Ekscentar - 19

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BROJ 19 | STUDENI 2016. | ISSN: 1331-4939 | UDK: 378 528

TEMA BROJA

VELIKI POTHVATI INŽENJERSKE GEODEZIJE U HRVATSKOJ

INTERVJUI

DRAGAN FURIC DIPL. ING. GEOD. PROF. EMER. ZDRAVKO KAPOVIC BORNA GRADECAK, DIPL. ING. GEOD.

STUDENTSKE RADIONICE SNIMANJE HENDRIXOVOG MOSTA BESPILOTNOM LETJELICOM i TOTALNOM STANICOM

Achieve high absolute X, Y, Z accuracy – without ground control points (eBee RTK)

Swiss Made

Aerial efficiency, photogrammetric accuracy www.senseFly.com/eBeePlus

Large coverage for optimal efficiency The eBee Plus can map more square kilometres per flight, than any drone in its weight class, allowing you to maximise your efficiency and plan projects with confidence.

High Precision on Demand (HPoD) The eBee Plus includes built-in RTK/PPK functionality that can be activated either out of the box or later when required. It‘s survey-grade accuracy you control, without the need for ground control points—for less time in the field and more time putting your data to work.

Project-perfect payloads The eBee Plus offers a camera to suit every application, including the senseFly S.O.D.A. (supplied), the first camera designed for photogrammetric drone mapping.

Book your demo today! www.geomatika-smolcak.hr Join us online

Rijec uredništva by: Viktor & Franka Poštovani čitatelji, Pred vama se nalazi novi broj časopisa Ekscentar. Ove godine napravili smo nešto što nitko drugi dosad nije - časopis ima dva glavna urednika! Zašto? Kao i svugdje u životu, tako i ovdje postoji yin i yang. Jedno od nas ima super oko za zapažanje detalja i izgled, drugi ima fenomenalne ideje i moći uvjeravanja. Logički, odlučili smo udružiti naše snage kako bi časopis imao najbolje od oba svijeta, jer smo željeli da ovaj broj bude bogat raznolikim sadržajem za svakoga!

Stoga smo nastavili tradiciju sa već dobro poznatim rubrikama poput: Novosti, Predstavljamo, Put putujem,... no naravno, u malo dorađenom obliku. Ove smo se godine za temu broja odlučili napraviti tri intervjua s hrvatskim stručnjacima u području inženjerske geodezije o njihovim velikim pothvatima. Razgovarali smo sa: dipl. ing. geod. Draganom Furićem, profesorom emeritusom Zdravkom Kapovićem te dipl. ing. geod. Bornom Gradečakom. Što su nam rekli, pročitajte na stranicama 46 do 59!

Osim intervjua, u temi broja možete pronaći studentske radionice čiji je cilj bio omogućiti studentima da sudjeluju u mjerenju i obradi podataka Zelenog mosta (popularno zvan Hendrixov most) preko rijeke Save u Zagrebu korištenjem bespilotne letjelice Topcon Falcon 8 Trinity i Trimble S7 Vision mjerne stanice. Budući da su priprema, mjerenja i obrade podataka izuzetno opsežni, podijelili smo cijeli postupak u četiri odvojena članka, koje možete pronaći odmah poslije intervjua.

Prilikom odabira stručnih članaka dali smo sve od sebe kako bi izabrali članke o aktualnim temama, stoga se nadamo da će vam svima biti interesantni i poučni. Nadalje, budući da je Zagreb 2017. domaćin 30. jubilarnog IGSM-a (International Geodetic Student

Meetinga), ukratko smo izvjestili o napretku organizacije, a u rubrici put putujem su kolege opisali svoje dojmove sa ovogodišnjih geodetskih susreta.

Ekscentar je prvenstveno studentski časopis, stoga smo ove godine puno pažnje i stranica posvetili šaljivom sadržaju koji smo “okrenuli na drugu stranu” radi lakšeg snalaženja i jasnije podjele.

Pa tako na drugoj strani možete pronaći nekoliko zabavnih članaka, križaljki, osmosmjerki, viceva, pa čak i mali riječnik “mudrih” pojmova! Tako smo napravili Ekscentar sa dvije strane i dvije odvojene naslovnice!

Zahvaljujemo svim studentima koji su sudjelovali u stvaranju sadržaja, našim suradnicima koji su nam omogućili odvijanje studentske radionice, profesoru emeritusu Kapoviću, gospodinu Furiću i gospodinu Gradečaku na njihovom vremenu i poučnim riječima, recenzentima na utrošenom vremenu za boljitak časopisa, kolegici Ani Katanec na ilustracijama, lektorici Nikolini na lektoriranju, sponzorima i donatorima te svim ostalim suradnicima i fakultetskom osoblju koji su pomogli u stvaranju ovogodišnjeg broja časopisa.

Nadamo se da ćete uživati u ovogodišnjem broju Ekscentra!

Viktor Mihoković

Franka Grubišić

Uredništvo

Donatori i sponzori

Glavni urednici: Viktor Mihoković, vmihokovi@geof.hr Franka Grubišić, fgrubisic@geof.hr Urednički odbor: Tomislav Horvat, thorvat@geof.hr Luka Trgovac, ltrgovac@geof.hr Luka Zalović, lzalovic@geof.hr Članovi uredništva: Ana Babić, ababic@geof.hr Lorena Džido, ldzido@geof.hr Nino Franković, nfrankovic@geof.hr Ivan Golub, igolub@geof.hr Marijan Grgić, mgrgic@geof.hr Jurica Jagetić, jjagetic@geof.hr Mihael Jakoubek, mjakoubek@geof.hr Irena Janton, ijanton@geof.hr Luka Jurjević, ljurjevic@geof.hr Ana Katanec, akatanec@geof.hr Mate Knežević, mknezevic@geof.hr prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, mlapaine@geof.hr Bruno Marđetko, bmardetko@geof.hr prof. dr. sc. Branka Mraović, bmraovic@geof.hr Hrvoje Sertić, hsertic@geof.he Antonio Tupek, atupek@geof.hr Sara Vučković, svuckovic@geof.hr Matea Zlatunić, mzlatunic@geof.hr doc. dr. sc. Mladen Zrinjski, mzrinjski@geof.hr Grafička urednica: Franka Grubišić, fgrubisic@geof.hr Počasni članovi uredništva: prof. emeritus dr. sc. Nedjeljko Frančula, nfrancul@geof.hr prof. dr. sc. Miljenko Solarić, miljenko.solaric@geof.hr prof. emeritus dr. sc. Nikola Solarić, nsolaric@geof.hr Administracija i računovodstvo: Teodora Fidler Adžić, Ksenija Ivančić, Lana Jenčić, Mirjana Kruhak, Snježana Milec, Ivana Starinec, Štefica Vorih Recenzenti: Luka Babić, dipl. ing. geod., dr.sc. Olga Bjelotomić, dr. sc. Mario Miler, dr. sc. Marko Pavasović, Prof. emeritus dr. sc. Nikola Solarić Lektorica: Nikolina Janković, nikjankov@gmail.com Ilustracije: Ana Katanec, akatanec@geof.hr

Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije

Geo-Land d.o.o.

LANDing

Podaci Adresa uredništva: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kačićeva 26/V, 10 000 Zagreb, Hrvatska E-mail: ekscentar@geof.hr Naklada: 2000 ISSN: 1331-4939 Izdavač: Studentski zbor Geodetskog fakulteta Tisak: Znanje d.o.o., Mandićeva 2, 10 000 Zagreb, Hrvatska Ekscentar je član: The Bibliographia Cartographica Berlin, Directory of open access journals Elektronička verzija: hrcak.srce.hr/ekscentar; student.geof.hr/?page_id=107 Broj žiro računa: 2340009-1100010196, MT-182

Puni tekstovi mogu se koristiti za osobne i edukacijske potrebe bez prethodnog odobrenja, a uz obvezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izvođača. Ne smijete mijenjati, preoblikovati ili prerađivati sadržaj lista. Ovaj list je licenciran pod Creative Commos License dostupnoj na internetskoj stranici: creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0. Neke od fotografija Zagreba vlasništvo su Julien Duval Photography. Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora. Za cijene oglašavanja i donacije molimo kontaktirajte nas na ekscentar@geof.hr.

SADRŽAJ 8

NOVOSTI

8

Kačićeva 26

20

Svijet geodezije i geoinformatike

24

PREDSTAVLJAMO

24

Međunarodni Simpozij o inženjerskoj geodeziji

28

Profil dionika ponovo u akciji

34

Žene u znanosti s Matejom Dumbović

38

Freelancing geodezija

40

FIG Young Surveyors Network

32

IGSM

46

TEMA BROJA

48

Intervju: Dragan Furić, dipl.ing.geod.

52

Intervju: prof. emer. Zdravko Kapović

55

Intervju: Borna Gradečak, dipl.ing.geod.

58

STUDENTSKE RADIONICE M. Ravnjak, D. Sušac

60

Priprema mjerenja “Hendrixovog” mosta preko rijeke Save u Zagrebu bespilotnom letjelicom Topcon Falcon 8 Trinity A. Jertec, A. Tupek

63

Opis i princip rada mjernih sustava Topcon Falcon 8 Trinity i IATS-a Trimble S7 Vision A. Miletić, M. Zlatunić

69

Obrada podataka mjerenja “Hendrixovog” mosta prikupljenih bespilotnom letjelicom Falcon 8 Trinity i Trimble S7 Vision mjernom stanicom V. Mihoković, L. Zalović

72

Usporedba ostvarenih rezultata i proizvoda IATS-a Trimble S7 Vision i bespilotne letjelice Topcon Falcon 8 Trinity te njihova primjena

78

STRUČNI ČLANCI

78 84

M. Ivić, V. Mikulić, G. Prašnikar, K. Špika Paneuropska seizmička aktivnost u 2015. godini D. Gusić, J. Landeka, A. Lukić, M. Prša, I. Vidić Seizmička aktivnost na području Republike Hrvatske A. Đapo, B. Kordić, B. Pribičević, M. Štanfel

92

Uloga geodezije u integriranom upravljanju razvojem u obalnom području i očuvanju obale L. Babić, A. Đapo, M. Govorčin, L. Ivšić, B. Kordić, B. Pribičević

98

104 106

Klasifikacija LiDAR podataka na području urbanog jezera Jarun i analiza kvalitete podataka M. Brkić O idealizaciji u evoluciji fizike Ž. Tutek Matematički softver SageMath

110

PUT PUTUJEM

112

3. FIG YSN European Meeting Sofia, svibanj 2015.

114

28. IGSM, Espoo, Finska, lipanj 2015.

116

MNAS #Munchen-Noordwijk-Amsterdam-Stuttgart

118

RGSM Skoplje, studeni 2015.

120

29. IGSM, Munchen, Njemačka, svibanj 2016.

122

Kako preživjeti 11 letova iliti 10 dana na Novom Zelandu FIG YSN Conference i FIG Working Week, svibanj 2016.

125

Moje Erasmus iskustvo: Munchen by Hrvoje

127

Moje Erasmus iskustvo: Valencia by Sara

129

Nezamjenjivo Fulbright iskustvo u Boulderu!

132

Posjet STU-u Bratislava i HE-u Gabčikovo, Slovačka

135

PROMOCIJA EKSCENTRA

139

EXCENTAR

Decretum Excentri Upute suradnicima

Ekscentar je časopis studenata Geodetskog fakulteta, znanstvenog, popularno-znanstvenog i edukativnog karaktera. Tematski, objavljuju se radovi iz područja geodezije i geoinformatike te srodnih znanstvenih disciplina (astronomije, aeronautike, geofizike, građevinarstva, arhitekture i sličnih). Ekscentar redovno izlazi od 1997. godine, potpuno je besplatan za sve čitatelje i, osim studenata, čitaju ga pretplatnici Geodetskog lista. Časopis u pravilu izlazi jednom godišnje, a u slučaju osiguranja financijskih sredstava, dva puta.

KATEGORIJE RADOVA 1. Znanstveno-stručni radovi 1. a) Izvorni znanstveni rad – sadrži neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istraživanja, a u njemu su znanstvene informacije izložene tako da se eksperiment može ponoviti i dobiti opisani rezultat s točnošću koju navodi autor ili unutar dopustive granice eksperimentalne pogreške, odnosno, da se mogu ponoviti autorova zapažanja, analize, proračuni ili teorijski izvodi te zauzimati stajališta o zaključcima i rezultatima.

1. b) Pregledni znanstveni rad – rad što sadrži izvoran, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela u kojemu autor aktivno djeluje. Mora biti istaknuta uloga autorova izvornog doprinosa u tom području s obzirom na već publicirane radove te pregled tih radova.

1. c) Stručni rad – sadrži korisne priloge iz područja struke koji nisu vezani uz izvorna autorova istraživanja, a iznesena zapažanja ne moraju biti novost u struci.

1. d) Izvještaji sa znanstvenih i stručnih skupova, i to samo sa skupova na kojima sudjeluju studenti, odnosno članovi i suradnici uredništva časopisa.

2. Ostali radovi, koji uključuju tematski diferencirane članke (novosti, studentske i sportske članke i osvrte, izvještaje s prakse i putovanja i drugo).

UPUTE Kako bi časopis bio što kvalitetniji potrebno je pridržavati se sljedećih uputa i pravila: 1. Članak ne smije biti prethodno objavljen i istovremeno ponuđen drugom časopisu. Navedeni članci neće se razmatrati.

2. Naslov članka mora biti jasan, sažet i što kraći. U naslovu ne smije biti uskličnih ni upitnih rečenica ni izricanja posebnih teza. Tekst u članku mora biti precizan i nedvosmislen, terminološki jasan, pravopisno i tipografski točan.

3. Autori su dužni u člancima i drugim prilozima upotrebljavati međunarodni sustav jedinica (SI) s nazivima na hrvatskome jeziku (službeni dijalekt).

4. Svi grafički prilozi (slike, tablice, dijagrami) trebaju imati ime i opis. Unutar teksta mora biti označeno mjesto kojem pripada pojedini grafički prilog te njegovo ime. Svi grafički prilozi moraju biti numerirani arapskim brojevima tako da prvi broj kod numeracije označava broj poglavlja, a drugi broj označava broj grafičkog priloga u tom poglavlju. (Slika 2.1 označava prvu sliku u drugom poglavlju.) Ime i opis tablice pišu se iznad tablice, dok se ime i opis slike pišu ispod slike. Prilikom dostavljanja rada, svi grafički prilozi upotrijebljeni u tekstu prilažu se i u posebnoj datoteci i to u njihovoj izvornoj kvaliteti i veličini, pri čemu se mora zadovoljiti minimalna rezolucija od 200ppi. Preporučljivo je da prilozi budu u formatima jpg, tiff, png, eps ili pdf.

5. Pisanje sažetka i ključnih riječi je obavezno i to ispod naslova članka. Dio uvoda ili bilo koji dio teksta ne smije biti sažetak. Nominalan i optimalan broj u sažetku je 200 – 250 riječi te 6 – 8 ključnih riječi. Ime članka, sažetak i ključne riječi, osim na hrvatskom, moraju biti napisane i na engleskom jeziku.

6. Osobita pozornost treba se usmjeriti na citiranje i referenciranje. Literatura sadrži listu referenci koje su citirane u tekstu. Koristi se harvardski sustav citiranja i prema tome svi citati u tekstu moraju se nalaziti u popisu na kraju rada i obrnuto, svi citati iz popisa moraju biti citirani u tekstu (Belak, 2005).

REFERENCIRANJE 1. Primjeri citiranja reference na rad u tekstu: • Uobičajeni način prikaza subatomskih čestica je preko tzv. Feynmanovih dijagrama (Feynman, 1960).

• Već prije je pokazano kako se primjenom fuzzy regulatora... (Zadeh i dr., 1975).

2. Citiranje referenci u literaturi: za knjigu: • Autor, inicijal(i), (godina), naslov knjige, izdanje (samo u slučaju da se ne radi o prvom izdanju), mjesto izdavanja knjige: izdavač.

• Macarol, S., (1950), Praktična geodezija, treće popravljeno izdanje, Zagreb: Tehnička knjiga.

3. Za članak: • Autor, inicijal(i), (godina), naziv članka, puni naziv časopisa, volumen (broj), stranice.

• Benčić, D., Novaković, G., (2005), Značenje i usporedbena analiza pojmova srednja pogreška i standardno odstupanje, Geodetski list, vol. 59, no. 1, str. 31. – 44.

4. Internetski izvor: • Autor, inicijal(i), (godina objave), naslov dokumenta ili stranice. [medij], [datum pristupa sadržaju].

• Simić, D., (2007), Kompjuteri. [Internet], , [pristupljeno 5. svibnja 2008.]

Ako je sve izrađeno prema uputama rad bi trebao sadržavati: 1. članak (MS Word, Pages ili Open Document) 2. grafičke priloge (slike, fotografije, tablice, dijagrame) u jednoj datoteci (zip, rar) 3. popratni dopis (može i odlomak unutar članka) u kojem su navedeni svi autori.

Za svakog autora potrebno je navesti akademski stupanj, ime i prezime, stručnu spremu (npr. diplomirani inženjer geodezije), znanstveno zvanje (npr. magistar znanosti), naziv i adresu ustanove u kojoj radi, broj telefona (mobitela), faksa i e-mail. Također, u popratnom dopisu autor predlaže kategoriju članka (kategorije s početka ovoga teksta). Temeljem rezultata recenzije uredništvo će rad kategorizirati i to ne nužno istovjetno autorovom prijedlogu. Rad se dostavlja na e-mail adresu ekscentar@geof.hr ili poštom na jednom od digitalnih medija (CD, DVD …): Časopis Ekscentar Geodetski fakultet Studentski zbor Kačićeva 26/V 10000 Zagreb MOLE SE AUTORI DA SE PRIDRŽAVAJU JASNIH I PRECIZNIH UPUTA KAKO BI ČASOPIS BIO ŠTO KVALITETNIJI. U slučaju da rad nije napisan u skladu s »Uputama«, autoru će se rad vratiti s molbom za doradom.

Svi radovi dostavljeni u uredništvo podliježu recenzentskom postupku. Autor rada ne mora biti upoznat s recenzentom, a pozitivan ishod recenzije ne mora biti uvjet za prihvaćanje. Autor ima pravo uložiti žalbu na komentare recenzenta i zatražiti njegovu promjenu što će biti razmotreno u čim kraćem roku.

Prioritet objave radova je uvjetovan aktualnošću tematike i cjelokupnim konceptom aktualnog broja. Najviši prioritet imaju radovi autora/koautora studenata Geodetskog fakulteta, bilo da se radi stručnoj ili studentskoj tematici. Nakon toga redom: izvorni znanstveni radovi, pregledni znanstveni radovi te stručni radovi.

Stručni radovi koji prenose već poznate stvari ili je ista ili slična tematika obrađivana u jednom od prethodnih brojeva, imaju najniži prioritet.

Odluku o prihvaćanju i objavi rada donosi glavni urednik u konzultaciji s članovima uredništva. Prihvaćanje rada, u pravilu, ne znači nužno i objavu u prvom sljedećem broju. Svi autori, čiji su radovi prihvaćeni, moraju se složiti da se njihov rad objavi na Portalu znanstvenih časopisa – Hrčak te u bazi znanstvenih časopisa.

Također, prihvaćeni i objavljeni rad autor ne smije objaviti u drugom mediju bez dozvole uredništva, a i tada uz podatak o tome gdje je rad objavljen prvi put. Autori čiji je rad prihvaćen u najkraćem mogu- ćem roku dobivaju obavijest o prihvaćanju odnosno objavi.

Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora.

Sve dodatne informacije i pitanja na: ekscentar@geof.hr

NOVOSTI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

S

tudentski je zbor i u ovoj akademskoj godini nastavio sa svojim djelovanjem. Raznim je aktivnostima poticao rad studenata, štitio je njihove interese te nastojao što bolje odgovoriti na pitanja vezana za njihova prava i mogućnosti. Članovi studentskog zbora za ak. god. 2015/2016 i 2016/2017 su: •

Novosti

Studentskog zbora

• • • • • • • • • • •

Lorena Džido (predsjednica, druga godina preddiplomskog studija) Luka Babić (poslijediplomski studij) Marijan Grgić (poslijediplomski studij) Franka Grubišić (druga godina preddiplomskog studija) Tomislav Horvat (druga godina preddiplomskog studija) Matea Zlatunić (treća godina preddiplomskog studija) Viktor Mihoković (zamjenik predsjednice, treća godina preddiplomskog studija) Dinko Kasumović (druga godina preddiplomskog studija) Mihael Markešić (druga godina preddiplomskog studija) Marta Skorin(druga godina preddiplomskog studija) Luka Stipić (druga godina preddiplomskog studija) Luka Trgovac (druga godina preddiplomskog studija)

Došlo je do promjena u vodstvu studentskog zbora Geodetskog fakulteta. Na izborima, koji su bili održani u rujnu 2015. godine, za predsjednicu je odabrana Franka Grubišić koja je, nažalost, iz privatnih razloga morala odstupiti nakon čega su u prosincu 2015. godine održani novi izbori. Tada je za predsjednicu studentskog zbora Geodetskog fakulteta odabrana Lorena Džido.

U okviru studentskog zbora aktivno djeluju razne sportske i druge sekcije (s voditeljima):

By:

Lorena Džido Predsjednica Studentskog zbora

•

nogometna sekcija (Antonio Banko),

•

košarkaška sekcija (Mate Knežević),

•

informatička sekcija (Franka Grubišić),

•

sekcija Studentski susreti (Andrea Miletić),

•

foto i video sekcija (Luka Stipić),

•

planinarska sekcija (Jurica Jagetić).

Na inicijativu naših studenata ove smo godine osnovali novu sekciju, a to je glazbena sekcija. U ožujku 2016. godine za voditelja sekcije odabran je Luka Zalović. Više o sekciji možete pročitati u članku «Novosti glazbene sekcije».

Kao jedna od istaknutijih ovogodišnjih aktivnosti bio je Orijentacijski tjedan, održan u sklopu prvog tjedna nastave. Tijekom Orijentacijskog tjedna našim smo brucošima uz druženja pobliže objasnili kako je studirati na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te predstavili rad studentskog zbora. Na YouTube kanalu IT sekcije Geodetskog fakulteta mogu se pronaći video uradci uz koje smo brucoše upoznali s aktivnostima svake pojedine sekcije, čime smo ih zainteresirali i predstavili im mogućnosti uključivanja u iste.

Nakon Orijentacijskog tjedna organizirali smo brucošijadu kako bi se brucoši što bolje međusobno upoznali. Organizirana je tijekom listopada

8 8

TEMA NOVOSTI BROJA Novosti - Studentski zbor | Ekscentar, br. 19, pp. 8-9

2015. godine u suradnji s Pravnim fakultetom, u Moon clubu u Zagrebu.

Brucošijada je odlično poslužila za zabavu i širenje poznanstava.

Osim brucošijade, tijekom akademske godine organizirano je još nekoliko studentskih druženja i jedna zabava. Od druženja smo izdvojili stručno putovanje na Hvar u listopadu 2015. godine. Zabava je održana tijekom ožujka 2016. godine u Hollywood vanity clubu u Zagrebu tijekom koje su se studenti mogli barem nakratko odmoriti od učenja i ostalih studentskih obveza.

Uz zabave i druženja, studentski se zbor zauzeo i za omogućavanje prisustvovanja naših studenata na Međunarodnom simpoziju o inženjerskoj geodeziji u Varaždinu. Simpozij je trajao od 20. do 22. svibnja 2016. godine. Ovu su mogućnost iskoristili ponajviše studenti diplomskog studija čije su teme diplomskog rada vezane za teme o kojima je bilo govora na simpoziju.

Studentski zbor Geodetskog fakulteta će se i dalje nastojati zauzimati za interese studenata te svim studentima i ostalim zaposlenicima Geodetskog fakulteta želi uspjeh u daljnjem studiranju, odnosno radu.

Lorena Džido

9

9

NOVOSTI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Novosti

SPORTSKIH Sekcija

Novosti košarkaške sekcije Po već starom, dobrom običaju, košarkaška se sekcija Geodetskog fakulteta i ove akademske godine mogla podičiti velikim brojem članova kojima je košarka najvažnija sporedna stvar na fakultetu. Ekipa je već standardno sudjelovala u Sveučilišnom natjecanju grada Zagreba u košarci, a ove se godine naš fakultet našao u drugoj od četiri lige poredane po jačini i rezultatima od prijašnjih godina. Liga se odigravala kroz siječanj, veljaču i ožujak u dvorani Kineziološkog fakulteta. Naša je ekipa ostvarila 2 pobjede i 6 poraza (od kojih je 5 završilo sa svega nekoliko poena razlike) te je na kraju zauzela 7. mjesto čime je osigurala nastup u istom rangu natjecanja i sljedeće akademske godine. Može se reći da je problem slabijih rezultata bio u izostancima nekih ključnih igrača nakon uvodna 4 kola, tijekom kojih je naša ekipa stajala jako dobro na terenu, pa su nakon toga uslijedili i neki neočekivani porazi. Sigurno će to iduće sezone izgledati mnogo bolje te se očekuje samo napredak.

Studenti koji su predstavljali Geodetski fakultet na Sveučilišnom natjecanju su: Mate Knežević, Filip Kratofil, Antonio Kratofil, Ante Leo Čatlak, Josip Mišerić, Damir Matić, Marko Buterin, Mate Mikulandra, Karlo Čmrlec, Nino Faraguna, Bruno Krilčić, Frane Cvek, David Fable,

Slika 1. S lijeva na desno: Ante Leo Čatlak, Mate Knežević, Filip Kratofil, Antonio Kratofil, Pavao Menix (gore), te Josip Mišerić, Damir Matić, Mate Mikulandra, Karlo Čmrlec, Bruno Krilčić (dolje).

10 10

Mate Brajčić i Marijan Bagarić. Također, treba naglasiti da je bilo studenata koji su pohađali treninge, ali nisu sudjelovali u Sveučilišnoj ligi.

Treninzi fakultetske košarkaške ekipe održavali su se u već tradicionalnom terminu, svakog utorka od 20 do 22 sata, i služili su kao odlična razbibriga od fakultetskih obveza. Budući da je košarka ipak igra, na treninzima je, usprkos povremenim tenzijama, konstantno vladala vesela i prijateljska atmosfera te se nadam da će se taj trend nastaviti i da će se u ovoj sekciji sklopiti mnoga prijateljstva u budućnosti, kao što je to bio slučaj svih ovih godina. Želio bih se posebno zahvaliti prof. Vračanu koji nam je ustupio termin za treninge u dvorani i našem fakultetu koji nas opskrbljava svim potrebnim stvarima (novi dresovi, lopte...) i daje nam punu podršku u svakom pogledu.

Mate Knežević

Novosti nogometne sekcije Tijekom akademske godine 2015/2016. malonogometna sekcija Geodetskog fakulteta ostala je gotovo u identičnom sastavu kao i godinu ranije. Nakon mnogo godina branjenja boja Geodetskog fakulteta svoje su nogometne karijere u Sveučilišnim ligama zaključili Marko Šibenik i Mišel Peran te se okrenuli svom stručnom pozivu, u kojem im želimo svu sreću.

Novim – starim voditeljem nogometne sekcije izabran je Ivan Golub. Kao i svake akademske godine, niti ova nije prošla bez nogometne selekcije pa su se u dresovima Geodetskog fakulteta našli novi članovi (K. Pali, D. Tica i H. Maslać). Znatnijih promjena u momčadi nije bilo pa se s velikim optimizmom i nadom krenulo u još jedno tradicionalno Sveučilišno nogometno natjecanje. Tijekom akademske godine na Sveučilišnom su natjecanju za ekipu nastupali: Vjekoslav Biluš, Marijo Pejak, Niko Drobac, Matija Balaško, Luka Kotromanović, Mate Kuliš, Zoran Šarac, Mislav Gudelj, Tomislav Leventić, Antonio Banko, Dragan Marić, Dorian Topić, Perica Mihaljević, Tomislav Erceg, Matko Raguž, Karlo Pali, Hrvoje Maslać, Dinko Tica i Ivan Golub.

TEMA NOVOSTI BROJA Novosti - Sportske sekcije | Ekscentar, br. 19, pp. 10-12

Sveučilišna se liga ove godine sastojala od grupne i nokaut faze.

U grupnoj je fazi Geodetski fakultet smješten u grupu „C“ s još osam ekipa drugih fakulteta. Iako veliki poraz u prvom kolu protiv Kineziološkog fakulteta nije nagoviještao ništa dobro, to nije obeshrabilo momčad te su se naši hrabri momci do kraja grupne faze s 5 pobjeda i dva neriješena rezultata izborili za 3. mjesto i osigurali plasman u daljnju fazu natjecanja.

Od zapaženijih rezultata valja istaknuti tijesnu pobjedu protiv Stomatološkog fakulteta (4:3) u kojoj se u zadnjih 6 minuta s negativnog rezultata (3:1) utakmica potpuno preokrenula u korist Geodetskog fakulteta, od čega su dva gola pala u zadnjoj minuti. Također se ne smije izostaviti neriješen rezultat (1:1) protiv Veleučilišta Baltazar (BAK), lanjskog osvajača 3. mjesta na Sveuličilišnom natjecanju. Bodovi su se još osvajali pobjedama protiv Tekstilno-tehnološkog fakulteta (3:1), Veterinarskog fakulteta (7:2), Farmaceutsko-biotehnološkog (3:1), druge ekipe Fakulteta elektrotehnike i računarstva (5:1) i neriješenim rezultatom protiv Fakulteta strojarstva i brodogradnje (1:1). Ždrijeb je u osmini finala spojio ekipe Geodetskog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti. Iako se u samu tekmu nije ušlo najbolje, uz dosta nervoze i grešaka na strani naše ekipe, već nakon 15 minuta rezultat je bio 2:0 u korist FPZ-a. Nakon toga se naša ekipa budi i ponovo pokazuje karakter te u sljedećih 7 minuta donosi potpuni preokret i utakmica završava rezultatom 3:2. Ponovo se napadalo ne bi li se zabilo još jednom, ali je nedostajalo sreće u završnici. Kako to već biva u nogometu: kad se ne zabije, primi se, pa je tako ekipa FPZ-a u jednom prekidu uz malo sreće i odbijanca došla do pogotka za izjednačenje. U tijesnoj, napetoj i zanimljivoj utakmici nakon regularnog dijela igre na semaforu je stajao rezultat 3:3 te su obje ekipe svoj prolazak dalje tražile u izvođenju kaznenih udaraca.

Lutrija kaznenih udaraca donijela je pobjedu ekipi FPZ-a, a Geodetski fakultet se drugu godinu zaredom već u osmini finala oprostio od Sveučilišnog natjecanja. Zalaganja i truda niti u jednoj utakmici nije nedostajalo pa se nema za čim žaliti, a ostaje činjenica da nam je ekipa u ovogodišnjem izdanju Sveučilišnog natjecanja doživjela tek jedan poraz i to u davnom prvom kolu grupne faze.

Iako se u trenutnoj situaciji ekipa dijelom sastoji od igrača koji su već na pragu diplome, oni zadržavaju prava nastupa još jednu godinu nakon završetka studija pa ćemo vidjeti u narednoj godini hoće li dolaziti do većih promjena ili ćemo gledati sličan sastav kao i ove akademske godine.

Novosti rukometne sekcije Rukometna sekcija Geodetskog fakulteta i ove se akademske godine natjecala na Sveučilišnom prvenstvu grada Zagreba. Time nije prekinut kontinuitet sudjelovanja u tom natjecanju koji traje već 6 godina. Liga je, kao i prošle godine, brojala 24 ekipe raspoređene u 4 skupine. Nakon dobrih igara prošle godine i nes(p)retnog ispadanja u knockout fazi na penale, ove se godine očekivao barem prolazak skupine. Na kraju godine ta očekivanja nisu zadovoljena te smo spletom okolnosti završili sa samo jednom pobjedom.

Nastupali smo u vidno slabijem izdanju od očekivanog, a čak dvije utakmice odigrali s minimalnim brojem igrača. Prva je otegotna okolnost bila završetak studija nekih od prošlogodišnjih igrača koji su ujedno bili i voditelji cijele ekipe. Nekolicina njih nije uspjela uskladiti privatne i fakultetske obveze s onim igračkim, pa smo tako ostali uskraćeni za nemali broj ljudi, što je rezultiralo i slabijim igrama. Također, treba naglasiti kako su te nekadašnje aktivne rukometaše zamijenili većinom dečki koji nikad nisu aktivno igrali rukomet, te se zbog toga bilo teško uigrati u kratkom periodu. To potvrđuje i činjenica da smo iz utakmice u utakmicu igrali sve bolje, a jedina i uvjerljiva pobjeda bila je ona u zadnjoj utakmici.

Na kraju ove sezone, koja nije baš bila bajna, vrijedi reći kako na našem fakultetu još uvijek ima dovoljno zainteresiranih za rukomet. Iako nam je ove godine nedostajao koji iskusni rukometaš za pokoju pobjedu više, veseli činjenica da sekcija još uvijek uspijeva u svom primarnom cilju, a to je druženje i sport. Ovim bih putem pozvao sve zainteresirane i voljne kolege da se priključe sekciji i pomognu nam kako bismo iduće godine pokazali da možemo bolje. Ovo je bila samo jedna godina u kojoj je nedostajalo malo sreće te se nije sve uspjelo savršeno posložiti. Članovi: Andrija Friganović, Nino Faraguna, David Fable, Goran Mijač, Bruno Brzić, Tomislav Marić, Damir Matić, Luka Milardović, Ivor Đurđev, Marko Vukić, Bartol Žic, Šimun Zorić, Perica Mihaljević i Nino Franković.

Nino Franković

Također, zahvaljujemo dekanu Damiru Medaku što je omogućio da nakon dugo godina ekipa Geodetskog fakulteta napokon odradi zajedničke treninge u svrhu što boljeg plasmana i promocije Geodetskog fakulteta na Sveučilišnom natjecanju te se nadamo da će se i u budućnosti ta praksa nastaviti.

Ovim putem zahvaljujem svima koji su pridonijeli radu i napretku nogometne sekcije Geodetskog fakulteta. Novi članovi su uvijek dobrodošli pa pozivamo kolege koji misle da imaju odgovarajuće nogometno umijeće da se jave na selekciju. Također ovim putem pozivam sve kolege i kolegice da nam u narednoj akademskoj godini pruže podršku s tribina.

Sportski pozdrav, Ivan Golub

11

11

NOVOSTI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Novosti planinarske sekcije N

akon kraće neaktivnosti na Geodetski se fakultet vratila planinarska sekcija. U sekciju su uključeni studenti Geodetskog fakulteta, a ima i nekadašnjih studenata koji su ostali zainteresirani za planinarenje, te glavna osoba za organizaciju planinarenja i veliki zaljubljenik u planine, profesor Drago Špoljarić.

Nakon nekoliko izleta na nama najbliži vrh, Sljeme, preko već dobro poznate Leustekove i Bikčevićeve staze organizirani su i izleti na planine izvan područja Zagreba. Planinarenja su uglavnom jednodnevna, ali znaju biti i dvodnevna i trodnevna. Tijekom višednevnih izleta uglavnom se noći u planinarskom domu. Izleti prate HPO (Hrvatsku planinarsku obilaznicu), glavnu planinarsku obilaznicu u Hrvatskoj kojom upravlja Hrvatski planinarski savez. Vrhovi te obilaznice značajni su hrvatski vrhovi, a često i posebno značajni za geodete jer su neki upravo geodetske točke viših redova. Na svim se vrhovima obilazak evidentira fotografijom za e-dnevnik HPO-a (http://hpo.hps. hr/).

Kako smo geodeti, obavezna su nam i mjerenja na terenu. Koristeći ručne GNSS uređaje, bilježimo tragove svih staza koje obilazimo. Izmjereni podatci su nakon obrade objavljeni na Planinarskom portalu (http://www.planinarski-portal.org/ ), kao i fotografije i informacije o vrhovima i planinarskim domovima i skloništima.

Prvi je organizirani izlet bio 19. 3. 2016. na vrh Ivanščice u Hrvatskom zagorju. Sljedeći je bio u travnju, također na Ivanščici, ali su posjećeni vrhovi Čevo i Veliki Lubenjak. Zatim se išlo na Ravnu goru.

Nakon tih izleta u Zagorju krenulo se prema Gorskom kotaru. Na početku svibnja organizirao se dvodnevni izlet na kojem smo posjetili vrhove Obruč i Fratar, a noćenje je bilo u planinarskom domu Hahlić.

Na kraju svibnja organiziran je i trodnevni izlet. Smještaj je bio na Pagu, u mjestu Caska. Prvi smo dan obišli vrh Crnopac iz područja južnog Velebita, drugi dan Zir i Kremen u Lici te treći dan Sveti Vid na Pagu. U srpnju smo se vratili u Gorski kotar na dva dana. Posjetili smo strogi rezervat Bijele i Samarske stijene te smo planinarili po Bijelim stijenama. Prenoćili smo u planinarskom domu Tuk te sljedeći dan posjetili vrh Javorova kosa.

Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže sekciji i budućim izletima.

Jurica Jagetić

12 12

TEMA NOVOSTI BROJA Novosti - IT Sekcija, Studentski susreti, Glazbena sekcija | Ekscentar, br. 19, pp. 13-14

Novosti IT sekcije Kraj akademske godine 2014/2015. za IT sekciju bio je pravi showdown. Kraj jesenskih ispitnih rokova proslavili smo putovanjem u Njemačku i Nizozemsku! Posjetili smo Tehničko sveučilište u Munchenu, European Space Agency u Noordwijku, Kadaster u Amsterdamu te sajam INTERGEO u Stuttgartu od 11. do 15. rujna 2015. S obzirom na to da će ovo putovanje biti obuhvaćeno u kategoriji «Put putujem», nećemo vam ga više ovdje otkrivati!

Kako su utisci s putovanja bili pozitivni te su nas na stručnom putovanju na Hvaru, na hodnicima Fakulteta, na kavama kraj Fakulteta, ma svugdje, pitali kad ćemo isplanirati sljedeće, informatička sekcija bacila se na posao već u studenom iste godine. Do veljače smo riješili prijevoz i smještaj u svim gradovima, a u ožujku potvrdili sve institucije koje ćemo posjetiti. Prijave su počele 20. svibnja, no s malim zakašnjenjem. Već unaprijed su bili spremni linkovi i formulari na Studentskom portalu i trebalo je samo kliknuti publish… no, zbog mnogo veće posjećenosti od uobičajene, Studentski portal nije dozvoljavao nikakve novonastale promjene misleći da je stranica pod napadom. Što ni ne čudi s obzirom na to da su u samo četiri minute sva mjesta u autobusu bila zauzeta, a u roku od 48 sati bilo je dovoljno prijavljenih da napunimo skoro tri autobusa.

Navala na ovo putovanje nam je svima velika pohvala za ono prošlo. Da vam na kraju otkrijemo i gdje idemo: družimo se od 10. do 15. listopada u Potsdamu (GFZ German Research Centre for Geosciences – Geodesy Department), Hamburgu (sajam INTERGEO), Kopenhagenu (COWI A/S, DTU Space, LE34) i Berlinu (Zeiss Grossplanetarium, Archenhold Opservatorij).

No, kako ne bi ispalo da je informatička sekcija više turistička agencija nego informatička sekcija, ove smo godine radili na promotivnim video materijalima za Orijentacijski tjedan za brucoše, koji je održan na početku akademske godine. Sve videe možete pronaći na našem YouTube kanalu «ITsekcija GEOF».

Tijekom OpenStreetMap GeoWeeka u studenom 2015, Open Source Geospatial Laba (OSGL) Zagreb, HROSM i HrOSGeo su u suradnji s informatičkom sekcijom organizirali OSMGeoWeek Mapathon. Na Mapathonu je bilo preko 30 sudionika, zaljubljenika u karte i open source, od kojih su neki početnici, a neki već iskusni stručnjaci s OSM alatima.

Kartirali smo oko 13 000 kvadratnih kilometara, prikupili 500 kuna za Humanitarian OpenStreetMap Team Funding Drive 2015. i odlično se zabavili!

Osim toga, kroz akademsku smo godinu vodili i održavali stranice Studentskog zbora (student.geof.hr), Studentskog portala (studentskiportal.geof.hr) i geofTV-a (geof-tv.geof.hr) te složili novi server u prostorijama Studentskog zbora, a tijekom pisanja ovog članka radimo i na radnoj stanici.

Do sljedećeg broja Ekscentra i naših narednih projekata, Srdačno vas pozdravljamo.

Franka i ostatak IT sekcije

13

13

NOVOSTI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Novosti sekcije za studentske susrete

Novosti glazbene sekcije

1. RGSM SKOPJE, STUDENI 2015.

Ove je akademske godine zaživio pokušaj realizacije jedne sekcije o kojoj se prethodnih godina dosta govorilo, ali nikad u dovoljno ozbiljnom kontekstu. Riječ je o glazbenoj sekciji. Ideja o sekciji koja bi okupljala glazbenike radi druženja i sviranja na fakultetu postoji već neko vrijeme, ali se nikad nije realizirala.

Ove godine kao i svake je sekcija studenskih susreta organizirala odlazak na šesti RGSM (regionalni susret studenata geodezije) koji se održao u Skopju na Gradzen fakultet Skoplje. Bilo je samo tri sudionika sa Geodetskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, a to su: Tomislav Horvat, Domagoj Pavlik i Jurica Miletić. Tijekom RGSM-a u Skopju su se za domaćine iduće godine prijavili studenti sa Građevinskog fakulteta u Beogradu.

2. IGSM MÜNCHEN, SVIBANJ 2016.

Ove godine je također organiziran odlazak na 29. IGSM (internacionalni susret studenata geodezije) za kojeg je zainteresiranost bila veoma velika.

Bilo je petnaest sudionika sa Geodetskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu a to su: Ana Babić, Hrvoje Sertić, Irena Janton, Ivana Čuljak, Katija Špika, Klara Baklaić, Luka Jurjević, Luka Kotromanović, Marija Milovac, Mate Kuliš, Mihael Jakoubek, Pavla Maljković Petar Sučić, Tino Lukinović i Tomislav Horvat. Idući IGSM se održava u Zagrebu na Geodetskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, a za 2018. godinu kao domaćini su odabrani studenti sa Polytechnic University of Valencia.

Postoje mnogobrojni razlozi za to. Samo neki od njih su: potreba za prostorijom u kojoj bi se sviralo, zvučna izolacija te neki osnovni instrumenti i oprema za početak rada. Sve to zahtijeva veliku organizaciju i ulaganja i studenata i profesora. Početkom je akademske godine provedena anketa čiji je cilj bio pokazati podržava li se ideja osnivanja sekcije te ima li zainteresiranih za projekt. Anketa je pokazala vrlo dobre rezultate te se ispostavilo da postoji i značajan broj ljudi koji bi željeli sudjelovati u radu takve sekcije.

Unatoč tome što će osnivanje sekcije vrlo vjerojatno potrajati neko vrijeme, studenti koji rade na tome nastojat će u svakom slučaj realizirati taj projekt, te se nadamo da će djelatnici fakulteta i dekan podržati našu inicijativu.

3. FIG YSEM I FIG WORKING WEEK, SVIBANJ 2016.

Na FIG YSEM (FIG Young Surveyors European Meeting) u Amsterdamu ove godine nije bilo niti jednog sudionika sa našeg fakulteta, a na FIG Working Weeku u Novom Zelandu je bila samo jedna sudionica, Franka Grubišić.

14 14

Tomislav Horvat

Luka Zalović

TEMA NOVOSTI BROJA Novosti - Novosti s faksa, Nagrade i priznanja | Ekscentar, br. 19, pp. 15-16

NOVOSTI S FAKSA 1. Izabrani novi dekan i prodekani Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabrani su novi dekan i prodekani za mandatno razdoblje ak. god. 2015/2016. i 2016/2017, kako slijedi:

4. Stražnji ulaz zatvoren studentima Vjerojatno najpopularniji ulaz na faks, onaj stražnji, gdje se nalazi poznato dvorište (a zapravo parkiralište) u kojem smo mi geodeti naučili centrirati i horizontirati instrument, odnedavno je nedostupan studentima. Naime, nakon što su bar kod skeneri uklonjeni s vrata predavaonica, jedan je postavljen na vrata stražnjeg ulaza. Navedeno se ne odnosi na ulaz u samu zgradu fakulteta, već na ulaz u dvorište. I dalje je moguće izaći iz zgrade u dvorište, ali nije moguće napustiti dvorište bez kartice kakvu imaju samo djelatnici fakulteta. Skeneri su najvjerojatnije postavljeni s namjerom da se spriječi unošenje bicikala u dvorište i zgradu Građevinskog fakulteta.

5. Popularizacija menze Odeon Početkom nove akademske godine u poznatoj je studentskoj menzi Odeon došlo do nekih promjena. Naime, zidovi su dobili nove, vedrije boje, te su stari stolovi zamijenjeni mnogo ljepšim, drvenim stolovima i stolicama/klupama. Novi je izgled definitivno pomogao popularizaciji menze s obzirom na to da su se od tada redovi za hranu utrostručili. Moguće je da je razlog gužvama bio i uvođenje popularnih proizvoda marke Kinder na dnevni meni. Svi su zadovoljni novim izgledom i hranom, ali ne i gužvama. Tko bi im svima udovoljio...

6. Nagrada Akademije tehničkih znanosti Hrvatske

Dekan

Prof. dr. sc. Damir Medak

Profesor u trajnom zvanju Geodetskog fakulteta, prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, dobitnik je medalje Akademije tehničkih znanosti za poseban doprinos radu Akademije, čiji je član. Nagrada mu je dodijeljena na 31. godišnjoj skupštini Akademije. Čestitamo profesoru Lapaineu te mu želimo još mnogo uspjeha u daljnjem radu.

Prodekani • • •

Prof. dr. sc. Željko Bačić, prodekan za znanstveni rad i međunarodnu suradnju Doc. dr. sc. Mladen Zrinjski, prodekan za nastavu i studente Doc. dr. sc. Robert Župan, prodekan za financije i poslovanje

Želimo im svima da što uspješnije i kvalitetnije vode i predstavljaju Geodetski fakultet.

2. Ulazak u predavaonice pomoću kartica Na fakultetu su početkom akademske godine uz vrata svake predavaonice postavljeni bar kod skeneri, čime je ulazak u predavaonicu bio omogućen samo osobama s važećom karticom. Takvu su karticu imali samo nastavnici. Cilj projekta vjerojatno je bio sprječavanje ulaska neovlaštenim osobama u razdobljima kada se predavaonice ne koriste. Unatoč tome, skeneri su krajem godine uklonjeni.

3. Parkiralište za bicikle Djelatnici Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta ove su akademske godine konačno uvažili mnogobrojne žalbe studenata na činjenicu da nemaju gdje ostaviti svoje bicikle, te su realizirali projekt parkirališta za bicikle. Bicikli se sada napokon više ne ostavljaju po hodnicima i uz stepeništa. Time su mnogi studenti konačno došli na svoje, a i prostor pokraj fakulteta vrlo je dobro iskorišten. Zahvaljujemo djelatnicima fakulteta koji su nam to omogućili.

7. Jubilarni broj za 55 godina fakulteta Akademska godina 2016/17. bit će, u svakom slučaju, posebna i za naš fakultet i za časopis Ekscentar. Naime, te će akademske godine Geodetski fakultet proslaviti 55. godinu svog postojanja. Uz to, tada će se održati i jubilarni 30. IGSM, a domaćin će biti upravo naš fakultet. Sve će to biti popraćeno u jubilarnom 20. broju Ekscentra. Činjenica da se časopis održao toliko dugo predstavlja veliku sreću i odgovornost za sve nas koji sudjelujemo u njegovom stvaranju. Svima nam je cilj isporučiti časopis koji će čitati i studenti i ljudi iz struke, odnosno štivo koje je istovremeno zabavno, poučno i informativno. Nadamo se da će ovaj broj, kao i svi koji slijede, biti upravo takav.

Luka Zalović

15

15

NOVOSTI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Nagrade i priznanja Ostale nagrade

Rektorova nagrada Dobitnici Rektorove nagrade za ak. god. 2015./2016. su studentice i studenti Geodetskog fakulteta, prema kategorijama, kako slijedi: 1.1. Kategorija (a) Ivan Majić: Detekcija urbane vegetacije snimanjem georeferenciranog videozapisa modificiranom GoPro kamerom 1.2. Kategorija (b) Smiljan Buhin, Tomislav Jogun: Analiza promjene zemljišnog pokrova u sjevernoj Hrvatskoj od 1981. do 2011. godine Jelena Gabela, Majda Ivić, Nataša Jovanović: Analiza vegetacijske aktivnosti pomoću NDVI metode upotrebom geostatističkih alata 1.3. Kategorija (e) Marina Giljanović, Anja Škare: 1. mjesto ženske sveučilišne reprezentacije u košarci na 13. Europskom prvenstvu 1.4. Kategorija (f) Tihana Vidnjević: Sajam poslova – Job Fair

16 16

IZUZETNE STIPENDIJE Matea Dumbović, zaposlenica Geodetskog fakulteta, dobitnica je stipendije „Za žene u znanosti“.

POSEBNA PRIZNANJA DIES - Posebna priznanja rektora prof. dr. sc. Damira Borasa studentima Sveučilišta u Zagrebu koji su postigli uspjeh međunarodnog značaja u ak. god. 2014./2015.: •

Marko Polovina i Mauricio Vidulin

Dodjeljuje se posebno priznanje za izradu aplikacije „Save My Crops“ kojom su ušli u najuži izbor za NASA Space App Challenge.

Pripremio: Viktor Mihoković

TEMA NOVOSTI BROJA Novosti - Promjena studijskog programa | Ekscentar, br. 19, pp. 17

Novi stil polaganja Završnog ispita na preddiplomskom studiju geodezije i geoinformatike Od ak. god. 2015/2016. ispit iz predmeta Završni ispit na preddiplomskom studiju geodezije i geoinformatike Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu polaže se u pisanom obliku, a dosad se polagao samo u usmenom obliku.

Na Završnom ispitu provjerava se znanje studenata iz nastavnih sadržaja obveznih predmeta preddiplomskoga studija geodezije i geoinformatike Geodetskog fakulteta, a polaže se kao zadnji ispit navedenoga studija.

Provjera znanja obavlja se testom koji sadrži 40 zadataka: • • • •

svaki ispravno riješeni zadatak donosi studentu + 10 (plus deset) bodova svaki pogrešno riješeni zadatak donosi studentu – 4 (minus četiri) boda zadatak na koji student nije dao odgovor donosi mu 0 (nula) bodova.

Test provjere znanja traje 3 sata (180 minuta). Na testu je dozvoljena upotreba: 1. tablica s formulama iz matematike i fizike 2. kalkulatora koji ima samo mogućnost računanja osnovnih matematičkih funkcija (trigonometrijskih, eksponencijalnih i sl) i ne smije imati mogućnost bežičnog povezivanja s drugim uređajem.

Ostala pomagala nisu dopuštena.

Na osnovi postignutog rezultata student dobiva ocjenu koja mu ulazi u prosjek ocjena preddiplomskoga studija geodezije i geoinformatike.

Ispit se može polagati najviše dva puta u jednoj akademskoj godini.

Nakon što položi ispit iz predmeta Završni ispit student/ica stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer geodezije i geoinformatike, odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka geodezije i geoinformatike. Kratica za ovaj akademski naziv je univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

dr. sc. Mladen Zrinjski, prodekan za nastavu i studente

17

17

NOVOSTI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

20. sveučilišta Smotra

20. Smotra Sveučilišta u Zagrebu održana je od 12. do 14. studenog 2016. kao i svake godine u prostorima Studentskog centra. Osim što je Smotrom omogućeno srednjoškolcima i njihovim roditeljima prikupljanje informacija o fakultetima u Zagrebu, studentskom životu te smještaju u studentskim domovima, tako je i nama studentima koji smo predstavljali svoje fakultete omogućeno prikupljanje. No ne informacija, nego besplatnog pribora za novu akademsku godinu poput kemijskih, blokova te sticky notesa. No, krenimo redom.

Kolege koje su predstavljale naš fakultet te pokušale mnogim prolaznicima objasniti što je zapravo geodezija i čime se geodeti bave su Franka Grubišić, Viktor Mihoković, Luka Zalović, Tomislav Horvat, Antonio Tupek, Luka Jurjević, Dario Panić te Matea Zlatunić pod vodstvom prof. dr. sc. Brankice Detelić-Cigrovski. Profesorica je svojom prezentacijom, zajedno s kolegicom Frankom Grubišić, na najbolji mogući način predstavila Geodetski fakultet dok su kolege Viktor Mihoković i Luka Zalović demonstrirali ručni 3D laserski skener. Prof. dr. sc. Željko Bačić je svojom prezentacijom predstavio doktorski studij na našem fakultetu.

Na štandu ste mogli vidjeti mnoge pehare osvojene na različitim sportskim natjecanjima, raznorazne plakate pojedinih katedri i zavoda Geodetskog fakulteta. Nadalje, izloženi su bili i časopisi Ekscentar i Kartografija te Geoinformacije kartografskog društva, kao i razne brošure i letci u kojima su sadržane najosnovnije informacije o studiranju na Geodeziji i geoinformatici. Ono što je privuklo najviše pozornosti prolaznika

18 18

su dvije mjerne stanice te već spomenuti ručni laserski 3D skener. Mnogi su se okušali u dobivanju 3D modela laserskim skenerom, kako posjetioci, tako i mi. Postavljen je monitor na kojem su se prikazivale prezentacije te različiti videi koje je napravila informatička sekcija.

Kao i svake godine do sada, glavna tema, odnosno pitanje koje su postavili srednjoškolci i njihovi roditelji je koje je predmete, na kojim razinama i s kojom ocjenom potrebno položiti na državnoj maturi za upis na preddiplomski studij. Također ih je zanimalo koliko prosjek utječe

S lijeva na desno: Kolege Zalović, Panić i Tupek na štandu

TEMA NOVOSTI BROJA Novosti - Smotra Sveučilišta | Ekscentar, br. 19, pp. 18-19

pronadi svoj putokaz

na sam upis i koliki problem gimnazijalcima predstavljaju strukovni predmeti. Znatiželjni su bili i oko izvannastavnih aktivnosti koje pruža naš fakultet, oko toga je li zahtjevno studirati geodeziju i geoinformatiku te kakve su mogućnosti zaposlenja nakon završetka studija. Naravno da smo se potrudili na ova, i još mnoga postavljena pitanja, što jasnije odgovoriti i pružiti im mali uvid u to kako je biti student Geodetskog fakulteta.

Posjetom su nas počastili dekan, prof. dr. sc. Damir Medak, i prodekan za nastavu i studente, doc. dr. sc. Mladen Zrinjski. Bilo je naporno i iscrpljujuće, ali i zabavno predstavljati svoj fakultet. Iako ove godine nismo dobili priznanje „Najcjelovitije informacije o studijskom programu”, svi se slažemo da smo obavili odličan posao. Bilo mi je veliko zadovoljstvo biti tamo sa svojim kolegama i zajedno s njima pomoći budućim studentima oko odabira fakulteta.

Matea Zlatunić

Slike odozgo prema dolje: Maturanti okupljeni pred štandom Geodetskog fakulteta; Izgled štanda; Totalna stanica privlačila je brojne poglede; Brošure i ponuda na štandu; Posjetitelji Smotre Sveučilišta 2015.

19

19

NOVOSTI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Svijet geodezije i geoinformatike

1. Dronefest u Zagrebu Prva regionalna konferencija o bespilotnim letjelicama u organizaciji IN2 održala se 30. ožujka 2016. godine na lokaciji HUB385, Petračićeva 4, Zagreb. Cilj je konferencije bio okupiti sve profesionalce, pojedince, akademsku zajednicu i tvrtke koje aktivno sudjeluju u promicanju i izgradnji industrije bespilotnih letjelica. Fokus konferencije bio je na trenutnom stanju industrije bespilotnih letjelica i na namjeri da se široj javnosti približe svi aspekti komercijalne upotrebe bespilotnih letjelica u poslovanju.

Oba sustava postepeno se približavaju punoj operabilnosti te se očekuje da će ju i doseći u sljedećih nekoliko godine. Kineske vlasti uložile su znatna sredstva u što brže dovršavanje sustava te se očekuje puna operabilnost sustava već 2018, a ne 2020. kako je prije bilo najavljeno. Što se tiče Galilea, očekuje se da će do kraja godine imati 18 operativnih satelita u svemiru. Ipak, najveći je uspjeh postigla Indija, koja je 28.

4. ove godine lansirala sedmi IRNSS satelit i time postala treća nacija svijeta (nakon SAD-a i Rusije) koja je uspostavila potpunu konstaleciju svog regionalnog sustava. Iako nije riječ o globalnom navigacijskom sustavu, radi se o potpuno samostalnom sustavu koji omogućuje navigacijsku točnost od 10 m. Koristi li se sustav kao nadopuna GPS-u, daje rezultate koji su bolji od samoga GPS-a.

Izvor: http://www.satgeo.geof.unizg.hr

Tako su se tamo našle bespilotne letjelice primjenjive u raznim područjima poput: inspekcije i nadzora, precizne poljoprivrede, prikupljanja podataka, potrage i spašavanja, nadzora prometa, ljudi i granica itd.

Ova je konferencija imala velik značaj i za geodeziju s obzirom na to da su bespilotne letjelice već našle veliku primjenu u našoj struci te je definitivno bitno ukazati na njihov značaj i mogućnosti, ali i na nužno potrebnu zakonsku regulativu.

Odaziv je bio vrlo dobar, te se nadamo da će se konferencija održati i iduće godine s još većim brojem izlagača i zainteresiranih posjetitelja.

Izvor: http://dronefest.in2.hr

2. Širenje GNSS obitelji Odavno već GPS i GLONASS nisu jedini navigacijski satelitski sustavi. Europa, Kina i Indija nastavljaju s lansiranjem svojih satelita u orbitu s ciljem povećanja broja aktivnih konstelacija, kao i poboljšanja točnosti i pouzdanosti pozicioniranja na Zemlji. Kineski BeiDou sustav tako već ima 23 satelita (posljednji lansiran 12. 6. 2016), dok europski Galileo zasad broji 12 operativnih satelita u svemiru.

20 20

3. Reforma objedinjenja katastra i zemljišne knjige Tehnički ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević predstavio je dijelove Nacionalnog programa reformi, za koje je nadležno njegovo ministarstvo, od kojih je najvažnija reforma objedinjavanja katastra i zemljišne knjige koju je nazvao “reformom stoljeća”. Konačni je cilj reforme da se Državna geodetska uprava i Zemljišna knjiga unutar Ministarstva pravosuđa ukinu i da se formira Državna uprava za nekretnine koja će sve te podatke objediniti. Povezani podatci zemljišnih knjiga i katastra posebno su važni kod brownfield investicija (kupnja ili preuzimanje postojećih postrojenja i poduzeća u svrhu pokretanja novog proizvoda ili nove proizvodne djelatnosti), istaknuo je ministar.

TEMA NOVOSTI BROJA Novosti - Svijet geodezije i geoinformatike | Ekscentar, br. 19, pp. 20-21

Ova je mjera važna i da se državna imovina, državne nekretnine što prije i kvalitetnije stave u funkciju kako bi pridonijele svekolikom gospodarskom rastu Hrvatske.

Nepotrebno je uopće govoriti koliko bi provođenje ovog postupka značilo ne samo za geodeziju već i za sve ljude koji su vlasnici bilo kakve nekretnine, no pitanje je hoće li do toga, i kada, doći. Zbog trenutne političke situacije, tehničke vlade i ponovnih parlamentarnih izbora, ovakve će važne odluke, nažalost, još morati pričekati.

Izvor: www.satgeo.geof.unizg.hr

bim konferencija na fakultetu

4. Izmjena Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti Državna geodetska uprava (DGU) objavila je Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti s konačnim prijedlogom zakona u lipnju ove godine, koji sadrži određene izmjene u odnosu na prijašnji. Naime, kako je Hrvatska sad članica Europske unije, DGU smatra da je potrebno izmijeniti navedeni zakon te ga uskladiti s normativnim rješenjima i praksom država članica Europske unije. Između ostalog, to uključuje ukidanje suglasnosti za započinjanje obavljanja geodetske djelatnosti. U većini država Europske unije nema prethodnih suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti koje izdaju državna tijela, već se klasifikacija izvođača vrši na temelju postupaka i propisa kojima se uređuju pitanja javne nabave.

Drugim riječima, ovakvim bi zakonom i druge struke imale pravo na obavljanje geodetskih poslova. Ovakav je prijedlog dočekan s izrazitim neodobravanjem, naročito HKOIG-a (Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije). HKOIG napominje kako su poslovi državne izmjere i katastra nekretnina od interesa za Republiku Hrvatsku, te bi trebali biti povjereni pravnim i fizičkim osobama koje imaju odgovarajuću suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje istih. Prepuštanje poslova od državnog interesa isključivoj regulaciji tržišta, odnosno definiranju sposobnosti geodetskih izvoditelja samo kroz uvjete koje će u nadmetanjima propisivati naručitelj, smatraju pogrešnim pristupom koji će zasigurno imati dalekosežne negativne posljedice i za struku i za interese društva u cjelini. O ovom će se prijedlogu zasigurno još mnogo raspravljati, ali jedna stvar je nedvojbena: dođe li zaista do tih promjena, geodetska struka neće više imati osigurano područje djelatnosti, već će ga morati proširiti te na taj način pronaći svoje mjesto na tržištu.

Nacrt prijedloga možete pogledati ovdje: esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=3418

Dana 14. svibnja 2016. godine na fakultetu se održala prva međunarodna BIM konferencija.

BIM – Building Information Modeling, koji je postao standard u velikom broju zemalja EU-a i svijeta, proces je izrade projekata i projektne dokumentacije kroz izradu 3D informacijskog modela sa snažnim naglaskom na suradnju svih sudionika u gradnji. Vlade razvijenijih država Europske unije zakonski su regulirale njegovu implementaciju (BIM standard uveden je u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Danskoj, Austriji, Španjolskoj, Norveškoj i dr). Direktivom 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća, BIM je jasno naznačen kao smjer kojem treba težiti, a Hrvatska će s vremenom regulirati svoju zakonsku osnovu i u tom pogledu.

Potaknuti činjenicom da se u Hrvatskoj BIM tehnologija koristi sporadično te je ograničena uglavnom na korištenje u projektnim uredima uz čest izostanak interdisciplinarne suradnje u sklopu BIM procesa projektiranja, Hrvatska komora arhitekata u 2016. je godini pokrenula projekt s ciljem informiranja o BIM procesu i popularizacije korištenja BIM tehnologije u Hrvatskoj. U sklopu projekta, osim 1. međunarodne konferencije, organizirana je i serija stručnih predavanja i radionica s ciljem edukacije članova o teorijskoj i praktičnoj implementaciji BIM tehnologije, i promocije korištenja BIM-a kao osnovnog procesa izrade projekata. Iako su razvoj i implementacija BIM-a na konferenciji predstavljeni kao procesi ponajviše vezani za arhitekturu i građevinu, nedvojbeno je da bi i uloga geodeta u tome mogla biti vrlo značajna.

Dio koji naše kolege arhitekti i građevinari često zaboravljaju je da netko na početku mora prikupiti podatke za izradu 3D modela. Najraširenija i najefikasnija metoda za prikupljanje podataka za BIM definitivno je metoda laserskog skeniranja, koju je moguće uvelike primjenjivati u geodeziji. Međutim, treba uzeti u obzir da je velik broj geodeta u potpunosti nespreman prihvatiti tu metodu rada, što zbog visokih cijena, što zbog zasad još uvijek nedovoljne potražnje. Unatoč tome, geodezija mora iskoristiti ovakvu priliku i isprofilirati se kao struka koja će aktivno sudjelovati u razvoju BIM-a. Ukoliko se to ne dogodi, druge struke će uzeti naš dio kolača, a mi ćemo i dalje samo sužavati područje svoje djelatnosti dok nam ne ostane samo katastar.

Luka Zalović

21

21

NOVOSTI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Ruđer Bošković

EUROPSKI GEODET GODINE U 2011. se godini, u Hrvatskoj i u inozemstvu, na razne načine obilježavala 300. obljetnica rođenja Ruđera Josipa Boškovića: održavanjem predavanja, simpozija, izložbi, objavljivanjem prigodnih tekstova i knjiga. Hrvatski Sabor proglasio je 2011. godinu Godinom Ruđera Boškovića. Tada smo započeli rad na ovoj monografiji. Godine 2016. Ruđer Bošković proglašen je europskim geodetom godine, te u toj godini dovršavamo monografiju odajući tako počast našemu velikanu.

Ideja za ovu monografiju rodila se sredinom 2010. godine. Prvi je, radni naslov monografije bio Ruđer Bošković i geodezija. Međutim, ubrzo se uvidjelo da je teško izdvojiti geodeziju iz srodnih područja kao što su astronomija, geofizika, geometrija, statistika i dr. jer je Bošković bio svestrana osoba. Iz njegovih se djela lijepo vidi prožimanje raznih znanstvenih polja. Nije se bavio matematikom radi matematike ni astronomijom radi astronomije itd. Uvijek se radilo o nekom složenom problemu kao što je, primjerice, bio Zemljin oblik i njegovo polje sile teže.

Stoga je opseg monografije proširen na geoznanosti, premda ni one nisu zastupljene u cijelosti. Pokazuje se da, koliko god istraživali Boškovića i njegov rad, nikad nećemo doći do kraja. Drugim riječima, ni ovom monografijom nije iscrpljeno sve što bi se o toj temi moglo istražiti i objaviti.

Jedan je od osnovnih problema s kojim se današnji znanstvenici susreću pri istraživanju povijesti svoje struke nepoznavanje ili nedovoljno poznavanje stranih jezika. Bošković je znanstvene radove najviše pisao na latinskom i francuskom. Dakle, ako želimo Boškovića razumjeti i o njemu pisati, moramo ga najprije čitati. U protivnom se može dogoditi da prepričavamo ono što su drugi rekli, a to obično nije previše zanimljivo i često se svodi na igru pokvarenog telefona. Kako bi se to barem djelomično izbjeglo, odabrao sam izvjesna Boškovićeva djela i potrudio se pronaći prevoditelje.

Na početku ove monografije nalaze se prva dva Boškovićeva djela u kojima se bavio Zemljinim oblikom. To su De veterum argumentis pro telluris sphaericitate dissertatio (Rasprava o drevnim argumentima za zemljinu sferičnost) iz 1739. i Dissertatio de telluris figura (Rasprava o Zemljinu obliku) iz 1744, a prvi put objavljena također 1739. Donosimo ih u izvornom obliku – faksimilu i u prijevodu na hrvatski i engleski jezik. Nakon toga slijede poglavlja na hrvatskom i engleskom jeziku koja obuhvaćaju sljedeća područja geoznanosti: geodeziju, geologiju, geofiziku, geografiju, astronomiju, kartografiju, konstrukciju mjernih instrumenata te matematičku obradu i analizu mjerenja.

22 22

Premda je o Boškoviću puno pisano i dobar je dio sadržaja iz ove monografije čitateljima možda već poznat, treba naglasiti da je tijekom rada na monografiji došlo do nekih novih spoznaja i novih pitanja. Tako smo, primjerice, ‘ponovno otkrili’ Boškovićev prijedlog za osnivanje geodetske škole napisan prije 240 godina. Boškovićev prijedlog ostao je u rukopisu na talijanskom jeziku sve do 1931. godine kad ga je objavio V. Varićak u prijepisu na talijanski jezik. Budući da je taj tekst mogao razumjeti relativno mali broj osoba, ne začuđuje činjenica što se kasnije gotovo nigdje više ne citira.

Vrlo je jasna Boškovićeva poruka koja sigurno vrijedi i danas. A to je činjenica da je praktični dio posla kojim se bave geodeti iznimno važan i da samo praktične vježbe uz teorijska predavanja mogu dati dobrog geodetskog stručnjaka. Uočimo da se početci školovanja geodeta pojavljuju krajem 18. st. Ruđer Bošković nije imao formalno geodetsko obrazovanje jer ga u doba svoje mladosti nije ni mogao imati. Međutim, budući da je bio svestrano obrazovan znanstvenik i praktičar, nije mu bilo teško učiti od drugih i na temelju toga unaprjeđivati područja kojima se bavio.

Njegov je doprinos geodeziji izniman, ali još uvijek nedovoljno poznat široj javnosti, premda je pet godina svojega života posvetio geodetskim mjerenjima i njihovoj obradi te o tome objavio knjigu od više od 500 stranica.

Na kraju bih zaključio ove riječi urednika tvrdnjom da nam je Bošković ostavio vrijedno kapitalno djelo iz područja geoznanosti koje nam, bez obzira na to što je nastalo prije dva i pol stoljeća, otvara nove vidike i probleme koji čekaju rješenja.

Kao inicijator i urednik monografije, želim zahvaliti svima onima koji su pridonijeli njezinom ostvarenju. To su ponajprije autori, prevoditelji i recenzenti, a zatim institucije bez čije suradnje i pomoći ova knjiga ne bi mogla ugledati svijetlo dana: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Državna geodetska uprava, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, Hrvatsko geodetsko društvo, Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Državni arhiv u Dubrovniku, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Bibliothèque nationale de France, Biblioteca Casanatense, Ministero dei beni e delle attivita’ culturali e del turismo iz Rima i Istituto Geografico Militare iz Firenze. prof. dr. sc. Miljenko Lapaine

Novosti - Ruđer Bošković, Europski geodet godine | Ekscentar, br. 19, pp. 22-23

RUDER BOSKOVIC I GEOZNANOSTI RUDER BOSKOVIC AND THE GEOSCIENCES

PREDSTAVLJAMO List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

međunarodni simpozij o inženjerskoj geodeziji U Varaždinu je od 20. do 21. svibnja 2016. godine održan Međunarodni simpozij o inženjerskoj geodeziji – SIG 2016. Simpozij je održan na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a održava se već tradicionalno svake četiri godine. Cilj simpozija bio je prikazati najnovija domaća i svjetska znanstvena i stručna dostignuća u području inženjerske geodezije. Organizator je Hrvatsko geodetsko društvo (HGD) u suradnji s Geodetskim fakultetom (GF) Sveučilišta u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Međunarodne udruge geodeta (FIG), Komisija 6 – Inženjerska geodezija.

Ovogodišnjem Simpoziju o inženjerskoj geodeziji prethodili su Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, održan u svibnju 2007. godine u Belom Manastiru, te Međunarodni simpozij koji je održan u svibnju 2012. godine u Slavonskom Brodu.

Odbor za trajno stručno usavršavanje Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije uvrstio je ovogodišnji simpozij u jednogodišnji stručnog program usavršavanja za razdoblje od 1. 4. 2016. do 31. 3. 2017. godine te je prema Pravilniku o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju

24

24

stručne geodetske poslove sudionicima dodijelio 20/4 boda. Na simpozij se prijavilo oko 350 sudionika, najvećim dijelom ovlaštenih inženjera geodezije, ali i onih koji će to tek postati. Prisustvovao je i veći broj članova akademske zajednice, od kojih i 15-ak zainteresiranih studenata Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Na simpoziju su sudjelovali i kolege iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovačke, Njemačke, pa čak i iz Maroka te Tajlanda.

Sam je program simpozija bio podijeljen u dva dana: petak, 20. svibnja, koji su obilježili svečano otvaranje te pozvana predavanja, i subota, 21. svibnja, tijekom koje su se održavale sve sesije i prezentirani svi prijavljeni radovi.

Na svečanosti su otvaranja, pred prepunom predavaonom Geotehničkog fakulteta, sve prisutne pozdravili dekan Geotehničkog fakulteta izv. prof. dr. sc. Josip Mesec, gradonačelnik Grada Varaždina Goran Habuš, dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Medak, predsjednik organizacijskog odbora doc. dr. sc. Milan Rezo, predsjednik znanstvenog odbora doc. dr. sc. Rinaldo Paar te ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević.

