Oslobodi knjigu, bolje poznata kao bookcrossing. Akcija je zamišljena kao razmjena knjiga kojoj je osnovna značajka ostavljanje knjiga na javnom mjestu kako bi se drugima omogućilo da pročitaju istu knjigu. Kasnije se ta ili neka druga knjiga može ponovno ostaviti na nekom drugom javnom mjestu. O akciji se može pročitati na službenim stranicama Galovićeve jeseni (http://www.galoviceva-jesen.com/index.php/vijesti/24-oslobodi-knjigu). Začetnik je „oslobađanja knjiga“ Ron Hornbaker koji je poželio ostvariti nešto novo, uzbudljivo, besplatno i dugovječno na internetu. Mrežna stranica promovirana je 17. travnja 2001., a pravi je uspjeh doživjela tek u svibnju 2002. (300 do 500 novih članova dnevno iz cijeloga svijeta), da bi danas taj pokret knjigoljubaca dosegnuo

Knjige s naljepnicom “Ja sam slobodna knjiga”

10


DOGAĐANJA

oko 740 000 aktivnih članova (http://www.bookcrossing. com/about). Cijela se priča o bookcrossingu bazira na „trima R“, kojih se u sklopu ove akcije nismo striktno držali: • READ = pročitati knjigu • REGISTER it = prijaviti ju (registrirati) na stranici www.bookcrossing.com (poželjno uz vlastiti komentar), dobiti jedinstveni BCID (BookCrossing-identifikacijski broj) i njime obilježiti knjigu; svaka knjiga koja je bila ostavljena u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ dobila je svoju naljepnicu (slika 1) i s njom je krenula na put • RELEASE = poslati (osloboditi) knjigu u svijet, nekom novom čitaču (dati ju prijatelju, ostaviti na klupi u parku, „zaboraviti“ u kafiću, autobusu, na autobusnoj stanici, na plaži, u školskom hodniku ili gdje vam god bilo drago). Uvijek postoji knjiga koja nekomu „skuplja prašinu“ na polici, a drugomu bi uljepšala dan, neka knjiga koja nama predstavlja malo, a nekoga bi razveselila, pa ju na taj način možemo „osloboditi“ i poslati u svijet. Ova je akcija pokrenuta na poticaj Organizacijskog odbora 16. Galovićeve jeseni, u sklopu 1. ljetne tržnice knjiga održane 27. lipnja 2009. koju organizira Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“. Tada su „oslobođene“ prve knjige i počela je jača medijska kampanja i promocija bookcrossinga u suradnji s Knjižnicom. Tijekom ljeta na ljetnim tržnicama uvijek su bili prisutni volonteri koji su dijelili letke i straničnike s osnovnim informacijama o akcijama koje su provodili. Plakati su bili postavljeni na frekventnim javnim mjestima, a straničnici su se dijelili

i u knjižnici i na ostalim javnim mjestima. Te su akcije posebno promovirane i u lokalnim medijima. Praksa u Koprivnici pokazala je da Koprivničani nisu dovoljno upoznati s osnovnom namjenom navedene akcije. Pojavilo se nekoliko knjiga koje su našle svoju „slobodu“, ali su odmah bile zatvorene i nisu više krenule na put. Vjerujemo da je nekolicina sugrađana ipak prepoznala tu vrijednu akciju i da će do sljedeće Galovićeve jeseni biti više ljudi koji će se koristiti tom metodom popularizacije knjige i čitanja Želja nam je da Koprivnica postane prvi službeni grad u Hrvatskoj koji će imati raširenu granu „osloboditelja“ slijedeći praksu Singapura (http://en.wikipedia.org/wiki/ BookCrossing), koji je 2007. godine postao prva službena zemlja za oslobađanje knjiga s 2000 mjesta na kojima se knjige mogu ostaviti. Na nama knjižničarima i organizatorima Galovićeve jeseni preostaje da populariziramo akciju i potaknemo ljude da „oslobađaju“ knjige.

“Slobodne knjige” čekaju čitatelje

Kroz knjige do zvijezda Prikaz aktivnosti u IV. osnovnoj školi Varaždin Marina Kučar mkucar@yahoo.com

u knjižnici, na plakatu koji su izradili mladi knjižničari. Pomoć za prijevode učenici su mogli potražiti u rječniku T. Lipljina Rječnik varaždinskog kajkavskog govora ili jednostavno pitati svoje roditelje, bake i djedove. Bilo je zanimljivo čuti što bi to bila cerkva, škatula itd. Povodom Međunarodnog dana školskih knjižnica naša je knjižnica otvorila vrata i svečano primila učenike 1. razreda. Za tu prigodu organizirali smo kratki dramsko-recitatorski program te učenicima podijelili poklone dobrodošlice (straničnike koje su izradili mladi knjižničari). Prigodne igrokaze i pjesme o knjigama, školi, pisanju i čitanju izvodili su također mladi knjižničari. Predočili smo im time važnost čitanja, poznavanja pisma i same škole u njihovom životu. Kviz za poticanje čitanja koji zajedno pripremaju Hrvatska udruga školskih knižničara i Hrvatsko čitateljsko društvo ove je godine posvećen Mati Lovraku budući da se 2009. godine obilježava 110. godišnjica njegova rođenja. Učenici 4. razreda sudjelovali su u kvizu koji je održan u našoj knjižnici 11. studenoga. Tijekom tri tjedna čitali su (njih 6, iz svakog razreda po 2

U IV. osnovnoj školi Varaždin ovogodišnji mjesec hrvatske knjige, koji je posvećen astronomiji, obilježili smo brojnim aktivnostima. Male knjižničarke osmislile su vesele plakate kojima se podsjeća na važnost knjige i čitanja. Započeli smo s akcijom prikupljanja slikovnica i knjiga pod nazivom Daruj knjigu. U akciji su sudjelovali učenici od 1. do 8. razreda. Tijekom Mjeseca knjige učenici su donosili i poklanjali knjige školskoj knjižnici, a prikupljeno je oko 70 vrijednih knjiga. Kako Varaždin ove godine slavi 800 godina od proglašenja slobodnog i kraljevskog grada, osmislili smo nagradnu igru. Naime za vrijednu nagradu učenici naše škole trebali su odgovoriti na nekoliko pitanja iz poznatih legendi varaždinskog kraja te prevesti na hrvatski standardni jezik nekoliko riječi iz varaždinskog kajkavskog govora. Poznate legende učenici su mogli pročitati i proučiti 11


učenika) knjige Mate Lovraka. Suučenici naših natjecatelja bili su navijači. Na satu likovne kulture učenici 4. razreda izradili su navijačke transparente kako bi mogli bodriti svoje predstavnike tijekom kviza. Mladi knjižničari uvježbali su uloge voditelja, prosudbenog povjerenstva i hostesa. Isti učenici uredili su pano te izradili potrebne rekvizite. Atmosfera tijekom cijelog kviza bila je napeta i vesela, u navijačkom duhu. Najbolji u kvizu nagrađeni su velikim pljeskom, ali i lijepom knjigom. I ostali natjecatelji primili su vrijedne nagrade. Mladi knjižničari i nekoliko učenika 3. i 4. razreda naše škole, zajedno s učenicima iz drugih varaždinskih

osnovnih škola, nazočili su susretu s književnikom Hrvojem Kovačevićem. Književni susret održan je na dječjem odjelu Gradske knjižnice „Metel Ožegović“. Međunarodna je godina astronomije, pa nam je i nacionalni kviz za poticanje čitanja Kroz knjige do zvijezda bio poticaj da obilježimo tu godišnjicu. U kvizu su sudjelovali čitači od 5. do 8. razreda Obilježavanje Mjeseca knjige završit ćemo posjetom sajmu knjiga Interliber 13. studenoga. To je ujedno i nagrada najboljim čitačima, učenicima uključenim u rad sekcije mladih knjižničara i mladih novinara te učenicima iz dramske i recitatorske skupine.

Čitatelji mentori Marija Tuksar marija.tuksar@inet.hr

prvašima koji su prvi izašli na „točke“, a potom su slijedili ostali, sve do četvrtog razreda). „Točke“ čitanja bile su sljedeće: predvorje škole, blagovaonica, prostor produženog boravka i prostor ispred ureda u školi. Čitalo se za vrijeme velikog odmora, tako da su nam se mogli pridružiti i ostali učenici. A njihove su reakcije bile vrlo zanimljive: uglavnom su pitali o čemu se radi, zašto se čita te hoće li se i njima čitati. Neki su poželjeli postati novi čitatelji mentori. Nakon čitanja razgovaralo se o pročitanom. Pozitivni dojmovi i uspjeh akcije naveli su nas na zaključak da ćemo s istom aktivnošću nastaviti tijekom cijele školske godine, svakog mjeseca, a razmišljamo i o uključivanju pisaca, glumaca i, naravno, roditelja.

U Osnovnoj školi Retkovec u Zagrebu tijekom Mjeseca knjige stariji učenici postali su čitatelji mentori mlađima. Najprije su oblikovane „čitateljske grupe“ čiji su članovi bili stariji učenici. Njihov prvi zadatak bio je zajedno s mlađima izabrati tekstove koje će im čitati te dogovoriti vrijeme čitanja i „točke“ na kojima će im čitati. Pri izboru tekstova pazilo se da to uglavnom budu kraće forme s izraženom porukom o prijateljstvu, dobroti, čuvanju priride i slično. Budući da škola ima velik broj odjela, akciju smo provodili nekoliko dana i kroz nekoliko etapa (počeli smo s

Čitateljicementorice

12


DOGAĐANJA

Zbivanja u svijetu Otkrivajući svjetove pismenosti 16. europska konferencija o čitanju Braga, Portugal, 19. – 22. srpnja 2009. Portugalsko čitateljsko društvo i Europski odbor Međunarodne čitateljske udruge organizirali su 16. europsku konferenciju o čitanju koja se održavala na Sveučilištu Minho u Bragi. Pod motom Otkrivajući svjetove pismenosti moglo se vidjeti i čuti primjere iz prakse, rezultate istraživanja, nova dostignuća, ali i probleme vezane uz čitanje i pismenost na svim razinama iz cijeloga svijeta. Radionice, izlaganja, okrugli stolovi, simpoziji i izlaganja uz postere bili su oblici rada kroz koje su se obrađivale teme od rane pismenosti do korelacija multikulturalnosti te demokracije i pismenosti. Iz bogatoga programa treba svakako izdvojiti izlaganje dr. Terese Calçada, koordinatorice Mreže školskih knjižnica pri portugalskom Ministarstvu obrazovanja O knjižnicama i čitanju: između linija putanje (On libraries and reading: between the lines of a trajectory. Nadalje, Jacques Fijalkow iz Francuske (Sveučilište Toulouse-le Mirail) govorio je o učinkovitosti poučavanja čitanja i pisanja petogodišnjaka i sedmogodišnjaka (Je li moguće svu djecu od 5. do 7. godina učinkovito poučavati čitanju i pisanju? (Is it possible to efficiently teach reading and writing to all 5- to 7-year-old children?), a Kris Gutiérrez (SAD) s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu, koja je ujedno i savjetnica za obrazovanje u kampanji predsjednika SAD-a Barracka Obame, održala je izlaganje naslovljeno Sinkretičke pismenosti: pomagalo za ekspanzivno učenje (Sincretic Literacies as Tools for Expansive Learning). U radu Konferencije sudjelovali su i hrvatski predstavnici: Renata Šamo održala je izlaganje L2 učenici i strateško ponašanje pri čitanju (L2 learners and their strategic reading behaviour); Ljiljana Sabljak predstavila je rad koji je pripremila s kolegicom Dunjom Marijom Gabriel Pravo na pismenost i znanje, Željka Butorac govorila je o građi lakoj za čitanje, na čemu radi zajedno s kolegicom Veronikom Čelić-Tica (Građa lagana za čitanje u programima opismenjavanja djece s poteškoćama), a Danko Dujmović i Ana Sudarević predstavili su radionicu sa sata povijesti u osnovnoj školi Čitajući povijest: multidisciplinarna radionica u školskoj knjižnici. Tijekom četiri dana održano je gotovo stotinu izlaganja u paralelnim sesijama i zaista je trebalo pažljivo složiti osobni raspored. U ovom prikazu istaknula bih dva primjera iz prakse koji se uspješno provode u Sloveniji. Prvi je Megakviz, kviz znanja namijenjen školarcima koji žive u Sloveniji, ali i onima koji žive u inozemstvu. Naime zahvaljujući novim tehnologijama i internetu na pitanja o znameni-

