Broj 16

UREDNIŠTVO glavna urednica

Diana Bečirević

Dragi čitatelji,

dbecirevic@geof.hr tehničko uredništvo

Dino Železnjak Jasmina Antolović Filip Todić Uredništvo novosti

Marina Biočić Franjo Šiško Mario Švarc Uredništvo elektroničke verzije časopisa

Vedran Stojnović Filip Kovačić Urednik teme broja

Franjo Šiško financije

Vesna Jurić Andreja Mustač Grafički urednici

Alen Okanović, Tina Ćorluka počasni članovi uredništva prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula nfrancul@geof.hr prof. dr. sc. Miljenko Solarić miljenko.solaric@geof.hr prof. dr. sc. Nikola Solarić nsolaric@geof.hr administracija i računovodstvo

Teodora Fiedler Adžić, Ksenija Ivančić, Mirjana Kruhak, Snježana Milec, Ivana Starinec, Štefica Vorih, Marija Vichra, Dajana Bradara Recenzenti prof. dr. sc. Željko Bačić, prof. dr. sc. Mario Brkić, prof. dr. sc. Tomislav Bašić, prof. dr. sc. Gordana Medunić, dr. sc. Mladen Zrinjski, mr. sc. Danijel Šugar Adresa uredništva

Ekscentar Geodetski fakultet Kačićeva 26/V, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: ekscentar@geof.hr GRS80: N45˚48’30.3’’, E15˚57’48.5’’ Naklada

pred vama je novi, šesnaesti broj časopisa studenata Geodetskog fakulteta. Prošlogodišnji, jubilarni broj, pokazao je neke nove puteve razvoja Ekscentra. Trudili smo se okupiti veći broj studenata koji će aktivno raditi na izradi broja, trudili smo se osvježiti broj novim rubrikama i pristupili izradi Teme broja na jedan, usudila bih se reći, dinamičniji način.

Sudeći po komentarima čitatelja, odabrali smo dobar smjer razvoja i nadamo se da ćemo ustrajati u odabranim pravcima i na putu otkrivati neke nove ideje koje će nove generacije studenata pretočiti unutar korica časopisa. Cijela ideja oko obilježavanja 15. godišnjice izdavaštva i uspješno izvođenje Terenskih studentskih radionica u suradnji s privatnim sektorom, sudionicima kreiranja 15. broja donijela je Posebnu nagradu dekana, na koju smo iznimno ponosni.

Kažu da treba nastaviti s idejama koje su se pokazale kao dobre, a one manje uspješne pokušati popraviti. Držeći se te izjave, odlučili smo nastaviti s idejom realiziranja Teme broja kroz studentske radionice. Budući da smo u prošlom broju surađivali s privatnim sektorom, tj. tvrtkama zastupnicima geodetske opreme u Hrvatskoj, u ovom broju došao je na red javni sektor. Državna geodetska uprava prepoznala je našu namjeru za povezivanjem obrazovnog, javnog i privatnog sektora. Samim time, možete zaključiti da su u ovom broju studenti sudjelovali u radu Zavoda i Službi Središnjeg ureda Državne geodetske uprave. Kroz pet praktičnih radionica studenti su aktivno sudjelovali u poslovima koje djelatnici Državne geodetske uprave svakodnevno obavljaju. Vjerujem da je zadovoljstvo izvođenjem radionica obostrano i da će se ovakvi projekti suradnje nastaviti i postati redovna praksa u našoj struci koja će studentima omogućiti proširivanje znanja stečenog na predavanjima i vježbama.

Kroz ostale rubrike pokušali smo predstaviti neka od udruženja vezana za našu struku, ali i ona koja su zanimljiva mladim intelektualcima općenito. Pratili smo naše studente na inozemnim putovanjima, razmjenama i stručnim praksama u želji za prenošenjem njihovih iskustava vama koji ćete se možda u narednim mjesecima odlučiti na sličan korak.

Ponosna sam na činjenicu da sve više studenata sudjeluje u kreiranju Ekscentra, ne samo kao studentskog časopisa, već kao projekta koji je pomalo nadrastao samu ideju časopisa.

Dragi studenti, pozivam vas i ovim putem da nam svojim idejama, pisanjem, komentarima i kritikama pomognete da se Ekscentar i dalje razvija u pravom smjeru.

Diana Bečirević

2500 ISSN

Mrežna inačica: ISSN 1848-6398 Tiskana inačica: ISSN 1331-4939 Izdavač

DONATORI

Studentski zbor Geodetski fakultet Kačićeva 26/V, 10000 Zagreb, Hrvatska Tisak

Intergrafika ttž d.o.o.

Bistranska 19 10000 Zagreb Ekscentar je član

GEOMATIKA SMOLČAK d.o.o.

The Bibliographia Cartographica Berlin Directory of open access journals

GEOCENTAR d.o.o.

GEOSFERA d.o.o.

ELEKTRONIČKA VERZIJA

http://hrcak.srce.hr/ekscentar http://student.geof.unizg.hr/?q=ekscentar Broj žiro računa

2340009-1100010196 MT-182

Puni tekstovi mogu se koristiti za osobne i edukacijske potrebe bez prethodnoga odobrenja, a uz obvezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izdavača. Ne smijete mijenjati, preoblikovati ili prerađivati sadržaj lista. Ovaj list je lincenciran pod Creative Commons License dostupnoj na internetskoj stranici: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/

Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora.

Za cijene oglašavanja i donacije molimo kontaktirajte nas na ekscentar@geof.hr

SADRŽAJ 6

NOVOSTI

6

Kačićeva 26

14

Svijet geodezije i geoinformatike

18

Predstavljamo

18

Predstavljamo... HGD & GDHB

22

Presenting... FIG YSN & ISPRS SC

26

TEMA BROJA

28

34

42

46

50 54 54

A. Maruna, M. Katavić, J. Antolović, D. Železnjak, F. Kovačić Određivanje vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže R. Kozić, L. Meštrić Kontrola kvalitete DOF 2 M. Herent, H. Horvat, I. Kriste

str. 25

Transformacija koordinata homogenih polja u HDKS I. Oršulić, A. Rumora, F. Šiško, M. Švarc Arhiva, pohrana i distribucija prostornih podataka F. Todić, A. Jurinović, A. Mustač Registar geografskih imena STRUČNI ČLANCI M. Grgić, M. Varga Uspostava ekološke mreže Natura 2000 i uloga INSPIRE direktive D. Bečirević, D. Dragčević, J. Maganić, K. Opatić, Lj. Županović

58

62

67

Geodetic works in research and development plan in remediation of landslide Kostanjek A. Perić, V. Pleše, I. Slišković Integracija senzora za navigaciju u zatvorenim prostorima N. Matija, M. Nikola, K. Borna Integracija GNSS-a i odometra za potrebe željezničkog prometa

str. 92

J. Bonaca, R. Černjul, S. Vaclavek 72

76

82 84 84

Sustavi za upravljanje kontejnerskim terminalima podržani GNSS-om i GIS-om M. Vidulin, M. Polovina, M. Grgić Razvoj i primjena uređaja za ometanje signala GNSS satelita J. Tomić Mjerenje poprečnih profila za zadatak Hidrografski atlas rijeke Drave IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI I. Krešić, T. Mamula O pouzdanosti linearne predikcije deklinacije M. Repanić

88

Automatizacija praćenja rada relativnih gravimetara Scintrex Autograv CG-3M

94

PUT PUTUJEM

94

Erasmus, Deutschland und wir

98

Erasmus, Ljubljana i ja

100

RGSM 2012

102

Hvar 2012

104

Deutschland, Deutschland… willkommen!

107

Stručni posjet Sveučilištu u Salzburgu

110

KOLUMNE

110

Pametna špica

114

TEDx University of Zagreb

116

Projektni menadžment na hrvatski način

118

Stvaranje osobne snage - priča o stolcu sa četiri noge

119

Pozdrav iz Splita

120

PROMOCIJA 15. BROJA EKSCENTRA

122

EKSCENTRIČNI ROŠTILJ

str. 18

str. 112

DECRETUM EXCENTRI

» upute suradnicima

Ekscentar je časopis studenata Geodetskog fakulteta, znanstvenog, popularno-znanstvenog i edukativnog karaktera. Tematski, objavljuju se radovi iz područja geodezije i geoinformatike te srodnih znanstvenih disciplina (astronomije, aeronautike, geofizike, građevinarstva, arhitekture i sličnih).

Ekscentar redovno izlazi od 1997. godine, potpuno je besplatan za sve čitatelje i, osim studenata, čitaju ga pretplatnici Geodetskog lista. Časopis u pravilu izlazi jednom godišnje, a u slučaju osiguranja financijskih sredstava, dva puta.

KATEGORIJE RADOVA 1. Znanstveno-stručni radovi 1. a) Izvorni znanstveni rad – sadrži neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istraživanja, a u njemu su znanstvene informacije izložene tako da se eksperiment može ponoviti i dobiti opisani rezultat s točnošću koju navodi autor ili unutar dopustive granice eksperimentalne pogreške, odnosno, da se mogu ponoviti autorova zapažanja, analize, proračuni ili teorijski izvodi te zauzimati stajališta o zaključcima i rezultatima.

1. b) Pregledni znanstveni rad – rad što sadrži izvoran, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela u kojemu autor aktivno djeluje.

Mora biti istaknuta uloga autorova izvornog doprinosa u tom području s obzirom na već publicirane radove te pregled tih radova.

1. c) Stručni rad – sadrži korisne priloge iz područja struke koji nisu vezani uz izvorna autorova istraživanja, a iznesena zapažanja ne moraju biti novost u struci.

1. d) Izvještaji sa znanstvenih i stručnih skupova i to samo sa skupova na kojima sudjeluju studenti, odnosno članovi i suradnici uredništva časopisa.

2. Ostali radovi, koji uključuju tematski diferencirane članke (novosti, studentske i sportske članke i osvrte, izvještaje s prakse i putovanja i drugo).

Kako bi časopis bio što kvalitetniji potrebno je pridržavati se sljedećih uputa i pravila: 1. Članak ne smije biti prethodno objavljen i istovremeno ponuđen drugom časopisu. Navedeni članci neće se razmatrati.

2. Naslov članka mora biti jasan, sažet i što kraći. U naslovu ne smije biti uskličnih ni upitnih rečenica ni izricanja posebnih teza. Tekst u članku mora biti precizan i nedvosmislen, terminološki jasan, pravopisno i tipografski točan.

3. Autori su dužni u člancima i drugim prilozima upotrebljavati međunarodni sustav jedinica (SI) s nazivima na hrvatskome jeziku (službeni dijalekt).

4. Svi grafički prilozi (slike, tablice, dijagrami) trebaju imati ime i opis.

Unutar teksta mora biti označeno mjesto kojem pripada pojedini grafički prilog te njegovo ime. Svi grafički prilozi moraju biti numerirani arapskim brojevima tako da prvi broj kod numeracije označava broj poglavlja, a drugi broj označava broj grafičkog priloga u tom poglavlju.

(Slika 2.1 označava prvu sliku u drugom poglavlju.) Ime i opis tablice pišu se iznad tablice, dok se ime i opis slike pišu ispod slike. Prilikom dostavljanja rada, svi grafički prilozi upotrijebljeni u tekstu prilažu se i u posebnoj datoteci i to u njihovoj izvornoj kvaliteti i veličini. Preporučljivo je da prilozi budu u formatima jpg, tiff, png, eps ili pdf.

5. Pisanje sažetka i ključnih riječi je obavezno i to ispod naslova članka.

Dio uvoda ili bilo koji dio teksta ne smije biti sažetak. Nominalan i optimalan broj u sažetku je 200 – 250 riječi te 6 – 8 ključnih riječi. Ime članka, sažetak i ključne riječi, osim na hrvatskom, moraju biti napisane i na engleskom jeziku.

6. Osobita pozornost treba se usmjeriti na citiranje i referenciranje. Literatura sadrži listu referenci koje su citirane u tekstu. Koristi se harvardski sustav citiranja i prema tome svi citati u tekstu moraju se nalaziti u popisu na kraju rada i obrnuto, svi citati iz popisa moraju biti citirani u tekstu (Belak, 2005).

Primjeri citiranja reference na rad u tekstu: • Uobičajeni način prikaza subatomskih čestica je preko tzv. Feynmanovih dijagrama (Feynman, 1960).

• Već prije je pokazano kako se primjenom fuzzy regulatora... (Zadeh i dr., 1975).

Citiranje referenci u literaturi: za knjigu: • Autor, inicijal(i), (godina), naslov knjige, izdanje (samo u slučaju da se ne radi o prvom izdanju), mjesto izdavanja knjige: izdavač.

• Macarol, S., (1950), Praktična geodezija, treće popravljeno izdanje, Zagreb: Tehnička knjiga.

za članak: • Autor, inicijal(i), (godina), naziv članka, puni naziv časopisa, volumen (broj), stranice.

• Benčić, D., Novaković, G., (2005), Značenje i usporedbena analiza pojmova srednja pogreška i standardno odstupanje, Geodetski list, vol. 59, no. 1, str. 31. – 44. internetski izvor: • Autor, inicijal(i), (godina objave), naslov dokumenta ili stranice. [medij], <raspoloživo na: URL sadržaja>, [datum pristupa sadržaju].

• Simić, D., (2007), Kompjuteri. [Internet], <raspoloživo na: http://www. simic.selfip.com/simic/wp/?page_id=355>, [pristupljeno 5. svibnja 2008.]

Ako je sve izrađeno prema uputama rad bi trebao sadržavati: 1. članak (MS Word, LaTeX ili Open Document) 2. grafičke priloge (slike, fotografije, tablice, dijagrame) u jednoj datoteci (zip ili rar) 3. popratni dopis (može i odlomak unutar članka) u kojem su navedeni svi autori.

Za svakog autora potrebno je navesti akademski stupanj, ime i prezime, stručnu spremu (npr. diplomirani inženjer geodezije), znanstveno zvanje (npr. magistar znanosti), naziv i adresu ustanove u kojoj radi, broj telefona (mobitela), faksa i e-mail. Također, u popratnom dopisu autor predlaže kategoriju članka (kategorije s početka ovoga teksta).

Temeljem rezultata recenzije uredništvo će rad kategorizirati i to ne nužno istovjetno autorovom prijedlogu. Rad se dostavlja na e-mail adresu ekscentar@geof.hr ili poštom na jednom od digitalnih medija (CD, DVD…): Časopis Ekscentar Geodetski fakultet Studentski zbor Kačićeva 26/V 10000 Zagreb

MOLE SE AUTORI DA SE PRIDRŽAVAJU JASNIH I PRECIZNIH UPUTA KAKO BI ČASOPIS BIO ŠTO KVALITETNIJI. U slučaju da rad nije napisan u skladu s »Uputama«, autoru će se rad vratiti s molbom za doradom.

Svi radovi dostavljeni u uredništvo podliježu recenzentskom postupku.

Autor rada ne mora biti upoznat s recenzentom, a pozitivan ishod recenzije ne mora biti uvjet za prihvaćanje. Autor ima pravo uložiti žalbu na komentare recenzenta i zatražiti njegovu promjenu što će biti razmotreno u čim kraćem roku.

Prioritet objave radova je uvjetovan aktualnošću tematike i cjelokupnim konceptom aktualnog broja. Najviši prioritet imaju radovi autora/koautora studenata Geodetskog fakulteta, bilo da se radi stručnoj ili studentskoj tematici. Nakon toga redom: izvorni znanstveni radovi, pregledni znanstveni radovi te stručni radovi. Stručni radovi koji prenose već poznate stvari ili je ista ili slična tematika obrađivana u jednom od prethodnih brojeva, imaju najniži prioritet.

Odluku o prihvaćanju i objavi rada donosi glavni urednik u konzultaciji s članovima uredništva. Prihvaćanje rada, u pravilu, ne znači nužno i objavu u prvom sljedećem broju. Svi autori, čiji su radovi prihvaćeni, moraju se složiti da se njihov rad objavi na Portalu znanstvenih časopisa – Hrčak te u bazi znanstvenih časopisa. Također, prihvaćeni i objavljeni rad autor ne smije objaviti u drugom mediju bez dozvole uredništva, a i tada uz podatak o tome gdje je rad objavljen prvi put. Autori čiji je rad prihvaćen u najkraćem mogućem roku dobivaju obavijest o prihvaćanju odnosno objavi.

Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora.

Sve dodatne informacije i pitanja na: ekscentar@geof.hr.

Kačićeva 26 Ekscentar, br. 16, pp. 6-13

Novosti

Izbori za Studentski zbor

Izbori za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentskih zborova njegovih sastavnica održani su u ožujku 2013. godine, točnije 26.03. i 27.03.2013. godine. Ovi izbori održavaju se svake dvije godine, ali zbog kasnog sazivanja sadašnje Skupštine Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu posljednji su bili 2010. godine. Na ovim izborima studenti svih fakulteta sastavnica Sveučilišta u Zagrebu biraju svoje studentske predstavnike, što na razini svojih fakulteta, što na razini Sveučilišta.

Osnovna uloga Studentskog zbora i studentskih predstavnika je zaštita i predstavljanje studentskih prava i interesa na svim sveučilišnim razinama, ali također u Republici Hrvatskoj i na međunarodnoj razini.

Studentski predstavnici sudjeluju u radu fakulteta i sveučilišta, njihovim tijelima i odborima.

Za Studentski zbor Geodetskog fakulteta prijavilo se 16 kandidata, a biralo se njih 12, 10 kandidata sa preddiplomskog i diplomskog studija te 2 kandidata sa poslijediplomskog studija. Nakon zbrajanja glasova i proteka roka za žalbu, dani su konačni rezultati Izbora za Studentski zbor Geodetskog fakulteta. Članovi novog Studentskog zbora Geodetskog fakulteta su:

Simpozij "Kartografija i umjetnost" ili kraće „kARTografija“

1. godina preddiplomskog studija

Domagoj Berić (1)

Ivan Vuk (2)

Hrvoje Sertić (3)

Ivana Vidić (4)

Ivan Branimir Blažic (6)

Filip Pavelić (7)

Ivana Oršulić (8)

Ante Skorup (9)

Dražen Odobašić (11)

Olga Bjelotomić (12)

2. godina preddiplomskog studija

3. godina preddiplomskog studija

1. godina diplomskog studija

poslijediplomski studij

Vedran Vladić (5)

Antonija Močić (10)

Za predstavnike Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu nije se prijavio niti jedan student Geodetskog fakulteta.

Novoizabrani Studentski zbor započinje s radom od sljedeće akademske godine, 2013./2014. Tada će se izabrati vodstvo zbora, te članovi Fakultetskog vijeća i svih Odbora koji djeluju u sklopu fakulteta, a čiji su članovi i studenti. Želimo im puno sreće i uspjeha u radu!

6

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatsko kartografsko društvo, Geodetski fakultet i Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu zajedno s Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru organizirali su simpozij "Kartografija i umjetnost" ili kraće „kARTografija“ na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Održan je 15.travnja 2013. godine na rođendan slavnog Leonarda da Vincija, svestranog znanstvenika i umjetnika, za kojeg je malo poznato da je bio i kartograf. Pri proučavanju slikovnoga materijala obično se karte smatraju jednom vrstom objekata, a slike nekom drugom. Karte su bliže znanosti, a slike krajolika umjetnosti. Simpozij je organiziran kako bi se produbilo zanimanje i ojačala poveznica između dvaju na prvi pogled različitih područja (kartografije kao tehničke discipline s jedne strane i likovne umjetnosti s druge strane). U tu svrhu, na simpoziju su održana sljedeća predavanja: „Uloga umjetnosti u modernoj kartografiji“ prof. dr. Georga Gartnera, „Elementi umjetnosti na kartografskim prikazima“ prof. dr. sc. Stanislava Frangeša, „Ruže vjetrova na starim kartama“ prof. dr. sc. Josipa Faričića, „Likovni elementi na karti Hrvatske Stjepana Glavača iz 1673. godine“ doktorantice Marine Rajaković, „Leonardo da Vinci i njegov doprinos kartografiji“ mr. sc. Branka Pucekovića te „Kartografska projekcija karte svijeta Leonarda da Vincija“ prof. dr. sc. Miljenka Lapainea. U galerijskom prostoru Geodetskog fakulteta, na 1. katu postavljena je izložba slika Vlade Marteka pod naslovom "kARTe mARTek". Vlado Martek je multimedijski i konceptualni umjetnik, pjesnik i književnik, a njegova djela su akcije, agitacije, ambijenti, murali, grafiti, tekstovi na vlastitim djelima i djelima drugih autora, grafike, umjetničke razglednice, skulpture, pjesnički predmeti, umjetničke knjige i fotografije. U auli Arhitektonskog, Geodetskog i Građevinskog fakulteta postavljena je skulptura „Globalizacija Atlasa“ akademskog kipara Marina Marinića. Prema mitologiji, Atlas je jedan od Titana koji su se borili protiv Zeusa, pa za kaznu mora nositi cijelu nebesku kuglu na svojim ramenima. Skulptura prikazuje Atlasa kako u desnoj ruci drži globus, a u lijevoj neku divlju zvijer , alegoriju globalizacijske nemani. Skulptura objašnjava autorov stav, s kojim bi se mnogi složili, o štetnosti i opasnosti globalizacije. Usporedno sa simpozijem, a u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (ALU) održana je likovna radionica s učenicima osnovne škole Petra Zrinskog iz Zagreba te osnovne škole Centar iz Pule.

Kačićeva 26 Ekscentar, br. 16, pp. 6-13

Svečano obilježavanje drugog Europskog dana geodezije i geoinformacija

Novosti

Dana 22. ožujka 2013. godine, prema odluci Europskog vijeća geodeta (The Council of European Geodetic Surveyors), obilježen je Europski dan geodezije i geoinformacija. U suradnji Državne geodetske uprave, Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirana je središnja proslava s početkom u 13 sati u velikoj dvorani Geodetskog fakulteta te su održani dani otvorenih vrata katastarskih ureda za učenike osnovnih i srednjih škola u razdoblju od 18. do 22. ožujka 2013. godine. S obzirom da je Europsko vijeće geodeta proglasilo 2013. godinu, godinom Galilea Galilea, pozvano predavanje na središnjoj proslavi o djelu Galileo Galilea održao je prof. emeritus dr. sc. Nikola Solarić. Povodom obilježavanja Europskog dana geodezije i geoinformacija pripremljena je i brošura s osnovnim informacijama o sastavnicama geodetske i geoinformatičke struke u Republici Hrvatskoj.

IZVOR: http://www.hkoig.hr/

Humanitarna akcija „Dobro je činiti dobro“

Potaknuti prošlogodišnjim iskustvom i pozitivnim dojmovima, Studentski zbor Geodetskog fakulteta u Zagrebu i uredništvo časopisa Ekscentar, organizirali su humanitarnu akciju pod nazivom „Dobro je činiti dobro“. Za razliku od prošle godine, kada smo surađivali sa organizacijom Veseli Djedovi Božićnjaci, ove godine odlučili smo djelovati samostalno i u blagdansko vrijeme oraspoložiti potrebite u čijoj blizini se nalazimo svakog dana, korisnike Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj ulici.

Prije početka same akcije prikupljanja na fakultetu, u dogovoru sa glavnom sestrom Milkom Valpotić, odlučili smo okititi dva drvca koje je bolnica dobila na dar. Kupili smo ukrase, stavili crvene kapice na glavu i zaputili se u bolnicu. Raznobojnim kuglicama, ukrasima i žaruljicama, dočarali smo čaroliju Božića, privukli znatiželjne poglede i svima izmamili osmjehe na lice. :) U razdoblju od 17. do 19. prosinca 2012. godine, ispred studentske referade na Geodetskom fakultetu, bile su postavljene dvije kutije u kojima su se skupljale igračke, slatkiši, pribor za školu te novac. Ponovno smo imali prilike vidjeti humanost na djelu. Kao i prethodne godine, ljudi su nam pokazali da, bez obzira na ova teška vremena i situaciju, u nama postoje dobrota i velika srca. Odazvali su se svi, studenti, profesori, djelatnici fakulteta, čak i prolaznici koji su se tih dana našli na fakultetu. Svatko je na neki način odlučio pridonijeti ovoj akciji, makar i jednom čokoladicom. Skupljeno je nekoliko kutija

različitih igračaka, slatkiša te novac kojim smo kupili slikovnice, društvene igre i igračke.

Skupljene stvari, nekoliko dana prije Božića, odnijeli smo u bolnicu. Pretvorili smo se u prave Djedove Božićnjake. :) Čim bi ugledali crvene kapice na našim glavama, smijeh bi preplavio njihova mala lica. Čak i oni stariji su nam se istinski razveselili. Obišli smo nekoliko odjela bolnice i porazgovarali s našim malim prijateljima. Nisu samo oni bili sretni, vidjevši njihove iskrene osmjehe i nama su zaigrala srca, osjećaji su nas preplavili i sve brige nestale. Shvatite da sve ono o čemu u tom trenutku brinemo su zapravo sitnice, da postoje ljudi koje se suočavaju s puno većim teškoćama i pri tome ne gube nadu, hrabrost i raduju se svakom trenutku, pogotovo kada vidite da su to još uvijek djeca. Djeca kojima osmjeh ne nestaje s lica, koja će vam pokloniti najiskreniji i najdragocjeniji osjećaj radosti kao znak zahvalnosti čak i za tu sitnicu, tu jednu riječ i osmjeh koji smo im mogli dati.

Dobra volja svih vas koji ste nešto poklonili, osmjeh mališana u bolnici i humanost svih nas, učvrstila je u nama volju i želju da i dalje nastavimo s ovakvim projektima. Ovom prilikom zahvaljujemo se svima koji su nam pomogli u organizaciji, koji su s nama bili u bolnici, osoblju Klinike za dječje bolesti, a prije svega svima vama koji ste dali svoj doprinos ovoj akciji i pomogli nam da u blagdansko vrijeme olakšamo onima kojima je potrebno. Vidimo se već iduće godine u isto vrijeme, a do tad ne zaboravite: DOBRO JE ČINITI DOBRO! :)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

7

Kačićeva 26 - Diplome & Nagrade Ekscentar, br. 16, pp. 6-13

Novosti

Diplome & nagrade

Završetkom preddiplomskog studija Geodezije i geoinformatike te polaganjem završnog ispita sljedeći su studenti u proteklom razdoblju stekli zvanje sveučilišnih prvostupnika inženjera geodezije i geoinformatike (univ. bacc. ing. geod. et geoinf.):

21.6.2012. godine Prugovečki Danijel, Hržić Ivan, Radić Filip, Tomić Ivan, Knežević Ema, Vrljičak Petra, Vinski Karlo, Videković Matija, Mikolić Alenka, Slavnić Filip, Šola Filipa, Krmek Mihaela, Krešić Ivana, Vulić Lovre, Kolundžić Dinko, Ružić Neven, Železnjak Iva, Pavlik Domagoj, Matić Boško 6.7.2012. godine Šiško Franjo, Jurina Ivan, Pivac Doris, Opačak Anja, Tomljenović Marko, Antolković Anita, Luketić Kristina, Mihaljević Dino, Pašić Ivan, Puklavec Ivana, Krešić Marin, Rumora Luka, Matus Matija, Horvat Gordan, Močić Antonija, Maleš Josipa, Oršulić Ivana, Novosel Tomislav, Miletić Stjepan, Čunović Dominik, Juretić Tamara, Baraba Sara, Romančuk Nikolina, Žiška Andrej, Novosel Tomislav,

7.9.2012. godine Rumora Ana, Božičković Zoran, Bugarin Miše, Antunović Antonio, Matišić Igor, Popčević Iva, Kolovrat Davor, Vinko Danijel, Skorup Ante, Tivanovac Damir, Idžojtić Marko, Vukašinović Hrvoje, Zelenbaba Dinko, Rončević Simon, Radan Ivan, Janković Ivan, Miljanović Paolo

14.9.2012. godine Lisak Helena, Polegubić Jurica, Buterin Antonija, Švarc Mario, Jagić Ivan, Kolar Ivan, Horvat Maja, Mamula Tena, Rukavina Tomislav, Palameta Bruno, Slavić Ante, Vrgoč Fabjan, Vidonis Nikolina, Jurjević Genoveva, Igbeka Gloria, Zrinušić Ante, Stepić Anita, Savi Marina, Abičić Igor, Idžanović Martina, Kljajić Ivanka, Alar Tihomir, Gusić Ivan, Pupić Bartol, Benić Orsat, Popović Marin, Žugčić Marko, Milin Marko, Gaćina Antonio, Sever Hrvoje, Janjanin Bojan, Plavčić Barbara, Galić Josip, Majcan Tomislav, Grlj Nikola

Završetkom diplomskog studija Geodezije i geoinformatike sljedeći su studenti u proteklom razdoblju stekli zvanje magistara inženjera geodezije i geoinformatike (mag. ing. geod. et geoinf.): 27.4.2012. godine Ivandić Klement, Pušić Zvonimir, Glibušić Ivana, Čale Irena

15.6.2012. godine Dobrinić Dino, Harhaj Ivan, Kovačić Milena, Kozjak Viktor, Krečak 8

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Tino, Lambaša Gorana, Matea Meštrović, Otočan Renata, Pernjek Krešimir, Pothorski Bojan, Ramić Martina, Tubić Jasmina, Vukasović-Lončar Marko, Pavlić Ida, Žižić Ivan

29.6.2012. godine Luketić Antonio, Landek Mario, Varga Matej, Milunović Zoran, Crnić Tomislav, Stepčić Saša, Lončarić Ivan, Županović Ljerka, Čiznić Marina, Budimir Ines, Bilandžić Nedjeljka, Pinter Dunja, Periša Viktorija, Ciganović Anita, Kharchenko Sergiy

13.7.2012. godine Mirčeta Mario, Rapić Ivan, Orešković Vedran, Pavković Jure, Gojanović Joško, Gavran Ana, Čanjevac Irena, Knego Jurica, Orlović Marko, Zupičić Danijel, Herceg Darko, Vukić Ana, Vračar Jelena, Olić Ana, Kesić Marko, Domiter Dinko, Babić Dean, Skenderi Jasmin, Maleš Marko, Cestnik Deni, Palin Bojan, Korda Tonći, Valentić Iva, Batinić Kristina, Mimica Dragica 14.9.2012. godine Padovan Ivan, Vinković Adam, Glasinović Frane, Slovenec Siniša, Klobučar Nenad, Mikulec San, Golek Darko, Širjan Ivica, Marković Josip, Guberina Boris, Opatić Kristina, Vrček Martina, Dubinović Aldijana, Džakula Zdenka, Vukušić Mila, Baričević Lucija, Bošnjak Damir, Komerički Marko, Krolo Mario, Milovčić Frane, Kušec Marija, Dragčević Daria, Karin Hrvoje, Lončar Maja

Završetkom dodiplomskog studija Geodezije sljedeći su studenti u proteklom razdoblju stekli zvanje diplomiranih inženjera geodezije (dipl. ing. geod.): 27.4.2012. godine Hrvoje Čikotić

8.6.2012. godine Dražen Halambek, Ana Karaula, Karlo Kiš, Emina Kugić, Ivana Pejović, Marko Valjak, Marinko Bušić 12.7.2012. godine Marija Bagarić, Ivan Bazo, Ante Fabris, Ivan Kegalj, Zvonimir Klarić, Ivan Marijan, Aneta Mijatović, Andrej Stipetić, Mirjana Zovko

21.9.2012. godine Dario Jukica, Tomislav Kelemen, Ante Bilušić, Valentino Lovreković, Ana Pejaković, Darko Mičetić, Goran Jurjević

Kačićeva 26 - Diplome & Nagrade Ekscentar, br. 16, pp. 6-13

Na Geodetskom fakultetu u akademskoj godini 2012./2013. obranjeni su sljedeći doktorski radovi: Ime i prezime: Miroslav Kuburić Naslov doktorske disertacije: "Model vrednovanja prostornih jedinica kao osnova masovne procjene vrijednosti nekretnina" Datum obrane: 15. prosinca 2011. godine Ime i prezime mentora: Prof. dr. sc. Siniša Mastelić-Ivić Ime i prezime: Boris Blagonić Naslov doktorske disertacije: "Katastar vodova u lokalnoj infrastrukturi prostornih podataka" Datum obrane: 13. srpnja 2012. godine Ime i prezime mentora: Prof. dr. sc. Miodrag Roić Ime i prezime: Mario Mađer Naslov doktorske disertacije: "Model povezivanja katastra sa srodnim upisnicama" Datum obrane: 5. studenog 2012. godine Ime i prezime mentora: Prof. dr. sc. Miodrag Roić

Ime i prezime: Baldo Stančić Naslov doktorske disertacije: "Modeliranje arhivskih prostorno-vremenskih podataka katastra u suvremenom tehnološkom okruženju" Datum obrane: 11. veljače 2013. godine Ime i prezime mentora: Prof. dr. sc. Miodrag Roić

Na Geodetskom fakultetu u akademskoj godini 2011./2012. obranjeni su sljedeći magistarski radovi: Ime i prezime: Blaženka Mičević Naslov magisterija: "Primjena GNSS i GIS tehnologija u izmjeri poljoprivrednog zemljišta i upravljanju poljoprivrenim proizvodnjom" Datum obrane: 12. listopada 2011. godine Ime i prezime mentora: Prof. dr. sc. Željko Bačić

Ime i prezime: Sanja Zekušić Naslov magisterija: "Službeni podatci kao osnova za upravljanje poljoprivredom" Datum obrane: 19. prosinca 2011. godine Ime i prezime mentora: Prof. dr. sc. Miljenko Lapaine Ime i prezime: Dragan Divjak Naslov magisterija: "Prijedlog unapređenja STOKIS-a kroz sustav ažuriranja" Datum obrane: 30. prosinca 2011. godine Ime i prezime mentora: Prof. Dr. Sc. Miljenko Lapaine

Ime i prezime: Branka Barišić Naslov magisterija: "Infrastruktura prostornih podataka obalno područja" Datum obrane: 13. srpnja 2012. godine Ime i prezime mentora: Prof. dr. sc. Vlado Cetl Ime i prezime: Margareta Premužić Naslov magisterija: "Primjena geodetskih metoda u slučaju prirodnih katastrofa i postupovne mjere geodetske službe" Datum obrane: 5. rujna 2012. godine Ime i prezime mentora: Prof. dr. sc. Željko Bačić

Poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij geodezije i geoinformatike završili su: Vesna Kovač Naziv rada: "Vizualizacija ustrojstva područnih ureda za katastar Hrvatske" Mentor: doc. dr. sc. Robert Župan

Novosti

Ozren Šukalić Naziv rada: "Ažuriranje nesuglasica između geometrijskih i atributnih podataka u GIS-u" Mentor: prof. dr. sc. Damir Medak Jozo Katić Naziv rada: "Internetska interaktivna turistička karta Topuskog" Mentor: doc. dr. sc. Robert Župan

Tomislav Šimek Naziv rada: "Praktična primjena open-source geoinformacijskih sustava u inženjerskoj geodeziji" Mentor: prof. dr. sc. Damir Medak Predrag Viduka Naziv rada: "Primjena GIS-a u području infrastrukturnih objekata plinovoda" Mentor: doc. dr. sc. Dražen Tutić

Nagrade Geodetskog fakulteta za najboljeg studenta godine u akademskoj godini 2011./2012.

Preddiplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike: Ines Pavičić (I. godina, 4.623) Jasmina Antolović (II. godina, 4.560) Ivana Puklavec (III. godina, 4.789) Diplomski sveučilišni studij Geodezije i geoinformatike Usmjerenje Geodezija: Josip Peroš (I. godina, 4.900) Marin Govorčin (I. godina, 4.900) Antonio Luketić (II. godina, 4.900) Usmjerenje Geoinformatika: Dragan Tasić (I. godina, 4.900) Ivan Racetin (I. godina, 4.900) Frane Glasinović (II. godina, 4.933)

Dobitnici Rektorove nagrade Ivan Janković i Ivan Racetin Rektorova nagrada za rad: Globalni geopotencijalni modeli i njihova vizualizacija (Mentor: prof. dr. sc. Tomislav Bašić)

Dobitnici Dekanove nagrade Božičković Zoran, Grgo Dželalija i Antonije Ivanović Dekanova nagrada za rad: Topološke operacije i operatori nad jednostavnim trodimenzionalnim objektima u bazama geoprostornih podataka (Mentor: prof. dr. sc. Damir Medak) Hanić Denis Dekanova nagrada za rad: Interaktivna web-karta događanja na Geodetskom fakultetu (Mentor: doc. dr. sc. Dražen Tutić) Luketić Antonio Dekanova nagrada za rad: Uloga katastra vodova u upravljanju u hitnim situacijama (Mentor: prof. dr. sc. Vlado Cetl ) Matišić Igor Dekanova nagrada za rad: Analiza kvalitete nivelmanske mreže grada Vukovara (Mentor: prof. dr. sc. Nevio Rožić)

Vulić Lovre Dekanova nagrada za rad: Automatizacija ispitivanja preciznosti GNSS RTK mjernih sustava (Mentori: dr.sc. Mladen Zrinski i prof. dr. sc. Đuro Barković)

Dobitnici posebne nagrade dekana studenti sudionici projekta Studentske terenske radionice i 15. godina Ekscentra List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

9

Sport u Kačićevoj 26 Ekscentar, br. 16, pp. 6-13

Novosti

Planinarska sekcija Geodetskog fakulteta

17. Smotra Sveučilišta u Zagrebu Od 8. do 10. studenog 2012. godine održana je sedamnaesta Smotra Sveučilišta u Zagrebu. Smotra je održana u prostorima Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu, a glavni cilj smotre je pomoći i usmjeriti buduće studente u donošenju odluke o izboru fakulteta. Prodekan za nastavu i studente doc. dr. sc. Dražen Tutić zajedno sa studenticom Dianom Bečirević predstavljali su naš fakultet prilikom prezentiranja tehničkih fakulteta. Uz spomenutu kolegicu sudionici ovogodišnje smotre bili su Marin Govorčin, Vedran Stojnović, Sanja Vaclavek i prof.dr.sc. Brankica CigrovskiDetelić.

Izložbeni prostor uredili smo plakatima, a također imali smo i svoje brošure i letke o samom studijskom programu Geodetskog fakulteta koje smo dijelili svim zainteresiranim budućim studentima. U izložbenom prostoru nalazio se i jedan instrument, totalna stanica. Tijekom cijele smotre u pozadini se emitirala prigodna prezentacija o radu i studiju na našem fakultetu.

Ove godine odazvao se veliki broj srednjoškolaca zainteresiranih za naš fakultet, pretežito su to bili učenici srednjih tehničkih škola i općih gimnazija. Najučestalija pitanja bila su što je potrebno za državnu maturu kako bi se upisalo na fakultet, odnosno, razina matematike te da li uz državnu maturu postoji i prijemni ispit. Ispitivalo se o strogoći na fakultetu, potrebnom znanju matematike i fizike za upis na naš fakultet te količini slobodnog vremena tijekom studiranja. Također, mnoga pitanja bila su vezana za terensku nastavu, instrumente, važnosti ECTS bodova i mogućnosti zapošljavanja u inozemstvu. Nekolicina srednjoškolaca bila je zainteresirana za same kolegije te su se obradovali kada su saznali da je geodezija usko povezana s kartografijom i izradom karata, geoinformacijskim sustavima, fotogrametrijom, bazama podataka itd. Također je bilo i zainteresiranih za sportske sekcije na našem fakultetu.

Svima nama bila je velika čast predstavljati Geodetski fakultet na ovoj smotri i dočarati budućim kolegama sve mogućnosti koje se pružaju studiranjem na našem fakultetu. Bilo nam je drago vidjeti nasmješena lica srednjoškolaca kada smo ih uspjeli zainteresirati za geodeziju. Trudili smo se dočarati im i prenijeti što više vlastitih iskustava tijekom studiranja, kako pozitivnih, tako i negativnih. Posebno se zahvaljujemo profesorici dr.sc. Brankici Cigrovski-Detelić što je bila uvijek prisutna i što se pobrinula da nam niti u jednom trenutku ništa ne nedostaje.

10

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Na inicijativu Ive, Dina, Dinka i Lovre, sastali smo se 28. 11.

2012. godine u sobi profesora Špoljarića radi dogovora o osnivanju planinarske sekcije studenata Geodetskog fakulteta. Kako to inače biva kad se male ruke slože i uz dobru volju okupili smo se 5. 12.

2012. u predavaonici 120 i osnovali planinarsku sekciju. Osnivačkom sastanku nazočili su: Diana Bečirević, Marina Biočić, Karlo Ćosić, Marina Giljanović, Ana Jurinović, Dinko Kolundžić, Ružica Kozić, Jakov Maganić, Lucija Meštrić, Dino Mihaljević, Alenka Mikolić, Iva Slišković, Mirela Smukavić, Vedran Stojnović, Katarina Vardić, Lovre Vulić, Ante Zrinušić i prof. Drago Špoljarić.

Osnivanjem planinarske sekcije željeli smo spojiti ugodno s korisnim. Jer, kad već u slobodno vrijeme planinarimo zašto usput nešto ne mjeriti. Prvi su izleti planirani po obližnjim brdima od Medvednice do Samoborskog i Žumberačkog gorja uz obavezno zapisivanje GPS tragova i fotografiranje karakterističnih mjesta na stazama (raskrižja, informacijske table, pl. domovi, izvori vode i dr.). A uređene GPS tragove i druge informacije o stazama naknadno ćemo postavljati na internet kako bi poslužile i drugim planinarima.

Od osnivanja sekcije uslijedilo je nekoliko značajnih aktivnosti.

Sukladno razvoju modernog društva i činjenici da većina ima vlastiti facebook profil, kreirana je facebook grupa „Planinarska sekcija GEOF“ koja trenutačno broji 23 člana. Vedran je dizajnirao logo sekcije te dao prijedlog izgleda web stranice čija je izrada u tijeku.

Tu je i naša Marija koja literarno opisuje izlete.

Prvi planinarski izlet organizirali smo 2.3.2013. po Medvednici od Tunela do pl. doma Runolist i Sljemena. Možda se pitate zašto ne i ranije? Odgovor je vrlo jednostavan – vremenske (ne)prilike zahtijevale su dobru pl. opremu, što većina nas nije imala. Prvi je izlet bio uspješan, premda smo se nahodali (oko 19 km) po ne baš lako prohodnim stazama (djelomice zaleđenim, a djelomice ugaženi ili neugaženi snijeg u koji smo nerijetko propadali). Na vrhu fotografiranje za digitalnu evidenciju kontrolnih točaka HPO i guštanje u vidicima. Više o prvom izletu možete pronaći na http://student. geof.unizg.hr/.

Dolaskom toliko iščekivanih lijepih i sunčanih dana veselimo se obilascima sljedećih destinacija: Zeleni vir i Vražji prolaz, Ivanščica, Trakošćan i Ravna Gora, Klek … Ukoliko ste zainteresirani, još nije kasno, pridružite nam se.

Sport u Kačićevoj 26 Ekscentar, br. 16, pp. 6-13

Novosti

Matjaž Štanfel orijentacijsko trčanje Uvijek dobro raspoložen i spreman za šalu. Svojom pojavom razbija dosadu u svakom društvu. Student koji svoje obaveze izvršava uredno i na vrijeme te koji sve predmete rješava u roku. Nikad se ne buni zbog nedostatka vremena i brojnih obaveza. Upravo iz tog razloga, neki od nas bili su iznenađeni kada su otkrili kako iza svega toga stoji jedan profesionalan sportaš s nizom inozemnih uspjeha.

Reci nam nešto o sebi.

Rođen sam 1990. god. u Rijeci. Nakon OŠ u Fužinama upisujem Građevinsku Tehničku školu u Rijeci – smjer geodetski tehničar.

Na Državnom prvenstvu u geodeziji 2009. god. osvojio sam prvo mjesto i upisao Geodetski fakultet u Zagrebu. Od 11 godine treniram orijentacijsko trčanje.

Mnogi ne znaju što je orijentacijsko trčanje. Kakav je to sport, kakva su pravila te u kojim je dijelovima svijeta popularan?

Krajem 19. st. u Skandinaviji (točnije u Švedskoj) orijentacijsko trčanje počinje se razvijati kao sport najprije poznat samo u vojnim krugovima, a zatim kao popularan i moderan sport za širu populaciju. Od tada se proširilo i trenutno IOF (International orienteering federation) broji 74 države članice diljem Svijeta.

Pravila su u biti vrlo jednostavna. Natjecatelji zadanu stazu sa kontrolnim točkama čije su pozicije označene na karti moraju otrčati u zadanom redoslijedu u najkraćem mogućem roku. Dolazak na sve kontrolne točke (stupić visine 50-ak cm) potvrđuje se elektronskim čipom i pritom jedina dopuštena pomoć za navigaciju je sportski kompas i karta. Orijentacija je najpopularnija u Skandinaviji gdje na natjecanja dolazi i do 25 000 natjecatelja (usporedbe radi, hrvatski orijentacijski savez ima 300-tinjak aktivnih članova).

Što te potaklo na treniranje tog sporta te kako i dalje održavaš motivaciju?

Iako sam trenirao različite sportove, na svojem drugom orijentacij-

skom natjecanju (s 11 godina) sam osvojio srebrnu medalju i tako je pomalo krenulo. Motiviraju me putovanja i upoznavanje drugih kultura, a naročito želja da jednoga dana ostvarim vrhunski rezultat, a to je medalja na Svjetskom prvenstvu.

Na kakvim si sve natjecanjima sudjelovao te kakve si uspjehe postigao?

Ne znam na koliko sam točno utrka trčao, vjerojatno 400-tinjak a od 2008. sam član Hrvatske reprezentacije za koju sam nastupio na 50-ak natjecanja (juniorskim Europskim kupovima, Svjetskom kupu, juniorskim i 5 seniorskih Svjetskih prvenstava). Za sada najveći uspjesi su mi 10. mjesto na Europskom juniorskom kupu te 2 A-finala sa seniorskih Svjetskih prvenstava (najbolje 27. mjesto) i osvajanje bodova za Svjetski kup.

Kako uspijevaš uskladiti sportski život s ostalim obavezama?

U biti niti nije toliko teško, samo je potrebno malo organizacije.

Ponekad postane monotono i nemam motivacije, ali to obično traje vrlo kratko. Imam trenera Ivicu Urbanca s kojim imam dovoljno fleksibilan plan treninga da se sve stigne u 24h. Usklađivanje treninga i studija nije problem, već je problem ukoliko je potrebno izostati desetak dana s predavanja radi trening kampa ili natjecanja. Najčešće su bitna natjecanja u vrijeme ispitnih rokova, ali do sada bih sve nekako uspio.

Kako voliš provoditi slobodno vrijeme?

Volim raditi sve one stvari koje nisu vezane niti za treniranje niti za geodeziju. Jedno vrijeme je to bilo kuhanje, a trenutno u slobodno vrijeme radim za klub vezano uz organizaciju natjecanja (izrada natjecateljskih karata, planiranje staza itd.).

Mnogo si puta posjetio Švedsku i učiš njihov jezik. Zašto baš Švedska? Švedska zbog toga što u Skandinaviji nastupam za klub iz Faluna čiji su članovi Svjetski i Europski prvaci i reprezentativci Švedske, Australije i Rusije. Orijentacija je ondje vrlo popularna i uvjeti treniranja su neusporedivo bolji s južnom Europom. Osim toga mogućnosti za usklađivanje treninga s radom u struci su ondje daleko bolje nego u Hrvatskoj.

Gdje se vidiš u budućnosti te koji su ti daljnji planovi?

Iduće godine želim diplomirati, ali se nadam da ću tokom ljetnog semestra moći više vremena odvojiti za natjecanja. 2014. sezona počinje u veljači u Turskoj sa Svjetskim kupom, u travnju je Europsko prvenstvo u Portugalu, a cilj 2014. je Svjetsko prvenstvo u Italiji gdje se nadam dobroj utrci.

Rukometna sekcija geodetskog fakulteta Akademske godine 2012./2013. natjecanje u rukometu se održava po principu kvalifikacijskih grupa za četvrtfinale. Sekcija geodetskog fakulteta natjecala se u A skupini sa sekcijama Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Agronomskog fakulteta, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.

U grupi je ekipa geodezije spretno i sretno ostvarila 2. mjesto koje je vodilo u 1/4 finale sa 2 pobjede i 2 poraza uz prednost gol-razlike ispred Agronomskog fakulteta. Detaljan tijek prvenstva može se vidjeti na stranicama www.zsss.hr.

U 1/4 finalu hrabrom i odlučnom igrom ekipa geodezije je svlada-

la mlađu ekipu Kineziološkog fakulteta 25:23. Nažalost oslabljeni za jednog od ključnih igrača koji je dobio crveni karton na utakmici 1/4 finala nakon podlog udarca poteza igrača protivničke ekipe u polufinalu smo izgubili od ekipe Fakulteta prometnih znanosti rezultatom 18:15.

U malom finalu (utakmici za 3. mjesto) 26. svibnja u 09:00 ekipa geodezije za protivnika ima jaki Fakultet strojarstva i brodogradnje u rukometnoj dvorani Kineziološkog fakulteta. Ovim putem pozivamo sve koji su voljni da nas bodre u sigurno infarktnoj utakmici.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

11

Gostovanja u Kačićevoj 26 Ekscentar, br. 16, pp. 6-13

Novosti

Prof. dr.

u posjetu Geodetskom fakultetu Georg Gartner Sveučilišta u Zagrebu Tehničko sveučilište, Beč

Prof. dr. Georg Gartner s Tehničkog sveučilišta u Beču boravio je 15. i 16. travnja 2013. po prvi puta u Zagrebu. Međutim, to nije prvi puta da smo prof. Gartnera sretali u Hrvatskoj, on je već bio naš gost i to u Splitu 2011. i u Opatiji 2010. godine, na simpozijima Kartografija i geoinformacije u organizaciji Hrvatskoga kartografskog društva.

Georg Gartner rođen je 1966. godine i trenutno je profesor kartografije i medijskih tehnika na Tehničkom sveučilištu u Beču u okviru Istraživačke grupe za kartografiju. Diplomirao je geografiju i kartografiju na Sveučilištu u Beču i Tehničkom Sveučilištu u Beču. Predsjednik je Međunarodnoga kartografskog društva (International Cartographic Association, ICA) te član izvršnog odbora Austrijskog geografskog društva. Na Tehničkom sveučilištu u Beču obavlja dužnost dekana za studije u geodeziji i geoinformatici. Ovih nekoliko rečenica zapravo više skrivaju nego otkrivaju svestran i bogat istraživački rad i društveni angažman prof. Gartnera.

Aktivnost prof. Gartnera kao dekana za studije u geodeziji i geoinformatici ponukala je Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu da ga pozove da održi pozvano predavanje na temu studiranja u području geodezije i geoinformatike u Austriji. S obzirom na brojne obveze i putovanja prof.

Gartnera prvenstveno u ulozi predsjednika Međunarodnoga kartografskog društva, dogovore smo započeli još u prosincu 2012. godine., Prof.

Gartner je ljubazno prihvatio poziv i pronašao vremena za posjet Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prvog dana svog boravka u Zagrebu, 15. travnja 2013., održao je pozvano predavanje na simpoziju kARTografija (Kartografija i umjetnost) u organizaciji Hrvatskoga kartografskog društva. Drugog dana, 16. travnja 2013. u 10 sati u predavaonici 119 održao je pozvano predavanje po naslovom Trends in Academic Education in Geodesy and Geoinformation: The Austrian Way (Trendovi u akademskom obrazovanju u geodeziji i geoinformatici - Austrijski put).

U svom izuzetno zanimljivom predavanju upoznao nas je sa osnovnim značajkama studiranja u Austriji, posebno u području geodezije i geoinformatike. Sve su visokoškolske institucije danas u dinamičnim promjenama u kojima nastoje povećati kvalitetu i prepoznatljivost u društvu, znanstvenoj zajednici te se povezati s industrijom. Prof. Gartner je izdvojio tri megatrenda koje je uočio kao najvažnije izazove u sredini u kojoj djeluje, a to su harmonizacija i globalizacija, sveučilišna autonomija i novi oblici podučavanja i učenja. Poseban osvrt dao je i na zapošljavanje studenata geodezije i geoinformatike.

Sudionici su mogli iz prve ruke saznati brojne detalje vezane uz organizaciju studiranja u Austriji. Prilikom upisa na studij nema kvota, institucija je dužna upisati sve prijavljene studente koji imaju preduvjete za upis studija. To ponekad dovodi do velike razlike u broju studenata između akademskih godina i predstavlja posebne organizacijske probleme u osiguravanju prostornih i nastavnih kapaciteta. Prvi semestar ima ulogu usmjeriti studenta na način da se kroz obvezne predmete utvrdi da li je student u stanju pratiti studijski program. Pri tome je poseban naglasak stavljen na matematiku i fiziku. Studij geodezije i geoinforma12

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

tike je podijeljen na dvije razine, preddiplomsku koja traje 3 godine i diplomsku koja traje 2 godine. Na diplomskom studiju nema usmjerenja, već se putem ponuđenih modula studenta usmjerava prema željenoj karijeri ovisno o tome želi li se pripremiti za poslijediplomski studij, postati ovlašteni inženjer ili se usavršiti u nekom posebnom području. Studente se savjetuje vezano uz izbor modula koje će upisati, a dopunskom ispravom o studiju se potvrđuju kompetencije koje je student stekao. Komora ovlaštenih inženjera je sudjelovala u definiranju kompetencija koje su nužne za obavljanje poslova ovlaštenih inženjera. Kvalitetnu nastavu osiguravaju poticanjem izvrsnosti u znanstvenim istraživanjima, a pri tome se izvrsnost postiže fokusiranjem na određeno usko područje u kojem znanstvenici uspijevaju postići visoku svjetsku razinu. Takva znanstvena strategija treba osigurati prepoznatljivost i vrijednost institucije po svjetskim mjerilima i u budućnosti. Bilo je govora i o financiranju gdje smo saznali da sredstva pristižu u tri podjednaka dijela i to od države, znanstvenih projekata i suradnje s industrijom. Zanimljivost je da visokoškolska institucija u Austriji dobije više sredstava ako upiše više studentica u onim strukama u kojima je tradicionalno veći broj studenata.

U tom smislu prof. Gartner je pozvao i naše studente(ice) da razmisle o studiranju u Beču.

Geodetski fakultet je organizacijom ovog predavanja započeo, odnosno obnovio aktivnost pozivanja uvaženih stranih profesora iz polja geodezije i geoinformatike. Cilj je imati barem tri pozvana predavanja godišnje. Predavanja su otvorena za sve, a posebno su pozvani studenti, poslodavci, kolege iz privrede i institucija te naravno nastavnici Geodetskog fakulteta. Iako je poziv bio upućen svima, ovaj put je najveći odaziv bio iz redova nastavnika, nešto je manje bilo studenata te nekoliko predstavnika vanjskih dionika. Ukupno je bilo nešto manje od 50 sudionika.

Na tome ćemo sigurno u budućnosti više poraditi na način da potaknemo veći interes za takva vrlo vrijedna predavanja.

Ostvareni su i dogovori za budućnost, pa je tako dogovoreno da će se u sljedećem ciklusu potpisivanja sporazuma za ERASMUS nastojati ostvariti sporazum između Tehničkog sveučilišta u Beču i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i to za razmjenu studenata i nastavnika.

Sporazum bi trebao omogućiti razmjene od ak. god. 2014/15. Svakako će se nastojati ostvariti i bolju znanstvenu suradnju poticanjem zajedničkih znanstvenih projekata.

S prof. Gartnerom družili smo se i u manje formalnom okruženju gdje smo kroz razgovor razmijenili brojne ideje i saznali još mnogo toga o izazovima i mogućnostima koje stoje pred institucijama koje se bave obrazovanjem i istraživanjem u geodeziji i geoinformatici. Na kraju zahvaljujemo prof. Gartneru na posjeti, održana dva vrlo zanimljiva predavanja, nesebičnom prijenosu iskustava i spremnosti na daljnju suradnju. Sigurni smo da ćemo još surađivati, a prva sljedeća prilika je Međunarodna kartografska konferencija Međunarodnoga kartografskog društva što će se održati u Dresdenu od 25. - 30. kolovoza 2013. godine

Gostovanja u Kačićevoj 26 Ekscentar, br. 16, pp. 6-13

Prof. dr.

Andreas Wieser Švicarski nacionalni tehnički institut, Zürich

Novosti

u posjetu Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Profesor dr. Andreas Wieser sa Švicarskog nacionalnog tehničkog instituta u Zürichu, boravio je od 26. do 28. svibnja 2013. po prvi puta u Zagrebu. U sklopu svoga posjeta Zagrebu, 27. svibnja je na Geodetskom fakultetu održao pozvano predavanje.

Profesor Wieser ima više od petnaest godina iskustva u nastavno-znanstvenom radu koje je ostvario radeći na nekoliko Sveučilišta u svijetu. Njegova profesionalna karijera započela je nakon što je diplomirao 1995. godine i postao znanstveni novak iz područja inženjerske geodezije na Sveučilištu u Beču. Od 1998. do 2003. godine radio je kao znanstveni novak iz područja inženjerske geodezije i geodetskih mjernih sustava na Sveučilištu u Grazu, gdje je 2001. godine doktorirao. 2003. i 2004. godine boravio je na Sveučilištu u Calgary-u u Kanadi gdje je završio postdoktorski studij. Nakon toga vratio se na Sveučilište u Graz te nastavio svoj znanstveni rad. Od 2007. do 2009. godine radio je u privredi u tvrtci Efkon AG iz Austrije, gdje je bio voditelj nekoliko projekata. Za profesora inženjerske geodezije izabran je 2009. godine na Tehničkom sveučilištu u Grazu. Danas, profesor Wieser je redoviti profesor iz geosenzora i inženjerske geodezije na Švicarskom nacionalnom tehničkom institutu u Zurichu.

Njegova područja znanstveno istraživačkog rada su: • geodetski monitoring • visoko precizno pozicioniranje i određivanje brzina primjenom GNSS-a • kinematička mjerenja • razvoj, kalibracija i optimizacija geodetskih mjernih sustava • procjena parametara i kontrola kvalitete geodetskih mreža

Profesor Wieser dobio je Josef Krainer nagradu za mlade znanstvenike u Austriji 2002., Erwin Schrödinger stipendiju od austrijskog fonda za znanost u 2003. i Karl-Rinner nagradu od strane austrijske geodetske Komisije u 2006. godini. Trenutno je član njemačke geodetske komisije, kao i član austrijske geodetske komisije. Član je uredničkih odbora časopisa za primijenjenu geodeziju (Journal of Applied geodesy) i AVN-a (Allgemeine Vermessungs-Nachrichten).

Veliko međunarodno iskustvo iz raznih područja geodezije i geoinformatike, a poglavito područja inženjerske geodezije, potaknulo je Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu da pozove profesora Wiesera da održi pozvano predavanje na temu inženjerske geodezije.

Profesor Wieser je prihvatio poziv i 27. svibnja 2013. u 12 sati u

vijećnici fakulteta održao pozvano predavanje pod naslovom Detection of changes in Engineering geodesy (Otkrivanje promjena u inženjerskoj geodeziji).

U iznimno zanimljivom i poučnom predavanju upoznao nas je sa promjenama koje se odvijaju u inženjerskoj geodeziji. Izrada spektakularnih građevinskih projekata kao što su ultra-visoki neboderi i dugi tuneli, potreba za praćenjem pomaka i deformacija takvih objekata i velikih klizišta pred inženjersku geodeziju stavljaju sve veće izazove. Sve manja odstupanja stvarne geometrije prirodnih i umjetnih objekata od planiranog ili prethodnog stanja treba utvrditi u sve kraćem ili stvarnom vremenu. Razvoj i primjena novih senzora i senzorskih sustava je potrebna kako bi se savladali ti izazovi.

U okviru predavanja, promjene u inženjerskoj geodeziji do kojih je došlo zbog tih izazova su bile izložene na nekoliko primjera. Profesor Wieser je na izloženim primjerima pokazao kako je primjenom geodetskog monitoringa u suradnji s drugim strukama, moguće predvidjeti točan sat odrona velikih klizišta! Nadalje, na primjerima izgradnje ultra-visokih nebodera pokazao nam je tendenciju odmaka od tzv. statičkog iskolčenja projekata, do dinamičkih iskolčenja projekata na visinama do 1 km kada se projekt mijenja iz sat u sat u korelaciji sa atmosferskim uvjetima. Primjenom metode konačnih elemenata, suradnje geodeta i građevinara, u stvarnom vremenu mijenja se projekt, a samim time i elementi iskolčenja pa se govori o dinamičkom iskolčenju.

Predavanju je prisustvovalo 30-tak sudionika, većinom nastavnika i studenata fakulteta. Geodetski fakultet je organizacijom ovog predavanja nastavio aktivnost pozivanja uvaženih stranih profesora iz polja geodezije i geoinformatike koju je započeo odnosno obnovio gostovanjem prof. Georga Gartnera u travnju 2013. godine. Prilikom gostovanja prof. Wiesera ostvareni su i dogovori za budućnost u kontekstu razmjene studenata i nastavnika te znanstvene suradnje poticanjem zajedničkih znanstvenih projekata.

S prof. Wieserom proveli smo i ugodno druženje i u neformalnom okruženju gdje smo kroz razgovor razmijenili brojne ideje i saznali još mnogo toga o izazovima i mogućnostima koje stoje pred institucijama koje se bave obrazovanjem i istraživanjem u geodeziji i geoinformatici. Prof. Wieseru smo iznimno zahvalni na posjetu, održanom zanimljivom predavanju te dijeljenju iskustava koje je stekao u svome radu. Prof. Wieser je također izrazio svoju zahvalnost na iznimno srdačnom prijemu koji smo mu priredili na Geodetskom fakultetu te druženju van fakulteta prilikom kojega mu je pokazan grad Zagreb koji ga se dojmio.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

13

Svijet geodezije i geoinformatike Ekscentar, br. 16, pp. 14-17

Novosti

Galileo

Generalna skupština Europskog vijeća geodeta (CLGE) i CLGE studentsko natjecanje 2012.

Generalna skupština CLGE-a održana je u Hannoveru, u razdoblju 8.-13.10.2012. godine. Na skupštini je izabrano novo/staro vodstvo (predsjednik Jean-Yves Pirlot (BE), potpredsjednici Danko Markovinović (HR), Leiv Bjarte Mjos (NO) i Pedro Ortiz (ES), glavna tajnica Michelle Camilleri (MT) te blagajnik Dieter Seitz (DE). Osim biranja vodstva, na skupštini su proglašeni i pobjednici prvog studentskog natjecanja Europskog vijeća geodeta za 2012.

Studenti Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Diana Bečirević, Daria Dragčević, Jakov Maganić, Kristina Opatić i Ljerka Županović pobjednici su u kategoriji "Geodesy, Topography" s radom „Geodetic works in research and development plan for remediation of landslide Kostanjek", a uz njih su na natjecanju sudjelovali i Zoran Božičković, Grgo Dželalija i Antonije Ivanović s radom pod nazivom „Topological operations on simple three dimensional objects in geoinformation systems“. Pobjednički radovi mogu se pronaći na službenim stranicama CLGE-a ( http://www.clge.eu/news/index/78).

CLGE Students' Contest - Take part in 2013!

Ovim putem Vas pozivamo da se priključite na drugom CLGE studentskom natjecanju za akademsku godinu 2012–2013. Pravila sudjelovanja možete pronaći na mrežnoj stranici http://www. clge.eu/documents/events/132/Contest_Web_TBD_v1.0.pdf.

IZVOR: http://www.hkoig.hr

Suhozid.hr

Početak operativne faze europskog GNSS-a Europska svemirska agencija (ESA) objavila je kako je započelo novo doba europske satelitske navigacije. Naime, 12.03.2013. godine izvedeno je prvo određivanje pozicije na tlu koristeći isključivo Galileo satelite. Minimalno 4 satelita potrebna su kako bi se izvršilo fiksiranje 3D položaja. Posljednja dva Galileo In Orbit Validation satelita lansirana su 12. listopada 2012. godine iz Francuske Gvajane te su u prosincu proglašena operativnima. Navedeni sateliti emitiraju E1, E5 i E6 signale. Na temelju četiri IOV satelita te zahvaljujući zemaljskoj infrastrukturi, prvo fiksiranje 3D položaja izvršeno je u Navigacijskom laboratoriju ESA-e koji se nalazi u Noordwijk-u u Nizozemskoj. Postignuta točnost apsolutnog pozicioniranja iznosi između 10 i 15 m.

Ovaj temeljni korak potvrđuje da Galileo sustav funkcionira kako je predviđeno te je ovim podvigom Galileo prešao iz eksperimentalne faze u operativnu realnost. U takvim uvjetima, potrebna cjelokupna konstelacija Galileovih satelita vidljiva je maksimalno 2 do 3 sata dnevno. Prema tome, korisnici još nisu u mogućnosti koristiti Galileo sustav za pozicioniranje na dnevnoj bazi. U 2013. godini očekuju se 3 dvostruka lansiranja te dva dvostruka i jedno četverostruko lansiranje u 2014. godini. Trenutnoj konstelaciji potrebno je pridružiti još 26 satelita kako bi se postigla potpuna operativna sposobnost (ili potpuna globalna operabilnost) (Full Operational Capability) čime će ostvariva točnost apsolutnog pozicioniranja biti manja od 1 m.

IZVOR: http://www.esa.int/Our_Activities/Navigation/Galileo_ fixes_Europe_s_position_in_history (14.4.2013.)

Lekkerkerk H. J., (2013.), GNSS Update, GeoInformatics, vol. 16, no. 1, str. 25.

Novi informacijski sustav prostornog uređenja Suhozid.hr je otvoreni javni popis hrvatske suhozidne baštine.

Osmislili su i vode ga aktivisti s hrvatske suhozidne i geoinformacijske scene. Popis je otvoren za svaki prinos koji proširuje ili produbljava sliku suhozidnih fenomena i njihovog rasprostiranja duž istočne obale Jadrana i njena zaleđa. U prvoj godini rada popisa glavna funkcionalnost je unošenje suhozidnih lokaliteta. Kako projekt bude rastao, postati će moguće raditi razna pretraživanja i analize, primjerice po vrstama građevina, statusu zaštite, prostornim jedinicama, određenim tematskim grupama, i tako dalje. Moguće je sudjelovati slanjem fotografije sa točnom lokacijom neke suhozidne građevine ili ambijenta.

Uz fotografiju su dobrodošli i razni podaci, a pogotovo lokalni nazivi, skice sa dimenzijama, podaci o graditeljima i nastanku te nekadašnjim i današnjim korisnicima.

IZVOR: http://suhozid.geof.unizg.hr/ (25.5.2013.)

Uredba o snimanju iz zraka

Dana 15.travnja 2013. godine u 11 sati čelnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja predstavili su na konferenciji za novinare Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) pomoću kojega zainteresirani građani, projektanti i investitori mogu dobiti informaciju o tome koji je prostorni plan na snazi za česticu koja ih zanima i što se na njoj smije graditi. Sustav je dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva i pušten je u probni rad.

Zasad je njime obuhvaćena petina Hrvatske odnosno podaci za približno stotinu općina, a do kraja godine očekuje se da će u sustavu biti svih 556 općina. Također će omogućiti Ministarstvu upravni nadzor nad područnim uredima. Očekuje se da će to ubrzati njihov rad i ujednačiti rokove izdavanje dozvola za cijelu Hrvatsku, koji ne bi trebali prelaziti 30 dana, ima li podnositelj zahtjeva sve potrebne dokumente. Više informacija možete pronaći na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

IZVOR: www.mgipu.hr

Dana 28. studenog 2012. godine objavljena je u Narodnim novinama br.130/12 nova Uredba o snimanju iz zraka. Nova Uredba podrobnije definira proces izdavanja odobrenja, pitanje vlasništva te zaštite snimljenog materijala. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_11_130_2768.html IZVOR: http://www.dgu.hr/

14

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Svijet geodezije i geoinformatike Ekscentar, br. 16, pp. 14-17

3. CROPOS konferencija i VI. Simpozij ovlaštenih inženjera geodezije pod nazivom „Neiskorišteni potencijali geodezije – napuštena i nova područja djelovanja“

U razdoblju od 25. do 27. listopada 2013. godine Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije organizira, sada već tradicionalno okupljanje, šesti po redu Simpozij ovlaštenih inženjera geodezije. Cilj Simpozija je kroz razmjenu domaćih i inozemnih iskustava dati pregled aktualnih zbivanja iz svih područja geodezije, kao i geodeziji srodnih djelatnosti, prikazati nove projekte iz prakse domaćih i stranih geodetskih tvrtki te kroz zaključke postaviti strategiju i predložiti aktivnosti i nova područja djelovanja s najvećim potencijalom za angažman geodetske struke.

Simpoziju prethodi 3. CROPOS konferencija koju zajednički organiziraju Državna geodetska uprava, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije i Geodetski fakultet koja će se održati 24. - 25. listopada 2013. VI. Simpozij ovlaštenih inženjera geodezije i 3. CROPOS Konferencija će se održati u Kongresnom centru Grand hotela 4 opatijska cvijeta u Opatiji.

IZVOR: http://www.hkoig.hr/

Održan V. Simpozij ovlaštenih inženjera geodezije u razdoblju od 19.10.2012. do 21.10.2012. pod nazivom „Hrvatska geodezija u Europskoj uniji“

U sklopu V. Simpozija ovlaštenih inženjera geodezije održana je zanimljiva prezentacija pod nazivom „57 km dug Gotthard Basetunnel ispod Alpa: Izazovi za geomatiku“ u kojoj je predstavljen projekt izgradnje najdužeg željezničkog tunela na svijetu. Fokus je postavljen na najzanimljivije izazove koji su pri tome postavljeni pred geomatiku - kao npr. složeni oblik geoida ispod Alpa, postizanje vertikalnosti u 800 m dubokom oknu, praćenje površine 2000 m iznad tunela, iskolčenje stropa staze s milimetarskom preciznošću i dokumentiranje tunela laserskim skeniranjem. Prezentaciju je vodio gospodin Adrian Ryf, voditelj geomatike u tvrtci AplTransit Gotthard Ltd, a bit će održana u subotu 20.10.2012. u Kongresnom centru Hotela 4 opatijska cvijeta.

IZVOR: http://www.mgipu.hr

Novosti

Održana prva nacionalna radionica u okviru projekta Inspiration

U Zagrebu je u organizaciji projekta INSPIRATION - Spatial Data Infrastructure in the Western Balkans i Državne geodetske uprave, u prostorima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja 21. i 22. studenog 2012. godine održana prva nacionalna INSPIRE radionica u okviru navedenog projekta. Radionici je prisustvovalo tridesetak predstavnika dionika Nacionalne infrastrukture prostornih podataka. Radionicu je otvorila zamjenica ravnatelja Državne geodetske uprave mr.sc.

Blaženka Mičević te je tom prilikom naglasila važnost infrastrukture prostornih podataka i osvrnula se na novi Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka koji uskoro ide na izglasavanje Vladi RH. Moderator radionice bio je dr. Fritz Kroiss, koji je ujedno i voditelj projekta INSPIRATION. Osim pregleda ciljeva i rezultata INSPIRATION projekta, sudionici su imali priliku čuti iskustva o provedbi INSPIRE direktive u zemljama članicama EU, Slovačkoj i Austriji, ali i trenutno stanje uspostave NIPP-a u Republici Hrvatskoj. Predstavljana su i iskustva institucija: Grada Zagreba, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Hrvatskih željeznica, Hrvatskog hidrografskog instituta i Državne geodetske uprave. Tijekom radionice posebna je tema bila i Open Data strategija, kao i licenciranje prostornih podataka u okviru INSPIRE-a, a ujedno su predstavljena i osnovna načela Public Sector Information Direktive. U posebnoj sesiji sudionici su dobili uvid u Zakon o NIPP-u, koji predstavlja prenošenje INSPIRE Direktive, pregled nacionalnog profila metapodataka kao i osnovna načela suradnje i dijeljenje podataka kroz Sporazum o zajedničkom korištenju.

Materijali sa radionice su dostupni na našim stranicama, kao i na web stranicama projekta www.inspiration-westernbalkans.eu.

2. NIPP i INSPIRE radionica

U Zagrebu je u prostorijama Geodetskog fakulteta 19. i 20. veljače 2013. održana 2. NIPP i INSPIRE radionica u organizaciji projekta INSPIRATION i Državne geodetske uprave. Glavni cilj radionice bio je prezentiranje Nacrta prijedloga Zakona o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka koji predstavlja prenošenje INSPIRE direktive (2007/2/ EC) u hrvatsko zakonodavstvo, kao i prikupljanje informacija i stavova subjekata NIPP-a. Tijekom prvog dana sudionicima je prezentiran prijedlog Zakona te su iznesena detaljna objašnjenja sadržaja i odredbi Zakona. Drugi dan su, s obzirom na širu publiku predstavljene osnove europskog zakonodavnog i političkog okvira te sadržaj i odrednice INSPIRE direktive. Održana radionica je zadnja u okviru projekta INSPIRATION, dok će se daljnje aktivnosti kroz radionice nastaviti održavati u organizaciji Državne geodetske uprave.