U sklopu svečanosti otvaranja predsjednik organizacijskog odbora, a ujedno i predsjednik Hrvatskog geodetskog društva, doc. dr. sc. Milan Rezo te predsjednik znanstvenog odbora doc. dr. sc. Rinaldo Paar uručili su profesoru emeritusu Zdravku Kapoviću Nagradu za životno djelo HGD-a kao najveće priznanje istaknutom pojedincu za njegov sveukupni stvaralački rad, koji je od osobitog značenja za promicanje HGD-a, odnosno za izuzetno ostvarenje koje predstavlja značajan doprinos HGD-u i geodetskoj struci uopće.

Profesor Kapović rođen je 1. travnja 1948. godine u Opuzenu gdje je

PREDSTAVLJAMO TEMA BROJA Predstavljamo - Međunarodni simpozij o inženjerskoj geodeziji | Ekscentar, br. 19, pp. 24-27

pohađao osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Pločama, a Geodetski je fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio 1974. godine. Tri je godine radio u Gradskom zavodu za katastar grada Zagreba te se 1977. godine zaposlio kao asistent na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 1984. godine, a doktorirao 1993. iz znanstvene discipline Inženjerska geodezija. Za profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu izabran je 2014. godine.

Bio je zaposlenik Instituta IGH 18 mjeseci. Objavio je 100-tinjak znanstvenih i stručnih radova u inozemnim i domaćim časopisima, odnosno u zbornicima s međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Sudjelovao je na izradi više od 900 znanstveno-stručnih ekspertiza povezanih s ispitivanjima različitih građevinskih objekata, prvenstveno mostova, vijadukata i nadvožnjaka.

Obavljao je sljedeće funkcije: • • • • • • •

Dekan Geodetskog fakulteta – dva mandata (2003 – 2007.)

Predsjednik vijeća Tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu 2008 – 2012.

Predsjednik Savjeta Fakulteta 1988 – 1990. Član Poslovodnog odbora 1990 – 1991.

Predsjednik Hrvatskoga geodetskog društva – dva mandata (1996 – 2004).

Tajnik Hrvatskoga geodetskog društva 1983 – 1985.

Pročelnik Zavoda za inženjersku geodeziju 1995 – 2001. i Katedre za inženjersku geodeziju do 2013.

Danas je predsjednik Udruge bivših studenata i prijatelja Geodetskog fakulteta (AMCA).

U sklopu znanstveno-stručnog djela simpozija, pozvana su predavanja održali prof. dr. sc. Thomas Wunderlich s TU Münchena, dr. sc. Ján Erdélyi sa STUBratislave, prof. emeritus Zdravko Kapović s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Boštjan Kovačič s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mariboru te prof. dr. sc. Branko Milovanović s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu.

Teme pozvanih predavanja bile su: 1.

Prof. dr. sc. Thomas Wunderlich: “Getting to the point: the engineering geodesist’s role in an interdisciplinary team of experts”

2.

Dr. sc. Ján Erdélyi: “New trends in engineering geodesy – Bridge Monitoring Using TLS, Accelerometers and Ground Based-Radar Interferometry”

3.

Prof. emeritus Zdravko. Kapović: “The history of engineering geodesy in Croatia”

4.

Doc. dr. sc. Boštjan Kovačič: “Monitoring of displacements and deformations of geologically hazardous areas”

5.

Doc. dr. sc. Branko Milovanović: “Designing the control networks for hydro technical objects for the purpose of geodetic monitoring”.

Da je simpozij uspješno organiziran pokazuje i činjenica da je na njega prijavljen veliki broj zanimljivih te iznimno kvalitetnih radova.

Prijavljeno je 39 radova čije su prezentacije raspodijeljene u 6 sesija.

Znanstveni i stručni radovi pristigli su s mnogih sveučilišta iz Hrvatske i Europe te raznih tvrtki i agencija.

25

25

PREDSTAVLJAMO List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Svaka je sesija simpozija imala svoju temu u kojoj su bili podijeljeni i prezentirani svi radovi. Kao aktivni sudionici simpozija sudjelovali su i profesori i asistenti s našeg fakulteta. Neki su sudjelovali kao voditelji i zamjenici voditelja sesija, a neki su predstavljali radove koje su napravili s drugim kolegama. Radovi su bili podijeljeni u 6 sesija: •

1. sesija - Praćenje i određivanje pomaka i deformacija, analiza i interpretacija

•

2. sesija - Geodetske mreže, kontrola kvalitete podataka, ispitivanje i umjeravanje

•

3. sesija - Inženjerska geodezija u graditeljstvu, industriji i istraživanjima

•

4. sesija - Inženjerstvo okoliša

•

5. sesija - GNSS i navigacija u zatvorenim prostorima

•

6. sesija - Nove tehnologije u inženjerskoj geodeziji i multi-senzorski sustavi.

Prva i druga, te treća i četvrta sesija održane su paralelno u dvije dvorane. Između sesija bile su kratke pauze u kojima su sudionici mogli prokomentirati predstavljene radove. U svakoj sesiji prezentirana su 2 – 3 rada djelatnika Geodetskog fakulteta iz Zagreba. U nekim su radovima kao koautori sudjelovali i studenti Geodetskog fakulteta iz Zagreba.

Radi se o studentima diplomskog studija: Andrei Lukić i Jeleni Gabeli, studenticama 2. godine diplomskog studija geodezije, te Lovri Šlabeku, studentu 2. godine diplomskog studija geoinformatike. Lovro je i predstavio rad za što je dobio velike pohvale i još veći pljesak. Treba istaknuti šestu sesiju u kojoj su predstavljene nove, vrlo zanimljive tehnologije koje su odnedavno primjenjivane i u inženjerskoj geodeziji.

Svi su radovi dostupni u objavljenom zborniku radova, kao i u digitalnom obliku na službenim stranicama simpozija: www.geof.unizg.hr/sig2016. Nadalje, svi su radovi objavljeni na engleskom jeziku u službenom zborniku radova i na internetskim stranicama simpozija, a posebno treba istaknuti da je i većina radova izlagana na engleskom jeziku. Za vrijeme održavanja simpozija organizator je osigurao simultani prijevod kako bi svi sudionici mogli nesmetano pratiti sva izlaganja.

U sklopu je simpozija obilježena i 250. obljetnica izmjere luka meridijana od Brna preko Beča do Varaždina. Prof. dr. sc. Miljenko Lapaine održao je vrlo zanimljivo predavanje u kojem je predstavio život i djelo Ruđera Josipa Boškovića, europskog geodeta 2016. godine. Malo je poznato da je upravo Ruđer Bošković dao preporuku za provedbu mjerenja luka meridijana kojeg je, na zahtjev Marije Terezije, proveo Joseph Liesganig. Izmjera luka meridijana provedena prije 250 godina vrlo je važna za Hrvatsku jer je tom prigodom postavljena i izmjerena prva trigonometrijska točka u Hrvatskoj uopće.

Profesor Lapaine ovim je povodom sam obišao tu trigonometrijsku točku, kao i ostale sačuvane trigonometrijske točke u lancu trokuta kojima je Bečki luk meridijana izmjeren, te je podijelio slike i dojmove s toga putovanja. Kako bi predavanje i sama 250. obljetnica bili još zanimljiviji, profesor je postavio i nagradno pitanje, a nagrada za najbrži točan odgovor bila je knjiga “Ruđer Bošković i geoznanosti”, čiji je urednik upravo profesor Lapaine.

26

26

PREDSTAVLJAMO TEMA BROJA Predstavljamo - Međunarodni simpozij o inženjerskoj geodeziji | Ekscentar, br. 19, pp. 24-27

Nakon prezentacija zanimljivih i poučnih radova u sesijama te pozvanih predavanja koja su održana u petak dodijeljena je i nagrada za najbolji rad u kategoriji mladih znanstvenika do 35 godina starosti. Za najbolji je rad odabran onaj Andreasa Wagnera uz koautore Wolfganga Wiedemanna, Petera Wasmeiera i prof. dr. sc. Thomasa Wunderlicha.

Tema rada je “Koncept monitoringa korištenjem mjernih stanica s ugrađenim CMOS senzorima”.

Samim je time počelo i zatvaranje simpozija. Simpozij su zaključili prof. dr. sc. Thomas Wunderlich, doc. dr. sc. Rinaldo Paar i doc. dr. sc.

Milan Rezo koji su se kratkim osvrtom na cijeli vikend zahvalili svima koji su na njemu sudjelovali i omogućili da bude vrlo uspješan. Istaknuli su i pohvalili sve studente koji su prisustvovali simpoziju, a posebno one koji su sudjelovali njegovoj organizaciji. Profesor Wunderlich je istaknuo zavidnu visoku razinu radova, kao i izlaganja istih, te pohvalio mlade kolege od kojih su neki po prvi puta predstavljali radove. Simpozij je, osim svog znanstvenog dijela u kojem su prezentirani radovi, imao i društveni dio. Sudionici su se okupili na svečanoj večeri gdje je u opuštenoj atmosferi organizirano druženje čija je svrha bila razmjena dojmova sa simpozija.

I za kraj, valja istaknuti kako je organizator najavio i četvrti Simpozij o inženjerskoj geodeziji, koji bi se trebao održati u svibnju 2020. godine u Dubrovniku.

Antonio Tupek i Bruno Marđetko

Vrijedni studenti koji su pomogli u organizaciji simpozija (s lijeva na desno: Ines Pavičić, Dario Panić, Ivana Bevanda i Antonio Tupek)

Vidimo se 2020. u Dubrovniku!

27

27

PROFIL DIONIKA PONOVO U AKCIJI OKVIR Piše: Branka Mraović Promicanje održivog razvoja i prostornog načina razmišljanja znanstvenim i stručnim skupovima o profilu dionika u organizaciji Geodetskog fakulteta i Katedre za organizacijsku teoriju i menadžment Održivi je razvoj prilika za geoprostornu zajednicu da se nametne kao važan dionik u rješavanju globalnih problema i aktivno pridonese suzbijanju siromaštva u svijetu kao glavnog cilja programa UN-a do 2030. g.

Da bi to bilo moguće, moramo naučiti prostorno misliti.

Ovi akademski vođeni skupovi ostat će, po mišljenju sudionika, zapamćeni po iznimnoj kvaliteti debata i polemika u sesijama, otvorenosti dijaloga i izvrsnim individualnim doprinosima čime je dan malen, ali važan prilog kritičkome mišljenju u najboljim manirima europske tradicije ne samo na zagrebačkome sveučilištu nego i šire, te je naglašena važnost tehničke inteligencije kao ključnog dionika društvenog napretka. Održivi je razvoj šansa za geoprostornu zajednicu da se nametne kao važan dionik u rješavanju globalnih problema i aktivno pridonese suzbijanju siromaštva u svijetu kao glavnog cilja programa UN-a do 2030. g. Da bi to bilo moguće, moramo naučiti prostorno misliti.

PREDSTAVLJAMO TEMA BROJA Predstavljamo - Profil dionika ponovo u akciji | Ekscentar, br. 19, pp. 28-33

Uvod: Čemu interdisciplinarna debata?

Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavljaju se razgovori o profilu dionika u geodeziji i geoinformatici čiji je cilj povezati gospodarstvenike i akademsku zajednicu te pridonijeti otvaranju struke prema drugim strukama. Njegovanjem dijaloga između Fakulteta i njegove šire mreže dionika osigurava se povratna informacija važna za proces izvođenja nastave i njegovo povezivanje s poslovnim sektorom i institucijama u geodeziji i geoinformatici, a to je ideja koja se posebno promiče znanstveno-nastavnim projektom „Profil dionika“. Ovaj je projekt započeo 2013. g. i zamišljen je kao edukativna mreža o geodetskom sektoru i geoprostornoj domeni koja povezuje stručna i znanstvena istraživanja iz područja tehničkih i društvenih znanosti i otvorena je prema studentima, znanstvenicima i gospodarstvenicima u zemlji i inozemstvu.

Njegov je cilj razmjena istraživačkog rada i organiziranje stručnih i znanstvenih skupova te pružanje pomoći studentima u njihovom karijernom usmjeravanju. Autorica i voditeljica projekta „Profil dionika“ je prof. dr. sc. Branka Mraović, a nosilac je ove aktivnosti Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment u suradnji s drugim katedrama Fakulteta, Upravom Fakulteta i geodetskim institucijama i tvrtkama. Konferencija o kojoj izvještavamo je peti skup u kontinuitetu o profilu dionika u geodeziji i geoinformatici koji je proizašao iz ovog znanstveno-nastavnog projekta.

Ohrabreni uspjehom dosadašnjih aktivnosti, za koje se pokazalo da postoji vrlo velik interes prakse, ali i šire javnosti, organizatori su se odlučili za nove korake. Treći znanstveno-stručni skup održan je 2. listopada 2015. g. na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, a Druga međunarodna znanstvena interdisciplinarna konferencija trajala je od 26. do 27. studenog 2015. g. Geoprostorna je zajednica u službi održivog razvoja bila krovna tema koja je prirodno izbila u prvi plan na oba skupa s obzirom na činjenicu da je 2015. godina u kojoj su doneseni ključni dokumenti UN-a o održivom razvoju, kao i dokumenti kojima se neposredno trasiraju budući trendovi razvoja geoprostorne industrije. Činjenica da se geoprostorna industrija stalno širi konvergencijom sa svim drugim sektorima gospodarstva za profesiju predstavlja veliku priliku, ali nosi i brojne izazove. Očekuje se da u idućih pet do deset godina većina značajnih promjena u geoprostornoj industriji neće doći jednom pojedinačnom tehnologijom, nego povezivanjem mnogostrukih tehnologija i politika, a to znači da će i dalje rasti potrebe za interdisciplinarnim pristupom.

U svakom slučaju, ove promjene iziskuju debatu, sučeljavanja pozicija i razmjene mišljenja.

Znanstveno-stručni skup „Profil dionika u geodeziji 3: TEHNOLOŠKI RAZVITAK I PROFESIJE U GEODEZIJI I GEOINFORMATICI“ Dana 2. listopada 2015. na Geodetskom je fakultetu u organizaciji Katedre za organizacijsku teoriju i menadžment održan treći stručno-znanstveni skup „Profil dionika u geodeziji 3: Tehnološki razvitak i profesije u geodeziji i geoinformatici“ u suradnji s Centrom za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera geodezije i HUP-ovom Udrugom geodetsko-geoinformatičke struke. Autorica koncepta i programa skupa bila je prof. dr. sc. Branka Mraović. Kao i prethodnih godina, skup kojem su prisustvovali brojni uglednici: znanstvenici, stručnjaci, praktičari, vježbenici i studenti iz geodetske struke i s njom povezanih profesija, bio je iznimno dobro posjećen – ukupno 85 sudionika, predavača i polaznika iz 11 hrvatskih gradova: Bjelovara, Cresa, Čakovca, Karlovca, Darde, Omiša, Petrinje, Splita, Varaždina, Virovitice i Zagreba. Hrvatska geodetska scena tog se dana preselila na Geodetski fakultet u Zagrebu, što je bila prava radost za profesiju, dokaz njezino munjevitog razvoja i prodora u sve sfere ljudske djelatnosti.

Program znanstveno-stručnog skupa u cijelosti je realiziran u ozračju optimizma i dobrog raspoloženja. Zahvaljujući sjajnom odazivu naših gostiju predavača, duhovno znatiželjnim, dobronamjernim i inteligentnim polaznicima i nadahnutim i šarmantnim moderatorima sesija: prof. dr. sc. Željku Bačiću, doc. dr. sc. Draženu Tutiću, dipl. ing. geod.

Robertu Paju i doc. dr. sc. Rinaldu Paaru, debate su trajale je od 9:00 ujutro do 21:00 uvečer, uz pauzu za ručak i odmore za kavu i voće. Ukupno je održano 7 sesija.

Skup je bio nastavak debate započete na radionici „Profil dionika u geodeziji: Kako povezati gospodarstvenike i akademsku zajednicu?“ koja je održana 27. rujna 2013. na Geodetskom fakultetu u Zagrebu u okviru Dana fakulteta i debate na znanstveno-stručnom skupu „Profil dionika u geodeziji 2: Poslovne prakse u geodeziji“ koji je održan 29. rujna 2014. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u okviru Dana otvorenih vrata fakulteta: www.dionici.geof.unizg.hr/profil/ Cilj stručno-znanstvenog skupa iz 2015. bila je analiza trenutačnog stanja profesije, sagledavanje budućih trendova i pomoć mladima u njihovom karijernom usmjeravanju. Govornici i sudionici na skupu bili su ugledni znanstvenici, uspješni gospodarstvenici i stručnjaci iz područja geodezije i geoinformatike i srodnih disciplina, ali i iz drugih sektora gospodarstva koji trebaju geoprostorne informacije.

Skup je otvorio dekan Geodetskog fakulteta prof. dr. sc. Damir Medak koji je dan ranije stupio na dužnost. Visoke je goste nakon toga pozdravila i polaznicima predstavila predsjednica Organizacijskog odbora prof. dr. sc. Branka Mraović, koja je bila voditeljica skupa. U ime HUP-a geodetsko-geoinformacijske struke sudionike je pozdravio Damir Pahić, a čast je predstavljanja Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije ove godine pripala Robertu Paju, prekaljenom borcu za povezivanje biznis sektora s akademskom zajednicom.

Specijalni gost stručno-znanstvenog skupa bio je prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu koji je održao iznimno zapaženo uvodno predavanje pod nazivom „Poticanje akademskog poduzetništva: Što ono znači za praksu i akademsku zajednicu?“. U nadahnutom izlaganju profesor Šimpraga ponudio je u primjerima iz svoje bogate životne i radne karijere čitav dijapazon ideja kako znanstvenik može svoje znanje i vještine pretvoriti u unosan posao, što je oduševilo nazočne.

OKVIR: TEHNO- OPTIMISTI I TEHNO-PESIMISTI Profesorica Mraović, šef Katedre za organizacijsku teoriju i menadžment, u uvodnom je izlaganju pod nazivom „Utjecaj globalnih transformacija na inženjerske profesije: Tehno-optimisti i tehno-pesimisti“ naglasila da digitalno doba mijenja naš život, običaje, način razmišljanja i ophođenja s ljudima. Tehnološki razvitak iznjedrio je u „Velikom društvu“ („Big Society“) nove i još uvijek prilično maglovite paradigme kojima se ove promjene promišljaju, analiziraju i semantički definiraju.

U trećem su tisućljeću u prvi plan izbili novi pojmovi koje nije poznavalo tradicionalno mišljenje, kao što su digitalna demokracija, e-Vlada, e-građanin, cyber-kriminal, cyber-kultura, web 2.0, web 3.0 ili „semantički web“, web 4.0, internet stvari (the Internet of Things). Kao posljedica ovog tehnološkog napretka i njegovih budućih implikacija pojavile su se dvije škole mišljenja: tehno-optimisti i tehno-pesimisti. Tehno-optimisti imaju ogromno povjerenje u ideju društva u kojem će računalima kontrolirani roboti imati um koji će nadmašivati ljudske sposobnosti i biti u stanju rješavati sve probleme čovječanstva. S duge strane,

29

29

PREDSTAVLJAMO List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

tehno-pesimisti skreću pozornost na negativne implikacije ovih procesa kao što su gubitak privatnosti, pomanjkanje individualne autonomije i negativni socijalni i psihološki učinci na ljudske odnose.

U središtu je interesa ovog skupa bilo pitanje na koji način tehnološki razvitak mijenja profesiju inženjera geodezije i geoinformatike. Tehnološki razvitak zahtijeva prilagodbe tvrtki stalno promjenjivoj poslovnoj okolini, ali i omogućuje korištenje i povezivanje prostornih i neprostornih podataka. Na taj način geodetski sektor povezuje različite sektore gospodarstva s lokalnom samoupravom i povećava konkurentnost hrvatskog gospodarstva. U konačnici, ova svestranost, interdisciplinarnost i diverzifikacija poslova unutar geodetskog sektora, ali i okretanje prema srodnim djelatnostima, za tvrtke znači veću konkurentnost i veću dobit.

U mrežnom društvu nitko nije usamljen otok, pa smo zato i ovu debatu vodili interdisciplinarno, odnosno zanimalo nas je što možemo naučiti i od drugih profesija. Središnja tema stručno-znanstvenog skupa bila je doprinos profesija u geodeziji i geoinformatici gospodarskom razvoju Republike Hrvatske i održivom razvoju.

Iako su radovi na dosad održanim znanstvenim i stručnim skupovima o profilu dionika u geodetskom sektoru uvijek bili na visokoj razini, Profil 3 ostat će u srcima sudionika kao poseban doživljaj osjećaja ponosa zbog uspona profesije – tema je očito bila dobro odabrana, jednako kao i trenutak u kojem se o njoj razgovaralo. Ohrabruje da su se naši veoma zaposleni gospodarstvenici vrlo rado odazvali na poziv da govore za studente i vježbenike. Njihova izlaganja pokazala su da hrvatski geodetski sektor ima, što se znanja tiče, direktore na svjetskoj razini te da je sposoban odolijevati svjetskim izazovima. Darko Car, direktor tvrtke CadCom d.o.o, koji je posebno za ovaj skup donio svoj kreativni rad – bespilotnu letjelicu, govorio je o utjecaju Pravilnika o bespilotnim letjelicama na privatni sektor. Robert Paj iz Zavoda za fotogrametriju d.o.o. proveo je analizu rasprave o bespilotnim letjelicama, što je izazvalo žestoku debatu. Naši su govornici očito bili inspirativni jer je skup potaknuo i neke druge profesore Geodetskog fakulteta da nakon njega također organiziraju radionice o ovom važnom „čudu tehnike“ unutar geodetskog sektora.

Posebno je zapažen bio nastup Branka Ćurića, direktora tvrtke Metra d.o.o. iz Bjelovara, koji je svoje izlaganje usredotočio na promjenu sadržaja rada unutar profesije pod utjecajem tehnološkog razvoja. Predavanje Damira Pahića, direktora Zavoda za fotogrametriju d.o.o, bilo je edukativno i informativno kao i uvijek. Govorio je o poslovnim strategijama za nove tehnologije te je svojom neiscrpnom energijom u značajnoj mjeri pridonio kvaliteti cjelokupne debate na skupu. Još je jedna ekipa geodetskih rukovodilaca impresionirala sudionike: Verica Zalović iz Geocentra d.o.o. Čakovec, Milenko Kundid iz Geodata Projekt d.o.o. i Zlatan Novak iz Vektra d.o.o. Varaždin podijelili su s polaznicima svoja ogromna znanja o tehnološkim iskoracima i inovativnom ponašanju u geodetskom sektoru. No, unatoč tehnološkome boomu koji je sve ostavio bez daha, sudionici su uz osmijeh, emocije i veliko odobravanje pozdravili izlaganje Dijane Dudok, voditeljice Samostalne službe za pravne poslove i vođenje ljudskih potencijala iz DGU-a, i njenu poruku „Ljudi su najveće bogatstvo tvrtke“. Njezini kolege iz DGU-a: Tomislav Ciceli, voditelj Službe za nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka, i Sanja Zekušić, savjetnik specijalist u Uredu ravnatelja, i ovom su prigodom potvrdili svoje povjerenje u tehnološki razvoj kao priliku za poslovne iskorake. Iako vjerni partner konferencija Profila dionika, FINA je prvi put na stručno-znanstvenom skupu nastupila na Profilu 3 – vrijedne informacije o historijatu Agencije dale su Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Fine, i Branka Viduka, viša savjetnica.

30

30

Zapaženo izlaganje imao je studentski tim u sastavu Franke Grubišić i Petra Delača koji su predstavili Hrvatsko kartografsko društvo uz budno oko svog dionika komentatora prof. dr. sc. Miljenka Lapainea. Tradicionalno prijateljstvo s Fakultetom potvrdio je nastup ekipe iz Geodetske tehničke škole Zagreb – Zlatan Soldo i Ratko Medan predvođeni ravnateljicom Škole Biserkom Maurer. Boje Geodetskog fakulteta uspješno su branili prof. dr. sc. Damir Medak s vrlo informativnim izlaganjem o bazama podataka u poslovnom sektoru, doc. dr. sc. Vesna Poslončec Petrić s vrijednim izlaganjem o zaštiti intelektualnog vlasništva, doc. dr. sc. Andrija Krtalić koji je unatoč poodmaklom terminu svog izlaganja o vremenskoj domeni prostornih podataka zadržao humor i dobre vibracije, i doc. dr. sc. Rinaldo Paar s važnim prilogom o tome kako prepoznati tehnološki razvitak kao priliku za profesionalni razvitak i karijeru.

Održani stručno-znanstveni skup pokazao je da su geodezija i geoinformatika područja u usponu i naglom razvoju, što znači da je riječ o prosperitetnim profesijama. Trendovi razvoja u geodetskom sektoru doista su globalni trendovi, a prijenos znanja iz vodećih centara izvrsnosti u geoprostornoj domeni izvrsno je organiziran, uspješan i munjevit.

Kako se nositi sa šokom budućnosti? Nedvojbeno je da je riječ o procesima koji od inženjera/ki zahtijevaju stalno učenje, prihvaćanje promjena i spremnost na prilagođavanje.

Budući trendovi razvoja u geoprostornoj domeni odnose se na transparentnost i diobu podataka. Zadnjih smo godina suočeni s velikim brojem fundamentalnih promjena koje utječu na profesiju.

Nove tehnologije i nove poslovne mogućnosti omogućile su inženjerima geodezije da prošire svoja znanja, vještine i kompetencije, što povećava mogućnosti njihove zapošljivosti i otvara prilike za bolje zarade.

Temeljem europskog zakonodavnog i regulatornog okvira pokrenuto je više inicijativa kojima se provodi implementacija nove filozofije prostora i novog koncepta geoprostorne domene. Očito je da je popularna krilatica iz prvih godina trećeg tisućljeća „Misli globalno, djeluj lokalno“ u cijelosti realizirana. Zaista je uzbudljivo biti inženjer/ka geodezije i geoinformatike u 21. stoljeću!

DRUGA MEĐUNARODNA INTERDISCIPLINARNA ZNANSTVENA KONFERENCIJA: „Zapadni Balkan susreće Europsku uniju: Zbivanja u geoprostornoj domeni i održivi razvoj“ UN o održivom razvoju 2015. je bila godina u kojoj su, napokon, nakon desetljeća i pol žestokih debata doneseni ključni dokumenti UN-a koji sadrže usuglašene stavovove o održivom razvoju mnogobrojnih dionika ove globalne organizacije, kao i dokumenti kojima se regulira pozicija geoprostorne zajednice u tim procesima. Implementacija informacijskih infrastruktura u geoprostornu domenu pretpostavlja suradnju, međusobno razumijevanje i koordinaciju dionika na regionalnoj i globalnoj razini pod okriljem nadnacionalnih agencija među kojima UN zauzima ključnu poziciju. U UN-ovom Programu održivog razvoja do 2030. g, koji je usvojen u rujnu 2015. na Generalnoj skupštini UN-a, naglašava se želja da se ostvari održivi razvoj u sve tri dimenzije – ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj, na uravnotežen i integriran način. Program predstavlja kontinuitet politike koja je zacrtana u UN-ovim Ciljevima milenijskog razvoja (the UN Millenium Development Goals – MDGs).

U obliku 17 ciljeva i 169 podciljeva koji se definiraju kao „sveobuhvatni, dalekosežni i usmjereni na ljude“ postavljen je niz univerzalnih trendova koji će transformirati svijet. Ovim se dokumentom žele mobilizirati

PREDSTAVLJAMO TEMA BROJA Predstavljamo - Profil dionika ponovo u akciji | Ekscentar, br. 19, pp. 28-33

sve zemlje i dionici da surađuju u realizaciji temeljnih zadataka i svrha održivog razvoja, od kojih posebno izdvajamo: • • •

Iskorijenjivanje siromaštva u svim oblicima i dimenzijama (Preambula) Smanjivanje nejednakosti unutar i između država (Cilj 10) Promicanje miroljubivih i inkluzivnih društava za održivi razvoj (Cilj 16).

Da bi se osigurala njegova implementacija tijekom višegodišnjeg procesa, program zahtijeva obnovljena globalna partnerstva u koja su uključene vlade, civilni sektor, privatni sektor, sustav Ujedinjenih naroda i drugi dionici, pri čemu je potrebna mobilizacija svih raspoloživih resursa. UN-ov Odbor eksperata za globalni geopostorni informacijski menadžment (UN GGIM) u dokumentu pod nazivom „Future trends in geospatial information management: the five to ten year vision“ koji je usvojen u prosincu 2015. g. prepoznaje prostor kao ključni resurs trećeg tisućljeća. UN-ov Odbor eksperata prepoznaje Program za održivi razvoj do 2030. g. kao „idealnu priliku za globalnu geoprostornu zajednicu“ (Norris et al, 2015 : 6). da osigura višu razinu kvalitete geoprostornih informacija, njihove pravovremenosti i interoperabilnosti različitih izvora podataka. Posljedično, Odbor eksperata postavlja maksimalno povećanje vrijednosti geoprostornih informacija kao svoj najvažniji cilj.

Da bi ga se moglo implementirati, od vlada se zahtijevaju konzistentne i dosljedne politike geoprostornih informacija. To doista nisu lagani niti jednostavni zadatci s obzirom na to da zapreke pri njihovom rješavanju nisu male.

International Interdisciplinary Scientific Conference „Global Environment, Stakeholders’ Profile and Corporate Governance in Geodesy“) koja je održana 3. i 4. listopada 2014. g. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Fakulteta, a nositelj je aktivnosti bila Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment. Prema mišljenju sudionika, konferencija 2014. g. bila je veoma uspješna po razini izvedbe, profesionalnosti pristupa i tolerantnosti debate. Pokazalo se da postoji potreba za kontinuiranim dijalogom o važnim pitanjima današnjice koja predstavljaju izazov za modernu geodetsku djelatnost i globalnu geoprostornu domenu, te je više sudionika izrazilo želju za nastavkom ove međunarodne debate u Zagrebu u 2015. g. i njezino usredotočavanje na evaluaciju procesa prilagođavanja geoprostorne domene u regiji Zapadnog Balkana zahtjevima Europske unije i na implikacije ovih promjena na inženjerske profesije.

“2015. je bila godina u kojoj su doneseni bitni dokumenti UN-a o održivom razvoju i regulaciji pozicije geoprostorne zajednice u tim procesima.”

Ovako intenzivne aktivnosti i napretci u sferi globalne regulative stvorili su stimulativno okruženje za debate u okviru projekta Profil dionika.

Druga međunarodna interdisciplinarna znanstvena konferencija „Zapadni Balkan susreće Europsku uniju: Zbivanja u geoprostornoj domeni i održivi razvoj“ (2nd International Interdisciplinary Scientific Conference on Stakeholders’ Profile in the Geodetic Sector: „The Western Balkans Meets the EU: Ongoings inside Geospatial Domain and Sustainable Development“) održana je 26. i 27. studenog 2015. g. na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Organizatori su prepoznali važnost globalnih inicijativa i ostali pomalo razočarani vrlo hladnim odnosom međunarodne zajednice prema ovoj konferenciji i, posljedično, skromnim odazivom.

No, koga nema bez njega se može/mora i Profil dionika ide dalje.

Organizator je međunarodne konferencije bio Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske akademije tehničkih znanosti (HATZ). Generalni je pokrovitelj i zlatni sponzor konferencije bio Grad Zagreb – Gradski ured za strategijsko planiranje, srebrni je sponzor konferencije bila Financijska agencija (FINA), a donator konferencije kompanija Ericsson Nikola Tesla d.d. Konferencija je organizirana u suradnji s Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera geodezije i HUP-om geodetsko-geoinformatičke struke. Nositelj je aktivnosti bila Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment Geodetskog fakulteta u Zagrebu, a autorica programa konferencije i voditeljica prof. dr. sc. Branka Mraović.

Konferencija je nastavak vrlo uspješno održane i dobro posjećene Prve međunarodne interdisciplinarne znanstvene konferencije „Globalna okolina, profil dionika i korporativno upravljanje u geodeziji“ (“1st

Tog prohladnog, ali sunčanog jutra, Geodetski fakultet u Zagrebu bio je domaćin plemstvu duha u punom smislu te riječi. Na malom se prostoru, u fakultetskoj vijećnici uz panoe sponzora i portrete zaslužnih ljudi iz Kačićeve 26, okupila impresivna ekipa važnih ljudi, priznatih u njihovim strukama, s jakim referencama, što znači da i ono što su izgovorili na konferenciji ima težinu.

Konferenciju je otvorio njezin predsjedatelj, dekan Geodetskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Medak kojem je pripala čast da poželi srdačnu dobrodošlicu svim uzvanicima i najavi izlaganje visokog pokrovitelja konferencije, rektora zagrebačkog sveučilišta prof. dr. sc. Damira Borasa koji je iznimno inspirativnim govorom naglasio buduće trendove razvoja znanstveno-istraživačkog rada pod okriljem zagrebačkog sveučilišta. Govore dobrodošlice održali su doc. dr. sc. Dražen Tutić, predsjednik Znanstvenog odbora konferencije, i prof. dr. sc. Branka Mraović, predsjednica Organizacijskog odbora konferencije. Ceremoniju otvaranja uveličala su tri ugledna govornika: prof. dr. sc. Vladimir Medved, podpredsjednik HATZ-a, gđa Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, i gđa Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Fine.

Radni dio konferencije započeo je s tri glavna uvodna predavanja koja su održala dvojica visokih gostiju – Peter Wasstrom iz Švedske i Tomaž Petek iz Slovenije, i autorica koncepta i programa konferencije Branka Mraović. Od uvodnih se izlaganja međunarodnih eksperata s razlogom mnogo očekivalo s obzirom na njihovo znanje, informiranost i etabliranost u institucijama globalne geoprostorne zajednice. I zaista, gosti su impresivnom lakoćom uspostavili srdačan kontakt s auditorijem dokazujući da moderna geodezija i geoinformatika ne poznaju granice te su zainteresirali nazočne obiljem živopisnih primjera iz svojih radnih okruženja. Njihov je entuzijazam zahvalna publika, u kojoj je sjedilo dosta studenata, popratila brojnim pitanjima i još većim aplauzom.

OKVIR: PREMA GLOBALNOJ DIGITALNOJ INTEGRACIJI Tomaž Petek, predstojnik Odjela za međunarodnu suradnju Geodetske uprave Republike Slovenije i član Izvršnog odbora UNGGIM-Europe, održao je inspirativno predavanje pod nazivom „Uloga geoprostornih informacija u ciljevima održivog razvoja – od lokalne do regionalne i globalne razine“. Oslanjajući se na ključne strateške dokumente UN-a u kojima su definirani budući trendovi razvoja geoprostorne industrije do 2030. g, Petek je temeljito i precizno objasnio zašto geografske informacije predstavljaju temeljno vrelo informacija koje omogućuje

31

31

PREDSTAVLJAMO List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

razumijevanje prirodnih i ljudskih sustava. Kao motto svog izlaganja Petek je odabrao UN-ovu krilaticu „Sve što se dešava, negdje se dešava“ i naglasio da su tehnologije geoprostornih informacija postale odlučujući alati koji osiguravaju tehničku potporu razvoju država i ekonomskom rastu, olakšavaju donošenje odluka i formuliranje politika. U današnje se doba vlade mogu oslanjati na sveobuhvatne i točne geoprostorne informacije što im omogućuje utvrđivanje strateških prioriteta, donošenje odluka te mjerenje i praćenje rezultata. Na taj su način pojačane sposobnosti vlada, međunarodnih organizacija i istraživača da analiziraju, oblikuju i prate implementacije UN-ovog Programa održivog razvoja i izvještavaju o njemu. Geoprostorne informacije svugdje su prisutne i može ih se primijeniti u svim aspektima državnog razvoja: planiranje, zdravstvena i socijalna skrb, krizni menadžment, upravljanje prirodnim resursima, poljoprivreda, obrazovanje, gospodarstvo i zaštita okoline. Temeljni trend razvoja globalnog geoprostornog informacijskog menadžmenta usmjeren je na objedinjavanje informacija o ljudima i mjestima koje potječu iz različitih izvora (satelitskih, demografskih, statističkih, geoprostornih i okoline) u jedinstvene nacionalne informacijske sustave za praćenje provođenja ciljeva održivog razvoja.

Peter Wasstrom, predstojnik Odjela za međunarodnu suradnju švedske Državne geodetske uprave Lantmateriet i direktor IMPULS SDI projekta za regiju Zapadnog Balkana, održao je zanimljivo, stimulativno i edukativno predavanje pod nazivom „Suradnja, koordinacija, transparentnost i dioba podataka – Iskustva iz IMPULS projekta i švedske Lantmateriet“.

OKVIR: IMA RAZLOGA ZA OPTIMIZAM U maniri iskusnog profesionalca Wasstrom je izložio švedsko viđenje „najbolje prakse“ u geoprostornoj industriji, što je za veoma zainteresirani auditorij bila jedinstvena prilika da uživo iz prve ruke dobije uvid u bogato iskustvo nordijskog INSPIRE projekta (Nordic Inspire cooperation – NOSIN). Zadaća je IMPULS projekta olakšati implementaciju INSPIRE direktive obrazovanjem osoblja iz geodetskih državnih uprava u regiji Zapadnog Balkana. Ova zahtjevna i ambiciozna zadaća za koju je EU izdvojio visoki budžet povjerena je švedskoj Lantmateriet. Wasstrom je optimističan glede rezultata ovog projekta i smatra da će on u značajnoj mjeri pridonijeti interoperabilnosti prostornih podataka i unaprijediti rad e-Vlada u svakoj zemlji. U prilog optimizmu govore i rezultati prvog regionalnog projekta INSPIRATION koji je prethodio IMPULS projektu.

OKVIR: BOGATI I SIROMAŠNI Branka Mraović, šef Katedre za organizacijsku teoriju i menadžment na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, u izlaganju pod nazivom „Zašto teorija dionika može biti korisna za odnose između država Zapadnog Balkana?“ naglasila je potrebu kontinuiranog praćenja rezultata implementacije programa EU-a u regiju praćenjem troškova i korisnosti koju ovi programi imaju za regiju. Evaluacijska istraživanja EU projekata koji se primjenjuju na regiju trebaju sadržavati formativnu i sumativnu evaluaciju koja je fokusirana na specifične potrebe i ciljeve lokalnih i regionalnih zajednica. Što više jedan projekt obuhvaća potrebe svih dionika u regiji, to će uspješnija biti njegova implementacija jer je dogovor osnovni preduvjet suradnje. Inovacije su pokretač napretka, ali one istovremeno i produbljuju provaliju između bogatih i siromašnih.

Tehnološki razvitak i korištenje inovativnih alata u geoprostornoj domeni iziskuju značajna financijska sredstva, što znači da se razvijene i bogatije zemlje koje imaju etablirane infrastrukture prostornih podataka

32

32

nalaze u povoljnijoj poziciji u odnosu na zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje. Za bogatije zemlje munjevit tehnološki razvoj u geoprostornoj domeni znači kvalitetnije i vrjednije geoinformacije i njihovu veću i bržu dostupnost i kvalitetniju uporabu. Za siromašne on znači nova zaduživanja u međunarodnim financijskim institucijama kako bi se osigurala potrebna sredstva za implementaciju ovih alata i tehnika i obrazovanje osoblja, te nerijetko vrludanja glede strategija razvoja geoprostornih domena na nacionalnim razinama.

Dobra je vijest da se u globaliziranom korporativnom svijetu mijenja i percepcija onoga što bi bio poželjan model korporativnog upravljanja.

U 20. je stoljeću dominantan model korporativnog upravljanja bio model koji se temeljio na dioničarima. U 21. stoljeću model korporativnog upravljanja sve više anticipira: 1. interese dionika i 2. održivi razvoj kao suštinsku komponentu poslovnih strategija i aktivnosti. Međutim, da bi ove promjene prioriteta doista mogle biti provedive, a održivi razvoj mogao zaživjeti u praksi, potrebno je vratiti povjerenje investitora i vjeru u institucije.

Primarna je namjera konferencije bila nastavak otvaranja struke ne samo prema srodnim inženjerskim profesijama nego prema svim strukama čija znanja mogu pridonijeti stvaranju platforme za poboljšanje kvalitete geoprostornih podataka u regiji, ali i šire. S obzirom na činjenicu da je teorija dionika, koja je zadnjih 15-ak godina svjetski meanstream trend, potekla iz strategijskog menadžmenta, veliko su zanimanje pobudila izvrsna izlaganja govornika iz Grada Zagreba (Gradskog ureda za strategijsko planiranje): Jadranke Veselić Bruvo, pročelnice Ureda, njezinog zamjenika Darka Šiška te savjetnica u Uredu, Ane Magdić i Sonje Sočivice. Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Financijske agencije (FINA-e), bila je, kao i uvijek, konkretna i visprena, a posebno ugodno osvježenje u programu bio je nastup Ivana Lupića iz kompanije Ericsson Nikola Tesla d.d. koji je pokazao ogromni entuzijazam za razvoj ICTs-a i fasciniranost cyber-kulturom i e-društvom.

Dekan fakulteta, prof. dr. sc. Damir Medak, dao je koristan doprinos konferencijskom diskursu svojim inspirativnim izlaganjem o budućnosti koncepta otvorenih geo-podataka u obrazovanju, državnim tijelima i korporativnom sektoru. Naši gospodarstvenici koje su na konferenciji svojim radovima predstavljali Damir Pahić, Robert Paj i Branko Ćurić, potvrdili su ponovo svoju visoku kompetentnost, stručnost i spremnost na dijalog sa znanstvenom zajednicom i studentima. Pokazalo se da su praktičari ujedno i izvrsni govornici koji su u zanimljivim izlaganjima predstavili rad svojih institucija kao važnih dionika u posttranzicijskom razdoblju gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. U njihovim prezentacijama predstavljen je također i koncept promicanja socijalne kohezije i gospodarskog rasta razvojem globalnih mreža gradova i sveučilišta – Smart Cities, razvojem globalnih baza prostornih, financijskih i neprostornih podataka i njihovog međusobnog povezivanja razvojem telekomunikacijske infrastrukture. Konferencija je bila prilika da se auditorij upozna s umreženošću Hrvatske uz vrijedne projekte EU-a kao što su SINERGI projekt i IMPULS projekt, ali i za usporedne analize skandinavskog modela upravljanja prostornim informacijama i njegove implementacije, posredstvom direktiva EU-a u regiji Zapadnog Balkana.

I ove je godine iz Makedonije stigao prestižan tim u sastavu: prof. dr. sc. Zlatko Srbinoski, doc. dr. sc. Zlatko Bogdanovski s Građevinskog fakulteta u Skopju i Boris Tundzev, dipl. inž, predsjednik Komore privatnih geodetskih tvrtki Makedonije. U radu pod nazivom „Sustavi upravljanja kvalitetom u geodeziji“ ugledni su gosti prikazali nove metode kontrole kvalitete geodetskih tvrtki u Makedoniji dajući time svoj obol podizanju razine kvalitete debate na konferenciji.

PREDSTAVLJAMO TEMA BROJA Predstavljamo - Profil dionika ponovo u akciji | Ekscentar, br. 19, pp. 28-33

Ovaj interdisciplinarni program konferencije koji je stavio na stol fakultetske vijećnice ozbiljne i teške teme u vrlo teškom trenutku suočavanja EU-a i regije s izbjegličkom krizom, graničnim sporovima i geopolitičkim zaoštravanjima, okupio je elitnu ekipu znanstvenika i praktičara i pobudio veliko zanimanje studenata i mladih inženjera u programu stručnog usavršavanja HKOIG koji su se pokazali vrlo zahvalnim i zainteresiranim auditorijem. Drago nam je što smo mogli pružiti priliku i nekim mladim autorima čije vrijeme tek dolazi, što i jest jedna od temeljnih zadaća projekta „Profil dionika u geodeziji i geoinformatici“ – pomoći mladima u karijernom razvoju i usmjeravnju. Tomaž Kliment iz Slovačke, Ivana Kalčiček iz Fine, Ida Pavlić iz Geodata Projekta d.o.o. i Dražen Odobašić s Geodatskog fakulteta u Zagrebu bili su dostojni predstavnici nove, mlade smart generacije.

Program konferencije u cijelosti je realiziran, a u realizaciji su sudjelovali, pored sudionika iz Hrvatske, znanstvenici i praktičari iz Makedonije, Slovenije, Švedske, Srbije, Slovačke i Republike Srpske. Ukupno je održano 6 sesija na kojima je izloženo 18 radova. Prosječno je trajanje sesije bilo dva školska sata. Voditelji sesija bili su iz znanstvene zajednice i biznis sektora. Prvi je dan jezik konferencije bio engleski, a drugi dan hrvatski. Studenti su osobito pozdravili održavanje konferencije na engleskom i priliku da čuju strane goste, pa su nam nakon konferencije u seminarima prepričavali što su tamo slušali uz napomenu da su „sve mogli dobro razumjeti jer idu i na napredni engleski“.

Prema mišljenju sudionika, ova je konferencija dala doprinos razvitku analitike geoprostorne domene i boljem razumijevanju njezinog djelovanja u kompleksnoj globalnoj okolini koju obilježava visok stupanj međuzavisnosti regija i njihove ranjivosti. Konferencija je također dala prilog promicanju ideje da je za poboljšanje investicijske klime u regiji važno njegovanje dobre suradnje između zemalja u regiji. Zemlje jugoistočne Europe više su ekonomski povezane s EU-om nego međusobno. Dobra poslovna suradnja u jugoistočnoj Europi imala bi pozitivne učinke na smanjivanje političkih rizika u ovoj regiji što bi pridonijelo povećanju atraktivnosti regije u očima investitora. U tim je naporima nezaobilazna uloga geodezije i geoinformatike zato što ona pruža servis prostornih podataka, što je temelj poslovnog, ali i svakog drugog odlučivanja. Konferencija je nastavila promicati ideju povezivanja akademske i poslovne zajednice, što je ključni faktor za uspješan razvoj i znanosti i gospodarstva.

Ova akademski vođena konferencija ostat će, po mišljenju sudionika, zapamćena po iznimnoj kvaliteti debata i polemika po sesijama, otvorenosti dijaloga i izvrsnim individualnim doprinosima, čime je dan malen, ali važan prilog kritičkome mišljenju u najboljim manirima europske tradicije ne samo na zagrebačkome sveučilištu nego i šire, i naglašena važnost tehničke inteligencije kao ključnog dionika društvenog razvoja.

Održivi je razvoj prilika za geoprostornu zajednicu da se nametne kao važan dionik u rješavanju globalnih problema i aktivno pridonese suzbijanju siromaštva u svijetu, što je glavni cilj programa UN-a do 2030. g.

Da bi to bilo moguće, moramo naučiti prostorno misliti.

DOSAD ODRŽANE KONFERENCIJE O PROFILU DIONIKA U GEODETSKOM SEKTORU Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment 27. rujna 2013. g.

Radionica „Profil dionika u geodeziji: Kako povezati poslovnu i akademsku zajednicu?, Dan fakulteta

29. rujan 2014. g.

Znanstveno-stručni skup „Profil dionika u geodeziji 2: Poslovne prakse u geodeziji“, Dan otvorenih vrata

3 – 5. listopad 2014. g.

First International Interdisciplinary Scientific Conference „Global Environment, Stakeholders’ Profile and Corporate Governance in Geodesy“

2. listopad 2015. g.

Znanstveno-stručni skup „Profil dionika u geodeziji 3: Tehnološki razvoj i profesije u geodeziji i geoinformatici“

26 – 27. studeni 2015. g.

Second International Interdisciplinary Scientific Conference „The Western Balkans Meets the EU: Ongoings inside Geospatial Domain and Sustainable Development“

Dođite! Priključite nam se!

Dajte svoj doprinos!

33

33

Žuznanosti ene

Intervju s Matejom Dumbović Na jubilarnom 10. uručenju stipendija Nacionalnog programa «Za žene u znanosti» koji organiziraju UNESCO i tvrtka L’Oreal Adria uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, jedna je od četiri dobitnice Mateja Dumbović s Geodetskog fakulteta. Programom «Za žene u znanosti» nagrađuju se mlade hrvatske znanstvenice do 35 godina starosti koje su u posljednjoj fazi pripreme disertacije iz područja prirodnih znanosti, medicine i zdravstva, biotehnoloških znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja. Inspirirani uspjehom mlade kolegice zamolili smo ju da porazgovara s nama, ona nam je podijelila svoja iskustva i dojmove, otkrila je li ženama u znanosti teško kao i Howardu Wolowitzu (The Big Bang Theory) jer je ‘samo’ magistar, te je svim ženama u znanosti poslala snažnu poruku.

PREDSTAVLJAMO TEMA BROJA Predstavljamo - Žene u znanosti | Ekscentar, br. 19, pp. 34-36

Za početak, možete li se u par rečenica predstaviti čitateljima Ekscentra?

Kako ste se odlučili prijaviti na natječaj za nacionalni program stipendiranja «Za žene u znanosti»?

Imam 32 godine i dolazim iz jedne sasvim tipične, radničke zagrebačke obitelji. Živim s dečkom u stanu koji ćemo otplaćivati vjerojatno do kraja života. Radim kao poslijedoktorand na opservatoriju «Hvar», bavim se fizikom Sunca i svemirskom prognostikom (solarne oluje). U slobodno vrijeme pjevam u zboru i radim svašta i ništa, ovisi kako mi dođe (evo, u zadnje vrijeme npr. gledam EURO2016). Rođena sam u Zagrebu gdje sam završila jezičnu gimnaziju (Lucijan Vranjanin) te i dan-danas živim u Zagrebu, a ne na Hvaru kako ljudi često zabunom misle zato što radim za opservatorij «Hvar» (uredi su nam na Geodetskom fakultetu, a u opservatorij na Hvaru idemo samo povremeno).

Znala sam za te stipendije još odavno, ali se nisam prije mogla prijaviti.

Kad sam vidjela da se otvorio natječaj i da ove godine zadovoljavam uvjete, odmah sam se odlučila prijaviti. Mislila sam si, pa ništa me ne košta prijaviti se, a ako dobijem, to je velika stvar – ogroman dodatak životopisu koji će mi sigurno puno pomoći u izgradnji karijere (prijave na druge stipendije, projekte i slično). Financijski aspekt me nije toliko motivirao, ali je naravno zgodan dodatak :)

Kako ste sa stranih jezika prešli na fiziku Sunca?

Za studij fizike sam se više odlučila iz hira i nekog mladenačkog bunta.

U to vrijeme zapravo i nisam imala neku viziju što bih sa sobom te sam razmišljala o filozofiji, što se nikako nije dopadalo mojim roditeljima koji su željeli nešto ‘konkretnije’ (tipično roditeljsko pitanje: «A gdje ćeš ti raditi jednog dana?»). Na kraju sam se odlučila za fiziku jer je ‘konkretna’, a činilo mi se da je na neki način slična filozofiji (uz puuuuno matematike :) ). Na kraju je, eto, ispalo da je to jedna od najgenijalnijih odluka koje sam donijela u životu.

Kako ste se odlučili djelovati u polju kojim se trenutno bavite i u kojem ste, na koncu, toliko uspješni?

Sasvim slučajno – polagala sam ispit kod Bojana Vršnaka koji mi je ponudio da radim diplomski rad kod njega. Meni se to činilo kao dobra ideja jer se većina mojih kolega s faksa odlučilo za nuklearnu fiziku ili područja vezana za CERN, pa sam mislila da ću se lakše probiti u fizici Sunca, makar sam bila totalni početnik (al sve se da naučiti :) ).

U to vrijeme Bojan je imao FP7 projekt SOTERIA pa mi je nakon diplome ponudio posao na tom projektu, a nakon njega je došao novi projekt, pa sam upisala poslijediplomski… I, evo me tu gdje jesam.

Možete li nam dočarati kako ste se osjećali kad ste saznali da ste dobili nagradu?

To je onaj osjećaj nevjerice, kao npr. kad položite neki super teški ispit ili diplomirate (ili doktorirate). Euforija dođe s vremenskim odmakom. Što ova stipendija znači za Vas osobno te kako će Vam ona u budućnosti pomoći?

Ja na to gledam ovako – ova nagrada će mi pomoći da ostanem raditi u znanosti. Kao što sam spomenula ranije; to je ogroman dodatak životopisu. Danas znanost nije više «zaposlim se na fakultetu i mirna sam do kraja života». Stalno treba prijavljivati nove stipendije i projekte, a pri svakoj se prijavi gleda što ste dosad napravili i koje ste stipendije, projekte i nagrade dobili.

Jeste li ikad imali situaciju gdje su Vas čudno gledali (na poslu ili drugdje) jer ste žena, ili da ste naišli na nekakvu poteškoću?

Ne sjećam se da je bilo nekih negativnih primjera.

Kako komentirate trendove omjera muških i ženskih studenata na tehničkim fakultetima te što predviđate, kakvi će biti u budućnosti?

Pa, da budem slikovita; mislim da je onaj mit o ženama na FER-u koje su kao bigfoot (em dlakave, em im postojanje nije potvrđeno) daleka

Promocija 2016., uslikao i obradio fotograf Berislav Fabijanić

35

35

PREDSTAVLJAMO List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prošlost. Predviđam da se u budućnosti više neće pričati o omjerima muških i ženskih studenata.

Imate li neki moto koji Vas motivira za daljnja istraživanja?

Upornost, upornost i upornost. I onda još malo upornosti.

Koga biste nazvali svojim uzorom i zašto?

Uzor mi je moj mentor, Bojan Vršnak, zato jer je genijalan znanstvenik, svjetski poznat i priznat, a uz sve to jako ugodna i zabavna osoba. On je svijetli primjer da se vrhunska znanost može raditi i u Hrvatskoj, a usput imati obitelj, prijatelje i zabavljati se u životu.

Koju biste žensku osobu izdvojili iz povijesti i zašto?

Nemam nekog favorita. Možda ženu koja je izumila perilicu za suđe?

Mislim da je očigledno zašto :) Koje je najzanimljivije i Vama najdraže mjesto koje ste posjetili u sklopu poslovnog puta?

Yucatan! Bila sam tamo na znanstvenoj konferenciji prije 3 godine i usput obilazila majanske ruševine i kupala se u cenotama (to su duboke jame ispunjene prekrasnom, modrom, slatkom vodom). Prekrasno mjesto, samo treba preživjeti sparinu i njihove ‘autoceste’…

Koji biste projekt iz svoje karijere odabrali kao najdraži, i zašto?

Najdraži projekt na kojemu sam radila bio je EU FP7 projekt COMESEP, u sklopu kojeg sam upisala i izrađivala doktorat. Ljudi su bili jednostavni i simpatični, a sastanci ugodan spoj rada i zabave. Bila je takva nekakva obiteljska atmosfera da smo svi pomalo pali u depresiju kad nam je projekt završio…

Sad, ne znam ako je postojao, kao u nekim istraživanjima, onaj eureka trenutak kad se podatci mjerenja i kontrole poklope, pa se cijelo istraživanje može zaključiti jer se došlo do otkrića ili nečeg… ako ste imali tako neki osjećaj, opišite :) Zapravo, u svakom se istraživanju po nekoliko puta dogodi mali breakthrough, tako da ne mogu izdvojiti neki poseban trenutak. Ponekad se dogodi da vam taj breakthrough pokaže da vam istraživanje ide u totalno krivom smjeru ili da ste negdje fulali. Nedavno nam se dogodilo da smo otkrili da model na kojem smo radili preko godinu dana zapravo uopće ne valja i da je pokazivao dobre rezultate samo zato jer je postojala greška u kodu. Tako da breakthrough ponekad može biti i neugodno iznenađenje, makar postoji ‘eureka’ faktor :).

Za kraj, klasika – što biste poručili svim sadašnjim, ali i budućim ženama u znanosti?

Klasično pitanje, klasičan odgovor – bavite se znanošću i nemojte odustajati jer je znanost najbolji posao na svijetu.

Intervju provela: Franka Grubišić

Zahvala kolegici Dumbović što je pristala odraditi s nama ovaj intervju za Ekscentar i približiti svima nama polje njenog djelovanja, kao i važnost nagrade koju je osvojila!

Slika gore: Dodjela stipendija 2016.

Slika dolje: Posjet Uxmalu, Yucatan, Mexico 2013.

36

36

PREDSTAVLJAMO List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

freelancing geodezija misli globalno djeluj lokalno Freelancing je pojam koji se koristi za posao koji obavlja freelancer, nezavisni profesionalac koji samostalno izvršava zadatke ili upravlja projektima, a da nije nečiji zaposlenik.

freelancing Već u samoj srži rad kao freelancer je zahtjevan. Kako geodet može raditi kao freelancer i svejedno biti uspješan? Kako pristupa poslovnim prilikama? Što je potrebno za uspjeh u svijetu gdje se sve mijenja tako brzo? Kako najbolje iskoristiti svoje vještine? Kako freelance geodeti mogu napraviti brand za sebe, i to sami? Raspravljamo o svim tim pitanjima i nekoliko tema trenutno u trendu: globalno poslovno tržište, poslovno povezivanje putem društvenih medija, nova poslovna područja u geodeziji i cjeloživotno učenje.

Freelancing je pojam koji se koristi za posao koji obavlja freelancer, nezavisni profesionalac koji samostalno izvršava zadatke ili upravlja projektima, a da nije nečiji zaposlenik. Najčešće su to ljudi koji su

visokokvalificirani stručnjaci, specijalizirani za obavljanje određenih zadataka, naročito programeri, novinari, dizajneri, glazbenici, itd. Sigurno ste čuli, neki možda i posjetili, neke od stranica na kojima freelanceri pronalaze posao poput Upwork, Craigslist ili Freelancer.

No, posljednjih godina, freelancing se uvukao i u geodeziju i geoinformatiku, gdje se sve više stranih stručnjaka establiraju kao freelance stručnjaci. To im daje mogućnost «biranja» projekata na kojima žele raditi, bez da se obvezuju za pojedine tvrtke, te da si sami kroje raspored.

što talijan, grkinja i hrvat imaju zajedničko?

Naš talijanski kolega, Daniele Brancato, iz Raguse, je po završetku svog studija u 2000. i pripravništva/treninga kroz dvije godine koje se trebaju završiti kako bi postali ovlašteni inženjer geodezije, od svoje je diplome freelance geodet. Daniele je radio na rekonstrukciji starih zgrada, katastarskoj izmjeri te brojnim projektima u kojima je bio projekt menadžer. Katastarski sustav u Italiji je različit od katastra u drugim državama, naglašava Daniele. Zadatak ažuriranja zemljišnog sustava i katastra nekretnina je zadatak vlasnika – u mnogim slučajevima direktno vlasnici su ti koji nazovu geodetskog tehničara i inžinjera da ažuriraju stvarno stanje situacije njegovog vlasništva, stoga freelance geodeti imaju pune ruke posla!

Kolegica iz Grčke, Artemis Valanis, je od studenog 2009. freelance

38

38

PREDSTAVLJAMO TEMA BROJA Predstavljamo - Freelancing geodezija | Ekscentar, br. 19, pp. 38-39

geodetkinja, a kao svoje najdraže i najzanimljivije projekte ističe 3D lasersko skeniranje Kraljevske palače u Stockholmu, rađen u sklopu restauracije fasade Kraljevske palače. Pointcloud je korišten u kombinaciji s ortofotoima kako bi se kreirao schematski crtež fasade palače.

“We live in an age of unprecedented opportunity: with ambition, drive, and talent, you can rise to the top of your chosen profession regardless of where you started out. But with opportunity comes responsibility. Companies today aren’t managing their knowledge workers careers. Instead, you must be your own chief executive officer. That means it’s up to you to carve out your place in the world and know when to change course. And it’s up to you to keep yourself engaged and productive during a career that may span some 50 years.»

1999, Peter Drucker, Harvard Business Review

Osim projekta Kraljevske palače, Artemis je radila i na Gradskom muzeju u Stockholmu, čiji je rezultat noćna projekcija animacije fasade u sklopu I.R.I.S. filmproduction projekta.

I naš asistent, vješt u programiranju i manipuliranju podataka, Dražen Odobašić, se kao student i u slobodno vrijeme bavio freelancanjem, no ne kao geodet, već kao geoprostorni analitičar, jer je i u tom polju freelancanje zaživilo. Pojavom GIS-a te sve većim razvojem tehnologije i pojavom big data, znanje programskih jezika i razumijevanje arhitekture baza podataka i sustava, donijelo je brojne poslove geoinformatičarima na stol. Od manjih, plaćenih freelance poslova, na stol su također pristizali i oni opsežniji i zahtjevniji, od kojih neki i humanitarni, stoga kolegu asistenta možemo s pravom nazvati freelance volonterom i digitalnim humanitarcem, s projektima u suradnji s Humanitarian OpenStreetMap Teamom, International Committee of the Red Cross itd.

plaća?

misli globalno, djeluj lokalno

Što se tiče plaće, kažu, plaćanje ovisi o industriji, vještinama i iskustvu. Općenito, freelanceri naplaćuju po danu, satu, ili po završenom projektu, najčešće s početnim depozitom, a ukupnom cifrom po završetku rada. Ukoliko su neki kompleksniji projekti u pitanju, freelancer i institucija/tvrtka/fizička osoba za kojeg se posao obavlja potpišu ugovor. Neki od freelancera u našem području koje smo pronašli naplaćuju po satu, tražeći $35 - $50 (USD).

Većina našeg posla se obavlja na računalu, a samo mali dio zahtjeva fizičku prisutnost na terenu. Posao može ne biti popularan i zastupljen u tvojoj zemlji, ali može biti jako tražen u nekoj drugoj. Većina tvrtki ne traži radnike na ugovor o radu, nego za stalno zapošljavanje – je li moguće da oni pronađu upravo tebe? Većina projekata na koje naiđeš kao freelancer dolaze od ljudi s kojima si radio, ljudi koji su te preporučili i koji su te izdvojili radi neke osobine/vještine kojeg imaš.

Franka Grubišić

kako uspjeti kao

freelancer? prijedlozi i savjeti budi educiran i upućen velik dio odgovornosti preuzimaš prilikom svakog projekta na kojem radiš. Nemoj da te bude strah pitati za savjet, pomoć ili čak unajmiti nekog da ti pomogne.

budi entuzijastičan izaberi najbolje od tvojih osobina i projekata i radi na tome! Dijeli svoja iskustva s drugima i uvijek traži načine da se poboljšaš. Pronađi inspiraciju u drugim ljudima i projektima iz svog polja.

izgradi vlastiti brand kreiraj online profesionalni profil, na primjer na LinkedIN-u. Predstavi sebe, svoju edukaciju, profesionalno iskustvo i interese, naglasi svoje najjače vještine, izdvoji svoje najbolje projekte!

izgradi mrežu kontakata stari kolege, sadašnji kolege, profesori, poznanici, klijenti, prijatelji – budući poslodavci?

39

39

PREDSTAVLJAMO List studenata Geodetskog fakulteta SveuÄ?iliĹĄta u Zagrebu

International Federation of Surveyors

fig young surveyors network snaga mladih

geodeta

40

40

PREDSTAVLJAMO TEMA BROJA Predstavljamo - FIG Young Surveyors Network | Ekscentar, br. 19, pp. 40-41

veličine otprilike pola Salzburga. Uz sudjelovanje na tom projektu, na samom sam susretu u Sofiji, kao i na svjetskoj konferenciji mladih geodeta u Christchurchu ove godine, održala prezentaciju o OpenStreetMapu i digitalnom volonterstvu te upoznala ljude s tim moćnim alatom koji toliko toga može promijeniti.

Biti dio ove udruge, a pogotovo njezin aktivni sudionik, donosi vam puno toga pozitivnog u životu. Osim upoznavanja drugih ljudi, studenata i istomišljenika koji u konačnici postaju vašim prijateljima te, na kraju, u koji god dio svijeta odete uvijek imate kod koga biti, važno je i povezati se s mogućim poslodavcima. Naime, svake su godine velike tvrtke poput Trimblea, Leicea, ArcGIS-a i sl. sponzori ovih susreta na kojima sudjeluju njihovi predstavnici. Osim predstavnika sponzora, možete se povezati i s predavačima koji su vam bili zanimljivi. Svi su jako susretljivi i dobronamjerni te bez problema možete započeti razgovor sa svakim tko sudjeluje, od sudionika, organizatora i predavača do sponzora/donatora.

Iako smo o FIG Young Surveyors Network (u daljnjem tekstu FIG YSN) europskim susretima pisali u 17. broju, u ovom smo broju odlučili predstavili kompletnu udrugu i pisati kako nam je bilo u Sofiji (Bugarska) na 3. FIG YSN europskom susretu i Christchurchu (Novi Zeland) na 3.

FIG YSN svjetskoj konferenciji u kategoriji «Put putujem».

Svatko se može uključiti u udrugu prateći kanale na društvenim mrežama te sudjelujući u susretima, a sve svoje ideje i savjete za promociju udruge možete predložiti predsjednici Evi Mariji Unger ili potpredsjednici Pauli Dijkstri. FIG YSN mladim geodetima pruža veliku priliku za umrežavanje i uključivanje u suradnju s drugim mladim geodetskim stručnjacima širom svijeta.

Franka Grubišić

FIG YSN uspostavljen je kao radna grupa 1.2. – Young Surveyors, Komisije 1, na FIG kongresu u Munchenu 2006. s ciljem privlačenja više mladih geodeta u FIG, a 2009. je radna grupa unaprijeđena na razinu komisije. Doprinos radu FIG-a i njegovih komisija je jezgra ove mreže.

Svih je ovih godina FIG YSN mnogo radio na svom razvitku i usponu, a organizirao je događaje i radionice u suradnji s organizacijama poput UN-Habitata, World Banka, CLGE-a itd. FIG YSN ima pet regionalnih mreža: afričku, azijsko-pacifičku, europsku, sjevernoameričku i južnoameričku. Svaka mreža organizira godišnji susret geodeta.

FIG definira mladog geodeta kao osobu do 35 godina ili osobu od čije Bachelor ili Master diplome u geodeziji/geomatici nije prošlo više od 10 godina.

Svrha YSN-a je: • • •

povećanje broja mladih geodeta koji sudjeluju unutar FIG-a pomoć mladim profesionalcima u pronalaženju kontakata na početku njihovih karijera poboljšanje suradnje između FIG komisija i studenata te mladih profesionalaca

Jedan je od glavnih ciljeva FIG YSN-a poboljšati profesionalni život mladih geodeta umrežavanjem, te je upravo zbog toga aktivan na brojnim društvenim mrežama (Facebook, Twitter, LinkedIN) kao snažan izvor inspiracije i važno sredstvo komunikacije. Vizija Young Surveyors Networka je biti inspiriran i inspirirati druge šireći svoja znanja, ideje i komentare.

Osim što omogućava kvalitetno umrežavanje, udruga je i humanitarnog karaktera. Od razornih potresa u Nepalu udruga se alarmira putem društvenih mreža te djeluje trenutačno. Kako se neposredno poslije potresa u Nepalu održao 3. europski susret mladih geodeta i FIG Working Weeka, organizirana je sesija «Mapping for Nepal» na kojoj se okupilo preko 50 mladih geodeta i ostalih sudionika koji su iskartirali površinu

41

41

IGSM List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Zag

reb

IGSM 2017

30.

International Geodetic Student Meeting

Zagreb, Croatia

June 25 - July 1 2017.

Za sve koji još nekim slučajem nisu čuli, IGSM (International Geodetic Student Meeting) je međunarodni skup studenata iz područja geodezije, geoinformatike, geomatike i kartografije, koji se svake godine održava na raznim lokacijama diljem Europe. Prvi IGSM bio je organiziran davne 1988. godine u Nizozemskoj, ali se na našu sreću ta tradicija održavanja ovog susreta održala i do današnjih dana. :) Kako bi organizacija samog IGSM-a svake godine bila uspješna, osim svih organizatora i volontera, na čelu svega stoji IGSO (International Geodetic Student Organisation). IGSO je međunarodna, samostalna, neprofitna organizacija koju vode studenti geodezije. Ciljevi ove organizacije su da predstavi studente geodezije javnosti, da ujedini sve geodetske organizacije, te da poveže sve članice koje sudjeluju u izgradnji i održavanju same organizacije.Članove IGSO-a čine čak 92 fakulteta iz 34 države.

Međunarodna organizacija studenata geodezije osnovana je 1991. godine u Grazu u Austriji. Institucije koje djeluju u skopu IGSO-a su Generalna skupština i Međunarodna agencija studenta geodezije (IGSA), na čijem su vrhu generalni tajnik, blagajnik i aktuar te revizori računa, koji brinu za financije i dobro novčano poslovanje same organizacije. Zadaća Međunarodne agencije studenata geodezije je da brine o orgazijaciji nadolazećeg IGSM-a, da obavlja administrativne poslove, te da organizija buduću generalnu skupštinu.

Gedetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ima tu čast da organizira idući, jubilarni 30. International Geodetic Student Meeting 2017. godine u Zagrebu. Nakon što je prošle godine u Finskoj na IGSM-u izglasano da ćemo baš mi biti domaćini te velike smotre, krenule su pripreme za taj veliki događaj koji će zasigurno uvelike promovirati ne samo naš fakultet, nego i Grad Zagreb, a time i Lijepu našu.

Dok većina vas još nije ni znala da će se taj veliki događaj organizirati kod nas u Zagrebu 2017. godine, marljivi organizatori i volonteri već su osmislili cjelokupni koncept događanja, te rade na realizaciji organizacije događanja, radionica, predavanja, logistike, susreta i izleta. Što se tiče organizacije ovog susreta, na samom vrhu je glavna organizatorica Franka Grubišić, koja je ujedno i ovogodišnji generalni tajnik IGSA-a, a osim nje, tu si još i blaganica Irena Janton, te aktuar Tomislav Horvat. Kako bi organizacija bila uspješna, postoji i nekoliko timova koji brinu za sve ostale aspekte. Tim za organizaciju i pripremu programa vode Tomislav Horvat i Luka Zalović. Financijski tim vode Hrvoje Sertić i Ana Babić. Za promocije i odnose s javnošću zadužen je Luka Stipić, za prijave i logistiku Tihana Vidnjević, za IT Viktor Mihoković, te za posljednji, ali ne i manje bitan tim, grafiku, Franka Grubišić. Od ostalih organizatora tu su još i Marko Radanović, Tino Lukinović, Katija Špika,

42

42

TEMA IGSM BROJA IGSM - International Geodetic Student Meeting | Ekscentar, br. 19, pp. 42-45

U petak ujutro, sudionici će moći malo uživati u sportskim aktivnostima, nakon čega će biti organizirana Generalna skupština na kojoj će se raspraviti o svim važnim zadacima IGSO-a, analizirati financijski i drugi planovi IGSM-a te izglasati domaćim IGSM-a 2019. godine.

Kao šlag na torti, zadnju večer IGSM-a organizirati ćemo završnu ceremoniju i svečanu večeru svih sudionika i organizatora, na kojoj ćemo se zasigurno svi lijepo najesti, naplesati, i zabaviti, te pozdraviti u nadi da ćemo se uskoro opet sreti na nekom od budućih susreta studenata geodezije. Đurđica Šparavec i Viktoria Đuračić, a volonterski tim čine Iva Vuković, Ivana Čuljak, Iva Majetić, Sara Konta, Pavla Maljković, Klara Baklaić, Matea Zlatunić, Andrea Miletić i Luka Trgovac.

Tijekom zadnjih par mjeseci, najviše truda uloženo je u organizaciju i pripremu programa. Kao i svaki dosadašnji IGSM, i idući će imati točno definirana događanja. Iako se na samom smještaju i logistici još uvijek radi punom parom, imamo nekoliko odličnih ponuda za smještaj studenata. Još ne možemo još sa sigurnošću reći o kojem se točno smještaju radi, sigurni smo da će se studenti i ostali članovi ovog susreta ugodno osjećati, a samim time i lijepo zabaviti. Predviđeni su svakodnevni obroci za sve sudionike, uključujući doručak, ručak i večeru.

