Ekscentar 21 by Glavni Urednik

novosti LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

The power of information, re-imagined

Trimble SiteVision Outdoor Augmented Reality System Imagine if you could see things that are hidden or that don’t actually exist yet. With Trimble® SiteVision™ you can. SiteVision brings geospatial data to life so you can easily visualize, explore and understand complex information with unrivaled accuracy, right from your mobile device. geospatial.trimble.com/sitevision

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

R12

GN SS

RECEI V ER

novosti

Tilt Compensation

A New Angle of Productivity The Trimble® R12i GNSS System delivers unmatched GNSS performance, speed and accuracy to boost your productivity like never before. It expands the capabilities of the ground‑breaking Trimble ProPoint™ RTK positioning engine by incorporating new Trimble TIP™ tilt compensation technology so you can measure or stake out points faster and in more places without leveling the survey pole. Get ready to get more done than you ever thought possible.

Trimble.com/R12i

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

Riječ urednice Drage čitateljice i čitatelji, koji već nestrpljivo iščekujete dugo obećani izlazak 21. broja našeg i vašeg časopisa! Vjerojatno vam se vrti po glavi “a bilo je i vrijeme više”, ali kako ono stara poslovica kaže “obećanje ludom radovanje”. Pogotovo obećanje nas – studenata, koji kako ste već i navikli moraju uvijek sve u zadnji čas. Sadržaj; u ovom broju nema uznemirujućih sadržaja tipa pandemije i potresa u Zagrebu, to ćemo ostaviti za sljedeći broj kad malo dođemo k sebi od ove godine. Što se sve nalazi u ovom broju pustit ću da sami istražite. Konstruktivne kritike, ali i pohvale i druge prijedloge primamo u sobi 511 na 5. katu. A, onda kad ste već došli do petog kata možete nam se i pridružiti u stvaranju još i boljeg 22. broja Ekscentra.

Također, Ekscentar je ove godine patio i od manjka idejocita. No, napokon smo uspjeli sve dovesti do kraja pa bih se ovim putem zahvalila i kolegama koji su sa mnom sudjelovali u stvaranju novog broja našeg i vašeg časopisa te omogućili da uživate u geodeziji iz druge perspektive. Zahvalila bi se u svoje i u ime mojih kolega svim sadašnjim i bivšim studentima koji su nam pomogli u stvaranju Ekscentra. Zahvaljujemo se našim profesorima te svim djelatnicima Geodetskog fakulteta koji su uvijek bili tu kad nam je trebala pomoć. U ime cijelog uredništva zahvaljujem se i našoj divnoj lektorici Barbari Grgić i grafičarki Ana Mariji Kerošević kojoj zahvaljujemo na uzimanju u obzir svih naših ideja te na svakoj njenoj ideji.

Zdravi i veseli bili, Osim što je u posljednje vrijeme Ekscentar preboKatarina Franulović lio zarazu “kad će više biti gotovo”, virusa koji napada bilo što vezano za studentske obaveze, patio je nesretnik i od kroničnog nedostatka vitamina F (financija). “GEOF”, “Geo-centar “Hajdemo u planine jer tamo nema zime” stih je poznate pjesme d.o.o.”, “Geomatika Smolčak d.o.o.”, grupe Bijelo dugme. “Promet i prostor d.o.o.”, “HGD”, Osim njih, i mi smo izrazili želju da vam pokažemo čari naših plan“GEO MEDIA d.o.o.”, “MREŽA M ina. Znamo, poznate su vam neke, a za neke ćete ipak saznati tek d.o.o.”, naši dragi sponzori i donatori sada; ne krasi se Hrvatska samo Medvednicom i Velebitom. uspješno su otklonili sve tegobe te Osim što smo pokušali reklamirati divnu nam Hrvatsku svojim im se ovim putem još jednom zahraznim planinama i njihovim, i ne tako malim vrhovima, htjeli smo valjujem u ime cijelog uredništva. vam pokazati da su one jako važne i za nas geodete. Sigurno se pitate zašto? Pa, gdje bi drugdje mi postavljali naše trigonometrijske točke iliti tzv. piramide na koje ste se svi vi barem jednom popeli, a popis svih trigonometrijskih točaka možete pronaći na ovoj poveznici: https://geopp.planinarski-portal.org/

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Donatori i sponzori

novosti

Uredništvo Glavna urednica: Katarina Franulović, kfranulov@geof.hr Članovi uredništva: Luka Crnčec, lcrncec@geof.hr Josipa Humski, jhumski@geof.hr Marijana Križić, mkrizic@geof.hr Hrvoje Maslać, hmaslac@geof.hr Dominik Miletić, dmiletic@geof.hr Počasni članovi uredništva: prof. emeritus dr. sc. Nedjeljko Frančula, nedjeljko.francula@geof.unizg.hr prof. emeritus dr. sc. Zdravko Kapović, zdravko.kapovic@geof.unizg.hr prof. dr. sc. Milijenko Solarić, milijenko.solaric@geof.unizg.hr prof. emeritus dr. sc. Nikola Solarić, nikola.solaric@geof.unizg.hr

Podaci

Administracija i računovodstvo: Teodora Fiedler, Ksenija Ivančić, Mirjana Kruhak, Sonja Marketić Pašić, Snježana Milec Rusan, Ivana Starinec Recenzenti: dr. sc. Marijan Grgić doc. dr. sc. Loris Redovniković Kristina Matika, mag. ing. geod. et geoinf. prof. dr. sc. Mladen Zrinjski Grafička urednica: Ana Marija Kerošević, anamarijakerosevic@gmail.com Lektorica: Barbara Grgić, barbaragrgic99@gmail.com

Adresa uredništva: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kačićeva 26/V, 10 000 Zagreb, Hrvatska Email: ekscentar@geof.hr Naklada: 1000 ISSN: 1331-4939 Izdavač: Studentski Zbor Geodetskog fakulteta Tisak: TEAM print, Rudolfa Kolaka 12, 10000 Zagreb Ekscentar je član: The Bibliographia Cartographica Berlin, Directory of Open Acces Journals Elektronička verzija: https://issuu.com/ekscentar/docs/ekscentar21 Broj žiro računa: 2340009-11000101196, MT182

Puni tekstovi mogu se koristiti za osobne i edukacijske potrebe bez prethodnog odobrenja, a uz obvezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izvođača. Ne smijete mijenjati, preoblikovati ili prerađivati sadržaj lista. Ovaj list je licenciran pod Creative Commos License dostupnoj na internetskoj stranici: creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0. Neke od fotografija Zagreba vlasništvo su Julien Duval Photography. Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora. Za cijene oglašavanja i donacije molimo kontaktirajte nas na ekscentar@geof.hr.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

NOVOSTI

Novosti Studentskog zbora Novosti futsal sekcije Novosti košarkaške sekcije Novosti odbojkaške sekcije Novosti IT sekcije Novosti s fakulteta Novosti iz svijeta geodezije i geoinformatike Smotra Sveučilišta Nagrade i priznanja

10 13 14 15 16 17 20 26 28

SADRŽAJ

PREDSTAVLJAMO RGSM 2019

Copernicus Hackathon Zagreb 15. međunarodna konferencija o geoinformacijama i kartografiji

XIX. Dani geodeta

TEMA BROJA

Problem globalnog zatopljenja

32 38 40 46

STRUČNI ČLANCI

S. Baričević, Đ. Barković, I. Kolar, L. Pedić, F. Tulumović, M. Zrinjski: Visinska izmjera i analiza geodetske osnove parka Jelenovac primjenom geometrijskog, trigonometrijskog i GNSS nivelmana Đ. Barković, N. Lovrenčić, A. Ristić, A. Tupek, M. Zrinjski: Snimanje objekata podzemne infrastrukture georadarom

PUT PUTUJEM

Moje Erasmus iskustvo - Munchen Moje Erasumus iskustvo - Valencia

72 86

100 104

Erasmus+ razmjene mladih

110

IGSM 2019

112

CoNStruction 2019

114

ŽUTE STRANICE

118

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

NOVOSTI

novosti 8

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

LEGENDA O VILAMA UČKARICAMA Jedne noći vukle su kamen s Učke, te jedan po jedan slagale u krug, i tako je nastalo velebno zdanje. Budući da su vile stvorenja noći, kada je prvi pijetao zakukurikao, one su morale prestati raditi svoj posao da ih ljudi ne bi vidjeli, i tako je Arena ostala nedovršena. To se objašnjava činjenicom da ona nije natkrivena, a kamenje namijenjeno za taj završni pothvat, ostalo je razasuto diljem Istre od Učke do mora, na mjestima gdje su se vile zatekle u trenutku pijetlove jutarnje pjesme.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

Novosti studentskog zbora tudentski zbor je tu da zastupa prava i interese svih studenata Geodetskog fakulteta, S uspostavi kvalitetniji odnos između nastavnika i studenata te da podiže aktivnost kroz organizaciju mnogobrojnih događanja i radionica. Članovi zbora sudjeluju u Fakultetskom vijeću, Odboru za nastavu te u ostalim odborima koji se osnivaju vezano uz aktivnosti na fakultetu. Studentski zbor Geodetskog fakulteta ima i svog predstavnika u Sveučilišnom zboru. Prošle akademske godine održani su izbori na kojima su izabrani novi članovi SZ-a te je s time i došlo novo vodstvo. Saziv sada čine : 1. Dorotea Biček

7. Franc Matijević

2. Anđela Brkljača

8. Dominik Miletić

3. Ivana Ćosić

9. Ana Puljić

4. Luka Knez

10. Marino Ukalović

5. Luka Kokić

11. Marina Gudelj

6. Marijana Križić

12. Luka Rumora

Na internim izborima održanim u listopadu, za predsjednicu Studentskog zbora izabrana je Marijana Križić, a za potpredsjednika Luka Kokić. Prve zadaće bile su nam predstaviti sami Zbor i studentske aktivnosti brucošima kroz tzv. Orijentacijsko predavanje. Cilj je bio predstaviti sami studentski život na našem fakultetu i obilje mogućnosti izvan njega kroz kratku prezentaciju i razgovor, i predstaviti SZ i sekcije. Svima smo podijelili i primjerak zadnjeg broja Ekscentra (20.)! Na početku akademske godine, prioritet su nam bili sami brucoši, pa smo nakon orijentacijskog tjedna organizirali i brucošijadu. Ona je održana krajem listopada u klubu Roko uz nastup popularne splitske grupe Dalmatino.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti Nakon toga je počelo strukturiranje unutar Studentskog zbora, kao i iznošenje svih ideja za organizaciju budućih događaja. Stoga smo unutar samog članstva odlučili uvesti i određene odbore kako bi se olakšala organizacija i praćenje studentskih aktivnosti.

- bavi se organizacijom studentskih putovanja, brucošijada i raznih ostalih događanja (Luka Knez i Marino Ukalović)

- voditelj: Mate Botica

- prati rad sportskih sekcija i obavještava o tome SZ i ostale studente putem društvenih mreža (Dorotea Biček i Franc Matijević)

- bavi se promocijom fakulteta i SZ-a obja- bavi se organizacivama na društvenim jom i provođenjem mrežama radionica za studente (Anđela Brkljača i (Dominik Miletić i Ivana Ćosić) Ana Puljić)

- voditelj: Luka Kokić

- voditelj: Marko Buterin

- voditeljica: Katarina Franulović

Osim sekcija, putem Studentskog zbora izabire se i studentski pravobranitelj. Ove godine dužnost studentske pravobraniteljice obnaša studentica Ana Puljić

- voditeljica: Dorotea Biček

Kolega Luka Kokić i ja provodimo „izvršnu“ funkciju, a studenti poslijediplomskog studija Marina Gudelj i Luka Rumora bave se pitanjima vezanim za svoj studij.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

Novom sazivu je cilj što više pokrenuti studente, organizirati razna druženja i seminare, pokazati studentima da postoji nešto više od samog učenja. Stoga smo i sami izašli na par seminara i imali velik broj službenih i neslužbenih sastanaka. Jedan od seminara kojeg bi istaknuli je „Uloga studenata u osiguravanju kvalitete na visokim učilištima“ koju je organizirao AZVO. Cilj seminara bio je upoznati studente s kulturom osiguravanja kvalitete visokih učilišta, informirati ih o njihovim pravima, obvezama i mogućnostima te ih potaknuti na aktivan angažman u segmentima kao što su unapređenje kvalitete nastave, iskustva studiranja i ocjenjivanja te drugih aspekata studentskog života. Tako smo i mi organizirali humanitarnu akciju, Božićni domjenak i sudjelovali i predstavljali GEOF na Smotri Sveučilišta.

Ponosni smo što smo vratili jedan od dražih projekata – GEOF majice i dukserice. Preko „ SZ GEOF BUTIKA“ mogu se naručiti određeni odjevni promo materijali po pristupačnim cijenama. Osim vraćanja hoodica, imali smo na umu još pregršt zanimljivih događanja i putovanja za studente. Nažalost, ova akademska godina nije završila kako smo naumili, no svejedno smo bili aktivni i bili tu za studente. Proveli smo ankete o online nastavi, izborili izvanredni rok te bili u konstantnom kontaktu sa studentima i prodekanom za nastavu i dekanom. Velika pohvala mojim kolegama iz zbora koji su odvajali svoje vrijeme kako bi ovaj „corona infected“ studentski život olakšali i ostalim studentima. Nadamo se još boljoj radnoj atmosferi i raznim prilikama u idućoj akademskoj godini. autorica: Marijana Križić

Ukoliko imate kakve upite ili prijedloge kontaktirajte nas preko maila stzbor@geof.hr (01/4639 308 , V. kat, soba 511) ili preko društvenih mreža: Studentski zbor Geodetskog fakulteta sz_geof

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

NOVOSTI FUTSAL SEKCIJE U dogovoru sa Studentskim zborom sekciji je dano novo i odgovarajuće ime sekcije – stoga Nogometna sekcija prelazi u Futsal sekciju. Futsal sekcija krenula je sa radom odmah na početku akademske godine. Na popisu se našlo 16 starih imena te je ove godine bio veliki interes brucoša (njih 10ak) od kojih su dvojica upala u standardnu ekipu. Odrađeno je 20 treninga u NC Šalata. Cilj je na početku bio prolazak skupine i ulazak u playoff što GEOF nije uspio zadnje 3 godine. Od 9 ekipa u skupini na kraju smo zauzeli 4.mjesto koje vodi u playoff sa samo jednim porazom u zadnjem kolu (4 pobjede, 3 neriješena, 1 izgubljena). U osmini finala smo nes(p)retno izgubili od jako dobre momčadi FSB-a koje svake godine ima visoke ciljeve. U kupu smo ispali u 2.kolo od branitelja naslova FPZ. Ekipa se i nakon oproštaja od natjecanja nastavila okupljati na treninzima, te smo sezonu zaokružili sa zajedničkom večerom!

U planu smo imali nastaviti sa pripremama za STEM Games koje su trebale biti održane u svibnju, ali su zbog neočekivane situacije ipak opravdano odgođene. Ekipa je složna na terenu i van njega i zasigurno sa radom nastavljamo čim to bude moguće. Sljedeće sezone imamo za cilj konkurirati za završnice sveučilišnih i međusveučilišnih natjecanja. Zahvaljujemo se i našim kolegama Anti Raduloviću i Dorianu Topiću koji su svojim prisustvom na utakmicama i vođenjem ekipe sa klupe zasigurno puno dali ovogodišnjem uspjehu. Ekipa se sastojala od sljedećih igrača: Paolo Lovrinić (G), Ivan Turić (G), Petar Brizić (G), Mate Botica, Ivan Šerić, Franjo Lesko, Lovre AdžićKapitanović, Matej Hanžek, Vinko Stančić, Ivan Leventić, Filip Carev, Roko Josić, Lino Lončar, Hrvoje Maslać, Karlo Jambrović, Toni Vučković, Andrija Gudelj i Luka Križanac. autor: Mate Botica

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti NOVOSTI KOŠARKAŠKE SEKCIJE Košarkaška sekcija našeg fakulteta ovu je akademsku godinu dočekala s nestrpljenjem jer smo po prvi put otkad postoji sama sekcija dobili priliku igrati 1. studentsku ligu i okušati se s najjačim ekipama na zagrebačkom sveučilištu. Sezona je imala svojih uspona i padova, a treba napomenuti kako na početku nismo bili u punom sastavu zbog ozljeda pojedinih igrača. Započeli smo s dva poraza protiv ekipa FER-a i Ekonomskog fakulteta. Nakon što smo u prva dva kola osjetili razliku kvaliteti između prve i druge lige, malo smo se sabrali i u iduća tri kola ostvarili tri pobjede zaredom, protiv veleučilišta VERN, Agronomskog fakulteta i treću pobjedu posebno treba naglasiti jer je ostvarena u fakultetskom derbiju protiv Građevinskog fakulteta. U iduća dva kola ostvarili smo još dva poraza nakon čega je završetak lige odgođen zbog pandemije COVID19. Liga je nastavljena nakon 3 mjeseca u obliku završnog turnira u SD Martinovka, ždrijeb nas je spojio s prošlogodišnjim prvacima, ekipom FER-a. Nažalost zbog nemogućnosti zajedničkog treniranja te nedostatka pola standardnog rostera igrača ispali smo odmah u četvrtfinalu te nismo bili u mogućnosti ostvariti igru kakvu smo htjeli. Sve u svemu možemo biti zadovoljni svojim prvim iskustvom u najjačem rangu studentskog

košarkaškog natjecanja, cilj ostanka u ligi koji smo si postavili na početku sezone je ostvaren, a dogodine ako zadržimo ovogodišnji entuzijazam te uz moguća pojačanja iz buduće generacije brucoša možemo ostvariti i rezultatski iskorak. Također moramo napomenuti kako nam je žao što se zbog pandemije nisu odigrali ni kup natjecanje ni 3x3 turnir na Jarunu u kojima smo se nadali postići malo bolje rezultate nego u ligi. Pohvale idu svim članovima sekcije zbog redovitog dolaska na treninge unatoč kasnom terminu u 22:00 pa većini pobjegne i taj zadnji tramvaj, ali ljubav prema košarci je jača i od ZET-ovog voznog reda. Zahvaljujemo se Geodetskom fakultetu i studentskom zboru što su nam omogućili sredstva za kupovinu novih dresova kako bi mogli predstavljati fakultet u najboljem svjetlu. Zahvale idu i nogometnoj ekipi PBF-a na povremenom ustupanju ranijeg termina kako bi mogli odraditi što kvalitetniji trening. Pozivamo sve buduće studente našeg fakulteta kojima je košarka najvažnija sporedna stvar da nam se pridruže iduće godine, obećavamo dobre treninge i još bolja ekipna druženja na teambuildingu sekcije. Sportski pozdrav svima i vidimo se dogodine! autor: Marko Buterin

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

NOVOSTI ODBOJKAŠKE SEKCIJE Akademske godine 2019./2020. odbojkašice Geodetskog fakulteta su se po drugi puta natjecale u sveučilišnoj ligi. Fakultet je u znak podrške kupio tri profesionalne odbojkaške lopte koje su našim igračicama pomogle u ostvarivanju rezultata. Treninzi su se održavali jednom tjedno zajedno s ekipom Arhitektonskog fakulteta. Sredinom studenoga počele su se odigravati utakmice, ovoga puta, prema novom sustavu natjecanja. Prvo su odigrane kvalifikacijske utakmice u kojima je naša ekipa ostvarila odlično drugo mjesto u grupi nakon osjetno kvalitetnije ekipe Građevinskog fakulteta. Tim rezultatom odbojkašice su se plasirale u drugu ligu gdje su redom nizale pobjede. U ožujku je odigravanje utakmica prekinuto iz sigurnosnih razloga zbog situacije s COVID-19. Do kraja natjecanja ostale su samo četiri utakmice, koje su prema procjenama trebale završiti pobjedom naših odbojkašica. Odbojkaška sveučilišna sezona je stoga nedovršena, te su naše djevojke ostale bez zaslužene medalje.