IZVOR: http://www.nipp.hr/

Poziv na Global Young Crew Workshop: "Finding Balance and Moving Forward" Global Young Crew Workshop idealna je prilika da se mladi i ambiciozni ljudi susretnu s čarima projektnog menadžmenta skupljenog sa svih krajeva svijeta. Ovogodišnja radionica održat će se pod organizacijom Young Crew Croatia u Dubrovniku u razdoblju od 27. do 29. rujna 2013. Radionica je koncipirana na način da se u ovoj trodnevnoj avanturi, mladi projektni menadžeri i oni koji su zainteresirani, okupe i upoznaju s paletom raznovrsnih znanja, iskustva i kultura iz svih dijelova svijeta, razmijene naučeno te naravno zabave uz izvrstan društveni program. Predavači i govornici radionica već su odavno prepoznati kao vrhunski te u svojim predavanjima pružit će vrijeme vrhunskog i korisnog znanja te užitka iz područja projektnog menadžmenta. Kako ne bi sve ostalo samo na riječima, zadnji dan je zamišljen u obliku malog natjecanja, u projektnom, ali i adrenalinskom smislu, jedrenjem po

našem prekrasnom plavom Jadranskom moru. S pregrštom znanja, avantura i nevjerojatne zabave, vjerujemo da će se sudionici vratiti s dojmovima koji se neće spuštati slijedećih nekoliko mjeseci.

Sve detalje radionice možete pronaći na web stranici kongresa: http:// www.ipma2013.hr/yc.aspx, ali možete pratiti i putem socijalnih stranica: Facebook: IPMA Global Young Crew Croatia Twitter: IPMA & YC 2013 (@YC_Croatia) Linkedin: 27th IPMA WORLD CONGRESS & GLOBAL YOUNG CREW WORKSHOP 2013

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

15

Svijet geodezije i geoinformatike Ekscentar, br. 16, pp. 14-17

Novosti

17. Državno natjecanje učenika graditeljskih i geodetskih škola Republike Hrvatske

U Geodetskoj tehničkoj školi Zagreb, Graditeljskoj tehničkoj školi Zagreb te Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi Zagreb održano je, od 26. do 28. travnja 2012. godine, 17. Državno natjecanje učenika i učenica graditeljskih i geodetskih škola Republike Hrvatske u znanjima i vještinama građenja. Na tom natjecanju sudjelovali su učenici i mentori iz ukupno 31 škole.

Natjecanje je održano u 9 strukovnih disciplina: •• geodetski tehničar •• arhitektonske konstrukcije •• nosive konstrukcije – građevna mehanika •• crtanje •• zidar •• tesar •• monter suhe gradnje •• soboslikar – ličilac •• keramičar – oblagač. Članovi Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja bili su: •• Biserka Maurer, dipl. ing. geod., Geodetska tehnička škola Zagreb, predsjednica •• Gordana Paškvan Budiselić, dipl. ing. arh., Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, tajnica •• Jasna Fabijanić, dipl. ing. arh., Graditeljska tehnička škola Zagreb •• Anto Vidović, dipl. teolog, Obrtnička i industrijska graditeljska škola Zagreb •• dr. sc. Mladen Zrinjski, dipl. ing. geod., Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu •• Marina Ćupurdija, dipl. ing. građ., Građevinska tehnička škola Rijeka •• Nada Stipaničev, dipl. ing. arh., Graditeljsko-geodetska tehnička škola Split •• red. prof. Renata Waldgoni, dipl. ing. arh., Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu •• Damir Bešenić, dipl. ing. građ., Srednja škola Bedekovčina

Poredak 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

16

•• Dubravko Čorić, dipl. ing. arh., Obrtnička i industrijska graditeljska škola Zagreb •• Danijela Đurić, dipl. ing. arh., Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin •• Goran Mrđen, ing. građ., Obrtnička škola Koprivnica •• Vlatko Vincek, akad. slikar, Obrtnička i industrijska graditeljska škola Zagreb.

Članovi Prosudbenog povjerenstva za ocjenjivanje za zanimanje geodetski tehničar bili su: •• dr. sc. Mladen Zrinjski, dipl. ing. geod., predsjednik, autor zadataka za natjecanje •• Snježana Voučko, dipl. ing. geod., članica •• Saša Tičić, dipl. ing. geod., članica •• Angelina Dinarina Poljak, dipl. ing. geod., pričuva.

Natjecanju za zanimanje geodetski tehničar pristupilo je sedam učenika, a provjera znanja sastojala se od: •• zadataka iz područja geodetskog računanja i •• testa znanja.

U tablici je dan konačni poredak učenika za zanimanje geodetski tehničar prema ukupnom broju ostvarenih bodova. Čestitamo svim učenicima i mentorima.

Troje prvoplasiranih učenika: Franco Matulja, Marijo Pejak i Dorijan Radočaj svojim su rezultatom ostvarili direktan upis na Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili na Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu (na sveučilišni preddiplomski studij geodezije i geoinformatike).

Zahvaljujemo domaćinima Geodetskoj tehničkoj školi Zagreb, Graditeljskoj tehničkoj školi Zagreb te Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi Zagreb na lijepom gostoprimstvu i druženju.

Ime i prezime natjecatelja

Naziv škole

Ime i prezime mentora

Marijo Pejak

Geodetska tehnička škola Zagreb

Snježana Voučko, dipl. ing. geod.

Franco Matulja

Dorijan Radočaj Tanja Erik

Matej Safundžić Petar Jurčević

Luka Galeković

Građevinska tehnička škola Rijeka Graditeljsko-geodetska škola Osijek Tehnička škola Pula

Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod Graditeljsko-geodetska tehnička škola Split Geodetska tehnička škola Zagreb

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Saša Tičić, dipl. ing. geod.

Alen Junašević, dipl. ing. geod.

Jadranka Vreš Rebernjak, dipl. ing. geod.

Bariša Živković, dipl. ing. geod.

Angelina Dinarina Poljak, dipl. ing. geod.

Snježana Voučko, dipl. ing. geod.

Svijet geodezije i geoinformatike Ekscentar, br. 16, pp. 14-17

Novosti

18. Državno natjecanje učenika graditeljskih i geodetskih škola Republike Hrvatske

U Školi za dizajn, grafiku i održivu gradnju u Splitu održano je, od 5. do 7. travnja 2013. godine, 18. Državno natjecanje učenika i učenica graditeljskih i geodetskih škola Republike Hrvatske u znanjima i vještinama građenja. Na tom natjecanju sudjelovali su učenici i mentori iz ukupno 26 škola.

Natjecanje je održano u 10 strukovnih disciplina: •• geodetski tehničar •• arhitektonske konstrukcije •• nosive konstrukcije – građevna mehanika •• crtanje •• zidar •• tesar •• monter suhe gradnje •• soboslikar – ličilac •• keramičar oblagač •• rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima. Članovi Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja bili su: •• Ivan Kovačević, dipl. ing. građ., Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split, predsjednik •• Gordana Paškvan Budiselić, dipl. ing. arh., Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zagreb, tajnica •• Jasminka Šimičević, dipl. ing. građ., Tehnička škola, Zadar •• Zvezdana Veršić-Žunić, dipl. ing. građ., Građevinska tehnička škola, Rijeka •• Radojka Klarić, dipl. ing. arh., Graditeljsko-geodetska tehnička škola, Split •• dr. sc. Mladen Zrinjski, dipl. ing. geod., Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu •• Vida Treusić, dipl. ing. građ., Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split •• Zoran Čulić, dipl. ing. građ., Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split

Poredak 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Ime i prezime natjecatelja

Antonio Njegovan

Frane Gilić

Filip Tulumović

Perica Mihaljević

Ivana Mohorović

Miha Mašić

Martin Lijić

•• Meri Roguljić, dipl. ing. građ., Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split •• Kornelija Sekelez, dipl. ing. građ., Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split •• Vjeran Tecilazić, dipl. ing. arh., Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split •• Ines Topić Vuko, dipl. ing. stroj., Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split. Članovi Prosudbenog povjerenstva za ocjenjivanje za zanimanje geodetski tehničar bili su: •• Snježana Voučko, dipl. ing. geod., predsjednica •• Ivana Fredotović, dipl. ing. geod., članica •• Alen Junašević, dipl. ing. geod., član •• Ivana Denić, dipl. ing. geod., pričuva.

Autor zadataka za natjecanje bio je dr. sc. Mladen Zrinjski, dipl. ing. geod.

Natjecanju za zanimanje geodetski tehničar pristupilo je sedam učenika, a provjera znanja sastojala se od: •• zadataka iz područja geodetskog računanja i •• testa znanja.

U tablici je dan konačni poredak učenika za zanimanje geodetski tehničar prema ukupnom broju ostvarenih bodova. Čestitamo svim učenicima i njihovim mentorima.

Troje prvoplasiranih učenika: Antonio Njegovan, Frane Gilić i Filip Tulumović svojim su rezultatom ostvarili direktan upis na Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili na Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu (na sveučilišni preddiplomski studij geodezije i geoinformatike).

Zahvaljujemo domaćinu Školi za dizajn, grafiku i održivu gradnju u Splitu na lijepom gostoprimstvu i druženju.

Naziv škole

Građevinska tehnička škola Rijeka

Graditeljsko-geodetska tehnička škola Split

Geodetska tehnička škola Zagreb

Graditeljsko-geodetska škola Osijek

Ime i prezime mentora

Saša Tičić, dipl. ing. geod.

Ivana Denić, dipl. ing. geod.

Tomislav Debeljak, dipl. ing. geod.

Alen Junašević, dipl. ing. geod.

Tehnička škola Pula

Jadranka Vreš Rebernjak, dipl. ing. geod.

Graditeljsko-geodetska škola Osijek

Alen Junašević, dipl. ing. geod.

Geodetska tehnička škola Zagreb

Tomislav Debeljak, dipl. ing. geod.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

17

Predstavljamo Ekscentar, br. 16, pp. 18-25

Predstavljamo

Predstavljamo...

Hrvatsko geodetsko društvo & Geodetsko društvo Herceg Bosne Pripremili: Vesna Jurić, Jakov Maganić

U ovom broju Vam predstavljamo dva geodetska strukovna udruženja, Hrvatsko geodetsko društvo i Geodetsko društvo Herceg Bosne.

Sigurno ćete i Vi jednog dana, ako već i niste, postati dio ovih organizacija. Pročitajte osnovne informacije o njima te nekoliko riječi koje su Vam uputili njihovi čelnici.

Zahvaljujemo svim sudionicima!

Hrvatsko Geodetsko društvo

Hrvatsko geodetsko društvo (HGD) je strukovna zajednica geodetskih udruga u županijama koje djeluju na području Republike Hrvatske, koje okupljaju inženjere i tehničare geodezije, te znanstvene, upravne i druge djelatnike koji se bave geodetskim i drugim srodnim poslovima. Sjedište HGD-a je u Zagrebu. HGD djeluje na području Republike Hrvatske, a stručnu suradnju i razmjenu znanstvenih i iskustvenih spoznaja uspostavlja i sa srodnim društvima i organizacijama iz zemlje i inozemstva.

Tijela HGD-a jesu: •• Sabor — najviše tijelo upravljanja i odlučivanja. U Sabor HGD-a članovi geodetske udruge biraju na svakih 10 članova jednog zastupnika na način i po postupku koji utvrdi Skupština geodetske udruge, •• Predsjedništvo — čine ga predsjednik, zamjenik predsjednika, urednik Geodetskog lista, članovi upravnog odbora i predsjednici geodetskih udruga. Predsjedništvo je izvršno tijelo HGD-a koje je za svoj rad odgovorno Saboru HGD-a, •• Predsjednik — uz prava i obveze izvršnog rukovoditelja HGD-a, zastupa HGD u zemlji i inozemstvu. Predsjednik skrbi i odgovoran je za provođenje odluka i zaključaka Sabora HGD-a i Predsjedništva. Potpisuje odluke i druge akte koje donese Sabor i Predsjedništvo, •• Zamjenik predsjednika, •• Upravni odbor — izvršava operativne poslove koji proizlaze iz programa rada HGD-a, utvrđuje i predlaže Predsjedništvu prijedloge akata koje ono donosi, provodi njegove odluke te obavlja i druge poslove utvrđene odlukama Predsjedništva, •• Nadzorni odbor, •• Sud časti — brine se o uvažavanju kodeksa etike geodetske struke, a radi u skladu s pravilnikom koji donosi Sabor HGD-a, •• Stručni odbori i sekcije — obrađuju pojedine stručne teme iz geodetske djelatnosti sukladno obvezama preuzetim iz članstva FIG-a i ciljevima HGD-a.

Od samih početaka Društvo se borilo za statusno pravo geodetskih stručnjaka, otvaranje novih geodetskih srednjih i viših škola, sudjelovalo u kreiranju nastavnih programa na Geodetskom fakultetu, jednostavno rečeno, borili su se za prava i status cijele geodetske struke, što su im glavni ciljevi i danas. Njeguju izvrsnu suradnju 18

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

s Geodetskim fakultetom u Zagrebu, Državnom geodetskom upravom, Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera geodezije te mnogim drugim geodetskim udrugama, školama i tvrtkama.

Najvažniji izdavački poduhvat Društva i njegovih prethodnika je izdavanje znanstveno-stručnog časopisa Geodetski list. Pripadnici Društva izdavali su i periodičku publikaciju Obavijesti. Njezino izdavanje započelo je 1958. godine, a izlazile su svakog mjeseca na nekoliko stranica A5 formata sve do 1975. godine. Osim ova dva najznačajnija izdavačka projekta, Društvo je izdavalo i časopis Geodet (izdana su samo dva broja), nekoliko udžbenika, zbornika i dr. Članovi Društva mogu biti svi, neovisno o stupnju obrazovanja.

Za razliku od HKOIG, čiji članovi mogu biti diplomirani inženjeri ili magistri geodezije i geoinformatike, članovi Društva su i tehničari, inženjeri kao i znanstveni, upravni i drugi djelatnici koji se bave geodezijom i drugim srodnim poslovima. Društvo je strukovna zajednica geodetskih udruga po županijama te ovisno o stanovanju i želji člana, član ispunjava pristupnicu za pristupanje određenoj županijskoj udruzi čime postaje i član HGD. Članarina iznosi 120kn, 60kn umirovljenici i 30kn studenti i malo se razlikuje od udruge do udruge. Kroz članarinu svaki član dobiva četiri broja Geodetskog lista, glasilo Hrvatskog geodetskog društva.

Suradnja Društva s Geodetskim fakultetom u Zagrebu postojala je od njihovih samih početaka, i u vrijeme prije osamostaljenja Geodetskog fakulteta. Društvo je sudjelovalo u kreiranju nastavnih programa, predlagalo Fakultetu nove kolegije, poticalo, podržavalo i svojim savjetima usmjeravalo razvoj Geodetskog fakulteta. Kada su se donosili novi programi ili zakoni, društvo je bilo jedna poveznica između upravnog i znanstveno-obrazovnog područja te je nastojalo dati određeno mišljenje, sugestiju ili prijedlog promjene ukoliko se pokazala potreba za tim. Također, Geodetski fakultet je održavao isti odnos prema Društvu. Savjetovali su se s Društvom u vezi rada samog

Predstavljamo Ekscentar, br. 16, pp. 18-25

Predstavljamo

fakulteta, izvještavali su ih o organiziranju studija i sl. Samim time je vidljiva velika povezanost između Geodetskog fakulteta i Društva i mogli bismo reći da je ta suradnja itekako potrebna. Osim sa upravom Fakulteta, postoji i veza Društva sa studentima Geodetskog fakulteta.

Nekoliko puta su se studenti obraćali Društvu i slali dopise, upozoravajući na određene situacije, nepravilnosti i tražili od Društva reakciju na problem. Dobra suradnja je nastavljena i danas, a nadamo se da će

Hrvatsko geodetsko društvo (HGD) jučer, danas i uvijek

Pisati o društvu koje spada u prve organizirane društvene organizacije doista je privilegija rijetkima, ali i obveza upoznati nove naraštaje hrvatskih geodeta i geoinformatičara o značenju i ulozi svake organizirane skupine, a posebno one koja je djelovala i dalje će djelovati za interese i boljitak hrvatske znanstveno-stručne geodezije - HGD. Potaknuti istim ili sličnim razmišljanjima prije 135. godina, 2. ožujka 1878. godine, skupina od 35 hrvatskih stručnjaka osnovala je „Klub inžinirah i arhitektah“, preteču današnjeg Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS). Klub je od 1878. do 1992. godine više puta mijenjao ime. Već 1884. pretvara se u Društvo inžinira i arhitekta u Zagrebu, a 1894. mijenja ime u Društvo inžinira i arhitekta u Hrvatskoj i Slavoniji. Iz pisanih Pravila Društva vidljivo je da su njegovi članovi bili i geodeti (mjernici) što ukazuje na organizirano djelovanje hrvatskih geodeta kroz Društva različitih naziva već 135 godina.

Nakon Prvog svjetskog rata značajnije organiziranje hrvatskih geodeta događa se u Zagrebu 11. veljače 1919. godine kada se osniva Udruženje geometara. Udruženje geometara djeluje sve do kraja Drugog svjetskog rata kada se geodeti organiziruju unutar Društva inženjera u sekcije inženjera i tehničara Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka koje djeluju do 1952. godine kada prerastaju u Društvo geodeta Hrvatske.

Sljedećih 40 godina Društvo je više puta mijenjalo ime da bi konačno 1993. godine bilo osnovano Hrvatsko geodetsko društvo (HGD).

Koliki značaj i utjecaj Hrvatsko geodetsko društvo ima u razvoju znanosti i struke u hrvatskoj geodeziji najbolje pokazuje činjenica kroz ozbiljnost izbora i obnašanje dužnosti predsjednika HGD-a od 1952. godine do danas među kojima su: Mato Janković od 1952. do 1956. godine; Tomo Kudum 1957. godine; Stjepan Klak od 1958. do 1960. godine; Branko Palčić od 1961. do 1963. godine; Veljko Petković od 1963. do 1967. godine; Roko Škegro od 1967. do 1969. godine; Vjekoslav Hlad od 1971. do 1973. godine; Paško Lovrić od 1973. do 1975. godine; Dragutin Car od 1975 do 1978. godine; Ante Zujić od 1978. do 1980. godine; Rudolf Kosovec 1980. do 1984. godine; Dušan Dragojević od 1984. do 1988. godine; Boris Špiranec od 1988. do 1992. godine; Krešimir Čolić od 1993. do 1996. godine; Zdravko Kapović od 1996. do 2004. godine; Petar Nikolić 2004. do 2008. godine; Jožef Delak od 2008. do 2012. godine i Milan Rezo od 2012. Godine, točnije od 8. travnja 2013. godine.

Hrvatsko geodetsko društvo ima svoj znanstveno-stručni časopis, Geodetski list koji spada u najznačajniji poduhvat Hrvatskog geodetskog društva i njegovih, po nazivu prethodnika. To je časopis kojim su se generacije geodeta ponosile proteklu 61 godinu (1952. – 2013.) i s kojim će se i svi budući geodeti i geoinformatičari ponositi.

Kroz tekstove Geodetskog lista ostavljen je neizbrisiv trag hrvatske znanosti i struke na čemu treba posebno zahvaliti glavnim urednicima: Bruno Ungarov (1947); Mato Janković ( 1948.-1986.); Nedjeljko Frančula (1987.-1995.); Miljenko Lapaine (izv. broj 1996.); Miodrag Roić (1997.-2000.) Stanislav Frangeš (2001.-2005.) i Damir Medak (2005.), zamjenicima glavnog urednika: Nedjeljko Frančula (1976.-1986.); Krešimir Čolić (1987.-1995.); Nikola Solarić (1996); Gorana Novaković (1997.-1999.) Stanislav Frangeš (2000.); Drago Špoljarić (2001. 2005.);

se tako i nastaviti te možda krenuti u još boljem pravcu.

Na 14. izvanrednom Saboru Hrvatskog geodetskog društva koji je održan 7. ožujka 2013. godine, na ponovnom izboru za predsjednika Hrvatskog geodetskog društva, izabran je doc. dr. sc. Milan Rezo, diplomirani inženjer geodezije.

Vesna Jurić

Boško Pribičević (2005.-2011.) Robert Župan (2012.-); te tehničkim urednicima Geodetskog lista: Stjepan Klak (1953.-1975.), Nada Vučetić (1993.-1995.); Ivan Landek (1996.); Drago Mioč (1996.); Drago Špoljarić (1996.); Đuro Barković (1997.-2005.) i Mladen Zrinjski (2005.-).

Danas prema važećem statutu, Hrvatsko geodetsko društvo je strukovna zajednica geodetskih udruga koje djeluju na području Republike Hrvatske, a čine ju županijske geodetske udruge koje okupljaju inženjere i tehničare geodezije, te znanstvene, upravne i druge djelatnike koji se bave geodetskim i drugim srodnim poslovima.

Hrvatsko geodetsko društvo broji 1300 članova organiziranih u 16 društava na području Republike Hrvatske.

Organiziranost hrvatskih geodeta znatno se izmijenila u odnosu na povijesni prikaz, značenje i ulogu Hrvatskog geodetskog društva. Stvaranjem Republike Hrvatske, odnosno njenih ministarstava i uprava, posebno treba naglasiti značajnu promjenu u ulozi Državne geodetske uprave koja je izrasla u snažan i jedinstven sustav s ciljem pružanja podrške kroz široki spektar geopodataka i geoinformacija.

Uz Državnu geodetsku upravu (DGU) posebno treba istaknuti novu ulogu Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG).

Osnovni cilj HKOIG je povezivanje, organiziranje ovlaštenih inženjera geodezije te njihovo stručno obrazovanje.

Upravo iz prethodno navedenog, organizacijska struktura Hrvatskog geodetskog društva kroz svoje članice tj. županijske udruge, najbolji je način organizacije s ciljem brzog prijenosa informacija do svakog svog člana.

Unatoč promijenjenoj ulozi, HGD je u posljednjih dvadesetak godina organizirao tri kongresa o katastru s međunarodnim sudjelovanjem, a sljedeći namjerava organizirati u 2014. godini, dva Simpozija o inženjerskoj geodeziji s međunarodnim sudjelovanjem, I. CROPOS konferenciju zajedno s DGU, II. CROPOS konferenciju zajedno s DGU, Geodetskim fakultetom i HKOIG, ?!.

Uz spomenuto, posebno treba istaknuti značajnu ulogu županijskih udruga u organiziranju znanstveno-stručnih predavanja za sve svoje članove ujedno i članove HKOIG, odnosno za obveznike stručnog usavršavanja.

Upravo se budućnost Hrvatskog geodetskog društva mora promatrati kroz značajniju ulogu uključivanja, organiziranja i održavanja znanstvenih i stručnih predavanja, što će uz znanstveno-stručni i za društvo informativni časopis Geodetski list svakako biti jamac bolje i uspješnije budućnosti hrvatske geodezije i geoinformatike.

Za stvaratelje ovog lista, naše drage studente, koji usvajanjem novih znanja, primjena novih tehnologija, novih načina razmjena informacija i sve prisutnije među geodetima izvrsne komunikacije, ne smije biti „in“ članstvo u Hrvatskom geodetskom društvu zbog uvijek pamćenih i prepričavanih susreta hrvatskih geodeta, već potrebe da se kroz društvo iskazuju i prenose vlastiti stavovi i znanja na neke nove, ali i prisutne generacije.

I zauvijek je bitno znati, da se članom Hrvatskog geodetskog društva postaje svojevoljno samo s jednim motivom i ciljem: biti dio odgovornog i prepoznatljivog društva znači biti geodeta u HGD-u!!!

U Zagrebu 5. lipnja 2013. godine Predsjednik HGD: Doc. dr. sc. Milan Rezo List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

19

Predstavljamo Ekscentar, br. 16, pp. 18-25

Predstavljamo

Geodetsko društvo Herceg-Bosne

Geodetsko društvo Herceg-Bosne (GDHB) osnovano je, na poticaj g. Ivana Leske, 19. travnja 1995. godine na utemeljiteljskoj skupštini održanoj u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru od strane 41 sudionika skupštine. Usvojen je statut Društva, izabrano prvo predsjedništvo na čelu s prvim predsjednikom g. Željkom Obradovićem, današnjim ravnateljem Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Pored prvog predsjednika, g. Željka Obradovića (1995.-2000.), na čelu Društva su bili: g. Ivan Lesko (2000.-2004.), g. Stipica Oreč (2004.2008.), g. Zdravko Prka (2008.–2012.) i g. Adelko Krmek (2012.

->). Sjedište Društva nalazi se na adresi: ulica Stjepana Radića 3, 88000 Mostar. Web stranica Društva dostupna je na adresi www.gdhb.ba. Društvo je dragovoljna udruga građana geodetske struke, te znanstvenih, upravnih i drugih djelatnika koji se bave geodetskim poslovima te je kao takva registrirana pri Ministarstvu pravde Federacije BiH. Trenutno broji 66 članova i član je Međunarodne udruga geodeta (FIG - International Federation of Surveyors).

Na Godišnjoj, izbornoj skupštini održanoj u Kupresu 15. lipnja 2012. godine izabrana su aktualna tijela Društva: predsjednik Društva: g. Adelko Krmek; predsjednik Skupštine: g. Zdravko Prka; tajnica Društva: gđa. Margareta Dodik; Upravni odbor - 9 članova; Nadzorni odbor - 3 člana i Sud časti - 3 člana.

Slijedeći odrednice Statuta u kojem, između ostalog stoji: "Svrha Društva je promicanje geodetske struke i znanosti te poticanje društvenog života članstva", Društvo djeluje proteklih 18 godina te je postiglo zapažene rezultate.

Od brojnih aktivnosti koje Društvo potiče i provodi ističu se posebno: •• Godišnje skupštine Društva, u sklopu kojih se, pored redovitih događanja vezanih za izvještavanje o radu, planiranje rada i izbor čelništva Društva, održavaju brojna stručna predavanja i prezentacije, sportska natjecanja sudionika itd. Sljedeća Godišnja skupština Društva održat će se od 31. svibnja do 2. lipnja 2013. godine na Vlašiću.

•• Studijska putovanja, prigodom kojih se sudionici, kroz radne posjete geodetskim institucijama i tvrtkama te sudjelovanjem na raznim skupovima, upoznaju sa organizacijom, načinom rada i iskustvima drugih iz oblasti geodetske djelatnosti. Posljednje putovanje održano je u listopadu 2012. godine te su na njemu sudjelovala 52

20

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

••

••

•• ••

člana Društva. Posjećen je Ured za geodeziju, kartografiju i katastar Republike Slovačke, a bilo je to 10. jubilarno studijsko putovanje.

Izdavanje glasila Društva – Godišnjaka. Do danas izdano je 11 brojeva, a aktivno se radi na novomu 12. koji će biti tiskan pred Godišnju skupštinu.

Osiguranje, nedostajućih, visoko obrazovanih geodetskih djelatnika (studij, edukacije, stipendiranje). U sklopu toga 15. rujna 2010. godine utemeljena je Fondacija za stipendiranje studenata geodezije i geoinformatike.

Fondacija je ak. god. 2010./11. uspješno stipendirala 5 stipendista od kojih je dvoje diplomiralo. Sljedeće ak. god. 2011./12. osigurana su sredstva za stipendiranje još 5 novih stipendista od kojih je te godine još dvoje diplomiralo. Nažalost u ak. god. 2012./13. nije raspisivan natječaj za nove stipendiste zbog nemogućnosti osiguranja potrebitih financijskih sredstava tako se trenutno stipendira preostalih 6 stipendista koji su stekli uvjete za stipendiju.

Organiziranje I. Kongresa o katastru u BiH (lipanj 2007., 23 stručna rada, 400 sudionika iz cijele BiH i zemalja iz regije).

Organiziranje II. Kongresa o katastru u BiH (rujan 2011., 24 stručna rada, 220 sudionika iz cijele BiH i zemalja iz regije).

Razlog osnutka svake udruge opravda kvaliteta njenog rada, a ona se mjeri aktivnostima koje provodi i uspjehom istih među svojim članovima, ali i u drugim strukturama društva. Kroz aktivnosti koje provodi GDHB može se vidjeti pravac u kojem se razvija geodezija u BiH. Stipendiranje mladih geodeta, edukacija postojećeg kadra, kvalitetno informiranje putem godišnjih izvješća i skupština, stručna-studijska putovanja, suradnja s zemljama iz regije pa i šire definiranju svjetliju budućnost geodezije u BiH. Poteškoće poput neosiguranih financijskih sredstava za stipendije, nemogućnost uposlenja mladih inženjera i inženjerki geodezije nisu uvjetovani radom Društva već i ostalim već spomenutim strukturama društva u kojem živimo. Međutim to je privremenog karaktera te se uz kvalitetan i predan rad može postići puno što ovo Društvo svojim radom i aktivnostima dokazuje.

Jakov Maganić

Predstavljamo Ekscentar, br. 16, pp. 18-25

Od svog osnivanja 1995. godine Geodetsko društvo Herceg-Bosne (GDHB) nastoji djelovati na promociji i jačanju utjecaja geodetske struke u društvu. Zahvaljujući složenim poslijeratnim prilikama u Bosni i Hercegovini to djelovanje je često praćeno nerazumijevanjem i različitim preprekama, koje smo uglavnom uspješno prevladavali. U svome radu GDHB je u prvom redu usmjereno ka svome članstvu i ostalim geodetima koji rade i djeluju u BiH. U tu svrhu u proteklih desetak godina Društvo je pokrenulo cijeli niz aktivnosti. 2002. počeli smo izdavati Godišnjak, časopis koji ima za cilj informirati članstvo i ostale zainteresirane, o aktivnostima GDHB, stručnim i znanstvenim događajima u BiH i šire, stručnim i znanstvenim člancima i drugim zanimljivim činjenicama koje su obilježile godinu koja je iza nas. U međuvremenu Godišnjak je postao naš prepoznatljivi zaštitni znak, a u njegovu kvalitetu se može uvjeriti svatko tko posjeti našu web stranicu www.gdhb.ba na kojoj su dostupni svi do sada objavljeni sadržaji. Tu su još i studijska putovanja koja organiziramo od 2003. godine, dva kongresa o katastru u BiH (2007. i 2011. godine), kao cijeli niz drugih aktivnosti, koje su zorno predstavljene na našoj web stranici. Posebno smo ponosni na članstvo u FIG-u, od 2010. godine.

S obzirom da se ovom prilikom obraćam u svojstvu predsjednika Upravnog odbora Fondacije (Zaklade) za stipendiranje studenata geodezije i geoinformatike (Fondacija), www.fondacija. gdhb.ba koju je GDHB utemeljilo 2010. godine, u ovom kratkom tekstu ću nastojati više prikazati brigu GDHB za obrazovanje svojih budućih članova geodeta i geoinformatičara, kao i perspektive struke u BiH u budućnosti. GDHB je i prije osnivanja Fondacije (2003. do 2005.) stipendiralo studente geodezije, putem jednog projekta kojeg je podupirala tadašnja Vlada RH. Projekt je nažalost prekinut kada su iscrpljena sredstva, koja su nam tom prilikom doznačena. 2010. godine utemeljujemo Fondaciju, o rezultatima rada koje možete pročitati u članku kolege Maganića.

Fondacija je uspješno djelovala i povećavala broj stipendista sve do akademske 2012./13. godine, kada prvi put od utemeljenja nismo sklopili ugovore s novim stipendistima. Ekonomska kriza učinila je svoje, pa je Fondacija ostala bez očekivanih prihoda.

Tijekom ove godine, pojačat ćemo napore u tom pravcu, kako bismo u akademskoj 2013./14. godini osigurali sredstva za povećanje broja stipendista. Koristim i ovu priliku da pozovem sve one

Predstavljamo

koji mogu da podrže rad naše Fondacije.

Aktivnosti na stipendiranju studenata GDHB je pokrenulo, svjesno stanja u geodetskom sektoru BiH. Stanje u geodetskom sektoru BiH u prvom redu karakterizira nedostatak visokoobrazovanih stručnjaka geodetske i geoinformatičke struke, što je uz posvemašnju organizacijsku kompliciranost ustroja BiH, glavna zapreka razvitku katastra i službene kartografije, kao i ostalih područja u kojima naša struka djeluje. Nažalost problem nedostatka visokoobrazovanih geodetskih i geoinformatičkih stručnjaka nije značajnije prepoznat izvan geodetskih krugova. Uslijed nedefiniranog upravnog ustroja geodetske djelatnosti, posebno u Federaciji BiH (poslije rata nije donesen zakon koji bi uredio ovo područje), gdje GDHB uglavnom i djeluje, sve razine vlasti, zauzete drugim problemima svoga rada jednostavne ne vide probleme u geodetskom sektoru. Zbog toga imamo primjera gdje naši stipendisti imaju probleme sa zapošljavanjem na pojedinim lokacijama, iako je iz naše perspektive potreba za zapošljavanjem na njima jasno izražena. Veliki problem također je predstavljao nedostatak financijskih sredstava za financiranjem značajnijih projekata na sređivanju stanja u katastru i zemljišnim knjigama. Tu su u posljednjih nekoliko godina napravljeni značajniji iskoraci, pa se tako tijekom 2013. očekuje početak realizacije velikog projekta na ovom području, koji će se financirati sredstvima iz kredita Svjetske banke. U posljednje vrijeme intenzivirani su radovi na izgradnji autoputa na koridoru „Vc“. Dakle ipak se kreće na bolje.

Problem nedostatka visokoobrazovanih stručnjaka geodetske i geoinformatičke struke ogleda se u prvom redu u nedovoljnoj zastupljenosti tih stručnjaka u političkim i drugim tijelima u kojima se donose odluke važne za budućnost društva u cjelini, a samim tim i za budućnost naše struke. Postojeći geodetski kadar uglavnom je usmjeren na stručne poslove, jer ima dovoljno posla na tom području, pa ne pokazuje interes za veći angažman na drugim područjima. Zahvaljujući tomu ne kreiraju se potrebe za geodetskim poslovima i geodetskim proizvodima, što značajno usporava razvitak struke, a na određeni način, kad je katastar u pitanju, i razvoj društva uopće. Dakle trebaju nam mladi stručnjaci i njihov angažman i u tom pravcu. Zbog toga budućim kolegama, koji se odluče za radni angažman u BIH, želim uputiti poziv na strpljivost, ako imaju problema za zapošljavanjem, te na upornost u traženju putova za razvitak struke od početka svoga profesionalnog angažmana. U tom pravcu u GDHB će imati partnera i podršku.

Ivan Lesko, dipl. ing geod., Uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove HNŽ, Stjepana Radića 3, 88000 Mostar, BiH, e-mail: ivan.lesko@tel.net.ba

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

21

Presenting Ekscentar, br. 16, pp. 18-25

Presenting

Presenting...

FIG Young Surveyors Network & The ISPRS Student Consortium Prepared by: Lucija Meštrić, Ružica Kozić

In this issue, we present you with two international, non-government organisations, i.e. their youth organizations: FIG YS and ISPRS SC. We got in touch with them and came up with information that you might be interested in. Read a few words about them ... take a look at the answers to the questions that we asked them...discover your role in their story. Maybe you can actively participate in creating the future of land surveying on the international level... Enjoy!

The following people have also participated in creating this informative articles: Ms. Kate Fairlie Chair of FIG Young Surveyors Network, Australia

Mr. Jens-André Paffenholz Treasurer of FIG Young Surveyors Network, Germany

Ms. Eva-Maria Unger Secretary of FIG Young Surveyors Network, Austria

Mr. Ruben Martinez Naveira Member of FIG Young Surveyors Network, Spain

Ms. Paula Dijkstra Member of FIG Young Surveyors Network, Netherlands

Ms. Ivana Dabanović former ISPRS SC Europe Regional Coordinator, Croatia

Thank you all!

FIG Young Surveyors Network

FIG (Fédération Internationale des Géom tres) is a federation of national associations and is the only international body that represents all surveying disciplines.

It was founded in 1878 in Paris and is a UN-recognised non-government organisation (NGO) which aim is to ensure that the disciplines of surveying meet the needs of the markets. This is realised by promoting the practice of the profession and encouraging the development of professional standards.

More than 120 countries are represented in FIG member associations, affiliates, corporate members and academic members.

More information about FIG can be found on their website: http:// www.fig.net/.

The FIG Young Surveyors Network was established as a Commission 1 Working Group 1.2 Young Surveyors at the FIG Congress in Munich in 2006. Since then the FIG Young Surveyors Network actively addresses the need for Young Surveyor representation within the FIG, and the need to ensure FIG activities are meeting the needs of not only students and young professionals, but also youth as a broad category within society.

Young surveyors are defined by the FIG as: •• Surveyors aged 35 years or under •• Students of surveying •• Surveyors within 10 years of graduating from a Bachelor or Masters Degree.

22

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

The mission and vision of the FIG YSN is to facilitate an international network of young surveyors. Therefore they want to ensure that young surveyors are present and represented across international, regional, national and local platforms. It’s also important that all young surveyors are informed of key surveying events and news and participate in them. The main purpose of establishing this Network was to link young surveyors with the FIG and their national member association and so enable and promote international opportunities and experiences to young surveyors. The Network is encouraging and supporting Young Surveyors to drive their own projects and so create the surveying future, in addition to contributing to key programmes and objectives within the FIG, and the FIG Members.

In order to realise the Networks aim they created the website: http://www.fig.net/ys/; Facebook and Linkedin profiles: http:// www.facebook.com/FigYoungSurveyorsNetwork; http://www.linkedin.com/groups/FIG-Young-Surveyors-Network-1957180/about which are regulary updated by them. The FIG YSN is also publishing newsletters, which can be found here: http://www.fig.net/ys/ Newsletters/newsletters.htm.

You can get more information on the Mission, Vision and Goals in the current revised FIG YSN Workplan, which you can find here: http://fig.net/ys/ys_2013_%20report_%20revised_%20workplan.pdf The Young Surveyors meet at all FIG events (Working Weeks, Conferences and Congresses). There, special Young Surveyors sessions, social events and workshops are organised. In the recent years the FIG Young Surveyors Network became really active and was well presented at the FIG Congress in Sydney, Australia 2010, FIG Working Week Marrakech, Morocco and on the 2012 FIG Working Week held in Rome, Italy. The next event will be the FIG Working Week 2013 in Abuja, Nigeria.

Presenting Ekscentar, br. 16, pp. 18-25

FIG Foundation Fellowship Winners at FIG Regional Conference 2012 in Montevideo, Uruguay

Few questions...

1. As a student from Croatia, what are the conditions that I need to fulfil to become a member, and what is the procedure for becoming a member of this organisation?

Anybody can join the Network! But we want to point out that the FIG is a representative organisation, made up of members such as national associations. So if you are a member of your local or national surveying professional body that is also a member of the FIG (e.g. the Croatian Geodetic Society) then you are automatically a part of the global network of young surveyors - the FIG YSN. You can find the FIG definition of a young surveyor on the FIG Homepage.

You can be a kind of a passive member or more active and take over the role of a national representative of your country in the YSN. Passive members may choose to follow the FIG YSN on our Facebook Group ("FIG Young Surveyors"), LinkedIn ("FIG Young Surveyors"), twitter (fig_young) - although we tend to tweet only during events, or by reading our newsletter at www.fig.net/ys. More active members should simultaneously be active in their local or national organisations - for example, we ask that national representatives be nominated by their national FIG member association. As such a representative you should transfer the information from the YSN to your country and inform other interested people. Active members may also want to write articles for our newsletter, or contribute to activities or ideas for new activities. To take over an active role you are asked to contact the chair Kate Fairlie or the incoming chair Eva-Maria Unger.

2. What are the benefits that membership provides?

The benefit on every Network is of course the Network itself ;).

Again we would like to point out the FIG is not a membership body for individuals - so you should be a member of your national association. Benefits of this membership include growing your network of colleagues, friends and peers, getting information on local events, building your professional development expertise and much more! Being passively or actively involved with the FIG YSN - by simply following our facebook posts, or even perhaps emailing us your thoughts, will ensure you are kept in the loop with upcoming events and opportunities (scholarships! jobs!) and connected with young surveyors and their experiences around the world.

3. Is there a membership fee that one needs to pay in order to become a member?

As already mentioned above there is no extra membership fee for the YSN, but you should seriously consider becoming a member of your national association. If there is no national association, or your national association is not a member of the FIG this doesn't mean we will turn you away! It is a good opportunity for us to learn more about each other and get in contact!

Presenting

Working Groups during the FIG Young Surveyors Conferen in Rome 2012

4. What are my obligations as a member?

To learn as much as you can! Your national association may require you to maintain professional development skills by attending seminars, conferences, workshops or courses, but the FIG YSN just asks that you consider your place in the global profession of surveyors - think about what you can contribute, at either local, regional or global scales!

5. How can one advance in hierarchy of this organisation?

So you want one day to be Chair of the FIG YSN? No problem and go for it! First of all make yourself known locally by being active in your national association - this will ensure you have local support. Secondly, make yourself known globally in the network of young surveyors - post information on facebook, write articles for our newsletter, consider what you want out of the FIG YSN and then act on it! Send us an email with your ideas, and in particular put your hand up to organise events, edit our newsletter or take on some of the other work that we have!

6. How can I attend workshops and meetings?

Everybody is welcome to take part in! You don't even have to be a member of your national association but why not become a member of your national association and be a Young Surveyor representative within your association.

When you participate in a meeting or a Workshop everybody is encourage to contribute in an active way. Think about presentations and papers about your job in your country, sharing knowledge en discuss about the latest developments.

7. If I am a member, do I have an advantage over other participants in applying for various workshops and meetings that are organised by this organisation? Do I have any discounts on participation fees?

No, as above, the FIG YSN is not a membership organisation. However, you will find that national associations may co-sponsor you to attend events, particularly if you are active with them. The FIG YSN has some funding, but not much, so if you can write to us saying that you have co-sponsorship from your organisation to attend a specific event or do something of benefit... then we are more likely to have capacity to support you. Also if there are events organised by the FIG YSN and if you are an active Young Surveyor you will be automatically integrated in the organisation of the event ;) In general at every FIG event student fees are available and in particular at Young Surveyors events the fees are already as low as possible.

List studenata Geodetskog fakulteta SveuÄ?iliĹĄta u Zagrebu

23

Presenting Ekscentar, br. 16, pp. 18-25

Presenting

The ISPRS Student Consortium (SC)

ISPRS (International Society for Photogrammetry and Remote Sensing) is a non-governmental organization established to develop international cooperation for the advancement of photogrammetry and remote sensing and their applications.

The ISPRS Student Consortium (SC) acts within ISPRS WG VI/5. It presents the group of students and researchers who share interests in photogrammetry, remote sensing and spatial information sciences. It was founded during the ISPRS Congress 2004 in Istanbul, under the ISPRS Commission VI "Education and Outreach".

The main purpose of the SC is to connect students, young researchers and professionals in various countries, to enable the exchange of information, to organize student-specific events and other actions that help students and youth to integrate more effectively into ISPRS activities.

During the first year of the SC, the organisation have started from the basics to build up organization in stable, yet flexible ways. The organizational structure of the SC consists of six board members responsible for the continuity of SC activities, national coordinators and SC members. We welcome members from around the globe, and have built up a strong network of more than 800 members from 87 countries.

The main activities of the SC are promotion of ISPRS and the profession to attract youth and integrate them into ISPRS structure and activities, organization of scientific and social activities for students and young researchers, taking measures to enable stronger participation of youths in ISPRS events including low registration fees, scholarships etc., acquiring sponsors, and cooperation with the ISPRS Foundation to financially support youths to attend SC and ISPRS events. The two most visible activities of the SC are the continuous organization of Summer Schools and the publication of SC own Newsletter. Summer Schools are organized at least once per year in different locations to support regional and national activities. Lecturers come from all around the world and discuss different topics of remote sensing, photogrammetry and GIS. Most recently, the 8th ISPRS SC Summer School took place in late 2012 in Thailand.

The SC Newsletter is already a well-established bulletin that is issued four times per year and aims at informing our members on different interesting topics of the profession. Its content offers valuable research from students, interviews with prominent people involved with the society, gives an insight on different international projects, short reports from the events that our members visited and provides useful information about international study programs and exchange possibilities, scholarships, web tutorials, etc. Both, the last issues of the SC Newsletter and previous Summer School material and tutorials are freely accessible on our webpage www.isprs-sc.org.

SC also aims on a better cooperation with similar international student organizations.

In order to ease the fulfilling of their activities and main purpose, ISPRS SC has created a Linkedin profile (http://www.linkedin. com/groups/ISPRS-Student-Consortium-4510838), and a group on Facebook (https://www.facebook.com/groups/107547415994 592/?ref=ts&fref=ts) which is an open group, so anyone can join.

Join SC and become a member today on www.isprs-sc.org.

24

List studenata Geodetskog fakulteta SveuÄ?iliĹĄta u Zagrebu

7th ISPRS Student Consortium and WG VI/5 Summer School

Few questions...

1. As a student from Croatia, what are the conditions that I need to fulfill to become a member, and what is the procedure for becoming a member of this organization?

All students connected to surveying and geo-sciences are welcome to join our organization, especially if they are interested in photogrammetry, remote sensing or spatial information science.

2. What are the benefits that membership provides?

In my opinion, biggest benefits are networking and exchange of information and news in our area of interest, special student offers and grants. Also, participating in ISPRS Summer schools is a great opportunity to learn about newest technologies and interesting topics. Students can get a partial or full funding if decide to actively participate (i.e. with a paper).

3. Is there a membership fee that one needs to pay in order to become a member?

There is no fee for a membership in the association.

4. What are my obligations as a member?

There are no obligations for a membership, though active participation is more than welcome.

5. How can one advance in hierarchy of this organization?

Students who wish to actively participate can report to any member of the representatives or the Board. ISPRS SC publishes interesting Newsletters and new contributors are always welcome.

6. Do I have to be a member in order to participate in workshops and meetings that are organized by this organization?

Since membership is very quick and free of charge I strongly recommend joining if a person wishes to participate in a workshop.

7. If I am a member, do I have an advantage over other participants in applying for various workshops and meetings that are organized by this organization? Do I have any discounts on participation fees?

There are various funding sources and we are always trying to help our members. We try to not only reward the hard working ones, but also to extend our base of students and to popularize the remote science, photogrammetry and spatial information science.

HERE’S YOUR OPPORTUNITY to be part of the 1st FIG Young Surveyors European Meeting in Portugal 17th - 18th October in Lisbon, Portugal Young Surveyors from Europe are invited to apply for a joint FIG Foundation and FIG Young Surveyors Network fund We, FIG Young Surveyors Network and the FIG Foundation would like to invite European Young Surveyors to apply for funds to attend the 1st FIG Young Surveyors European Meeting in Lisbon, Portugal.

After the great success of the 1st FIG Young Surveyors Conference in Rome the European Young Surveyors Network was keen to organise a meeting and so come together again to spread the power and continue with the momentum. We are proud to announce this 1st FIG Young Surveyors European Meeting and can’t wait to work together for the future of the surveying profession in Europe.

The FIG Young Surveyors Network, FIG Foundation and CLGE are supporting the meeting by agreeing to provide funds to support and sponsor attendance by young surveyors.

These funds are very limited and will be used to help cover a small portion of the costs to attend. These funds will be distributed in small amounts so as to assist as many attendees as possible.

If you want to apply for a (partly) sponsored attendance the following information is required: • Completed form; the form you can find here: http://bit.ly/13TGQ0Z • Copy of passport or ID card (Driving license, Student ID...)

• CV curriculum vitae • Motivation (min 300 words per item):

Why you think you should receive the funds?

What you think you are gaining from participating in the 1st FIG Young

Surveyors European Meeting?

How you want to promote the FIG Young Surveyors Network in your country?

Have you been active for YSN in the past?

• Possible attachments that support the above motivation items Further requirements: • Costs: indication of the costs (travel / hotel / meals) • Support letter by National Association or other FIG members We would like to have young, powerful and creative applications and we also invite you to send us possible attachments (videos, pictures...) that support the above motivation items.

To receive consideration for the funding you should email your complete application to the following email: fig.ysn.funds@gmail.com Deadline for the application:

15. July 2013

The applications will be reviewed by the FIG Foundation till: 31. July 2013 We are looking forward to all applications and of course also meeting YOU in person at the 1st FIG Young Surveyors European Meeting.

Yours faithfully, FIG Young Surveyors Network FIG Foundation Council of European Geodetic Surveyors (CLGE)

Tema broja studentske radionice u suradnji s Državnom geodetskom upravom Znanje i ulaganje u mlade predstavlja jedan od najvećih zadataka pred svakom državom. Znanost, edukacija i školovanje su temelj razvoja svakog modernog društva. Stoga poseban značaj za geodetsku i geoinformatičku struku ima školovanje budućih stručnjaka, te prijenos praktičnih znanja i za vrijeme studiranja.

Tijekom 2012. godine po prvi puta se javila ideja o suradnji Državne geodetske uprave (DGU) i Geodetskog fakulteta (GF) u smislu realizacije projekata studentskih radionica. Zadatak studentskih radionica je bio izrada konkretnih projektnih zadataka iz područja državne izmjere, katastra, geoinformacijskih sustava te kontrole kvalitete geodetskih radova. Cilj ovih radionica je bio upoznavanje studenata sa ustrojem DGU, radom i poslovnim procesima te pokazati da je DGU središnje mjesto u Republici Hrvatskoj za prikupljanje, obradu, kontrolu i distribuciju prostornih podataka. Studentima je pružena mogućnost rada u državnoj upravnoj organizaciji u timskom okruženju s kolegicama i kolegama koji su ih vodili kroz projektne zadatke te im pomagali kako u terenskom radu tako i na poslovima obrade i analize podataka.

Kroz suradnju GF i DGU realizirano je pet studentskih projekata. Raduje nas dobar odaziv studenata, radna atmosfera te ostvareni konačni rezultati. Glavni rezultati projekata prikazani su kroz članke, što je još jedan dodatni doprinos edukaciji i školovanju mladih kolegica i kolega. Državna geodetska uprava će i dalje omogućiti učenicima i studentima obavljanje stručne prakse te dati podršku studentima GF pri realizaciji projekata studentskih radionica. dr. sc. Danko Markovinović, ravnatelj DGU

26

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Kabinet ravnatelja

Samostalna služba za pravne poslove i vođenje ljudskih potencijala

Samostalna služba za pravne poslove i vođenje ljudskih potencijala

Sektor za katastarski sustav

Sektor za državnu izmjeru

Samostalni odjel za unutarnju reviziju

Sektor za geoinformacijske sustave

Sektor za financijske poslove, strateško planiranje, nabavu i opće poslove

Samostalna služba za kontrolu kvalitete i nadzor

Samostalna služba za informacijske i komunikacijske tehnologije

Studentske radionice su se održale u istaknutim Sektorima i Službama DGU.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

27

Maruna, A., Katavić, M., Antolović, J., Železnjak, D., Kovačić, F. (2013): Određivanje vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže Ekscentar, br. 16, pp. 28-33

Tema broja Anamarija Maruna, univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

Maja Katavić, univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

Jasmina Antolović Dino Železnjak Filip Kovačić

► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: amaruna@geof.hr ► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: mkatavic@geof.hr

► prediplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: jaantolovic@geof.hr

► prediplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: dizeleznjak@geof.hr ► prediplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: fikovacic@geof.hr

Određivanje vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže Sažetak: Pri izvođenju mjerenja relativnim gravimetrom nužno je poznavati iznos vertikalnog gradijenta u svrhu redukcije ubrzanja sile

teže s očitanja na visini relativnog gravimetra, na visinu točke mjerenja. Za potrebe određivanja vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže korištena su dva relativna gravimetra Scintrex CG-3M:HGI-1 i HGI-2. Mjerenja su provedena na apsolutnoj gravimetrijskoj točci AGT02, u parku Maksimir, u Zagrebu. Mjerenja obaju gravimetara provedena su istodobno na istoj referentnoj visini, uz visinsku razliku stajališta 1,207 m, u osam ponavljanja. Nakon provedenih redukcija mjerenja, koristeći algoritam za korelirana posredna mjerenja, provedeno je izjednačenje po metodi najmanjih kvadrata. Na temelju izjednačenih mjerenja, kao rezultat dobiven je iznos realnog vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže na točci AGT02.

Ključne riječi: vertikalni gradijent ubrzanja sile teže, Scintrex CG-3M, visinska razlika stajališta, korelirana mjerenja

Determination of vertical gravity gradient Summary: Knowing the amount of vertical gradient has the purpose of reducing gravity's acceleration from the hight of relative gravi-

meter to the hight of observation point, and is indispensable when performing measurements with a relative gravimeter. Two Scintrex CG-3M relative gravimeters, HGI-1 and HGI-2, were used for determining the gravity's acceleration vertical gradient. Surveying was conducted on an absolute gravimetry observation point AGT02, in park Maksimir, in Zagreb. Both gravimetar's measurements were conducted simultaneously on the same reference hight, with the hight difference of surveying point 1.207 m, in eight iterations. After implementing reductions, measurments were adjusted by the method of least squares, using correlated indirect measurements algorithm. The figure of the real vertical gradient on observation point AGT02 was derived as a result based on adjusted measurments Keywords: gravity's acceleration vertical gradient, Scintrex CG-3M, height difference of the surveying point, correlated measurements

1. Uvod U prvoj polovici dvadesetog stoljeća započinje razvoj modernih gravimetara, čime postaje moguće preciznije i točnije određivanje Zemljinog polja ubrzanja sile teže te određivanje globalnog, regionalnog ili lokalnog modela geoida nužnog za izvođenje geodetskih radova visoke točnosti. Gravimetrijske radove visoke točnosti u Republici Hrvatskoj izvodi Sektor za državnu izmjeru Državne geodetske uprave u sklopu uspostave, održavanja i kontrole polja stalnih točaka geodetske osnove te određivanja parametara Zemljinog polja sile teže. Sektor za državnu izmjeru, u sklopu osnovnih geodetskih radova, također je zadužen za praćenje i nadzor procesa uvođenja geodetskih datuma na području državne izmjere, obavljanje poslova uspostavljanja i održavanja stalne GNSS referentne mreže Republike Hrvatske (CROPOS) te vođenje i održavanje baze podataka stalnih točaka geodetske osnove. Osim osnovnih geodetskih radova Sektor obavlja poslove topografske izmjere i izrade državnih karata te izmjere i označavanja državne granice na kopnu (URL-1).

Osnovna mreža stalnih gravimetrijskih točaka geodetske osnove Republike Hrvatske sastoji se od gravimetrijske mreže 0., I. i II. reda.

28

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Mreža 0. reda uspostavljena je apsolutnim gravimetrijskim mjerenjima i trenutno sadrži 6 točaka. Mreža I. i II. reda određena je relativnim gravimetrijskim mjerenjima. Zbog promjenjivog karaktera Zemljinih fizikalnih parametara za geodetske radove visoke točnosti nužno je poznavanje njihovih što aktualnijih i točnijih iznosa (na gravimetrijskim točkama 0. reda nova apsolutna mjerenja moraju se provesti najmanje jednom u 10 godina). Relativna gravimetrijska mjerenja nužno je provoditi istovremeno koristeći dva gravimetra, zbog otkrivanja grubih odstupanja u njihovom radu i povećanja kvalitete mjerenja. Pri planiranju relativnih mjerenja također treba voditi računa o dovoljnom broju ponovljenih mjerenja (barem 3) na istoj točci u toku mjernog dana, kako bi se osigurala kvalitetna kontrola i eliminacija hoda gravimetra iz mjerenja. Prije i nakon mjerne kampanje relativni gravimetar neophodno je kalibrirati, a njegov rad uputno je redovito pratiti i kontrolirati.

2. Vertikalni gradijent ubrzanja sile teže Zadatak gravimetrije je određivanje polja ubrzanja sile teže Ze-

Maruna, A., Katavić, M., Antolović, J., Železnjak, D., Kovačić, F. (2013): Određivanje vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže Ekscentar, br. 16, pp. 28-33

Tema broja

mlje i drugih nebeskih tijela na temelju mjerenja ubrzanja sile teže i gradijenta ubrzanja sile teže, opažanih na ili blizu površine Zemlje.

Gradijent ubrzanja sile teže je promjena ubrzanja sile teže u prostoru, odnosno varijacija sile teže u smjeru pojedine koordinatne osi. Pored horizontalnog gradijenta ubrzanja sile teže koji leži u horizontalnoj ravnini promatrane točke, komponenta koja određuje promjenu ubrzanja sile teže s visinom je vertikalni gradijent ubrzanja sile teže čije je određivanje predmet ovog rada. Problematikom vertikalnog gradijenta bavio se Bruns (1878) koji opisuje vezu vertikalnog gradijenta s ubrzanjem sile teže i srednjom zakrivljenosti nivo plohe.

Eötvösov tenzor u kojem su članovi druge derivacije potencijala s obzirom na koordinatne osi, a jedan red čine gradijenti ubrzanja sile teže (Torge, 1989):

Wxx Wxy Wxz     grad ( g ) = grad ( grad (W ) ) = Wyx Wyy Wyz  Wzx Wzy Wzz   

(1)

Vertikalni gradijent predstavlja član na mjestu (3,3) i može se napisati kao:

Wzz =

∂ 2W ∂g = = − (Wxx + Wyy ) + 2ω 2 ∂z 2 ∂z

(2)

Taj se tenzor može razviti u Marussijev tenzor (Marussi 1985, Hotine 1991) oblika koji opisuje geometriju polja ubrzanja sile teže i čini osnovu diferencijalne geometrije. U tim oblicima upravo je vertikalni gradijent dominantna veličina. Određivanje vertikalnog gradijenta ima veliki utjecaj na mjerenja relativnim gravimetrom. Potreban je za redukciju mjerenih vrijednosti relativnog gravimetra, koje se odnosi na visinu gravimetra, na visinu mjerne točke, pa njegovu određivanju treba posvetiti veliku pozornost. Redukcija za visinu gravimetra imat će različite vrijednosti u ovisnosti o tome koristimo li normalnu ili realnu vrijednost vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže. Pri upotrebi vertikalnog gradijenta normalnog polja ubrzanja sile teže za računanje redukcije pogreška je značajna tako da je za potrebnu točnost mjerenja važno poznavati relativni vertikalni gradijent kako bi redukcija bila ispravna. Relativni vertikalni gradijent određuje se mjerenjem na promatranoj točci i to na osnovi relativnih mjerenja na različitim visinama iste točke. Odredi se razlika očitanja ubrzanja sile teže na gravimetrima te se mjeri visina gravimetra na stajalištima pa se vertikalni gradijent dobije preko izraza:

δg =

z j − zk i j − ik

=

∆z jk ∆i jk

(3)

gdje su zjk očitanja gravimetra na vertikalnim stajalištima j, k, ijk referentne visine gravimetra na stajalištima j, k, ∆zjk razlika očitanja i ∆ijk razlika referentnih visina stajališta. (Hećimović, 2004) Poželjno je da visinska razlika između stajališta bude veća jer je gravimetar znatno osjetljiviji na pogreške mjerenja pri opažanju na manjim visinskim razlikama. Pri odabiru visine stajališta uzima se u obzir i nelinearnost vertikalnog gradijenta. Također, vertikalni gradijent je osjetljiv na lokalni raspored masa i nepravilno se mijenja pa treba paziti pri odabiru položaja gravimetrijske točke za njegovo određivanje. Prema SI sustavu službena jedinica za gradijent ubrzanja sile teže je recipročna vrijednost kvadrata sekunde [s-2]. U literaturi se može naći kao mjerna jedinica Eötvös [E], ali i [ms-2/m], [mGal/m]. Veza između jedinica je 1 E = 10-9 s-2.

3. GRAVIMETAR SCINTREX CG-3M Gravimetri svoj rad temelje na praćenju pomaka ravnotežnog položaja senzora (mase) u svrhu promatranja gravitacijskog polja. Na senzor djeluju suprotstavljene sile, i to ubrzanje sile teže te ciljano uzrokovana elastična sila suprotnog predznaka, koja rezultira dife-

Slika 3.1. Gravimetri Scintrex CG-3M

rencijalnim osciliranjem u ravnotežnom položaju. Osciliranje predstavlja varijaciju ubrzanja sile teže na točci na kojoj je mjerenje izvedeno (Bašić i Markovinović, 2012). Gravimetar Scintrex CG-3M (slika 3.1.) služi za relativno određivanje ubrzanja sile teže. Mjerni senzor mu je napravljen od lijevanog kvarca. Ovim gravimetrom moguće je provesti pojedinačna mjerenja (Field mod) i kontinuirana mjerenja (Cycle mod).

Prilikom mjerenja gravimetrom Scintrex CG-3M razlikuju se: 1. jednosekundna mjerenja, 2. duljina mjerenja - vremenski interval koji određuje mjeritelj, a on definira koliko dugo se prikupljaju jednosekundna mjerenja, 3. epoha ponavljanja mjerenja - vremenski interval koji određuje mjeritelj, a definira interval ponavljanja cijelog ciklusa mjerenja koji uključuje duljinu mjerenja i dodatno vrijeme potrebno za obradu i zapisivanje mjerenja. Ona se javlja samo kod kontinuiranih mjerenja.

Prilikom mjerenja gravimetar uvijek provodi kontinuirana jednosekundna mjerenja. Mjeritelj zadavanjem parametara u izborniku određuje duljinu mjerenja, tj. koliko dugo će se provoditi jednosekundna mjerenja koja će se zapisati u memoriju kao jedan zapis, tj. jedno mjerenje. Kada se završe mjerenja, čije trajanje je zadano s duljinom mjerenja, gravimetru je potrebno dodatno vrijeme da na kraju mjerenja izračuna konačnu vrijednost i zapiše ju u memoriju gravimetra.

U modu mjerenja pojedinačnih mjerenja (Field mod) gravimetar ne dopušta da se započne novo mjerenje dok ne izračuna i u memoriju zapiše konačnu vrijednost. Međutim, u modu kontinuiranih mjerenja (Cycle mod) zadaje se poseban parametar kojim se definira epoha mjerenja.

Gravimetar Scintrex CG-3M omogućuje izbacivanje grubo pogrešnih jednosekundnih mjerenja. Koje mjerenje je grubo pogrešno određuje se na osnovi standardnog odstupanja mjerenja koja se prikupe u kalibracijskom intervalu koji zadaje mjeritelj. Mjerenja koja odstupaju više od četverostrukog standardnog odstupanja se izbacuju.

Ovaj gravimetar primjenjuje sljedeće redukcije u realnom vremenu: •• korekciju mjerila očitanja gravimetra s obzirom na kalibracijsku konstantu, •• temperaturnu redukciju, •• a priori određen hod gravimetra, •• redukciju promjene nagiba gravimetra (svako jednosekundno mjerenje ili jedna redukcija za cijelu epohu), •• redukciju za Zemljine plimne valove (ako se odabere), •• izbacivanje grubih jednosekundnih mjerenja (ako se odabere), •• seizmički filter (ako se odabere). (Hećimović, 2002) Gravimetar Scintrex CG-3M ima izbornik koji služi za zadavanje konstanti i parametara mjerenja. Izbornik gravimetra se poslužuje pomoću tipkovnice, koja ima funkcije izbora opcija izbornika, izbora List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

29

Tema broja

Maruna, A., Katavić, M., Antolović, J., Železnjak, D., Kovačić, F. (2013): Određivanje vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže Ekscentar, br. 16, pp. 28-33

Tablica 3.1. Tehničke specifikacije gravimetra SCINTREX CG-3M (URL-3)

Slika 4.2. Transport instrumenata

parametara sustava, provođenja mjerenja, zapisivanja podataka u memoriju, pozivanja podataka iz memorije, prebacivanja podataka u računalo te inicijalizacije gravimetra.

Najvažnije tehničke karakteristike ovog uređaja prikazane su u tablici 3.1.

4. TERENSKI RADOVI Kako bi se odredio vertikalni gradijent, mjerenja su provedena pomoću dva relativna gravimetra Scintrex CG-3M koja su u vlasništvu Državne geodetske uprave. Prikupljanje podataka izvršeno je u Zagrebu, u parku Maksimir, na apsolutnoj gravimetrijskoj točci koja se nalazi u zvjezdarnici Geodetskog fakulteta (slika 4.1.).

4.1. PRIPREMNI RADOVI Relativni gravimetri Scintrex CG-3M su visokoprecizni instrumenti, posebno osjetljivi na transportne i druge mehaničke udarce i vibraci-

je. Iz tog razloga posebnu smo pažnju posvetili transportu instrumenata (instrumenti su prevezeni u predviđenim Scintrex transportnim kutijama prikazanim na slici 4.2.), kao i izvršavanju mjernog postupka na gravimetrijskoj točci. Prije postavljanja gravimetara na postolja, bilo je potrebno ukloniti nečistoću s površine točke, kako ne bi došlo do pomicanja instrumenta tijekom mjernog postupka. Instrumente smo pažljivo postavili na postolja, bez nepotrebnih udaraca uzrokovanih naglim spuštanjem. Za svaki smo gravimetar definirali parametre koje smo koristili u postupku mjerenja. Unesene su tako oznake za stajališta (1 i 2), kao i koordinate apsolutne gravimetrijske točke na kojoj su provedena mjerenja. Pri tome valja pripomenuti kako se za točke s geodetskom duljinom istočno od Greenwicha (Hrvatska) unosi negativna vrijednost.

4.2. MJERNI POSTUPAK Mjerni postupak s oba gravimetra obavljen je na istoj referentnoj točci, a visinska razlika između dva stajališta iznosila je 1,207 m (slika 4.3.). Nakon što smo gravimetre postavili na točku, proveli smo postupak horizontiranja. Horizontiranje se provodi pomoću podnožnih vijaka tronošca.

Nakon grubog horizontiranja koje smo izvršili pomoću dvije me-

Slika 4.1. Google Earth prikaz položaja zvjezdarnice Geodetskog fakulteta (URL-2)

30

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Maruna, A., Katavić, M., Antolović, J., Železnjak, D., Kovačić, F. (2013): Određivanje vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže Ekscentar, br. 16, pp. 28-33

Tema broja

Slika 4.3. Postavljanje i horizontiranje instrumenata Slika 5.1. ASCII datoteka za gravimetar HGI-1 Tablica 4.1. Zapisnik mjerenja za gravimetar HGI-1

đusobno okomite libele na kućištu gravimetra, uslijedilo je fino horizontiranje pomoću digitalnih očitanja nagiba oko osi X i Y. Radi jednostavnije obrade podataka, gravimetrom treba mjeriti uvijek na istoj visini, što smo u mjernom postupku redovito provjeravali (visina gravimetra mjeri se do donjeg ruba prstena gornje ploče gravimetra).

Nakon što smo oba gravimetra horizontirali, izmjerili njihove visine, orijentirali ih s obzirom na smjer sjevera, uvjerili se kako su zaštićeni od vjetra i direktnog zagrijavanja Sunca te unijeli u gravimetre broj, širinu i dužinu stajališta, pričekali smo 10 minuta da se gravimetar stabilizira od mehaničkih šokova i temperaturne promjene. Potom je uslijedilo pokretanje mjerenja, na oba gravimetra istodobno. Paralelno smo vodili zapisnike za gravimetre HGI-1 i HGI-2 (tablica 4.1.), gdje smo bilježili njihovu visinu, vrijeme početka i kraja mjerenja te podatak o tlaku i temperaturi koji su bili aktualni u vremenskom trenutku u kojem se odvijalo mjerenje.

Provodili smo 15 mjerenja s epohom mjerenja od 70 sekundi (seizmički smo filter isključili, u protivnom bi epoha mjerenja iznosila 77 sekundi), pa se tako svakim gravimetrom izvelo mjerenje u trajanju od 17,5 minuta (70 sekundi x 15), nakon čega smo prekidali mjerenja. Potom smo zamijenili mjesta gravimetrima, pa je tako HGI-2 s prvog stajališta premješten na drugo, a HGI-1 s drugog stajališta na prvo. Ponovili smo postupak horizontiranja instrumenata, nakon čega je uslijedilo čekanje od 10 minuta potrebno za stabilizaciju gravimetra. Mjerenja smo potom pokrenuli te ih nakon 17,5 minuta prekinuli. Ovaj smo postupak ponovili ukupno 8 puta te tako dobili po 8 opažanja za svaki gravimetar.

Po završetku mjernog postupka gravimetre smo spremili u pripadajuće Scintrex transportne kutije te ih prevezli u prostorije Državne geodetske uprave, gdje smo obavili prebacivanje podataka iz gravimetara u računalo.

5. OBRADA PODATAKA Gravimetar pohranjuje mjerenja u internu memoriju. Da bi se po-

daci mjerenja mogli obraditi, moraju se prebaciti iz gravimetra u računalo. Gravimetar se s računalom spaja serijskim kabelom RS-232.

Nakon prebacivanja u računalo dobije se ASCII datoteka (slika 5.1.) koja ima zaglavlje s korištenim parametrima i opcijama u toku mjerenja, a u nastavku su dana mjerenja.

Radi lakše obrade podatke smo iz ASCII datoteka prebacili u jednu *.exe datoteku. Postupak računanja vertikalnog gradijenta δ g 0 može se podijeliti u nekoliko koraka, kako slijedi.

5.1. OSREDNJAVANJE VRIJEDNOSTI ZA SVAKO MJERENJE S obzirom da za svako stajalište ima više mjerenja, bilo je potrebno osrednjiti mjerenja. Za svako stajalište smo uzeli skup od 15 mjerenja te izračunali težinsku sredinu za pojedino stajalište. Uz mjerenja dana su i njihova standardna odstupanja i vrijeme mjerenja pa smo izračunali i težinsku sredinu vremena za pojedino stajalište. Zatim je bilo potrebno odrediti standardna odstupanja težinskih sredina pa smo stoga proveli izjednačenje direktnih mjerenja (Feil, 1989, Rožić, 2007) za svako stajalište pojedinačno u kojem je kao prikraćena vrijednost nepoznanice X0 uzeta prethodno izračunata težinska sredina mjerenja, vektor mjerenja L čini skup od 15 mjerenja, a matrica težina P dobivena je iz standardnih odstupanja 15 mjerenja po teorijskoj definiciji težine (Feil, 1989):

pi =

k si2

(4)

(s konstantom k=0,001 · 10-5 ms-2). Broj prekobrojnih mjerenja nf je 14.

Funkcijski model izjednačenja je:

L + v = dxe + x0 e

(5)

Jednadžbe popravaka su:

v = dxe + x0 e − L

(6)

Vektor prikraćenih mjerenja dobiven je iz izraza:

ex0 − L = −l

(7)

gdje je e vektor jedinica.

Potom je izračunat dx kao težinska sredina:

dx =

pt l , et p

(8)

gdje je p = Pe te se moglo izračunati izjednačenu nepoznanicu, vektor popravaka i standardno odstupanje:

x = dxe + x0 e sx =

vt Pv n f et p

(9)

(10)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

31

Maruna, A., Katavić, M., Antolović, J., Železnjak, D., Kovačić, F. (2013): Određivanje vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže Ekscentar, br. 16, pp. 28-33

Tema broja

Tablica 5.1. Korigirano srednje očitanje za gravimetar HGI-1

Tablica 5.2. Korigirano srednje očitanje za gravimetar HGI-2

Postupak je ponovljen za svako stajalište oba gravimetra. Na prethodno izračunate težinske sredine mjerenja primjenjuje se redukcija zbog promjene tlaka prema izrazu (12).

Formula za tlak zraka normalne atmosfere (Torge, 1989):

 0, 0065 H  Pn = 1013, 25 × 1 − 288,15  

5,2559

(hPa ) ,

(11)

gdje je H visina stajališta, a Pi mjerenja vrijednost na stajalištu te je redukcija zbog promjene tlaka (Torge, 1989):

dg p = 0,30 × ( Pi − Pn ) (10 ms ) −8

−2

5.2. RAČUNANJE RAZLIKA OPAŽANJA Za izjednačenje svih opažanja kao mjerenja uzimamo razlike korigiranih srednjih očitanja između pojedinih stajališta (13)

gdje su zi i zi+1 uzastopna korigirana srednja očitanja na različitim stajalištima. Ukupni broj razlika za oba gravimetra je 14. Kako su razlike ovisne o korigiranim srednjim očitanjima (zi i zi+1), izjednačenje je provedeno po posrednim koreliranim mjerenjima (Feil 1990, Rožić 2012).