Dani koji su rezervirani za jubilarni 30. IGSM su od 25. lipnja do 1. srpnja 2017. godine. U nedjelju, prvi dan IGSM-a ,nakon što se svi registriraju i smjeste, zajedno ćemo dočekati naše goste na zabavi dobrodošlice. Tamo ćemo se svi upoznati, pozdraviti kolege iz drugih država koje smo već ranije susreli na sličnim manifesacijama, i podružiti se uz ples i pokoju čašicu. :)

Svi organizatori i volonteri ulažu velik trud u ovaj događaj, stoga se nadamo da će sve proći beprijekorno, da će se svi odlično zabaviti i provesti najboljih tjedan dana u svom životu upravo kod nas u Zagrebu. :) Ovim putem pozivam sve ostale studente Geodetskog fakulteta da se slobodno prijave u volonterski tim IGSM-a, kako bi s nama ostalima uveličali ovaj susret i proveli nezaboravnih tjedan dana, te započeli ljeto 2017. na najbolji mogući način.

Vidimo se iduće godine!

Irena Janton

U ponedjeljak ujutro predviđeno je otvaranje samog susreta na našem fakultetu, na kojem će čast imati održati govor naši sponzori i organizatori. I ponedjeljak i utorak predviđeni su za predavanja i prezentacije. U ponedjeljak u poslijepodnevnim satima studenti će imati mogućnost obilaska Grada Zagreba, a u večernjim satima će biti organizirana već tradicionalna internacionalna večer na kojoj svi sudionici predstvljaju svoje zemlje na najbolji mogući način - hranom i pićem. U utorak navečer pokušati ćemo dočarati našim gostima noćni život u Zagrebu, odlaskom u pubove i klubove.

Srijeda je previđena za izlet, i to izlet na more u Crikvenicu ili Selce kojem se zasigurno svi najviše vesele. Polazak je predviđen u jutarnjim satima, a druženje na plaži će potrajati cijeli dan, sve do popodnevnih sati kada ćemo krenuti natrag prema Zagrebu. Putem ćemo napraviti pauzu za večeru kako bi naši dragi sudionici vidjeli što više prirodnih ljepota Lijepe Naše. Nakon napornog dana, i sa nadajmo se što manje opeklina od Sunca, vratit ćemo se u Zagreb i zasluženo odmoriti. Četvrtak ujutro predviđen je za razne radionice, organizirane od strane naših profesora i stručnjaka iz područja geodezije i geoinformatike. U popodnevnim satima predviđen je posjet Tehničkom muzeju Nikole Tesle, i slobodno vrijeme za odmor, shopping i druženje, a u večernjim satima organizirat ćemo tradicionalnu hrvatsku večer u jednoj od pivnica.

43

43

NAŠ TIM Franka Grubišić

Tihana Vidnjević

Irena Janton

Ivana Čuljak

Luka Zalović

Viktor Mihoković

Marko Radanović

Tino Lukinović

Sara Konta

Matea Zlatunić

Iva Vuković

Andrea Miletić

Tomislav Horvat

Luka Stipić

Iva Majetić

Luka Trgovac

Pavla Maljković

Klara Baklaić

Katija Špika

Petar Delać

i svo fakultetsko osoblje!

Viktorija Đuračić

POTRAŽITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA FACEBOOK www.facebook.com/igsm2017 TWITTER @IGSM2017_Zagreb WEB igsm2017.geof.hr

Veselimo se ugostiti Vas u Zagrebu!

XXX International Geodetic Student Meeting 25. lipanj - 1. srpnja 2017 Zagreb, Hrvatska igsm2017.geof.hr igsm@geof.hr

uvod tema broja U temi broja ove godine donosimo razgovore s trojicom inženjera koji su imali priliku raditi na velikim građevinskim projektima u Republici Hrvatskoj. Geodetski radovi u građevini oduvijek su zahtijevali veliku količinu znanja, iskustva i inženjerske kreativnosti. Vjerujemo da ljudi s kojima smo razgovarali u potpunosti odgovaraju takvom profilu inženjera. Bez lažne skromnosti, oni su stručnjaci iza kojih je vrlo velik broj kvalitetno odrađenih projekata kojima su zadužili hrvatsku geodeziju. Izuzetno smo im zahvalni što su našli vremena ispričati nam svoje priče te nas provesti kroz svijet inženjerske geodezije. Oni su dipl. ing. geod. Dragan Furić, profesor emeritus Zdravko Kapović i dipl. ing. geod. Borna Gradečak.

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

intervju I dragan furić,

dipl. ing. geod.

impozij inženjerske geodezije idealno je mjesto za razgovor s inženjerima koji su radili na nekim većim proSnajpoznatijih jektima, kao što su proboj tunela, gradnja ili ispitivanje mosta itd. Tako je naša prva „žrtva” bio jedan od i najcjenjenijih inženjera geodezije u Hrvatskoj, čovjek koji je radio na golemom broju velikih pro-

jekata i koji poznaje inženjersku geodeziju u dušu, gospodin Dragan Furić. Dogovorili smo da se nađemo s njim u kafiću u blizini Geotehničkog fakulteta (mjesto održavanja Simpozija) nakon završetka svih predavanja toga dana. Znali smo da nas očekuje zanimljiv razgovor.

Čim smo sjeli i naručili piće (sok naravno), započeli smo razgovor.

Kako smo se prethodno dogovorili da ćemo svoja pitanja temeljiti na probojima tunela, prvo smo pitali na kojim je sve tunelima radio. „Hajdemo krenuti ispočetka“, započeo je gospodin Furić, „prvi je bio Tuhobić, onda tunel Vrata. To je onaj famozni gdje se otvorila i spilja dolje, pa smo imali most. Onda Sleme, Rožman brdo, Podvugleš i Javorova kosa. Ova zadnja dva su bila malo teža, tamo je vrlo loš materijal, mnogo blata. Bio sam na Maloj kapeli, zatim na tunelu Veliki gložac. Na nekima sam bio nadzor, a na nekima izvođač. Bio sam u Albaniji na tunelu Tira, dužine 6 km. Na Maloj kapeli sam bio od početka do kraja. Usporedbe radi, kod Male kapele su za 18 mjeseci probijene 2 tunelske cijevi, znači oko 12 – 13 km tunela, dok se Sveti rok bušio 6 godina. Možete zamisliti kakav je to bio ritam i odgovornost.“ „Zar je to moralo biti tako brzo?”, ubacili smo se. „Osamnaest mjeseci se čini kao kratak period.” „Ne, nego je takav bio izvođač”, nastavio je gospodin Furić. „Izvođač je jurio jer mu je bilo rečeno da će, uspije li za to vrijeme probušiti tunel, dobiti premiju. Ako sporije radiš, precizniji si i imaš mogućnost korekcija, no izvođači (jedna talijanska firma) su to mogli raditi brže jer su imali dobru opremu za bušenje.“ „Pa, tunel je na kraju dobro ispao. Bar se nama tako čini…” „Ne, ne, tunel je dobro ispao na kraju”, odgovorio je gospodin Furić kroz osmijeh. „Pogotovo ako se uzme u obzir brzina kojom je probijen.”

Kako smo na fakultetu slušali o probijanju tunela, geodetskoj mreži i slijepom poligonskom vlaku koji se vuče kroz tunel, ali nikad nismo išli u detalje, zamolili smo ga da nam ispriča nešto o tunelogradnji i njezinim zahtjevima.

48

48

„Pa, sigurno je razlika između tunela reda veličine 300 – 500 metara i tunela koji prelaze 500 – 1000 metara. Kod ovih kraćih tunela sigurno lako prelazite s kraja na kraj, dok dugi tuneli iziskuju puno više poligonskih točaka koje vučete kao vlak. U doba kad sam to počeo raditi, koristio se izuzetno primitivni način bušenja i izuzetno primitivni način određivanja oblika tunela, odnosno čela tunela. To je ono napadno mjesto gdje bušite i minirate. Korak vam je otprilike 3 metra. Znači, 3 metra oni buše i onda svaka 3 metra imate mogućnost kontrolirati je li to otišlo lijevo ili desno. Morate unazad imati točke s kojih to radite i koje moraju biti iznad zone tih miniranja. U početku smo davali smjer preko iskolčenja točaka u vrhu. Znači, u vrhu osi tunela daješ dvije točke preko koje oni, kad spuste viskove, gledaju naprijed i određuju kako će bušiti.

Obično se bušio samo gornji dio tunela, znači neka 3 – 4 metra. To je tzv. kalota. Onda se bušio ovaj ravni donji dio. Rijetko kad se bušio cijeli profil, to nije bilo uobičajeno. Tada smo evoluirali u smislu da smo dobili lasere koje smo postavljali bočno, a koji su služili za pokazivanje smjera proboja. Stavljali smo ih po tri; znači, lijevo, desno i u os. Bili su zaštićeni kutijama u koje su bili ubušeni ankeri za injektiranje betona. Bočno smo imali proreze kroz koje laser prolazi pa, ako slučajno dođe do poremećaja, laser udari u prorez i ne vidi se na čelu, što je znak da se nešto dogodilo s njime. Tada ga moraš namjestiti. Ti su laseri davali vrlo dobre rezultate jer su izvođači u svakom trenutku vidjeli gdje moraju bušiti.

Onda smo došli do jednog velikog otkrića. Pojavile su se motorizirane stanice. One bi svakih 30 – 40 sekundi označile laserom točku koju bismo zatim obilježili sprejom. To danas omogućuju softveri. Kako je tehnologija išla naprijed, tako smo se mi prilagođavali. Ali, osnova svega su geodetske točke koje vučeš unutra, odnosno taj slijepi vlak i, u principu, što ga više mjeriš, to si sigurniji. Po mogućnosti, napraviš uvijek više mjerenja, pošalješ nekog drugog kolegu da napravi mjerenja. Radi se uvijek u više girusa i više ponavljanja jer se nemaš gdje priključiti. Naravno da ti pogreška sve više raste kad ideš naprijed. Ključ je u ponavljanju i nekakvom osjećaju samokontrole. “

TEMA BROJA Tema broja - Intervju: Dragan Furić, dipl.ing.geod. | Ekscentar, br. 19, pp. 48-51

„Mi bismo se vratili malo na sam početak, odnosno na pripremu. Koji je prvi korak kod tunelogradnje?“, pitali smo ga. „Start je dobra mreža na početku”, odgovorio je gospodin Furić. „Na početku i kraju tunela postavlja se mreža koja najčešće ima oblik četverokuta. Takvi su oblici (trokut ili četverokut) najsigurniji zbog mogućnosti kontrole. Kad određujemo prvu točku na portalu, s nje se moraju vidjeti minimalno tri točke za orijentaciju. To je prva orijentacija koja ulazi unutra. Ako ovdje imaš nesigurnu orijentaciju, onda si u problemima.

Nadalje je bitno povezati te dvije mreže na ulazu i izlazu tunela položajno i visinski. Povezivanje se radi poligonskim vlakom. Vlak se vuče po najboljoj konfiguraciji, odnosno ako ima neka cesta, ideš obilazno po toj cesti. Na Maloj kapeli postoji stara cesta preko koje se išlo jer je bilo teško ići kroz šumu. Znalo se dogoditi da taj vlak ima 20 km, a tunel 5. U današnje je vrijeme to jednostavnije. Metode su mnogo bolje, primjerice GPS. Međutim, i dalje se koriste klasične geodetske metode.” „Možete li nam reći kakva se stabilizacija koristi u tunelima i gdje je najbolje postavljati točke unutar tunela?”

Ispred tunelske oplate za betoniranje tunela

„Unutar cijevi tunela bočno, negdje metar od ruba, lijevo ili desno”, objasnio nam je. „Tu smo betonirali dio i stavljali točke. Stavljali smo stupove kad smo bili sigurni da neće biti uništeni. Kombinirali smo metode. Vrlo pouzdanim se pokazalo postavljanje stativa iznad stabilizirane točke. Potrebno je imati dobru opremu, znači minimalno 3 stativa, i koristiti prisilno centriranje. Stupovi su dobri jer na njih zašarafiš instrument i nema pogreške u centriranju. Međutim, s njima možeš imati problema jer se postavljaju uz rubove, a kod nekih je tunela konvergencija, odnosno stiskanje tunela, vrlo veliko. Tada je nemoguće išta postaviti uz rubove jer sve pleše 5 – 10 cm. Tunel se obično buši kao jaje. Ono što vidite, onu betonsku oblogu, to je samo šminka. Kad smo na Hvaru radili jedan tunel, nadzor je inzistirao da se pojačava armaturom. Onda mu je jedan profesor s Geotehničkog fakulteta iz Zagreba rekao: ‘Kolega dragi, da ovo brdo malo krene, nema te armature koja će to zadržati.’ Kritična mjesta, gdje je loše i gdje kamenje otpada, se armiraju. Stavljaju se čelični lukovi i mreže te se šprica beton. Bitno je osigurati da ono odlomljeno kamenje ne padne nekome na glavu. “ Zatim smo ga pitali o koordinatnom sustavu geodetske mreže te o redukcijama mjerenih veličina o kojima je potrebno voditi računa.

Namještanje oplate kampade stupa vijadukta

„Koordinatni je sustav koji se koristi uvijek relativan. Znači, nije bitno kako to apsolutno leži, važno je postići dobre relativne odnose. Izjednačenje koje se provodi je bez fiksnih točaka, odnosno singularno. Kod izmjere mreže vrlo je bitno voditi računa o redukciji dužina, pogotovo na velikim nadmorskim visinama. Dakle, mreža se mjerila, izjednačavala na nivo ploha mora te se onda dizala na visinu mjerenja. Kod takvih stvari treba paziti. Recimo, na autocesti Zagreb – Rijeka. Rijeka je na nadmorskoj visini od 10 do 30 m, ovisno koji dio, a mi smo kod tunela Tuhobić na visini od 744 m. Dečki s kojima smo radili su to sve izjednačili i, kad smo došli na 744 m, imali smo pogrešku. Sjećam se da se time bavio jedan magistar u Geodetskom zavodu u Rijeci te je izračunao korekciju za tu nadmorsku visinu. Od tad smo svi počeli raditi tako da smo dizali iskolčenje na nivo-plohu koju imamo, a koja se određuje na temelju nadmorske visine. Sjećam se da je redukcija kod Tuhobića iznosila oko 0.02 m na sto metara dužine. Dakle, sve mreže su se mjerile na fizičkoj površini Zemlje, mjerenja su se spuštala na razinu mora i onda su se ponovno dizala na nivo-plohu izvođenja preko tih korekcija. Da bi se kod autoceste i tunela izbjegle pogreške vezane za gomilanje dužine, rade se dionice i onda imate tzv. nepravilne profile. Znači, imate prvu dionicu od 0 do 22 km i onda na 22 km počinje nova dionica. Uzima se 22 km

Primarna podgrada tunela sa čeličnim lukovima

49 49

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

jer se do te duljine može zanemariti zakrivljenost Zemlje “, objasnio je gospodin Furić.

3, pa na drugu stranu 3, ovo mi je lijeva, ovo desna strana… Moglo se lako dogoditi da to okreneš ili pogriješiš na neki način.”

„Kakve ste softvere koristili za izjednačenje i sva potrebna računanja prilikom probijanja tunela?”, bilo je naše sljedeće pitanje.

„Možete li nam opisati uvjete rada u tunelima?”, nastavili smo. „Kakvi se problemi tamo mogu pojaviti?”

„Nismo baš koristili neke specijalne softvere. Najviše smo koristili modul za iskolčenje ugrađen u mjernu stanicu. U takvim poslovima se ne koriste softveri, osim kod monitoringa. Što se tiče definiranja poprečnih profila, obračuna masa i onoga što je u inženjerskoj geodeziji značajno, koristili smo program Plateia. To je bio jedan slovenski softver, tada dosta popularan jer je imao mnogo funkcija. Pojavom CAD programa svi smo ih počeli koristiti. Znači, što se tiče softvera, tu nema neke velike nauke. S druge strane, izjednačenje mreža je posebna priča. Postoje mnogi softveri za izjednačenje i redukcije mjerenih vrijednosti, ali mi smo većinom radili u operativi. Naš je posao bio što bolje obaviti mjerenja. Nismo imali previše doticaja s izjednačenjima mreža i sa softverima.

Uzmite u obzir da je bez dobrih mjerenja nemoguće izjednačenjem dobiti dobre rezultate.”

„Najvažnije je pronaći dobar trenutak za mjerenje. Kao mladi inženjer sam ludio jer se zna dogoditi da građevinari izvoze strojeve kada dođeš. Unutra radi ventilacija, ali strojevi, oni veliki, ispušni damperi… Ne vidiš ni 10 m od dima, iako ventilacija radi. Ventilacija gura svježi zrak na čelo i prvih 30 – 40 m na čelu imaš savršenu vidljivost, a onda imaš 300 – 400 m da ništa ne vidiš. Distomat ne može mjeriti kroz to. Kad sam skupio malo iskustva, pitao sam ih kad je najbolje da dođem mjeriti.

Tada bi mi rekli da dođem kad imaju ručak ili pauzu. Ili kad buše, tad nema nikakvih drugih radova. Samo stroj buši i onda mi možemo raditi.

Znači, znali smo se podrediti njima. Dolazimo kada ručaju ili navečer kad buše. Moraš se uskladiti s njihovim ciklusima. Najgore je kad dođeš i moraš mjeriti, a jedan ti kaže da sad mora izvoziti, drugi kaže da mora nešto treće. Svi se žure, ti se žuriš, svi su nervozni, svađamo se… Onda treba malo diplomacije i suradnje”, dovršio je gospodin Furić. „Koliko vjerujete svojoj osnovi kada dođete, recimo, na pola tunela? Koliko često imate potrebu napraviti kontrolu? Na primjer, ako ste jučer iskolčavali, krećete li onda drugi dan ponovno s ulaza ili vjerujete točki koju ste iskolčili?”

Stabilizacija točke u tunelu

„Znači, imamo mreže, povezali smo ih poligonskim vlakom, izjednačili ju i sad vučemo slijepi poligonski vlak “, pokušali smo sumirati što smo dosad čuli. „Znamo li mi sad kako bi se točno trebao pružati taj vlak? Je li on projektiran? “ „Ne, vlak mjerimo kako je, ali imamo projektiranu os i nju je potrebno iskolčiti. Projektant obično razradi os, ali ti moraš dati rubove, vrhove, dno, širinu kod tunela, kalotu bočno, lijevo i desno, kolika je širina.

Ti moraš razraditi svaki profil jer tebi poslovođa kaže npr. ‘daj mi iskolči točku 2,5 m bočno na 4 m visine od nivelete i na stacionaži 320.’ Najčešće su nam projektanti davali glavne točke osi. Početak krivine, kraj krivine, početak prijelazne krivine. Onda moraš sam računati svaku točku jer ne znaš što ćeš iskolčavati. Moraš u svakom trenutku poznavati račun osi i moraš vrlo dobro poznavati projekt. Uzmimo, na primjer, mostove i vijadukte. Tebi projektant ne daje da prvo iskolčiš temelje. On nacrta temelj dimenzija 3 x 4, a sad ti moraš dati rub temelja. Potrebno je znati odrediti bilo koju točku koju netko zamisli. Danas je to ipak jednostavnije jer postoje računala i softveri. U AutoCAD-u klikneš bilo koju točku i imaš koordinatu, možeš definirati osi, izabereš točke koje ti trebaju i spremiš ih u neku tekstualnu datoteku. Iz nje instrument povuče koordinate i može iskolčavati. Prije to nismo imali. Morao sam nacrtati u bilježnicu npr. temelj je 1.5 x 3.5, a nakon toga moram izračunat naprijed 1.5, desno

50

50

„Taj osjećaj samokontrole čovjek jednostavno mora imati. Ako imalo sumnjaš, idi ispočetka ili se barem vrati dvije – tri točke unazad. Ima trenutaka kada moraš nešto brzo napraviti iz nekog razloga. Pokušavaš nešto organizirati, a ne možeš. Čovjek je nekad nervozan. Dođe nekad i do teških riječi na gradilištu. Sve to može omesti koncentraciju. U principu, ako imalo sumnjaš, barem se vrati 2 točke unazad da provjeriš svoj rad. Točke su inače na udaljenosti od oko 150 m zbog problema koje sam već naveo. Tunel je najspecifičniji. Kada si negdje vani, na mostu recimo, uvijek vidiš 3 – 4 točke. Izopažaš ih i odmah možeš biti siguran da radiš dobro. Ovdje nije tako. Znao sam se, u situacijama kad je vidljivost bila dobra, vratiti i 3 – 4 unazad pa ih sve po redu snimiti i vidjeti jesu li mi koordinate dobre. U točnost smjera sam uvijek vjerovao, ali visina me često mučila. To je tako jer moraš vjerovati figurantu što se tiče dizanja i spuštanja prizme…” „Zar se u tunelu radi i nivelman?”, pitali smo na brzinu. „Ne toliko“, nastavio je. „Nivelira se kada imamo završne radove, odnosno kada je tunel probijen. Većinom je to trigonometrijsko prenošenje visina s kvalitetnijim instrumentarijem, s tim da uvijek nastojiš biti u horizontu. Kod strmih vizura nastaju problemi jer male greške vertikalnog kuta mogu puno značiti. Tu je uvijek i pitanje je li radnik dobro držao prizmu, odnosno je li visina prizme dobro izmjerena kod prisilnog centriranja. Tu sam uvijek imao jednu dozu sumnje jer mnogi radnici ne drže dovoljno do tih „sitnica”. Znao sam si staviti bočno 3 – 4 repera i onda ih izopažati za kontrolu.“ „Kakav je instrumentarij najprikladniji za rad na takvim projektima? Je li potrebno imati najviši rang instrumentarija što se tiče preciznosti?” „Od instrumentarija je ključna totalna stanica. Dovoljno je imati preciznost kuta od 3 sekunde. Pri određivanju koordinata mreže sekundne stanice su u redu, ali s kvalitetnom metodom nadoknadiš nedostatak od sekundu – dvije. To doista ne znači toliko puno kad se u obzir uzmu svi utjecaji, kao npr. način stabilizacije ili način prenošenja. Mi smo uvijek

TEMA BROJA Tema broja - Intervju: Dragan Furić, dipl.ing.geod. | Ekscentar, br. 19, pp. 48-51

radili minimalno 3 girusa. To je ključna stvar. Kad sa stanicom od 3 sekunde radiš u 3 girusa i paziš da su ti sve dužine otprilike jednako velike, nemaš nikakvih problema. Što se tiče daljinomjera, dovoljna je točnost od 3 milimetra. Ovdje ima još jedan detalj koji je zapravo ključan. Vrlo je dobro imati instrument koji može snimati profile. Možeš savršeno voditi smjer, ali moraš znati da oni pri bušenju i miniranju mogu u određenom trenutku skrenuti ili razbit prevelik dio. Upravo se tu može najviše uštedjeti. Ako im u pravom trenutku možeš reći da im je profil preširok i da će potrošiti previše betona, jako će te cijeniti. Smatra se normalnim da moramo biti unutar nekoliko centimetara položajno i visinski pri takvim radovima, to nam spada u opis posla. Ali kod takvih se stvari doista može uštedjeti mnogo materijala, a to je ono što se najviše cijeni.” „Jeste li se susreli s nekim drugim načinom proboja tunela osim miniranjem?”, upitali smo ga. Znali smo da je kod nas to bila uobičajena procedura, pa nas je zanimalo ima li možda iskustva s nekim od strojeva za bušenje o kojima smo slušali na fakultetu. „To zovemo krticama “, objasnio nam je. „Ne, kod nas se nisu koristile jer su naši tuneli prekratki. Riječ je o čitavom pogonu. Krtica buši materijal, drobi ga i stavlja otraga. Mi smo radili sa sistemom koji nije krtica u klasičnom smislu, ali je riječ o strojevima koji imaju rotacijski dio kojim melju stijenu ispred, a zatim se to izvozi. Kod nas su ljudi koji odlučuju o tome, većinom rudari i građevinari, pri zatvaranju financijske konstrukcije, odnosno cijene tunela, zaključili da to nije isplativo nabavljati.”

“Uzmite u obzir da je bez dobrih mjerenja nemoguće izjednačenjem dobiti dobre rezultate.” „Da vas pitamo sad nešto što nas već dugo zanima, a oko čega se uvijek dosta raspravlja. Jeste li imali potrebe uzimati u obzir otklon težišnice pri radu na dužim tunelima? Koliki to, zapravo, utjecaj ima?” „U Hrvatskoj ne, s obzirom na to da tuneli nemaju više od 6 km.

Znam da je profesor Špoljarić na Maloj kapeli određivao astronomski azimut. Tamo su proučavali te utjecaje i imaju bolja saznanja od mene, ali mi se time nismo bavili. U tunelu postoje izvori pogrešaka koji imaju veći utjecaj na naša mjerenja od pogrešaka nastalih zbog otklona težišnice. Samo neki od njih su: blizina stijena, odnosno refrakcija, pa prašina, magla, ispušni plinovi itd. Ne mogu reći da smo se bavili otklonom težišnice, iako sam se toga bojao, pa sam se kod dužih tunela konzultirao s kolegama i sam nešto isprobavao, ali to nije imalo neki utjecaj u našim radovima”, zaključio je gospodin Furić. „Dobro je to znati”, nasmijali smo se. „Recite nam, je li Vam se ikad na terenu dogodilo da ste negdje pogriješili pa da ste morali sve ispočetka?

Kako zadržavate koncentraciju dok radite tako odgovorne poslove?” „Je!”, odgovorio je bez previše razmišljanja. „Gledajte, nekad nemate radnike u koje možete imati puno povjerenja. To su često ljudi koje vam daju na gradilištu i, ako imate sreće, imat ćete ga cijelo vrijeme dok ste na terenu, pa ga onda na početku možete naučiti kako raditi. Onda vam on bude od koristi. Ako ne, onda imate problema. To je taj odnos na gradilištu. Najgore je kad ti daju nekoga koga 20 puta moraš ići provjeriti drži li dobro letvu ili prizmu.

Što se tiče održavanja koncentracije, rekao bih da je danas to možda teže nego nekad. Danas imaš mobitel, sa svih strana te zovu. Kad radim nešto takvo, mobitel ostavim u autu i poslije pogledam tko me zvao. Kad pripremam podatke, sjednem u kancelariju večer prije ili ujutro. Uvijek bismo se dogovorili što kome treba taj dan i sve bismo pripremili. Kad dođem na teren, skoncentriran sam samo na to da što kvalitetnije napravim ono što sam pripremio. Jednostavno si moraš reći da se sada radi i biti sav u tome. Nema potrebe žuriti ako nešto možeš informativno napraviti. Kad je nužno, uvijek treba reći: čekaj, moram provjeriti, nisam siguran.”

“Kad dođem na teren, skoncentriran sam samo na to da što kvalitetnije napravim ono što sam pripremio.

Kad radim nešto takvo, mobitel ostavim u autu i poslije pogledam tko me zvao.” „Rekli ste da ste na nekim tunelima bili izvođač, a na nekima nadzor.

Koja je funkcija Vama draža?” „Meni je osobno puno lakše biti izvođač. Onda znaš za što si odgovoran, znaš što radiš i ponavljaš dok nisi siguran. Kad si nadzor, ipak moraš imati dozu strpljenja. Ne smiješ se miješati u posao onih koji rade.

S druge strane, moraš im u određenom trenutku reći da su negdje pogriješili. Nekad zna doći i do sukoba. Nije to ništa neobično, svi smo mi ljudi. Tada treba imati autoritet i reći im da nije dobro te da probaju na drugi način. Osobno nisam imao previše problema. Ali kad si nadzornik, moraš biti korektivni faktor i odgovoran si za sve. Iako je meni bolje biti izvođač, financijski je bolje biti nadzor”, dovršio je gospodin Furić uz osmjeh.

Tada smo primijetili da je već pao mrak te da smo ostali jedini u kafiću.

Zaključili smo da bismo mogli polako završiti s razgovorom. „Recite nam još za kraj, čime se sada bavite kada više nema proboja tunela.” „Da, nema proboja tunela, ali mislim da polako dolazimo u situaciju da nešto treba sanirati. Ako išta radim u toj inženjerskoj geodeziji, a radim dosta, to su projekti sanacije autocesta, vijadukata, pruge itd. Sanacije mostova se baš i ne rade jer su nam mostovi relativno novi. Može pričati tko što hoće, ali mi imamo izuzetno kvalitetno napravljene mostove i tunele. To je definitivno nešto što će držati. Ali sanacija će sigurno biti sve više. Mislim da inženjerska geodezija u Hrvatskoj neće umrijeti.

Moramo dosta toga obnoviti, napraviti nove pruge… Koliko god kasnili za zapadom, još uvijek ima posla. Nije to kao da se radi 5 tunela odjednom, ali ima vijadukata, mostova… „Znači bit će posla za nas?”, pitali smo kroz smijeh. „Apsolutno hoće!”, zaključio je on.

Zahvalili smo gospodinu Furiću na vrlo informativnom i zanimljivom razgovoru, ali i na strpljenju prilikom objašnjavanja nečega što definitivno ne spada pod uobičajene geodetske poslove. Doista se potrudio da nam približi geodeziju u tunelogradnji, koja zahtijeva veliko znanje, snalažljivost i, nadasve, iskustvo.

51 51

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

intervju II PROF. EMERITUS

Zdravko kapović rugi dan Simpozija inženjerske geodezije u Varaždinu i prilika za drugi razgovor s jednim od velikana D inženjerske geodezije u Hrvata. Ovaj smo put dogovorili razgovor s legendom Geodetskog fakulteta, profesorom emeritusom Zdravkom Kapovićem. Nije ga dugo trebalo nagovarati na razgovor. Bio je spreman, kao i obično, studentima na raspolaganje staviti svoje znanje i iskustvo. Nakon prijepodnevnih predavanja sjeo je s nama u kafić gdje smo najprije, naravno, naručili kavu...

Profesor: „Može jedna mala kava s mlijekom.”

Viktor: „Meni isto…”

Konobar: „Velika ili mala?”

Viktor: „Može velika.”

Luka: „Meni isto velika.”

Profesor (konobar se već udaljava): „Meni mala!”

Nakon što smo obavili tu formalnost, krenuli smo na razgovor. Kada smo dogovarali razgovor s njim tjednima prije, rekao je da ima jednog inženjera kojeg nam može preporučiti za razgovor. Sada smo saznali da je mislio na osobu s kojom smo već porazgovarali, gospodina Dragana Furića. „Pa da, Furić je bio moj student ”, objasnio je profesor. „Kada ističem da je dobar stručnjak, da se dobro snalazi, da ga cijene, onda i ja preuzimam dio zasluge, i ja sam tome pridonio. Inače, mi smo čak na nekim

objektima radili zajedno jer je on, kao nadzorni inženjer za neke kompleksnije građevine, tražio da i Geodetski fakultet bude prisutan. Furića sam upoznao tijekom zajedničkog rada na tim projektima, sretali smo se na objektima koje smo ispitivali (prvenstveno mostovi), a i ja sam 18 mjeseci radio u IGH-u. Tamo sam stekao jedno ogromno iskustvo jer sam bio među građevinarima. Drugačije se razgovara i razmišlja kad su građevinari oko tebe, bez geodeta.” „Kakav je bio odnos između građevinara i geodeta tamo?”, pitali smo ga. Željeli smo dobiti što bolji uvid u odnos između dviju struka koje se u mnogočemu isprepliću i ovise jedna o drugoj. „To je malo problematično, pogotovo ako si početnik “, odgovorio je. „Građevinari kažu npr. da im se izmjeri udaljenost između dva repera.

Za nas je reper točka poznata po visini. Kod njih je to markica, bolcna, oznaka na objektu. To je jedan od nesporazuma koji se može dogoditi.

Isto tako, oni kažu da se iskolči nešto s određenom točnošću. Vi, kao mladi inženjeri i studenti, često koristite pojmove kao što su: standardno odstupanje, srednja pogreška, jedinična težina itd. Njima to u građevini ne znači apsolutno ništa. Pristup je kod njih drugačiji, tako da se morate snaći. Često se miješaju pojmovi točnosti i preciznosti. Oni samo pitaju koja je točnost nečega. Odnosi li se to na srednju točnost, na maksimalnu ili neku drugu? Ali, unatoč tome, mislim da se vrlo brzo uspostavi kontakt.”

Nakon tog objašnjenja pokrenuli smo razgovor o onome što nas je najviše zanimalo: geodezija u mostogradnji. Budući da smo čuli da je profesor dosta radio na mostovima, zamolili smo ga da nam najprije ispriča nešto o toj temi.

Profesor Kapović i kolege na krovu Atene Zagreb

52

52

„Fakultet je relativno malo sudjelovao na izvođenju, odnosno gradnji mosta. Kako se i uspostava geodetske osnove za most smatra gradnjom, sudjelovali smo u gradnji nekoliko mostova. Poseban je zanimljiv projekt

TEMA BROJA Tema broja - Intervju: prof. emeritus Zdravko Kapović | Ekscentar, br. 19, pp. 52-54

Starog Masleničkog mosta. S geodetske smo osnove snimili ostatke mosta pa su podatci proslijeđeni projektantima koji su napravili novi projekt i na osnovi toga izvršili iskolčenje, kontrolu i gradnju, samo toliko. Isto vrijedi i za most preko Une u Jasenovcu gdje smo također radili osnovu.

Svi smo učili da geodetska osnova teoretski treba poprimiti neki „fini“ oblik, tipa četverokut. Sa svake strane rijeke po dvije točke, pod nekim povoljnim kutovima. Međutim, ne mora to uvijek biti tako. Na mostu u Jasenovcu imali smo jedan četverokut i jedan trokut. Dakle, neobična situacija. Nedostajala je još jedna točka. Naime, ta točka koja nedostaje bila je na miniranom području. Ne možete riskirati i postavljati točku na tom području. Silom prilika napravljena je takva mreža, koja nije idealna, ali u toj situaciji nismo mogli postupiti drugačije.” „Znači, ta se mreža postavlja u relativnom koordinatnom sustavu?”, ubacili smo se na brzinu. „Ono što je ovdje bitno”, nastavio je profesor, „jest da vi danas možete izmjeriti geodetski četverokut vrlo precizno te dobiti izvrsne koordinate u relativnom koordinatnom sustavu. No ako priključujete mrežu na neki trigonometar jer trebate dobiti apsolutne koordinate, najveća pogreška bila bi priključiti se na jedan trigonometar s jedne strane rijeke te na drugi trigonometar s druge strane rijeke. Time bi se dobile nesuglasice koja se raspodjeljuju. Tada biste, zapravo, pokvarili dobre podatke. Prema tome, svaki iskusan geodet će reći da se zaboravi trigonometar s druge strane te će se priključiti na ovaj bliži i izbjeći nesuglasice. Dobiju se Gauss Krugerove koordinate. Moguće je da u sebi imaju pogrešku, tako da će čitav most prostorno biti 2 – 3 mm „pogrešno” smješten. Kome je to bitno? Dakle, moguće je da postoji prostorna pogreška, ali su relativni podatci izvrsni. Vama je bitno kod građenja mosta da su visine i duljine dobro određene, a manje je bitno koje su prostorne pogreške u njima.” „Možete li nam opisati postupak probnog ispitivanja mosta?”, nastavili smo. „Što to uopće znači, što uključuje te kako se izvodi?” „Ispitati most znači opteretiti ga vrlo nepovoljnim teretom kako bi se vidjelo njegovo „ponašanje” u izvanrednim uvjetima. Ispituje se dio po dio mosta. Ako most ima npr. 5 stupova, ispituje se tzv. polje (razmak između dva stupa) te se pod težinom jedan dio izdiže, a drugi spušta, kao sinusoida, pa se, osim polja koje se opterećuje, mjeri srednja točka idućeg polja. Najpreciznija metoda za to je geometrijski nivelman, što i danas tvrdim, ali nekada projektant zahtijeva izmjeru čitavog mosta.

Tada se često koristi trigonometrijski niveman. Znači, mjerne stanice, trigonometrijeski nivelman, stajalište s jedne i druge strane mosta, dva repera koja se povežu prije svih ispitivanja. Drugi reper se utvrđuje tako da se za visinu prvog uzme 0,0 m. Mogu biti i dva repera sa svake strane.

Tada se određuju trigonometrijske visine s obzirom na jedan od repera.

Znači, ova 4 repera su određena u istom sustavu. Kod ovih ispitivanja ponovno je bitan relativni odnos, ne moraju imati apsolutnu visinu. Najveći problem kod ovih mjerenja je refrakcija. Jedan veliki geodet, prof. Moritz, jednom mi je rekao da nije toliko pametan da se bavi refrakcijom, iako je jedan od najpoznatijih geodeta. Nama su problem i horizontalna i vertikalna refrakcija. Tu su i kamioni koji se zagrijavaju blizu naših vizura, a mi smo na asfaltu, na ljetnoj vrućini. Postoji zagrijavanje kamiona, zagrijavanje asfalta, nezgodne refrakcije. Prije svega treba isključiti motore te, ako je moguće, stati s instrumentom što dalje od kamiona.

Kada su bile velike vrućine, znalo se mjeriti od 5 do 9 h i od 17 do 21 h.

Kratke vizure pomažu, ali treba izmjeriti čitav most. Može se mjeriti s jednog stajališta, ali ako je most u luku, moraju biti 2 jer kamioni smetaju. Drugi način je prenošenje geometrijskim nivelmanom u oba smjera.

Najprije treba odrediti tzv. „nulu mosta“ nivelirajući po mostu. Tada se doveze nekoliko kamiona koji se postavljaju na najnepovoljnije položaje,

Profesor Kapović na probnom ispitivanju mosta

ponovno se nivelira i određuje pomak. Nakon toga se teret miče te se ponovno nivelira da se ustanovi je li se most, i u kojoj mjeri, vratio u početni položaj. Na primjer, imate dvije vozne trake. Prvo se ispituje nula mosta, a nakon toga dva kamiona stanu u jednu voznu traku. Tada postoji asimetrično opterećenje. Može doći i do spuštanja i do naginjanja mosta. Tada dođu druga dva kamiona u drugu traku i čine simetrično opterećenje. Ima raznih varijanti, ali uvijek se ide na najnepovoljniji raspored. Još jedan vrlo važan podatak je tzv. zaostala deformacija, odnosno ona deformacija koja ostaje i nakon micanja tereta s mosta. Na primjer, čelična konstrukcija je dosta elastična, što je vrlo važno za projektanta.

Kada se makne teret, čelik se vraća gotovo 100 % u početni položaj. Kod njega je dozvoljeno 10 – 15 % odstupanja od nule mosta, a kod betona je to 20 – 25 %, ako se ne varam. To je što se tiče ispitivanja mostova, ali bilo je jedno zanimljivo ispitivanje vertikalnosti objekata, makar ne znam zanima li vas to…” „Zanima, kako ne…”, potaknuli smo ga da nastavi. „Danas su kolege iz Beograda na predavanju prikazali kako su mjerili vertikalnost tornja crkve Antuna Padovanskog te se toranj malo nakrivio”, pričao je dalje profesor. „I ja sam puno radio na ispitivanju vertikalnosti tornjeva, i reći ću vam jedno osnovno pravilo za to. Kada se ispituje vertikalnost ili deformacija jednog velikog objekta, onda je preporuka da udaljenost instrumenta od objekta bude dva do tri puta veća od visine objekta koji ispitujete. Kolege su u Beogradu promatrali toranj visine oko 50 m (H). Prema tome, trebate imati 2 stajališta pod približno 90° koja se nalaze na udaljenosti 2 – 3 H, odnosno 100 – 150 m od tornja.

53 53

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

To su idealni uvjeti, međutim imao sam u Gajnicama situaciju u kojoj to nisam mogao postići zbog okolnih zgrade. Zbog toga sam tijekom 3 dana opažanja dobivao različite podatke. Zbog male udaljenosti imate strmu vizuru i svaka mala nesigurnost u osima instrumenta izaziva vrlo nesigurne rezultate.”

jer te libele lako bježe, no da nismo imali taj stari instrument, ne znam kako bismo prenijeli te visine, a tražili su vrlo precizno. Tražili su ispod milimetra. Eto, to je jedno iskustvo u kojem smo primijenili staru tehnologiju. Normalno, treba maksimalno koristiti novu tehnologiju i instrumente, ali nije sve u tome. Kojiput je ovako banalno.”

Prihvativši takav razvoj razgovora, zamolili smo ga da nam objasni postupak ispitivanja vertikalnosti objekta. Zanimalo nas je s kakvim se instrumentarijem izvodi i kolika se preciznost traži kod takvih poslova.

„Čuli smo od docenta Paara na predavanju da ste doktorirali na Krčkom mostu i da je to bio poprilično zahtjevan posao. Možete li nam objasniti što je točno bilo toliko zahtjevno?”, pitali smo za kraj, imajući na umu da bi polako trebali završiti s razgovorom.

„Imate nekoliko načina rada. Kod ispitivanja vertikalnosti ili deformacija nekih visokih objekata danas možete raditi sa skenerima, koristiti fotogrametriju, ali ja sam najčešće radio s totalnom stanicom. Znači: toranj, stup, dalekovod ili nešto treće morate ispitati u dvije ravnine, odnosno dva stajališta pod kutom od približno 90°, na udaljenosti od dvije do tri visine objekta. Jedan od načina je da koristite instrumente koji mjere duljinu bez prizme te da navizirate rub objekta i na proizvoljnim mjestima određujete koordinate točaka krećući se odozdo prema gore. Drugi je način da krenete od vrha tornja, navizirate rub i onda polako spuštate vizuru prema dolje. Tamo gdje vidite da vam je objekt odstupio od vizure, zabilježite i izmjerite. Na kraju dobijete određen broj točaka. Tada se provuče jedan aproksimirajući pravac, i to je onda jedan rub objekta.

Treći je način da opažate jedan i drugi rub s prvog stajališta, pa nađete sredinu. Onda opet to ponovite s drugog stajališta, nađete sredinu i određujete pomake. Kod objekata koji će se promatrati više godina ili mjeseci preporuka je zalijepiti reflektirajuće markice. Zalijepiš ih danas i možeš ih pratiti idućih 5 – 10 godina. Daljinomjeri na njih mogu vrlo precizno izmjeriti duljinu. No, u većini ispitivanja vertikalnosti instrumenti koji mjere duljinu bez prizme (ili markice) postižu sasvim dovoljnu točnost.”

“Primijenili smo staru tehnologiju. Normalno, treba maksimalno koristiti novu i instrumente, ali nije sve u tome. Kojiput je ovako banalno.” „Jučer nam je gospodin Furić spomenuo problematiku vibracija na gradilištu, a s obzirom na to da na gradilištu ima dosta vanjskih utjecaja, zanima nas kako se nosite s tako specifičnim situacijama”, nastavili smo s pitanjima. „To je vrlo jednostavno riješiti”, odgovorio je profesor uz osmijeh. Radio sam u tunelima i na mostovima gdje za vrijeme radova veliki strojevi izazivaju vibracije. Onda imate problema s mjerenjima. Tu nema nikakve dileme, ali svaki od nas mora na to biti spreman. U tunelu su radovi, ogromna prašina, mrak, katastrofalni uvjeti za mjerenje. I nitko neće stati zbog toga što vi idete mjeriti. Prema tome, u tim situacijama hvataš trenutak kada su radnici na marendi. Hvataš trenutak kada su zbog nečega stali. Radili smo na jednom mostu gdje smo prenosili visine s jednog stupa na drugi i određivali visine ležajeva. Bilo je vrlo osjetljivo u visinskom smislu odrediti pravu kotu. Imali smo na raspolaganju najbolje instrumente koje je Fakultet imao, ali jednostavno nismo mogli prebaciti visinu. Neprestano je nešto vibriralo. Kasnije smo utvrdili da se to stupovi visine oko 50 – 60 m pod utjecajem vjetra ljuljaju. Što smo napravili? Uzeli smo stari nivelir N3 koji ima neku reverzicijsku libelu.

Svaki put ga, prije nego što očitaš letvu, moraš navrhuniti, ali njemu ništa nije smetalo. On je vrlo precizan, samo je spor. Svaki put treba vrhuniti

54

54

„Nisam na njemu doktorirao, nego sam ga uzeo kao primjer”, ispravio nas je profesor. “Bavio sam se utjecajem temperature na konstrukcije, pa sam uzeo Krčki most da dokažem da se on diže i spušta pod utjecajem temperature. Godinu sam dana tamo mjerio. Svaki mjesec po 2 – 3 mjerenja. Trebalo je mjeriti temperaturu konstrukcije, temperaturu zraka i onda odrediti visine. Iz nekih mojih istraživanja moglo se dokazati da se za stupanj temperature konstrukcija podiže ili spušta za čak 7 mm.

Tako da je taj objekt ljeti pri 30 stupnjeva 21 cm viši nego zimi. Najveći je problem bio odrediti temperaturu konstrukcije. Lako je izmjeriti temperaturu zraka, no kako izmjeriti temperaturu konstrukcije? Nitko mi nije rekao „mjeri tu i tu“. Nikad nitko nije bio siguran gdje mjeriti. Krčki je most lučni most koji ima luk dužine 390 m. Mi smo u luku mjerili po čitave dane. Čitave smo dane bili na moru, a more nismo vidjeli. Ušli bi u 8 sati ujutro u luk, a izašli navečer na drugu stranu jer smo cijeli dan mjerili unutra, što nivelman, što horizontalne pomake, što duljine. To je za mene bio najteži posao koji sam ikad radio. Jedna zanimljivost vezana za taj most je da je pušten u promet, a da na tjemenu luka nije bio spojen.

Tu su bile tzv. hidraulične preše i to nitko nije znao. Most je u funkciji, ali iskustva su govorila da se most i svaki objekt barem za 3 godine pomalo stabilizira. Time sam se bavio u disertaciji. To su tzv. reološki utjecaji. Da radite bilo kakvu betonsku ploču, danas će imati jednu visinu, a teorijski će za 3 godine imati drugu visinu jer dolazi do skupljanja i puzanja betona. Iz betona će nestati kapljice vode, stisnut će se pa će nestati one rupice u njemu. To će se za 3 godine stabilizirati i malo će pasti. Očekivali smo da će se taj most spustiti, te smo nakon godinu i pol odredili visinu mosta. Utvrdilo se da se most doista spustio i dva smo mu puta korigirali visinu za jedno 6 – 7 – 8 cm. Teorija kaže da treba 3 godine da se stabilizira te se nakon toga zalilo betonom i spojilo.”

Vrlo zadovoljni svim informacijama koje smo dobili, zahvalili smo profesoru Kapoviću na razgovoru i strpljenju. Ipak nas je „trpio“ punih sat vremena. Srdačno nas je pozdravio i zaželio nam sreću na studiju.

Napustili smo kafić i uputili se na ručak raspravljajući o novim stvarima koje smo naučili tijekom ovog razgovora. Takve se stvari sigurno ne mogu naučiti iz knjiga…

Vijadukt Drežnik

TEMA BROJA Tema broja - Intervju: Borna Gradečak, dipl.ing.geod. | Ekscentar, br. 19, pp. 55-57

intervju III borna gradečak, dipl. ing. geod.

akon dva obavljena razgovora na Simpoziju inženjerske geodezije željeli smo pronaći još jednog istaN knutog inženjera kako bismo što bolje zaokružili priču o velikim inženjerskim projektima u Hrvatskoj. Tu nam je mnogo pomogao gospodin Furić, koji nam je predložio da se javimo gospodinu Borni Gradečaku, zaposle-

niku instituta IGH. Nakon što smo ga kontaktirali i iznijeli mu našu ideju, gospodin Gradečak nas je pozvao da svratimo do sjedišta instituta u Zagrebu. Srdačno nas je dočekao te odveo do malog kafića unutar instituta gdje smo uz kavu porazgovarali o projektima na kojima je imao priliku sudjelovati.

Započeli smo razgovor pričom o tunelu Sveti Rok, koji je po njegovom mišljenju bio jedan od najkompliciranijih projekata ne samo zbog zbog geodetskog dijela već i zbog cijele tadašnje situacije. On sam nije bio u prilici raditi na tunelu, ali nam je prepričao iskustva svojih kolega. „Što se tiče Sv. Roka, moramo gledati trenutnu situaciju. To je pokrenuto u vrijeme rata. Linija fronte bila je nekih 10 – 20 km od njega, na nekim dijelovima čak mnogo bliže. Gore, na Malom Alanu su specijalne snage policije stajale na 10 km, možda čak i manje, tako da se počelo raditi kada uvjeti nisu bili dobri. Radovi su započeli zbog političke odluke.

Postojala je potreba da se u jednom trenutku pokaže da mi to možemo napraviti, trebali smo pokazati nekakvu volju i mogućnost. U principu, nigdje nije bilo tako komplicirano, baš zbog te negeodetske strane, odraditi tako veliki posao.“ Kako nam je gospodinom Furić ispričao sve o tunelogradnji, a prof.

Kapović objasnio probna ispitivanja mostova nakon gradnje, odlučili smo se najviše posvetiti geodetskim poslovima tijekom gradnje mostova.

Znali smo da gospodin Gradečak ima mnogo iskustva u tom području.

U svojim je odgovorima kao primjer izabrao Krčki most. „Prvi i osnovni problem kod takvih objekata je potreba njihove stabilizacije na području na kojem se oni trebaju graditi. Objekt kao što je most u svakom slučaju ima prednost pred ostalim objektima koji se na njega naslanjaju, poput cesta. Naravno da to nikad nisu velike razlike, mi smo dovoljno precizna struka, ali uvijek se može dogoditi pomak. Na primjer, kod gradnje na Krki smo pri bušenju sidara za ovjes središnjeg luka naišli na jednu špilju. Da bi se uopće klupa mogla tu ovjesiti, špilju je trebalo na neki način sanirati. U ovom slučaju, zatrpati betonom da bi se sidro, tj. zatege koje se ubacuju u brdo, imalo gdje vezati. Postoje stvari na koje ne možete utjecati. Ni u građevinskom ni u geodetskom dijelu.

Na početku gradnje prvi je zahtjev bio da se napravi mikrotriangulacijska mreža. To se izvelo tako da su se sa svake strane obale napravila po dva stupića s fiksno određenim koordinatama. Sve što se radilo oko mosta radilo se uvijek s tih istih stupića, te smo na taj način fiksirali kompletnu gradnju sa svake strane. Kasnije, kada se radila čelična konstrukcija na kojoj leži sama autocesta koja prolazi mostom, postavili smo još 2 stupića koja su predstavljala os mosta te ih uključili u mikrotriangulacijsku mrežu. Korišteni su kako bi se mogla pratiti sama izgradnja i kasnije navlačenje te čelične konstrukcije, koje se radilo s jedne strane obale. Ona se posebnom metodom navlačila preko svih stupova i postavljala na mjesto.

Mrežu smo vezali na postojeći elaborat iskolčenja za samu autocestu, zadali si nekakve fiksne koordinate i, na osnovu toga, izmjerama u više girusa postavili i fiksirali sve točke na mjestima gdje se pretpostavljalo da će se za vrijeme gradnje moći dobro vidjet te da je tlo stabilno. Prilikom odabira mjesta za fiksiranje točaka trebalo je voditi računa i o strojevima.

Za izgradnju tog mosta koristio se tzv. kabel kran. To je tip dizalice koja ima dva velika stupa, svaki s jedne strane obale, stabiliziraju ju zatege i može se naginjati lijevo i desno od osi. Kabel kran se koristi za transport svog materijala koji je potreban za izgradnju, a kako se naginje nekih 15ak metara lijevo i desno, on je pokrivao cijelo područje izgradnje. Stup kabel krana je otprilike 60 metara visok i ima pokretnu glavu kojom se prevozi sav teret, poput posuda za prijevoz betona od 2 – 3 kubika. Osim toga, služi i za prijevoz ljudi. Na taj način ljudi ne moraju ići 30 km okolo autom kako bi došli na drugu stranu. Naravno, kad se jednom izgradi pristup kojim se na most može doći kamionima i drugim dizalicama, to više nije potrebno.“ Budući da nas je zanimao opseg geodetskih radova na takvom objektu, zamolili smo da nam objasni sam tijek radova.

55 55

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

„Glavni problem kod izgradnje ovog tipa lučnog mosta je izgradnja samog betonskog luka. Luk je jedna dinamička tvorevina koja se gradi paralelno sa svake strane obale, s temelja prema sredini –najvišem dijelu luka. U svakoj fazi izgradnje segmenta luka geodetski je zadatak pratiti ponašanje već izgrađenog dijela luka te pretpostaviti, na osnovi mjerenja, kako će se luk ponašati u fazi izgradnje sljedećeg segmenta. Bitno je pratiti kakvi će biti pomaci luka s obzirom na opterećenje zadnjeg segmenta.

Na oplati koja služi za izgradnju luka te na segmentima koji su već prije odrađeni imali smo neke točke koje su bile fiksirane za vrijeme

cijele gradnje. Praćenjem tih točaka tokom cijele gradnje, uključujući one točke koje su fiksirane na samoj oplati koja je pomična, mogli smo odrediti kako se taj luk ponaša u fazi gradnje. Princip je ugrubo sličan ispitivanju probnog opterećenja na velikim mostovima. Prvo se odradi izmjera bez opterećenja, a kasnije uz neka projektirana opterećenja na raznim mjestima, te se na taj način prati kako se most ponaša. Tu je princip isti. Imate segment luka koji još nije opterećen. Kad pomaknete oplatu i nalijete novi beton, on dobije novo opterećenje, znači ima svoj pomak. Onda možete pratiti ponašanje prema nekim fiksnim i zadanim projektnim vrijednostima.

Postupak je takav da se za svaki segment postavi oplata. Njezin je položaj projektiran te ona ima svoje markere i repere kojima se utvrđuje to projektirano stanje. Onda se u takvu oplatu postavlja armatura i svi ostali potrebni segmenti. Završna faza je izlijevanje betona u oplatu, a koristi se poseban beton u koji se stavljaju dodatci kako bi se on mogao što prije vezati, odnosno kako bi postigao svoju tlačnu čvrstoću nakon nekoliko dana, a ne 28 dana kao kad je riječ o običnom betonu.

Ako imate dio luka izgrađen i dodate beton u oplatu za novi segment, izgrađeni će dio luka „potonuti“ pod opterećenjem novonalivenog betona. Pomak se evidentira geodetskim metodama i koriste se zatege koje mogu podizati i spuštati cijeli dio luka uz pomoć hidrauličkih preša.

Zatezanjem se luk dovodi u projektirano stanje. Kad se ugradi slijedeći segment, on će opet potonuti te tako putujemo do središnjeg segmenta sve dok se ne dođe do kraja. U našem slučaju, mislim da je bilo 23 segmenata. Mislim da smo, uz sve promjene i razne probleme, na kraju došli do toga da se luk poklopio u 1.5 cm.

Na mostu Krka jedan od zadatka bio je određivanje prostornog prodora zatega koje su prolazile kroz više stupova kako bi se mogle ukliniti s okolnim zemljištem. Naravno, tu morate računati da vam gradnja traje više godina, da će biti snijega, bure, kiše... Sve je to dinamičko i ta cijela priča ne stoji, nije ona kruta. Kada dođete na luk i pratite ga nekim instrumentom, nećete dobiti jedinstvenu vrijednost, nego ćete se osloniti i na iskustvo i na znanje jer pratite nešto dinamičko, a određujete srednju vrijednost onoga što vidite kroz okular.

Osim što se izradio luk, kako bi se gore uopće mogla izraditi autocesta, napravljena je jedna čelična konstrukcija širine autoceste i dužine od 400 m, kolika je dužina od upornjaka do upornjaka mosta Krke. To je radila tvrtka Đuro Đaković Montaža u ono doba. Za razliku od poslova u kojima se traže centimetarske točnosti, ovdje su milimetri u pitanju.

Možete zamislite kako se nešto što je dugačko 400 m ponaša na suncu.

Imate situaciju da je danas ujutro jedna mjera, popodne druga, a navečer treća, što nije zanemarivo. Tu su dosta velike deformacije. Na kraju krajeva, to su sve zavarene konstrukcije kod kojih ne smije ostati rupa. To mora biti jedno tijelo. Bilo je zanimljivo gledati kako cijela konstrukcija raste jer, u principu, takva čelična konstrukcija dolazi u segmentima koji su transportabilni, znači koji se mogu prevesti, a onda se na licu mjesta napravi nešto poput tvornice. Tamo su kolege iz Đure Đakovića poslale i do stotinjak ljudi. Na licu mjesta su zavarivali segmente koji moraju zadovoljiti određene norme. Ne samo geometrijske, čime se bavi geodezija, nego se ispituju i sama zavarivanja na razne načine, pa nakon toga antikorozivna zaštita itd.

Danas, kada netko „preleti“ preko tog mosta, tih 400 m traje 10 sekundi. Niti ne razmišlja koliko je vremena i truda uloženo. Dobra stvar je da pored postoji odmorište Krka.“

Slike (odozgor prema dolje): Početak izgradnje luka; Zatege kod izgradnje mosta; Čelična konstrukcija na mostu

56

56

TEMA BROJA Tema broja - Intervju: Borna Gradečak, dipl.ing.geod. | Ekscentar, br. 19, pp. 55-57

Znajući da je izgradnja mosta započela 2003. godine, pitali smo ga jesu li za postavljanje mreže koristili samo mjerne stanice ili i GPS, te kakav im je instrumentarij bio dostupan.

Bilo je jako puno segmenata koji su se tek trebali izgraditi. Tamo smo radili podloge, a onaj čisto katastarski dio i katastarske poslove u manjoj mjeri. Dosta smo odrađivali pripreme za projekte, barem u ovoj firmi.

„Ne, to je bilo relativno rano za korištenje GPS-a. Čak i da se moglo, vjerujem da ta metoda za tu vrstu posla nije dovoljno precizna. Osobno se ne bih oslonio samo na GPS mjerenja, ali na kombinaciju bih.

Probno opterećenje mosta Drave koje sam zadnje radio je možda, kad je riječ o geodetskom poslu, interesantnije od dijela autoceste gdje je sve ponavljanje. Imate neke stvari koje se prate i, više – manje, to puta x kilometara ponavljate. Kod mostova je drugačije jer stvarno morate uključiti onaj inženjerski dio glave, onaj kreativni, da vidite kako biste s određenom opremom, u određeno vrijeme, uz mnogo drugih faktora na koje ne možete utjecati, kao što su suradnja s drugim tvrtkama i kolegama drugih struka, dobili rezultat koji ima smisla.“

Što se mjernih stanica tiče, u tom smo konkretnom slučaju, ako se dobro sjećam, koristili Leicine instrumente s preciznošću kuta od 2’’. Preciznost daljinomjera tog instrumenta je 2 – 3 mm, ako se ne varam. S duljinama nema problema jer je riječ o relativno kratkim udaljenostima, do nekoliko stotina metara. Takvi su instrumenti zadovoljili sve potrebe u fazi izgradnje mikrotriangulacijske mreže, a pogotovo u fazi izgradnje i praćenja luka.

Kasnije, kod izgradnje čelične konstrukcije koristili su se digitalni ili precizni niveliri, koji su i u ovom slučaju bili Leicine proizvodnje. Ne znači da su drugi proizvođači lošiji, dapače, imam jako dobra iskustva s drugim proizvođačima. Čini mi se da su drugi proizvođači u tom periodu više ulagali u nekakvu user frendly tehnologiju. Leica je uvijek stavljala naglasak na preciznost, ali je zbog toga operater osuđen na to da mu instrument daje kutove, dužine i eventualno koordinate, a za sve ostalo se morao sam snaći.“ Sljedeće što nas je zanimalo bili su programi za izmjeru i obradu podataka koje su koristili za potrebe geodetskih poslova pri gradnji mostova. „U principu smo koristili standardni softver koji se nalazi na stanici, znači koordinatnu geometriju. Onaj tip stanica koji smo koristili za izgradnju mosta Krka nije imao poseban softver specijaliziran za takav tip izgradnje, već smo koristili onaj standardni koji se nalazi u više – manje svim stanicama. Naravno, koristili smo i neke pomoćne programe na računalu, kao npr. AutoCAD i Excel.“ Pitali smo ga jesu li izjednačenja provodili ručno ili pomoću nekog programa? „Sada se više ne sjećam... Bilo je nekih programa, ali mislim da je kolega koji je to radio osim softvera i ručno izjednačio mrežu koristeći Excel. Tu nema mnogo posla. Radi se najčešće o 4 točke. Nije to velika mreža da bi predstavljala problem.“ Osim mostova, koji su još interesantniji projekti na kojima ste imali priliku raditi? „Svašta smo radili... Većina poslova zadnjih 15-ak godina bila je vezana za autoceste. Bio sam nadzornik na možda 150 km autoceste, na raznim segmentima. To znači na cjelokupnoj autocesti koja sadrži razne objekte, uključujući samu trasu autoceste. Radio sam i na industrijskim objektima, sudjelovao na ispitivanjima za INA-ine rafinerije nafte...

“U jednom trenutku treba shvatiti da je geodezija posebna struka koja ima neke svoje zahtjeve, da to nije samo nešto sa strane, da mi samo nekome tamo smetamo...

Bez nje nema ničega.”

Za kraj smo pitali gospodina Gradečaka kakvim se poslovima danas najviše bavi? „Evo, konkretno, sad sam uključen u više projekata. Idemo reći ovako, 90 % mojih projekata svodi se baš na stručni geodetski nadzor, a uz to su povezani i upisi objekata u katastar. Naravno da se to uvijek ne tiče samo inženjerske geodezije, nego i katastarskog dijela. Mogu biti iskren i reći da taj dio predstavlja najveći problem jer mislim da tu ima jako puno stvari koje bi se zakonski trebale drukčije odrediti.

Danas se većinom bavim, s obzirom na to da nema nekih velikih građevinskih radova, rekonstrukcijama i sanacijama, a to će, u principu, kasnije biti 90 % posla. Jednom kada izgradite ovakvu autocestu, ne treba vam još jedna. Isto kao kad je riječ i o plinovodima, naftovodima, prugama...“ „U jednom trenutku treba shvatiti da je geodezija posebna struka koja ima neke svoje zahtjeve, da to nije samo nešto sa strane, da mi samo nekome tamo smetamo... Bez nje nema ničega. To se shvati tek kasnije, kada gradnja počne. Bez tih ljudi koji nešto mjere i smetaju od svega toga ne bi bilo ništa.“ Nakon ovog zaključka završili smo naš razgovor. Gospodin Gradečak nas je tada proveo po institutu te nam pokazao svoj ured, mjernu opremu i laboratorij IGH-a. Neizmjerno zadovoljni i zahvalni, pozdravili smo se s njim te napustili institut.

Ovime smo upotpunili sva tri razgovora s trojicom velikana inženjerske geodezije u Hrvatskoj. Ovim se putem još jednom od srca zahvaljujemo gospodinu Draganu Furiću, profesoru Zdravku Kapoviću i gospodinu Borni Gradečaku što su pristali na razgovor s nama te nam omogućili uvid u svijet inženjerske geodezije. Hvala im na utrošenom vremenu i strpljenju prilikom objašnjavanja postupaka i pojmova koje je neophodno razumjeti da bi se shvatili principi rada na tako složenim građevinskim objektima. Mi smo izuzetno mnogo naučili u razgovoru s njima te se nadamo da smo svima koji su pročitali ove članke uspjeli približiti sve čari inženjerskih geodetskih poslova.

Pripremili: Viktor Mihoković i Luka Zalović 57 57

uvod studentske radionice Studentske terenske radionice postale su tradicionalan i vrlo popularan dio našeg časopisa. Prilika za rad s modernim mjernim sustavima, korištenje novih metoda rada te upoznavanje novih ljudi daje studentima priliku da prošire područje svog interesa, nauče kako koristiti i primijeniti najnovije tehnologije u geodetske svrhe te im omogućuje lakše snalaženje na tržištu rada nakon završenog studija.

U suradnji s Katedrom za inženjersku geodeziju Geodetskog fakulteta te tvrtkama Geo-centar d.o.o. i Geomatika Smolčak d.o.o., časopis Ekscentar organizirao je studentsku terensku radionicu na temu inženjerske geodezije. Cilj radionice bio je odraditi snimanje i inspekciju Zelenog mosta preko rijeke Save u Zagrebu korištenjem bespilotne letjelice Topcon Falcon 8 Trinity i Trimble S7 Vision mjerne stanice. Članak koji je nastao kao rezultat radionice iz praktičnih je razloga podijeljen na četiri cjeline. Svaka od tih cjelina detaljno opisuje sve predradnje, terenske postupke, korišten instrumentarij i softver te provedene usporedbe i zaključke.

Zahvaljujemo se djelatnicima Katedre za inženjersku geodeziju, Geo-centra i Geomatike Smolčak na pomoći u organizaciji i uspješnoj provedbi radionice, kao i na svim savjetima prilikom pisanja članaka.

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Priprema mjerenja “Hendrixovog” mosta preko rijeke Save u Zagrebu bespilotnom letjelicom Topcon Falcon 8 Trinity SAŽETAK: Ovaj članak opisuje plan, program i realizaciju prvog dijela terenske radionice u organizaciji časopisa Ekscentar i Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Također se navode uvjeti koji su se morali ispuniti kako bi se moglo odraditi snimanje bespilotnom letjelicom. To uključuje prikupljanje svih potrebnih dozvola te registraciju letjelice i pilota u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo. U radu su opisani pripremni terenski zadatci: relativno statičko pozicioniranje i kinematička metoda mjerenja u realnom vremenu (RTK) za potrebe određivanja koordinata točaka uspostavljene geodetske osnove. Isto tako prikazano je određivanje koordinata mjernih markica postavljenim na samome mostu, a koje su neophodne za orijentaciju robotizirane totalne stanice s integriranim slikovnim senzorom (IATS) pri snimanju panoramskih snimki mosta, kao i za apsolutno orijentiranje i dobivanje kvalitete završnog 3D modela rekonstruiranog iz snimaka bespilotne letjelice Topcon Falcon 8 Trinity.

KLJUČNE RIJEČI: Bespilotna letjelica, IATS, GNSS, Hendrixov most, dozvole

Job preparation in order to observe the Hendrix bridge in Zagreb using Topcon Falcon 8 Trinity UAV ABSTRACT: This paper describes how was the first part of student workshop, arranged by the student magazine “Ekscentar” and the Faculty of Geodesy, prepared, planned and realized. It also mentions all the conditions that should be fulfilled so that the operator is allowed to fly with the UAV. It includes acquiring flying permits and registrating UAV and the operator in Croatian Civil Aviation Agency. The article describes all the preparation field work that was done: Post-processed statics (PPS) and Real time kinematics (RTK) used to get the coordinates of control points, which were then used to orientate our imaging total station and to determine the coordinates of markers. These coordinates will be used in post-processing to achieve required quality and absolute orientation of our final 3D model of the bridge.

KEYWORDS: UAV, IATS, GNSS, Hendrix bridge, flying permits

1. UVOD Razvoj tehnologije i sinergija različitih mjernih sustava i senzora u posljednjih je nekoliko godina doživjela veliku ekspanziju, naročito u geodeziji. Bespilotne letjelice i robotizirane mjerne stanice s integriranim slikovnim senzorima našli su svoju primjenu u mnogim područjima, kao što su 3D modeliranje, monitoring i inspekcija, GIS, mapiranje itd. Takva tehnologija omogućuje da se projekt odradi brže, jednostavnije i preciznije nego ikad prije, ali i zahtjeva veliku količinu znanja, ulaganja i ono najvažnije, obrazovanu i stručnu radnu snagu. Upravo je iz tog razloga i ove godine organizirana studentska terenska radionica.

Uredništvo časopisa Ekscentar dogovorilo je suradnju s djelatnicima Katedre za inženjersku geodeziju Geodetskog fakulteta te distributerima mjerne opreme Geo-centrom d.o.o. iz Čakovca i Geomatikom Smolčak d.o.o. iz Zagreba. Pozvani su zainteresirani studenti i studentice da se prijave na radionicu. Broj mjesta bio je ograničen, a rok prijave bio je 20. lipnja. Za sudjelovanje na radionici prijavili su se: Andrej Jertec, Marko Ravnjak, Darija Sušac, Viktor Mihoković, Andrea Miletić, Matea Zlatunić, Luka Zalović te Antonio Tupek. Tema radionice bila je: “Primjena bespilotne letjelice Topcon Falcon 8 Trinity i Trimble S7 Vision IATS-a (Image Assisted Total Station) za potrebe snimanja Hendrixovog mosta preko rijeke Save u Zagrebu”.

60

60

2. ISHOĐENJE DOZVOLA ZA SNIMANJE IZ ZRAKA Kako je letenje i snimanje bespilotnim letjelicama u Hrvatskoj zakonski regulirano (Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova i Uredba o snimanju iz zraka), za potrebe izmjere mosta bespilotnom letjelicom Topcon Falcon 8 Trinity bilo je potrebno ishoditi potrebne dozvole.

Prije svega, važno je spomenuti činjenicu da pilot (operater) koji upravljati letjelicom mora biti registriran u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo i letjelica mora imati svoju registarsku oznaku. Dozvolu smo najprije zatražili od Hrvatskih željeznica, budući da je riječ o željezničkom mostu, te je kretanje po njemu i oko njega ograničeno, odnosno dozvoljeno samo za željeznički promet. Bez većih komplikacija, dobili smo dozvolu za snimanje nakon nekoliko dana. Dobivanje dozvole od Državne geodetske uprave (slika 1.) bilo je nešto zahtjevnije, budući da je najprije odobreno snimanje s visine od 150 m, šta za potrebe modeliranje nije pogodno. Naposljetku smo nakon tjedan dana dobili dozvolu za snimanje s manje visine.

Na kraju je trebalo kontaktirati Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe, budući da je zračni prostor iznad mosta pod nadležnosti aerodroma Lučko. Unatoč informaciji s njihove web stranice da im treba i do 8 dana za izdavanje dozvole (slika 2.), dobili smo je već nakon 4 dana, što je bila

Sušac, D., Ravnjak, M., (2016): Priprema mjerenja “Hendrixovog” mosta preko rijeke Save u Zagrebu bespilotnom letjelicom Topcon Falcon 8 Trinity Ekscentar, br. 19, pp. 60-62

TEMA BROJA

izuzetno olakšavajuća okolnost. Na terenu je prije samog početka leta trebalo nazvati Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe kako bi ih se obavijestilo o početku letenja, te kako bi se dobila informacija koliko dugo se smije letjeti na predmetnom području. Nakon završetka leta, bilo ih je potrebno obavijestiti da je letenje završeno. Vrlo je bitno napomenuti da se zračne snimke u roku od najkasnije 8 dana nakon obavljanja snimanja trebalo poslati u DGU na pregled i odobrenje za upotrebu. Naime, Ministarstvo obrane ovlastilo je Državnu geodetsku upravu za obavljanje pregleda svih snimki snimljenih bespilotnim letjelicama, sve u svrhu zaštite nacionalne sigurnosti.

3. TERENSKI DIO RADIONICE U ponedjeljak 11. srpnja 2016. održana je radionica. Voditelji radionice bili su doc. dr. sc. Rinaldo Paar, doc. dr. sc.

Ante Marendić i asistent Igor Grgac, mag. ing. geod. et geoinf.. Okupili smo se ujutro u 10:00 sati u dvorani 117 na Geodetskom fakultetu, gdje je doc. dr. sc. Rinaldo Paar održao uvodno predavanje na kojem je upoznao studente s planom i programom čitave radionice. Program terenskog dijela radionice prikazan je na slici 3. Nakon što smo dogovorili sve potrebne detalje, preuzeli smo potreban instrumentariji i pribor s Geodetskog fakulteta (stative, prizme, vrpce, GNSS uređaje i mjernu stanicu) te se uputili na teren. Ostali instrumentarij, koji uključuje još 2 GNSS uređaja, IATS i bespilotnu letjelicu, donijeli su na teren djelatnici Geomatike Smolčak d.o.o. i Geo-centra d.o.o.

Slika 1. Dio dozvole Državne geodetske uprave

Po dolasku na teren (slika 5) formirale su se dvije terenske ekipe. Prva ekipa išla je na sjevernu stranu mosta, a sačinjavali su ju: doc. dr. sc. Ante Marendić i asistent Igor Grgac te studenti: Andrej Jertec, Marko Ravnjak, Darija Sušac i Viktor Mihoković. Druga ekipa u kojoj su bili doc. dr. sc. Rinaldo Paar, Andrea Miletić, Matea Zlatunić i Luka Zalović, Antonio Tupek ostali su na južnoj strani mosta.