Sudionici iz Hrvatske (stoje) uz kolegicu iz Bugarske (čuči)

tim Slovencima mogu odgovarati svi zainteresirani bez obzira na to gdje borave. U organizaciji i provedbi sudjeluju nastavnici, knjižničari i muzealci, tj. stručnjaci u području. Velika se pozornost poklanja i promociji kviza – osim po školama, on se „reklamira“ na nacionalnoj televiziji, a finale se također odvija pred televizijskim kamerama. Posebnu vrijednost daje i činjenica da se uz svako pitanje pažljivo pripremaju izvori podataka u kojima se može pronaći odgovor, tj. sastavljaju se tekstovi (članci) vezani uz pojedine osobe, mjesta ili događaje obuhvaćene kvizom. Tako nastaje kvalitetna referentna, ali i vrijedna zavičajna zbirka (http://www.koz.si/megakviz/MegaKviz.aspx). Drugim primjerom pokazan je još jedan način promoviranja knjige i čitanja. Knjige na praznicima (Books on Holidays) naziv je akcije kojoj je cilj osigurati dostupnost knjiga izvan knjižnice. Tako se uređuju kutci i štandovi s knjigama u hotelima, uz javne bazene, tj. općenito na prostorima gdje se na prvi pogled ne očekuje knjiga, ali se 13


zapravo za njom rado poseže. Akciju su odlično prihvatili i vlasnici tih prostora, ali i njihovi gosti i posjetitelji, tako da se bilježi njezino širenje. Tradicionalno tijekom Konferencije Međunarodna čitateljska udruga dodjeljuje nagradu za najbolju inovativnu promociju čitanja. Ove godine nagrađene su Anneli Laaman i Maili Vesiko-Liinev iz Estonije za projekt Čitateljsko gnijezdo (Reading Nest). Svrha je tog projekta stvarati okruženje u vrtićima i školama koje će poticati djecu na čitanje. Nastavnici i odgajatelji, uz pomoć stručnjaka, oblikuju u učionicama kutak ili „čitateljsko gnijezdo“ u

kojem djeca mogu čitati, listati i gledati knjige, a redovito se osmišljavaju i relevantne aktivnosti. Više o projektu nalazi se na mrežnoj stranci http://www.lesen-weltweit. de/mlesen_e.html?Id=42914. Na kraju treba još spomenuti da je ove godine Europski odbor Međunarodne čitateljske udruge (IDEC) proslavio 30 godina rada. Tim je povodom tijekom trajanja Konferencije bila postavljena izložba postera putem kojih su se predstavila čitateljska društva koja su članovi IDECa, a među kojma je i Hrvatsko čitateljsko društvo. (A. S.)

Novi izazovi za školske knjižničare Međunarodni seminar za školske knjižničare Portugal, 27. rujna – 3. listopada 2009. Ines Krušelj-Vidas ines-kruselj.vidas@kr.t-com.hr

jesu knjižnica kao središnja točka kurikuluma i mjesto uvođenja istraživačkog pristupa učenju. U aktivnom procesu koji traje čitav život učenici uče izgrađujući vlastito razumijevanje svog iskustva, tj. gradeći na onom što već znaju kako bi u konačnici formirali osobnu perspektivu svijeta u kojem žive. Tu je knjižnica neophodna i to nam je svima poznato. Na ovom seminaru moglo se upoznati alate (npr. wordle.net ili google wonder wheel), iskustva i promišljanja koja već jasno slijede navedeni put razvoja knjižnica u konkretnim životnim situacijama. Štoviše, svi su sudionici seminara aktivno sudjelovali u konkretizaciji odgovora na ključno pitanje: kako školska knjižnica odnosno centar za učenje pomaže učenicima da razviju svoje vještine i sposobnosti u traženju, razvijanju i rasprostranjivanju informacija i znanja tako da oni postanu aktivni kreatori znanja, a ne samo konzumenti informacija? Svoj stručni doprinos u osvjetljavanju tog problema dao je dr. Ross J. Todd sa Sveučilišta Rutgers u New Jerseyju. Upravo sada nalazimo se u vremenu otvaranja mogućnosti novog promišljanja edukacijskog prostora, a pod tim se misli na edukacijsku praksu, odnose, metode i sredstva, naglasio je Valdemar Duus (Syddansk University Institute of Literature, Culture and Media u Odenseu). Tu priliku ne bi trebalo propustiti, već bi se trebalo otvoriti za diskusiju, igrati se, istraživati i eksperimentirati s alatima koje nam novo tisućljeće nudi kako bi učenici, zajednica i edukatori u kreativnom, optimističnom i izazovnom procesu formirali novu sliku zajednice budućnosti koja uči. O školskim knjižnicama u europskom i world wide kontekstu govorila je Lourense Das, direktorica Meles School Library Servicea. Novi trendovi u školskom knjižničarstvu postavljaju pred knjižničare nove zahtjeve, otvaraju se nove potrebe, od njih se traže nove kompetencije. Knjižnica treba biti prostor poticajan za učenje koje se naziva edukacijom 2.0, što znači bilo gdje, 24 sata dnevno i 7 dana u tjednu izgrađivati znanje i usvajati razne vrste pismenosti. U tom se kontekstu autorica poslužila

U gradu Costa da Caparica blizu Lisabona održavao se SLAMIT, međunarodni seminar za školske knjižničare s temom Cjeloživotno učenje – školske knjižnice i novo učenje. Bila je to prilika da se na jednom mjestu nađu školski knjižničari iz Danske, Norveške, Nizozemske, Islanda, Poljske, Češke, Grčke, Finske, Velike Britanije i Portugala. Hrvatske školske knjižnice bile su predstavljene knjižnicom OŠ Matije Gupca iz Gornje Stubice. Projekt SLAMIT nastavak je dvaju uspješnih prethodnih projekata – SLAM (School Libraries as Multimedia Centres) i GRANDSLAM (General Research and Development of School Libraries as Multimedia Centres) – kojima su se kompetencije školskih knjižnica proširivale od zbirke knjiga na multimedijske centre odnosno na informacijske centre i centre za učenje. U SLAMIT-fazi naglasak je na proširenju iskustava, znanja i prakse iz početnih faza na širu europsku knjižničarsku zajednicu, i to tako da se educiraju školski knjižničari kako bi aktivno participirali u kreiranju budućeg razvoja knjižnice u kojoj rade. Smjernice za daljnji razvoj

Radna atmosfera tijekom seminara

14


DOGAĐANJA

U aktivnostima predstavljanja vlastite zemlje, regije i knjižnice sudjelovali su svi, a prikazani su i primjeri dobre prakse koji su uvijek osobito korisni. Podrobnije je bio predstavljen portugalski obrazovni sustav i stanje u portugalskim školskim knjižnicama. Baš kao što se iskustveno učenje pokazuje najkvalitetnijim putem za usvajanje novih spoznaja, tako i aktivno sudjelovanje na seminaru na kojem se problematizira budućnost rada u školskim knjižnicama u potpunosti angažira svakog knjižničara te daje poticaj za daljnji kvalitetniji i kreativniji rad u vlastitoj sredini.

igrom riječi: „Not the library in the school but schooling in the library. “ Na pitanja kakvi izazovi očekuju naše učenike i koje će im sve kompetencije trebati kad odrastu pokušao je odgovoriti Andreas Holvik iz Pedagogisk Psykologisk Sentera u Karmoyu. Prema njemu potrebni su sljedeći korijeni iz kojih će izrasti dogovorni građani budućnosti: odgovornost, prava, odnosi i sudjelovanje. Najvažnija poruka učiteljima bila je da poučavanje treba prilagoditi sposobnostima učenika, ali i imati na umu da pred njih treba postaviti visoka očekivanja.

Novosti iz ogranaka Knjižnica – partner u obrazovanju: cjeloživotno učenje Stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti Loris Bučević-Sanvincenti l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr Aleksandra Horvat u svojem je izlaganju Knjižničari kao predavači – trebaju li im nove kompetencije? govorila o preispitivanju obrazovne uloge i utvrđivanju mogućnosti koje imaju knjižničari za istinsko sudjelovanje u obrazovnom procesu. Knjižnice će morati istražiti potrebe za učenjem u korisničkoj zajednici kojoj služe i uspostaviti čvršću suradnju s drugim obrazovnim ustanovama poput škola i sveučilišta. Autorica naglašava da postoji dobra suradnja narodnih knjižnica sa školama u Hrvatskoj, dok to nije slučaj sa sveučilištima. Govoreći o knjižničarevim kompetencijama u pedagoškim vještinama i znanjima zaključuje da one nisu sastavni dio knjižničarskog školovanja. Stoga bi u programe stalnog stručnog usavršavanja knjižničara trebalo uvesti znanja potrebna izvođačima cjeloživotnog učenja. U predstavljanju godišnjega rada Ogranka Hrvatskoga čitateljskoga društva za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju sudjelovalo je nekoliko izlagačica. Marija Ivanović, knjižničarka u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, govorila je o načinima poticanja čitanja u svojoj knjižnici s naglaskom na djelovanju i aktivnosti s odraslim korisnicima, ističući ulogu knjižničara kao posrednika između čitatelja i velike izdavačke produkcije te naglašavajući njegovo poslanje – spajanje (prave) knjige i (njezinog) čitatelja. Davorka Semenić-Premec, knjižničarka iz Knjižnice Savski Gaj (KGZ), upoznala je nazočne s iskustvom rada s mladima u svojoj knjižnici, naglašavajući da knjižnice nisu samo mjesta za posuđivanje knjiga nego i mjesta okupljanja, druženja i kreativnih radionica – dramskih, literarnih i likovnih. Ana Sudarević, dopredsjednica Hr-

Aleksandra Horvat

vatskoga čitateljskoga društva, govorila je o novostima iz sjedišta Hrvatskoga čitateljskoga društva, o realiziranim projektima i najavama novih projekata. Ozren Pavlović Bolf, ravnatelj Grundtvig-agencije za mobilnost i programe EU, izložio je program Cjeloživotno učenje u Hrvatskoj i govorio o mogućnostima natječaja potičući knjižničare da se prijavljuju na njih. Organizirana je izložba izdanja Hrvatskoga čitateljskoga društva i raznih časopisa na temu čitanja i pismenosti. Podijeljeni su letci o aktivnosti i ciljevima HČD-a kako bi se sudionike senzibiliziralo i potaknulo na pristupanje u članstvo Hrvatskoga čitateljskoga društva. 15


TEMATSKI OSVRTI Čitanje i poticanje čitanja u tradicionalnom okruženju u Republici Hrvatskoj danas Ivana Faletar ifaletar@gmail.com

Zanimljivo je istaknuti kako je polazna pretpostavka jedinog recentnog znanstvenog projekta posvećenog istraživanju čitanja u Hrvatskoj da se u Hrvatskoj „nedovoljno čita u kvantitativnom smislu i nedovoljno dobro čita i u spoznajnom smislu i u smislu izbora kvalitetnog teksta“.5 U opisu tog projekta ističe se također da se kroz organiziran, dobro osmišljen i stručan rad s djecom i mladima u vrtićima, školama i knjižnicama može znatno poboljšati odnos prema tradicionalnim i elektroničkim publikacijama te da na razvijanje čitateljskih navika utječe nekoliko presudnih činitelja: obitelj, dječji vrtić, škola, školska knjižnica, javna knjižnica, mediji.