Za naš fakultet lavovski su se borile: Ana Ivankić, Lorena Džido, Marija Milanović, Daria Lusavec, Vanja Jovanović, Dorotea Biček, Iva Krmek, Martina Matošević, Mihaela Slišković, Petra Badrov, Mirna Bušić, Jasmina Horvat te pojačanje s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta – Irina Jovanović. U ekipi je uvijek vladala prijateljska i ugodna atmosfera. Odbojkašice su jedna drugoj bile podrška kako na terenu tako i na fakultetskom polju. U narednim natjecateljskim sezonama nam je cilj osvojiti pehar kao zahvalu Fakultetu za pomoć i podršku. Pozivamo sve studente da se kao navijači odazovu utakmicama i time podrže ekipu u lovu na pobjede. Ako smatraš da možeš pridonijeti odbojkaškoj sekciji, pridruži se i ti te pomozi ovim djevojkama ostvariti visoke ciljeve. autorica: Dorotea Biček

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti NOVOSTI IT SEKCIJE Ponovo se vratila IT sekcija u Studentski zbor Geodetskog fakulteta!

Ova IT sekcija ima ideju i misiju proširiti znanje geodeta u informatičkom smislu s obzirom na to da danas sve obavljamo uz pomoć računala. Stoga smatram da jedan geodet koji izađe s fakulteta mora imati neke osnove rada na računalu, koja se relativno slabo pokriva u nastavi osnovne, srednje škole pa i na fakultetu. Ideja je bila krenuti od osnova računala, hardwarea, firmwarea i softwarea, što je BIOS, što je UEFI, što je i koje su vrste filesystema, primjeri u Windows i Linux operativnim sustavima što se obradilo na prvom predavanju. Drugo predavanje bavilo se instalacijom Windows operativnog sustava pomoću bootable USB-a. Treće predavanje bilo je o Linux terminalu i radu u njemu, nekakve osnovne naredbe s ciljem da se pokaže kako rad u terminalu nije težak i da ga jedan geodet pa i laik može svladati, a također se htjela prezentirati sve aktualnija alternativa Windows operativnom sustavu. Četvrto predavanje i daljnja predavanja bile su Python radionice gdje je članovima dodijeljen geodetski zadatak kojeg moraju riješiti u Pythonu. Odlučili smo se za svima tešku Analizu i obradu geodetskih mjerenja jer je vrlo povoljan za skriptni programski jezik kakav je Python, jer algoritam ostaje uvijek isti neovisno o funkcijama mjerenja. Oni koji su imali malo manje vrijeme, dobili su lakši zadatak, poput trigonometrijskih obrazaca, računanja smjernih kuteva i sl. Također, ideja je bila naučiti članove standardnom pisanju Python koda po PEP-8 standardu. Kako ne bi izgledalo kao običan kolegij, često smo se iza predavanja i dobro zabavili, kroz računalne igre i ležeran razgovor. autor: Luka Kokić

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

1. Treći međunarodni doktorski seminar iz područja geodezije, geoinformatike i geoprostora (IDS3GEO)

novosti

Novosti s fakulteta Treći međunarodni doktorski seminar iz područja geodezije, geoinformatike i geoprostora (IDS3GEO) održan je u Dubrovniku od 14. do 17. svibnja 2019. godine. Seminar je organizirao Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Tehničkim sveučilištem u Münchenu, Katoličkim sveučilištem u Leuvenu i Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu. Cilj seminara bio je internacionalizacija poslijediplomskog doktorskog studija geodezije i geoinformatike Geodetskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, umrežavanja i povezivanja sa znanstvenicima i studentima iz svijeta te realizacije zajedničkih istraživanja i pokretanja projekata. Seminar je okupio 30 doktoranada, znanstvenika i profesora iz Austrije, Belgije, Kine, Nizozemske, Njemačke, Rusije, Španjolske i Hrvatske.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

2. Europska noć istraživača Europska noć istraživača na kojoj je sudjelovao Opservatorij Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je 27. rujna 2019. Europska noć istraživača inicijativa je koja se provodi u cijeloj Europi te joj je cilj približiti javnosti znanost i rad znanstvenika, potaknuti mlade na budući ulazak u istraživačku karijeru te upoznati širu javnost s europskim i nacionalnim politikama u području znanosti. Dio programa Europske noći istraživača, koji je organizirala Hrvatska zaklada za znanost, odvijao se u zagrebačkom tunelu Grič, gdje su djeca zagrebačkih osnovnih škola prezentirali rezultate radionica koje su tijekom lipnja i rujna provodili hrvatski znanstvenici. Zanimljivo je za spomenuti da je dr. sc. Mateja Dumbović sa Opservatorija Hvar u sklopu radionica s učenicima Osnovne škole „Prečko” pripremila igrokaz na temu Svemirski prognostičari.

3. Geodetski fakultet na znanstvenom pikniku Osmi po redu znanstveni piknik održan je u perivoju dvorca Stubički Golubovec u Donjoj Stubici, 27. i 28. rujna 2019. U prekrasnom okruženju dvorca, na više od sedamdeset izlagačko-edukacijskih pozicija održane su razne interaktivne radionice, izložbe, predavanja, prezentacije i slične aktivnosti. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je po četvrti put sudjelovao na pikniku te je predstavljen radionicom „COPERNICUS – pogled na Zemlju iz svemira”.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Dekan Geodetskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Almin Đapo gostovao je 6. siječnja 2020. godine u TV emisiji „Sveučilišni Zagreb” televizije Z1. U emisiji su gostovali i prodekan za nastavu i studente doc. dr. sc. Ante Marendić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Damir Medak, prodekan za financije i poslovanje doc. dr. sc. Mateo Gašparović, predsjednica Studentskog zbora Geodetskog fakulteta Marijana Križić te urednica studentskog časopisa Ekscentar Katarina Franulović.

novosti

4. Geodetski fakultet u TV emisiji

5. Projekt “Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa” Ugovor o partnerstvu na projektu „Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa” potpisan je 30. siječnja 2020. godine između Državne geodetske uprave i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je projekta osigurati homogene podloge utemeljene na prostornim podacima prikladne kvalitete koje će služiti kao osnova za modeliranje i procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj. autorica: Katarina Franulović

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

Novosti iz svijeta geodezije i geoinformatike 1. Kretanje neovisno o terenu, bilo cesta ili podzemlje Tri različite jeftine integracije senzora koje pokrivaju navigaciju vozila u različitim okruženjima, predstavljene su 12. veljače na seminaru „Automotivegrade GNSS + Inertial for Robust Navigation“. Polaznici su naučili ne samo o opcijama koje su im dostupne, već i o tome kako su niskobudžetni senzori postigli toliko više nego što su ikada prije mogli. Ispunili su uvjete koje zahtjeva izrada karata, telematiku i praćenje vozila koja djeluju u izazovnim okruženjima kao što su urbani kanjoni, tuneli i parkirne garaže. Sposobni su izdržati i 5 do 10-minutne prekide uz dosljedno i pouzdano pozicioniranje unutar čak jednog metra. Za okruženja koja su pak potpuno uskraćena za dostupnost GNSS signala, kao što su podzemne mine ili izgradnja tunela, nove primjene inercijalne tehnologije donose poboljšane rezultate bez prevelikih troškova senzora. Izvor: https://insidegnss.com/

2. Galileo za sigurnost vozača i cesta Projekt “PATROL” (The Position Authenticated Tachograph foR OSNMA Launch), kojeg financira Europska agencija za GNSS, razvija prvi vanjski GNSS pogon za pametne tahografe, koristeći Galileov novi Open Service Authentication (OS-NMA). Tahograf je uređaj koji bilježi brzinu i prijeđeni put vozila zajedno s radom vozača. Znalo bi se dogoditi da se bilješke tahografa i vozača ne podudaraju, iako bi trebale biti iste zato se pojavila potreba za digitalnim zapisom. U skladu s novim europskim propisima o praćenju glavni je cilj PATROLa pružiti robusno rješenje za poziciju, navigaciju i vrijeme. Koristeći Galileovu provjeru autentičnosti navigacijskih podataka primljenih sa satelita u realnom vremenu osigurana je pouzdanost i točnost podatka. Korisnički terminal uključuje dvofrekventnu L1 i L5 Galileo i GPS ploču, modul za upotrebu Galileo OS-NMA, Sensofr Fusion, centraliziran softver za upravljanje autentifikacijom (CAM), tehnologije otkrivanja neovlaštenih suvremenih tehnologija, napredne tehnike ublažavanja podmetanja GNSS. Validation Platform (VP)

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

svojim brzim i učinkovitim skeniranjem. Opremljen s dva LiDAR senzora omogućuje brzo i efikasno snimanje visokog stupnja oblaka točaka korištenjem SLAM tehnologije. Nošenje uređaja s prednje strane omogućuje korisniku veću kontrolu nad situacijom skeniranja, što poboljšava kvalitetu podataka. Operator je također u mogućnosti pregledati i komunicirati s ugrađenim zaslonom koji pruža povratne informacije o skeniranom stanju i kvaliteti podataka. Podaci prikupljeni ovim uređajem mogu se primijeniti u širokom rasponu aplikacija, uključujuću CAD crteža, BIM modela ili NavVis IndoorViewera.

novosti

omogućuje krajnje testiranje korisničkog terminala, podržavajući simulaciju GNSS signala i napredne napade spoofinga, generiranje OS-NMA podataka i modeliranje korisničkog okruženja. Instaliran je u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije u ISPRA-u i koristi neke od alata koje tamo već postoje. Platforma za validaciju mjeri performanse korisničkog terminala u odnosu na brojne ključne pokazatelje performansi. Platforma za provjeru valjanosti dizajnirana je tako da naglasi mogućnosti korisničkog terminala u različitim stvarnim i simuliranim uvjetima. Izvor: https://www.patrol-osnma.eu/

Izvor: https://geoinformatics.com/

3. NavVis 4. Esri geoprospokreće nosiv torni COVID-19 sustav mapiranja alati za mapiranje pomažu pri pronalaženju kontakata unutar zajednice NavVis VLX prvi je takav sustav dizajniran za sve u jedan snimanje bez uporabe ruku, uključujući i snimanje oblaka točaka pa čak i u najsloženijim okruženjima kao što su gradilišta, stubišta i tehničke prostorije. Kombinacija visokokvalitetnog snimanja podataka i kompaktnog, ekonomičnog dizajna transformirat će način snimanja projekata

Još od prosinca 2019. godine kad je iz Kine koronavirus krenuo na putovanje svijetom pokušavali smo pronaći način kako bismo ublažili njegovo širenje. Budući da nema dostupnih cjepiva ili tretmana, traženje kontakata unutar zajednice prva je linija obrane. Softverska tvrtka Esri za geografski informacijski sustav (GIS) objavila je podatke s detaljnim analitičkim sustavom sposob

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti 22 22

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Izvor: https://www.techrepublic.com/

5. NASA-in projekt svemirske geodezije (SGP) U travnju 2010. znanstvena suradnja Event Horizon Telescope (EHT) s više od 300 znanstvenika predstavila je prve snimljene slike crne rupe dobivene uz pomoć radioteleskopa raspoređenih diljem Zemlje, čime je stvoren teleskop velik kao naš planet. Kao geodetski alat, dugobazična interferometrija (VLBI) pomaže znanstvenicima da precizno mjere udaljenosti, topografiju i prate promjene na Zemljinoj površini kao i samu njezinu rotaciju tijekom vremena.  Znanstvenici iz NASA-inog centra za svemirske letove Goddard, Maryland, i MIT-ovog opservatorija pokrenuli su geodetsku upotrebu VLBI još šezdesetih godina. Danas NASA, MIT Haystack i drugi partneri surađuju na poboljšanju i proširenju geodetskih stanica širom svijeta u sklopu NASA-inog svemirskog geodetskog projekta (SGP). MIT Haystack služi kao središte za razvoj hardvera i softvera koji koriste i astronomiju i geodeziju. U partnerstvu s Nacionalnom zakladom za znanost ta sinergija

direktno je doprinijela realizaciji slike crne rupe radeći na manjim i bržim radio teleskopima, više automatizacije i pristupa više geodetskih alata na istom mjestu što omogućujući preciznije karte, staze leta i orbite nego ikad prije.

novosti

nosti poznat kao Community Contact Tracing, sofisticiranim prostorno omogućenim pristupom traženju kontakata. Traženje kontakata proces je povratnog praćenja kontakta između osoba i interakcije zaražene osobe. Ova složena mreža kontakata može se koristiti za pronalaženje potencijalnih zaraženih i smanjenje rizika od daljnjeg prenošenja. Da bi se to postiglo, proces zahtijeva “omogućavanje lokacije kontaktnih adresa i lokacija u zajednici tijekom postupka prikupljanja podataka”. To omogućuje stručnjacima da lakše odrede lokacije na kojima se virus širi.

Izvor: https://space-geodesy.nasa.gov/, https:// www.eurekalert.org/

6. Lansiranje trećeg GPS III satelita GPS III ili SV01 lansiran 23. prosinca 2018. godine, prvi je od 32. planirana satelita svoje nove satelitske generacije dizajnirane za modernizaciju GPS zviježđa. Dizajniran je tako da pruža tri puta bolju preciznost i do osam puta poboljšane mogućnosti otklanjanja vegetacijskih smetnji. Nije prošlo niti godinu dana i već je lansiran SV02, 22. kolovoza 2019. godine kao drugi GPS III sa zrakoplovne postaje Cape Canaveral kao i prethodni. Bilo je pitanje vremena kada će se lansirati i treći GPS iz ove nove generacije satelita. SV03 stigao je 05. veljače 2020. godine u Floridu. Kao i prethodna dva satelita i ovaj nosi ime poznatog istraživača, uskoro će Vespucci, Magellan i Columbus zajedno “oploviti” svijet. Columbus, oduvijek spreman na svjetska putovanja ovoga puta bio je spriječen i na žalost nije mogao otići. Lansiranje koje se trebalo održati u travnju otkazano je kako bi se smanjio potencijal izloženosti COVID-19 raketnoj posadi i operatorima rane orbite. Centar za svemirske i raketne sustave Svemirskih snaga (SMC) još planira dovršiti sljedeća tri pokretanja GPS-a 2020. godine. Izvor: https://insidegnss.com/, http://nationshield. ae/

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

7. 5G mreža poklon za geodete Upotreba RTK prijemnika uvelike je proširena zbog povećane pokrivenosti 4G LTE signala u cijelom svijetu, iako još uvijek možemo pronaći dijelove gdje ih nije moguće dohvatiti. To se ponajviše događa zbog prijenosa signala koji se traže s viših antena s moćnim odašiljačima. Takvi su odašiljači skupi i obično postavljeni na veće telekomunikacijske tvrtke, tako da je njihovo postavljenje tradicionalno u naseljenim područjima. 5G donijeti će poboljšanja za sve korisnike, a revolucionaran za geodete. Sastoji se od manjih signala smještenih u tijesnu mrežu odašiljača. Ovi će odašiljači biti mnogo isplativiji za telekomunikacijske tvrtke i povećat će im se prijem podataka za mnoge korisnike. Za nas, dodatna pokrivenost od 5G omogućiti će korištenje RTK GNSS podataka prikupljenih na stanicama na mjestima koja prethodno nisu bila dostupna, odnosno gdje nisu bila moguća. Pored proširene pokrivenosti, brzina će biti 10 puta veća što se tiče prijenosa podataka u odnosu na 4G LTE što će omogućiti da se terenska i uredska ekipa poveže u stvarnom vremenu tijekom postupka prikupljanja podataka. Drugi iskorak koji je stvorio 5G bit će poboljšanje unutarnjih georeferenciranih lokacijskih usluga. Ako se u nekom objektu postavi nekoliko odašiljača, trilateracija će omogućiti pružanje preciznijih podataka o mjestima koja obično nisu dostupna geodetima. Geodeti su na ovakve promjene spremni; budućnost je ovdje.

8. Prvi instrument za istraživanje Jupiterovih ledenih mjeseca JUICE prva je misija u ESA programu Cosmic Vision 2015-2025. Lansiranje je zakazano 2022, a na Jupiter će stići 2029. godine kako bi obavio detaljna promatranja planeta i njegova tri najveća mjeseca: Ganymede, Callisto i Europa. Deset instrumenata obavit će mjerenja Jupiterove atmosfere i plazme, kao i daljinsko promatranje površine i unutrašnjosti triju ledenih mjeseca. Za njih se pretpostavlja kako su ispod njihovih ledenih površina zapravo oceani. Snimanjem ultraljubičastog svjetla kojeg zrače, prenose i odbijaju mjeseci UVS će uistinu dobiti njihov pogled izbliza. Instrumenti će otkriti sastav površina Europe, Ganymede i Callista, te omogućiti istraživanje utjecaja tih ledenih tijela na Jupiter. Izvor: https://sci.esa.int/

Izvor: https://www.gpsworld.com/

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Proljetno planinarenje turista na Mt. Everest otkazano je zbog trenutačne pandemije u kojoj se nalazi cijeli svijet. To je otvorilo veliku priliku Ministarstvu prirodnih resursa Narodne Republike Kine koja je u svibnju poslala tim od 53 geodeta kako bi izvršili istraživanje o promjeni visine i prirodnim resursima planine. Tim će za određivanje i praćenje nadmorske visine korititi kinesku mrežu satelita BeiDou, te će navodno koristiti i novu tehnologiju koja je izrađena nigdje drugdje nego u samoj Kini posebno za ovo istraživanje. Osim promjene visine i prirodnih resursa planine prikupljat će se i podaci o visini snijega, vremenu i brzini vjetra. Osim toga Kina je iskoristila nedostatak penjača za sakupljanje otpada s Everesta i drugih penjačkih vrhova. Podatak kada će se kolege vratiti s Everesta nije poznat. Izvor: https://rplstoday.com/

novosti

9. Kina poslala geodete na Mt. Everest

10. LAND INFO Worldwide LLC okupio geoprostorne tvrtke kako bi uveli 5G mrežu diljem Europe

LAND INFO vodeći je dobavljač rješenja za mapiranje 5G bežičnih mreža u Sjevernoj Americi koristeći strojno učenje i umjetnu inteligenciju kako bi udovoljio zahtjevnim mapping specifikacijama mrežnog dizajna. Nada se da će suradnjom s tvrtkom Bluesky International iz Velike Britanije i kompanijom Hexagon HxGN Content Programme u kontinentalnoj Europi proširiti taj domet u 5G industriji na međunarodnoj razini. Koriste se najdetaljniji zračni izvori za stvaranje preciznog mapiranja optimiziranog za 5G mrežno planiranje i dizajn. Izvor: https://geoinformatics.com/

autorica: Josipa Humski

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

25 25

novosti

Smotra Sveučilišta u Zagrebu 2019. U Studentskom centru u Zagrebu od 21. do 23. studenog 2019. održana je 24. po redu Smotra Sveučilišta u Zagrebu. Uz 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, na ovogodišnjoj su se Smotri predstavila i druga sveučilišta, veleučilišta i visoke škole iz Hrvatske – ukupno oko 80 sudionika. Podsjetimo, Smotra Sveučilišta događaj je namijenjen prvenstveno učenicima završnih razreda srednjih škola, ali i svim ostalim zainteresiranim za informacije o pojedinim studijima, studentskom životu, izvannastavnim aktivnostima, studentskim pravima i obavezama. Smotru je posjetilo nekoliko stotina učenika s područja cijele Hrvatske. Osim izložbenog prostora, fakulteti su se predstavili i kratkim razgovorom predstavnika fakulteta i voditelja panel-diskusije na pozornici. Zadnjeg dana najuspješnijim sudionicima dodijeljena su priznanja. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu predstavljali su sljedeći studenti: Irena Janton, Marijana Križić, Mihael Markešić, Matko Raguž, Marino Ukalović i Bartol Žic. Sve uz budno oko prodekana za nastavu i studente, Ante Marendića. Štand smo, osim brošurama, letcima i instrumentima, uredili i raznim brojevima Ekscentra. Također, na ekranu televizije smo prikazivali slike s terenske nastave. Činjenici da naš fakultet nema problem s interesom učenika za upis mogli smo posvjedočiti i na ovogodišnjoj Smotri. Predstavnici studenata neumorno su odgovarali na pitanja radoznalih maturanata koje su najviše zanimali uvjeti za upis u prvu godinu preddiplomskog studija te mogućnosti zapošljavanja nakon završenog diplomskog studija. Osim samog načina upisa, najčešća pitanje su nam bila i: “Što vi ono s ovime slikate? Često uz cestu vidimo geodete s tom kamerom. Što vi zapravo radite?” Ahh, pitanja koja će nas cijeli život pratiti... Zapravo, nama je drago što buduće (a i trenutne) studente to zanima pa smo odgovor bez problema ponavljali.