Prvi dio terenskog dijela bio je izmjera geodetske osnove koja se sastojala od 5 točaka, 3 na južnoj i 2 sa sjevernoj strani obale (slika 4). Kao točke na južnoj strani poslužila su 3 prethodno stabilizirana betonska stupa – oP1, oP2 i oP3, dok su na sjevernoj strani postavljena 2 stativa na prethodno dogovorenim mjestima, na način da se omogući dogledanje između točaka geodetske osnove.

Slika 2. Dio dozvole Hrvatske kontrole zračne plovidbe

Određivanje koordinata točaka geodetske osnove provedeno je metodom relativnog statičkog pozicioniranja. U tu je svrhu korišteno 5 prijamnika marke Trimble, modeli R10, R8s, R8 i Net R5. Prijamnici su postavljeni na točke geodetske osnove (slika 6) te je izmjerena i zapisana visina antene i početak mjerenja. Pokretanje opažanja i definiranje svih potrebnih parametara (elevacijska maska, interval pohrane podataka, korišteni satelitski sustavi, tip antene itd.) obavljeno je korištenjem softvera Trimble Access instaliranom na kontroleru. Prijamnici su istovremeno opažali 30 minuta, od početka pokretanja zadnjeg prijemnika koji je postavljen i pušten u rad.

Za vrijeme njihovog opažanja, postavljene su reflektirajuće mjerne markice na stupove i upornjake mosta. Te su

61 61

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

se markice, uz one koje su prethodno bile postavljene na samom mostu koristile u obradi fotografija prikupljenih bespilotnom letjelicom. No prije toga bilo je potrebno odrediti njihove koordinate koristeći polarnu metodu izmjere. Za potrebe orijentiranja mjernih stanica i određivanja koordinata markica te snimanja panoramskih snimaka s IATS-om, bilo je potrebno imati približne koordinate osnove. One su dobivene nakon završetka statičkih opažanja spajanjem prijamnika na CROPOS-ov VPPS servis i određivanjem koordinata točaka RTK metodom. Svaka je točka mjerena 3 puta po 30 epoha te je kao konačna vrijednost koordinate uzeta njihova aritmetička sredina.

Slika 3. Program terenske radionice

Slika 4. Prikaz točaka geodetske osnove

Slika 5. Dolazak na teren

Nakon toga se moglo započeti s određivanjem koordinata mjernih markica. GNSS prijamnici su uklonjeni s točaka osnove te su na njihova mjesta postavljene prizme. Izmjerena je i zapisana visina svake od njih.

Za potrebe određivanja koordinata mjernih markica korištene su 2 mjerne stanice, Leica TPS1201 preuzeta s fakulteta te Trimble S7 Vision koju je ustupila Geomatika Smolčak d.o.o. Svaka je postavljena s jedne strane obale te je po principu slobodnog stajališta (Free station) orijentirana na točke geodetske osnove. Mjerenjem u jednom položaju instrumenta, polarnom su metodom dobivene koordinate mjernih markica na stupovima i upornjacima. Za potrebe određivanja koordinata markica postavljenih na zapadnoj strani mosta, instrument je postavljen na točku oP1 i orijentiran na točke oP2 i oP3.

Koordinate dobivene na taj način nisu konačne, budući da su za orijentiranje stanica korištene približne koordinate osnove. U kasnijoj su se obradi na temelju koordinata geodetske osnove dobivenih GNSS statičkim opažanjima i mjerenjima mjernih stanica (zenitne daljine, horizontalni pravci i kose duljine) izračunale konačne koordinate mjernih markica.

Slika 6. Prijamnik Trimble R8s na točki P1

AUTORI | AUTHORS Darija Sušac, univ. bacc. ing. geod. et geoinf, diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: dsusac@geof.hr Marko Ravnjak, univ. bacc. ing. geod. et geoinf, diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: mravnjak@geof.hr

62

62

Tupek, A., Jertec, A., (2016): Opis i princip rada mjernih sustava Topcon Falcon 8 Trinity i IATS-a Trimble S7 Vision Ekscentar, br. 19, pp. 63-68

TEMA BROJA

Opis i princip rada mjernih sustava Topcon Falcon 8 Trinity i IATS-a Trimble S7 Vision SAŽETAK: Razvojem mjernih stanica primarni je cilj postala automatizacija procesa mjerenja. U tom su smjeru pripomogli razvoj mjerenja udaljenosti bez uporabe reflektora, razvoj robotiziranih mjernih stanica i automatsko prepoznavanje i praćenje reflektora. Sljedeći korak predstavlja sinergija fotogrametrijskih i tahimetrijskih mjerenja integracijom slikovnih senzora u mjerne stanice te integracija digitalnih slikovnih informacija u vidu IATS-a (engl. Image assisted total station). Drugi primjer tehnoloških dostignuća su i bespilotne letjelice koje nisu novost na području inovacija jer postoje već duže vrijeme, međutim njihova je primjena u geodetske svrhe relativno nova. Navedenim razvojem tehnologije bespilotnih letjelica napredovale su i mogućnosti snimanja iz zraka. U ovom ćemo radu predstaviti korištene mjerne sustave i instrumentarij te njihovu praktičnu primjenu za potrebe pregleda, inspekcije, monitoringa i izmjere željezničkog mosta preko rijeke Save u Zagrebu, tzv. „Hendrixovog“ mosta, u sklopu studentske radionice časopisa Geodetskog fakulteta u Zagrebu „Ekscentar“.

KLJUČNE RIJEČI: IATS, bespilotna letjelica, Falcon 8 Trinity, S7 VISION, željeznički most “Sava”.

Description and work principles of Topcon Falcon 8 Trinity and Trimble S7 IATS ABSTRACT: With the development of total station the primary goal has become the automatization of the measurement proces. Reflectorless distance measurement, robotic total stations nad automatic recognition and tracking paved the way in that direction. The next step is the synergy of photogrammetric and tachimetric measurements by means of integration imaging sensors in robotic total stations and, likewise, the integration of digital imaging information in a form of an IATS (Image assisted total station). Unmanned aerial vehicles are another example of technological achievement which is not a novelty, but nevertheless, their application and implementation in surveying purposes is relatively new. Aerial mapping and surveying improved with the technological development of unmanned aerial vehicles. In this article we will introduce the previously mentioned measuring systems, instruments and their practical implementation in monitoring, inspection and surveying of a railway bridge over the river Sava in Zagreb, so called, “Hendrix” Bridge within a scope of a student workshop arranged by a student magazine „Ekscentar“ at the Faculty of Geodesy at the University of Zagreb.

KEYWORDS: IATS, unmanned aerial vehicle, Falcon 8 Trinity, S7 VISION, railway bridge “Sava”.

1. UVOD Svjedoci smo konstantnog napretka tehnologije i informatike tijekom proteklih desetljeća. Navedeno nije zaobišlo niti geodeziju kao znanost.

Jedan primjer tehnoloških dostignuća su i bespilotne letjelice koje nisu novost na području inovacija jer postoje već duže vrijeme, međutim sama njihova primjena u geodetske mjerne svrhe relativno je nova. Navedenim razvojem tehnologije bespilotnih letjelica napredovale su i mogućnosti snimanja iz zraka. U današnje se vrijeme, padom cijene i povećanjem dostupnosti takvih letjelica, povećava i njihova primjena u privatne svrhe, što ih čini jednom od tehnologija s vrlo visokim potencijalom za budućnost. Međutim, povećanjem broja bespilotnih letjelica potrebno je poštovati i određene pravne regulative kako bi se lakše regulirala njihova upotreba, ali i smanjila moguća opasnost za ljude i imovinu, koja nastaje kao posljedica nepravilnog ili nepropisnog rukovanja njima.

Sljedeći primjer tehnoloških dostignuća je i razvoj IATS-a (engl. Image Assisted Total Station). IATS sustav predstavlja integraciju robotiziranih geodetskih mjernih stanica (RTS) i slikovnih senzora (Tupek, 2016).

Time se objedinjuje geodetska preciznost mjernih stanica s mogućnošću prikupljanja snimaka predmetnog područja, pri čemu je jedan ili više slikovnih senzora (CCD ili CMOS senzori) integrirano u mjernoj stanici.

Uz pravilnu kalibraciju, IATS omogućuje prikupljanje precizno georeferenciranih i orijentiranih snimaka. Zajedno s metodama procesiranja snimaka i tehnikama prepoznavanja markica i uzorka omogućuju potpuno novi pristup dosadašnjim geodetskim primjenama, kao što je kod izrade 3D modela objekata (Wagner i dr, 2014), određivanja pomaka građevinskih konstrukcija (Wagner i dr, 2013) i određivanja visinskih razlika (Wagner i dr, 2016).

Osnovni je cilj provedene radionice upoznavanje studenata s novim, prethodno prikazanim tehnologijama, odnosno konkretno s primjenom bespilotnih letjelica i IATS-a za potrebe pregleda, inspekcije i monitoringa mostova, brana, visokih zgrada i tornjeva te nepristupačnih objekata, a u konačnici i usporedba dobivenih rezultata obiju metoda. Za potrebe je radionice tvrtka Geocentar d.o.o. ustupila korištenje bespilotne letjelice Topcon Falcon 8 Trinity, a tvrtka Geomatika Smolčak d.o.o. IATS Trimble S7 Vision.

63 63

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

2. OPIS I SPECIFIKACIJE INSTRUMENATA Kao što je već u prethodnom poglavlju navedeno, u sklopu ovog dijela radionice korišteni su bespilotna letjelica Topcon Falcon 8 Trinity, koju je za potrebe radionice ustupila tvrtka Geocentar d.o.o, generalni zastupnik tvrtki Topcon i Sokia za Republiku Hrvatsku, te IATS Trimble S7 Vision, koji je ustupila tvrtka Geomatika Smolčak d.o.o, generalni zastupnik tvrtke Trimble. U ovom se poglavlju ukratko predstavljaju navedeni mjerni instrumenti.

2.1. BESPILOTNA LETJELICA FALCON 8 TRINITY Falcon 8 Trinity je bespilotna letjelica tvrtke Topcon (Slika 2.1.). Riječ je o oktokopteru, podvrsti koptera s osam rotora. Ovakav dizajn pruža inherentnu razinu stabilnosti, dok integrirana elektronika radi kako bi zadržala kopter vodoravnim u prostoru i pretvorila unos naredbi operatera ili autopilota u smjer u kojem treba letjeti. Falcon 8 Trinity bespilotna letjelica idealno je rješenje za inspekciju i praćenje te manje projekte kartiranja ili terenske izmjere s ograničenim prostorom za uzlijetanje ili slijetanje, primjerice kod manjih gradilišta ili u naseljenim mjestima (Topcon, 2015).

Po konstrukciji je ova letjelica V-oblika, oblika koji čine osovine rotora letjelice. Okvir je letjelice u potpunosti izrađen od karbonskih vlakana te je sama letjelica izrazito lagana, s maksimalnom težinom polijetanja od 2.3 kilograma (Topcon, 2015). Glavni je dio letjelice njezino tijelo unutar kojega su ugrađeni svi ključni senzori i postolje za digitalni fotoaparat.

Glavno korisničko sučelje letjelice, prikazano na slici 2.2, bazna je jedinica za daljinsko upravljanje (engl. Mobile Ground Station). Bazna jedinica i Falcon 8 bespilotna letjelica međusobno su kontinuirano višestruko povezane dvama neovisnim radio modulima frekvencije 2.4 GHz. Njihova je glavna svrha upravljanje letjelicom i digitalnim fotoaparatom te prijenos svih podataka leta. Uz navedeno, ugrađeni analogni videoprijamnik frekvencije 5.8 GHz omogućava prijenos snimke fotoaparata na HD videomonitor bazne jedinice u realnom vremenu. Sve navedeno omogućava korisniku samostalno upravljanje bespilotnom letjelicom u nepristupačnom i opasnom terenu.

Slika 2.2. Bazna jedinica za daljinsko upravljanje (Topcon 2015)

Slika 2.1. Bespilotna letjelica Topcon Falcon 8 Trinity Ovisno o konkretnoj primijeni u praksi postoje dva Falcon 8 modela koja se razlikuju po ugrađenom digitalnom fotoaparatu:

64

64

•

GeoEXPERT – uključuje RGB digitalnu kameru visoke rezolucije – Sony Alpha 7R (slika 2.3a); primjena prvenstveno kod geodetskog mjerenja, kartiranja i modeliranja

•

InspectionPRO – uključuje RGB digitalnu kameru i IR senzor – Panasonic Lumix DMC-TZ71 + FLIR TAU 640 (slika 2.3b) ili videokameru – Sony HDR-PJ810E (slika 2.3c); primjena prvenstveno kod monitoringa i industrijske kontrole.

Slika 2.3. (odozgo prema dolje: a, b, c) Digitalne kamere u različitim modelima bespilotne letjelice Faclon 8 Trinity

Tupek, A., Jertec, A., (2016): Opis i princip rada mjernih sustava Topcon Falcon 8 Trinity i IATS-a Trimble S7 Vision Ekscentar, br. 19, pp. 63-68

TEMA BROJA

Falcon 8 bespilotna letjelica opremljena je kontrolnom jedinicom (tzv. autopilotom) AscTec® Trinity koji funkcionira na principu umjetne inteligencije. Autopilot kontinuirano prikuplja i analizira podatke inercijalne mjerne jedinice (engl. IMU – Inertial Measurement Unit) uključujući podatke integriranog GPS-a te uzimajući u obzir sve ostale aspekte leta.

Kao i svaka komercijalna bespilotna letjelica, tako i Falcon 8 Trinity dolazi s programskim paketom za izradu plana leta, konkretno Navigator Survey softverom. Intuitivno korisničko sučelje softvera za izradu plana leta omogućuje, u samo nekoliko klikova, precizno definiranje ruta i svih relevantnih parametara leta i parametara fotoaparata za prikupljanje fotografija objekta koji se snima. Nadalje, Falcon 8 omogućuje korisniku i manualno letenje, pri čemu korisnik sam upravlja letjelicom i snima fotografije. U terenskom su dijelu radionice provedena oba načina letenja s obzirom na to da u određenim situacijama ovakve vrste snimanja objekata nije moguće precizno definiranje plana leta. Detaljnije je pojašnjeno u poglavlju 3.2.

Sve tehničke specifikacije bespilotne letjelice Topcon Falcon 8 Trinity ukratko su prikazane u tablici 2.1.

Tablica 2.2. Tehničke specifikacije mjerne stanice Trimble S7 VISION (Trimble 2015)

Tablica 2.1. Tehničke specifikacije bespilotne letjelice Topcon Falcon 8 Trinity (Topcon 2015) 2.2. IATS TRIMBLE S7 VISION U sklopu radionice korišten je i IATS S7 VISIOhN (slika 2.4.), geodetska mjerna stanica tvrtke Trimble. Navedeni instrument kombinira skeniranje, snimanje i izmjeru s ciljem kreiranja 3D modela, visoko precizne dokumentacije vizualiziranjem područja izmjere te formiranja oblaka točaka (engl. Point clouds). Uz integriranu tehnologiju 3D skeniranja, određivanja udaljenosti bez reflektora (engl.

Direct Reflex, DR), servo upravljanja, visoke stabilnosti sustava mjerenja i ponavljanja mjerenja u svim uvjetima, npr. vjetar, razne turbulencija i neželjena gibanja – potonuće stativa, visokog 24-satnog sustava zaštite Locate2Protect i snažne terenske (Trimble Access) i uredske softvere (Trimble Business Center) omogućuje snalaženje u svim situacijama i povećava Slika 2.4. Trimble S7 produktivnost terenskog rada.

VISION totalna stanica

U prikazanoj tablici navode se potpune tehničke specifikacije navedene geodetske mjerne stanice Trimble S7 VISION. Najbitniji je aspekt mjerne stanice za provedenu radionice integrirana Trimble VISION tehnologija, specifičan IATS sustav u vidu pregledne kamere ispod objektiva, koji omogućuje direktno nadgledanje i upravljanje procesom izmjere tijekom prijenosa snimke u realnom vremenu na kontrolor kojim se upravlja mjernom stanicom, te dokumentiranje procesa izmjere snimanjem slika i mogućnošću bilježenja skica i bilježaka direktno na takvim slikama.

Trimble VISION kamera automatski optimira vidno polje, dubinu polja, rezoluciju, ekspoziciju te održava kvalitetu videosnimaka u uvjetima loše osvijetljenosti. Omogućuje i odabir rezolucije i kompresije snimke kako bi se minimalizirala veličina prikupljenih podataka u JPEG slikovnom formatu. U tablici 2.3 navode se tehničke specifikacije Trimble VISION kamere.

Tablica 2.3. Tehničke specifikacije Trimble VISION kamere (Joyce et al. 2012) Trimble S7 VISION mjernom stanicom može se u potpunosti upravljati pomoću eksternog uređaja. Neki od njih su Trimble TSC3 (slika 2.5a), Trimble CU kontroler (slika 2.5b) te Trimble Tablet Rugged PC (slika 2.5c).

65 65

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

3.2. RAD S BESPILOTNOM LETJELICOM FALCOM 8 TRINITY

a b

Prije provedbe samog snimanja željezničkog mosta s bespilotnom letjelicom na terenu potrebno je provesti određene pripremne radnje. Navedeni pripremni radovi mogu se podijeliti na sljedeće faze: c

• • •

Slika 2.5. Uređaji za upravljanje mjernom stanicom Trimble S7: a) Trimble TSC3, b) Trimble CU kontroler, c) Trimble Tablet Rugged PC

3. TERENSKI RAD Središnji dio radionice svakako je terenski dio primjene bespilotne letjelice Topcon Falcon 8 Trinity i IATS S7 VISIONA za potrebe snimanja željezničkog mosta preko rijeke Save u Zagrebu. Studenti pri tome imaju mogućnost upoznavanja s navedenom tehnologijom te svim segmentima terenskoga rada i obrade podataka. U ovom se poglavlju u potpunosti elaborira terenski rad s navedenim instrumentima.

rekognosciranje terena postavljanje orijentacijskih točaka i određivanje njihovih koordinata završni pregled i priprema sustava bespilotne letjelice.

Rekognosciranje terena osnovni je korak u sklopu pripremnih radova prije samog snimanja. Temeljni je cilj upoznavanje s objektom snimanja te njegovom okolinom. Razmatraju se sve moguće fizičke prepreke tijekom samog snimanja (npr. drveće, dijelovi konstrukcije mosta, naponski vodovi i dr), smjerovi letenja, lokacije postavljanja orijentacijskih točaka, preglednost i dr, a sve s izričitim naglaskom na sigurnost svih sudionika radionice i ostalih osoba koje je nalaze u okolini.

S osnovnim ciljem izrade mjernog „geodetskog“ modela željezničkog mosta te njegovog apsolutnog pozicioniranja, na mostu je nužno postavljanje orijentacijskih točaka. Budući da, zbog jasnih sigurnosnih razloga, Hrvatske željeznice nisu odobrile ulazak sudionika radionice na most, nije bilo moguće postavljanje orijentacijskih točaka po samom mostu tako da maksimalno odgovaraju svim potrebama snimanja bespilotnom letjelicom. Iz toga su razloga korištene mjerne markice otprije postavljene na mostu (slika 3.3).

3.1. ŽELJEZNIČKI MOST „SAVA“ Kao što je već navedeno, terenski je dio radionice proveden kod zelenog željezničkog mosta preko rijeke Save u Zagrebu, popularnog naziva „Hendrixov“ most (slika 3.1).

Slika 3.1: Željeznički most preko rijeke Save u Zagrebu Željeznički je most dvokolosiječni most čelične konstrukcije preko četiri raspona, ukupne duljine 306 m i širine 9.6 m. Statički je sustav mosta kontinuirana, slobodno oslonjena greda koja je u glavnom rasponu ojačana lukom (tzv. Langerova greda). Glavni je raspon dug 135.5 m, dok su preostali rasponi dugi 57.5 m, 58.0 m i 55.00 m (slika 3.2).

Slika 3.2. Rasponi željezničkog mosta (Marendić i dr. 2016)

66

66

Slika 3.3. Otprije postavljene mjerne markice na zapadnoj strani željezničkog mosta

Naime, tijekom probnog ispitivanja mosta nakon njegove obnove, u lipnju 2015. godine, na mostu je postavljena 21 mjerna markica samo na njegovoj zapadnoj strani, po cijeloj dužini mosta. Iako raspored navedenih mjernih markica ne odgovara u potpunosti potrebama ovakve vrste izmjere, nije postojala druga opcija. Na istočnoj je strani mosta, zbog navedenog ograničenja ulaska na most, postavljeno nekoliko mjernih markica na upornjacima i stupovima mosta na mjestima na koja se moglo doseći rukom. Primjer novopostavljenih mjernih markica prikazan je na slikama 3.4a i b.

Ravninske koordinate orijentacijskih točaka određene su u službenom projekcijskom koordinatnom sustavu RH – HTRS96/TM, odnosno visinske koordinate u službenom visinskom referentnom sustavu RH – HVRS71. Određivanje njihovih koordinata provedeno je tahimetrijskom metodom sa slobodnog stajališta čije su koordinate određene sukladno

Tupek, A., Jertec, A., (2016): Opis i princip rada mjernih sustava Topcon Falcon 8 Trinity i IATS-a Trimble S7 Vision Ekscentar, br. 19, pp. 63-68

TEMA BROJA

Slika 3.4. Novopostavljene mjerne markice na istočnoj strani mosta – stup B; a) položaj mjerne markice, b) uvećani prikaz

Slika 3.5. Operater tijekom manualnog upravljanja bespilotnom letjelicom

free station metodi rada. Koordinate slobodnog stajališta određene su mjerenjem na prethodno realiziranu geodetsku osnovu na terenu.

Važno je napomenuti da tijekom snimanja fotografija softver automatski pohranjuje podatke senzora letjelice i pridružuje ih odgovarajućim fotografijama u obliku metapodataka. Pohranjuju se položajni podatci integriranog GPS uređaja (φ, λ i h) te podatci inercijalnog sustava (kutovi pitch, roll i yaw). Na ovaj se način, u kasnijim postupcima obrade podataka u Agisoft PhotoScanu, provodi jednostavnije i brže povezivanje svih prikupljenih snimaka.

Nakon svih navedenih koraka, a prije samog početka izmjere bespilotnom letjelicom, provodi se završni pregled i priprema sustava bespilotne letjelice. Kontrolira se stanje i napunjenost baterija letjelice, bazne jedinice i uređaja za videoprikaz, ispravnost rada svih sustava, smjer i jakost vjetra te sigurnost svih osoba u okolini.

Uzimajući u obzir veličinu željezničkog mosta, jasno je kako se kompletna izmjera cijelog mosta ne može obaviti u jednom letu. Ograničavajući faktor je, naravno, baterija letjelice. Jedan let traje otprilike 15 do 20 minuta. U sklopu je radionice kod snimanja željezničkog mosta Falcon 8 bespilotnom letjelicom ukupno provedeno šest letova.

3.3. RAD S IATS-OM S7 VISION Za potrebe izmjere željezničkog mosta preko rijeke Save u Zagrebu, tzv. „Hendrixovog“ mosta, IATS-om korištena je postojeća geodetska osnova mosta. Izmjera je obuhvaćala snimanje dviju panoramskih snimaka.

Temeljni princip ove metode jednak je postupku stereofotogrametrije.

Prvi se let razlikovao od ostalih letova bespilotnom letjelicom. Razlika je u tome što je taj let izveden sukladno definiranom planu letenja, pri čemu se željeznički most prelijeće, što rezultira „tlocrtnim“ fotografijama mosta. Planiranje leta letjelice automatizirani je proces i odvija se na samom terenu, u realnom vremenu, pri čemu je letjelica već poletjela pomoću prethodno elaboriranog softvera za izradu plana leta. Naime, softver skida satelitske ili open street karte područja snimanja po izboru korisnika. Preporučljivo je da se taj dio obavi prije samog terena, u uredu, zbog pristupa internetu. U navedenom se softveru zadaje početna točka, smjer i širina, odnosno na taj se način definira pravokutno područje koje Faclon 8 bespilotna letjelica mora obuhvatiti na snimkama. Također, zadaju se uzdužni i poprečni preklop između fotografija (u konkretnom slučaju 70 % za oba preklopa) te visina i brzina leta. Visina leta direktno definira i rezoluciju snimaka terena (engl. Ground Sampling Distance – GSD), pri čemu let na visini do 100 m rezultira rezolucijom 2.35 cm (URL 6). Nakon definiranja svih navedenih parametara softver sam računa i prikazuje plan leta. Na kraju se pokreće automatsko letenje Falcon 8 Trinity.

Zbog svih karakteristika ovakve vrste izmjere objekata, mnogih prepreka i sigurnosti, sve ostale letove provele su manualnim upravljanjem bespilotnom letjelicom osposobljene osobe tvrtke Geocentar d.o.o, koja je i ustupila bespilotnu letjelicu za potrebe ove radionice. Prilikom manualnog upravljanja ne definira se softverski plan letenja, već ovlašteni operater radiovezom upravlja letjelicom tako da ju lagano vozi uz željeznički most i pritom snima fotografije vodeći računa o pokrivenosti i preklopu između snimaka (slika 3.5).

Slika 3.6. Bespilotna letjelica Falcon 8 Trinity tijekom snimanja željezničkog mosta

67 67

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Nakon postavljanja mjerne stanice Trimble S7 VISION i obavljanja svih nužnih radnji (horizontiranje te izmjera visine instrumenta) uključena je opcija za daljinsko upravljanje stanice i direktni videoprikaz iz pregledne kamere na kontroleru. Izvršena je orijentacija na sve vidljive točke geodetske osnove automatskim prepoznavanjem reflektora te daljinskim upravljanjem na zaslonu kontrolera. Ovo je učinjeno s ciljem rješavanja vanjske orijentacije budućih snimaka panorame. Za daljinsko upravljanje navedene geodetske mjerne stanice korišten je Trimble Tablet Rugged PC Yuma 2 tablet računalo.

Slijedilo je definiranje područja interesa iscrtavanjem poligona na ekranu tableta kojim je označeno cijelo područje željezničkog mosta te je pokrenuto snimanje panorame. Nakon uključivanja opcije izrade panorame IATS s ugrađenim servomotorima automatski upravlja instrumentom i automatski bilježi snimke preglednom kamerom. Isti je postupak ponovljen i na drugom stajalištu.

Slika 3.7. Studenti u procesu definiranja parametara snimanja te IATS u fazi automatskog snimanja Objekt interesa se promatra s dva različita stajališta, a kombinacijom mjerenih podataka (snimaka) dobiva se stereopar, tj. trodimenzionalni mjerni model (Tupek, 2016). Pritom je moguće snimanje upotrebom dvaju ili jednog IATS-a, premještanjem s jednog stajališta na drugo, što je u ovom konkretnom slučaju i učinjeno.

Prilikom odabira pogodnih stajališta vođeno je računa o geometrijskoj konfiguraciji postava, duljini bazne linije i udaljenosti od objekta kako bi se obavilo kvalitetno presijecanje te odredio precizni položaji detalja interesa. Dobru geometriju čini presjek zraka s dva stajališta pod kutom što bližim 90° (prihvatljivo od 30° do 120°), ne prevelikom udaljenošću od objekta uspoređujući s duljinom bazne linije. Općenito, što je instrument bliži objektu, precizniji su dobiveni položaji detalja. Stajališta bi trebala biti dobro pozicionirana s dostupnom dobrom orijentacijom. Konkretno, za stajališta su odabrane točke P1 i P4 postavljene geodetske osnove.

Panorama je, u stvari, mozaik ili niz snimaka čiji broj ovisi o veličini područja interesa te preklopa snimaka. Konkretno, kod izmjere za potrebe radionice korišten je preklop između snimaka u iznosu od 30 %.

Pri snimanju se pohranjuju podatci vanjske orijentacije senzora, tj. očitanja kutova mjerne stanice i kalibracijski parametri, odnosno očitanja kompenzatora instrumenta, te se pridružuju snimkama u obliku metapodataka. Spajanje panorama izvodi se pomoću specifičnih algoritama koji na snimkama prepoznavaju iste, karakteristične detalje objekata i područja interesa te na temelju prostornog presjeka rekonstruiraju površinu objekta ili područja. Preduvjet je stabilnost i jasna definiranost objekta (markica) pod različitim uvjetima osvjetljenja. Na slici 3.8 prikazuje se niz zabilježenih snimaka mosta.

Postojeće markice na zapadnoj strani mosta, čije su koordinate prethodno određene klasičnim mjerenjima, poslužit će u obradi podataka povezivanjem slika te definiranjem mjerila krajnjeg modela.

Slika 3.8. Niz snimljenih slika u svrhu izrade panorame

AUTORI | AUTHORS Antonio Tupek, mag. ing. geod. et geoinf, e-mail: atupek@gmail.com Andrej Jertec, univ. bacc. ing. geod. et geoinf, diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: ajertec@geof.hr

68

68

Miletić, A., Zlatunić, M., (2016): Obrada podataka mjerenja “Hendrixovog” mosta prikupljenih bespilotnom letjelicom Falcon 8 Trinity i Trimble S7 Vision mjernom stanicom | Ekscentar, br. 19, pp. 69-71

TEMA BROJA

Obrada podataka mjerenja “Hendrixovog” mosta prikupljenih bespilotnom letjelicom Falcon 8 Trinity i Trimble S7 Vision mjernom stanicom SAŽETAK: Još su donedavno principi fotogrametrije bili relativno zanemareni i slabo korišteni kao geodetska metoda prikupljanja podataka.

Fotogrametrija se koristila samo za potrebe snimanja i izrade digitalnog ortofotoa (DOF) na državnoj razini. Taj je postupak bio poznat kao vrlo dugotrajan i naporan, a obavljale su ga samo velike geodetske firme. Pojavom sve snažnijih računala i vrlo moćnih uredskih softvera obrada fotogrametrijskih podataka više nije ni približno onoliko zahtjevna kao nekad, dok su rezultati dosegli impresivnu razinu točnosti. Ovaj rad opisuje način dobivanja podataka iz panoramskih snimaka primjenom mjerne stanice Trimble S7 Vision te obradu i rekonstrukciju 3D modela dobivenog na temelju fotografija prikupljenih bespilotnom letjelicom Falcon 8 Trinity. Uz to se i navodi postupak obrade podataka prikupljenih relativnom statičkom metodom za potrebe određivanja koordinata točaka geodetske osnove, kao i računanje koordinata mjernih markica na identičnim točkama na temelju opažanja mjerne stanice.

KLJUČNE RIJEČI: Trimble Business Center, Agisoft Photoscan, 3D model, panoramske snimke

Data processing with Trimble Business Center and Agisoft Photoscan ABSTRACT: Not so long ago, photogrammetry was rarely used geodetic method. In most cases, it was used for the purposes of creating state digital orthophoto. This long-term and labored procedure was only done by the biggest geodetic offices in the country. With the development of very powerful computers and photogrammetric softwares, processing of these kind of data became much simpler and faster, while the final results reached an impressive level of accuracy. This paper describes the method of using panoramic images created with Trimble S7 Vision total station and the reconstruction of 3D model based on the photos filmed by UAV (Unmanned Aerial Vehicle) Falcon 8 Trinity. It also goes through the procedure of relative static observation post-processing and computing of the geodetic points coordinates as well as coordinates of markers on identical points based on the total station observations.

KEYWORDS: Trimble Business Center, Agisoft Photoscan, 3D model, panoramic images

1. UVOD Nakon terenskih opažanja opisanih u člancima „Priprema mjerenja Hendrixovog mosta preko rijeke Save u Zagrebu bespilotnom letjelicom Topcon Falcon 8 Trinity” i „Opis i princip rada mjernih sustava Topcon Falcon 8 Trinity i IATS-a Trimble S7 Vision” najprije je bilo potrebno prebaciti podatke opažanja iz instrumentarija na računalo i započeti s njihovom obradom. Obrada podataka statičkih opažanja i opažanja mjernih stanica izvršena je u softveru Trimble Business Center. Obrada fotografija dobivenih bespilotnom letjelicom Falcon 8 Trinity izvršena je korištenjem fotogrametrijskog softvera Agisoft Photoscan Pro. Rezultat obrade statičkih opažanja su koordinate geodetske osnove postavljene za potrebe orijentacije mjernih stanica pri određivanju koordinata mjernih markica te za snimanje panoramskih snimaka korištenjem Trimble S7 Vision mjerne stanice. Obradom podataka opažanja prikupljenih mjernom stanicom dobile su se koordinate markica identičnih točaka koje su neophodne za apsolutnu orijentaciju i određivanje kvalitete konačnog 3D modela mosta dobivenog obradom fotografija prikupljenih bespilotnom letjelicom.

Konačno, učitavanjem panoramskih snimki u Trimble Business Centeru dobiva se mjerljivi 3D model korištenjem principa stereo-fotogrametrije.

2. OBRADA U TRIMBLE BUSINESS CENTERU Trimble Bussines Center (TBC) vrlo je moćan uredski softver za obradu terestričkih (uključujući terestričku fotogrametriju) i GNSS podataka.

Uz to omogućuje modeliranje ploha, dizajn i projektiranje cesta i koridora, kontrolu kvalitete iskolčenja, izjednačenje geodetskih mreža, transformacije koordinata i napredne COGO funkcije.

Kako bismo mogli obraditi opažanja statičkih mjerenja, najprije je trebalo preuzeti opažanja Virtualnih referentnih stanica (VRS) s CROPOS-ovog GPPS servisa u RINEX formatu s obzirom da se na terenu nisu koristili bazni prijemnici. Ta se opažanja sastoje od 4 datoteke s ekstenzijama *n, *g, *o i *txt. Ekstenzije *n i *g označavaju broadcast efemeride GPS i GLONASS satelita, dok datoteka s ekstenzijom *o sadrži sama opažanja (observation) virtualnih stanica. Tekstualna datoteka sadrži interval opažanja VRS-a i njegove koordinate, geodetsku širinu, dužinu i elipsoidnu visinu. Najprije se u Trimble Business Centeru definira novi projekt i koordinatni sustav. Korištena je službena kartografska projekcija Republike Hrvatske, HTRS96/TM. Model geoida nije izabran, već je učitavanjem podataka prikupljenih RTK metodom softver automatski „povukao”

69 69

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

undulacije geoida na točkama osnove dobivene online transformacijom preko CROPOS-ovog VPPS servisa. Pomoću tih su undulacija naposljetku i dobivene konačne visine definirane u Hrvatskom visinskom referentnom sustavu (HVRS71).

Učitavanjem opažanja VRS-ova (VRS1, VRS2 i VRS3) te podataka opažanja naših GNSS uređaja (Trimble R8s, Trimble R8, Trimble R10 i Trimble Net R5) na ekranu su se definirale točke i potencijalni vektori između njih. Najprije je bilo potrebno provjeriti visine i tip definiranih antena u postavkama mjerenja. Nakon toga se isključuju vektori između točaka osnove i između VRS-ova s obzirom na to da su oni korelirani.

Sljedeći je korak procesiranje baznih linija čime se definiraju konačni vektori između točaka opažanja i VRS-ova te se dobivaju koordinate točaka osnove. Završni je korak izjednačenje mreže. Fiksiranjem točaka virtualnih stanica i provođenjem izjednačenja dobivaju se konačne koordinate točaka osnove (Tablica 1) i pripadajuće elipse pogrešaka (slika 1).

Slika 3: Panoramska snimka na stajalištu oP4

Slika 4: Panoramska snimka na stajalištu oP1 identičnu točku. Na taj je način, korištenjem principa stereofotogrametrije, moguće je dobiti 3D koordinate definiranih točaka. Njezina točnost ponajviše ovisi o tome koliko je precizno na obje snimke definirana tražena točka.

Tablica 1: Izjednačene koordinate točaka osnove

Slika 1: Prikaz točaka osnove s elipsama pogrešaka Nakon što je uspješno provedeno izjednačenje i obrada statičkih opažanja, u softver je učitana job datoteka s opažanjima mjerne stanice Trimble S7 Vision. Kako su u softveru definirane koordinate točaka osnove pomoću kojih je mjerna stanica orijentirana, Trimble Bussines Center automatski na temelju podataka mjerenja (kutova i duljina) računa koordinate mjerenih identičnih točaka - mjernih markica(slika 2). Potrebno je samo prekontrolirati učitane visine prizama te korištenu metodu presjeka za određivanje koordinata stajališta instrumenta. Nakon toga je potrebno koordinate markica izvesti u tekstualnu ili u *csv datoteku kako bi se mogle iskoristiti pri obradi fotografija u Agisoft Photoscanu.

Učitavanjem cjelokupne job datoteke učitavaju se i panoramske fotografije snimljene s točaka oP1 i oP4 (Slike 3 i 4). Te se snimke mogu odmah iskoristiti, bez ikakve potrebe za obradom istih. Koristeći alat Measure Photo Point, potrebno je na objema snimkama definirati

Slika 2: Prikaz izmjerenih identičnih točaka i stvarnih položaja panoramskih snimki u prostoru sa stajališta oP1 i oP4

70

70

Na navedeni su način definirane sve točke mjerene mjernom stanicom (tzv. identične točke), a vidljive na panoramskim snimkama. Tako se mogla provesti usporedba koordinata dobivenih mjernom stanicom i koordinata dobivenih izmjerom fototočaka. Rezultati usporedbe prilično su zadovoljavajući s obzirom na to da razlike koordinata iznose maksimalno do 1 cm, ovisno o tome koliko su dobro definirane točke na snimkama.

Prikaz izmjere identičnih točaka dan je na slici 5. Unatoč nižoj rezoluciji kamere IATS-a, na slici se vrlo dobro može definirati položaj tražene točke. Na ovaj se način vrlo brzo i precizno mogu odrediti koordinate bilo koje točke vidljive na obje snimke, bez potrebe za direktnom izmjerom na terenu.

Slika 5: Prikaz izmjere foto-točke u programu Trimble Business Center 3. OBRADA FOTOFRAFIJA U AGISOFT PHOTOSCAN Prou Agisoft Photoscan Pro profesionalni je softver za obradu fotogrametrijskih podataka i napredno 3D modeliranje, te ga proizvođač bespilotne letjelice Falcon 8 Trinity preporučuje za obradu podataka dobivenih navedenom letjelicom. Njegove glavne funkcije su orijentacija fotografija, kreiranje oblaka točaka visoke rezolucije, nepravilne mreže trokuta (Mesh), teksturiranog modela, ortofoto slike i digitalnog visinskog modela. Uz to, omogućuje uređivanje i klasifikaciju oblaka točaka, kao i uređivanje ortofoto slike te izvoz svih rezultata u standardiziranim formatima.

Prilikom fotografiranja bespilotna letjelica pohranjuje slike zajedno s log zapisima na SD karticu. Log zapis je datoteka koja sadrži podatke GNSS prijamnika (geodetska širina, dužina i širina) i inercijalnog sustava (kutovi pitch, roll i yaw) za svaku sliku zasebno. Najprije je potrebno povezati svaku sliku s log zapisom. To se provodi automatski unutar softvera

Miletić, A., Zlatunić, M., (2016): Obrada podataka mjerenja “Hendrixovog” mosta prikupljenih bespilotnom letjelicom Falcon 8 Trinity i Trimble S7 Vision mjernom stanicom | Ekscentar, br. 19, pp. 69-71

TEMA BROJA

za planiranje opažanja bespilotne letjelice Falcon 8 Trinity, Navigatora.

Jednostavno se učitaju slike i log zapisi nakon čega softver samostalno radi povezivanje. Završni je rezultat datoteka u *psz formatu koja se može direktno učitati u Agisoft Photoscanu. Za svaki se let radi zasebna *psz datoteka.

Nakon učitavanja tih datoteka u softver može se započeti s obradom.

Prvi je korak orijentacija fotografija (engl. align). Tim postupkom softver pronalazi vezne točke (engl. tie points) na fotografijama koje izdvaja kao zasebne u rijedak oblak točaka, tzv. engl. sperse cloud (slika 6). Za što uspješniju orijentaciju nužno je osigurati što bolji uzdužni i poprečni preklop (barem 60%) između fotografija. Također, podatci GNSS-a i inercijalnog sustava od velike su koristi pri tom postupku. Zbog njih softver ne mora uspoređivati dvije po dvije slike da bi našao vezne točke, već ih preklapa na temelju GNSS pozicije i kutova rotacije dobivenih inercijalnim sustavom.

Nakon uspješno provedenog postupka orijentacije fotografija kreće se s označavanjem mjernih markica na fotografijama. Na svaku je mjernu markicu potrebno postaviti marker kojemu se onda pridodaje koordinata.

No, prije toga potrebno je definirati koordinatni sustav koji će se koristiti u projektu. Postavili smo da se koordinate točaka prikazuju u službenoj kartografskoj projekciji u Hrvatskoj, HTRS96/TM. Tada je bilo potrebno učitati koordinate mjernih markica koje smo izračunali u Trimble Business Centeru. Njihovim se učitavanjem za svaku od tih točaka kreira jedan marker. Te je markere potrebno na svakoj od fotografija postaviti na odgovarajuće mjesto, odnosno na samu mjernu markicu čiju koordinatu predstavljaju. Ne postoji ograničenje što se tiče kontrolnih točaka koje se mogu koristiti u jednom projektu. Općenito vrijedi pravilo: što je više točaka, to će model biti točniji, uz uvjet da su koordinate svih kontrolnih točaka (u našem slučaju mjernih markica) precizno određene.

Nakon što su svi markeri postavljeni na svoja mjesta, provodi se postupak optimizacije kamera. Tim se postupkom modelu pridodaju promjene koje smo izvršili premještanjem markera. Nakon tog su postupka vidljive pogreške pozicija markera. Ukoliko je neka od tih grešaka veća od uobičajene, vjerojatno je riječ o gruboj grešci, odnosno pogrešnoj poziciji markera na nekoj od mjernih markica. Uobičajene vrijednosti grešaka za koordinate određene mjernom stanicom bile bi manje od 2 cm. Nakon što su sve greške unutar takvih vrijednosti, može se krenuti s rekonstrukcijom gustog oblaka točaka (engl. dense cloud). Na temelju orijentiranih fotografija i poznatih pozicija kamera softver izrađuje oblak točaka koji predstavlja vrlo reprezentativni 3D prikaz stvarnog objekta (slika 8). Takav je oblak sada moguće izvesti u nekom od konvencionalnih formata radi daljnjeg uređivanja ili modeliranja.

Sljedeći korak naše obrade bio je kreiranje mreže trokuta, tzv. engl.

Mesha. Na temelju oblaka točaka softver može kreirati nepravilnu mrežu koja predstavlja čvrsti objekt (engl. solid object). Njegovim teksturiranjem završena je faza obrade modela unutar Agisoft Photoscan softvera.

Slika 6: Rezultat orijentacije kamera: vezne točke (tie points)

Slika 7: Prikaz dijela gustog oblaka točaka

Slika 8: Konačni teksturirani model Uz sve navedene opcije, Photoscan nudi mogućnost kreiranja ortofoto slike i digitalnog visinskog modela (engl. DEM). Ortofoto je slika nastala tranformacijom prikaza iz centralne projekcije u ortogonalnu, pri čemu se unutar softvera kao referentna ploha koristi Mesh. Ta slika predstavlja potpuno mjerljivi 2D model čiji svaki piksel zadrži podatak o koordinati (X, Y) pripadne točke.

Digitalni visinski model ili DEM je raster čiji pikseli sadrže podatke o položaju i visini, što ga čini idealnim proizvodom za analizu terena i objekata na njemu, naročito ukoliko se preklopi s pripadnom ortofoto slikom.

Oblak točaka eksportirali smo u *e57, Mesh u *obj, ortofoto u *JPEG, a DEM u *geotiff formatu. Eksportiranjem dobivenih rezultata završena je faza obrade svih podataka.

AUTORI | AUTHORS Andrea Miletić, univ. bacc. ing. geod. et geoinf, diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: amiletic@geof.hr Matea Zlatunić, univ. bacc. ing. geod. et geoinf, diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: mzlatunic@geof.hr

71 71

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Usporedba ostvarenih rezultata i proizvoda IATS-a Trimble S7 Vision i bespilotne letjelice Topcon Falcon 8 Trinity te njihova primjena SAŽETAK: Ovaj je članak posljednji u nizu radova koji se odnose na studentsku terensku radionicu Ekscentra održanu 11. srpnja 2016. godine.

U ovom su radu predstavljene primjena, prednosti i mane oba korištena sustava (IATS-robotizirane stanice s integriranim slikovnim senzorima i bespilotne letjelice) i njihovih konačnih proizvoda. Poseban je naglasak stavljen na konkretnu primjenu u praksi. Također je napravljena usporedba navedenih proizvoda temeljena na značajnim kriterijima kao što su vrijeme prikupljanja i obrade podataka, mogućnosti daljnjeg korištenja te kvaliteta i točnost podataka. Naposljetku, izveden je zaključak koji se tiče kompletne radionice te se odnosi na sve veću primjenu takvih sustava u svijetu, ali i u Hrvatskoj.

KLJUČNE RIJEČI: IATS, bespilotne letjelice, oblak točaka, stereo-par, primjena u praksi, fotogrametrija

The use and comparison of the final results of the Trimble S7 IATS and the UAV Topcon Falcon 8 Trinity ABSTRACT: This article is the last one that refers to student workshop arranged by the student magazine “Ekscentar”, that was held on 11.07.2016. In this paper, we tried to present the application, pros and cons of both used systems (IATS and UAV) and their final products. The main aim was to give the concrete application in geodetic practice. Furthermore, the comparison of both final products was made, based on the significant criteria like time period required to gather and process the data, possibilities of further application and both quality and accuracy of data. Finally, we derived the conclusion that refers to complete workshop and great expansion of such technology in world, but also in Croatia.

KEYWORDS: IATS, UAV, point cloud, stereo-pair, application, photogrammetry

1. UVOD U današnje vrijeme masovno prikupljanje podataka korištenjem imaging senzora i digitalnih kamera integriranih u mjerne stanice i sustave bespilotnih letjelica postalo je standard u Europi i svijetu. Takva se tehnologija, temeljena na principima fotogrametrije, sve više koristi i kod nas. Točan i ažuran podatak, koji je prikupljen, obrađen i isporučen u vrlo kratkom vremenskom periodu, postao je cilj svakog projekta. Opisane tehnologije zadovoljavaju ovaj zahtjev.

Prethodna tri članka detaljno su opisala sve pripremne postupke, terenski rad i obradu podataka prikupljenih na studentskoj radionici. Korištenjem podataka IATS-a, odnosno panoramskih sminki, mogu se vrlo precizno odrediti 3D koordinate bilo koje točke koju je moguće definirati na ostvarenom stereo-paru. Obradom fotografija snimljenih bespilotnom letjelicom dobiva se potpuno mjerljivi 3D model u vidu oblaka točaka ili Mesha. Ti su proizvodi osnova za daljnju obradu, korištenje ili izradu digitalnog modela terena (DTM), digitalnog modela površine (DSM), digitalnog visinskog modela (DEM) ili digitalnog ortofotoa (DOF).

Svrha je ovog članka predstaviti primjenu i područja iskoristivosti takvih proizvoda, kao i usporedbu dviju korištenih metoda na temelju nekih osnovnih parametara kao što su kvaliteta, uvjeti za rad koje je prethodno potrebno ispuniti, potreban softver za obradu i daljnje korištenje, vrijeme prikupljanja i obrade podataka, ekonomičnost metoda itd.

72

72

2. TRIMBLE S7 VISION IATS Robotizirana mjerna stanica IATS Trimble S7 Vision je isntrument koji kombinira 3 metode prikupljanja podataka: skeniranje, fotografiranje i klasičnu geodetsku izmjeru. Riječ je o multifunkcionalnom instrumentu koji, uz korištenje naprednih terenskih i uredskih softvera (Trimble Access i Trimble Business Center), omogućuje obavljanje najrazličitijih geodetskih poslova.

Za potrebe radionice primijenjen je za snimanje dviju panoramskih snimki s ciljem dobivanja stereo-para, odnosno trodimenzionalnog mjernog modela. Učitavanjem tih snimki u Trimble Bussines Center moguće je, bez ikakve prethodne obrade, napraviti tzv. izmjeru fototočaka čime se na svakoj snimci definira identična točka te se dobivaju 3D koordinate odabrane točke. Na taj se način može izmjeriti velik broj točaka, bez potrebe za direktnim mjerenjem na terenu.

Jedini uvjet za rad s IATS-om je postojanje geodetske osnove za potrebe orijentacije instrumenta. Nakon horizontiranja, centriranja, orijentiranja instrumenta te definiranja područja snimanja instrument samostalno provodi izradu panoramske snimke. Cjelokupni terenski postupak, koji uključuje snimanja objekta s 2 stajališta, može se odraditi u vrlo kratkom vremenskom periodu (Slika 1.). Najviše se vremena potroši prilikom premještanja instrumenta na drugo stajalište (pod uvjetom da se ne koriste 2 IATS-a). U našem je slučaju ukupno vrijeme snimanja panoramskih snimki (uključujući i premještanje instrumenta) iznosilo oko 30 minuta.

Mihoković, V., Zalović, L., (2016): Usporedba ostvarenih rezultata i proizvoda IATS-a Trimble S7 Vision i bespilotne letjelice Topcon Falcon 8 Trinity te njihova primjena | Ekscentar, br. 19, pp. 72-76

TEMA BROJA

kontrolnih točaka na objektu vrlo je teško unutar softvera na obje panoramske snimke definirati identičnu točku, čime se značajno gubi na točnosti krajnjih koordinata. Ukoliko je moguće vrlo precizno definirati željenu točku na obje snimke, točnost tražene koordinate izrazito je visoka te ju je moguće uzeti kao relevantnu za potrebe monitoringa.

Slika 1: Prikaz Zelenog mosta i točaka određenih IATS-om na Google earth-u

Sljedeća je primjena za potrebe jednostavnijeg modeliranja na temelju izdvojenih točaka. Njih je unutar Trimble Business Centera moguće povezati linijama ili poligonima te izvesti (export) u neki drugi softver (npr.

Autocad). Takvi su manji modeli idealni za potrebe geoinformacijskih sustava (GIS) s obzirom na to da fototočke izdvojene na objektu imaju nešto manju točnost upravo zbog smanjene mogućnosti njihovog preciznog definiranja na snimkama.

Konačno, korištenjem takvog stereopara moguće je provesti izmjeru nepristupačnih mjesta i objekata, kao što su npr. žice električnih vodova, stupovi, visoke zgrade itd. Za navedene se poslove ne zahtijeva visoka točnost, ali ih je vrlo teško obaviti korištenjem klasičnih geodetskih metoda.

3. BESPILOTNA LETJELICA TOPCON FALCON 8 TRINITY Bespilotna letjelica Topcon Falcon 8 Trinity je oktakopter specifičnog V-oblika koja kombinira velik broj različitih senzora, kao što su GNSS prijamnik s antenom, 3 žiroskopa, 3 akcelerometra, 3 kompasa te barometar. Podatci svih senzora kombiniraju se i analiziraju unutar kontrolne jedinice AscTec® Trinity, koju čine 3 autopilota, kako bi se dobila trostruka redundancija podataka svih senzora. Na taj se način postiže velika sigurnost i stabilnost letjelice.

Slika 2: Dio ortofoto slike u programu Agisoft Photoscan Pro Kako dobivene snimke ne zahtijevaju naknadnu računalnu obradu, već se pri samom učitavanju u Trimble Business Center mogu koristiti, vrijeme obrade u ovom slučaju ne postoji. S druge strane, kako je svaku točku čije se koordinate žele odrediti potrebno ručno definirati na obje snimke, naveden postupak zahtijeva određeno vrijeme, ovisno o broju točaka. Međutim, i dalje je mnogo brže i jednostavnije na ovaj način određivati koordinate željenih točaka od uobičajenog terenskog postupka pojedinačnog snimanja svake točke. Korištenjem takvog stereo-para kompletan mjerljiv model postoji na našem računalu te ga u bilo kojem trenutku možemo iskoristiti na način koji nam odgovara, bez potrebe za ponovnim izlaskom na teren.

Za potrebe radionice korištena je letjelica opremljena digitalnim fotoaparatom Sony Alpha 7R. Njome su snimljene 543 fotografije Zelenog mosta koje su kasnije korištene za rekonstrukciju 3D modela unutra programa Agisoft Photoscan Pro (Slika 2.). Dobiveni 3D model zapravo je gusti oblak točaka, koji se unutar Photoscana može koristiti za daljnje iskorištavanje i izradu mreže poligona (Mesh), digitalnog ortofotoa (DOF) ili digitalnog visinskog modela (DEM) (Slika 3.). Svi se navedeni proizvodi mogu eksportirati u konvencionalnim formatima te koristiti unutar drugih softverskih paketa.

Kako je korištenje bespilotnih letjelica u Republici Hrvatskoj zakonski regulirano, potrebno je ishoditi određene dozvole. Prije toga potrebno je obaviti registraciju pilota i bespilotne letjelice u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo. Jedna od dozvola koju je potrebno ishoditi neovisno

Uz već navedeno korištenje panoramskih snimki definiranjem identičnih točaka na obje snimke, moguće je dobiti željene podatke korištenjem samo panoramske snimke snimljene s jednog stajališta. Ukoliko imamo samo jednu snimku, moguće je na njoj unutar softvera definirati ravninu pomoću 2 točke. Tada je moguće provesti izmjeru fototočaka na samo jednoj snimci, pod uvjetom da se željene točke nalaze na definiranoj ravnini. Navedena je metoda vrlo korisna pri izmjeri objekata koji imaju ravne dijelove, kao što su zgrade. Snimanjem jedne strane zgrade te definiranjem ravnine na tom dijelu unutar Trimble Business Centera moguće je obaviti izmjeru nepristupačnih točaka, koje bi inače bilo vrlo teško ili čak potpuno nemoguće odrediti (Slika 5.).

Izmjera fototočaka može naći primjenu u mnogim područjima geodezije i geoinformatike. Moguće ju je primjeniti za potrebe praćenja pomaka i deformacija, pod uvjetom da na objektu koji se prati postoje dobro definirane i vidljive oznake (mjerne markice). Bez dobro definiranih

Slika 3: Digitalni visinski model (DEM)

73 73

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Obrada fotografije i rekonstrukcija gustog oblaka točaka unutar Agisoft Photoscan Pro softvera je proces čije trajanje ponajviše ovisi o broju i rezoluciji fotografija te o specifikacijama korištenog računala. Obrada je u našem slučaju napravljena primjenom radne stanice te je trajala 6 sati. Najduži je proces kreiranje gustog oblaka točaka. Nakon tog koraka izrada Mesha, ortofotoa ili DEM-a traje vrlo kratko.

Slika 4: Prikaz mogućnosti primjene fotografija viskoke rezolucije za potrebe inspekcije

Slika 5: Prikaz točke PP12 u Trimble Business Centru

o vrsti projekta je ona od Državne geodetske uprave. Ostale su dozvole podložne vrsti projekta. Za potrebe naše radionice, uz dozvolu DGU-a, ishođene su još dvije dozvole: od Hrvatskih željeznica te od Hrvatske kontrole zračne plovidbe. Kako je riječ o velikom broju dozvola bez kojih se ne smiju obavljati letačke operacije, vrijeme koje je potrebno za njihovo pribavljanje nije zanemarivo. Veliki problem predstavlja i nedostatak informacija o dozvolama koje su neophodne za letenje na određenim lokacijama. Iz navedenih je razloga potrebno na vrijeme započeti s planiranjem takvih projekata i prikupljanjem dozvola jer izdavanje svake dozvole traje od 4 do 8 dana.

Planiranje naše radionice zbog svih je navedenih razloga započelo dva mjeseca prije samog održavanja te se njezin termin više puta pomicao.

Naposljetku su prikupljene sve dozvole i radionica je uspješno održana.

Uvjet za uspješan terenski rad s bespilotnom letjelicom su dobro određene orijentacijske točke. To su signalizirane točke jednoliko raspoređene po objektu snimanja čije su koordinate određene klasičnim geodetskim metodama (GNSS ili polarna metoda). One se koriste u kasnijoj obradi za postizanje geodetske preciznosti i apsolutne orijentacije konačnog modela. Na našoj su radionici korištene mjerne markice postavljene po mostu i stupovima. Njihov raspored nažalost nije bio najpogodniji zbog nemogućnosti direktnog pristupa mostu. Kako je većina markica već bila postavljena od probnog ispitivanja mosta, preostalo je samo zalijepiti još nekoliko po stupovima i upornjacima. Vrijeme potrebno za postavljanje i određivanje orijentacijskih točaka iznosilo je oko 45 minuta (korištenjem 2 mjerne stanice). Snimanje zračnih fotografija bespilotnom letjelicom obavljeno je unutar 6 letova, od kojih je svaki trajao oko 10 minuta.

Dva su leta obavljena korištenjem plana leta na kontrolnoj jedinici, dok su četiri leta odrađena manualnim upravljanjem letjelicom. Ukupno je snimljeno 543 fotografije visoke rezolucije.

74

74

Proizvodi koji se ponajviše koriste u geodetskoj praksi upravo su digitalni ortofoto i digitalni visinski model. Oba proizvoda su rasteri te za razliku od oblaka točaka (koji sadrži čak 300 milijuna točaka) ne zahtijevaju snažna računala i softvere za njihovo iskorištavanje. Primjena takva dva rastera je višestruka. Učitavanjem i georeferenciranjem digitalnog ortofotoa u bilo kojem programu (npr. Autocadu) dobiva se podloga čiji svaki piksel sadrži ravninske koordinate odgovarajuće točke na terenu. Iz takve se podloge mogu dobiti dimenzije objekata ili ravninske koordinate bilo koje točke, što je znatno jednostavnije od klasične izmjere na terenu. Takva se „izmjera u uredu” diže na sasvim novu razinu primjenom digitalnog visinskog modela unutar softvera koji podržava stvaranje TIN ploha, kao npr. Autocad Civil 3D. U navedenom se softveru DEM može iskoristiti za kreiranje plohe (Surface) jer sadrži i položajne i visinske podatke o terenu. Preklapanjem novostvorene plohe s digitalnim ortofotoom radi lakšeg snalaženja i orijentacije dobiva se potpuno mjerljiva površina koja omogućuje jednostavno dobivanje 3D koordinate bilo koje točke. Tada je moguće provoditi računanja volumena i površina, kreiranje slojnica, dobivanje uzdužnih i poprečnih profila itd. Takve su podloge idealne za najraznovrsnije geodetske poslove, kao što su jednostavno dimenzioniranje, geodetski prikaz terena, projektiranje, nadzor eksploatacije građevinskog materijala itd.

Korištenje samog oblaka točaka također ima veliku primjenu, naročito za potrebe modeliranja te nadzora i inspekcije objekata (Slika 4.). Za takve je svrhe potrebno imati nešto jače računalo (preporuča se korištenje radnih stanica) te profesionalne, licencirane softvere koji se koriste za „izvlačenje” podataka iz oblaka točaka te njihovu analizu. Postoje i slobodni programi koji omogućuju rad s oblacima točaka (npr. Cloud Compare), ali je njihova produktivnost pri radu s velikim podatcima ograničena. U mnogim je situacijama za potrebe inspekcije dovoljno samo imati fotografije objekta koji se promatra. Kako su te fotografije vrlo visoke rezolucije, na njima se vrlo dobro mogu vidjeti mjesta oštećenja, pukotine, deformacije itd. Dimenzioniranje, dobivanje 3D koordinata karakterističnih točaka te njihovo eksportiranje su radnje koje spadaju pod najraširenije primjene oblaka točaka. Mnogi licencirani softveri, kao npr. Point Cab, omogućuju napredno iskorištavanje i izdvajanje podataka iz oblaka tako

Slika 6: Prikaz točke PP12 na presjeku mosta kreiranom u Point Cab-u

Mihoković, V., Zalović, L., (2016): Usporedba ostvarenih rezultata i proizvoda IATS-a Trimble S7 Vision i bespilotne letjelice Topcon Falcon 8 Trinity te njihova primjena | Ekscentar, br. 19, pp. 72-76

da se iskoriste samo one informacije koje nam u tom trenutku trebaju (Slika 6.). Upravo je za poslove praćenja pomaka i deformacija često potrebno izdvojiti karakteristične točke na objektu. Drugi je način korištenje cijelog oblaka pri praćenju pomaka i deformacija tako da se objekt snimi više puta tijekom dužeg vremenskog perioda te da se oblaci točaka tog objekta međusobno preklope i usporede. Točnost modela ovisi ponajviše o broju, rasporedu i točnosti orijentacijskih točaka. Najveća razina točnosti može se postići ukoliko se koristi relativni koordinatni sustav te se umjesto orijentacijskih točaka koriste mjerila (eng. Scale bar). Mjerila su duljine izmjerene na objektu između nekih karakterističnih točaka. Te se duljine kasnije u obradi definiraju na slikama unutar softvera te na temelju njih softver računa mjerilo modela. Matematički je dovoljno na terenu definirati samo jedno mjerilo, ali se za postizanje milimetarske točnosti modela preporuča korištenje barem 4 mjerila. Također, zbog manje pogreške pri mjerenju, preporuča se da duljine koje će se koristiti za definiciju mjerila budu što kraće (oko 1 – 2 m). Model koji smo mi dobili centimetarske je točnosti jer je korišten apsolutni ravninski koordinatni sustav (HTRS96/TM) te je raspored orijentacijskih točaka relativno nepovoljan.

4. USPOREDBA KONAČNIH PROIZVODA IATS-a I BESPILOTNE LETJELICE Iako su proizvodi dobiveni korištenjem navedenih metodologija različiti, može se uočiti njihova sličnost, naročito ako se promatra primjena istih. Oba proizvoda (stereo-par i oblak točaka) pružaju mogućnost izdvajanja koordinata pojedinih točaka te dimenzioniranja i modeliranja.

Unatoč tome, mogućnosti njihovog korištenja imaju znatnih razlika u pogledu kvalitete, jednostavnosti te vremena potrebnog za obradu i iskorištavanje.

Modeliranje pomoću oblaka točaka mnogo je jednostavnije i preciznije u usporedbi sa stereo-parom s obzirom na to da je za izdvajanje proizvoljnih točaka potrebno na obje snimke definirati istu točku, što može predstavljati problem. Nadalje, oblak točaka mnogo je potpuniji i reprezentativniji prikaz stvarnosti od panoramskih snimki. Iako se stereo-izmjerom mogu dobiti 3D koordinate točaka, panoramske snimke ne mogu dati detaljan prikaz objekta kao oblak točaka. Naposljetku, oblak točaka je daljnjom obradom moguće iskoristiti za dobivanje proizvoda (digitalni modeli terena i površine, digitalni visinski modeli te digitalni ortofoto) koji imaju vrlo široku primjenu, kako u geodeziji, tako i u građevini, arhitekturi, arheologiji, šumarstvu, rudarstvu itd.

S druge strane, korištenje panoramskih snimki ima svoje prednosti u odnosu na oblak točaka. Za početak, terenski rad ne zahtijeva veliku pripremu te se može vrlo brzo obaviti. Samim učitavanjem panoramskih snimki u softver moguće ih je koristiti bez prethodne obrade. To omogućuje znatnu uštedu vremena i eliminira potrebu za korištenjem vrlo snažnih računala. Vrlo bitan aspekt je i točnost dobivenih podataka. Uz uvjet da su točke čije koordinate želimo dobiti na terenu označene (npr. pomoću mjernih markica), moguće je dobiti koordinate vrlo visoke točnosti, koje se mogu koristiti za precizne geodetske poslove, kao što je praćenje pomaka i deformacija.

TEMA BROJA

Za potrebe usporedbe koordinata točaka dobivenih iz oblaka točaka i panoramskih snimki izdvojene su 4 identične točke. Razlika njihovih koordinata prikazana je u Tablici 1.

Iz Tablice 1. može se vidjeti da razlike između koordinata iznose 1 – 2 cm. Kao što je već navedeno, točnost modela dobivenog iz fotografija je na centimetarskoj razini te su ovakvi rezultati očekivani. Kako te 4 točke nisu na terenu bile prethodno označene, postoji mogućnost pogreške koordinata dobivenih stereo-izmjerom zbog potrebe za preciznim definiranjem identične točke na obje snimke. Pod uvjetom da se koristi dovoljan broj pravilno raspoređenih i precizno određenih orijentacijskih točaka te da nema pogreške definiranja identičnih točaka na obje panoramske snimke, razlike između koordinata takvih točaka bile bi vrlo male.

5. ZAKLJUČAK Obje metode izmjere obrađene tijekom ove radionice imaju vrlo široku primjenu, kako u području geodezije, tako i u drugim srodnim strukama. One omogućuju prikupljanje velike količine kvalitetnih podataka u kratkom vremenskom periodu. U doba kad je važno imati točan i ažuran podatak fotogrametrija se pokazala kao jedna od najpouzdanijih metoda masovnog prikupljanja podataka. Kvaliteta dobivenih podataka pritom nije smanjena u korist količine i brzine. Uz ispunjavanje određenih preduvjeta moguće je postići izuzetnu točnost finalnih proizvoda. Nedvojbeno je da su ovakvi sustavi omogućili širenje područja djelatnosti naše struke te da će se u budućnosti i u našoj državi sve više koristiti. Iako takva tehnologija zahtijeva velika financijska ulaganja te stručnu radnu snagu, dugoročno je vrlo isplativa te se na taj način treba i promatrati. Ova je radionica za sve nas bila idealna prilika za upoznavanje s najmodernijom geodetskom opremom dostupnom na tržištu, kao i s novim metodama rada, koje ćemo i mi jednog dana morati znati primijeniti.

ZAHVALA Iskreno se zahvaljujemo voditeljima radionice doc. dr. sc. Rinaldu Paaru, doc. dr. sc. Anti Marendiću te asistentu Igoru Grgcu, mag. ing. geod. et geoinf. na pomoći i velikoj količini strpljenja oko organizacije ove radionice te svim savjetima prilikom izrade rada.

Zahvaljujemo se djelatnicima tvrtki Geo-centar d.o.o. i Geomatika Smolčak d.o.o. na svim ustupljenim instrumentima, strpljenju i pomoći tijekom radionice.

LITERATURA •

•

Joyce, K; Koehler, M; Vogel, M. 2012. Trimble VISION (White paper). Trimble Engineering and Construction Group. Trimble.

USA. Marendić, A; Paar, R; Grgac, I; Damjanović, D. 2016. Monitoring of oscillations and frequency analysis of the railway bridge “Sava” using robotic total station. 3rd Joint International Symposium on Deformation Monitoring, Proceedings. Vienna.

Tablica 1. Razlika koordinata 4 identičnih točaka

75 75

TEMA BROJA List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

• • •

•

•

•

Topcon. 2015. Falcon 8 areal imaging solution. Topcon Corporation.

Trimble. 2015. Trimble S7 Total Total Station. Datasheet. Trimble Navigaton Limited. USA. Tupek, A. 2016. Određivanje dinamičkih pomaka pješačkog mosta primjenom integriranog CMOS senzora u RTS-u. Diplomski rad. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Wagner, A; Wasmeier, P; Reith, C; Wunderlich, T. 2013. Bridge Monitoring by Means of Video- Tacheometer – A Case Study.

Chair of Geodesy. Technical University of Munich. Munich.

Wagner, A; Huber, B; Wiedemann,W; Paar, G. 2014. Long-Range Geo-Monitoring using Image Assisted Total Stations. Chair of Geodesy. Technical University of Munich. Munich.

Wagner, A; Wiedemann, W; Wunderlich, T. 2016a. Using IATS to Read and Analyze Digital Leveling Staffs. International Symposium on Engineering Geodesy, Proceedings. Varaždin, page no.

515 – 527.

URL-OVI •

•

• • • •

URL 1: Bespilotna letjelica Topcon 8 Trinity http://geocentar. com/wp-content/uploads/2015/08/Falcon8.jpg (pristupljeno 20. srpnja 2016) URL 2: Trimble S7 VISION mjerna stanica http://www.trimble. com/media/Images/Survey/TotalStations/S7/500x500/Trimble_ S7_Total_Station_-Studio_Front_68446_LR.ashx (pristupljeno 27. srpnja 2016) URL 3: Trimble TSC3 http://www.prometric.com.mx/index_ htm_files/330.jpg (pristupljeno 27. srpnja 2016) URL 4: Trimble CU kontroler http://geoline.com/wp-content/ uploads/2014/03/Trimble-CU3.jpg (pristupljeno 27. srpnja 2016) URL 5: Trimble Tablet http://www.duncan-parnell.com/promotions/2013/eWaveFall/tablet.jpg (pristupljeno 27. srpnja 2016) URL 6: Bespilotna letjelica Topcon 8 Trinity http://geocentar. com/proizvod/falcon-8/ (pristupljeno 21. srpnja 2016)

AUTORI | AUTHORS Viktor Mihoković, univ. bacc. ing. geod. et geoinf, diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: vmihokovi@geof.hr Luka Zalović, univ. bacc. ing. geod. et geoinf, diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: lzalovic@geof.hr

76

76

SPONZORSKI PAKETI Svi u Ekscentru težimo tome da Ekscentar u skorije vrijeme postane najbolji svjetski stručni časopis kojeg izdaju studenti. Ovaj časopis je besplatan, cijeli projekt je nekomercijalnog karaktera i, iako su svi studenti koji sudjeluju u stvaranju Ekscentra volonteri, nije moguće zaobići razne troškove.

Prva unutarnja stranica časopisa

PRVA DESNA stranica časopisa

stranica UNUTAR časopisa

2000,00kn

2000,00kn

1000,00kn

POLA STRANICE UNUTAR časopisa 500,00kn ČETVRTINA STRANICE UNUTAR časopisa

OSMINA STRANICE UNUTAR časopisa 150,00kn

ČETVRTINA STRANICE UNUTAR časopisa

DUPLERICA UNUTAR časopisa

POLA STRANICE 250,00kn UNUTAR časopisa 3000,00kn OSMINA STRANICE 500,00kn

Moguć je i odabir prve unutrašnje stranice časopisa zajedno s prvom desnom stranicom časopisa (duplerica) za iznos od 3000,00kn!

1500,00kn

UNUTAR časopisa 150,00kn

250,00kn

MJESTO ZA LOGOTIP UNUTAR časopisa (20CM*4CM) 100,00kn

Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet ekscentar@geof.hr Broj žiro računa: 234009-1100010196 Poziv na broj: MT-182 uz naznaku “Ekscentar” Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kačićeva ulica 26 OIB 43594593297

ZADNJA unutarnja stranica časopisa 2000,00kn

Ekscentar je vrlo prisutan na Geodetskom fakultetu u Zagrebu i ostalim srodnim fakultetima u regiji, a putem naše distribucije šalje se i u oko 40 zemalja svijeta.

Vjerujemo da reklama vaše tvrtke ne može dobiti boljeg domaćina od stranica idućeg broja ovog časopisa! hrcak.srce.hr/ekscentar

ekscentar@geof.hr

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Paneuropska seizmička aktivnost u 2015. godini SAŽETAK: U ovom radu obrađena je paneuropska seizmička aktivnost u prvih 10 i pol mjeseci 2015. godine, zaključno s 15. studenog. Rad je izrađen na temelju podataka preuzetih s internetske stranice servisa za praćenje potresa Europsko-mediteranskog seizmološkog centra. Podatci o potresima prvo su analizirani s obzirom na njihovu magnitudu i dubinu, a potom i s obzirom na njihovu lokaciju (povezujući je s granicama tektonskih ploča). Dani su prikazi potresa na paneuropskom području za spomenuto razdoblje te, usporedbe radi, prikazi potresa na istom području u ranijem razdoblju. Na kraju je kao rezultat izrađena karta koja prikazuje rizik od pojave potresa na temelju podataka iz 2015. godine.

KLJUČNE RIJEČI: potres, dubina potresa, magnituda, paneuropska seizmička aktivnost, tektonske ploče, divergentne granice, konvergentne

granice.