Razvojem novih medija knjiga, čini se, gubi na popularnosti jer je tiha, nezahtjevna i nije se mijenjala stoljećima. Iako je tijekom povijesti imala velik utjecaj na svakodnevni život, društveni i znanstveni napredak, kulturni razvoj i političke događaje1, rezultati brojnih istraživanja potvrđuju pad interesa za čitanje i smanjene vještine čitanja. Budući da su čitateljske vještine neophodne ne samo za osobni probitak pojedinaca nego i za sveukupni opstanak i razvoj ljudske zajednice, u svijetu se javlja čitav niz projekata i programa kojima se želi odgovoriti na moderne izazove čitanju. Prema Danku Plevniku, suvremene generacije odrastaju u interaktivnom i brzo izmjenjivom okruženju interneta, računala i mobitela te nekih drugačijih uzora. Njihovom zapostavljanju tradicionalnih načina i metoda čitanja treba se suprotstaviti poučavanjem čitanja na „suvremeniji, tehnološki izazovniji način, prispodobljiviji 21. stoljeću“2. No općenito se smatra da je fenomen nečitanja ipak samo trend koji ne može i neće predugo potrajati, pa tako Thomas Anza koji se bavi psihologijom čitanja tvrdi da će čitanje opet doći u „modu“ i poslužiti kao obrambeni mehanizam protiv sveprisutne televizije, računala i ostale moderne tehnologije.3

Čitanje i hrvatske nacionalne strategije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je 2005. godine Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010. čiji je cilj „usmjeravanje cjelokupne politike na unapređivanje odgoja i obrazovanja“6 i u kojemu se hrvatska nacionalna odgojno-obrazovna politika opredjeljuje za društvo znanja. Za odgojno-obrazovni proces, prema Nastavnom planu i programu za osnovnu školu objavljenom 2006. godine, bitna je unutarpredmetna i međupredmetna korelacija, koja se posebno može ostvariti nastavnim ili izvannastavnim aktivnostima u knjižnici – poticanjem čitateljske i informacijske pismenosti.7 Prema podacima prikupljenim popisom stanovištva iz 2001. godine, u Hrvatskoj je 20,4% stanovništva nepismeno ili nije završilo osnovnoškolsko obrazovanje, što bi trebalo potaknuti Vladu da više sredstava ulaže u njihovo obrazovanje ili programe opismenjavanja. Ako je čitanje i pisanje temeljno, tada treba pomoći svakom pojedincu

Istraživanja čitanja u Republici Hrvatskoj No pretpostavke o nečitanju kao trendu u Hrvatskoj ne možemo potvrditi jer se ne provode sustavna i longitudinalna istraživanja o čitanju. Prema podacima u stručnoj literaturi, u razdoblju između 1987. i 1993. provedeno je tek nekoliko manjih, međusobno neovisnih istraživanja, koja u prvi plan često stavljaju čitateljske navike mladih. Rezultati tih istraživanja često su proturječni, što dovodi u pitanje valjanost korištene metodologije u tim fragmentarnim istraživanjima. No potrebno je izdvojiti istraživanje koje je 1999. godine proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (Radin, Ilišin, Baranović, Štimac Radin) pod nazivom Vrijednosni sustav mladeži i društvene promjene u Hrvatskoj. Prema tom istraživanju, mladi smatraju da se knjige nalaze na četvrtom mjestu po utjecaju na njihovo mišljenje, i to nakon obitelji, prijatelja i škole, a ispred Crkve, televizije, tiska za mladež, filmova i interneta.4 16


TEMATSKI OSVRTI

ranje natjecanja u čitanju, češće posjete književnika, odabir najčitača, kreiranje top-ljestvice lektirnih djela, slanje školskih lektirnih newslettera itd. Drugi najčešći način promicanja čitanja u školama jesu organizirani kvizovi znanja i poznavanja određenih književnih naslova. Centar za dječju knjigu u sklopu Mjeseca hrvatske knjige organizira Nacionalni kviz za poticanje čitanja koji se odvija uz sponzorstvo nakladnika, a u njemu sudjeluju knjižnice za djecu iz Hrvatske i djeca iz dijaspore (iz susjednih zemalja).8

da svlada osobne ili socijalne prepreke na tom putu kako bi mogao funkcionirati u današnjem društvu koje uistinu može postati društvo znanja – ako se poduzmu odgovarajuće poticajne mjere, uloži novac i obrazuje kadar. Uobičajeni programi poticanja čitanja na nacionalnoj razini Svako je društvo obvezno omogućiti osobama s nedovoljnom razinom pismenosti razvijanje tih ključnih vještina jer, osim što su one bitne za njihov uspjeh u svakodnevnom životu, preduvjet su aktivnoga građanstva i građana koji ekonomski, politički i društveno doprinose sredinama i društvu u kojemu žive. Razlika je među pojedinim zemljama tek u osviještenosti mjerodavnih tijela o ozbiljnosti problema i njegovim eventualnim posljedicama na razvoj društva u cjelini i, posljedično, u spremnosti zajednice na njegovo rješavanje. U Hrvatskoj se čitanje djece i mladih na nacionalnoj razini sustavno promiče u školama putem obvezne lektire i kvizova znanja, a širokoj publici na nacionalnoj razini nude se festivali i sajmovi knjiga.

Promicanje čitanja na festivalima i sajmovima knjiga Festivali ili sajmovi knjiga najčešće privlače široku publiku jer se tu tijekom nekoliko dana publici nudi raznolik i zanimljiv program, od čestih gostovanja stranih ili domaćih pisaca, preko njihovih javnih čitanja i predavanja do kupnje željenih naslova po povoljnijim cijenama. Često se na takve festivale odlučuju mjesta ili gradovi koje uz tematiku veže nešto više – poput poznatih pisaca rođenih u tom kraju, aktivnog djelovanja lokalnih udruga i spremnosti lokalne zajednice na sudjelovanje i potporu, a sajmovi knjiga prvenstveno su organizirani za izdavačke kuće koje izlažu i prodaju svoje publikacije. Zagrebački sajam knjiga i učila Interliber privlači svake godine na tisuće zainteresiranih građana iz Zagreba i cijele Hrvatske

Aktivna promocija čitanja u školi Mogli bismo reći da je jedini sustavan i organiziran program promicanja i poticanja čitanja djece i mladih u Hrvatskoj sustav školske lektire. Naime propisanim programom obveznog čitanja u školi pokušava se razviti čitateljske vještine i usaditi ljubav prema knjizi najmlađim generacijama. No svjedoci smo zanemarivanja i odbacivanja lektire, koja ujedno postaje glavni krivac za brojne nečitače koji su poslije strogog vrednovanja pročitanih djela i same nezanimljivosti i neprimjerenosti lektirnih naslova zauvijek izbacili knjige iz svojih života. Stanje bi se moglo popraviti ako učenicima omogućimo pravo glasa pri biranju izbornih naslova, no trebalo bi napustiti i tradicionalno ispitivanje znanja u zamjenu za modernije oblike rada – čitanje i obradu odabranih naslova u manjim čitateljskim skupinama, zajedničku raspravu pomoću alata za udaljeno učenje, pisanje osvrta na učeničkim blogovima, pisanje kolumne za školske novine, organizi-

Monte librić

Ogulinski festival bajke

Plakat za Nacionalni kviz za poticanje čitanja (2007.)

17


Važno je spomenuti i Festival europske kratke priče pokrenut 2002. godine u Zagrebu, koji u središte interesa stavlja čitanje, a svake godine ima drugu europsku zemlju partnera. Osim gostovanja poznatih europskih autora, organiziraju se redovito i prevoditeljske radionice, javna čitanja, koncerti i projekcije filmova, a mladim i nadarenim prevoditeljima dodjeljuju se stipendije u obliku studijskoga boravka u Poljskoj, Italiji, Irskoj, Švedskoj i Španjolskoj.

koji sve češće kupnju skupljih ili, uostalom, bilo kakvih knjiga, odgađaju do početka sajma računajući na moguće uštede. Malo je drugačiji sajam knjiga koji se već nekoliko godina održava u Istri pod nazivom Sa(n)jam knjige u Istri s ciljem „promicanja, poticanja, razvoja i predstavljanja knjiga, autora, pisane riječi, kulture i kulturne baštine“.9 Udruga istog naziva koja se nalazi iza projekta želi povezati umjetnike i znanstvenike kroz različite projekte vezane uz knjigu. Uz sanjivi prizvuk imena sajma, program je prepun događanja u istom tonu, poput Monte Librića (festival dječje knjige) ili Mozartovog doručka (književni susreti). Jedan od poznatijih festivala u Hrvatskoj međunarodnoga profila, a koji nije izravno usmjeren na knjigu kao dobro koje se kupuje i prodaje, jest Ogulinski festival bajke koji se opisuje kao „kulturna manifestacija u kojoj se, kroz slavljenje bajke i bajkovitoga stvaralaštva, potiče, ostvaruje i pokazuje umjetnička i kulturna produkcija namijenjena djeci, mladima i odraslima“.10 Tijekom festivala odvijaju se predstave, radionice, izložbe, projekcije filmova, turistički obilasci (Ruta bajke, Ciklobajka), modne revije bajki te kvizovi, čime su organizatori pokazali kako kvalitetno „upakirati“ i predstaviti sva bogatstva jednoga kraja – stvaralačko blago i popularnost Ivane Brlić Mažuranić, prirodne ljepote ogulinskoga kraja i bogatu usmenu književnost vezanu uz Klek.

Zaključak Iako je utjecaj medija poput televizije, radija, mobitela i interneta na naš život značajniji nego ikad prije, za opadanje popularnosti čitanja i općenito pismenosti u današnjem društvu ne možemo okriviti samo njih. Za pozitivan stav prema čitanju najvažnija je okolina koja nas okružuje – čitanje će pobuditi pozitivne reakcije u nama ako su nam roditelji u ranom djetinjstvu usadili ljubav prema čitanju knjiga, ako su nam učitelji pokazali kolika se mudrost krije u njima, ako su nam knjižničari pokazali koliko različitih svjetova i ljepote možemo otkriti unutar korica i najtanje knjige. Promicanje čitanja nije moguće nametanjem tiskane knjige djeci i odraslima jer samo uvođenje knjige u nečiji život treba biti postupno, zanimljivo i zabavno – što bi trebali uzeti u obzir i postojeći nacionalni programi za poticanje čitanja i pismenosti.