autori: Mihael Markešić i Marijana Križić

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

REKTOROVA NAGRADA Kategorija (a)

Marko Kuliš:

Analiza kvalitete kinematičkog modela recentnih gibanja Zemljine kore na području II. nivelmanskog poligona IINVT

28 28

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

novosti

Kategorija (f) Mirna Bušić, Lorena Džido, Marijana Križić, Anđela Marelja, Hrvoje Maslać, Iva Rajković, Karlo Šćurić: Časopis Ekscentar br.20, 2019 autorica: Katarina Franulović

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

PREDSTAVLJAMO

predstavljamo 30

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Usred ljeta ledena oluja zamete visoravan, pretvori se dan u hladnu noć te se oskudno ođeveni svatovi posmrzavaše i tu okončaše svoje živote, među kojima i lijepa Hajka - djevojka iz Zagorja.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo

LEGENDA O ŽENIDBI MOSTARSKOG BEGA LAKŠIĆA

predstavljamo

RGSM 2019. Zagreb

Regionalni susret studenata geodezije, popularni RGSM, godišnje je okupljanje studenata geodezije i geoinformatike koje redovito privlači više desetaka studenata s prostora Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Makedonije. RGSM je zamišljen kao trodnevno druženje uz pregršt stručnih i zabavnih aktivnosti, ali naglasak je svakako stavljen na upoznavanje, druženje, razmjenu iskustava te stjecanje novih prijateljstava. Prvi RGSM održan je 2010. godine u Beogradu, nakon čega su domaćini redom bili Ljubljana, Zagreb, Novi Sad, Sarajevo, Skoplje, Beograd, Ljubljana i Novi Sad. Priča o jubilarnom 10. izdanju Regionalnog susreta studenata geodezije započinje u listopadu 2018., kada je zadnjeg dana 9. RGSM-a odlučeno da domaćinstvo sljedećeg susreta preuzima Zagreb.

sponzorstva i donacije. Uz sponzore i donatore, najveću pomoć pružila nam je uprava Geodetskog fakulteta na čelu s dekanom, izv. prof. dr. sc. Alminom Đapom, kojemu ovim putem još jednom zahvaljujemo.

Nakon nekoliko mjeseci neformalnih razgovora te razmjena mišljenja i ideja, oformljen je organizacijski tim sačinjen od studenata koji su prijašnjih godina sudjelovali na RGSM-u i samim time bili upoznati s formatom susreta. Organizacijski tim bio je sastavljen od dvije studentice i tri studenta: Irena Janton, Marijana Križić, Mihael Markešić, Matko Raguž i Bartol Žic. Organizatorima su pomagali i volonteri, studentica Elena Marić i student Marino Ukalović.

Susret je trajao četiri dana, od četvrtka, 24. listopada 2019. do nedjelje, 27. listopada 2019. Uz nekolicinu zagrebačkih studenata koji su neslužbeno sudjelovali, Susretu je prisustvovalo 25 studenata iz susjednih zemalja: sedmero iz Beograda, devetero iz Novoga Sada, sedmero iz Skoplja te dvoje iz Ljubljane. Ostaje žal jer nismo uspjeli animirati kolege iz Splita, Sarajeva i Banja Luke, tako da to ostavljamo kao izazov budućim organizatorima.

Kako organizacija ovakvog događaja zahtjeva značajnu financijsku potporu, a organizatori susreta su studenti, bilo je neophodno ugovoriti

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo

Susret je započeo govorom dobrodošlice dekana Geodetskog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Almina Đape te predsjednika organizacijskog odbora, Matka Raguža. Nakon pauze za ručak, doc. dr. sc. Mateo Gašparović održao je predavanje na temu Razvoj i primjena novih tehnologija fotogrametrije i daljinskih istraživanja u geodeziji. Osim njega, predavanja su održali i sponzori, predstavnici tvrtki GDi i A1. Uslijedilo je slobodno vrijeme, a nakon večere je održan party dobrodošlice u sklopu hostela u kojem su sudionici bili smješteni.

predstavljamo U petak, drugoga dana Susreta, doc. dr. sc. Rinaldo Paar održao je predavanje na temu Videoteodoliti u sustavima monitoringa mostova, a izv. prof. dr. sc. Robert Župan održao je predavanje na temu Kartiranje popavljenih područja korištenjem podataka Sentinel-2. Centralni događaj drugoga dana bila je igra orijentacije. Studenti su slučajnim odabirom podijeljeni u pet grupa i dana im je slijepa karta centra grada Zagreba s označenih pet kontrolnih točaka. Cilj igre je osim snalaženja u nepoznatom prostoru pomoću slijepe karte bio upoznavanje kulturnih znamenitosti Zagreba te upoznavanje drugih studenata sudionika Susreta. Na svakoj kontrolnoj točki studenti su se trebali fotografirati kao dokaz da su obišli točku te jednom slučajnom prolazniku postaviti pitanje iz područja geodezije, kao npr. „Što je reper?“ Grupa s najkreativnijim odgovorima dobila je simboličnu nagradu. Dan je, naravno, završio noćnim programom.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo Trećeg dana Susreta bili smo na jednodnevnom izletu. Posjetili smo najveći, najstariji i najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj, Plitvička jezera. Sunčan jesenski dan omogućio nam je trosatnu šetnju i uživanje u ljepotama prirode. Ponosno smo kolegama iz susjednih država pokazivali zbog čega turisti s drugog kraja svijeta svake godine u sve većem broju dolaze u Hrvatsku. Dan je završio svečanom večerom.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo “Bio mi je to prvi posjet Zagrebu i proveo sam se fenomenalno. Za organizaciju i vaš Fakultet imam samo riječi hvale. Bilo je lijepo družiti se s vama i rado bih to druženje ponovio na narednim RSGM skupovima.” Dušan Lazić (GRF Beograd)

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

geodetske obitelji zajedno sa studentima iz regije. Svake godine s radošću iščekujemo novi susret s kolegama, ali slobodno možemo reći i prijateljima stečenim kroz dugi niz sudjelovanja na RGSM, IGSM i sličnim događajima. Kao mladim inžinjerima, razmjena znanja i iskustva svakako su jedan od najboljih načina nadogradnje znanja. Na RGSM-u imamo mogućnost slušati najbolje predavače s Fakulteta domaćina, ali isto tako i prisustovanju prezentacijama uspješnih poduzeća iz naše struke u kojima bismo

predstavljamo

“RGSM jedan je od onih događaja zbog kojih se osjećamo ponosno i sretno jer smo dio jedne velike

možda baš pronašli sebe i zatražili posao ili stručnu praksu u budućnosti. RGSM je događaj druženja, zabave i pozitivne energije. Svake godine, domaćini organiziraju jednodnevni izlet na neku od najljepših turističkih destinacija te zemlje. Prošle godine su nam domaćini organizirali obilazak Plitvičkih jezera, što je za sve nas bilo veoma lijepo iskustvo. Isprobavanje domaćih jela, domaće rakije ili vina neizostavan je dio RGSM-a. Na kaju, želimo se još zahvaliti našim kolegama i prijateljima iz Hrvatske na besprijekornoj organizaciji, gostoprimstvu i ljubaznosti tokom trajanja cijelog događaja. Nosimo jako lijepe uspomene iz Zagreba i nadamo se ponovnom susretu sljedeće godine. Pozdrav iz Slovenije! “ Mirjana Anđelić i Zvone Bano (Fakultet za gradbeništvo in geodezijo)

Zadnjeg dana Susreta održan je kratak sastanak na kojem su sudionicima podijeljene zahvalnice te je odabran sljedeći domaćin – Skoplje. Iako je RGSM trajao samo tri dana, doživjeli smo bezbroj lijepih trenutaka koje ćemo zauvijek pamtiti, tako da je rastanak prošao vrlo emotivno. Jedni drugima smo obećali da ćemo ostati u kontaktu i da se dogodine vidimo u makedonskoj prijestolnici. autor: Mihael Markešić LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo predstavljamo

Copernicus Hackathon

Program Copernicus Hackathon financiran je od strane Europske komisije i održava se do 20 puta godišnje diljem Europe. Cilj programa je okupljanje programera, poduzetnika i stručnjaka za određene teme u svrhu razvoja novih aplikacija. Aplikacije trebaju biti temeljene na podacima i servisima Europskog programa za opažanje Zemlje – Copernicus. Također, aplikacija bi trebala zadovoljiti zadanu temu događaja. U Zagrebu je od 23. do 24. listopada 2019. godine održan Copernicus Hackathon koji je s obzirom na broj prijavljenih timova bio najveći u Europi. Događaj je organiziran u prostorijama Sveučilišnog računskog centra (SRCE). Cijeli program realiziran je u obliku timskog natjecanja s ciljem okupljanja što većeg broja sudionika s područja Hrvatske i Slovenije te povećanja znanja o programima za opažanje Zemlje. Sudionici su se natjecali u dvije kategorije. Profesionalna kategorija, ujedno i službena kategorija, bila je namijenjena stručnjacima iz gospodarstva, znanstvenicima, istraživačima, inovatorima i studentima. Druga kategorija bila je učenička, namijenjena učenicima srednjih škola koja je organizirana u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Zadaća timova bila je razviti aplikaciju za različita područja, odnosno prethodno zadane teme i to u roku od 25 sati uz pomoć mentora. Imajući u vidu potencijale Hrvatske i Slovenije i s ciljem da se u Hackathon uključi što veći broj sudionika organizatori su odabrali sljedeće teme: pametni gradovi i pametna uprava, zaštita okoliša i klima, primjena EO u industriji, poljoprivredi i šumarstvu.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo

Ukupan broj prijavljenih timova bio je 20 od čega ih je u profesionalnoj kategoriji sudjelovalo 11, a u učeničkoj 9. Među natjecateljima bilo je sadašnjih i bivših studenata te nekoliko dionika Geodetskog fakulteta. Najbolji timovi bili su nagrađeni. 25. listopada održana je Copernicus konferencija na kojoj je održana dodjela nagrada najboljim timovima. U profesionalnoj kategoriji dva najbolja tima bila su nagrađena Accelerator programom od strane Europske komisije. Time su timovi dobili poticaj i podršku u daljem razvoju aplikacije. Prvo mjesto pripalo je timu CROGIS s aplikacijom Green Island koja služi za pronalazak pogodnog zemljišta na otoku Hvaru za uzgoj određene poljoprivredne kulture. Drugo mjesto osvojio je tim Copernicus čija aplikacija GeoTwins pronalazi područje u Europi identično odabranom području. U učeničkoj kategoriji dodjeljivala se nagrada u iznosu od 10 000 kuna osiguranih od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. Navedena nagrada za najbolji i najinovativniji rad pripala je timu MIOC2 za aplikaciju ECOR koja pronalazi optimalnu rutu za izgradnju ceste ili željeznice između dva mjesta po unaprijed odabranim kriterijima. Grad Zagreb dodijelio je nagrade najboljim timovima čije su aplikacije bile izrađene na temu Pametni gradovi i pametna uprava. Studenti Geodetskog fakulteta, sadašnji i bivši, koji su sudjelovali na natjecanju su Valentino Grljušić, Matea Zlatunović, Damir Matić, Luka Antonić i Antonija Veselski. Sudionici su bili oduševljeni sudjelovanjem na natjecanju i stečenim novim znanjem, iskustvom i novim prijateljstvima. “Ovo je bio moj prvi Hackathon i od njega sam imao velika očekivanja, koja su uvelike ispunjena. Od paničnog pisanja koda u pospanom deliriju preko slušanja prezentacija o odličnim idejama suparničkih timova i neobaveznog čavrljanja s znanim i dotad neznanim kolegama do vješto organiziranih zabavnih aktivnosti. Copernicus Hackathon Zagreb 2019. bio je iskustvo koje ću pamtiti te se radujem idućem takvom. Pohvale organizatorima i svim sudionicima.” kaže Luka, jedan od sudionika natjecanja.

Također, pozitivne dojmove o natjecanju ima i Matea: “Copernicus Hackathon u Zagrebu je iskustvo koje neću nikada zaboraviti. I danas, godinu dana kasnije, se s kolegama rado prisjećam do najsitnijih detalja. Natjecanje koje je trajalo 24 sata zahtijevalo je intenzivan rad i stalnu koncentraciju, unatoč nedostatku sna. Iako moja ekipa nije osvojila prvo mjesto, zbog jake konkurencije smo unutar tima izgradili još čvršći odnos – time i nastavili istraživati područje korištenja podataka satelitskih snimki u svakodnevnom životu. Sigurna sam da bi opet sudjelovala na sličnim natjecanjima.” autori: Lorena Džido i Luka Crnčec

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo

15. međunarodna konferencija o geoinformacijama i kartografiji 26.–29. rujna

Zagreb, Vodnjan / Dignano, Pula / Pola, Brijuni, Venecija Petnaestu međunarodnu konferenciju o geoinformacijama i kartografiji (15th ICGC) organizirali su Hrvatsko kartografsko društvo i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Konferencija je organizirana pod pokroviteljstvom Međunarodnog kartografskog društva (International Cartographic Association – ICA), Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli. Partneri u organizaciji konferencije bili su galerija El Magazèin u Vodnjanu / Dignano, Pučko otvoreno učilište – Università popolare aperta “Vodnjan-Dignano”, Turistički ured Zagreb, Turistički ured Pula / Pola i Turistički ured Vodnjan / Dignano. Glavni sponzor konferencije bila je tvrtka APIS IT d.o.o. Konferenciju je podržala i Geomatika-Smolčak d.o.o. Organizirajući ovu konferenciju Hrvatsko kartografsko društvo i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu željeli su pridonijeti razvoju geoinformatike, kartografije, geodezije, geografije i srodnih područja, s posebnim naglaskom na nova dostignuća. Široki raspon tema i poznati pozvani predavači garantirali su zanimljiva predavanja i suvremeni pristup.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

E. Lynn Usery stariji je znanstvenik (Senior Scientist) u U.S. Geological Surveyu (USGS) i direktor u Center of Excellence for Geospatial Information Science (CEGIS). Trideset godina radi kao kartograf i geograf za USGS, a 17 godina bio je profesor na University of Wisconsin-Madison i University of Georgia. Bio je predsjednik u University Consortium for Geographic Information Science (UCGIS), Cartography and Geographic Information Society (CaGIS) i American Society for Photogrammetry and Remote Sensing (ASPRS). Počasni je član društava CaGIS, UCGIS i ASPRS, a nagradu CaGIS-a Distinguished Career Award dobio je 2012. Bio je dopredsjednik International Cartographic Association 2015–2019. Njegova područja istraživanja su teorijska kartografija i znanost o geoinformacijama, kartografske projekcije, geoprostorna semantika i ontologija, računarstvo visokih performansi i CyberGIS, modeli prostornih podataka i integracija podataka. Objavio je više od 120 članaka iz tih područja i nastavlja teorijska istraživanja u kartografiji.

predstavljamo

POZVANI PREDAVAČI

Adrijana Car profesorica je geoinformatike na Fachhochschule Kärnten u Villachu u Austriji. Izabrana je u Povjerenstvo za znanost o geografskim informacijama pri Austrijskoj akademiji znanosti, predsjedavajuća je Programskim odborom konferencije GI_ Forum i jedna od osnivača glavnih urednika časopisa GI-Forum Journal. Diplomirala je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala iz geoinformatike na Tehničkom sveučilištu u Beču. Predaje predmete koji se odnose na GIS na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima od 1992. Osim u Austriji, predavala je i u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i Omanu, gdje je stekla iskustvo u različitim akademskim okolinama i znanstvenim zajednicama te u različitim kulturnim sredinama. Njezino stručno-znanstveno zanimanje usmjereno je na konceptualizaciju i formalizaciju prostora i vremena, učenje temeljeno na projektima i oblikovanje nastavnih planova i programa za znanost i tehnologiju o geografskim informacijama, kao i na aspekte osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju. Hernik István Hargitai je geomorfologičar planeta i povjesničar medija. Pridruženi je istraživač instituta SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence Institute), a bio je postdoktorand u NASA Ames Research Center do 2017. Predaje geomorfologiju planeta, kartografiju planeta, tipografiju i povijest medija na Eötvös Loránd University u Budimpešti u Mađarskoj od 2002. Doktorirao je u području znanosti o zemlji i filozofiji (estetika). Njegova područja proučavanja su kartografija planeta, geomorfologija rijeka te povijest i lokalizacija nomenklature planeta. Sudjelovao je na dvije simulacije Mars Desert Research Station. Dopredsjednik je Povjerenstva o kartografiji planeta ICA-e. Autor je mnogih javnih programa o znanosti o planetima za radio. Član je projekta HiRISE Beautiful Mars. Urednik je Digitalnog muzeja o kartiranju planeta i web-stranice Karte planeta za djecu.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo 42

Prvi dan konferencije bio je organiziran na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Geodetski fakultet 2019. godine obilježio je 100 godina postojanja Kraljevske visoke tehničke škole, osnovane 1919. godine. Nakon svečanog otvaranja slijedila su predavanja E. Lynna Useryja i Adrijane Car. Prije ručka održana je Svečana sjednica jer je 26. rujna Dan Geodetskog fakulteta. Geodetski fakultet osnovan je kao nezavisna institucija na taj dan 1962. godine. Nakon ručka konferencija je nastavljena sjednicom Povjerenstva za kartografske projekcije ICA-e. Time je bio završen prvi dan konferencije.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo Sljedeći dan preselili smo se u Vodnjan/Dignano, gdje je konferencija nastavljena u galeriji El Magazèin. Vodnjan (hrvatski) ili Dignano (talijanski) grad je i općina u Istarskoj županiji u Hrvatskoj, smješten oko 10 kilometara sjeverno od najvećeg grada u Istri, Pule. U povijesnoj jezgri grad je sačuvao karakterističan srednjovjekovni izgled atrija i uskih ulica koje nepravilno vrludaju među kućama, sa starim fasadama i ulicama u kojima se još uvijek mogu prepoznati stilovi gotike, venecijanske renesanse i baroka te mnogo crkava s bogatom poviješću i umjetnošću. Galerija El Magazèin, mjesto održavanja drugog dana konferencije, nalazi se u vrlo staroj zgradi, a promovira različitost u kulturi i umjetnosti ovog područja. Zidovi su ožbukani na starinski način mješavinom vapna, lapora, pepela, istarske kamene prašine i crvene gline što im daje boju, no povrh svega čini dobru zvučnu izolaciju sa svojih 25 niša, vrata i prozora. Drugi dan konferencije započeo je razgledavanjem Vodnjana. Naš vodič je Germano Fioranti, vlasnik galerije u kojoj je nastavljen program konferencije. Nakon pozdravnih riječi gradonačelnika Vodnjana predavanje je održao Henrik Hargitai, a zatim je slijedio niz prezentacija. Ručak je bio poslužen u neposrednoj blizini u Pučkom otvorenom učilištu – Università popolare aperta “Vodnjan-Dignano”, a večera u restoranu u okolici Vodnjana. Prije večere uživali smo u klasičnoj glazbi koju su izvele vrlo mlade glazbenice Ana Kanižaj na violini i Erin Bracovich na klaviru. Program se sastojao od ovih djela: J. S. Bach: Violin Concerto in A-minor 1st part, Ch. Beriot: Concerto in A-minor nr. 9, 1st part, H. Wieniawski: Chanson polonaise, Ch. Dancla: Air varié nr. 5 i L. M. Čuperjani: Tonina.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo 44