Paneuropean seismic activity in 2015 ABSTRACT: The paper presents paneuropean seismic activity during the first 10 and half months of the year 2015 (by November 15). This study was made based on data downloaded from web page for registering earthquakes run by European-Mediterranean Seismological Centre.

First, earthquake data were analyzed according to their magnitude and depth and after that based on their location (in relation to tectonic plate boundaries). Graphical representations of the earthquakes in the selected area were given (for the mentioned time period and for some earlier period of time). Result was a map showing the risk of occuring of earthquakes based on the data collected in the year 2015.

KEYWORDS: earthquake, earthquake depth, magnitude, paneuropean seismic activity, tectonic plates, divergent boundaries, convergent boun-

daries.

1. UVOD Potresi mogu uzrokovati velike materijalne štete, ali ono što je još gore, oni odnose prosječno 15000 ljudskih života godišnje. S druge strane, potresi su značajni s geoznanstvenog stajališta prvenstveno iz dva razloga.

Događaj u žarištu potresa izraz je tektonike ploča i omogućava saznanja o pomacima i deformacijama unutar Zemlje, a kako se potresi šire kroz Zemljino tijelo u obliku elastičnih valova, u sebi sadrže informacije o elastičnim strukturama Zemljine unutrašnjosti (Bašić, 2015). Zbog ovih se razloga konstantno razvijaju tehnologije za mjerenje i predviđanje potresa te postoje mnogi servisi za njihovo praćenje.

U radu je obrađena seizmička aktivnost na paneuropskom području u 2015. godini (zaključno s 15. studenog 2015) s posebnim osvrtom na pomicanje i granice tektonskih ploča kao jednim od najčešćih uzročnika potresa. Područje promatranja obuhvaćalo je širi teritorij Europe omeđen pravokutnikom, čije su granice: s južne strane geografska širina 35,741°, sa sjeverne strane geografska širina 73,857°, na istoku geografska dužina 41,749° te na zapadu geografska dužina 24,634° (u daljnjem tekstu Paneuropa).

Cilj je rada bio proučiti paneuropsku seizmičku aktivnost u posljednjoj godini te vidjeti prati li ona uobičajeni trend ili su se dogodile kakve značajnije promjene. Pretpostavljeno je da će se potresi događati uglavnom na istim područjima kao i do sada. Glavni izvor informacija bio je

78

internetski servis Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (engl.

European-Mediterranean Seismological Centre - EMSC) odakle su prikupljeni svi podaci o potresima. EMSC, koji je pod upravom Laboratorija za geofizičku detekciju (franc. Laboratoire de Détection Géophysique LDG) u Francuskoj, prikuplja i objedinjuje podatke različitih seizmoloških opservatorija (trenutno od 84 instituta iz 55 zemalja) (URL-1).

1.1. PREGLED POJMOVA I TERMINOLOGIJE Potres je kratkotrajna vibracija prouzročena poremećajima i pokretima u Zemljinoj kori i litosferi zbog naglog oslobađanja energije u unutrašnjosti Zemlje (Bašić i Markovinović, 2015). Najčešće nastaje pucanjem stijena u Zemljinoj unutrašnjosti ili pomicanjem tektonskih ploča, a u manjem broju slučajeva potres može uzrokovati i vulkanska ili magmatska aktivnost. Potresi mogu biti prirodni ili umjetno izazvani. Prirodni potresi su tektonski, vulkanski i urušni, dok umjetne potrese mogu izazvati eksplozije prilikom miniranja, pražnjenja akumulacijskih jezera i sl. Razornost posljedica potresa ovisi o količini oslobođene energije te o mjestu i vremenu događaja.

Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje u mjestu koje nazivamo žarište ili hipocentar, dok se mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti zove epicentar. Na slici 1.1. prikazani su epicentar i hipocentar potresa te način na koji se šire seizmički valovi.

STRUĆNI ĆLANCI

Ivić, M., Mikulić, V., Prašnikar, G., Špika, K., (2016.): Paneuropska seizmička aktivnost u 2015. godini Ekscentar, br. 19, pp. 78-82

Slika 1.1. Epicentar i hipocentar potresa te način na koji se šire seizmički valovi.

Najmanji dio potresa (oko 3%) čine urušni potresi koji nastaju prilikom urušavanja šupljina u Zemljinoj kori zbog djelovanja vode. Takvi su potresi plitkog žarišta, malog potresnog područja i male energije. Vulkanski potresi, koji čine oko 7% svih potresa na Zemlji, uzrokovani su udarcem u Zemljinu koru tijekom erupcije vulkana. Imaju malu dubinu žarišta i malo potresno područje, no unatoč tome mogu biti dosta jaki.

Najveći dio (čak 90%) svih potresa su tektonski potresi nastali uslijed tektonskih pokreta u litosferi (Bašić, 2015). Zemljina se litosfera sastoji od pomičnih tektonskih ili litosfernih ploča, a najsnažniji se potresi događaju upravo pri rubovima tih ploča. Gibanje ploča se ne događa glatko i postupno; rasjedi duž kojih ploče naliježu jedna na drugu nemaju glatke površine, već na njima ima mnogo neravnina, ispupčenja i udubljenja. Zbog toga se na kontaktnoj zoni dviju ploča javlja određen otpor koji utječe na mirovanje ploča. Duž rubova stalno raste tlak sve dok stijene napokon ne popuste i ploče se pomaknu. Pritom se pohranjena energija širi u svim smjerovima u obliku seizmičkih valova koji izazivaju potrese (URL-3).

Slika 1.2. Granice litosfernih ploča: A) divergentna, B) konvergentna, C) transformni rasjed (URL-4)

Postoje četiri tipa granica među pločama: konvergentne granice, divergentne granice, transformni rasjedi i zone granica ploča. Konvergentna granica je granica litosfernih ploča koja se javlja na mjestu gdje se dvije ploče pomiču jedna prema drugoj pri čemu dolazi do subdukcije (jedna ploča tone pod drugu) ili kontinentalne kolizije (između dvije kontinentalne tektonske ploče). Za zone subdukcije tipični su dubokomorski jarci, a česta je i pojava vulkanizma zbog trenja i zagrijavanja. Divergentne granice nastaju na mjestima širenja središta gdje se dvije ploče odvajaju te se stvara nova kora od izlazeće magme iz plašta. Područje između dviju ploča koje prolaze jedna pokraj druge zove se transformni rasjed dok zonama granica ploča nazivamo područja gdje granice nisu dobro definirane zbog toga što se deformacije uslijed pomicanja tektonskih ploča događaju na širem području (Bašić i Markovinović, 2015). Slika 1.2. prikazuje gibanje litosfernih ploča pri kojem nastaju divergentne i konvergentne granice litosfernih ploča te transformni rasjedi.

2. PRAĆENJE I PREDVIĐANJE POTRESA Potresi su se sve do kraja 19. stoljeća bilježili pisanom riječi – opisima preživjelih. Izumom seizmografa (talijanski fizičar Filippo Cecchi 1875. godine) započinje sustavno bilježenje i praćenje razornih učinaka potresa.

Preteča seizmografa je sprava korištena u Kini već 132. godine, koja je pokazivala smjer seizmičkih valova na Zemljinoj površini (URL-5). Danas se potresi mogu redovito pratiti, a djelomično i predvidjeti. Seizmograf registrira pomak, brzinu ili akceleraciju tla. Uvođenjem seizmografa započinje razdoblje proučavanja, mjerenja i praćenja potresa opisivanjem magnitude i intenziteta svakog potresa.

Jedna od mjera koja se često koristi za opisivanje potresa je njegova jakost ili magnituda. Ona predstavlja energiju oslobođenu prilikom potresa, a temelji se na njegovoj amplitudi. Najčešće se izražava stupnjevima Richterove ljestvice (ML ili lokalna magnituda) koja poprima vrijednosti od 0 do 9. Potresi se još mogu opisati pomoću magnitude površinskih valova (MS, engl. surface-wave magnitude), magnitude izvorišnih valova (Mb, engl. body-wave magnitude) i trenutne magnitude (Mw, engl. moment magnitude) (URL-6).

Iako mnogi pokazatelji najavljuju potres (promjena magnetskoga polja, vibracije, pojačano isparavanje nekih plinova, neobično ponašanje životinja), moderna tehnologija još uvijek nema pouzdanih načina za njegovo točno predviđanje. Današnje se procjene temelje na procjeni seizmičkog rizika, što u stvari znači povezivanje tektonske građe i seizmičnosti te, na osnovu toga, mikrozoniranje, kojim se procjenjuje očekivani intenzitet potresa na određenom području. Rezultat je tog procesa karta seizmičkog zoniranja koja definira potresima često pogođena područja (seizmička ili seizmički aktivna područja) i područja u kojima su potresi rijetki ili se uopće ne događaju (aseizmička područja). Najveći dio kontinenata i oceana je aseizmički, a najveći i najjači potresi događaju se u dvama seizmičkim pojasevima: cirkumpacifičkom i mediteransko-transazijskom. Na cirkumpacifički pojas otpada oko 81% potresima oslobođene energije. Mediteransko-transazijski pojas, koji uključuje europsko tlo (pa tako i Hrvatsku), proteže se od Kanarskih otoka preko Gibraltara, Sredozemnog mora, obuhvaća Apeninski i Balkanski poluotok te prolazi kroz Tursku u azijski dio gdje se nastavlja kavkaskim i armenskim planinama preko Iranske visoravni i Himalaje sve do Tajlanda te Sumatre i Jave, spajajući se ondje s cirkumpacifičkim pojasom. Ovaj pojas uglavnom prati planinske masive i na njega se odnosi oko 17 % svjetske seizmičke aktivnosti. U Europi potresi najčešće pogađaju jugoistočni dio, koji uključuje brdska područja Apenina i Balkana (Nola i dr, 2013).

79

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

3. PANEUROPSKA SEIZMIČKA AKTIVNOST U 2015. GODINI 3.1. PREUZIMANJE PODATAKA Prilikom preuzimanja podataka definirana je granica područja obuhvata te vremenski interval koji su navedeni u uvodnom poglavlju. Servis nudi sljedeće podatke o potresima: datum, UTC vrijeme, geografsku širinu, geografsku dužinu, dubinu, tip dubine, magnitudu, tip magnitude, regiju, vrijeme zadnjeg obnavljanja podataka te identifikacijski broj. Geografska širina i dužina, odnosno podaci o lokaciji potresa, korišteni su za izradu karata koje prikazuju potrese (slike 3.3, 3.4, 3.5, 3.6, 3.7. i 3.8) zajedno s podatcima o magnitudi i dubini. Magnitude i dubine potresa korištene su pri numeričkoj analizi čiji su rezultati iskazani u obliku tablica (tablice 3.1. i 3.2) i grafičkih prikaza (slike 3.1. i 3.2). Datum, UTC vrijeme, tipovi dubine i magnitude nisu analizirani jer je istraživanje koncentrirano na povezivanje lokacija potresa s granicama litosfernih ploča.

Tablica 3.1. Tablica s podacima o ukupnom broju potresa

Slika 3.1. Udio pojedinog razreda.

Dubina je izražena u kilometrima, a magnituda u stupnjevima. Zatim je izrađena tablica s potresima svrstanim u 3 razreda ovisno o njihovoj dubini: plitki (dubine 0 – 70 km), srednji (dubine 70 – 300 km) i duboki potresi (dubine 300 – 700 km). U toj su tablici prikazani broj potresa, prosječna dubina i prosječna magnituda svakog razreda potresa po mjesecima (tablica 3.2).

Na temelju te obrade izrađena su i dva grafička prikaza, jedan koji prikazuje udio pojedinog razreda (slika 3.1) i drugi koji prikazuje prosječnu magnitudu po razredima potresa (slika 3.2).

Karte prikaza potresa i karta rizika od potresa (slike 3.3, 3.4, 3.5, 3.6, 3.7. i 3.8) izrađene su u računalnom programu Golden Surfer verzija 9.

Slike 3.5, 3.6. i 3.7. prikazuju raspored i jačinu potresa kroz četiri mjeseca 2015. godine (izuzev slike 3.7. isključivo iz razloga što u vrijeme preuzimanja podataka nisu bili dostupni podaci za ostatak 2015. godine).

Razlog tome je što se može vidjeti i vremenska komponenta, odnosno mijenja li se znatno područje najčešćih potresa s vremenom. Na slici 3.4. prikazani su svi potresi na paneuropskom području u definiranom vremenskom intervalu kako bi se mogli usporediti sa slikom 3.3. na kojoj su prikazani potresi u razdoblju od 2004. do 2015. godine. Navedene karte izrađene su na način da je za svaku kategoriju dubine potresa kreirana grid datoteka. Pri tome su za Y i X koordinate uzete geodetska širina i dužina epicentra potresa, a za Z koordinatu magnituda potresa. Nakon toga je za svaku kategoriju dubine kreirana karta na kojoj su kružićima označena mjesta potresa, pri čemu radijus kružića ovisi o magnitudi. Karta rizika od potresa (slika 3.8) izrađena je korištenjem alata za statističku analizu. Oko svake točke unutar promatranog područja, a u radijusu od 5°, izvršeno je prebrojavanje potresa. Na osnovu broja potresa određene su četiri zone rizika od potresa: niski (0 – 10 potresa), umjereni (11 – 30 potresa), visoki (31 –50 potresa) te vrlo visoki (>51 potres).

Tablica 3.2. Tablica s potresima svrstanim u 3 razreda ovisno o njihovoj dubini.

3.2. OBRADA PODATAKA U sklopu obrade podataka izrađena je tablica s podacima o ukupnom broju potresa, maksimalnom, minimalnom i prosječnom dubinom, maksimalnom, minimalnom i prosječnom magnitudom za svaki mjesec (tablica 3.1.).

80

Slika 3.2. Prosječna magnituda po razredima potresa.

Ivić, M., Mikulić, V., Prašnikar, G., Špika, K., (2016.): Paneuropska seizmička aktivnost u 2015. godini Ekscentar, br. 19, pp. 78-82

STRUĆNI ĆLANCI

3.3. ANALIZA PODATAKA Nakon preuzimanja i obrade podataka može se pristupiti i analizi istih.

Iz tablice 3.1. može se vidjeti da do 15. studenog 2015. godine nije bilo potresa magnitude veće od 5.4, a da prosječna magnituda iznosi oko 2.5 te da je najslabiji potres bio magnitude 0.8. Drugim riječima, potresi u 2015. godini bili su većinom umjereni ili slabije osjetni.

Osim magnitude, potresi su razmatrani i uspoređeni preko dubine njihova hipocentra. Kao što se vidi na Slici 3.1, najveći broj potresa u 2015. godini na području Paneurope bili su plitki potresi, njih čak 95,78 %, a prema Tablici 3.2. njihova prosječna dubina bila je 9,9 km ispod površine Zemlje. Udio srednje dubokih potresa je 4,13 % , a njihova prosječna dubina bila je 129,2 km. Dubokih potresa je bilo najmanje, tek 0,09 %, s prosječnom dubinom od 361,3 km. Dobiveni rezultati su u skladu s očekivanim.

Slika 3.5. Raspored i jačina potresa kroz četiri mjeseca 2015. godine.

Na slici 3.2. može se primijetiti kako duboki potresi imaju najveću prosječnu magnitudu, srednje duboki srednju, a plitki najmanju te se kao zaključak može izvući ovisnost magnitude o dubini potresa.

Slika 3.6. Raspored i jačina potresa kroz četiri mjeseca 2015. godine.

Na slikama 3.3, 3.4, 3.5, 3.6, i 3.7. može se primijetiti kako su u blizini divergentne granice (gdje se Sjevernoamerička tektonska ploča udaljava od Euroazijske tektonske ploče), poznatije kao Srednjeatlantska brazda, potresi gušće raspoređeni. Također se može vidjeti da se na Islandu, vulkanskoj državi kroz koju prolazi baš Srednjeatlantska brazda, događa čitav niz potresa na istom mjestu. Na ovom su području potresi uglavnom bili plitki i to dubine do 40 km.

Slika 3.3. Potresi na paneuropskom području

Slika 3.4. Svi potresi na paneuropskom području u definiranom vremenskom intervalu.

U nastavku slijede prikazi izrađeni u računalnom programu Golden Surfer verzije 9 na kojima se može vidjeti raspored potresa na paneuropskom području. Na slikama 3.3. i 3.4. može se uočiti kako su se potresi u 2015. godini događali na približno sličnim lokacijama, kao i najveći potresi u razdoblju od 2004. do 2015. godine. Razlog tome je vjerojatno to što je većina potresa uzrokovana pomicanjem tektonskih ploča. Drugim riječima, potresi se većinom događaju na mjestima gdje se dvije tektonske ploče sudaraju, razmiču ili se događa smicanje.

Euroazijska i Afrička tektonska ploča kreću se jedna prema drugoj tvoreći tako konvergentnu granicu na kojoj se, za razliku od prethodno spomenute divergentne granice, može primijetiti i određen broj malo dubljih potresa, čak i preko 300 km dubine. Između Euroazijske i Afričke ploče smještene su Arapska, Anatolijska i Iranska mikroploča (URL-7).

Značajan broj paneuropskih potresa događa se na grčkom i turskom tlu i uzrokovan je pomicanjem Egejske i Anatolijske ploče. Velik dio turskog kopna nalazi se upravo na Anatolijskoj ploči, koja je stisnuta između dvije velike tektonske ploče: Euroazijske na sjeveru i Arapske na zapadu (URL8). Sudar Arapske i Anatolijske tektonske ploče uzrokuje kretanje Anatolijske ploče prema zapadu. Egejska ploča nalazi se većim dijelom ispod Egejskog mora, a manjim dijelom ispod Grčke. Odgovor na pritisak Anatolijske ploče je pomicanje Egejske ploče prema jugu gdje se javlja subdukcijska zona ili zona podvlačenja, odnosno podvlačenje Afričke ploče pod Egejsku. Na sjeveru se nalazi granica Egejske i Euroazijske ploče gdje se javlja zona razmicanja tih dviju tektonskih ploča.

Također se može uočiti i određen broj potresa na području Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Uzrok tome su pomaci Jadranske mikroploče za koju se pretpostavlja da se nalazi na ovom području.

Na slikama se vidi kontinuirana pojava jačih, srednje dubokih potresa na području Karpata. Uzrok tome mogla bi biti činjenica da se Karpati nalaze na granici Panonskog bazena. Panonski bazen je neogenski bazen smješten u jugoistočnom dijelu srednje Europe, okružen orogenskim pojasevima Alpa, Karpata i Dinarida. Sastoji se od većeg broja manjih

81

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

4. ZAKLJUČAK

Slika 3.7. Raspored i jačina potresa.

pod-bazena, stoga predstavlja bazenski sustav kompleksne geološke građe (Gruić Jukić i Pavičić, 2013). Na tom se području, kao i na cijelom području Karpata, događa jedan oblik subdukcije ploča zbog čega dolazi do pojave plitkih, ali i znatno dubljih potresa (preko 100 km dubine).

U paneuropskom se području takvi potresi, osim na području Karpata, događaju i na tvz. Helenskom luku. To je područje gdje se Afrička ploča podvlači pod Euroazijsku, približno područje oko Krete i šire okolice.

Generalno možemo reći da se plitki potresi najčešće događaju gdje se litosferne ploče razmiču jedna od druge, a srednji i duboki potresi u zonama subdukcije ili podvlačenja, odnosno na mjestima gdje se litosferne ploče kreću jedna prema drugoj te prilikom sudaranja jedna podilazi pod drugu.

Slika 3.8. prikazuje kartu rizika od pojave potresa izrađenu na temelju podataka iz 2015. godine. Na karti se vidi kako su ugrožena područja upravo ona već spomenuta, koja se nalaze na granicama tektonskih ploča.

Slika 3.8. Karta rizika od potresa.

Na temelju podataka preuzetih sa spomenute stranice, potresi su obrađeni s obzirom na njihovu dubinu i magnitudu. Kao što je bilo i očekivano, najveći broj potresa u 2015. godini na paneuropskom području bili su plitki potresi, njih čak 95,78 % . Udio srednje dubokih potresa bio je 4,13%, a dubokih samo 0,09%. Također se pokazalo da su duboki potresi imali najveću prosječnu magnitudu, srednje duboki srednju, a plitki najmanju. Obrađena je i opisana očita korelacija granica tektonskih ploča s pojavom potresa. Naime, uočljiva je kontinuirana pojava potresa na području Islanda, Grčke, Turske i Sredozemnih zemalja koje se sve nalaze na područjima dodira tektonskih ploča. Usporedbom seizmičke aktivnosti u 2015. godini s potresima u ranijim razdobljima te provedbom prethodno opisanih analiza može se zaključiti kako je u ovoj godini sve bilo u skladu s pretpostavkama, te da nije bilo značajnijih odstupanja ili anomalija.

LITERATURA • Bašić, T. 2015. Fizikalna geodezija. Interna skripta. Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Zagreb.

• Bašić, T; Markovinović, D. 2015. Geofizička geodezija. Interna skripta, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Zagreb.

• Gruić Jukić, A; Pavičić, I. 2013. Tektonska evolucija Panonskog bazena u zapadnom dijelu Savske depresije. Znanstveni rad. Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Zagreb.

• Nola, I.A; Doko Jelinić, J; Žuškin, E; Kratohvil, M. 2013. Earthquakes – A historical review, environmental and health effects, and health care measures. Archives of industrial hygiene and toxicology, vol. 64, no. 2. str. 327–337 POPIS URL-OVA: • URL-1: CSEM, <raspoloživo na: www.emsc-csem.org/#2>, [pristupljeno 16. studenog 2015] • URL-2: Što je zemljotres, seizmologija i kako se dijele zemljotresi?, <raspoloživo na: www.znanje.org/i/i25/05iv02/05iv0210/zemljotresi%201.htm>, [pristupljeno 14. studenog 2015] • URL-3: Potresi, <raspoloživo na: www.zemljopis.com/potresi. html>, [pristupljeno 14. studenog 2015] • URL-4: Plate Boundaries, <raspoloživo na: www.thinglink.com/ scene/624364241293410305>, [pristupljeno 14. studenog 2015] • URL-5: Seizmograf, <raspoloživo na: www.geologija.org/recnik/ recnik.php?fi=seizmograf>, [pristupljeno 14. studenog 2015] • URL-6: Measuring Earthquakes FAQs, <raspoloživo na: www.usgs. gov/faq/categories/9828/3357>, [pristupljeno 16. studenog 2015] • URL-7: Tektonika ploča, <raspoloživo na: www.enciklopedija.hr/ natuknica.aspx?ID=60700>, [pristupljeno 20. studenog 2015] • URL-8: Global plate tectonic, <raspoloživo na: hr.glosbe.com/en/ hr/global%20plate%20tectonic>, [pristupljeno 20. studenog 2015]

AUTORI | AUTHORS Majda Ivić, univ. bacc. ing. geod.et geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: ivicm@geof.hr Vicko Mikulić, univ. bacc. ing. geod.et geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: vimikulic@geof.hr Gorazd Prašnikar, preddiplomski studij, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo (smer: Geodezija in geoinformatika), Univerza v Ljubljani, Jamova cesta 2, 1000 Ljubljana, e-mail: gorazd.prasnikar@gmail.com Katija Špika, univ. bacc. ing. geod.et geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: kaspika@geof.hr

82

30. International Geodetic Student Meeting Govor dobrodošlice na ceremoniji otvaranja

Platinum

3000 € ✓

Editorial s logotipom u brošuri susreta ✓ Navu člancima i društvenim mrežama

✓

Ime tvrtke i logotip na svim mjestima održavanja susreta

✓

Logo na slideshowu za vrijeme pauza - vlastiti slajd

✓

Baneri tvrtke u predavaonama

✓ ✓ ✓

Promotivni materijal tvrtke u vrećici

Logo na svim stranicama susreta Izložbeni štand na otvaranju susreta

Zlatni

Govor dobrodošlice na ceremoniji otvaranja

✓ Popis sponzora na službenoj stranici ✓ Izložbeni štand za vrijeme prezentacija✓

1500 € ×

✓

Ime tvrtke i logotip na svim mjestima održavanja susreta

×

Logo na slideshowu za vrijeme pauza - vlastiti slajd

✓

Baneri tvrtke u predavaonama

× ✓ ✓

Promotivni materijal tvrtke u vrećici

Izložbeni štand na otvaranju susreta

Govor dobrodošlice na ceremoniji otvaranja

✓ Popis sponzora na službenoj stranici ✓ Izložbeni štand za vrijeme prezentacija✓

1000 € ×

×

Logo na majicama sudionika i organizatora susreta

Editorial s logotipom u brošuri susreta × Navu člancima i društvenim mrežama

✓

Ime tvrtke i logotip na svim mjestima održavanja susreta

✓

×

× Logo na naslovnoj webstranici susreta ✓ Izložbeni štand na otvaranju susreta × Baneri tvrtke u predavaonama

Govor dobrodošlice na ceremoniji otvaranja

Logo na slideshowu za vrijeme pauza - vlastiti slajd

✓ Popis sponzora na službenoj stranici ✓ Izložbeni štand za vrijeme prezentacija× Promotivni materijal tvrtke u vrećici

500 € ×

×

Logo na majicama sudionika i organizatora susreta

Editorial s logotipom u brošuri susreta × Navu člancima i društvenim mrežama

×

Ime tvrtke i logotip na svim mjestima održavanja susreta

×

×

× Logo na naslovnoj webstranici susreta ✓ Izložbeni štand na otvaranju susreta × Baneri tvrtke u predavaonama

Pokrovitelj

✓

Logo na majicama sudionika i organizatora susreta

Editorial s logotipom u brošuri susreta × Navu člancima i društvenim mrežama

Logo na svim stranicama susreta

Srebrni

✓

Logo na majicama sudionika i organizatora susreta

Logo na slideshowu za vrijeme pauza - vlastiti slajd

✓ Popis sponzora na službenoj stranici ✓ Izložbeni štand za vrijeme prezentacija× Promotivni materijal tvrtke u vrećici

Stranica 9

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Seizmička aktivnost na području Republike hrvatske SAŽETAK: Uvodni dio ovog rada kratko je putovanje kroz povijest najznačajnijih znanstvenih istraživanja seizmičkih aktivnosti na teritoriju RH i susjednih regija. U nastavku je dan opis tektonskih događanja na promatranom prostoru čija je posljedica podrhtavanje tla, odnosno nastanak potresa. Uz seizmološke metode istraživanja potresa koje su obrađene u sklopu drugog poglavlja, treće poglavlje prikazuje doprinos geodetskih mjerenja toj grani znanosti. Slijede obilježja Jadranske mikroploče kao glavnog pokretača seizmičke aktivnosti ovog područja, nakon čega se u petom poglavlju teritorij Hrvatske dijeli u zone prema potresnim obilježjima. Prije samog zaključka provedena je i analiza seizmološke karte.

KLJUČNE RIJEČI: potres, seizmičnost, seizmologija, Hrvatska, potresne zone, seizmološka karta.

Seismicity of Republic of Croatia ABSTRACT: The introduction of this piece is a short travel through the history of the most important science research of seismic activity in Croatia and sorounding areas. In addition there will be a discussion about tectonic movements which are the main cause of earthquaqes in general. Seismic research methods and great geodetic contribution to seismology development will be discused in second and third chapter.

Furthermore, for better understanding of all movements in this region, it is necessary to understand the term of the “Adriatic microplate”. In the fifth chapter the authors are talking about most active seismic zones in Croatia. Lastly, the authors are presenting an analysis based on croatian seismic map made in 2008.

KEYWORDS: earthquake, seismicity, seismology, Croatia, seismic zones, seismic map.

1. UVOD U ovom će radu biti obrađeni potresi, njihovi uzroci i posljedice, metode praćenja te podjela teritorija Hrvatske prema seizmičkoj aktivnosti.

U uvodnom dijelu dan je kratki povijesni pregled istraživanja potresa na našem području i u susjednim regijama, a prije svega je potrebno definirati samu pojavu potresa. Potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča te uzrokuje podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije [URL1].

Na teritoriju se Hrvatske u prošlosti dogodilo nekoliko razornih potresa od kojih su zasigurno najpoznatiji onaj u Dubrovniku 1667. godine, za koji zapisi kažu da je porušio gotovo cijeli grad i odnio čak oko 3 000 žrtava [URL2], te Veliki zagrebački potres koji se dogodio 1880. godine, jačine 9 stupnjeva MCS ljestvice (Simović, 2000). Upravo zbog ovakvih, a i niza drugih događaja, već od kraja 19. stoljeća seizmička aktivnost predmet je interesa mnogih znanstvenika od kojih su najpoznatiji Mijo Kišpatić i Josip Torbar čija su potresna izvješća sačuvana do današnjih dana [URL3].

1.1. PREGLED ISTRAŽIVANJA POTRESA U REPUBLICI HRVATSKOJ Kako bi mogli prognozirati potrese te ustanoviti njihove uzroke, 1970ih godina kreću istraživanja povezanosti između tektonskih gibanja i

84

seizmičke aktivnosti, a nastaju i karte prognoze potresa čiju izradu predvode Skoko i Prelogović. Skoko i Cvijanović 1981. objavljuju karte rasporeda maksimalnog intenziteta potresa, a nakon toga Kuk 1987. objavljuje karte seizmičke opasnosti za razne vremenske periode. Oslanjajući se na prostorne odnose između geoloških struktura i novijih tektonskih gibanja, Skoko i Prelogović 1989. Hrvatsku dijele u pet seizmotektonskih zona: južni i zapadni rub Panonske nizine, njezin unutrašnji dio, uzdignuti dijelovi Dinarida te područje Jadrana. Markušić i Herak pak teritorij Hrvatske zajedno s bližim okolnim područjima dijele u 17 zona (Markušić i Herak, 1999).

Na karti seizmičnosti Hrvatske i okolnih područja, koju su objavili Davorka i Marijan Herak te Snježana Markušić, prikazano je više od 30 000 potresa koji su se dogodili od vremena prije Krista pa sve do 2008. godine [URL4]. Većina ovih znanstvenika djeluje i objavljuje svoje radove pod okriljem Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu utemeljenog 1861. godine, u sklopu kojeg se nalazi i Seizmološka služba Republike Hrvatske koja brine o prikupljanju i analizi makroseizmičkih i mikroseizmičkih podataka te održavanju mreže stanica sastavljene od 15 digitalnih seizmografa i 14 akcelerometara kojima se prati podrhtavanje tla uzrokovano potresima u nas i u svijetu [URL5].

2. UZROCI POTRESA I TEKTONIKA PLOČA Teorija tektonike litosfernih ploča zasniva se na pretpostavci da

Gusić, D., Landeka, J., Lukić, A., Prša, M., Vidić, I., (2016): Seizmička aktivnost na području Republike Hrvatske Ekscentar, br. 19, pp. 84-90

Zemljina vanjska ljuska, odnosno litosfera, nije homogena i čvrsta ovojnica, već razlomljena na veće i manje strukturne dijelove, tzv. litosferne (tektonske) ploče. Postoji 9 većih litosfernih i određen broj manjih ploča (Rožić, 2011). Ispod krute listosfere nalazi se astenosfera koja ima elastična svojstva. Temeljni uzrok gibanja litosfernih ploča jest konvekcijsko gibanje koje nastaje kao posljedica prijenosa toplinske energije iz Zemljine vruće unutrašnjosti prema hladnijoj površini.

Do potresa dolazi na mjestima dodira dviju ploča koje se gibaju jedna prema drugoj, ali i na pojedinima gdje se ploče međusobno ne dodiruju.

Zemlja nije jednoliko seizmički aktivna te se potresi uglavnom događaju duž linija koje definiraju granice tektonskih ploča iz čega je jasno vidljiva povezanost globalne razdiobe potresa i aktivne tektonike ploča (Markušić, 2003). Pri tome treba napomenuti kako na različitim vrstama granica između tektonskih ploča dolazi do potresa različitih jakosti. Na divergentnim granicama dolazi do plitkih i slabih potresa, na transformnim granicama do plitkih i srednje dubokih potresa, no vrlo često razornih, dok na konvergentnim granicama dolazi do najdubljih i najrazornijih potresa [URL 6].

2.1. METODE ISTRAŽIVANJA POTRESA Seizmologija je znanost koja se bavi istraživanjem potresa i svih njegovih posljedica (Markušić, 2003). Postoje dvije metode istraživanja potresa: makroseizmička i mikroseizmička. Za makroseizmičku metodu može se reći da je zapravo opisna metoda s obzirom na to da se ljestvice koje ova metoda koristi pri određivanju intenziteta potresa temelje na opisima pojava na površini Zemlje primijećenih za vrijeme trajanja potresa, kao i na posljedicama koje ostaju trajno iza potresa. Ti isti opisi i posljedice potresa razvrstani su u klase kojima su definirani određeni stupnjevi intenziteta potresa, a prema broju i opisu klasa razlikujemo nekoliko ljestvica. Dakle, mjera je jakosti potresa kod makroseizmičke metode intenzitet potresa (I) na pojedinom mjestu izražen u stupnjevima neke od empirijskih ljestvica.

Kao i u Europi, u Hrvatskoj se koristi Mercalli–Cancani–Sieberg (MSC) ljestvica, a u novije vrijeme njezina preinaka Mercalli–Sponhauer–Karnik (MSK) ljestvica. Više informacija o MCS ljestvici može se naći na URL 7.

Za razliku od

STRUĆNI ĆLANCI

aktivnosti kako na globalnom tako i na lokalnom nivou. Razlog tome ponajviše leži u razvoju mjernih tehnika kao što su VLBI (engl. Very Long Base Interferometry), SLR (Satellite Laser Ranging) i GNSS. 3. GEODINAMIČKA ISTRAŽIVANJA U RH Na području Republike Hrvatske za praćenje tektonskih pomaka korišten je GPS u dvama glavnim geodinamičkim projektima: 1.

2.

Hrvatski geodinamički projekt CRODYN Geodinamička mreža grada Zagreba

Hrvatski geodinamički projekt CRODYN pokrenut je 1994. godine čime je započelo kontinuirano dugoperiodično praćenje pomaka Zemljine kore na području Republike Hrvatske. Praćenjem ovih pomaka omogućeno je geometrijsko modeliranje i deformacijska analiza područja Jadranske mikroploče, predmeta mnogih istraživanja (Pavasović, 2014).

Ovaj projekt pokrenula je Državna geodetska uprava Republike Hrvatske u suradnji s Geodetskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Pri uspostavljanju 1994. godine mreža je brojala 20 točaka na području Hrvatske, Slovenije i Italije, da bi u kasnijim kampanjama iz 1996. i 1998. bila proširena za još 14 točaka (Altiner i dr, 2006). U rujnu 2013, nakon gotovo 15 godina, projekt je nastavljen CRODYN13 mjernom kampanjom s mjerenjima na ukupno 32 lokacije.

Geodinamička istraživanja na širem zagrebačkom području primjenom geodetskih metoda preciznog satelitskog pozicioniranja započela su 1997. godine uspostavom Temeljne mreže grada Zagreba, koja je nakon druge serije mjerenja 2001. preimenovana u Geodinamičku mrežu grada Zagreba. Mreža se početno sastojala od 43 točke na prosječnoj međusobnoj udaljenosti od 7 kilometara (Čolić i dr, 1998). Točke su postavljene tako da najbolje predstavljaju geodinamička događanja na području istraživanja, no s obzirom na to da su neke od točaka uništene, 2005. godine su dodane nove točke, i to u područja na kojima je analizom utvrđena najveća seizmotektonska aktivnost. Mjerenja se provode svakih nekoliko

makroseizmičke metode, mikroseizmička se metoda za analizu potresa služi konkretnim podatcima mjerenja, a specifičan uređaj kojim su mjerenja dobivena zove se seizmograf. Seizmograf može registrirati tako mala podrhtavanja tla koja nisu u dosegu ljudskih osjetila. Da bi odredili sve parametre koji definiraju neki potres (vrijeme nastanka potresa ili hipocentralno vrijeme – H, geografske koordinate epicentra – ϕ i λ, dubina hipocentra – h, magnituda – M) potrebno je raspolagati podatcima mjerenja najmanje tri seizmološke postaje. Kod mikroseizmičke je metode mjera jakosti potresa magnituda potresa (M), proporcionalna oslobođenoj energiji u njegovu žarištu. Uspostava poveznice između dvije različite mjere jakosti istog potresa (dobivene različitim metodama) moguća je ukoliko se izvede empirijska relacija koja za područje Hrvatske glasi (Markušić, 2003): M = 0.721 * IMAX + 1.283 * log h – 1.13 Osim seizmografa, za registriranje potresa koriste se i akcelerometri, uređaji koji mjere promjenu brzine po jedinici vremena. Također, jačinu potresa moguće je zabilježiti i drugim instrumentima od kojih je bitno istaknuti gravimetre kao uređaje koji, jednako precizno kao i seizmografi, a u nekim slučajevima i točnije, mogu mjeriti uslijed potresa nastale vertikalne pomake (Marjanović Kavangh, 2013). Uz gravimetre, i druge geodetske mjerne tehnike imaju važnu ulogu u praćenju tektonskih

Slika 1. Raspored točaka u nekim od kampanja te model njihovog gibanjaa

85

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

godina u obliku GPS mjernih kampanja, a svaka se kampanja sastoji od dvije do tri 24-satne sesije. Zadnja kampanja održana je početkom srpnja ove godine. Na slikama 1 i 2 prikazan je raspored točaka u nekim od kampanja te model njihovog gibanja. Na temelju dosadašnjih mjerenja utvrđena je stalna tektonska aktivnost u cijelom obuhvaćenom području, a osobito je naglašena u Medvednici, zonama Zagrebačkog rasjeda i rasjeda Stubica–Kašina. Ovakvim mjerenjima dobiven je model gibanja pripovršinskih slojeva Zemljine kore šireg zagrebačkog područja koji se može primijeniti za točnije definiranje granica mikroseizmičkog zoniranja tog područja (Pribičević i dr, 2011).

Uz ova dva glavna geodinamička projekta, Solarić (2013) najavljuje praćenje tektonskih gibanja te predviđanje potresa primjenom hrvatskog pozicijskog sustava CROPOS. U Japanu je postavljena mreža od 1200 GNSS permanentnih stanica, a S. Murai i H. Araki patentirali su pronalaženje GNSS signala prije potresa računanjem površina trokuta u čijim vrhovima se nalaze GNSS stanice. GNSS signal koji prethodi potresu nalazili su kad je promjena površine trokuta u jednom danu bila veća od 3 sigma (grube pogreške mjerenja). Na sličan način bi i CROPOS mreža mogla poslužiti za najavu većeg potresa u okolici Zagreba i u okolici nuklearne elektrane Krško, kao i na drugim trusnim područjima u Hrvatskoj. U tom bi slučaju u Zagrebu i okolici trebalo postaviti još desetak novih GNSS permanentnih stanica s posebno dobrom stabilizacijom. Na

rotacija Afričke ploče u odnosu na Euroazijsku ploču oko pola smještenog u Atlantskom oceanu koja uzrokuje konvergentnu prirodu granice između navedenih ploča (Westaway, 1990).

Prema globalnom kinematičkom modelu NUVEL–1A, konvergencija Afričke i Euroazijske ploče iznosi od 10mm/g. u istočnom Mediteranu, do 4mm/g. u zapadnom Mediteranu s relativnom brzinom 8–9mm/g. (DeMets i dr, 1994), dok REVEL model predviđa relativnu brzinu od 6mm/g.

(Sella i dr, 2002). Jadranska mikroploča smjestila se upravo u ovoj složenoj zoni sudara, preciznije između Alpa, Dinarida i Panonskog bazena, a njeno podvlačenje pod Dinaride pokretač je seizmičke aktivnosti na području Hrvatske. Kao posljedica tog podvlačenja, uz izdizanje Dinarida, odvija se i skraćivanje Panonskog bazena (Grenerczy i dr, 2005).

Panonski bazen smješten je istočno od Jadranske mikroploče, okružen Karpatima i Dinaridima te se nalazi na spojnici tri transkurentna rasjeda: Balatonskog, Jadranskog te Dravskog (Herak i dr, 1996). Zbog slabije i tanje litosfere se deformira, i to u vertikalnom smislu, a kao posljedica na tom području nastaju rjeđi, veliki potresi (Markušić, S, 2008). Za razliku od veće seizmičke aktivnosti na rubnim područjima i visokim planinskim lancima, Jadransku mikroploču karakterizira vrlo mala seizmička aktivnost u Jadranskom moru. Budući da se većina Jadranske mikroploče nalazi ispod Jadranskog mora, izravna geološka i geodetska mjerenja nisu moguća, a istraživanja njezinog gibanja i deformacija provode se kroz

Slika 3. Model gibanja Jadranske mikroploče geološka i geodetska mjerenja njezinog rubnog područja (Marjanović, 2009).Točan model gibanja Jadranske mikroploče nije poznat te postoji više teorija koje objašnjavaju njegovu geometriju i smjer (slika 3).

Slika 2. Raspored točaka u nekim od kampanja te model njihovog gibanja

taj bi način CROPOS, osim čiste geodetske primjene, dobio i dodatnu funkciju za praćenje geodinamike te eventualno najavio veći potres.

4. SMJEŠTAJ I GIBANJE JADRANSKE MIKROPLOČE U drugom poglavlju govori se općenito o tektonici ploča, no s ciljem boljeg razumijevanja seizmičke aktivnosti teritorija RH potrebno je preciznije odrediti njegov smještaj i tektonska zbivanja na tom području.

Mediteransko područje predstavlja granicu između Afričke i Euroazijske ploče te je obilježeno nizom pukotina, rasjeda i tektonskih cjelina. Glavni uzrok tektonskih aktivnosti Mediteranskog područja jest

86

Pojam Jadranske mikroploče prvi put uvodi McKenzie, opisujući je kao ploču neovisnu od Afričke i Euroazijske ploče (Pavasović, 2014), dok naziv Jadranska ploča prvi daje Suess te njime definira područje koje obuhvaća Jadransko more (Anderson i Jackson, 1987). Analizirajući brojne potrese na rubnim područjima Jadranske mikroploče, teoriju o Jadranskoj mikroploči kao neovisnoj podupiru i McKenzie, (1972), Anderson i Jackson (1987), Westaway ( 1990), Calais i dr. (2002] i Altiner i dr. (2006).

Druga skupina znanstvenika, među kojima su Braitenberg i dr. (2001) i Mele (2001), podupiru teoriju da je Jadranska mikroploča samo nastavak Afričke ploče te se pomiče u sjeverozapadnom smjeru u iznosu od 5 mm/g.

Ovu teoriju podupire činjenica da je dno Jadranskog mora u odnosu na tektonski aktivno planinsko područje po svojoj strukturi jednostavnije i stabilnije. Treća teorija predstavlja Jadransku mikroploču kao neovisnu, ali podijeljenu na dva bloka odijeljena linijom Gargano – Dubrovnik, a podupiru ju Mantovani i dr. (2006), Oldow i dr. ( 2002), Battaglia i dr.

(2004), Grenerczy i dr. (2005) i Weber i dr. (2005).

5. ANALIZA TERITORIJA RH NA TEMELJU SEIZMIČKIH ZBIVANJA Seizmičnost sjeverozapadne Hrvatske može se okarakterizirati kao

Gusić, D., Landeka, J., Lukić, A., Prša, M., Vidić, I., (2016): Seizmička aktivnost na području Republike Hrvatske Ekscentar, br. 19, pp. 84-90

umjerena s rijetkim pojavama jačih potresa. Medvednica i šira okolica Zagreba pripadaju seizmotektonski aktivnom području. Na tu činjenicu ukazuju povijesni podatci o potresima i ne tako davna seizmička aktivnost. Kada govorimo o geološkom položaju, navedeno je područje smješteno na granici između zapadnog i središnjeg dijela Panonskog bazena.

Njegovu granicu određuje žumberačko-medvednički rasjed širine 12–25 km, duljine 100 km i orijentacije sjeveroistok–jugozapad (Kuk i dr, 2000).

Slika 4. Zagrebački rasjed koji je sačinjen od niza manjih rasjeda

STRUĆNI ĆLANCI

dva dijela. Pojave potresa prema pravilu ovise o rasporedu masa stijena u dubini (u Medvednici su relativno velike gustoće) i mogućim deformacijama izazvanim kompresijom (zapadnog dijela Panonskog bazena). Najveće koncentracije žarišta potresa na ovom području su na dubini između 5 i 15 km (slika 5).

Ako uzmemo u obzir kompresiju prostora u zoni žumberačko-medvedničkog rasjeda, tektonske pomake dijelova Medvednice, amplitude pokreta i potrese koji su se dogodili, možemo izdvojiti seizmički najaktivniji prostor, odnosno dionicu zagrebačkog rasjeda između Markuševca i Moravča, u duljini od oko 20 km. Također, koncentraciji žarišta potresa pridonose i pomaci blokova Medvednice u zoni rasjeda Stubica–Kašina.

Podatci o potresima šireg regionalnog područja grada govore o dvadesetak potresa u periodu od 16. do 20.stoljeća koji su prouzročili veću štetu. Najvažniji je, dakako, potres koji se dogodio 9. 11. 1880. godine u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi. Njegova epicentralna jačina je procijenjena na oko 9°MCS, a žarišnu dubinu je prvi procijenio J. Torbar između 10 i 15 km, što je odredio teorijskim izvodima „o odnosu smjera padanja

Općenito, tektonska aktivnost Zagreba uvjetovana je pokretima u regionalnom strukturnom sklopu u kojem vrlo važnu ulogu igra Jadranska mikroploča koja uzrokuje jaku kompresiju u području Alpa i sjevernog dijela Dinarida. Regionalni stres dodatno pokazuje najjaču kompresiju u području žumberačko-medvedničkog rasjeda, Ivanščice i Kalnika. Područje samog grada Zagreba presijeca zagrebački rasjed koji je sačinjen od niza manjih rasjeda: Podsused–Markuševac–Kašina–Zelina i Kerestinec– Ilica–Maksimir–Sesvete (slika 4).

Zajedno, oni čine snop paralelnih rasjeda različita karaktera i nagiba.

Najčešći nagibi u prostoru su između 70° i 80° (Herak i dr, 2009). U dolini Save su još dva reversna rasjeda orijentacije jug–jugoistok. U Medvednici se ističe rasjed Bistra–Laz, orijentiran sjever–zapad, širok 1 km. Uz njega, veliku važnost ima rasjed Stubica–Kašina koji Medvednicu dijeli na

Slika 6. Potres koji se dogodio 9. 11. 1880.

predmeta i smjera rasprostiranja valova potresa“ (Simović, 2000). Taj potres je, uz materijalne gubitke, uzrokovao i gubitak dva ljudska života te nemali broj ozlijeđenih (slika 6).

Tada je utemeljeno uvjerenje da proučavanje potresa nikako ne može biti osobni interes pojedinih građana nego interes cjelokupne zajednice.

Sljedeća dva potresa, s epicentrom u Medvednici, dogodila su se 1905. i 1906. godine. Kad je riječ o bližoj prošlosti, jedan je od jačih potresa bio 1190. godine s epicentrom također u Medvednici kod Kraljevog vrha, epicentralnog intenziteta 7°MCS (Kuk i dr, 2000).

Dolina Kupe je zona u kojoj je koncentracija potresa otkrivena u blizini Pokupskog, a najjači zabilježeni potres dogodio se 1909. godine. To je ujedno i najslavniji potres u Hrvatskoj jer je Andrija Mohorovičić 1910. na osnovu tog potresa otkrio tzv. „Moho“ sloj. Razdoblje povećane seizmičke aktivnosti u ovom području je trajalo sve do 1914. godine. Otada se nije dogodio potres jači od 6°MCS. Svi zabilježeni potresi dogodili su se u gornjem plaštu (Markušić i Herak, 1999).

Slika 5. Žarišta potresa na ovom području

Dolina Drave seizmička je zona koja obuhvaća područje Koprivnice, Kalnika i Bilogore. Najjači potresi za koje postoje pisani dokazi su iz 1757. godine u Virovitici (9°MCS) i 1778. u Koprivnici (8°MCS). U 20. je stoljeću zabilježen potres jačine 8°MCS (1938) s epicentrom u Bilogori,

87

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

smještenoj u rasjednoj zoni Medvednica–Kalnik. Samo je gornji plašt seizmički aktivan, a hipocentri su smješteni na dubini od 10 km (Markušić i Herak, 1999).

U Baranji ih katalog potresa bilježi samo 24. Zapravo je ova zona bila seizmički najaktivnija između 1922. i 1924. kada se tu dogodio potres jačine 7–8° MCS s epicentrom sjeverno od Osijeka (Markušić i Herak, 1999).

Područje Dilj gore nije, ili je vrlo slabo, seizmički aktivno. Katalog potresa bilježi 28 potresa. Najjači se dogodio 1964, a bio je jačine 8–9°MCS te popraćen nizom manjih potresa. Nakon toga su zabilježeni vrlo slabi potresi epicentralne jačine 5–6°MCS (Markušić i Herak, 1999).

Područje južnog dijela Hrvatske je zona izrazitih potresa što se da zaključiti izučavanjem Hrvatske seizmološke karte 2011–2012 [URL 4]. Na području je Dubrovnika većina potresa uzrokovana klizanjem duž rasjeda u dubrovačkoj i jadranskoj seizmičkoj zoni.

Povijesni zapisi iz 15, 16. i 17. stoljeća kazuju nam o 8 potresa intenziteta 9–10° MCS ljestvice, od kojih je najvažniji veliki potres u Dubrovniku 1667. godine (I = 9° MCS). Od tad je seizmička aktivnost umjerena, karakteriziraju je potresi magnitude do 5.5. Vrlo jak nedavni događaj u toj zoni je potres koji se dogodio 1995. godine, magnitude 5.1. Ako sagledamo jako izraženu seizmičku aktivnost u prošlosti, kao i izražajnije aktivnosti obližnje zone, nedostatak velikih događanja u zadnjih 330 godina možemo smatrati neprirodnim seizmičkim mirovanjem (Skoko, 1989).

U zoni Ston–Metković nalazimo 7 potresa s epicentralnim intenzitetom od 7 i više stupnjeva po MCS ljestvici. Najjači je potres bio 1479. godine, s procijenjenim intenzitetom od 9° MCS i epicentrom u blizini Metkovića. Od važnosti je i najnoviji potres iz 1996. godine (M = 6, I = 7° MCS) koji je izazvao veliku štetu u regiji Ston–Slano. Ova zona je nakon tog potresa postala neuobičajeno duga (oko 70 km), a produžena je gotovo okomito u odnosu na obalu te na novonastali rasjed.

Nakon tog su se potresa dogodila 2 manja za koja, skupa s glavnim potresom, imamo podatke uzroka nastanka potresa, tj. hvatište vektora ploče koja se pomaknula (kliznula) prema drugoj ploči, kao i podatke o epicentrima. Žarišne dubine su u rasponu između 2 i 20 km. Svi ti potresi su rezultat uranjanja Jadranske mikroploče pod Alpe i Dinaride (zona subdukcije), a rezultat je rasjed koji se proteže u pravcu sjeverozapad–jugoistok. Kao i u susjednim područjima, os tektonskog pritiska je gotovo horizontalna i orijentirana u smjeru sjeverozapad–jugoistok (Herak i dr, 2001).

saznajemo da se na ovim prostorima u 15. stoljeću dogodio destruktivni potres, no njegov položaj i intenzitet nisu poznati. Područje Šibenika je bilo posebno aktivno između 1923. i 1926, kada se dogodio velik broj umjerenih potresa magnitude koja ne prelazi 5.3. Najvažniji potresi su se dogodili na području između Biokova i Hvara i počeli su u siječnju 1962. godine, s dva glavna potresa magnitude 5.9 i 6.1. Raspon žarišnih dubina za tri najveća potresa iz ovog slijeda su slični, smjer nastanka rasjeda je subhorizontalan smjeru rotacije Zemlje s orijentacijom u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Ovdje se najjači potresi javljaju u dubini između 9 i 20 km (Markušić i Herak, 1999).

Ako se uzme u obzir broj potresa, Dinara je najaktivniji dio hrvatskog teritorija. Općenito jačina potresa raste od jugoistoka prema sjeverozapadu. Iako su nam seizmički zapisi za to područje dostupni od 18. stoljeća te ukazuju na pojavu četiri potresa koji prelaze jačinu od 8° MCS, seizmička aktivnost područja oko Dinare poznatija je samo u zadnjih 100 godina.

Potresi se javljaju na rasjedima koji pripadaju zoni Sinj–Imotski. Najveći poznati potres (jačina potresa = 9° MCS) dogodio se 1898. godine kod Sinja.

Najjači potres u Hrvatskoj u ovom stoljeću dogodio je se 1942. godine i to u jugoistočnom dijelu zone, blizu Imotskog. Potres je bio magnitude od 6.2 s jačinom u epicentru od 8 do 9° MCS. Drugu polovicu ovog stoljeća karakterizira pojava brojnih umjerenih potresa magnitude koja ne prelazi 5.6. Značajni potresi su: potres iz 1986. godine (M = 5.5) u sjeverozapadnom dijelu zone te dva potresa iz 1990. godine (M = 5.6 i M =5.5) u središnjem dijelu. Značajan je potres iz 1986. godine uzrokovan podvlačenjem Jadranske ploče pod Alpsku i Dinaride, a proklizavanjem Dinarida nastaje rasjed orijentiran u smjeru sjever–jug (Herak i Herak, 1995).

Najstariji potresi vezani za područje Zadra datiraju iz 12. st. Nepouzdani izvori spominju velike potrese iz 13, 14, 15. i 18. stoljeća s jačinom od 9° MCS. Zatim su prijavljeni samo umjereni potresi koji ne prelaze intenzitet veći od 7° MCS. Seizmičnost ovog područja je uglavnom uzrokovana tektonskim procesima na Dugom Otoku. Jedina rješenja zone subdukcije dostupna za ovo područje su ona za potrese iz 1963. godine (M = 4.8). To su rijetka rješenja koja ukazuju na nastanak rasjeda u smjeru

Zona južnog Jadrana obuhvaća područje jugozapadno od otoka Lastova i nalazi se u području umjerene seizmičke aktivnosti. Dio je ruba zone Gargano, najaktivnijeg dijela jadranske platforme koji razdvaja središnji od južnog Jadrana. Seizmička aktivnost je dobro poznata samo u nekoliko posljednjih godina kada su postali dostupni instrumentalni podatci dobre kvalitete. Najjači poznati potresi na tom području imaju magnitudu do 5.6. Podvlačenje Jadranske mikroploče pod Alpsku ploču i Dinaride i ovdje dovodi do stvaranja rasjeda koji zbog jačine udarca mijenja smjer prema sjeveru i sjeverozapadu. Vrlo je vjerojatno da će se granice ove zone u budućnosti redefinirati jer je u procesu prikupljanje novih podataka (Markušić i Herak, 1999).

Dalmacija je zona koja obuhvaća najveći dio središnjeg jadranskog područja. Potresi se uglavnom javljaju na južnom dijelu zone Trst–Dugi Otok te u zoni između planina Mosor i Biokovo. Iz arhive (Kišpatić)

88

Slika 7. Karti seizmičnosti Hrvatske i okolnih područja

Gusić, D., Landeka, J., Lukić, A., Prša, M., Vidić, I., (2016): Seizmička aktivnost na području Republike Hrvatske Ekscentar, br. 19, pp. 84-90

sjeverozapad–jugoistok. To je, međutim, teško ocijeniti reprezentativnim rješenjem za cijelo područje. Najpouzdanije su utvrđena žarišta potresa koja se nalaze na dubini od 4 do 18 km (Markušić, i Herak, 1999).

Posljednja se zona proteže od Rijeke, zapadno do Slovenije i sjeverozapadno prema Italiji. Najveći potres u ovom stoljeću dogodio se 1926. godine u neposrednoj blizini Postojne u Sloveniji (M = 5.6, I = 7–8° MCS).

Prema povijesnim izvorima, jaki potresi intenziteta 9–10° MCS dogodili su se 1511. (Idrija, Slovenija) i 1721. godine (Rijeka, Hrvatska). U ovoj zoni imamo slabije potrese koji dovode do zaključka da se rasijedanje odvija na poleđini i ima gotovo vertikalne rasjede s dominantnom horizontalnom komponentom pokreta. Tektonski pritisak je u smjeru sjever– jug. Hipocentri se uglavnom nalaze na dubini od 8 do 18 km (Markušić i Herak, 1999).

5.1. ANALIZA HRVATSKE KARTE POTRESNIH PODRUČJA Na karti seizmičnosti Hrvatske i okolnih područja prikazani su epicentri od oko 30 000 potresa, a na prikazanom području u prosjeku se svake godine dogodi potres magnitude veće od 6 prema Richteru te se osjeti oko 65 potresa godišnje (slika 7).

Slika 8. Karta potresnih područja za povratno razdoblje od 95 godina Usporedno je prikazana i karta potresnih područja za povratno razdoblje od 95 godina na kojoj su prikazane vrijednosti vršnog ubrzanja tla, izraženog u jedinicama gravitacijskog ubrzanja gdje je 1g = 9.81m/s2 (slika 8).

Na slici se vidi da su najveća ubrzanja tla (žuta i zelena boja na karti) upravo na mjestima gdje je najveća koncentracija potresa na karti seizmičke aktivnosti (crvene točke). Također je vidljivo da je u posljednjih 95 godina Dinara tektonski najaktivnije područje, a slijedi okolica Dubrovnika, sjeverni Jadran te sjeverozapadni dio Hrvatske. Tamnijom plavom bojom prikazana su područja koja karakterizira najmanja vrijednost ubrzanja tla, a to su Panonski bazen, Istra i Lika.

STRUĆNI ĆLANCI

6. ZAKLJUČAK Područje Republike Hrvatske nalazi se na tektonski vrlo aktivnom području čiju aktivnost dokazuju mnogi potresi zabilježeni kroz povijest.

Seizmički su najaktivnija područja sjeverozapadna Hrvatska i okolica glavnog grada Zagreba, područje sjevernog Jadrana (okolica Rijeke, Krka i Vinodola) te grad Dubrovnik i otok Lastovo. S druge strane, područja koja gotovo da i nisu seizmički aktivna su južni Panonski bazen, područje Like i Velebita te Istra koja se cijela nalazi u unutrašnjosti Jadranske mikroploče čije se gibanje, odnosno rotacija, smatra uzrokom potresa na ovim područjima. Tijekom dugog niza godina provedena su mnoga istraživanja u svrhu praćenja geodinamike, a jednako tako i seizmike, što je posebno omogućeno razvojem novih mjernih tehnologija. Geodetske mjerne tehnike također uvelike pridonose praćenju pomaka Zemljine kore, a poseban značaj svakako imaju hrvatski geodinamički projekt CRODYN, čija mreža stanica pokriva područje cijele države, te geodinamička mreža grada Zagreba kojom se prate pomaci na širem području glavnog grada. Veliki doprinos u bližoj budućnosti očekuje se uključenjem mreže stanica CROPOS-a u projekte praćenja tektonskih gibanja, koji će prema nekim idejama služiti i za predviđanje većih potresa. Za ove potrebe trebalo bi mrežu točaka učiniti gušćom, unaprijediti softver za obradu podataka i proširiti kapacitet kontrolnog centra, a velike su šanse da uloženi napori neće biti uzaludni.

LITERATURA • Altiner, Y; Marjanović, M; Medved, M; Rasić, Lj. 2006. Active Deformation of the Northern Adriatic Region: Results from the CRODYN geodynamical experiment. Proceedings of the NATO Advances Workshop. The Adria Microplate: GPS Geodesy, Tectonics and Hazards. Veszprem. str. 257–267.

• Anderson, H. i Jackson J. 1987. Active tectonics of the Adriatic Region. Geophysical Journal of the Royal Astronomical Society, Volume 91. str. 937–983.

• Battaglia, M; Murray, M. H; Serpelloni, E; Burgmann, R. 2004.

The Adriatic region: An independent microplate within the Africa–Eurasia collision zone. Geophysical Research Letters, vol. 31, L09605, str. 1–4. doi: 10.1029/2004GL019723.

• Braitenburg, C; Nagy, I; Negusini, M; Romagnoli, C; Zadro, M; Zerbini, S. 2001. Geodetic measurements at the northern border of the Adria plate. Journal of Geodynamics 32 (2001). str.

267–286.

• Calais, E; Nocquet, J.–M; Jouanne, F; Tardy, M. 2002. Current strain regine in the Western Alps from continuous Global Positioning System measurements, 1996–2001. Geology, Volume 30, no. 7. str. 651–654.

• Čolić, K; Pribičević, B; Švehla, D. 1998. Hrvatski geodinamički projekt CRODYN i GPS mreža grada Zagreba. Zbornik radova Andrija Mohorovičić, 140. obljetnica rođenja. str. 141–152.

• DeMets, C; Gordon, R. G; Argus, D. F; Stein, S. 1994. Effect of recent revisions to the geomagnetic reversal time scale on estimates of current plate motions. Geophys. Res. Lett. 21, 20. str.

2191–2194.

• Grenerczy, G; Sella, G; Stein, S; Kenyeres, A. 2005. Tectonic implication of the GPS velocity field in the northern Adriatic region. Geophysical Research Letters, vol. 32, L16311, doi: 10.1029/2005GL022947.

• Herak, D. i Herak, M. 1995. Body–wave velocities in the circum– Adriatic region. Tectonophysics, 241. str. 121–141.

• Herak, M; Herak, D; Markušić, S. 1996. Revision of the earthquake catalogue and seismicity of Croatia, 1908–1992. Terra Nova, br. 8. str. 86–94.

89

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

•

•

• •

•

•

•

• •

•

•

•

•

•

Herak, M; Herak, D; Markušić, S. i Ivančić, I. 2001. Numerical modeling of the Ston–Slano (Croatia) aftershock sequence. Studia Geophysica et Geodaetica, 45. str. 251–266.

Herak, D. i Herak M. 2009. Seismicity and earthquake focal mechanisms in North-Western Croatia. Tectonophysics, 465. str.

212–220.

Herak, D. 2011. Fizika Zemlje–predavanje. Geofizički odsjek, Prirodoslovno–matematički fakultet. Zagreb.

Kuk, V; Prelogović, E; Sović, I; Kuk, K. & Šariri, K. 2000. Seizmološke i seizmotektonske značajke šireg zagrebačkog područja.

Građevinar, 52, 11. str. 647–653.

Mantovani, E; Babbucci, D; Viti, M; Albarello, D; Mugnaioli, E; Cenni, N; Casula, G. 2006. Post–Late Miocene Kinematics of the Adria Microplate: Inferences from Geological, Geophysical and Geodetic Dana. Proceedings of the NATO Advanced Research Workshop. The Adria Microplate, GPS Geodesy, Tectonics and Hazards. 4–7 April 2004. Veszprem. str. 51–69.

Marjanović, M. 2009. Primjena GPS mjerenja za određivanje horizontalnih i vertikalnih pomaka Jadranske mikroploče. Doktorska disertacija. Geodetski fakultet. Zagreb.

Marjanović Kavanagh, R. 2013. Instrumenti na stanici za praćenje disanja Zemljine kore na RGN fakultetu. Geodetski list, 2.

Zagreb. str. 107–118.

Markušić , S. i Herak, M. 1999. Seismic zoning of Croatia. Natural Hazards 18. str. 269–285.

Markušić, S. 2003. Seizmologija i istraživanje unutrašnjosti Zemlje. Geofizički odsjek, Prirodoslovno–matematički fakultet.

Zagreb.

Markušić, S. 2008. Seismicity of Croatia, Earthquake Monitoring and Seismic Hazard Mitigationin Balkan Countries NATO Science Series, svezak 4. Earth and Environmental Sciences, br.

81. str. 81–98.

McKenzie, D. 1972. Active Tectonics oft he Mediterranean Region. Geophysical Journal of the Royal Astronomical Society, Volume 30. str. 109–185.

Mele, G. 2001. The Adriatic lithosphere is a promontory of the African plate: Evidence of a continuous mantle li din the Ionian Sea from efficient Sn propagation. Geophysical Research Letters, vol. 28, no. 3. str. 431–434.

Oldow, J. S; Ferranti, L; Lewis, D.S; Campbell, J.K; D’Argenio, B; Catalano, R; Pappone, G; Carmignani, L; Conti, P; Aiken, C.L.V. 2002. Active fragmentation of Adria, the north African promontary, central Mediterranean orogen. Geology, Volume 30, no. 9. str. 779–782.

Pavasović, M. 2014. CROPOS kao Hrvatski terestrički referentni okvir i njegova primjena u geodinamičkim istraživanjima.

•

• •

• •

•

•

•

Doktorska disertacija. Geodetski fakultet. Zagreb.

Pribičević, B; Đapo, A; Medak, D. 2011. Geodetsko–geološka istraživanja na širem zagrebačkom području oslonjena na geodinamičku mrežu Grada Zagreba. Geodetski list 2011, 1. str. 1–19.

Rožić, N. 2011. Teorija litosfernih ploča – predavanje. Zavod za geomatiku. Geodetski fakultet. Zagreb.

Sella, G. F; Dixon, T.H; Mao, A. 2002. REVEL: A model for recent plate velocity from space geodesy. J. Geophys. Res, 107, B4, 2081, doi:10.1029/2000JB000033.

Simović, V. 2000. Potresi na zagrebačkom području. Građevinar 52 (2000) 11. str. 637–645.

Skoko, D. 1989. Seizmičnost dubrovačkog područja. Simpozij “Otok Lokrum”. Dubrovnik. 8–11.9.1987. Hrvatsko ekološko društvo. Ekološke monografije, knjiga 1. Zagreb. str. 113–138.

Solarić, N. i Solarić, M. 2013. Moguća primjena CROPOS–a i za najavu većeg potresa. Zbornik radova 3. CROPOS konferencije. str. 21–28.

Weber, J; Vrabec, M; Stopar, B; Pavlovčić–Prešern, P; Dixon, T. 2006. The PIVO–2003 Experiment: a GPS Study of Istria Peninsula and Adria Microplate Motion, and Active Tectonics in Slovenian. Proceedings of the NATO Advanced Research Workshop.

The Adria Microplate, GPS Geodesy, Tectonics and Hazards. 4–7 April 2004. Veszprem. str. 305–320.

Westaway, R. 1990. Present–day kinematics of the plate boundary zone between Africa and Europe, from the Azores to the Aegean.

Earth and Planetary Science Letters, 96. 1990. str. 393–406.

POPIS URL-OVA • URL 1: https://hr.wikipedia.org/wiki/Potres (pristupljeno 25. studenog 2015.)

• URL 2: http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/04travanj/0406%20DubrovnikPotres.html (pristupljeno 26. studenog 2015.)

• URL 3: HAZU, http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=022017&Baza=1 (pristupljeno 26. studenog 2015.)

• URL 4: Karta seizmičnosti Hrvatske, http://www.gfz.hr/seismap. php, (pristupljeno 26. studenog 2015.)

• URL 5: Geofizički odsjek PMF-a, http://www.pmf.unizg.hr/geof/ znanost (pristupljeno 26. studenog 2015.)

• URL 6: Potresi, https://geoclass.wordpress.com/2009/08/31/potresi/ (pristupljeno 25. studenog 2015.)

• URL 7: Enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/natuknica. aspx?ID=49792 (pristupljeno 28. studenog 2015.)

• URL 8: http://www.sventv.info/Vijesti/1378460662_zagrebackirasjed_potres.jpg (pristupljeno 26. studenog 2015.)

• URL 9: Karta potresnih područja, http://seizkarta.gfz.hr/karta. php (pristupljeno 12. prosinca 2015.)

AUTORI | AUTHORS Dino Gusić, univ.bacc.ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26 Zagreb, e-mail: dgusic@geof.hr Josipa Landeka, univ.bacc.ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26 Zagreb, e-mail: jlandeka@geof.hr Andrea Lukić, univ.bacc.ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26 Zagreb, e-mail: anlukic@geof.hr Mile Prša, univ.bacc.ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26 Zagreb, e-mail: miprsa@geof.hr Ivana Vidić, univ.bacc.ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26 Zagreb, e-mail: ividic@geof.hr

90

30. International Geodetic Student Meeting

DESTINAcija: hrvatska Zagreb: grad s milijun srca

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ULOGA GEODEZIJE U INTEGRIRANOM UPRAVLJANJU RAZVOJEM U OBALNOM PODRUČJU I OČUVANJU OBALE SAŽETAK: Obalno područje predstavlja bogat i osjetljiv ekosustav koji je u današnje vrijeme ugrožen porastom stanovništva, industrijalizacijom i klimatskim promjenama. Kao jedna od zabrinjavajućih posljedica je dugoročni gubitak volumena obale koji predstavlja ozbiljnu prijetnju gospodarskoj, društveno-kulturnoj i ekološkoj održivosti obalnog područja. Kao odgovor na navedeno, međunarodna zajednica ulaže značajna sredstva i napore u koncept integriranog upravljanja razvojem obalnih područja (IUOP) vodeći računa o održivom razvoju i prijetnji obalne erozije. Direktive EU-a usmjerene na ujedinjenje zemalja u provedbi koncepta integriranog upravljanja predstavljaju temelj za očuvanje i daljnju reakciju na nepovoljan trend onečišćenja morskog i obalnog područja. Geodetska struka nameće se kao bitan faktor u provedbi IUOP-a zbog činjenice da je za analizu utjecaja obalne erozije potrebno prikupiti precizne i detaljne prostorne podatke i obaviti kvalitetnu GIS analizu s ciljem stvaranja modela kretanja obalne linije u budućnosti i izradom karata opasnosti u obalnom području.

KLJUČNE RIJEČI: integrirano upravljanje razvojem u obalnom području, zakonodavni i institucionalni okvir, zaštita okoliša, EUROSION,

BLUEMED.

Role of geodesy in integrated coastal zone management and coastal protection ABSTRACT: Coastal area is a rich and sensitive ecosystem which is nowadays threatened by population growth, industrialization and climate change. One of the alarming consequences is long-term volume loss of the coast which represents a serious threat to economic, socio-cultural and environmental sustainability of the coastal areas. As a response, the international community has invested significant resources and efforts into a concept of integrated coastal zone management (ICZM) taking into account sustainable development and a threat of coastal erosion. EU directives aimed at uniting countries in implementation of the concept of integrated management are the basis for preservation and further reaction to the unfavorable trend of pollution of the sea and coastal areas. Surveying profession imposes as an essential factor in implementation of the ICZM due to the fact that the analysis of impact of coastal erosion requires precise and detailed spatial data for a reliable GIS analysis with the aim of producing a dynamic model of the coastline movements in the future and creating hazard maps of coastal areas. mental services and information systems. Their development allows good cooperation between different branches of geosciences and professions. As one of them, geodesy provides the basis for environmental protection.

KEYWORDS: Integrated coastal zone management, legislative and institutional framework, environmental protection, EUROSION, BLUEMED.

1. UVOD Porastom broja stanovništva, naročito u obalnom i priobalnom području gdje, prema procjenama Europske komisije, unutar 50 km od obale mora živi gotovo polovica stanovništva EU-a (URL 1) i povećanjem prometa morem povećava se i razina onečišćenja morskog okoliša, koje se kao posljedica reflektira na gospodarstvo, zdravstvo i ekologiju mora.

Europska zajednica sve više doprinosi procesu zaštite mora i obalnog područja donošenjem pravnih akata koji su obvezujući za njezine sadašnje i buduće članice, ali i za sve države potpisnice konvencija i protokola na razini regije Mediterana (Koboević i dr, 2012). Održivi razvoj i integrirano upravljanje obalnim područjem upućuju na potrebu obogaćivanja ekološke mreže zaštite i očuvanja mora, posebice kad su u pitanju strateški i politički modeli partnerstva i dobrosusjedskih odnosa s državama

92

i izvan Europske zajednice (Koboević i dr, 2012). Očekuje se da će javni izdatci Europske unije za zaštitu morske obale od erozije i poplava doseći 5,4 milijarde eura godišnje u razdoblju između 1990. i 2020. godine (URL 2), a Hrvatska bi se kao turistička mediteranska zemlja trebala aktivnije uključiti u upravljanje razvojem obalnog područja.