5.3. IZJEDNAČENJE Prvo je potrebno odrediti funkcijski model izjednačenja, koji u našem slučaju glasi:

Li + vi = ∆zi +1,i + vi +1,i = δ g × ( hi +1 − hi ) + d k × (ti +1 − ti ) ,

vi +1,i = δ g × ( hi +1 − hi ) + d k × ( ti +1 − ti ) − ∆zi +1,i

(15)

i izračunali elemente jednadžbe popravaka za matricu koeficijenata A, vektor prikraćenih mjerenja -l i matricu težina P. Vrijednosti prikraćenih nepoznanica su: 0 δ g 0 = 0,00·10-5 s-2, d1 = 0,00·10-5 ms-2 /dan i

d 2 0 = 0,00·10-5 ms-2/dan.

(12)

Postupak vrijedi za oba gravimetra i iznosi srednjih vrijednosti su prikazani u tablicama 5.1. i 5.3.

∆zi +1,i = zi +1 − zi ,

gdje je ( hi+1 - hi ) visinska razlika stajališta, a dk parametar hoda gravimetra HGI-1 ako je k=1 i parametar hoda HGI-2 ako je k=2. Potom smo postavili jednadžbe popravaka prikazane izrazom:

(14)

Matrica težina mjerenja P je blok matrica koja se sastoji od matrica težina PHGI-1 i PHGI-2 koje se dobiju na temelju zakona o prirastu težina na funkciju (Feil, 1989),

( P HGI −i ) −1 = A∆ × ( PzHGI −i ) −1 × A∆t ,

(16)

pri čemu je AD matrica koeficijenata funkcija razlika očitanja, a PHGI-i je dijagonalna matrica težina neovisnih očitanja koja je formirana po teorijskoj definiciji težina (s konstantom k=0,001·10-5 ms-2).

U tablici 5.3. su prikazani spomenuti elementi jednadžbi popravaka.

Nakon definiranja potrebnih elemenata provodi se izjednačenje po sljedećem algoritmu:

At PA − At Pl = 0 , Qxx = ( At PA) −1 ,

(17) (18)

gdje je Qxx matrica kofaktora nepoznanica,

x = Qxx At Pl ,

(19)

Tablica 5.3. Elementi jednadžbi popravaka

32

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Maruna, A., Katavić, M., Antolović, J., Železnjak, D., Kovačić, F. (2013): Određivanje vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže Ekscentar, br. 16, pp. 28-33

x = x0 + x ,

(20)

v = Ax − l ,

(21)

L = L+v,

(22)

v t Pv nf ,

(23)

s0 =

gdje je s0 referentno standardno odstupanje,

sxi = s0 qxi xi gdje je

,

qxi xi dijagonalni element matrice Qxx , sLi = s0 qii ,

gdje je

(24)

qii

(25)

−1 dijagonalni element matrice Q = P ,

sL = s0 qii , i

(26)

gdje je qii dijagonalni element matrice Q = AQxx At Sve potrebne kontrole tijekom izjednačenja su zadovoljene, a dobivene izjednačene nepoznanice i njihova standardna odstupanja su:

δ g = -0,322977·10-5 s-2, d1 = -0,015397·10-5 ms-2/dan i d 2 = -0,0435228·10-5 ms-2/dan

sδ g = 0,0008·10-5 s-2, sd 1 = 0,01454611·10-5 ms-2/dan i

sd 2 = 0,01568489·10-5 ms-2/dan

6. REZULTATI Cilj ove radionice je ostvaren. Određen je realni vertikalni gradijent ubrzanja sile teže koji iznosi δ g = -0,322977·10-5 s-2. Kao što je ranije rečeno, ubrzanje sile teže mijenja se prvenstveno s promjenom visine te se stoga i u većini slučajeva određuje dominantna vertikalna komponenta gradijenta ubrzanja sile teže. Važnost (realnog) vertikalnog gradijenta je višestruka: samo određivanje promjena ubrzanja pri promjeni visine radi redukcije očitanja relativnih gravimetara (koja se odnose na referentnu točku gravimetra) na visinu točke mjerenja – promjena visine od 3 mm uzrokuje promjenu ubrzanja sile teže od približno 0,01 μms-2, a to je ujedno i rezolucija očitanja relativnih gravimetara s kojima smo obavljali mjerenja; određivanje srednje zakrivljenosti nivo-plohe (Torge, 1989):

J=

1 (Wxx + Wyy ) ; 2g

(27)

njegova derivacija (promjena promjene sile teže) koristi se u gravimetrijskoj literaturi primijenjene geofizike za interpretaciju rasporeda masa u pripovršinskim slojevima Zemlje (Torge, 1989):

Wzzz =

∂ 3W ∂ 2 g = 2 ∂z 3 ∂ z

.

(28)

Nakon što smo odredili realni vertikalni gradijent ubrzanja sile teže na točci Maksimir, usporedili smo ga sa standardnom vrijednosti vertikalnog gradijenta koja se koristi pri redukciji zbog visine instrumenta i koja iznosi -0,3086·10-5 s-2 (Torge 1989). Razlika u vrijednosti redukcije (kad je visina instrumenta 0,260 m) kada koristimo realni vertikalni gradijent i kad koristimo standardnu vrijednost je 0,0037·10-5s-2. Iz priloženog se vidi da za ispravno određivanje redukcije za visinu instrumenta trebamo koristiti realni vertikalni gradijent ubrzanja sile teže.

Tema broja

7. ZAKLJUČAK U ovom radu prikazan je potpuni postupak određivanja vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže pomoću metode relativne gravimetrije. Potreba određivanja realne vrijednosti vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže je primarna jer se ona znatno razlikuje od normalne vrijednosti (koju možemo izračunati koristeći parametre nivo-elipsoida), što dalje uzrokuje i razliku u redukciji visine. Primjena vertikalnog gradijenta je višestruka, no kako su instrumenti za određivanje ubrzanja sile teže veoma skupi i u RH ih ima malo na raspolaganju, to je gravimetrija kod nas dosta ograničena. Samo mjerenje obavljeno je na apsolutnoj gravimetrijskoj točci „Zagreb – Maksimir“. Ovisno o potrebi za koju se određuje, točnost određivanja vertikalnog gradijenta varira, a pritom prvenstveno ovisi o međusobnoj razlici visina gravimetara, broju stajališta te odabiru (lokaciji) stajališta (zbog mikroseizmike). U ovom slučaju mjerenje je izvedeno na dvije visine (stajališta), s međusobnom visinskom razlikom od 1,2 metra.

ZAHVALE Zahvaljujemo se Državnoj geodetskoj upravi i posebno svim članovima Sektora za državnu izmjeru na ustupljenim instrumentima i sveukupnoj pomoći oko ovog rada.

Zahvaljujemo se Ivanu Maloviću, dipl. ing. geod., a posebno mr.sc. Mariji Repanić, dipl. ing. geod. koja nam je strpljivo i predano pomagala u svim dijelovima ove radionice.

LITERATURA ›› Bašić, T., Markovinović, D. (2012): Zemljini plimni valovi u geofizici, Geofizička geodezija, materijali s predavanja, Sveučilište u Zagrebu,Geodetski fakultet, Zagreb. ›› Bruns, H. (1878): Die Figur der Erde. Publ. Königl. Preuß. Geod.

Inst., Berlin 1878. ›› Feil, L. (1989): Teorija pogrešaka i račun izjednačenja – prvi dio, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb. ›› Feil,L.(1990) : Teorija pogrešaka i račun izjednačenja – drugi dio, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, str.

5-16,23-27. ›› Hećimović, Ž. (2004): Određivanje vertikalnog gradijenta ubrzanja sile teže relativnim Scintrex gravimetrima HGI-1 i HGI2, Geodetski list, god. 58(81), broj 1, str. 35-50. ›› Hećimović, Ž. (2002): Naputak za praćenje rada Scintrex CG-3M gravimetra. ›› Hećimović, Ž (2002): Naputak za terenski rad s Scintrex CG-3M gravimetrom. ›› Hotine, M. (1991): Differential Geodesy. Springer Verlag, Berlin, Heidelberg, New York,Tokyo 1991. ›› Marussi, A. (1985): Intrinsic Geodesy. Springer Verlag, Berlin, Heidelberg, New York,Tokyo 1985. ›› Rožić, N. (2007) : Računska obrada geodetskih mjerenja, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb. ›› Rožić, N. (2012): Posebni algoritmi obrade geodetskih mjerenja, materijali s predavanja, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb. ›› Torge, W. (1989) : Gravimetry, de Gruyter, Berlin-New York. ›› URL-1: Državna geodetska uprava, Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova, [Internet],<raspoloživo na: http:// www.dgu.hr/UserDocsImages/Pravilnik_o_nacinu_izvodjenja_ osnovnih_geodetskih_radova.pdf [pristupljeno 17.4.2013.] ›› URL-2: Google Maps, [Internet],<raspoloživo na: http://maps. google.hr, [pristupljeno 17.4.2013.] ›› URL-3: Scintrexltd, [Internet],< http://scintrexltd.com , Scintrex CG-3/3M Autogravautomated gravity meter, uputstva za uporabu, [pristupljeno 16.4.2013.]

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

33

Kozić, R., Meštrić, L. (2013): Kontrola kvalitete DOF 2 Ekscentar, br. 16, pp. 34-40

Tema broja Ružica Kozić Lucija Meštrić

► preddiplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: ruzica.kozic@geof.hr

► preddiplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: lucija.mestric@geof.hr

Kontrola kvalitete DOF 2 Sažetak: Projekt studentske radionice bio je kontrola DOF-a u mjerilu 1:2000 na području općine Đurđevac. Proveden je terenski dio

kontrole točnosti DMR-a, DOF-a, izvedene signalizacije te načina signalizacije. Mjerenja su obavljena 19.travnja 2013. godine. Obavljena je ponovna izmjera GPS točaka homogenog polja Đurđevac RTK metodom u sustavu CROPOS s ciljem kontrole tih točaka, čije su koordinate već određene u sklopu izrade DOF2. Uz trajno stabilizirane točke homogenog polja, RTK metodom snimane su točke za provjeru kontrole DMR-a. Provedena je katastarska izmjera polarnom metodom. Dobiveni rezultati korišteni su za potrebe ocjene kvalitete DOF2.

Ključne riječi: kontrola kvalitete, DOF2, DMR, GPS RTK

Quality control of DOF 2 Summary: The theme of the project is DOF2 control in the cadastral district Đurđevac. Field part of accuracy control of DTM, DOF, signa-

lization and method of signalization have been made. Measurements were taken on April 19th 2013. Remeasurement of points that are part of homogeneous field was made by the GPS RTK method in the CROPOS system. The aim was to control those points whose coordinates had already been determined when making the DOF2. Control points of DTM were measured by the RTK and the cadastral survey was made with the polar method. The results were used for the quality assessment of the DOF2.

Keywords: quality control, DOF2, DTM, GPS RTK

1. UVOD Unutar Središnjeg ureda Državne geodetske uprave (u daljnjem tekstu DGU) djeluje Samostalna služba za kontrolu kvalitete i nadzor (u daljnjem tekstu Služba). Služba obavlja poslove kontrole kvalitete procesa, kontrolu kvalitete prostornih podataka i proizvoda proizašlih iz izmjera te kontrolu kvalitete pripadajućih metapodataka i dokumentacije te na temelju rezultata kontrole kvalitete daje ocjene uporabljivosti prostornih podataka i proizvoda za daljnju proizvodnju i prijedloge za stavljanje podataka i proizvoda u službenu upotrebu i dr. Procesi kontrole kvalitete odnose se na radove, postupke, podatke i proizvode nastale izvođenjem radova državne izmjere i katastra nekretnina.(URL1) Odlukom Vlade Republike Hrvatske koja je na svojoj sjednici 23. srpnja 2010. godine temeljem Plana aktivnosti programa gospodar-

skog oporavka, usvojila odluku o pripajanju Hrvatskog geodetskog instituta (HGI) Državnoj geodetskoj upravi kao jednu od mjera kojima će se ostvariti uštede u sustavu javne uprave poslovi kontrole kvalitete iz djelokruga HGI-a počeli su se obavljati u DGU. Zbog toga je novom Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave donesenom na sjednici Vlade Republike Hrvatske 29. ožujka 2012. godine i ustrojena Samostalna služba za kontrolu kvalitete i nadzor.

Služba se sastoji od 8 članova, a voditelj je Ivan Grubić, dipl. ing. geod. Trenutno, glavni posao službe je kontrola kvalitete Digitalnog ortofota u mjerilu 1:2000 (DOF2). Studenti su u sklopu radionice sudjelovali u terenskom dijelu postupka kontrole kvalitete DOF-a. U nastavku je objašnjena kontrola kvalitete DOF-a koju Služba provodi.

2. POSTUPAK KONTROLE KVALITETE DOF-A

Slika 3.1. Terenska oprema (GPS uređaj i totalna stanica)

34

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

2.1. OPIS POSLA SLUŽBE Sustav kontrole mora biti zasnovan na međunarodnim standardima koji definiraju načela i postupke kontrole kvalitete kao i metapodatke te postupke uzimanja uzoraka. Izvoditelj je glavni i najvažniji kontrolor kvalitete te je odgovoran za kvalitetu proizvoda. Izvoditelj je dužan izraditi plan kontrole kvalitete te mora uspostaviti interne mehanizme osiguranja kontrole kvalitete procesa izrade i kontrole kvalitete proizvoda. Svi rezultati interne kontrole, iskazivanje točnosti i kvalitete moraju biti sastavni dio isporuke proizvoda. Ne smiju se dorađivati, mijenjati ili ne prikazivati neki rezultati kontrole, dok sva uočena odstupanja, razlike, utjecaji i posljedice moraju biti dokumentirana u izvješću. Sve isporuke će proći i završnu kontrolu isporuke, ispitivanje kvalitete te ovjeru od strane Samostalne službe za kontrolu kvalitete i nadzor. Uočeni nedostaci i odstupanja bit će zabilježeni u izvješću obavljenog pregleda Službe na temelju kojih će izvoditelj obaviti ispravke i ponovnu internu kontrolu. Kvaliteta se

Kozić, R., Meštrić, L. (2013): Kontrola kvalitete DOF 2 Ekscentar, br. 16, pp. 34-40

Tema broja

cifikacije), standardima i pravilima struke te posebnim naputcima mjeri u odnosu na specifikacije proizvoda, a dozvoljena odstupanja izdanim od DGU. su kriteriji prihvaćanja ili odbijanja od strane Službe. Ako se ne zadoDopunska osnova za obavljanje kontrole kvalitete su: Zakon o drvolji kriterij ili uoči odstupanje koje nije dokumentirano u izvješću, žavnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN16/2007), Uredba o snimanju isporuka će biti vraćena na ispravak. iz zraka (NN 130/2012), Pravilnik o načinu topografske izmjere i o Pripajanjem HGI-a Državnoj geodetskoj upravi, Služba je naslijeizradbi državnih zemljovida (NN 109/2008, u daljnjem tekstu Pradila posao kontrole kvalitete Digitalnog ortofota u mjerilu 1:5000 vilnik), Uputa za izradu digitalnih ortofoto karata u mjerilu 1:5000(DOF5) koji je nastao na temelju specifikacija koje uvjetuju način izrade DOF5 i postupke kontrole Tablica 2.2.1. Lista tipičnih elemenata kvalitete i podelemenata definiranih za kontrolu topografskih podataka kvalitete. Te specifikacije su nastale u drugoj polovici 2004.

ISO Element kvalitete Podelement kvalitete Provjeri… godine kao rezultat Hrvatsko- da su svi dijelovi isporučeni Konfiguracija - čitljivost digitalnih medija norveškog geoinformacijskog Pregled Povijest Odobrenje prethodnika projekta (CRONO-GIP). RazviIzvješćivanje jene su kao sustav kontrole - Broj stalnih točaka korištenih za orijentaciju kvalitete koji je zasnovan na Prostorne karakteristike Konfiguracija modela - Raspodjelu točaka u modelu ISO normama. Kontrola DOF5 - Pogrešku orijentacije modela završena je 2012. godine te je Višak Prevelike objekte izvan područja proizvodnje Potpunost on javno dostupan na interObjekte na zračnim fotografijama ne u podacima Manjak Objekte u stvarnom svijetu ne u podacima net stranici Geoportala DGU-a Konceptualna dosljednost n/a (http://geoportal.dgu.hr/). No, - Valjanost klasa obilježja (DGN razine) kako tehnologija napreduje Dosljednost domene - Valjanost atributa obilježja (DGN boja/stil) pojavila se potreba za izradom - Valjanost vrijednosti atributa (Ulazna baza podataka) novih specifikacija, koje su - da su korištene pravilne konvencija imenovanja dokumenata Dosljednost formata - da je koriste MicroStation v7 s parametrima prema specifikaciji proizvoda usklađene s današnjim nači- da je korišten MS Access v2000 nom izmjere i obrade podataGeometrijska vjernost - da niz podataka sadrži samo točke (ćelije), linije i ka te izrade DOF-a i DMR-a. Uz Opće kontrole topologije: - da zemljište pokriva granice iz kompletne poligonske mreže Logička dosljednost stalne kontrole listova DOF2, - da nema presijecanja granica i linija djelatnici Službe aktivno su- da različite granice ne presijecaju jedna drugu (npr. zgrade i zemljište) - da svi poligoni sadrže točno jednu klasifikacijsku točku djeluju u radnoj skupini DGU- da su sva zemljišta zatvorena pravilno na granicu područja proizvodnje - da su svi rubovi cesta pravilno segmentirani na križanjima, prema specifikaciji a zaduženoj za izradu novih Topološka dosljednost specifikacija.

Kontrola topologije uzdignutih objekata: 2.2. NAČELA KONTROLE KVALITETE Načela kontrole kvalitete određena su Tehničkim specifikacijama o izradi DOF-a (u daljnjem tekstu Tehničke spe-

- da su svi mostovi i tuneli pravilno povezani s mrežom cesta i zemljišta zatvorene poligone.

Topologija cestovnog poligona: - da su svi rubovi cesta pravilno segmentirani na križanjima cesta prema specifikaciji.

Tematska točnost

Potvrdi klasifikaciju u podacima prema zračnim fotografijama Potvrdi klasifikaciju u podacima prema stvarnom svijetu

Točnost klasifikacije

Potvrdi klasifikaciju linija središta cesta Položajna točnost

da je standardno odstupanje između podataka i stvarnog svijeta unutar prihvaćenih granica

Apsolutna točnost

Tablica 2.2.2. Pregled metoda kontrole i njihova primjerenost za različite elemente kvalitete definirane za topografske podatke Metode kontrole Direktne Vanjske

Pregled

Prostorne karakteristike

Kompletnost

Logička dosljednost

Konfiguracija (Lista isporuke)

X

Povijest (prethodnici)

X

Izvješćivanje

X

Konfiguracija modela

X

Vizualna kontrola

Fotogram.

Zemljišna izmjera

Provjera u odnosu na druge podatke

Provjera plana kontrole

3 D vizualizacija

Provjera softwareom

Provjera snimaka u stereoskopu

Terenski rad

Podelementi kvalitete Kontrola dokumenata

Elementi kvalitete

Kontrolno mjerenje

Unutarnje

Rad u uredu

Ovjera na terenu

In-direktne

X

Višak objekata

O

O

O

X

X

Manjak objekta

O

O

O

X

X

O

O

O

X

Dosljednost domene

X

Dosljednost formata

X

Geometrijska vjernost

X

Topološka dosljednost

X

Tematska točnost

Točnost klasifikacije

Položajna točnost

Apsolutna točnost

O

X X

X

X = primjerena metoda O = metoda bi mogla biti primjerena

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

35

Kozić, R., Meštrić, L. (2013): Kontrola kvalitete DOF 2 Ekscentar, br. 16, pp. 34-40

Tema broja Tablica 2.2.3. Statističke vrijednosti za ispitivanje broja grubih pogrešaka ili izostavljenih stavaka Broj točaka / objekata u nizu podataka

p0 =

Od

Do

Veličina selekcije n

1

8

Svi objekti (potpuna kontrola)

0.5 %

1.0 %

2.0 %

3.0 %

4.0 %

5.0 %

1

1

Prag odbijanja

1

1

1

1

9

50

8

1

1

1

2

2

2

51

90

13

1

1

2

2

2

3

91

150

20

1

2

2

3

3

4

151

280

32

1

2

3

3

4

4

281

400

50

2

3

3

4

5

6

401

500

60

2

3

4

5

6

7

501

1,200

80

3

3

5

6

7

8

1,201

3,200

125

3

4

6

8

10

11

3,201

10,000

200

4

6

8

11

14

16

10,001

35,000

315

5

7

12

16

20

23

35,001

150,000

500

6

10

16

23

28

34

150,001

500,000

> 500,000

ca 2.2.2.). Ako nije specificirano u Specifikaciji proizvoda, odluka se mora donijeti između pune kontrole i uzimanja uzoraka. Ako je izabrana kontrola uzimanjem uzoraka, veličina uzoraka i njihova zemljopisna raspodijeljenost moraju se definirati (HGI, 2004.).

Uzimanje uzorka podataka može se podijeliti u dvije skupine testova koji se moraju izračunati na temelju različitih statističkih tabela. Važno je razlikovati između ili/ili situacija i usporedbe između standardnog odstupanja i odgovarajućeg dopuštenog odstupanja (kvantitativno ispitivanje): •• Ili/ili ispitivanje: u redu ili nije u redu, grube pogreške ili nisu grube pogreške, ispravan ili neispravan tematski kod, ispravna ili neispravna klasifikacija, pogrešan ili točan format, legalne ili nelegalne karakteristike, logička ili nelogička dosljednost, itd.

(Tablica 2.2.3.), •• kako bi se utvrdilo je li standardno odstupanje za niz podataka znatno veće nego što je dopušteno odstupanje (Tablica 2.2.4.).

Objašnjenje elemenata u Tablici 2.2.3. i njeno korištenje: Tolerancija za dio izostavljenih stavaka: p0 Interval povjerenja: Od 0 do i uključujući (prag odbijanja u tabeli –1) ako je broj grubih pogrešaka (outliera), izostavljenih objekata, itd. Pronađen u uzorku jednak pragu odbijanja u tabeli ili veći, tada je kvaliteta značajno loša.

Korištenje tablice: Traženje broja objekata u nizu podataka.

Odredite veličinu selekcije n (veličinu uzorka) iz tabele. Izvršite inspekciju i izbrojite grube pogreške (outliere) ili izostavljene stavke.

Puni niz podataka mora se odbiti ako je broj pogrešaka/izostavljenih stavaka jednak ili veći nego što je prag odbijanja za trenutne n i p0 (HGI, 2004).

800

9

14

24

33

42

51

1,250

12

20

34

49

63

76

Tablica 2.2.4. Statističke vrijednosti za testiranje standardnog odstupanja Broj točaka / objekata u nizu podataka Od

Do

26

50

Veličina selekcije n

Kvad. korijen (F0.05,n-1,∞)

5

1.54

51

90

7

1.45

91

150

10

1.37

151

280

15

1.30

400

20

1.26

401

500

25

1.23

501

1,200

35

1.20

1,201

3,200

50

1.16

3,201

10,000

75

1.13

10,001

35,000

100

1.12

150,000

150

1.09

500,000

200

1.08

200

1.08

150,001 > 500,000

2.3. FAZE KONTROLE KVALITETE Kontrola kvalitete obavlja se u četiri faze: •• kontrola kvalitete projekta aerofotogrametrijskog snimanja i rasporeda orijentacijskih točaka, •• kontrola kvalitete fotosignalizacije orijentacijskih točaka, prikaza ostvarenog leta, izrade fotomaterijala te izrade digitalnog zapisa snimaka ili skeniranja, •• kontrola kvalitete aerotriangulacije, •• kontrola kvalitete digitalnog modela reljefa i digitalnih ortofoto planova u mjerilu 1:2000.

Svaka naredna faza obavljanja radova zahtijeva zadovoljenje kontrole kvalitete u prethodnoj fazi (Lemajić i dr., 2005).

DOF, Pravilnik o načinu čuvanja i korištenja dokumentacije i podataka državne izmjere i katastra nekretnina (NN 73/2010).

Kako bi kontrola bila uspješno provedena potrebno je bilo definirati elemente kvalitete, izvornike na temelju kojih će se kontrola obaviti te metodu pregleda. (Lemajić i dr., 2005). Međunarodni standardi definiraju niz elemenata kvalitete i srodnih podelemenata kao što je prikazano u tablici 1 (HGI 2004).

Metoda kontrole mora biti definirana. To uključuje zemljopisno područje za inspekciju i skupinu objekata koji su uključeni (Tabli-

2.3.1 Kontrola kvalitete projekta aerofotogrametrijskog snimanja i rasporeda orijentacijskih točaka Elementi kvalitete koji su obuhvaćeni kontrolom kvalitete prikazani su u tablici 5. Plan leta s rasporedom orijentacijskih točaka isporučuje se u analognom i digitalnom obliku. Na planu leta mora biti označeno područje snimanja (područje katastarske općine). Planirane razlike mjerila uslijed visinskih razlika terena ne smiju biti veće od 15% (DGU, 2008).

Tablica 2.3.1.1. Kontrola kvalitete projekta aerofotogrametrijskog snimanja i rasporeda orijentacijskih točaka Kontrola

36

Traženi izvornik ili kontrolna vrijednost

Izvornik za obavljanje pregleda

Mjesto pregleda

Kontrola isporuke

Plan leta

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola planirane pokrivenosti područja snimanja

Područje zadatka

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola planiranog mjerila snimanja

1:5000 za izgrađena područja, 1:8000 za ostala područja

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola planiranog preklopa

30% poprečni 60% uzdužni

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola planirane fokusne duljine kamere

153 mm

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola rasporeda orijentacijskih točaka

Signalizirane točke geodetske osnove – postojeća i dopunska geodetska osnova

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Način pregleda

Kozić, R., Meštrić, L. (2013): Kontrola kvalitete DOF 2 Ekscentar, br. 16, pp. 34-40

Tema broja

Tablica 2.3.2.1. Kontrola kvalitete fotosignalizacije orijentacijskih točaka, prikaza ostvarenog leta, izrade fotomaterijala te izrade digitalnog zapisa snimaka ili skeniranja Kontrola

Traženi izvornik ili kontrolna vrijednost

Izvornik za obavljanje pregleda

Kontrola isporuke

Položajni opisi postojećih trig. točaka i dopunskih točaka. Skica izvedenog snimanja, kalibracija kamere, Film, Kontaktne kopije

Tehničke specifikacije

ured

Kontrola izvedene signalizacije

Izvedena signalizacija

Projekt aerofotogrametrijskog snimanja

teren

anualni uzorkovani

Kontrola načina signalizacije

Dimenzija signala 90x30cm

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida Tehničke specifikacije

teren

Manualni uzorkovani

Kontrola pokrivenosti područja snimanja

Područje zadatka

Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola izvedenog mjerila snimanja

1:5000 za izgrađena područja, 1:8000 za ostala područja

Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola izvedenog preklopa

30% poprečni 60% uzdužni

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola fokusne duljine kamere

153 mm

Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola odstupanja projekcionih centara

Planirani položaji projekcionih centara

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida Projekt aerofotogrametrijskog snimanja

ured

Manualni kompletni

Kontrola kalibracije kamere

Kalibracija kamere izvršena ne kasnije od dvije godine

Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola vrste filma

AGFA COLOR H 100

Tehničke specifikacije

ured

Manualni uzorkovani

Kontrola kvalitete filma

Kvaliteta filma (denzitometrijska mjerenja, nepostojanje oštećenja, kompletnost informacija)

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida

ured

Manualni uzorkovani

Kontrola stereoprekrivana

Potpuno stereoprekrivanje

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida

ured

Manualni uzorkovani

Kontrola kvalitete snimanja

Nepostojanje oblaka, magle, sjena, vegetacije i snijega

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida

ured

Manualni uzorkovani

Kontrola formata digitalnog zapisa

Rezolucija 28µm

Tehničke specifikacije

ured

Manualni uzorkovani

Kontrola čitljivosti digitalnog zapisa

Čitljivost datoteka

Tehničke specifikacije

ured

Manualni uzorkovani

Kontrola kvalitete skeniranja

Histogram

Specifikacija proizvoda skenirani snimci

ured

Manualni uzorkovani

2.3.2 Kontrola kvalitete fotosignalizacije orijentacijskih točaka, prikaza ostvarenog leta, izrade fotomaterijala te izrade digitalnog zapisa snimaka ili skeniranja Kontrola kvalitete fotosignalizacije obavlja se terenskom provjerom na odabranom uzorku sukladno tablici 6. U Elaboratu fotosignalizacije treba biti prikazano koje točke su planirane planom snimanja, koje su zamjenske točke te koje točke su se preslikale na kontaktnim kopijama.

Uzdužni preklop kontrolira se za svaki niz mjerenjem baza na snimcima izabranih modela. Modeli se za svaki niz biraju metodom uzorkovanja (Tablica 2.2.3.). Kontrolom kvalitete utvrđuje se maksimalni i prosječni preklop u svakom nizu. Poprečni preklop mjeri se na odabranim mjestima te se utvrđuje da li postoje stereoskopske praznine. Ostvarene visine leta očitaju se za svaki niz sa snimaka i uspoređuju se s projektiranim visinama leta te se računaju odstupanja u postocima. Kontrola položajnog odstupanja izvedenih osi nizova od planiranih određuje se nanošenjem središta snimaka na kopiju topografske karte na kojoj je izrađen plan leta.

Upotrebljivost fotomaterijala podrazumijeva pregled digitalnih snimaka i kontaktnih kopija (jednoličnost negativa, odsutnost dubokih sjena, oblaka, magle, snijega,...), ispravnost numeracije snimaka, preslikane rubne markice i stereoskopsko prekrivanje područja.

Obavlja se i pregled ispravnosti negativa kod analognih kamera koja se određuje denzitometrijskim mjerenjem. Skenirani snimci trebaju biti isporučeni po nizovima snimanja. Svi digitalni zapisi moraju biti čitljivi. Veličina slikovnog elementa mora biti 28 µm ili bolja sukladno Tehničkim specifikacijama.

O izvedenom snimanju i kontroli izvršitelj snimanja sačinjava tehničko izvješće uz koje se isporučuje i certifikat kalibriranja kamere kojom je izvedeno snimanje, podaci određivanja koordinata snimališta, odnosno projekcijskih središta za GPS/IMU-om podržano snimanje s ocjenom točnosti, tj. određivanje relativnog položaja GPS-antene prema kameri i referenciranje na mjerenja odgovarajuće permanentne stanice (DGU, 2008).

Mjesto pregleda

Način pregleda Manualni kompletni

2.3.3 Kontrola kvalitete aerotriangulacije Elementi kontrole kvalitete aerotriangulacije navedeni su u tablici 7. Pri kontroli kvalitete treba voditi računa kojom metodom su određene vezne točke, budući da se metoda automatskog određivanja veznih točaka može primjenjivati isključivo na ravničarskim područjima bez vegetacije, s jednostavnom teksturom koja se ne ponavlja.

Potrebno je obratiti pažnju i na pravilan raspored i odgovarajuću točnost osnovnih zadanih točaka bloka, ispravnost ulaznog podatka za visinu osnovnih zadanih točaka bloka (promjena visine za visinu stabilizacije), valjanost kalibracije ili kontrole kalibracije stereoinstrumenta, odnosno pri korištenju digitalnih fotogrametrijskih sustava važna je valjanost kalibracije i kontrola kalibracije skenera, kvaliteta unutarnje orijentacije, postavljanje ispravnih parametara u računanju aerotriangulacije te analiza dobivenih rezultata.

Kontrolom kvalitete Elaborata aerotriangulacije uglavnom se uočavaju sljedeći nedostaci: •• nedostatak ključnih dijelova Elaborata aerotriangulacije, •• dimenzije signala u neskladu s dimenzijama signala zadanim u Tehničkim specifikacijama, što dovodi do pogrešaka u izmjeri, •• visine osnovnih zadanih točaka bloka nekorigirane za visinu stabilizacije, •• pri korištenju digitalnih fotogrametrijskih sustava nepoštivanje pravila o kontroli kalibracije skenera, budući da se različitim parametrima skeniranja dobiju različiti podaci koji su polazište za daljnji rad. Pri velikim promjenama parametara skeniranja može doći do nesuglasja zadataka izvedenih s različitim parametrima skeniranja, •• opažanje točaka koje se nalaze bliže od 10 mm od ruba snimka što nije ispravno zbog pada kvalitete snimke i moguće promjene dimenzije emulzije, •• ocjena točnosti «a priori» zadanih koordinata ne odgovara ocjeni točnosti dobivenoj u određivanju orijentacijskih točaka, •• kriteriji za prekid iteracija računanja bloka zadani s nerealnim veličinama. (Lemajić i dr., 2005).

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

37

Kozić, R., Meštrić, L. (2013): Kontrola kvalitete DOF 2 Ekscentar, br. 16, pp. 34-40

Tema broja Tablica 2.3.3.1. . Kontrola kvalitete aerotriangulacije Kontrola

Traženi izvornik ili kontrolna vrijednost

Izvornik za obavljanje pregleda

Mjesto pregleda

Način pregleda

Kontrola isporuke

Elaborat AT

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida

ured

Manualni kompletni

Kontrola sadržaja Elaborata

Sadržaj Elaborata (Tehničko izvješće, pregledna skica, mjerenje, izjednačenje itd)

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida

ured

Manualni kompletni

Kontrola rasporeda OT

Pravilan raspored OT

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida

ured

Manualni kompletni

Kontrola točnosti aerotriangulacije

Max. Srednja pogreška izjednačenja bloka M=±0,10m

Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola kompletnosti

Elementi vanjske orijentacije Izjednačene koordinate

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida

ured

Manualni kompletni

Kontrola unutarnje orijentacije

Unutarnja orijentacija i broj korištenih rubnih markica (min. 4)

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida

ured

Manualni uzorkovani

Tablica 2.3.4.1. Kontrola kvalitete DMR-a i DOF-a

38

Kontrola

Traženi izvornik ili kontrolna vrijednost

Izvornik za obavljanje pregleda

Mjesto pregleda

Način pregleda

Kontrola isporuke

Izvješće Digitalni zapis DMR-a Digitalni zapis DOF-a

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida

ured

Manualni kompletni

Kontrola formata digitalnog zapisa DMR-a

Format zapisa DXF

Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola čitljivosti digitalnog zapisa DMR-a

Čitljivost datoteke

Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola strukture podataka

Prijelomnice, strukturne linije, karakteristične točke, točke grida

Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida Tehničke specifikacije

ured

Automatski kompletni

Kontrola točnosti DMR-a

m=±0,20 m za izgrađeno područje m=±0,50m za ostalo područje

Tehničke specifikacije

teren

Manualni uzorkovani

Kontrola DOF-a

Format zapisa Rezolucija Čitljivost zapisa Rezolucija i histogram Dimenzije DOF-a Veze listova

Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola kartografskog sadržaja

Format zapisa Vanjski opis (prema službenoj podjeli detaljnih listova kat. plana 1:2000)

Tehničke specifikacije

ured

Manualni kompletni

Kontrola točnosti DOF-a

m=±0,20m za izgrađeno područje m=±0,50m za ostalo područje

Tehničke specifikacije

teren

Manualni uzorkovani

±0,50m za ostala područja. Kontrolom kvalitete DOF-a obuhvaćene su provjere formata i čitljivosti digitalnog zapisa, veličina slikovnog elementa (0,20m) te dimenzije lista (7500x5000 slikovnih elemenata). Svi listovi moraju biti tonski izjednačeni bez vidljivih prijelaza pri izradbi mozaika. Krivulja histograma za svaki list DOF-a mora biti ujednačena. Također, na spojevima listova DOF-a ne smije postojati tonska razlika uslijed eventualnog tonskog izjednačenja svakog pojedinog lista. Kartografski sadržaj za svaki list sastoji se od vanjskog opisa i okvira sukladno službenoj podjeli na detaljne listove. Svi elementi moraju biti sadržani u jednom sloju i isporučeni u DWG digitalnom zapisu (Lemajić i dr., 2005).

2.3.4 Kontrola kvalitete DMR-a i DOF-a Nakon obavljanja kontrole kvalitete aerotriangulacije i prihvaćanja rezultata računanja i kontrole aerotriangulacije pristupa se četvrtoj i posljednjoj fazi kontrole kvalitete (Tablica 2.3.4.1.). Uz ispunjavanje uvjeta isporuke (izvješće, digitalni zapis DMR-a i DOF-a) pristupa se kontroli kvalitete digitalnog zapisa (format zapisa i čitljivost datoteka). Podaci DMR-a trebaju sadržavati prijelomnice, strukturne linije (linije oblika), pojedinačne markantne točke te raster visinskih točaka na pravilnom razmaku. Kontrola kvalitete podataka DMR-a obavlja se vizualnom provjerom izračunatog modela (sjene) pomoću kojeg je moguće otkrivanje grubih pogrešaka. Također, provjera grubih pogrešaka obavlja se i stereoskopskim promatranjem izabranih modela.

Točnost DMR i njegova kvaliteta direktno je povezana i reflektira se pri izradi DOF-a. Mjerene vrijednosti točaka profila (prave vrijednosti) uspoređuju se s interpoliranim visinama podataka DMR-a te se računaju standardna odstupanja. Sukladno Tehničkim specifikacijama tražena točnost DMR-a mora biti ±0,20m za izgrađeno područje i

3. OPIS RADIONICE U radionici sa Samostalnom službom za kontrolu kvalitete i nadzor sudjelovale su dvije studentice Geodetskog fakulteta (Ružica Kozić i Lucija Meštrić). Prvih nekoliko tjedana djelatnici Službe objašnjavali su svoj posao, načine i metode kako se provodi kontrola kvalitete

Slika 3.2. Dogovor o rasporedu kontroliranja točaka homogenog polja

Slika 3.3. GPS izmjera točaka za kontrolu DMR-a

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Kozić, R., Meštrić, L. (2013): Kontrola kvalitete DOF 2 Ekscentar, br. 16, pp. 34-40

Tema broja

te razne situacije s kojima se svakodnevno suočavaju i koje moraju rješavati. Nakon takve teorijske i iskustvom potkrijepljene podloge, dogovoreno je da će kroz fazu kontrole kvalitete DMR-a i DOF2-a studentice sudjelovati u samoj kontroli kvalitete.

Proveden je terenski dio kontrole točnosti DMR-a, DOF-a, kontrola korištenih orijentacijskih točaka, kontrola katastarske izmjere, način signalizacije katastarskih međnih oznaka i dr. Uz studentice, terensku ekipu sačinjavala su 2 člana Službe (Ivan Grubić, dipl. ing. geod. i Leonardo Patalen, dipl. ing. geod.). Mjerenja su obavljena 19.travnja 2013. godine, od 10:00 do 16:00 sati (slike 3.1., 3.2., 3.3., 3.4. i 3.5.). Izvršena je ponovna izmjera GPS točaka homogenog polja u CROPOS sustavu, u cilju kontrole tih točaka, čije su koordinate već određene u sklopu izrade DOF2-a. Točke su mjerene RTK metodom 3 puta po 30 sekundi svaka. Odmah na terenu uspoređivane su koordinate i sve točke bile su u granici dozvoljenog odstupanja. Budući da je proizvod nastao krajem 2011. godine, nije bilo moguće provesti kontrolu izvedene signalizacije i načina signalizacije orijentacijskih točaka korištenih pri aerofotogrametrijskom snimanju zbog toga što je signalizacija uništena uslijed obrade polja, košenja i sl. Uz trajno stabilizirane točke homogenog polja snimane su također RTK metodom, ali po 5 sekundi, točke za provjeru kontrole DMR-a. Gdje je bilo moguće snimao se rub i profil ceste, a ako se točka homogenog polja nalazila usred polja, snimane su točke oko nje. Ukupno je snimljeno 120 točaka, a usporedba za kontrolu moguća je tek nakon

Slika 3.4. Katastarska izmjera

Slika 3.5. Stabilizacija točke homogenog polja

Slika 3.6. DOF2 općina Đurđevac (crveni krugovi predstavljaju dva stajališta za katastarsku izmjeru)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

39

Kozić, R., Meštrić, L. (2013): Kontrola kvalitete DOF 2 Ekscentar, br. 16, pp. 34-40

TEma broja

o ispravnosti proizvoda. Dakle, ako Služba ne ocijeni neki proizvod zadovoljavajućim, a u ovom slučaju su aktualni proizvod listovi DOFa, oni ne mogu postati javno dostupan dokument potreban ne samo geodetima, već i svim ostalim srodim strukama (arhitektura, zaštita okoliša, krajobrazna arhitektura, građevina i sl.).

Trenutni cilj Službe je da izradom novih specifikacija točno definira što su rezultati rada, odnosno što se očekuje od izvođača, jer bi se na taj način podigla kvaliteta prostornih podataka, a sam proces kontrole kvalitete bi trajao kraće. Specifikacije proizvoda temelj su za sve postupke kontrole kvalitete. Na taj način precizno i točno opisanim i definiranim konačnim proizvodima moguće je smanjiti broj iterativnih postupaka ispravaka i podići kvalitetu prostornih podataka.

Danas se događa da zbog nejasnih specifikacija koje su izrađene 2004. godine (a od tada su tehnologija, rezultati rada, metode izmjere i izrade proizvoda napredovale), moraju i nekoliko puta vraćati proizvod i zahtijevati popravke što dovodi do sporog ažuriranja i objava novih listova DOF-a, DMR-a i ostalih proizvoda.

Djelatnici Službe potrudili su se predstaviti svoj rad studentima i upoznati ih sa situacijama na koje mogu naići jednog dana u praksi.

ZAHVALA Zahvaljujemo Samostalnoj službi za kontrolu kvalitete i nadzor DGU-a na stečenom znanju, strpljenju i razumijevanju. Pogotovo zahvaljuju voditelju Službe Ivanu Grubiću, dipl. ing. geod. i Leonardu Patalenu, dipl. ing. geod., koji su najviše bili uključeni u radionicu.

Slika 3.7. Uvećani prikaz prvog stajališta

obrade podataka mjerenja u uredu. Na dvije lokacije provedena je katastarska izmjera polarnom metodom radi mogućnosti usporedbe s podacima nove katastarske izmjere. Snimljeno je 96 točaka od kojih su neke granice parcela, a neke rubovi kuća. Rezultati mjerenja prikazani su na slikama 3.6., 3.7. i 3.8..

4. ZAKLJUČAK Rezultati mjerenja u svrhu kontrole kvalitete proizvoda (DOF2 na području općine Đurđevac) pokazali su da je proizvod zadovoljio kriterije točnosti. Obradom mjerenja 96 točaka snimljenih polarnom metodom, od kojih su neke granice parcela, a neke rubovi kuća i ostale karakteristične točke te preklopom tih rezultata s odgovarajućim listovima DOF-a moguće je zaključiti da je proizvod općenito dobar (dijelovi DOF-a ne „lete“, to jest nema prevelikih odstupanja).

Upoznavanje s radom Samostalne službe za kontrolu kvalitete i nadzor, dovelo je do zaključka da taj dio Središnjeg ureda Državne geodetske uprave obavlja ključan posao donošenja konačne odluke

Slika 3.8. Uvećani prikaz drugog stajališta

40

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Literatura ›› Lemajić S., Miloš V., Grgić I. (2005): Kontrola kvalitete DOF-a u procesu katastarske izmjere, Zbornik radova Trećeg hrvatskog kongresa o katastru, Zagreb, Hrvatsko geodetsko društvo, 327336. ›› Narodne novine (2007): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, br. 16/07, 124/10. ›› Narodne novine (2008): Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradbi državnih zemljovida, 109/2008. ›› Narodne novine (2010): Pravilnik o načinu čuvanja i korištenja dokumentacije i podataka državne izmjere i katastra nekretnina, 73/10. ›› Narodne novine (2012): Uredba o snimanju iz zraka, 130/12. ›› HGI, 2004: 301D301 20040508 Načela kontrole kvalitete geoinformacija. ›› HGI, 2004: 301D302 20040508 Smjernice za uzimanje uzoraka. ›› URL-1: Državna geodetska uprava, O samostalnoj službi za kontrolu kvalitete i nadzor [Internet],<raspoloživo na: http:// www.dgu.hr/default.aspx?id=932 >, [pristupljeno 20. 4. 2013.]

Herent, M., Horvat, H., Kriste, I. (2013): Transformacija koordinata homogenih polja u HDKS Ekscentar, br. 16, pp. 42-45

tema broja Marija Herent Helena Horvat Iva Kriste

► preddiplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: maherent@geof.hr ► preddiplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: hhorvat@geof.hr ► preddiplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: ivkriste@geof.hr

Transformacija koordinata homogenih polja u HDKS Sažetak: Projekt radionice provedene u suradnji s Državnom geodetskom upravom usporedba je rezultata dobivenih transformacijom koordinata iz HTRS96 u HDKS primjenom Helmertove 7-parametarske i GRID metode transformacije. Ulazni podaci su koordinate stalnih točaka geodetske osnove k.o. Dolac, k.o. Tkon te k.o. Pula. Za transformaciju ulaznih podataka GRID metodom korišten je program T7D, a za Helmertovu 7 parametarsku transformaciju server FME. Pristup programima te koordinate stalnih točaka geodetske osnove omogućio je Sektor za katastarski sustav Državne geodetske uprave gdje se i odvijao praktični dio radionice. Rezultat usporedbe su položajne razlike transformiranih točaka na području tri općine.

Ključne riječi: transformacija, HTRS96, HDKS, Helmertova 7-parametarska transformacija, GRID metoda,T7D, FME

Transformation of homogeneous fields coordinates in HDKS Summary: Project of the workshop performed in collaboration with State geodetic administration was the comparison of results

obtained by transforming coordinates from HTRS96 to HDKS applying Helmerts 7-parameter and GRID method of transformation. The input data are coordinates of geodetic control points in k.o. Dolac, k.o. Tkon and k.o. Pula. T7D program was used to transform input dana using GRID method and server FME for the Helmerts 7-parameter transformation. Access to programs along with coordinates of geodetic control points has been provided by the Department for cadastre of State geodetic administration where was performed practical part of the workshop. The result of the comparison are positional differences between transformed points in three municipalities.

Keywords: transformation, HTRS96, HDKS, Helmerts 7-parameter transformation, GRID method, T7D, FME

1. UVOD Transformacija različitih geometrijskih podataka postala je gotovo svakodnevna zadaća u katastru te je u ovom, novijem vremenu dobila vrlo važnu ulogu. Ovisno o tome jesu li parametri transformacije unaprijed definirani i poznati ili se moraju empirijski odrediti,

razlikuju se dvije vrste transformacije – konverzija i transformacija (Slika 1.1). Konverzija koordinata je promjena koordinata s obzirom na jedan na jedan vezu iz jednog koordinatnog sustava u drugi koji imaju isti datum (transformacijski parametri unaprijed su definirani i poznati). Transformacija koordinata je promjena koordinata iz jednog referentnog koordinatnog sustava u drugi referentni koordinatni sustav zasnovanog na drugom datumu kroz jedan na jedan vezu (transformacijski se parametri empirijski određuju odnosno računaju) (Hećimović, 2012.). Četiri su osnovna tipa transformacije u 2D koordinatnom sustavu: translacija, promjena mjerila, rotacija i smicanje (Slika 1.2). Sve su složene transformacije u ravnini (afina transformacija, Helmertova 7-parametarska transformacija i dr.) rezultat kombinacije osnovnih tipova transformacije.

Prelaskom na novi referentni koordinatni sustav kartografske projekcije HTRS96/TM postalo je nužno pružiti, ovisno o zahtjevima korisnika za točnošću podataka, učinkovitu metodu međudatumske transformacije. Neke od metoda koje se danas razvijaju su GRID metoda te metoda Helmertove 7-parametarske transformacije, na koje će se detaljnije osvrnuti ovaj rad.

2. METODE TRANSFORMACIJE

Slika 1.1. Transformacija i konverzija koordinata (Liker i dr., 2010.)

42

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

2.1. Helmertova 7 - parametarska transformacija Transformacija između dva datuma koja se provodi preko 3D Kartezijevih koordinata (X,Y,Z) naziva se Helmertova 7-parametarska transformacija, a u stručnoj literaturi poznata je kao 3D slična (konformna) transformacija. Kako prilikom transformacije, tako i pri preslikavanju s plohe elipsoida u ravninu kartografske projekcije, prostorni podatak zadržava svoj oblik.

Herent, M., Horvat, H., Kriste, I. (2013): Transformacija koordinata homogenih polja u HDKS Ekscentar, br. 16, pp. 42-45

tema broja

Slika 1.2. Grafički prikaz osnovnih tipova transformacija (Bill, 1996.)

područja županija i blokova austro-ugarske triangulacije transformacijski parametri su određeni u okviru realizacije projekta Zajedničko izjednačenje zadataka 10 x 10 km GNSS mreže 1997. i 2001. godine dok su transformacijski parametri gradova određeni u okviru radova uspostavljanja homogenih polja GNSS točaka na njihovom području. U RH trenutno postoji 199 homogenih polja nove izmjere u koja spadaju i tri katastarske općine čije su koordinate transformirane u ovom projektu.

Slika 2.2.1. Princip GRID transformacije (Liker i dr., 2010.)

Helmertova 7-parametarska transformacija sastoji se od 3 rotacije, 3 translacije i 1 promjena mjerila. Translacija i rotacija prostorni objekt transformiraju u njemu sličan (sukladan) što znači da se 3D transformacijom prostornog objekta čuvaju kutovi, a sve duljine se mijenjaju u istom omjeru. Smjer transformacije ovisan je isključivo o predznaku transformacijskih parametara pa sama transformacija može ići u bilo kojem smjeru uz uvjet da su Eulerovi kutovi mali.

Transformacija točke ovisi o tome promatramo li promjenu vektora položaja točke unutar jednog koordinatnog sustava ili transformaciju kompletnog koordinatnog sustava (time se dobiju dva zasebna koordinatna sustava u odnosu na koje je definiran vektor položaja točke). Iz dva načina promatranja proizlaze dva osnova podtipa Helmertove 7-parametarske transformacije: transformacija vektora položaja i transformacija koordinatnog okvira.

Budući da je pri transformaciji danih točaka geodetske osnove promatrana promjena vektora položaja unutar jednog koordinatnog sustava posebno će se osvrnuti upravo na oblik transformacije tog podtipa. Helmertova transformacija vektora položaja XA iz referentnog okvira A u vektor položaja XB u referentnom okviru B ima oblik:

X B = X A + TA, B + DA, B * X A + RA, B + X A odnosno, razvijeno pisano: X  X B   X A  TA,B   DA,B * X A   0  Y  = Y  + T Y  +  D * X  +  α Z A  A, B  B   A   A, B   A, B  Z B   Z A  T Z   DA,B * X A  − α YA,B   A,B  

− α AZ,B 0

α AX,B

α YA,B   X A   − α AX,B  * YA  0   Z A 

gdje je X A – vektor položaja točke u referentnom okviru A, X B – vektor položaja točke u referentnom okviru B, TA, B – vektor translacije iz referentnog okvira A u B, DA, B – promjena mjerila pri transformaciji iz referentnog okvira A u B , RA, B – matrica rotacije pri transformaciji iz referentnog okvira A u B. Helmertova 7-parametarska transformacija koristi se pri računanju transformacijskih parametara homogenog polja. Na temelju izmjerenih identičnih točaka i u novom (HTRS96) i u starom (HDKS) sustavu računaju se transformacijski parametri za svako homogeno polje te se na osnovu tih parametara provodi datumska transformacija. Za

2.2. GRID transformacija GRID transformacija je jedinstveni model transformacije kordinata kod koje se parametri transformacije za traženu točku računaju iz vrijednosti parametara transformacije okolnih točaka GRID-a pomoću modela distorzije u točki P, primjenom metode bi-linearne interpolacije u točkama pravilnoga grida i parametrima transformacije za geodetsku širinu (ϕ) i duljinu (λ). Ova metoda se koristi kako kod nas, tako i u svijetu zbog svoje jednostavnosti, učinkovitosti i povećane točnosti koja doseže od 0.1 do 0.3m. Model distorzije pravilnog grida za područje Republike Hrvatske napravljen je na osnovu 5200 točaka oba sustava. Funkcije kovarijance distorzije određene su empirijski, a kao metoda za modeliranje distorzije odabrana je metoda kolokacije po najmanjim kvadratima.

Kako bi se model uspješno primijenio, rezolucija pravilnog GRID modela treba iznositi 1’x1.5’ (cca 1860x1980 m). Vrijednosti parametara transformacije tražene točke se računaju metodom bilinearne interpolacije po formulama:

δϕp = a 0 + a1X + a 2 Y + a 3XY δλp = b 0 + b1X + b 2 Y + b3XY gdje su:

a0 = δ

ϕ1a1 = δϕ2 – δϕ1 a 2 = δϕ4 – δϕ1 a 2 = δϕ1 + δϕ3 – δϕ2 – δϕ 4 b 0 = δλ1 b1 = δλ2 – δλ1 b 2 = δλ4 – δλ1 b 2 = δλ1 + δλ3 – δλ2 – δλ4 X = Y = ϕP , λP

( λP – λ1 ) (ϕP – ϕ1 )

/ /

( λ2 – λ1 ) (ϕ4 – ϕ1 )

- geodetske koordinate točke P,

δϕp , δλp - interpolirane vrijednosti korekcija u točki P, δϕ1 , δϕ2 , δϕ3 , δϕ 4 , δλ1 , δλ2 , δλ3 , δλ4 - vrijednosti

korek-

cija u najbližim točkama grida.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

43

Herent, M., Horvat, H., Kriste, I. (2013): Transformacija koordinata homogenih polja u HDKS Ekscentar, br. 16, pp. 42-45

tema broja

3. OBRADA PODATAKA 3.1. T7D T7D je program koji obavlja funkciju transformacije koordinata preko jedinstvenog transformacijskog modela između starog geodetskog datuma HDKS i novog geodetskog datuma HTRS96. U modelu se koriste jedinstveni transformacijski parametri za teritorij cijele Hrvatske izračunati temeljem 5200 točaka uporabom najnovijeg modela geoida HRG2009.

Za osnovni smjer transformacije (ETRS89>HDKS) transformacijski parametri su sljedeći:

Slika 3.1.1. Sučelje programa T7D – ulazni podaci

t X = −546.61584 [ m ] t Y = −162.37548 [ m ] t Z = −469.48238 [ m ] rX = + 5.90497746“ rY = + 2.07396936“

Slika 3.1.2. Sučelje programa T7D – izlazni podaci

rZ = −11.50993888“ d M = + 4.43884789 ppm Koordinate točaka za svaku su općinu u program unesene tekstualnom datotekom u obliku jednostavne liste ( jednim razmakom odjeljena), ali važno je napomenuti da sustav nudi i mogućnost ručnog unošenja koordinata.

Prije transformacije nužno je: •• podesiti parametre za ulazni i izlazni datum/epohu(HTRS96/ ETRS89>>HDKS/Bessel), •• podesiti oblik koordinata (yxH/ENH), •• podesiti primarnu zonu Gauss-Krügerove kartografske projekcije (5. ili 6. zona), •• provjeriti ostale postavke.

Postupak transformacije pokreće se pritiskom na gumb Transformiraj. Rezultat provedene transformacije, ravninske koordinate točaka u HDKS, ispisane su na zaslonu računala te ih je potrebno pospremiti u jednom od oblika (jednostavna lista) kako bi se s njima moglo dalje računati.

3.2. FME FME je server razvijen za potrebe Državne geodetske uprave koji još uvijek nije dostupan za širu uporabu te ga je Sektor za katastarski sustav ustupio isključivo za potrebe ove radionice.

Korišteni su jednaki ulazni podaci kao i kod transformacije koordinata programom T7D, ali su, budući da FME server zahtijeva drukčiji unos podataka, koordinate točaka unesene u cad softver te pohranjene u .dwg obliku.

U izborniku, koji se nalazi sa lijeve strane, odabirom stavke Poslovi pristupa se radnoj plohi za transformaciju podataka. Ponuđene su tri metode transformacije: GRID metoda, 7-parametarska za RH i 7-parametra homogenog polja. Na server se učita .dwg datoteka s koordinatama točaka geodetske osnove, a u padajućim izbornicima podese se: •• koordinatni sustav ulazne datoteke (HTRS96/TM), •• koordinatni sustav izlazne datoteke ( GK, 5. ili 6. zona), •• transformacija (7-parametara homogenog polja),

Slika 3.2.1. Sučelje FME servera – unos podataka

•• korištenje GRID transformacije (NE), •• ID homogenog polja.

Transformacijski parametri homogenog polja prethodno su određeni te ih sustav koristi pri transformaciji (Tablica 3.2.1.).

Pritiskom na dugme Pokreni radnu plohu koordinate se transformiraju u HDKS te se pohranjuju u .dwg datoteku.

4. ZAKLJUČAK Rezultati su uspoređeni u programu Microsoft Excel. Kao što je bilo i očekivano, koordinate dobivene dvjema različitim metodama transformacije ne poklapaju se u potpunosti, to jest međusobno se razlikuju za određeni iznos. Te razlike su iskazane na grafičkim prikazima (Slika 4.1. do Slika 4.6.). Plavom bojom su prikazane najveće razlike između točaka, dok su one najmanje prikazane zelenom bojom. Crvene strelice označavaju položaje točaka dobivene GRID metodom i smjer u kojem se nalazi ta ista točka dobivena 7P metodom.

Relativan odnos duljina strelica označava iznos udaljenosti između transformiranih koordinata po y, odnosno x osi.

Kao što vidimo u k.o. Dolac razlike između točaka su najveće i u najvećem rasponu, točnije od 0.00 m do 0.06 m Y koordinata, a X koordinata čak do 0.08 m. U k.o. Tkon razlike koordinata su od 0.00 m do 0.03 m i po y i po x osi. U k.o. Pula razlike su vrlo male i u malom rasponu, odnosno od 0.02 m do 0.03 m po y osi, te od 0.00 m do 0.02 m po x osi.

Do spomenutih razlika dolazi zbog različitih algoritama metoda

Tablica 3.2.1. Popis izračunatih transformacijskih parametara na temelju identičnih točaka u HTRS96/TM i HDKS/GK PROJEKTNI ZADATAK

IDENTIČNE

TX

TY

TZ

M

RX

RY

RZ

katastarske općine koje su obuhvaćene izmjerom

broj

m

m

m

ppm

"

"

"

"SUSTAV, EPOHA iz koje se transformira u HDKS/GK"

Katastarska izmjera - Požega (k.o.

Dolac)

46

-515,0664

-81,3526

-455,2229

-10,278538

3,849565

2,387098

-10,279965

ETRS89, 1989.0

1247

Općina Tkon (k.o. Tkon)

15

-792,3539

-119,2278

-379,3414

20,248284

4,671472

-5,710533

-9,834324

ETRS89, 1989.0

1353

k.o. Pula, k.o. Fažana, k.o. Peroj (k.o. Pula)

8

-729,2101

-103,4543

-522,6034

28,460151

4,441742

-0,819712

-9,036724

ETRS89, 1989.0

ID

1100

44

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Herent, M., Horvat, H., Kriste, I. (2013): Transformacija koordinata homogenih polja u HDKS Ekscentar, br. 16, pp. 42-45

Slika 4.1. K.O. DOLAC – 7P i GRID (po Y)

Slika 4.2. K.O. DOLAC – 7P i GRID (po X)

Slika 4.4. K.O. TKON - 7P i GRID (po X)

Slika 4.5. K.O. PULA – 7P i GRID (po Y)

kojima su koordinate transformirane. Zanimljivo je primjetiti da se rasponi udaljenosti između točaka razlikuju od općine do općine. U k.o. Dolac oni obuhvaćaju čak 7 cm, dok je u k.o. Pula to unutar 1 cm. Više je mogućih razloga zbog kojih je došlo do takvih oscilacija između katastarskih općina. Veliki utjecaj ima kvaliteta same izmjere na terenu, ali i lokacija katastarske općine.

Kako su za izračun parametara transformacije GRID metode korištene točke homogenih polja novih izmjera, minimalne razlike dobivene ovom analizom su i očekivane.

ZAHVALA Zahvaljujemo djelatnicima Sektora za katastarski sustav Države Tablica 4.1. Razlike transformiranih koordinata DOLAC

MIN

TKON

PULA

ΔY

ΔX

D

ΔY

ΔX

D

ΔY

ΔX

0,00

0,01

0,02

0,00

0,00

0,01

0,02

0,00

MAX

0,06

0,08

0,08

0,03

0,03

0,03

0,03

0,02

MEAN

0,02

0,05

0,05

0,01

0,01

0,02

0,02

0,01

ST.DEV.

0,01

0,02

0,02

0,01

0,01

0,01

0,01

0,01

Slika 4.7. Sudionici radionice

tema broja

Slika 4.3. K.O. TKON - 7P i GRID (po Y)

Slika 4.6. K.O. PULA – 7P i GRID (po X)

geodetske uprave, a posebno načelnici sektora gđi Maji Pupačić, dipl. ing. geod. na organizaciji ove radionice.

Zahvaljujemo gđi Branki Vorel, dipl. ing. geod. i gđi Elizabeti Babić, dipl. ing. geod. na pomoći oko ovog rada.

Zahvaljujemo asistentici Mariji Pejaković, dipl. ing. geod. na korisnim savjetima.

LITERATURA ›› Liker, M., Barišić, B., Katić, J., Bašić, T. (2010): Transformacija DKP-a u HTRS96/TM pomoću jedinstvenog transformacijskog modela ›› Liker, M., Barišić, B., Vorel, B., Bašić, T. (2010): Problematika vezana uz Helmertovu sedam parametarsku transformaciju ›› Bašić, T. (2013): Predavanja iz kolegija 'Državna izmjera', Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb ›› Hećimović, Ž. (2012) : Predavanja iz kolegija 'Geodetski referentni okviri', Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb ›› Cetl, V. (2002) : Transformacije geometrijskih podataka u katastru, Seminarski rad, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb ›› Bill, R. (1996): Grundlagen der Geo-Informationssysteme. Band 2 Analysen, Anwendungen und neu Entwicklungen, Wichmann Verlag, Heidelberg ›› Bašić, T. (2009): Jedinstveni transformacijski model i novi model geoida Republike Hrvatske ›› Pravilnik o načinu izvođenja geodetskih radova, Državna geodetska uprava, Narodne novine br. 87/09 ›› URL-1: Državna geodetska uprava, Upute za program T7D [Internet],<raspoloživo na: http://www.dgu.hr/ UserDocsImages/T7D_Upute.pdf >, [pristupljeno 2. 4. 2013.] ›› URL-2: Državna geodetska uprava, FME server, [Internet], <raspoloživo na: http://dgu-fme-01/fmeserver/ >, [pristupljeno 2. 4. 2013.]

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

45

Oršulić, I., Rumora, A., Šiško, F., Švarc, M. (2013): Arhiva, pohrana i distribucija prostornih podataka Ekscentar, br. 16, pp. 46-49

tema broja Ivana Oršulić, univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

Ana Rumora, univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

Franjo Šiško, univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

Mario Švarc,univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: ivorsulic@geof.hr

► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: anrumora@geof.hr ► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: frsisko@geof.hr ► diplomski studij, Geodetski fakultet,

Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: masvarc@geof.hr

Ostali sudionici radionice: Dina Grubišić, Gordan Horvat, Senka Jukić, Iva Popčević, Nikolina Vidonis

Arhiva, pohrana i distribucija

prostornih podataka Sažetak: Služba prostornih podataka, servisa i arhiva djeluje unutar Sektora za geoinformacijske sustave, a ustrojena je od dva odjela:

Odjela prostornih podataka i servisa te Odjela arhiva i konverzije podataka. Posjetili smo Državnu geodetsku upravu te na praktičnom primjeru obradili jedan od poslova legalizacije. Na stvarnom primjeru prikazan je postupak dokazivanja postojanja građevina prije 15. veljače 1968. godine u svrhu izdavanja Uvjerenja o vremenu evidentiranja građevine prikazane na snimku iz zraka izrađenoj temeljem snimanja obavljenog prije 15.2.1968. godine. U sklopu praktičnog rada korišten je Zeiss Photoscan TD za skeniranje dijapozitiva, Epson GT-12000 za skeniranje kontakt-kopija te interni GIS softver za georeferenciranje i Adobe Photoshop CS3 za obradu snimki.

Ključne riječi: Služba prostornih podataka, servisa i arhiva, legalizacija nezakonito izgrađene zgrade, skeniranje, georeferenciranje

Archive, storage and distribution of spatial data Summary: Unit for data and spatial service operates within Department for information system and consists of two organization units:

Section for data and spatial service and Section for archive and conversion of spatial dana. For the purpose of writing the article we have visited the State Geodetic Administration and within practical assignment elaborated one of the works for legalization. In our example we have elaborated the procedure of recording buildings which had been built before 15. February 1968. For the practical assignment we have used Photoscan TD, Zeiss for scanning diapositives, Epson GT-12000 for scanning copies, internal GIS softver for georeferencing and Adobe Photoshop CS3 for arranging photos.

Keywords: Unit for data and spatial service, legalization of illegaly constructed buildings, scaning, georeferencing

1. UVOD U ožujku 2013. godine u sklopu radionice za potrebe pisanja članka posjetili smo DGU. Tijekom 3 odlaska upoznali smo se s radom njihove Službe prostornih podataka, servisa i arhiva. S obzirom da je u vrijeme posjeta bio aktualan proces legalizacije, velik dio posla navedene službe činili su poslovi vezani uz legalizaciju. Poslovi s kojima smo se susreli bili su vezani uz dokazivanje da su građevine izgrađene prije 15. veljače 1968. godine u svrhu izdavanja Uvjerenja o vremenu evidentiranja građevine prikazane na snimku iz zraka izrađenoj temeljem snimanja obavljenog prije 15.2.1968. godine. Iz tog razloga osim rada i ustrojstva odjela koje smo posjetili bit će ukratko opisan i postupak legalizacije.

2. SLUŽBA PROSTORNIH PODATAKA, SERVISA I ARHIVA Služba prostornih podataka, servisa i arhiva djeluje unutar Sektora za geoinformacijske sustave koji obavlja upravne, stručne, razvojne i koordinacijske poslove Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP), poslove prikupljanja, pohrane i distribucije prostornih podataka, servisa i standardiziranih gotovih proizvoda Uprave te njihovo arhiviranje. Sektor koordinira rad tijela NIPP-a koji je usklađen s razvojem Infrastrukture prostornih podataka na europskoj razini.

Koordinira provedbe njihovih odluka, prati implementaciju INSPIRE direktive u Europskoj uniji i obaveza koje iz nje proizlaze na nacionalnom nivou, koordinira aktivnosti institucija glede njene implementacije u Republici Hrvatskoj, podupire pripremu podzakonskih akata za njenu implementaciju u nacionalno zakonodavstvo, razvija i 46

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

koordinira politiku pristupa i dr.

U službi prostornih podataka, servisa i arhiva, ustrojeni su: 1. Odjel prostornih podataka i servisa 2. Odjel arhiva i konverzije podataka.

2.1. ODJEL PROSTORNIH PODATAKA I SERVISA Odjel prostornih podataka i servisa obavlja poslove prikupljanja, pohrane i izdavanja prostornih podataka, servisa i gotovih proizvoda u digitalnom i analognom obliku. Vodi njihovu evidenciju, pohranjuje ih i brine o njihovoj sigurnosti, prevodi analogne podatke u digitalni oblik, provodi konverziju između digitalnih formata podataka te druge transformacije i konverzije podataka, zaprima i obrađuje zahtjeve odnosno narudžbe korisnika za izdavanjem prostornih podataka i proizvoda korisnicima izvan Uprave, izrađuje financijske dokumente te vodi i obrađuje financijske pokazatelje obavljene naplate, prati financijske i naturalne pokazatelje vrsta i količina izdanih podataka te broja i kategorija korisnika podataka, vodi baze podataka i servise za potrebe svoje djelatnosti, preuzima službene podatke iz svih baza geoprostornih podataka Uprave, prati i uvodi domaće i međunarodne norme vezane uz svoju djelatnost, izrađuje godišnji plan rada i izvješće o radu.

2.2. ODJEL ARHIVA I KONVERZIJE PODATAKA Odjel arhiva i konverzije podataka obavlja poslove arhiviranja prostornih podataka, servisa i gotovih proizvoda Uprave te vodi

Oršulić, I., Rumora, A., Šiško, F., Švarc, M. (2013): Arhiva, pohrana i distribucija prostornih podataka Ekscentar, br. 16, pp. 46-49

knjižnicu Uprave. Odjel pohranjuje izvornike iz područja kartografije, katastra, topografije, državne izmjere te vodi i pohranjuje ostale podatke pohranjene na raznim medijima, proučava, prati i primjenjuje znanja, metode i zakonodavnu regulativu iz stručnog područja rukovanja i upravljanja arhivskom građom, stavlja na raspolaganje podatke iz arhiva i tehničke dokumentacije u skladu s važećim propisima, uspostavlja i vodi arhivu primjenjujući metodologiju arhivistike i bibliotekarstva, surađuje s nadležnim institucijama, obavlja poslove digitalizacije arhivske kartografske, katastarske i topografske građe te ostalih grafičkih prikaza iz svojeg djelokruga, provodi konverzije podataka, upravlja organizacijsko-tehnološkim sustavima za konverziju podataka, uspostavlja i vodi sustav digitalnog arhiva Uprave, izrađuje godišnji plan rada i izvješće o radu.

3. IZDAVANJE PODATAKA O DATUMU EVIDENTIRANJA GRAĐEVINE U KATASTARSKIM UREDIMA Za izdavanje podataka o tome kada je određena građevina evidentirana u dokumentaciji DGU ili Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zainteresirana stranka podnosi pismeni zahtjev u kojem treba navesti hoće li se uvjerenje koristiti u svrhu dokazivanja da je građevina sagrađena prije 15. veljače 1968. godine. Postupajući po zahtjevu katastarski uredi dužni su izvršiti uvid u dokumentaciju kojom raspolažu (katastarski operati, HOK i drugu raspoloživu dokumentaciju). Ako neka građevina nije uopće evidentirana u dokumentaciji kojom raspolaže katastarski ured, izdaje se uvjerenje o toj činjenici. U takvom slučaju će se stranka uputiti da eventualni dokaz o postojanju građevina prije 15. veljače 1968. godine može zatražiti od Središnjeg ureda DGU na temelju podataka o snimanju iz zraka, a uz pismeni zahtjev treba priložiti i preslike uvjerenja i priloga dobivenih od katastarskih ureda. Ukoliko se iz podataka o snimanju iz zraka i uvjerenja koje je izdao katastarski ured može locirati građevina za koju se izdaje uvjerenje, Središnji ured će izdati uvjerenje o tome da je građevina prikazana na snimcima izrađenim temeljem snimanja prije 15. veljače 1968. godine. U izdanom uvjerenju Središnji ured očituje se o sljedećim činjenicama: •• da je građevina prikazana na snimku iz zraka te koji je datum snimanja, •• da je identifikacijom utvrđeno na kojoj je katastarskoj čestici i u kojoj katastarskoj općini locirana građevina prikazana na snimku iz zraka, •• kolika je tlocrtna površina građevine (bazirano na podacima sadržanim u uvjerenju katastarskog ureda).

Ako na temelju podataka izdanog u uvjerenju katastarskog ureda nije moguće pravilno locirati građevinu katastarski uredi će, po potrebi, dostaviti dodatne podatke Središnjem uredu.

Bitno je naglasiti da uvjerenja izdana iz dokumentacije kojom raspolažu Središnji ured DGU i katastarski uredi nisu jedini dokaz o tome kada je neka zgrada sagrađena, ali i to da ta uvjerenja zajedno s eventualnim drugim dokazima, mogu pridonijeti zakonitom ostvarivanju prava stranaka podnositelja zahtjeva za izdavanje uvjerenja.

