3 minute read
Uzgoj avokada
Autor: Ivana Žemberi
Avokado je popularno i jedinstveno tropsko voće. Za njegovu popularnost djelomično je zaslužen jedan od najboljih umaka svijeta: guacamole umak. No osim što čini odličan dodatak čipsu, avokado uz sebe veže još nekoliko pozitivnih, ali i negativnih karakteristika.
Advertisement
Avokadova konstanta
Krenimo prvo s onim negativnima. Plantaže avokada zahtijevaju ogromne količine vode, a za uzgoj mu najbolje pogoduje vlažna, tropska klima, koja uzrokuje velike suše i stvara ekološki problem. Potrebno je čak oko 2.000 litara vode kako bi se proizveo samo jedan kilogram avokada.
S druge strane, dokazano je da avokado ima mnoštvo pozitivnih učinaka na zdravlje. Ovdje ću nabrojati samo neke od njih, no ako te zanimaju i ostali, možeš ih pronaći na web stranici Healthline.
Za početak, avokado je iznimno hranjiv. Postoje mnoge vrste avokada koje variraju u boji, od zelene do crne, te obliku po kojem se razlikuju okrugli od onih kruškolikog oblika. Bez obzira na oblik i boju, svaka vrsta sadrži dvadesetak različitih vitamina i minerala od kojih su neki vitamini K, C, B5, B6, E, folat i kalij.
Iako 77% kalorija koje avokado sadrži zapravo čine masti, većinu tih masti čini oleinska kiselina – nezasićena masna kiselina koja je jedan od glavnih sastojaka maslinovog ulja. Vjeruje se da je upravo ona jedan od glavnih razloga zašto je maslinovo ulje toliko zdravo. Oleinska kiselina asocirana je sa smanjenjem upala i pokazala je blagotvorne učinke na gene povezane s rakom.
Osim masti i vitamina, avokado jetakođer obogaćen vlaknima. Vlaknamogu pozitivno utjecati na mršavljenje izdravlje metabolizma, a jedno istraživanjepokazuje da avokado značajno utječe nasmanjenje razine kolesterola i triglicerida.
Od koštice do drveta avokada u nekoliko jednostavnih koraka
Potrebno: avokadova koštica, 4 čačkalice, 1 čaša s vodom
Možeš i sam kod kuće uzgojiti svoju vlastitu aligatorsku krušku. Potreban ti je samo avokado, odnosno njegova koštica. Najprije je potrebno izvaditi košticu iz avokada i oprezno je očistiti od ostataka voća. Nakon toga treba odrediti koji je dio koštice gornji, a koji donji. Gornji dio koštice malo je šiljastiji od donjeg iz kojeg će se razviti korijen.
Nakon što je to određeno, koštica se može probušiti četirima čačkalicama koje će služiti kao njezini držači. Odabere se prigodna čaša i napuni s onoliko vode koliko je potrebno da koštica do pola bude uronjena u vodu, a da je čačkalice drže na rubu čaše.
Druga je opcija koristiti teglicu ili bočicu čiji je otvor jednakog promjera kao i koštica avokada. U tom slučaju čačkalice nisu potrebne. Bilo bi dobro da je čaša ili teglica prozirna. Na taj je način lakše odgonetnuti raste li korijen i treba li promijeniti vodu.
Nakon ovog postupka, potrebno je smjestiti čašu s košticom na osunčanu prozorsku dasku i čekati da proklija, što može potrajati sve od dva do osam tjedana. U međuvremenu se preporučuje mijenjanje vode svakih pet do sedam dana. Na taj način sprječava se razmnožavanje gljivica i bakterija.
Kod procesa klijanja vrh koštice će se osušiti i napuknuti, a vanjska smeđa opna oljuštiti. Pukotina će se produbiti sve do dna koštice iz koje će tad početi izlaziti korjenčići. Korjenčići će rasti te će se s vremenom na vrhu pojaviti izdanak.
Možeš ga držati u čaši ili teglici sve dok ne postane prevelik za nju, a zatim ga trebaš posaditi u neku veću posudu. Nemoj ga zaboraviti redovito zalijevati i to je to, imaš biljku avokada. Takav avokado možeš pokloniti i drugim ljubiteljima biljaka!
Ako želiš učiniti drvo grmolikim, potrebno mu je zakidati vrhove. Također, kad temperature padnu ispod ništice, bilo bi dobro da se drvo nalazi u zatvorenom prostoru. Pro tip za brži urod avokada je zasaditi mu prijatelja. I oni, kao i ljudi, više cvjetaju kada su u društvu.