Treći dan konferencije bio je cjelodnevni stručni obilazak Pule i Brijuna. Pula je najveći grad u Istarskoj županiji, smješten na južnom vrhu Istarskog poluotoka. Poznat je po mnoštvu starih rimskih građevina od kojih je najpoznatija pulska Arena, jedan od najočuvanijih rimskih amfiteatara, kao i po lijepom moru. Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma. Brijunsko otočje skupina je od 14 malih otoka u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora. Smješteno je blizu zapadne obale Istarskog poluotoka uz uski morski prolaz blizu Fažane. Poznati po svojoj ljepoti, otoci su mjesto za odmor i hrvatski nacionalni park.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo Cjelodnevni stručni obilazak Venecije organiziran je četvrtog dana konferencije. Venecija je grad na sjeveroistoku Italije i glavni grad regije Veneto. Smješten je na 118 malih otoka odvojenih kanalima i povezanih s više od 400 mostova. Veneciju nazivaju “La Dominante”, “La Serenissima”, “Kraljicom Jadrana”, “Gradom vode”, “Gradom maski”, “Gradom mostova”, “Plutajućim gradom” i “Gradom kanala”. Laguna i dio grada upisani su u UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine. Venecija je poznata po svojoj ljepoti, arhitekturi i umjetnosti. Poznata je i po nekoliko važnih umjetničkih pokreta, posebno u doba renesanse. Igrala je važnu ulogu u povijesti simfonijske i operne glazbe, a u Veneciji je rođen i skladatelj Antonio Vivaldi. Iako se grad susreće s nekoliko velikih izazova (uključujući financijske teškoće, poluciju, prevelik broj turista i probleme prouzročene brodovima kruzerima koji plove blizu zgrada), Venecija ostaje vrlo popularno turističko odredište, ikonički talijanski grad koji je rangiran među najljepše gradove na svijetu. Program konferencije i sažeci objavljeni su u tiskanoj publikaciji, a sve prezentacije i fotografije objavljene su na web-stranici Hrvatskoga kartografskog društva, www.kartografija.hr. Na 15. međunarodnoj konferenciji o geoinformacijama i kartografiji sudjelovalo je 70 sudionika. Zadovoljni smo što smo mogli pokazati hrvatsko gostoprimstvo našim gostima iz SAD-a, Rusije, Kine, Japana, Mađarske, Češke i Austrije. Nadamo se da će oni ponovno doći u Hrvatsku i sudjelovati na 16. međunarodnoj konferenciji o geoinformacijama i kartografiji. autor: Miljenko Lapaine LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo

XIX. Dani geodeta 9.-12. svibnja 2019

hotel Medena, Seget Donji (kod Trogira) Nakon četiri godine Hrvatsko geodetsko društvo (HGD) ponovno je organiziralo tradicionalne devetnaeste po redu Dane (susrete) geodeta. Godine 2017. preskočila se organizacija, ali 2019. nije. Želja HGD-a je bila okupiti sve geodetkinje i geodete na jednome mjestu kako bi se povratio onaj naš poznati tradicionalni “geodetski duh” zajedništva kroz ugodno druženje i zabavu. Tako je i bilo. Dani geodeta su bili izvrsno posjećeni, došlo je preko 700 sudionika. Organizaciju su kao i uvijek pomogli naši dragi sponzori kojima se i ovim putem zahvaljujemo! Pregled svih sponzora kao i plakat XIX. Dana geodeta Hrvatske pogledajte na. Smještaj je bio organiziran u obnovljenom hotelu Medena, Seget Donji (kod Trogira) u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama te po potrebi i u apartmanima po izuzetno povoljnim cijenama. Hotel Medena smješten je pored Trogira u Splitskodalmatinskoj županiji koja se smatra jednom od glavnih turističkih i kulturnih središta Hrvatske. Županija broji oko 300 kulturnih znamenitosti uključujući, između ostalog, stari grad Trogir. Organizaciju su pomogle i naše drage studentice koje su cijelo vrijeme trajanja Dana geodeta uvelike pomagale oko pripreme materijala za sudionike, njihove registracije i sportskih igara. S Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji su sudjelovale: Bušić Mirna, Franulović Katarina, Rusan Leonarda i Rajković Iva. Osim njih četvero na Danima geodeta aktivno je sudjelovalo još 15-ak studenata.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo

Program: Četvrtak, 9. svibnja 2019. od 14.00 - prijava u hotel i prijava za sudjelovanje (popodne – slobodno) 19.00 - večera 21.00 - zabava Petak, 10. svibnja 2019. 07.00-10.00 - doručak prijepodne – slobodno od 12.00 - prijava u hotel i prijava za sudjelovanje 14.30 - sabor Hrvatskoga geodetskog društva 16.00 - otvaranje XIX. Dana geodeta 16.30 - Željko Perić, Vladimir Krupa, prof. dr. sc. Damir Medak, dr. sc. Damir Šantek: „Stanje, aktualnosti i izazovi u geodetskoj struci“, predavanje 17.30 - pauza 18.00 - prof. emer. Miljenko Lapaine: „100 godina Geodetskog lista“, predavanje 18.30 - promocija knjige „Hrvatski visinski referentni sustav“. Autor: prof. dr. sc. Nevio Rožić. 19.30 - večera 21.00 - zabava Subota, 11. svibnja 2019. 07.00-10.00 - doručak 09.00 prof. dr. sc. Boštjan Kovačić, doc. dr. sc. Ante Marendić: „Ispitivanje i monitoring mostova geodetskim mjernim sustavima“, predavanje 09.45 Đuro Zalović, Luka Zalović, Viktor Mihoković: „Primjena bespilotnih letjelica u svrhu inspekcije mostova“ 10.30 - pauza 11.00 - državna geodetska uprava: „Homogenizacija katastarskih planova“, predavanje 11.45 - držana geodetska uprava: „Sustav digitalnog geodetskog elaborata“, predavanje 12.30 Predstavljanje Generalnog sponzora – GeomatikaSmolčak d.o.o. popodne - sportska natjecanja 20.30 - večera i zabava Nedjelja, 12. svibnja 2019. 07.00-10.00 - doručak do 11.00 - odjava iz hotela LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

47 47

predstavljamo

strukovnih interesa svih geodeta i svih institucija i organizacija na području Republike Hrvatske, jer struka koja izgubi društvo, gubi svoj identitet i zapravo nestaje… Predsjednik je zahvalio svima na podršci i suradnji! Na svečanosti otvorenja uz prigodan kulturno umjetnički program dodijeljene su i dvije nagrade. Dodijeljena su dva Zlatna globusa HGD-a, najviša nagrada HGD-a, za životno djelo gdin. Petru Nikoliću bivšem predsjedniku HGD-a i gdin. Branimiru Gojčeti bivšem ravnatelju Državne geodetske uprave. Gdin. Petar Nikolić rođen je u Imotskom 1. veljače 1940. gdje je završio osnovnu školu i gim-

Na svečanosti otvorenja XIX. Dana geodeta Hrvatske uz sve sudionike bili su prisutni i mnogi gosti: ravnatelj državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek, dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Medak, novoizabrani dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije Vladimir Krupa, predsjednik HUP geodetsko geoinformatičke struke Željko Perić, predsjednik Hrvatskoga kartografskog društva prof. emeritus Miljenko Lapaine, direktor Federalne uprave za geodetsko i imovinsko-pravne poslove Federacije Bosne i Hercegovine Željko Obradović i predsjednik Geodetskog društva Herceg Bosne Ivan Lesko te mnogi drugi. Svim prisutnima se obratio predsjednik HGD-a doc. dr. sc. Rinaldo Paar koji je iznio sve glavne aktivnosti novoga saziva Predsjedništva HGD-a u protekle dvije godine te tom prigodom istaknuo da Hrvatsko geodetsko društvo treba strateški osposobiti da djeluje kao nacionalna organizacija s ciljem koordinacije

naziju. Geodetski fakultet završio je 1963. Cijeli svoj radni i životni vijek posvećuje hrvatskoj geodeziji i Hrvatskome geodetskom društvu. Jedan je od osnivača Srednje geodetske škole u Splitu na kojoj je, od 1977. do 1987. radio kao honorarni profesor. Djeluje u društvenom radu kroz Hrvatsko geodetsko društvo od dolaska u Split kada biva uključen u rad tadašnjeg DIT-a Splita (Društvo inženjera i tehničara-geodetska sekcija). Godine 1993. izabran je za predsjednika geodeta Dalmacije i člana Upravnog odbora Hrvatskog geodetskog društva i te funkcije obavlja do svibnja 2004. kada je izabran za predsjednika Hrvatskog geodetskog društva, funkciju koju uspješno obnaša do listopada 2008. Njegov mandat bio je svojevrsno proljeće HGD-a, njegovo izdizanje na hrvatskoj geodetskoj sceni, financijske stabilnosti i neovisnosti. Gdin. Petar Nikolić je primio nagradu od predsjednika HGD-a te svima prisutnima zahvalio.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo Gdin. Branimir Gojčeta rođen je 21. prosinca 1942. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju Geodetsko-tehničku školu. Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1967., nakon čega se zapošljava na istom u Zavodu za kartografiju. Od 1968. do 1969. radi u Uredu za izmjeru zemljišta u Splitu da bi se 1970. zaposlio se u Zavodu za fotogrametriju u Zagrebu, gdje ostaje do 1977. Iste godine zapošljava se u Geodetskom zavodu grada Zagreba u kojem obnaša funkciju ravnatelja do 1986. godine. 1991. imenovan je ravnateljem Državne geodetske uprave. Dužnost ravnatelja DGU-a obnašao je do nastupanja bolesti 1999., nakon čega do umirovljenja 2007. biva savjetnikom ravnatelja. U listopadu 1993. u Tuheljskim toplicama organizira radionicu s ciljem provedbe reforme katastarske i zemljišno-knjižne evidencije na kojoj su sudjelovali predstavnici geodetskih uprava zemalja srednje Europe. Od 1994. bio je član predsjedništva Hrvatskoga geodetskog društva te je aktivno sudjelovao u radu Geodetskoga lista. Uvijek je bio vođen idejom da je jedna od osnovnih zadaća za stvaranje kulturne i gospodarski spremne države stvaranje geometrijske informacije o prostoru jer je po njegovom mišljenju takva informacija nužna za zaštitu ljudi i okoliša jednako kao i za planiranje i oblikovanje prostora. Nagradu za životno djelo je u ime gdin. Branimira Gojčete primio njegov nećak. Nakon dodjele nagrada započeo je stručni program u okviru kojega su se mogla čuti zanimljiva predavanja te promocija knjige „Hrvatski visinski referentni sustav“, autora prof. dr. sc. Nevio Rožića. Stručni program se nastavio i u subotu prijepodne, a zamjetno je da je bilo jako puno sudionika na predavanjima, što dokazuje da su predavanja bila jako dobro odabrana i zanimljiva.

LIST LIST STUDENATA STUDENATA GEODETSKOG GEODETSKOG FAKULTETA FAKULTETA SVEUČILIŠTA SVEUČILIŠTA UU ZAGREBU ZAGREBU BR BR 21 21

predstavljamo

Nakon stručnog dijela započele su sportske igre koje su potrajale do večernjih sati u slijedećim disciplinama: mali nogomet-muški, košarka-muški, odbojka-žene, tenis, stolni tenis, pikado (pojedinačno i mješovito), boćanje, turnir u beli i turnir u šahu.

Galeriju slika možete pogledati na web stranicama HGD-a: https://www.hgd1952.hr/. Isto tako na web stranicama HGD-a možete pogledati i popise svih pobjednika po disciplinama, te osvajače svih drugih mjesta.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

predstavljamo Dodjela pehara i medalja kao i zahvalnica svim sponzorima obavljena je na početku Svečane večere. Na svečanoj večeri vladala je, kao što se očekivalo, odlična atmosfera, a sve je potrajalo do sitnih noćnih sati. Neki su po običaju dočekali i jutro te odmah otišli i na doručak… Hrvatsko geodetsko društvo dokazalo je da se ponovno vratilo na mjesto koje mu pripada među svim dionicima struke, a to je da spaja, ujedinjava i okuplja sve geodetkinje i geodete u Hrvatskoj kada je to potrebno na dobrobit cijele struke. Hrvatsko geodetsko društvo opet može, mora i hoće upravo to raditi u godinama koje predstoje jer su i ovi XIX. Dani geodeta Hrvatske to i dokazali. Za dvije godine biti će nas još više, možda na istome mjestu, a možda negdje drugdje, vidjet ćemo. No prije toga, slijedi nam organizacija Simpozija o inženjerskoj geodeziji. autor: Rinaldo Paar

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

TEMA BROJA

tema broja 52

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja

LEGENDA O VILAMA S MOSORA Ona govori o tome kako Vile s Mosora strijeljaju mladiće i djevojke na Miholjdan u Dugopolju kod Balića duba gdje se plesalo kolo, a glasi:

Zbor zborile vile u Mosoru Na Ljubljanu, na vr’u visoku. Među sobom one govorile: ‘Već odavna nismo ustrilile Mlada momka il kršne divojke.’ Sletit ćemo dubu na ogranke, S ogranaka postriljati momke, Kršne momke i lipe divojke. Tu nam eto zgode i prigode, Jerbo ni’ko ne će pomisliti, Da mi vile nji’ smo ustrilile; Svak će mislit da se posvadili, Među sobom rad’ cura pobili.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja

Problem globalnog zatopljenja

Globalno zatopljenje je jedna od omiljenih tema razgovora znanstvenika, ali i običnih ljudi koji klimatske promjene osjete na svojoj koži. Definitivno, to je i tema oko koje se često suprotstavljaju stavovi i razilaze mišljenja: globalno zatopljenje kao antropogeni proces ili globalno zatopljenje kao prirodni proces? No što je zapravo globalno zatopljenje? Globalno zatopljenje je zapravo dugotrajno zagrijavanje Zemljinog klimatskog sustava koji se opaža od predindustrijske ere, a koje je nastalo ljudskom aktivnošću. Često se može zamijeniti pojmom klimatske promjene (eng. climate change), iako pojam klimatske promjene obuhvaća prirodna i ljudska djelovanja na zatopljenje kao i na utjecaje koje ono daje. Može se zapravo reći da je klimatska promjena, promjena u velikom vremenskom intervalu (nekoliko desetljeća i više) gdje se mijenjaju prosječne lokalne, regionalne i globalne klime.

Povijesni pregled

Zemlja je kompleksan sustav koji se sastoji od složenih i čvrsto povezanih procesa. Od njenog

suživota poput pomicanja litosfernih ploča (ovdje mislimo na posljedice tih pomicanja kao što su si-

začetka prije otprilike 4,6 milijardi godina kada je Zemlja još bila ništa drugo doli velika užarena kugla, ti procesi su se postepeno ispreplitali, razvijali i stvarali mnoštvo faktora i sitnih detalja koji su ju oblikovale u možda najljepši planet Sunčevog sustava. Iz tog razloga danas imamo atmosferu, morske struje, godišnja doba i ostale prirodne čimbenike na koje smo u svakodnevnom životu jednostavno navikli, ali i koji nose težak teret stabilnosti cjelokupnog sistema. Unatoč tome što su možda i najmoćniji faktori koji uzrokuju najekscentričnije udare na tu Zemljinu harmoniju

loviti potresi), ipak su ti pomaci vječni svjedoci za ono što nama ljudima uistinu najviše zapinje za oko i ono na što i sami utječemo, a to su klimatske promjene. Najprije definirajmo klimu, čija je riječ grčkog porijekla od riječi clima, što znači nagib. To je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. U prošlosti, kao i sada klima Zemlje se često mijenjala, a uzroci tih promjena nisu u pot-

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Ledeno doba je razdoblje koje se tijekom prošlosti odvijalo nekoliko puta i za vrijeme kojeg je dolazilo do zaleđivanja kontinenata, glacijacije (stvaranja ledenjaka) i naglog zahlađenja. Smatra se da su prva tri nastupila u kriptozoiku – razdoblje od samog nastanka Zemlje do evolucije višestaničnih organizama prije otprilike 542 milijuna godina. Sve što znamo o tom razdoblju otkriveno je u posljednjih 400 do 500 godina, što potvrđuje već navedenu tezu o povijesnim promatranjima Zemlje i izvlačenju konkretnih saznanja. Zatim je uslijedilo jedno ledeno doba u devonu (prije otprilike 400 milijuna godina) te u gornjem karbonu i permu (prije otprilike 295 milijuna godina). Posljednje ledeno doba je nastupilo u pleistocenu (razdoblje od 2,558 milijuna godina do približno 8000 godina prije Krista). Pleistocen se dijeli na glacijale i interglacijale. Glacijali su bili ledena razdoblja u kojima se kontinentalni led širio daleko na jug. Različito su trajali i bili su različitog intenziteta. Međutim, interglacijali su razdoblja između dva glacijala u kojima je temperatura naglo rasla, velike količine leda su se topile te su se dizale razine mora i mijenjali ekološki uvjeti na Zemlji.

energije koja dolazi do Zemljine površine – insolacija. Tu su prisutna dva glavna orbitalna parametra – precesija i nutacija. Najjasniji dokazi glacijalnih terminacija zapisani su u izotopnom sastavu dubokomorskih sedimenata i sige, koje za razliku od dubokomorskih sedimenata, mogu biti radiometrijski datirane što otvara mogućnost testiranja orbitalnih teorija. Rezultati rada nalažu da su počeci obiju terminacija vezani za nagib Zemljine osi te da su za vrijeme jačega nagiba Zemljine osi ljeta dulja i ljetna insolacija snažnija, što uzrokuje topljenje ledenih pokrova na sjevernoj polutci što vrijedi i za devet mlađih glacijalnih terminacija čija je trajnost bila od nekoliko tisuća do preko 10 000 godina. Konačni zaključak analiza rezultata znanstvenika je objasnio da duljina terminacije ovisi o količini ljetne insolacije na sjevernoj polutci iznad ledenih pokrova u vrijeme početka iste – što je ljetna insolacija na početku viša, led se topi brže i terminacija je kraća.

Prijelazi iz glacijala u interglacijale, poznatiji kao glacijalne terminacije, već dugo predstavljaju enigmu za znanstvenike.

Istraživanja su dala uvid o samo nekim čimbenicima koji su imali udio u glacijalnoj terminaciji te ih je izuzetno teško sve obuhvatiti te donijeti čvrst i točan zaključak, kao i dokaz o izmjeni ledenih doba i njihovoj ovisnosti o njima. Znanost je razvila i dva pristupa ovoj problematici, točnije dvije teorije. Prvi pristup glavne uzroke traži na Zemlji i naziva se terestrički, dok drugi traži svoje pokretače u svemiru i zove se astronomski. Obje teorije pružaju mnoštvo informacija, ali samo jedno je sigurno – ne smiju se nikada gledati zasebno. Nijedan od faktora vjerojatno sam po sebi nije presudan i svi se na svoj način nadopunjuju i mijenjaju kroz vrijeme. Uzimajući u obzir i vremenske raspone, ciklusa izmjene ledenih doba jednostavno nema. Ona nisu konstantna i rezultat su spleta faktora koji se povezuju u tim presudnim trenucima nastanka ili iščezavanja ledenog doba.