1

Stipčević, A. Sudbina knjige. Lokve : Naklada Benja, 2000. Str. 385. Plevnik, D. Fortuna čitanja. Osijek : Hrvatsko čitateljsko društvo, 2006. Str. 15. 3 Čitanje treba vježbati. URL: http://www.knjiga.hr/08.asp?mjesec=&ID=1649 (28.06.2009.) 4 Ilišin, V. Konceptualni okvir istraživanja // Ilišin, V.; Marinović Bobinac, A.; Radin, F. Djeca i mediji : uloga medija u svakodnevnom životu djece. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2001. Str. 12. URL: http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/179/183 (28.06.2009.) 5 Istraživanje čitateljskih interesa i informacijskih potreba djece i mladih. URL: http://www.ffos.hr/katedre/knjiznicarstvo/projekti/?cont=istrazivanje_citateljskih_interesa (28.06.2009.) 6 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010. Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2005. Str. II. 7 Različiti stučnjaci određuju informacijsku pismenost kao sposobnost za stjecanje, vrednovanje i korištenje informacija iz različitih izvora. Prema: Novljan, S. Obrazovanje knjižničara : dio informacijske pismenosti. // Mladi i čitanje u multimedijalnom okruženju / uredila Ivanka Stričević. Koprivnica : Hrvatsko čitateljsko društvo, 1999. Str. 32. 8 KGZ: Hrvatski centar za dječju knjigu. URL: http://www.kgz.hr/mreza/hcdk/default.asp(03.07.2009.) 9 Sa(n)jam knjige u Istri. URL: http://www.sanjamknjige.hr/sajam2008/index.php?onama (30.06.2009.) 10 Ogulinski festival bajke. URL: http://www.ogfb.hr/web/flash/ogfb.html (01.07.2009.) 2

18


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE ... Knjige su kruh naših duša Radionica povodom Dana kruha i Mjeseca hrvatske knjige Antonia Colnar antonia.colnar@gmail.com Svjetski dan hrane i Dani kruha poslužili su nam da u Osnovnoj školi Dubovac u Karlovcu obilježimo i početak Mjeseca hrvatske knjige organiziravši radionice koje su sadržajno spojile te tri važne obljetnice u ovom dijelu godine. Radionice su održane 16. listopada i okupile su učenike različitih uzrasta na jednom mjestu, u školskoj knjižnici, među djelima koja zaista na najbolji način hrane dječje i mladenačke duše. Radionice su imale višestruke ciljeve: na jednom mjestu u zajedničkom radu okupiti učenike nižih i viših razreda osnovne škole, potaknuti u učenicima želju za čitanjem književnih tekstova i recitiranjem pjesama, razviti u učenicima ljubav prema pisanoj riječi i potaknuti ih da se pismeno i usmeno izraze. Ciljeva je dakle bilo mnogo, a odgovor na pitanje jesu li ciljevi ostvareni sadržan je u zadovoljnim izrazima lica i pozitivnim komentarima učenika sudionika.

Slaganje poslovica

su pronađeni i uvježbani tekstovi poslužili kao uvod i zaključak rada. Učenici nižih razreda imali su na radionicama različite zadatke ovisno u uzrastu. Radionica u kojoj su sudjelovali učenici prvoga razreda bila je usmjerena na njihovo izražavanje crtežom. Poslušavši uvodne pjesme koje su im pročitale učenice viših razreda, učenici su u grupama nacrtali jesenske plodove, zimnicu, krušne proizvode i žitarice. Crteži su prikazivali ono što se čulo u pjesmama, pjesničke slike dobile su svoj stvarni prikaz u njihovim likovnim ostvarajima. Učenici drugih i trećih razreda dobili su nakon uvodnog slušanja pjesama i igrokaza zadatak da u grupama poredaju ponuđene riječi na dobivenim karticama tako da tvore mudru izreku koja u svom sastavu sadrži riječ kruh. Uz pomoć starijih učenika izreke su bile brzo i uspješno složene. Svaka je grupa učenika pročitala tri izreke i pokušala ih usmeno objasniti. Neki su učenici odmah uspjeli objasniti svoje izreke, dok su ostali na radionici saznali što znače izreke koje su zasigurno već čuli. Održanim se radionicama nastojalo pobuditi u učenicima sva osjetila kojima mogu doživjeti riječi, pokazati im da pjesnici riječima slikaju svijet oko sebe i da su riječi složene pravim redom poučne i bogate značenjima. Svaka je radionica završila prigodnim tekstom koji su pročitale učenice viših razreda i koji je učenicima odaslao važnu životnu poruku – i mrvice su kruh!

Učenica kazuje poeziju

Radionicama su prethodile pripreme učenica petoga i sedmoga razreda koje su bile i svojevrsni voditelji, tj. pomagači učenicima nižih razreda. One su na satovima hrvatskoga jezika i u školskoj knjižnici pretraživale knjige i časopise tražeći pjesme, tekstove i igrokaze tematski vezane uz jesen, jesenske plodove i namirnicu koja život znači – kruh. Od pronađenih radova odabrale su nekoliko pjesama, jedan kraći igrokaz i jedan prozni tekst koji su zatim naučile izražajno čitati, tj. recitirati. Na radionici 19


Čitajmo digitalno! D. Kamber-Kontić doroteja@gkzd.hr Ogranak Arbanasi Gradske knjižnice Zadar otvoren je u studenom 2008. godine. Zaposlena su četiri stručna djelatnika i dva kao pomoćno osoblje. Cjelodnevno radno vrijeme novost je u radu ogranaka zadarske knjižnice. Tim je više i planiranje aktivnosti i sadržaja za korisnike bilo zahtjevnije i teže osmisliti. Od početka rada Ogranka najzastupljenija korisnička skupina bila su djeca, uglavnom nižih razreda, iz obližnje Osnovne škole Krune Krstića. Bilo je i mlađih koji su dolazili u pratnji odraslih, roditelja, djedova i baka. Pored uobičajenoga čitanja iz knjiga i slikovnica odlučili smo se za predstavljanje Međunarodne dječje digitalne knjižnice. Cilj je bio predstaviti mogućnosti koje nam pružaju računala i internet. Osim igrica, dopisivanja i ostalih oblika komunikacije, na računalu se može i čitati. Ponudili smo nešto novo o čemu su djeca znala vrlo malo. U pet termina čitali smo učenicama sljedeće naslove: Naj-

Čitanje digitalne slikovnice

ljepša stonoga sunčanih vrtova, Tri praščića i Oskar. Na velikom platnu doživljaj teksta i ilustracije bio je potpun, a dojmovi o knjižnici bez zidova vrlo pozitivni.

Čitanje po bojama D. Kamber-Kontić doroteja@gkzd.hr

Sredinom veljače Ogranak Arbanasi Gradske knjižnice Zadar pokrenuo je akciju za poticanje čitanja pod nazivom „Knjige u bojama“. Cilj je preporučiti korisnicima naslove knjiga iz različitih područja uz pomoć boja naslovnica. Kod preporuke, osim uobičajene podjele na romane i sve ono što nije pisano u toj formi, namjera je potaknuti korisnike na razmišljanje o važnosti boja u svakodnevnom životu, pa tako i kod čitanja. Na taj će se način, osim veličine slova i broja stranica, pokazati i važnost naslovnice pri odabiru knjige. Broj izloženih knjiga u bojama bio je između 10 i 20, ovisno o raspoloživim naslovnicama. U ulaznom dijelu Ogranka Arbanasi svaki tjedan mijenjale su se knjige čije su naslovnice u boji tjedna. Prvi tjedan (16. – 21. veljače 2009.) bio je u zelenoj boji. Drugi tjedan izložene su knjige s plavim naslovnicama (23. – 28. veljače 2009.), zatim sa žutim (2. – 7. ožujka 2009.) i crvenim (9. – 14. ožujka 2009.). U praćenju interesa korisnika za ovakav način izbora literature zaključili smo sljedeće: korisnici su najradije uzimali knjige čije su naslovnice zelene boje, slijedila je žuta, a zatim plava. Za knjigama čije su naslovnice crvene boje korisnici su najmanje posezali, a ujedno ih je najteže bilo pronaći na policama. Akcija poticanja čitanja uz pomoć boja ponovljena je u dva navrata.

Izložba zelenih knjiga

20


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Kako smo počeli debatirati Alka Stropnik alka.stropnik@kgz.hr Za početak treba objasniti što je debata. Svi bi se, vjerojatno, složili da je to raspravljanje. I dobro bi mislili, no raspravljanje koje ima svoja pravila. Kaže se da je debata strukturirana i argumentirana rasprava. Strukturirana zato što je unaprijed dogovoreno koliko govornika sudjeluje u debati, kojim redoslijedom oni sudjeluju i koliko vremena imaju za svoja izlaganja. Za razliku od svakodnevnih međusobnih rasprava, u debati sugovornici ne upadaju jedan drugome u riječ, drže se samo dogovorene teme i nemaju duge monologe. U debati je potrebno argumentirano izložiti stavove afirmacijske ili negacijske grupe (ovisno o grupi kojoj govornik pripada), a rečeno je potrebno potkrijepiti logičnim objašnjenjima i provjerenim podacima. U debati se brani teza, bez obzira slažemo li se s njom ili ne. Tema debate određuje se unaprijed. Kako bi debata bila što kvalitetnija i uspješnija, potrebno je pripremiti se, prikupiti potrebne informacije i pročitati relevantnu literaturu. Na kraju debate suci odlučuju tko je pobijedio, a svoju odluku donose na temelju izlaganja predstavnika afirmacijske i negacijske strane te načina i uvjerljivosti obrane stava određene strane. Krajem 2008. godine, na poticaj Hrvatskog debatnog društva (HDD), u Knjižnici Medveščak održana je ogledna debata „Bolje je čitati knjige nego gledati TV“. U debati su sudjelovali gimnazijalci, članovi HDD-a, članovi Odjela za mladež te Kluba ljubitelja čitanja – KLJUČ.

Debatiranje

Prije početka debate voditelj je prisutne podijelio u afirmacijsku i negacijsku grupu, objasnio pravila, redoslijed i trajanje svakog izlaganja i broj replika. Dvadesetak sudionika strasno je zastupalo stavove svojih grupa. Afirmacijska je, naravno, zastupala mišljenje kako je bolje čitati knjige, a negacijska – gledanje TV-a. Nakon sat vremena trajanja rasprave, mnoštva replika i uzavrelih osjećaja, suci su odlučili da je pobijedila grupa koja zastupa knjige. Zagovornici gledanja TV-a priznali su kako im je bilo teško govoriti protiv knjiga i čitanja jer su odlični učenici i vole čitati. Na temelju osobnoga iskustva sudjelovanja u debati članovi Odjela za mladež Knjižnice Medveščak (KGZ) otkrili su da stvari često nisu tako jednostavne kao što se čine na prvi pogled jer se različiti stavovi mogu podjednako dobro argumentirati. Dogovorili smo daljnju suradnju Hrvatskog debatnog društva i Odjela za mladež. Tako smo počeli debatirati.