2. INTEGRIRANO UPRAVLJANJE RAZVOJEM U OBALNOM PODRUČJU (IUOP) I ODRŽIVI RAZVOJ OBALNOG PODRUČJA U prošlosti upravljanje obalnim područjem često nije bilo temeljeno na pravom razumijevanju procesa i njihove dinamike koja diktira promjene u obalnom području. Kako bi se upravljanje obalnim područjem provodilo što kvalitetnije, Europska komisija 1996. uvodi pojam integriranog upravljanja razvojem u obalnom području (Integrated Coastal

Štanfel, M., Kordić, B., Pribičević, B., Đapo, A., (2016): Uloga geodezije u integriranom upravljanju razvojem u obalnom području i očuvanju obale Ekscentar, br. 19, pp. 92-96

Zone Management) kao novi pristup integriranju menadžmenta s planiranjem uzimajući u obzir sve sektore i političke interese koji se pojavljuju u obalnom području, s podrškom brojnih zemalja i međunarodnih organizacija (Svjetska banka, UNESCO, UNEP, FAO i dr). Riječ je, dakle, o postupku čiji je cilj postizanje integriranog upravljanja svim političkim procesima koji utječu na obalni pojas – uključujući kopneni i morski dio.

IUOP je zamišljen kao poveznica između različitih politika te osigurava integraciju aktivnosti obalnog planiranja s razvojnim odlukama kao cjeline i pruža temelj za zaštitu ranjivih obalnih područja i očuvanje njihove raznolikosti. Navedeno bi trebalo omogućiti održivi razvoj koji podrazumijeva napredak u skladu s potrebama sadašnje generacije, pritom pružajući i osiguravajući budućim generacijama isto.

U Hrvatskoj obalno i morsko područje obuhvaća ukupno 140 općina/ gradova (slika 1.) i to 134 obalne općine/grada s obzirom na to da uključuje i općine/gradove na kopnu čija površina obuhvaća obalno područje, tj. ulazi u zonu od 1 km od obale, sve općine/gradove na otocima te dodatnih šest općina u Zadarskoj županiji: Galovac, Polača, Poličnik, Zemunik donji, Stankovci, Škabrnja (Koboević i dr, 2012).

STRUĆNI ĆLANCI

i gospodarskim rastom, čime se javlja potreba za ispunjenjem tri glavne komponente samoodrživosti: gospodarska, ekološka i društveno-kulturna održivost. Jedan od najznačajnih utjecaja na obalno područje ima obalna erozija.

3. OBALNA EROZIJA Obalna erozija definirana je kao dugoročni relativni gubitak volumena obalnog materijala u odnosu na fiksne referentne linije te gubitak inicijalnog referentnog volumena morske obale u odnosu na fiksnu liniju iznad proizvoljnog visinskog datuma (Basco, 1999). Kao rezultat erozije javlja se povlačenje obalne linije prema unutrašnjosti te gubitak zemljišta. Tako predstavlja prijetnju svim obalnim područjima na kojima je moguć njen utjecaj.

Prirodni i antropogeni dugoročni uzroci obalne erozije na Mediteranu su uglavnom posljedica: • • • • • • • • •

podizanja razine mora (Pranzini i dr, 1995; Khalil, 1997) obalnog slijeganja uslijed tektonskih aktivnosti (Khalil, 1997) klimatskih promjena (Medina i dr, 1997) ispiranja sedimenta (Golik i dr,1999) promjena riječnih tokova u blizini ušća (PAP/RAC, 2000) iskop kamena i pijeska u obalnom području (Özhan, 1993; Loizidou i dr, 1999) promjene morskih struja uslijed gradnje umjetnih objekata (Silva i dr, 1993; Loizidou i dr, 1999) antropogene promjene korita i ušća rijeka (PAP/RAC, 2000) slijeganje tla uslijed antropogenih utjecaja (Fierro i dr, 2001).

Štetan utjecaj obalne erozije očituje se na život ljudi, nekretnine i pripadne ekonomske, ekološke i kulturne vrijednosti (van der Weide i dr, 2001). Osim promjena u navikama ljudi, gubi se dragocjeno rekreacijsko i poljoprivredno zemljište te se javlja prijetnja nestajanja staništa biljnih i životinjskih vrsta. Područje pod utjecajem obalne erozije na području Natura 2000 prikazano je na slici 2 (stanje iz 2009. godine).

Slika 1. Obalno i morsko područje Hrvatske

Obalno i morsko područje pruža sljedeće mogućnosti: • • •

• •

opskrbe resursima – opskrba hranom, materijalima, energijom te kao sredstvo transporta turističke usluge – atraktivnost obalnog područja za aktivni odmor regulacijskih usluga – regulacija klime i atmosferskih plinova, zaštita od poplava i oluja, osiguranje pitke vode, biorazgradnja otpada i otpadnih voda kulturne usluge – kulturno nasljeđe i identitet, kognitivne dobrobiti, slobodno vrijeme i rekreacija te koristi od nekorištenja potporne usluge – nužne za proizvodnju ostalih usluga.

Sve navedene usluge od velikog su značaja ne samo za Hrvatsku već za sve države koje imaju pristup moru, a sigurna budućnost obalnog područja može se ostvariti planiranjem održivog razvoja. Koncept održivog razvoja uvjetuje se napretkom u sinergiji s ekološkom ravnotežom

Slika 2. Područje pod utjecajem obalne erozije na području Natura 2000

93

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Za sprječavanje štetnih utjecaja obalne erozije dostupan je širok raspon mjera prilagodbe, a podrazumijevaju: • • •

gradnju obrambenih struktura mjere za zaštitu i održavanje lokacije (kuće otporne na poplave) povlačenje s obale.

Kod gradnje obrambenih sustava često se koriste čvrste (gradnja zidova, molova, nasipa lukobrana, nasipavanje obale), mekane (gradnja pješčanih dina, obrana vrećama pijeska, pošumljavanje obale) ili kombinirane mjere zaštite. Također, u novije vrijeme dolazi do inovativnih rješenja poput izgradnje drenaže obale, međutim, takva su rješenja često financijski neisplativa (URL 5). Uspjeh pojedine metode ovisi o tome gdje se primjenjuje i često se ne može sa sigurnošću utvrditi najpovoljnija metoda. Valja napomenuti kako se na područjima u kojima nije moguće spriječiti obalnu eroziju koristi i opcija povlačenja, tj. određivanje obalne zone u kojoj nije dozvoljena gradnja (URL 5).

Na području država članica EU-a obalna erozija ugrožava upravo obale mediteranskih zemalja (slika 3). Prema procjeni mogućih šteta od podizanja razine mora za Republiku Hrvatsku, Ministarstva zaštite okoliša i prirode (URL 6), u Hrvatskoj se mali dio obale sastoji od erozivnih plaža ukupne duljine 80,9 km, a općine koje erozija najviše ugrožava su Nin (780 m² izgubljenoga zemljišta od 2010. do 2100), Dugi Rat (510 m² izgubljenoga zemljišta od 2010. do 2100), Privlaka (410 m² izgubljenoga zemljišta od 2010. do 2100) i Pag (410 m² izgubljenoga zemljišta od 2010. do 2100)

fotogrametrijske metode u praćenju obalne erozije leži u činjenici da se može koristiti ne samo za određivanje horizontalnih pomaka i visine obale već i za određivanje dubine do 60 m (u slučaju bistrih mora u blizini koraljnih grebena). Princip snimanja temelji se na odašiljanju i primanju zelenog laserskog signala koji se oduzima od mjerenja u infracrvenom spektru, čime se dobiva dubina mora. Tako prikupljeni podatci sve se češće analiziraju pomoću GIS tehnologije u vidu 2D i 3D prostorne analize.

Značaj takvih analiza upravo je u planiranju i prevenciji u budućnosti.

Osim izračuna jednostavnih horizontalnih pomaka, moguće je napraviti analizu promjene volumena obalnog materijala. Obično se analiza utjecaja obalne erozije pomoću GIS-a provodi računanjem modela za različite epohe mjerenja, izračunom volumena interesnog područja i, naposljetku, njihovom usporedbom, na temelju čega se izrađuje moguća projekcija, odnosno model ponašanja obale (Andrews i dr, 2002). Rezultat je karta opasnosti koja se može koristiti za daljnje planiranje (slika 4.). Odluke donesene na temelju GIS analiza mogu pomoći u ublažavanju materijalne štete nastale u postojećoj infrastrukturi i pridonijeti spašavanju života te štednji materijalnih sredstava, a samim time se on nameće kao bitan alat za provedbu kvalitetnog IUOP-a zbog mogućnosti procjene rizika od poplava i ostalih rizika od štete prouzročene obalnom erozijom.

Slika 4. Karta opasnosti obalne erozije

5. EU DIREKTIVE USMJERENE PREMA SMANJENJU UTJECAJA OBALNE EROZIJE

Slika 3. Obalna erozija EU

S ciljem boljeg razumijevanja prijetnji obalne erozije i njezinog učinka na društvo, Europska komisija provodi niz direktiva usmjerenih prema integraciji razvojnih interesa s održivim razvojem uzimajući u obzir sve relevantne sektore.

4. KARTIRANJE I ANALIZA UTJECAJA OBALNE EROZIJE Za kvalitetno planiranje, navigaciju, upravljanje i znanstveno istraživanje na obalnom području vezano za obalnu eroziju potrebni su detaljni i točni prostorni podatci vezani za prostorni položaj obalne linije, uključujući reljefne oblike u blizini i dubinu mora. Osim klasičnih geodetskih metoda, od 1970-ih LiDAR (light detection and ranging) podatci se sve češće koriste za kartiranje obalnog područja (Krabill i dr, 1984) i omogućuju brzo prikupljanje vrlo preciznih prostornih podataka na većim područjima, što je rezultiralo boljim razumijevanjem obalnih geomorfoloških procesa (Brock i dr, 1999). Prednost lidara u odnosu na klasične

94

Značajni dio obale Europske unije pod utjecajem je erozije unatoč raznim mjerama zaštite. Uz globalno zatopljenje i podizanje razine mora uslijed klimatskih promjena u budućnosti, obalna će erozija zasigurno predstavljati gorući problem EU-a. Kao odgovor na promjene, Europski parlament je 2001. godine inicirao 5 milijuna € vrijedan projekt EUROSION. Implementacija projekta započela je u siječnju 2002, a završen je 2004. godine. Kao rezultat projekta izrađena je karta obale pod utjecajem erozije, pregled mjera obrane od erozije i rezultati, smjernice za integraciju zaštite od obalne erozije kao dijela zaštite okoliša, prostornog planiranja i sprečavanja nezgoda te političke preporuke za poboljšanje IUOP-a.

Usvajanjem okvirne direktive o pomorskoj strategiji, ODPS (Marine Strategy Framework Directive) 2008. je godine počeo integrirani pristup političkog djelovanja na rješavanje ekoloških problema europskih obalnih područja vezano za politiku o ribarstvu, vodi, prostornom planiranju, klimatskim promjenama i prirodi. Bitan je cilj ODPS-a osiguranje ekološki održivog rasta pomoću strategije upravljanja. Osim navedenog, ODPS pruža podršku okvirnoj direktivi o vodama, DV (Water Framework Directive), s ciljem reguliranja ekološkog stanja obalnih voda. Strategija je u skladu s Integriranim upravljanjem obalnih područja i Pomorskim prostornim planiranjem, PPP (Maritime Spatial Planning).

Štanfel, M., Kordić, B., Pribičević, B., Đapo, A., (2016): Uloga geodezije u integriranom upravljanju razvojem u obalnom području i očuvanju obale Ekscentar, br. 19, pp. 92-96

EU 2008. godine izdaje Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjima Sredozemlja, ujedno i prvi međunarodni pravni dokument kojim se osigurava regionalni pravni okvir za uspostavu IUOP-a i osigurava koordinacija državne, regionalne i lokalne zajednice.

U Republici Hrvatskoj čitav se niz obveza koje proizlaze iz Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjima Sredozemlja provodi već nizom zakona: Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11), Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11), Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94), Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11), Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11), Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 172/03, 144/10) i dr.

Naposljetku, u bliskoj budućnosti BLUEMED inicijativa ima zajednički strateški okvir usmjeren prema zdravom, produktivnom i očuvanom Sredozemnom moru. Inicijativa je osmišljena promicanjem i poboljšanjem opće dobrobiti, održivog napretka i očuvanja okoliša, a rezultat je zajedničkih napora Cipra, Hrvatske, Francuske, Grčke, Italije, Malte, Portugala, Slovenije i Španjolske uz potporu Europske komisije (URL 9).

Glavni su ciljevi inicijative razvoj inovativnih pomorskih tehnologija, metodologije i pristupa očuvanju i unaprjeđenju priobalnog i morskog područja, poticanje multidisciplinarnih istraživanja, pružanje podrške za provedbu EU direktiva vezanih za morska i pomorska pitanja na Sredozemlju, stvaranje integriranog sustava nadzora i praćenja te educiranje nove generacije znanstvenika i stručnjaka koji su kompetentni za davanje odgovora na kompleksne ekološke, ekonomske i društvene izazove.

BLUEMED inicijativa će se također baviti erozijom, kao i mjerama zaštite (naročito smanjenja rizika), koristeći daljinska istraživanja, fotogrametriju i hidrografiju kao metode prikupljanja podataka.

6. ZAKLJUČAK Koncept održivog razvoja i integriranog upravljanja obalnim područjem zasniva se na činjenici da se gospodarski i društveni napredak trebaju razmatrati kao cjelina te se pritom treba voditi računa o zaštiti okoliša, s naglaskom na zaštitu od obalne erozije. Europska komisija obvezujućim institucionalnim, financijskim i zakonskim sporazumim zemalja članica, provedbom IUOP-a kao kontinuiranog procesa, doprinosi procesu zaštite mora i obalnog područja uključujući sve veći broj država i regija, a integrirano upravljanje i održivi razvoj obalnog područja predstavlja temelj strateški jakom i održivom sustavu ekološkog očuvanja i zaštite mora ne samo unutar EU-a već i za sve države diljem svijeta.

Razvoj IUOP-a u budućnosti će ovisiti o svim sudionicima potrebnim za kvalitetnu provedbu istog, s naglaskom na institucije. Za kvalitetnu provedbu IUOP-a potreban je multidisciplinaran znanstveni pristup te će geodetska struka biti nezaobilazna u postupku prikupljanja i analize prostornih podataka.

Hrvatska, kao članica EU-a, mora stvoriti uvjete za razvoj obrazovnih programa usmjerenih na očuvanje mora te reformama javne uprave provesti modernizaciju i uvesti nove institucije, koje će optimizirati i racionalizirati trenutno stanje vezano uz IUOP, te nakon izvršene analize i provedbe praćenjem u budućnosti osigurati adekvatnu politiku postupanja prema osjetljivom obalnom području i, po potrebi, prilagoditi metode rada.

STRUĆNI ĆLANCI

LITERATURA • Andrews, B., Gares, P.A., i Colby, J.D., (2002), Techniques for GIS Modeling of Coastal Dunes. Geomorphology, 48:289-308.

• Basco, D.R. (1999), Overview of Beach Engineering in the United States of America, Final Report, Coastal Engineering Centre, Old Dominion University, Virginia, str. 116.

• Brock, J.; Sallenger, A.H., Krabill, W., Swift, R., Manizade, S., Meredith, A., Jensen, M. i Eslinger, D., (1999). Aircraft laser altimetry for coastal process studies. Coastal Sediments ‘99: Proceedings of the 4th International Symposium on Coastal Engineering and Science of Coastal Sediment Processes (Hauppauge, NY, American Society of Civil Engineers), str. 2414-2429.

• Fierro, G., Ivaldi, R. (2001), The Atlas of the Italian Beaches: a review of coastal processes, (E. Özhan, Ed.), Proc. of the Fifth International Conference on the Mediterranean Coastal Environment, MEDCOAST 01, MEDCOAST Secretariat, Middle East Technical University, Ankara, Turska, vol. 3, str. 1557.-1566.

• Golik, A., Rosen, D.S. (1999), Management of Israeli Coastal Sand Resources, I.O.L.R. Report No. H28/1999, National Institute of Oceanography, Israel Oceanographic and Limnological Research Ltd, Haifa, str. 70.

• Khalil, S.(1997), Critical problems of the Egyptian Mediterranean coastal zones, (E. Özhan, Ed.), Proc. of the Third International Conference on the Mediterranean Coastal Environment, MEDCOAST 97, MEDCOAST Secretariat, Middle East Technical University, Ankara, Turska, vol. 1, str. 513.-521.

• Koboević, Ž., Milošević-Pujo, B., Kurtela, Ž., (2012): Održivi razvoj i integrirano upravljanje obalnim područjem – procesi uspješne zaštite obalnog mora, Naše more, Znanstveno-stručni časopis za more i pomorstvo, Vol.59 no. 3-4 Listopad 2012.

• Krabill, W.B., Collins, J.G., Link, L.E., Swift, R.N., Butler, M.L., (1984) Airborne laser topographic mapping results. Photogrammetric Engineering and Remote Sensing, 50(6), 685-694.

• Loizidou X. I., Iacovou, N.G. (1999), Anthropogenic coastal erosion and shoreline management in Cyprus, (E. Özhan, Ed.), Proc. of the MEDCOAST 99 – EMECS 99 Joint Conference: Land-Ocean Interactions – Managing Coastal Ecosystems, MEDCOAST Secretariat, Middle East Technical University, Ankara, Turskay, vol. 3, str. 1501.-1509.

• Medina, J.M., Lopez, J.S. (1997), Strong erosion scenario due to disequilibrium of solid transport rate: the case of Torrox Beach(Malaga), (E. Özhan, Ed.), Proc. of the Third International Conference on the Mediterranean Coastal Environment, MEDCOAST 97, MEDCOAST Secretariat, Middle East Technical University, Ankara, Turska, vol. 2, str. 1234.-1239.

• Özhan, E. (1993), Beach erosion and other management problems in the coastal zone of Tyre, Southern Lebanon, Unpublished report prepared for Intergovernmental Oceanographic Commission (IOC), UNESCO. • PAP/RAC (2000), Report on the Albanian coastal erosion, PAP / RAC Mission to Albania to Assess the Problem of Coastal Erosion – Consultants’ Reports, UNEP / MAP Priority Actions Program Regional Activity Centre, Split, Croatia, listopad 2000.

• Pranzini, E., Rossi, L.(1995), Physical model test in the framework of beach nourishment performance evaluation, (E. Özhan, Ed.), Proc. of the Second International Conference on the Mediterranean Coastal Environment, MEDCOAST 95, MEDCOAST Secretariat, Middle East Technical University, Ankara, Turska, vol. 2, str. 1145.-1159.

• Silva, P., Galante, F., Nilo, A., Powell, K. (1993), Coastal defence and restoration of the environment in the litorals of the Venice

95

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

•

Lagoon, (E. Özhan, Ed.), Proc. of the First International Conference on the Mediterranean Coastal Environment, MEDCOAST 93, MEDCOAST Secretariat, Middle East Technical University, Ankara, Turska, vol. 2, str. 1043.-1057.

Van der Weide, J., de Veroeg, H. & Sanyang, F. (2001), Guidelines for coastal erosion management, (E. Özhan, Ed.), Proc. of the Fifth International Conference on the Mediterranean Coastal Environment, MEDCOAST 01, MEDCOAST Secretariat, Middle East Technical University, Ankara, Turkey, vol. 3, str. 1399.-1414.

OSTALI IZVORI • URL 1: Eurostat (2009), Statistics in focus, [Internet], <http:// ec.europa.eu/eurostat/documents/3433488/5281405/KS-SF-09047-EN.PDF/121dae7c-a53c-464a-baca-a314e652f4e7>, [pristupljeno 17. travnja 2016.]

• URL 2: Europska agencija za okoliš (2013), Obale i mora, [Internet], <http://www.eea.europa.eu/hr/themes/coast_sea/intro>, [pristupljeno 15. travnja 2016.]

• URL 3: Jakl. Z. (2015), Tematska studija: Zaštita i korištenje ekosustava obalnog i morskog područja Hrvatske - Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske, [Internet], <http://mio-strategija-hr.pap-thecoastcentre.org/docs/analiza_ekosustavi_obala_more.pdf>, [pristupljeno 15. ožujka 2016.]

•

•

•

•

•

•

URL 4: Europska agencija za okoliš (2010), Utjecaj obalne erozije u području Natura 2000, [Internet], <http://www.eea.europa. eu/data-and-maps/figures/impact-of-coastal-erosion-on>, [pristupljeno 15. veljače 2016.]

URL 5: Eurosion (2004), Living with coastal erosion in Europe: Sediment and Space for Sustainability, [Internet], <http://www. eurosion.org/reports-online/part4.pdf>, [pristupljeno 9. svibnja 2016.]

URL 6: Coastal management centre (2015), Procjena mogućih šteta od podizanja razine mora za Republiku Hrvatsku uključujući troškove i koristi od prilagodbe, [Internet], <http://www. pap-thecoastcentre.org/pdfs/Cost%20of%20Sea%20Level%20 Rise_Croatia_HR.pdf>, [pristupljeno 9. svibnja 2016.]

URL 7: Europska komisija (2004), Coastal Conference results and conclusions, [Internet], <http://ec.europa.eu/environment/iczm/ pdf/coastal_conference.pdf>, [pristupljeno 16. veljače 2016.]

URL 8: Environmental Science Associates - ESA (2011), California Coastal Erosion Response to Sea Level Rise, [Internet], < http://www.esassoc.com/sites/default/files/coastal-erosion-gis. jpg>, [pristupljeno 18. svibnja 2016.]

URL 9: Bluemed (2015), Research and innovation initiative for blue jobs and growth in the Mediterranean area, [Internet], https://www.researchitaly.it/uploads/12493/Bluemed%20SRIA_ A4.pdf?v=26a4e6c>, [pristupljeno 20. svibnja 2016.]

AUTORI | AUTHORS Matjaž Štanfel, mag. ing. geod. et geoinf., doktorski studij, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, Zagreb, e-mail: mastanfel@geof.hr Branko Kordić, dr. sc., Zavod za geomatiku, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, Zagreb, e-mail: bkordic@geof.hr Boško Pribičević, prof. dr. sc., Zavod za hidrografiju, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, Zagreb, e-mail: bpribic@geof.hr Almin Đapo, doc. dr. sc., Zavod za hidrografiju, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, Zagreb, e-mail: adapo@geof.hr

Hrvatske mornarice 2 21000 Split Hrvatska Kontakt osoba: Ivo Sorić E-mail: landing.st@gmail.com

- izrada elaborata stalnih geodetskih točaka za potrebe osnovnih geodetskih radova, - izrada elaborata izmjere, označivanja i održavanja državne granice, - izrada elaborata izrade Hrvatske osnovne karte, - izrada elaborata izrade digitalnih ortofotokarata, - izrada elaborata izrade detaljnih topografskih karata, - izrada elaborata izrade preglednih topografskih karata,...

96

AND THEN THERE WAS

ONE INTRODUCING THE

The Trimble® SX10 total station is a revolutionary piece of surveying equipment—one machine with full total station technology plus a high-precision scanner, united at last. Welcome to innovation powerful enough to redefine an entire industry.

EXPERIENCE THE REVOLUTION AT TRIMBLE.COM/SX10

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Klasifikacija LiDAR podataka na području urbanog jezera Jarun i analiza kvalitete podataka SAŽETAK: Prilikom obrade LiDAR (engl. Light Detection and Ranging) podataka klasifikacija, odnosno filtriranje istih neizostavan je dio procesa čija kvaliteta direktno utječe na kvalitetu konačnih rezultata i daljnju primjenu. Iako se LiDAR tehnologija primjenjuje već jako dugo, razvojem softvera i tehnološkim napretkom geodetskog instrumentarija i laserskih skenera područje njezine primjene svakim se danom povećava te se, sukladno tome, danas na tržištu može pronaći niz softvera, alata, algoritama i pristupa različitih mogućnosti, opcija, modula i robusnosti koji omogućavaju automatsku i/ili manualnu klasifikaciju LiDAR podataka. Neovisno o tome je li cilj generirati digitalni model terena za izradu slojnica topografskih karata ili je to pak detekcija zgrada, cesta, putova i vegetacije u svrhu izrade 3D modela grada, svi slučajevi zahtijevaju pomno odabiranje softvera koji će pružiti optimalne rezultate. U ovom su članku predstavljeni rezultati klasifikacije LiDAR podataka prikupljenih na području jezera Jarun 2012. godine, pri čemu su stvorene četiri klase: tlo (ground), niska i srednja vegetacija (low and medium vegetation), visoka vegetacija (high vegetation) i zgrade (buildings). Svaka je pojedina klasa stvorena ponajprije korištenjem automatske obrade na temelju geometrijskih karakteristika LiDAR podataka, a potom je iterativnim manualnim postupkom izvedena reklasifikacija točaka, odnosno popravak. Klasifikacija je provedena korištenjem dvaju softvera čiji su rezultati potom analizirani i uspoređeni kako bi se utvrdio optimalni pristup.

KLJUČNE RIJEČI: LiDAR, klasifikacija, DEM/DTM, oblak točaka, Global Mapper, LAStools

LiDAR data classification of the urban lake Jarun and data analysis ABSTRACT: During the processing of LiDAR (Light Detection and Ranging) data, classification and filtering are an essential part of the process the quality of which directly affects quality of the final results and further application. While LiDAR technology has been used for a very long time, software development and technological progress of geodetic instruments caused the area of its application to grow, therefore, today a great range of software, tools and algorithms with different features, options, modules and level of robustness, enabling automatic and manual classification of LiDAR data can be found. Regardless of whether the goal is to generate digital terrain model for contour topographic maps or detection of buildings, roads, waterways and vegetation for creation of 3D city models, all cases require careful selection of software that will provide optimal results. This article presents the results of classification of LiDAR data collected on the area of Lake Jarun in 2012 from which four classes were created: ground, low and medium vegetation, high vegetation and buildings. Each class was initially created using automated processing based on geometric characteristics of LiDAR data. After automated creation of four basic classes, an iterative manual point reclassification was conducted in order to repair and optimize results. The classification was carried out using two software solutions and the results were then analyzed and compared in order to determine an optimal approach for point cloud classification.

KEYWORDS: LiDAR, classification, DEM/DTM, point cloud, Global Mapper, LAStools

1. UVOD LiDAR sustav uz laserski skener sadrži i GPS (engl. Global Positioning System) i IMU (engl. Inertial Measurment Unit) jedinice koji osiguravaju informacije o poziciji i orijentaciji korištenog laserskog skenera (Forlani i dr, 2006). LiDAR se zasniva na istom principu kao i RADAR (engl. Radio Detection and Ranging); instrument emitira usmjerene svjetlosne pulseve prema objektu ili tlu i mjeri vrijeme potrebno da se signal odbije i vrati nazad (Slika 1.1).

U kombinaciji s podatcima o poziciji, orijentaciji, kutu snimanja te podatcima kalibracije, kao rezultat se dobije gusta i detaljna grupa točaka, tzv. oblak točaka (engl. point cloud). Svaka točka u

98

Slika 1.1 Princip LiDAR-a

STRUĆNI ĆLANCI

Štanfel, M., Kordić, B., Pribičević, B., Đapo, A., (2016): Uloga geodezije u integriranom upravljanju razvojem u obalnom području i očuvanju obale Ekscentar, br. 19, pp. 98-103

oblaku točaka sadrži 3D koordinate koje pripadaju odgovarajućoj točki na Zemljinoj površini od koje se reflektirala laserska zraka (URL 2). Uz informacije o položaju i visini, LiDAR sustav registrira i intenzitet svakog povratnog signala te njihov broj (engl. return count). Intenzitet predstavlja reflektirajuće karakteristike površine od koje se zraka odbila i važan je izvor informacija koji može biti iskorišten prilikom npr. karakterizacije šuma (određivanje vrsta) ili identifikacije urbanih objekata (Holmgren i Persson, 2004), odnosno prilikom klasifikacije oblaka točaka (Slika 2.2).

Sličnu ulogu ima i informacija o broju povratnih signala. Dolaskom odaslane laserske zrake do područja snimanja, npr. ako se radi o šumovitom području, prvi će se dio zrake odbiti od krošnje drveta, drugi od grane, treći od grmlja i posljednji od samog tla (Slika 1.2).

Slika 1.2 Broj povrata signala

Na temelju tih informacija već se na samom početku može izvesti gruba klasifikacija točaka tla i ostalih točaka (engl. above ground ili non-ground points) uz pretpostavku da točke tla karakterizira posljednji povrat (engl. last return). To je ujedno i velika prednost LiDAR sustava u odnosu na fotogrametriju, posebno za šumovita područja.

S obzirom na to da je LiDAR neselektivna metoda kartiranja, odnosno prikupljeni oblak točaka sadrži i točke tla (engl. ground points) i točke iznad tla (engl. non-ground points), klasifikacija igra ogromnu ulogu u naknadnoj obradi. Za dobivanje točnih informacija o modelu terena i strukturi vegetacije iz diskretnih LiDAR podataka nužno je iste prvotno klasificirati u točke tla (engl. ground points) i ostale točke (engl. non-ground points), odnosno provesti tzv. filtraciju (Kraus i Pfeifer, 1998). Ovaj je korak ključan ukoliko je potrebno generirati digitalni model terena jer omogućava procjenu visine krošnji (engl. canopy height) i daljnju ekstrakciju i klasifikaciju ostalih objekata, zgrada, putova itd, ovisno o krajnjoj primjeni (Arefi i dr, 2003).

2. PODRUČJE PODATAKA

INTERESA

I

FORMAT

PRIKUPLJENIH

LiDAR podatci korišteni u ovom članku prikupljeni su 2012. godine te je snimanjem obuhvaćeno područje grada Zagreba i okolice, dok je za potrebe ovog rada izdvojeno usko područje (označeno crvenom bojom) jezera Jarun (Slika 2.1). Snimanje je izvedeno Leica ALS-50 II LiDAR senzorom, dok je za izvoz prikupljenih podataka i njihovu daljnju obradu korišten ALS Post Processor. Područje obuhvaćeno ovim radom čini preko 9 milijuna točaka čija je gustoća 1,49 točaka / m2.

Slika 2.2 LiDAR podaci interesnog područja jezera Jarun: Lijevo je 3D prikaz LiDAR podataka prema visinama; desno je 3D prikaz LiDAR podataka prema intenzitetu.

2.1 LAS FORMAT LAS format je javni format podataka za razmjenu 3D oblaka točaka između korisnika. Iako je razvijen primarno za potrebe razmjene LiDAR podataka, danas podržava razmjenu bilo kojih 3D x, y, z, nizova (URL 1).

LAS format je ujedno i binarni format podataka koji predstavlja alternativu generičkom ASCII formatu jer donosi rješenje za dva osnovna problema istog: brzina performanse i način spremanja informacija. Dok je kod ASCII formata čitanje i interpretacija podataka visina izuzetno spora, a veličina datoteke može biti ekstremno velika, bez obzira na količinu informacija koju sadrži te se gube sve informacije specifične za LiDAR podatke, LAS format uspješno zadržava sve informacije karakteristične za LiDAR (intenzitet, broj povrata signala…) i pritom ostaje jednostavan i male veličine (URL 1). Prikaz meta podataka koju sadrži svaka LAS datoteka može se vidjeti na slici ispod (Slika 2.3).

Primjena LiDAR tehnologije očituje se u puno različitih područja počevši od generiranja digitalnog modela terena – DMR-a (engl. Digital Terrain Model - DTM), topografije, agrikulture, šumarstva pa sve do turizma, izgradnje parkova, kontrole zagađenja i uređenja obale i sl.

Cilj je ovog rada predstaviti postupak klasifikacije i stvaranja četiri klase (tlo, niska i srednja vegetacija, visoka vegetacija i zgrade) u dva različita softvera; Global Mapper v17.1 i LAStools (ArcScene nadopuna) u svrhu predstavljanja mogućnosti, prednosti i mana pojedinih softvera i njihovih algoritama.

Slika 2.3 Metapodaci LAS formata 99

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

3. METODOLOGIJA Kao što je već rečeno u uvodu, provedena je klasifikacija korištenjem dva softvera (Global Mapper i LAStools) kojom su stvorene četiri klase: tlo, niska i srednja vegetacija, visoka vegetacija i zgrade.

Global Mapper je pristupačan i user-friendly GIS softver koji omogućava pregledavanje, obradu i analizu niza različitih prostornih setova podataka. Osim pristupačne cijene i jednostavnosti korištenja, Global Mapper podržava više od 250 formata prostornih podataka te opcije nadogradnje za specifične setove podataka među kojima je i LiDAR modul, specijaliziran za rad s oblakom točaka. LiDAR modul nudi brojne napredne alate za obradu LiDAR podataka uključujući automatsku klasifikaciju točaka, automatsku ekstrakciju zgrada, drveća, dalekovoda itd. Pomoću ovog modula moguća je brža i raznovrsnija derivacija digitalnih modela, detekcija, filtracija i reklasifikacija šuma i redundantnih točaka (URL 3).

LAStools je razvila Rapidlasso gmbH grupa koja je predstavlja kolekciju vrlo efikasnih, grupno skriptiranih, višekanalnih alata koje pokreće komandna linija. LAStools sadrži alate za klasifikaciju, konvertiranje i filtriranje LiDAR podataka koji su dostupni kao nadogradnja za ArcGIS (ArcScene), QGIS i ERDAS IMAGINE softvere. Ova skupina alata omogućava rad s velikom količinom LiDAR podataka pri čemu nije nužno imati snažnu hardversku podršku (URL 4).

Iako se postupak klasifikacije razlikuje u pojedinostima ovisno o kojem se softveru radi, on se može okvirno podijeliti u tri osnovna koraka: • • •

Slika 3.2 Prikaz klasa dobivenih automatskom klasifikacijom u Global Mapper-u: a) prikaz klase koju čine točke tla; b) prikaz klase neklasificiranih točaka.

Automatska klasifikacija točaka tla Reklasifikacija točaka unutar nastalih klasa Klasifikacija zgrada, niske i visoke vegetacije

3.1. AUTOMATSKA KLASIFIKACIJA TOČAKA TLA Kako bi se olakšala kompletna klasifikacija podataka, prvi je korak podrazumijevao korištenje automatske klasifikacije i stvaranje dviju osnovnih klasa: tlo (engl. ground) i ostale točke (engl. unclassified). Kvaliteta rezultata ovakve klasifikacije ovisi prije svega o ulaznim parametrima koji se određuju na temelju informacija o interesnom području (nagibi, minimalne odnosno maksimalne visine terena itd) te o robusnosti algoritma koji softver koristi. Na slikama niže mogu se vidjeti ulazni, neklasificirani podaci (Slika 3.1), odnosno rezultati automatske klasifikacije točaka tla obaju softvera (Slika 3.2 i Slika 3.3).

Slika 3.3 Prikaz klasa dobivenih automatskom klasifikacijom LAStools-om: a) prikaz klase koju čine točke tla; b) prikaz klase koju čine sve ostale točke.

Slika 3.1 Prikaz neklasificiranih podataka

100

Na gornjim se slikama odmah može primijetiti da su razlike robusnosti algoritma LAStoolsa i Global Mappera vrlo male. Dok Global Mapper neklasificirane točke (engl. unclassified) tretira kao iste, ne uzimajući u obzir njihovu visinu, intenzitet i broj povrata prilikom automatskog procesa stvaranja klase, LAStools unutar te iste klase stvara razliku i točke unutar same klase grupira s obzirom na njihove karakteristike. Samim je

Štanfel, M., Kordić, B., Pribičević, B., Đapo, A., (2016): Uloga geodezije u integriranom upravljanju razvojem u obalnom području i očuvanju obale Ekscentar, br. 19, pp. 98-103

STRUĆNI ĆLANCI

time daljnja klasifikacija olakšana jer, oslanjanjem na dane intervale i vizualnim pregledavanjem, moguće je ručno stvoriti ostale klase, i to puno brže (niska i srednja vegetacija, visoka vegetacija i zgrade). S druge strane, LAStools je automatski staze, ceste i putove klasificirao kao točke tla, dok Global Mapper to nije. Točkama tla smatraju se isključivo točke „gole Zemlje“ (engl. bare Earth), što je potrebno uzeti u obzir ukoliko je za finalni proizvod potrebno derivirati kvalitetan digitalni model terena – DTM. 3.2. REKLASIFIKACIJA TOČAKA UNUTAR NASTALIH KLASA Klasifikacija je iterativni postupak koji iziskuje podešavanje parametara ovisno o karakteristikama interesnog područja u svrhu dobivanja što kvalitetnijih rezultata. Iako se automatskom klasifikacijom mogu dobiti dobri rezultati, oni su još uvijek daleko od optimalnih te je nužna ručna intervencija jer softverski algoritam ne može prepoznati sitne detalje koji su čovjeku očigledni i za koje je jasno da pripadaju određenoj klasi.

Kvaliteta klasifikacije može se provjeriti na nekoliko načina: • •

Provjerom crtanjem presjeka (Slika 3.4) Provjerom pomoću 3D prikaza (Slika 3.5).

Slika 3.5 3D prikaz u Global Mapper-u iz kojeg se odmah na lijevom (donjem) dijelu slike može vidjeti kako su točke staze izdvojene od točaka terena.

točaka“, odnosno pridodavanje RGB atributa pojedinoj točki. Postupak reklasifikacije točaka terena i ostalih točaka iznad terena provodi se dokle god se ne dobiju zadovoljavajući rezultati. Ovaj je korak ključan jer direktno uvjetuje kvalitetu generiranja digitalnih modela terena (engl. Digital Terrain Model - DTM).

3.3. KLASIFIKACIJA ZGRADA, NISKE (I SREDNJE) I VISOKE VEGETACIJE Nakon što je stvorena klasa koja sadrži točke terena te je iterativnim postupkom i ručno popravljena, slijedi klasifikacija zgrada, odnosno niske i visoke vegetacije. Prilikom klasificiranja zgrada i visoke vegetacije korisno je iskoristiti informacije o broju povrata signala jer se time već u startu može provesti grubo stvaranje klase zgrade i visoke vegetacije. Naime, uz pretpostavku da se zadnji povrat (last return) signala reflektirao od terena i krova zgrade, a s obzirom na to da su točke terena već klasificirane, sve preostale točke s tim atributom moguće je automatski smjestiti u klasu zgrade. S druge strane, pretpostavlja se da će vegetacija imati više povrata (tzv. „prvi, drugi ili treći od mnogih“, engl. first, second and third of many) jer će se signal najprije odbiti od krošnje drveta, pa od grane, pa tek onda od tla (Slika 1.2).

Rezultat stvaranja klase „zgrade“ može se vidjeti na slici ispod (Slika 3.6).

Slika 3.4 Lijeva slika prikazuje dio gdje točke nisu dobro klasificirane (dio točaka koje pripadaju terenu su označene kao neklasificirane), a desna slika prikazuje dio gdje je klasifikacija terena dobra i ne iziskuje reklasifikaciju.

Po utvrđivanju pogrešno svrstanih točaka iste je moguće reklasificirati, bilo ručno ili automatski. Jedan od načina je reklasifikacija točaka unutar nastalih klasa, i to promjenom ulaznih parametara automatske klasifikacije (nagib terena, maksimalna visina terena, minimalna visina točaka iznad tla i sl). Ukoliko je dio interesnog područja bitno drugačiji od ostatka (npr. karakterizira ga veći nagib), poželjno je isti izdvojiti i zasebno klasificirati s njemu pripadajućim parametrima. Točke je moguće reklasificirati i ručno: ukoliko je egzaktno vidljivo područje koje pripada određenoj klasi, moguće je iste odabrati i smjestiti u pripadajuću klasu.

Global Mapper omogućava preklop oblaka točaka s DOF-om te „bojanje

Slika 3.6 Prikaz klase zgrade

Klasu zgrade (engl. buildings) čine točke koje su se zadnje (odnosno prve) reflektirale, i to od krovova. Međutim, u tu su klasu dospjele i točke rasvjetnih stupova, stoga je, kao i za svaku drugu klasu, potrebno iterativnim postupkom, mijenjanjem parametara te ručnom reklasifikacijom izbaciti nepoželjne točke.

101

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Općenito, prilikom klasifikacije i obrade LiDAR podataka problemi nastaju na područjima koja su u sjeni (o tome je potrebno voditi računa prilikom planiranja leta). Na tim je mjestima intenzitet (amplituda) povratnog signala puno slabija te ona zahtijevaju ručnu klasifikaciju jer ih softver ili neće uopće klasificirati ili će to učiniti krivo zbog nedostatka informacija.

Klasa visoke vegetacije sadrži točke koje karakterizira više povrata (npr. prvi, drugi i treći od mnogih) i na temelju toga je moguće izdvojiti samo te točke i svrstati ih u klasu visoke vegetacije (Slika 3.7).

Slika 3.7 Prikaz klase visoka vegetacija

Slika 3.8 Prikaz klasa zgrade i vegetacije i preklop s DOF-om

tehnologiju, njihovom integracijom moguće je prikupiti vrlo važne i korisne informacije o interesnom području, bilo da se radi o dobivanju jednostavnog produkta kao što je digitalni model terena, ili pak podloga za 3D modeliranje grada, proučavanje geomorfoloških promjena, izračun gustoće vegetacije i njezinih promjena i sl. Upravo se zbog toga podatci dobiveni ovom metodom koriste u agrikulturi, topografiji, šumarstvu, turizmu, planiranju gradova, izgradnji parkova itd.

Klasifikacija LiDAR podataka predstavlja neizostavan dio procesa, bez obzira na konačnu primjenu. Iako su softveri danas nevjerojatno napredovali korištenjem robusnih i moćnih algoritama, klasifikacija nije univerzalna jer je direktno uvjetovana karakteristikama interesnog i promatranog područja. Shodno tome, klasifikacija se provodi postepeno, najprije automatski te potom ručno, vizualnim pregledavanjem područja i reklasifikacijom točaka. Koliko će se točno pojedina klasa definirati ovisi prije svega o konačnom produktu, odnosno primjeni. Ukoliko se radi o površinski velikom interesnom području, nužno je isto podijeliti na veći broj manjih područja i svako klasificirati zasebno.

U ovom je članku sažeto predstavljena klasifikacija relativno malog područja u svrhu utvrđivanja optimalne metode i softvera koji bi se dalje primijenili na područje cijelog grada Zagreba i detaljniju studiju.

Klasifikacija je provedena u dva softvera: Global Mapper v17.1. s nadopunom LiDAR modula te s alatom LAStools koji predstavlja nadopunu za ArcScene. Iako oba softvera daju dobre rezultate zasebno, njihovom kombinacijom je postupak klasifikacije optimiziran. Dok s jedne strane Global Mapper karakterizira izuzetno jednostavan i pregledan pristup s mogućnošću pretraživanja točaka i njihove klasifikacije na osnovu informacija o intenzitetu, visini i broju povrata, LAStools provodi klasifikaciju isključivo na temelju unesenih parametara koji zahtijevaju detaljno poznavanje geomorfologije i urbane morfologije interesnog područja. S druge strane, LAStools koristi algoritam daleko robusniji od Global Mappera te predstavlja daleko bolje rješenje ukoliko je nužna detaljna i vrlo kvalitetna klasifikacija. LAStools predstavlja optimalno rješenje za izuzetno velika područja s gusto raspoređenim točkama jer omogućava podjelu s obzirom na geomorfološke karakteristike u svrhu što lakšeg, bržeg i učinkovitijeg klasificiranja. Na temelju ove studije dalje će se klasificirati cijelo područje grada Zagreba radi izrade kvalitetne i detaljne podloge za izradu 3D modela grada, praćenja geomorfoloških promjena, erozija na području jezera Jarun i generalnog praćenja razvoja vegetacije.

ZAHVALE Zahvaljujemo se mag. Darku Šišku, dipl. ing. geod. iz Grada Zagreba, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Zahvaljujemo se dr. sc. Martinu Isenburgu iz grupe rapidlasso GmbH na podršci prilikom korištenja LAStools dodatka za ArcGis softver.

Slika 3.9 3D prikaz klasificiranog oblaka točaka

4. ZAKLJUČAK LiDAR tehnologija, odnosno metoda prikupljanja 3D koordinata točaka u prostoru nije nova, međutim mogućnosti njezine primjene i proširenje integracijom drugih senzora uz neprestani, kako tehnološki, tako i informatički razvoj je i dalje, uz fotogrametriju, čine najučinkovitijom metodom kada je potrebno prikupiti veliku količinu podataka na velikom području koji će kasnije poslužiti za različite studije. Iako je danas fotogrametrija sveprisutna, dostupnija i ekonomičnija u odnosu na LiDAR

102

Zahvaljujemo se Blue Marble Geographicsu na pruženoj podršci prilikom obrade podataka u Global Mapper v17.1 softveru.

LITERATURA •

•

Chang, Y; Ayman, F; Lee, D; Yom, J. 2008. Automatic classification of lidar dana into ground and non-ground points. The International Archives of the Photogrammetry, Remote Sensing and Spatial Information Sciences, vol. 37, B4. str. 457 – 462.

Forlani, G; Nardinocchi, C; Scaioni, M; Zingaretti, P. 2006. Complete classification of raw LiDAR data and 3D reconstruction of buildings. Pattern Analysis and Applications, vol. 8. str. 357 – 374.

Štanfel, M., Kordić, B., Pribičević, B., Đapo, A., (2016): Uloga geodezije u integriranom upravljanju razvojem u obalnom području i očuvanju obale Ekscentar, br. 19, pp. 98-103

•

•

•

Holmgren, J; Persson, A. 2004. Identifying Species of Individual Trees using Airborne Laser Scanner. Remote Sensing of Enviroment, vol. 90, str. 415 – 423.

Arefi, H; Hahn, M; Lindenberger, J. 2003. LiDAR data classification with remote sensing tools. Dept. of Geomatics, Computer Science and Mathematics. Stuttgart University of Applied Sciences, Stuttgart Krauss, K; Pfeifer, N. 1998. Determination of terrain models in wooded areas with airborne laser scanner data. ISPRS Journal of Photogrammetry and Remote Sensing, vol. 53, str. 193 – 203.

STRUĆNI ĆLANCI

URL-OVI • URL 1: https://www.asprs.org/ (pristupljeno 2. lipnja 2016) • URL 2: http://oceanservice.noaa.gov/ (pristupljeno 15. lipnja 2016) • URL 3: http://www.bluemarblegeo.com/products/global-mapper.php(pristupljeno 16. lipnja 2016) • URL 4: https://rapidlasso.com/, (pristupljeno 17. lipnja 2016)

AUTORI | AUTHORS Lucija Ivšić, mag.ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26 Zagreb, e-mail: lucija.ivsic@gmail.com Boško Pribičević, prof.dr.sc, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26 Zagreb, e-mail: bpribic@geof.hr Almin Đapo, doc. dr. sc., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26 Zagreb, e-mail: adapo@geof.hr Branko Kordić, dr. sc., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26 Zagreb, e-mail: bkordic@geof.hr Luka Babić, dipl. ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26 Zagreb, e-mail: lbabic@geof.hr Marin Govorčin, mag. ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26 Zagreb, e-mail: mgovorcin@geof.hr

Studentski zbor Geodetskog Fakulteta

@IGSM2017_Zagreb

IT Sekcija GEOF

geof-tv.geof.unizg.hr

student.geof.unizg.hr

studentskiportal.geof.unizg.hr

103

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

O IDEALIZACIJI U EVOLUCIJI FIZIKE SAŽETAK: Einstein i Infeld u knjizi „The Evolution of Physics“ kroz zamišljene eksperimente uvode u sve apstraktnije koncepte i zakone fizike radi boljeg razumijevanja stvarnosti. Ovaj rad koristi nekoliko primjera iz tog klasika znanosti u namjeri da ilustrira ključan značaj idealizacije stvarnosti u evoluciji fizike, pa prema tome i u procesu učenja fizike.

KLJUČNE RIJEČI: zamišljeni eksperiment, povijest znanosti, evolucija fizike, metodika nastave

On the idealisation in the evolution of physics ABSTRACT: Through idealized experiments in book “The Evolution of Physics” Einstein and Infeld introduce to more and more abstract concepts and laws of the physics with the goal of a better understanding of reality. This paper is using a few examples of that classic of science in intention to illustrate a key importance of the idealization of reality in the evolution of physics, and accordingly in the physics learning process.

KEYWORDS: idealised experiment, history of science, evolution of physics, teaching methodology.

1. UVOD Studenti su se već mnogo puta susreli s procesom idealizacije stvarnosti u fizici. Idealizacija postoji samo kao zamisao. Na idealizaciju nailazimo u onim poglavljima fizike koja započinju riječima zamislimo, pretpostavimo ili konstrukcijom aproksimiramo li ili tijekom izvoda, a to je najčešće na svakom predavanju i vježbama. Skoro pa zvuči paradoksalno: praktični zadatci uče se rješavati zamišljanjem idealnih uvjeta i primjenom prikladnih fizikalnih koncepata ili zakona na pojedini aspekt stvarnosti. Pritom je svrha idealizacije pojednostavljenje stvarnog problema s ciljem njegovog približnog rješavanja, odnosno prepoznavanje i primjena pojedinog zakona u rješavanju.

Od akademske godine 2015/2016. preddiplomski studij geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u svom programu V. semestra nudi novi izborni kolegij „Evolucija fizike“, čiji je sadržaj i temeljna literatura istoimena knjiga (Einstein i Infeld, 1938).

Sama je knjiga kvalitativnim opisima fizikalnih koncepata doslovno materijalizacija apstraktnog razmišljanja te studente poziva na rekapitulaciju već (na)učenog. Namjera autora knjige da ugrubo skiciraju pokušaje ljudskog uma da pronađe vezu između svijeta ideja i svijeta pojava, omogućuju više razina učenja, pružajući jasne uvide u sadržaje fizike i u primjene znanstvene metode, istovremeno ispraćene pogledom filozofije znanosti.

Fizikalni koncepti, kao kreacije ljudskog uma, nisu jedinstveno određeni vanjskim svijetom, stoga je empirija uglavnom početak i, svakako, kraj našeg znanja o stvarnosti. Iako nije pisana kao udžbenik, „The Evolution of Physics“ svojom napetošću zapleta omogućuje jedinstveno iskustvo istraživanja procesa nastanka, nestanka ili evolucije fizikalnih koncepata, odnosno zakona. Mjesto idealizacije, koje ćemo pokušati sagledati kroz primjere iz mehanike, elektrodinamike, specijalne i opće teorije relativnosti te kvantne mehanike, bilo je i jest ključno u razvitku fizike.

104

2. IDEALIZACIJA STVARNOSTI I EVOLUCIJA FIZIKE Galileo je došao do jednog od najznačajnijih postignuća u povijesti ljudske misli, koje označava pravi početak moderne fizike. Razmotrimo tijelo u mirovanju; da bismo mu promijenili položaj, nužno je djelovati na nj. Iskustvo nas može navesti na pomisao da npr. moramo jače gurati tijelo da bi se ono gibalo brže. Čini se prirodnim zaključiti da će tijelo imati veću brzinu što je jača sila primijenjena na njega, no ne treba uvijek vjerovati intuiciji, makar se ona temelji na neposrednom opažanju. Zamislimo sada tijelo koje se giba bez djelovanja trenja ili bilo kakvih vanjskih sila. Galileo zaključuje da se takvo tijelo giba jednoliko, konstantnom brzinom duž pravca (što će kasnije Newton formulirati u Zakon inercije).

Zaključak je dobiven spekulativnim razmatranjem eksperimenta koji u stvarnosti ne može biti izveden s obzirom na to da je nemoguće apstrahirati sve vanjske utjecaje.

U sljedećem primjeru zamislimo česticu koja se giba po krivulji pod utjecajem vanjskih sila. Tako smo zamislili ili pretpostavili okolnosti za idealizirani ili zamišljeni eksperiment u kojem se pitamo kolika je npr. brzina čestice kao funkcija položaja i vremena u trenutku kada sile prestanu djelovati. U mislima smo opet eliminirali sve vanjske utjecaje. Pitamo se: „što će se dogoditi ako ... “ , te prosuđujemo ispravnost izvedenih zaključaka prema slaganju s eksperimentom. Zaključujemo da gibanje u zamišljenom eksperimentu prema zakonu inercije mora biti jednoliko: u trenutku prestanka djelovanja sila na krivulju tangencijalan vektor određivat će smjer i iznos brzine čestice. Spekulativno razmišljanje mora biti konzistentno s opažanjima te voditi razumijevanju stvarnih eksperimenata ili tumačenju pomoću poznatih zakona ili fizikalnih koncepata.

Idealizacija može pomoći i u razumijevanju koncepta valova, kao i njegovoj redukciji na mehanički koncept. Pokušajmo zamisliti ogroman

STRUĆNI ĆLANCI

Brkić, M. (2016.): O idealizaciji u evoluciji fizike Ekscentar, br. 19, pp. 104-105

prostor ispunjen vodom ili zrakom u čijem se središtu nalazi sfera. Na početku eksperimenta nema gibanja; iznenada, sfera započne ritmično disati, ekspandirajući se, kontrahirajući i pritom zadržavajući oblik: znamo da u mediju nastaju longitudinalni valovi. Ako je medij žele, a sfera se rotira, tada nastaju transverzalni valovi. Primjeri su prikladni za ilustraciju mehaničkih valova (v.sliku: Einstein i Infeld, 1938). Nadalje, razmatra se kakav je val svjetlo, tj. putuje li kroz medij koji je nalik zraku ili želeu.

Idealizirani eksperiment jedan je od glavnih koraka i u procesu induktivnog zaključivanja koje vodi Maxwellovim jednadžbama koje predviđaju postojanje elektromagnetskog vala. Prisjetimo se najprije Faradayjevog eksperimenta, odnosno zakona: električna struja može nastati u žićanoj petlji promjenom magnetskog fluksa na različite načine. Partikularni opisi svih mogućih načina promjene fluksa nužno bi vodili kompliciranoj teoriji. Taj problem možemo pojednostaviti ako iz razmatranja eliminiramo sve što se odnosi na oblik petlje, duljinu ili površinu koju ona zatvara. Zamislimo petlju kako postaje sve manja i manja (po volji malom) sve dok ne zatvori neku točku u prostoru. U limesu, dakle, zatvorena se krivulja sažima u točku, pa oblik i veličina nestaju iz razmatranja. Slično iz Gaussovog zakona za električno polje, Gaussovog zakona za magnetsko polje, te (modificiranog oblika) Amperovog zakona slijede četiri Maxwellova zakona koji povezuju promjene magnetskog i električnog polja u proizvoljnoj točki prostora u nekom trenutku. Uočimo: idealizacija je usko povezana s pojednostavljenjem i poopćenjem, pod cijenu veće apstrakcije.

Zamislimo malu električki nabijenu sferu koja prisilno, pod djelovanjem vanjske sile, brzo i ritmično titra kao njihalo. Kako opisati jezikom polja sve što se ovdje događa? Titranje naboja stvara promjene električnog polja, a njih uvijek prate promjene magnetskog polja. Postavi li se u blizinu zatvorena žićana petlja, tada će promjenjivo magnetsko polje pratiti inducirana električna struja u petlji. Maxwellovim jednadžbama matematičkom dedukcijom opisujemo svojstva polja koje okružuje titrajuću sferu, njegovu strukturu blizu i daleko od izvora i promjene u vremenu.

Rezultat dedukcije je elektromagnetski val. Energija zrači iz titrajuće sfere putujući konačnom brzinom (a to je brzina svjetlosti) kroz prostor, pri čemu je prijenos energije tipičan za valne pojave.

Možda su najglasovitiji zamišljeni eksperimenti baš oni iz specijalne teorije relativnosti, npr. oni s gibajućom prostorijom. Lorentzove transformacije moraju biti primjenjive na sve događaje u vanjskom svijetu, ne samo zakoni mehanike već i svi prirodni zakoni moraju jednako vrijediti u inercijalnim koordinatnim sustavima. Maxwellove jednadžbe, tj. zakoni polja su npr. invarijantni u odnosu na Lorentzove transformacije, baš kao što su zakoni mehanike invarijantni u odnosu na klasičnu transformaciju.

No postoji li uopće inercijalni sustav?

Opća teorija relativnosti, koja odgovara na to pitanje, započinje s dva eksperimenta. Zamislimo lift na vrhu nebodera, puno višeg nego što je bilo koji postojeći. Iznenada uže koje drži lift pukne i on slobodno pada prema zemlji. Opažatelji u liftu izvode eksperimente tijekom pada i u njihovu opisu ne trebamo brinuti o otporu zraka ili trenju jer ih možemo zanemariti u našim idealiziranim uvjetima. Jedan opažatelj uzme rupčić i sat iz svog džepa i baci ih. Razmotrimo sa stajališta različitih opažatelja, unutar i izvan lifta, što se događa s ova dva tijela? U drugom eksperimentu

pretpostavimo da postoji inercijalni sustav: možemo zamisliti što se događa u liftu koji miruje u takvom inercijalnom sustavu, u njemu vrijede zakoni mehanike. Zamislimo da je netko izvana pričvrstio uže za lift te ga povlači konstantnom silom i poslušajmo objašnjenja unutrašnjeg i vanjskog opažatelja o pojavama unutar lifta. Ovi eksperimenti pozivaju čitatelja Einsteina i Infelda (1938) da otkrije kako je problem Opće teorije relativnosti blisko povezan s gravitacijom i zašto je ekvivalentnost gravitacijske i inercijalne mase esencijalna za ovu vezu. Apsolutno gibanje i inercijalni sustav iz fizike je izopćila opća teorija relativnosti u kojoj su formulirani zakoni fizike koji vrijede za sve koordinatne sustave. Idealizacija je pomogla da prijepor između Ptolomejeva i Kopernikova pogleda postane besmislen. A kakva je veza (specijalne) teorije relativnosti i geometrije?

Zamislimo ogroman disk s vrlo malom i vrlo velikom koncentričnom kružnicom koji se rotira vrlo brzo u odnosu na vanjskog opažatelja u inercijalnom sustavu. U njegovu sustavu vrijedi Euklidska geometrija jer je inercijalan, a vanjski opažatelj otkriva da je odnos opsega dviju kružnica jednak odnosima njihovih polumjera. No što je s opažateljem na disku?

Ovaj zamišljeni eksperiment pokazat će da prava relativistička fizika ne može biti temeljena na Euklidskoj geometriji, te vodi daljnjoj generalizaciji koncepata prostora i vremena.

Svijet kvantne mehanike čini se fantastičnijim od mašte. Primjer s dvije rupice na zaslonu pokazuje da si ne možemo predočiti putovanje kvanta materije, elektrona, ili kvanta energije, fotona, na način na koji smo si mogli predočiti gibanje tijela u klasičnoj mehanici. Elektron, ili foton, čini se kao da istodobno prolazi kroz obje rupice. No zamislimo isti eksperiment ponavljan ponovo i ponovo, na potpuno jednak način, tako da svi elektroni imaju jednake brzine i da se, jedan za drugim, gibaju u smjeru rupica. U slučaju da promatramo gomilu elektrona i ne brinemo o individualnom, rezultat, tamni i svjetli krugovi u slučaju jedne rupice, odnosno tamne i svjetle pruge u slučaju dviju rupica, postaje razumljiv. Kvantna fizika napušta individualne zakone elementarnih čestica i uspostavlja statističke zakone koji vladaju agregacijama. Jednadžbe kvantne fizike određuju val vjerojatnosti, a značenje fizikalnih koncepata apstraktniji je nego u slučaju elektromagnetskog i gravitacijskog polja.

3. ZAKLJUČAK Namjera ovog rada bila je pozvati, studenta ponajprije, na čitanje Einsteina i Infelda (1938). U radu je izabranim primjerima ocrtano mjesto idealizacije u znanstvenoj metodi te vezani učinci, kao i doprinosi povijesti fizike onako kako su to prikazali Einstein i Infeld 1938. Stvarni i kompleksni fizikalni proces dijeli se u više aspekata da bi ih se moglo bolje razumjeti ili da bi se mogli primijeniti koncepti koji mogu (bolje) objasniti svaki od aspekata, ili pak dovesti do novih zakona. Sama fragmentacija stvarnosti vodi do idealizacije jer fizikalni proces u kojem je promatran isključivo jedan aspekt, a eliminiran neki drugi, može biti zamišljen, ali ne i ostvaren. Ključno je da, koliko god ona bila fantastična, ta idealizacija ipak mora biti konzistentna s opažanjima stvarnosti i voditi boljem razumijevanju ili formulaciji zakona za neki aspekt stvarnosti. Iako danas često čujemo, pa i sami pomislimo, da je za razvitak znanosti i tehnologije prijeko potrebna praktična primjena, razvidno je i idealizacija jednako nužna pri formulaciji zakona prirode bez kojih nema ni primjene ni razumijevanja oba svijeta, i stvarnosti i fizike.

AUTORI | AUTHORS Mario Brkić, prof. dr. sc., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: mbrkic@geof.hr

105

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Matematički softver SageMath SAŽETAK: Predstavljamo slobodni matematički softver SageMath. Deset primjera ilustrira načine korištenja za učenje matematike te potiče na njegovu samostalnu uporabu.

KLJUČNE RIJEČI: matematički softver, SageMath, SageMathCloud.

Math Software SageMath ABSTRACT: In this paper, we introduce free mathematical software SageMath with ten examples, which illustrate ways of using it for teaching math and encourage its use.

KEYWORDS: math software, SageMath, SageMathCloud.

1. UVOD Prošlo je više od deset godina otkako je matematičar William Stein 2004. na Harvardu započeo s razvojem softvera Sage (William i dr, 2005) koji će, za razliku od skupih matematičkih programa (Mathematica, Maple, MATLAB, Magma i dr.) čija zatvorenost koda predstavlja i velika ograničenja u korištenju, biti otvoren i dostupan svima (Gray, 2008).

Danas se koristi pod imenom SageMath , u inačici 7.2. Od 2014. je godine dostupan na SageMathCloud platformi i trenutno je najbolji izbor za matematički softver u nastavi.

Sučelje koje je napisano u programskom jeziku Python omogućava SageMathu kombiniran pristup stotinjku slobodnih programskih biblioteka: NumPy, SciPy, matplotlib, SymPy, Maxima, GAP, FLINT, PARI, Singular, R... za razna područja matematike: diferencijalni i integralni račun, linearnu algebru, diskretnu matematiku, algebru, logiku, geometriju i topologiju, teoriju brojeva, algebarsku geometriju, vjerojatnost, statistiku itd. U razvoj SageMath softvera uključeno je preko pet stotina istraživača, studenata i inženjera.

Slika 1. SageMathCloud platforma 106

2. SOFTWARE FOR ALGEBRA AND GEOMETRY EXPERIMENTATION Od ak.god. 2015/16. SageMathCloud se koristi u sklopu dva nova izborna predmeta u prvom i drugom semestru preddiplomskog studija Geodetskog fakulteta. Njihov je cilj stjecanje vještine korištenja matematičkog softvera SageMath za simboličko i numeričko računanje te brže rješavanje složenijih problema. Na istom su mjestu dostupni grafički prikaz i ugrađene numeričke metode koji daju jasniji uvid u prirodu samog problema i njegovo rješenje, a studentima je zbog toga lako eksperimentirati u tom programu.

Kako pristupiti SageMath softveru?

Ako se želi izvesti samo jedna SageMath naredba, najjednostavnije je to učiniti pomoću SageMathCell sučelja koje je dostupno na internetskoj adresi https://sagecell.sagemath.org/ .

Drugi je način pristupa korištenje oblaka preko spomenute SageMathCloud platforme kojoj se pristupa na internetskoj adresi https://sagemathcloud.org (slika 1) pomoću korisničkog računa za koji je potrebna samo elektronička adresa i lozinka. SageMath koristi sagews (Sage WorkSheet) datoteke koje sadrže više zasebnih ćelija s programskim kodom, izlaznim rezultatima te komentarima (slika 2).

Kao i za Jupyter Notebook , izvođenje koda i sve što je potrebno za rad nalazi se na jednom mjestu, u samo jednom prozoru internetskog preglednika. Radno okruženje je jednostavno, a upoznavanje njegovih osnovnih elementa ne traži više od jednog sata, što je velika prednost jer

STRUĆNI ĆLANCI

Tutek, Ž., (2016): Matematički softver Sagemath Ekscentar, br. 19, pp. 106-109

omogućuje brzo i lako uključivanje u nastavu, što matematički programi koji su ranije počeli s razvojem nemaju (prve inačice: Maple 1980, Matlab 1984, Mathematica 1986). Za pisanje komentara se, uz HTML ili Markdown, može koristiti i LaTeX . SageMathCloud uz SageMath podržava i pisanje koda u drugim programskim jezicima, na primjer: R, Javascript, Julia, Cyton itd. Uz video chat pruža i mogućnost suradnje na izradi istog sadržaja u realnom vremenu. Rad SageMathCloud platforme potpomaže i Google (Evans, 2015).

4. ZAKLJUČAK SageMath je moćan i svima dostupan programski alat. Primjeri, dostupni (Tutek, 2016) kao radni listovi tipa sagews, olakšat će prve korake onima koji SageMath zažele samostalno isprobati. A neke će tek podsjetiti na prošla vremena kad su za rješavanje ovakvih zadataka koristili samo olovku i papir.

LITERATURA • • • • •

Slika 2. Sagews datoteka

Treći je način korištenja instalacija SageMath softvera na vlastito računalo koje je pod operacijskim sustavom Linux (više distribucija, npr.

Ubuntu), Mac OS X ili Windows (uz npr. VirtualBox), slijedeći uputu dostupnu na http://doc.sagemath.org/html/en/installation/ 3. OTKUD POČETI? Nesumnjivo, treba početi od internetske stranice projekta . Uz SageMath službenu dokumentaciju postoji i velik broj video uputa na YouTubeu koje mogu biti posebno korisne na početku rada. William Stein vodi blog o SageMathu i u svojim člancima prati važne trenutke razvoja projekta. Od knjiga se preporučuju “Sage for Undergraduates” (Bard, 2015) i “Calcul mathématique avec Sage” [ (Casamayou i dr, 2014) čiji su autori pripremili i prvi MOOC (Massive Open Online Course): “Une SAGE introduction au calcul formel” koji je održan početkom ove godine.

4. ZA ŠTO SE KORISTI SAGEMATH? Što se sve može računati pomoću SageMatha može se sagledati pretraživanjem SageMath knjižnice [11] u kojoj je poduži popis svega što je dosada napisano i objavljeno o SageMathu.

U sljedećih deset primjera ilustrirat ću kako SageMath može biti koristan za učenje matematike.

• • • • • • • •

• • •

•

SageMath – internetska stranica projekta. http://www.sagemath. org/ (pristupljeno 20. svibnja 2016) SageMath dokumentacija. http://doc.sagemath.org/ (pristupljeno 20. svibnja 2016) SageMath Cloud – internetska stranica za prijavu. https://cloud. sagemath.org/ (pristupljeno 20. svibnja 2016) LaTeX – internetska stranica projekta. https://latex-project.org/ (pristupljeno 20. svibnja 2016) SageMath uputa za instalaciju. http://doc.sagemath.org/html/en/ installation/ (pristupljeno 20. svibnja 2016) SageMathCell – internetsko sučelje. https://sagecell.sagemath. org/ (pristupljeno 20. svibnja 2016) Sage MOOC – internetska stranica za prijavu. https://www.fun-mooc.fr/courses/lille1/54003/session01/about (pristupljeno 20. svibnja 2016) Evans, W. 2015. The Struggle for Open Mathematics Software.

Online Searcher, vol. 39 (2). str. 22-26.

Jupyter – internetska stranica projekta. http://jupyter.org/ (pristupljeno 20. svibnja 2016) William, S. Sage: Open Source Mathematics software. http://sagemath.blogspot.com/ (pristupljeno 20. svibnja 2016) SageMath knjižnica. http://www.sagemath.org/library.html (pristupljeno 20. svibnja 2016) William, S; David, J. 2005. SAGE: System for Algebra and Geometry Experimentation. ACM SIGSAM Bulletin. vol. 39(2). str.

61-64.

Gray, M. 2008. Sage: A New Mathematics Software System. Computing in Science & Engineering, vol. 10(6). str. 77-75.

V. Bard, G. 2015. Sage for Undergraduates. AMS. » Casamayou, A; Cohen, N; Connan, G; Dumont, T; Fousse, L; Maltey, FMeulien, M; Mezzarobba, M; Pernet, C; M. Thiéry, N; Zimmermann, P. 2014. Calcul mathématique avec Sage. CreateSpace, https://hal.inria.fr/inria-00540485v2/document (pristupljeno 20. svibnja 2016) Tutek, Ž. 2016. 10 primjera u SageMath. http://www2.geof.unizg. hr/~zeljkat/s10.zip (pristupljeno 23. svibnja 2016)

AUTORI | AUTHORS mr.sc. Željka Tutek, v.pred., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: zeljkat@geof.hr

107

STRUĆNI ĆLANCI List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

108

Tutek, Ž., (2016): Matematički softver Sagemath Ekscentar, br. 19, pp. 106-109

STRUĆNI ĆLANCI

EKSCENTAR OČAJNIČKI TRAŽI NOVE ČLANOVE !!!

Kao i u prvom broju, ponovno tražimo bilo koga da nam se pridruži, napiše bilo što, nacrta ili nešto treće. U protivnom će nam idući broj izgledati ovako...

109

PUT PUTUJEM

PUT PUTUJEM List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

3. FIG YSN

European Meeting, Sofia, svibanj 2015.

Nakon što sam prisustvovala drugom FIG YSEM-u (FIG Young Surveyors European Meetingu) u Berlinu 2015. i uključila se u organizaciju trećeg kao voditeljica tima za organizaciju i pripremu programa, bilo mi je teško ne otići na sastanak u Bugarskoj koliko god mi to prilike nisu dopuštale: nedovoljno novca za avionsku kartu, kolokviji prije, kolokviji poslije…

No, moja snažna volja za učenjem novih stvari, upoznavanjem novih ljudi i putovanjima je, kao i uvijek, prevladala. Avionsku kartu zamijenila sam autobusnom koja je bila pet puta jeftinija, ali je samo putovanje trajalo nekih četiri puta duže. Umjesto 3 – 3 i pol sata, koliko inače traje let do Sofije s jednim presjedanjem, vozila sam se ukupno 13 sati autobusom.

Koliko sam puta dosad čula da imam sreće što sam mogla putovati na razna stručna događanja: 3. FIG YSEM u Berlinu, RGSM u Sarajevu, 4. FIG YSEM u Sofiji, 3. FIG YS konferenciju i FIG Working Week u Novom Zelandu. «Lako meni, ja samo putujem», a ljudi ne znaju koliko je odricanja za to potrebno. Koliko napisanih e-mailova u kojima tražim podršku, koliko planiranja da bi putovanje bilo što jeftinije, koliko odricanja od kava, slatkih grijeha, piva, izlazaka … koliko truda tijekom godine u raznim poslovima samo da bih si mogla priuštiti otići na novo mjesto, upoznati nove ljude i otkriti najnovija događanja u struci. Koliko

112

čekanja na aerodromu (Taipei, Taiwan – 17h čekanja) i kašnjenja letova (let Taipei – Amsterdam je kasnio, pa sam zakasnila na let doma), a koliko tek morate paziti jednom kad stignete na odredište da ne biste potrošili previše…

I tako, stigla ja oko 2 popodne, 15. svibnja 2015. u Sofiju s nekoliko bugarskih leva u novčaniku. Na autobusnom me kolodvoru dočekala naša kolegica, Marina Giljanović, koja je taj semestar bila tamo na razmjeni.

Predala sam joj kartu predstavljenu na izložbi 28. FIG Working Weeka koju je izradilo Hrvatsko kartografsko društvo, a ona meni kartu Sofije.

Otpratila me do stanice metroa (karta košta 2 leva, tj. 8 kn), koji izgleda prekrasno jer je nov, te mi objasnila na kojoj stanici moram izaći da dođem do svog smještaja.