Ravnatelj Hrvatskog geološkog instituta dr. sc.

Možda i možemo predvidjeti kada će nastupiti sljedeće, ali potrebno je dugo vremensko razdo-

Slobodan Miko navodi kako su najšire prihvaćeni uzroci glacijalnih terminacija promjene u geometriji Zemljine orbite što utječe na količinu Sunčeve

tema broja

punosti razjašnjeni iako više-manje znamo što je sve trebalo uzeti u obzir. Ipak, konkretna mjerenja stanja atmosfere koja bi mogla pomoći u odgonetanju te nepoznanice su započeta tek prije nekih 200 godina, što je zanemarivo mali period u odnosu na starost našeg planeta. Iz tog razloga smo primorani proučavati povijesna saznanja o našoj Zemlji i iz njih izvlačiti konkretne podatke o promjenama klime. Najpoznatiji primjer tih proučavanja bila bi ledena doba.

blje i svašta bi se moralo „poklopiti“.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja

Izmjene ledenih i toplih doba su velikih temperaturnih promjena i dugih perioda. Međutim, naši preci vidjeli su izgleda zahlađenje malih razmjera koje je za našu vrstu ipak imalo pozamašan utjecaj. Europska klima je za vrijeme antike bila hladnija nego danas. Rimske legije su zimi prelazile zaleđenu rijeku Rajnu za koju danas znamo da se ne zamrzava. Oko 1400. godine započelo je razdoblje viših temperatura u kojem su se izmjenjivali ekstremi, suše i poplave te blage i oštre zime. Zatim je Zemlja polagano ušla u fazu sve intenzivnijih zima te je početkom 16. stoljeća došlo razdoblje vlažnih ljeta i dugih i hladnih zima, čiji je rezultat bio pad prosječne godišnje temperature za 1-1.5 °C. Ovo razdoblje je poznato pod nazivom malo ledeno doba. Obale Islanda su tada bile po nekoliko mjeseci okovane ledom što je uzrokovalo velike probleme za ribolov. Poznati su nam i podaci o varijacijama razine Kaspijskog jezera - najnižu razinu je dosegnuo oko 1600. godine, nakon čega je uslijedio porast oko 1660. te ponovni pad oko 1720. godine. Ove varijacije se pripisuju izmjenama vlažnih i suhih razdoblja u trajanju do nekoliko godina i pokazuju nekonzistentnost klime unutar malog ledenog doba. Malo ledeno doba je na području Europe završilo u 19. stoljeću te je zatim uslijedio temperaturni porast koji i danas traje te ga nazivamo globalno zatopljenje. U posljednjih sto godina zemljina površina se najviše zagrijala još od osmog stoljeća. Između 1906. i 2006. prosječna temperatura je narasla za 0,6 do 0,9°C te se brzina rasta temperature u posljednjih 50 godina gotovo udvostručila. Istraživanja su pokazala da postoji čvrsto vezana korelacija između prirodnih i ljudskih procesa u modernom dobu te o tome slijedi u ostatku teksta.

Promjena razine mora

Trenutno možda i najaktualniji problem kojeg vežemo za globalno zatopljenje je porast razine mora. Zemlja je 71% svoje površine pod vodom te time ovaj porast predstavlja veliki rizik kako za ljudsku zajednicu, tako i za životinjska staništa. Stoga, zaronimo u informacije vezane za ovaj neizbježan efekt kojem nas Zemlja izlaže. Prije svega, moramo uvesti pojam geodetske nule. Geodetska nula tradicionalno je osnova za geodetska mjerenja. Ona predstavlja visinsku osnovu geodetske izmjere na kopnu, a definira se kao srednja razina mora izračunata iz višegodišnjih mareografskih mjerenja visine razine mora. Pri tome se u stručnoj oceanografskoj i geodetskoj literaturi preporučuje da vremensko razdoblje iz kojega se računa srednja razina mora bude period od 18.6 godina, što odgovara vremenu periodičke promjene Mjesečeva i Sunčeva utjecaja na Zemlju kojeg nazivamo nutacija. Geodetska nula ima važnu ulogu u hidrotehničkim i građevinskim radovima, gdje je kod izgradnje objekata na morskoj obali ili u podmorju neposredno uz obalu važno znati gibanje razine mora (ekstremne vrijednosti amplitude morskih mijena) da bi se osigurala zaštita objekata od plavljenja i udara snage valova. Nadolazeći problem je određivanje geodetske nule u budućnosti jer je porast razine mora dose-

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja

gao nikad veću brzinu i ovim tempom nastavit će rasti i još brže. Unatoč tome, dosadašnji tehnološki napredak, koji je iz dana u dan sve veći i veći i koji je uvijek bio usko povezan s geodezijom, će vrlo vjerojatno omogućiti kvalitetno rješenje. Promjena razine mora posljedica je prirodnih i antropogenetskih promjena. Promatramo promjenu GMSL (Global Mean Sea Level) tako da se eliminira utjecaj kratkih promjena – tipa valovi i plime. Porast volumena mora i oceana zbog gubljenja kopnenog leda i smanjenja gustoće oceana (zbog toplih voda) utječu na preraspodjelu vodenih masa na Zemlji te direktno utječe na Zemljinu rotaciju i ubrzanje sile teže. Na većini mjesta na Zemlji, gledano regionalno, promjena razine mora je reda veličine par milimetara godišnje. Na sljedećoj slici vidljive su relativne promjene razine mora koje prikazuju promatrane, predviđene i korigirane predviđene promjene u odnosu na klimatske modele za ta područja koja su označena na karti uz prikaz mora uz skalu boja koja ukazuje na razine mora na globalnoj razini. Priča o porastu razine more ne smije se spomenuti bez najvećeg izvora vode na svijetu, a to su Gren-

land i Antarktika. Ta područja pod debelim pokrivačem leda, dakle, mogu imati najveći utjecaj na promjenu razine mora, kako kroz gubitak, tako i kroz dobitak ledenih rezervi. Na varijacije tih rezervi utječu atmosferski procesi, odlamanje ledenjaka i njihovo otapanje. To nisu jednostavni procesi te ih stoga ne možemo tako jednostavno modelirati na većim razinama i predviđati neki siguran ishod događaja kojim bi predvidjeli porast na određenom području.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja Na sljedećoj slici izvučenoj iz Posebnog izvještaja o oceanima i kriosferi u klimatskim promjenama Međunarodnog odbora za klimatske promjene (IPCC) iz 2019. prikazane su klimatski i neklimatski procesi koji utječu na globalnu, regionalnu, relativnu i ekstremnu razinu mora uz obale. Trenutno aktualni gubitak mase leda na već navedenim područjima Grenlanda i Antarktike je rezultat povećanja temperature mora koja dovodi do manje gustoće oceana i povećanja volumena – srednje razine mora. To će uzrokovati „trenutnu“ promjenu Zemljinog polja ubrzanja sile teže, Zemljine rotacije i elastičnih deformacija čvrste Zemlje. Kao primjer pojavljuje se smanjenje razine mora unatoč povećanja vodene mase koja se seli na ekvator zbog smanjenog gravitacijskog privlačenja leda i oceana. Na sljedećoj slici prikazane su varijacije ledenih masa sa prelaska iz 20. u 21. stoljeće na polarnim područjima sa pripadnom standardnom devijacijom i njihov doprinos porastu srednje razine mora.

Pređimo na polarna područja koja su se znatno drugačije razvijala zbog toga što je Arktik na sjeveru vodena površina okružena kopnom, a Antarktika je kontinent na jugu okružen oceanima. Njihov utjecaj je nemoguće zanemariti. Na Arktiku se od 1900. godine do danas prosječna temperatura zraka znatno povećala (za 3,5°C) u odnosu na ostatak svijeta. Za primjer možemo uzeti podatke Državnog

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Ova područja se mijenjaju najbrže na svijetu uz globalne razmjere. Mjerenjima površinske temperature Arktika pokazalo se da je globalno zatopljenje započelo 1970-ih te su trendovi zatopljenja u porastu. Procijenjeno je da je između 1982. i 2017. temperatura vode u kolovozu u rastu za pola stupnja Celzijeva po desetljeću, što je uzrokovano povećanjem apsorpcije sunčevog zračenja, to jest, smanjenjem reflektivnosti. To smanjenje albeda urodilo je smanjenjem stvaranja leda u sjevernim Kanadskim i Euroazijskim područjima

do čak 25%. Antarktički ocean je stoga važan za prijenos topline iz atmosfere u globalne oceane, točnije, on upija oko 75% dodatne topline te ima veliku važnost u porastu sadržaja topline oceana.

tema broja

hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske koji navode porast prosječne temperature zraka na području Lijepe naše za između 0,2° do 0,7°C u istom periodu. Ova promjena utječe na smanjenje površine pod ledom i snijegom, a posljedično i smanjenje ljetnog albeda. Smanjenjem reflektivnosti, smanjuje se količina sunčevih zraka koje se odbijaju nazad u svemir te time i toplina koju te zrake nose sa sobom ostaje u donjim dijelovima atmosfere. Osim toga, taj porast ostavlja efekt i na povećanje vodene pare u atmosferi, što pridonosi naoblaci i još većem prijenosu topline u polarna područja i smanjenje topline u tropskim dijelovima Zemlje.

Povijesno su se promjene razine mora dobivale na osnovi geoloških istraživanja, a od posebne važnosti su trenuci u prošlosti kada je temperatura bila bliska ili viša od trenutne. Početkom 18. stoljeća opažanja razine mora vršila su se na mareografima, kojih nije bilo puno, te nam stoga tako nam daju kratki povijesni trend na manjim područjima. Trenutno ih je preko 2000 po svijetu, pretežito na sjevernoj hemisferi. Mareografi su stoljećima prisutni, većina ih ima velike rupe u opažanjima i za njihova mjerenja nisu bili uzimani u obzir pomaci Zemljine kore (kako prirodno zbog tektonike, tako i umjetno putem ljudske aktivnosti). Potrebne korekcije moguće je uvesti ako su mareografi povezani sa GNSS (eng. Global Navigation Satellite System) stanicama. Ove korekcije daju nužne podatke samo za period do unazad 30-ak godina, tako da imaju važnost samo za novija mjerenja, dok su starija zakinuta za iste.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja

Od 1992. napretkom u satelitskoj altimetriji uspješno je dobiven temeljitiji uvid u globalnu srednju razinu mora i njene promjene na lokalnoj razini, kao i praćenje topljenja leda. Trenutno se satelitskom altimetrijom procjenjuje ubrzanje rasta razine mora do 0,084 mm godišnje, što je posljedica sve većeg gubitka mase Greenlanda, kao i porasta stakleničkih plinova i erupcije vulkana Pinatuba na Filipinima 1991. godine. Trenutno se bilježi najveći rast razine mora od 3,6 +/- 0,3 mm godišnje uz 90%-tnu pouzdanost temeljem opažanja od 2006. do 2015. godine. Nadalje, moderne satelitske tehnike daju mogućnost rješavanja problema vezanih za spajanje lokalnih visinskih sustava u ujedinjene vertikalne sustave. Opažanja satelitske altimetrije su relativno kratka u usporedbi s opažanjima mareografa (satelitska altimetrija prisutna je 20-ak godina) te da bi ih mogli kvalitetno uspoređivati potrebni su dulji periodi opažanja. Ako ta opažanja kombiniramo sa gravimetrijom i GNSS kampanjama možemo dati podlogu za procjenu globalnog zatopljenja kroz oči rasta razine mora. Iako je velik naglasak na satelitske metode, i dalje su od velikog

značaja terenska mjerenja razine mora koja bi po mogućnosti bila kolocirana s permanentnim GNSS stanicama radi istovremenog opažanja pomaka Zemljine kore. Treba razmatrati izgradnju kompleksnijih sustava za praćenje rasprostiranosti po Zemlji koji bi proširili mogućnosti istraživanja, ali i dali rješenja za brojne znanstvene probleme. Od 2002. visoko preciznim gravimetrijskim mjerenjima danih GRACE (Gravity Recovery and Climate Experiment) i GRACE Follow-On misijama dobivaju se neovisne procjene koje potvrđuju gubitak u masi ledenjaka te se time potvrđuju teorije koje su dane satelitskom altimetrijom i InSAR (Interferometric synthetic-aperture radar) mjerenjima o gubitku masa. Različiti uzroci koji doprinose rastu srednje globalne razine mora se opažaju neovisno o vremenu, a uspoređuju se iz simuliranih procjena danih klimatskim modelima čiji je početak razvoja uspostavljen sredinom 19. stoljeća. Cilj opažanja je razumijevanje uzroka iza određenih pojava koje dovode do dizanja razine mora, a zatim i obnavljanje modela koji će biti temelj daljnjih istraživanja.

U ovoj tablici vidljivi su promatrani uzroci promjene srednje globalne razine mora, iz koje je očito da nedostaju mjerenja iz 20. stoljeća za varijacije oceanskih masa i ledenog pokrova na Antarktici, čime su sveukupni utjecaji teško procjenjivi. Za kraj 20. stoljeća i početak 21., uz pomoć modernijih tehnologija, svi ti podaci su dostupni. U drugom dijelu tablice navedeni su modelirani utjecaji porasta iz dostupnih podataka za sve vremenske periode.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

koje doprinose rastu razine mora i sažete informacije o istome, a to su:

tema broja

Nakon svih ovih navedenih podataka, zaključuju se pojave

1. Otapanje glečera i ledenih pokrivača na Greenlandu i Antarktici te zaliha vode na kopnu koje su u obliku snijega i leda na planinskim područjima i hladnijim regijama. 2. Toplinsko rastezanje tokom kojeg oceani i mora apsorbiraju višak toplinske energije, čiji je iznos varijabilan o lokaciji i dubini. Na osnovi podataka iz perioda 2006.-2015. godine taj doprinos iznosi oko 1,4 mm/god. te se pokazalo da je taj doprinos uvećan za 10% u proteklih 15 godina za dubine od 700 do 2000m. Ovo rastezanje se može definirati kao sterički efekt – povećanje volumena izazvano povećanjem temperature. 3. Razina mora varira lokalno, stoga se problemu treba pristupiti najprije lokalno. 4. Od rasta razine more moguće se braniti gradnjom brana, što je pogodno za obalna i gusto naseljena područja, prilagođenom izgradnjom zgrada i infrastrukture ili razvojem trave i koralja na morskom dnu *Važno je spomenuti i promjene mase ledenjaka. One se uglavnom dobivaju satelitskim metodama, kao što su satelitska altimetrija, koja mjeri promjenu volumena i mjerenje toka leda i satelitska gravimetrija za mjerenje regionalne promjene u masu. Za satelitsku altimetriju važno je spomenuti kako se ona dijeli na lasersku i radarsku. Laserska altimetrija mjeri do vrha snježnog omotača dok se radarska probija do leda ispod snijega. Pokretače promjene mase ledenjaka možemo generalizirati na oceanske i atmosferske. Kod oceanskih pokretača primarno se radi o povećanju otapanja leda na samom dnu ledenjaka zbog kolanja relativno toplih cirkumpolarnih voda, a one su uzrokovane promjenama u vjetrovima na površini oceana. U slučaju atmosferskih pokretača, mora se uzeti u obzir utjecaj cirkulacije ekstratropskog vjetra koji se pojačava i usmjerava prema polu za vrijeme ljeta. Promjene masa glečera se procjenjuju iz satelitskih opažanja i direktnih mjerenja. Trenutno se odvija najveći gubitak njihove mase u proteklih 4000 godina. U periodu od 2006. do 2015. godine najveći gubitak u masi glečera se odvijao u blizini Greenlanda koji je iznosio oko -47 ± 16 Gt (gigatona) po godini, a prati ih sjeverni dio Kanade sa -39 ± 8 Gt po godišnje. Ukupni gubitak u masi glečera iznosi -213 ± 29 Gt godišnje, što rezultira povećanjem srednje razine mora od 0,59 mm godišnje.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja

Iz navedenih podataka i istraživanja može se zaključiti: 1. Polarna područja gube svoje zalihe leda opasnim brzinama te se njihovim promjenama mijenja i ocean, a time i planet Zemlja skupa sa životinjskim i biljnim svijetom. 2. Temperatura zraka na Arktiku se dvostruko povećava u odnosu na globalni prosjek te se gubitkom leda i snijega situacija samo povećava. 3. Oba polarna oceana se zagrijavaju te Južni ocean nosi sve veću težinu u smislu promjene temperature na globalnoj razini 4. Klimatski inducirane promjene negativno utječu na količine leda, a time imaju i utjecaj na morske ekosustave 5. Volumen Arktičkog leda se smanjuje u svim mjesecima u godini, a ponajviše u rujnu (približno 12,8% +/- 2,3% po desetljeću), a približno pola tog pada se može pripisati znatno većim koncentracijama stakleničkih plinova u atmosferi. Promjene u Arktičkom ledenom moru mogu imati utjecaj na srednjim geografskim širinama u roku od par tjedana. 6. Vrlo je vjerojatno da će zatopljenja na Arktiku nastaviti ovakav trend gubitka leda i snijega te se predviđa da će se do 2100. godine dogoditi nestanak trajnog leda na Arktiku.

Kako svijet reagira Znanstvenici okupljeni oko IPCC-a u kojem sjede i predstavnici vlada mnogih država svijeta uvjereni su da je glavni krivac za globalno zatopljenje u posljednjih 150 godina čovjekova aktivnost i izgaranje fosilnih goriva čime se u atmosferu ispuštaju velike količine CO2. U medijima prevladava mišljenje koje zastupa IPCC te se na sav glas bruji o katastrofi koja nam prijeti ako pod hitno ne smanjimo ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu. Na cijelu famu oko globalnoga zatopljenja potom se priključuju i razni drugi aktivisti za zaštitu prirode koji opet pokušavaju progurati neke svoje interese. To uzrokuje medijski kaos i omogućuje manipulaciju ljudima. Tako se na internetu mogu pronaći brojni portali koji pišu o globalnom zatopljenju i zagovaraju razvoj novih i čišćih industrija te promjenu stava iz običnog potrošačkog društva u ekološki osviješteno i novim tehnologijama otvoreno kapitalističko-potrošačko društvo.