Lektira – strah od čitanja ili…? Ivana Čatić

sveprisutni mediji. Ima tu velike istine, ali nije sva krivica u medijima, dakako. Vjerujem da taj problem postoji oduvijek jer lektira se MORA čitati, a sve što je nametnuto, odbacuje se bez kriterija. Problem se povećao i povećava se iz razloga što djeca sve manje poštuju školske obveze i sve više isprika nalaze za nerad. Međutim najlakše bi bilo reći da su današnji klinci lijenčine i odustati od pokušaja stvaranja čitača. Unatoč njihovom revoltu, postoje načini da ih se privoli ili barem malo zainteresira za knjigu. Meni su dokaz moji današnji osmaši koji, doduše, i nakon četiri godine ne priznaju da vole čitati, ali kad im ponudim svoje knjige na raspolaganje, vrlo brzo nestaju s katedre. S obzirom na to da su mi knjige oduvijek bile strast, važno mi je bilo da tu ljubav uspijem prenijeti i na svoje učenike (barem nekolicinu). U tom sam se nastojanju okrenula metodi „otkrivanja tople vode“. Kupila sam ideje svojih starijih i iskusnijih kolega, neke kritizirala i odbacila, a mnoštvo prikupila i zadržala. Slušajući tuđe

Ako se, ipak, taj užitak izgubio (jer, kao što kažu, moj sin, moja kći, mladi ne vole čitati), nije otišao predaleko. Tek odlutao. Lako ga je pronaći. … On je, odmah u početku, pravi čitatelj što će i ostati ako odrasli u njegovom okruženju pothranjuju taj zanos, ne dokazujući pritom svoju mjerodavnost, ako pobude njegovu želju za znanjem prije nego mu nametnu zadatak da govori napamet… (D. Pennac, Od korica do korica) Problem s kojim se zasigurno susreće svaki učitelj hrvatskoga jezika u praksi (vjerujem bez iznimke) jest (ne)čitanje lektire ili nečitanje u svakom pogledu. Za ovu se pojavu u novije vrijeme najviše okrivljuju sve utjecajniji i 21


5. Pravo da čitamo bilo što Ovo se pravo na prvi pogled čini nemogućim, ali dogovor je sljedeći: koriste ga učenici zajedno u jednom mjesecu (najčešće siječanj). Taj se mjesec ne može koristiti niti jedno drugo pravo. Čitaju što žele, najčešće u samostalno organiziranim skupinama. Svaka skupina samostalno izlaže kako želi. Ipak ne čitaju baš bilo što; najave mi i pitaju me je li knjiga za njih ili nije te je li ona vrijedna čitanja ili ne. U petom razredu to ne prakticiram jer tada učenici još nisu sposobni napraviti tako velik posao samostalno. Vrlo je zanimljiv izbor knjiga, posebno kod osmaša koji najviše vole uzeti ono što im ponudim ili preporučim. Vrlo često biraju knjige prema kojima su snimljeni filmovi te rade usporedbe koje često znaju biti vrlo kritične. Moram naglasiti da i knjigu pročitaju, ne pogledaju samo film. Izbor knjiga kreće se od Mi djeca s kolodvora ZOO (jedna od najčitanijih) do K. Š. Gjalskoga. Šesti i sedmi razredi obično su suzdržaniji, njima je potrebno više pomoći kod pronalaska i izbora knjiga, a osmaši su vrlo kreativni i oslobođeni straha od lektire u potpunosti.

ideje, nadošla sam i na svoje. Osnova mojih satova lektire, a time i zahtjeva koje zadajem đacima, jest raznovrsnost, pravo na mišljenje i pravo na pravo. U posljednjem dijelu svoje knjige Od korica do korica Daniel Pennac govori o 10 prava čitatelja. Tih sam deset prava preuzela od njega i ponudila ih svojim učenicima, koji su ih (posebice neka) objeručke prihvatili. Pennac je taj dio knjige nazvao Što da se čita pa je očito da je tih deset prava vezano isključivo za čitanje, međutim moji učenici i ja smo ih u tumačenjima malo modificirali i stvorili deset lektirnih prava koja ujedno i obvezuju učenika. 1. Pravo da ne čitamo Ovo pravo učenik može koristiti jednom tijekom godine, kao, uostalom, i svako od deset prava. Jednu knjigu tijekom godine ne mora pročitati – po vlastitom izboru. Mudriji se učenici koriste tim pravom kada su u gužvi s učenjem (dakle u prosincu ili svibnju), a neki da se „izvuku“ nekažnjeno kada im se nije dalo čitati ili kada nisu uspjeli doći do knjige. To je pravo najomiljenije i gotovo ga svi iskoriste tijekom godine.

6. Pravo na zanos Na ovo se pravo učenici najčešće nasmiju i smatraju ga neiskoristivim, no ipak ga poneki nađu korisnim. Onda kada se suprotstavljaju mišljenja na satu analize, mogu se pozvati na to pravo i na taj način uče tolerirati tuđe mišljenje, a u isto su vrijeme prihvaćeni od drugih učenika. Pa i ako su sami sa svojim stavom, pozivanjem na to pravo ostali ga prihvaćaju i toleriraju (Marko voli/ne voli Janicu).

2. Pravo da preskačemo stranice Neki čitači ne vole duge opise ili unutarnje monologe likova, pa im je naporno čitati takve, ponekad beskonačne, stranice. A zašto ih ne bismo preskočili? Pa kako onda znamo je li nam učenik pročitao išta ili ništa? On koristeći to pravo ipak mora pokazati poznavanje osnovne radnje i likova, dakle može sudjelovati na satu i biti ocijenjen. 3. Pravo da ne dovršimo knjigu Za korištenje ovoga prava često su vezani objektivni razlozi – podizanje knjige u zadnji tren zbog nemara ili zbog toga što ju se prije nije uspjelo podići. Da bi mogao iskoristiti to pravo, učenik mora poznavati veći dio sadržaja, a ne mora znati završetak. Dakle učenik je ponovno sposoban sudjelovati na satu, dati svoje mišljenje i biti ocijenjen. No nekad nam je knjiga jednostavno toliko dosadna da ju i ne želimo čitati, pa zašto se i učenici ne bi smjeli tako osjećati? Koliko smo puta ostavili knjigu i nikad joj se više nismo vratili?

7. Pravo da čitamo bilo gdje Prvo je pitanje učenika gotovo uvijek: „Nastavnice, znači li to da možemo čitati lektiru i na satu povijesti?“ Dakako, slijedi smijeh ostalih. To pravo nije previše iskoristivo za nastavu, ali mi doista imamo pravo čitati bilo gdje. I to je ono što ih želim naučiti: uživanje u knjizi podrazumijeva i udobno smještanje. 8. Pravo da pabirčimo Ovim pravom učenik saznaje da se knjiga može čitati i tako da pročitaš samo neke samostalno odabrane dijelove. Ako se učenik koristi tim pravom, treba komentirati one stranice koje je pročitao i na taj način pokazati da je knjigu ipak imao u rukama. Hoćemo li ga ocijeniti ili ne? Procijenite sami.

4. Pravo da ponovno čitamo Pennac kaže: Ponovno čitati ono što sam prvotno odbacio, ponovno čitati ne preskačući ulomke, ponovno čitati drugačije, ponovno čitati da bih provjerio… Dakako da imamo pravo ponovno čitati, ma koji tomu bio razlog. Učenici koriste ovo pravo ako nisu zadovoljni ocjenom i žele ju popraviti. U tom slučaju pozivaju se na to pravo, a ocjenu ne upisujem sljedećih tjedan dana, što je rok za javljanje i povećavanje ocjene. Ako učenik ipak odustane od toga prava nakon tjedan dana, upisujem već postojeću ocjenu, a on je pravo iskoristio i ne može ga više koristiti te školske godine. Jedno od popularnijih prava kod učenika.

9. Pravo da čitamo naglas Pravo koje je namijenjeno za učenikovo ponašanje kod kuće. Nekim je učenicima potrebno, jer su ušutkivani riječima: „Pa to se ne mora naglas, čitaj u sebi!“ A on/ona uživa u čitanju naglas. 10. Pravo na šutnju Rijetki su odrasli koji su mi davali knjige i pritom samozatajno ostali u sjeni tih istih knjiga, dobro pazeći da ne 22


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Kada učenici u petom razredu usvoje kako voditi klasičan dnevnik čitanja, pokažimo im alternative. Zapravo smatram da svako djelo treba analizirati na njemu prilagođen način. Naposljetku, svako je književno djelo svijet za sebe i ističe neke od elemenata čijem prepoznavanju učimo đake. Zašto ne bismo od njih tražili da u Alkaru iščitavaju samo ljubavni trokut te komentiraju kratkim esejima odnose između Rašice, Marte i Salka? Iz Divljega konja neka ispišu biblijske motive, a neke mogu i komentirati povezujući ih sa satima vjeronauka ili svojim vjerskim iskustvima. Neka usporede Anu Frank i film Život je lijep (to može biti esej, vlastita umna mapa, natuknice, prezentacija…). Neke su knjige bogate prekrasnim rečenicama koje se mogu citirati i komentirati. Ponekad se može prirediti sudnica, parlaonica ili nešto slično. Metoda je mnoštvo, a primjenjivat ćemo ih sukladno dobi učenika. Osim što je učenicima zanimljivije, nama se otvaraju mogućnosti za provjeru i ocjenjivanje nekih drugih područja na satu lektire (osim ocjenjivanja same lektire). Analiza likova i dobri kritički osvrti nose ocjene iz književnosti i pismenoga izričaja, usmena kritika i analiza donose ocjenu iz usmenoga izričaja, a dobra prezentacija, skinuti kvalitetni materijali s interneta ili izvrstan strip (odlično ga je primijeniti u basnama za 6. razred kada su učenici već naučili izražajna sredstva stripa) nose ocjene iz medija. Moj je savjet da se ne treba bojati isprobati nešto novo, drugačije; ne treba se ukalupiti iako je to jednostavnije i sigurnije (ali ne za učenika). Drugo što preporučujem kao obveznu lektiru svim profesorima i nastavnicima jest knjiga koja me je i potaknula napisati ovaj članak, ali i raditi na način na koji radim – Daniel Pennac, Od korica do korica.

pitaju što sam od svega razumio. Njima sam, razumije se, govorio o pročitanim knjigama. Ne želi li učenik sudjelovati u raspravi, analizi književnoga djela, koristi ovo pravo. U tom je slučaju svakako obavezan predati napisani dnevnik čitanja. 11. Pravo da ne napišemo Ovo su pravo dodali učenici, što je i bilo za očekivati. Ipak je od svega najmrže pisati dnevnik čitanja. Najpopularnija su od ovih prava prvo, treće, deseto i jedanaesto. Prema toj shemi radim sedam godina i pokazala se vrlo zanimljivom, poticajnom i inspirativnom. Koristeći prava učenici sami dolaze do ideja, kreativniji su, domišljatiji, a time i mene tjeraju da uvijek nešto novo smislim. Što učenici kažu za svoja prava? Evo osmaša: Matija, odličan učenik: Prava znam iskoristiti i zato su dobra. Najčešće najbolja prava ostavljam za kraj. Počinje ljeto i tko bi onda čitao knjige i pisao lektiru! Ivan, vrlo dobar učenik: Prava su mi ok. Ima nekih koja uopće ne koristim, a ima nekih koja su mi jako korisna. Ja osobno ne znam iskoristiti prava u pravo vrijeme, koristim ih već u prvoj, drugoj lektiri. Marijan, dobar učenik: Prava mi se sviđaju jer mi mogu pomoći da ne dobijem negativnu ocjenu. Lektiru u svakom slučaju treba učiniti što zanimljivijom, ali i dopustiti učenicima da slobodno govore svoja mišljenja, razmišljanja, stavove. Kako sve to postići? Znamo da moramo učenika naučiti kako voditi dnevnik čitanja, ali nemojmo uvijek zahtijevati da pišu na isti kalup jer to je najčešće opširno, ukalupljeno, a time i dosadno i naporno.