Uvjerenje o vremenu građenja građevine nije upravni akt što znači da se protiv istoga ne može podnijeti žalba niti pokrenuti upravni spor. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje uvjerenja, nadležno upravno tijelo dužno je u u istom roku rješenjem odbiti zahtjev. Protiv tog rješenja može se u roku od 15 dana od dana njegovog primitka podnijeti žalba Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Temeljem čl. 330 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) definiran je postupak izdavanja Uvjerenja o vremenu evidentiranja građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine: 1. Prilikom podnošenja zahtjeva katastarskom uredu potrebno je dostaviti: •• pismeni zahtjev za izdavanjem Uvjerenja o vremenu evidentiranja građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine

tema broja

•• upravne pristojbe (Zakon o upravnim pristojbama tarifni br. 1) ili kopiju rješenja po kojem je stranka oslobođena od naplate upravnih pristojbi, 2. postupajući po zahtjevu, katastarski uredi su dužni izvršiti uvid u dokumentaciju kojom raspolažu: •• katastarski operat, •• kopija katastarskog plana, •• posjedovni list, •• Hrvatska osnovna karta (HOK), •• druga odgovarajuća dokumentacija, 3. nakon uvida u dokumentaciju kojom raspolaže, katastarski ured izdaje Uvjerenje o vremenu evidentiranja građevine, 4. Izdanom uvjerenju katastarski ured prilaže prijepis posjedovnog lista, kopiju katastarskog plana, te preslik Hrvatske osnovne karte (HOK) odnosno preslik druge odgovarajuće dokumentacije, 5. stranka je po preuzimanju izdanog Uvjerenja dužna platiti preostale upravne pristojbe (Zakon o upravnim pristojbama tarifni br. 1, 4, 55 i 56) i stvarne troškove prema Pravilniku o određivanju visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina (NN 148/08, NN 75/09), 6. u slučaju pozitivnog Uvjerenja, stranka će se uputiti nadležnom upravnom tijelu na daljnju proceduru, 7. u slučaju negativnog Uvjerenja, stranka će se uputiti da eventualni dokaz o postojanju građevine prije 15. veljače 1968. godine zatraži od Središnjeg ureda Državne geodetske uprave (SU DGU), 8. prilikom podnošenja zahtjeva SU DGU potrebno je dostaviti: •• pismeni zahtjev za izdavanjem Uvjerenja o vremenu evidentiranja građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine, •• upravne pristojbe (Zakon o upravnim pristojbama tarifni br.

1 i 4) ili kopiju rješenja po kojem je stranka oslobođena od naplate upravnih pristojbi, •• kopiju Uvjerenja izdanog od katastarskog ureda sa navedenim prilozima, 9. postupajući po zahtjevu, SU DGU je dužan izvršiti uvid u dokumentaciju kojom raspolažu: •• aerofotogrametrijski materijal (film, dijapozitiv, kontakt kopija, fotoskica), 10. nakon uvida u dokumentaciju kojom raspolaže, SU DGU izdaje: •• uvjerenje da je građevina prikazana na snimci iz zraka izrađenoj prije 15. veljače 1968. godine, •• očitovanje da postoji snimka izrađena temeljem snimanja obavljenog prije 15. veljače 1968. godine za traženo područje, ali građevina nije vidljiva (negativno očitovanje), •• očitovanje da ne postoji snimka izrađena temeljem snimanja obavljenog prije 15. veljače 1968. godine u arhivi fotomaterijala SU DGU za traženo područje (negativno očitovanje), 11. u slučaju pozitivnog Uvjerenja, stranci se dostavlja račun prema Pravilniku o određivanju visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina (NN 148/08, NN 75/09), 12. po plaćanju računa, stranci se dostavlja Uvjerenje da je građevina prikazana na snimci iz zraka izrađenoj prije 15. veljače 1968. godine, 13. stranka će se sa pozitivnim Uvjerenjem uputiti nadležnom upravnom tijelu na daljnju proceduru, 14. u slučaju negativnog očitovanja SU DGU, stranka će se uputiti da podnese zahtjev sa prilozima (negativno Uvjerenje od katastarskog ureda i negativno očitovanje od SU DGU) nadležnom upravnom tijelu na čijem se području nalazi predmetna građevina te nastavi postupak dokazivanja.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

47

Oršulić, I., Rumora, A., Šiško, F., Švarc, M. (2013): Arhiva, pohrana i distribucija prostornih podataka Ekscentar, br. 16, pp. 46-49

tema broja

4. PRAKTIČNI RAD Nakon upoznavanja sa teoretskim dijelom poslova koje obuhvaća Služba prostornih podataka, servisa i arhiva, krenuli smo s radom.

Naše upoznavanje sa samim djelovanjem službe temeljilo se na već opisanoj legalizaciji koja je, s obzirom na nove zakone, zatrpala samu službu velikim brojem predmeta. Upoznavši se sa situacijom, kakva trenutno je, prionuli smo poslu.

Snimke su složene po rednom broju mjesta čuvanja (broj niza i broj snimke). Nakon pronalaženja potrebne snimke potrebno ju je skenirati, odnosno pretvoriti iz analognog oblika u digitalan rasterskih format kojim će se dalje rukovati. S obzirom na različite izvore, koristimo različite skenere. Za skeniranje dijapozitiva koristimo se skenerom Photoscan TD , ZEISS, a za kontakt kopije nam služi EPSON GT-12000 u prostoriji za koju je poželjno da bude ohlađena na 23 C jer je na toj temperaturi omogućen rad skenera (URL-2).

Slika 4.1. Zahtjevi za izdavanje uvjerenja o vremenu evidentiranja građevine

Prvi korak, nakon zaprimanja zahtjeva, bilo putem pošte ili osobno, je unošenje istog u postojeću evidenciju u kojoj je potrebno navesti tko podnosi zahtjev, za koje područje, je li predana sva potrebna dokumentacija i uredno plaćen iznos upravnih pristojbi. Dokumentacija koju je stranka trebala predati, uz zahtjev, je Uvjerenje područnog ureda za katastar o vremenu evidentiranja građevine do 15.2.1968., preslika Hrvatske osnovne karte s označenim područjem, posjedovni list te kopija katastarskog plana. Ukoliko zahtjev ne sadrži svu potrebnu dokumentaciju, stranci se upućuje dopis za nadopunu dokumentacije, u protivnom nije moguće izdati Uvjerenje. S druge strane, ako je predana sva potrebna dokumentacija, nakon dolaska na red, počinje se sa izradom Uvjerenja. (URL-1) S obzirom na broj katastarske čestice na kojoj se sporna zgrada nalazi te katastarske općine izvršava se pretraživanje baze čiji rezultat je snimka iz zraka. Različite katastarske općine, odnosno različita područja u Hrvatskoj imaju, između ostalog, i različite godine nastajanja istih, a za pojedina područja ne postoje snimke u arhivi zbog čega se stranku upućuje u Upravni odjel za graditeljstvo u cilju daljnjeg dokazivanja starosti zgrade.

Ukoliko postoji snimka za naše područje interesa postavlja se upit je li ona već georeferencirana. Georeferenciranje je pridruživanje geografskih koordinata ili pravokutnih koordinata u određenoj kartografskoj projekciji pojedinim točkama. Snimke koje prethodno nisu georeferencirane pronalazimo u arhivi. One se nalaze u obliku filmova, fotoskica ili kontakt kopija. Film je proziran list plastične mase (folije) s fotografskim slojem, dijapozitiv je pozitiv fotografije na prozirnom materijalu (staklo), dok su kontakt kopije i fotoskice nastale iz filmova i dijapozitiva.

Slika 4.3. Skeniranje kontakt-kopija pomoću skenera EPSON GT-12000

Slika 4.4. Skener Photoscan TD, Zeiss

Slika 4.5. Obrada snimki u prostoriji za skeniranje

Slika 4.2. Arhiva u Središnjem uredu Državne geodetske uprave, pronalaženje potrebne snimke

48

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Nakon samog skeniranja i obrade u Adobe Photoshopu CS3 pri rezoluciji 1200px po inču, koja se pokazala najprihvatljivijom, snimku je potrebno spremiti u bazu za dalje korištenje. Pri skeniranju treba biti oprezan kako ne bi došlo do neželjenih šumova i pogoršavanja kvalitete samih snimki.

Oršulić, I., Rumora, A., Šiško, F., Švarc, M. (2013): Arhiva, pohrana i distribucija prostornih podataka Ekscentar, br. 16, pp. 46-49

tema broja

Slika 4.6. Kontakt-kopije spremne za skeniranje

Slika 4.9. Zajedničko fotografiranje

Nakon skeniranja slijedi već spomenuto georeferenciranje. U ovom slučaju georeferenciranje smo izvodili pomoću detaljnih točaka objekata za koje je vidno da se nisu promijenili od godine nastanka aerosnimke do nastanka DOF-a iz 2011. Time smo aerosnimku smjestili u prostor. Koristili smo se internim GIS softverom.

prostornu komponentu. Time je povećana važnost prostornih podataka, ali je s druge strane povećan i problem njihove arhive, pohrane i distribucije. Važnost odnosa prema prostornim podacima dolazi do izražaja u slučaju legalizacije objekata izgrađenih prije 15. veljače 1968. godine zbog potrebe postojanja i dobrog funkcioniranja baze

Slika 4.7. Primjer snimke preklopljena sa DOF-om iz 2011.god sa naznačenim veznim točkama detalja, (Metković_CN61,niz 7, snimka 68, godina nastanka 1961., k.o. Komin)

Preklapanjem georeferenciranog snimka sa slojem katastar koji sadržava međe i katastarske čestice pronalazimo upitnu katastarsku česticu i utvrđujemo postojanje objekta u vrijeme nastanka snimke.

Samim time uspostavljamo vezu između onog što se na snimci vidi i onog što se posredstvom snimke želi saznati.

snimaka. U radu je prikazan način na koji funkcioniraju Odjel prostornih podataka i servisa te Odjel arhiva i konverzije podataka kao ustrojstvene jedinice Službe prostornih podataka, servisa i arhiva. S obzirom na velik broj poslova i usluga koje Sektor nudi, bitna je dobra organizacija i njihova raspodjela što Državna geodetska uprava uspješno obavlja.

ZAHVALA Zahvaljujemo se voditeljici službe Sanji Mimici, dipl.ing.geod., kao i ostalim djelatnicima Državne geodetske uprave na ustupljenim materijalima te pomoći pri izvođenju radionice.

Slika 4.8. Snimka s naznačenim katastarskim česticama

Nakon utvrđivanja stanja zgrade, izdaje se Uvjerenje zajedno s kopijom snimke iz zraka te se prosljeđuje stranci kao dokaz postojanja zgrade prije 15. veljače 1968. Ukoliko je odgovor pozitivan uplaćuje se iznos Uvjerenja. Ukoliko je odgovor negativan stranka se, kao što je već spomenuto, upućuje Upravnom odjelu za graditeljstvo, a dokaz o postojanju građevine može nastaviti i pravnim postupkom.

5. ZAKLJUČAK Razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija značajno su povećani zahtjevi za točnim i ažurnim informacijama koje sadrže

LITERATURA ›› URL-1: Državna geodetska uprava, (2011),Geodetskogeoinformatički rječnik. [Internet],<raspoloživo na: http:// www.dgu.hr/default.aspx?id=406&ltr=g&pojam=809 >, [pristupljeno 15. 4. 2013.] ›› URL-2: Novi Liber i Srce, (2013), Hrvatski jezični portal.

[Internet], <raspoloživo na: http://hjp.novi-liber.hr/index. php?show=main> [pristupljeno 15. 4. 2013.] ›› URL-3: Državna geodetska uprava, (2013),Sektor za geoinformacijske sustave. [Internet],<raspoloživo na: http:// www.dgu.hr/default.aspx?id=930 [pristupljeno 15. 4. 2013.] ›› URL-4: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, (2013),Sektor za geoinformacijske sustave.

[Internet],<raspoloživo na: http://www.mgipu.hr/doc/ legalizacija/legalizacija_ZPNIZ_31032013.pdf >, [pristupljeno 14. 4. 2013.] ›› URL-5: Narodne novine, (2013). [Internet],<raspoloživo na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_86_1963. html >, [pristupljeno 14. 4. 2013.]

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

49

Todić, F., Jurinović, A, Mustač, A. (2013): Registar geografskih imena Ekscentar, br. 16, pp. 50-53

tema broja Filip Todić Ana Jurinović, univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

Andreja Mustač

► preddiplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: fitodic@geof.hr ► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: ajurinovic@geof.hr

► preddiplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: anmustac@geof.hr

Registar geografskih imena Sažetak: Projekt studentske radionice u sklopu časopisa Ekscentar bio je prikaz opsega poslova te unutarnje ustrojstvo u Sektoru za

geoinformacijske sustave pri Državnoj geodetskoj upravi. U posebnim poglavljima objašnjeni su Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) i Infrastruktura za prostorne podatke u Europi (INSPIRE). Studenti koji su sudjelovali u radionici su Andreja Mustač, Ana Jurinović i Filip Todić. Radionica je realizirana kroz tri tjedna, u ožujku 2013. godine, radom na registru prostornih podataka. Kao rezultat radionice, sve su autoceste, državne i županijske ceste upisane u bazu registra prostornih podataka.

Ključne riječi: Državna geodetska uprava, Sektor za geoinformacijske sustave, Nacionalna infrastruktura prostornih podataka, INSPI-

RE, Registar geografskih imena Registry of geographic names Summary: Project of student's workshop, within journal Ekscentar, was overview of the scope of works done in GIS sector of State

geodetic administration, as well as the internal organization of the sector. Article has separate chapters dealing with National spatial data infrastructure (NIPP) and Infrastructure for Spatial Information in the Europe (INSPIRE).Students who participated in the workshop are Andreja Mustač, Ana Jurinović and Filip Todić. The workshop was carried out during three weeks in March 2013, as a work on the registry of spatial data (Gazetteer). As a result of the workshop, all the highways, state and county roads entered into a register of spatial data.

Keywords: State geodetic administration, GIS sector, National spatial data infrastructure, INSPIRE, Gazetteer

1. POSLOVI IZ NADLEŽNOSTI SEKTORA ZA GEOINFORMACIJSKE SUSTAVE Sektor za geoinformacijske sustave pri Državnoj geodetskoj upravi sastoji se od Službe za Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka (u daljnjem tekstu NIPP) i Službe prostornih podataka, servisa i arhive. Služba za Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka sastoji se od Odjela za koordinaciju Nacionalne infrastrukture prostornih podataka i Odjela razvoja geoinformacijskih sustava, dok se Služba prostornih podataka, servisa i arhiva sastoji od Odjela prostornih podataka i servisa te Odjela arhiva i konverzije podataka. Sektor obavlja poslove tajništva Vijeća NIPP-a, koordinacije svih tijela NIPP-a i tehničke podrške (URL-3).

Propisano je da Sektor za geoinformacijske sustave obavlja sljedeće poslove (Uredba o unutarnjem ustrojstvu državne geodetske uprave, NN 39/12): •• upravne, stručne, razvojne i koordinacijske poslove Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, •• poslove prikupljanja, pohrane i distribucije prostornih podataka, servisa i standardiziranih gotovih proizvoda Uprave, te njihovo arhiviranje, •• koordinira rad tijela NIPP-a, provedbe njihovih odluka, •• poslove nacionalne Infrastructure for Spatial Information in the Europe (u daljnjem tekstu INSPIRE) kontakt točke, •• prati implementaciju INSPIRE direktive u Europskoj uniji i obaveza koje iz nje proizlaze na nacionalnom nivou, •• koordinira aktivnosti institucija glede njene implementacije u Republici Hrvatskoj, •• podupire pripremu podzakonskih akata za njenu implementaciju u nacionalno zakonodavstvo, •• razvija i koordinira politiku pristupa, razmjene i korištenja prostornih podataka u okviru NIPP-a, •• prati razvoj infrastrukture prostornih podataka u drugim tijelima, institucijama i gospodarskim subjektima u Republici Hrvatskoj, 50

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

•• prati razvoj u području informacija javnog sektora, priprema i provodi programe informiranja i edukacije o NIPP-u, •• obavlja upravne, stručne i razvojne poslove geoinformacijskih sustava, •• razvija i održava geoportal Uprave i NIPP-a, •• osigurava povezanost geoportala NIPP-a i europskog INSPIRE geoportala, •• radi na unapređenju poslovnih procesa, tehničke, tehnološke i procesne podrške razvoju, te informacijskog sustava, •• planira i radi na uspostavi, održavanju, razvoju i koordiniranju servisa Uprave, •• osigurava pristup informacijskom sustavu te pouzdanu i sigurnu pohranu podataka Uprave, •• prikuplja, pohranjuje, distribuira i arhivira službene podatke, servise i proizvode Uprave, •• zaprima i obrađuje zahtjeve/narudžbe korisnika za izdavanjem prostornih podataka i proizvoda korisnicima izvan Uprave, •• vodi spremište gotovih proizvoda i evidenciju svih raspoloživih prostornih podataka, servisa i proizvoda, •• vodi arhivu Uprave i konverziju podataka, •• upravlja organizacijsko-tehnološkim sustavima za arhivu i konverziju podataka, •• proučava prati i nadzire primjenu domaćih i međunarodnih normi u području računalnih interoperabilnih procesa prostornih informacija, informatičke sigurnosti, informatičke tehnologije i prostornih informacija, •• vodi evidenciju geografskih imena, •• ustrojava i vodi knjižnicu Uprave, •• vodi razvojno-istraživačke projekte i obavlja aktivnosti međunarodne suradnje vezane uz djelokrug rada Sektora, •• izrađuje godišnje i višegodišnje programe iz svojeg djelokruga u koordinaciji s ostalim sektorima,

Todić, F., Jurinović, A, Mustač, A. (2013): Registar geografskih imena Ekscentar, br. 16, pp. 50-53

tema broja

•• izrađuje godišnji plan rada i godišnje izvješće Sektora.

2. NACIONALNA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA NIPP je skup mjera, normi, specifikacija i servisa koji imaju za cilj, u okviru uspostave e-Vlade, omogućiti učinkovito prikupljanje, vođenje, razmjenu i korištenje georeferenciranih prostornih podataka. Obuhvaća uspostavu sustava metapodataka, skupova i servisa prostornih podataka, servisa i tehnologija umreženja, sporazume o razmjeni, pristupu i korištenju prostornih podataka, mehanizme koordinacije i nadzora te procese i procedure (Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, NN 16/07).

izgradnja poslovnog modela za uspostavu održivog partnerstva, poslovne mreže i funkcioniranje zajedničkih usluga, f. Radna skupina za prostorne podatke NIPP-a – prikupljanje podataka o izvorima prostornih podataka NIPP-a i subjektima u čijoj se nadležnosti nalaza podaci NIPP-a, dokumentiranje pridruženih metapodataka, podrška subjektima NIPP-a pri dokumentiranju metapodataka, rad na interoperabilnosti prostornih podataka, usklađivanje nacionalnih i INSPIRE modela podataka i izvještavanje tijela NIPP-a o statusu izvršavanja obveza subjekata.

2.1. PODACI NIPP-a Prostorni podaci obuhvaćeni NIPP-om su svi podaci državne izmjere i katastra nekretnina uključujući i hidrografske podatke, podatke o prometnicama, zaštićenim i štićenim područjima ili objektima, prostorno-planske podatke, podatke o zaštiti okoliša, podatke iz katastra koji se vode po posebnim propisima, georeferencirane statističke podatke, geološke, pedološke i druge specijalizirane georeferencirane podatke te zemljišnoknjižne podatke. Metapodaci su informacije koje opisuju skupove i servise prostornih podataka i omogućuju njihovo otkrivanje, pregled i uporabu, a sadrže informacije o prostornim podacima, usklađenosti podataka s propisanim normama, pravima uporabe skupova i servisa prostornih podataka, kakvoći i valjanosti prostornih podataka, tijelima, javnim sustavima, fizičkim ili pravnim osobama odgovornim za uspostavu, održavanje i distribuciju skupova i servisa prostornih podataka, podacima kojima je pristup ograničen i razloge ograničenja procedure (Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, NN 16/07).

3. INSPIRE INfrastructure for SPatial Information in the European Community (INSPIRE) je direktiva 2007/2/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća Europske Unije od 14. ožujka 2007. godine. INSPIRE direktiva odnosi se na prostorne podatke i podržava kreiranje politike vezane uz okoliš. Na snagu je stupila 15. svibnja 2007. godine. INSPIRE se zasniva na postojećim infrastrukturama prostornih podataka zemalja članica i ne zahtijeva novo prikupljanje podataka, ali zahtijeva harmonizaciju postojećih podataka. Također tvori budući okvir za NIPP-ove unutar država članica EU zbog čega se smjernice INSPIRE-a mogu smatrati obveznim za bilo koje daljnje aktivnosti NIPP-a. INSPIRE je okvirna direktiva. Detaljnije tehničke odredbe definiraju se provedbenim pravilima i tehničkim specifikacijama (URL-3).

2.2. TIJELA NIPP-a Tijela NIPP-a su (URL-1): 1. Vijeće NIPP-a uspostavlja NIPP i koordinira aktivnosti subjekata NIPP-a, a čini ga predsjednik i 14 članova koje imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske. Članovi Vijeća su predstavnici tijela državne uprave, akademskog i gospodarskog sektora.

2. Odbor NIPP-a obavlja poslove provedbe uspostave NIPP-a. Čine ga tri predstavnika Vijeća NIPP-a, dva predstavnika Državne geodetske uprave i voditelji radnih skupina koje je imenovalo Vijeće NIPP-a.

3. Radne skupine koje se na operativnoj razini bave specijaliziranim zadacima: a. Radna skupina za tehničke standarde NIPP-a – testiranje, potvrđivanje i dorada tehničkih specifikacija određenih INSPIRE Provedbenim pravilima i Uputama, osiguravanje povratnih informacija INSPIRE radnim skupinama, izvještavanje i davanje preporuka Odboru i Vijeću NIPP-a, b. Radna skupina za zajedničko korištenje prostornih podataka NIPP-a – izrađivanje usklađenog obrasca za pristup i korištenje podataka i usluga, testiranje, verificiranje i dorada specifikacija određenih INSPIRE Provedbenim pravilima i Uputama, osiguravanje povratnih informacija INSPIRE radnim skupinama, izvještavanje i davanje preporuka Odboru i Vijeću NIPP-a, priprema predloška najbolje prakse subjektima NIPP-a, c. Radna skupina za povezivanja programa NIPP-a i e-Vlade – integracija podataka i usluga NIPP-a u procedure e-Vlade i uspostavljanje njihove povezanosti, identifikacija zahtjeva proizašlih iz ciljeva i djelokruga e-Vlade, harmonizacija tehničkih standarda, d. Radna skupina za izgradnju kapaciteta NIPP-a – davanje prijedloga za najučinkovitiji način izgradnje kapaciteta NIPP-a u svrhu osposobljavanja korisničkog društva za prihvaćanje koncepta NIPP-a i razvoj modela uspostave mreže GIS/NIPP stručnjaka radi ubrzanja procesa uspostave NIPP-a, e. Radna skupina za izgradnju poslovnog modela NIPP-a –

3.1. NAČELA INSPIRE-a INSPIRE direktiva temelji se na nekoliko osnovnih načela (URL-3, URL-4): •• prostorni podaci se pohranjuju, raspoloživi su te se održavaju na najprikladnijoj razini, •• omogućiti dosljedno kombiniranje prostornih podataka iz različitih izvora diljem Europske zajednice i njihovo zajedničko korištenje između različitih korisnika i aplikacija, •• prostorni podaci prikupljeni na jednoj razini državne vlasti dijele se s drugim državnim tijelima, •• prostorni podaci moraju biti raspoloživi pod uvjetima koji bezrazložno ne ograničavaju njihovu širu uporabu, •• omogućiti lako otkrivanje raspoloživih prostornih podataka, ocijeniti njihovu prikladnost za ostvarenje cilja i saznati uvjete koji se primjenjuju za njihovu uporabu.

3.2. KOMPONENTE INSPIRE-a Osnovne komponente na kojima se temelji INSPIRE direktiva jesu (URL-3): •• metapodaci, •• interoperabilnost prostornih podataka i usluga, •• mrežne usluge (otkrivanje, pregledavanje, preuzimanje, transformacija i pozivanje), •• zajedničko korištenje prostornih podataka i usluga, •• koordinacija te mjere nadzora i izvještavanja.

3.3. PODACI INSPIRE-a INSPIRE direktiva obuhvaća naredne podatke (URL-3): •• 34 teme prostornih podataka raspoređene u tri priloga (Annex I, II i III), potrebne za uspješnu izgradnju sustava informacija o okolišu, •• prostorni podaci koje posjeduju državna tijela ili druge institucije u ime državnih tijela te prostorni podaci koje koriste državna tijela u izvršavanju svojih javnih zadaća.

3.4. INSPIRE GEOPORTAL U skladu s načelima INSPIRE direktive, a s ciljem integracije nacionalnih infrastruktura u INSPIRE, države članice bile su obvezane do studenog 2011. godine omogućiti pristup svojim infrastrukturama putem geoportala Europske zajednice (INSPIRE geoportala) (slika 3.4) kojim upravlja Europska komisija, kao i putem drugih pristupnih List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

51

Todić, F., Jurinović, A, Mustač, A. (2013): Registar geografskih imena Ekscentar, br. 16, pp. 50-53

tema broja

Slika 3.4. INSPIRE GEOPORTAL preglednik (URL-5)

točaka kojima države članice odluče upravljati (URL-3, URL-5).

3.5. INSPIRE KONFERENCIJE Godine 2007., kada je INSPIRE direktiva stupila na snagu, održana je i prva INSPIRE konferencija. Od tada, jednom godišnje održavaju se INSPIRE konferencije s ciljem pružanja informacija i diskusije o najnovijem razvoju INSPIRE direktive interesnim skupinama od strane državnih uprava, obrazovnih institucija te gospodarskog sektora. INSPIRE konferencije pružaju izvrsnu priliku za prezentiranje Europske INSPIRE direktive zajednici te saznavanju o novostima na području NIPP-a pojedinih država članica s naglaskom na primjenu i implementaciju NIPP-a. Naredna INSPIRE konferencija održat će se u lipnju 2013. godine u Firenci u Italiji. Cilj ovogodišnje INSPIRE konferencije prvenstveno je prepoznavanje te prihvaćanje novih izazova i prilika kako bi INSPIRE ostvario maksimalan doprinos društvu (URL-6).

4. REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA REPUBLIKE HRVATSKE Prema United Nations Group of Experts on Geographical Names (UNGEGN), krovnoj organizaciji za standardizaciju geografskih imena, registar geografskih imena je popis toponima uređen po abecednom ili drugom redu s podacima o njihovom položaju, objektu, njihovim varijacijama te sadrži i druge informacije. Registar geografskih imena sadrži referentne podatke koji se koriste uz kartu. Međutim, geografska imena nisu samo dio karte već su važno komunikacijsko sredstvo koje reflektira povijesni i kulturni razvoj nekog područja (URL-1).

4.1. GEOGRAFSKA IMENA Geografska se imena razvijaju stoljećima te odražavaju povijesni i kulturni razvoj pojedinog područja tvoreći njegovu kulturnu baštinu. Pridružuju se topografskim obilježjima radi određivanja odnosa, položaja i orijentacije u prostoru, ali također služe za identifikaciju pojedinaca, grupa i nacija te se koriste u svim aspektima društva (Hećimović i dr., 2010).

Svakodnevna komunikacija, spasilačke akcije, planiranja, donošenje odluka i dokumenata vezanih uz prostor i prostorne odnose te

Slika 4.1. Pretraživanje Registra geografskih imena RH (URL-1)

52

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

druge aktivnosti sadrže prostorne podatke, a geografska imena su jedan od najrasprostranjenijih oblika prepoznavanja položaja i orijentacije u prostoru (URL-01).

Seobe stanovništva kroz povijest dovele su do koncentracije većeg broja etničkih skupina na današnjem prostoru Republike Hrvatske.

Iako je s vremenom došlo do asimilacije s autohtonim stanovništvom, preživjeli su korijeni koji ih povezuju kroz povijest, kulturu, jezik i pismo zemlje iz koje su potekli (Hećimović i dr., 2011).

Službene karte i geografski objekti na službenim dokumentima u RH se ispisuju hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. No, sljedeći europsku i UN regulativu, potrebno je na službenim kartama i drugim službenim dokumentima voditi društvene i prirodne objekte na jeziku i pismu nacionalnih manjina na područjima u kojima pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju svoja prava propisana Ustavnim zakonom i statuom grada/općine. Na taj način dobiveni podaci omogućuju donošenje cjelovite baze geografskih imena za sve geografske objekte u prostoru. Nažalost, u RH ne postoje evidencije društvenih i prirodnih geografskih objekata, uključujući registre ili bilo koji drugi oblik prikupljanja, ažuriranja i vođenja imena na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Hećimović i dr., 2011).

Važnost korištenja jezika i pisma nacionalne manjine nužno je za očuvanje toponimije geografskog inventara, posebno u graničnim područjima gdje su prisutne očigledne razlike među državama i stanovništvom. Čest je slučaj da isti geografski objekt ima nekoliko imena što rezultira nedoumicama oko njegove klasifikacije (Hećimović i dr., 2011).

4.2. REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA Zbog uočenih nekonzistentnosti geografskih imena na kartama, Ujedinjeni narodi su prepoznali važnost evidencije i standardizacije geografskih imena. Iz tog je razloga 1959. godine osnovan United Nations Group of Experts on Geographical Names (UNGEGN) s ciljem poticanja nacionalne i međunarodne standardizacije geografskih imena, promoviranja nacionalnih standardizacijskih napora, usvajanje jedinstvenog sustava pisanja, standardizacija geografskih imena na nacionalnom nivou kroz osnivanje nacionalnih tijela za standardizaciju geografskih imena i prepoznavanje administrativnih procesa (Hećimović i dr., 2010, URL-1, URL-2).

Kao što je već ranije spomenuto, registar geografskih imena je popis toponima uređen po abecednom ili nekom drugom redu s prostornim podacima te sadrži referentne podatke koji se koriste uz kartu. Registar geografskih imena ima dva cilja: stvoriti jedinstvenu bazu geografskih objekata Republike Hrvatske i otkloniti problem stranih i domaćih geografskih naziva i imena u službenim dokumentima (Hećimović i dr., 2009, URL-1).

Registar prikuplja, evidentira, obrađuje, publicira geografska imena te standardizira geografska imena u službenim dokumentima, katastru, enciklopedijama, atlasima i drugim medijima. Registar trenutno sadrži geografska imena za teritorij RH zasnovana na topografskoj karti mjerila 1:200 000, što uključuje imena županija, gradova/općina, naselja, kulturne baštine Republike Hrvatske pod zaštitom UNESCO-a, zračnih luka, nacionalnih parkova, parkova prirode, zaštićenih prirodnih objekata i dr. Također, nastojalo se uvesti imena svih otoka, rijeka, jezera, planina, vrhova i sličnih geografskih objekata sukladno mjerilu, a rad na razvoju Registra je još u tijeku (Hećimović i dr. 2010, URL-2).

Zapis Registra za pojedino geografsko ime sadrži (Hećimović i dr., 2010): 1. broj zapisa geografskog imena po abecednom redu, 2. ime geografskog objekta, 3. administrativno područje u kojem se nalazi geografski objekt, 4. istočnu (E) i sjevernu (N) koordinatu u sustavu HTRS96/TM, 5. klasifikaciju geografskog objekta, 6. kod geografskog objekta.

Todić, F., Jurinović, A, Mustač, A. (2013): Registar geografskih imena Ekscentar, br. 16, pp. 50-53

tema broja

Slika 5.1. Popis hrvatskih prometnica

Također, uspostavljen je servis koji omogućuje pretraživanje Registra, s gustoćom imena u ovisnosti o mjerilu. Sukladno mjerilu definiran je katalog geografskih obilježja i provedeno georeferenciranje imena. Servis koristi Google Map aplikaciju koja omogućuje povećanje do znatno krupnijeg mjerila od izvornika zbog čega može doći do razlike u položaju imena u registru i na Google Map prikazu (URL-2).

Servis omogućuje pretraživanje nacionalne baze geografskih imena po geografskom obilježju i po županijama, ispravke geografskog imena, prijedlog novog geografskog imena te pruža opis akronima i kratica, internet poveznice i mogućnost kontaktiranja nadležnih (slika 4.1).

5. OPIS RADIONICE U sklopu radionice održane u Sektoru za geoinformacijske sustave Države geodetske uprave, pod vodstvom prof.dr.sc. Željka Hećimovića i mr.sc. Zvonka Štefana, sudjelovali smo u razvoju baze prostornih podataka, odnosno na lociranju prometnica. Prateći popis svih hrvatskih prometnica (slika 5.1.), uključujući autoceste, državne, županijske i lokalne ceste, uz pomoć topografskih karata mjerila 1:25 000, AutoCAD Map 3D i Google Earth aplikacija identificirali smo i označili tražene ceste.

Pri označavanju neophodno je upisati naziv, odnosno kod ceste, pritom pazeći na administrativnu jedinicu u kojoj se cesta nalazi (slika 5.2.). U slučaju da se cesta u potpunosti nalazi unutar iste administrativne jedinice, u našem slučaju županije, dodjeljuje joj se naziv županije, dok u slučaju protezanja ceste kroz Slika 5.2. Metapodaci o cestama upisani više administrativnih jedinica u AutoCAD Map 3D-u dodjeljujemo kraticu RH. Koristeći vektorizirani model Republike Hrvatske s ucrtanim granicama administrativnih područja i ucrtanim granicama podjele po listovima topografskih karata mjerila 1:25 000, učitavali smo topografske karte mjerila 1:25 000 u digitalnom obliku s ciljem lociranja traženih objekata (slika 5.3.).

Slika 5.3. Prikaz četiri topografske karte Iz priloženog vidimo da su mjerila 1:25 000 s označenim topograflistovima dodijeljena imena skim objektima

listova. Iz razloga što su najpoznatija geografska obilježja ojkonimi, odnosno imena naseljenih mjesta, isti su korišteni prilikom imenovanja listova karata. U slučaju nepostojanja ni jednog ojkonima na listu, istom se dodjeljuje drugi dominantni toponim (Hećimović i dr., 2010).

Uzevši u obzir da su ceste određene naseljima kojima prolaze, prilikom označavanja mora se paziti na stvarni položaj ceste. Poznata je činjenica da u RH postoje objekti, u našem slučaju naselja, s istim imenima u različitim županijama. U svakom slučaju poželjno je potražiti veći broj naselja, posebno u slučaju dužih cesta, kao npr. državnih cesta, da bi se izbjeglo pogrešno dodjeljivanje naziva, odnosno koda ceste.

6. ZAKLJUČAK Radionica organizirana s ciljem upoznavanja javnog sektora bila nam je korisna jer smo upoznali nova područja u kojima se geodeti sa svojim znanjem mogu zaposliti. Sektor za geoinformacijske sustave obavlja veliki niz radova sa ciljem podizanja korištenja prostornih podataka na viši nivo, omogućavanja efikasnijeg gospodarenja i zaštite okoliša te omogućavanja bržeg razvoja gospodarstva. To je moguće samo uz standardizaciju prostornih podataka, usluga, procesa i drugih odnosa vezanih za prostorne podatke implementacijom INSPIRE direktive i NIPP-a. NIPP čini osnovu za otkrivanje, pregled i uporabu prostornih podataka u državnim tijelima, gospodarstvu, nekomercijalnom i javnom sektoru, akademskoj zajednici i općenito građanima. INSPIRE direktiva definira se provedbenim pravilima i tehničkim specifikacijama čiji je cilj harmonizacija i ubrzanje razvoja sustava prostornih podataka zemalja članica Europske Unije.

ZAHVALA Zahvaljujemo prof.dr.sc. Željku Hećimoviću i mr.sc. Zvonku Štefanu, zaposlenicima Državne geodetske uprave, na pomoći oko koncipiranja radionice te na ustupljenoj literaturi.

LITERATURA ›› Hećimović, Ž., Jakir, Ž., Štefan, Z.,(2009): Registar geografskih imena zasnovan na topografskoj karti mjerila 1:300 000, Zagreb, Hrvatski geodetski institut. ›› Hećimović, Ž., Jakir, Ž., Štefan, Z.,(2010): Standardizacija geografskih imena u Republici Hrvatskoj, Zagreb, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije. ›› Hećimović, Ž., Štefan, Z., (2011): Geografska imena nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, Zagreb, Državna geodetska uprava. ›› Narodne novine (2007): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, 16. ›› Narodne novine (2012): Uredba o unutarnjem ustrojstvu državne geodetske uprave, 39. ›› URL-1: Državna geodetska uprava, Registar geografskih imena Republike Hrvatske, [Internet],<raspoloživo na: http:// cgn.dgu. hr/index.html> [pristupljeno 18.4.2013.] ›› URL-2: United Nations Group of Experts on Geographical Names, [Internet],<raspoloživo na: http://unstats.un.org/unsd/ geoinfo/ungegn/> [pristupljeno 18.4.2013.] ›› URL-3: Nacionalna infrastruktura prostornih podataka, [Internet],<raspoloživo na: http:// www.nipp.hr/default. aspx?id=6> [pristupljeno 18.4.2013.] ›› URL-4: European Commission > INSPIRE: [Internet],<raspoloživo na: http://inspire.jrc. ec.europa.eu/ index.cfm/pageid/48> [pristupljeno 19.4.2013.] ›› URL-5: Inspire geoportal, [Internet],<raspoloživo na: http:// inspire-geoportal.ec.europa.eu/ [pristupljeno 19.4.2013.] ›› URL-6:INSPIRE Coferences, [Internet],<raspoloživo na: http:// inspire.jrc.ec.europa.eu/index. cfm/pageid/501> [pristupljeno 19.4.2013.]

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

53

Grgić, M., Varga, M. (2013): Uspostava ekološke mreže Natura 2000 i uloga INSPIRE direktive Ekscentar, br. 16, pp. 54-57

Stručni članci Marijan Grgić, mag. ing. geod. et. geoinf.

Matej Varga, mag. ing. geod. et. geoinf.

► Zavod za geomatiku, Geodetski fakultet Zagreb, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: mgrgic@geof.hr

► Zavod za geomatiku, Geodetski fakultet Zagreb, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: mvarga@geof.hr

Uspostava ekološke mreže Natura 2000 i uloga INSPIRE direktive Sažetak: Natura 2000 je europska ekološka mreža uspostavljena kako bi se zaštitila značajna stanišna područja te zadržala biološka raznolikost prostora Europske Unije. Mrežu čine područja posebne zaštite sukladno Direktivi o zaštiti ptica te posebna područja očuvanja odabrana prema Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore. U postupku pristupanja Europskoj Uniji, Republika Hrvatska morala je s Europskom unijom uskladiti zakonsku osnovu zaštite okoliša te izraditi prijedlog područja mreže Natura 2000. U radu je opisan način izrade prijedloga ekološke mreže te Specifikacija o zaštićenim područjima napisana prema INSPIRE direktivi o uspostavi infrastrukture prostornih podataka (IPP) s kojom će se prostorna podloga ekološke mreže u budućnosti morati uskladiti.

Ključne riječi: ekološka mreža, Natura 2000, INSPIRE direktiva, područja posebne zaštite, posebna područja očuvanja, infrastruktura

prostornih podataka The Establishment of the Natura 2000 Network and the Role of the INSPIRE Directive Summary: Natura 2000 is the European ecological network established to protect important habitat areas and to maintain the bio-

diversity of the European Union. The network consists of the Special Protection Areas (SPA) selected in accordance with the Directive on the Protection of Birds, and the Special Areas of Conservation (SAC) selected in accordance with the Directive on the conservation of natural habitats and wild fauna and flora. During the EU accession process, the Republic of Croatia has had to harmonize the legal framework for the environmental protection and to propose sites for the Natura 2000 network. This paper describes proposed sites mapping process and gives a brief summary of the INSPIRE Data Specification on Protected Sites according to which the spatial data of the ecological network should be adjusted.

Keywords: Ecological Network, Natura 2000, INSPIRE Directive, Special Protection Areas, Special Areas of Conservation, Spatial Data

Infrastructure

1. UVOD Kvalitetno gospodarenje prirodom osnova je čovjekova opstanka. Premda je problem suživota čovjeka i prirode prisutan kroz cijelu povijest, povijest planske zaštite biljnog i životinjskog svijeta ne seže dalje od osamnaestog stoljeća (URL-1). S prvom i drugom industrijskom revolucijom u intenzivnu su uporabu ušli raznovrsni prirodni resursi, a njihova eksploatacija značajno je narušila dotadašnju prirodnu harmoniju. Zato je bilo potrebno izraditi dugoročne planove zaštite okoliša i iskorištavanja prirodnih resursa koji su uključili i temeljita istraživanja stanja nekog područja – prisutnog biljnog i životinjskog svijeta – analizu ugroženosti, rasprostranjenosti i vrijednosti, analizu pedoloških i geoloških karakteristika tla te studije o zahtjevima postavljenim za pojedinu biljnu i životinjsku vrstu na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. U okviru organiziranog planiranja, neizostavna je kvalitetna geoprostorna podrška – ispravno prikupljena i dokumentirana, pravilno vizualizirana te dostupna za interdisciplinarnu uporabu.

Upravo s ciljem organiziranja dugoročne zaštite okoliša kao pitanja kojeg treba rješavati na globalnoj razini iako je zasnovan na lokalnim problemima (Vlašić i Vlašić Feketija, 2006), države članice Europske Unije inicirale su stvaranje ekološke mreže Natura 2000.

Tu mrežu čine područja posebne zaštite (Special Protection Areas – SPA) te posebna područja očuvanja (Special Areas of Conservation – SAC) odabrana za sve ostale europske vrste i stanišne tipove 54

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prema Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (European Economic Community, 1992).

Paralelno s izradom direktiva koje su izravno povezane sa zaštitom flore i faune, Europska zajednica radila je na izradi direktive kojom bi se definirala uspostava infrastrukture prostornih podataka, pritom uzimajući u obzir raznovrsne političke i strukturalne okolnosti u regijama Zajednice (European Parliament, 2007). Godine 2007. usvojena je Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije (IPP) u Europskoj zajednici (Infrastructure for Spatial Information in the European Community, INSPIRE). Tom direktivom potaknuto je rješavanje problema povezanih uz pristup, pohranu, razmjenu i korištenje prostornih podataka te je započeo proces stvaranja specifikacija za homogenizaciju prostornih podataka i s njima povezanih metapodataka. Prema definiciji INSPIRE direktive zaštićena područja mogu se nalaziti na kopnu ili moru te mogu biti u javnom ili privatnom vlasništvu. To su u pravilu područja s prirodnim i biološkim dobrom, izgrađenim objektima osobite povijesne i arheološke vrijednosti, objektima kulturne vrijednosti te mjestima posebne geološke, hidrogeološke i geomorfološke vrijednosti.

U Republici Hrvatskoj do sada je izrađeno više sustava prostornih podataka povezanih sa zaštitom prirode i okoliša – GIS portal zaštite prirode Ministarstva kulture, Geo portal - rijeka Sava, prijed-

Grgić, M., Varga, M. (2013): Uspostava ekološke mreže Natura 2000 i uloga INSPIRE direktive Ekscentar, br. 16, pp. 54-57

log Natura 2000 ekološke mreže, Interaktivna karta područja od posebne važnosti za zaštitu prirode (ASCI područja) i drugi. Iako su svi sustavi tematski slični i sadrže podatke koji se djelomično ili potpuno preklapaju – analiza, način korištenja, razmjena i manipulacija podatcima koje sadrže nisu unificirani. Upravo se izradom tehničkih specifikacija i propisa u okviru INSPIRE direktive nastoje riješiti problemi te vrste.

2. Definicije zaštite prirode i okoliša i njihov razvoj Zaštita okoliša ili zaštita prirode u okviru znanosti koja je kasnije nazvana ekologijom mijenjala je kroz povijest oblike i definicije ovisno o načinu na koji je čovjek ovisio o prirodi. Zaštita okoliša predstavlja usmjereno djelovanje čovjeka na sprječavanje, smanjivanje ili otklanjanje šteta nanesenih okolini u kojoj čovjek obitava, iz koje crpi resurse ili utječe svojim djelovanjem (Tišma i dr., 2009). Zaštita prirode predstavlja usmjereno djelovanje čovjeka na održavanje nesmetanog razvoja i prirodne cirkulacije prirode na temelju samoregulacije koristeći pretežno biološka rješenja bez izravnog uplitanja čovjekovih interesa ili potreba.

Pojam ekologije prvi je upotrijebio 1866. godine njemački biolog Ernst Haeckel kako bi označio učenje o vezi biljnog i životinjskog svijeta s njihovim okruženjem (Odum i Barret, 2004.). S vremenom se ekologija razvija u sintezu svih znanstvenih disciplina koje promatraju vezu između živih bića i njihova okoliša. Danas se ekologija definira kao znanost koja se bavi proučavanjem okoliša i njegova utjecaja na one koji u njemu obitavaju s ciljem dugoročne zaštite. Ekologija promatra organizme i kruženje tvari u prirodi, a istraživanja u okviru ekologije su interdisciplinarna te često uključuju znanstvene discipline kao što su: genetika, molekularna biologija, biokemija, organska kemija, fiziologija i dr. (Odum i Barret, 2004.).

2.1. Razvoj zaštite okoliša na području Europske Unije Europska ekonomska zajednica (kasnije Europska Unija) nastala je 1957. godine s ciljem povezivanja u ekonomski trgovinski blok koji bi konkurirao SAD-u, Dalekom istoku i drugim gospodarstvima svijeta. S vremenom su pitanja vezana uz zaštitu okoliša nadjačala ekonomska pitanja pa su se europske države orijentirale ujedinjavanju kako bi se osigurali uvjeti za održivi razvitak. Zato je uspostavljena legislativna osnova u skladu s pravom okoliša (Vlašić i Vlašić Feketija, 2006).

Razvoj legislativne osnove odvijao se u više programa aktivnosti za zaštitu okoliša Europske Unije (Environmental Action Programmes - EAP). Do danas je provedeno šest programa, a krajem 2012. godine otvoren je natječaj za prijedloge sedmog programa zaštite okoliša (URL-2). Programima je uvedeno restriktivno zakonodavstvo te su uvedeni poticaji ekološki prihvatljivoj industriji. Budući programi morat će se okrenuti ekonomskom aspektu zaštite okoliša odnosno smanjivanju potrošnje energije i sirovina u proizvodnim procesima (Vlašić i Vlašić Feketija, 2006).

2.2. Razvoj zaštite okoliša na području Republike Hrvatske Republika Hrvatska je kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj Uniji morala usvojiti niz zakonskih odredbi te uskladiti norme o zaštiti okoliša. Ti se propisi odnose na onečišćenje zraka i vode, kemikalije, zbrinjavanje otpada, biotehnologiju, zaštitu od radioaktivnog zračenja i očuvanje prirodnih izvora (Vlašić i Vlašić Feketija, 2006), a prihvaćeni su s ciljem osiguranja ekološki održivog razvoja države. Hrvatska danas ima niz zakona kojima se štite priroda i okoliš, a njima krovni zakon je Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07).

2.3. Specifikacija o zaštićenim područjima Ulaskom u Europsku Uniju Hrvatska će prihvatiti i Specifikaci-

Stručni članci

ju o zaštićenim područjima (u daljnjem tekstu: Specifikacija) koja definira izradu i homogenizaciju prostornih podatka o zaštićenim područjima u okviru uspostave europske infrastrukture prostornih podataka. Specifikacija je realizacija INSPIRE direktive, a pisana je u skladu s prethodno publiciranim direktivama i propisima od kojih su neke: Direktiva o zaštiti prirodnih staništa (1992) (European Economic Community, 1992), Direktiva o pticama, Direktiva o vodama, UNESCO Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (1975), Konvencija iz Ramsara (1971), Konvencija iz Barcelone (1976), Konvencija iz Helsinkija (1974), OSPAR konvencija (1992) i nacionalni zakoni europskih zemalja.

Specifikacijom su opisani predviđeni načini korištenja podataka o zaštićenim područjima (URL-3): •• izrada izvješća o zaštićenim europskim područjima (Natura2000); prije svega za nacionalne vlade, Europsku komisiju i agencije za zaštitu okoliša, •• proučavanje zaštićenih područja na lokalnom i regionalnom nivou za civilne korisnike, •• analiza i vizualizacija zaštićenih područja na lokalnom i regionalnom nivou kao potpora donošenju odluka i ispitivanju utjecaja na okoliš, •• znanstvene i znanstveno-stručne studije, •• različiti zadaci prema obvezama i propisima Europske Unije.

2.3.1 Atributi zaštićenih područja Zaštićena područja opisuju se unutar INSPIRE infrastrukture prostornih podataka atributima i metapodatcima, a značajni su: identifikator zaštićenog područja, geometrija zaštićenog područja, vrijeme proglašenja zaštite, kriterij zaštite i model zaštite. Opis atributa za čije su prikupljanje, homogenizaciju, standardizaciju, održavanje i uporabu zaduženi geodetski stručnjaci dani su u nastavku.

Zaštićeno područje se definira u apsolutnom smislu što znači da granica nije ovisna o drugim načinima definiranja (administrativnim, katastarskim itd.). Uz definirane granice, zaštićeno područje mora imati poznatu lokaciju i površinu te biti definirano važećim formalnim i legalnim propisom.

Za prostorne podatke o zaštićenim područjima koji ulaze ili se prilagođavaju korištenju u INSPIRE IPP definiran je položajni i vremenski sustav. Prostorni setovi podataka trebaju biti u ETRS89 referentnom koordinatnom sustavu (European Terrestrial Reference System, 1989), dok se u područjima van definicije ETRS89 preporuča korištenje ITRS referentnog koordinatnog sustava (International Terrestrial Reference System) ili njemu kompatibilnog sustava. U tom slučaju, kompatibilni sustav treba biti definiran u odnosu na ITRS, a njihova međusobna veza mora biti jasno definirana i poznata (prema ISO 19111) (URL-3).

Prema Specifikaciji, prostorni setovi podataka trebali bi biti u: •• trodimenzionalnom koordinatnom referentnom sustavu (Kartezijeve ili geodetske koordinate) i odnositi se na GRS80 elipsoid, •• dvodimenzionalnom referentnom koordinatnom sustavu (dvodimenzionalne geodetske koordinate, ravninske koordinate u Lambertovoj azimutalnoj ekvivalentnoj projekciji, u Lambertovoj konformnoj konusnoj projekciji ili u Transverzalnoj Mercatorovoj projekciji) i odnositi se na GRS80 elipsoid.

Ukoliko se koristi složeni referentni koordinatni sustav tada se: •• za položajnu komponentu treba koristiti jedan od prethodno navedenih dvodimenzionalnih sustava, •• za visine na kopnu treba koristiti Europski referentni visinski sustav (European Vertical Reference System) koji je prema definiciji povezan s poljem ubrzanja sile teže Zemlje.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

55

Grgić, M., Varga, M. (2013): Uspostava ekološke mreže Natura 2000 i uloga INSPIRE direktive Ekscentar, br. 16, pp. 54-57

Stručni članci

Vremenski referentni sustav definiran je datumom i vremenom. Za datum je potrebno koristiti Gregorijanski kalendar, a za vrijeme Univerzalno koordinirano vrijeme (Coordinated Universal time - UTC) ili lokalno vrijeme uz naznaku vremenske zone u odnosu na UTC (URL-3).

3. Natura 2000 Zbog činjenice da se dugoročna zaštita biljnog i životinjskog svijeta nekog područja ne može postići zaštitom izoliranih dijelova prirode, Europska Unija je definirala ekološku mrežu Natura 2000.

Ta mreža ugroženih vrsta i stanišnih tipova na području Europe neovisna je o nacionalnim, političkim i administrativnim granicama, a njen cilj je odgovoriti na zahtjeve za očuvanjem biološke raznolikosti u Europi koja je značajno narušena u posljednjim desetljećima.

Legislativni temelj za izradu mreže Natura 2000 donesen je Direktivom o zaštiti ptica (European Parliament, 2009) i Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (European Economic Community, 1992). Tim direktivama reguliraju se aktivnosti koje se mogu provoditi nad biljnim i životinjskim svijetom, ali i njeno očuvanje u budućnosti. Navedenim su direktivama jasno ograničeni lov i trgovina vrstama te iskorištavanje staništa unutar posebno važnih područja.

Svaka država članica Europske Unije dužna je u mrežu Natura 2000 uključiti najvažnija područja za svaku pojedinu vrstu i stanišni tip naveden u odgovarajućim dodatcima direktiva. Širenjem Europske Unije te otkrivanjem novih ugroženih vrsta i staništa europskih prostora, ekološka mreža Natura 2000 kontinuirano se proširuje.

Sukladno Direktivi o zaštiti ptica, za ptičje vrste države proglašavaju područja posebne zaštite (SPA). Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore pokriva sve ostale europske vrste i stanišne tipove za koje su države članice obvezne predložiti posebna područja očuvanja (SAC). Ove dvije zaštićene skupine područja čine mrežu Natura 2000 (Duplić i dr., 2012).

Direktiva o očuvanju ptica koje slobodno žive u prirodi (European Parliament, 2009) Vijeća europskih zajednica usvojena je 1979. godine kako bi se spriječio nagli pad raznolikosti ptica, uglavnom selica, s kojim se europski teritorij suočio. Prema ovoj direktivi članice Europske Unije samostalno definiraju područja posebne zaštite.

Europska Unija prihvatila je Direktivu o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (European Economic Community, 1992) 1992. godine s ciljem proširivanja opsega zaštite životinjskog svijeta u odnosu na Direktivu o pticama. Njom je obuhvaćeno više od 1000 životinjskih vrsta te više od 230 stanišnih tipova koji se objedinjuju u posebna područja očuvanja (SAC).

Slika 3.1. Podjela Europske Unije s državama kandidatkinjama za pristup po biogeografskim regijama (Duplić i dr., 2012)

56

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Država članica za svaku zaštićenu biljnu ili životinjsku vrstu te staništa navedena u dodacima Direktive predlaže područja koja bi se trebala uključiti u posebna područja očuvanja ekološke mreže Natura 2000 u obliku pSCI područja (proposed Sites of Community Importance). Europska Unija podijeljena je u devet kopnenih biogeografskih regija koje su svaka za sebe karakteristične po vegetaciji, klimi, topografiji i geologiji (Slika 3.1.). Tih devet regija su: alpinska, kontinentalna, mediteranska, panonska, stepska, borealna, atlantska, crnomorska i makaronezijska, od kojih se kroz Hrvatsku protežu samo tri regije: alpinska, kontinentalna i mediteranska.

Država pristupnica Europskoj Uniji može na vlastiti zahtjev predložiti dopunu direktiva koje je propisala Europska Unija. Republika Hrvatska u svom je postupku pristupanja Uniji zatražila dopunu Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore s 13 vrsta biljnog i životinjskog svijeta (dinarski voluhar, mosorska gušterica, planinski žutokrug, oštrulja, mekousna, podustva, podbila, vrgoračka gobica, svalić, makal, dalmatinski okaš, velebitska degenija i oštroglava gušterica) te dva stanišna tipa karakteristična za područje Republike Hrvatske (sedrene barijere krških rijeka te submediteranski travnjaci sveze) (Duplić i dr., 2012).

3.1. Izrada prijedloga posebnih područja očuvanja i izbor područja posebne zaštite Postupak izrade prijedloga posebnih područja (pSCI) očuvanja uključuje složene postupke evaluacije određenog geografskog područja prema biološkim vrijednostima, stupnju očuvanja te položajnim karakteristikama u skladu s naputcima Direktive o staništima. Izrada prijedloga multidisciplinaran je proces koji vrlo često prelazi teritorijalne granice te zahtijeva međunarodnu suradnju.

U Republici Hrvatskoj početni odabir SPA područja izvršio je Zavod za ornitologiju HAZU u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode (DZZP) tijekom pripreme Ekološke mreže RH koju je Vlada RH usvojila 2007. godine (NN 109/07). Prijedlog SPA područja mreže dopunjen je nacionalno važnim vrstama za koje su postojali podatci o rasprostranjenosti u obliku pripremljenih distribucijskih karata za potrebe izrade Crvenih knjiga. U obzir su uzete IUCN (International Union for Conservation of Nature) kategorije ugroženosti CR, EN i VU (CR – kritično ugrožene vrste, EN – ugrožene vrste, VU – osjetljive vrste) te podatci iz više Crvenih knjiga hrvatskih autora (Duplić i dr., 2012).

Postupak izrade prostorne podloge ekološke mreže Prijedlozi posebnih područja očuvanja i područja posebne zaštite objedinjeni su u jedan set prostornih podataka prijedloga ekološke mreže Natura 2000 za čiju je izradu bio zadužen DZZP kao institucija zadužena za stručne poslove zaštite prirode i okoliša prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05). Izrada prijedloga započela je 2001. godine kroz projekt Europske agencije za okoliš (European Environment Agency – EEA) - Smaragdna mreža (Emerald Network) kojom su izrađeni temelji za uspostavljanje baze prostornih podataka o zaštićenim područjima. Tim projektom definirane su vrste biljnog i životinjskog svijeta od interesa i njihovo rasprostiranje te su izrađene karte rasprostranjenosti za odabrane vrste i stanišne tipove. Realizacijom projekta Smaragdne mreže uspostavljena su područja od posebne važnosti za zaštitu prirode (Areas of Special Conservation Interest – ASCI) koja su postala potencijalna područja Natura 2000 ekološke mreže. Za sva ASCI područja u digitalnom obliku izrađene su granice za korištenje u geografskim informacijskim sustavima (granice su definirane u ESRI shapefile) te je izrađena interaktivna karta ASCI područja.

Od 2002. do 2006. godine prostorni i drugi podatci dobiveni projektom Smaragdna mreža nadopunjeni su i ažurirani tijekom projekata uspostave nacionalne ekološke mreže LIFE III i uspostave ekološke mreže Natura 2000. Tako je stvorena baza prostornih podataka i pripadajućih metapodataka koji su naposljetku integrirani

Grgić, M., Varga, M. (2013): Uspostava ekološke mreže Natura 2000 i uloga INSPIRE direktive Ekscentar, br. 16, pp. 54-57

Stručni članci

dručje, koje je poznato po biološkoj raznolikosti, udjelom površine predložene mreže u ukupnoj površini odudara od europskog prosjeka tako da Republika Hrvatska ima veći udio predloženih područja za očuvanje okoliša i prirode u odnosu na prosjek Europske Unije.

4. Zaključak U Republici Hrvatskoj do sada je, zbog potrebe za dugoročnom zaštitom prirode i okoliša, uspostavljeno ili se još uvijek uspostavlja više sustava za zaštitu okoliša i prirode, jedan od kojih je ekološka mreža Natura2000. Za članice Europske unije propisane su norme i specifikacije vezane za homogenizaciju i standardizaciju podataka koji bi trebali činiti sadržajnu osnovu sustava zaštite okoliša te istovremeno biti dostupni širokom spektru korisnika.

Od posebnog značaja za geodete uspostava je nacionalne infrastrukture prostornih podataka koja je neodvojivi dio ekoloških sustava zaštite okoliša. U tom je kontekstu od nacionalnog interesa prostorne podatke prikupiti ili prilagoditi, homogenizirati i unificirati te se tako uključiti u regionalni, a u budućnosti i globalni, proces izgradnje infrastrukture prostornih podataka s ciljem kvalitetnijeg, jednostavnijeg i ekonomičnijeg korištenja za konkretne zadatke. Taj interes dijeli i Republika Hrvatska pred kojom predstoji zadatak praktične realizacije odredbi i zakonskih regulativa koje će prihvatiti pri pristupanju Europskoj Uniji.

Slika 3.1. Prijedlog Natura 2000 područja Republike Hrvatske (URL-4)

u prijedlog zaštićenih područja ekološke mreže Natura 2000 na području Republike Hrvatske. Rezultat posljednje navedenog projekta bio je prvi hrvatski ekološki geoportal Geo portal – rijeka Sava koji u mrežnom okruženju pruža uvid u prostorne podatke velikog broja staništa od ekološkog interesa Republike Hrvatske.

Kako bi se upotpunili prostorni podatci prijedloga ekološke mreže Natura 2000, a zbog manjkavih podataka o morskim područjima koja bi se zbog svoje biološke raznolikosti trebala uključiti u ekološku mrežu, DZZP proveo je projekt IPA 2007 – Identifikacija i uspostavljanje morskog dijela mreže Natura 2000 u Hrvatskoj – Marine Natura 2000. Iako su tim projektom značajna sredstva utrošena u kartiranje područja od interesa, dio mora, posebno van granica teritorijalnog mora ostao je neistražen i morat će se kartirati u budućnosti kada se za to osiguraju sredstva i tehnički uvjeti.

Konačni prijedlog Natura 2000 mreže dobiven je u okviru PHARE projekta i financiranjem kroz Državni proračun kojima su provedena usuglašavanja granica područja ekološke mreže terenskim uvidom i koordinacijom na lokalnim razinama. Tako su područja Natura 2000 mreže utvrđena preklapanjem u GIS softveru (ArcGIS 9.3.1) i iscrtavanjem prema topografskoj karti mjerila 1:25000 i ortofoto kartama, dok su manja područja iscrtana na podlozi katastarskih planova. Područja za šumske vrste i šumske stanišne tipove utvrđena su prema granicama šumskih odjela i odsjeka (baza podataka Hrvatskih šuma d.o.o. dostavljana Zavodu za potrebe izrade prijedloga mreže Natura 2000). Prilikom određivanja granica uzeti su u obzir ekološki zahtjevi vrsta i rasprostranjenost stanišnih tipova, ali i umjetne granice na terenu – rubovi cesta, željeznica, kanala, rijeka, šumskih putova i sl. Prijedlog ekološke mreže Natura 2000 sastoji se od 580 poligonskih pSCI područja, 176 točkastih pSCI područja (špiljski objekti) te 38 poligonskih SPA područja (Slika 3.1.1.).

Podaci o udjelu površine predložene ekološke mreže u odnosu na površinu države u skladu su s podatcima prosječnih europskih država za područje kontinentalne Hrvatske. Međutim, krško po-

Literatura ›› Duplić, A., Plavac, I., Radović, J., Rodić, P., Topić, R., (2012), Prijedlog ekološke mreže Natura 2000, Zagreb: Državni zavod za zaštitu prirode. ›› European Economic Community, (1992), Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora, no. 206. ›› European Parliament, (2007), Directive 2007/2/EC of the European Parliament and of the Council of 14 March 2007 establishing an Infrastructure for Spatial Information in the European Community (INSPIRE), Official Journal of the European Union, no. 108. ›› European Parliament, (2009), Directive 2009/147/EC of the European Parliament and of the Council of 30 November 2009 on the conservation of wild birds, Official Journal of the European Union, no. 20. ›› Narodne novine, (2007), Zakon o zaštiti okoliša, Republika Hrvatska, vol. 2007, no. 110, Zagreb, Hrvatska. ›› Odum, E. P., Barret, G. W., (2004), Fundamentals of Ecology, Fifth Edition, Philadelphia: Thomson Brooks/Cole. ›› Tišma, S., Šućur, M., Škunca, O., Preradović, N., Piasevoli, S., Montan, V. i dr., (2009), Minivodič za poslovnu zajednicu, Zagreb: EU CARDS projekt, Institut za međunarodne odnose. ›› Vlašić, I., Vlašić Feketija, M., (2006), Pridruživanje Hrvatske Europskoj Uniji - Izazovi sudjelovanja, četvrti svezak, Zagreb: Institut za javne financije. ›› URL-1: History of Ecology, [Internet],<raspoloživo na: http:// www.environment.gen.tr/history-of-ecology.html, [pristupljeno 14.3.2013.] ›› URL-2: European Commission, Proposal for a new EU Environment Action Programme to 2020, [Internet],<raspoloživo na: http://www.environment.gen.tr/ history-of-ecology.html, [pristupljeno 15.3.2013.] ›› URL-3: INSPIRE Specifikacija o zaštićenim područjima, [Internet],<raspoloživo na: http://inspire.ec.europa.eu/index. cfm/pageid/2, [pristupljeno 28.2.2013.] ›› URL-4: Natura 2000 u Hrvatskoj, Prijedlog Natura 2000 područja u Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu prirode, [Internet],<raspoloživo na: http://natura2000.dzzp.hr/natura/, [pristupljeno 18.3.2013.]

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

57

Stručni članci

Bečirević, D., Dragčević, D., Maganić, J., Opatić, K., Županović, Lj. (2013): Geodetic works in research and development plan in remediation of landslide Kostanjek Ekscentar, br. 16, pp. 58-61

Diana Bečirević univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

Daria Dragčević, mag. ing. geod. et geoinf.

Jakov Maganić, mag. ing. geod. et geoinf.

Kristina Opatić, mag. ing. geod. et geoinf.

Ljerka Županović, mag. ing. geod. et geoinf.

► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: dbecirevic@geof.hr ► Geo-BT d.o.o., Zabok, Lug Zabočki 10/E, e-mail: ddragcevic@gmail.com

► Livnoputovi d.o.o., Gabrijela Jurkića 8a, 80101 Livno, BiH, e-mail: jmaganic@gmail.com ► Geostudio d.o.o., Poreč, Palacina 14, e-mail: opatic.kristina@gmail.com

► Hrvatske vode, Vukovarska 35, 21000 Split, e-mail: ljzupanovic@gmail.com

Geodetic works in research and development plan in remediation of landslide kostanjek Summary: Modern surveyors play an important role in the field of disaster and risk management. Nowadays in most cases results of

their measurements take part in a multidisciplinary study. Projects main idea was realized during 2011 and 2012 within the frame of scientific Japanese-Croatian project and will be continued. According to the previous studies landslide Kostanjek is the largest active landslide in Croatia and since its activation in 1963, it has caused substantial damage to local infrastructure. Different surveying methods were implemented in several phases. In each phase, survey method and required accuracies, were adjusted to the needs of further research. It is significant that the results obtained using different surveying methods has showed important role of geodesy in managing high-risk areas such as landslides.

Keywords: City of Zagreb, landslide Kostanjek, surveying methods, high-risk areas

This year landslide Kostanjek marks 50 years since its first activation. Experts, local authorities and general public are aware of the dangers that natural hazards, such as a landslides, carries. Whole project was realized in three phases. First phase was determination of displacement with relative static method in order to establish integrated monitoring system in real time (February of 2012). Second phase was scrutiny of housing facilities with visible changes (May of 2012). Third phase was measurement of shift and deformation of well with visible changes due to landslide movements (May of 2012).

1. Landslide Kostanjek According to the previous studies landslide Kostanjek is the largest active landslide in the Republic of Croatia. It is located at the western part of the City of Zagreb, in residential area at the base of the south western slope of Medvednica (1033 m). Landslide Kostanjek was initially activated in 1963, but its remediation hasn’t been done until now. Since its activation the landslide has caused substantial damage to buildings and infrastructure in the residential zone.

Landslide was mainly caused by anthropogenic factors, including mining and excavation from an open pit of marl quarry at the toe part of the landslide. The cement factory was established in 1907 and the production of cement began in 1908. After a longer period of time in 1963 began the excavation of marl from an open mine in the vicinity of the factory using blasting technique. Immediately after blasting, the initial damages occurred on the factory buildings and other structures including settlement and fractures. Conducted geotechnical field investigations revealed that swelling of the unloaded marl layers caused by the excavation is the possible cause of the damage. Several years later, analyzing the occurred movements it was concluded that the displacements could not be caused by swe58

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

lling. Excavation in the quarry stopped in 1988 after it was realized that mining and excavation of marl are the main triggering factors of the landslide.

A review of landslide investigations and interpretations of engineering-geological model was given by Ortolan (1996). The conclusions about the landslide model were based and determined upon relatively poor data, including borehole data from 1931, 1972 and 1988 and data from geophysical measurements collected in 1989.

Geodetic measurements, including classic geodetic and GPS measurement and the interpretation of aerial photo stereo pairs from different time periods showed the range of the movement in landslide area from 3 m to 5 m since 1988 to 1999.

The Kostanjek landslide is reactivated, translational landslide without a clearly defined main scarp and landslide borders. It extends over an area of approximately 1.2 km2 with a total volume of displaced mass of 32.6 x 106 m3. Displacement differences on the landslide surface (defined at approximately 110 points) were interpreted as movements on three different sliding surfaces, the deepest at 90 m and two sub parallel sliding surfaces at depths of 65 m and 50 m. The positions of the sliding surfaces were defined on the basis of unfavourably oriented bedding planes of sediments and sedimentary rocks of Sarmatian and Pannonian age.

The landslide caused extensive damage, including cracks on numerous buildings and facilities, tilting of buildings, poles and trees, wells cut by sliding, significant subsidence within the slide and uplifting at the foot of the landslide. Significant damage also occurred in an abandoned marl transportation tunnel that extended through the landslide body. Damages on buildings, facilities and residential houses imply that the movement of the landslide has slowed, but different parts of the landslide continue to move (Krkač et al. 2011).

Bečirević, D., Dragčević, D., Maganić, J., Opatić, K., Županović, Lj. (2013): Geodetic works in research and development plan in remediation of landslide Kostanjek Ekscentar, br. 16, pp. 58-61

Slika 2.1. Base line processing in TBC

Stručni članci

Slika 2.2. Network adjustment in TBC

2. Movements of the landslide Kostanjek in period from 1963 to 2012 First phase of the project was survey of the GPS network established in 2009 on wider area of landslide. Measurements were conducted in collaboration with geodetic company Geomatics Smolčak Ltd., Faculty of Geodesy University of Zagreb that provided necessary equipment and with scientists from Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering University of Zagreb that led initial research on GPS network within earlier mentioned Croatian-Japanese project.

First phase included: •• Collecting necessary documentation, drafting conceptual solution in terms of equipment, required accuracy and method of measurement •• Survey of the GPS network using relative static method •• Processing of received data and GPS network adjustment •• Determination of landslide movements between 2009 and 2012 Field work was divided in two parts. Before the survey, reconnaissance of the network was necessary in order to check and record the condition of existing network points. GPS network on landslide Kostanjek initially consisted of 43 points, of which 8 were stabilized before 20 years, while others were stabilized in September 2009.

Coordinates of all points were determined in October 2009 and in

Slika 2.3. Movement of vectors (mm)

March 2010. After reconnaissance it was found out that points 105 and 119 were damaged, points 111, 112 and 122 were unstable, points 128 and 132 removed, and point 5 was inaccessible so total of 35 points were finally observed.

The next phase was network survey. Survey was conducted on February 2nd 2012 from 10:00 to 15:00 using relative static method.

Equipment that was used consisted of Trimble R8 GNSS receivers and Trimble R5 GPS receivers with corresponding Zephyr Geodetic antennas. These GNSS/GPS receivers were, due to their precision, efficiency, user friendly and resistance to low temperatures, an excellent choice considering that the measurements were carried out at very low temperatures. There were no difficulties during field observations.

During GPS observations following conditions were fulfilled: points were observed with dual-frequency GPS/GNSS receivers with elevation mask of 10° and registration interval of 5 sec. Duration of measurement on each point was 45 min. Post processing of collected data was done using Trimble Business Centre (TBC) software, and included processing and optimization of vectors and network adjustment. GPS observations were conducted within CROPOS (CROatian POsitioning System) using geodetic precision positioning service (GPPS). Three virtual reference stations (VRS) were downloaded in RINEX format for the period of observation.

Total of 105 base lines were processed (Figure 2.1). Based on the indicators of the quality (Ratio, PDOP, RDOP, RMS) vectors that did not meet the criteria were excluded from further processing.

Network adjustment was done using least squares method and virtual reference stations were fixed in the adjustment (Figure 3.2).

In past surveys coordinates were determined in old Croatian state coordinate system - HDKS. To compare coordinates it was necessary to transform coordinates from global ETRS89 to local state coordinate system HDKS (5th zone), using unique parameters for the City of Zagreb. Ellipsoid heights were transformed to orthometric heights using geoid undulation.

Horizontal and vertical movements of each observed point were determined based on the difference in coordinates and height between two last epochs (2009 and 2012). Limit value of 3 cm was

Slika 2.4.a Horizontal movement of landslide Kostanjek in period from 2009. to 2012.; Figure 2.4b Comparison of horizontal movements between epoch 2009.2012. and epoch 1963.-1988

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

59

Stručni članci

Bečirević, D., Dragčević, D., Maganić, J., Opatić, K., Županović, Lj. (2013): Geodetic works in research and development plan in remediation of landslide Kostanjek Ekscentar, br. 16, pp. 58-61

meter will be installed in boreholes. Few accelerometers will also be installed on landslide surface. Automatic measuring devices will be used to measure meteorological, groundwater and subsurface seismic conditions. Piezometers, inclinometers and extensometers will be installed in the central part of the landslide body while extensometers will be installed at the top and abeam parts of the landside.

All monitoring equipment will be connected in one system with continuous monitoring and export of the data to a central computer unit. This real time transmission enables an early warning system for landslide hazard establishment, when measured values exceed defined limits. An early warning system for possible landslide occurrence and assessment of landslide risk will be established based on the monitoring results.

Slika 3.1. Monitoring plan for landslide Kostanjek

chosen to emphasize bigger movements (Figure 2.3).

Results obtained in 2012 were compared with results from previous studies. Figure 2.4a shows horizontal movements in range from 6 mm to 92 mm in time period of 2 years and 4 months (from 2009 to 2012). Figure 2.4b presents horizontal movements derived from aerofotogrametric data from several epochs in time period from 1963 to 1988 in comparison with movements in period from 2009 to 2012. Movements in period from 1963 to 1988 range from 2 m to 6 m and differ in direction and value in different parts of landscape.