Zaključak IPCC-a kaže da je za porast temperature odgovoran efekt staklenika, tj. porast razine CO2 čija se koncentracija u zadnjih 150 godina povećala za više od 1/3. Glavnim krivcem proglašen je čovjek koji je u atmosferu ispustio tek jedan mali dio (oko 5%) od zabilježenog povećanja ugljičnog dioksida. No CO2 nije glavni staklenički plin. Najvažniju ulogu ima vodena para H2O(g) koja ima najveću sposobnost upija-

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

promjenu razine CO2 u atmosferi. Zemljina klima se definitivno mijenja, neovisno koji uzrok tome bio i klimatske promjene već pogađaju i pogađat

tema broja

nja Zemljine kontraradijacije i ima daleko najveći će milijune siromašnih diljem svijeta i povećati udio među stakleničkim plinovima. Iako čovjek ne socijalni i demografski pritisak na razvijene zemmože utjecati na količinu vodene pare u atmos- lje. Stoga bi se čovječanstvo trebalo malo više feri, djelomično može na CO2. S ciljem zaustavl- usredotočiti na ublažavanje posljedica klimatskih janja (ili barem usporavanja) porasta količine CO2 promjena, a ne sprječavanje klimatskih promjena, u atmosferi razvila se ideja poreza i/ili kvota na pogotovo ne na brzu ruku, gospodarskim restrikCO2 na temelju znanstvene podloge koju pruža cijama i obmanom javnosti u svrhu privatnih inteIPCC. Iako učinkovit, takav način kontroliranja in- resa. dustrije u cilju zaštite okoliša je politički nekorektan i podložan malverzacijama te može imati Živimo u vremenu opravdano rastuće zabrinudalekosežne posljedice na gospodarski razvoj tosti za stanje i očuvanje prirode i okoliša, a isnerazvijenijih zemalja te zbog toga i velike socio- tovremeno i u povijesnom trenutku, jer je u prosgeografske posljedice u vidu povećanja broja incu 2018. nakon Konferencije UN-a o klimatskim siromašnih u svijetu te posljedično socio-ekonom- promjenama u Poljskoj, započeo globalni školski skih migracija. Takav razvoj situacije mogao bi štrajk za klimu kojeg je inicirala švedska aktivisdodatno produbiti jaz između razvijenih i neraz- tica i učenica Greta Thunberg, a organiziran je i vijenih i osnažiti migracije podržan u Hrvatskoj. “Jasno je da se klima miprema visokorazvijenim zemjenjala i mijenja se uslijed Klimatske promjene sve ljama. prirodnih okolnosti, no su aktualnija tema jer eksS druge strane, velik broj naglasak je na promjenama tremne vremenske pojave znanstvenika klimatologa koji koje su posljedica ljudskih poput velikih požara, popdjeluju samostalno smatraju aktivnosti.” lava, erozija, oluja ili visokih da je klimatsko zatopljenje kovrućina pogađaju gotovo sve jemu smo svjedoci samo dio klimatskih varijacija dijelove Zemlje, pa tako i Hrvatsku, ostavljajući kroz koje klima našega planeta prolazi na raznim različite i vrlo ozbiljne posljedice na prirodu i ljude. vremenskim skalama te da čovječanstvo ne može Jasno je da se klima mijenjala i mijenja se usliodigrati ulogu spasitelja klime koju je samo sebi jed prirodnih okolnosti, no naglasak je na prompredodredilo iz dva jednostavna razloga: 1. glavni jenama koje su posljedica ljudskih aktivnosti. Na staklenički plin u Zemljinoj atmosferi je vodena njega najznačajnije utječe ugljični dioksid koji se para koja ima daleko najveći udio u efektu stak- oslobađa sagorijevanjem ugljena, nafte, naftnih lenika (prema nekim istraživačima čak i do 97%) i derivata i plina te uzrokuje značajno povećanje čovjek nema veliki utjecaj na razinu koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Oko 22 milijarde tog plina i 2. u klimatskim promjenama veliku ul- tona CO2 ispusti se u atmosferu svakoga dana, a ogu imaju Zemljina gibanja u svemiru (precesija, takav bi trend emisija mogao povećati prosječnu promjena ekscentriciteta Zemljine putanje te Zemljinu temperaturu za 1,4 – 6,4 °C do kraja promjena nagiba Zemljine osi) te Sunčevi ciklusi ovog stoljeća. Pritom, povećanje temperature već koji uvjetuju povećanje ili smanjenje energije koju iznad 2 °C dovelo bi do opasne promjene klime Sunce emitira u svemir. Dokaz toj teoriji su prom- i razornog utjecaja na biljne i životinjske zajedjene klime u bližoj i daljoj prošlosti koje nikako nice. Specijalni izvještaj Međuvladina panela nije mogao uvjetovati čovjek i nisu bile vezane uz o klimatskim promjenama (IPCC) o globalnom zatopljenju iz listopada 2018., pokazuje kako je ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C još uvijek moguće, no države bi hitno trebale na

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja 64

pustiti korištenje fosilnih goriva te u idućih 10 do koje bi trebalo biti globalno, a propust da se osig20 godina uvesti korjenite promjene u svim sek- ura zdrav zrak predstavlja povredu prava na život, torima, sa snažnim zaokretom prema obnovljivim zdravlje i blagostanje. Države stoga hitno moraju izvorima energije i energetskoj učinkovitosti. poboljšati kvalitetu zraka i ispuniti svoje dužnosti Klimatske promjene najviše su povezane s u zaštiti ljudskih prava tako da smanje zagađenje onečišćenjem zraka, a dobro stanje okoliša zraka, poboljšaju zdravlje ekosustava i usmjere se jedan je od uvjeta za zdrav život. Europska agen- na rješavanje problema povezanih s klimatskim cija za okoliš (EEA) ističe nekoliko onečišćivača promjenama. zraka koji su komponente lebdećih čestica te istovremeno pojačavaju klimatske promjene, a to U cilju ograničavanja porasta temperature te preusu ozon i crni ugljen, organski ugljik, amonijak, zimanja odgovornosti država da do toga ne dođe, sulfati i nitrati, zbog čega se pitanja onečišćenja dogovaraju se i ugovaraju međunarodni sporazuzraka i klimatskih promjena moraju rješavati is- mi. Tako je od 1994. na snazi Okvirna konvencija tovremeno i zajedno. Svjetska zdravstvena or- UN-a o promjeni klime (UNFCC) u čijoj preambuli ganizacija od 1950. izvještava o kvaliteti zraka, stranke potpisnice priznaju da su ljudske aktivnosa zadnjih godina posebno upozorava na poveza- ti znatno povećale atmosferske koncentracije nost onečišćenja zraka s stakleničkih plinova, što “Ta 17-ogodišnja srednjoškolka preuranjenom smrti od će dodatno zagrijati Zemje šokirala svijet svojim protessrčanih i moždanih udara, ljinu površinu i atmosferu s plućnih bolesti i raka. tom protiv odlaska u školu koji lošim učinkom na prirodne Kratkoročna i dugoročna je uzrokovan požarima koji su ekosustave i čovječanstvo, izloženost onečišćenju harali Švedskom za vrijeme na- zbog čega su odlučne zraka kod djece i odraslih jtoplijeg ljeta u proteklih 26 go- zaštititi klimatski sustav može dovesti do sman- dina. “ za sadašnje i buduće genjenja funkcije pluća, reseracije. Okvirna konvenpiratornih infekcija i astme te drugih zdravstvenih cija definira klimatske promjene kao negativne poteškoća, pri čemu su najopasnije lebdeće posljedice promjene klime sa značajnim pogubčestice, dušikov dioksid i prizemni ozon. nim posljedicama na sastav, elastičnost ili produktivnost prirodnih ili vodenih ekosustava ili na funkUzročno posljedična veza klimatskih promjena i cioniranje društveno-gospodarskih sustava te širokog spektra ljudskih prava ogleda se u njiho- ljudsko zdravlje i blagostanje. U njoj se promjena vom utjecaju na cjelokupni život na Zemlji, od eko- klime izravno ili neizravno pripisuje ljudskim aksustava do ljudi, a posebice utjecaju na ljudsko tivnostima koje mijenjaju sastav globalne atmoszdravlje i život. Značajan međunarodni iskorak za fere, a promatra se kroz usporedbu vremenskih povezivanje okoliša, a time i klimatskih promjena s razdoblja. Osim Okvirne konvencije, od 2007. je ljudskim pravima dogodio se 2012. kada je Vijeće na snazi i njen Kyoto protokol, od 2015. i Izmjena za ljudska prava UN-a osnovalo mandat Poseb- Kyotskog protokola iz Dohe te Pariški sporazum nog izvjestitelja za ljudska prava i okoliš, koji tvr- od 2017., koji obvezuje na smanjenja emisija di da sva ljudska prava ovise o okolišu u kojem stakleničkih plinova u različitim sektorima. Budući živimo te da je siguran, čist, zdrav i održiv okoliš da su klimatske promjene sastavni dio područja neizostavan za puno ostvarivanje prava na život, zaštite okoliša, za zaštitu ljudskih prava važna je i prava na zdravlje, hranu, vodu. Posebni izvjestitelj Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanpohvaljuje države koje su u svojim nacionalnim ju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u zakonodavstvima osigurale pravo na zdrav okoliš pitanjima okoliša, tzv. Arhuška konvencija koja je

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja

dio pravne stečevine EU, a Hrvatska ju je ratificirala 2007. Hrvatska se može ponositi činjenicom da se nalazi među zemljama koje jamče pravo na zdrav život, a o kojima piše i Posebni UN-ov izvjestitelj, jer Ustav RH određuje očuvanje prirode i čovjekova okoliša kao jednu od najviših vrednota i temeljem za njegovo tumačenje. Naš Ustav propisuje i dužnost države da osigura uvjete za zdrav okoliš, te dužnost svakoga da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti osobitu skrb posvećuje zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša, a omogućuje i iznimno zakonsko ograničenje poduzetničke slobode i vlasničkih prava upravo radi zaštite tih vrijednosti te interesa i sigurnosti RH. Lijepa naša nije jedina koja se može ponositi svojim trudom za očuvanje okoliša. Velik broj mladih ljudi diljem svijeta počeo je razmišljati o čišćoj i boljoj budućnosti, a posebno nakon što je Greta Thunberg došla na scenu. Ta 17-ogodišnja srednjoškolka je šokirala svijet svojim protestom protiv odlaska u školu koji je uzrokovan požarima koji su harali Švedskom za vrijeme najtoplijeg ljeta u proteklih 26 godina. Štrajkala je sve do sljedećih parlamentarnih izbora u Švedskoj 9. rujna 2018. Svoju akciju je nazvala „Školski štrajk za klimu“ te je zatražila od švedskih vlasti da poduzmu mjere smanjenja emisija ugljičnog dioksida u zemlji. Svoju akciju je prezentirala na društvenim

mrežama, što je potaknulo učenike diljem svijeta da od rujna 2018. petkom izostaju iz škole ili barem nose transparente sa zahtjevima za zaštitu okoliša. Akcija je poznata pod imenom „Petci za budućnost“. Ova ambiciozna djevojčica je uzrokovala i novu kulturalnu pojavu naziva „flygskam“, točnije, „sram od letenja“, kojim je utjecala na smanjenje korištenja avionskih letova pozivom na nemoralnost korištenja načina putovanja koji uzrokuje visoke emisije ugljičnog dioksida. U travnju 2019. održala je govor pred zastupnicima Europskog parlamenta, te u rujnu 2019. i pred Ujedinjenim narodima. Greta Thunberg je svojim postupcima privukla i pozitivne i negativne reakcije od strane javnosti, političara i značajnih svjetskih vođa. Vrijedi istaknuti komentar ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji ju je istovremeno pohvalio za ustrajnost u promoviranju „zelene energije“ i kritizirao za nedovoljnu informiranost oko skupocjenosti iste navodeći problem standardna života u nerazvijenim zemljama, poput onih u Africi, koje si ne mogu priuštiti značajniji prijelaz na obnovljive izvore energije.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja

Zaključak Topljenje ledenjaka je izvjesno. Oni nestaju ako zimi padne manje snijega koji pokriva led nego što ga se otopi tijekom ljeta. Uslijed porasta razine mora, mnogi će mali otoci u oceanima jednostavno nestati. Potopljene dijelove otoka imamo i danas. Za primjer, u rimsko doba razina mora je bila niža za oko 1 metar i porastom iste mnoge rimske građevine su potopljene (primjer na Brijunima, na otoku Krku…). Do kraja 21. stoljeća se očekuje porast srednje temperature na Zemlji za od 1.4 do 5.8 stupnjeva. Smatra se da će zapadni dio Antarktika potpuno nestati do kraja stoljeća što bi moglo rezultirati povećanjem razine mora. Očekuje se više vrućih (veća vjerojatnost za suše) i manje ledenih dana, te intenzivniji oborinski događaji. Globalno zatopljenje će se najviše osjetiti u srednjim širinama i na polovima dok će manjih promjena biti u tropima. Promjenom razine more uslijedit će posljedice u obliku oluja, poplava, narušenih ekosustava koji mogu negativno utjecati na civilizacije na obalnim i otočnim područjima. Dakle, problem rasta razine mora treba shvatiti maksimalno ozbiljno i potrebno je učiniti sve moguće da se ljudska vrsta prilagodi nadolazećim težim životnim uvjetima. Naravno, ljudi nisu slijepi na ove probleme te su počeli gle-

dati drugačije na vlastite postupke u industriji, ali i u društvenom životu tako da se utječe na stav i ponašanje ljudi da gledaju na održivi razvoj. Uzevši sve ovo u obzir, globalno zatopljenje i klimatske promjene su realne činjenice koje prijete našem postojanju i od čega ljudska vrsta ima opravdan strah. Ipak, cijelu ovu situaciju sagledavamo iz krivih kutova, točnije, opterećujemo se s previše loših djela koja si preuveličavamo jer, kao što je već navedeno, naš utjecaj je puno manji nego što ga smatramo. Zato se potrudimo da recikliramo, čistimo oceane od velikih otoka otpada, pazimo šume, smanjimo s pesticidima, čuvajmo životinjske vrste i njihova staništa. Svako dobro djelo prema prirodi, ma koliko god ono malo bilo, kao što je šetnja ili bicikliranje na manjim udaljenostima, razvrstavanje otpada, oprezno obitavanje u šumama i ostalim područjima koja su osjetljiva na požare, pridonosi zdravlju sviju nas, i staništa i živih bića. Zato je potrebno ujediniti snage i prilagoditi se novim vremenima pametno, savjesno i spremno. To bi nama geodetima moglo uzrokovati teže probijanje kroz silne drače, makije i šikare kako bi došli do željenih točaka i stajališta, ali to je teret koji ćemo rado nositi :D.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja

Literatura The Intergovernmental Panel on Climate Change, 2019:

AUTORI/AUTHORS

Special Report on the Ocean and Cryosphere in a Changing

Hrvoje Maslać

Climate

univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij, Geodetski

Međuvladin panel o promjeni klime, Četvrto izvješće o

fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: hmaslac@geof.hr

procjeni, Promjena klime 2007.: Zbirno izvješće L. Pashova, I. Yovev, 2010: Geodetic studies of the influence of climate change on the Black Sea level trend

Dominik Miletić

B. Pribičević, 2005: Pomorska geodezija

univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij, Geodetski

Klimatske promjene, Priopćenje za javnost povodom Fes-

fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: dmiletic@geof.hr

tivala znanosti u Splitu Mrežne adrese: https://earthobservatory.nasa.gov/features/GlobalWarming

Luka Crnčec

http://www.esa.int/Applications/Observing_the_Earth/Cryo-

univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij, Geodetski

Sat/

fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb,

https://www.esa.int/Applications/Observing_the_Earth/Liv-

e-mail: lcrncec@geof.hr

ing_Planet_Symposium/ https://povijest.net/malo-ledeno-doba/

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja 68

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

tema broja LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

STRUČNI ČLANCI

strucni č čclanci 70

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Davno, kada su na zemlji živjeli bogovi i divovi, nastala je svađa među njima. Bogovi su sebično svu hranu i piće zadržavali za sebe i divove ostavljali da gladuju. Divu Kleku to je dojadilo, pobunio se protiv “nadređenih” i zaratio s bogom Volosom koji ga je, da bi ga kaznio jer se usudio pobuniti, svojim čarobnim mačem okamenio. Prije nego što se potpuno pretvorio u gorostasnu planinu, Klek je obećao da će se jednoga dana probuditi i osvetiti, a od krvi iz njegovih žila nastao je Klečki potok koji još uvijek teče podno planine. Ukoliko djevojka popije vodu iz vrela biti će zauvijek lijepa, mlada i dobra, a muškarac koji se napije te vilinske vode svakako će se oženiti Ogulinkom.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

MJESTO VILA, VJEŠTICA, SKRIVENIH BLAGA, TRAGIČNE LJUBAVI I ZMAJEVA

strucni č čclanci

Visinska izmjera i analiza geodetske osnove parka Jelenovac primjenom geometrijskog, trigonometrijskog i GNSS nivelmana SAŽETAK. U ovom radu prikazan je postupak određivanja visina točaka geodetske osnove u parku Jelenovac u Zagrebu, a koja se koristi za potrebe praktične nastave na kolegijima Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon pripremnih radova, kao što je rekognosciranje terena i planiranje opažanja, obavljena je izmjera geodetske osnove primjenom metoda geometrijskog, trigonometrijskog i GNSS nivelmana. Nakon inicijalne obrade, provedeno je izjednačenje geodetske osnove, u konvencionalnom i optimalnom datumu, na osnovi podataka geometrijskog i trigonometrijskog nivelmana. Dobivene su višestruke konačne vrijednosti visina točaka i pripadne ocjene točnosti te je provedena analiza dobivenih rezultata. Visine točaka dobivene geometrijskim nivelmanom uzete su za referentne vrijednosti. Ključne riječi: park Jelenovac, geometrijski nivelman, trigonometrijski nivelman, GNSS nivelman, izjednačenje nivelmanske mreže.

Geometric, Trigonometric and GNSS Levelling and Analysis of Jelenovac Park Geodetic Network ABSTRACT. In this paper procedure of height determination of Zagreb Jelenovac Park geodetic network points is presented. Jelenovac Park geodetic network is used for teaching practicum at Faculty of Geodesy at University of Zagreb. After preparation works like field scouting and observation planning, geometric, trigonometric and GNSS levelling has been conducted. After initial data post-processing, regular and singular adjustments of both, geometric and trigonometric height networks have been conducted. Multiple values for point heights and related uncertainty have been computed and obtained. Analysis of results is presented with geometric network used as reference network. Keywords: Jelenovac Park, geometric levelling, trigonometric levelling, GNSS levelling, height network adjustment.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Park Jelenovac jedan je od 22 zagrebačka parka te se prostire na površini od 48,9 hektara (ZG portal 2020). Nalazi se u sjevernom dijelu grada Zagreba, u blizini Kliničkoga bolničkog centra Sestre milosrdnice, koji je smješten u Vinogradskoj cesti. Na južnom dijelu parka stabilizirana je geodetska osnova koja se već dugi niz godina koristi za praktičnu nastavu na kolegijima Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Geodetsku osnovu danas čini mreža od 11 trajno stabiliziranih geodetskih točaka čije su koordinate određene horizontalno i visinski. S obzirom da područje parka, na kojemu se nalazi geodetska osnova, karakterizira nagnuti teren s osobinama klizišta, postoji vjerojatnost prostornih pomaka točaka tijekom određenoga vremenskog razdoblja. U okviru izrade diplomskih radova studenata Luke Pedića i Filipa Tulumovića 2019. godine, provedena je nova visinska izmjera geodetske osnove parka Jelenovac metodama geometrijskog (Tulumović 2019), trigonometrijskog i GNSS nivelmana (Pedić 2019) s ciljem određivanja novih nadmorskih visina točaka geodetske osnove. Kako je izmjera sa sve tri metode provedena u vrlo kratkom vremenskom razdoblju moguće je usporediti dobivene rezultate i utvrditi kolika se točnost postiže svakom od primijenjenih metoda određivanja visina te kolika je primjenjivost pojedine metode pri rješavanju klasičnih geodetskih zadataka.

2. Nivelman Nivelman je metoda određivanja apsolutnih ili relativnih visina diskretnih točaka na temelju mjerenih visinskih razlika ili visina. Danas se u geodeziji najčešće primjenjuju sljedeće metode: geometrijski nivelman trigonometrijski nivelman GNSS nivelman. Trajno stabilizirane geodetske točke poznatih visina nazivaju se reperi te služe kao osnova za određivanje visinskih razlika u postupku geodetske izmjere. Reperi se u obostrano priključenim ili zatvorenim nivelmanskim vlakovima povezuju s diskretnim točkama između kojih se mjere visinske razlika te računaju njihove visine.

strucni č čclanci

1. Uvod

2.1. Geometrijski nivelman

U geometrijskom nivelmanu visinske razlike se računaju iz očitanja na nivelmanskim mjernim letvama. Ta očitanja dobivaju se pomoću horizontalne vizure koja presijeca mjerne letve (Barković i Zrinjski 2020). Geodetski instrument kojim se postiže horizontalna vizura naziva se nivelir, a prilikom mjerenja nivelir se postavlja u sredinu između dvije mjerne letve, koje su postavljene vertikalno na poznatim ili diskretnim točkama (slika 1).