Čitajmo povijest Prikaz multimedijske radionice na satu povijesti Danko Dujmović ddujmovic@ffri.hr

se u najvećoj mjeri obrađuju na satu povijesti) već i kroz ozračje svakodnevnoga života toga vremena. Razmišljajući na koje bismo sve načine mogli dočarati duh vremena, izabrali smo novine kao glavni izvor vijesti i zanimljivosti toga razdoblja i, zapravo, jedini tadašnji medij informiranja. Kroz novinski članak i fotografiju objavljenu uz njega može se steći dobar dojam o tome što su bile glavne atrakcije i senzacije u određenom vremenu. Budući da se nismo željeli baviti politikom, već svakodnevnim kontekstom u kojem se politika događala, odlučili smo za radionicu iskoristiti reviju Svijet, popularni časopis koji je izlazio u Zagrebu 1920-ih i 30-ih godina i koji je donosio vijesti iz kulture, sporta, svijeta tehničkih inovacija, modnih trendova, društvenih događanja itd. Birali smo informacije koje smo mogli na neki način povezati s gradivom iz udžbenika; primjerice na jednoj se fotografiji

U skladu s novim trendovima u osnovnoškolskom obrazovanju, nastava sve češće uključuje nove medije i otvara mogućnosti kreativnijim pristupima pri stvaranju nastavnih planova. U tom bi kontekstu suradnja nastavnika sa stručnjacima iz različitih područja trebala postati uobičajena, a nastava bi se iz učionice mogla seliti u neke druge prostore poput knjižnica, muzeja, arhiva itd. Povedeni tom idejom, a potaknuti izložbom Art deco u Hrvatskoj koja se priprema u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, osmislili smo povijesnu radionicu koja je povezala temu izložbe s nastavnim gradivom povijesti u 8. razredu osnovne škole. Cilj je bio navesti učenike da razdoblje između dvaju svjetskih ratova sagledaju na drugačiji način – ne samo kroz politička događanja (koja 23


u suradnji sa školskom knjižničarkom Anom Sudarević i profesoricom povijesti Majom Samardžija iz Osnovne škole Dubovac u Karlovcu prilagodili smo ju i održali u školskoj knjižnici. Naime, budući da učenici nisu mogli razgledati izložbu, prije radionice pripremili smo prezentaciju kojom smo predstavili razdoblje 1920-ih godina – od razvoja prometa (automobili, željeznice i željeznički kolodvori, zrakoplovi i zračne luke, brodovi i prekooceanski promet), preko arhitekture (neboderi, hoteli, kinodvorane), razvoja turizma, novih medija i umjetnosti (zvučni film, radio, plakati) do svakodnevnoga života (moda i modni pribor, pokućstvo i interijeri, vedute gradova u Hrvatskoj). Nakon prezentacije uslijedilo je čitanje „novina“ – učenike smo podijelili u grupe sa zadatkom da analiziraju članke iz određene rubrike i usporede vijesti i senzacije iz 1920-ih s onim današnjim (jedna je grupa trebala analizirati reklame). U živoj raspravi koja je uslijedila sami su donijeli zaključak da su se od tada do danas promijenile forme, no principi su ostali isti – ljude su u njihovu svakodnevnom životu okupirale iste aktualnosti prije stotinjak godina kao i sada. Radionica je poslužila i kao povod dodatnom sadržaju u knjižnici koji je pripremila knjižničarka – govoreći o razdoblju između dvaju svjetskih ratova, ona je postavila izložbu printova plakata onovremenih filmskih hitova, fotografija filmskih i glazbenih zvijezda te književnika koji su djelovali u to vrijeme s njihovim životopisima i popisom djela, a osigurala je i prigodnu glazbenu podlogu za radionicu (tango, čarlston, džez, ragtime...). Neskromno možemo ustvrditi da je radionica privukla pažnju učenika i zapravo ih oduševila. U 21. stoljeću, u vrijeme novih tehnologija koje nam pružaju bezbrojne mogućnosti, tužno je gledati kako u školama i dalje dominira predavaje ex cathedra koje opterećuje i demotivira i nastavnika i učenika. Stoga je za svaku pohvalu primjer dobre prakse i entuzijazma mladih profesorica u Karlovcu koje unatoč poteškoćama nastoje zaintrigirati svoje učenike novim izazovima i projektima u školi.

Učenici čitaju vijesti 1920-tih i 30-ih godina

može vidjeti Loyd George kako govori na nekom skupu u Velikoj Britaniji (učenicima je poznat kao britanski premijer koji je sudjelovao u mirovnim pregovorima u Versaillesu nakon Prvoga svjetskoga rata), no glavna su vijest u tekstu ispod fotografije zapravo mikrofon i razglas koji Loydu Georgeu omogućuju da govori velikom broju ljudi. Ili pak vijest s kraja 20-ih godina kako Habsburzi prodaju svoje zbirke i dio svojih posjeda, što učenici mogu povezati s gospodarskom i političkom situacijom u Austriji nakon Prvoga svjetskoga rata. Izabrane članke i pripadajuće fotografije iz Svijeta smo skenirali, grupirali u novinske rubrike (npr. kultura, sport, gospodarstvo, svijet tehnike, moda) i sastavili „kolaž-novine“. Uključili smo i reklamne oglase, također iz Svijeta. Ideja je bila da se čitajući originalne vijesti, na jeziku i pravopisu onoga vremena, učenici izravno susretnu s prošlošću i kroz „najnovije vijesti“ dožive duh i ozračje razdoblja koje bi inače upoznali jedino kroz političke saveze i stranačka previranja o kojima uglavnom pišu udžbenici. Radionica je prvotno zamišljena kao popratni sadržaj uz spomenutu izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt, no

Prvi srednjovjekovni književni sajam Mirjana Dajović mirjana.dajovic@gmail.com Prvi srednjovjekovni književni sajam održan je u Centru za kulturu Trešnjevka 19. rujna 2009. godine od 11.00 do 23.00 sata u sklopu Dana Autorske kuće. Sajam je posjetitelje vratio u srednji vijek glazbenim i likovnim artistima i klaunima. Tijekom njegova trajanja održane su brojne aktivnosti poput predstavljanja knjiga i čitanja ulomaka iz njih, predstava i land art-interakcija, a posjetitelji su donijeli stvari koje su željeli zamijeniti za knjige iz naklade Autorske kuće i tako obavili „trampu“ na srednjovjekovni način. Land art-interakciju U čast čovjeku koji je umotavao stabla realizirali su Zvjezdana Jembrih, park Trešnjevka i

Sanja Lovrenčić čita Životi trubadura

24


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

svi koji su željeli sudjelovati. Posvećena je čovjeku s Ugljana koji nije mogao živjeti ni pod krovom, ni u kući, ni u obitelji, nego je lutao i spavao u polju, u pećinama ili pod stablima. Kad bi došao u selo, žene su mu davale staru odjeću svojih pokojnika. On bi tu robu parao na trake i njima obavijao stabla, govoreći da im je hladno i da ih treba zaštititi. Stoga smo i mi u park Trešnjevka donijeli staru škrinju sa šarenim trakama tkanina kako bismo i sami nešto učiniti za stabla, životinje, ljude i ostala bića. Životi trubadura kratki su srednjovjekovni biografski tekstovi o trubadurima koje je čitala Sanja Lovrenčić uz glazbenu pratnju ansambla za staru glazbu „Minstrel“, a knjiga istog naslova izašla je u nakladi Autorske kuće 2008. godine. Dramska grupa OŠ Dragutina Tadijanovića pod nazivom Klinci glume Mrgudu, zajedno s učiteljicom Kristinom Čendo, voditeljicom, izvela je prvu od triju inkarnacija priče o Mrgudi – onu dramsku, i to onako kako ju oni vide. Roman Mrguda (Autorska kuća, 2007.) treća je i zasad posljednja knjiga o istoimenoj junakinji, a upo-

znavanje se odigralo tijekom književnoga susreta s autoricom Milicom Lukšić. Fantasy-trilogija Sanje Lovrenčić Zmije Nikonimora predstavljena je posjetiteljima čitanjem prvoga dijela, u kojem se govori o graditeljima Tisyeu i Arneu koji zaustavljeni hladnoćom, odvojeni prostorom i polaganom kataklizmom poznatoga svijeta pokušavaju nazrijeti jedan drugoga kroz vode čarobnog jezera, sjećajući se svega što je prethodilo toj teškoj zimi. Oni žive u fantastičnom svijetu planinskog Nikonimora, južnih obala Yalme i Svardije, Carstva Četverolista, sjeverne zemlje Letinen i njezine velike rijeke i mističnih običaja. Sajam je završio Pričama za tešku noć (Autorska kuća, 2008.) u kojima je na šaljiv način opisano kako su se negdje u vremenu i prostoru sreli Pac (glodar) i Laptop Ganesha (božanstvo) i kako je to bio početak jednog neobičnog prijateljstva. Čitanje i prepričavanje forme i sadržaja uz moguća iznenađenja (kotlić sa žanrovski prikladnom hranom) nadmašili su očekivanja, a namjera je autorice da Priče za tešku noć budu serijal.

Čitateljska značka Pokret za razvoj kulture čitanja među mladima u Sloveniji Ivanka Učakar ucakari@gmail.com

kako bi došli u kontakt s literaturom i kako bi prepoznali ljepotu i vrijednost u bogatom svijetu književnosti. Ujedno su mladi čitatelji usmjereni i na referentnu literaturu i pronalaženje informacija upotrebom rječnika, enciklopedija i raznih priručnika. Na taj način dobre knjige postaju omiljene knjige, a to je i u skladu sa sloganom Čitateljske značke „s knjigom u svijet“.

O Čitateljskoj znački Čitateljska značka ime je društva, ali i „zaštitni znak/ brend“ značajnog kulturnog i odgojno-obrazovnog pokreta. Također, to je ime za različite aktivnosti koje razvijaju naviku i kulturu čitanja među mladima. Čitanje je jedna od najosobnijih slobodnih aktivnosti, a ujedno i najbrojnija, jer projekt Čitateljska značka uključuje do 130 000 predškolske i osnovnoškolske djece, a tek manji broj srednjoškolaca i odraslih. Učitelji i knjižničari pronašli su izvrsne metode, dobre načine i mogućnosti za motivaciju školske djece i mladih

Povijest Čitateljska značka osnovana je školske godine 1960/61. u osnovnoj školi Prevalje na Koroškem. Učitelj slovenskoga Stanko Kotnik i ravnatelj Leopold Suhodolčan, poznati pisac za mlade, promijenili su postojeći čitateljski krug u „natječaj za čitateljsku značku“. Budući da su spoznali nedostatke nastave književnosti (literarno-povijesni pristup, obvezno čitanje), tražili su izlaz. Širenje brojnih sportskih natjecanja potaknulo ih je da uvedu novu duhovnu paralelu – natjecanje u čitanju suvremene slovenske književnosti za mlade. Napravljen je popis koji se svake godine mijenjao, a propisan je i broj knjiga za pojedine razrede. Na kraju godine čitatelji su se sretali na „ispitu“ te dobivali priznanje i značke. Oblik značke uzet je zbog toga što je u to vrijeme skupljanje metalnih znački bio omiljeni hobi. Njihovo drugačije poimanje mladih i čitanja postalo je privlačna slobodna aktivnost koja se proširila u sve slovenske škole. U svim sredinama čitali su za značku imenovanu po poznatom lokalnom autoru, a bilo je oko 42 značke. S obzirom na starost čitatelja i opseg čitanja, dodjeljivane su brončane, srebrne i zlatne značke. Pojavile

Logo Društva

25


Megakviz (nasljednik knjižnog kviza) itd. Čitateljska značka za mlade u srednjim školama. U srednjim školama potiče se čitanje, razgovor o knjigama i književno stvaralaštvo. Te aktivnosti odvijaju se u debatnim klubovima, susretima s autorima, predstavama itd. Čitateljska značka za slovensku djecu u svijetu pomaže sačuvati identitet i potiče učenje slovenskoga jezika (http://www.bralnaznacka.com/Kdo_vse_bere/index_ kdo_vse_bere.html).

su se i posebne vrste znački – od 1966. godine Cicibanova čitateljska značka, koja je bila namijenjena učenicima prvih i drugih razreda u Sloveniji, a početkom 90-ih godina prošlog stoljeća u različitim dijelovima Slovenije pojavile su se predškolska i ekološka čitateljska značka. Čitateljska značka razvila se kao odgovor na nedostatke nastave književnosti krajem pedesetih godina prošloga stoljeća. U slovenskim osnovnim školama ustoličila se kao jedna od zanimljivih aktivnosti u koju se učenici od samog početka uključuju dobrovoljno. Čitateljska značka unutar škole znači mogućnost dobrovoljnog (ali vođenog) čitanja, potiče razvoj kulture čitanja, knjižne i književne kulture. Sličnu ulogu i značaj posjeduje također u srednjim školama i vrtićima, gdje ima kraću povijest i drugi opseg. Razvoj je pokretu za poticanje čitanja donio niz promjena koje su čitateljsku značku obnovile s obzirom na današnje potrebe, u skladu s razvojem stručnog mišljenja, promjenama u području školskog sustava te potrebama mladih čitatelja i mentora.