Based on comparisons of landslide displacements from different periods over last 50 years it’s clear that the landslide is still active, and that directions of landslide movements, registered in the period from 2009 to 2012, largely coincide with the direction of movement in period from 1963 to 1988. These conclusions as well as the results of measurements are important data for planning of an integrated system for monitoring landslide Kostanjek in real time (Županović et al. 2012).

4. Shift and deformation of local infrastructure According to the current described situation on Kostanjek, land sliding has caused severe damage of local infrastructure. Whereas area of Kostanjek landslide is highly populated deformations are visible on household facilities and they cause major problems and financial outlays for its residents.

Within this project five houses with evident deformations, cracks and tilt caused by land sliding were measured (figure 4.1).

For more precisely analysis we measured the objects which are located at different parts of landslide. On the basis of the obtained coordinates of the top and the bottom of the house, it was possible to calculate the angle of the slope relative to the direction of the north. Simple 3D models of houses were made in order to compare their tilt with landslide slope and movement. (figure 4.2).

Calculated values of the slope of the house were compared with SAGA digital terrain model and it showed that slope of houses coincides with the slope of terrain.

3. Real time monitoring and development of early warning systems for landslide Kostanjek Project “Risk Identification and Land-Use Planning for Disaster Mitigation of Landslides and Floods in Croatia” started in 2009, as one of the projects in program “Science and Technology Research Partnership for Sustainable Development” – SATREPS and is financed

by Japan Agency for Science and Technology – JST and Japan International Cooperation Agency – JICA. Within the framework of working group 1 of Japanese-Croatian project, real time monitoring system on Kostanjek landslide will be installed.

The monitoring system will contain 40 geodetic and geotechnical sensors for landslide movement monitoring and determination of sliding triggers (Figure 3.1). Geodetic sensors will measure landslide movements in real time with 15 GNSS receivers installed on landslide surface. Movements within the landslide body will be measured with geotechnical sensors. That includes ten extensometers and inclinometer. Piezometers that measure groundwater level and accelero-

Slika 4.1. Monitoring plan for landslide Kostanjek

Slika 4.2. Facility No. 3 a) house b) DTM c) simple 3D model

60

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Bečirević, D., Dragčević, D., Maganić, J., Opatić, K., Županović, Lj. (2013): Geodetic works in research and development plan in remediation of landslide Kostanjek Ekscentar, br. 16, pp. 58-61

Slika 5.1. Analysed well

Slika 5.2. Cross sections on the upper side of the well

5. Shift and deformation of the well Due to the lack of boreholes and piezometers, geologists have been using private wells for hydrological researches, such as measurement of water level, geochemical analysis etc. There are more than hundred wells located around and in the landslide area, varying in depth from 4 to 33 meters. Water in wells is mainly derived from the shallowest aquifer related to superficial deposits and top zone of weathered marl sediments. Inspections of the opened wells have shown shifts and deformations due to landslide movements.

Primary objective of this research was measurement of shift and deformation of particular well (Figure 5.1) near north western border of landslide, while the final goal was to determine the direction and displacement of landslide movement in the vicinity of the well to develop landslide model for the particular well.

Analysed well is located right by the house which also shows visible shifts and deformations due to landslide movements. It is important to note that shift and deformation of this well represent landslide movement probably better than displacement and shifting of the house, because damaged zone in the well is located near the sliding surface, while the house which behaves as one solid body, does not necessarily move as the landslide moves.

It was necessary to determine direction and size of the shift of

Stručni članci

Slika 5.3. Measurement of cross sections

the well. Water level of analysed well was 5.57 m below the top of the well. First cross section of the well (blue) was determined for the top of the well, beneath the concrete plate (Figure 5.2), using direct method with measuring tape and wooden rod with centimetre scale.

Second cross section of the well (red) was measured right above the water level, using plumb on the wooden rod with centimetre scale.

However, it was impossible to place the plumb on the very inner side of the well due to the deformation and the outward shift of the well, so an estimation of the shift was made. Due to measurement technique and working conditions accuracy of the estimated shift was 0.10 m. After the cross sections were drawn out on the upper side of the plate, they were measured using total station (Figure 5.3). Cross sections were used for creation of 3D model of the well, which is the best way to present the size of the shift and shape of deformation (Figure 5.4, 5.5).

Conclusion Kostanjek Landslide is the largest active landslide in Croatia and since it's activation in 1963 it has caused substantial damage including cracks, significant tilting and subsidence of numerous objects.

The topic has been extremely important for local administration which has got a plan for recovery of landslides since 2001.

Whereas Kostanjek landslide is highly populated urban area it is important to have integrated sensors in an early warning system.

Note This article is shortened version of student paper which took first place in category Geodesy, Topography on the first CLGE (The council of European Geodetic Surveyors) student contest.

Slika 5.4. 3D model of analysed well

Slika 5.5. 3D model of analysed well

Slika 5.6. Layout view of the well

References ›› Krkač, M., Mihalić, S., Ferić, P., Podolszki, L., Toševski, A., Arbanas, Ž. (2011): Japanese-Croatian Project: Preliminary investigations of the Kostanjek landslide, Proc. 2nd World Landslide Forum, 3-9 October 2011, Rome, Italy. ›› Županović, LJ., Opatić, K., Bernat, S. (2012): Određivanje pomaka klizišta Kostanjek relativnom statičkom metodom, Ekscentar no. 15, pp. 46-53. ›› Ortolan, Ž. (1996): Development of 3D engineering geological model of deep landslide with multiple sliding surfaces (Example of the Kostanjek Landslide). PhD thesis. Faculty of mining, geology and petroleum engineering, University of Zagreb, Zagreb, Croatia. ›› URL-1: Alleninste, [Internet],<raspoloživo na: http://www. alleninst.com/pdfs/r8.pdf> [pristupljeno 1. 7. 2012.] ›› URL-2: California Surveying and Drafting Supply Inc, [Internet],<raspoloživo na http://www.csdsinc.com/store/ images/TRMHNA313TA_lg.jpg> [pristupljeno 1. 7. 2012.] ›› URL-3: Korecgroup, [Internet],<raspoloživo na http://www. korecgroup.com/media/TrimbleM3.pdf> [pristupljeno 1. 7. 2012.]

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

61

Perić, A., Pleše, V., Slišković, I. (2013): Integracija senzora za navigaciju u zatvorenim prostorima Ekscentar, br. 16, pp. 62-66

Stručni članci Andrea Perić, univ.bacc.ing. geod. et. geoinf.

Vanja Pleše, univ.bacc.ing. geod. et. geoinf.

Iva Slišković, univ.bacc.ing. geod. et. geoinf.

► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: aperic@geof.hr

► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: vplese@geof.hr

► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: isliskovic@geof.hr

Integracija senzora za navigaciju u zatvorenim prostorima Sažetak: Ovaj rad je rezultat istraživanja o dosadašnjim postignućima u području pozicioniranja i navigacije u zatvorenom prostoru, kojem je kao podloga poslužio seminarski rad iz kolegija Integrirani sustavi u geomatici, na diplomskom studiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, smjer Geoinformatika. Danas se često postavlja pitanje kako odrediti svoju poziciju u zatvorenim prostorima gdje je dostupnost GPS signala ograničena te je stoga prisutna sve veća potreba za razvojem novih ili alternativnih metoda pozicioniranja i navigacije u takvom okruženju. Pri tome treba imati na umu da se još unazad nekoliko godina smatralo da je upotreba GPS-a u zatvorenim prostorima nemoguća, dok danas znamo da su te pretpostavke „srušene“. U radu će biti opisana propagacija GNSS signala u zatvorenom prostoru, kao i alternativne metode i tehnike kao što su pseudoliti, metode navigacije zasnovane na radio frekvenciji te integracija različitih senzora kojima se nastoje srušiti barijere navigacije u zatvorenim prostorima. Kroz konkretne primjere razvoja sustava za navigaciju u zatvorenim prostorima, kao što su Fing, Navatar, In-Location i drugi, opisat ćemo dosad istraživane alternativne metode navigacije. Kako smo svjedoci sve bržeg razvoja geoosposobljenog društva potaknutog svakodnevnim napretkom tehnologije jasno je da će brzi razvoj mikro-elektro mehaničkih sustava (MEMS) dovesti do minijaturizacije senzora koja će doprinijeti masovnijem razvoju alternativnih sustava pozicioniranja i navigacije. Iako se ovo područje intenzivno istražuje, još uvijek ne postoji konzistentan i svrsishodan sustav, što i dalje pruža dovoljno prostora za napredak.

Ključne riječi: navigacija u zatvorenom prostoru, integracija senzora, GNSS, pseudoliti

The integration of sensors for indoor navigation Summary: This paper is a result of current exploring in field of indoor positioning and navigation, which is based on paperwork made for subject Integrated systems in geomatics (master study of Geodetic faculty University of Zagreb, department of geomatics). Seeing that the question of indoor determination of position and navigation (where availability of GPS signal is limited) one of the most common today, it’s logical that alternative methods are needed. Although in the last couple of years it was considered indoor GPS was not possible, today things look different. In this paper indoor propagation of GNSS signal will be described, and usage of alternative methods and solutions as pseudolites, navigation methods based on radio frequency and integration of different sensors, all in purpose of indoor navigation. Some specific examples of system development like Fing, Navatar, In-Location are given in paper. Development in technology is very high, expectations are that sensor minimization will cause massive development of alternative positioning and navigation methods. Although the field is well explored there is still space for progress.

Keywords: indoor navigation, integrated sensors, GNSS, pseudos-satellites

1. UVOD U današnjem društvu prostorne informacije te njihova točnost postaju sve važnije, a aplikacije koje se odnose na određivanje korisnikove pozicije obuhvaćaju širok raspon uređaja, od mobilnih telefona do kontrolnih jedinica. Danas je GPS najpopularniji i najkorišteniji sustav pozicioniranja u svijetu. Međutim, često se javlja pitanje kako ćemo odrediti položaj u područjima gdje su GPS signali izuzetno slabi te je njihova upotreba ograničena, a ponekad čak i onemogućena (stambene zgrade, poslovne zgrade, trgovački centri...). Pogreške u detekciji signala mogu uzrokovati velike pogreške u određivanju pozicije. Ovaj nedostatak GPS tehnologije doveo je do razvoja velikog broja novih tehnologija pozicioniranja. Osnovni pristupi u razvoju novih tehnologija su: 62

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

•• r azvoj i upotreba posebnih visoko-osjetljivih prijamnika koji će moći detektirati i koristiti vrlo slabe i prigušene signale, •• korištenje signala od strane sustava koji primarno nisu namijenjeni pozicioniranju (mobilne i televizijske komunikacijske mreže), •• kombinacija navedenih pristupa.

Korištenje signala od strane sustava koji primarno nisu namijenjeni pozicioniranju je atraktivno rješenje jer se temelji na upotrebi već postojeće infrastrukture, ali točnost i pouzdanost je neusporediva s rezultatima GPS tehnologije. Pri rješavanju problema pozicioniranja i navigacije u zatvorenim prostorima može pomoći i

Perić, A., Pleše, V., Slišković, I. (2013): Integracija senzora za navigaciju u zatvorenim prostorima Ekscentar, br. 16, pp. 62-66

integracija različitih senzora. Iako integracija GPS-a s inercijalnim navigacijskim sustavom (INS) daje pouzdane i točne rezultate pozicioniranja, nema tendenciju ka rješavanju problema navigacije i mobilnosti korisnika unutar zgrada. Taj problem može se riješiti korištenjem i kombinacijom mrežno utemeljenih sustava za pozicioniranje (Bluetooth, Wi-Fi, WLAN). Danas je također sveprisutno korištenje GPS „pametnih“ telefona (Smartphone). Razlog njihovoj širokoj upotrebi je taj što nam mobilni uređaj osim kao uređaj za komunikaciju može poslužiti i kao osobni navigacijski uređaj. Zbog ograničenja GPS-a, navigacija u nepoznatim zgradama u većini slučajeva se još uvijek temelji na proučavanju karata izvješenih u hodnicima ili na nekim drugim vidljivim mjestima. Provedena istraživanja na temu navigacije u zatvorenim prostorima otkrila su svrsishodne tehnologije koje su opisane u nastavku.

2. PROPAGACIJA GNSS SIGNALA U ZATVORENIM PROSTORIMA Unazad nekoliko godina u istraživanjima i javnim radovima tvrdilo se kako GNSS signal nije upotrebljiv unutar zgrada. Neprestanim napretkom tehnologije zasnovane na čipovima i porastom procesorske snage, prijamnici postaju osjetljiviji na prijam signala što je samo jedan od koraka na putu do uspjeha navigacije u zatvorenim prostorima. U većini slučajeva, navigacijski signal ne dolazi do antene prijamnika direktnim putem, već prilikom ulaska u zgradu i širenja signala u zatvorenom prostoru dolazi do refrakcije, difrakcije, raspršenja signala. Jačina dolaznog signala također ovisi i o materijalu od kojeg je zgrada izgrađena, njezinom obliku, okruženju, kao i o kutu upada signala čija interakcija s određenim građevinskim materijalom ili električnim vodovima može deformirati signal što nerijetko rezultira iščeznućem signala ili višestrukom refleksijom signala (multipath).

2.1. MODEL PROPAGACIJE SIGNALA U ZATVORENIM PROSTORIMA (Universität der Bundeswehr München) Znanstvenici Instituta za geodeziju i navigaciju Sveučilišta u Münchenu ( Hein, Paonni, Kropp, Teuberr, 2008.) razvili su svoj model prodiranja i propagacije GNSS signala u zatvorenim prostorima. Postojeći modeli, kao npr. Saleh – Valenzuela (model posebno posvećen širenju signala u zatvorenom okruženju), WLAN model ili UWB model, služili su im kao temelj u odabiru alata i tehnika prikupljanja podataka koje će se primijeniti u razvoju svojeg modela.

Istraživanja su provedena u dvjema zgradama različitih oblika. Duž pročelja zgrade postavljeno je šest odašiljača na različitim mjestima i različitim visinama, a u zgradi su prijamnici postavljeni duž profila okomitih na zidove, na udaljenosti 0, 2, i 4 m od zida.

Mjerenja su podijeljena u dvije skupine: •• mjerenja provedena u neposrednoj blizini zidova •• mjerenja provedena na značajnoj udaljenosti od zidova.

U prvoj skupini mjerenja signal je na putu od odašiljača do prijamnika kao prepreku imao samo jedan zid, dok drugu skupinu karakteriziraju grupirana kašnjenja uzrokovana većim brojem zidova između odašiljača i prijamnika. Mjerenja registrirana u neposrednoj

Slika 2.1.1. Zgrade u kojima su provedeni testovi (lijevo); antena odašiljača smještena u kavez na kraku dizalice (desno) (Hein i drugi, 2008)

Stručni članci

Tablica 2.1.1. Koeficijenti refleksije i transmisije (Hein i drugi, 2008) L1 frekvencija (1575,42 MHz)

Koeficijent reflekcije (ρ)

Koeficijent transmisije (τ)

suhozid

0.4202

0.5788

šperploča

0.1572

0.8428

staklo

0.4211

0.5780

zatamnjeno staklo

0.9500

0.0500

drvo

0.2446

0.7554

cigla

0.3453

0.6547

beton

0.4036

0.5964

armirani beton

0.3899

0.6101

blizini zidova imaju niski azimut i elevaciju odašiljača u odnosu prema prijamniku, dok mjerenja koja pripadaju drugoj skupini imaju visoke vrijednosti elevacije i azimuta odašiljača. „Visina" predstavlja apsolutnu visinu odašiljača u stupnjevima, mjerenu od poda, a „azimut“ relativan kut definiran pomoću referentne plohe. Jedan od glavnih rezultata ovog istraživanja je otkriće značajne ovisnosti o smjeru izvora signala čime azimut i elevacija satelita postaju ključni parametri za model propagacije signala u zatvorenim područjima.

2.2. OVISNOST O GRAĐEVINSKOM MATERIJALU U trenutku doticaja signala s površinom građevinskog materijala signal se može podijeliti na dva dijela: dio koji se reflektira na granici i dio koji prolazi kroz materijal. Dio signala koji prodire kroz površinu zanimljiviji je u kontekstu GNSS-a u zatvorenim prostorima. Provedena je simulacija kako bi se utvrdilo djelovanje različitih materijala na refleksiju, prijenos i prigušenje signala. Za potrebe simulacije pretpostavljeno je da val upada u zgradu okomito na ravninu graničnog sloja (kut upada 0°). Prvi pokušaj za navedene materijale proveden je za L1 frekvencijsko područje na 1575,42 MHz, a dobiveni koeficijenti refleksije i transmisije dani su u Tablici 2.1.1.

Uočavamo da pri kutu upada od 0° kod većine materijala dominira transmitirani dio, pogotovo kod drvenih materijala kao što je šperploča. Nasuprot tome, zatamnjeno staklo ima vrlo visok koeficijent refleksije iz razloga što je refleksija dominantnija kod lakših materijala kao što su drvo i staklo, te uzrokuje gubitak snage signala. U slučaju masivnijih materijala kao što su cigla i beton slabljenje signala odvija se unutar samog medija i ono je dominantno.

2.3. BUDUĆNOST GNSS SIGNALA PRI NAVIGACIJI U ZATVORENIM PROSTORIMA Cilj istraživanja propagacije GNSS signala u zatvorenim prostorima je ispitivanje svojstava GNSS signala koja između ostalog obuhvaćaju relativnu geometriju odašiljača i prijamnika kao i građevinski materijal objekata. Pojavom Europskog globalnog navigacijskog satelitskog sustava Galileo-a i modernizacijom GPS-a broj nosećih frekvencija će se povećati, a bit će i osiguran novi signal u L-frekvencijskom području (L–band) - L5/E5 na središnjoj frekvenciji od 1176 MHz. U bliskoj budućnosti opisani modeli moći će se koristiti u simulacijske svrhe. Ostaje još utvrditi da li će se moći svladati korak u provedbi tih modela u proces prijema signala u zatvorenim prostorima. Sa sigurnošću možemo reći da će trebati puno više vremena i uloženoga truda da djelotvornost GNSS signala u zatvorenim prostorima postane usporediva s njegovom upotrebom na kopnu, moru i u zraku.

3. PSEUDOLITI Iako su GNSS uveli revolucionarne promjene na području pozicioniranja i navigacije, poznato je da preciznost, pouzdanost, dostupnost i cjelovitost rezultata dobivenih tom tehnologijom značajno ovisi o broju i geometrijskom rasporedu vidljivih satelita. To je List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

63

Perić, A., Pleše, V., Slišković, I. (2013): Integracija senzora za navigaciju u zatvorenim prostorima Ekscentar, br. 16, pp. 62-66

Stručni članci

osobito izraženo u područjima s ograničenom vidljivošću satelita, kao što su gradska područja, doline, otvorena rudnička okna, velika gradilišta. Osim toga, u zatvorenim prostorima ili ispod Zemlje, npr. tvorničke hale, unutrašnjost zgrada, tuneli, pozicioniranje je potpuno onemogućeno zbog nedostupnosti satelitskih signala. Ti nedostaci mogu se otkloniti uključivanjem dodatnih izvora signala koje odašilju pseudoliti (naziv izveden od pseudo-sateliti), terestrički generatori i odašiljači signala sličnih satelitskim, za primjenu u lokalnom području koji se mogu koristiti: kao nadopuna GNSS-a u slučaju nedovoljnog broja vidljivih satelita ili za poboljšanje geometrije, kao samostalan mjerni sustav koji može u potpunosti zamijeniti konstelaciju GNSS satelita, u zatvorenim prostorima, ispod zemlje ili na drugim planetima (Novaković, Đapo i Mahović, 2009).

Iako to može izgledati kao nova mjerna tehnologija, koncept terestričkih odašiljača datira još iz vremena početaka razvoja GPS-a, kada su pseudoliti osmišljeni za testiranje GPS korisničke opreme. Pseudoliti ili pseudo – sateliti su uglavnom terestrički odašiljači signala koji na otvorenom omogućuje dodatni (lokalni) izvor signala ili čak u potpunosti zamjenjuju konstelaciju GPS-satelita u zatvorenom prostoru (Slika 3.1.). Primjena pseudolita seže još od početaka razvoja tehnologije GPS-a, kasnih 1970-ih. Na testnom području Inverted Range, lociranom u Army Yuma Proving Ground u Arizoni (SAD), konstruiran

i preciznost horizontalne komponente položaja. Za praćenje pomaka i deformacija objekata, u posljednje se vrijeme sve više koristi tehnologija Locata koja je svojom fleksibilnošću znatno unaprijedila čitav mjerni proces. Kod podzemnih objekata kao što su tuneli, gdje su GPS-signali nedostupni, postoji mogućnost navigacije postavljanjem pseudolita na pogodnim lokacijama unutar objekta.

Poznavajući precizni položaj pseudolita i postavljanjem jedne antene na vozilo, a druge fiksirane u tunelu, moguće je brzo rješavanje ambiguiteta i postizanje visoke točnosti rezultata. Potreba za pseudolitima javlja se posebno u zatvorenim prostorima kao što su velike tvorničke hale, pothodnici, stanice podzemne željeznice.

Jedan takav sustav uspješno je primijenjen u pozicioniranju tvorničke opreme i materijala te povezan s GIS-sustavom u svrhu praćenja rada i vođenja inventarizacije tvornice čeličnih ploča Bluescope u Australiji (Slika 3.2.).

4. METODE POZICIONIRANJA I NAVIGACIJE U ZATVORENIM PROSTORIMA Metode pozicioniranja u vanjskom području koje se temelje na GPS-u su već dobro istražene i standardizirane, dok ne postoje sustavi za navigaciju u zatvorenim prostorima koji u potpunosti ispunjavaju očekivanja i zahtjeve, pogotovo u smislu njihove praktične

Slika 4.1. Primjena pseudolita kao nadopuna GPS-a na otvorenom i kao samostalni mjerni sustav za pozicioniranje i navigaciju u zatvorenim prostorima (Ning, 2004, Jun i Kee, 2006)

Slika 4.2. Pseudoliti u pozicioniranju tvorničke opreme i materijala (Barnes i dr., 2004)

je sustav koji se sastojao od 4 terestrička odašiljača, nazvani pseudoliti, koji su simulirali satelitske signale u svrhu testiranja korisničke GPS opreme, odnosno cjelokupnog mjernog sustava.

Prvi komercijalni pseudolit, koji je proizvela tvrtka IntegriNautics, pojavio se na tržištu sredinom 1990-ih (Novaković, Đapo, Mahović, 2009). Nakon toga mnogi su proizvođači usavršavali i razvijali nove konstrukcije pseudolita u svrhu njihove što šire primjene. Integracija GPS-a i pseudolita ima značajne prednosti. Neke od njih su veća položajna preciznost, poboljšana pouzdanost, dostupnost, kontinuiranost, cjelokupnost i skraćeno vrijeme za otklanjanje ambiguiteta. Iako su to velike prednosti, one se ne mogu ostvariti bez da se uzmu u obzir neki tehnički problemi vezani uz konstrukciju sustava pseudolita, kao što su near/far (blizu/daleko) problem, višestruka refleksija signala, time-tag pogreška, pseudolit pole, itd. Eksperimentalna istraživanja provedena u svrhu ispitivanja mogućnosti pozicioniranja pseudolitima kao nadopuna GPS-u, u industrijskom okruženju su pokazala da se preciznost znatno povećala, s time da je preciznost vertikalne komponente gotovo istog reda veličine kao 64

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

uporabe. Na primjer, idealno rješenje za hitne intervencije bio bi potpuno neovisan sustav lokalnog pozicioniranja, no većina postojećih lokalnih pozicijskih sustava sastoji se od mreže senzora postavljenih unutar zgrade i ovisna je o infrastrukturi.

Pozicioniranje u zatvorenim prostorima je relativno novo područje koje predstavlja izazov i nudi mogućnost kreiranja novih algoritama. Budući da GPS prijamnici imaju poteškoća u radu u zatvorenim prostorima razvijaju se nove tehnologije za rješavanje istih. Alternativne tehnologije koje se koriste, često ovisne o hardverskoj podršci lokalnog sustava pozicioniranja (LPS-Local Positioning System), podrazumijevaju korištenje radiovalova kao što su WiFi, Ultra Wide Band ili poboljšani GPS, ili signala s Micro Electro Mehanical Senzora te geografskih baza podataka.

4.1. MREŽNO UTEMELJENI SUSTAVI ZA POZICIONIRANJE I NAVIGACIJU Prvu skupinu sustava za pozicioniranje i navigaciju u zatvorenim prostorima čine mrežno utemeljeni pozicijski sustavi. Predstavlja ih

Perić, A., Pleše, V., Slišković, I. (2013): Integracija senzora za navigaciju u zatvorenim prostorima Ekscentar, br. 16, pp. 62-66

LPS (Lokalni pozicijski sustav) koji za potragu i lociranje korisnika upotrebljava mrežu senzora, uglavnom fiksiranih u zgradi. Karakteristični lokalni sustav pozicioniranja utemeljen na mrežama čine: Bluetooth, Ultra Wide Band (UWB), Wi-Fi (Wireless-Fidelity), RFID (Radio Frequency Identification).

4.2. NEOVISNI SUSTAVI ZA POZICIONIRANJE I NAVIGACIJU Druga skupina sustava, nazvanih neovisnim sustavima za pozicioniranje i navigaciju, obuhvaća tehnologije koje se temelje na samostalnim pozicijama korisnika, a to su metode pasivnog računanja (MEMS) i poboljšani GPS-AGPS ( Assisted GPS).

Micro-Electro-Mechanical Systems (MEMS) je rezultat integracije mehaničkih elemenata u zajednički sustav. Senzori utemeljeni na toj tehnologiji su akcelerometri, magnetometri, žiroskopi i dr. Koriste se u metodama pasivnog računanja u svrhu navigacije korisnika.

MEMS predstavlja tehnologiju koja kombinira računala sa sitnim mehaničkim uređajima, kao što su senzori, ventili, prijenosnici, ogledala i aktuatori (pretvarači električne u mehaničku energiju i obratno) ugrađenih u poluvodičke čipove (Bačić, 2012). Ova tehnologija nudi nam neovisni navigacijski sustav koji radi i u zatvorenom ili otvorenom okruženju. Navigacijska rješenja temeljena na MEMS-u mogu biti opterećena pogreškama tipičnim za takvu vrstu senzora (sistematske pogreške i šumovi). Današnji mobilni uređaji, tzv. „pametni telefoni“ (smartphones), predstavljaju idealnu platformu za različite aplikacije podržane minijaturnim integriranim senzorima.

Brzi razvoj aplikacija zasniva se stoga i na razvoju MEMS-a koji omogućuju daljnju minijaturizaciju senzorskih sustava, uz planirano daljnje povećanje njihove točnosti. Pored mjernih senzora u integrirani senzorski sklop će se integrirati čak i uređaji za bežičnu vezu, i proizvoditi po iznimno niskim cijenama i u velikim serijama, što će biti ekonomski isplativo za mnoge primjene. Mnogi senzori su s tehničke strane dosegli razinu uporabne zrelosti i njihova ugradnja u najrazličitije sustave danas eksponencijalno raste. Taj napredak omogućuje povećanje broja senzora koji se integriraju.

Iako strogo gledano poboljšani GPS (Augmented GPS, AGPS) ne spada pod lokalni sustav pozicioniranja (LPS) uključen je u istraživanje jer je GPS široko poznata tehnologija pozicioniranja. AGPS proširuje radno područje GPS na urbane kanjone i zatvorene prostore, gdje je inače prisutno slabljenje i gubljenje signala. AGPS tehnologija obuhvaća mobilne telefone koji imaju mogućnost primanja i obrade GPS signala, mobilnu mrežu i pomoćne podatke prikupljene putem podatkovne mreže. Poslužitelj (server) je spojen na referentni prijamnik koji ima neometanu vidljivost („čisto nebo“) prema satelitima. Podatkovna veza uspostavljena preko mobilnih telefona pruža informacije o efemeridama satelita, almanahu, diferencijalnim korekcijama, kao i ostale relevantne informacije koje se dobivaju direktno s GNSS satelita. Glavna svrha pomoćnih podataka koji se šalju roveru je poboljšanje osjetljivosti prijamnika te svladavanje smetnji i prekida signala satelita.

AGPS iako ovisan o dva vanjska izvora (poslužitelju i telekomunikacijskoj mreži), može se u kontekstu navigacije u zatvorenom pro-

Slika 5.1. Znamenitosti u okruženju (dizalo, stubište, vrata) (URL-4)

Stručni članci

storu smatrati neovisnim sustavom, jer oba navedena izvora nisu usko vezana uz zgradu unutar koje se korisnik kreće.

5. IMPLEMENTACIJA Postojeći unutarnji navigacijski sustavi obično zahtijevaju korištenje skupih i teških senzora, ili opremanje sobe i hodnika s radiofrekvencijskim oznakama koje mogu biti otkrivene pomoću ručnih čitača i koje se koriste kako bi se utvrdio položaj korisnika. To često uzrokuje slučaj da je provedba takvih sustava preskupa. Umjesto toga, navigacijski sustav za slijepe osobe, razvijen na Sveučilištu u Nevadi, Navatar koristi digitalne 2D arhitektonske karte, dostupne za mnoge zgrade te jeftine, „mrtve senzore“, poput akcelerometra i kompasa koji su dostupni u većini smartphone-a, a točni na malim udaljenostima (Slika 5.1.). Sustav smješta i vodi korisnika unutar zgrade, pronalaženjem najprikladnijeg puta dajući mu „korak po korak“ upute prema željenom odredištu. Za usklađivanje lokacije, sustav kombinira vjerojatnosne algoritme i prirodne mogućnosti osoba s oštećenjem vida za otkrivanje znamenitosti u njihovom okruženju kroz dodir kao što su raskrižja koridora, vrata, stubišta i dizala (Slika 5.2.). Prednost ovog pristupa je da korisnik može staviti mobilni telefon u džep ostavljajući obje ruke slobodne za korištenje štapa i prepoznavanje taktilne znamenitosti.

Znanstvenici finskog Sveučilišta u Oulu proučavanjem golubova, rakova i jastoga koji se orijentiraju pomoću Zemljinog magnetskog polja su uočili da su te iste magnetske varijacije prisutne i unutar zgrada. Moderan smartphone je u mogućnosti snimiti i pohraniti ove magnetske varijacije na kartu zatvorenih lokacija, te pomoću aplikacije Indoor Atlas API navigirati korisnika. Tvrtka IndoorAtlas je prva tvrtka u svijetu koja je lansirala ovakvu vrstu tehnologije u komercijalne svrhe.

Iako već postoji besplatna aplikacija za smartphone Google Maps Navigation (Beta) koja sadrži: detaljne karte 3D zgrada, glasovno vođenu „korak po korak“ GPS navigaciju, prikaz vožnji, javnog prijevoza, biciklističke i pješačke upute, prometne informacije uživo kako bi se izbjeglo zagušenje prometa, Google Maps Street View te unutarnje karte za odabrane zračne luke, hotele, trgovine dostupne za većinu zemalja svijeta 23. kolovoza 2012. godine 22 kompanije na čelu s Nokijom su predstavile „In-location“ projekt za razvoj pozicioniranja i navigaciju u zatvorenim prostorima. Vjeruje se da će Nokia, Sony, Samsung i Qualcomm, uz podršku ostalih kompanija u savezu, kreirati pilot rješenje temeljeno na Bluetooth 4.0 tehnologiji u kombinaciji s Wi-Fi-jem koje će locirati mobilne uređaje u zatvorenom prostoru uz povećanu preciznost i smanjenje potrošnje energije te uspostaviti jedinstvene standarde navigacije u zatvorenom. Kako se „indoor“ lociranje temelji na mjerenju udaljenosti mobilnog uređaja od Bluetooth i/ili WiFi stanice i na osnovu toga zainteresiranoj strani šalje podatke o lokaciji ova će se usluga vjerojatno koristiti u zračnim lukama, u velikim trgovačkim centrima, javnim ustanovama te u kompleksnim zgradama velikih kompanija.

Iako još uvijek nisu dostupne karte hotela, knjižnica, zračnih luka (...) za područje Hrvatske situacija nije tako crna iz razloga što je u tijeku projekt „Tehnološko mapiranje na Sveučilištu u Zagrebu“, fi-

Slika 5.2. Prikaz navigacije bez, s upotrebom „pasivnih senzora“ i s verbalnom potvrdom prisutnosti znamenitosti (URL-4)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

65

Perić, A., Pleše, V., Slišković, I. (2013): Integracija senzora za navigaciju u zatvorenim prostorima Ekscentar, br. 16, pp. 62-66

Stručni članci

nanciran u sklopu IPA programa Europske unije za Hrvatsku i projekt Indoor Vision (studentski projekt razvoja mobilne aplikacije za slijepe osobe financiran od strane Microsofta). U okviru projekta Tehnološko mapiranje na Sveučilištu u Zagrebu, vrijednom oko 240 tisuća eura, tijekom 18 mjeseci provedeno je niz različitih aktivnosti s ciljem jačanja transfera tehnologije i komercijalizacijskih kapaciteta Sveučilišta.

Projekt je pokrenut potkraj listopada 2010., a provodio ga je Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s pet sastavnica Sveučilišta, i to Agronomskim, Medicinskim, Prehrambeno-biotehnološkim, Prirodoslovno-matematičkim i Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Još jedna slobodna mobilna aplikacija Fing koja služi za navigaciju iznad i ispod razine Zemlje mogla bi postaviti novi standard za gradske navigacijske vodiče diljem svijeta. Budući da GPS zahtjeva dogledanje ("line of sight") prema satelitima, na mjestima gdje on nije funkcionalan (podzemna željeznica, trgovački centri) koristi se Wi-Fi, Bluetooth, RFID ili druge tehnologije sustava za pozicioniranje u zatvorenom koje prate korisničke lokacije i daju upute. Fing tehnologija bazira pozicioniranje na patentiranim algoritmima razvijenim na Korejskom znanstvenom i tehnološkom sveučilištu KAIST. Aplikacija je u vlasništvu podružnice korejske Udruge međunarodne trgovine Korejske trgovinske mreže (KTNET). Jedan od potencijala ove aplikacije mogla bi biti tkz. „hitna pomoć“. Jednim klikom unutar aplikacije Fing će poslati SMS poruku najbližoj policijskoj ili vatrogasnoj postaji koja uključuje zahtjev za pomoć i koordinate lokacije korisnika. U razvojnoj fazi Fing se fokusira na Gangnam kolodvor, najprometnije čvorište podzemne željeznice Seoula. KTNET također ističe da je veliki broj gradova/subjekata diljem svijeta iskazao interes za sličnu aplikaciju, kao npr. pariški muzej Louvre, Westfield Shopping centar i Smithsonian Institution u SAD-u, Marina Bay Sands Casino and Hotel u Singapuru, kao i tvrtke u Dubaiju i Makau.

6. ZAKLJUČAK Rapidni razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija uključivo i GNSS-a, posebice GPS-a, omogućuju donedavno neslućene apli-

Slika 5.3. Prikaz „karte“ trgovačkog centra Gangnam željezničke postaje (URL-5)

66

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

kacije primjene tih tehnologija. Jedno od područja ubrzanog razvoja je i navigacija u zatvorenom prostoru koja koristi GNSS i druge tehnologije, odnosno iste međusobno kombinira. To je posljedica novih spoznaja da GNSS može funkcionirati i u zatvorenom prostoru. To dokazuju sustavi temeljeni na pseudolitima razvijeni za potrebe protupožarnog sustava u zatvorenim prostorima, odnosno izum nove tehnologije pozicioniranja nazvan Locata koja je prevladala ograničenja GPS-a.

Sustavi za navigaciju u zatvorenom prostoru integrirani u smartphone pokazuju niz prednosti jer omogućuju, na potpuno nove načine, spašavanje u hitnim situacijama; navigaciju slijepih osoba (čime bi se reducirao broj volontera), navigaciju u muzejima (što bi zamijenilo potrebu za vodičima), navigaciju u knjižnicama, zračnim lukama, podzemnim željeznicama, besplatno reklamiranje trgovina trgovačkih centara te samu navigacija unutar trgovačkih centara ili bilo kakvih javnih zgrada i prostora. Međutim ti sustavi imaju i jednu veliku manu, a to je javnost podataka. Istina je, da stavljajući na vagu tehnologiju i njezin razvoj te čovjeka kao pojedinca, tehnologija definitivno pobjeđuje, ali nam mora biti cilj u tom globalnom razvoju zaštititi čovjeka i njegova prava.

Ovim radom smo pokazali da se navigacija pomoću GNSS-a, ali i drugih tehnologija uspješno primjenjuje kako na otvorenom, tako i u zatvorenom prostoru. Iako navigacija sama po sebi, a pogotovo navigacija u zatvorenom prostoru nisu primarna geodetska aktivnost, razvidno je da je riječ o području koje će u budućnosti imati niz primjena te stoga i geodetska struka treba obratiti dužnu pažnju razvoju tehnika i aplikacija navigacije u zatvorenom prostoru, odnosno općenito navigacija kao jednom od, iz naše perspektive, vidova pozicioniranja.

Literatura ›› Bačić, Ž. (2012): Perspektive i geoospobljeno društvo.

Predavanje na kolegiju Integrirani sustavi u geomatici, ak. god.

2012/2013, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, pdf prezentacija na www.geof.hr ›› Novaković G., Đapo A., Mahović H. (2009): Razvoj i primjena pseudolita za pozicioniranje i navigaciju, Geodetski list 3, 215-241. ›› Hein, G., Paonni, M., Kropp, V., Teuber, A. (2008): Fighting the Fading, Inside GNSS, ožujak/travanj 2008., str. 43-52. ›› URL-1: Indoor Navigation System for Handheld Devices, A Major Qualifying Project Report Submitted to the faculty of the Worcester Polytechnic Institute Worcester, Massachusetts, USA, [Internet], <raspoloživo na http: http://www.wpi.edu/Pubs/Eproject/Available/Eproject-102209-164024/unrestricted/Indoor_ Navigation_System_for_Handheld_Devices.pdf [pristupljeno 2.

12.2012.] ›› URL-2: Indoor atlas [Internet], <raspoloživo na http: http://www. indooratlas.com/ [pristupljeno 15. 11. 2012.] ›› URL-3: Nokia [Internet], <raspoloživo na http: http://press.nokia. com/2012/08/23/accurate-mobileindoor-positioning-industryalliance-called-in-location-topromote-deployment-of-locationbased-indoor-services-andsolutions/ [pristupljeno 22. 11. 2012.] ›› URL-4: Folmer E. (2010.): Navatar: Navigating Blind Users in Indor Spaces using tacticle Ladnmarks, Human Computer Interaction Research University of Nevada, Reno [Internet], <raspoloživo na http: http://eelke.com/navatar-indoor-navigation-blind.html [pristupljeno 6. 1. 2013.] ›› URL-5: Folmer E. (2010: Woyke E. (2012): Citywide Indoor Navigation Is Closer Than You Think [Internet], <raspoloživo na http://www.theatlanticcities.com/technology/2012/09/citywideindoor-navigation-closer-youthink/3224/ [pristupljeno 6. 1. 2013.] ›› URL-6: Google Maps [Internet], <raspoloživo na http://maps. google.com/help/maps/helloworld/android/[pristupljeno 6.

1.2013.]

Nekić, M., Marincel, N., Koružnjak, B. (2013): Integracija GNSS-a i odometra za potrebe željezničkog prometa Ekscentar, br. 16, pp. 67-71

Stručni članci

► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: mnekic@geof.hr Nekić Matija, univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

Marincel Nikola, univ. bacc. ing. geod. et geoinf. ► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: nmarincel@geof.hr Koružnjak Borna, univ. bacc. ing. geod. et geoinf. ► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: bkoruznjak@geof.hr

Integracija GNSS-a i odometra za potrebe željezničkog prometa Sažetak: U ovom članku prikazano je trenutno stanje infrastrukture željezničkog prometa unutar zemalja Europske Unije i Japana,

posebno s aspekta sigurnosti prometa i kontrole kretanja kompozicija. Kao inspiracija istraživačkom radu korištena je šokantna informacija o manjku interoperabilnosti unutar željeznica Europske unije te činjenica da pojedini vlakovi moraju na svojim lokomotivama imati i do 25 različitih senzora za signalizaciju (Thalys). Detaljno je obrađeno i opisano trenutno stanje europskog sustava za kontrolu vlakova (ETCS) i pripadne razine. Dotaknuta je tema uporabe GNSS-a i odometra u svrhu poboljšanja navigacije te smanjenja troškova rada samih željeznica. Ukratko je opisana švedska tvornica ležaja (SKF) te njena važnost u poboljšanju kvalitete rada željeznica i općeniti doprinos željezničkom prometu diljem svijeta. Detaljni opisi i mogućnosti primjene zadnje generacije skf Axletronic odometara i mogućnosti njegove implementacije na postojeće i nove vlakove su detaljno opisane. Naposljetku daje se prikaz Integrail sustava kao novog standarda u svijetu željezničkog prometa, njegova uspostava, prednosti i svrha.

Ključne riječi: željeznički promet, GNSS, odometar, ETCS, integrail, SKF, integracija senzora

Integration of GNSS and odometer for railway transport Summary: In this article we discussed the current operating state of railway infrastructure within the European Union and Japan,

especially from the aspect of the traffic safety and train composition control. As a base inspiration for this seminar information about the lack of rail interoperability within the European Union and the fact that some trains have on their locomotives up to 25 different sensors for signaling (Thalys) was used. The current state of the European train control system (ETCS) and the corresponding levels was described in detail. We also addressed the topic about the usage of GNSS and the odometer in order to improve navigation and reduce operation costs to the railways themselves. The Swedish bearing factory (SKF) and its importance to the improvement on quality of railways and their general contribution to the railways around the world was briefly described. Detailed descriptions and possibilities of the latest generation SKF Axletronic Odometers and of its implementation on existing and new trains will be shown in detail. At the end the Integrail system was explained as a new standard in the world of rail transport, its establishment, the benefits and its purpose.

Keywords: rail transport, GNSS, odometer, ETCS, Integrail, SKF, integration of sensors

1. UVOD Danas se na globalnoj razini približno svaka dva sata dogodi prometna nesreća koja uključuje vlak i motorno vozilo ili fizičku osobu. Gotovo pola tih nesreća uzrokovane su kvarom automatskih signalnih uređaja na samom vlaku ili željezničkoj pruzi. Šokantne statističke vrijednosti su nažalost očekivane ako se uzme u obzir uzorak testiranja istih, vidi sliku 1.1. Zastarjele tehnologije na samim vlakovima i prugama kojima svakodnevno voze doprinose potencijalnim katastrofalnim nesrećama. Razvijanje novih poluautomatskih sustava za nadzor vlakova nude rješenja po pitanju sigurnosti putnika i robe, ali jednako tako i uštede sredstava potrebnih za transport istih (URL-9). Po uzoru na postojeće primjere unutar Europske unije i ostalih naprednih zemalja svijeta postoje mogućnosti poboljšanja kvalitete željezničkog prometa.

Problem koji se javlja jest visoka cijena implementacije novih sustava i poboljšanje same infrastrukture željezničkog prometa te se postavlja pitanje isplativosti i potrebe koje čini mnoge zemlje „nervoznim“ pri odabiru ulaganja vlastitih sredstava (URL-5).

Uslijed dostupnosti preciznih satelitskih navigacijskih sustava, GPS-a i u bliskoj budućnosti Galilea koji pružaju referentnu poziciju, vrijeme i cijelost informacija na globalnoj i lokalnoj razini,

Slika 1.1. Broj željezničkih nesreća grupiranim po državama Europe za 2010. i 2011. (URL-9)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

67

Nekić, M., Marincel, N., Koružnjak, B. (2013): Integracija GNSS-a i odometra za potrebe željezničkog prometa Ekscentar, br. 16, pp. 67-71

Stručni članci

Slika 1.2. Grafički prikaz Thalys vlaka (URL-7)

Slika 1.3. Grafički prikaz studije usporedbe Thalys vlaka i zračnog prometa (URL-7)

željeznički promet suočen je s revolucijom u uvjetima fleksibilnosti poslovanja, vidi sliku 1.3. Autonomni satelitski navigacijski prijamnici u kombinaciji s komunikacijskim podsustavom, tzv. telematički sustavi, primjenjuju se gotovo svugdje, a uglavnom vezano uz cestovni i pomorski promet. Željeznički sektor nije bio sklon primjeni ovih tehnologija međutim danas se stvari mijenjaju te se počinje sve više vjerovati u prednosti koje nudi tehnologija bazirana na GNSS-u i telematici, vidi sliku 1.2.

Da bi se udovoljilo novim zahtjevima u posljednje tri godine razvijen je prototip sustava mobilne telematike (INTEGRAIL) od strane dvije kompanije KayserThrede i Bombardier Transportation. Osnovni cilj razvoja INTEGRAIL sustava (URL-10) je pokazati isplativo korištenje GNSS-a za napredno upravljanje željezničkim prometom. Uvođenjem ovakvog sustava napravljen je prvi korak u pružanju pozicije, brzine i smjera kretanja vlakova preko primjene satelitske navigacije sa svrhom povećanja sigurnosti. U ovoj fazi takav pristup omogućuje veću efikasnost u iskorištavanju postojeće pružne infrastrukture. S vremenom će INTEGRAIL potencijalno postati temeljno sučelje GNSS odometrije u daljnjem razvoju ERTMS standarda za linije brzih vlakova (URL-7).

68

funkcije. To je radio sustav koji se koristi za razmjenu glasovnih i podatkovnih informacija između vlaka i kontrolne stanice, •• europski sustav upravljanja vlakom je zapravo računalo unutar vlaka, EuroCab, koji uspoređuje trenutnu brzinu vlaka i dozvoljenu brzinu te ako je brzina vlaka veća on je automatski smanjuje bez potrebe intervencije vozača.

2. Upravljanje željezničkim prometom u Europi Sustavi za upravljanje željezničkim prometom brinu se da vlakovi voze sigurno, učinkovito i po pravilnoj trasi te da pritom održavaju prikladnu brzinu i izbjegavaju sudare s drugim vlakovima. Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (European Rail Traffic Management System - ERTMS) trenutno ima dvije osnovne funkcije - komunikaciju i kontrolu: •• funkcija komunikacije, GSM-R se temelji na GSM standardu, ali koristi različite frekvencije i nudi određene napredne

S European Train Control System-om skraćeno ETCS, uređaj Eurobalise, magnetski uređaj instaliran unutar pruge, šalje informaciju vlaku što omogućuje kontinuirano računanje maksimalne dozvoljene brzine. Na linijama gdje postoji pružna signalizacija (svjetla i prometni znakovi koji omogućuju vozaču da zna dozvoljenu brzinu), ove informacije mogu biti proslijeđene standardnim svjetlosnim signalima smještenim duž pruge koji su spojeni na Eurobalise-u. Ovo obuhvaća prvu razinu ETCS-a (URL-5), vidi sliku 2.1.

U sklopu druge razine ETCS-a informacije također mogu biti proslijeđene putem radio veze (GSM-R) što čini signalizaciju na samoj pruzi nepotrebnom. To omogućuje znatne uštede vezane za ulaganja i održavanje infrastrukture. Pozicije se još uvijek bilježe na „trackside“ sustavu, vidi sliku 2.2.

U sklopu treće razine ETCS-a vlak sam šalje lokaciju sa stražnjeg kraja vlaka kako bi bilo moguće optimirati linije koje su potrebne „trackside“ sustavu te se tako dodatno smanjuje oprema na prugama. Za sve razine ETCS-a računalni sustav EuroCab koji se nalazi u vlaku uspoređuje brzinu vlaka s najvećom dozvoljenom brzinom i automatski usporava vlak kada je to potrebno (URL-7).

Danas imamo oko 15 različitih sustava u EU (bez zemalja pristupnica). To je operativno otežalo željeznički promet između

Slika 2.1. Prva razina ETCS-a (URL-8)

Slika 2.2. Prva i druga razina ETCS-a (URL-8)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Nekić, M., Marincel, N., Koružnjak, B. (2013): Integracija GNSS-a i odometra za potrebe željezničkog prometa Ekscentar, br. 16, pp. 67-71

Stručni članci

Slika 2.3. Grafički prikaz rada EGNOS-a (URL-8)

različitih zemalja jer je na svakoj granici potrebno postaviti signalizaciju na lokomotivu za zemlju u koju se ulazi. Time su ujedno i povećani troškovi i složenost putovanja. Osim toga signalni sustavi zahtijevaju puno opreme za signalizaciju te je radi toga sam sustav skup.

ERTMS/ETCS je započeo razvoj tako da signalizacija kao i funkcije pozicioniranog vlaka budu uklonjene s trase. Međutim, ključno je da komponenta ERTMS/ETCS magneta Eurobalise uvijek bude postavljena na razmaku od cca 1 km diljem pruge. Pozicioniranje vlaka bazirano na GNSS-u ne treba dodatnu opremu zbog čega je znatno jeftinije. Korisnička grupa ERTMS je izdala prijedlog o zajedničkom pristupu za uvođenje GNSS-a u ERTMS/ETCS i očekuje da će ta tehnologija predstavljati zamjenu ili nadopunu za postojeću tehnologiju. Pojava pouzdanih GNSS servisa, u početku s EGNOS-om, vidi sliku 2.3., a kasnije i sa GALLILEO-m očekuje da će značajno utjecati na provedbu ERTMS/ETCS. (URL-5) 3. Primjena odometra u željezničkom prometu Odometar ili odograf je mehanički ili elektronički instrument čijom primjenom je moguće odrediti prijeđenu udaljenost motornim vozilom ili bilo kakvim drugim vozilom na kotačima.

3.1. SKF (Svenska Kullagerfabriken AB) Oslanjajući se na pet područja nadležnosti i namjenski-specifične stručnosti s preko 100 godina iskustva SKF donosi inovativna rješenja za OEM i proizvodne pogone u svakoj većoj industriji diljem svijeta. Tih pet područja uključuju ležajeve i rotacijske jedinice, sustave za pečate, sustave za podmazivanje, mehatro-

Slika 3.1. SKF Axletronic odometar (URL-4)

niku (kombiniranje mehanike i elektronike u zajednički pametni - smart sustav) i širok spektar usluga od 3D računalnog modeliranja do naprednog praćenja stanja i pouzdanosti te sustav za upravljanje imovinom (URL-1).

3.2. SKF Axletronic odometar Usklađivanje sustava kontrole željezničkih mreža nudi međunarodnu interoperabilnost, velike uštede pri ulaganjima, troškovima održavanja jednako kao i lakši rad. Svenska Kullagerfabriken AB skraćeno SKF je pridonio tom razvoju sa svojim SKF Axletronic odometrom. U današnje vrijeme, brzi vlakovi koji postižu brzine do 300 km/h, kao TGV (Francuska), ICE (Njemačka), Eurostar (UK, Francuska, Belgija, SAD), Talgo (Španjolska), promijenili su zemljopisnu kartu Europe te se udaljenosti između velikih europskih gradova više ne broje u kilometrima već u satima. U jeku globalnog zatopljenja priliku za napredak uvidjele su kompanije koje se bave razvojem brzih vlakova i njihovih sustava. Trendove s Europskog i Japanskog tržišta počeli su slijediti i ostali kontinenti i pripadne države. Brzi vlakovi predstavljaju jedno od rješenja za potrebe održive mobilnosti i simbola budućnosti poslovanja (URL-4).

Rješenje SKF Axletronic senzora je prilagodljiva platforma za vlakove koja može biti postavljena na jedinice osovinskih ležaja ili na prednjoj strani osovine te se lako može ugraditi na obje vrste koje se nalaze unutar novih ili postojećih vlakova. Prijenosna kutija sa mogućnostima određivanja brzine, temperature, vibracija, smjera nagiba i prevaljene udaljenosti. Ovi signali mogu se koristiti za: •• sustavi odometara kao npr.primjena u ETCS-u,

Slika 3.2. Senzor postavljen na nosive brtve (lijevo), Senzor postavljen na prednju stranu osovine (desno) (URL-4)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

69

Nekić, M., Marincel, N., Koružnjak, B. (2013): Integracija GNSS-a i odometra za potrebe željezničkog prometa Ekscentar, br. 16, pp. 67-71

Stručni članci

jednoj osovini i •• jednostavno rukovanje kompletnog sustava.

Slika 3.3. Skica prikaza senzora unutar SKF Axletronic odometra

•• sustavi u svrhu očitanja vrijednosti i zaštite protiv proklizavanja kotača, •• sustav za praćenje temperature ležaja, •• smjer kretanja, •• sustav za praćenje vertikalnog i/ili bočnog kretanja.

Postoje dvije vrste SKF Axletronic odometara, vidi sliku 3.1., koja se nalaze na tržištu, ovisno o tome gdje se nalazi sam senzor, vidi sliku 3.2. To su: •• senzor postavljen na nosive brtve kao dio osovinskog ležaja, •• senzor postavljen na prednju stranu osovine bez povezanosti s osovinskim ležajem, •• prilagodljiva rješenja osovina za detekciju temperature, ležaja, okretnu brzinu, smjer kretanja, vertikalno i/ili bočno ubrzanje, položaj i udaljenost 3.3. Prednosti SKF Axletronic odometra SKF Axletronic Odometar je fleksibilno i modularno rješenje koje se može prilagoditi individualnim potrebama kupca. Instalacija plug-and-play rješenja ne zahtjeva podešavanje i kalibraciju.

SKF Axletronic Odometar ima jednostavan dizajn bez komponenti koje smatramo potrošnim materijalom. Glavna prednost je slobodni kraj osovine što je različito u odnosu na starije verzije odometra koji su bili dizajnirani tako da se nalaze na kraju prednje osovine s mehaničkom poveznicom rotirajućeg seta kotača postavljenog kroz dodatno malo vratilo koje mora biti podržano od ostalih sustavnih komponenti. Ovakav dizajn zahtjeva više prostora i onemogućuje druge uređaje u obavljanju svojih primarnih zadataka (URL-3). Sam dizajn senzora je podešen kako bi bilo moguće: •• prilagođavanje konstrukcije senzora prema specifikaciji korisnika, •• kompaktan dizajn s malim brojem komponenti, lagane konstrukcije i male dimenzija, •• integracija više senzora za podršku različitih sustava, •• jednostavno povezivanje preko prednjih poklopaca, •• nije potreban senzor za brzinu, •• kompatibilnost s drugim optičkim senzorima brzine, •• prilagođeni signali za brzinu potpuno kompatibilni sa svakom elektroničkom jedinicom, •• potpuna povezanost i neovisnost signala za brzinu na 70

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

4. Integracija GNSS-a i INS-a u željezničkom prometu Danas je opće poznato da su za primjenu GNSS-a i INS-a (inercijskog navigacijskog sustava) u svrhu podizanja kvalitete željezničkog prometa potrebni visoko pouzdani i precizni podaci osigurani putem senzora na vozilu. Glavne komponente pozicije (geografska lokacija, brzina, smjer u širem smislu) mogu biti osigurane spajanjem podataka dobivenih iz GNSS prijemnika i INS senzora koji mogu biti u ulozi: odometra, akcelerometra, Doppler radara za kalkulaciju udaljenosti i žiroskopa za praćenje promjena nagiba.

Kao važna komponenta za kontrolu vlakova moguće je nadograditi postojeći sustav za nadzor vlakova s integriranim multisenzorskim pozicijskim sustavom po potrebi ovisno o razini aplikacije, mogućnosti interoperabilnosti i kontekstu prometa (brze pruge, slabo prometne pruge i slično) (URL- 5).

S trenutnim shemama odometra u današnjem željezničkom prometu moguće su sljedeće integracije: •• GNSS/INS poboljšava odometar, sustav na temelju GNSS/INS senzora poboljšava mogućnost određivanja trenutne lokacije (kalibracija odometra sukladno novom sustavu). Ovim putem moguća je integracija sustava bez većih izmjena postojećoj konfiguraciji i interoperabilnosti kontrolnom segmentu željezničkog prometa za željeno područje.

•• GNSS/INS zamjenjuje odometar, sustav na temelju GNSS/ INS senzora postavljen je u svrhu nezavisnog određivanja lokacije te većim i fleksibilnijim mogućnostima konfiguracije i kalibracije. Prvi pristup predstavlja praktičniji i ekonomski manje zahtjevan zahvat samom sustavu navigacije željezničkog prometa te uz postojeće stanje potencijalno lakšu implementaciju i kalibraciju.

5. INTEGRAIL sustav U naprednim telematičkim aplikacijama za željeznički promet primarna motivacija za odabir određene kombinacije senzora (osim individualnih ciljeva) su njihove komplementarne osobine, a samim time i komplementarna pogreška ponašanja senzora. S magnetima na pruzi, GNSS prijamnik je samo senzor koji omogućuje informacije o apsolutnom položaju vozila u pokretu (URL-10). Stoga je ovaj senzor obavezan za sve opcije kombinacija senzora. Budući da se oslanja na vanjski RF signal, GNSS prijamnik je u isto vrijeme samo senzor koji nije samostalan. Ova činjenica je veoma bitna za kombinaciju s ostalim senzorima (URL-6). Kako bi se povećala pouzdanost GNSS podataka, integritet informacija na širem području mogu se koristiti diferencijalni sustavi poput EGNOS-a ili WAAS-a. Najvažnije značajke INTEGRAIL sustava su: •• permanentno, hibridno, pozicijsko određivanje unutra granica tolerancije putem GPS / EGNOS prijemnika (CMC Allstar 12-kanalni L1),odometar, senzor za uzdužno ubrzanje(Crossbow CXL02LF1), optički senzor za mjerenje vertikalne rotacije osi (tj. azimut ili tarifni kut, KVH E-Core 1100 ili 2030) i digitalna karta pružne infrastrukture, •• specifikacija koja definira točnost rješenja hibridnog pozicioniranja: ±10m uzdužno, ±1m poprečno s vjerojatnošću od 2σ, za sigurno određivanje jedne od paralelnih tračnica, •• specifikacija nedostupnosti: sustava <10-4, GNSS pozicijsko rješenje<10-5 po 2 kilometra ili za prevaljen put u 20 sekundi, •• mogućnosti "safety-critical" aplikacija u pružnom prometu da se prilagode novo definiranim Europskim standardima (ETCS) putem kompatibilnih H/W i S/W sučelja.

Tijekom terenskih testiranja bilo je provedeno istraživanje po-

Nekić, M., Marincel, N., Koružnjak, B. (2013): Integracija GNSS-a i odometra za potrebe željezničkog prometa Ekscentar, br. 16, pp. 67-71

Slika 5.1. Prikaz rezultata testiranja GNSS pozicioniranja (GPS+EGNOS) na području Austrije (URL-5)

našanja ugrađenih GNSS senzora. Slika 5.1. pokazuje uzorke rezultata GNSS pozicioniranja (GPS+EGNOS) na području Austrije. Kao referentni podaci su uzeti podaci dobiveni s kalibriranim DGPS-om s točnošću od 10 cm. Uočeno je da je u blizini zgrada veći utjecaj multipath-a, a samim time povećana mogućnost pogreške pozicioniranja kao na slici. Utjecaj multipath-a je povećan u blizini zgrada s velikim metalnim površinama što u nekim slučajevima izaziva pogreške pozicioniranja veće od 100 m. Imamo dva primjera detalja koji uzrokuju veliku pogrešku, a to su: multipath uzrokovan blizinom zgrada s metalnim pokrovom i loša vidljivost satelita (URL-5).

6. Prednosti željezničkog pozicijskog sustava baziranog na GNSS-u Željeznički kontrolni sustav baziran na GNSS-u će biti primaran drugim sustavima zbog: •• smanjenja troškova, •• bolje interoperabilnosti (nema potrebe za novom opremom) i •• poboljšanja performansi postojeće odometrije.

Niska cijena bit će glavni razlog pokretanja provedbe željezničkog upravljačkog sustava baziranog na GNSS-u. Za regionalne i sekundarne linije one niske gustoće prometa kao i niskog poslovnog prihoda može prihvatiti ovakva povoljna ulaganja u signalizaciju.

Tradicionalni signalizacijski sustavi i također magnetni ETCS sustavi signalizacije su preskupi za takve linije. Željeznički pozicijski sustav baziran na GNSS-u će biti znatno jeftiniji, a time i učinkovitiji (URL10).

Bolja interoperabilnost će biti još jedan glavni pokretač za korištenje GNSS-a. ETCS i postojeći signalni sustavi bi trebali biti postavljeni zajedno gdje god je to moguće. Željeznice se trenutno suočavaju s ekonomskim i tehničkim barijerama kao i s problemima oko interoperabilnosti. Kako GNSS nije nužan u infrastrukturi on može pružiti interoperabilnost bez potrebe za ulaganjem u infrastrukturu. To djeluje neovisno o tome što je sustav implementiran unutar željeznice. Stoga će biti lakše koristiti GNSS u tijeku ove prijelazne faze ekonomskih i tehničkih barijera.

7. Zaključak S obzirom na transeuropski karakter željezničkog prometa, željeznički sustav kontrole baziran na GNSS-u će biti prikladniji za željezničke operatore od bilo kojeg drugog željezničkog sustava kontrole zbog svoje niže cijene i bolje interoperabilnosti. EGNOS servisi zasnovani na primjeni više GNSS sustava pokazali su svoje prednosti te predstavljaju prvi korak uvođenja satelitskog pozicioniranja u sigurnosne programe EU željeznica. Kako bi se prilagodili ovom

Stručni članci

području primjene Kayser-Threde surađuje s Bombardier Transportation iz Njemačke i drugim partnerskim tvrtkama koje pokušavaju ostvariti telematički sustav baziran na satelitima koji ispunjava zahtjev visoke preciznosti aplikacija i zadovoljavaju uvjete sigurnosti u transportu. Za tu svrhu osnovni GNSS senzori moraju biti grupirani sa ostalim senzorima poput odometra, IMU-a ili digitalne karte pružne infrastrukture.

Visoki zahtjevi integracije ETCS-a u željezničku infrastrukturu ne bi trebali biti prepreka primjeni GNSS-a. Glavni rizik točnosti integriranog pozicioniranja ionako ne proizlazi izravno iz GNSS-a već iz raznih utjecaja koji ga ometaju kao što su multipath, interferencija i zasjenjenost horizonta. Vjerojatnost ovih rizika je veća od pogreške na samom uređaju. Visoki zahtjevi integriteta biti će stoga osigurani od strane hibridnog GNSS sustava pozicioniranja, kod kojeg će smetnje brzo biti otkrivene s pomoćnim senzorom i procjenom prevelikog odstupanja prema relaciji iz digitalne baze podataka. Jedini veliki problem može biti nedostatak dovoljnog broja GNSS satelita na svim kolosjecima, s obzirom na to da se prijamnici trenutno oslanjaju prvenstveno na GPS. Pojavom sustava Gallileo ta situacija će se značajno poboljšati.

Integracija ovakvog sustava unutar naših granica moguća je uz veća ulaganja u infrastrukturu samog željezničkog prometa.

Potrebno je poboljšati pružnu infrastrukturu u smislu kvalitete i pouzdanosti kako bi bio moguć brži protok vlakova. Što se tiče same navigacije i integracije multisenzorskih sustava u vlakovima mogućnosti već postoje te bi integracijom takvog sustava na dulje razdoblje osigurala bolji i brži rad hrvatskih željeznica te poboljšati sigurnost i minimalizirati rizik potencijalnih tragedija. Tijekom proteklih godina željeznice su u procesu modernizacije kako bi se mogle ukomponirati u promet i standarde Europske unije, no manjak sredstava i slab interes za željeznički promet ne ulijeva povjerenja da će ovakav jedan multisenzorski sustav zaživjeti na području hrvatskih granica u skoroj budućnosti.

Literatura ›› URL-1: SKF, [Internet], <raspoloživo na http://www.skf.com/ portal/skf_hr/home?lang=hr> [pristupljeno 5. 3. 2013.] ›› URL-2: Wikipedia, [Internet], <raspoloživo na http:// en.wikipedia.org/wiki/Rail_usage_statistics_by_country > [pristupljeno 5. 3. 2013.] ›› URL-3: SKF, [Internet], <raspoloživo na http://evolution.skf. com/covering-the-distance-with-skfaxletronic-odometers/ > [pristupljeno 5. 3. 2013.] ›› URL-4:SKF , [Internet], <raspoloživo na http://www.skf.com/ files/894225.pdf > [pristupljeno 5. 3. 2013.] ›› URL-5: Galileo-services, [Internet],<raspoloživo na http://www. galileo-services.org/library/2.1-Bedrich.pdf> [pristupljeno 5. 3.

2013.] ›› URL-6: Mycoordinates, [Internet],<raspoloživo na http:// mycoordinates.org/gnss-on-track/all/1/> [pristupljeno 5. 3.

2013.] ›› URL-7: Computers in Railways XII: Computer System Design and Operation in Railways and Other Transit Systems, [Internet],<raspoloživo na http://books.google.hr/books/about/ Computers_in_Railways_XII.html?id=43YgMiUx7ooC&redir_ esc=y> [pristupljeno 5. 3. 2013.] ›› URL-8: Wikimedia, [Internet],<raspoloživo na http://commons. wikimedia.org/wiki/File:ETCS_Level_1.svg> [pristupljeno 5. 3.

2013.] ›› URL-9: Eurostat, [Internet],<raspoloživo na http://epp.eurostat. ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/> [pristupljeno 5.

3. 2013.] ›› URL-10: Integrail, [Internet],<raspoloživo na http://www. integrail.info/ > [pristupljeno 5. 3. 2013.]

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

71

Bonaca, J., Černjul, R., Vaclavek, S. (2013): Sustavi za upravljanje kontejnerskim terminalima podržani GNSS-om i GIS-om Ekscentar, br. 16, pp. 72-75

Stručni članCI Jure Bonaca, univ. bacc. ing. geod. et geoinf Robert Černjul, univ. bacc. ing. geod. et geoinf Sanja Vaclavek, univ. bacc. ing. geod. et geoinf

► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: jbonaca@geof.hr ► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: ► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail:

rcernjul@geof.hr svaclavek@geof.hr

Sustavi za upravljanje kontejnerskim terminalima podržani GNSS-om i GIS-om Sažetak: GNSS tehnologija i geoinformacijski sustavi (GIS) osnova su za upravljanje i osuvremenjivanje prometa na kontejnerskim ter-

minalima. Jedna od najvažnijih uloga sustava podržanih GNSS-om je mogućnost praćenja dolaska kontejnera i njihovo skladištenje na terminalima, dok GIS raspolaže svim prostornim informacijama o lokaciji i sadržaju kontejnera, što uvelike skraćuje vrijeme transporta i skladištenje kontejnera, a istovremeno povećava sigurnost luke. Različiti aspekti ovih tehnologija čine ih poželjnom investicijom bez koje je gotovo nemoguće postići napredak i cilj u pružanju kvalitetne usluge korisnicima.

U radu se opisuje primjena sustava za upravljanje kontejnerskim terminalima te se daje osvrt na novije tehnologije, poput RFID-a, koje zajedno s GNSS-om i GIS-om pospješuju rad cijelog sustava na kontejnerskim terminalima. Također, prikazana je i implementacija tih sustava u najvećoj europskoj luci, Rotterdamu.

Ključne riječi: GNSS, GIS, kontejnerski terminali, prostorne informacije, RFID

Automate monitoring of relative gravimeters Autograv Scintrex CG-3M Summary: GNSS technology and geographic information systems (GIS) are the backbone of traffic management and modernization at

seaport container terminals. One of the most important properties of GNSS-enabled systems is the ability of tracking container arrivals and their docking at the terminal. At the same time, GIS handles all of the spatial information regarding the location and contents of containers, which both speeds up container transport and docking, and increases the seaport security. These aspects of the GNSS and GIS technologies make them desirable investments in seaports, required for providing high quality service. This article (paper/contribution) presents systems for managing container terminals in seaports, along with a review of more recent technologies (e.g., RFID), which, combined with the GNSS and GIS, improve the performance of entire container terminal systems. In addition, the implementation of these systems in Europe's largest seaport, Rotterdam, is discussed.

Keywords: GNSS, GIS, container terminals, spatial information, RFID

1. UVOD Kontejneri su glavni elementi kontejnerskog prometa koji bilježi kontinuirani rast u svjetskoj pomorskoj trgovini. Glavni razlog tome je prikladnost kontejnera kao sredstva prijenosa tereta na brz, siguran i ekonomičan način.

Nezaustavljivi tehničko-tehnološki napredak utjecao je na povećanje kapaciteta i uvođenje novih promjena na kontejnerskim terminalima. Jedna od važnijih promjena je dakako razvoj sustava za identifikaciju i praćenje kontejnera. Važnost tih sustava je u upotrebi za nadzorom nad kontejnerom i njegovim sadržajem u luci te za njegovim praćenjem od ishodišta do odredišta. Veliku ulogu u tome ima GNSS (Global Navigation Satellite System) odnosno GPS (Global Positioning System).

GPS je globalni pozicijski sustav koji brzo omogućuje pouzdane podatke relevantne za navigaciju, mjerenje brzine i određivanje lokacije. Ovaj sustav uvelike je smanjio broj izgubljenih ili pogrešno upućenih kontejnera, kao i operativne troškove.

Vlada i industrijske organizacije širom svijeta zajedno surađuju kako bi razvili standarde za ECDIS (Electronic Chart Display and Information System) - elektronske karte i informacijske sustave koji koriste GPS i/ili DGPS za pozicioniranje informacija. Uskoro, ovi će sustavi zamijeniti klasične papirnate pomorske karte. Upravo je GPS tehnologija u kombinaciji s geografskim informacijskim sustavima (GIS) ključ za učinkovito upravljanje kontejnerskim terminalima u najvećim svjetskim lukama.

72

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Na svjetskom pomorskom tržištu ravnopravno mogu konkurirati samo one luke koje prate razvoj suvremenih transportnih tehnologija i pružaju maksimalnu kvalitetu prometnih usluga.

2. Nadzor i praćenje na kontejnerskim terminalima Povećani udio robe koji se svakodnevno transportira internacionalnim prometom u zadnjih se deset godina udvostručio. Primjećuje se da su današnje luke dosegnule svoj maksimum ili će ga uskoro dosegnuti te da je gotovo nemoguće u suvremenim uvjetima poslovanja kontejnerskim terminalima na efikasan način organizirati aktivnosti i procese bez učinkovitih tehnologija koje moraju omogućiti planiranje, organiziranje, koordiniranje i kontroliranje svih aktivnosti.

Nadzor i praćenje kontejnera na kontejnerskim terminalima jedan je od glavnih problema za brodska poduzeća i carine. Iz tog razloga prionulo se razvitku tehnologija koje će omogućiti poboljšanje globalne vidljivosti kontejnera te uštedjeti troškove prilikom gubitka ili oštećenja. Važnost ovih sustava je u praćenju kontejnera od ishodišta do odredišta, kao i u nadzoru nad kontejnerom i cijelim njegovim sadržajem. Sve pomorske institucije, posebno lučke uprave, u svoje informacijske sustave implementiraju novije informacijske tehnologije u stalnoj težnji za ubrzanjem i olakšavanjem protoka podataka i informacija.

Svrha tih servisa je poboljšanje učinkovitosti i kontrole nad kon-

Bonaca, J., Černjul, R., Vaclavek, S. (2013): Sustavi za upravljanje kontejnerskim terminalima podržani GNSS-om i GIS-om Ekscentar, br. 16, pp. 72-75

tejnerima kao i pružanje točnih i pouzdanih informacija korisnicima. Svi subjekti koji sudjeluju u dopremi/otpremi jedne pošiljke/ kontejnera, a osobito krajnji korisnik, moraju u svakom trenutku raspolagati točnim podacima. Korisnici su ključni subjekt dobavnog lanca, stoga njihove želje nisu više ograničene samo na smanjenje troškova, nego žele biti upoznati sa statusom svoje pošiljke u svakom trenutku, a pristup informacijama mora biti brz i siguran.

Pomoću ovih sustava moguće je dobiti lokaciju tereta u realnom vremenu, njegovo stanje, fotografije, ažurirane podatke te detalje isporuke. Time korisnik može u svakom trenutku, putem interneta ili mobilnog poslovanja, dobiti informacije o stanju pošiljke.

Jezgra sustava za upravljanje kontejnerskim terminalima je GNSS tehnologija za praćenje koja se koristi u kombinaciji sa komunikacijskim tehnologijama (sateliti, mobiteli, Wi-Fi). Na taj se način osigurava kontinuirano praćenje u realnom vremenu i praćenje svih resursa tijekom putovanja. Te informacije moguće je poslati na server i vizualizirati pomoću geografskog informacijskog sustava (GIS) gdje se svaka stavka može posebno pratiti (mjesto, zaustavljanje, prazni hod, itd.). Problem se javlja kada su kontejneri poslagani jedan na drugoga, pri čemu je otežana komunikacija i pozicioniranje.