Slika 1. Osnovni princip geometrijskog nivelmana (Zrinjski i dr. 2018).

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

Visinska razlika ∆h između diskretnih točaka ili repera A (Z – zadnja letva) i B (P – prednja letva) računa se prema izrazu (Zrinjski i dr. 2018):

∆h = lA − lB

gdje su:

(1)

lA – očitanje zadnje mjerne letve lB – očitanje prednje mjerne letve.

2.2. Trigonometrijski nivelman

U trigonometrijskom nivelmanu visinska razlika određuje se indirektno iz mjerenja duljine i vertikalnog kuta pomoću trigonometrijskih formula (Benčić i Solarić 2008). Prilikom izračuna visinske razlike primjenjuju se osnovne trigonometrijske funkcije pravokutnog trokuta, u kojemu su poznate jedna kateta (horizontalna duljina) ili hipotenuza (kosa duljina) te jedan kut (vertikalni kut) (slika 2).

Slika 2. Određivanje visinskih razlika trigonometrijskim nivelmanom (Barković i dr. 2017).

Visinska razlika ∆h između točke sjecišta horizontalne i vertikalne osi instrumenta te horizontalne vizurne linije (H) i signala ili prizme (T) računa se prema izrazu (Macarol 1985, Barković i Zrinjski 2020):

∆h = d '⋅ sin ϕ = d '⋅ cos z = d H ⋅ tan ϕ = d H ⋅ cot z

(2)

gdje su:

d ' – kosa duljina d H – horizontalna duljina izračunata iz kose duljine i vertikalnog kuta

z – zenitni kut ϕ – visinski kut.

Visinska razlika ∆H između točaka A i B računa se prema izrazu (Barković i Zrinjski 2020):

∆H = ∆h + i − l

(3)

gdje su: i – visina instrumenta

l – visina signala.

Danas se za trigonometrijsko određivanje visinskih razlika, pored drugih mjernih uređaja, najčešće primjenjuju geodetske mjerne stanice.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS) je općeniti naziv za navigacijske sustave koji korisniku omogućuju prostorno određivanje (3D) pozicije putem pasivnog prijema signala odaslanih sa satelita u Zemljinoj orbiti (Zrinjski i dr. 2019). Svaki GNSS ima svemirski, kontrolni i korisnički segment koji korisniku omogućuju pozicioniranje primjenom odgovarajuće opreme (Groves 2013). Hrvatski pozicijski sustav – CROPOS (CROatian POsitioning System) obuhvaća mrežu od 33 referentne GNSS stanice ravnomjerno raspoređene na području cijele Republike Hrvatske. Svaka od tih stanica neprekidno prikuplja podatke odaslane sa satelita u orbiti te ih šalje u kontrolni centar. U kontrolnom se centru ti podaci, prikupljeni putem referentnih stanica, obrađuju, računaju se korekcije te se putem mobilnog interneta šalju krajnjim korisnicima. Na taj način, primjenom visokopreciznoga pozicijskog servisa (VPPS) CROPOS-a omogućeno je određivanje položaja diskretnih točaka u realnom vremenu s točnošću od 2 cm u horizontalnom i 4 cm u vertikalnom smjeru (Marjanović 2010).

strucni č čclanci

2.3. GNSS nivelman

S obzirom da su pozicijski podaci potrebni korisniku u predefiniranom referentnom koordinatnom sustavu, a GNSS mjerenja se temelje na geocentričnom trodimenzionalnom Kartezijevu koordinatnom sustavu WGS84, potrebno je provoditi transformaciju koordinata iz globalnog u odabrani lokalni koordinatni sustav. U Republici Hrvatskoj za područje katastra i detaljne državne topografske kartografije, kao službeni projekcijski koordinatni sustav primjenjuje se koordinatni sustav poprečne Mercatorove projekcije u Hrvatskom terestričkom referentnom sustavu za epohu 1995.55 (HTRS96/TM), u kojem je položaj točaka opisan ravninskim koordinatama Easting (E) i Northing (N), dok se kao službeni visinski sustav koristi sustav normalnih ortometrijskih visina s plohom geoida definiranom srednjom razinom mora u epohi 1971.5, pod nazivom Hrvatski visinski referentni sustav (HVRS71) (Vlada Republike Hrvatske 2004). Za rješavanje praktičnih zadataka u geodeziji potrebno je globalne koordinate transformirati u lokalni koordinatni sustav. Ravninske koordinate moguće je transformirati pomoću direktno primijenjenih matematičkih odnosa, međutim za transformaciju visina potrebno je koristiti i model geoida. Kombinacija GNSS mjerenja visina i modela geoida danas je poznata kao GNSS niveliranje (Grgić i dr. 2010). Moderni GNSS prijemnici opremljeni su transformacijskim softverom koji sadrži lokalni ili regionalni model geoida te daje koordinate i visinu u željenom sustavu u realnom vremenu (Zrinjski i dr. 2018).

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

3. Geodetska izmjera i obrada podataka 3.1. Rekognosciranje terena i plan opažanja Kako bi se optimizirao rad na terenu i kasnija obrada podataka, u svrhu planiranja opažanja obavljeno je rekognosciranje terena i postojećih točaka stalne geodetske osnove u parku Jelenovac (slika 3). Zbog posebnosti metoda nivelmana, obraćala se pažnja različitim parametrima tijekom rekognosciranja.

S obzirom da metoda preciznoga geometrijskog nivelmana ima ograničenje duljine vizure, visine letve te prohodnosti terena, planirani su nivelmanski vlakovi koji će pratiti blaže nagibe terena, a broj strmijih vlakova u kojima se mora postavljati više stajališta radi kratkih vizura tijekom mjerenja sveden je na minimum. Iako se u praksi precizni geometrijski nivelman ne primjenjuje za određivanje visinskih razlika na strmim terenima kao što su

Slika 4. Mreža geometrijskog nivelmana (strelice označavaju mjerenja u smjeru naprijed te smjer računanja vlakova, a rimski brojevi figure).

Slika 5. Mreža trigonometrijskog nivelmana (strelice označavaju smjer računanja vlakova, a rimski brojevi figure).

određeni dijelovi parka Jelenovac, u svrhu ispitivanja iskoristivosti metode i mogućnosti postizanja teorijske mjerne nesigurnosti, odlučeno je da će određeni nivelmanski vlakovi biti na nešto većim Slika 3. Točke geodetske osnove na području parka Jelenovac

nagibima. Izrađen je plan opažanja te je utvrđeno da će se mreža sastojati od ukupno 14 nivelmanskih strana (slika 4).

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

Pri planiranju mreže trigonometrijskog nivelmana jedini uvjet koji je trebalo zadovoljiti bilo je dogledanje točaka. S obzirom na današnju efikasnost mjerenja geodetskim mjernim stanicama i brzinu obrade i analize podataka, planirano je na svakom stajalištu izmjeriti visinske razlike prema svim vidljivim točkama, pa je stoga planirana mreža koja će se sastojati od 15 nivelmanskih strana (slika 5). Budući da pri mjerenju mreže GNSS metodom ne postoje posebni preduvjeti kojima bi optimizirali rad na terenu i kasniju obradu podataka, nije izrađen detaljan plan opažanja kao u slučaju prethodne dvije metode.

3.2. Obavljena mjerenja

Visinska izmjera mreže metodom geometrijskog nivelmana u smjeru naprijed obavljena je 25. travnja 2019., a u smjeru natrag 2. svibnja 2019. Prilikom izmjere primijenjen je nivelir Leica Wild NAK2 s planparalelnom pločom GPM3 u kompletu s dvije centimetarske invarne nivelmanske letve WILD GPLE3 visine 3 metra s dvostrukom podjelom. Također su primijenjene i nivelmanske papuče i držači letava kako bi se osigurala visoka preciznost mjerenja i eliminirala mogućnost grubih pogrešaka. U tablici 1 prikazani su podaci mjerenja (visinske razlike u dva smjera, horizontalne duljine vlakova, srednje vrijednosti visinskih razlika i duljina, horizontalne udaljenosti između

točaka i razlike mjerenja visinskih razlika u dva smjera). Također, izračunato je standardno odstupanje dvostruko mjerenih visinskih razlika prema izrazu: (4) gdje su:

∆h1i – visinske razlike mjerene u smjeru naprijed ∆h2i – visinske razlike mjerene u smjeru natrag n – broj vlakova (visinskih razlika) 1,96 – multiplikator za vjerojatnost od 95%.

Tablica 1. Podaci mjerenja dobiveni geometrijskim nivelmanom.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

Visinska izmjera metodom trigonometrijskog nivelmana u potpunosti je obavljena 26. travnja 2019. primjenom geodetske mjerne stanice Topcon 2LS Cygnus KS-102 i pribora za prisilno centriranje. U tablici 2 prikazani su podaci mjerenja trigonometrijskim nivelmanom (visinske razlike u dva smjera, horizontalne duljine vlakova, srednje vrijednosti visinskih razlika i duljina te razlike mjerenja visinskih razlika u dva smjera). Tablica 2. Podaci mjerenja dobiveni trigonometrijskim nivelmanom.

Izmjera mreže metodom GNSS nivelmana obavljena je 2. rujna 2019. Mjerenja su obavljena primjenom prijemnika Topcon HiperSR GNSS i metode RTK (Real Time Kinematic – kinematika u realnom vremenu), spajanjem na visokoprecizni pozicijski servis u realnom vremenu CROPOS-a. Visina svake točke mjerena je četiri puta u trajanju od 30 epoha (sekundi). Zbog horizonta zaklonjenog strmim terenom i gustom šumom nije bilo moguće provesti opažanja na točki 510. U tablici 3 nalaze se srednje vrijednosti visina točaka određenih metodom GNSS nivelmana te ocjena točnosti visina iz ponovljenih mjerenja. Tablica 3. Podaci mjerenja metodom GNSS nivelmana.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Nakon što je utvrđeno da se mjerenja visinskih razlika u dva smjera signifikantno ne razlikuju (tablice

strucni č čclanci

3.3. Obrada podataka mjerenja 1 i 2), pristupilo se izračunu nesuglasica u figurama (ω ) s ciljem otkrivanja grubih pogrešaka te određivanja standardnog odstupanja zatvaranja figura (tablica 4) sukladno formuli Ferrero (Čubranić 1974): (5) gdje su:

ωi – nesuglasica zatvaranja figura nω – broj figura u mreži

1,96 – multiplikator za vjerojatnost od 95%. Utvrđeno je da su sve nesuglasice s obzirom na veličinu figura i nagib terena prihvatljivog iznosa u odnosu na primijenjenu metodu niveliranja te je otklonjena mogućnost postojanja grubih grešaka u rezultatima mjerenja. Tablica 4. Nesuglasice zatvaranja figura u nivelmanskoj mreži.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

4. Izjednačenje geodetske mreže i analiza rezultata Kada je utvrđeno nepostojanje grubih pogrešaka u mjerenjima te nakon što su određene srednje visinske razlike i duljine vlakova, može se pristupiti izjednačenju visinske geodetske mreže. Izjednačenje je obavljeno primjenom Gauss-Markovljeva algoritma uz metodu najmanjih kvadrata, a težine mjerenja određene su iz duljina vlakova (Feil 1989, Rožić 2007). Obje mreže, geometrijskog i trigonometrijskog nivelmana, izjednačene su u konvencionalnom i optimalnom datumu. Za datumsku točku prilikom izjednačenja u konvencionalnom datumu uzeta je GPS točka Grada Zagreba oznake 2767 s normalnom ortometrijskom visinom u službenom visinskom sustavu Republike Hrvatske HVRS71 u iznosu od 189,012 metara. Prilikom izjednačenja u optimalnom datumu dodan je uvjet izjednačenja uz primjenu pseudoinverzije prilikom rješavanja normalnih jednadžbi. Nakon provedenog izjednačenja dobivene su konačne visine točaka s pripadnim standardnim odstupanjem i referentnim standardnim odstupanjem uz vjerojatnost od 95% (tablica 5). Mreža je također ocijenjena globalnim kriterijem položajne točnosti po Mittermayeru (1972): (6)

gdje su:

sM (95 % ) – standardno odstupanje mreže po Mittermayeru s0(95 % ) – referentno standardno odstupanje u – broj nepoznanica u mreži. Tablica 5. Izjednačene visine točaka s pripadnim pojedinačnim i globalnim ocjenama točnosti.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

Nakon izračuna visina točaka u svim mrežama u različitim datumima, napravljena je usporedba dobivenih rezultata. Za sve tri metode nivelmana napravljena je usporedba dobivenih standardnih odstupanja i izjednačenih visina u konvencionalnom datumu. Međutim, zbog bolje preglednosti rezultata, prikazana je i zasebna usporedba izjednačenih visina u konvencionalnom i optimalnom datumu samo između metoda geometrijskog i trigonometrijskog nivelmana. Na slici 6 prikazana je usporedba standardnih odstupanja izjednačenih nepoznanica određenih geometrijskim, trigonometrijskim i GNSS nivelmanom.

Slika 6. Usporedba standardnih odstupanja izjednačenih nepoznanica

Kako su standardna odstupanja metode geometrijskog nivelmana u odnosu na druge dvije metode najmanja, izjednačene visine dobivene geometrijskim nivelmanom u daljnjim su usporedbama uzimane kao referentne vrijednosti. Slika 7 prikazuje usporedbu razlika izjednačenih visina, dobivenih metodama geometrijskog, trigonometrijskog i GNSS nivelmana u konvencionalnom datumu s pripadnom ocjenom točnosti nepoznanica.

Slika 7. Usporedba izjednačenih visina triju metoda u konvencionalnom datumu.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

Na slici 8 dana je usporedba razlika izjednačenih visina dobivenih metodom geometrijskog i trigonometrijskog nivelmana u konvencionalnom datumu s pripadnom ocjenom točnosti nepoznanica.

Slika 8. Usporedba izjednačenih visina dviju metoda u konvencionalnom datumu.

Usporedba razlika izjednačenih visina dobivenih metodom geometrijskog i trigonometrijskog nivelmana u optimalnom datumu s pripadnom ocjenom točnosti nepoznanica, prikazana je na slici 9.

Slika 9. Usporedba izjednačenih visina dviju metoda u optimalnom datumu.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Mjerenja geometrijskim nivelmanom obavljena su u dva navrata, dok je za mjerenja trigonometrijskim i GNSS nivelmanom bio potreban po jedan termin. Razlog duljeg trajanja mjerenja geometrijskim nivelmanom je strmi teren, zbog kojega su bile potrebne značajno veće duljine nivelmanskih vlakova uzrokovane ograničenjem u duljini vizure do nivelmanskih mjernih letvi. S druge strane trigonometrijski nivelman ne ovisi o nagibu terena što skraćuje trajanje mjerenja, ali je ograničen obveznim dogledanjem između točaka mreže. Također, u trigonometrijskom nivelmanu, obvezna je i signalizacija mjerenih točaka prije početka mjerenja što zahtijeva prethodnu pripremu mjerenja i određeni utrošak vremena. GNSS metoda mjerenja je u usporedbi s prethodne dvije metode najbrža te ne zahtijeva dugotrajnu pripremu, ali njezina primjenjivost uvelike ovisi o vegetaciji koja okružuje mjerene točke, što je u ovom slučaju rezultiralo nemogućnošću izmjere na točki 510, zbog zaklonjenog horizonta okolnim stablima. Nakon mjerenja obavljena je inicijalna obrada podataka te kontrola provedenih mjerenja geometrijskim i trigonometrijskim nivelmanom. Početnom kontrolom uspoređene su visinske razlike iz dvostrukih mjerenja kako bi se utvrdilo postoje li veća odstupanja koja bi ukazivala na eventualnu grubu pogrešku mjerenja. Budući da nisu pronađena

nesuglasice, s obzirom na veličinu figura i nagib terena, bile su prihvatljivog iznosa. Kako je kontrolama utvrđeno da ne postoje grube pogreške unutar mjerenja, moglo se provesti izjednačenje mreže.

strucni č čclanci

5. Zaključak

Izjednačenja mreža geometrijskog i trigonometrijskog nivelmana provedena su primjenom Gauss-Markovljeva algoritma uz metodu najmanjih kvadrata u konvencionalnom i optimalnom datumu, čime su dobivene konačne visine točaka s pripadnim standardnim odstupanjima i referentnim standardnim odstupanjem uz vjerojatnost od 95%. Kod izjednačenja u konvencionalnom datumu kao datumska točka primijenjena je GPS točka Grada Zagreba s oznakom 2767. Također, provedena je i ocjena globalnim kriterijem položajne točnosti mreže po Mittermayeru. Dobiveni rezultati izjednačenja primijenjeni su za daljnje analize. Iz rezultata usporedbe standardnih odstupanja mjerenja vidljivo je da su mjerenja geometrijskim nivelmanom očekivano najtočnija te njihovo referentno standardno odstupanje iznosi 1,02 mm za konvencionalni i za optimalni datum. Točnost mjerenja trigonometrijskim nivelmanom također je visoka te referentna standardna odstupanja

signifikantna odstupanja, provedena je dodatna kontrola nesuglasica zatvaranja figura. Sve

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

iznose 2,3 mm za konvencionalni i 2,1 mm za optimalni datum. S druge strane iz usporedbe je vidljivo da je točnost GNSS mjerenja značajno manja u usporedbi s prethodne dvije metode te standardna odstupanja iznose od najmanje 2,5 mm pa do 37,7 mm. Budući da su mjerenja geometrijskim nivelmanom najveće točnosti, vrijednosti konačnih visina dobivenih izjednačenjem primijenjene su u daljnjim usporedbama kao referentne vrijednosti. Iz grafova prikazanih na slikama 7, 8 i 9 vidljivo je da najveća razlika između rezultata mjerenja geometrijskim i trigonometrijskim nivelmanom iznosi nešto manje od 10 mm za konvencionalni i 8 mm za optimalni datum, a ako se uzmu u obzir i standardna odstupanja mjerenja ta razlika ne bi smjela prelaziti 15 mm u konvencionalnom i 10 mm u optimalnom datumu. Iz grafova je također vidljivo i da mjerenja GNSS nivelmanom na nekim točkama značajno odstupaju od referentnih vrijednosti, i to najviše do približno 40 mm. Kako mjerenja GNSS nivelmanom nije moguće izjednačiti u optimalnom datumu, rezultati su primijenjeni za usporedbe samo u konvencionalnom datumu.

se radi o terenu velikog nagiba. Vrlo dobra alternativa geometrijskom nivelmanu svakako može biti trigonometrijski nivelman, ako je zahtijevana točnost mreže na razini nekoliko milimetara te postoji dogledanje između točaka mreže. Točnost koja se postiže GNSS nivelmanom primjenom RTK metode, u usporedbi s prethodne dvije metode, nešto je ipak manja te bi tu metodu trebalo primijeniti samo u radovima gdje zahtijevana točnost određivanja visina nije veća od 4 cm. Pri izjednačenju geodetske mreže potrebno je voditi računa o njezinoj kasnijoj namjeni. Ukoliko se radi o mreži za potrebe detaljne izmjere, dovoljna točnost postiže se izjednačenjem u konvencionalnom datumu, međutim, ako se radi o mreži za posebne namjene, kao što je praćenje pomaka, svakako se mreža mora izjednačiti u optimalnom datumu. Izjednačenjem u optimalnom datumu sprječava se zadržavanje pogrešaka uzrokovanih uvođenjem datumskih točaka, što bi moglo ugroziti točnost određivanja visina ostalih točaka geodetske mreže.