Škole, vrtići, knjižnice U svim sredinama mentori svaki za sebe izrađuju kvalitetne, vrstom i žanrom različite popise preporučene literature, koji su u skladu s knjižnim fondom škole, a obuhvaćaju slovensku i prevedenu literaturu, prozu i poeziju te obrazovno-stručne tekstove. Čitatelji biraju unutar i izvan preporučene literature. Mentorima su od velike pomoći bibliografije – pregledni i preporučeni popisi knjiga za mlade po temama, vrsti i žanru, koje svake godine priređuje Centar za razvoj književnosti za mlade i knjižničarstva pri Narodnoj knjižnici Ljubljana (http://www. mklj.si/index.php/digitalna-knjiznica/priporocilni-seznami/120-pregledni-in-priporocilni-seznami-za-mlade). Svaki mentor u svojoj školi brine o tijeku čitanja i „provjeri“ pročitanoga jer se čitateljska značka sve više individualizira, a elementi natjecanja sa strogim pravilima uključivanja što većega broja čitatelja i što mlađih čitatelja su nestali. Postupak, način i metode rada s čitateljima prilagođavaju se dobnoj skupini, kao i svakom čitatelju posebno. Tako naprimjer mlađi čitatelji izrađuju ilustracije, predškolskoj djeci čitaju roditelji, a u trećoj godini devetogodišnje škole susreću se u čitateljskim klubovima, gdje razgovaraju o knjigama.

Čitateljska značka danas Aktivnosti u državi i školama Sve aktivnosti na razini države usmjerava društvo Čitateljska značka koje: • obavještava (mrežna stranica http://www.bralnaznacka.com/, mjesečni mrežni bilten Ostržek (Pinocchio) http://www.bralnaznacka.com/Glasilo/index.html, tiskane obavijesti na početku sezone, publikacije s imenima autora za završnu svečanost) • obrazuje (raznovrsna ponuda predavanja i radionica različitih stručnjaka koji rade na području razvitka kulture čitanja, knjižne i književne kulture za mentore i roditelje, nazvanih „čitaonice“) • opskrbljuje promotivnim materijalom: brošure, priznanja, naljepnice, mape S knjigom u svijet i knjige za nagrade prvoškolaca i zlatnih čitatelja.

Nagrade i priznanja Unutarnja obnova čitateljske značke početkom 90-ih odrazila se i prema van. Značka se mladim čitateljima nije činila zanimljivom nagradom zato je društvo razvilo nove vrste priznanja za čitatelje – program S knjigom u svijet (mapa, naljepnice, majice, čitateljski poticaji). Mentor odlučuje kojim će materijalom (nagradama) koristiti jer se na nekim školama dijeljenje znački održalo, dok se u drugima izrađuju npr. priznanja, pohvale itd., imenovane po „svom“ piscu ili pjesniku. Osim dodjele znački i priznanja, postupno se uvriježilo i nagrađivanje čitatelja knjigama. Zbog ograničenih financijskih izvora knjige su bile namijenjene samo čitateljima koji su čitali svih osam godina. Ali od 2004. godine novim izdavačkim projektom Zlatna čitateljica/zlatni čitatelj Društvo vrši utjecaj na proizvodnju knjiga i u suradnji sa slovenskim gospodarstvom osigurava knjižne nagrade prvacima i učenicima devetih razreda. Oni dobivaju knjigu koja je bila nagrađena nekom od nagrada za najbolje djelo za mlade (Večernica) i najljepšu slovensku slikovnicu ili ih pak autori pišu po narudžbi: Prešeren.doc, Pavček.doc. Svaki mentor organizira završnu svečanost ili nastup stvaratelja. Podjela znački u početku je bila vezana uz određeni datum, npr. dan rođenja ili smrti pisca po

Društvo je povezano s Centrom za razvoj književnosti za mlade i knjižničarstvo, s časopisom Dijete i knjiga (Otrok in knjiga), pedagoškim fakultetima i Savezom prijatelja mladih te s časopisima za mlade (Kekec, Pil). Programski odbor društva Čitateljska značka razvija različite programe i aktivnosti kao što su primjerice: Kolijevka čitanja – obavještava roditelje novorođenih o pozitivnom utjecaju čitanja na duhovni i fizički razvoj djeteta u ranim godinama i o njegovoj važnosti pri uspostavljanju emocionalnih veza. Predškolska čitateljska značka – potiče obiteljsko čitanje. Potiče odrasle, roditelje i učitelje da čitaju s djecom. Aktivnosti koje pod različitim nazivom (Malac čitatelj) provode odgajatelji u vrtićima i knjižničari u narodnim knjižnicama. Čitateljska značka u osnovnim školama – omogućava učenicima između 7 i 15 godina čitanje u slobodnom vremenu. Učitelj mentor zajedno sa školskim knjižničarem vodi čitateljski klub, literarni krug, mlade novinare, 26


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Zaključak Slovenska čitateljska značka uspješno širi kulturu čitanja među mladima i sastavni je dio napora za poboljšanje pismenosti pojedinaca i društva. Još je uvijek cilj toga pokreta uzdignuti čitatelja do razine kada uživa u čitanju i ostaje čitatelj za cijeli život. Početkom 21. stoljeća to je postalo još značajnije nego što je bilo prije 50 godina, kad je pokret uspostavljen. Izvori: arhiv Čitateljske značke Prevela Sofija Konjević

kojem su dobile ime. Danas se svečane priredbe u školama i narodnim knjižnicama uglavnom organiziraju od 2. travnja (Andersenov rođendan) do kraja mjeseca. Posjeti stvaratelja za djecu su i mentore jedna od najznačajnijih pratećih aktivnosti čitateljske značke – djeci jaka motivacija za čitanje, mentorima poticaj za bolje planiranje i kvalitetniji mentorski rad. Zbog toga je važno da su dobro pripremljeni i kvalitetno provedeni, jer samo tad mogu zaista „odigrati“ svoju motivacijsku ulogu. Troškove takvih posjeta djelomice pokriva društvo Čitateljska značka.

Proslava 60. obljetnice osnutka Gradske knjižnice Zadar Helena Novak helena.novak@gkzd.hr

dijelio je priznanja predstavnicima osnivača, zaslužnim osobama i institucijama te, tradicionalno, najčitateljima u 2009. godini. Središnja točka akademije bilo je predstavljanje monografije ustanove Gradska knjižnica Zadar: 1949. – 2009. koja je nastala kao rezultat dvogodišnjih arhivskih istraživanja djelatnika Mladena Masara. Osobitost ove knjižničarske monografije čini odvojen, paralelan tekst društveno-kulturne povijesti Zadra, koji sadržajno dodiruje povijest Knjižnice te oblikuje kontekst nastanka i razvoja jedne kulturne gradske ustanove. O knjizi su, osim autora, govorili urednici prof. dr. sc. Antun Travirka i prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, a treba spomenuti da su recenzenti knjige prof. dr. sc. Dora Sečić te prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević. Gradska knjižnica Zadar u ovoj je godini bila predmetom znanstvenoga istraživanja Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Provedeno je opsežno istraživanje o ulozi koju Gradska knjižnica Zadar ima u kulturnoj i društvenoj vizuri Zadra, tj. o tome kako Zadrani percipiraju svoju knjižnicu. Istraživanje se oslanja na suvremene kvantitativne i kvalitativne metode čiji su objekt bili građani Zadra, korisnici i djelatnici Knjižnice. Istraživanje nadopunjuje monografiju Knjižnice, koja na obrnut način promatra utjecaj društva na kulturnu instituciju knjižnice. Rezultati istraživanja bit će objavljeni i predstavljeni široj i užoj stručnoj javnosti krajem listopada 2009. godine.

Cijela 2009. godina bila je za Gradsku knjižnicu Zadar slavljenička godina. Tijekom godine nizali su se različiti programi kojima se proslavljala 60. obljetnica osnutka Knjižnice kao samostalne ustanove, poput predstavljanja Idejnog i izvedbenog projekta budućeg novog, proširenog prostora Gradske knjižnice Zadar, kućne dostave knjiga osobama treće životne dobi i invalidima, projekta promicanja čitanja Zadar čita 2009., Prvog festivala dječjih klapa u Gradskoj knjižnici Zadar i dr. Svoju kulminaciju proslava je doživjela na tradicionalni Dan Gradske knjižnice Zadar. Kako je ove godine Dan knjižnice bio u nedjelju 4. listopada, svečana akademija upriličena je sljedeći dan, simbolično pretvarajući dan rušenja Knjižnice 1991. g. od strane Jugoslavenske narodne armije u dan kojim Knjižnica počinje svoj novi život. Naime ove se godine, osim 60. obljetnice osnutka Knjižnice, slavi i 10. obljetnica preseljenja Knjižnice u nove i obnovljene prostore izvan Poluotoka, prostore koji su (ironijom sudbine) nekoć pripadali onoj istoj Jugoslavenskoj narodnoj armiji koja je granatirala staru zgradu Knjižnice. Svečanoj akademiji, održanoj 5. listopada u Hrvatskoj kazališnoj kući, nazočilo je preko 300 gostiju među kojima su bili brojni uglednici. Mr. sc. Ivan Pehar do-

27


AKTUALNO Mrežni servis za ljubitelje knjiga i čitanja Prikaz mrežne stranice LibraryThing Ivana Sudarević isudarev@ffzg.hr LibraryThing (http://www.librarything.com/) je mrežni servis pokrenut 2005. godine koji omogućuje izradu vlastite online zbirke knjiga, a istovremeno je i izvanredna društvena mreža koja omogućuje povezivanje korisnika sa sličnim zbirkama. Stranicu LibraryThing odlikuje jednostavnost u pružanju i ostvarivanju primarne usluge – izrade osobnoga kataloga knjiga. Za početak je potrebno otvoriti korisnički račun koji može biti besplatan (omogućuje katalogiziranje do 200 knjiga) ili račun koji uključuje plaćanje članarine (mjesečno ili jednokratno) za neograničen broj katalogiziranih knjiga. Postoji i korisnički račun za organizacije koji uključuje neke posebne pogodnosti (poput kategoriziranja i povezivanja sa sličnim organizacijama te lokalnim knjižarama i knjižnicama, ali i oglašavanje događaja koje je moguće upotpuniti opisom, slikama i sl.), no ima i ograničenja (najviše 5000 knjiga u katalogu). Nakon što korisnik otvori račun, dostupna mu je početna korisnička stranica koncipirana poput portala. Servisne su opcije izdvojene u izbornik na vrhu stranice pomoću kojega je uvijek lako pristupiti podacima iz korisničkoga profila, vlastitim zbirkama i stranici za dodavanje novih knjiga u zbirku te komunikacijskim alatima poput foruma i grupa. Sadržaj na početnoj stranici organiziran je u module koji prikazuju različite informacije. S jedne su strane moduli s personaliziranim podacima o vlastitim zbirkama i nedavno dodanim knjigama, s popisom vlastitih oznaka (tags) i slično. S druge strane portal sadrži i module s općim informacijama pa korisnik jednostavno može pratiti opće novosti i obavijesti (npr. o predstojećim intervjuima s piscima), prikaze izdvojenih autora i recenzije knjiga te neke aktivnosti ostalih članova zajednice poput izdvojenih tema iz blogova i foruma. Mrežne stranice LibraryThing u potpunosti omogućavaju interaktivno korištenje i prilagođavanje sadržaja pa je tako moguće utjecati na količinu prezentiranoga sadržaja ili na tip prikazanih informacija mijenjajući ponuđene postavke. Izradu vlastite zbirke knjiga najjednostavnije je započeti upisom željenoga naslova u polje za pretraživanje i odabirom online izvora knjiga poput Amazona ili nekog od 690 online kataloga gradskih, nacionalnih i sveučilišnih knjižnica iz gotovo 50 zemalja. Nakon pronalaska tražene knjige, dovoljan je jedan „klik“ mišem i knjiga je