Nakon kratkog odmora od puta bilo je vrijeme da se uputim na mjesto održavanja sastanka, University of Architecture, Civil Engineering and Geodesy, jer je trebalo pripremiti predavaonu za sastanak koji se održavao sutradan. Tek sam tad upoznala neke od ljudi s kojima sam mjesecima pripremala sastanak: Caspera iz Danske, Danielea iz Italije, Charlotte iz Nizozemske, Eftyxija iz Grčke, kao i organizatore iz drugih timova. Uživala sam u svakom trenutku! Poslije pripreme otišli smo s predsjednicom FIG Young Surveyors Networka, Evom-Mariom Unger, i

PUT PUTUJEM Put putujem - 3. FIG YSN European Meeting | Ekscentar, br. 19, pp. 112-113

potpredsjednicom, Paulom Dijkstrom, na piće i večeru. Zaključak broj 1 tog je dana bio: ne moram pretjerano paziti koliko trošim u Sofiji jer je sve jeftinije nego u Hrvatskoj.

Dok sam išla na večeru, kao i poslije nje, šetala sam gradom. U Sofiju sam došla s velikom dozom znatiželje jer nisam znala što očekivati od grada. No, sam me grad, a pogotovo centar, oduševio. Široke ulice s drvoredima s obje strane, veliki trgovi i moćna arhitektura ostavili su me bez daha. Nije samo grad prekrasan već i njegovi stanovnici. Cjelokupni je dojam bio nenadmašno bolji nego što sam očekivala.

Jedna od stvari koje volim na YSEM-ima interaktivne su radionice koje se uvijek odvijaju u suradnji s predavačima i sponzorima te podižu atmosferu samog susreta i ubrzavaju tempo predavanja. Ove je godine tema radionice bila Wisdom through Trial and Error. Bili smo podijeljeni u tri grupe, svaka sa svojom temom i mentorom. To znači da svi koji sudjeluju mogu upoznati predsjednika FIG Foundationa i pričati s njim, kao i s predsjednicom FIG-a, predsjednikom CLGE-a i sa svim predavačima, koji su ove godine bili iz raznih dijelova svijeta, pa čak i udaljene Australije.

Prva je grupa mozgala na temu integracije mladih geodeta u različitim organizacijama i mogućnosti čvršće suradnje, druga je raspravljala o ulozi mladih geodeta na međunarodnoj razini, a treća je skupina razgovarala o zadaćama i odgovornosti Young Surveyors Networka kao mreže mladih profesionalaca. Na kraju radionice, kao i na svakom sastanku, predstavnik svake grupe (a ponekad i cijela grupa) održi kratko predavanje u kojem svim sudionicima predstavi ostvarene ciljeve radionice.

Nakon produktivnog dana došlo je vrijeme da otkrijemo gostoprimstvo Sofije i u njemu uživamo. Svi sudionici i gosti okupili su se u tradicionalnom bugarskom restoranu i uživali u domaćoj kuhinji, razgovoru i plesu.

U nedjelju u 15.00h bilo je vrijeme za polazak. Zato sam jutro iskoristila za još šetnje po gradu, kupnju suvenira i tipično hrvatsko ispijanje kave na nedjeljnoj jutarnjoj špici. Ovaj put, 13-satnu vožnju autobusom provela sam učeći za treći kolokvij iz Kartografije (koji je prošao uspješno!) i, naravno, planirajući sljedeće putovanje!

Franka Grubišić

Sljedeći dan, u subotu, započeo je 3. FIG YSEM. Oko 70 mladih profesionalaca iz preko 20 država sudjelovalo je na sastanku. Budućnost mladih geodeta, kao profesionalaca i pojedinaca, povlači za sobom beskrajne mogućnosti i jedinstvene prilike, kao i razne izazove i nove planove. «Koja je naša uloga u budućnosti i kako možemo najbolje, u skladu s tim izazovima, iskoristiti te mogućnosti?» samo je jedno od pitanja o kojima se raspravljalo tijekom 3. YS europskog susreta.

113

PUT PUTUJEM List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

XVIII

IGSM Finska

Espoo, lipanj 2015.

Kada je objavljeno da će se IGSM 2015. (International Geodetic Student Meeting) održati u Finskoj, mnogima su se razgalila srca u želji za posjetom toj hladnoj, sjevernoj, polarnoj zemlji. Međutim, nitko nije bio svjestan koliko muke iziskuje odlazak iz malene Hrvatske na daleki sjever.

Nakon svih pomicanja granica za prisustvovanje na IGSM-u konačan broj Hrvata koji odlazi na put popeo se do broja 12, što je prilično puno s obzirom na to da je proteklih godina taj broj bio iznimno malen. Dvanaest junaka koji su se odvažili na pohod na Skandinaviju su: Ana, Iva, Marina, Sara, Veronika, Branimir, Hrvoje, Luka, Marko, Mate, Nino i Šime. Kada kažem da smo imali muke s organizacijom putovanja do Finske, to stvarno i mislim.

Direktni let iz Hrvatske do Finske, naravno, ne postoji. Bilo je samo upitno koliko ćemo imati međupostaja i koliko ćemo dugo čekati. Na samom je kraju najbolja, najkraća, a samim time i najisplativija opcija ispala da letimo navečer iz Zagreba za Beograd, čekamo čitavu noć u Beogradu, rano ujutro letimo za Berlin gdje imamo samo jedan sat između letova, a onda konačno iz Berlina letimo za Helsinki. Sve ovo zvuči dugo i naporno, ali kada se nađe 12 ljudi koji su spremni na zabavu i zafrkanciju, ovaj put postane prilično zanimljiv i smiješan. Tako smo se mi uputili 30. svibnja 2015. u večernjim satima na naš prvi let. Ne moramo ni govoriti da smo prije puta ‘trgnuli’ jednu brzu, ljutu, putnu rakijicu da se opustimo jer je mnogima to ujedno bio i prvi let u životu. Srećom, ove smo se godine dobro organizirali i za internacionalnu večer ponijeli viška pića i hrane, tako da nije bio problem jednu bočicu potrošiti odmah na zagrebačkom aerodromu. Put do Beograda trajao je nešto više od jednog sata, a tu se naš Luka sprijateljio sa stanovitim Đorđem koji nam je ponudio prijevoz od beogradskog aerodroma do centra grada, uz prijedloge gdje jesti i gdje je moguće pozvati se na njega.

U Beogradu smo se osjećali i više nego sigurno, a ta nam je večer prošla brže od očekivanog. Prošetali smo centrom grada, bili na večeri, potrošili tisuće i tisuće novaca (kako smo zvali srpske dinare) na tamburaše

114

i na kraju se vratili na aerodrom na jutarnji let prema Berlinu. Strka je nastala dolaskom na taj ogromni berlinski aerodrom jer smo, kako sam već spomenula, imali nepunih sat vremena razlike u letovima, a pri tome smo morali još podići karte i napraviti check-in te proći kontrolu. Na svu sreću, ukrcali smo se na let i za dva sata ugledali finsko tlo.

Na aerodromu u Helsinkiju dočekao nas je član organizacijskog tima IGSM-a koji nam je dao kartice za besplatne vožnje gradskim prijevozom i uputio nas kako da dođemo do Espooa, grada 20-ak kilometara udaljenog od Helsinkija u kojem se nalazi Sveučilite Aalto, domaćin ovog susreta. Znali smo otprije da moramo nositi vreće za spavanje, što je upućivalo na to da će naš krevet biti pod. Smješteni smo u jednu osnovnu školu u blizini Sveučilišta. Jedna učionica finske osnovne škole postala je na tjedan dana spavaonica 12 Hrvata. Nismo bili previše optimistični takvim razvojem stvari, ali je na kraju to ispala odlična opcija. Tjedan smo dana dijelili sve, nismo se praktički ni odvajali, a soba se pretvorila u pravu sobu smijeha, ludovanja, zezancije i dobrog raspoloženja. Prava balkanska soba!

Prvu su večer domaćini pripremili Welcome BBQ party u tzv. Smokiju. Smoki bi se mogao opisati kao velika konoba, a Finci, odnosno studenti Aalto sveučilišta, koriste ju i inače za svakakve partije. Tu smo počeli stvarati prijateljstva s kolegama iz čitave Europe i svijeta. Istu smo se večer prvi put u životu susreli s polarnim danom. To je fenomen koji svakako treba doživjeti. Dan je trajao otprilike 20 sati, a noć, odnosno nekakav sumrak, 4 sata, i to između ponoći i 4 sata ujutro. Na ovakav život zasigurno bi se trebalo naviknuti, a to smo komentirali i s organizatorima koji kažu kako tako žive čitav svoj život i da im to više nije čudno, kao ni druga polovica godine u kojoj vlada polarna noć.

Sutradan smo ujutro prisustvovali svečanom otvorenju IGSM-a, čuli pozdravne govore i prezentacije vodećih ljudi institucija i tvrtki koje su bile glavni sponzori ovog susreta i vodećih ljudi sveučilišta. Dio je dana

PUT PUTUJEM Put putujem - 28. IGSM, Finska | Ekscentar, br. 19, pp. 114-115

bio slobodan za pripremu za internacionalnu večer. Ove smo godine bili spremniji. Nosili smo razne hrvatske delicije, pa se tako na našem stolu našlo pršuta, kulena, kobasica, slanih srdela, livanjskog sira, kapara, maslina... Spremni smo bili i na to da moramo našim kolegama pokazati i svu raskoš naših pića; stol su prepunile razne vrste rakija: medica, šljivovica, višnjevača, bilo je tu i pelina, a za razblaživanje smo im nudili cedevitu.

Ne moramo govoriti kako su kolege s oduševljenjem hrlile k našem stolu i degustirale sve što se degustirati dalo.

ovog razgledavanja bio je u kući smještenoj na samom kraju otoka, na otvorenom moru gdje su organizatori za nas pripremili tradicionalnu finsku večeru i provod. Vraćali smo se u Helsinski u kasnim noćnim satima, a na putu se čula samo hrvatska pjesma. Ujutro smo odlučili preskočiti sportski dan i natjecanje u nogometu i odbojci pod cijenu toga da još jednom odemo u Helsinki, još ga malo obiđemo, popijemo kavu i obavimo kupnju suvenira.

Iduće smo jutro išli na izlet u jedan od obližnjih nacionalnih parkova gdje smo poslušali predavanje o tom području i prirodnim bogatstvima tog kraja, a poslije je uslijedio i dio studentskih prezentacija. Nakon šetnje po parku počele su Geo Olympics igre koje su domaćini organizirali da zabave svoje goste. Između ostalog, održavalo se natjecanje u bacanju trasirke u dalj, ispijanju pive stojeći na nivelmanskoj papuči, provlačenju ispod nivelmanske letve... Nakon izleta večer smo proveli u klasičnoj finskoj sauni smještenoj pokraj jednog od tisuću finskih jezera. Njihov je običaj da nakon 5 – 10 minuta provedenih u sauni na otprilike +50°C skaču u hladno jezero na otprilike 15°C. Bili smo skeptični oko šoka za naše tijelo, ali ipak se veliki broj nas odlučio da ovo isproba jer; kad smo u Finskoj, ponašajmo se kao Finci. Svakako nismo požalili za ovim iskustvom.

Nakon povratka u školu uslijedila je jedna mirna večer, druženje, nepresušno pričanje viceva i smijeh do dugo u noć. Sutradan ujutro ponovno su se održavale studentske prezentacije, a mi smo imali i svoje predstavnike. Marina se predstavila temom 3D modeling for disaster management, Marko i Branimir skupa su održali prezentaciju na temu Possibility of documenting and preserving cultural heritage using new technologies. Šime je održao samostalnu prezetanciju na temu Empirical comparison of different transformation models with T7D model over City of Zagreb area, a isto tako i Nino na temu Seafloor habitat mapping using the MBES backscatter data. Naravno, svi ostali smo sjedili u publici i bili podrška našim kolegama. Nakon prezentacija uslijedila je izložba postera na kojoj su bili i izložbeni štandovi nekih sponzora ovog susreta te smo imali prilike čuti nešto više iz prve ruke o geodetskoj struci i njezinom razvoju u Finskoj. Popodne je bilo rezervirano za razgledavanje Helsinkija. Podijelili smo se u grupe i dobili papir s kartom i znamenitostima koje treba obići te smo na svakoj pojedinoj lokaciji trebali obaviti neki zadatak. Morali smo procijeniti visinu helsinške katedrale, očitavati godine s nekih spomenika, na nekim lokacijama smo imali zadatak napraviti grupnu fotografiju itd.

Poslije obilaska glavnog grada Finske našli smo se sa svim ostalim grupama u trajektnoj luci te se skupa ukrcali na brod za jedan od obližnjih otoka, Suomenlinna. Tamo nas je dočekala gospođa, vodič za razgledavanje ovog prekrasnog otoka punog zanimljivosti, a morali smo se složiti i oko toga da je bila jedan od boljih vodiča kojeg smo u životu susreli. Kraj

Po povratku u Espoo prisustvovali smo Generalnoj skupštini na kojoj se, između ostalog, izglasalo da će Hrvatska, odnosno Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, biti domaćin jubilarnog tridesetog IGSM-a koji će se održati 2017. godine. Hrvoje je održao prezentaciju kojom smo se predstavili, a moramo reći kako su naše kolege iz cijele Europe i svijeta bile oduševljene kada su saznale da se prijavljujemo za domaćinstvo.

U školu smo se vratili u ranim popodnevnim satima da bismo se počeli spremati za posljednju večer, Grand ball. Kako to i priliči, odjenuli smo svečanu odjeću, pripremili poklone domaćinima i uputili se u Smoki koji je za ovu prigodu bio svečano uređen.

Tipično za nas, došli smo posljednji i u velikom stilu pa nismo uspjeli svi sjesti za isti stol, ali to nas nije spriječilo da se zabavimo i ovu zadnju večer. Tijekom večeri proglašeni su i pobjednici za najbolje prezentacije, postere, sportsku ekipu i ekipu s najboljim rezultatima iz odgovora na pitanja s obilaska Helsinkija. Moramo se pohvaliti, naši su Branimir i Marko, prema glasovima publike, osvojili nagradu za najbolju prezentaciju.

Nakon formalnog dijela večeri Smoki se pretvorio u veliki plesni podij, a zabava uz DJ-a trajala je do jutra. Iduće jutro bilo je i naše posljednje u Espoou. Spremili smo kofere, pozdravili se sa svim dragim ljudima s kojima smo se sprijateljili i družili proteklih tjedan dana te se uputili prema helsinškom aerodromu.

Naš povratak kući bio je čak malo duži nego dolazak, s ponešto promijenjenim rasporedom. U Berlinu smo imali više od 7 sati razlike. Sretnici kakvi jesmo, došli smo u Berlin točno na dan odigravanja finalne utakmice Lige prvaka. Grad je bio prepun, stoga ga nismo propustili obići.

Momci su išli do stadiona, cure su obavljale šoping... Za svakoga po nešto.

Navečer smo došli u Beograd i opet imali čitavu noć pred nama do leta za Zagreb. Kao i ranije, u Beograd smo išli pojesti i prošetati, ali vrlo smo se brzo vratili na aerodrom i spavali. Oko 9 smo sati idući dan konačno sletjeli u Zagreb. Umorni, ali sretni i ispunjeni. Ovaj IGSM sigurno će nam svima ostati u najboljem sjećanju – sjećanju na odlično putovanje, odličan provod i najbolju ekipu!

Ana Babić

115

PUT PUTUJEM List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

#

MNAS

Munchen-Noordwi jk-Amsterdam-Stuttgart

U vrijeme završetka (studentima omiljenih) jesenskih ispitnih rokova, s četvrtka na petak (10. – 11. rujna 2015) studenti Geodetskog fakulteta uputili su se autobusom na petodnevni izlet tijekom kojeg je bilo predviđeno otići u München, Noorwijk (Nizozemska), Amsterdam te Stuttgart.

Nekolicine studenata nije bilo na putovanju od početka zbog misije spašavanja studenta Ryana na Geodetskom fakultetu (čitaj ispiti), stoga su se naknadno priključivali ostalima.

Autobus je u München stigao u petak, 11. rujna, u jutarnjim satima.

U Münchenu su studenti imali priliku posjetiti tamošnje Tehničko sveučilište. Poslije odslušanih seminara koje su ispredavali profesori Thomas Wunderlich i Andreas Donbauer te degustiranja bavarskih kobasica, studenti su dobili slobodno vrijeme za obilazak grada. U večernjim satima, pri kraju obilaska Münchena, priključuju se studenti koji su morali odgoditi putovanje zbog ispitnih rokova te je autobus nakon toga krenuo prema Noordwijku. U prijevodu, drugu noć zaredom bilo je potrebno

116

prespavati u autobusu, no studenti su i ovaj put pokazali i dokazali da nisu cjepidlake te su to stoički podnijeli. Vozač je također odradio svoj posao na razini zadatka, tako da razloga za pretjeranu brigu nije bilo.

U Noorwijk se stiglo u jutarnjim satima u subotu, 12. rujna. Smjestili smo se u hostel, a zatim uputili u obližnji ESTEC Space Expo, muzej Međunarodne svemirske postaje. Prvo smo odslušali zanimljivo predavanje s eksperimentima koji su nam pobliže prikazali kako izgleda priprema astronautskog tima za odlazak u svemir. Osim brojnih i zanimljivih izložaka koje smo tamo vidjeli, muzej nudi mnoge interaktivne sadržaje u kojima smo imali priliku i sami sudjelovati: uređaj za mjerenje vlastite težine na pojedinim planetima, simulator leta u svemir i brojni drugi. Nakon ručka smo se vratili u hostel.

Noorwijk se na prvi pogled čini tako malenim, dosadnim i bezsadržajnim gradićem. Čovjek bi pomislio: „Što ja radim ovdje? Odoh doma.“ Pogriješio bi. Ono što se mene osobno dojmilo je prijevoz biciklom. Iako sam u ovih dvadesetak godina života prošao dobar dio Zagreba biciklom, to se nije moglo mjeriti s Noorwijkom; odlično uređene i održavane biciklističke staze čine se kao znanstvena fantastika. I da, ne nestaju/započinju misteriozno kao kod nas, nego su kontinuirane. Bicikl je ovdje prijevozno sredstvo broj jedan. Automobil se jedva može vidjeti. Osobno sam se, s par kolega, uputio do gradića imena Leiden, što je samo jedan u nizu dokaza da je bicikl bio pun pogodak. Pedaliralo se satima i satima, ali se trud isplatio. I sam put do Leidena bio je popraćem lijepim pejzažem (polja tulipana), što je boravak na svježem zraku učinilo još ljepšim. Isto tako, pedaliralo se do obližnje plaže, bar onaj dio puta kojim se moglo pedalirati. Bez grižnje savjesti smo na pola puta ostavili bickle. Naime, tamo nema krađa (ili ih je znatno manje), dapače, ljudi su ljubazni i komunikativni. Plaža u Noorwijku nešto je najljepše što sam u životu vidio; pješčana plaža, toliko ogromna da se činila beskrajnom. Da je plaža pun

PUT PUTUJEM Put putujem - #MNAS | Ekscentar, br. 19, pp. 116-117

uređaji i aparati koji se primjenjuju u geodeziji i njoj srodnim znanostima.

Od istrumenata valja spomenuti bespilotnu letjelicu Falcon 8, totalnu stanicu Leica Nova MS60, Trimble R10 GNSS prijamnik te laserski skener Faro Freestyle 3D. Na parkiralištu objekta, u kojem se održao INTERGEO, posjetiteljima je omogućeno da i sami isprobaju novu bespilotnu letjelicu. Popodnevni sati predviđeni su za obilazak Stuttgarta.

U večernjim satima studenti su se uputili autobusom u Zagreb u koji su stigli u jutarnjim satima, u srijedu, 16. rujna.

Smatram da su svi ciljevi ovog studentskog putovanja ispunjeni. Dosta smo naučili, posjetili smo zanimljive kulturne ustanove te pronašli vremena za turističke obilaske i usput se zabavili. Nadam se da će i MNAS u listopadu 2016. isto tako ispuniti naša očekivanja te nadmašiti ovogodišnji MNAS.

Luka Trgovac

pogodak dokazuje i večernje druženje studenata na istoj, a najodvažniji su se okupali (podsjećam, rujan je, a Noorwijk se smjestio na obali Sjevernog mora i trebalo je hrabrosti odvažiti se na takvo osvježenje). Ovo je ujedno i prva noć putovanja koju smo proveli spavajući u krevetima. U Noorwijku smo se zadržali i cijelu nedjelju, 13. rujna, te smo ispunili dan po “Eat. Sleep.Enjoy.Repeat“ i nastavili uživati u svemu što gradić pruža.

U ponedjeljak, 14. rujna, studenti su se uputili u Amserdam. U jutarnjim satima posjetili smo nizozemski katastar. Posjet se sastojao od 3 dijela: uvodno predavanje koje je održala djelatnica Maartje Lof, zatim upoznavanje studenata s radom uredskog dijela katastra, i treći, terenski dio, u dvorištu katastra. Popodnevni su sati bili slobodni za obilazak grada.

Uslijedila je još jedna noć prospavana u busu, a u jutarnjim satima u utorak, 15. rujna, stigli smo u Stuttgart, mjesto održavanja ovogodišnjeg INTERGEO sajma. Kao i uvijek, predstavljeni su novi instrumenti,

117

PUT PUTUJEM List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

RGSM Skoplje 6.-9 .studenog 2015.

Nakon Sarajeva došao je red i na jedan od najljepših gradova na Balkanu, Skoplje. Grad s tisuću kipova, grad koji odiše životom i grad koji me totalno oduševio unatoč mnogim predrasudama s kojima sam tamo došao. Ove se godine, za razliku od inače, nije odazvalo puno ljudi zbog velike udaljenosti od Skoplja, pa je tako prisustvovalo samo nas troje iz Hrvatske. Krenuli smo iz Zagreba autom, plan je bio autocestom do Beograda, preko Novog Sada, doći do Skoplja.

Nakon predavanja smo se uputili prema centru te ujedno pokušali slikati svaki kip na koji smo naišli dok ubrzo nismo shvatili da ima više kipova no što stane fotografija na memorijsku karticu fotoaparata. Centar Skoplja je predivan, obilje kipova i spomenika stoji kao podsjetnik na davne dane iz svih povijesnih razdoblja. Skoplje je ujedno i grad u kojem se puno gradi, tijekom trominutne šetnje naišli smo na barem 4 renovacije i jednu izgradnju novog objekta.

Uz redovite stanke na benzinskim postajama i stanku za doručak očekivali smo da ćemo doći oko 10 sati ujutro u Skoplje. Nažalost, zbog prometnih smo problema u Beogradu (nemamo potrebe za kartama) malo kasnili te stigli tek oko 13:30 u Skoplje gdje su nas domaćini srdačno i strpljivo dočekali. Odmah po dolasku morali smo žuriti na fakultet na uvodno predavanje. Propustili smo dobar dio predavanja, ali smo ipak uspjeli shvatiti da smo ovdje dobrodošli te da su nas svi dočekali široko otvorenih ruku.

Preko kamenog mosta koji vodi preko rijeke Vardar prešli smo s oduševljenjem dok smo s druge strane gledali ogroman trg okružen glomaznim zgradama. Nakon kratke pauze tijekom koje smo ubacili nešto u kljun (obavezno probati ćevapčiće u Skoplju), krenuli smo nazad prema hotelu. Kasnije navečer bio je organiziran tulum u prostoru za koji nisam još uvijek siguran što je. Prostorija se nalazi u studentskom domu i nalik je disku, najbolja riječ kojom bih ju mogao opisati jest tulumara. Tulum nema potrebe opisivati jer svi znamo kako to izgleda kada geodeti tulumare :).

Idući dan, nakon obilnog smo se doručka ponovno uputili prema fakultetu na predavanja sudionika. Bilo je mnogo zanimljivih predavanja koja su me se dojmila i žao mi je što i sam nisam imao neki projekt o kojem bih mogao reći rečenicu ili dvije. Na fakultetu smo nešto prigrizli te krenuli prema tvrđavi Kale smještenoj na brijegu Gradište uz rijeku Vardar. Do tvrđave smo hodali, stoga smo ujedno i obišli dobar dio grada.

Velik je dio tvrđave bio zatvoren za posjetitelje, ali se ulaz nije naplaćivao i njome se moglo kretati. Pogled s tvrđave je prekrasan, vidjelo se cijelo Skoplje i planina Vodno, kao i 67 metara visok milenijski križ na njoj.

Nakon mnogo geodetskih razgovora i malo zezancije krenuli smo dalje prema restoranu s turskom hranom. Jeli smo nešto slično palačinki s povrćem i mljevenim mesom i pili Ayran (čitaj Ajran). Ayran je okusom najsličniji slanom, rijetkom jogurtu te je odlično sjeo uz palačinku (koja

118

PUT PUTUJEM Put putujem - RGSM Skopje | Ekscentar, br. 19, pp. 118-119

ustvari nije palačinka) kojoj sam zaboravio ime. Nakon povratka u hotel i fantastične večere krenuli smo u jedan od većih klubova u Skoplju, koji se nalazi upravo na glavnom trgu.

Zadnji dan započeli smo glavoboljom koja nije nimalo vezana za izlazak dan prije. Posjetili smo muzej gdje smo naučili sve o makedonskoj povijesti od početka pa dosad. Uhvatilo nas je nespremnima, osobito jer Makedonija ima vrlo opširnu povijest. Muzej je bio prepun rekvizita te likova raznih revolucionara, vladara, političara, pisaca itd. Na kraju obilaska prošli smo uz balkon s voštanim lutkama velikih vladara iz razdoblja 2. svjetskog rata, koji je nažalost bio zatvoren za posjetitelje iz sigurnosnih razloga. Iako se balkonom nije moglo proći, lutke su bile vidljive i prepoznatljive.

Nakon obilaska slijedili su kava i desert na brodu. Brod je iznutra bio prekrasno uređen i veoma profinjen. Izgledao je kao tip restorana prigodan za skupe večere i prosidbe, a vlasnica nam je ubrzo i rekla da je to čest slučaj u restoranu. Kava i desert bili su vrlo ukusni i iznenađujuće pristupačnih cijena. Zapravo, cijelo je Skoplje začuđujuće pristupačno što se tiče cijena. Cijene namirnica su prosječno 2 - 3 puta manje nego u Hrvatskoj.

Domaćinima sam obećao da ću do idućeg RGSM-a naučiti pjesmu „Makedonsko djevojče“ te Skoplje pamtiti s osmijehom na licu. Uistinu ću ga pamtiti s osmijehom na licu jer me za to mjesto vežu samo lijepe uspomene te mnoga nova poznanstva. RGSM je jedno neprocjenjivo iskustvo i svakako savjetujem studentima da se prijave i sami uvjere u ovu tvrdnju. Iduće se godine prijavljujem za RGSM Beograd i nadam se da ću vidjeti mnoge stare poznanike, ali i mnogo novih lica.

Do sljedećeg RGSM-a,

Tomislav Horvat

Tijekom čitavog susreta provlačila se debata o idućem organizatoru RGSM-a koja je završila nakon posjeta restoranu, kada su studenti iz Beograda najavili da će upravo oni biti idući domaćini. Nakon kratkog predaha u hotelu spremili smo se za svečanu večeru i uputili prema restoranu, koji je izgledao tradicionalno i u kojem je svirala živa glazba . Uz harmoniku, hranu i vino proslavili smo posljednju večer u Skoplju koju nam nisu mogli pokvariti ni izborni rezultati.

119

PUT PUTUJEM List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

IGSM München 30.4. - 06.05. 2016.

Početkom svibnja 2016. grupa visokoobrazovanih, perspektivnih, mladih studenata uputila se u Njemačku, u grad koji od davnih vremena donosi kruh na stol brojnim obiteljima u Hrvatskoj. Zvuči kao još jedna tužna priča iz Hrvatske, no ona je upravo suprotno. Razlog našeg odlaska u Njemačku, u München, nije bio potraga za poslom, već 29. po redu Internacionalni susret studenata geodezije na kojem smo se zabavljali, učili, širili vidike te upoznavali nove ljude sličnih interesa.

IGSM 2016. godine održao se u Münchenu, glavnom gradu njemačke pokrajine Bavarske u organizaciji Tehničkog sveučilišta u Münchenu.

München ili Minga, kako ga od milja zovu brojni Balkanci, dom je otprilike 5,8 milijuna ljudi među kojima je i 26 000 Hrvata. Nalazi se na rijeci Isar, sjeverno od Bavarskih Alpa. On je umjetničko, tehnološko, financijsko, kulturno i turističko središte Njemačke i uživa status jednog od najpoželjnijih gradova za život u Europi.

Studenti Geodetskog fakulteta u Zagrebu uvijek se rado odazivaju na ovakve susrete. Tako je i ove godine tradiciju susreta studenata geodezije iz cijelog svijeta, započetu još 1988. godine u Nizozemskoj, u Delftu odlučilo ispoštovati i 15 studenata Geodetskog fakulteta u Zagrebu.

Naš je put započeo na autobusnom kolodvoru u Zagrebu gdje smo zajedno s raznolikom postavom putnika u autobusu proveli nezaboravnih 8 sati putovanja na ‘ugodnoj’ temperaturi od 36 stupnjeva jer je vozaču bilo hladno, a ‘nitko se nije žalio’. U München smo stigli rano ujutro gdje nas je dočekao član IGSM tima, nakon čega smo se uputili u hostel Haus International koji je kasnije osvojio naša srca i želuce svojim obilnim i kvalitetnim doručcima. Nakon check-ina uputili smo se na TUM (Technische Universität München) na svečano službeno otvorenje IGSM-a gdje smo također imali priliku porazgovarati s predstavnicima vodećih inovatora na području geodezije kao što su Autodesk, Trimble i Zoller+Frohlich.

Nakon toga je uslijedio party dobrodošlice. Nijemci očito nisu navikli

120

zabavljati se kvalitetno kao Hrvati pa su pojedinci iz naše grupe morali preuzeti DJ-evsku palicu nakon čega se party rasplamsao na opće oduševljene svih prisutnih, dok su naša srca Nijemci osvojili besplatnim jegerom. Nakon partyja, koji nije trajao dugo u noć, neki su se zaputili u hostel, a neki su nastavili u režiji hitne pomoći.

Jutro nakon izlaska probudili smo se žedni, žedni znanja. Puni elana uputili smo se u veliku predavaonicu Sveučilišta u Münchenu gdje su predstavnici brojnih, poznatih firmi poput Autodeska, Zoller+Frohlicha i nFramesa koje imaju doticaja s geodezijom, održale zanimljiva predavanja i predstavile sebe i svoj rad. Zatim je uslijedilo predstavljanje postera koje su izradili studenti, a koje smo svi prisutni ocjenjivali. Nakon predstavljanja postera požurili smo kući narezati kulen, slaninu, kobasicu, smokvenjake i razne druge specijalitete iz svih krajeva Hrvatske te pripremiti sve potrebno za internacionalnu večer kako bismo Hrvatsku predstavili u što boljem svjetlu. Možemo skromno ustanoviti da je hrvatski štand bio jedan od najbogatijih i najposjećenijih tu večer. Internacionalna večer pokazala se kao odličan ice braker; uz kumovanje raznih autohtonih alkohola i tradicionalnih jela vrlo brzo smo se upoznali i povezali s ljudima raznih nacionalnosti.

Treći smo se dan uputili na izlet na nepoznato mjesto jer nam organizatori nisu htjeli odati kamo nas vode. Po dolasku na odredište ostali smo zatečeni ljepotom bavarskih pejzaža te su nam tada otkrili da se radi o Blombergbahnu, turističkom odredištu koje nudi uslugu skijašima zimi, a planinarima ljeti. Na putu prema planinarskoj kući na vrhu iskusili smo adrenalinsku vožnju sanjkama, a nakon toga romantičnu vožnju žičarom prema vrhu Blombergbahna. Proveli smo ugodno popodne ispijajući njemačko pivo i igrajući društvene igre. Po dolasku u hostel kratimo vrijeme u društvu novih prijatelja te izmoreni odlazimo spavati kako bismo bili spremni za sutrašnji program.

PUT PUTUJEM Put putujem - 29. IGSM, Munchen, Njemačka | Ekscentar, br. 19, pp. 120-121

Sljedeći dan na red su došla predavanja u manjim grupama. Teme predavanja smo birali ovisno o području geodezije koje nas zanima. Nekolicina iz naše ekipe odlučila se za predavanje gospodina prof. dr. Thomasa Wunderlichta. „Pseudoudaljenosti – Geometrijska misterija?“, nakon čega su nas proveli po vrhunski opremljenom geodetskom laboratoriju te nam pokazali najnovije instrumente iz polja geodezije. Zatim su uslijedila predavanja kolega iz drugih država od kojih bismo izdvojili predavanje o upotrebi geodetskih metoda u forenzičkim znanostima jer smo tu čuli neke zanimljive stvari o primjeni geodetskih metoda u istraživanju automobilskih i drugih nesreća, požara, pljački, pa čak i ubojstava.

Nakon toga smo imali priliku isprobati hranu u ogromnoj menzi koja se nalazi u sklopu Tehničkog sveučilišta. Nešto je manji izbor hrane nego u našim menzama, no nismo ostali gladni. Nakon ručka nam organizatori dijele papire s raznim zadatcima koje je bilo moguće riješiti samo ukoliko smo šetali gradom i obilazili mjesta na koja su se zadatci odnosili. Tako smo na zanimljiv i izazovan način pobliže upoznali grad. Šetajući, susretali smo mnogobrojne navijače na putu prema Allianz areni. Upravo je taj dan Bayern München igrao polufinalnu utakmicu Lige prvaka te je gledanje utakmice u takvom okruženju bio poseban doživljaj. Nakon utakmice uslijedio je izlazak s ostalom ekipom s IGSM-a.

ove godine nije razočarala jer smo dobro jeli, pili i, naravno, zabavljali se do ranih jutarnjih sati.

Zadnji dan našeg putovanja probudili smo se sjetni jer odlazimo, ali sretni što smo stekli jedno divno iskustvo. Nakon odjave iz hostela svatko je krenuo svojim putem, a nas 15 se uputilo prema Olympiaparku, prekrasnom zdanju zelenila izgrađenom za Olimpijske igre 1972. godine.

Ovdje smo proveli svoj zadnji dan odmarajući se i uživajući u zelenilu i sunčanom danu. Poseban doživljaj bio je popeti se na Olimpijski toranj brzinom od 7 m/s na visinu od 190 m gdje se pruža predivan pogled na cijeli grad i okolicu. Iskoristili smo priliku te smo se provozali čamcem po Olimpijskom jezeru i odmjerili snage u veslanju. Dok je jedan dio nas uživao u prirodi, ostatak je ekipe posjetio Tehnički muzej, jedan od najvećih u svijetu.

Na sutrašnja predavanja otišli su samo najhrabriji i oni kojima nije smetalo hrkanje ili rad motorke prošlu noć, nismo sigurni. Predavanja su taj dan bila održana u zgradi njemačkog katastra, a držali su ih samo

U večernjim satima napuštamo München i dolazimo u Zagreb umorni, ali sretni i bogatiji za jedno novo iskustvo koje bismo svakako preporučili svima. Na ovaj način ne samo da ćete naučiti nešto novo i upoznati nove kulture, običaje i rušiti predrasude nego i upoznati ljude koji se bave istim područjem kao i vi, a tko zna, možda ćete jednom i raditi s nekima od njih. Idući IGSM, 30. po redu, održava se u Zagrebu, stoga svi imate priliku osjetiti atmosferu IGSM-a i uključiti se. Iako je njemački tim postavio letvicu jako visoko što se tiče organizacije, kvalitete sadržaja i smještaja, sigurni smo da će organizacijski tim dati sve od sebe i učiniti 30. IGSM najboljim dosad.

studenti. Ovdje bismo izdvojili predavanja kolega iz Novog Sada koja su nas se posebno dojmila. Zatim smo otišli na TUM (Technische Universität München) gdje se obilježavao Dan tehničkog sveučilišta. Bili smo oduševljeni tom proslavom jer nije izgledala kao proslava kakvu je itko od nas zamišljao. Bio je to pravi mali Oktoberfest. Naravno, nakon svega je uslijedio još jedan vrhunski party u organizaciji njemačkog IGSM tima.

Predzadnji smo dan imali organizirano razgledavanje grada s lokalnim vodičem na kojem smo saznali sve pozadinske informacije o brojnim znamenitostima grada koje smo svih ovih dana gledali. Razgledavanje smo počeli na glavnom trgu, Marienplatzu, a zatim smo posjetili Katedralu naše Gospe, simbol Münchena, a ujedno i najvišu zgradu u gradu; zakonom je zabranjeno graditi zgrade više od nje. Posjetili smo i Hofgarten, jedan od najljepših gradskih vrtova, Crkvu sv.Petra, Karlsplatz, Odeonsplatz, Engleski vrt kao jedan od najvećih parkova u svijetu i mnoge druge znamenitosti. Uslijedila je priprema za gala večeru koju smo svi željno iščekivali. Gala večera održana je u neposrednoj blizini livade Theresienwiese gdje se održava Oktoberfest, a gdje smo ujedno i ovjekovječili taj događaj zajedničkom fotografijom. Možemo reći da nas gala večer ni

Do sljedećeg IGSM-a,

Mihael Jakoubek i Luka Jurjević

121

PUT PUTUJEM List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Kako preživjeti 11 letova iliti 10 dana na Novom Zelandu FIG YSN Conference i FIG Working Week

Nakon brojnih putovanja po Europi u sklopu sudjelovanja na konferencijama FIG YSN-a došlo je vrijeme i za jedno malo zahtjevnije putovanje. Netom poslije povratka s 3. FIG YS European Meetinga u Sofiji, uvidjevši da je sljedeća konferencija i Working Week na Novom Zelandu, zadala sam si cilj: uštedjeti dovoljno novca da si mogu priuštiti odlazak tamo i sudjelovanje na konferencijama. Tako sam svakog dana sa strane ostavljala između 15 i 20 kuna nekih 6 mjeseci, a kad sam tomu pridodala i plaću (preko ljeta sam radila neka 2 i pol mjeseca u geodetskom uredu), skupila sam dovoljno da si kupim povratnu kartu Zagreb – Christchurch – Zagreb. Osim troškova puta, trebalo je podmiriti i troškove kotizacije, smještaja, ali i džeparac za svaki dan.

Kao što sam naglasila u prijašnjim člancima; biti dio FIG YSN-a jedno

je fantastično iskustvo iz kojeg možete mnogo profitirati. Tako sam ja ‘odvažno’ priupitala na Facebook grupi FIG YSN-a bi li me tko od kolega s Novog Zelanda udomio na tih 10-ak dana kako bi mi troškovi smještaja bili manji te sam dobila veliku potporu i podršku članova grupe, a javili su mi se i domaćini. Od srca mogu zahvaliti kolegici Melissi O’Brien i njezinom zaručniku Alexu Harringtonu na njihovoj ljubaznosti i gostoprimstvu s kojim su me dočekali i ugostili te moj posjet Christchurchu učinili još boljim.

No, ajmo se sad vratiti na avionsku kartu. Kako u naslovu piše, imala sam sveukupno 11 letova, odnosno, kao što vidite, više letova nego samih dana provedenih u Novom Zelandu. Ostavljanje sa strane 15-ak kuna dnevno šest mjeseci i dva i pol mjesečna studentska plaća vam omoguće taman toliko da si možete priuštiti najjeftiniju prekooceansku avionsku kartu. Stoga je moj put izgledao ovako: Zagreb – Dubrovnik, Dubrovnik – Rim, čekanje u Rimu pet sati, Rim – Delhi, Delhi – Taipei, čekanje u Taipeiju tri sata, Taipei – Sydney, čekanje u Sydneyju osam sati i, na poslijetku, Sydney – Christchurch. Stigla sam dan prije početka FIG Young Surveyors Network Conference, no ne žalim se; na konferenciji sam razgovarala s brojnim kolegama kojima su letovi kasnili, bili otkazani (pa su neki stigli i tokom dana za vrijeme konferencije), zagubljena im je prtljaga (nekima i tad još nije bila došla), a jednu su kolegicu iz SAD-a čak prijavili kao nestalu osobu u Aucklandu. Gledajući s te strane, meni je put prošao fantastično. Idemo sad kronološki dalje, pa ću o povratku ispričati na kraju.

Konferencija je započela ujutro, 29. travnja 2016, kao i uvijek – pozdravom predsjednice i dopredsjednice FIG YSN-a te domaćina organizatora.

No, za razliku od dosadašnjih konferencija, imali smo malu promjenu.

S obzirom na to da smo u Novom Zelandu na konferenciji teme «Recovery from Disaster», odmah na prvom danu obučili su nas o postupanju u slučaju potresa. Naime, Novi Zeland je jako trusno područje jer se čitav proteže na dodiru više geotektonskih ploča.

122

PUT PUTUJEM Put putujem - Kako preživjeti 11 letova iliti 10 dana na Novom Zelandu | Ekscentar, br. 19, pp. 122-124

Prva je sesija konferencije bila na temu «Life and Work in the Disaster Zone» te su nam lokalci opisivali gdje su bili i što su radili kad se dogodio potres u veljači 2011, najrazorniji od potresa koji su zadesili Christchurch kroz 2010. i 2011. Budući da je potres bio jako plitak, uzrokovao je veliku štetu građevinama te usmrtio 185 ljudi. Bilo da su se skroz srušile, ili ih je trebalo razrušiti jer su pretrpjele preveliku štetu, 70 % zgrada u centru poslije potresa bilo je sravnjeno sa zemljom…

Konferencija je zamišljena tako da kronološki prati katastrofu; prva sesija vezana je za sam događaj, dok je sljedeća bila «Action in the Disaster Zone» na kojoj smo slušali predavanja o tome kako su se brzo pokrenuli svi lokalni geodetski inženjeri i izašli na teren te pratili pomake građevina iz kojih su vatrogasci pokušavali spasiti ljude, te kako su stabilizirali novu geodetsku mrežu itd.

Areni. FIG Working Week velik je događaj, a 28. FIG WW-u prisustvovalo je preko 600 sudionika. Najgori je dio cijele konferencije planiranje na koja ćete predavanja ići. S obzirom na to da ima toliko sudionika te mnogo izlaganja radova, svaki je dan poslije plenarnih sesija bilo 12 tehničkih sesija koje su se održavale u isto vrijeme u 3 termina dnevno (11.00 – 12.30, 14.00 – 15.30 i 16.00 – 17.30) te su sadržavale po minimalno četiri, a nekad do šest ili čak sedam prezentacija unutar pojedine sesije.

Više mi se puta potrefilo da sam htjela slušati više prezentacija koje su se održavale u isto vrijeme, tako da sam morala odlučiti na kojoj ću biti (jedna od težih odluka u životu) ili se potruditi trčati od jedne sale do druge čim neka prezentacija završi kako bih pokušala odslušati i drugu željenu prezentaciju.

U sesiji «Thriving in Uncertain Times» više predavača predstavljalo je nove tehnologije koje pomažu u trenutcima opasnosti i netom nakon njih, a ja sam predstavila Humanitarian OpenStreet Map Team Tasking Manager alat te opisala održanu radionicu na Geodetskom fakultetu u svibnju 2015. «Fast Forward OSM: Helping to Map Nepal» te radionicu s istom temom održanu na trećem FIG YS European Meetingu u Sofiji.

Konferenciju smo zaključili temom «Rebound – The Art of Recovery» te smo naučili kako se što bolje pripremiti za buduće prirodne katastrofe i kako reagirati u trenutku nevolje.

U nedjelju smo u sklopu konferencije išli na izlet; prvo smo imali turu u centru grada te smo posjetili Quake City, muzej napravljen u spomen svega što je grad preživio. Na prvu pomislite kako gradski odbor namjerno održava velike zelene površine kako bi podigle ‘atmosferu’ i pozitivu u gradu te donijele malo živosti, a jedno od gorih saznanja taj dan bilo mi je kad je kolega izjavio: «Vidiš sve ove ravne prostore? Prije su tu sve bile zgrade…». Poslije tog smo se uputili prema Port Hillsu na 862 metra dugu vožnju gondolom uz planinu Cavendish. Imali smo malo slobodnog vremena te smo se svi divili prekrasnom pogledu, raspona 360˚, prema Christchurchu, preko Canterbury Plainsa, Južnih Alpa i prema brdašcima Banks poluotoka. Na povratku je u grad bio organiziran Charity Walk/ Run u Hagley parku gdje je sudjelovalo preko 100 sudionika te je prikupljeno oko 5000 eura.

Nakon što je FIG YSN Conference završila, svečanom je ceremonijom u ponedjeljak, 2. svibnja, započeo 28. FIG Working Week u Horncastle

123

PUT PUTUJEM List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Osim slušanja prezentacija, i sama sam izlagala rad pod temom «healthsites.io - A free, curated, global, canonical source of healthcare location data for emergency relief, disease epidemic and crisis situations» koji sam napisala u suradnji sa znanstvenim novakom na našem fakultetu, Draženom Odobašićem, dipl. ing. Rad sam izlagala u utorak, 3. svibnja,

u sklopu djelovanja FIG komisije 3 «Spatial Information Management» u sesiji na temu «GIS, Crowdsourcing and VGI». Cijeli rad možete pronaći u FIG Working Week proceedingsima, a sam projekt na internetskoj stranici https://healthsites.io.

FIG Working Week zaključen je s Closing Ceremony u petak, 6. svibnja, uz piće i kolače te srdačne pozdrave. Za domaćine FIG Working Weeka 2020. izabrana je Nizozemska, a sljedeći Working Weekovi koje željno iščekujemo su kronološkim redoslijedom: Finska, Turska i Vijetnam :) Moj put nazad započeo je u subotu rano ujutro letom za Auckland, no kako mi je sljedeći let bio tek u noći sa subote na nedjelju, imala sam ‘slobodan’ dan u Aucklandu, ako se to može tako nazvati :) Dan sam provela u društvu dvoje kolega iz Turske koji su također bili na konferenciji, Batuhana i Alija, te smo se u minimalno vremena potrudili istražiti grad dvostruko veće površine i dvostruko većeg broja stanovnika od Zagreba.

Vrijeme nas je fantastično poslužilo, bilo je toplo i sunčano uz lagani povjetarac, kao naručeno. Svu prtljagu ostavili smo u hostelu u kojem smo proveli dio noći prije naših letova, kako ju ne bismo morali tegliti po gradu.

Dakle, u nedjelju ujutro slijedio je moj sljedeći let: Auckland – Brisbane te neko kratko čekanje od oko sat vremena u Brisbaneu pa let Brisbane – Taipei. E sad, u Taipeiju je bilo napeto. Za početak, morala sam čekati 17h na aerodromu koji nisam smjela napustiti. Dobra stvar je što je, začudo, aerodrom u Taipeiju prepun sadržaja – ima knjižnicu, teretanu, prostor za opuštanje… Loša stvar je to što je moj sljedeći let, Taipei – Bangkok, kasnio. Dakako, kasnio je i let Bangkok – Amsterdam. Kako mi u Aucklandu nisu mogli dati boarding passove sve do Zagreba već samo do Amsterdama te mi je rečeno da se u Amsterdamu moram check-outati, preuzeti prtljagu pa opet check-inati, a pauza je između letova trajala dva sata te s obzirom na to da je zadnji let kasnio više od sat i pol, na let za doma (Zagreb) nisam stigla. Uslijedilo je dosta trčanja od jednog šaltera do drugog (koji su također bili na različitim terminalima) te rebukiranje karte. Na kraju sam doma došla 13h kasnije, presjedajući u Frankfurtu na let za Zagreb.

Bez obzira na dug put, putovanje do Novog Zelanda za sudjelovanje na konferenciji bila je jedna od mojih boljih odluka i vrijedilo je svake žrtve te bih to svakako opet ponovila.

Franka Grubišić

124

PUT PUTUJEM Put putujem - Moje Erasmus iskustvo: Munchen by Hrvoje| Ekscentar, br. 19, pp. 125-126

Moje

ERASMUS iskustvo: Munchen

by Još sam od prve godine fakulteta želio otići na studentsku razmjenu, ali ta se želja napokon realizirala tek na zadnjoj godini mog diplomskog studija geoinformatike, ove akademske godine. Pretpostavljam da sam na preddiplomskom studiju imao određeni strah. S obzirom na to da sam završio gimnaziju, želio sam steći određeno zvanje prije nego što se uputim u avanturu svog života. Da, studentska mi je razmjena bila dosad najbolja odluka u životu.

Tako je došla i prva godina diplomskog studija, donesena je odluka, ali su došli i prvi problemi. Baš te godine nije bilo moguće prijaviti München, moju najveću želju za odlazak na razmjenu. Kako je do toga došlo zbog ‘tehničkih problema’; na Tehničkom sveučilištu u Münchenu (TUM) došlo je do promjene uprave te međuinstitucijski sporazum o razmjeni nije na vrijeme potpisan, odlučio sam pričekati sljedeću godinu. Ta je godina došla, i uz kolegu Vedrana Vladića odabran sam za razmjenu u Münchenu. Zašto sam htio samo München? Prvenstveno zbog činjenice što je Tehničko sveučilište u Münchenu jedno je od vodećih svjetskih i europskih sveučilišta i bio sam siguran da ću tu steći nova znanja, ideje i iskustva. A i mama i djevojka su bile sretne jer je München jako blizu. :) Uz rješavanje silne papirologije i ostalih stvari, dvije su stvari najvažnije prije odlaska: pronaći smještaj i odabrati predmete. Ako poznajete nekoga tko živi u Münchenu, onda znate da je dobiti smještaj kao dobiti na lotu. A Vedran i ja smo ga očito dobili! Nakon poslanih 50-ak mailova, upita za smještaj preko raznih oglasa, Facebook grupa i sl. (i niti jednog odgovora) stigao je mail s TUM-a, odnosno od studentskog zbora koji je zadužen za određene domove u Münchenu. Ponudili su nam smještaj u jednom od domova, ali nam nisu mogli reći u kojem domu, kakav smještaj, koja je cijena, a odgovoriti smo trebali u roku jednog dana.

Pošto drugu opciju nismo imali, prihvatili smo ponudu naslijepo. I, iako se poslije ispostavilo da je taj studentski dom najlošiji u gradu i da je to

Hrvoje

bila zadnja akademska godina prije njegovog rušenja, ne bih ga mijenjao za najbolji hotel u gradu! I da, pojam „najlošiji u gradu“ u Hrvatskoj i Njemačkoj nikako nije isti. Usporedbe radi, namještaj je u rangu Šare, a sobe su duplo veće i jednokrevetne. Na svakom ulazu nalazi se 6 jednokrevetnih soba koje dijele dvije kupaone i kuhinju. Cijena doma je 290 € mjesečno, što uzima velik dio mjesečne financijske potpore iz Erasmus+ sredstava od 410 €. Ništa manje muke nije bilo ni s odabirom predmeta.

Uspjeli smo pronaći tek 11 predmeta koji se predaju na engleskom jeziku, te za 4 nismo mogli pronaći informaciju koliko ECTS bodova nose, ali smo ipak nekako popunili Learning agreement. Po dolasku smo u München, naravno, promijenili sve predmete; neke jer se ipak nisu održavali na engleskom jeziku ili se uopće nisu održavali, a neke zbog preklapanja u rasporedu. Ono što uskoro čeka naš fakultet, moduli, u Münchenu je već praksa. Više predmeta čini jedan modul i na kraju semestra piše se jedan ispit iz modula, a ne iz svih predmeta. Također, nema kolokvija te postoji samo jedan ispitni rok. Svi su ispiti, naravno, bili nagurani u dva tjedna, iako je ispitni period trajao skoro dva mjeseca. Većina (4/6) konačnih modula bili su dio diplomskog studija Cartography, koji se odvija na četiri različita sveučilišta: TUM u Münchenu, TUW u Beču, TUD u Dresdenu i na Sveučilištu Twente. Taj je diplomski studij jako primamljiv studentima iz cijelog svijeta jer se prvi semestar sluša u Münchenu, drugi u Beču, treći u Dresdenu, a diplomski se rad u zadnjem semestru može pisati na bilo kojem od četiri ponuđena sveučilišta te su online predavanja Sveučilišta Twente uključena u program u prvom i trećem semestru. Jedan od druga dva predmeta bio je njemački kao strani jezik, a drugi dio ESPACE (Earth Oriented Space Science and Technology) diplomskog studija. Koncept je nastave drugačiji nego na našem fakultetu. Predavanja i vježbe nisu izričito odvojeni, već se održavaju u istom terminu, svaki tjedan ili predavanja ili vježbe, prema unaprijed dogovorenom rasporedu. Dolasci na predavanja nisu obavezni, kao ni rješavanje zadataka iz vježbi. Uvjeta za potpis zapravo nema, ali većina studenata redovno dolazi na predavanja i rješava

125

PUT PUTUJEM List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

zadatke s vježbi. Za ispite sam učio više nego na svim godinama prije u Zagrebu i moram priznati da su bili doista teški. Najgore je što je veoma teško procijeniti kako si napisao, hoćeš li pasti ili ne, a rezultati se čekaju i do dva mjeseca. Ovisno o predmetu, predavanja drži više različitih profesora, uključujući i ljude iz struke. Dio nastave su i posjeti profesionalnim tvrtkama, poput posjeta njemačkom sjedištu tvrtke Esri, vodećem svjetskom proizvođaču GIS softvera, u Kranzbergu. Na početku semestra moguće je dobiti mentora, studenta s fakulteta, koji služi kao osobna podrška studentima na razmjeni. U sklopu programa mentorstva organizirana su i tri izleta tijekom semestra: planinarenje oko Schliersee (jezero u Alpama), obilazak pivovare Erdinger u Erdingu s uključenim tradicionalnim bavarskim doručkom (Weißwürste) i kušanjem svih vrsta piva koje proizvode, te izlet u Nürnberg u vrijeme održavanja poznatog Božićnog sajma. Studentske su menze dosta skupe, a kvalitetom puno lošije nego u Zagrebu.

Iako sam u dom mogao useliti tek 1. 10, u München sam stigao par dana ranije zbog utakmice Bayern – Dinamo na jednom od najmodernijih stadiona na svijetu, münchenskoj Allianz Areni. Uz Oktoberfest, najveću pučku feštu na svijetu koju godišnje posjeti preko sedam milijuna ljudi, definitivno idealan početak. Tih prvih par dana prije useljenja u dom odsjeo sam kod prijatelja Danijela. Kad smo prvi dan nakon mog dolaska išli vidjeti gdje se dom nalazi, shvatili smo da sam u istom kvartu, 5 minuta pješice od njegovog stana.

München je grad u koji se nije teško zaljubiti. Engleski vrt (Englischer Garten), najveći i najljepši park u Münchenu i jedan od najvećih gradskih parkova na svijetu (veći od londonskog Hyde Parka i Central Parka u New Yorku), moj je favorit za najbolje mjesto u gradu. Idealno je mjesto za uživanje u prirodi, šetnju, vožnju biciklom, učenje ili čitanje knjige u hladovini drveća, ili pak uživanje u bavarskom pivu u jednom od pivskih vrtova. To je mjesto gdje se posjetitelji u ljetnim mjesecima kupaju u rijeci Isar, čiji dio toka prolazi sredinom parka, a mladi se ljudi druže na pikniku uz gitaru i neizostavnu gajbu pive na jednoj od livada. Dolinom se Isara cijeli grad od sjevera prema jugu može prijeći biciklom ili pješice, a uživanje uz roštilj kraj rijeke dopušteno je na određenim lokacijama gdje se redovito stvaraju gužve čim dođe lijepo vrijeme. Tradicionalnu bavarsku hranu i pivo užitak je probati u nekoj od brojnih pivnica, a posebice u najvećoj i najpoznatijoj pivnici Hofbräuhaus, tzv. Hitlerovoj pivnici. Brojni muzeji prava su poslastica za sve ljubitelje umjetnosti, a Deutsches Museum, Alte Pinakothek i Neu Pinakothek spadaju u sam svjetski vrh. München nudi bogat noćni život gdje svatko može pronaći nešto po svom ukusu. Svi dijelovi grada odlično su povezani javnim prijevozom koji čine podzemna željeznica (U-Bahn), brza (pri)gradska željeznica (S-Bahn), autobusi i tramvaji. Nakon šest mjeseci života u Münchenu moram priznati da me grad osvojio i da ću se sigurno često vraćati.

Par dana nakon useljenja izlazim van iz doma i vidim poznato lice.

Susjed iz Jaske, koji s obitelji već duže vrijeme radi i živi u Münchenu, ali je redovito i doma, živi u zgradi preko puta moje. Nedugo nakon toga shvatio sam da moja tri prijatelja, tri brata: Petar, Matija i Josip, žive u istoj ulici kao i ja. Znao sam da u Münchenu ne možeš pobjeći od Hrvata, ne možeš nas ne čuti na ulici, u trgovinama, u gradu postoji velik broj hrvatskih kafića, svake nedjelje je hrvatska misa u crkvi na Marienplatzu, glavnom münchenskom trgu, ali ovakvu koncentraciju tako bliskih ljudi na tako malom prostoru, u gradu od 1,4 milijuna ljudi, definitivno nisam očekivao.

126

Hrvoje Sertić

PUT PUTUJEM Put putujem - Moje Erasmus iskustvo: Valencia by Sara | Ekscentar, br. 19, pp. 127-128

Moje

ERASMUS iskustvo: Valencia

by ODLUKA Od prve godine fakulteta razmišljala sam o prijavi na Erasmus program. Sama ideja života u stranoj zemlji, upoznavanja nove kulture i studiranja na drugom jeziku oduvijek mi je bila privlačna. Zbog akademskih obaveza prilično sam dugo zapostavljala taj cilj te sam tek nakon upisivanja diplomskog studija 2015. godine odlučila da je krajnje vrijeme da se prijavim na Erasmus program.

Sam postupak prijave ne bih detaljno opisivala, većim dijelom se sastoji od prikupljanja potrebne dokumentacije i ispunjavanja određenih formulara. Kriteriji odabira studenata za razmjenu temelje se na poznavanju stranog jezika na kojemu će se odvijati nastava u odabranoj zemlji, motivacijskom pismu i ostvarenom uspjehu u dosadašnjem školovanju.

Nakon prikupljanja i ispunjavanja dokumentacije potrebno je istu predati svom ECTS koordinatoru i zatim čekati rezultate. Već sam u travnju saznala da u rujnu idem na razmjenu na Politehničko sveučilište u Valenciji, u Španjolskoj.

Sara

VALENCIA Valencia je glavni grad autonomne zajednice Valencije ( URL 1 i 2 ) te istoimene provincije ( URL 3 ). Treći je po veličini (ali i po važnosti) španjolski grad. Smještena je na istoku Španjolske, na obali Sredozemnog mora, u plodnoj ravnici Huerta de Valencia na obali rijeke Turie. Površinom je nešto manja od Osijeka, ali je po broju stanovnika gotovo jednaka Zagrebu. Ima mediteransku klimu s toplim i suhim ljetima i blagim zimama. U Valenciji sam provela razdoblje od kraja kolovoza 2015. godine do početka ožujka 2016. godine i mogu samo reći da su temperature u zimskim mjesecima znatno više nego u Zagrebu. Sve do kraja listopada temperature se penju preko 30 Celzijevih stupnjeva (ljeti i do 40), dok su temperature zimi gotovo uvijek prelazile 20 stupnjeva. Normalno je za Božić hodati u kratkim rukavima i kupati se ili sunčati u listopadu. Oborina gotovo i nema, u 5 mjeseci koje sam provela tamo nabrojala sam svega 10 kišnih dana. Većina mojih španjolskih kolega snijeg nije vidjela nikada u životu. Grad je prekrasan, pravo je turističko središte, pun povijesnih i kulturnih znamenitosti i zelenila. Valjalo bi izdvojiti građevine kao što su arena, katedrala iz 15.stoljeća i Lotja de la Seda ( Loža svile koja se nalazi pod zaštitom UNESCO-a).

Osim starih građevina, Valencia je puna i novih, modernih arhitektonskih dostignuća. Grad umjetnosti i znanosti ili La Ciudad de las Artes y las Ciencias djelo je svjetski poznatog arhitekta Santiaga Calatrava koji je rođen u Valenciji.

Sastoji se od više građevina povezanih vodenom površinom po kojoj je danju moguće voziti prozirne kanue ili hodati po vodi u loptama, dok su noću građevine obasjane svijetlima različitih boja, a u sklopu kompleksa radi diskoteka na otvorenom.

127

PUT PUTUJEM List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Studij Universitat Politècnica de València kampus je s tridesetak različitih fakulteta. Kampus je nov i uistinu velik i osim zgrada raznih fakulteta na njemu se nalaze i bazen, teretana, teniski, odbojkaški i nogometni tereni, atletska staza, knjižnica, zgrada namijenjena druženju studenata koja je opremljena stolovima, televizorima i kaučima, informatičkim učionicama i sobama za odmor sa sofama i stolnim nogometom te drugim zabavnim sadržajima. Također, u sklopu se kampusa nalazi i nekoliko restorana, papirnica, printaonica i trgovina te velike travnate površine na kojima studenti odmaraju između fakultetskih obaveza. ŽIVOT U VALENCIJI Studentima koji su došli na razmjenu Valencia nudi uistinu puno sadržaja: od besplatnih tečajeva plesa i španjolskog jezika pa sve do svakodnevnih izlazaka i organiziranih izleta, dugih pješčanih plaža i mnoštva sportskih terena... svatko će naći nešto za sebe. Mogućnosti je napretek, a brojne aktivnosti za Erasmusovce osiguravaju dobru zabavu i upoznavanje mnoštva novih ljudi iz raznih dijelova svijeta.

Geodetski fakultet smješten je na rubu kampusa i ima zasebnu, moderno opremljenu zgradu. U zgradi se nalazi i centar za strane studente u kojem studenti na razmjeni mogu zatražiti pomoć ili dobiti odgovore na pitanja vezana za studij. Važno je napomenuti da gotovo polovicu studenata čine strani studenti, odnosno studenti Erasmus programa, stoga je tretman za strane i domaće studente jednak. Predavanja su uglavnom na španjolskom jeziku, iako neki profesori nude i materijale na engleskom.

Kada sam došla, imala sam tek osnovnu razinu španjolskog te mi je na početku bio problem pratiti predavanja. No uz dovoljno volje i truda te uz svakodnevnu komunikaciju sa španjolskim kolegama moguće je relativno brzo svladati osnove jezika, samo treba biti uporan. Svi profesori su izrazito susretljivi i veliki dio ocjene uglavnom čine projekti, ponekad kompleksni i zahtjevni, ali uvijek rješivi i po meni bolja opcija od bubanja gradiva napamet.

U kampusu se također nude i besplatni tečajevi španjolskog koji nose određen broj ECTS bodova te su praktična i jeftina opcija za sve inozemne studente koji žele usavršiti ili naučiti jezik. Za razliku od hrvatskog načina polaganja ispita u kojem uglavnom imamo 4 roka, Španjolci imaju tek 2 roka tokom godine, no kao što sam spomenula, teorija čini tek određeni postotak završne ocjene. Veliki dio čini i praktični rad tokom semestra, stoga nema razloga za paniku.

128

Što se tiče cijena, cijene stanova su nešto više ili jednako visoke kao u Zagrebu, hrana u supermarketima je uglavnom jeftinija, dok je ona u restoranima skuplja. Budući da je Erasmusovaca jako puno, sigurno ćete živjeti s bar jednom osobom koja nije iz vaše zemlje. Tokom svog boravka u Valenciji stan sam dijelila sa Španjolkom i Njemicom turskog porijekla te sam osim prekrasnog prijateljstva i puno lijepih uspomena stekla i uvid u njihove kulture i običaje. Ukoliko se nađete u Španjolskoj, svakako trebate probati autohtona španjolska jela i pića poput paelle, raznih tapasa, tortite od krumpira, španjolskog piva i vina te sangrije. Hrana je ukusna, izbor povrća i voća uistinu velik, a u blizini je i puno lijepih destinacija koje valja posjetiti.

Tokom studiranja sam sa svojim prijateljima iz Poljske, Španjolske i Njemačke posjetila brojne gradove duž Španjolske i uistinu uživala u svakom danu. Erasmus bih preporučila svima i, da mogu,opet bih sve ponovila. Španjolsku ću zasigurno opet posjetiti. Naravno, ukoliko se odlučite za razmjenu, jasno je da će biti dana kada će vam nedostajati obitelj, prijatelji, mamina kuhinja, vaš materinji jezik, kada vam ništa neće ići od ruke, ali to su sve sitne nedaće u usporedbi sa svim lijepim uspomenama koje ćete stvoriti i novim prijateljstvima koja ćete sklopiti. Iz Erasmus priče ćete zasigurno izaći ne samo bogatiji za koje novo prijateljstvo i bolje znanje jezika već i za jedno novo, nezaboravno životno iskustvo.

Sara Vučković

PUT PUTUJEM Put putujem - Nezamjenjivo Fullbright iskustvo u Boulderu! | Ekscentar, br. 19, pp. 129-131

Nezamjenjivo Fulbright iskustvo u Boulderu! by mag. ing. geod. et geoinf. Marijan Grgić, znanstveni novak

Lijep pozdrav svim studenticama i studentima Geodetskog fakulteta i vjernim čitateljicama i čitateljima Ekscentra.

Kao znanstvenom novaku i studentu na poslijediplomskom studiju Geodetskog fakulteta, te kao bivšem djelatniku Ekscentra, zadovoljstvo mi je podijeliti dio iskustva stečenog u okviru jednogodišnjeg studijskog boravka u Sjedinjenim Američkim Državama. Iza mene je akademska godina provedena na Sveučilištu u Coloradu u Boulderu (University of Colorado Boulder, CU Boulder) na odjelu Aerospace Engineering Science, Colorado Center for Astrodynamics Research (CCAR), pod mentorstvom profesora dr. Roberta Stevena Nerema. Duga tradicija djelovanja u znanstvenom području u kojem provodim istraživanje na doktorskom studiju, iskustvo i renomiranost istraživača na Sveučilištu u Boulderu te Boulder kao pravi studentski grad doprinijeli su mojoj odluci da upravo na tom sveučilištu provedem godinu istraživanja. Studijski boravak omogućila mi je Fulbright stipendija koju mi je dodijelilo Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država, Ured za obrazovanje i kulturu.

U okviru doktorske disertacije bavim se proučavanjem sezonskih promjena razine Sredozemnog i Jadranskog mora i određivanjem dugoročnih trendova promjene razine mora korištenjem podataka satelitskih altimetrijskih misija, mareografskih mjerenja te podataka o vertikalnim gibanjima Zemlje. Zbog karakteristične geomorfologije i specifičnog utjecaja fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa u moru, Jadransko more predstavlja izazov za oceanografska istraživanja još od šesnaestog stoljeća od kada datiraju prve pisane isprave o istraživanju Jadrana. Trenutno najveći izazov za istraživanja u satelitskoj altimetriji predstavlja problem obrade mjerenih udaljenosti morske površine od satelita u obalnim i plitkim morskim područjima. Zato je područje Jadranskog mora gotovo idealno za primjenu postojećih te razvoj novih metoda obrade podataka.

Država Colorado pripada državama zapadne i jugozapadne Amerike te planinskim državama SAD-a, a obuhvaća geografski raznolike predjele: planine i kanjone bogate rijekama i jezerima, zaravni i šumska područja te pustinje. U SAD-u Colorado slovi za državu najaktivnijih ljudi, a od

129

PUT PUTUJEM List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

aktivnosti posebno su popularne planinarenje, alpinističko penjanje, biciklizam i skijanje zbog pretežno planinskog reljefa i zdrave klime. Iako turizam nije primarna gospodarska grana, svjetski poznata skijaška odredišta kao što su Aspen, Vail ili Beaver Creek, uz ostala prirodna i kulturna bogatstva, godišnje u ovu državu, brojem stanovništva sličnu Hrvatskoj, privuku više od sedamdeset milijuna posjetitelja, što je oko pet puta više od godišnjeg broja posjetitelja u Hrvatskoj.

Sveučilište u Coloradu smjestilo se u Boulderu, znanstvenom, edukacijskom i kulturnom središtu Colorada. Šezdesetih godina Boulder je slovio za kreativni kulturni centar SAD-a zbog čega je grad postao omiljeno hipijevsko odredište. Danas Boulder privlači znanstvenike prvenstveno prirodnih i tehničkih znanosti u okviru Sveučilišta i Sveučilišnih instituta te znanstvenih institucija Vlade SAD-a. Uz znanstvenike, Boulder privlači tehnološke tvrtke i tvrtke za uslužne djelatnosti. Grad uz dobru gospodarsku podršku tvrtkama i institucijama te veliki broj kulturnih i sportskih manifestacija nudi blagu suhu planinsku klimu s više od tristo sunčanih dana godišnje. Zato ne čudi što Boulder redovito konkurira za grad s najvišom kvalitetom i standardom života u SAD-u te se nalazi na vrhu izbora lista „Top Brainiest Cities“, „The 10 Happiest Cities“, „Best Cities to Raise an Outdoor Kid“, „Best Places for Business and Careers“, „America’s Foodiest Town“, „America’s Top 25 Towns to Live Well“ i dr.

Sveučilište okuplja više od trideset tisuća studenata u više od 150 akademskih programa te oko deset tisuća istraživača na Sveučilištu i Sveučilišnim institutima od kojih su za geodetsku struku najzanimljiviji Cooperative Institute for Research in Environmental Sciences (CIRES), Colorado Center for Astrodynamics Research (CCAR), Institute of Arctic and Alpine Research (INSTAAR), National Center for Atmospheric Research (NCAR), National Institute of Standards and Technology (NIST) te National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA). Istraživački

130

uspjesi u geoznanostima prepoznati su globalno, što Sveučilištu u Boulderu redovito osigurava mjesto na vrhu izbora najboljih sveučilišta svijeta u području geoznanosti. U širokoj alumni zajednici bivših studenata CU Bouldera (popularno nazvanih „Forever Buffs“) posebno se ističe 18 astronauta od kojih je i danas njih petero uključeno u izvedbu nastave na preddiplomskim i diplomskim studijima.

Studentima Sveučilišta omogućen je rad u različitim studentskim organizacijama, volontiranje ili rad na stručnim i znanstvenim projektima ili angažman u lokalnoj zajednici u okviru Sveučilišta ili lokalnih udruga.

Posebno su aktivne udruge internacionalnih studenata i udruge lokalnih građana za brigu o studentima. Zato je upoznavanje ljudi iz različitih dijelova svijeta i lokalnih stanovnika jednostavno i zabavno iskustvo. Tako sam u internacionalnom društvu imao priliku prisustvovati proslavi kineske nove godine, indijskom festivalu boja koji se održava u čast dolaska proljeća ili američkom Danu zahvalnosti. Uz redovite internacionalne kave na kojima se okuplja više stotina studenata, često su za studente organizirane zabave ili kraća putovanja. Na Sveučilištu djeluje više od 350 studentskih tematskih klubova tako da je vrlo jednostavno pronaći osobe sličnih interesa ili otkriti nova područja interesa. Klubovi studenata bave se raznim temama; od proučavanja uloga žena u inženjerstvu ili

PUT PUTUJEM Put putujem - Nezamjenjivo Fullbright iskustvo u Boulderu! | Ekscentar, br. 19, pp. 129-131

podučavanja programiranju i primjene novih tehnologija, preko bavljenja dobrotvornim radom i priređivanja manifestacija, do amaterskih glumišta i udruženja uličnih zabavljača. Angažmanom u studentskim klubovima upoznao sam studente i znanstvene djelatnike iz cijeloga svijeta te imao dobro društvo za putovanja i izlaske. Na jednom od takvih putovanja osvojili smo i Pikes Peak, jedan od fourteenera (vrhova s nadmorskom visinom iznad 14 000 stopa ili preko 4267 m, op. a.) te posjetili spektakularni Garden of the Gods.

provesti cijeli dan te dobiti uvid u visokosofisticiranu tehnologiju proizvodnje instrumenata te istraživačke radove dr. Tima Niebauera, izvršnog direktora dviju sestrinskih tvrtki i voditelja istraživačkog tima.