U tom slučaju umjesto pozicije kontejnera koristi se pozicija broda ili se koristi kratki domet komunikacijske mreže između naslaganih spremnika.

Kontrola trenutne pozicije kontejnera na transportnom lancu ipak nije uvijek moguća te je ograničena zastarjelim načinom kontroliranja kao što je čitanje bar koda kontejnera i to uglavnom ručno. Sam taj proces nije pružao automatizaciju prekrcajnog procesa.

Kao rješenje ovog problema nudi se RFID (Radio Frequency Identification Technology) tehnologija, jedna od najčešće korištenih tehnologija identifikacije temeljena na principu bežičnih čitača. Čitači pomoću radiovalova očitavaju najvažnije informacije o kontejneru i koriste se najviše kada se kontejneri odlažu na slagalište (Tijan i dr., 2010).

Zbog trgovine robljem i ilegalnim imigrantima kao nadopunjujući sustav koriste se Heartbeat detektori (detektori otkucaja srca) za detekciju živih bića u kontejneru.

2.1 Korisnici i prednosti Korisnici GPS praćenja kontejnera pokrivaju cijeli niz sudionika u globalnoj logistici poslovanja. Tri su glavne vrste korisnika: 1. institucije države, 2. pružatelji logističkih usluga, 3. stvarni vlasnici tereta.

Institucije države su ponajviše zabrinute sa 'curenjem' tereta iz kontejnera tijekom prijevoza te je njihov zadatak da dospjeli teret puno i pravilno oporezuju. Naročito vlade zemalja koje rukuju kontejnerima u tranzitu žele osigurati prikupljanje potrebnih carina i poreznih pristojbi. Drugi pokretač je sigurnost. Vlasti vode brigu o kretanju ilegalnih, opasnih materijala i predmeta unutar kontejnera. Svi podaci relevantni za kretanje tereta se nalaze unutar jedne platforme. To uključuje podatke o lokaciji kao i integraciju informacija pomoću Xray skeniranja. Ovakav pristup omogućuje vladama da neprestano budu informirane.

Pružatelji logističkih usluga kreću se od nižih pružatelja usluga koji su specijalizirani za kretanje pojedinih vrsta robe, do brodara širokih razmjera i njihovih industrijski proizvedenih roba. Oni se bave sa sigurnošću pošiljke i pružanjem usluga s dodanom vrijednosti za korisnike.

Sve više vlasnika robe se okreće pružatelju usluga za praćenje kontejnera kako bi osigurali jednostavnu tehnologiju za praćenje i locirali vlastiti kontejner i teret. To može uključivati praćenje kontejnera dok je u pokretu ili dok je na kontejnerskom terminalu u luci.

Većina ovih korisnika želi dobiti maksimalnu korist uz minimalan napor. Dok tehnologija obavlja svoju zadaću dobro, ključni element

Stručni članCI

sustava je "ljudski faktor". Korisnik mora voditi brigu o tome je li oprema spojena i aktivirana ispravno, a kada teret stigne, treba pouzdano osigurati da se hardver vrati na početak logističkog lanca, kako bi se postupak mogao ponoviti.

Razne tvrtke nude različite vrste opreme praćenja kontejnera tako da svaki kupac može dobiti uređaj koji odgovara njihovim potrebama (ovisno o tome koje informacije žele znati). Vlade uglavnom koriste najviše integrirane sustave što uključuje RFID mreže na lučkim terminalima u kombinaciji s montiranim uređajima na kontejnerima za praćenje i senzore. Pružatelji logističkih usluga i stvarni vlasnici tereta žele samostalne, 'easy on - easy off' uređaje koji se mogu pričvrstiti na kontejner. Neki od tih kupaca ne žele otvoriti vrata kontejnera nakon što su zapečaćena, tako da isporučuju uređaje koji su opremljeni s vanjske strane kontejnera.

Sustav za praćenje kontejnera na terminalima ima mnogostruke prednosti. Poboljšanje operativne učinkovitosti voznog parka omogućuje tvrtkama optimizaciju i planiranje resursa, povećanje broja usluga i korištenje najoptimalnijih putova. U slučaju krađe vozila je lako locirati te je moguće odmah djelovati. Glavne prednosti sustava su (URL-1): ∙∙ sigurnost kontejnerskih vrata - nakon neovlaštenog otvaranja vrata kontejnera upravitelju se šalje neposredno upozorenje o pristupu i o kretanju kotejnera, ∙∙ praćenje - korisnik može dobiti podatke o lokaciji u stvarnom vremenu te time upravljati obiljem informacija, ∙∙ nadzor kontejnera – uređaji uključuju niz telemetrijskih senzora koji mogu otkriti svjetlost koja ulazi u kontejner (korisno ako je kontejner sabotiran) te imaju mogućnost nadzora temperature i ubrzanja u slučaju pada kontejnera.

3. Primjena sustava za upravljanje kontejnerskim terminalima 3.1. CTS Sustav za praćenje kontejnera (CTS – Container Tracking Service) koristi LEO (Low Earth Orbital) satelite za pronalazak kontejnera u minimalnom vremenu. Shema tog sustava je prikazana na Slici 3.1.

LEO redovito prikuplja potrebne podatke te ih šalje na web server ili na klijentov PC. Time brodarske tvrtke i carine dobivaju više snažnih informacija poput statusa o vratima, temperaturi i uređajima unutar kontejnera. CTS se sastoji se od četiri glavna elementa, kao što je antena, prijemnik, RF modul i baterija (Ahn, 2005).

3.2. RFID tehnologija RFID tehnologija predstavlja metodu automatske identifikacije koja omogućuje daljinski prijenos podataka putem radiovalova. Implementacijom RFID tehnologije omogućena je jednostavna, brza i jedinstvena identifikacija kontejnera. Svakom kontejneru dodjeljuje se RFID transponder. Pri pokušaju neovlaštenog otvaranja kontejnera automatski se aktivira alarm ili kratka SMS poruka. Istovremeno, upravljačka kutija izravno šalje podatke kontrolnom sustavu na brodu i satelitu koji prenosi informacije do upravljačkog centra na kopnu.

RFID transponder u redovnim intervalima odašilje radio poruke o trenutnom statusu kontejnera npr. je li otvoren ili zatvoren, kolika je razina kisika, kolika je temperatura i slično. U suvremene RFID transponder (aktivne) može se upisati i više datoteka, kao što je roba unutar kontejnera ukoliko nema vlastitu identifikaciju i sl.

Podaci prikupljeni RFID tehnologijom najviše pridonose smanjivanju krijumčarenja i povećanju nacionalne sigurnosti. Vlast u svakom trenutku može locirati sumnjivi kontejner te ga kontrolirati, kako na brodu, tako i na lučkom skladištu. Zahvaljujući GPS sustavu pouzdano se zna lokacija i status svakog kontejnera i broda, a time je moguće izračunati broj prevezenih kontejnera odnosno ekonomičnost poslovanja broda (Medić i dr., 2011).

Na web stranici (URL-2) može se vidjeti koje sve tvrtke i luke koList studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

73

Bonaca, J., Černjul, R., Vaclavek, S. (2013): Sustavi za upravljanje kontejnerskim terminalima podržani GNSS-om i GIS-om Ekscentar, br. 16, pp. 72-75

Stručni članCI

Slika 3.1. Schema sustava za praćenje kontejnera (Ahn, 2005)

Slika 4.1. Terminal „duhova“ (URL-5)

riste RFID tehnologiju u svoje informacijsko komunikacijske sustave.

RFID sustav čine tri osnovne komponente: RFID transponder, RFID čitač, Middleware (skup programskog sučelja koji filtrira podatke očitane s transpondera), a princip rada RFID sustava je sljedeći. Čitač i transponder podešeni su na istu frekvenciju. Čitači se nalaze na svim ključnim lokacijama. Čitač šalje elektromagnetske ili elektrostatičke signale na antenu određene frekvencije u točno definiranom periodu (50 ms). Generirane signale prihvaća antena u transponderu. Kada se završi sa prijemom signala od čitača, transponder istog trenutka šalje podatke. Ovi podaci se primaju na anteni čitača i dekodiraju se. Podaci sa čitača preko standardnog sučelja izravno se unose u računalo za daljnje obrade podataka.

Za prijenos podataka između čitača i transpondera koristi se FSK (Frequency Shift Keying) modulacija iz razloga što je otporna na šum (Ristov i Mrvica., 2011).

i ostala prijevozna sredstva koja prevoze kontejnere na kojima su RFID oznake. Čitači RFID oznaka su postavljeni na dizalicama te određenim punktovima kako bi automatski očitali RFID oznake s kontejnera i pohranili podatke. Podaci se pohranjuju u realnom vremenu na internetsku mrežu podataka. Tamo ta informacija postaje dostupna SaviTrak korisnicima.

Luka Rotterdam ima terminal kontejnera koji se često naziva „ghostterminal“ (Slika 4.1.) to jest „terminal duhova“ (URL-5). Razlog zašto je Delta terminal dobio upravo to ime stoji u tome što su nosači kontejnera automatski navođena vozila (AGV – automated guided vehicles), bespilotna vozila koja prenose svaki po jedan kontejner. Vozila se kreću oko terminala svojim putem napravljenim magnetskom mrežom na terminalskom asfaltu. Nakon što je kontejner postavljen na AGV, identificiran je infracrvenim uređajem i odveden na predviđenu lokaciju na terminalu. Na istom tom terminalu se nalaze i ASC- unmanned automated stacking cranes – bespilotne automatske dizalice, koje podižu odnosno spuštaju kontejnere na AGV te pohranjuju kontejnere u depo namijenjen kontejnerima. Time se smanjuju greške ljudskog faktora te se povećava sigurnost na terminalu.

Prostorne informacije luke Rotterdam dostupne su na internetu putem Erdas Apollo-a (Slika 4.2.) koji dostavlja mnoštvo podataka putem interneta (URL-6). Erdas Apollo je produkt tvrtke Intergraph, koji sveobuhvatno upravlja podacima, analizama i sustavom za isporuku. Cilj implementacije Erdas Apollo-a za luku Rotterdam je pružanje općih geografskih informacija za sve prostorne objekte i za sve ostale geografski značajne predmete u luci. Najveći izazov predstavljalo je kombiniranje informacija iz više izvora na jasan i jednostavan način kako bi tehničko i ne tehničko osoblje moglo pristupiti informacijama bez specijaliziranih aplikacija. Erdas Apollo se pridržava OGC (Open Geospatial Consortium) standarda, što olakšava osoblju luke pristup prostornim internet servisima putem raznih aplikacija.

Ovaj sustav sadrži sve relevantne informacije upravljanja lukom, uključujući kretnje brodova, osiguravajući brodski teret. Služi i kao „live“ karta luke na kojoj se vide svi položaji brodova. Karta se konstantno osvježava i projektira na veliki ekran u koordinacijskom centru luke. Implementacijom ovog sustava će profitirati luka Rotterdam u svakodnevnim operacijama, kao što su brzina dostave ili u smislu uvida u situaciju u luci pa tako i u stanje na kontejnerskim terminalima.

3.3. WEB GIS Internet otvara novo tržište prostornih podataka i pruža razne usluge korisnicima iz područja geoinformatike. Sa sve dostupnijom tehnologijom povećava se broj razvijatelja Web GIS aplikacija. Prednosti ovakvih sustava su dostupnost koja nije ograničena hardverom ili softverom. One su namijenjene različitim skupinama korisnika pa su tako primjenu pronašli i pri upravljanju kontejnerskim terminalima.

Kao primjena CTS-a, servisa za praćenje kontejnera, osim što sustav može pratiti kontejner, također imamo i sve veći razvoj i podržanost web GIS-a. S vrlo jednostavnom globalnom kartom, sustav je u mogućnosti predočiti točnu lokaciju kontejnera. Korisnik može vrlo lako odabrati kontejner od interesa i pretraživati željene podatke. Osim točne visine i širine, sustav omogućava i druge korisne informacije (Ahn, 2005).

4. Implementacija GNSS-a i GIS-a u lukama 4.1. Luka Rotterdam Luka Rotterdam je najprometnija luka u Europi s 11.88 milijuna TEU-a (twenty-foot equivalent unit – mjerna jedinica koja opisuje kapacitet kontejnerskih terminala; bazira se na volumenu kontejnera dugačkog 20 stopa tj. 6.1m) u 2011. godini (URL-3). Polovicom 2007. godine luka Rotterdam je uvela SaviTrak informacijsku uslugu tvrtke Savi Networks koja se temelji na RFID tehnologiji (URL-4).

Ova informacijska usluga kombinira više interoperabilnih tehnologija kao što su AIDC (Automatic Identification and Data Collection – automatsko identificiranje i prikupljanje podataka), barkodovi, GPS, pasivni i aktivni RFID, sve kako bi se pratili brodovi, kamioni 74

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

5. Zaključak Sustavi za upravljanje kontejnerskim terminalima su diljem svi-

Bonaca, J., Černjul, R., Vaclavek, S. (2013): Sustavi za upravljanje kontejnerskim terminalima podržani GNSS-om i GIS-om Ekscentar, br. 16, pp. 72-75

Slika 4.2. Erdas Apollo (URL-7)

jeta podržani GNSS i GIS tehnologijama. Od GNSS sustava najviše je zastupljen GPS sustav koji minimizira mogućnost gubitka kontejnera i omogućuje kontinuirano praćenje kontejnera i na kopnu i na moru, uz dostupnost 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Različiti sustavi identifikacije i praćenja kontejnera olakšavaju utvrđivanje sadržaja kontejnera i praćenje kontejnera unutar i izvan lučog područja.

GIS tehnologija u sustavima za upravljanje lukom služi kao ogromna geoprostorna baza podataka koja nudi prikaz tih podataka na kartama i uz to pruža mogućnosti raznih analiza i rješenja u radu terminala. GNSS i GIS tehnologije zajedno pospješuju sigurnost kao i rad luka. Implementacijom tih tehnologija postigli su se bitni ciljevi kao što su povećanje sigurnosti rada, povećanje sigurnosti tereta, osigurana kvalitetna usluga korisnicima te brža manipulacija kontejnerima. Obzirom na uspjeh GNSS-a i GIS-a u sustavima za upravljanje kontejnerskim terminalima možemo zaključiti kako će GNSS i GIS tehnologije u sprezi s novim tehnologijama i dalje biti zastupljene te kako će biti veoma važan čimbenik u sustavima za upravljanje modernim kontejnerskim terminalima.

Stručni članCI

Literatura ›› Ahn, S., (2005): Container tracking and tracing system to enhance global visibility, Proceedings of the Eastern Asia Society for Transportation Studies, vol. 5, str. 1719.-1727. ›› Bilić, M., Medić, D., Belamarić, D., (2011): Prikaz testiranja RFID tehnologije kod kontejnerizacije, 3. međunarodna konferencija o pomorskoj znanosti – zbornik radova, str. 17.-26. ›› Ristov, P., Mrvica, A., (2011): Primjena RFID tehnologije u pomorstvu, 3. međunarodna konferencija o pomorskoj znanosti – zbornik radova, str. 247.-262. ›› Tijan, M., Agatić, A., Hlača, B., (2010): Evolucija informacijskokomunikacijskih tehnologija na kontejnerskim terminalima, Pomorstvo, 24/01, str. 27.-40. ›› URL - 1: GPS Container and Cargo T racking Systems are the Future of Container Security, [Internet],<raspoloživo na: http://ezinearticles.com/?GPSContainer-and-Cargo-TrackingSystems-Are-the-Future-of-Container-Security&id=3136555>, [pristupljeno 3. 1. 2013.] ›› URL - 2: R FID Journal, [Internet],<raspoloživo na http://www. rfidjournalevents.com/map.php>,[pristupljeno 2.1.2013.] ›› URL - 3: T op 50 World Container Ports, [Internet],<raspoloživo na: http://www.worldshipping.org/about-the-industry/globaltrade/top-50- world-container-ports>,[pristupljeno 3.1.2013.] ›› URL - 4: Port of R otterdam to use SAVI Networks Savitrak for Cargo Security and M anagement Service, [Internet],<raspoloživo na: http://www.gpsdaily. com/ reports/Port_Of_Rotterdam_To_Use_SAVI_Networks_Savitrak_ For_Cargo_Security_And_Management_Service_999.html >,[pristupljeno 2.1.2013.] ›› URL – 5: Port of Rotterdam, [Internet],<raspoloživo na: http:// en.wikipedia.org/wiki/Port_of_Rotterdam>,[pristupljeno 4.1.2013.] ›› URL – 6: Facilitating Spatial Data M anagement at Port of Rotterdam, [Internet],<raspoloživo na: http://geospatial. intergraph.com/Libraries/ CaseStudies/ERDAS_APOLL O_ Facilitating_Spatial_Data_ Management_at_Port_Rotterdam. sflb.ashx>,[pristupljeno 2.1.2013.] ›› URL – 7: Cadalyst, [Internet],<raspoloživo na: http://www. cadalyst.com>,[pristupljeno 4.1.2013.]

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

75

Vidulin, M., Polovina, M., Grgić, M. (2013): Razvoj i primjena uređaja za ometanje signala GNSS satelita Ekscentar, br. 16, pp. 76-80

Stručni članci Mauricio Vidulin Marko Polovina Marijan Grgić, mag. ing. geod. et geoinf.

► preddiplomski studij, Geodetski fakultet Zagreb, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: mauricio.vidulin@geof.hr ► preddiplomski studij, Geodetski fakultet Zagreb, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: marko.polovina@geof.hr ► Zavod za geomatiku, Geodetski fakultet Zagreb, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: mgrgic@geof.hr

Razvoj i primjena uređaja za ometanje signala GNSS satelita Sažetak: Uz razvoj tehnologija pozicioniranja putem globalnih navigacijskih satelitskih sustava (GNSS), razvijale su se i tehnologije

ometanja prijema signala odaslanih sa satelita. Tako su nastali ometači (eng. jammer) GNSS signala – radio-frekvencijski odašiljači dizajnirani tako da blokiranjem, prigušivanjem ili drugim načinima ometanja signala djelomično ili u potpunosti onemogućavaju određivanje položaja u prostoru. Iako je u velikom dijelu svijeta ometanje radijskih signala ilegalno, korištenje ometača sve je češće u civilnim i vojnim djelatnostima. U ovom radu prikazana je teorijska osnova tehnologija za ometanje signala te primjena jednostavnog uređaja kratkog dometa za ometanje signala GPS (Global Positioning System) satelita na više različitih GPS prijamnika. Dobiveni rezultati međusobno su uspoređeni te analizirani.

Ključne riječi: ometanje GNSS signala, GPS ometač, pozicioniranje, zaštita od ometanja signala, sustavi za detekciju ometanja

Development and application of devices for GNSS signal jamming Summary: Besides the development of the positioning technologies that use the Global Navigation Satellite Systems (GNSS), the GNSS

jamming technologies were developed. Thus, the GNSS signal jammers were invented - RF transmitters designed to block, reduce or otherwise interfere signals and partially or completely disable GNSS positioning. Although, in many countries around the world RF jamming is illegal, the use of the jamming devices is not very rare in the civilian and military activities. This paper presents the theoretical basis of the signal jamming technology and the application of the simple short range GPS (Global Positioning System) jammer on several different GPS receivers. The results were compared and analyzed.

Keywords: GNSS jamming, GPS jammer, Positioning, Anti-jam technologies, Jamming detection systems

1. UVOD Globalni navigacijski satelitski sustavi (Global Navigation Satellite System - GNSS) nalaze primjenu u vojnim i civilnim djelatnostima za precizno pozicioniranje, navigaciju, određivanje oblika Zemlje, ali i praćenje, kontrolu, nadzor i zaštitu objekata, pojedinaca i dr. (Zhao i dr., 2012). Uz dobronamjerne ciljeve korištenja tih sustava, vrlo je često njihovom upotrebom ugrožena privatnost pojedinca, a sve češći su i slučajevi pokušaja preuzimanja kontrole nad prijamnicima GNSS signala. Tako se može ustvrditi da razvoj GNSS-a prati i razvoj tehnologija za njegovo ometanje.

Praktični rezultat tog razvoja su ometači (eng. jammer) i drugi uređaji koji su sposobni emitirati sustavima slične signale koje GNSS prijamnici interpretiraju i obrađuju na sličan način kao i izvorne signale. GNSS ometači signala su radio-frekvencijski odašiljači koji blokiraju, prigušuju ili na drugi način ometaju GNSS signale, najčešće odašiljanjem radiofrekvencijskih valova koji ometaju stvarne signale te sprječavaju uspostavljanje ili kontinuirano opažanje signala u prijamnicima GNSS uređaja (URL-1).

Ometanje prijamnika globalnih sustava za pozicioniranje danas je moguće čak i na udaljenostima do 100 kilometara od izvora ometanja pri izlaznoj snazi od samo 1 W (Mukhopadhyay i dr., 2007). Sateliti sustava emitiraju signale izlaznom snagom od otprilike 30 W, 20200 kilometara iznad površine Zemlje (Thiel i Ammann, 2009), a kako je udaljenost koju signal mora prijeći razmjerno velika ti signali značajno oslabe i nije ih teško nadjačati (Hendricks, 2011). Svi uređaji koji rade na istim ili sličnim frekvencijama kao i GNSS odašiljači mogu biti prigušivači signala. Tako se 76

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ometanje prijema signala događa i zbog polja zračenja visokog intenziteta radara, povezanih radijskih odašiljača, izvora zračenja ultra-širokih pojasa (eng. ultra-wide band), odaslanih mikrovalova visoke snage i dr. (Hendricks, 2011).

Kako bi se zaštitio GNSS signal, razvijene su metode detekcije ometača GNSS-a (najčešće Globalnog pozicijskog sustava - eng.

Global Positioning System - GPS) u obliku regionalnih mreža kao što su Gaardian u Velikoj Britaniji i JLOC u SAD-u (Kuusniemi, 2012, URL-2). Osim uređaja i sustava za detektiranje GPS ometača, razvija se i tehnika zaštite od ometanja signala (eng. anti-jam) koja za cilj ima poboljšanja robusnosti prijamnika, uglavnom u vojne svrhe (Landry, 2005) te razvoj softverskih algoritama koji anuliraju učinak ometajućeg signala.

U ovom radu bit će prikazana teorijska osnova tehnologija za ometanje signala i postupaka zaštite od ometanja. Na terenu je ispitan način rada ometača signala, njegova uspješnost u ometanju te su istražene posljedice ometanja. Posebna pozornost posvećena je ispitivanju ometača u različitim uvjetima i na različitim udaljenostima od prijamnika.

2. Ometanje GNSS signala Uređaji za ometanje signala globalnih sustava za pozicioniranje generiraju i odašilju signale radijskih frekvencija sličnih stvarnim frekvencijama uz pojačani šum što uzrokuje gubitak signala sa satelita, težu interpretaciju signala ili nemogućnost kontinuiranog opažanja u prijamniku. Izravna posljedica je nemogućnost pozici-

Vidulin, M., Polovina, M., Grgić, M. (2013): Razvoj i primjena uređaja za ometanje signala GNSS satelita Ekscentar, br. 16, pp. 76-80

oniranja i navigacije. Većina tehnika ometanja GNSS signala svrstava se u tri kategorije na temelju širine raspona frekvencija koje ometač koristi (eng. bandwidth) - ometanje kontinuiranim valom (eng. Continuous Wave jamming - CW ometanje), uskopojasno ometanje (eng. Narrowband jamming - NB ometanje) i širokopojasno ometanje (eng. Wideband jamming - WB ometanje) (Mukhopadhyay i dr., 2007).

Prema frekvencijskom rasponu GPS signala, signali L-pojasa (eng. L-band) se emitiraju unutar dva pojasa od po 20,46 Mhz centriranih oko L1 i L2 frekvencija. L1 frekvencija iznosi 1575,42 Mhz, a L2 1227,60 Mhz (Bačić i Bašić, 1999). Ometanje kontinuiranim valom je definirano kao ometanje pri kojem signal zauzima manje od 100 kHz frekvencijskog raspona. Uskopojasno ometanje je definirano kao ometanje bilo kojeg neželjenog signala koji zauzima više od 1 Mhz frekvencijskog raspona i manje ili jednako cjelokupnom +/-1,023 Mhz frekvencijskom rasponu C/A koda GPS sustava za pozicioniranje te njemu ekvivalentnih kodova, a širokopojasno ometanje je definirano kao ometanje signalima koji u potpunosti zauzimaju frekvencijski raspon od +/-10,23 Mhz oko L1 ili L2 (Rash, 1997).

Učinkovitost tehnika ometanja kontinuiranim valom i uskopojasnog ometanja je potencijalno veća nego učinkovitost tehnika širokopojasnog ometanja zbog veće spektralne gustoće snage – signali su koncentrirani u rasponu frekvencija. S druge strane, za razliku od širokopojasnog šuma, signali kontinuiranog vala i uskopojasni signali se lakše detektiraju i filtriraju iz GPS signala s ugrađenim tehnikama obrade signala što rezultira samo manjim degradacijama u odnosu signal/šum (SNR – Signal to noise ratio) i navigacijskim funkcijama. Iako širokopojasno ometanje karakterizira mala spektralna gustoća snage, donedavno ga je bilo nemoguće filtrirati (Mukhopadhyay i dr., 2007), a danas se ublažava specifičnim algoritmima koji se temelje na interpretaciji podata-

ka omjera nosač-šum satelita (eng. carrier-to-noise-ratio, C/No) (Thompson i dr., 2010).

2.1. Uređaji za ometanje signala Osim prema frekvencijskom rasponu ometanja, uređaje za ometanje GPS signala možemo podijeliti prema primjeni na ometače signala za civilnu primjenu te ometače signala za vojnu primjenu.

Jeftiniji civilni uređaji mogu ometati L1 frekvencije signala, a skuplji mogu ometati L1, L2 i druge frekvencije signala. Iako konkretne specifikacije nisu dostupne javnosti, ometači signala za vojnu primjenu su kompleksniji, imaju veću snagu i značajno su veći što se može utvrditi usporedbom vojnog GPS ometača na slici 2.1 s civilnim ometačima GJ6 GPS Jammer (slika 2.2) i GP5000 GPS Jammer (slika 2.3) koji su prikazani sa specifikacijama.

2.2. Primjeri ometanja signala Ometanje GNSS signala događa se namjerno ili nenamjerno.

Poznat je slučaj nenamjernog ometanja signala na Newark aerodromu u New Jersey-u 2009. godine kada su u svrhu poboljšanja navigacije, na aerodrom ugrađeni novi GPS prijamnici koji su imali kratke svakodnevne prekide u prijemu signala. Nakon dva mjeseca ispitivanja FAA (Federal Aviation Administration) utvrdila je kako je kratkotrajne prekide primanja signala sa satelita izazivao GPS ometač vozača kamiona koji je svakodnevno prolazio pored aerodroma. Moguće je nabrojati i brojne primjere namjernog ometanja signala - od krađa letjelica i automobila (poznat primjer krađe automobila u Velikoj Britaniji), pa sve do vojnih vježbi u Sjevernoj Koreji čijim je ometanjem zahvaćeno više od 300 civilnih zrakoplova i 250 brodova (URL-4).

2.2.1. Spoofing tehnika Spoofing tehnika napredna je tehnika ometanja GNSS signala koja se temelji na emitiranju signala strukturom identičnih GNSS signalima koji nadjačavaju izvorne signale te kontinuiranim, unaprijed isplaniranim, malim pomacima GNSS prijamnike navode na željene koordinate. Spoofing tehnika ometanja signala vrlo je zahtjevna jer je za ometanje potrebno znati točne satelite s kojih konkretni prijamnik prima signal što uglavnom pretpostavlja da je ometač pokretan i na maloj udaljenosti od prijamnika (Ledvina i dr., 2008). Za sada nije potvrđen nijedan napad spoofingom, ali postoje pretpostavke da su se takvi napadi događali. Jedan primjer mogućeg spoofing napada je preuzimanje bespilotne letjelice RQ-170 Sentinel koje se dogodilo 2011. godine u sjeveroistočnom Iranu (URL-5).

3. Zaštita od ometanja signala Postupci zaštite signala sustava za navigaciju mogu se objediniti engleskim nazivom anti-jam. Oni uključuju razvoj mreža za detekciju ometača signala, softverske i hardverske nadogradnje prijamnika i antena sustava te zaštitu signala poslanog sa satelita.

Slika 2.1. Vojni GPS Jammer (URL-3)

Slika 2.2. GJ6 GPS Jammer (URL-4) GJ6 Portable All Civil Bands GPS Jammer, Anti Tracking Device (URL-3) • raspon frekvencija rada: L1, L2, L5 • radijus djelovanja: 15 metara • 3 antene sa SMA (SubMiniature version A) konektorima • napajanje: baterija 8,4V 2600mAh Li-ion, trajanje 2-3 sata

Stručni članci

Slika 2.3. GP5000 GPS Jammer (URL-4) GP5000 Car Anti-Tracking GPS Blocker, Navigation Jammer (URL-3) • raspon frekvencija rada: L1 • radijus djelovanja: 5 metara • jedna eksterna antena • napajanje: auto upaljač 12V/ 24V

3.1. Razvoj sustava za detekciju ometača GNSS signala Više projekata lociranja uređaja za ometanje provedeni su u Europi i SAD-u. Istraživački projekt Sentinel tvrtke Chronos Technology koji je proveden u Velikoj Britaniji utvrdio je značajnu raširenost korištenja malih uređaja za ometanje u automobilima.

Koristeći više uređaja za detekciju postavljenih na jednom frekventnom prometnom križanju, u šest mjeseci detektirano je više od 60 upotreba malih GNSS ometača (URL-6).

Konzorcij Gaardian u SAD-u razvio je sustav koji pruža informacije o pouzdanosti GPS-a na aerodromima i drugim značajnim lokacijama koristeći mrežu senzora (URL-6) koji kontinuirano opažaju signale GPS i eLoran sustava koji je unapređenje Loran sustaList studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

77

Vidulin, M., Polovina, M., Grgić, M. (2012): Razvoj i primjena uređaja za ometanje signala GNSS satelita Ekscentar, br. 16, pp. 76-80

Stručni članci

va, terestričkog radio-navigacijskog sustava prvi put korištenog za Američku i Britansku mornaricu tijekom Drugog svjetskog rata koji emitira signale na niskim frekvencijama od 90 do 110 kHz (Hofmann-Wellenhof i dr, 2001). Takvi senzori pomoću malih atomskih satova detektiraju smetnje i klasificiraju vrste smetnji ovisno o tome jesu li smetnje prirodne ili umjetno stvorene.

U SAD-u je razvijen vojni sustav guste mreže stanica za otkrivanje i lociranje GPS ometača signala JLOC (GPS Jammer Detection and Location system) vođen od strane Nacionalne geoprostorne obavještajne agencije (National Geospatial Intelligence Agency).

Sustav se sastoji od mreže prijamnika koji mogu detektirati područja s većom jačinom signala i slabijim odnosima signal/šum (SNR) koji mogu upućivati na ometanje navigacijskih signala (URL 7).

3.2. Mehaničke tehnike eliminacije ometanja GNSS signala Mehaničke zaštite od ometanja signala navigacijskih sustava realizirane su upotrebom različitih vrsta antena od kojih su najčešće Controlled Reception Pattern Antenna (CRPA) i Fixed Reception Pattern Antenna (FRPA). Koristeći ovakve antene moguće je anulirati lažne signale usmjeravanjem antene prema izvoru ometanja ili isključiti ona ometanja koja dolaze pod niskim elevacijskim kutom (URL 8).

3.3. Softverske tehnike eliminacije ometanja GNSS signala Prema vrijednostima iskazanima u tablici 1 koja prikazuje omjer ometanja i signala - J/S (eng. jamming to signal ratio – J/S) za pojedinu metodu zaštite signala iskazanog u decibelima (veći iznos odnosa ometanja prema signalu ukazuje na jače ometanje i jači šum signala u prijamniku), možemo utvrditi kako u odnosu na mehaničke zaštite signala, softverske zaštite signala mogu značajnije doprinijeti kvalitetnoj interpretaciji navigacijskih poruka sa satelita.

Tablica 1. Anti-jam metode (Pandžić i Kostić, 2005) Anti-jam metode

J/S (db)

osnovna sposobnost GPS proširenog spektra - stacioniran GPS ili dodan INS (inercijalni navigacijski sustav) - P-kod (samo kod)

54

Antena (usmjerenje) - specijalno odvajanje ometača i GPS signala - CRPA antena

30-40

Filtriranje signala ometača - odrediti spektralne karakteristike ometača

0-20

Pomoć u podacima

5-6

Softverska zaštita signala dijeli se na pre-correlation tehnike, korištene prije faze korelacije, i post-correlation tehnike korištene za poboljšanje kvalitete signala nakon faze korelacije. Neke od pre-correlation tehnike su: Adaptive radiation chart antenna, fixed bandpass filtering, Automatic Gain Control (AGC), Analog-to-Digital Converter (ADC) i Piranha filter. Postoje brojne post-correlation tehnike koje mogu eliminirati širokopojasne interferencije.

Tehnika amplitudnog procesiranja (eng. Amplitude domain processing - ADP) omogućava jednostavnu implementaciju i visoku učinkovitost kada su ometači unutar pojasa korisnog signala, a njen glavni nedostatak je nemogućnost uklanjanja ometanja u slučaju dvije ili više simultanih interferencija (Landry i dr., 2005).

3.3.1 Metode antenskih nizova Zadnjih deset godina, sve veći broj istraživanja se fokusira na proučavanje metode antenskog niza (eng. antenna array). To su metode koje koriste grupu od nekoliko antena različitih amplituda i faza. Antenski nizovi koriste fenomen interferencije elektromagnetskih valova za pojačanje signala iz željenog smjera i za oslabljivanje signala iz neželjenog smjera (Swarte, 1993). Metode antenskih nizova uključuju programabilne nizove višestrukih 78

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Slika 3.1. Uzorci zraka antena s dva ometača (Dawei i dr., 2008)

zraka (eng. programmable multibeam arrays) i upravljive nizove s najmanjom srednjom kvadratnom pogreškom (eng. least mean square error adaptive arrays). Antene s upravljivim antenskim nizom, koje se još nazivaju pametne antene (eng. smart antennas), sadrže algoritme za identificiranje smjera pristizanja signala (eng.

Direction of Arrival – DOA). Algoritam najmanje srednje kvadratne pogreške (eng. least mean square – LMS) zahtijeva poznavanje karakteristika referentnog signala, detaljne informacije o strukturi željenog signala i kutu pristizanja željenog signala (Dawei i dr., 2008). LMS-u algoritam sličan PI algoritam (Power inversion) koji ne zahtijeva navedene ulazne parametre vrlo često se koristi za obradu signala u prijamniku.

Na slici 3.1 prikazan je efekt dva CW ometača smještenih u pravcu od 18 i 28 stupnjeva od smjera antenskog niza. Normalizirani PI algoritam anulira ometajuće signale iz dva smjera. Zbog tog svojstva algoritam eliminira utjecaj više ometača (Dawei i dr., 2008).

Problem metoda upravljivih antenskih nizova je da poništavanje ometajućih signala može oštetiti GPS signal ako je izvor ometanja blizu smjera pristizanja signala GPS satelita. Ovaj nedostatak može se riješiti prostorno-vremensko upravljivim procesiranjem (eng. space-time adaptive processing – STAP). Kod prostornog filtriranja, klasični upravljivi algoritmi uključuju LMS, recursive least squares (RLS), direct matrix inversion (DMI), ortogonal projection i dr. Ovi algoritmi zahtijevaju a priori poznate informacije kao što su referentni signal ili smjer pristizanja signala, stoga nisu prikladni za GPS prijamnike. „Slijepi“ upravljivi algoritmi ne zahtijevaju a priori informacije te uključuju PI algoritam, potprostorni ortogonalni algoritam (eng. subspace orthogonal algorithm) i ostale (Zhao i dr., 2012).

3.4. Testiranje prijamnika na otpornost od ometanja signala GPS prijamnike je moguće testirati na otpornost od ometanja signala. Tim testom je moguće odrediti način na koji se zaštititi od uređaja za ometanje. Pri tom se ponajprije misli na kombinaciju opreme koja učinkovito ublažava ometanje signala. Testiranje se vrši u specijaliziranim laboratorijima u više Europskih država i SAD-u. U idealnom slučaju uređaj treba postaviti u rasponu testiranja s različitim konfiguracijama antene i prijamnika zajedno s band-pass filtrima i zaštitom od porasta napona (Hendricks, 2011). Time možemo uspostaviti najrobusniju kombinaciju opreme, instalacije i provesti potrebne protumjere na ometanje signala. Uzevši u obzir da je cijena laboratorijskih istraživanja od 5000 $ pa naviše, testiranja nisu uobičajena. U tom slučaju preporuča se instaliranje dodatnog hardvera koji uključuje visoke performanse band-pass filtera, RF limitator uređaja i izolirani kabelski vodič. Visoke performanse band-pass filtera instaliranih na antene sustava mogu značajno ublažiti ometajuće učinke. Ispravno projektirano

Vidulin, M., Polovina, M., Grgić, M. (2012): Razvoj i primjena uređaja za ometanje signala GNSS satelita Ekscentar, br. 16, pp. 76-80

rješenje omogućilo bi samo preciznim GPS frekvencijama prolazak u pojačalo prijamnika, reducirajući područje ometanja ublažavanjem svih šumova van područja frekvencija koji inače prolaze kroz prijamnik antene. RF limitator uređaja unutar prijamnika može smanjiti vrhunac band energije koja prolazi. Ako se izvor ometanja nalazi dovoljno blizu da preopterećuje limitator dioda uređaja unutar prijamnika, dobro osmišljen filter može pružiti razumnu zaštitu od trajnog oštećenja. Bez obzira na zakonska ograničenja, uređaji za ometanje GPS signala su niskih cijena, lako nabavljivi te često u upotrebi. Samim tim GPS prijamnike je uputno na bilo koji način zaštiti od neželjenih posljedica (Hendricks, 2011).

4. Testiranje GPS ometača kratkog dometa Iako su jednostavni uređaji za ometanje signala široko dostupni, ometanje radijskih frekvencija je u većem dijelu svijeta, pa tako i Hrvatskoj, ilegalno (NN, 2008) osim u slučajevima kada to zahtijevaju interesi obrane, nacionalne sigurnosti ili ako je to iznimno dopušteno.

Cilj praktičnog dijela ovog rada bio je ispitati te analizirati dje-

Stručni članci

lovanje GPS ometača signala na GPS prijamnike različite kvalitete.

Prilikom testiranja korišteni su jednofrekventni prijamnici Garmin GPSmap 76CS (slika 4.3) i pametni telefon Samsung Galaxy S3 Mini te dvofrekventni prijamnik - Trimble 5700 Rover (slika 4.2). Korišteni ometač signala bio je Portable Mobile Signal Jammer (slika 4.1).

Specifikacije korištenog instrumentarija dane su u nastavku.

4.1. Testiranje ometača Ometanje prijamnika testirano je na različitim udaljenostima.

Početno testiranje provedeno je na GPS uređaju Trimble 5700 Rover uz statička GPS mjerenja prilikom kojih je GPS ometač uključen po dvije minute na različitim udaljenostima (2 i 15 metara) uz vremenski odmak od desetak minuta za vrijeme mjerenja. Prikupljeni podaci naknadno su obrađeni. Osim prilikom provođenja statičkih GPS mjerenja, ometač je testiran i na različitim udaljenostima prilikom inicijalizacije i prikupljanja informacija sa satelita.

Udaljenosti ometača od prijamnika mjerene su mjernom vrpcom.

Tako su dobiveni podaci u tablici 2.

Tablica 2. Rezultati ometanja GPS prijamnika Trimble 5700 uređaja Udaljenost (m)

Slika 4.1. GPS ometač Portable Mobile Signal Jammer • jedna frekvencija (L1) • Omni – directional antenna (CDMA/GSM, 3G, DCS/DHS) • vrijeme rada: 3 – 4 sata • masa: 180 g • radijus ometanja: do 15 m

Broj vidljivih satelita (ometač uključen)

0,5

8

0

10

8

0

20

8

0

30

9

3

40

8

3

50

8

4*

60

8

6

* broj satelita je varirao od 0 do 4

Iz rezultata ometanja GPS prijamnika je vidljivo da GPS ometač radi prema specifikacijama, a u uvjetima bez prepreka onemogućuje primanje signala i na većim udaljenostima. Utjecaj ometača primijećen je i na udaljenosti od 50 metara.

Druga testiranja provedena su na jednofrekvencijskim GPS prijamnicima Garmin GPSmap 76CS i mobilnom telefonu Samsung Galaxy S3 mini. Ometač je uključen na udaljenosti od 0,5 metara i 15 metara. Garmin prijamnik je primao signale s četiri satelita prije uključenja ometača, a nakon uključenja nije primao signal ni s jednog satelita. Ometanjem GPS signala na mobilnom uređaju primijećeno je da uređaj ne prima GPS signale, međutim pozicioniranje nije bilo potpuno onemogućeno zbog Assisted GPS tehnologije implementirane u uređaju.

Slika 4.2. Trimble 5700 Rover Trimble 5700 Rover • dvofrekvencijski GPS prijamnik • antena: Trimble Zephyr • 24 kanala, L1 C/A kod i L1/L2 noseće faze • masa: 1,4 kg

Slika 4.3. Garmin GPSmap 76CS Garmin GPSmap 76CS • jednofrekvencijski GPS prijamik • antena: Quadrifilar • masa: 218 g

Slika 4.4. Samsung Galaxy S3 mini Samsung Galaxy S3 mini • jedna frekvencija (L1 C/A kod) uz Assisted GPS • GPS čip broadcom BCM47511 sa skyworks SKY65702-11 GaAs pHEMT modulom

Broj vidljivih satelita (ometač isključen)

4.2. Obrada i analiza podataka Prikupljeni podaci obrađeni su u programskom paketu RTKLIB_2.4.1 čiji je autor T. Takasu. RTKLIB je programski paket otvorenog koda za post-processing obradu GNSS mjerenja (URL 9).

Rezultati obrade prikazani su grafički te je potvrđen utjecaj ometača na dvofrekvencijski GPS prijamnik Trimble 5700 na kojem je onemogućen prijem signala sa svih satelita za vrijeme ometanja (slika 4.5). Usporedbom zapisnika i obrađenih podataka, može se utvrditi da je nakon isključivanja GPS ometača, GPS prijamnik nastavio opažati signale sa satelita nakon nekoliko sekundi.

Na grafu na slici 4.5. se na ordinatnoj osi nalaze identifikacijski brojevi GPS satelita, a na apscisnoj osi vremenska skala (UTC).

Vidljivo je da je prijamnik Trimble 5700 Rover kontinuirano opažao šest satelita u vremenskom periodu od 4 minute od početka mjerenja. Nakon uključenja ometača prekida se prijem signala.

Isključenjem ometača prijamnik ponovno prima signale satelita.

Novi prekid prijema signala javlja se uključenjem ometača signala u vremenu od 14:44:30 UTC do 14:46:30 UTC. Utjecaj ometača na obje frekvencije vidljiv je na grafu odnosa signala i šuma (eng.

Signal to Noise Ratio - SNR) (slika 4.6).

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

79

Vidulin, M., Polovina, M., Grgić, M. (2012): Razvoj i primjena uređaja za ometanje signala GNSS satelita Ekscentar, br. 16, pp. 76-80

Stručni članci

Slika 4.5. Grafički prikaz vidljivosti satelita

Na slici 4.6. kao primjer su prikazani odnosi signala i šuma za osmi i dvadesetosmi satelit na L1 i L2 frekvencijama čime je pokazano da je djelovanje GPS ometača potpuno za prijem signala sa svih satelita i na obje frekvencije.

5. Zaključak Mnoge ljudske djelatnosti danas se teško mogu zamisliti bez informacija koje pružaju globalni navigacijski sustavi, a prostorna komponenta informacije ili usluge postaje jedan od presudnih kriterija tržišta i drugih sustava u koje je uključen pojedinac. Zato je prikupljanje kvalitetnih prostornih podataka i mogućnost njihovog nedvosmislenog interpretiranja od presudnog značaja. Uređaji za ometanje GNSS signala za cilj imaju upravo onesposobljavanje ili umanjivanje kvalitete prikupljanja prostornih podataka s raznim dobronamjernim (zaštita privatnosti pojedinca) ili zlonamjernim ciljevima.

Primjenom jednostavnog ometača signala kratkog dometa na različitim GPS prijamnicima utvrđena je učinkovitost takvih uređaja te je pokazano da se njihovim korištenjem može u potpunosti onemogućiti primanje signala satelita u prijamnicima na udaljenostima i većima od 15 metara.

Kako bi se sustavi pozicioniranja zaštitili od ometanja, provode se razne metode zaštite koje uključuju mehaničke nadogradnje na antene prijamnika, softverske nadogradnje u obliku algoritama za detekciju i anuliranje neželjenih signala te nadogradnje sustava za pozicioniranje modificiranjem načina slanja poruka za pozicioniranje sa satelita. Budući koraci zaštite od ometanja signala uključivat će sve mogućnosti poboljšavanja sustava za pozicioniranje, ali bez sumnje, isti razvoj pratit će i razvoj sustava za ometanje tog sustava (Zhao i dr., 2012).

Literatura ›› Bačić, Ž., Bašić, T., (1999): Satelitska geodezija II, skripta, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet. ›› Dawei, M., Zhenming, F., Mingquan, L., (2008): Anti-Jamming with Adaptive Arrays Utilizing Power Inversion Algorithm, Tsinghua science and technology, vol. 13, no. 6 ›› Hendricks, M., (2011): GPS Jamming, Protection Technology Group, SAD. ›› Hofmann-Wellenhof, B., Lichtenegger, H., Collins, J., (2001): Global Positioning System, Theory and Practice, Springer, Wien, New York. ›› Kuusniemi, H., (2012), Effects of GNSS jammers and potential mitigation approaches, Finnish Geodetic Institute. ›› Landry, R., Boutin, P., Constantinescu, A., (2005): New antijamming technique for GPS and GALILEO receivers using adaptive FADP filter, Digital Signal Processing, vol. 16, str. 255.

- 274. ›› Ledvina, B., Humphreys, T., Psiaki, M.L., O'Hanlon, B.W., Kintner, 80

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Slika 4.5. Grafički prikaz SNR-a satelita 8 i 28

P.M., (2008): ›› Mukhopadhyay, M., Sarkar, B. K., Chakraborty, A., (2007): Augmentation Of Anti-Jam Gps System Using Smart Antenna With A Simple Doa Estimation Algorithm, PIER 67, str. 231. – 249. ›› Narodne Novine (2008): Zakon o elektroničkim komunikacijama, 73/08. ›› Pandžić, L., Kostić, S., (2005), GPS signali, Ometanje i zaštita od ometanja, Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet Tehničkih nauka, Novi Sad, Srbija. ›› Rash, G. D., (1997), GPS Jamming in A Laboratory Environment, The Institute of Navigation, str. 389 – 398. ›› Swarte, V. V, (2006): Electromagnetic Fields and Waves, New Age International Publishers, New Delhi, Indija. ›› Thiel, A., Ammann, M., (2009): Anti-Jamming techniques in u-blox GPS receivers, u-blox, Švicarska. ›› Thompson, R. J. R., Wu, J., Tabatabaei Balaei, A., Dempster, A. G. (2010): Detection of RF interference to GPS using day-to-day C/No differences, 2010 International Symposium on GPS/GNSS, Taipei, Tajvan. ›› Zhao, H., Lian, B., Feng, J., (2012): Space-Time Adaptive Processing for GPS anti-jamming Receiver, Physics Procedia, vol.

33, str. 1060. - 1067. ›› URL-1: Federal Communications Commission official website, [Internet],<raspoloživo na: http://transition.fcc.gov/, [pristupljeno 10.2.2013.] ›› URL-2: Novatel official webpage, [Internet],<raspoloživo na: http://www.novatel.com/, [pristupljeno 15.2.2013.] ›› URL-3: Blog Jammer Store, [Internet],<raspoloživo na: http:// blog.jammer-store.com/2012/, [pristupljeno 15.2.2013.] ›› URL-4: Research and Radionavigation General Lighthouse Authorities, [Internet],<raspoloživo na: , http://www.gla-rrnav. org/pdfs/interference_to_gps_v101_3_.pdf, [pristupljeno 20.2.2013.] ›› URL-5: TechWorld, [Internet],<raspoloživo na: http://news. techworld.com/security/3325752/us-spy-drone-tricked-into-iranlanding-by-gps-spoofing/, [pristupljeno 11.3.2013.] ›› URL-6: The E conomist, [Internet],<raspoloživo na: http://www. economist.com/node/18304246, [pristupljeno 11.3.2013.] ›› URL-7: British Broadcasting Corporation, [Internet],<raspoloživo na: http://www.bbc.co.uk/news/technology-17119768, [pristupljeno 11.3.2013.] ›› URL-8: Federation of American Scientists, [Internet],<raspoloživo na: http://www.fas.org/spp/military/program/nssrm/initiatives/ frapa.htm, [pristupljeno 14.3.2013.] ›› URL-9: RTKLIB: An Open Source Program Package for GNSS Positioning, [Internet],<raspoloživo na: http://www.rtklib.com/, [pristupljeno 7.4.2013.]

Tomić, J. (2013): Mjerenje poprečnih profila za zadatak Hidrografski atlas rijeke Drave Ekscentar, br. 16, pp. 82-83

Stručni članci Jure Tomić, inženjer geodezije

► Geodetski zavod d.d. Osijek, Jegerova 4 31000 Osijek, e-mail: juretomicdj@gmail.com

Mjerenje poprečnih profila za zadatak Hidrografski atlas rijeke Drave Sažetak: U radu je opisan postupak izmjere poprečnih profila za zadatak Hidrografski atlas rijeke Drave. Poprečni profili izmjereni su integracijom ultrazvučnog dubinomjera Ohmex SonarMite BT i Trimble R8 GNSS uređaja. Mjereno je korištenjem VPPS-a – visokopreciznog servisa pozicioniranja CROPOS sustava Ključne riječi: CROPOS, VPPS, ultrazvučni dubinomjer

Measurement of cross sections for the task Hydrographic Atlas of the Drava Summary: This paper describes the procedure for surveying cross sections for the task of Hydrographic Atlas of the Drava. The cross

sections are measured by integrating echosounder Ohmex SonarMite BT and Trimble R8 GNSS devices. It was measured using VPPS – High Precision Positioning Service CROPOS system.

Keywords: CROPOS, VPPS, ultrasonic sonar

1. UVOD Za izradu zadatka Hidrografski atlas rijeke Drave, koji izvodi Geodetski zavod d.d. Osijek, potrebno je izmjeriti određeni broj poprečnih profila na riječnom koritu.

Područje rijeke Drave za koje se izrađuje hidrografski atlas proteže se od ušća Drave u Dunav do Donjeg Miholjca (rkm 70,2). Projektirani poprečni profili nalaze se na međusobnoj udaljenosti od 200 do 250 m, tako da ukupan broj projektiranih poprečnih profila prelazi 250.

2. Hidrografski atlas rijeke Drave Hidrografski atlas rijeke Drave izrađen je za područje od Donjeg Miholjca (rkm 70,2) pa do ušća potoka Dombo u rijeku Dravu (rkm 198,6) te od mosta u Botovu (rkm 226,7) pa do ušća rijeke Mure u Dravu (rkm 236,7) 2005. godine. Područje od ušća Drave u Dunav do Donjeg Miholjca (rkm 70,2) trenutno je u izradi.

Sadržaj hidrografskog atlasa može se podijeliti na 4 dijela (Prevedan, 2006): •• topografski prikaz •• poprečni profili •• uzdužni profil •• režim nanosa.

Područje koje obuhvaća hidrografski atlas je područje inundacijskog pojasa prošireno za 50 do 100 m od nožice nasipa prema branjenoj strani (slika 2.1).

Inundacijski pojas je zemljište između korita vode i vanjskog ruba pripadajućih mu regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina (nasipa i sl.).

Poprečni profili projektirani su na svim glavnim evidencijskim profilima na razmaku od oko 1,5 rkm, dok su međuprofili projektirani na međusobnoj udaljenosti od 200 do 250 m.

Sve početne točke profila stabilizirane su trajnim oznakama.

Poprečni profili (dolinski profili) sastoje se od riječnih profila, tj. profila korita i profila inundacije na lijevoj i desnoj obali.

Dio profila inundacije, tj. profila izvan riječnog korita, dobije se 82

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

iz DMR-a koji je izrađen fotogrametrijski pravilnom mrežom visinskih točaka na svakih 25 m. Tražena točnost fotogrametrijske izmjere je ±20 cm u visinskom smislu i ±10 cm u horizontalnom smislu.

3. Terenska mjerenja profila Riječni poprečni profili izmjereni su integracijom ultrazvučnog dubinomjera Ohmex SonarMite BT i Trimble R8 GNSS uređaja.

Prednost ove integracije je ta što je ultrazvučni dubinomjer Ohmex SonarMite (slika 3.1) direktno podržan od softvera instaliranog na kontroleru. Time je izbjegnuto korištenje prijenosnog računala i dodatnog softvera pa je samim time i autonomija rada bila duža.

Karakteristike ultrazvučnog dubinomjera Ohmex SonarMite (URL-1): •• frekvencija sonde 235 KHz •• raspon mjerenja dubine 0,3 m – 75 m •• točnost ± 0,025 (RMS) •• raspon brzine zvuka 1400 m/s – 1600 m/s •• raspon odaslanog signala 2 Hz. Sustav satelitskog pozicioniranja i sustav ultrazvučnog mjerenja

Slika 2.1. Dio hidrografskog atlasa rijeke Drave s poprečnim profilima

Tomić, J. (2013): Mjerenje poprečnih profila za zadatak Hidrografski atlas rijeke Drave Ekscentar, br. 16, pp. 82-83

Slika 3.1. Ultrazvučni dubinomjer Ohmex SonarMite i sonda Airmar P66

Slika 3.2. Integrirani sustav satelitskog pozicioniranja i ultrazvučnog mjerenja dubina

dubina povezuju se tako da se diskretnoj točki na kojoj je izmjerena dubina dodjeli pozicija dobivena metodom satelitskog pozicioniranja (Pribičević i dr., 2007).

Prije samog terenskog mjerenja u formirani projekt na kontroleru učitana je DXF datoteka sa svim projektiranim poprečnim profilima.

Osim DXF datoteke u projekt su uneseni i parametri transformacije iz ETRS89 sustava u HDKS sustav, izračunati za zadatak Hidrografski atlas rijeke Drave na temelju 39 identičnih točaka.

Mjereno je korištenjem VPPS-a – visokopreciznog servisa pozicioniranja CROPOS sustava.

CROPOS sustav omogućava određivanje položaja u realnom vremenu s točnošću od 2 cm u horizontalnom smislu te 4 cm u vertikalnom smislu na čitavom području države.

Zbog preklapanja inundacijskih profila i riječnih profila, na terenu su mjereni poprečni profili kada je vodostaj rijeke Drave bio veći u odnosu na vodostaj prilikom aerofotogrametrijskog snimanja.

Tako je dio profila snimljen i aerofotogrametrijski i prilikom hidrografskog mjerenja samih profila. Osim toga, prilikom mjerenja je na svakom profilu izlaženjem iz čamca snimljeno i nekoliko točaka profila na kopnu. Za tu je svrhu korišten drugi GNSS uređaj.

Navigacija na projektirane poprečne profile izvodila se pomoću zaslona kontrolera.

Korištenjem VPPS-a (visokopreciznog servisa pozicioniranja CROPOS sustava) cijeli postupak mjerenja izveden je u realnom vremenu bez potrebe za baznim stanicama.

Točke se automatski registriraju u određenom vremenskom intervalu ili na određenim razmacima (udaljenostima) ili kombinacijom oba navedena kriterija.

4. Rezultati mjerenja Kao rezultat terenskog mjerenja iz projekta na kontroleru možemo eksportirati datoteku s brojem točke, koordinatama, visinama i dubinama snimljenih točaka ili datoteku s brojem točke, koordinatama i visinama.

U prvom slučaju visina se odnosi na visinu sonde u trenutku mjerenja, a u drugom slučaju visina se odnosi na apsolutnu visinu dna korita rijeke u snimljenoj točki što znači da je visina izmjerene točke automatski korigirana za izmjerenu dubinu.

Nakon kreiranja DXF datoteke provjeravaju se snimljeni profili iz mjerenih podataka.

Na profilima na kojima su otkrive-

Stručni članci

ne „rupe“, tj. dijelovi profila bez snimljenih podataka, mjerenje je ponovljeno. Nakon tog postupka uklanjao se višak snimljenih točaka, tj. one točke koje ne prikazuju karakteristične točke profila, a koje se nalaze na relativno maloj međusobnoj udaljenosti.

Za iscrtavanje samog poprečnog profila izrađen je program koji automatski kreira AutoCAD script datoteku (*.scr) sa svim podacima poprečnog profila.

Gotov poprečni profil prikazan je na slici 4.1. Poprečni profili izrađeni su u mjerilu 1:2000 za duljine i 1:200 za prikaz visina.

5. Zaključak Integracija sustava za satelitsko pozicioniranje i ultrazvučnog dubinomjera omogućava prikupljanje velikog broja podataka mjerenja u relativno kratkom vremenskom periodu.

Kao još jedan od načina uštede vremena je korištenje VPPS servisa CROPOS sustava.

Time se ukinula potreba za postavljanjem baznih GNSS uređaja prilikom mjerenja.

Mana korištenja VPPS servisa je potreba za signalom mobilnog operatera, ali u našem slučaju ona nije došla do izražaja jer su svi poprečni profili snimljeni u realnom vremenu. Signal mobilnog operatera bio je dostupan čak i na nekoliko poprečnih profila na rijeci Dunav kod samoga ušća rijeke Drave čiji se dio nalazi izvan granica Republike Hrvatske.

Literatura ›› Prevedan, F., (2006), Hidrografski atlas rijeke Drave., Kartografija i geoinformacije, str. 98. – 110. ›› Pribičević, B., Medak, D., Mikičić, I., Medved, I., (2007), Suvremene geodetsko-hidrografske mjerne metode u praćenju izgradnje strateških infrastrukturnih objekata u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova – Simpozij o inženjerskoj geodeziji SIG 2007, Beli Manastir, str. 195. – 201. ›› URL-3: Ohmex, [Internet], <raspoloživo na: http://www.ohmex. com/sonarmite.htm > [pristupljeno 30. 8. 2010.]

Slika 4.1. Dolinski poprečni profil

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

83

Krešić, I., Mamula, T. (2013): O pouzdanosti linearne predikcije deklinacije Ekscentar, br. 16, pp. 84-87

Izvorni znanstveni članci Ivana Krešić, univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

Tena Mamula, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf.

► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: ikresic@geof.hr

► diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: tmamula@geof.hr

O pouzdanosti linearne predikcije deklinacije Sažetak: Prikazani su rezultati testiranja pouzdanosti linearne ekstrapolacije deklinacije do pete godine unaprijed na povijesnim nizovi-

ma podataka geomagnetskih opservatorija Tihany (THY), L'Aquila (AQU), Fürstenfeldbruck (FUR), Grocka (GCK) i Panagyurishte (PAG), kao i na točci Hrvatske geomagnetske sekularne mreže Pokupsko (POKU). Pomoću reziduala tj. razlike predicirane i stvarne vrijednosti deklinacije procijenjena je točnost predikcija za simulirane slučajeve izmjera perioda jedne, dvije i četiri godine.

Ključne riječi: magnetska deklinacija, linearna predikcija

Multi-agent systems in the cartographic generalisation Summary: The results of testing the reliability of the linear forward extrapolation up to five years by using of historical data series of

Tihany (THY), L'Aquila (AQU), Fürstenfeldbruck (FUR), Grocka (GCK) and Panagyurishte (PAG) geomagnetic observatories, as well as of Croatian geomagnetic secular network point Pokupsko (POKU), were shown. Using residuals (difference of predicted and actual declination value), the accuracy of the prediction for simulated cases with survey periods of one, two and four years was estimated.

Keywords: geomagnetic declination, linear prediction

1. UVOD Deklinacija u geomagnetskoj informaciji na izvanokvirnom sadržaju topografskih i navigacijskih karata (npr. TK25) obično se odnosi na epohu posljednje geomagnetske izmjere, a godišnja promjena deklinacije omogućuje pronalaženje deklinacije u budućim epohama linearnom ekstrapolacijom. Takva, ‘predicirana’ deklinacija sigurno će se razlikovati od stvarne, budući da godišnja promjena nije linearna. Upravo zato je zamisao rada bila dati ocjenu pouzdanosti linearnoj predikciji. Druga također praktična svrha rada je temeljem dugih vremenskih nizova podataka okolnih geomagnetskih opservatorija procijeniti prikladan period budućih geomagnetskih izmjera na teritoriju Hrvatske ovisno o korisničkim zahtjevima na točnosti deklinacije.

2. Deklinacija Magnetsko polje Zemlje je vektorsko polje koje se opisuje magnetskom indukcijom F, a magnetska deklinacija D je kut što ga vertikalna ravnina kroz F (smjer magnetskog meridijana) zatvara s ravninom geografskog meridijana (Campbell, 2003). Deklinacija je istočna (E ili +) kada je magnetski meridijan istočno od geografskog meridijana, što je u nas trenutno slučaj. Opažanja deklinacije i ostalih geomagnetskih elemenata, npr. periodičnim terenskim izmjerama odnosno kontinuirano na geomagnetskim opservatorijima (Newitt 1996, Meloni 1994, Love, 2008) pokazuju da se Zemljino magnetsko polje neprekidno mijenja na raznim skalama i u prostoru i u vremenu zbog raznolikih fizikalnih procesa u Zemljinoj jezgri, litosferi, magnetosferi te ionosferi (URL1). Nama je ovdje najznačajnije glavno polje, nastalo u Zemljinoj jezgri, koje čini 95% ukupnog Zemljinog magnetskog polja. Konvekcijska gibanja u Zemljinoj jezgri uzrokuju sporu promjenu - sekularnu varijaciju polja tijekom velikih vremenskih razdoblja. O uzrocima magnetskog polja Zemlje više npr. u (Constable, 2005), (Campbell 2003). Sekularna varijacija je uobičajeno izražena kao godišnja promjena određenog geomagnetskog elementa i definira se kao prva vremenska derivacija normalnog polja. Obično je izražena razlikama opservatorijskih srednjih godišnjih vrijednosti geomagnetskog elemenata npr. deklinacije, inklinacije ili totalnog 84

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

intenziteta nakon što su uklonjeni utjecaji vremenski promijenljivih vanjskih signala (Newitt et al. 1996). Zbog sekularne varijacije polja potrebno je periodično obnavljati geomagnetske modele i karte. Obzirom na neprekidnu i nepredvidivu promjenljivost geomagnetskog polja-geomagnetske karte su zastarjele već prilikom njihove objave. Zbog toga se predikcija (sekularne varijacije) geomagnetskog polja javlja kao praktična potreba. Pristupi predikciji mogu se temeljiti na poznavanju fizikalnog izvora polja, odnosno na statističkom modelu. Kaotičnost geomagnetskog polja izražena je nepouzdanim predikcijama nakon 6. godine a nešto lošije rezultate daje jednostavna linearna ekstrapolacija geomagnetskog polja (De Santis et al., Cianchini, 2011),. Razmatranje ćemo dalje ograničiti na godišnje srednjake deklinacije u povijesnim nizovima na najbližim opservatorijima Hrvatskoj.

3. Ulazni podaci Svrha geomagnetskih opservatorija je kontinuirano bilježenje vremenskih varijacija vektora magnetskog polja Zemlje. Da bi se ispunila težnja za što većom točnošću učestalost mjerenja iznosi minutu i manje. Interes opservatorija je Zemljino magnetsko polje i kao takav njegova lokacija mora biti bez umjetnih magnetskih izvora kao što i njegov okoliš ne smije ometati opažanje vektora (Newitt et al. 1996). Geomagnetsko polje varira s obzirom na mjesto i vrijeme te jedini način promatranja fluktuacije u Zemljinoj vanjskoj jezgri je upravo praćenje sekularne varijacije geomagnetskih elemenata. Za takve studije potrebna je globalna pokrivenost opservatorijima s kojima se mogu kreirati geomagnetski modeli područja.

Opservatoriji također služe za kalibraciju magnetskih instrumenata, proučavanje geomagnetskih pojava i magnetskih oluja. Unatoč povećanoj distribuciji opservatorija u Europi, mreža još nije dovoljno gusta da bi registrirala manje geomagnetske pojave (Verbanac 2006). Budući da je tek nedavno uspostavljen prvi hrvatski opservatorij, u radu koristimo povijesne nizove srednjegodišnjih vrijednosti deklinacija na pet bliskih opservatorija Tihany (THY), L'Aquila (AQU), Fürstenfeldbruck (FUR), Grocka (GCK) i Panagyurishte (PAG).

Podaci su preuzeti sa službenih stranica British Geological Survey

Krešić, I., Mamula, T. (2013): O pouzdanosti linearne predikcije deklinacije Ekscentar, br. 16, pp. 84-87

Izvorni znanstveni članci

(URL- 2). Početak publiciranja vrijednosti geomagnetskih elemenata na opservatoriju L'Aquila je 1960., za Fürstenfeldbruck 1939., Panagyurishte 1948. i Tihany 1955. godina. Za opservatorij Grocka početna je 1958. godina, ali s petogodišnjim prekidom mjerenja od 2001.-2005. godine, što predstavlja diskontinuitet te su godišnji srednjaci deklinacije za razdoblje (2001.-2005.) nadopunjeni rezultatima linearne interpolacije. Opservatoriji su odabrani uz pretpostavku da polje unutar prostora kojeg ograničavaju ti opservatoriji ponaša slično kao na pojedinim opservatorijima koji se nalaze u neposrednoj blizini Republike Hrvatske - što opravdava pronađena jaka korelacija između opažanja terenskim variometrom na sekularnim točkama tijekom terenske kampanje 2010. godine i zapisa na opservatorijima (Čatipović 2011).

Promatrajući povijesne nizove uočava se približna linearnosti većinom porast vrijednosti geomagnetskih elemenata (Slika 1). Iz toga se može naslutiti da kad bi se vrijednosti godišnjih srednjaka geomagnetskog elementa deklinacije aproksimirale pravcem (polinomom prvog stupnja) mogle bi se jednostavno predicirati njihove buduće vrijednosti.

Slika 3.1. Ulazni podaci-godišnji srednjaci deklinacije bliskih opservatorija AQU, FUR, GCK, PAG,THY kao funkcije vremena prema URL-02

4. Linearne predikcije povijesnih nizova srednjaka deklinacije Podaci opservatorija daju srednje godišnje vrijednosti geomagnetskih elemenata te se koriste u daljnjoj obradi i računanju reziduala.

Najprije iz jednogodišnjih opservatorijskih nizova (čime je zamisao simulirati i dati ocjenu pouzdanosti predikcije na temelju izmjere svake godine na hrvatskim sekularim točkama) za prediciranje vrijednosti geomagnetskih elemenata uzimamo sve podnizove unutar razdoblja od dvije do pet godina (fit 2 ... fit 5) kao ulazne, te s tako dobivenim koeficijentima pravaca prediciramo geomagnetski element u sljedećih 1 do 5 godina. Rezultat iskazujemo rezidualom - razlikom između prave vrijednosti deklinacije geomagnetskog polja (iz povijesnog niza srednjaka) i predicirane vrijednosti. Na primjer, radimo fit od podniza dvije godine podataka (fit 2) i prediciramo do pet godina unaprijed, pomičući se po vremenskoj skali s inkrementom od jedne godine, tako da uključimo sve podslučajeve u povijesnom nizu, i to za svaki opservatorij. Reziduale, kojima zapravo procjenjujemo pouzdanost ili pogrešku naše linearne predikcije, opisujemo statističkim pokazateljima srednjom vrijednošću i rasapom (en. scatter) Rasap = maks{|(D)maks - (D)|, |(D)min-(D)|)}

(1)

gdje je: (D)-vrijednost reziduala deklinacije (D)- srednja vrijednost reziduala deklinacije te najvećom pogreškom predikcije. Najveću pogrešku predikcije

(n.p.p.) možemo interpretirati kao zbroj srednje vrijednosti i rasapa te kao takva osigurava mjeru pouzdanosti u 'najgorem' slučaju. Rasap se računa za sve reziduale prve, druge, treće, četvrte ili pete godine u ovisnosti o broju godina pomoću kojih prediciramo.

Prvotnim izračunom statističkog pokazatelja standardne devijacije rezultiralo je bliskim podudaranjem u iznosu s pripadnim srednjim vrijednostima te je i zbog toga standardna devijacija zamijenjena sa statističkim pokazateljima: rasapom uobičajenim u geomagnetizmu, te najvećom pogreškom predikcije.

U analizi reziduala nas posebno zanima sljedeće: •• ekstremna odstupanja reziduala i njihova srednja vrijednost, •• ponašanje reziduala u slučaju predikcije s najmanjim fitom od dvije godine ili najvećim od pet godina, •• ponašanje reziduala za prvu pa sve do pete godine predikcije Pritom neka računanja simuliraju izmjeru svake godine (jer raspolažemo upravo takvim povijesnim nizovima podataka). U nastavku je također simulirano što se događa u slučaju izmjere svake druge i svake pete godine (što su preporuke MagNetE i IAGA za periode izmjera na nacionalnim sekularnim mrežama), odnosno da li u tom slučaju dolazi do signifikantne promjene statističkih pokazatelja. Za potrebu ovakve obrade podataka razvijen je vlastiti fortranski program za aproksimiranje fita točaka metodom najmanjih kvadrata pri čemu je korištena i IMSL rutina (rline) za MS Developer Studio Fortan PowerStation 4.0.

4.1. Rezultati simulacije izmjere svake godine Za sve opservatorije i kod svih fitova srednja vrijednost reziduala povećava se sa svakom prediciranom godinom što je intuitivno očekivano (Tablica 1). Proizlazi da je najpouzdanija kratkoročna predikcija za prve dvije godine, međutim i veći podnizovi mogu dati jednako dobru predikciju tijekom svih pet godina. Za opservatorije Tihany, Panagyurishte, Fürstenfeldbruck i L'Aquila pronađena srednja vrijednost i rasap se povećavaju s brojem prediciranih godina i brojem godina u fitu. Za opservatorij Grocka upravo predikcija s najkraćim fitom od dvije godine daje najveću pogrešku za petu godinu linearne predikcije koja iznosi 15,0', tako da se za Grocku čini najboljim predicirati deklinaciju fitom od pet uzastopnih godina Ponašanje svih opservatorija je slično: srednjaci reziduala rastu približno 1' po godini ekstrapolacije, a pripadni rasapi odnosno ekstremne pogreške općenito također rastu, ali očigledno nelinearno.

Kada bi raspolagali rezultatima izmjere svake godine (npr. na točkama Hrvatske geomagnetske sekularne mreže), iz ovih rezultata za okolne opservatorije moglo bi se tvrditi da je najbolje linearno ekstrapolirati do godinu dana naprijed, jer tada je najveća pogreška oko 3' ili bi se moglo zaključiti, ako želimo pogrešku držati unutar 3’, da moramo mjeriti svake godine Ako najvećom dopustivom pogreškom smatramo vrijednost od 0,1° (što je standardna točnost za obnovu geomagnetske informacije, (vidi URL-3), i tada općenito smijemo ekstrapolirati, bilo kojim fitom (podnizom), oko jedne godine unaprijed, sukladno pronađenim rezidualima kod svih opservatorija. Najveće pogreške općenito pripadaju fitu s petogodišnjim podnizom i to za petu godinu predikcije, kod svih opservatorija (osim GCK); tako je prema povijesnim nizovima srednjaka očekivana najveća pogreška ekstrapolacije deklinacije za petu godinu čak 17,2' (osim za GCK). Međutim to ipak nije znatna pogreška onim korisnicima kojima nije potrebna standardna točnost. Npr. ovdje pronađene pouzdanosti omogućile su procjenu točnosti modela GI2013 (Brkić et al, 2013).

4.2. Rezultati simulacije izmjere svake druge i pete godine Prethodna simulacija korisna je budući da su se od 2007. do List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

85

Krešić, I., Mamula, T. (2013): O pouzdanosti linearne predikcije deklinacije Ekscentar, br. 16, pp. 84-87

Izvorni znanstveni članci Tablica 4.2.1. Statistički pokazatelji reziduala deklinacije po opservatorijima na temelju srednjaka svake AQU Reziduali (') Predicirana godina

fit 2

fit 3

fit 4

fit 5

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

1.