Prva stranica web servisa

dodana u zbirku zajedno s podacima kojima je opisana u izvornom katalogu. Osim na taj najjednostavniji način, knjigu je u zbirku moguće dodati i ručnim unosom svih podataka, zatim pomoću čitača za bar-kod, a više je knjiga odjednom moguće dodati unosom podataka u zadanom formatu. Svaku dodanu knjigu moguće je smjestiti u jednu od postojećih vlastitih zbirki ili neku novu, a uz dodane knjige već je dostupno mnoštvo korisnih informacija koje su upisali ostali korisnici s istom knjigom u svojoj zbirci ili su evidentirane uz ISBN. Svaki korisnik može dodati vlastite oznake (tags), sažetak, komentare i recenzije (vlastite ili već objavljene), ocjene knjiga, citate, glavne likove i slično. Kada korisnik doda knjigu, većinu postojećih informacija može promijeniti i prilagoditi pa tako npr. može unijeti naslov na materinjem jeziku ili godinu izdanja svoga primjerka knjige. LibraryThing se u svakom svom dijelu maksimalno prilagođava korisniku nudeći mnoštvo postavki i njihove izmjene, kojima je cilj ponekad jednostavno omogućiti prilagodbu vizualnog doživljaja pojedinog sadržaja (promjena naslovnice knjige, različiti prikazi knjiga u zbirci), a ponekad funkcionalnije rasporediti ili prikazati informacije. Na temelju velikog broja unosenih podataka izvode se razne statistike, preporuke i poveznice. To je ujedno i jedan od načina na koje se gradi bogat društveni aspekt te mrežne stranice. Na svakom su koraku korisnicima na raspolaganju mišljenja i komentari drugih korisnika, pa tako gusta mreža zajedničkih informacija povezuje gotovo 150 000 ljudi. Iako zbirke mogu biti privatne, većina ih je javno dostupna, pa na taj način korisnici vide tko ima iste na28


slove i dijeli isti ukus u izboru knjiga, mogu čitati preporuke drugih članova, pratiti nove knjige u drugim zbirkama, otkriti što će im se vjerojatno svidjeti, a što neće s obzirom na učestalost istih naslova u zbirkama i, uza sve to, mogu dijeliti svoja razmišljanja na grupama za raspravu i forumu (koji se prigodno zove Talk). Uz blogove, to

su dva najpopularnija načina komuniciranja u mrežnom okruženju pa se tamo, kao i u stvarnom životu, čavrlja o pročitanim knjigama ili o onima koje tek valja pročitati (What Are You Reading Now?), raspravlja se o zanimljivim događanjima u svijetu knjiga i čitanja, a „razgovori“ se vrlo lako prošire i na manje književne teme.

55. godišnja konferencija IRA-e Čitanje na različitim jezicima / Reading in Many Languages 25. – 28. travnja 2010., Chicago, Illinois 55. godišnja konferencija Međunarodne čitateljske udruge održat će se u Chicagu, Illinois, od 25. do 28. travnja 2010. godine. Prijave za konferenciju primaju se od 5. siječnja, a traju do 12. travnja 2010. godine. Cijena kotizacije za članove iznosi 280 dolara, 390 dolara za osobe koje nisu članovi IRA-e te 130 dolara za studente. Program 55. godišnje konferencije donosi i novost – 13 ubrzanih tečajeva o različitim aspektima pismenosti koji su besplatni

za sve sudionike konferencije. Zbog ograničenog broja polaznika potrebno je prijaviti se ranije kako biste si osigurali mjesto, a nakon završenoga tečaja svi će sudionici dobiti diplome. Više informacija o prijavama i programu može se pronaći na mrežnim stranicama Konferencije: http://www.reading.org/General/Conferences/AnnualConvention.aspx. (I. F.)

23. svjetski kongres IRA-e Leading & Learning in Literacy 12. - 15. srpnja 2010., Auckland, Novi Zeland 23. svjetski kongres o čitanju održat će se u Aucklandu, Novi Zeland, od 12. do 15. srpnja 2010. godine. Novi Zeland izabran je zbog bogate baštine i skrivenih blaga koja će zasigurno potaknuti brojne sudionike na bolju sura-

dnju te bogatiju praksu. Više informacija o Konferenciji nalazi se na mrežnim stranicama: http://www.reading.org/General/Conferences/ WorldCongress.aspx. (I. F.)

PROČITALI SMO ZA VAS Simbolička slikovnica Maša i patuljak Nemo Guja / Deniza Marasović. Zagreb: FoMa, 2009. Alka Stropnik alka.stropnik@kgz.hr

bi kroz razvoj predčitateljskih vještina poticali u djece interes prema pisanoj riječi te razvijali samopouzdanje djeteta. Kao glavni zadatak simboličke slikovnice autorice postavljaju lako razumijevanje i pamćenje značenja pročitanih riječi, dok se prepričavanje i pamćenje priče

Simbolička slikovnica prvenstveno je namijenjena djeci u dobi od četiri do osam godina i njihovim roditeljima kako 29


utvrđuje kroz izradu mentalne mape. Osobno iskustvo autorice Denize Marasović, po struci logopeda, pokazalo je kako je simbolička slikovnica zbog svoje posebnosti osobito učinkovita u radu s djecom koja imaju poteškoće u čitanju, nedovoljno razvijen govor ili teškoće u razumijevanju govora, ali i odraslim osobama sa sličnim problemima. Djetetu koje ne umije samo čitati uz pomoć simbola pruža se mogućnost svladavanja vještine čitanja, a samim time i osjećaja vlastitog uspjeha i samostalnosti. Čitajući polako i istovremeno pokazujući simbole dijete povezuje slike s pročitanim riječima te s lakoćom pamti njihovo značenje. Za razliku od prve simboličke slikovnice Kaja i patuljak Neću (Zagreb, FoMa, 2008.) u kojoj autorice Deniza Marasović (tekst) i Ana Jerkov (ilustracija) obrađuju temu neposlušnosti, u slikovnici Maša i patuljak Nemo Guja autorice obrađuju temu sudjelovanja u raznim kućnim aktivnostima koje čine sastavni dio djetetova života u obitelji (igra, pisanje domaće zadaće, odnošenje smeća u kantu...). Djevojčica Maša na sve poticaje svojih ukućana bezvoljno odgovara: „Ne mogu ja.“ Takvi bi odgovori potrajali vječno da jednom Maša u svojoj školskoj torbi nije pronašla patuljka neobičnoga imena – Nemo Guja. Svaki put kad Maša odgovori ne mogu, patuljak naraste i samo čarobna riječ mogu spašava ga od divovskih razmjera. Djevojčica ubrzo shvaća da patuljka može spasiti izgovaranjem čarobne riječi i zahvaljujući tomu Nemo Guja „...se smanjivao dok nije postao tako sićušan da ga Maša nije mogla vidjeti ni povećalom.“

Naslovnica slikovnice

Simbolička slikovnica Maša i patuljak Nemo Guja sastoji se od tri dijela; prvi je dio priča s ilustracijama, a drugi simbolička slikovnica u kojoj su simbolima izraženi pojedini pojmovi, stvari i radnje. Treći dio slikovnice čini mentalna mapa u koju dijete ucrtava simbole za samostalno pričanje priče. Uz simboličku slikovnicu nalazi se i CD na kojem, uz glazbu A. Vivaldija, djeca mogu prvo poslušati cjelovitu priču, a zatim simboličku slikovnicu. Kako bi dijete lakše savladalo čitanje simboličke slikovnice, potrebno je prethodno pročitati priču i kroz razgovor provjeriti razumijevanje pročitanoga teksta. Čitanje pripovijetke djeci ne mora biti posve jasno. Zbog toga se simbolička slikovnica čita polako dok se istovremeno pokazuju simboli kako bi dijete povezalo pročitane i nacrtane pojmove. Korištenjem simboličke slikovnice dijete se aktivno uključuje u čitanje.

Hrvatsko čitateljsko društvo L. Jägera 9, 31000 Osijek || www.hcd.hr

Smiješak... čitajte! Sudjelujte u natječaju za najbolju fotografiju koja ističe važnost čitanja i pismenosti. Očekuju vas vrijedne nagrade.

POBJEDNICI NATJEČAJA

1. mjesto: Neven Jurković

Način i pravila sudjelovanja: - Natjecati se mogu fotografi amateri bez obzira na dob. - U obzir dolaze digitalne i klasične fotografije. - Radovi trebaju prikazivati osobu koja čita. - Fotografija treba isticati pozitivnu i zabavnu stranu čitanja. - Više na http://www.hcd.hr/?sel=57

2. mjesto: Krešimir Kopčić

Pobjedničke fotografije proglašavamo 8. rujna na Međunarodni dan pismenosti. Pobjednike nagrađujemo vrijednim nagradama 3. mjesto: Mirjana Mihalec

30


Postanite član/članica Hrvatskoga čitateljskog društva! Ispunite i pošaljite/faksirajte nam odgovarajuću pristupnicu (za fizičke ili pravne osobe). Po primitku pravilno ispunjene pristupnice poslat ćemo Vam opću uplatnicu (30,00 kuna). Vaše članstvo počinje s danom primitka uplate i traje godinu dana. Pristupnicu je moguće ispuniti i na mrežnim stranicama Društva: www.hcd.hr

HRVATSKO ČITATELJSKO DRUŠTVO, Filozoski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek : www.hcd.hr : Tel. 031 494 689, 031 494 690: Faks: 031 212 514 : e-pošta: hcd@hcd.hr

Članska pristupnica za FIZIČKE osobe (samo za nove članove) Ime i prezime: _______________________________________ Ustanova: ____________________________________ Adresa (ulica, br., poštanski br., mjesto): _______________________________________________________________ Tel: __________________ Faks: ________________________ E-pošta: _____________________________________ Zvanje i zanimanje: _______________________________________________________________________________ Datum: _______________ Potpis: ___________________________________________________________________

HRVATSKO ČITATELJSKO DRUŠTVO, Filozoski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek : www.hcd.hr : Tel. 031 494 689, 031 494 690: Faks: 031 212 514 : e-pošta: hcd@hcd.hr

Članska pristupnica za PRAVNE osobe (samo za nove članove) Ustanova: _____________ Matični broj: ___________ Ime i prezime kontakt-osobe: __________________________ Adresa (ulica, br., poštanski br., mjesto): _______________________________________________________________ Tel: __________________ Faks: _________________ E-pošta: ___________________________________________ Zvanje i zanimanje: _____________________________ Datum: ____________________________________________ Potpis: __________________________________________________________________________________________

Hrvatsko čitateljsko društvo :: Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31000 Osijek, Hrvatska :: URL: http://www.hcd.hr :: E-pošta: hcd@hcd.hr

:: Tel: 031/494-689, 494 690 :: Faks: 031/212-514 s naznakom ‘za Hrvatsko čitateljsko društvo’ :: Žiro-račun: 2500009 – 1102162281 :: MB: 1338137

Napomena uredništva: Sljedeći broj Hrčka izlazi u srpnju 2010. godine. Molimo suradnike da priloge za HRČAK šalju elektroničkom poštom na adresu: hcd@hcd.hr ili ana.sudarevic@yahoo.ca ili na disketi, u .doc formatu, na adresu: Hrvatsko čitateljsko društvo, c/o Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek.

31


Osijek >> Hrvatsko Ä?itateljsko druĹĄtvo Tisak: TIPOMAT d.o.o. Naklada: 450 primjeraka

Hrčak_br_38_39_prosinac_2009  
Advertisement