Learn, unlearn, relearn
Ana Horvat David Slavik David Slavik
Vratimo
se
IT
sektoru.
Programiranje je ona aktivnost
Godine 1859. Charles Darwin, engleski znanstvenik i prirodoslovac, postavio je teoriju evolucije koja se bazira na prirodnoj selekciji.
koja proleti
nam
vjerojatno
moždanim
prva
vijugama
nakon što čujemo riječ IT. Upravo je programiranje još jedan primjer prilagođavanja zahtjevima svakodnevnice.
i ljudima jest proces prilagodbe. Protekla godina bila je školski primjer koji opisuje Ključ spomenute teorije sposobnost je prilagodbe raznih životinjskih vrsta na novonastale situacije kao što su promjena klime, pojava novog predatora i slično. Ako pogledamo koja je točna definicija riječi sposobnost, dobit ćemo zapanjujući odgovor koji kaže da je sposobnost osobina onoga tko je sposoban. Vjerujem da niste u onoj grupi ljudi koja voli cirkularne
definicije,
tako
da
vam
donosim, i za vaše i za svoje dobro, onu interpretaciju od koje ćemo svi imati koristi – sposobnu osobu karakterizira činjenica da je dorasla zahtjevima rada i života te je u stanju nešto postići ili izvesti. Druga ključna riječ na kojoj počiva Darwinova
teorija
jest
prilagodba.
Prilagoditi znači steći potrebne navike te učiniti koga/što da odgovara sredini i prilikama u kojima se nalazi. Vratimo li se na Darwinovu teoriju, kristalno nam je jasno da su tijekom povijesti opstajale one vrste koje su u određenom vremenskom prilagoditi
periodu se
bile
novim
sposobne situacijama.
Darwinova teorija nije primjenjiva samo na životinjski svijet, već se provlači svim područjima života, pa tako i kroz IT. Kakve veze imaju životinje s ljudima koji rade u IT sektoru? Nikakve, barem ne direktne. Ono što je zajedničko životinjama
42
kako su se ljudi skoro preko noći morali prilagoditi situaciji koja je nastala uslijed pandemije. U relativno kratkom vremenu „migrirali“ smo online. Pojmovi sinkrono i asinkrono postali su nam svakodnevnica, „doktorirali“ smo gašenje mikrofona i kamere kada bi nas profesori prozvali, novo mjesto okupljanja ekipe postao je Discord, a neki su zaboravili kako izgleda varaždinski Korzo ili kojim putem doći do (dvorane) D1. Možemo se složiti da smo se morali prilagoditi kako
novom
bismo
uopće
načinu
nastave
završili
semestar
ili godinu. Pitanje prilagodbe nije bilo upitno ni u jednom trenutku, no jesmo li se svi prilagodili na isti način? Sigurno i sami znate kolike ste „muke“ imali s prezentiranjima svojih seminara online, koliko ste vremena potrošili kako biste izgradili konstrukcije za držanje mobitela, koji
vas
snimao
je
tijekom
ispita, i sigurna sam
da
bismo
slične
primjere
mogli
navoditi
do
sutradan.
Jedno je sigurno – bez prilagodbe ne bi bilo ničega i slobodno biste
se
mogli
ispisati
sa
studija.
Razmislimo tko u 21. stoljeću može lakše pronaći posao. Na jednoj strani stoji programer sa znanjem nekog od naprednijih
jezika
(Python,
C
jezici,
SQL, Java, …), a na drugoj je programer sa znanjem Fortrana. Usporedbe radi, na web stranici indeed.com, gdje