0,5

1,1

1,6

0,5

1,1

1,6

0,7

0,9

1,6

0,8

1,1

1,9

2.

1,1

2,1

3,2

1,1

1,6

2,7

1,3

1,6

2,9

1,4

1,9

3,3

3.

1,6

3,4

5,0

1,8

2,0

3,8

1,9

2,3

4,2

2,1

3,1

5,2

4.

2,4

4,7

7,1

2,4

3,4

5,8

2,6

4,0

6,6

2,8

4,6

7,4

5.

3,3

6,6

9,9

3,2

5,3

8,5

3,5

6,0

9,5

3,7

6,5

10,2

FUR Reziduali (') Predicirana godina

fit 2

fit 3

fit 4

fit 5

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

1.

0,5

1,3

1,8

0,6

1,0

1,6

0,7

1,1

1,8

0,9

1,4

2,3

2.

1,0

1,8

2,8

1,1

1,8

2,9

1,4

2,1

3,5

1,6

2,6

4,2

3.

1,7

2,8

4,5

1,9

2,8

4,7

2,2

3,4

5,6

2,6

4,2

6,8

4.

2,6

3,9

6,5

2,8

4,5

7,3

3,2

5,3

8,5

3,6

6,1

9,7

5.

3,6

5,7

9,3

3,9

6,6

10,5

4,3

7,7

12,0

4,9

8,9

13,8

GCK Reziduali (') Predicirana godina

fit 2

fit 3

fit 4

fit 5

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

1.

0,5

2,5

3,0

0,7

2,1

2,8

0,8

2,0

2,8

1,0

1,8

2,8

2.

1,2

4,8

6,0

1,4

4,1

5,5

1,6

3,2

4,9

1,8

2,3

4,1

3.

1,9

7,1

9,0

2,2

6,1

8,3

2,4

4,4

6,8

2,7

3,3

6,0

4.

2,8

9,2

12,0

3,2

8,0

11,2

3,4

5,4

8,8

3,5

4,4

7,9

5.

3,7

11,3

15,0

4,1

9,8

13,9

4,3

5,7

10,0

4,5

6,8

11,3

PAG Reziduali (') Predicirana godina

fit 2

fit 3

fit 4

fit 5

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

1.

0,5

1,3

1,8

0,6

2,2

2,8

0,7

2,8

3,5

0,8

2,7

3,5

2.

1,1

4,1

5,2

1,3

4,2

5,5

1,3

5,0

6,3

1,5

4,8

6,3

3.

1,8

6,5

8,3

2,2

6,7

8,9

2,1

6,6

8,7

2,3

6,4

8,7

4.

2,7

8,5

11,2

3,1

8,7

11,8

3,0

8,6

11,6

3,2

8,4

11,6

5.

3,7

10,9

14,6

4,2

11,2

15,4

4,1

10,8

14,9

4,3

10,6

14,9

THY Reziduali (') Predicirana godina

fit 2

fit 3

fit 4

fit 5

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

1.

0,6

2,4

3,0

0,8

2,2

3,0

0,9

1,6

2,5

1,0

2,4

3,4

2.

1,4

2,8

4,2

1,5

2,8

4,3

1,6

3,8

5,4

1,7

3.

2,4

4,3

6,7

2,4

4,8

7,2

2,3

6,4

8,7

2,7

4.

3,4

7,4

10,8

3,2

7,6

10,8

3,3

8,8

12,1

3,8

5.

4,5

10,8

15,3

4,3

10,2

14,5

4,6

11,0

15,6

4,9

2010. geomagnetske izmjere Hrvatske geomagnetske sekularne mreže izvodile svaku godinu (Brkić 2012). Budući da se u budućnosti očekuje veći period izmjere sekularne mreže (URL-3), sljedeći zadatak bio je i potražiti pogreške linearne ekstrapolacije u slučaju perioda 2 odnosno 5 godina što je sukladno preporukama MagNetE odnosno IAGA za izmjeru. U tu svrhu su iz jednogodišnjih povijesnih nizova pojedinih opservatorija korišteni podaci iz svake druge godine, te su predicirane vrijednosti deklinacija i pronađeni reziduali za razdoblja do 5 godina (Tablica 2); pronađene pogreške usporedive su slučaju fit 2 odnosno fit 3 iz Tablice 1. Uspoređujući simulaciju izmjere svake godine i svake druge godine može se zaključiti da dovoljno pouzdane kratkoročne linearne predikcije omogućuje izmjera svake druge godine, također imamo li izmjeru svake druge godine tada ćemo linearnom predikcijom (do sljedeće izmjere) još uvijek biti unutar zahtijevane standardne pogreške. Imamo 86

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

li izmjeru svake pete godine (Tablica 2) u usporedbi sa fitom 2 izmjere svake godine i fitom 1. i 3. godine, reziduali deklinacije pokazuju slično ponašanje i blagi porast vrijednosti, osim kod opservatorija GCK i PAG koji daje bolje rezultate nego uzimajući fit 1. i 3. godine podataka (gledajući samo n.p.p.). Uzimajući svaku petu godinu očigledno ne možemo, u najgorem slučaju (n.p.p.), do sljedeće izmjere osigurati standardnu točnost linearnom predikcijom.

Ipak, i ovdje treba istaknuti da je za većinu praktičnih potreba i najveća pogreška od 16,6’ prihvatljiva.

4.3. Linearna predikcija deklinacije za Pokupsko Pokupsko je točka Hrvatske geomagnetske sekularne mreže sa najduljim vremenskim nizom opažanja (još od 2004.) (Vučković, 2011). Stoga, a i zato što je smještena u središnjem dijelu Republike Hrvatske donekle je reprezentativna za provjeru prethodnih rezultata.

Usporedbom reziduala na POKU s prethodnim računanjima, namjera je bila potvrditi pretpostavku sličnosti ponašanja deklinacije na POKU i opservatorijima, pa tako i njegove predikcije.

Promatrajući vrijednosti geomagnetskih elemenata od epohe 2004,5 na svim opservatorijima uključujući točku Pokupsko uočava se približna linearnosti i blagi trend rasta vrijednosti geomagnetskih elemenata (ali isto se ne događa s njihovom promjenom). Prediciranje i računanje vrijednosti reziduala na točki POKU provedeno je sa ulaznim podacima sedmogodišnjeg niza mjerenja geomagnetskih elemenata. Srednje vrijednosti reziduala rastu s brojem prediciranih godina kao i kod opservatorija (Tablica 1), ali nije isti slučaj niti sa rasapom ni sa najvećom pogreškom predikcije, moguće zbog reprezentabilnosti uzorka podataka. Stoga ove rezultate treba promatrati s oprezom. Najmanji srednjaci deklinacije ostvaruju se fitom dviju uzastopnih godina.

U prvoj godini izmjere na POKU možda nisu bili zadovoljeni uvjeti odsustva šumova.

5. Zaključak Iako ponašanje reziduala na točki Pokupsko odstupa od onog na bliskim opseravorijima, provede9,6 13,4 nim istraživanjem pokazalo se da jednostavna line12,3 17,2 arna predikcija ostvaruje najpouzdanije rezultate za jednogodišnje predikcije deklinacije i to uz pomoć podataka posljednje dvije epohe izmjere. To podrazumijeva period izmjere od jedne godine.

Realističnije je pak očekivati veći period izmjere na sekularnim točkama; u slučaju izmjere svake druge godine, procijenjena najveća pogreška predikcije sljedeće izmjere manja je od 0,1°, što nije slučaj kod izmjere svake pete godine. Na temelju raspoloživih opservatorijskih podataka pokazano je da najveća procijenjena pogreška deklinacije predicirane za 5. godinu iznosi približno 17’ u najgorem slučaju, što je usporedivo s najvišim točnostima suvremenih kompasa. Ako ta pogreška u praksi nije malena, tada je poželjna pouzdanija metoda kratkoročne predikcije od linearne, odnosno češći period geomagnetske izmjere. Naposljetku, i period izmjera i točnosti karata i modela deklinacije uvelike ovise o potrebama i mogućnostima krajnjih korisnika.

4,5

6,2

7,1

9,8

Krešić, I., Mamula, T. (2013): O pouzdanosti linearne predikcije deklinacije Ekscentar, br. 16, pp. 84-87

Izvorni znanstveni članci

Tablica 5.1. Statistički pokazatelji reziduala deklinacije po opservatorijima na temelju srednjaka svake druge i svake pete godine AQU Reziduali(') Predicirana godina

fit 1. i 3. god. podataka

fit 1. i 5. god. podataka

sred.

rasap

n.p.p.

sred.

rasap

n.p.p.

1.

0,5

1,0

1,5

0,7

0,8

1,5

2.

1,1

1,5

2,6

1,4

2,2

3,6

3.

1,8

2,0

3,8

2,3

3,3

5,6

4.

2,5

3,3

5,8

3,3

4,3

7,6

5.

3,4

5,1

8,5

4,3

6,1

10,4

FUR

Slika 5.1. Godišnji srednjaci deklinacije na POKU i bliskim opservatorijima PAG

Reziduali(') Predicirana godina

fit 1. i 3. god. podataka

Reziduali(')

fit 1. i 5. god. podataka

sred.

rasap

n.p.p.

sred.

rasap

n.p.p.

1.

0,5

1,1

1,6

0,7

1,3

2,0

2.

1,1

1,8

2,9

1,6

2,6

4,2

3.

1,9

2,8

4,7

2,6

4,6

7,2

4.

2,8

4,4

7,2

3,8

6,4

10,2

5.

3,9

6,5

10,4

5,1

9,1

14,2

GCK

Predicirana godina

fit 1. i 3. god. podataka

fit 1. i 5. god. podataka

sred.

rasap

n.p.p.

sred.

rasap

n.p.p.

1.

0,6

1,9

2,5

0,8

1,8

2,6

2.

1,3

4,2

5,5

1,7

3,3

5,0

3.

2,1

6,7

8,8

2,8

4,3

7,1

4.

3,0

8,8

11,8

4,0

5,7

9,7

5.

4,1

11,2

15,3

5,3

7,3

12,6

THY Reziduali(')

Predicirana godina

fit 1. i 3. god. podataka

Reziduali(')

fit 1. i 5. god. podataka

sred.

rasap

n.p.p.

sred.

rasap

n.p.p.

1.

0,6

2,2

2,8

0,9

1,0

1,9

2.

1,3

4,3

5,6

1,8

2,3

4,1

3.

2,2

6,2

8,4

2,8

3,1

5,9

4.

3,3

7,9

11,2

3,9

4,3

8,2

5.

4,3

9,7

14,0

5,1

6,4

11,5

Predicirana godina

fit 1. i 3. god. podataka

fit 1. i 5. god. podataka

sred.

rasap

n.p.p.

sred.

rasap

n.p.p.

1.

0,7

2,3

3,0

0,9

1,8

2,7

2.

1,5

2,8

4,3

1,9

4,2

6,1

3.

2,4

4,4

6,8

3,1

6,8

9,9

4.

3,3

7,2

10,5

4,3

9,5

13,8

5.

4,4

9,9

14,3

5,6

11,0

16,6

Tablica 5.1. Statistički pokazatelji deklinacije točke Pokupsko. Reziduali svih predikcija na točki Pokupsko ne mogu se izračunati zbog kratkoće vremenskog niza mjerenja Reziduali (') Predicirana godina

fit 2

fit 3

fit 4

fit 5

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

n.p.p

sred.

rasap

1.

0,6

2,5

3,1

1,3

2,3

3,6

1,2

0,6

1,8

1,9

0,1

n.p.p 2,0

2.

0,8

5,7

6,5

2,1

1,9

4,0

2,6

0,2

2,8

4,2

0,0

4,2

3.

3,8

9,3

13,1

3,9

2,0

5,9

5,5

0,0

5,5

-

-

-

4.

7,8

5,3

13,1

9,2

0,0

9,2

-

-

-

-

-

-

5.

18,1

0,0

18,1

-

-

-

-

-

-

-

-

-

LITERATURA ›› BRKIć, M., Markovinović, D., Jungwirth, E.(2013.) Model geomagnetske informacije za 2013. godinu. Kartografija i Geoinformacije, No.18. Vol.11., str.202.-203. Zagreb ›› CAMPBELL W. (2003.) Introduction to geomagnetic fields.

Cambridge: Cambridge University Press. ›› CONSTABLE. (2005.) Geomagnetic temporal spectrum.

Encyclopedia of Geomagnetism and Paleomagnetism, 7 July, str.2. ›› ČATIPOVIć. (2011.) Geomagnetska izmjera uz pomoć terenskog variometra, diplomski rad. Zagreb: Geodetski fakultet. ›› DE SANTIS, Qamili, Cianchini. (2011.) Ergodicity of the recent geomagnetic field. Physics of the Earth and Planetary Interiors., str.104-110. ›› LOVE J. (2008.) Magnetic monitoring of Earth and space.

American Institute of Physics., str.31-36. ›› MELONI A., Battelli O., De Santis A., Dominici G. (1994.) The 1990 magnetic repeat station survey and normal reference fields for Italy. Annali di geofisica, Vol. XXXVII, N.5., str. 949-967. ›› NEWITT L.R., Barton C.E., Bitterly J. (1996.) Guide for magnetic

›› ››

››

››

››

repeat station survey. Boulder: International Association of Geomagnetism and Aeronomy.

VERBANAC G., Korte M. (2006.) The geomagnetic field in Croatia. Geofizika Vol. 23 No. 2., str.106.

VUčKOVIć N. (2011.) Održavanje i izmjera geomagnetske sekularne primarne točke Pokupsko, diplomski rad. Zagreb: Geodetski fakultet.

URL-1: Wikipedia. [Internet]: <http://en.wikipedia.org/wiki/ File:Earth_Magnetic_Field_Declination_from_1590_to_1990. gif>. [pristupljeno 16.11.2012].

URL-2: British Geological Survey. [Internet]. <http://www. geomag.bgs.ac.uk/data_service/data/annual_means.shtml> [pristupljeno 18.11.2012].

URL-3: Državna geodetska uprava. [Internet]. <http://www.dgu. hr/UserDocsImages/Pravilnik_o_nacinu_izvodjenja_osnovnih_ geodetskih_radova.pdf> [pristupljeno 20.11. 2012].

Posebna zahvala mentoru prof. dr. sc. Mariju Brkiću na pomoći pri usvajanju gradiva te neizmjernom strpljenju pri izradi ovog rada.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

87

Repanić, M. (2013): Automatizacija praćenja rada relativnih gravimetara Scintrex Autograv CG-3M Ekscentar, br. 16, pp. 88-93

Izvorni znanstveni članci Mr. sc. Marija Repanić, dipl. ing. geod.

► Državna geodetska uprava, Gruška 20, Zagreb, tel: 01 6166 552, fax: 01 6165 430, e-mail: marija.repanic@dgu.hr

Automatizacija praćenja rada relativnih gravimetara Scintrex Autograv CG-3M Sažetak: U radu je prikazano automatizirano praćenje rada relativnih gravimetara Scintrex Autograv CG-3M primjenom aplikacije Pra-

gra, izrađene u programskom paketu MATLAB. Scintrex Autograv CG-3M je moderni relativni gravimetar. Nakon postavljanja gravimetra na točku, horizontiranja i pokretanja mjerenja, mjerni proces je potpuno automatiziran. Mjerni signal se već u gravimetru, na temelju definirane kalibracijske funkcije, pretvara u očitanja ubrzanja sile teže na koje se primjenjuju instrumentalne korekcije i redukcija utjecaja Zemljinih plimnih valova. Da bi se korekcije pravilno primijenile, potrebno je redovito pratiti rad gravimetra i kontrolirati konstante na temelju kojih se korekcije računaju. Redovito praćenje rada gravimetra Scintrex Autograv CG-3M obuhvaća postupke korekcije nule termometra, određivanja stacionarnog hoda gravimetra i podešavanje sata gravimetra, određivanja i korekcije nule senzora nagiba gravimetra, određivanja osjetljivosti senzora nagiba gravimetra te određivanje kalibracijske konstante gravimetra. Primjena Pragre prilikom praćenja rada gravimetara omogućuje automatizirano računanje pojedinih parametara i korekcija te automatizirano provođenje promjena u odgovarajućim pregledima promjena. Primjena Pragre u velikoj mjeri smanjuje obim rada stručnjaka te omogućuje sigurnije i kvalitetnije provođenje promjena parametara gravimetara i njihovu evidenciju.

Ključne riječi: gravimetrija, relativni gravimetri, Scintrex Autograv CG-3M, MATLAB, automatizacija, softver

Automate monitoring of relative gravimeters Autograv Scintrex CG-3M Summary: The paper depicts automatic performance control of relative gravity meters Scintrex Autograv CG-3M by the means of Pra-

gra application, developed using MATLAB softvare package. Scintrex Autograv CG-3M is modern relative gravity meter. After setting the gravity meter at gravity station, levelling and starting a measurement, measurement process is completely automatic. A measuring signal is converted into gravity readings by the means of predefined calibration function by the gravity meter itself. In addition, instrumental corrections and the Earth tide reduction are applied simultaneously. In order to ensure correct appliance of instrumental corrections, performance of gravity meter must be regularly controlled and adjusted, if needed. Regularly performance control of the gravity meter Scintrex Autograv CG-3M includes thermometer zero correction, determining the stationary drift correction and adjustment of the gravity meter clock, determining and correcting levels’ zeros, determining levels’ sensitivity and determining gravity meter calibration constant. Pragra application provides automatic computation of gravity meter’s parameters and corrections, as well as automatic registration in appropriate register of changes. Usage of Pragra application significantly reduces the extent of work as well as the risk of errors in the process of gravity meter’s parameter modification and its registration.

Keywords: gravimetry, relative gravity meters, Scintrex Autograv CG-3M, MATLAB, automation, software

1. UVOD Pouzdane i precizne vrijednosti ubrzanja sile teže danas su neophodne kako u geodeziji, tako i drugim geoznanostima. Na temelju mjerenih vrijednosti ubrzanja sile teže modelira se geoid i vanjsko polje sile teže, u kojem se izvode sva mjerenja na fizičkoj površini Zemlje. Gravimetrijska mjerenja, tj. mjerenja ubrzanja sile teže, koriste se i u geološkim, hidrološkim, arheološkim i inim istraživanjima.

Instrumenti koji se danas koriste za terestričku gravimetriju mogu se razvrstati u dvije osnovne grupe; apsolutne i relativne gravimetre. Apsolutnim gravimetrima određuje se ubrzanje sile teže na temelju mjerenja vremena i puta slobodnog pada tijela poznate mase u vakuumu. Zbog svoje konstrukcije i vremena potrebnog za izvođenje mjerenja, apsolutni gravimetri nisu pogodni za određivanje vrijednosti ubrzanja sile teže na većem broju toča88

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ka, već se koriste za određivanje vrijednosti ubrzanja sile teže na baznim točkama koje će kasnije poslužiti kao osnova za razvijanje gravimetrijske mreže na određenom području. U tu svrhu koriste se relativni gravimetri kojima se određuje razlika ubrzanja sile teže između dvije (ili više) točaka. Relativni gravimetri znatno su manji od apsolutnih i zahtijevaju bitno manje vremena za opažanje na jednom stajalištu. Princip rada relativnih gravimetara koji su danas u upotrebi temelji se na promjeni duljine opruge opterećene probnom masom, pri promjeni ubrzanja sile teže. Masa se zatim vraća u prvobitni položaj djelovanjem sile kontrolirane mjernim sustavom gravimetra, a upravo iznos te sile predstavlja mjeru promjene ubrzanja sile teže. Da bi mjerni sustav ispravno funkcionirao neophodno je redovito pratiti rad relativnih gravimetara, što podrazumijeva

Repanić, M. (2013): Automatizacija praćenja rada relativnih gravimetara Scintrex Autograv CG-3M Ekscentar, br. 16, pp. 88-93

Izvorni znanstveni članci

Slika 2.1. Osnovna konstrukcija relativnih gravimetra Scintrex Autograv CG-3M (prema Seigel, 1995)

povremeno ispitivanje i korigiranje određenih uređaja instrumenta, odnosno određenih konstanti na temelju kojih instrument računa instrumentalne korekcije.

Praćenje rada relativnih gravimetara Scintrex Autograv CG-3M serijskih brojeva 9704373 i 9704372, redom naziva HGI-1 i HGI-2 obavljalo se u Hrvatskom geodetskom institutu (u nastavku HGI) od 2002. godine, kada je isti od Državne geodetske uprave (u nastavku DGU) preuzeo navedene instrumente. Nakon pripajanja HGI-a DGU 2010. godine, praćenje rada gravimetara nastavlja se obavljati u DGU. Od 2007. godine počelo se postupno raditi na automatizaciji postupka praćenja rada gravimetara. Od početka 2008. godine u potpunosti se prešlo na automatizirano praćenje pomoću aplikacije za automatizirano praćenje rada gravimetra – Pragra, koja je za tu svrhu razvijena unutar Odjela za osnovne geodetske radove HGI-a (Repanić, 2008a). Automatizirano praćenje rada gravimetra u velikoj mjeri smanjuje obim rada stručnjaka i time štedi ekonomske resurse, omogućuje sigurnije i kvalitetnije provođenje promjena parametara gravimetara, te njihovu evidenciju.

Gravimetri HGI-1 i HGI-2 kontinuirano sudjeluju u izmjeri gravimetrijske osnove Republike Hrvatske. Nakon izmjere šest točaka 0. reda apsolutnim gravimetrima u okviru međunarodne suradnje (Barišić i dr., 2008), Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine obavio je izmjeru gravimetrijske mreže I. reda Republike Hrvatske relativnim gravimetrima HGI-1 i HGI-2 te gravimetrom Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Scintrex Autograv CG-5 (Bašić i dr., 2006). Istim instrumentima, 2007., 2008. i 2009. godine, HGI je obavio proširenje gravimetrijske mreže I. reda na značajnije otoke hrvatskog dijela Jadrana (Repanić, 2008b, 2009, 2010b). Nadalje, gravimetrima HGI-1 i HGI-2 obavlja se izmjera gravimetrijske mreže II. reda. Izmjeru je započeo HGI 2008. godine, a nakon pripajanja nastavio DGU. Izmjera se planira završiti do kraja 2013. godine. K tome, gravimetar HGI-1 sudjelovao je u izmjeri gravimetrijske mreže I. reda Republike Slovenije (Barišić, 2009).

2. P rincip rada i glavni konstrukcijski elementi gravimetra Scintrex Autograv CG-3M Scintrex Autograv CG-3M rade na principu vertikalne vage na oprugu. Slika 2.1 prikazuje osnovnu konstrukciju ovih gravimetara. Mjerni sustav temelji se na kvarcnoj opruzi nulte duljine koja je staljena s utegom. Na masu djeluju sila teža, sila opruge i relativno mala povratna elektrostatička sila koja je održava u položaju ravnoteže. Promjena iznosa ubrzanja sile teže rezultirat će promjenom

Slika 2.2. Scintrex Autograv CG-3M

položaja ravnoteže, odnosno pomakom mase, koji se registrira kapacitivnim indikatorom položaja. Veličina promjene položaja mase određuje se indirektno elektronički.

Horizontiranje instrumenta obavlja se pomoću dviju digitalnih libela rezolucije 1'' postavljenih u međusobno okomit položaj. Signal s libela se prikazuje na preciznim indikatorima na gornjoj ploči instrumenta (Slika 2.2) i omogućuje stručnjaku da obavi horizontiranje. Pored toga, signal s libele se prenosi do centra za obradu podataka, gdje se pohranjuje u internu memoriju instrumenta, te se, ako je odabrana odgovarajuća postavka instrumenta, u realnom vremenu računaju korekcije za nagib instrumenta i primjenjuju na očitanja.

Zaštitu od utjecaja temperaturnih promjena pruža dvostruka zapečaćena komora s dvostrukom kontrolom temperature (Slika 2.1). U unutrašnjoj vakuumskoj komori i smješteni su najosjetljiviji dijelovi instrumenta: mjerni senzor, uključujući i kondenzator kapacitivnog indikatora položaja, i digitalne libele. Vanjska komora pruža dodatnu zaštitu unutarnjoj te ostalim osjetljivim elektroničkim komponentama (analogno – digitalni pretvarač, pojačala, oscilator, itd.). Ovakva zaštita smanjuje kolebanja vanjske temperature i preko 10 000 puta. Preostale promjene temperature u unutarnjoj komori su reda veličine 1 mK, a u vanjskoj dijela K. Kako kvarc ima znatan termo-elastični koeficijent, utjecaj preostale temperaturne promjene se eliminira iz očitanja računski. Naime, osim kontrole temperature vanjske i unutarnje komore, na temelju signala temperaturnog senzora u mikroprocesoru gravimetra se u realnom vremenu računaju temperaturne korekcije i primjenjuju na očitanja. Osim zaštite od utjecaja promjene temperature, zapečaćena aluminijska vakuumska komora onemogućuje prodor zraka i štiti senzor od promjena atmosferskog tlaka. Elastična svojstva i čvrstoća staljenog kvarcnog sustava masa-opruga omogućuju rad s instrumentom bez uglavljivanja mjernog sustava. Ipak, mjerni senzor je dodatno zaštićen od udaraca izolatorima od elastomera, koji povezuju mjerni senzor s kućištem.

Prema Scintrex (1998), kalibracijska funkcija gravimetara Scintrex Autograv CG-3M ne sadrži periodične članove. Nadalje, zahvaljujući karakteristikama kvarcne opruge, kalibracijska funkcija je gotovo linearna s vrlo malim kvadratnim utjecajem, a od 1991 instrumenti se elektronički ugađaju tako da je kvadratni član smanjen na 0.

Stabilnost linearnog člana kalibracijske funkcije ovisi o stabilnosti dimenzija kapacitivnog indikatora položaja i stabilnosti unutarnjeg referentnog napona (Scintrex, 1998). U razdoblju od prvih nekoliko mjeseci od proizvodnje, linearni član se može značajnije List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

89

Repanić, M. (2013): Automatizacija praćenja rada relativnih gravimetara Scintrex Autograv CG-3M Ekscentar, br. 16, pp. 88-93

Izvorni znanstveni članci

mijenjati zbog popuštanja novog kvarcnog senzora uzrokovanog naprezanjem tijekom proizvodnje, i to do 0.1%, da bi se s vremenom promjena linearnog člana spustila na 1 do 2 ppm po danu.

Seigel (1995) preporučuje kontroliranje kalibracijske konstante svaka tri mjeseca tijekom prve godine, a nakon toga jednom godišnje.

Istraživanja provedena na temelju terenskih mjerenja (Timmen i Gitlein, 2004) potvrđuju linearnost kalibracijske funkcije i deklariranu stabilnost kalibracijske konstante.

Mjerni proces gravimetra Scintrex Autograv CG-3M potpuno je automatiziran (Scintrex, 1998). Naime, nakon postavljanja gravimetra na točku, horizontiranja te pokretanja postupka za prikupljanje očitanja, gravimetar uz pomoć mikroprocesora automatizirano obavlja mjerni proces i procesira mjerni signal uz primjenu odgovarajućih instrumentalnih korekcija i redukcije za plimne valove (ovisno o postavkama). Nadalje, gravimetar pohranjuje očitanja zajedno s redukcijom za plimne valove i vrijednostima na temelju kojih se računaju instrumentalne korekcije u internu memoriju ili ih u realnom vremenu šalje na serijski izlaz.

Način procesiranja signala može se pronaći u Scintrex (1998), a pojednostavljeni izraz na temelju kojeg je dobiveno jedno očitanje gravimetra je: R=

∑

n i =1

(GCAL1 ⋅ Si + GCAL 2 ⋅ Si2 + GREF − DCi + TICi ) n

− TEC + ETC (1)

gdje je: R – očitanje gravimetra, ­S – mjerni signal gravimetra (za jedno očitanje osrednjava se n signala), ­GCAL1 – linearna kalibracijska konstanta, ­GCAL2 – kvadratna kalibracijska konstanta (postavljena je na vrijednost 0), ­GREF – adicijska konstanta, ­DC – korekcija stacionarnog hoda, ­TIC – korekcija za nagib instrumenta (ovisno o odabranim postavkama, može se primijenit tek nakon osrednjavanja signala), ­TEC – temperaturna korekcija, ­ETC – redukcija za Zemljine plimne valove (primjenjuje se ovisno o odabranim postavkama).

Dakle, mjerni signal se već u gravimetru, na temelju definirane kalibracijske funkcije, pretvara u očitanja ubrzanja sile teže na koje se primjenjuju instrumentalne korekcije i redukcija utjecaja Zemljinih plimnih valova. Da bi se korekcije pravilno primijenile, potrebno je redovito pratiti rad gravimetara i kontrolirati konstante na temelju kojih se korekcije računaju. Uz praćenje konstante stacionarnog hoda, potrebno je redovito kontrolirati sustav za horizontiranje te sustav za mjerenje temperature senzora. Nadalje, za pravilnu primjenu redukcije za Zemljine plimne valove, neophodno je ispravno namjestiti datum i sat gravimetra te razliku GMT vremena i vremena gravimetra.

3. Redovito praćenje rada gravimetrara Scintrex Autograv CG-3M Redovito praćenje rada gravimetara obuhvaća: •• korekciju nule termometra, •• određivanje stacionarnog hoda gravimetra i podešavanje sata gravimetra, •• određivanje i korekciju nule senzora nagiba gravimetra, •• određivanje osjetljivosti senzora nagiba gravimetra, •• određivanje kalibracijske konstante gravimetra, •• analizu godišnjih promjena u radu gravimetra.

Određivanje stacionarnog hoda uz podešavanje sata, određivanje i korekcija nule senzora nagiba te određivanje osjetljivosti 90

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Tablica 3.1. Pregled redovitog praćenja rada gravimetara

senzora nagiba gravimetra obavlja se sukladno godišnjem planu (Tablica 3.1.), dok se ostali parametri, odnosno korekcije određuju po potrebi.

Mjerni postupci i postupci rektifikacije koji se pri tome primjenjuju detaljno su opisani u su uputama proizvođača (Scintrex, 1998). Kao rezultat praćenja rada gravimetara redovito se izrađuju polugodišnja izvješća o praćenju rada gravimetara (npr. Repanić, 2010a, 2013).

Parametri, odnosno korekcije, računaju se posebno za svaki gravimetar, zatim se unose u gravimetre, odnosno na temelju istih se rektificira sustav za horizontiranje ili mjerenje temperature. Provedene promjene evidentiraju se u zasebnim pregledima promjena za svaki parametar te se na kraju unose u jedinstvenu evidenciju pregleda promjena za svaki gravimetar. Dakle, neautomatizirano praćenje rada gravimetra zahtjeva veliku pedantnost i koncentraciju stručnjaka pri obavljanju niza naizgled jednostavnih radnji. S druge strane automatizirano praćenje rada gravimetra, koje osim automatiziranog računanja pojedinih parametara i korekcija obuhvaća i automatizirano provođenje promjena u različitim pregledima promjena, eliminira mogućnost osobne pogreške stručnjaka i rasterećuje ga od ponavljanja jednostavnih radnji. Dakle, pogreška stručnjaka moguća je još samo pri unosu dobivenog parametra u gravimetar ili rektificiranju za dobiveni iznos.

K tome, automatizirano praćenje rada gravimetra eliminira mogućnost pogreške u mjernim jedinicama. Naime, SI jedinica ubrzanja, pa tako i ubrzanja sile teže je ms-2, dok proizvođač gravimetara koristi jedinicu mGal (1 mGal = 10-5 ms-2). Automatizirano praćenje rada gravimetra omogućuje računanje parametara i izradu evidencija promjena parametara gravimetra u SI jedinicama, te provođenje promjena u gravimetru u starim jedinicama (mGal) bez mogućnosti pogreške jedinica.

Dakle, osim što u velikoj mjeri smanjuje obim rada stručnjaka i time štedi ekonomske resurse, automatizirano praćenje rada gravimetra omogućuje sigurnije i kvalitetnije provođenje promjena parametara gravimetara te njihovu evidenciju.

4. Pragra Kao rezultat praćenja rada gravimetra u trajanju od godine i pol dana, te rada na njegovoj automatizaciji, u Odjelu za osnovne geodetske radove HGI-a kreirana je aplikacija za automatizirano praćenje rada gravimetra – Pragra. Aplikacija je izrađena u programskom paketu MATLAB. 4.1. Organizacija podataka kod rada s Pragrom Organizacija podataka unaprijed je strogo određena zbog jednostavnosti i jednoobraznosti podataka. Naime, svi podaci jednog gravimetra koji se odnose na jedno polugodišnje izvješće nalaze se unutar glavnog direktorija, koji se, zbog preglednosti, dalje dijeli na odgovarajuće poddirektorije (Slika 4.1). Vrlo je bitno pridržavati se ovakve organizacije podataka, jer u protivnom aplikacija nije u mogućnosti pronaći odgovarajuće direktorije i datoteke pa dolazi do greške u radu ili program kreira nove direktorije, odnosno datoteke, čime dolazi do prekida u kontinuitetu evidencije.

U poddirektoriju Mjerenja spremaju se sve datoteke s podacima

Repanić, M. (2013): Automatizacija praćenja rada relativnih gravimetara Scintrex Autograv CG-3M Ekscentar, br. 16, pp. 88-93

Izvorni znanstveni članci

dodaje se i zapis s novim postavkama gravimetra u datoteku aktualne_postavke_HGI-*.txt. Podaci u datotekama pregled_promjena_ HGI-*.txt i aktualne_postavke_HGI-*.txt, nastali prije automatiziranog praćenja rada gravimetara preuzeti su iz pregleda promjena vođenog MS Excel-om.

Direktorij Racunanja sadrži i poddirektorije Hod_MLB, Kalibracija_MLB, Nula_MLB i Osjetljivost_MLB, u kojima se spremaju datoteke s podacima računanja odgovarajućih parametara, odnosno korekcija, te pojedinačne evidencije promjena parametara, odnosno korekcija.

Svi podaci (s iznimkom preuzetog djela podataka u datotekama pregled_promjena_HGI-*.txt i aktualne_postavke_HGI-*.txt) su nastali kao rezultat ispisa programa Pragra, sa svrhom praćenja rada gravimetra.

Direktorij Slike sadrži grafičke prikaze nastale iz podataka kontinuiranih očitanja gravimetra, koji se koriste za računanje stacionarnog hoda.

Slika 4.1. Struktura direktorija s podacima praćenja rada gravimetra

mjerenja, skenirani terenski zapisnici mjerenja u svrhu određivanja kalibracijske konstante, te tekstualne datoteke koje sadrže podatke iz zapisnika, a potrebne su kod računanja kalibracijske konstante programom Pragra.

Direktorij Racunanja sadrži datoteku s pregledom promjena pregled_promjena_HGI-*.txt i datoteku s aktualnim postavkama gravimetra aktualne_postavke_HGI-*.txt. Datoteka pregled_promjena_HGI-*.txt sadrži evidenciju svih promjena parametara i korekcija primijenjenih na gravimetar od početka praćenja rada gravimetra (Slika 4.2). Datoteka aktualne_postavke_HGI-*.txt sadrži zapise s postavkama gravimetra kronološki poredane, tako da zadnji zapis odgovara aktualnim postavkama gravimetra (Slika 4.3). Kod računanja različitih parametara, ukoliko u datoteci s mjerenjima nisu sadržane sve postavke gravimetra (kao što je to slučaj kod računanja stacionarnog hoda) Pragra koristi datoteku aktualne_postavke_HGI-*.txt. Također, prilikom svake promjene u parametrima gravimetra, odnosno prilikom svake korekcije, promjena se osim, u evidenciji promjena pojedinog parametra, provodi i u cjelokupnoj evidenciji promjena u datoteci pregled_promjena_HGI-*.txt, a

Slika 4.2. Prikaz dijela polugodišnjih zapisa datoteke pregled_promjena_HGI-1.txt

Slika 4.3. Prikaz polugodišnjih zapisa datoteke aktualne_postavke_HGI-1.txt

4.2. Praćenje rada gravimetara pomoću Pragre Pragra omogućuje automatizirano računanje: •• stacionarnog hoda, •• korekcije nule senzora nagiba, •• osjetljivosti senzora nagiba i •• kalibracijske konstante, uz provođenje promjena u pojedinačnoj evidenciji te u cjelokupnoj evidenciji. Podaci računanja kao i pojedinačna evidencija za svaki od navedenih parametara, odnosno korekcija, spremaju se u odgovarajući poddirektorij direktorija Racunanja. Ukoliko poddirektorij, odnosno pojedinačna evidencija, ne postoje u direktoriju Racunanja, kreiraju se prilikom prvog računanja odgovarajućeg parametra, odnosno korekcije.

Uz računanje i provođenje promjena gore navedenih parametara, odnosno korekcija, Pragra omogućuje i provođenje sljedećih promjena u cjelokupnoj evidenciji: •• promjena vremena gravimetra, •• korekcija nule termometra.

Pod promjenom vremena gravimetra podrazumijeva se prelazak s ljetnog na zimsko vrijeme, ili obratno, ili promjena vremenske zone, dok se neznatne korekcije sata gravimetra koje se provode uz promjenu konstante stacionarnog hoda ne provode u evidenciji.

Navedene promjene obavljaju se vrlo rijetko pa se za njih ne vode pojedinačne evidencije promjena.

U nastavku je, radi opsežnosti, opisano samo računanje stacionarnog hoda i provođenje u evidenciji, dok je računanje ostalih parametara i korekcija te provođenje u odgovarajućim evidencijama opisano u Uputama za rad s programom (Repanić, 2008a).

Izbor datoteke s podacima mjerenja obavlja se pomoću korisničkog sučelja za odabir datoteke s ulaznim podacima (Slika 4.4).

Također, u istom korisničkom sučelju potrebno je odabrati i pa-

Slika 4.4. Osnovno grafičko sučelje Pragre

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

91

Izvorni znanstveni članci

Slika 4.5. Primjer grafičkog prikaza očitanja kod redovitog praćenja gravimetra

Slika 4.6. Primjer grafičkog prikaza standardnih odstupanja kod redovitog praćenja gravimetra

Slika 4.7. Primjer grafičkog prikaza nagiba kod redovitog praćenja gravimetra

Slika 4.8. Primjer grafičkog prikaza temperature senzora kod redovitog praćenja gravimetra

Slika 4.9. Primjer grafičkog prikaza plimnih valova kod redovitog praćenja gravimetra

92

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Repanić, M. (2013): Automatizacija praćenja rada relativnih gravimetara Scintrex Autograv CG-3M Ekscentar, br. 16, pp. 88-93

rametar odnosno korekciju koju je potrebno izračunati, odnosno provesti.

Stacionarni hod gravimetra računa se na temelju višednevnih očitanja gravimetra u tzv. cikličkom (engl. cycle) modu. Uz računanje stacionarnog hoda, u okviru praćenja rada gravimetra, na temelju iste datoteke, izrađuju se i grafički prikazi (Slika 4.5 – Slika 4.9) vremenskog niza očitanja gravimetra, standardnih odstupanja, x i y nagiba gravimetra, temperature senzora gravimetra i iznosa redukcije za plimne valove.

Ovisno o odabiru radnje (Slika 4.4), grafičke prikaze moguće je izraditi samostalno (prije ili nakon) računanja stacionarnog hoda ili zajedno s računanjem stacionarnog hoda prilikom istog pokretanja Pragre. Preporučuje se grafičke prikaze izraditi prije samog računanja te na temelju njih izvršiti vizualnu kontrolu podataka cikličkih očitanja, da bi se uklonile eventualne grube smetnje iz podataka prije samog računanja hoda.

Prilikom računanja stacionarnog hoda kreira se i tekstualna datoteka s ispisom podataka računanja (Slika 4.10). Podaci ubrzanja sile teže u datoteci su izraženi u µms-2, osim posebno istaknute konstante za unos u gravimetar na dnu ispisa, koja je izražena u mGal-ima.

Stacionarni hod moguće je računati neovisno o njegovom provođenju u gravimetar i evidencije promjena, što omogućuje računanje za neki prošli vremenski period na temelju starih datoteka s cikličkim očitanjima. Zbog toga korisnik prilikom svakog računanja hoda mora odgovoriti na upit o provođenju upravo izračunate konstante u evidencije promjena (Slika 4.11).

U slučaju da je stacionarni hod potrebno provesti u evidencijama promjena, od korisnika se traži da unese dodatne podatke koje se vode u evidenciji: datum i vrijeme početka primjene nove konstante hoda te ime osobe koja je obavila promjenu konstante u gravimetru (Slika 4.12). Dakle, prije nastavka rada s Pragrom, potrebno je ispisati datoteku s podacima računanja spremljenu u poddirektorij Hod_MLB direktorija Racunanja, provesti promjenu u gravimetru, uz promjenu početka primjene hoda te zapisati datum i vrijeme istog.

Nakon unosa potrebnih podataka, promjena konstante stacionarnog hoda se automatizirano provodi u cjelokupnom pregledu promjena (datoteka pregled_promjena_HGI-*.txt, Slika 4.2) u direktoriju Racunanja te u pojedinačnom pregledu konstante hoda koji se ispisuje u datoteci hod_pregled_HGI-*.txt (Slika 4.13) u poddirektoriju Hod_MLB. Ukoliko se radi o prvoj promjeni konstante stacionarnog hoda u tekućem polugodištu, Pragra će automatizirano kreirati datoteku hod_pregled_HGI-*.txt i ispisati zaglavlje. Nove postavke gravimetra ispisuju se u datoteci aktualne_postavke_HGI-*.txt (Slika 4.3) u direktoriju Racunanja.

Nakon svih obavljenih radnji vezanih za računanje stacionarnog hoda i provođenje njegove promjene u evidencijama, Pragra daje obavijest o imenima i lokacijama kreiranih datoteka (Slika 4.14).

5. Zaključak Scintrex Autograv CG-3M su moderni relativni gravimetri kod kojih je mjerni proces potpuno automatiziran. Mjerni signal već se u gravimetru, na temelju definirane kalibracijske funkcije, pretvara u očitanja ubrzanja sile teže na koje se primjenjuju instrumentalne korekcije i redukcija utjecaja Zemljinih plimnih valova. Da bi se korekcije pravilno primijenile, potrebno je redovito pratiti rad gravimetara i kontrolirati konstante na temelju kojih se korekcije računaju.

Neautomatizirano praćenje rada gravimetra zahtjeva veliku pedantnost i koncentraciju stručnjaka pri obavljanju niza naizgled jednostavnih radnji. S druge strane automatizirano praćenje rada

Repanić, M. (2013): Automatizacija praćenja rada relativnih gravimetara Scintrex Autograv CG-3M Ekscentar, br. 16, pp. 88-93

Slika 4.10. Ispis datoteke s podacima računanja stacionarnog hoda

Slika 4.11. Upit za provođenje promjene konstante hoda gravimetra u evidencijama

Slika 4.12. Unos podataka kod provođenja promjene konstante hoda u evidencijama

Slika 4.13. Pregled promjena konstante stacionarnog hoda

Izvorni znanstveni članci

gravimetra, koje osim automatiziranog računanja pojedinih parametara i korekcija obuhvaća i automatizirano provođenje promjena u različitim pregledima promjena, eliminira mogućnost osobne pogreške stručnjaka i rasterećuje ga od ponavljanja jednostavnih radnji. K tome, automatizirano praćenje rada gravimetra omogućuje računanje parametara i izradu evidencija promjena parametara gravimetra u SI jedinicama, te provođenje promjena u gravimetru u starim jedinicama (mGal) bez mogućnosti pogreške jedinica.

Dakle, osim što u velikoj mjeri smanjuje obim rada stručnjaka i time štedi ekonomske resurse, automatizirano praćenje rada gravimetra omogućuje sigurnije i kvalitetnije provođenje promjena parametara gravimetara, te njihovu evidenciju. Aplikacija za automatizirano praćenje rada gravimetara razvijena 2008. godine unutar Odjela za osnovne geodetske radove HGI-a omogućuje automatizirano računanje stacionarnog hoda, korekcije nule senzora nagiba, osjetljivosti senzora nagiba i kalibracijske konstante, uz provođenje promjena u pojedinačnoj evidenciji te u cjelokupnoj evidenciji. Nadalje, Pragra omogućuje i provođenje promjena vremena gravimetra te korekcija nule termometra u cjelokupnoj evidenciji.

Literatura ›› Barišić, B., (2009): Povezivanje osnovnih gravimetrijskih mreža Republike Slovenije i Republike Hrvatske, magistarski rad, Zagreb: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. ›› Barišić, B., Repanić, M., Grgić, I., Bašić, T., Liker, M., Lučić, M., Markovinović, D., (2008): Gravity measurements on the territory of the Republic of Croatia – past, current and future gravity networks, International symposium on Terrestrial gravimetry: Static and mobile measurements, 20 – 23 August 2007, Saint Petersburg, Russia – zbornik radova, str. 197. – 202. ›› Bašić, T., Markovinović, D., Rezo, M., (2006), Osnovna gravimetrijska mreža Republike Hrvatske, Geodetski list, vol.

60 (83), br. 2, str 73. – 91. ›› Repanić, M., (2008a): PRAGRA – Program za automatizirano praćenje rada gravimetra. Upute za rad s programom, Hrvatski geodetski institut, Zagreb. ›› Repanić, M., (2008b): Proširenje Osnovne gravimetrijske mreže RH na otoke sjevernog Jadrana – gravimetrijska mjerenja.

Tehničko izvješće, Hrvatski geodetski institut, Zagreb. ›› Repanić, M., (2009): Proširenje Osnovne gravimetrijske mreže RH na otoke srednjeg Jadrana – gravimetrijska mjerenja.

Tehničko izvješće, Hrvatski geodetski institut, Zagreb. ›› Repanić, M., (2010a): Izvješće o praćenju rada gravimetara HGI-1 HGI-2 za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2010., Hrvatski geodetski institut, Zagreb. ›› Repanić, M., (2010b): Proširenje Osnovne gravimetrijske mreže RH na otoke južnog Jadrana – gravimetrijska mjerenja.

Tehničko izvješće, Hrvatski geodetski institut, Zagreb. ›› Repanić, M., (2013): Izvješće o praćenju rada gravimetara HGI-1 HGI-2 za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2012., Državna geodetska uprava, Zagreb. ›› Seigel, H. O., (1995): High Prevision Gravity Survey Guide, Scintrex Limited, Canada ›› Scintrex, (1998): CG-3/3M Gravity Meter User's Guide, Scintrex Limited, Canada ›› Timmen, L, Gitlein, O., (2004): The capacity of the Scintrex Autograv CG-3M No. 4492 gravimeter for “absolute scale” surveys, Revista Brasileira de Cartografia No 56/02, str. 89-95.

Slika 4.14. Obavijest o lokacijama datoteke s podacima računanja i datoteka s grafičkim prikazima

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

93

Kurtović, V., Hanić, D. (2013): Erasmus, Deutschland und wir Ekscentar, br. 16, pp. 94-98

Put putujem

Erasmus, Deutschland und wir Valentina Kurtović & Denis Hanić

Erasmus – Stručna praksa i studijski boravak Nakon završenog preddiplomskog studija te logičnog nastavka na diplomski studij odlučila sam unijeti malo promjene u studentski život. :) Početkom treće godine preddiplomskog studija pojavila se ideja o studentskoj razmjeni. Tijekom prvog semestra diplomskog studija odlučila sam se informirati i provesti svoju ideju u djelo.

Na prvi pogled mi se činilo da bi bilo najlakše otići na praksu u inozemstvo za vrijeme ljetnih praznika jer se time ne može naškoditi urednom izvršavanju studijskih obaveza. Stoga sam se prijavila na natječaj za stručnu praksu preko organizacije IAESTE. Nažalost nisam dobila stručnu praksu jer nisam bila prva na rang listi, a bilo je ponuđeno samo jedno mjesto za svaki smjer diplomskog studija geodezije. Odlučila sam ne odustati i istražiti nudi li se još neka mogućnost za praksu u inozemstvu.

Svi znamo za Erasmus – studijski boravak, ali rijetki znaju da Erasmus nudi i mogućnost stručne prakse. Dakle, svaki student ima pravo otići jednom na studijski boravak i jednom na stručnu praksu tijekom svoga studija. Za Erasmus stručnu praksu, u odnosu na IAESTE, sami morate pronaći tvrtku u državi članici EU u kojoj planirate obavljati praksu te dogovoriti moguće razdoblje stručne prakse kako biste imali mogućnost prijaviti se na natječaj. Nakon dobivenog mjesta za stručnu praksu slijedi daljnja papirologija s kojom se sve konačno potvrđuje. Erasmus nudi za stručne prakse godišnje 120 mjesta s trajanjem od 3 do 12 mjeseci. Za stručnu praksu student dobiva stipendiju od 400 do 500 eura mjesečno. Ovaj podatak vas je sigurno razveselio, ali treba napomenuti da je život u inozemstvu dosta skuplji u odnosu na Hrvatsku. Tvrtka vam može, ali i ne mora, plaćati stručnu praksu. No, o tome će se tvrtka izjasniti prije vašeg polaska pa tada možete odlučiti isplati li vam se ili ne.

Ja sam stručnu praksu potražila u Njemačkoj. Bila sam smještena 94

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

kod rodbine pa sam stipendiju koristila za džeparac i plaćanje ostalih životnih troškova. Također, imala sam sreću da je tvrtka u kojoj sam obavljala praksu odlučila plaćati moj rad.

Tijekom tri mjeseca stručne prakse radila sam od ponedjeljka do četvrtka minimalno 9 sati dnevno, a petkom 6 sati što je značilo da je dugi vikend pred vratima. Stoga sam tijekom radnih dana marljivo radila, a vikendima se pošteno odmarala. Tijekom stručne prakse radila sam pretežito poslove za Deutsche Bahn. Ne mogu opisati koliko je to zanimljivo, ali i opasno. Uspostavljala sam geodetske mreže za proširenje autocesta, nivelmanske vlakove te razna iskolčenja u niskogradnji i visokogradnji. U tvrtci sam s vremenom dobivala sve veću samostalnost pri izvođenju poslova što je bilo super. :) Traži se vaše stručno inženjersko pristupanje rješavanju problema, stoga ne treba oklijevati. U tim situacijama možete ispitati vaše znanje te dobiti motivaciju da još više naučite. Tijekom stručne prakse osvijestila sam svoja znanja i razvijala vještine rješavanja stvarnih problema na terenu, stoga bih ovim putem preporučila i drugim studentima da ljeto iskoriste i za odmor i za zabavu, ali da posvete nekoliko tjedana radu u struci, u Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Kako sam se prijavila za stručnu praksu, tako sam odlučila otići i na studijski boravak, s motom: Kad ako ne sad. Studijski boravak sam provela s kolegom Denisom na Tehničkom Sveučilištu u Münchenu. Na Fakultät für Bauingenieur- und Vermessungswesen postoje četiri bachelor smjera te trinaest master smjerova. Nakon bachelor smjera Geodäsie – Geoinformation studenti mogu upisati master programe: Cartography, ESPACE ili Geodäsie – Geoinformation. Ja sam pohađala treći semestar na masteru Geodäsie – Geoinformation, prvi smjer od tri ponuđena s izbornim predmetima trećeg smjera. Prvi smjer: Erdmessung i Satellitengeodäsie, drugi smjer: Photogrammetrie, Fernerkundung i Kartho-

Kurtović, V., Hanić, D. (2013): Erasmus, Deutschland und wir Ekscentar, br. 16, pp. 94-98

Put putujem

laserskog Praktikum DS7000 s Leica H skeniranja

Praksa

Leica Laser Tracker reflektor

nica TUM-a

Studentska iskaz

graphie i treći: Geodäsie, Geoinformationssysteme i Landmanagement.

Sve predmete slušala sam i položila na njemačkom jeziku.

Na prvom smjeru bilo nas je 9, a ukupno na drugoj godini mastera Geodäsie – Geoinformation oko 20 studenata. Upoznala sam nove kolege i prijatelje s kojima sam se odlično slagala. Unatoč veoma dobrom poznavanju njemačkog jezika, koji sam intenzivno koristila tijekom tri mjeseca prakse, prva dva tjedna nastave sam malo teže pratila zbog velikog broja novih stručnih riječi. „Problemi“ su brzo nestali i nakon četiri mjeseca predavanja bila sam spremna izaći na ispite koji su se održavali kroz mjesec i pol. Moj studijski boravak je trajao pola godine pa iz tog razloga „kasnim“ 5 tjedana na ljetni semestar ove akademske godine na fakultetu u Zagrebu. Ups :) Tijekom studija imala sam priliku mjeriti s gravimetrima, promatrati zvijezde teleskopom sa Sveučilišta, proučiti toplinsko rastezanje invarske žice i bazisne letve u klima komori pri 0°C, 20°C i 40°C pomoću laserske interferometrije i drugih metoda, sudjelovati u praktikumu laserskog skeniranja, dobiti uvid u to kako se obrađuju podaci Grace-a i satelitske altimetrije, odrediti refrakciju zraka, naučiti programirati u Matlabu... U svakom slučaju asistenti i profesori su jako ljubazni i otvoreni za suradnju sa studentima pa se često nudi mogućnost sudjelovanja u raznim projektima i izvan nastave. Bitna je volja. :) Ne postoji gubitak potpisa, prisutnost na predavanjima nije obavezna, ali na vježbama jest.

Kao i u Hrvatskoj, studenti imaju obavezne i izborne predmete.

Razlika je u tome što njemački studenti smiju po semestru upisati onoliko izbornih predmeta koliko žele (nemaju ograničenja do ukupnih 30, odnosno 35 ECTS-a po semestru) te za konačan ispis ocjena izbornih predmeta u diplomi mogu izabrati predmete s najboljim ocjenama ukoliko imaju dovoljan broj ECTS bodova. Isto tako, nemaju kolokvije te imaju jedan ispitni rok po semestru. Predmet također moraju položiti unutar dvije akademske godine. Zanimljivo je izaći na usmeni ispit nakon kojeg ne znate jeste li pali ili položili i s kojom ocjenom jer se rezultati dobivaju par tjedana nakon ispita. Na usmene ispite se izlazi uvijek pojedinačno pred dva profesora. Sustav ocjenjivanja je drugačiji. Nemaju sustav ocjenjivanja s 5, 4, 3, 2 i 1

Obrada oblaka točaka u Leica Cyclone-u

kao kod nas, već poredano od najboljeg prema padu: 1.0 , 1.3, 1.7, 2.0, 2.3, 2.7, ..., 4.0. Unatoč velikom rasponu, ocjena 1.0 i 1.3 se jako teško dobivaju. Njemački studenti su drugačiji u odnosu na naše studente, ali im država to i omogućuje. Skoro svi studenti imaju jedan do dva posla uz studij te se financiraju sami, što je za njih sasvim normalno. Neshvatljivo im je da se uz studij nema vremena za studentski posao te da je u Hrvatskoj teško dobiti posao sa satnicom većom od 20 kn. Njihova satnica je 10 eura ili više, ali su i životni troškovi viši.

Najveća razlika koju bih napomenula je ta da zbilja sve što rade programiraju, i to u Matlabu. Zbog većih financijskih mogućnosti, Sveučilište u Münchenu omogućuje studentima rad s novijim i raznovrsnijim instrumentarijem, plaća licence za razne računalne programe koje nudi studentima na jednogodišnje korištenje. Najskuplji predstavljeni instrumentariji bio je u vrijednosti do 2 milijuna kuna Leica Laser Tracker sa zbilja futurističkim dodacima. :) Već će sljedeće akademske godine isti biti ponuđen studentima za izvođenje vježbi u laboratoriju i za moguće ideje za Master Thesis.

Preporučila bih svima odlazak na neki oblik razmjene u inozemstvu, bila to stručna praksa, studijski boravak, neki seminar ili ljetna škola. Iskustva sa stranim studentima i u novoj okolini zlata vrijede jer vas izgrađuju kao osobu i proširuju vidike. Ne mogu reći da u potpunosti konkuriramo znanjem studentima u Münchenu - oni su mali korak ispred nas zbog bolje opremljenosti (mislim na tehnologiju, instrumente) te se od njih traži samostalno rješavanje zadataka koji su iz semestra u semestar sve zahtjevniji. Profesori i asistenti nadograđuju vlastita znanja, ali daju priliku i studentima da ih prate u stopu. Stoga se trude iz godine u godinu promijeniti vježbe i usmjeriti studente da budu u toku s aktualnim događanjima u geodeziji. S obzirom na to da se puno bave programiranjem imaju priliku dobiti radno mjesto u Audi-u, BMW-u, Garminu, Leici i drugim tvrtkama.

Geodezija se jednostavno može svugdje integrirati, jer ona je i geoznanost i inženjerska tehnička znanost, ali i više od toga u suradnji s drugim znanostima. Stoga se ne treba bojati i biti zatvoren, treba biti otvoren za sve opcije. :) Valentina Kurtović List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

95

Kurtović, V., Hanić, D. (2013): Erasmus, Deutschland und wir Ekscentar, br. 16, pp. 94-98

Put putujem

Izlet studenata na razmjeni s istog fakulteta TUM-a

Geodetska točka na vrhu Brecherspitze

IATS (Image Assisted Total Station)

Sva potrebna oprema uz Laser Tracker

Teleskop u kupoli na vrhu Sveučilišta

Klima komora

Leica Laser Tracker

LaCoste & Romberg gravimetar

i laserskom Bazisna letva pr skom mjerenju interferometrij Slikica ispred TUM-a

Scintrex CG3 gravimeta

r

Geodetski podaci

96

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Scintilometri SLS 20

Kurtović, V., Hanić, D. (2013): Erasmus, Deutschland und wir Ekscentar, br. 16, pp. 94-98

Put putujem

Erasmus ­­– Studijski boravak u Münchenu Da mi je netko rekao na početku studija da ću provesti jedan semestar na studijskoj razmjeni u Münchenu, rekao bih mu da se šali.

Takve ambicije se jednostavno ne rađaju na prvim godinama studija, ali sve se mijenja s vremenom pa negdje na 3. ili 4. godini studija dođeš u napast jednostavno otići nekamo. Bila to stručna praksa ili studijska razmjena, uskoro postaje svejedno. Želje su uvijek prvo da se ide „na zapad“, u neko razvijenije središte gdje ćeš imati prilike vidjeti i nešto više, nešto novo. Naravno, uz to obično idu i veliki životni troškovi pa je lako da te ovakve prilike obeshrabre u samom početku.

No, tko traži svoju sreću, prije ili kasnije je i nađe.

Tako je izašao i natječaj za studijsku razmjenu u Münchenu što je za mene bilo naročito pogodno s obzirom na to da tamo imam rodbinu kod koje mogu stanovati. Cijene soba u studentskim stanovima i mjesta u domovima rijetko kad su jeftinije od 350 do 400 € mjesečno, tako da je „riješeno stambeno pitanje“ za mene bilo od ključne važnosti da se uopće prijavim za studijski boravak. Drugi bitan faktor je i jezik. Njemački jezik nisam nikad učio, a engleski jezik mi je - kao i većini studenata – jedini operabilni strani jezik. Brzom pretragom studijskih programa na TUM-u mogu se naći čak 3 diplomska studija u potpunosti na engleskom jeziku koji se tiču geodezije i geoinformatike (Cartography, ESPACE i Land Management). Još jedan bitan faktor za prijavu i upuštanje u cijelu proceduru je trajanje ukupnog studija. Kod mnogih studija, studijska razmjena obično znači i produžetak ukupnog trajanja studiranja, ali to ne mora biti tako. Konzultirao sam sa profesorima koji su nositelji obveznih predmeta te im ponudio ekvivalentne predmete (po materiji i ECTS bodovima) koje ću slušati i polagati u Münchenu za vrijeme trajanja semestra u Zagrebu. Profesori su spremno podržali ovakve prijedloge te me podržali u nastojanju da proširim vidike. Tek sam se tad prijavio. Nakon mjesec-dva saznao sam i službene rezultate sveučilišta tj. da sam zaista i odabran (istini za volju, na tri mjesta - tek nas se dvoje prijavilo).

Tada slijedi prijava na TUM gdje opet treba pripremiti dosta papira i sve poslati na vrijeme. Odgovor da sam primljen dobio sam tek sredinom srpnja. Iako su mi mnogi govorili neka se ne brinem i da će me zasigurno primiti, ja znam da sam tek u tom trenutku bio potpuno siguran da idem. Daljnja procedura je uplata 42 € za semestralne troškove studentskih službi te rješavanje zdravstvenog osiguranja.

Negdje u tim danima se mora izvaditi i studentska viza te potpisati ugovor o financiranju s našim sveučilištem. Financijska potpora je 400 – 500 € mjesečno, ovisno o zemlji u koju se ide, a za Njemačku to je 400 € što je otprilike i mjesečni trošak – osim ako niste u mjesecima Oktoberfesta. Ovaj svjetski poznati festival piva za mnoge će biti prva stvar koju će zavoljeti, a sam odlazak na festival je svojevrsni ritualni obred kojim počinje polagana, ali sigurna asimilacija u novu sredinu. Ekstremi su uvijek bili najbolji način da se ispita ponašanje funkcija pa tako i ovdje, uz ekstremne količine piva i alkohola idu i ekstremna ponašanja, ali uglavnom ona pozitivna koja bude dobra i vrijedna sjećanja.

No, kako Oktoberfest završava, tako počinju i prva predavanja.

ERASMUS studentima je dopušteno upisati predmete po volji, tako da sam ja uz prethodno dogovorene predmete upisao još nekoliko koji su mi se činili zanimljivi i korisni, a uz sve to upisao sam i njemački kao strani jezik. Predmete koje sam upisao većinom su s diplomskog studija Cartography. Ovaj diplomski studij je noviji, ovogodišnja generacija tek je 2. generacija studenata koji su ga upisali. Riječ je o suradnji tri različita tehnička sveučilišta, Münchenskog TUM-a, Bečkog TUW-a i Dresdenskog TUD-a. Ovo znači da se svaki semestar odvija na jednom od sveučilišta, a diplomski rad (odnosno Master Thesis) se radi na jednom od ta tri sveučilišta. Po samoj materiji, ovaj

studij je dosta sličan smjeru Geoinformatika s diplomskog studija našeg fakulteta. Sam studij polazi 20 studenata iz 12 različitih zemalja, iz čega je jasno da je riječ o vrlo šarolikom društvu, kako po kulturi tako i po predznanju. Većina studenata je došla s prvostupničkim znanjem iz geodezije, geoinformatike ili kartografije, ali bilo je tu i ponekih studenata geografije, geologije pa i informatike. Mnogo predmeta se sluša sa studentima s drugih smjerova npr. s ESPACE ili pak s Transportation Systems. ESPACE (Earth Oriented Space Science and Technology) je još jedan diplomski smjer sa Fakulteta građevine i geodezije koji je u potpunosti na engleskom jeziku. U principu je riječ o diplomskom studiju koji je po svim karakteristikama „rocket science“ te se dobrim dijelom dotiče satelitske geodezije i navigacije, ali i fotogrametrije i daljinskih istraživanja. S ovog smjera sam slušao 2 predmeta.

Predavanja nerijetko održavaju različiti profesori i asistenti (unutar istog kolegija), a često su tu i gostujući predavači iz struke. Sama predavanja nikad nisu obavezna, no ipak, velika većina studenata je uvijek prisutna. Prisustvovanje na vježbama je obavezno, ali izvršenje vježbi nikada nije uvjet za izlazak na ispit, a ocjena bude dodijeljena tek kada su i vježbe gotove. Kontinuirana provjera znanja, odnosno kolokviji, ne postoje na TUM-u i jedina provjera znanja dolazi na kraju semestra, a za svaki predmet postoji tek jedan ispitni rok što nije baš najbolje rješenje kad ti se dogodi da imaš 7 ispita u roku od 9 dana (kao što se meni dogodilo). Rezultati se čekaju dosta dugo, ponekad i po 2 mjeseca, jer profesori i asistenti nerijetko kreću u ispravljanje ispita tek nakon po završetku ispitnih rokova.

Studentski život izvan predavaona popraćen je mnoštvom studentskih događaja i putovanja. Strani studenti su mnogobrojni i dobro organizirani pa postoji i previše događanja da bi se sve moglo uočiti, a kamoli i pohoditi. Studentske menze skuplje su u usporedbi sa zagrebačkim, oko 3 do 5 € po ručku, no sam izbor i kvaliteta hrane rijetko kad su bolji od zagrebačkih, a i relativno kratko radno vrijeme ide u prilog mišljenju da je ovo jedna od rijetkih svari koja je ipak bolja u Zagrebu.

München kao grad je svakako nekoliko velikih koraka ispred Zagreba, ali opet dovoljno sličan da se ponekad osjećam kao u svom rodnom gradu. Najveće prednosti su svakako prometna infrastruktura i odlična povezanost. Ovo se ne odnosi samo na podzemnu i brzu nadzemnu željeznicu, već i na biciklističke staze koje su jasno označene i dovoljno velike da se mimoiđete s nekim od brojnih biciklista koji vječno kruže gradom. Uz ovo bih također spomenuo koliko je „divno“ da pješaci i auti poštuju bicikliste što pruža sasvim novo iskustvo bicikliranja gradom. Uz sve ovo, München nudi i odličnu ponudu muzeja i galerija te se može naći ponešto za svakoga, od Tehničkog i BMW-ovog muzeja do umjetničkih galerija sa zavidnim kolekcijama umjetnina, čak i ako inače niste previše zainteresirani za takve stvari. Za vrijeme lijepog vremena svakako treba posjetiti Engleski vrt i ostale velike gradske parkove koji su oaza opuštene atmosfere za svako doba dana.

Zahvalio bih se još prodekanu za nastavu i studente doc. dr. sc.

Draženu Tutiću i ECTS koordinatoru doc. dr. sc. Robertu Županu za pomoć i savjete pri prijavi na natječaj te kolegici i prijateljici Valentini Kurtović za veliku podršku i svesrdnu pomoć tijekom boravka u Njemačkoj. A svima Vama, kojima se ukaže slična prilika, preporučam da ju svakako objeručke prihvatite i iskoristite jer sigurno nećete zažaliti. Nakon 6 mjeseci provedenih u Münchenu sasvim pouzdano mogu reći da je ovo bilo odlično i vrlo korisno životno iskustvo koje ću pamtiti po upoznavanju mnogih novih prijatelja, kultura, običaja i korisnih fraza na svim jezicima svijeta. :) Denis Hanić

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

97

Sušac, I. (2013): Erasmus, Ljubljana i ja Ekscentar, br. 16, pp. 94-98

Put putujem

Erasmus,Ljubljana i ja Već dugo vremena me privlačila ideja odlaska na studentsku razmjenu negdje u inozemstvo, barem na jedan semestar, htio sam to iskustvo u svome “životopisu”. I u siječnju prošle godine ugledao sam natječaj Sveučilišta objavljen na stranicama Fakulteta i pomislio - to je to! U glavi su mi se već vrtjele neke ‘’egzotične’’ lokacije, Pariz, London, Rim, Madrid, no kad sam otvorio taj jedan dokument s popisom ponuđenih gradova za naš fakultet, entuzijazam mi je ipak lagano splasnuo. Na popisu su bila tek 2 grada, München i Ljubljana. Pomislio sam, hajde dobro, u Münchenu sam bio, ali ipak, to je u Njemačkoj, gore blizu je puno rodbine, moglo bi to biti skroz zabavno. No, istovremeno, moj tadašnji cimer, potaknut mojim primjerom i sam se odlučuje proučiti spomenuti natječaj te dolazi do zaključka da bi i on htio ići na razmjenu. Ponuđeni gradovi za njegov fakultet bili su Beč i Ljubljana - opet ta Ljubljana. I tako smo, nakon malo razmišljanja, zaključili da bi bilo idealno kad bi oba išli u isti grad, i počeli smo se raspitivati o gradu i o procesu prijave. Odjednom su počeli iskakati ljudi koji su već bili u Ljubljani na razmjeni s odličnim iskustvima, pojavili su se neki poznanici koji tamo žive pa se činilo da će to sve biti toliko super te smo, puni elana, obojica odmah počeli skupljati papire. I onda je uslijedio jedan poprilično kaotičan period skupljanja papirologije i slanja e-mailova, kucanja na razna vrata, hrvanja s birokracijom i još podosta problema i problemčića, no iz ove odmaknute perspektive sve to ne izgleda tako strašno. Dobili smo potvrdu da smo primljeni i to je bilo to, bar za taj prvi krug papirologije. Drugi je uslijedio u svibnju, no s već nekakvim iskustvom, to smo odradili bez većih problema. Došlo je i prošlo ljeto i već u rujnu cimer je morao otići u Ljubljanu, probiti led. Ja sam u Ljubljanu došao početkom listopada i uz manje poteškoće s dobivanjem vize, zbog kojih se nisam mogao useliti u dom, konačno sam negdje 20. listopada započeo četveromjesečnu razmjenu. S cimerom koji je već imao mjesec dana iskustva i već izvrsno poznavao taj slatki mali grad, proces prilagodbe na novi život tekao je veoma glatko. Kako sam imao samo diplomski rad za napisati, osim tjednih konzultacija s dodijeljenim mentorom, nisam imao puno obaveza na Fakulteti za gradbeništvo in geodezijo. Tamo su me jako lijepo primili, a kako i ne bi, kad sam bio, uz jednog Poljaka studenta kartografije, jedini geodet-geoinformatičar na razmjeni, uz još 10-ak studenata građevine, pošto je tamo to sve jedan fakultet. Ljubljana se pokazala kao idealan grad za razmjenu, što svojim dimenzijama, što cijenama koje su slične našim, odličnim smještajem, organiziranim studentskim životom i to sve su prepoznali brojni strani studenti, najviše Španjolci Kolege, pivo i juha od cikle pa Francuzi, Talijani, Poljaci, Česi, Litvanci i da ne nabra98

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

jam dalje, jer nabrojao bih vjerojatno sve države Europe. Naravno, bilo je i 10-ak Hrvata, i još podosta studenata iz zemalja bivše nam države. Gotovo smo svaki vikend bili na izletima uzduž i poprijeko te male, ali lijepe deželice Slovenije, a i šire; bili smo i do Beča, a po prvi put u životu sam bio u Istri, također na jednom izletu. Sve u svemu, mjesečna stipendija teško da bi dostajala, pogotovo zbog bezbrojnih Erasmus događaja i zabava, sve u organizaciji Ljubljanskog sveučilišta, tj. koordinatora za Erasmus studente. Još k tomu, kako u Ljubljani nemaju ovakav sustav menzi kao kod nas, hranili smo se na studentske bonove u restoranima kojih je grad krcat, od meksičkih, kineskih, do indijskih, tajlandskih, ma svih mogućih, a to je također bilo dosta skuplje nego u Zagrebu. Tako bih slobodno mogao reći da je to bio period života na visokoj nozi i zbilja sam sretan da sam odabrao baš Ljubljanu baš taj semestar i da sam upoznao baš te ljude te ne znam što bi mogao više dodati, osim možda da i vi date priliku Ljubljani, ako ne na cijeli jedan semestar, onda barem na dan, dva.

Siguran sam da se nećete razočarati.

Ivan Sušac

Ekipica

Zanimljiv teren

Idžanović, M. (2013): RGSM 2012 ZAGREB Ekscentar, br. 16, pp. 100-101

Put putujem

RGS2M Zagreb 201

Treća sreća! Očito u toj izreci ima i neke istine. U skladu s dosadašnjom tradicijom, treći ovogodišnji Regionalni susret studenata geodezije održavao se u Zagrebu. RGSM 2012 Zagreb. Zvuči odlično. Jednako je tako i bilo. Ove pak godine je čast organiziranja RGSM-a pripala nama, studentima Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji smo uložili maksimalni trud i rad kako bi našim, prvenstveno prijateljima, pružili nezaboravan boravak i provod u Zagrebu.

Riječ je o godišnjem susretu studenata geodezije s područja Bosne i Hercegovine (University of Sarajevo), Hrvatske (University of Zagreb), Slovenije (University of Ljubljana) i Srbije (University of Belgrade, University of Novi Sad). Susret je započeo 15. studenog 2012. godine u prostorijama Geodetskog fakulteta Zagreb te trajao ukupno četiri dana. Svi ljubitelji geodezije i geoinformatike, kao i oni koji bi željeli proširiti svoje horizonte, mogli su prisustvovati različitim vrstama predavanja. Oko 50 studenata sudjelovalo je u različitim zanimljivim radionicama, stručnim predavanjima profesora kao i predavanjima naših bivših studenata koji su trenutno na stručnim usavršavanjima van granica Republike Hrvatske te predavanjima samih studenata. Predavanja su se isključivo održavala na engleskom jeziku, a neke od predstavljenih tema su bile: •• Prof.dr.sc. Damir Medak: Trends in 3D Data Collection, •• Olga Bjelotomić, dipl. ing. geod.: Review of gravimetric works on Croatian territory carried out by Department of State survey, •• Ivan Tomljenovic, mag.ing. geod. et geoinf.: Object extraction from LiDAR pointclouds, recent achievements in scientific society and personal research goals.