U okviru djelovanja studentskih organizacija organizirane su brojne akcije, skupovi i predavanja. Posebno me iznenadila količina studentskog entuzijazma, želje i volje za aktiviranjem i sudjelovanjem u životu Sveučilišta. Tako su u studentskoj organizaciji u protekloj godini na Sveučilištu gostovali znanstvenici iz geodetske i drugih struka, popularne ličnosti kao što su Steve Wozniak, jedan od osnivača Applea, ili vjerski vođa Dalaj Lama, ali i predstavnici globalnih tvrtki kao npr. tvrtke Google čije je jedno od sjedišta upravo u Boulderu, ili SpaceX, tvrtke čija je popularnost u posljednje vrijeme značajno porasla zbog postignuća u razvoju svemirskih tehnika i letjelica.

Unutar općine Boulder nalaze se središta velikih tvrtki koje su značajne za geodetsku struku. Neke od njih su Trimble, Micro-G LaCoste, Digital Globe, Ball Aerospace and Technologies, Golden Software, itd. Za vrijeme boravka u SAD-u imao sam priliku posjetiti Trimble, tvrtku u kojoj naš bivši student s kojim sam surađivao u izradi Ekscentra za vrijeme preddiplomskog studija, Boris Skopljak, vodi tim inženjera koji radi na izradi i unaprjeđenju softvera Trimble Business Center koji se koristi i u izvedbi nastave na Geodetskom fakultetu. Uz Trimble, posjetio sam i proizvodni i istraživački pogon tvrtke Micro-G LaCoste koja proizvodi gravimetre te sa svojom sestrinskom tvrtkom Scintrex Inc. ima preko 90 % udjela u svjetskoj prodaji gravimetara. U tvrtki sam imao zadovoljstvo

Slobodno sam vrijeme iskoristio za bicikliranje, planinarenje, putovanja, upoznavanje ljudi, krajolika i kultura. Posebno je iskustvo bila novogodišnja turneja po američkim saveznim državama Utahu, Arizoni i Nevadi tijekom koje sam posjetio nacionalne parkove Arches, Canyonlands i Zion u Utahu, Grand Canyon u Arizoni, zatim Monument Valley u Utahu, Hoover Dam branu i Las Vegas u Nevadi te druge znamenitosti na koje sam putem nailazio. U okviru znanstvenog rada posjetio sam San Francisco i Seattle na zapadnoj obali SAD-a te Washington D.C. na istočnoj. U San Franciscu sam prisustvovao najvećoj znanstvenoj konferenciji

u geoznanostima, AGU Fall Meeting 2015, na kojoj sam prezentirao rad izrađen na Geodetskom fakultetu, a u Washington D.C.-u sam sudjelovao na 9th Coastal Altimetry Workshop radionici koja je obuhvatila i temu koju pobliže obrađujem u doktorskom istraživanju.

Uz sudjelovanje u više znanstvenih projekata u CCAR-u, aktivno sam radio i na svom istraživačkom projektu te stekao, ali i kreirao, nova znanja u okviru teme projekta. Stečena znanja nastojat ću iskoristiti u svom okruženju i u budućem djelovanju. Nažalost, cijela godina ne stane u nekoliko stranica, pa kratki osvrt moram završiti. Opisani studijski boravak moje je važno životno i profesionalno iskustvo koje mi je otvorilo nove poglede na mogućnosti života i djelovanja unutar i van geodetske struke te mi je omogućilo bolje upoznavanje sebe i drugih. Budete li imali priliku za nešto slično, iskoristite ju!

Marijan Grgić

131

PUT PUTUJEM List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Posjet STU-u Bratislava i HE-u Gabčíkovo, Slovačka U periodu od 21. do 24. rujna 2016. imali smo priliku posjetiti kolege sa Zavoda za geodeziju Građevinskog fakulteta Slovačkog tehničkog sveučilišta (STU) u Bratislavi. Naime, tijekom Međunarodnog simpozija o inženjerskoj geodeziji – SIG2016 kolege su nas pozvale da ih posjetimo u rujnu ove godine za vrijeme održavanja studentske prakse studenata III. semestra diplomskog studija. Studentska se praksa održava u hidroelektrani (HE) Gabčíkovo (pozadinska slika).

HE GABČÍKOVO Projekt izgradnje HE-a Gabčíkovo pokrenut je 1977. godine potpisivanjem ugovora o izgradnji između čehoslovačke i mađarske vlade. Cilj projekta bio je spriječiti potencijalne katastrofe od poplava koje su se događale u prošlosti (1954. i 1965), poboljšati plovnost Dunava i proizvoditi električnu energiju. Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća Mađarska se povukla iz projekta zbog ekoloških razloga te je poništila ugovor iz 1977. godine. Čehoslovačka je nastavila dalje sama s realizacijom projekta. Cijeli projekt izgradnje HE-a Gabčíkovo i vodnog toka (slika 2) od Bratislave do mjesta Sap u Slovačkoj završen je 1992, a oni su potpuno funkcionalni od 1996. godine.

Komponente vodnoga toka, odnosno izvedeni radovi i na njemu sagrađeni hidrotehnički objekti: 1.

2.

3.

4.

132

Opskrbni kanal za branu Čunovo duljine 10 km koji doprema vodu od Bratislave do Čunova HE Čunovo zapravo je prva razina vodotoka, proizvodi 24 MW električne energije, a tu je i dodatna, manja elektrana snage 1 MW. Čunovo kompleks uključuje i Čunovo vodeni sportski centar, lokaciju za Svjetsko prvenstvo u slalomu i raftingu na vodi. Također, tamo je smješten i Muzej suvremene umjetnosti Danubiana Rezervoar Hrušov nakuplja vodu za glavnu elektranu u Gabčikovu i regulira razinu vode. Dugačak je 16 km i širok od 1 do 4 km.

Kapaciteta je 196 milijuna metara3 HE Gabčíkovo glavni je dio vodotoka. U sklopu HE-a napravljene

5.

6.

su i dvije ustave za prijevoz brodova s jedne na drugu razinu vodotoka Izlazni kanal dovodi vodu natrag u staro korito, a pomaže i u sprječavanju potencijalnih poplava. Kanal je širok 185 m i dugačak 8,2 km te ponovno ulazi u Dunav kod mjesta Sap Regulacija korita staroga Dunava.

Tehničke karakteristike HE-a Gabčíkovo (URL 1): •

•

• • • • • •

Površina akumulacije Čunova iznosi 40 km2. Prosječna razina vode je 131,5 m nadmorske visine (razina zna varirati od 129 m do 131,5 m) Hidroelektrana ima osam Kaplan turbina promjera 9,3 m, svaka maksimalnog kapaciteta 90 MW. Ukupan kapacitet je 720 MW kod protoka vode od 4000 m3/s. Razlike između razina vode su 24 m i 12,88 m. Elektrana je projektirana da proizvede 2650 GWh godišnje i najveća je u Slovačkoj. Opskrbljuje 8 % Slovačke električnom energijom Izvorno riječno korito ima kapacitet između 250 i 600 m3/s Izgrađene su dvije ustave za prijevoz brodova. Razlika u razinama vode je oko 20 metara. Također, izgrađen je i oteretni kanal najveći europski umjetni poligon za vodeni slalom – Centar Čunovo izgrađen je 1996. Uz njega je izgrađen i Muzej Dunav 10 m široka cesta most prelazi preko cijeloga kompleksa Rad elektrane u potpunosti je automatiziran Do 2012. godine, nakon 20 godina rada, ukupno je preko brane prešlo 300 000 brodova kroz ustave, prevezavši 5 000 000 putnika.

PUT PUTUJEM Put putujem - Posjet STU-u Bratislava i HE-u Gabćikovo, Slovačka | Ekscentar, br. 19, pp. 132-133

Studentska praksa u HE-u Gabčíkovo Zavod za geodeziju Građevinskog fakulteta STU-a Bratislava od 1996. godine organizira studentsku praksu u HE-u Gabčíkovo. Praksa u HE-u Gabčíkovo organizira se za studente Zavoda za geodeziju, konkretno za one koji se specijaliziraju u područjima inženjerske geodezije. Treba naglasiti da na Građevinskom fakultetu postoji i Zavod za teorijsku geodeziju te Zavod za kartografiju i uređenje zemljišta. Svi Zavodi organiziraju praksu za sve studente nakon svake godine studija. Praksa se organizira sukladno studijskoj godini ili sukladno usmjerenju, tj. specijalizaciji za koju se studenti odluče na prvoj godini diplomskog studija.

4. Određivanje vertikalnih pomaka tunela u brani na nadmorskoj visini 95,8 m • Prosječna razina vode – nadmorska visina je 132 m • Određivanje je provedeno primjenom Zeissa Ni007.

5. Određivanje geometrije kranskih staza dizalice • Određivanje horizontalnih i vertikalnih odstupanja kranske staze u odnosu na projektiranu i idealnu trajektoriju • Određivanje je provedeno primjenom Leice TS30 primjenom specijalnog pribora za označavanje točaka.

Tijekom posjeta hidroelektrani imali smo priliku obići branu uzduž i poprijeko te gore-dolje po stepenicama (postoje i liftovi, ali…), te tako doći i na najnižu točku cijeloga objekta koja se nalazi 45 m ispod gornje razine vode Dunava.

Također, imali smo priliku posjetiti i kontrolni toranj kompleksa Gabčíkovo i uvjeriti se u iznimnu profesionalnost svih djelatnika, visoku razinu automatizacije objekta te svjedočiti impresivnosti ljudskog djelovanja na okoliš s vrha tornja. Djelatnici na tornju moraju biti i poligloti jer, zapravo, službenog jezika prilikom vodenog prijevoza preko brane nema.

Naime, prednjači ruski jezik, a iza njega su njemački, engleski, slovački, mađarski…

Ove je godine studentskoj praksi u HE-u Gabčíkovo pristupilo 8 studenata, koje je vodilo dvoje nastavnika sa Zavoda: dr. sc. Jan Erdelyi i dr. sc. Peter Kyrinovič. Studentska praksa traje dva tjedna, a studenti su bili podijeljeni u dvije grupe. Svaka grupa dobila je po pet zadataka. Svaki zadatak rješavali su po jedan radni dan. Radni dan započinje u 8 sati ujutro i traje 8 radnih sati, plus jedan sat pauze za ručak. U drugom tjednu prakse grupe zamijene zadatke, odnosno ono što je prvi tjedan radila prva grupa, u drugom tjednu radi druga grupa, i obrnuto. Studenti su smješteni u prostorima koje su u vlasništvu STU-a Bratislava, a nalaze se u samome mjestu Gabčíkovo, koje je od hidroelektrane udaljeno 1,5 km. Prostori za smještaj studenata su na razini studentskih domova i provjereno su dobri.

I sami smo imali priliku boraviti u njima za vrijeme našega posjeta.

Zadatci koje su studenti trebali svladati bili su: 1. Kontrola stabilnosti geodetske mreže za posebne namjene • Izmjera horizontalnih i vertikalnih kutova te kosih duljina primjenom Leice TS3, • Određivanje koordinata točaka i njihovih standardnih odstupanja, • Provedba deformacijske analize, određivanje horizontalnih pomaka mreže (usporedba s prethodnim epohama izmjere i s početnom epohom iz 1996. godine).

2. Određivanje horizontalnih pomaka krune brane • Kontrola stabilnosti krajnjih točaka bazne linije krune brane izmjerom horizontalnih kutova prema točkama geodetske mreže primjenom Leice TS3, • Određivanje apsolutnih i relativnih horizontalnih pomaka točaka bazne linije mjerenjem paralaktičkih kutova, • Određivanje relativnih pomaka između susjednih blokova elektrane, • Određivanje savijanja blokova ustava primjenom Leice TS30 i Leice Nivel 220 La Manche metodom.

3. Određivanje vertikalnih pomaka krune brane • Primjenom preciznog nivelmana korištenjem Trimblea DiNi 12T.

Posjet Zavodu za geodeziju Građevinskog fakulteta STU-a Bratislava Nakon posjeta studentskoj praksi u HE-u Gabčíkovo, otišli smo u posjet Zavodu za geodeziju Građevinskog fakulteta STU-a Bratislava.

Tamo nas je primio predstojnik Zavoda prof. dr. sc. Alojz Kopačik. Prof.

Kopačik bio je dekan fakulteta od 2007. do 2015. i predsjednik FIG komisije 6 – Inženjerska geodezija od 2002. do 2010. godine. U iznimno ugodnom razgovoru prenijeli smo svoje dojmove sa studentske prakse prof. Kopačiku. Popričali smo općenito o nastavi i studentima, analizirali razlike između njihovog i našega fakulteta te prenijeli iskustva iz znanstveno-istraživačkog rada. Također, dogovorili smo suradnju za sljedeći međunarodni skup o inženjerskoj geodeziji – INGEO2017 koji će se u organizaciji njihovog Zavoda i uz potporu Portugalskog nacionalnog laboratorija za građevinu održati od 18. do 20. listopada 2017. u Lisabonu, Portugal. Isto tako, rodila se ideja o razmjeni studenata između našega i njihovog fakulteta. Prijedlog je da se sljedeće godine pokuša organizirati razmjena studenata našega fakulteta, tj. da naših 10-ak studenata odradi praksu u Gabčíkovu u sklopu studentske razmjene. Nadamo se da ćemo uspjeti u realizaciji te ideje.

I za kraj, želimo istaknuti kako su studenti izuzetno ponosni na stečeno znanje i vještine koje ostvare studiranjem na fakultetu u Bratislavi, a sam čin dobivanja diplome svatko posebno evidentira ispred zgrade fakulteta svojim vlastitim „potpisom“ diplomiranoga inženjera geodezije. doc. dr. sc. Rinaldo Paar & doc. dr. sc. Ante Marendić

133

promocija 18. broja ekscentra

Kako je protekla izrada 19. broja Ekscentra...

ideje podjele broja na poÄ?etku...

na sastanku dijelili pizzu,...

uspjeĹĄna podjela zadataka!

tjedan dana prije objave Ä?asopisa...

OPREZ!

Sada se stvari okrecu na drugu stranu...

OPREZ!

Sada se stvari okrecu na drugu stranu...

KUPON

za preskakanje reda u menzi (potrebno pokazati na blagajni)

KUPON

KUPON

+2 boda na kolokviju/ispitu (potrebno pokazati asistentu na uvidu u ispit)

KUPON

za dobar ulet djevojci

KUPON

za dobar ulet MOMKU

KUPON

za besplatnu vožnju tramvajem (PotrEbno izbjegavati kontrolora)

KUPON

ZA KAVU

KUPON

ZA KUPON

KUPON

ZA ZAGRLJAJ

KUPON

da ne moraš držati letvu

KUPON

za dobit posao

KUPON

ZA POSUĐIVANJE kemijske tijekom kolokvija

KUPON

za korištenje kalkulatora tijekom kolokvija

KUPON

za “začepi više!”

KUPON

za oglas na geof.tv-u i studentskom portalu

KUPON

za nagradnu igru (poslati kupon i 20kn na “Ekscentar”

za opravdavanje izostanka (potrebno pokazati u referadi)

ŽUTE STRANICE List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

geodetske dogodovštine svuda...

Prava istina...

Nivelman visoke točnosti

Što se zapravo nalazi u kutiji...

Melem za oči OCD geodeta inspiracija jasno vidljiva

Treba se znati snaći...

Međni spor

140

ŽUTE STRANICE Žute stranice - Bilo kuda geodetske dogodovštine svuda | Ekscentar, br. 19, pp. 140-141

Bilo kuda

Primjer dobre stabilizacije...

?????????????????????????

Prava svrha figuranta

Kako zaprositi inženjerku geodezije?

Imaging station selfie

New Leica with fire feature

Nakon burne noći ono kad te ruši na instrumentima...

141

Robotske stanice budućnost geodezije

ŽUTE STRANICE List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

6 11

13

1

8

14

12

3

9

15

7

4

10

2

5

142

ŽUTE STRANICE Žute stranice - Križaljka | Ekscentar, br. 19, pp. 142-143

križaljka

prepoznaj sa slike: poznati hrvati

143

ŽUTE STRANICE List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

njih (upotrebom miša i tipke Ctrl) čiju ste udaljenost prethodno izmjerili, te na desni klik odaberite Create scale bar. U prozoru odmah ispod pojavit će se malo ravnalo pokraj kojeg u karticu Distance upišite udaljenost izraženu u metrima. Postupak ponovite za sve izmjerene udaljenosti. Ukoliko su u popisu slika u kartici Reference neke označene kvačicom, potrebno ih je sve odznačiti. Potom označite sve Scale barove (definirane udaljenosti) te pod Tools kliknite na Optimize cameras. Time se modelu pridodaju udaljenosti između markica.

Ako ste mislili da vam je dosad bilo vruće, pričekajte pokretanje procesa izrade gustog oblaka točaka. Pod Workflow odaberite Build dense cloud, na računalo stavite posudu s vodom i pozovite kolege u vašu novootvorenu saunu s obzirom na to da ovaj proces može trajati i cijeli dan (nama je trebalo 2 dana). E da, pod Quality odaberite Medium jer je za veću kvalitetu potrebno eksponencijalno jače računalo (Slika 4.).

Slika 4. Gusti oblak točaka

Vaš je model gotov. Čestitamo! Sada ga možete pospremiti kao oblak točaka (ili izraditi Mesh) te ga po volji koristiti u nekom programu, bilo za pregledavanje, mjerenje, dodatno uređivanje ili jednostavno za hvaljenje pred prijateljima koji ne znaju čime se sve geodezija bavi. Pustite mašti na volju.

Iako naš model izgleda vrlo dobro, on je još uvijek daleko od kvalitetnog proizvoda (Slika 5.). Ovim smo projektom zorno prikazali koliko su softveri danas uistinu moćni te kako se dobrom metodologijom može dobiti dobar proizvod, neovisno o korištenoj opremi. Naravno, valja naglasiti da bi za svaki profesionalan projekt trebalo koristiti kvalitetan instrumentarij.

Nadamo se da će vas naš članak zainteresirati da se upustite u čari fotogrametrije i izrade 3D modela, koji su definitivno budućnost prikupljanja podataka u našoj struci.

Ciao, V&L Slika 5. Finalni oblak točaka

144

ŽUTE STRANICE Žute stranice - DIY Fotogrametrija | Ekscentar, br. 19, pp. 144-146

PDF datoteka koja sadrži marke. Tu datoteku isprintajte koristeći proizvoljan printer i vodeći računa o ažurnosti firmwarea BIOS-a printera (vidi članak „Autocad ravnine”). Sada odaberite svoje najoštrije škare te se uputite prema svojem mlađem bratu koji vas neizmjerno živci… khm, da, i nakon toga pojedinačno izrežite markice.

Markice odložite sa strane (izvan dohvata male djece) i pokrenite program Agisoft Lens, koji je instaliran u sklopu programskog paketa. Odite pod Tools i odaberite Show Chessboard. Nemojte se uplašiti kada vidite da je vaš skupi color monitor odjednom postao jeftini crno-bijeli monitor. To tako mora biti. Šahovnica koju vidite ne služi za igranje šaha, već za kalibraciju kamere. Izvadite svoj mobitel te fotografirajte šahovnicu na ekranu iz 3 ili 4 različita kuta. Pritiskom na tipku Esc ponovno ćete povećati vrijednost vašeg monitora (šahovnica će nestati). Upravo fotografirane slike prenesite na računalo te na padajućem izborniku Tools odberite Add photos i označite svoje fotografije. Potom ponovno pod Tools odaberete Calibrate i pritisnite OK ne obazirući se na značenje svih onih kratica jer ni mi ne znamo što one znače. Pričekajte nekoliko minuta i tadaa! Na zaslonu vašeg monitora pojavile su se neke nerazumljive brojke i dva potpuno nepovezana grafa. U padajućem izborniku File odaberite Save Calibration te pospremite svoju kalibraciju na vidljivo mjesto (Slika 1.).

Kako ne bi ispalo da pričamo bez veze, kalibraciju kamere potrebno je odraditi kako bi se odredile komponente distorzije, aberacija itd. za vašu kameru u kombinaciji s objektivom, koji je u ovom slučaju fiksiran za vaš mobitel. U slučaju da ovo ne radite s mobitelom već fotografskom kamerom, potrebno je ručno namjestiti postavke za ekspoziciju koje se ne smiju mijenjati za vrijeme kalibracije i snimanja objekta. Kada je mobitel u pitanju, postavke njegove žarišnje daljine, kao i otvor blende, najčešće su konstantne. Kako bi zadržali konstantnu osjetljivost senzora, pokušajte imati jednolično osvjetljenje za vrijeme slikanja.

Za snimanje manjih objekata prikladna je podloga stol oko kojega možete nesmetano kružiti. U slučaju da vam se jedini takav stol nalazi u kuhinji, nemojte to raditi za vrijeme ručka. Poželjno je da se iznad stola nalazi rasvjeta, a idealno bi bilo da stol možete postaviti vani. Na sredinu stola postavlja se objekt te se oko njega zalijepi minimalno 3 marke. Unatoč tome, preporučamo da ih stavite 6 ili više tako da se iz svakog kuta snimanja vide barem 3. Nama je kao objekt snimanja poslužio antikni teodolit (koji nam je za potrebe snimanja ustupila Katedra za instrumentalnu tehniku) i skulptura sove koju smo koristili u prošlom broju. U slučaju da želite mjerljivi model (a želite), potrebno je vrpcom ili ravnalom izmjeriti minimalno jednu, a poželjno 3 udaljnosti između središta proizvoljno odabranih markica. Dobivene mjere zapišite zajedno s identifikacijskim brojevima odgovarajućih markica.

Sada slijedi „terenski” posao fotografiranja svog objekta. Da bi program mogao orijentirati slike i izraditi oblak točaka, potrebno je između svake fotografije osigurati odgovarajući preklop. To znači da međusobno susjedne fotografije moraju imati barem 60 % zajedničkog sadržaja. U prijevodu, pomičite se vrlo polako ukrug i pokušavajte zadržati konstantnu visinu kamere i udaljenost od objekta okidajući što više fotografija moguće. Dovoljno je napraviti jedan krug pod kutem od cca. 45 stupnjeva, jedan paralelno s objektom te okinuti nekoliko fotografija iznad objekta. Naš smo model napravili koristeći 110 fotografija, ali ne košta vas ništa ako ih imate više.

Nakon uspješno obavljenog „terenskog” posla vratite se u ured te najprije sjednite i odmorite se. Puni energije, prebacite svoje slike na računalo te pokrenite Agisoft Photoscan. Ukoliko još niste aktivirali svoju trial licencu, sada bi bilo pravo vrijeme za to, naravno, ukoliko želite imati mogućnost spremanja modela. Fotografije se učitavaju pritiskom na Workflow – Add photos. Zatim je potrebno učitati kalibracijsku datoteku odlaskom na Tools

145

– Camera calibration te u otvorenom prozoru stisnuti ikonu malog žutog foldera pored diskete kako bi se otvorio prozor za odabir datoteke. Potvrdite pritiskom na OK. Prvi je korak, prije same orijentacije fotografija, odlazak pod Tools – Markers – Detect markers. Odaberite tip svojih markera i pritisnite OK. Time će se na vašim fotografijama iznad markica kreirati zastavice. One će nam kasnije poslužiti za umjeravanje modela. Sama orijentacija fotografija pokreće se u izborniku Workflow, pod Aligne photos. Za razumnu kvalitetu preporučamo Accuracy Medium, a ostale postavke ostavite na standardnim vrijednostima. Pritiskom na OK započinje proces orijentacije fotografija, koji može potrajati i nekoliko sati, ovisno o kvaliteti samih fotografija i specifikacijama računala (Slika 2.).

Slika 2. Prepoznati markeri u Agisoftu

Ukoliko nemate bijesno računalo za igrice, radnu stanicu ili dostupnu „farmu servera” (eng. Server farm), zaboravite na korištenje Facebooka i ostalih zabavnih sadržaja s obzirom na to da Agisoft pohlepno koristi sve dostupne resurse; od RAM-a, preko procesora do grafičke kartice. Jedino što ćete eventualno biti u mogućnosti igrati je Minesweeper. No, ima to i svojih dobrih strana.

Za hladnih zimskih dana kada uprava studentskog doma odbija uključiti grijanje pod izlikom da je još uvijek jesen (a Božić je bio prije mjesec dana), vaše će vam računalo poslužiti kao savršena grijalica. Iznenadit ćete se koliko brzo tako malo računalo može ugrijati cijelu sobu. Bit ćete glavni frajer/ frajerica na svom katu kada se pročuje da samo kod vas radi grijanje. Šalu na stranu, taman su se fotografije orijentirale. Rezultat je takve orijentacije skup plavih pravokutnika koji predstavljaju položaj kamere u trenutku ekspozicije i rijedak oblak točaka (eng. Sperse cloud) (Slika 3.). Sada je potrebno definirati mjerilo našeg modela. To ćete napraviti tako da u donjem lijevom kutu odaberete karticu Reference. Pojavit će se popis svih zastavica čiji nazivi odgovaraju identifikacijskim brojevima markica. Izaberite 2 od Slika 3. Rijedak oblak točaka o položaji kamera u Agisoftu

ŽUTE STRANICE List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

DIY fotogrametrija U prošlom smo broju pokušali ispasti pametni i pokazati vam kako svatko može napraviti svoj koliko – toliko funkcionalan 3D laserski skener.

Ove ćemo vam godine pokazati kako dobiti 3D model koristeći principe sve prisutnije fotogrametrije.

(kamera, GNSS, barometar, kompas, inercijalni sustav, laserski skener) na tržištu su se pojavili profesionalni programi za fotogrametrijsku obradu podataka, kao što su Agisoft Photoscan, Pix4D, 3D Survey itd. Sve je to omogućilo da fotogrametrija postane jedna od glavnih metoda za masovno prikupljanje podataka.

Fotogrametrija je kao geodetska metoda zadnjih godina bila dosta zanemarena i podcjenjivana, što zbog svoje složenosti, što zbog nedostatka user-friendly programskih sučelja. Razvojem digitalne fotografije sve snažnijih računala i, ponajprije, bespilotnih letjelica s integriranim senzorima

Pribor koji vam je potreban: mobitel s kamerom razumne rezolucije, računalo koje ima barem 4 GB RAM-a te I3 procesor (ili neki AMD-ov ekvivalent), softver za obradu podataka, printer po želji, dobro osvjetljenje, mjerna vrpca ili ravnalo, ljepljiva traka (selotejp) i objekt za izradu 3D modela.

Slika 1. Kalibracija za Samsung Galaxy S4

Najprije je potrebno preuzeti i instalirati softver kojim ćemo obraditi podatke. Mi smo se odlučili za profesionalan softver Agisoft Photoscan koji nudi mogućnost probnog perioda od 30 dana sa svim funkcionalnostima.

Sotver se može preuzeti sa službene stranice: http://www.agisoft.com.

Ukoliko želite trial licencu, na početnoj je stranici potrebno kliknuti na „30day trial try it now!” te upisati svoju elektroničku adresu na koju želite dobiti aktivacijski kod.

U programski je paket uključen modul za kalibraciju kamere, kao i modul za izradu i printanje kontrolnih marki koje omogućuju dobivanje mjerljivog modela.

Da biste isprintali marke, unutar programa odite na Tools – Markers – Print markers. Otvara se prozor (dijaloški okvir) unutar kojega se definiraju karakteristike marki. Pritiskom na OK (eng. OK) i odabirom lokacije kreira se

146

ŽUTE STRANICE Žute stranice - AutoCAD ravnine | Ekscentar, br. 19, pp. 147

autocad ravnine Koliko vam se puta dogodilo da prilikom predaje projekta asistent, ili čak marljivi katastarski službenik, vrati taj projekt uz napomenu „skica nije u dobrom mjerilu”. “Pa kako? “, pitate se, “U AutoCAD-u sam sve dobro podesio”. Ne očajavajte. Niste jedini koji ste potrošili cijelo pakiranje papira od 500 komada (Powered by Unia papir) na ispisivanje jedne skice, iako ste svaki puta na monitoru ravnalom odmjerili udaljenosti da se uvjerite kako je mjerilo adekvatno podešeno. Ovdje se u većini slučajeva ne radi o vašoj grešci, već problem nastaje zbog opće neupućenosti inženjera u problematiku transformacija digitalnih podataka u analogne. U nastavku ćemo dati detaljno objašnjenje načina na koji funkcionira sam sustav te rješenje navedene problematike.

Cijeli problem nastaje onog trenutka kada pritisnete gumb Print pa nestrpljivo očekujete da papir izađe iz printera. Znate li što se zapravo događa u tom trenutku? Naime, vaše računalo najprije vrši transformaciju vašeg remek dijela iz ravnine AutoCAD-a u ravninu PDF-a (neovisno o tome printate li najprije u PDF-u ili direktno na papir). Potom računalo šalje printeru tu PDF datoteku u digitalnom formatu, a on ju nakon toga mora transformirati u ravninu papira te, dakako, prenijeti na sam papir. Počnimo redom. Podatci AutoCAD ravnine su vektorskog tipa te ih je potrebno transformirati u računalno definiranu rastersku ravninu. Transformacija iz ravnine AutoCAD-a u ravninu PDF-a vrši se 9-parametarskom transformacijom (3 translacije, 3 rotacije i 3 mjerila), čiji su parametri definirani unutar postavka AutoCAD-a. Kao što se zna, AutoCAD je američki proizvod, stoga su parametri automatski definirani za područje SAD-a. Kako bi transformacija bila za naše područje, potrebno je otići pod Options, kartica Files, odjeljak Printer support file path, Print spooler file location te odabirom te lokacije kliknete na Browse i definirate lokaciju tekstualne datoteke s parametrima koje vam mi ‘velikodušno’ dajemo na korištenje. Nema na čemu!

Nadalje, računalo šalje podatke printeru na daljnju obradu. Kako bi interpreter printera mogao pročitati dane podatke, računalo prilikom slanja PDF-a razdvaja tu datoteku na 64-bitne nizove binarnog zapisa te se oni unutar printera konvertiraju u zapis s bazom 4. Zašto 4, pitate se? Svi kolor printeri, pa čak i oni crno-bijeli, vode računa o CMYK modelu boja. Ako ste pratili na faksu, a vjerojatno niste, CMYK je suptraktivni model boja koji se sastoji od žute, magenta, cijan i

147

crne boje. Ponekad dođe do poteškoća za vrijeme radnog ciklusa interpretera uslijed neažurnog firmwarea BIOS-a printera, te valja voditi računa o ažurnosti navedenog firmwarea. Ažuriranje fimawarea možete učiniti i sami.

Ukoliko se ne osjećate dovoljno hrabrima, kontaktirajte svog ovlaštenog distributera printera koji će to učiniti za vas uz, dakako, adekvatnu naknadu.

U slučaju da ne posjedujete printer te ste primorani printati u fotokopiraonicama, obavezno zatražite uvid u certifikat o ažurnosti BIOS firmwarea, koji danas svaka (legalna) fotokopiraona mora imati prema pravilnicima Europske unije (osim u Velikoj Britaniji).

Posljednji korak prije samog prijenosa na papir jest transformacija podataka iz ravnine printera u ravninu papira. Taj korak ponajviše ovisi o tipu printeru. Ako se radi o laserskom printeru, vrši se zrcaljenje i preslikavanje na tijelo bubnja, najčešće cilindričnog oblika, s kojega se potom elektromagnetizira sam papir te se na njega ‘zapeče’ prah. S druge strane, kod tintnih je printera, logično, potrebno voditi računa o kompenzaciji difuzije fluida tinte, kao i samih deformacija rubova te hrapavosti papira. O svim tim komponentama brigu vode upravljački programi (eng. driveri) vašeg računala. Postoje dvije skupine računalnih drivera: defaultni, koji su adekvatni za printanje vaših copy-paste projekata i slika iz worda, te napredni (eng. advanced) koji svoju primjenu nalaze prilikom ispisivanja geoprostornih podataka. Navedene upravljačke programe (drivere) možete preuzeti sa službenih stranica proizvođača vašeg printera.

Nadamo se da smo vam uspjeli objasniti ovaj elementaran, ali opet slabo poznat postupak te da će vam odsada svi projekti prolaziti iz prve. U slučaju da igdje uočite pogrešku, ili naprosto zapnete u postupku, slobodno nam se javite na mail bolinasbriga@geof.hr.

Pripremili: Gauss i Helmert

ŽUTE STRANICE List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

eventualno još pita 2 – 3 pitanja i ubaci ocjenu u indeks. Sva sreća da imamo primjere kolokvija i ispita od prošlih godina. O programima i projektima da ne govorim. Uopće ne znam kako bih napravio sve te programe da nisam imao materijale koje su nam dali stariji studenti. U tom bih slučaju stvarno morao to i raditi, a tko zna koliko bih potpisa izgubio zbog toga što ih ne bih predao na vrijeme ili jer bi jednostavno bili loše izrađeni…

Kad se sve zbroji, faks nije onakav kakvim sam ga zamišljao.

Stalno radimo neke projekte, pišemo kolokvije te nam definitivno prečesto prijete gubitkom potpisa. Neki smo dan baš bili na terenu (na onom dosadnom srednjoškolskom igralištu preko puta faksa na koje idemo još od prve godine). Mjerili smo neke duljine i pravce (jer ispada da su te dvije veličine temelj cijele jedne znanosti) i zabijali one čavle i kolce u zemlju. Još uvijek mi nije jasno kako se to može mjeriti pravac. Pa još su nas u osnovnoj učili da je pravac beskonačan. Neću ni spominjati kako se „inteligentno” osjećam zabijajući te kolce u zemlju dok me promatraju srednjoškolci koji u to vrijeme imaju tjelesni. Pa zar taj posao nije namijenjen onim figurantima ili ljudima koji nisu završili fakultet? Zar ću ja,

budući inženjer, hodati po terenu s čekićem ili, ne daj bože, s onom letvom od 5 metara. Nisam zato upisao ovaj faks…

Ahh, diploma, kraj studija. Brzo je prošlo. Vrijeme je za naći neki posao. Najljepše bi bilo u katastar. Plaća stiže, a ne treba previše raditi. Ali katastri ne zapošljavaju nikoga trenutno. Ostaju privatnici. Svi me pitaju imam li radnog iskustva. Kakvog radnog iskustva, ljudi?? Pa tek sam izašao s faksa! Prijeđu preko toga. Pitaju me koji su mi interesi te što znam raditi. Otvorim usta, ali ne izustim ni riječi. Doista, što me zapravo zanima? Što znam raditi? Prekopirati tuđi program? Da se njih pita, trebao sam već imati nekog iskustva, obaviti barem neki posao u struci, biti na nekoj praksi, sudjelovati u bilo čemu što ima veze sa strukom.

Bilo je prilika, sjećam ih se dobro, ali tko je tada mislio o tome…

Svaka sličnost sa stvarnim likovima i događajima je potpuno slučajna. Ukoliko se netko i prepoznao u ovoj priči, savjetujem mu da ode na neku praksu preko ljeta…

Tko je ovo napisao??? Gauss ili Helmert? (ne znam koji je koji)

148

ŽUTE STRANICE Žute stranice - Dnevnik perspektivnog studenta | Ekscentar, br. 19, pp. 148-149

Dnevnik perspektivnog studenta ilitiga kako je izumrla nadobudnost 13. rujna 2020.

Dragi Dnevniče,...

Napokon, i do toga je došlo. Zagreb, zabava, tulumarenje do jutra (a ne kao prije; samo do 4 jer bi inače starci šizili što se vraćaš doma kasno)… Ma raj na Zemlji. I da, faks, ali pa nije to valjda tako strašno. Ionako je lakše otkad je bolonjski sustav uveden. A i nema više onakvih profesora starog kova kod kojih su usmeni trajali po 5 sati. Ma luđaci, nisu imali što raditi u životu…

Geodezija… To je ono nešto s legalizacijom i onim uređajima koji nalikuju na fotoaparate. Nešto malo kao „snimiš” (čuo sam da se tako kaže), šetaš po terenu, popiješ gemišt s ljudima čiju si kuću došao „snimiti” i zaradiš brdo novca. Pa tko to ne bi htio?

Pričam s Jožom, on će na medicinu. Brankica će na pravo, a onaj štreber Elvis (tako smo ga zvali zbog frizure) naravno na FER. Ne znaju oni gdje leži prava lova. Nek se oni muče na tim precijenjenim fakultetima…

Gledam ekipu s godine. Zabavni neki likovi, a ni cure nisu za bacit. Pričam malo s njima, nitko ne zna što je upisao, ali nije to bitno. Čuli su, kao, ima para u tome. Evo vam ga sad FER-ovci i pravnici!! Profesor drži predavanje, neke mreže i vlakovi. Kakve to veze ima sa zdravim razumom?? Pa nisam promet upisao da me učiš o vlakovima.

Na većini kolegija (to je stručan naziv za predmet) moguće je osloboditi se pismenog dijela ispita preko kolokvija. Nije to loše. Pa mogli su bar dati oslobođenje od cijelog ispita kad me već tjeraju da položim 2, ili čak 3 kolokvija. Ovako opet moram sve naučiti za usmeni pa mi dođe na isto…

149

Predavanja su obavezna. Profesori čak i popisuju prisutne. Pa tko je to vidio? Pa neću valjda svaki dan biti na faksu? I još su sva predavanja u 8 ujutro. Šaljem frendu jedno jutro poruku: „Ajd me potpiši.” „Opet?”, pita on. A je** ga, rano mi je…

Ovo se već može svrstati pod maltretiranje. Sva sreća da je tako samo na prvoj godini (tako su mi rekli oni s viših godina). Dolazi mi poruka: „Prozivao je…”. A pa ne možeš mi to raditi! To mi je već treći izostanak. Drugi put ću morati doći…

Na faksu ima svakakvih ljudi, ali najgori su oni štreberi.

Ne, još gore, oni nadobudni štreberi. Oni koji idu na faks, ali to im nije dovoljno. Moraju se baviti još barem 37 aktivnosti izvan faksa te pisati neki znanstveni rad (neš ti znanstvenika u tim godinama) ili neke kvazičlanke za onaj naš studentski časopis.

Inače, da ne bi ispalo da pričam bezveze, pogledao sam taj časopis.

Dekan nam ga je uvalio na uvodnom predavanju. Sve sami neki izvodi, formule i članci o nekim čudnim strojevima i faktorima koji utječu na točnost njihovog rada. Dajte nađite život, ljudi! Sve im to još mogu oprostiti, ali kad počnu i nama ostalima nametati neke svoje ideje o proaktivnom radu izvan okvira fakultetskih obaveza, onda sam gotov. Pa kao da ne radimo dovoljno na faksu!

A tek radionice! Stalno neke radionice… Nauči ovo, nauči ono, nauči kako se lakše zaposliti. Ljudi moji, pa neću se valjda već sad zaposliti?? Što je najgore, profesori vole takve likove. A ovi im se, naravno, uvlače tamo gdje sunce ne sja. I normalno da imaju sve 5. Za ne povjerovat’ gdje nam je školski sustav otišao…

Polažem kolokvije, tu i tamo padnem koji. Što ćeš, nekad ne uspijem prepisati, a nekad profesor ili asistent stvarno pretjeraju s količinom i težinom pitanja. Ali na ispitu se nadoknadi. Profesor

ŽUTE STRANICE List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Stručno putovanje na Hvar 2015.

Kao i svake godine, tako smo se i ove uputili na stručno putovanje na Hvar. Svi oni koji su već bili na tom putovanju ili čitali članak u jednom od prošlih brojeva mogli bi pomisliti kako ni ove godine nije bilo ništa drugačije nego dosada, ali zapravo jest. Ove godine nitko nije završio na hitnoj niti nas je legitimirala policija. Znači – uspjeh!

Sve je počelo rano ujutro ispred fakulteta gdje smo čekali bus i organizatora koji je malko zaspao pa došao među zadnjima. Svi smo se ukrcali u autobus i krenuli prema Splitu. Tamo smo prvo navratili u Hrvatski hidrografski institut gdje smo imali priliku upoznati se s radom i zadaćama instituta. Nama osobno najdraži dio bio je posjet ‘muzeju’ opreme i instrumentarija Hrvatskog hidrografskog instituta. Nakon toga smo se uputili trajektom na Hvar. Uz filozofsku raspravu o postavljanju visinske geodetske osnove na otocima na alternativne načine (pomorski nivelman), zaputili smo se prema našim apartmanima gunđajući što su smješteni tako daleko od pristaništa.

Budući da su zalihe vina već bile osigurane, u trgovini je bilo potrebno kupiti samo nešto za prigristi. Pojeli smo večeru te se počeli ‘nekulturno uzdizati’ na terasi uz lošu glazbu i pune čaše. Kako je večer odmicala, lošu smo glazbu zamijenili gitarom i starim hrvatskim rock hitovima, a terasu plažom. Minute su prolazile, čaše su se dopunjavale, no kako smo bili svjesni činjenice da sljedeći dan rano ujutro trebamo biti na opservatoriju (iako smo

to pokušali odgoditi za popodne), odlučili smo ranije otići spavati (već oko 4h).

Sljedeće jutro nevoljko smo ustali već u 8 sati kako bismo do 10 sati stigli na opservatorij. Uspješno smo stigli do 11 sati. Put prema gore bio je dug i mukotrpan te ispunjen mnogim psovkama na račun organizatora.

Kada smo napokon došli gore, pokazalo se da je put ipak bio vrijedan toga.

Nakon uživanja u pogledu, zurenja u sunce kroz teleskop i prikupljanja novih profilnih slika za Fejs, krenuli smo natrag dolje ‘provjerenim’, kraćim putom.

Svi koji su već bili na Hvaru znaju da je kraći put samo varka, dok smo mi naivni nasjeli te bili prisiljeni ponovno skidati svece s neba.

Nakon povratka u apartman iskoristili smo slobodno vrijeme za kupanje, obilazak mjesta i uživanje u kavi s prekrasnim pogledom. Predvečer smo imali priliku drugim ukućanima pokazati svoje kulinarske vještine. Iako nisu imali mnogo vjere u nas, pokazali smo da smo sposobni skuhati tjesteninu (nećemo biti skromni, naša carbonara je bila najbolja na svijetu). Pranje suđa smo prepustili drugima te započeli reprizu jučerašnjeg druženja, ovog puta uz osmišljanje što neprimjerenijih stihova za «Bećarac». Dalje se ničeg ne sjećamo...

Nakon (nadajmo se) kvalitetno provedene večeri sljedeće smo jutro krenuli prema pristaništu, ukrcali se na trajekt prema Splitu gdje smo slobodno vrijeme iskoristili za kavu, ručak i naslikavanje na rivi.

Ovo edukativno putovanje završili smo dugom vožnjom autobusom prema Zagrebu i emotivnim oproštajem od kolega koje ćemo ponovno vidjeti sutra na faksu.

P.S. Dobro, malo smo pretjerali, nemojte članak shvatiti preozbiljno. Činjenica je da nam dobrog društva i zabave nije nedostajalo, te vas sve pozivamo da nam se pridružite i sljedeće godine!

Gauss & Helmert

150

ŽUTE STRANICE Žute stranice - Stručno putovanje na Hvar, GEOFBar studentske novine | Ekscentar, br. 19, pp. 150-151

GEOFBAR studentske novine

1. NOVI ŠOK ZA STUDENTE: Za prekomjerno uzimanje kruha u menzi i do 2 godine zatvora!

Studenti zagrebačkog sveučilišta opet su se našli na udaru Ministarstva obrazovanja i sporta. Naime, djelatnicima studentskih menza prekipjelo je nakon što su se mjesecima zgražali gledajući kako studenti uzimaju velike količine kruha. MZOS je objavio kako će u novoj akademskoj godini na snagu stupiti zakon o studentskim menzama te će tako drske kradljivce stjerati u kut kaznom koja može trajati i do dvije godine. Vlasnici studentskih menza zadovoljno trljaju ruke dok su studenti, jasno, ogorčeni. Isto tako, MZOS je objavio da su s pekarskim sindikatom dogovorili točne dimenzije kruha koji će se peći u menzi, te će se debljina šnite smanjiti s 1 cm (pekarska konvencija u Tirani 2012) na 0,6 cm, a tako će se, kažu, ostvariti nužne i svima korisne uštede.

2. STUDENTSKO NASILJE: Kolege ismijavaju jer dolaze na predavanja koja nisu obvezna Studentica M.Š. (21) progovorila je o verbalnom nasilju svojih kolega jer pohađa neobavezna predavanja na fakultetu. Štreberica, nolifer, frikuša i štraca samo su neki od poganih, drskih, bezobraznih uličnih izraza upućenih upravo njoj. „U početku se nisam obazirala, ali zadirkivanje je prevršilo svaku mjeru“, kaže M. koja je nedavno potražila pomoć psihijatra. Iz Ministarstva socijalne politike i mladih, na upit da komentiraju nezrela podrugivanja, odgovorili su nam da trebamo imati razumijevanja za djela proizašla iz zakašnjelog adolescentskog puberteta te da ista ne shvaćamo ozbiljno. „Ne razumijem ljubomoru mojih kolega, nisam kriv što sam toliko pametan. Nadam se da će zadirkivanja uskoro doći kraju!“, rekao je I.D. (19), 10-mjesečni stanovnik Psihijatrijske bolnice Vrapče. Iz udruge „Pionir znanja“ saznajemo kako tzv. bistrići uskoro pripremaju masovni prosvjed od ukupno 500-injak ljudi.

151

3. NA X-ICU I PIVO? Da, dobro ste pročitali: od sljedeće akademske godine na snagu stupa sporazum MZOS-a i birtijskog sindikata o uvođenju konzumacije piva i ostalih alkoholnih pića. Vlasnici lokala tako će povećati zaradu i ubiti dosadu kampanjskim studentima, a iz MZOS-a smo dobili priopćenje: „Razumijemo studente, i mi radije ispijamo kave i piva nego što sjedimo u Saboru“. Sudeći po reakcijama, sve će strane iz ovoga steći kakvu-takvu korist. Prema istraživanju studentskog ogranka Društva alkoholičara saznajemo da čak 8 od 10 članova ogranka podržava ovu inicijativu, dok preostala dva odmahuju rukom uz komentar da bi im još jedan studentski kredit ipak bio previše. „Jedva stojim na nogama i nakon gajbe piva vikendom“, požalio se M. M. (22), jedan od kampanjaca kojeg smo sreli u jednoj zagrebačkoj birtiji.

4. HRVATSKA NA EUROPSKOM VRHU: 97% studenata starijih od 35 godina završi fakultet!

Eto, vjerovali ili ne, na europskom smo vrhu kad je obrazovanje u pitanju. Čak 97 % posto studenata starijih od 35 godina završava fakultet. Upitali smo 39-godišnjeg studenta Marka Labetića što misli o tome. „Oduševljen sam, ovo sam čekao cijeli život. Neki sam dan s kolegama proslavio 20. godišnjicu studiranja“. Marko je apsolvent te očekuje da će diplomirati za 6 godina. „Vrijeme je da se studij završi i da se posvetim stvaranju karijere i obitelji, samo moram pronaći sretnicu“, dodao je. Hrvatska, zemlja znanja, ovim ohrabrujućim istraživanjem jasno daje do znanja da tu ne misli stati, a razmišlja se čak i o regrutiranju umirovljenika.

Pripremio: Mercator

ŽUTE STRANICE List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

odgovarajući preklop. Digao si dron u zrak te ga pustio da preleti i fotografira odabrano područje. Zadovoljan brzinom kojom si obavio posao, vraćaš se u ured te pokrećeš obradu podataka. Nakon nekog vremena softver je konstruirao oblak točaka i ortofoto mjerenog područja. Želeći provjeriti kvalitetu izlaznih proizvoda, odlučio si izmjeriti nekoliko duljina na ortofotou koristeći alat za mjerenje u softveru. Izmjerio si širinu ceste na nekoliko lokacija te ostao iznenađen dobivenim vrijednostima. Softver je na svakom mjestu izbacio drugačiju širinu. Što je još čudnije, te su se širine na nekim lokacijama razlikovale i do nekoliko metara. Pa zar ne bi cesta trebala svugdje biti otprilike jednako široka? Slegnuvši ramenima, zaključiš da ta cesta jednostavno ima takve dimenzije te da je, ukoliko greška i postoji, vjerojatno kriva letjelica (sigurno je kineska)…

Da odmah otklonimo sumnju, cesta sigurno nema dimenzije kakvima ih je prikazao softver. Dakle…Kako je došlo do navedene situacije ako se uzme u obzir da je letjelica u potpunosti ispravna te da je softver korišten za obradu podatak profesionalan i licenciran (vodimo se geslom „ako košta, nije kriv”)? *Napomena: Navedena letjelica nema mogućnost rada RTK metodom, ali ima integriran GNSS prijamnik i antenu.

Pripremio: Gauss

SKALA SNALAŽLJIVOSTI

0

1

2

3

4

5

Označite broj točnih odgovora.

0 točnih odgovora: Tko prenosi vodu s koljena na koljeno? Tko bi tukao osigurače jer pružaju otpor? Kome je majka priroda zapravo maćeha? Tko je riješio dovoljno za nedovoljan?

Nijedan točan odgovor… Hmm, ti baš i nisi za geodeziju, zar ne? Naravno, možda samo imaš loš dan. A možda su pitanja totalno glupa. Da, idemo reći da je tako. Ipak, kako bi se reklo, nije sve u znanju. Ima nevjerojatno mnogo ljudi u našoj struci koji su dospjeli na visoke pozicije s vrlo niskom razinom znanja. Ako ni to ne uspije, uvijek ti ostaje opcija da se bogato udaš/oženiš. U svakom slučaju, ima šanse za tebe.

1 točan odgovor: Potpuno smo sigurni da je jedini točan odgovor koji si ponudio/la bio upravo na četvrto pitanje. A to je bilo najteže pitanje… Što je najbolje, mnogi naši stručnjaci složili bi se da je upravo viša geodezija najvažnija od svih grana geodezije. Očito se i ti slažeš. Ma zapravo si sigurno samo tražio/la pitanje dostojno tvog znanja. Ostala vjerojatno nisi ni pogledao/la. Vjerojatno te čeka karijera doktora znanosti koji će svojim projektima uvelike i neosporno pridonijeti struci.

2 točna odgovora: OK, ti si najvjerojatnije odgovorio/la točno na prva 2 pitanja. Jesi, zar ne? Da, ti spadaš u skupinu dobrih, starih, klasičnih geodetskih stručnjaka. Tebe ne zanimaju sateliti, viša geodezija i bespilotne letjelice. Od niže geodezije se živi, ostalo su samo filozofije. Ako su geodeti mogli godinama raditi koristeći samo vrpce, teodolite i nivelire, možeš i ti.

Naravno, ti ne bježiš od nove tehnologije, pa ćeš sigurno tu i tamo iskoristiti mjernu stanicu.

Svaka čast i samo tako dalje. Bit ćeš odličan/na katastarski/a mjernik/ca.

3 točna odgovora: Više od 50 posto točnih odgovora? Ti si već pravi primjer svestranog inženjera. Vidi se da osim principa niže geodezije razumiješ i druge sfere naše struke te si voljan/na naučiti nešto novo. Također si jedan/a od rijetkih koji/a shvaća da neke tehnologije imaju svoja ograničenja te da nisu svemoguće. Najvjerojatnije ćeš se baviti nekim inženjerskim poslovima (ako ih bude). U tom slučaju nemoj zaboraviti da CROPOS nije uvijek najpogodnije rješenje za poslove iskolčenja...

4 točna odgovora: Opaa, 4 točna odgovora su odlično postignuće. Ti se doista razumiješ u geodeziju. Ukoliko si još na fakultetu, trebao/la bi odmah napustiti studij i početi s financijskom kapitalizacijom svojeg znanja. Samo pazi da ne pretjeraš i da te ljudi ne zapamte kao jednog od onih „prepametnih”. Tek kad se popneš na visoku poziciju možeš glumiti neku „veličinu”. Do tog trenutka, keep it simple.

5 točnih odgovora: Ti si apsolutni kralj/ica geodezije, neosporni/a vladar/ica znanja i nepresušni izvor inženjerske kreativnosti. Zasigurno ćeš biti ravnatelj/ica DGU-a, predsjednik/ica HKOIG-a ili na sličnoj važnoj funkciji. Savjetujemo ti da se odmah učlaniš se u neku političku stranku.

Na taj ćeš način još brže doći do svog cilja te ćeš biti u mogućnosti donijeti mnoge pravilnike i zakone koji će pomoći hrvatskoj geodeziji da stane na noge i ponovno postane „gospodska” struka kakva je nekad i bila. Zahvaljujemo ti se unaprijed!

152

trolirati rezultate. monitora, no to ne znači da je točan. Ne zaboravite osnovno načelo geodezije: iskondel koji je softverski obrađen bez kontrolnih točaka može izgledati lijepo na zaslonu takvog modela je na metarskoj razini (točnost apsolutnog GNSS pozicioniranja). Moletjelica ima GNSS prijamnik), ali nije moguće postići centimetarsku točnost. Točnost važan detalj, a to su kontrolne točke. Bez njih je moguće orijentirati model (budući da metrije (samo uzeti kameru i slikati nešto, a ostatak u softver), zaboravljen je jedan 5. Nema što, vrlo složena i neobjašnjiva situacija. Uz nabrojane osnove fotograkođer, onima koji nisu znali odgovor čestitke ukoliko su razumjeli ovo objašnjenje.

Po meni, najteže pitanje od navedenih. Čestitam onima koji su znali odgovor. Taudaljenosti su te razlike vrlo male i u praksi često zanemarive. u razlikama među tim mjerenjima ima i sama udaljenost među točkama. Za kratke područjima većih deformacija projekcije), a na nekima za manje iznose. Važnu ulogu Zemlje i onih u ravnini projekcije razlikovat će se, na nekim mjestima značajnije (u odnose na istu plohu. Mjerenja između korespondentnih točaka na fizičkoj površini zultate mjerenja s elipsoida sveli u ravninu. Dakle, uspoređujemo podatke koji se ne odabrano je da se rezultati prikažu u projekciji HTRS96/TM čime smo zapravo resvoja mjerenja izvodi na referentnom elipsoidu. Nadalje, u postavkama prijamnika 4 Mjerna stanica mjeri duljinu na fizičkoj površini Zemlje, dok GNSS prijamnik nije toliko neprihvatljivo… mjerenja izrazito pala. Ali opet, poznavajući točnost podataka u katastru, možda ni to što je još važnije, ne možeš dobiti korekcije od CROPOS-a bez kojih bi točnost tvog Budući da nemaš mobilnog signala, ne možeš nazvati distributera i vikati na njega, a mjernu stanicu od nekog poznanika u blizini (sigurno ih imaš mnogo na Palagruži).

3. Jednostavan odgovor: otići ćeš doma. Ili ako si baš nadobudan, posudit ćeš čunanju koordinata točke stajališta, bez obzira na to što se nalaziš na opasnoj kružnici. duljine prema poznatim točkama. Na taj način instrument neće imati problema pri ramjernu stanicu, umjesto da mjeriš samo pravce, dat ćeš šansu daljinomjeru te mjeriti i poligonski izbaciti jednu točku, ali postoji i jednostavniji način. Budući da koristiš 2. Naravno da je moguće postaviti instrument na neku poznatu točku i slijepo samo pravac. Tko bi rekao… ajmo ozbiljno. Za potrebe orijentiranja instrumenta nije potrebno mjeriti duljinu, već 1. U svakom si slučaju trebao poslati figuranta na toranj s prizmom… Dakle,

RJEŠENJA:

ŽUTE STRANICE Žute stranice - Geodetske pitalice | Ekscentar, br. 19, pp. 152-153

Geodetske pitalice Koliko si snalažljiv na terenu?

Nekima banalna, a nekima možda i preteška, ova pitanja pokazat će razumiješ li osnove naše plemenite struke. Pažljivo pročitaj i prouči napisanu materiju te pristupi odgovaranju na praktičan, logičan i nadasve inženjerski način. Sve su situacije izmišljene i nemaju veze sa stvarnim događajima i osobama. Sretno!

1. Poligonski vlak Šefica ti je rekla da je potrebno postaviti poligonski vlak za potrebe detaljne izmjere. Prvo što ju, kao snalažljiv i ekonomičan geodet, pitaš jest zašto ne bi koordinate točaka odredili GNSS metodom (tko je još vidio vući vlak??!). Ona ti odgovara da su prijamnici na popravku te da ne budeš lijen i obaviš to. Psujući jeftine GNSS uređaje koje je šefica kupila, odlaziš na teren. Postavljaš instrument na prvo stajalište te vičeš figurantu da ode na orijentaciju. Međutim, tada shvatiš da je jedina točka na koju se možeš orijentirati toranj obližnje crkve. Kako tvoj instrument ne može mjeriti duljinu bez prizme (opet je šef štedio), a figurant nije dovoljno plaćen da se s prizmom penje na toranj crkve (ili barem on tako tvrdi), nađeš se u neprilici. Kako ćeš se izvući iz tog problema?

2. opasna kruznica Nalaziš se na terenu na kojem si prethodno stabilizirao 3 točke te se spremaš odraditi izmjeru detalja. Postavljaš svoju preplaćenu mjernu stanicu na proizvoljnu točku (nazovimo ju A) s obzirom na to da ćeš, kao iskusan geodet, točku stajališta odrediti koristeći metodu presjeka unutarnjih vizura (kolokvijalno rečeno presjekom natrag). Mjeriš horizontalne pravce prema svoje 3 poznate točke te puštaš da instrument na temelju tih mjerenja izračuna koordinate stajališne točke. Odjednom instrument izbaci poruku Error. Gledajući što se dogodilo, shvatiš da si svoje 3 točke, kao i stajališnu točku, postavio tako da sve leže na istoj kružnici (tzv. opasna kružnica). Bravo majstore, pomisliš. Precizan si samo kada treba nešto zeznuti. Koji je izlaz iz navedene situacije? *Napomena: Instrument nije moguće postaviti niti na jednu od 3 poznate točke jer se detalj koji je potrebno snimiti ne nalazi na dogledanju tih točaka. Instrument je, također, iz praktičnih razloga (da zadatak bude zanimljiv) neisplativo pomicati s točke A.

3. GNSS na otoku Dobio si zadatak da na otoku Palagruži odradiš jednostavnu izmjeru u svrhu upisa objekta u katastar. Ne misleći ni trenutka, odlučio si to odraditi s GNSS prijamnikom koristeći CROPOS-ov VPPS servis (nema smisla nositi puno opreme na takav teren). Stigavši na otok, vadiš prijamnik, pališ ga te spajaš na svoj kontroler koristeći Bluetooth. Spremaš se započeti raditi kada shvatiš da se tvoj uređaj još uvijek nije inicijalizirao. Gledaš

153

broj vidljivih satelita, provjeravaš je li SIM kartica u uređaju, gledaš stanje baterije, postavke uređaja, međutim, sve je u redu. Psujući uređaj i onog tko ga je proizveo (još će ispasti da geodeti mnogo psuju), spremaš se nazvati distributera koji ti ga je prodao. Tada shvatiš da nemaš mobilnog signala. Kako ćeš postupiti dalje?

4. NOVA OPREMA Šefica je digla 2 kredita te za firmu kupila novu mjernu stanicu i novi GNSS prijamnik. Najbolji na tržištu, kaže ona. Budući da do sada nisi imao priliku raditi s nekom novijom opremom, javio si se da prvi isprobaš nove uređaje. Uključio si novi prijamnik te ga, naravno, spojio na CROPOS. Pritom si u kontroleru odabrao HTRS96/TM kao ravninski koordinatni sustav (ili se ono kaže okvir??) u kojem će koordinate točaka biti prikazane. Odredio si koordinate nekoliko točaka RTK metodom te zadovoljno primijetio da uređaj besprijekorno radi. Softver na kontroleru je mogao čak izračunati i udaljenosti između mjerenih točaka. Želeći provjeriti te udaljenosti, a istovremeno i isprobati mjernu stanicu, postavljaš je na jednu od točaka određenih RTK metodom te mjeriš udaljenost prema drugoj takvoj točki. Uspoređujući (horizontalne) duljine dobivene mjernom stanicom i duljine izračunate pomoću softvera na kontroleru, shvaćaš da se te duljine razlikuju. Razlika nije velika, ali nije ni zanemariva. Trčiš u ured obavijestiti šeficu da jedan od novih uređaja ne radi dobro. Kako objasniti ovakav događaj? *Napomena: Pri opažanju s GNSS prijamnikom bilo je dovoljno vidljivih satelita te je njihova geometrija bila pogodna. Također, nije bilo problema pri spajanju na CROPOS.

5. AEROFOTOGRAMETRIJA Upravo si završio fakultet te postao magistar geodezije i geoinformatike. Neizmjerno zadovoljan samim sobom, zaposlio si se u geodetskoj firmi čija je glavna djelatnost fotogrametrija. Nikakav problem za tebe, imao si fotogrametriju i na faksu i u srednjoj. Znaš da samo treba uzeti fotoaparat i snimiti par fotografija s odgovarajućim preklopom, a sve ostalo će obaviti softver (pa nećeš valjda ti…). Svladavši letenje s bespilotnom letjelicom, uputio si se na teren. Trebalo je obaviti aerofotogrametrijsku izmjeru poljoprivrednog zemljišta površine 5 hektara i nekoliko okolnih cesta. Napravio si plan leta koristeći odgovarajući softver na laptopu te ga prebacio u dron (letjelicu). Također si definirao brzinu i visinu leta te

ŽUTE STRANICE List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

KVAZI-GEODETSKA OSMOSMJERKA

1. Strijelac pogotka za Hrvatsku protiv Turske (Euro 2016.)

2. Najbolji hrvatski rukometaš svih vremena 3. Službena isprava svakog studenta 4. Ime i prezime povijesne ličnosti po kojem je Studentski dom na Jarunu dobio ime 5. Država s najviše gradova domaćina IGSM-a 6. Verzija Quantum GIS-a (2.4) 7. Hrvatski grad u kojem se nalazi (astronomski) opservatorij 8. Linearna ili Gaussova ________ (podjela na više jednakih dijelova)

9. Austrougarski ili ________ katastar 10. Ime elipsoida iz 1841. godine 11. Instrument za mjerenje visinskih razlika 12. Sponzor hrvatske nogometne reprezentacije 13. Kolokvijalni izraz za inženjera prvostupnika 14. Košarkaš Brooklyn Netsa, Bojan 16. Ime studentske menze u podrumu zgrade Fakulteta 16. Kulturna ustanova (arheološki ili tehnički) 17. Grad domaćin IGSM-a u Finskoj 18. Najduža zagrebačka ulica

Prvih nekoliko neiskorištenih slova daje ime geodetskog instrumenta/uređaja koji se nekoć davno primjenjivao u geodeziji.

Pripremio: Mercator 154

ŽUTE STRANICE Žute stranice - Geodetska osmosmjerka, Kako zvučati akademski pametno?, Oglasi, Vicevi | Ekscentar, br. 19, pp. 154-156

kako zvučati akademski pametno?

Prijatelji te doživljavaju budalom? Imaš li osječaj da te nitko ne doživljava ozbiljno, iako si dao sve ispite u roku? Ili možda Želiš impresionirati kolege i pokazati da si načitan, a zadnja knjiga koju si pročitao je kratki sadržaj Filipa Latinovića?

Izvrsno! Ekipa Ekscentra ti dolazi u pomoć sa probranim izborom riječi kojima češ nadopuniti svoj vokabular i zadiviti okolinu vlastitom pameti i širinom znanja.

Opskurno - Mračno, tamno, zatvoreno, nejasno, nerazumljivo; “Profesorovo predavanje je bilo izuzetno opskurno”

Koincidiranje - Poklapanje, podudaranje; “Valjalo bi dovesti nitni križ tako da koincidira sa središtem prizme”

Razvidno - Prozirno, Transparentno; bistro, jasno; “Uvidom u mjerenja je razvidno da se radi o gruboj pogrešci”

Korelacija - Međusobni odnos između dvaju rezultata; “Postoji velika korelacija između učenja i ocjena”

Koherentno - povezano, sraslo; “Trebamo koherentnu strategiju za potporu svim korisnicima.”

Peripetija - razlog nepredviđen događaj, zaplet, obrat, poteškoća; “Na terenu je došlo do peripetije prilikom mjerenja”

Revitalizacija - Oživljavanje, vraćanje života, živosti; “Potrebno je revitalizirati naš prostorni registar”

Restrikcija - stezanje, ograničavanje; “Zbog restrikcije na svojoj iksici, ograničen sam na samo 3 obroka sa menija dnevno.”

Marginalizacija - Umanjivanje vrednosti nekoga/nečega; poklanjanje nekome/nečemu manje pažnje, tretirajući ga kao sporednu ličnost, odnosno stvar; “Leicini instrumenti su marginalizirani od dolaska kineskih uređaja.”

Minuciozan - podroban, iscrpan; onaj koji uzima u obzir i najmanju sitnicu; “Ma sve sam znao na ispitu, međutim profesor je bio minicuozan.”

Eklatantan - Sjajan, odličan, izvanredan, slavan; “Majko, pogledaj moj indeks i uvjeri se da sam doista eklatantan student.”

Kontemplacija - Misaono posmatranje, razmišljanje, misaono udubljivanje, duboko razmišljanje o nečemu; “Kontemplirao/la sam o problematici manje kvalitetne digitalizacije planova i osmislio idealno rješenje.”

Urgentno - hitan, žuran, neodgodiv; “Potrebno je urgentno odrediti granice čestice” Utilitarno - Praktično koristan, pogodan, prikladan, upotrebljiv; “Metar je veoma utilitaran na terenu, no figurant je puno utilitarniji” Varijabilno - promjenljivo, nestalno; “Titranje zraka uzrokuje varijabilnost kod rješenja”

Konsekvencija - Posljedica; zaključak; “Konsenkvencija utjecaja multipatha su loša mjerenja” Konzistencija - čvrstoća, postojanost, trajnost; “Nekontinuirani rad je konzistentan kod studenata.”

Indicija - Predznak; znak koji na nešto upućuje, simptom, osnov za neku sumnju; “Ovi rezultati indiciraju samo na pogrešku horizontiranja.”

Barba non facit philosophum, stoga ne možete očekivati da će vas nekoliko rijeći učiniti instant eruditom. Znanje se stječe učenjem i čitanjem a riječi valja birati tako da vas svi razumiju, svrha jezika je prvenstveno komunikacija a hrvatski jezik je izuzetno bogat riječima pa bi svakako trebalo težiti uporabi hrvatskih sinonima koji će biti razumljivi.

P.S. Pošaljite nam na e-mail sve gramatičke koje ste našli. Pobjednik dobiva nagradu!

Pripremio: Döllen

155

ŽUTE STRANICE List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

OGLASI

Puzzle 1 (Easy, difficulty rating 0.40)

6

3

1

5 7

9

9

Pedantan i iskusan ing geodezije traži zaposlenika, fizički izdržljivog, starosti 25-30 godina, s minimalno 35 godina radnog iskustva u struci. Šifra: Još malo pa nestalo

8

6

5

3

9

8 2

5

7

3

3

Dobra daktlgraf tžari poaso. Tpkiam 030 solva u min.

Tražim kolegicu koja će postaviti šefa mog teodolita vertikalno u prostoru.

3 8

Prodaje se nekretnina na klizištu. Nije puno prešla. Šifra: Kupska Mijenjam kamen u bubregu za dva međna kamena.

1 5

1

8

2

2 2

6

7 9

Puzzle 1 (Medium, difficulty rating 0.47)

7

8 4

6

2

4

3

1

2

5

1 5

8 9

Koja je razlika između studenata na ispitu i Windowsa? Nikakva: padaju kad se najmanje nadaš.

3

PRIPREMIO: Mercator

9 8

4

1 4

1

7

5

Puzzle 1 (Hard, difficulty rating 0.60)

6

8

7

Generated by http://www.opensky.ca/sudoku on Tue Sep 13 08:35:01 2016 GMT. Enjoy!

1

4

5 2

8 4

Došao student kod doktorice po ispričnicu. Doktorica pita u čemu je problem,a student veli: “Tu me boli na dodir.“ Doktorica odbrusi: „Šta se ona kog vraga diraš onda.“ Što bi se dogodilo da Vlada naseli Saharu? Prvi dan bi se čudili, drugi dan bi održali sastanak i konferenciju za novinare, treći dan bi naplaćivali pijesak po kilogramu.

8 6

Zašto je Chuck Norris mogao biti najbolji student ikada? Jer bi učio dva dana dnevno.

Prodaje student usisivače i jednoj gospođi dođe na vrata i prosipa joj mrvice po tepihu na ulaznim vratima. “Ako moj usisavač ne pokupi sve, ja ću to pojesti.“ Na to će ona: “Hoćeš, jučer su mi struju iskopčali.”

3 9

Generated by http://www.opensky.ca/sudoku on Tue Sep 13 08:35:20 2016 GMT. Enjoy!

VICEVI

4

2

8

9

5

9

4

1 6 2

7

3

6

9 1

5

3

8

4

7

7

6 1

2 Generated by http://www.opensky.ca/sudoku on Tue Sep 13 08:35:31 2016 GMT. Enjoy!

156

ŽUTE STRANICE

Rijec uredništva by: Viktor & Franka Poštovani čitatelji,

Naši sponzori

Pred vama se nalazi novi broj časopisa Ekscentar. Tra la la neki čičak o novim urednicima i tome da nas je po prvi put 2. Kako mi vidimo ovaj časopis prvenstveno kao studentski, a tek onda stručni, odlučili smo ovom broju dodati ne ozbiljne članke, razne pošalice i pokoju križaljku za ubijanje vremena na predav.. ma hajde, ajmo iskreno. ko ovo uopče čita?

Evo, ako je netko ovo pročitao do kraja ove godine, neka nam se javi na mail, jer cemo dijeliti čokoladice!

svjetlucavo zlatni

Mi ovdije radimo jasnu distnkciju između “ozbiljnog” i “ne ozbiljnog” dijela, podijelili smo časopis na dvije strane, tako da svatko može odabrati stranu koja mu više odgovara, a znamo svi da je ovo najbolja strana ekscentra. Stoga je gotovo nepotrebno naglašavati da članke na drugoj strani časopisa ne doživljavate preozbiljno, jer sve što ovdije piše je apsolutna i ne osporiva istina!

Također smo prilikom odabira stručnih članaka na ovoj strani pokušali časopis dopuniti člancima o aktualnim temama sa kojima se susreću svi studenti pa se nadamo da će vam biti interesantni i poučni. Kao i u prethodnim brojevima, tako smo i u sklopu ovog broja organizilai studentsku radionicu zahvaljujući velikoj asistenciji naše sove Hu te besplatnoj verziji programskog sučelja agisoft.

tamno rozi

Trkelj trkelj, hvala svima koji su doprinjeli izradi… trkelj…. Uživajte u časopisu.

Viktor i Franka

Glavno uredništvo Viktor Mihoković - imam jedno pitanje Franka Grubišić - krofna Luka Zalović - zucker papa Luka Trgovac - luk presjek Tomislav Horvat - kratka obavijest 157

Gauss-Kruger - onaj lik šta crta karte Helmert - the transformer Mercator - nestvaran Nikolina Janković - gramar nazi Ana Katanec - la Picasso

PREDSTAVLJAJU

ELITNI PAKET ZA GEODEZIJU

HIPER HR

FC-5000

MAGNET 4

GT SERIES

NAPREDNO POVEZIVANJE

TERENSKA IZDRŽLJIVOST

SVI PRISTUPI

SUPERSONIČNA BRZINA

VIŠE TEHNOLOGIJA - JEDINSTVENO RJEŠENJE Novom kombinacijom proizvoda i usluga učinite Vaš posao bržim, jačim i profitabilnijim.

Korištenjem vodeće svjetske tehnologije podignite Vaše geodetske usluge na ELITNU razinu.

Više informacija:

www.geocentar.com

EXCENTAR LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BROJ 19 | STUDENI 2016. | ISSN: 1331-4939 | UDK: 378 528

DIY FOTOGRAMETRIJA - DNEVNIK PERSPEKTIVNOG STUDENTA - AUTOCAD PLOT - GEODETSKE PITALICE GEOFBAR - VICEVI - OGLASI - GEODETSKI RIJEČNIK - KRIŽALJKE - OSMOSMJERKE - SUDOKU