Također su organizirane radionice koje su studentima prikazale geodeziju i geoinformatiku u jednom novom, praktičnom svijetlu, a koje su također održavane na engleskom jeziku: •• Dražen Odobašić, dipl. Ing:. Geod: OpenSteetMap, •• Luka Babić, dipl. ing. geod.: Laser scanning workshop, •• Diana Bečirević, univ. bacc. ing. geod. et geoinf., Martin Krkač, dipl. ing. geol. and Nenad Smolčak, Geomatika Smolčak d.o.o.: Geodetic works in research of landslide Kostanjek with presentation of innovations in aerophotogrametry – unmanned aerial vehicles (UAV).

100

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Priliku za predstavljanje kao i međusobno upoznavanje imali su i studenti Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije. Njihova predavanja održavana su sa sljedećim temama: 1. Maša Boh, University of Ljubljana: Regional Geodetic Student Meeting 2011 in Ljubljana, 2. Jernej Nejc Dougan, University of Ljubljana: Automatic pedestrian crossing detection on digital image, 3. Željka Babić and Đorđe Vidaković, University of Beograd: Students Association of Geodesy of Civil Engineering, 4. Danilo Joksimović and Miloš Pandžić, University of Beograd: Proffesional practice, 5. Gojko Jugović and Feriz Velagić, University of Sarajevo: Faculty of Civil Engineering Sarajevo/Department of Geodesy and Geoinformatic, 6. Vilma Kremenko i Uroš Radovanović: Fakultet Tehničkih Nauka Novi Sad. Prvu večer je u hostelu organiziran »pajama party« gdje su se studenti i organizatori mogli međusobno upoznati. Kako bi ovaj susret učinili što zanimljivijim, sudionicama su organizirane turističke ture po gradu Zagrebu. Pokazali smo im različite znamenitosti grada poput crkve sv. Marka, Trga bana Jelačića, zagrebačke katedrale, Hrvatskog narodnog kazališta i slično. Naravno da smo i u taj dio unijeli dašak geodezije pretvorivši turistički obilazak u „geochallenge” što je podrazumijevalo traženje geodetskih točaka u užem centru grada i ispunjavanje posebnih zadataka. Ručkovi su bili organizirani u poznatim zagrebačkim restoranima. Šlag na kraju je bio izlet iznenađenja prilikom kojega su imali mogućnost upoznati ovaj dio Hrvatske i njezine znamenitosti. Riječ je o posjeti muzeju krapinskih neandertalaca – Kraneamus kao i dvorcu iz 13. stoljeća pod nazivom Trakošćan. Osim proširenja znanja te stjecanja novih vještina, RGSM se organizira i zbog međusobnog druženja samih studenata geodezije i geoinformatike. Iz tih razloga su organizirane večere i različiti izlasci prilikom kojih je došlo do upoznavanja i stjecanja novih prijatelja, a potencijalno i budućih poslovnih kolega ili čak poslovnih partnera. Članovi organizacijskog tima RGSM 2012 Zagreb, odnosno studenti Geodetskog fakulteta u Zagrebu na čelu s Lucijom Vučić potrudili su se sudionicima istovremeno pružiti edukaciju, upoznavanje sa Zagrebom i okolicom, nova saznanja kao i zabavu. I sada se sigurno pitate zašto ovo sve radimo. Zato što volimo geodeziju i naše susjede. :)

Idžanović, M. (2013): RGSM 2012 ZAGREB Ekscentar, br. 16, pp. 100-101

Put putujem

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

101

Kanižaj, I. (2013): Stručno putovanje Hvar 2012 Ekscentar, br. 16, pp. 102-103

Put putujem

e j n a v o t u p o Stručn

2 1 0 2 r Hva

Ako želite spojiti ugodno s korisnim, najbolja stvar koju možete napraviti je odlazak na jedno zabavno i poučno putovanje.

Upravo su to učinili studenti Geodetskog fakulteta u Zagrebu odlaskom na stručno putovanje na otok Hvar i u grad Split. Budući da su onamo išle i prethodne dvije generacije geodeta, već unaprijed se moglo čuti mnoštvo dobrih dojmova i događaja te su se i ovogodišnji studenti jako veselili što imaju priliku otići na nezaboravno putovanje i provjeriti o čemu njihovi stariji kolege pričaju.

Krenuli smo autobusom u jutarnjim satima u petak, 19.10.2012., na putovanje koje će nam svima ostati u lijepom sjećanju. Nakon nekoliko sati vožnje stigli smo do Splita gdje smo posjetili Hrvatski hidrografski institut (HHI). HHI doprinosi povećanju stupnja sigurnosti plovidbe te se time osnažuje jadranska orijentacija. Sastoji se od nekoliko odjela, a imali smo priliku vidjeti hidrografski, oceanološki i kartografski odjel. Djelatnici pojedinog odjela objasnili su nam kako se izrađuju pomorske karte te su nam pokazali nekoliko karata da vidimo kako to izgleda u realnosti. Također su nam objasnili i kako se te karte ažuriraju i, na kraju, publiciraju. U podrumu zgrade nalazi se muzej Hrvatskog hidrografskog instituta koji smo također imali prilike vidjeti. Muzej je službeno otvoren u listopadu 2010. godine, a sadrži mnogo starijih strojeva za izmjeru i za izradu pomorskih karata. Ondje su nas ugostili glavni djelatnici instituta i opisivali nam najzanimljivije činjenice o bivšim instrumentima i metodama rada. Tamo smo mogli vidjeti instrumente koji su bili veliki kao cijela jedna prostorija! Bilo je zanimljivo usporediti tadašnje instrumente sa sadašnjim i zamisliti kako bi to izgledalo da ih i danas koristimo.

Nakon toga smo otišli kupiti karte za trajekt te je uslijedilo 102

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

poslijepodnevno slobodno vrijeme za turističko razgledavanje grada u čemu je svatko uživao na svoj način; neki su šetali rivom, netko je iskoristio vrijeme za shopping, dok su drugi uživali u prekrasnom pogledu na more i brodove iz obližnjeg kafića. Također smo prošetali do Bačvica, najpoznatije splitske pješčane plaže, na kojoj se svake godine održava Svjetsko prvenstvo u piciginu.

Predvečer smo se ukrcali na trajekt koji je krenuo prema Hvaru, a kada smo mu se približili, mogli smo vidjeti Opservatorij Hvar i to na vrhu samog otoka! Iznenada nam se učinio puno višim od prethodno nam rečenih 238 m visine i tek smo tada shvatili kakvo nas je penjanje sljedećeg dana čekalo. Zato smo se brzo uputili u svoje apartmane da se što prije odmorimo i pripremimo za sutra, no bili smo previše uzbuđeni da bismo spavali pa smo se uputili

večernje druženje

Kanižaj, I. (2013): Stručno putovanje Hvar 2012 Ekscentar, br. 16, pp. 102-103

Put putujem

zajednička slika na opservatoriju

do plaže, a oni najhrabriji su se i okupali u moru.

Došlo je jutro i bilo je vrijeme za jutarnju tjelovježbu, tj. penjanje do opservatorija. Unatoč svim predviđanjima da će biti teško i naporno, penjanje je prošlo lako i brzo što dokazuje da je svaka muka u društvu puno lakša i ljepša. Opservatorij Hvar smješten je u povijesnoj utvrdi „Napoljun“, koju je izgradila francuska vojska u 19. stoljeću za Napoleonovih ratova. Osnovan je 1972. te pripada Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Gore nas je dočekao gospodin Jaša Čalogović, znanstveni novak, kojemu smo se svi veoma obradovali budući da nas je ponudio litrama tekućine kojom smo se mogli okrijepiti. Pogled sa opservatorija bio je očaravajući, kao u snu i svi su fotografiranjem željeli ovjekovječiti taj trenutak. Zatim nam je gospodin Jaša detaljno objasnio rad na opservatoriju i spremno odgovarao na sva naša pitanja. Pokazao nam je snimke eruptivnih procesa na Suncu te ogromne teleskope u vlasništvu opservatorija. Također nam je pokazao i dva seizmografa koja mjere pomicanje tla i predviđaju moguće zemljotrese. Bilo je to

brčkanje u plićaku

zanimljivo i ugodno druženje.

Subotnje poslijepodne iskoristili smo za uživanje. Apartmani su imali ogromne balkone s pogledom na more pa nitko nije mogao odoljeti tom divnom prizoru, stoga su balkoni bili mjesta okupljanja i prepričavanja svega što se toga dana moglo vidjeti, druženja, pjevanja pa čak i kartanja bele i briškule. Kad je pala noć, zaputili smo se u istraživanje centra Hvara s ciljem pronalaska najboljeg mjesta za izlazak.

U nedjelju smo se morali oprostiti s našim domaćinima i krenuti prema Zagrebu. Istovremeno smo bili tužni jer odlazimo, ali i sretni zbog ova predivna dva dana provedena daleko od svakidašnjih studentskih briga. Nadam se da će se i sljedeće godine organizirati slično putovanje na kojem će se moći ovako puno naučiti te da će se studenti odazvati u još većem broju što bih im ja, iz svog iskustva, toplo preporučila.

Ivana Kanižaj, 2. godina preddiplomskog studija

druženje na balkonu

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

103

Dragčević, D., Opatić, K. (2013): Deutschland, Deutschland … willkommen!

Ekscentar, br. 16, pp. 104-106

Put putujem

Daria Dragčević, mag. ing. geod. et geoinf. ► Geo-BT d.o.o., Zabok, Lug Zabočki 10/E, e-mail: ddragcevic@gmail.com Kristina Opatić, mag. ing. geod. et geoinf. ► GEOSTUDIO d.o.o., Poreč, Palacina 14, e-mail: opatic.kristina@gmail.com

Deutschland, Deutschland … willkommen!

Europsko vijeće geodeta (eng. CLGE - The Council of European Geodetic Surveyors) je 2012. godine po prvi puta održalo studentsko natjecanje iz područja geodezije i geoinformatike u tri kategorije „Geodesy, topography“, „GIS and cartography“ i „Students and youngsters engagement“ s rokom predaje radova do 15. srpnja 2012. godine. Radovi su bili limitirani na 4000 riječi uključujući sažetak od 300 riječi, a jezik pisanja je bio engleski.

Ukupno je prijavljeno 11 radova, od toga 5 u kategoriji „Geodesy, topography“, 4 u „GIS and cartography“ i 1 u „Students and youngsters engagement“. Glavnina prijavljenih radova bila je iz područja istočne i jugoistočne Europe. Studenti iz Hrvatske poslali su dva rada u kategoriji „Geodesy, topography“. Grupa studenata Diana Bečirević, Daria Dragčević, Jakov Maganić, Kristina Opatić i Ljerka Županović napisala je rad pod nazivom „Geodetic works in research and development plan for remediation of landslide Kostanjek“, a Zoran Božičković, Grgo Dželalija i Antonije Ivanović „Topological operations on simple three dimensional objects in geoinformation system“. Početkom rujna objavljeni su službeni rezultati natječaja, pobjednici u kategoriji „Geodesy, topography“ bila je grupa studenata Bečirević, Dragčević, Maganić, Opatić i Županović, u kategoriji „GIS and Mapping“ Constantin Gicsa iz Moldavije s radom „Impact of Persistent Organic Pollutants on human health and analysis of the damage caused by them using 104

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

GIS tools“, a u kategoriji „Students and youngsters engagement“ nisu bili zadovoljeni svi uvjeti natječaja pa nije bilo pobjednika.

Početkom 2012. godine skupila se grupa entuzijastičnih studenata Geodetskog fakulteta koja je htjela nešto više od onoga što joj uobičajeni studijski program pruža te u suradnji s Rudarsko geološko naftnim fakultetom i privatnom tvrtkom Geomatika Smolčak d.o.o započeli smo istraživanja na području klizišta Kostanjek.

U međuvremenu smo saznali za natjecanje i odlučili okušati sreću, malo produbiti inicijalna istraživanja i napisati rad. Uloženi trud se isplatio i osvojili smo prvu nagradu, a inicijativu i entuzijazam grupe studenata prepoznale su krovne geodetske institucije koje su cijelu ekipu odlučile nagraditi putovanjem na INTERGEO 2012 koji se prošle godine održavao u Hannoveru. Državna geodetska uprava (DGU) je osigurala ulaznice za INTERGEO konferenciju koja se održavala u sklopu sajma, g. Nenad Smolčak se pobrinuo za avionske karte, CLGE za smještaj u Hannoveru, a Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG) novčanom je donacijom financijski potpomogla naš odlazak. I tu počinje šestodnevna avantura po Njemačkoj koja će zauvijek ostati urezana u naša sjećanja.

Putovanje je započelo rano ujutro u nedjelju 7. listopada 2012. godine sa zagrebačkog Plesa preko Berlina u pravcu Hannovera.

Većini nas to je bio prvi let avionom i uzbuđenje zbog toga moglo se osjetiti u zraku. Berlin je bio usputna stanica u svrhu obogaći-

Dragčević, D., Opatić, K. (2013): Deutschland, Deutschland … willkommen!

Ekscentar, br. 16, pp. 104-106

Put putujem

vanja našeg malog, turističko-obrazovnog putovanja i nedvojbeno je ispunio sva očekivanja. Posljednje dane prije puta Ljerka i Daria su provodile pomno planirajući koje ćemo sve znamenitosti obići i kako najbolje koristi usluge javnog gradskog prijevoza da u tih nekoliko dana uspijemo vidjeti čim više. Planiranje se isplatilo, vrijeme nas je poslužilo, kiše skoro da ni nije bilo, a i ono malo što je padala samo je omogućilo da neki (ponovo) otkriju svoju ljubav prema Guinnessu koji nas je pratio za vrijeme cijelog boravka u dalekoj Njemačkoj. Po samom dolasku u Berlin nismo gubili previše vremena, odmah smo stvari ostavili u hostelu i uputili se prema centru grada gdje se za dobrodošlicu pobrinuo Currywurst (tradicionalna Berlinska kobasica s curryjem i ketchupom). Puni energije spremno smo nastavili s razgledavanjem. Krenuli smo od Brandenburških vrata i ulice Unter den Linden, do Reichstaga gdje smo uživali u predivnom panoramskom pogledu, potom je slijedio posjet spomeniku žrtvama holokausta i muzeju u sklopu njega, zajednička slika uz ostatke berlinskog zida te Checkpoint Charlie.

Sljedećeg dana prošli smo grad uzduž i poprijeko, posjetili smo i TV toranj na Alexanderlplatzu (najvišu građevinu u Berlinu) s kojeg se pruža panoramski pogled na cijeli grad i jasno vidi razlika između istočnog i zapadnog bloka, DDR Museum, a razgledavanje završili u poznatom berlinskom zoološkom vrtu. Osim samog razgledavanja imali smo prilike i uživati u delicijama turske i azijske kuhinje, a najviše nam je u sjećanju ostala turska poslastica zvana künefe.

Iako smo se u Berlinu udomaćili, ipak je Hannover bio naša ciljna stanica i tako smo se rano ujutro 9. listopada 2012. godine autobusom uputili prema 300 km udaljenom Hannoveru. Prva stvar koju smo ugledali po izlasku iz autobusa bio je plakat za koncert Nede Ukraden i tad smo pomislili da koliko god se trudili, ni u Njemačkoj ne možemo pobjeći od Balkana. Međutim, nedugo zatim uslijedilo je razgledavanje i upoznavanje Hannovera koji nas je ugodno iznenadio i uvjerio u suprotno. Za razliku od Berlina, jedne od europskih metropola i grada koji je zbog svoj burne prošlosti u proteklih stotinjak godina u stvari grad u izgradnji, Hannover je uredan studentski grad s dugom poviješću, pun pozitivnih ljudi, očuvanih spomenika i građevina, uz mnoštvo zelenila i uređenih biciklističkih staza. Neki od nas su odmah mogli zamisliti kako bi bilo lijepo studirati ili živjeti u Hannoveru. Razgledavanje smo započeli posjetom za geodeziju značajnog sveučilišta Leibniz Universität Hannover, matičnog sveučilišta Wolfganga Torgea, gdje smo istražujući prostorije naišli na približno 60 000 Leibnizovih rukopisa i neka od njegovih njihala. Nakon sveučilišta uputili smo se prema prostranim kraljevskim parkovima, koje krase uređeni perivoji, predivne pješačke staze i veliki broj jezera bogatog biljnog i životinjskog svijeta. Prvi dan boravka u Hannoveru zaključili smo laganim druženjem u pivnici s obzirom da se za sljedeći dan, tzv. “Dan D” bilo potrebno dobro odmoriti kako bismo uspješno završili našu misiju. Nakon ranojutarnjeg dizanja i uživanja u njemačkoj kulturi doručkovanja s nekoliko riječi podrške pripremili smo našu predavačicu i predstavnicu Dariu na predstavljanje rada koje se tog dana održavalo u sklopu sajma. Kako je službeni program predstavljanja nagrađenih radova bio zakazan za kasne poslijepodnevne sate imali smo dovoljno vremena za razgledavanje sajma. Uslijedilo je oduševljenje sajmom, kako samom organizacijom, tako i ponudom, mnogobrojnošću i raznolikošću prezentera.

Sajam se održavao u tri međusobno povezane hale s tim da je u svakoj hali centralnu ulogu imao jedan od tri trenutno najveća svjetska proizvođača geodetske opreme Trimble, Leica i Topocon.

Glavnina sajma bila je posvećena snimanju iz zraka i to najnovijem trendu bespilotnih letjelica. Moglo se pronaći ponešto za svakog od inženjerske geodezije, fotogrametrije i GIS-a, do novih satelitskih misija, kartografije, plotera, kineskih proizvoda upitne kvalitete i sumnjivih metoda prezentacije i sličnog. Svatko od nas List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

105

Dragčević, D., Opatić, K. (2013): Deutschland, Deutschland … willkommen!

Ekscentar, br. 16, pp. 104-106

Put putujem

je pronašao nešto čime se posebno oduševio i zaista je odličan osjećaj upoznati se sa stvarnom širinom koju geodezija pruža, za razliku od one s kojom se velika većina nas susreće u svakodnevnoj geodetskoj praksi i prilikom studiranja. Zaključili smo da je Hrvatska još uvijek premalo tržište i da je zbog toga uglavnom fokusirana samo na katastarsku i inženjersku geodeziju, ali nadamo se pozitivnoj promjeni u bližoj budućnosti koja će proširiti tržište i dovesti nove napredne tehnologije.

Vrijeme je proletjelo i došao je trenutak prezentacije rada i malo slave za sve nas. Prezentacija je spremno čekala, a ugodno nas je oduševila i podrška iz domaćih redova. Iz Hrvatske su stigli ravnatelj DGU dr. sc. Danko Markovinović, ravnatelj HKOIG Branko Kleković i njegov najuži krug suradnika te nekoliko privatnih poduzetnika.

Uslijedio je službeni program predstavljanja CLGE-a i njegovog djelovanja, predstavljanje nagrađenih radova i uručivanje nagrada. U okviru INTERGEO organiziran je i ESM (European Student Meeting) koji je okupio 200-tinjak studenta iz različitih zemalja, predstavljena je i organizacija FIG Young Surveyors Network s kojom smo, u ovom broju Ekscentra, nastavili uspješnu suradnju.

Osim novčane nagrade i pisanog dokaza da smo osvojili prvo mjesto od strane CLGE-a, Trimble nas je nagradio licencom za SketchUp Pro, stručnom literaturom i prigodnim poklon paketom.

Nakon službenog dijela programa uslijedilo je opuštanje. Tradicija na INTERGEO sajmu je da drugi dan sajma Leica i Trimble organiziraju zabave svaki u svojoj hali. Zabava je uključivala živu glazbu i mnoštvo poznatih njemačkih pereca koji su služili da piva koje je bilo u izobilju lakše klize niz grlo. Iako je Trimble bio glavni sponzor našeg rada, Leicina zabava nam je bila draža i bolja (djelom i zato što smo lakše i brže dolazili do toliko željene okrijepe). Dan smo završili zajedničkom večerom s posjetiteljima INTERGEO-a iz Hrvatske. Posljednji dan boravka u Hannoveru proveli smo na Konferenciji gdje smo poslušali nekoliko stručnih predavanja, a završili ga svečanom večerom u organizaciji CLGE-a.

Avanturu smo okončali u ranim jutarnjim satima u petak 12. listopada 2012. godine kad smo na aerodromu u Hannoveru posljednji puta uživali u njemačkoj kulturi doručkovanja dok smo čekali let za Stuttgart, koji nam je bio usputna stanica do kišnog Zagreba u koji smo stigli oko podneva. Bilo je to predivnih šest dana koji su se pretvorili u poučno i nezaboravno iskustvo i neizmjerno smo sretni i zahvalni što je stručni odbor CLGE-a prepoznao naš trud i nagradili nas prvim mjestom i odlaskom u Njemačku. Posebno bi se htjeli zahvaliti gospodinu Nenadu Smolčaku i tvrki Geomatika Smolčak d.o.o. na svoj podršci i materijalnim sredstvima koje je uložio u nas i ovaj rad bez kojih njegova realizacija ne bi bila moguća. Na kraju, ali ne manje važno, valja spomenuti i Dianu koja je mjesecima vodila bitku s birokracijom koja je na trenutke poprimala naličje bitke s vjetrenjačama. Bez njene upornosti, razgovora i pregovaranja s čelnicima DGU, HKOIG i Fakulteta teško da bi došli do novaca potrebnih za putovanje. Budućim generacijama bi željeli poručiti da se svaki vid entuzijazma i želje za produbljivanjem postojećeg i stjecanjem novog znanja na kraju na ovaj ili onaj način isplati. Da put do ostvarenja tog cilja zna biti težak i da je često lakše odustati nego neku ideju provesti do kraja, ali da treba biti uporan i ne odustajati. Najbolji primjer za to smo mi, grupa od pet posve različitih studenata koja se našla zajedno oko jednog cilja, svatko je dao maksimum onoga u čemu je najbolji što je rezultiralo odličnom suradnjom, osvajanjem nagrade i jednim iskustvom koje ćemo pamtiti čitav život.

CLGE je i ove godine organizirao natjecanje te je svima vama dao priliku da prezentirate svoj rad pred kolegama iz ostalih zemalja. Više informacija o natjecanju možete pronaći na stranicama CLGE-a. Kruže priče da će se ovogodišnja dodjela nagrada odvijati u sklopu Prve konferencije mreže mladih geodeta Europe (FIG Young Surveyors Network) koja će biti u listopadu u Lisabonu.

106

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Špalj, J. (2013): Stručni posjet Sveučilištu u Salzburgu – odsjeku za geografiju i Z_GIS odjelu Ekscentar, br. 16, pp. 107-109

Put putujem

Stručni posjet Sveučilištu u Salzburgu – odsjeku za geografiju i Z_GIS odjelu

Spomenuli ste stručni posjet? Na oduševljenje studenata, početkom veljače ove godine Studentski zbor organizirao je posjet Sveučilištu u Salzburgu. Zašto baš Salzburg, možda se pitate? Svi oni koji su čitali prošli broj Ekscentra vjerojatno znaju odgovor, no za one manje upućene, naš stariji kolega Ivan Tomljenović je tamo na doktorskom studiju pa je uz njegovu veliku pomoć i trud organizirano putovanje.

Kad netko spomene stručno putovanje studenata Geodetskog fakulteta, bi li itko pomislio da će na put krenuti 14 djevojaka? Vjerojatno nitko, a u čudu su bili i sami profesori koje smo sreli tokom cijelog posjeta. Tko zna, priča se da je Ivan imao značajan doprinos tome, ali tu ćemo raspravu ostaviti za neku drugu priliku.

Pa da nešto kažem o samom putovanju, o novim informacijama koje smo dobili, što smo zanimljivo čuli i naučili. Naravno, spomenut ćemo i što smo sve vidjeli u samom gradu i kako smo se zabavili. U četvrtak 7. veljače u 7:00h ujutro grupa cura spremnih za put ulazi u vlak te njihova nova avantura počinje. Nakon dugih osam sati puta kroz Sloveniju i veliki dio Austrije napokon dolazimo u Salzburg, četvrti najveći grad u Austriji koji je poznat po svojoj baroknoj arhitekturi te je ponajviše poznat kao rodno mjesto W. A. Mozarta.

Prvi dan, budući da smo bili još umorni od puta, imali smo samo jedno predavanje kojim nam je profesor Thomas Blaschke ukratko objasnio kako funkcionira doktorski studij. Prije i nakon tog predavanja kratko smo razgledali sam grad te vidjeli dosta znamenitosti po kojima je sam Salzburg poznat. Naravno, sve smo to prošli uz Ivanovu pomoć, koji je to odradio poput pravog vodiča kao

da to radi godinama (sigurno se doma danima pripremao da to što bolje izvede). Sada se sigurno pitate gdje se održavalo stručno putovanje, možda u centru dok smo razgledavali grad? Ipak nije tako. Sutradan nas je čekao ispunjen dan od jutra do mraka te smo odlučili odmoriti se kako bi što bolje upili nove informacije. Kolege profesori su se zaista potrudili što bolje nas ugostiti.

Prvo predavanje započelo je u 9:00h gdje nam je profesor Sthepan Lang prezentirao neke od projekata koji su se provodili u sklopu Z_GIS-a. Vidjeli smo mnogo zanimljivih projekata kojima se uz pomoć GIS- a dolazi do rješenja na raznim područjima djelatnosti.

Odmah nakon tog zanimljivog predavanja imali smo radionicu u programu za objektnu analizu snimka – eCognition. Na konkretnom primjeru nam je Dirk Tiede pokazao kada i gdje objektne analize snimki mogu biti korisne kod određivanja najboljeg rješenja (najbližeg, koje je najpotrebnije, i slično) u trenutnoj situaciji na temelju snimka. Prvi put smo se susreli s tim programom, budući da na fakultetu koristimo malo drugačije programe za takve vrste analize snimki. Stručna putovanja se i organiziraju da malo proširimo dosad stečena znanja. Bilo je veoma zanimljivo, pogotovo jer smo mogli svatko za sebe isprobati neke od mogućnosti samog programa na računalima koje su nam i pripremili za tu radionicu.

Ova dva predavanja su se odvijala u sklopu zgrade Z_GIS Departmenta. Sljedeća predavanja smo slušali u zgradi Sveučilišta u Salzburgu. Prvo nas je dočekao profesor Joseph Strobl u sklopu Odjela za geoinformacije. On nam je pričao o programu Z_GIS, ustroju studija, na čemu sve rade te o studijima na svim kontinentima u sklopu Z_GIS- a. Pokazao nam je zašto je Salzburg centar za geoinList studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

107

Špalj, J. (2013): Stručni posjet Sveučilištu u Salzburgu – odsjeku za geografiju i Z_GIS odjelu Ekscentar, br. 16, pp. 107-109

Put putujem

sora Thomasa Blaschkea Nakon uvodnog predavanja profe #1 Predavanje i radionica – Dirk Tiede

Predavanje i radionica – Dirk Tiede #2 #3 Predavanje i radionica – Dirk Tiede

ujutro Čekanje vlaka za Zagreb... oko 1h

S profesorom Franzom Neubauerom u predvorju Zavoda za geologiju

S profesorom Josephom Stroblom u predvorju zgrade Sveučilišta fakulteta u Zagrebu Skenirane studentice Geodetskog 108

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

108

Špalj, J. (2013): Stručni posjet Sveučilištu u Salzburgu – odsjeku za geografiju i Z_GIS odjelu Ekscentar, br. 16, pp. 107-109

Put putujem

Geodetkinje..

radar ili kolica za bebu..hmm Salzburg Festung u pozadini.. a Medo

u centru pažnje

om Rigl skener s digitalnim fotoaparat

Hostese

Nema šanse pasti kad ga ovoliko cura drži na dlanu

formatiku. Sljedeća prezentacija je nekako najviše zainteresirala sve djevojke. Martin Loidl je objašnjavao UNI GIS program, koji omogućava učenje na daljinu te kojemu je centar u Salzburgu u sklopu Z_GIS- a. Unutar tog programa razni su centri u svijetu gdje se obavljaju predavanja online. Postoje profesionalni te magistarski smjer. Tko zna, možda jedan od tih centara bude i na našem fakultetu budući da je kod nas jedan od smjerova na diplomskom studiju Geoinformatika. Zadnje predavanje u tom danu smo odslušali na zavodu za geologiju, gdje nam je profesor Franz Neubauer pričao o tlu, karakteristikama tla, kakve su vrste tla na području naše države. Inače, profesor Neubauer je redoviti gost na RGN-u u Zagrebu. Proveo nas je i kroz prostorije zavoda gdje smo mogli vidjeti mnoge uređaje koji pomažu geolozima, kako rade te čime se sve trenutno bave. Za kraj smo imali praktični dio gdje su nam Ivan i Stefan Russ pokazali radar, bespilotnu letjelicu te laserski skener. S radarom smo prošli kroz predvorje fakulteta te su nam na taj način pokazali na koji princip radi. Sljedeće su nam prezentirali mini helikopter koji može biti veoma koristan za prikupljanje podataka. Njime se upravlja daljinskim upravljačem te se na njega može postaviti fotoaparat ili neki drugi uređaj za prikupljanje podataka. Za kraj je postavljen laserski skener. Kako bi nam pokazali rad skenera i to u kombinaciji s fotoaparatom morali smo se pretvoriti u nepomične modele čak na nekoliko minuta te su na taj način skenirani su svi sudionici posjeta.

Nakon što smo nešto naučili te svašta novog vidjeli, došlo je vrijeme da se malo odmorimo i naravno zabavimo. :) Zadnji dan posjeta imali smo cijeli dan za razgledavanje grada. Ono što nam je Ivan ukratko pokazao prvi dan sada smo imali priliku ponovno bolje pogledati, sve poslikati i uživati te si kupiti neki suvenir da nas podsjeti na samo putovanje.

U staroj jezgri vidjeli smo mnoštvo građevina radi zbog kojih je taj dio grada i na UNESCO-vom popisu mjesta svjetske baštine u Europi. Neke od mnogih građevina koje smo vidjeli su rodna kuća W. A. Mozarta, Salzburška katedrala, utvrda Hohensalzburg, palača Mirabel s cvjetnim vrtovima (koje nažalost nismo vidjeli pošto je sve bilo pod snijegom) te još mnoge druge. Nakon cijelog dana šetnje, već umorni jedva smo dočekali vlak kojim smo se noćnom vožnjom vratili ujutro u Zagreb. Možemo reći da je samo putovanje bilo veoma poučno, zanimljivo i zabavno. Veoma su nas lijepo ugostili te su se potrudili da nam bude ugodno tokom cijelog posjeta. Nadam se da će ubuduće biti više takvih putovanja na kojima ćemo širiti svoja znanja, sklapati nova prijateljstva, se uz sve to još i dobro zabaviti.

Pozdrav do sljedećeg stručnog putovanja. :) Jelena Špalj List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

109

Pametna špica Ekscentar, br. 16, pp. 110-113

Kolumne

Pametn a špica Nekoliko pitanja… isto toliko odgovora

1. Kako i kada je sve započelo?

Prva Pametna špica održana je u svibnju prošle godine, na studentsku inicijativu. U razgovorima nakon predavanja studenti su izrazili želju, ali i potrebu za druženjem usmjerenim ka učenju i umrežavanju. Na temelju studentskih želja formuliran je koncept Pametne špice koji obuhvaća sve navedeno.

Cijela ideja događaja zasniva se na usmjeravanju studenata od teoretskih znanja koja uče na fakultetima prema realnom poslovnom svijetu koji ih čeka nakon završetka formalnog obrazovanja.

Prepoznali smo problematiku neusklađenosti između znanja s kojima napuštaju obrazovne ustanove i znanja potrebnih nakon uključivanja u poslovni svijet te je tematika koja se na Špici obrađuje usmjerena u tom pravcu.

Pametna špica -

znanje za 21. stoljeće Udruga „Pametna špica – znanje za 21. stoljeće“ je osnovana s primarnim ciljem poticanja cjeloživotnog obrazovanja, samozapošljavanja i zapošljavanja mladih. Otvaranje globalnog tržišta rada za mlade u Hrvatskoj, pored danas nestabilnih uvjeta na lokalnom tržištu rada, stvara sve veću potrebu za dodatnim i novim znanjima, koja se ne mogu steći na pojedinim fakultetima i visokim školama.

Danas su konkurentna znanja multidisciplinarna, društveno i poslovno okruženje je multikulturalno i radom udruge nastojimo pružiti znanja, iskustva i kontakte članovima naše udruge, kako bi ih ohrabrili na kvalitetnu komunikaciju s okolinom i cjeloživotno učenje čime jedino mogu stvoriti efikasnu podlogu za donošenje dugoročno uspješnih osobnih i poslovnih odluka. U okviru globalnog tržišta, konkurentnost dolazi jedino iz znanja pojedinaca, zajedničkog rada sa ljudima s kojima se stručno povezuju te iz kontakata sa potencijalnim kupcima njihovih ideja, usluga i proizvoda.

Preko različitih projekata, edukacija i sličnih sadržaja uključujemo mlade u „stvarni svijet“ koji je često nemilosrdan prema onima koji ne razumiju zakonitosti njegovog funkcioniranja. Poticanjem mladih na cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje, stvaramo svijest o važnosti unapređenja osobnih komparativnih prednosti, koje će im omogućiti konkurentnost na globalnom tržištu radne snage, a može pozitivno utjecati i na konkurentnost Hrvatske.

110

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

2. Koliko se ljudi dosada odazvalo?

Dosada je održano šest Pametnih špica na koje se ukupno odazvalo oko 400 ljudi, s osam fakulteta. Najveći broj sudionika špice je s Ekonomije i VERN'a, a veliko zanimanje smo izazvali i na Građevini, Pravu, PMF-u, Utilusu, Libertasu, Strojarstvu, VŠPU Baltazar Adam Krčelić, ZŠEM-u...

3. Koji su vaši planovi za dalje?

Temelji na kojima je nastala Pametna špica izgrađeni su od mladenačkog entuzijazma, želje za znanjem i profesionalnim usavršavanjem. To je naša baza na koju nadograđujemo sve ostale aktivnosti kojima se bavimo i koje imamo u planu realizacije. Budući da sve više mladih prepoznaje našu inicijativu, imamo sve veći broj zainteresiranih za sudjelovanje u Pametnoj špici. Formiranjem udruge olakšat ćemo međusobnu koordinaciju naših članova i tako zajednički rad učiniti još kvalitetnijim.

Upravo zbog toga trenutačno se bavimo osnivanjem udruge Pametna špica, koja će osim dosadašnjih Pametnih špica imati timove zadužene za slične događaje, projekte i edukaciju naših članova. Sve te aktivnosti imaju zajednički cilj umrežavanja, zapošljavanja kroz projekte ... U konačnici, želja nam je povezati se sa sličnim udrugama u Europskoj Uniji.

4. Kako biti sudionik Špice?

Zasad, dok još nismo formalno Udruga, sudionik Pametne špice može biti svatko tko se prijavi na facebook stranici Pametne špice da će sudjelovati na Špici. Kad se Udruga formira, naši članovi će plaćati određenu članarinu kojom ćemo financirati održavanje Špica. Sada je sav rad vezan za organizaciju događaja na volonterskoj bazi, što je dugoročno neodrživo.

5. Gdje pronaći više informacija?

U tijeku je izrada naše web stranice www.pametnaspica.hr, a do tada sve informacije o Pametnoj špici možete pronaći na facebook stranici http://www.facebook.com/PametnaSpica.

Pametna špica Ekscentar, br. 16, pp. 110-113

Kolumne

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

111

Pametna špica Ekscentar, br. 16, pp. 110-113

Kolumne

Komentari sudionika Pametna špica je izvrsno mjesto za upoznavanje novih, pametnih i proaktivnih ljudi i najbolji način kako provesti subotu. Preporučam svima koji znaju da nikad ne treba prestati učiti.

Ilona Spajić, 24 godine Marketing Manager Siona Cjeloživotno učenje, rad na sebi i aktivno sudjelovanje u civilnom sektoru pokazali su se u zadnjih nekoliko godina kao učinkovite mjere za unaprjeđenje kako vlastitih tako i društvenih sposobnosti. Pametna špica je, pogotovo u ovom teškom ekonomskom razdoblju, idealno mjesto za mlade da upoznaju alternativni pristup zapošljavanju i aktivnom sudjelovanju u zajednici te je u tom smisli svojevrsni katalizator društvene promjene i platforma za gradnju proaktivne zajednice mladih profesionalaca. Teme koje Pametna špica obrađuje sa svojim gostima su aktualne diljem svijeta i ostaju kao trajna dodatna vrijednost svakome posjetitelju, bilo da po prvi puta čuje o toj temi ili je u duhu dijaloga došao sudjelovati u drugačijem viđenju iste. Stoga od srca preporučujem aktivnosti Pametne špice kao odličan način za započeti vikend.

Andrej Kovačević, bacc.oec, 27 godina, student Projektnog menadžmenta IPMA Level D® Certified Project Management Associate PAMETNA ŠPICA JE ŠPICA! Za Pametnu špicu sam čula od kolegica s kojima radim. Rekle su mi kako je to nešto super na što moram svakako otići. I tako sam jedne subote i ja došla. Pametna špica je događaj koji okuplja inspirativne predavače iz raznih područja. Čula sam zanimljive činjenice o vezi fizike i ekonomije, a pažnju publike je privukla tema o emocionalnoj inteligenciji. Uistinu zanimljiv događaj čija je dodatna vrijednost inspirativno druženje za puno mladih ljudi, a nakon čega se stigne popiti i subotnja kava.

Sandra Mišić, 25 godina, mag.oec International Project Management Associationes 112

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Pametna špica jedan je novitet u Lijepoj Našoj koji bilježi primjetni kontinuirani rast interesa najpotentnijeg dijela hrvatskog stanovništva, a to su prije svega studenti i mladi poslovni ljudi. Plod je inicijative pojedinaca koje treba podržati na svaki mogući način te nastojati da Špica proširi svoje djelovanje i van Zagreba.

Zoran Vilović, 33 godine, mag.oec.

Pametna špica predstavlja jedan novi pristup učenju znanja i vještina koje će mladi ljudi trebati usvojiti kako bi bili uspješni u svom poslovnom okruženju. Hrvatska ulaskom u Europsku uniju ulazi na jedinstveno tržište rada i dobara. Poznavanje globalnih trendova, multikulturnog okruženja i stjecanje motivacije za daljnji profesionalni razvoj postaju osovine koje će razlikovati uspješne i one manje uspješne aktere bilo koje sfere ljudske djelatnosti, na nacionalnom ili internacionalnom nivou. Špica nam daje priliku da počnemo razmišljati i analizirati u tom smjeru. Dolazi trend u kojem nije dovoljno biti izvrstan samo u svojoj profesiji, već se teži multidisciplinarnosti i suradnji različitih struka te uvažavanju različitih pogleda na istu problematiku. Na Špici je moguće susresti ljude koji žele postati konkurenti pojedinci koji će imati priliku odlučivati o smjeru kako će se razvijati sredina u kojoj će živjeti. Uvijek se stigne popiti kava, izmijeniti kontakti i čuti koju pametnu od ljudi koji imaju iskustva u onome čemu i sami težimo. Kompetentni gosti i odlična organizacija događaju su odlike koje svakako doprinose kvaliteti cijele priče.

Diana Bečirević, 25 godina Geodetski fakultet, diplomski studij Drago mi je što sam dosad sudjelovao na nekoliko predavanja Pametne špice. Zahvaljujući odličnim predavačima, druženjem sa studentima drugih fakulteta te razmjenom iskustva i ideja, predavanja „Pametne špice“ na mene osobno djeluju motivirajuće i potiču na razmišljanje gdje i kako „pametno“ iskoristiti svoj potencijal odnosno svoje znanje.

Ivan Medić, 25 godina Libertas, spec. studij Hotelsko-turistički menadžment (HTM)

Pametna špica Ekscentar, br. 16, pp. 110-113

Pametna špica je nastala kao odgovor na želju studenata da prošire svoja znanja i vještine te „polože ispite“ iz nekih područja koja na njihovim fakultetima nisu primarna, ili su spletom okolnosti zapostavljena. Iza grupe studenata koji su htjeli više stoji jedan profesor koji ih motivira i pruža im priliku da kroz realizaciju ovakvih ideja otkriju nešto novo o sebi, svojim sposobnostima i mogućnostima te sretnu ljude koji razmišljaju na sličan način. Taj čovjek je prof.dr.sc. Saša Petar, predavač na nekoliko visokoškolskih ustanova, fakulteta i poslovnih učilišta te autor preko dvadeset knjiga među kojima su „Sanjaju li menadžeri otpuštene radnike” (2010.), „Obračun u sobi za sastanke” (2009.), „Tehnike poslovnog odlučivanja” (2009.), „Menadžer na rubu živčanog sloma” (2009.), „Jeste li još uvijek sigurni da ste sigurni” (2008.), „Tamna strana upravljanja ljudima” (2005.), „Ljudska strana upravljanja ljudima” (2004.), „Kako se uspješno prodati” (2003.), „Pregovarajte s crnim vragom i zadržite bijela krila” (2001.)”, „Kako prodati snijeg Eskimima” (2000.), itd. Profesor radi i kao konzultant te je vodio više od stotinu radionica s menadžmentom regionalnih predstavništava

Kolumne

stranih korporacija ili hrvatskih tvrtki koje su definirale važnost ulaganja u znanje menadžera i djelatnika kao glavni izvor uspjeha, vodi motivacijske radionice, obavlja savjetničke funkcije i piše blog na portalu Poslovni savjetnik. Što je najvažnije za ovu priču, uvijek nađe vremena za mlade i njihove ideje. Sasluša prijedloge, predloži neke smjernice, razmišlja i razvija ideju zajedno s njima i to na razinu na koju mi mladi studenti često nismo navikli; to je razina poštovanja mladih i njihovih ideja, bez straha da će njegova znanja i vještine pri tome biti na bilo koji način ugrožene.

Svojim dugogodišnjim radom stekao je kontakte s mnogim uglednim poslovnim ljudima, znanstvenicima, ali i onim „običnim“ ljudima koji svoja iskustva prenose sudionicima Pametne špice.

Zamolili smo profesora da nastavi rečenicu: Pametna špica, i slične inicijative, su prilika za mlade ljude jer …

Pročitajte profesorov odgovor, možda pronađete motivaciju pa i vas vidimo na jednoj od narednih Špica. Samo budite oprezni, mi nismo na Cvjetnom trgu ili Bogovićevoj.

Zdravi i veseli bili :)

Pametna špica, i slične inicijative, su prilika za mlade ljude jer..

Pametna špica, i slične inicijative, su prilika za mlade ljude jer je sve veća potreba za vannastavnim znanjima. Naime, „trajanje“ znanja stečenog na nastavi je sve kraće, u društvenim i prirodnim znanostima kreće se od 12 do 18 mjeseci, dok je npr. u informatičkim znanostima tek oko 6 mjeseci. Znači, ukoliko u međuvremenu ne nazočite nekom seminaru o aktualnim dostignućima, ne pročitate neku novu knjigu ili članak, kasnite u fazi za studentima koji svoje učenje ozbiljno shvaćaju kao priliku da kvalitetu svojih života dignu na višu razinu. Da potpuno pojednostavnimo priču - promatrajući otvorenost globalnog tržišta, učenje i znanje će odrediti tko će kome biti šef. Vi njima ili oni vama. Pritom pretpostavljam da će šef uvijek imati veću plaću od zaposlenika.

Zato je Pametna špica otvorena za sve one koji žele znati više, steći kvalitetno iskustvo koje može biti vrlo korisno kada se zaposle te koji imaju ideje za koje trebaju dobre poslovne suradnike. Glavna ideja Špice je steći znanje koje donosi samozapošljavanje. To ne znači da moramo osnivati vlastitu tvrtku, to znači da vam za zapošljavanje neće trebati kumovi i ujaci, već će biti dovoljno vaše znanje, iskustvo i mreža poznanika (potencijalnih poslovnih partnera i klijenata) koje ćete upoznati družeći se sa ostalim sudionicima Špice.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

113

TEDX UniZg Ekscentar, br. 16, pp. 114-115

Kolumne

►

Samostalno organiziran događaj pod licencom TED-a, koji se po prvi put održao uz potporu Sveučilišta u Zagrebu

► Održan

11.svibnja 2013. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu na temu ‘(Re)Moving the boundaries’

U Zagrebu, 11. svibnja 2013., održan je TEDxUniversityofZagreb, projekt u organizaciji studentske udruge eSTUDENT pod licencom TED-a, poznate neprofitne organizacije koja je posvećena idejama vrijednima širenja. “Cilj ovog događaja bio je upoznati studente i širu javnost s nesvakidašnjim idejama i inovacijama priznatih stručnjaka iz različitih područja kao i istaknutih pojedinaca koji svojim radom pomiču granice i nadilaze prepreke”, poručuje organizacijski tim ovogodišnjeg TEDxUniversityofZagreb-a pod vodstvom studenta Ekonomskog Fakulteta Zagreb, Hrvoja Horvata.

Tema konferencije bila je ‘(Re)Moving the boundaries’, na kojoj je 11 govornika održalo 18 minutne govore. Njihovim se iskustvom htjelo potaknuti studente i članove lokalne zajednice na pozitivno djelovanje i razmišljanje te preispitivanje i pomicanje vlastitih granica.

Konferencija je održana u 4 dijela (sessions), a započela je predavanjem Jerke Dumić, redovne profesorice Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta na temu ‘Farmakogenomika-temelj personalizirane medicine’. Bojan Markičević održao je predavanje na temu ‘Znanstvena komunikacija kao alat za mirno rješavanje sukoba’, a interaktivnim igrama podizao je atmosferu među sudionicima. Autor 15-ak informatičkih projekata i dobitnik vrijednih nagrada s područja infor114

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

matike, Ivan Voras, objasnio je svoja optimistična stajališta o tehnologiji budućnosti. Gromoglasni pljesak među sudionicima izmamio je Miroslav Huzjak, izvanredni profesor Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je ukazao na važnost suzbijanja šablona i stereotipa u dječjim crtežima.

Juraj Sotošek Rihtarec predavanje je posvetio parfemu kao umjetnosti te je na putu osnutka prvog olfaktivnog muzeja na svijetu i to u Zagrebu. Redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu i naš vodeći stručnjak na području energetski učinkovite gradnje, Ljubomir Miščević, održao je predavanje pod nazivom ‘Energetski gotovo nulta arhitektura’, a posljednji session otvorio je arhitekt Idis Turato koji je oduševio publiku predavanjem pod nazivom ‘Arhitektura gotovih elemenata’. Mladi i perspektivni student FER-a, Dominik Tomičević, koji je svojim projektom Personal Therapist (PeThe) uspio ostvariti zavidne međunarodne rezultate, svojim je govorom objasnio put do vlastitog uspjeha. Među ostalim govornicima našli su se i mladi dizajneri Matija Raos, suosnivač inicijative Coworking Croatia te Bojan Kanižaj koji je svojim govorom na temu ‘Pričaj mi priču - Korisnik 2.0’ objasnio koja je misija dizajnera budućnosti. Posljednji govor održao je grafički dizajner te dobitnik brojnih domaćih i međunarodnih

TEDX UniZg Ekscentar, br. 16, pp. 114-115

Kolumne

nagrada i priznanja, Ivan Dilberovićna temu ‘Tko ubija kreativnost?’

Da su organizacija i atmosfera bile na visokoj razini, potvrđuju i sami govornici i sudionici: “Sve što sam danas vidjela je sjajno, organizacija je sjajna, to je ono čemu bi se svi trebali posvetiti - promoviranju novih inovativnih ideja, ne samo unutar sveučilišta, nego i šire.” navodi dr. sc. Jerka Dumić s kojom se slaže mladi student FER-a, Dominik Tomičević i dodaje “Do sad sam bio na mnogim konferencijama, ali ova ima posebnu atmosferu; sve se temelji na ležernom druženju, kreativnim idejama i upoznavanju novih ljudi. Jako sam sretan što sam bio dio TEDx-a i nadam se da ću uskoro imati priliku prisustvovati novom događaju, ako ne kao govornik, onda kao dio publike.” Svi koji su se našli 11. svibnja na Arhitektonskom fakultetu složit će se s izjavom profesora Miroslava Huzjaka:“TEDx je jedna impresivna pozitivna pojava, a atmosfera je u potpunosti prilagođena; opuštena i ležerna, kao odlazak u kino.”

U duhu ideja vrijednih širenja, TEDx je program lokalnih, samostalno organiziranih događaja na kojima se ljudi okupljaju kako bi dobili iskustvo po uzoru na TED. Na TEDx događajima prikazuju se TEDTalkovi i održavaju se govori uživo kako bi se potaknula duboka rasprava te se povezala manja skupina ljudi. Ti lokalni, samostalno organizirani događaji imaju oznaku TEDx, pri čemu x označava samostalno organiziran TED događaj. TEDConference (TEDKonferencija) daje opće upute za program TEDx-a, ali pojedinačni TEDx događaji samostalno su organizirani. (No, ipak moraju poštivati određena pravila i odredbe.)

Do danas je održano više od 4 tisuće nezavisno organiziranih TED događaja, u 1200 gradova i 133 države, među kojima su mnogi od tih događaja upravo sveučilišnog tipa. Stanford, Oxford, Cambridge, Yale, University of Souther Carolina samo su neka od brojnih sveučilišta diljem svijeta koja su prepoznala važnost organiziranja ovakvog

tipa događaja, a od 11. svibnja tom popisu možemo nadodati i Sveučilište u Zagrebu.

TED je započeo kao četverodnevna konferencija u Kaliforniji prije 26 godina s ciljem spajanja tri područja: tehnologije, zabave i dizajna (Technology, Entertainment, Design), a danas se razvio u globalnu zajednicu koja vjeruje da ideje doista pokreću svijet te da postoji spremnost da se iste ideje podijele.

Vodeći svjetski mislioci i praktičari dolaze na TED kako bi u 18 minuta održali govor svog života. Govori su kasnije besplatno dostupni na internetskoj stranici TED.com. Među govornicima na TED-u bili su Bill Gates, Jane Goodall, Elizabeth Gilbert, Sir Richard Branson, Benoit Mandelbrot, Philippe Starck, Ngozi Okonjo-Iweala, Isabel Allende i bivši britanski premijer Gordon Brown. Svake se godine održavaju dva velika TED događanja: TED Konferencija održava se svakog proljeća u Long Beachu u Kaliforniji (zajedno s paralelnom konferencijom, TEDActive, u Palm Springsu), a TEDGlobal održava se svakog ljeta u Edinburghu, u Škotskoj.

TED-ove medijske inicijative obuhvaćaju TED.com, gdje se svakodnevno objavljuju novi TEDTalkovi, novi TED Conversations (Razgovori), koji omogućavaju razne razgovore među fanovima TED-a te Open Translation Project, kroz koji nastaju titlovi i interaktivni transkripti i koji omogućava da volonteri u cijelom svijetu prevedu bilo koji TEDTalk.

TED je osnovao i godišnji TED Prize (Nagrada), koji izuzetnim pojedincima koji žele promijeniti svijet omogućava da svoje želje provedu u djelo. Osnovan je i TEDx, koji pojedincima ili skupinama omogućava organizaciju lokalnih, samostalnih događaja u cijelome svijetu te program TED Fellows, koji pomaže inovatorima koji mijenjaju svijet da postanu dijelom TED zajednice i, uz pomoć ovog programa, povećaju utjecaj svojih izvanrednih projekata i aktivnosti.

Kontakt Hrvoje Horvat

eSTUDENT

Voditelj TEDx radne skupine

Email: hrvoje.horvat@estudent.hr Web: http://www.estudent.hr/ Facebook stranica: https://www.facebook.com/TEDxUniversityofZagreb?fref=ts

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

115

D. Vlahov, R. (2013): Projektni menadžment na hrvatski način Ekscentar, br. 16, pp. 116-117

Kollumne Rebeka D. Vlahov. univ.spec.oec.

► poslijediplomski doktorski studij ekonomije i poslovne ekonomije, Ekonomski fakultet, J.K.Kennedyja 6, 10000 Zagreb, e-mail: rvlahov@efzg.hr

Projektni menadžment na hrvatski način Projektni menadžment predstavlja područje unutar organizacijske teorije i prakse koje se konstantno razvija. Koncept projektnog menadžmenta predstavlja sustavni pristup efikasnom menadžmentu preko optimalizacije veza, informacija, odluka, dokumentacije i aktivnosti u svim fazama životnog ciklusa projekta. Pri tome se projekt definira kao privremeno nastojanje da se stvori jedinstven proizvod ili usluga1.

Danas jedan od najvećih izazova koje je donijela globalizacija predstavlja povezivanje različitih kultura kroz umrežavanje pojedinaca, prenošenje znanja i poslovne pothvate, a upravo projekti postaju spiritus movens suvremenog svijeta. Kako je Hrvatska nakon devedesetih godina prošlog stoljeća postala dijelom globalnog tržišta, poslovne organizacije morale su se i moraju se puno brže prilagođavati izazovima iz okoline. Pri tome, neovi-

sno o tome nastoje li zadržati osvojene pozicije na tržištu ili im je imperativ rast, organizacije nailaze na konstantne probleme u upravljanju poslovanjem. Uvid u stanje poslova ponekad je nemoguć, poslovanje kaotično, krajnji rezultati često su neizvjesni, a otegotne okolnosti predstavljaju i dominacija klasičnih organizacijskih oblika, centralizacija u donošenju odluka te netransparentnost i nepreglednost kolanja informacija. U doba kada dinamička stabilnost diktira kontinuirane promjene, organizacije postaju simbioza stabilnosti i kaosa. U tom kontekstu, projektni menadžment omogućuje kontinuirano prilagođavanje tržišta u skladu s vizijom i misijom organizacije2.

Najvažniji korak u smjeru transformacije postojećih organizacijskih entiteta u Republici Hrvatskoj i njihova strateškog zaokreta nije ponovna dijagnoza poraznog stanja, već kvalitativni odmak

Slika 1. 2nd Young Crew Croatia Workshop 2012

Slika 2. Global Young Crew Workshop 2012, Greece

1 - Project Management Institute, (2000), A Guide to the Project Management Body of Knowledge (PMBOK Guide), četvrto izdanje, Pennsylvania: Project Management Institute.

2 - Omazić, M. A., Baljkas, S., (2005), Projektni menadžment, Zagreb: Sinergija.

116

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

D. Vlahov, R. (2013): Projektni menadžment na hrvatski način Ekscentar, br. 16, pp. 116-117

Kolumne

Slika 3. Predavanje Agilne metode i komunikacija u agilnim projektima, Roko Roić, Croz d.o.o.

Slika 4. Proslava 2. Rođendana Young Crew Croatia

od istog pri čemu se misli ponajprije na prihvaćanje postulata projektnog menadžmenta s ciljem stvaranja sinergijskog efekta na svim razinama kako organizacije, tako i društva u cjelini. Novih proizvoda nema bez novih projekata, ali i bez novih pristupa u osmišljavanju, stvaranju i provođenju istih pri čemu timski rad na projektu ima presudnu ulogu.

Govoreći o tome kako je timski rad conditio sine qua non suvremenog upravljanja projektima, postavlja se sljedeće pitanje.: „Tko omogućava razvoj i profesionalizaciju projektnog menadžmenta i zastupa interese projektnih menadžera i svih dionika u tom nadasve propulzivnom i perspektivnom području?“ Odgovor leži u udrugama koje se bave projektnim menadžmentom.

U kontekstu Republike Hrvatske, ključno tijelo na području projektnog menadžmenta predstavlja Hrvatska udruga za upravljanje projektima (eng. Croatian Association for Project Management). HUUP je pak dio velike IPMA međunarodne obitelji. IPMA (eng. International Project Management Association), uz PMI (eng. Project Management Institute) krovna je organizacija projektnog menadžmenta u svijetu te se ponosi s 56 zemalja članica.

Međutim, posebnost IPMA-e njen je Young Crew ogranak.

Young Crew Croatia predstavlja ključnu komponentu razvoja područja projektnog menadžmenta i kao takav okuplja mlade stručnjake i studente iz područja upravljanja projektima u rasponu od 25 do 35 godina starosti. Misija udruge jest razvoj mladih voditelja projekata i promocija inovacija i novih istraživanja u području upravljanja projektima, a ciljevi se mogu sažeti na edukaciju i razmjenu iskustava iz znanja kako na lokalnoj, tako i na međunarodnoj razini uz istovremeno zastupanje interesa struke.

S ciljem naglašavanja i promoviranja važnosti projektnog menadžmenta, Young Crew Croatia sustavno provodi brojne projekte i događanja koja simboliziraju krunu rada mladih hrvatskih stručnjaka. Proteklu je godinu obilježilo sedam značajnih projekata koji su se odvijali u finalnom obliku radionica, predavanja i seminara te koji su ugostili brojne domaće i strane stručnjake.

Neka od tih događanja su predavanje prof.dr.sc Jadrana Antolovića na temu projekata obnove i revitalizacije povijesnih građevina iz travnja prošle godine, kao i predavanje creACTivity koje je vodio Daniel Collado Ruiz, a kroz koje je predstavljena važnost kreativnosti u projektnom menadžmentu. U rujnu prošle godi-

ne u Umagu se održala i druga po redu Young Crew Croatia radionica koja je okupila kako članove udruge, tako i članove HUUP-a, te brojne projektne menadžere.

Dobra praksa nastavlja se i ove godine s obzirom da Republika Hrvatska biva domaćinom 27. po redu IPMA svjetskog kongresa koji će se održati u Dubrovniku krajem rujna (30.09.-3.10.) u sklopu kojeg se organizira Global Young Crew Workshop (27.09.-29.09). Global Young Crew Workshop će okupiti oko 100 mladih entuzijasta iz cijelog svijeta koji će tijekom tri danas sudjelovati u velikom broju radionica vođenih od strane iskusnih voditelja projekata.

Ove godine se održava i treća Young Crew Croatia radionica od 31.05. do 02.06.2013. godine u Bihaću (BiH). Organizirana je u suradnji sa IPMA-om Bosne i Hercegovine i glavna će tema biti emocionalna i poslovna inteligencija te njen utjecaj na suvremeno poslovanje i upravljanje projektima. O svim aktivnostima i projektima, kao i uvjetima sudjelovanja, više informacija može se pronaći na službenim stranicama udruge (http://capm.hr/youngcrew/).

Iz prethodno navedenih ulomaka može se zaključiti kako Hrvatska udruga za upravljanje projektima, a posebno njen Young Crew ulažu velike i sustavne napore u razvoj projektnog menadžmenta kako s aspekta poslovne prakse, tako i s aspekta projektnog menadžmenta kao znanstvene discipline i multidisciplinarnog područja.

S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju okarakteriziranu višegodišnjom recesijom i prevladavajućom društvenom apatijom, skeptici mogu postaviti pitanje isplativosti ulaganja u projekte koji vode mladi i koji su vrlo često neprofitne prirode. Takva skepsa trebala bi naići na trenutno odbacivanje od strane kako lokalne zajednice, tako i svih dionika u procesu projektnog menadžmenta.

Naime, ukoliko se u obzir uzmu činjenice kako dobri projekti dokazano utječu na uspješnost i kreiranje vrijednosti u organizacijama, nije teško zaključiti koja je poveznica između organizacijskog uspjeha i novog zapošljavanja, te pokretanja gospodarskog ciklusa. Jednako tako, kontinuirano ulaganje u obrazovanje mladih i sposobnih ljudi, uz istovremeno otvaranje prostora za njihov rad osobni i karijerni razvoj, stvara društvo znanja i bitno utječe na razvoj kvalitetne, obrazovane i budućnosti usmjerene zajednice za kojom hrvatsko društvo itekako čezne.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

117

Petar, S. (2013): Stvaranje osobne snage - Priča o stolcu sa četiri noge Ekscentar, br. 16, pp. 118

Kolumne

Stvaranje osobne snage priča o stolcu sa četiri noge Kako stvaramo osobnu snagu? Najbolji način je stvaranjem dovoljno velike i primjenjive zalihe znanja i razmišljanjem. Kad odluke donosimo sami, aktivira se pet šestina onog dijela mozga koji koristimo (a koristimo samo jednu devetinu kapaciteta). Pet šestina od jedne devetine nije puno, ali barem se nešto događa. No, kada tražimo da netko drugi misli za nas ili nam daje savjete, svi oni dijelovi mozga koji su bili aktivni kod razmišljanja gase se. Pale se neki drugi, rezervni pogoni, ali uglavnom manje važni.

Odluke koje donosimo nakon savjeta drugih, u pravilu i provodimo, čak i kad su te preporuke očito pogrešne. Ispada da kad drugi pričaju i misle umjesto nas - nama pamet prestane raditi. Računamo da postoji rezervna varijanta: „Pa nisam ja kriv, tako mi je rečeno.“ No, opravdanje da nešto nije naša krivnja jer, eto, samo smo slušali što su nam rekli najčešće je puko gubljenje vremena. Dok se mi pravdamo, netko drugi napreduje. Na poslu i u privatnom životu.

Umjesto da smo ostvarili osobnu snagu, postali smo ovisnici o tuđem znanju, idejama, poslovnim rješenjima i emotivnim odlukama.

Postoje dva oblika osobne snage, kada vaše ime (znanje, socijalne vještine, osobni kredibilitet, moral i etika) vrijede ljudima bez obzira koliko novca imali. Postoji i drugi oblik osobne snage, kada vrijedite samo onoliko koliko novca imate na računu. Ukoliko ga nesmotreno potrošite, vrijedite ništa. Kako dakle stvoriti osobnu snagu koja vas može pronijeti kroz život više-manje neoštećene?

Stvaranje osobne snage mogu vam predočiti pričom o stolcu i fotelji. Znači, kada u životu imate samo jednu snagu, samo jedan izvor prihoda ili samo jednu zamisao koju slijedite, onda sjedite na stolcu s jednom nogom. Stolac s jednom nogom vrlo je nestabilan, teško je održavati ravnotežu (nema mirnog razdoblja) i pad je česta posljedica pokušaja sjedenja. Dok sjedite na takvu stolcu, lošim menedžerima laka ste meta i još lakši plijen.

Dodate li svojemu stolcu još jednu nogu (na primjer, u obitelji još netko zarađuje, stručnjak ste na dvama područjima ili imate jaču zaleđinu), bit će vam ipak malo lakše, ali morate paziti da na takvu stolcu ne zaspite. Naime, karavane koje su osvajale Divlji zapad osi-

118

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

guravale su miran san pionirima tako što su stražari sjedili na stolcu s dvije noge. Izgleda prilično stabilno, dok ne zaspite. Onda – bum!

– najednom ste na podu, a samo ste na trenutak sklopili oči.

Znači, želite li barem malo, opušteno odspavati, stolac treba i treću nogu. To može biti još jedan izvor prihoda, više poznanika koji vam mogu pomoći, viši obrazovni stupanj ili neko novo znanje i slično. Stolac s tri noge već je stabilniji, ali ne može rasti, budući da se točka stabilnosti opasno pomiče k točki nestabilnosti. Takav će vas stolac držati, no ako ste imalo ambiciozniji, trebat će vam i četvrta noga.

Sada govorimo o stolcu oblika kakva svi poznajemo. To je klasični, stabilni stolac, koji vas drži bez opasnosti pada, čak i ako zaspite (osim ako loše sjedite ili nemirno spavate). Znači, ako ste osigurali dovoljno izvora prihoda da ne ovisite samo o jednom (što bi se reklo, niste sva jaja stavili u istu košaru), ako znate dovoljno da u slučaju otkaza lako možete naći posao ili otvoriti svoju tvrtku te ako je krug ljudi koji vas poštuju i žele raditi s vama velik, onda na stolcu s četiri noge možete sjediti stabilno i bez straha.

Sada dolazi na red fotelja. Obično je čvrsto položena na tlo, sigurna, udobna i mekana. Kako bismo izbjegli usporedbu s foteljašima, kako zovemo one koji su obiteljskim, kumskim, nezakonitim ili političkim vezama zasjeli u fotelje javnih poduzeća i ustanova, pa ih ne možete izbaciti sve i da im se dokaže desetak smrtno kažnjivih djela, o našim foteljama reći ćemo sve najbolje. To je ono stanje kada ste uspjeli svoju životnu poziciju dovesti u situaciju da niste financijski ovisni ni o komu. U tom stanju možete raznoraznim lošim partnerima, političarima, mutnim tipovima i zločestim menedžerima reći „ne, ne želim, neću“, a da zbog toga nećete ostati gladni ili izbačeni na cestu zbog neplaćenih računa. Fotelja je konačno stanje kojem teži većina ljudi. ›› prof.dr.sc. Saša Petar ›› sasa@sasapetar.com ›› www.statusprosper.com

Pozdrav iz Splita Ekscentar, br. 16, pp. 119

Kolumne

Pozd rav iz Sp lita ODGOVORI STUDENATA 1. GODINE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA Pitanja

Student #1

Student #2

Student #3

Student #4

1. Koliki broj studenata je redovno upisalo vašu godinu studija?

2. Planirate li upisati Diplomski studij i gdje?

Da, u Zagrebu

da, Zagreb

da, Zagreb

da, kad bi bilo moguće Zagreb Terenska mjerenja i Izmjera zemljišta

3. Koji su vam najzanimljiviji kolegiji i zašto?

Terenska mjerenja i IGGG

svi stručni

Izmjera zemljišta, Terenska mjerenja

4. Koji su vama najviše zahtjevni i najmanje zahtjevni kolegiji?

Uvod u gedeziju;

Vektorska analiza ( 3 boda, a vrijedi 1000); Engleski

Programiranje; Geoinfomatika

Engleski,

5. Kako ste zadovoljni kvalitetom izvođenja nastave?

odlično je

ne baš zadovoljna

vrlo zadovoljna

relativno dobro, premda bi moglo biti i bolje

6. Što biste promijenili?

ništa

raspored

7. Gdje biste voljeli raditi?

u Katastru

u struci

8. Znate li što je Ekscentar?

pomak od središta mjerenja

ne

pomak od središta mjerenja

nisam čitao

9. Što mislite o objavi studentskih članaka unutar časopisa?

ništa

super

Poučno je

naravno

10. Smatrate li potrebnim organiziranje Diplomskog studija geodezije i geoinformatike u Splitu?

ne

ne, jer će biti grozno ustrojeno kao i preddiplomski

da

raspored u geodetskoj tvrtci

ODGOVORI STUDENATA 2. GODINE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA Pitanja

Student #1

Student #2

Student #3

Student #4

1. Koliki broj studenata je redovno upisalo vašu godinu studija?

12

14

12

27

2. Planirate li upisati Diplomski studij i gdje?

da, Zagreb

da, Zagreb

da, u Splitu ako se otvori, ako ne, u Zagrebu

Da, ako se otvori, onda u Splitu, inače u Zagrebu

3. Koji su vam najzanimljiviji kolegiji i zašto?

Terenska mjerenja zbog terena

Nacrtna geometrija, Fizika i kartografija

Geodetski instrumenti, Terenska mjerenja

svi vezani uz praksu i teren

4. Koji su vama najviše zahtjevni i najmanje zahtjevni kolegiji?

AOGM; Uvod u informacijsko društvo

AOGM; Uvod u informacijsko društvo

AOGM i Kvaliteta geoinformacija; Engleski

svi su teški na svoj način, AOGM prednjači. Baze podataka bi bile relativno ok

5. Kako ste zadovoljni kvalitetom izvođenja nastave?

katastrofa

ni prezadovoljan ni nezadovoljan

nisam zadovoljna organizacijom dolaska profesora iz Zagreba

na skali od 1 do 10; NULA

6. Što biste promijenili?

za početak raspored, da su izborni predmeti stvarno izborni

više terenske nastave, satnicu

pronaći zaposlenike na Fakultetu kako bi se nastava mogla regularno odvijati

Kontinuirana predavanja, a ne provođenje po 12h na faksu

7. Gdje biste voljeli raditi?

u struci

u HHI

U Geodetskom zavodu

Još razmišljam

8. Znate li što je Ekscentar?

časopis

ne

ne

ne

9. Što mislite o objavi studentskih članaka unutar časopisa?

kaskamo :)

podržavam

sviđa mi se to

Korisni su

10. Smatrate li potrebnim organiziranje Diplomskog studija geodezije i geoinformatike u Splitu?

ne bi, jer ne bi ništa naučili niti bi imali izbora izbornih kojih je u Zagrebu milijun

da

DA!!

DA!

ODGOVORI STUDENATA 3. GODINE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA Pitanja

Student #1

Student #2

Student #3

Student #4

1. Koliki broj studenata je redovno upisalo vašu godinu studija?

5

5

5

5

2. Planirate li upisati Diplomski studij i gdje?

Da, u Zagrebu

da, u Zagrebu

da, u Zagrebu ako ne bude u Splitu

U Zagrebu

3. Koji su vam najzanimljiviji kolegiji i zašto?

Inženjerska geodetska osnova, Inženjerska geodezija, Praktični rad

Hidrografska izmjera

Hidrografska zbog materije kojom se predmet bavi i IGO zbog odlične profesorice Novaković

kvaliteta geoinformacija zbog koncepta kolegija

4. Koji su vama najviše zahtjevni i najmanje zahtjevni kolegiji?

Vektorska analiza; Uvod u informacijsko društvo

Vektorska analiza; Topografska kartografija

Vektorska analiza; Uvod u informacijsko društvo

Programiranje; Fotogrametrija

5. Kako ste zadovoljni kvalitetom izvođenja nastave?

srednje

nisam zadovoljna

nisam zadovoljan

Zadovoljna sam, ali voljela bih više raditi u praksi

6. Što biste promijenili?

potrebno je veće razumijevanje studenata

bolje usklađen raspored

promijenio bih opterećenje studenata programima i blok nastavu

obvezno prisustvovanje na predavanjima bih ukinula, uvela sudjelovanje studenta na projektima

7. Gdje biste voljeli raditi?

U geodetskoj firmi koja se bavi geodezijom u građevini

u privatnoj geodetskoj firmi

u struci, po mogućnosti u hladu

geodetska firma

8. Znate li što je Ekscentar?

da

da

znam, studentski časopis

Znam, časopis

9. Što mislite o objavi studentskih članaka unutar časopisa?

mislim da je to dobra stvar

sve najbolje

sve najbolje

objavljivanje članaka u stručnim časopisima je i više nego korisno

10. Smatrate li potrebnim organiziranje Diplomskog studija geodezije i geoinformatike u Splitu?

da

da

normalno da sam za

voljela bih da se otvori Diplomki studij u Splitu

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

119

Promocija 15. broja Ekscentra Ekscentar, br. 16, pp. 120-121

a tr n e c s k E ja ro b .

5 1 a ij c o m ro P dekan nastupa..

sakuplja se ekipa

Ekscentar No. 15

ma samo da ti još ovo kažem prije nego počne..

netko je uzeo brojeve prije vremena..

bivši urednik sve pozorn

Dobro došao!

o nadgleda

poznati brk

pažljivo slušamo..

pozdrav iz Čakovca

zahvala g. Nenadu Smolčaku

zahvalnica Državnoj geodetskoj upravi

ekscentrična ekipa priprema izložbu

ma najbolji smo..

koji zbunjeni pogledi

120

Padovan je morao pro

ma jesmo to mi?

mlade nade

tegnuti noge

ma bili ste odlični

neponovljiva ekipa

uže uredništvo 15. broja..

Luketić tek stiže u kadar ...

dekan priprema govor

e

ma vidi ti te karikatur

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

mala zakuska i izložba

vidi se tko je prava žen a..

Kušecka pegla sve po špagi

ma što ste to kupili..

Promocija 15. broja Ekscentra Ekscentar, br. 16, pp. 120-121

a vas dvojica...sutra gumene čizme i na teren..jel jasno?

ali..

i di da režem..ja odmah po norm

osmeh za naslovnicu

kad zabole noge..

prvi redovi

to mora da je ljubav

autor naslovnice

Dino i Darac

tortica

i nije bilo dobro

preuzeo je stručnjak

ma ja sam super

njam njam

njam njam..

profesorica je vidjela nešto zanimljivo

ja sam frajer

Fidro i Ćos

slika za okvir

pa bilo je ljudi..

tko žmiri...

vip loža.. oko sokolovo

ja sam tu da budem lijep

živio ti meni 105 pa opet..

tata i sin

hahaahaa

vrijedni konobari

vidi ti njih..to mora da je ljub

av

naše dame..

e ti tamo..daj još malo torte

Ekscentrici prilikom dodjele Posebne dekanove nagrade List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

121

Ekscentrični roštilj 17.6.2012.