Iz svega prethodno navedenog moguće je zaključiti da se mjerenjima geometrijskim nivelmanom može postići submilimetarska točnost određivanja visina točaka, ali bitno je napomenuti da je to i vremenski najzahtjevnija metoda, posebice ako

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Barković, Đ., Zrinjski, M. (2020): Terenska mjerenja, sveučilišni priručnik, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Barković, Đ., Baričević, S., Zrinjski, M., Sever, H. (2017): Influence of the Refraction on Trigonometric Levelling between Close Points, Conference Proceedings, 17th International Multidisciplinary Scientific GeoConference SGEM 2017, Sofia, Bulgaria, Vol. 17, 361–368.

ZG portal (2020): ZG portal, https://www.zgportal.com/, [pristupljeno 18.3.2020.]. Zrinjski, M., Barković, Đ., Baričević, S., Alaupović, L.

strucni č čclanci

Literatura (2018): Accuracy Analysis of Geometric, Trigonometric and GNSS Height Difference Levelling, Zbornik radova, VI. hrvatski kongres o katastru, Zagreb, 235–244. Zrinjski, M., Barković, Đ., Matika, K. (2019): Razvoj i modernizacija GNSS-a, Geodetski list, 73, 1, 45–65.

Benčić, D., Solarić, N. (2008): Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i geoinformatici, Školska knjiga, Zagreb. Čubranić, N. (1974): Viša geodezija, I dio, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Feil, L. (1989): Teorija pogrešaka i račun izjednačenja – prvi dio, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Grgić, I., Lučić, M., Repanić, M., Kršulović, D. (2010): Primjena CROPOS servisa u određivanju elipsoidnih visina, Zbornik radova, 4. hrvatski kongres o katastru, Zagreb, 237– 252. Groves, P. D. (2013): Principles of GNSS, Inertial, and Multisensor Integrated Navigation Systems, 2nd ed., Artech House, Boston, MA, USA. Macarol, S. (1985): Praktična geodezija, 4. izdanje, Tehnička knjiga, Zagreb. Marjanović, M. (2010): CROPOS – hrvatski pozicijski sustav, Ekscentar, 12, 28–34. Mittermayer, E. (1972): A generalisation of the least-squares method for the adjustment of free networks, Bulletin Géodésique, Vol. 104, No. 1, 139–157. Pedić, L. (2019): Visinska izmjera poligonske mreže na području parka Jelenovac metodama trigonometrijskog i GNSS nivelmana, diplomski rad, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Rožić, N. (2007): Računska obrada geodetskih mjerenja, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Tulumović, F. (2019): Visinska izmjera poligonske mreže na području parka Jelenovac metodom preciznog geometrijskog nivelmana, diplomski rad, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Vlada Republike Hrvatske (2004): Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske, Narodne novine, 110/04, Zagreb.

AUTORI/AUTHORS Đuro Barković prof. dr. sc. Đuro Barković, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: djuro.barkovic@geof.unizg.hr Mladen Zrinjski prof. dr. sc. Mladen Zrinjski, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: mladen.zrinjski@geof.unizg.hr Ivan Kolar Ivan Kolar, mag. ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ikolar@geof.unizg.hr Sergej Baričević Sergej Baričević, mag. ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: sbaricevi@geof.unizg.hr Filip Tulumović Filip Tulumović, mag. ing. geod. et geoinf., HR-23440 Gračac, Hrvatska Luka Pedić Luka Pedić, mag. ing. geod. et geoinf., HR-23226 Pridraga, Hrvatska

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

Snimanje objekata podzemne infrastrukture georadarom SAŽETAK. Širenjem urbanih područja razvija se i nadograđuje prateća podzemna komunalna infrastruktura. U određenim situacijama nju karakterizira iznimna gustoća i kompleksnost. S ciljem njezina učinkovitog i planskog gospodarenja nužno je poznavati poziciju pojedinih podzemnih objekata, odnosno vodova. Od čitavog niza razvijenih metoda detekcije i snimanja objekata podzemne infrastrukture posebno se istaknula metoda georadara. U ovom se radu sažeto daje teorijska osnova i temeljni koncept rada georadara. Nadalje, prikazuje se primjena georadara u okviru detekcije vodova podzemne infrastrukture. Praktični dio istraživanja obavljen je na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu u Republici Srbiji. Odabrane su dvije testne lokacije na kojima su, temeljem postojećih geodetskih planova, analizirani postojeći podzemni vodovi čija je lokacija određena i potvrđena na temelju georadarskih snimanja. Ključne riječi: podzemna infrastruktura, snimanje vodova, georadar, antena, radargram.

Detection of Underground Infrastructure Objects Using Ground-Penetrating Radar ABSTRACT. With the expansion of urban areas, the supporting underground utility infrastructure is being developed. In certain situations, it’s characterized by exceptional density and complexity. For its efficient and planned management, it is of essence to know the location and position of individual objects, i.e. pipes. Out of many known methods for detection and surveying of underground infrastructure, the Ground-Penetrating Radar (GPR) method has been especially emphasized. This paper summarizes the theoretical basis and basic working principles of GPR technology in a concise manner. Furthermore, a practical example of the application of GPR in the detection of underground utility infrastructure is presented. The practical part of this research was carried out at the Faculty of Technical Sciences of the University of Novi Sad in the Republic of Serbia. Two test sites were selected at which, based on the known geodetic plans, existing underground utility networks were analysed, the location of which was determined and confirmed based on conducted GPR measurements. Keywords: underground utility infrastructure, detection of utilities, ground-penetrating radar, antenna, radargram.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Zajedno sa širenjem urbanih područja te povećanjem komunalnih usluga i djelatnosti razvija se neophodna prateća infrastruktura. Navedeno je danas dovelo do kompleksnih podzemnih vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih, kanalizacijskih i drugih mreža. Za učinkovito i plansko gospodarenje vodovima neophodno je poznavati poziciju i dubinu ukopa. Nadalje, kod velikih građevinskih i infrastrukturnih projekata nedostatak informacija o postojećoj infrastrukturi može dovesti do njezina oštećenja što ima za posljedicu skupe popravke i/ili produljenje gradnje. Postoji čitav niz razvijenih metoda detekcije i evidentiranja podzemne infrastrukture (Baričević 2011, Zrinjski i dr. 2012). Zbog svoje jednostavnosti, lakoće primjene, nerazornosti, ali prvenstveno preciznosti, istaknula se metoda georadara (engl. Ground-Penetrating Radar – GPR). Georadar je geofizička metoda koja se temelji na elektromagnetskoj tehnologiji, odnosno na odašiljanju i pri-

manju elektromagnetskih valova (Takahashi i dr. 2012). Metoda georadara razvijena je i prvi put se pojavila 1929. godine, međutim zbog svoje kompleksnosti i tehnoloških ograničenja nije značajnije primjenjivana (Tabarro i dr. 2018). Prva konkretnija i uspješna upotreba ostvarena je tek 1960-ih pri određivanju debljina leda u polarnim područjima (Takahashi i dr. 2012). Od tada, a paralelno s općim razvojem tehnologije, metoda georadara razvijala se u pogledu hardvera, softvera te metoda mjerenja i analize podataka. Primjena georadara postala je neophodna u građevinarstvu, arheologiji, geodeziji, agrikulturi, forenzici, zaštiti okoliša i mnogim drugim srodnim područjima. Prikazi značajnijih primjena metode georadara dostupni su u Beres i Haeni (1991), Wei i Hashim (2012), Saharudin i dr. (2016), Zaremba i dr. (2016) te Zajícová i Chuman (2019). Ovaj rad temelji se na primjeni metode georadara pri detekciji podzemnih vodova. Za više informacija vidjeti u Lovrenčić (2019). U ovom radu sažeto su elaborirani samo ključni rezultati i zaključci.

strucni č čclanci

1. Uvod

2. Temeljni koncept georadara Georadar pomoću antene odašiljača emitira u tlo kratke impulse elektromagnetske energije iz frekvencijskog područja radiovalova. Kada odaslani elektromagnetski impuls u Zemljinu tlu dođe do nehomogenosti u pogledu električnih svojstava, dio elektromagnetskog vala se reflektira natrag prema anteni prijemnika georadara gdje se registrira (slika 1). Preostali dio elektromagnetskog impulsa refrakcijom prolazi do dubljih slojeva u tlu. Proces se nastavlja sve dok odaslani impuls previše ne oslabi (Beres i Haeni 1991, Takahashi i dr. 2012). Refleksija elektromagnetskog impulsa na različitim slojevima u Zemljinu

Slika 1. Dijagram georadarskog sustava (prema Takahashi i dr. 2012).

tlu posljedica je promjene, odnosno različite relativne dielektrične permitivnosti tih slojeva. Navedeno slabljenje elektromagnetskih valova u tlu glavni je ograničavajući faktor u pogledu ostvarive dubine snimanja. Registrirani povratni signal se pojačava, obrađuje i pohranjuje.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

Svaki georadarski sustav je konceptualno jednostavan i sastoji se od četiri glavna elementa: upravljače jedinice, odašiljača, prijemnika i zaslona (slika 1). Odašiljač pojačava elektromagnetski impuls generiran u upravljačkoj jedinici te ga pomoću antene odašilje u tlo. Većina sustava koristi dvije odvojene antene, tj. jednu za odašiljanje, a drugu za prijem reflektiranih elektromagnetskih valova. Upravljačka jedinica obrađuje registrirane reflektirane signale te vizualizira skenirani profil na zaslonu uređaja. U sklopu upravljačke jedinice georadar najčešće ima ugrađen i GNSS prijemnik pomoću kojeg se određuju prostorne koordinate točaka trase. Vertikalni skenirani profil Zemljina tla može se grafički vizualizirati ako se amplituda reflektiranog signala prikaže kao funkcija vremena putovanja elektromagnetskog impulsa i pozicije georadara. Dimenzija dubine dobivenog skena derivira se na temelju mjerenog vremena i pretpostavljene brzine kretanja elektromagnetskog vala u tlu (Takahashi i dr. 2012). Više uzastopnih skenova čine radargram. Reflektirani elektromagnetski valovi u radargramu prikazuju se različitim odnosima kolorita ili nijansama sive boje, koji predstavljaju slojeve u tlu sa specifičnim vrijednostima pozitivne ili negativne amplitude signala (Lovrenčić 2019). Rezolucija rezultirajućih radargrama direktno je povezana s frekvencijom antene georadara, odnosno frekvencijom emitiranih elektromagnetskih valova. Antena uređaja se za pojedinu konkretnu primjenu odabire tako da se postiže kompromis između rezolucije snimka i dubine mjerenja, odnosno dubine penetracije signala. Antene manjih frekvencija emitiraju valove većih valnih duljina koje dublje prodiru u Zemljino tlo. Suprotno tome, antene većih frekvencija odašilju elektromagnetske impulse manjih valnih duljina koji prodiru pliće u tlo. Ujedno, antene većih frekvencija rezultirat

razaznati manji objekti. Sukladno svemu navedenom, antene manjih frekvencija koristite se za geološka, geofizička ili hidrološka ispitivanja, dok se antene većih frekvencija koriste za lociranje infrastrukture i objekata na manjoj dubini. Općenito se smatra da je rezolucija snimka jednaka približno jednoj četvrtini valne duljine elektromagnetskog vala (Zajícová i Chuman 2019). Frekvencije komercijalnih georadarskih sustava najčešće su u rasponu od 50 MHz do 1 GHz (Tabarro i dr. 2018). Rasprostiranje elektromagnetskih valova opisuje se relativnom dielektričnom permitivnošću, koja definira električnu propusnost materijala u odnosu na dielektričnu permitivnost v akuuma (Beres i Haeni 1991). Na slici 2 prikazana je refleksija dijela vala nakon prolaska kroz različiti zemljani sloj, a ostatak vala širi se dalje u dubinu.

Slika 2. Refleksija dijela elektromagnetskog vala pri prolasku kroz tlo (Lovrenčić 2019).

će snimkama, tj. radargramima na kojima će se

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Na slici 3 prikazan je način formiranja radargrama pri snimanju podzemnog voda. Pravilna hiperbolična refleksija nastaje kretanjem antene u pravcu okomitom na smjer pružanja voda. Antena odašiljača georadara emitira konusni snop elektromagnetskih valova širine od 35° do 45° što omogućuje detekciju objekata iako antena nije vertikalno iznad potencijalnog objekta. Kretanjem georadara konusni snop siječe objekt koji se nalazi u tlu te se formira lijevi krak hiperbole. Kako se antena georadara približava objektu, odaziv kraka hiperbole dolazi bliže vrhu objekta. U trenutku kada je antena georadara točno vertikalno iznad snimanog objekta, formira se vrh hiperbole na radargramu. Jednakim principom formira se i desni krak hiperbole radargrama. Dakle, udaljenost od antene do podzemnog objekta kontinuirano se mijenja. Vrh hiperbole definira vrh cijevi ili kabla podzemnog voda (Lovrenčić 2019). Snimanje instalacija pod kutovima različitim od pravog kuta rezultira teško prepoznatljivim hiperbolama, stoga se takvo snimanje izbjegava. Međutim mjerenje po uzdužnim profilima omogućuje određivanje drugih informacija, kao što su duljina voda, nagib, detekcija točaka račvanja te moguća puknuća voda.

strucni č čclanci

Relativna dielektrična permitivnost definira se dielektričnom konstantom koja poprima vrijednosti od 1 do 81. Dva materijala ekstremnih vrijednosti su zrak i voda . Zrak je medij kroz koji se elektromagnetski valovi najbrže šire, a kroz vodu najsporije. Poseban slučaj je metal koji ima vrijednost, odnosno refleksija dolaznog elektromagnetskog vala je apsolutna (Lovrenčić 2019).

Slika 3. Način formiranja radargrama (Lovrenčić 2019).

Oblik hiperbole i tip ekstremne vrijednosti amplitude ovisi ponajviše o materijalu iz kojeg je snimani vod izrađen. Analiza svih navedenih parametara omogućava određivanje tipa podzemnog voda i materijala njegove izrade. Analizom oblika hiperbole i vrijednosti amplitude utvrđuje se tip skeniranog objekta, odnosno radi li se o cijevi ili kablu. Međutim, u stvarnim primjenama finalni radargram uvijek je opterećen šumom zbog utjecaja mnogih nehomogenosti u Zemljinu tlu (Lovrenčić 2019).

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

3. Primjena georadara Navedeno istraživanje zaokruženo je primjenom georadara u prikupljanju podataka o postojećoj infrastrukturi, konkretno snimanjem različitih vrsta podzemnih vodova s dvjema antenama frekvencija 400 MHz i 900 MHz. Iz prethodnoga teorijskog razmatranja očekivano je da je antena veće frekvencije pogodna za snimanje instalacija manjeg promjera i na manjoj dubini ukopa, a antena manje frekvencije za dublje instalacije većeg promjera. Izmjera vodova obavljena je u suradnji s Fakultetom tehničkih nauka na području Univerziteta u Novom Sadu u Republici Srbiji.

Slika 4. Lokacija izmjere 1 (URL 1).

3.1. Lokacije snimanja U svrhu odabira testnih lokacija izmjere vizualno su analizirani postojeći geodetski planovi s ucrtanim vodovima toplovodne, vodovodne i elektroenergetske infrastrukture. Sve instalacije obuhvaćene su izmjerom. Analizom su odabrane dvije testne lokacije za izmjeru. Prva odabrana testna lokacija nalazi se na području omeđenom Fruškogorskom ulicom i stražnjim stranama zgrada na adresama Dr. Ilije Đuričića 2A i Veljka Preradovića 6 u Novom Sadu (slika 4). Analizom dostupnih planova na toj lokaciji se utvrđuje postojanje toplovoda označenog linijom oker boje s dvije cijevi promjera 250 mm (slika 5).

Slika 5. Geodetski plan – prikaz voda na lokaciji 1 (Lovrenčić 2019).

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

Druga odabrana testna lokacija nalazi se na raskrižju ulice Dr. Ilije Đuričića i Ul. Veljka Petrovića (slika 6). Analizom dostupnih planova na toj se lokaciji utvrđuje postojanje vodovoda i elektrovoda (slika 7).

Slika 6. Lokacija izmjere 2 (URL 2).

Slika 7. Geodetski plan – prikaz vodova na lokaciji 2 (Lovrenčić 2019).

3.2. Snimanje objekata podzemne infrastrukture Snimanje objekata podzemne infrastrukture obavljeno je 26. listopada 2017. godine. Kao što je prethodno navedeno, na obje testne lokacije (slika 8), snimanje georadarom obavljeno je dvjema antenama različitih frekvencija, tj. s 400 MHz i 900 MHz. Kod prvog snimanja na lokaciji 1 obavljena je kalibracija georadara. S obzirom na to da je dubina ukopa toplovoda poznata i iznosi 0,80 m, namještena je vrijednost dielektrične konstante kako bi određena dubina odgovarala stvarnoj dubini. Prilikom izmjere vodova definirano je 100 snimaka po jedinici izmjere, tj. metru. Na svakoj lokaciji obavljeno je nekoliko izmjera kako bi konačne snimke bile što reprezentativnije.

Slika 8. Snimanje na terenu – lokacija 1 (lijevo), lokacija 2 (desno) (Lovrenčić 2019).

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

3.3. Obrada i analiza rezultata Nakon terenskih izmjera, prikupljeni podaci obrađeni su primjenom programskog paketa RADAN 7 (URL 3). Programski paket RADAN (engl. Radar Data Analyzer) specijalizirani je računalni alat za obradu, filtriranje i prikaz radarskih snimaka, tj. radargrama. Inicijalna obrada nad prikupljenim podacima uključuje tzv. Time Zero korekciju kako bi se s radargrama uklonilo područje od antene odašiljača do površine tla. Naime, antena georadara odmaknuta je od tla za određenu vrijednost, a prijelaz elektromagnetskog vala iz zraka u tlo (veća dielektrična konstanta) registrira se kao prvi pozitivni pik. Eliminacijom tog područja dubine prikazane na radargramima definirane su u odnosu na površinu tla.

Slika 9. Lokacija 1 – prikaz toplovoda snimljenog antenom frekvencije 900 MHz; prije obrade (lijevo) i poslije obrade (desno) (Lovrenčić 2019).

Sljedeća obrada prikupljenih podataka uključuje filtriranje u svrhu poboljšanja čitljivosti radargrama. Dva najznačajnija filtera primijenjena u programskom paketu RADAN 7 su FIR (engl. Finite Impulse Response) i IIR (engl. Infinite Impulse Response). U svrhu uklanjanja pozadinskog šuma, koji je prisutan i ravnomjerno raspoređen po cijelom radargramu, primijenjen je tzv. Background Removal filter. Tako dobiveni radargrami osnova su za analizu i detekciju vodova podzemne infrastrukture. Vertikalna os radargrama definira dubine u metrima, a horizontalna os duljinu radargrama u metrima. Duljina radargrama odgovara duljini pravca izmjere na terenu. Na testnoj lokaciji 1 sniman je profil toplovoda na dubini 0,80 m. Slika 9 prikazuje radargrame snimljene

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

antenom frekvencije 900 MHz prije i poslije obrade u programskom paketu RADAN 7, a slika 10 radargrame snimljene antenom frekvencije 400 MHz prije i poslije obrade. Na oba obrađena radargrama jasno se može uočiti prisutnost hiperbola te zaključiti postojanje toplovoda na dubini 0,80 m.

Slika 10. Lokacija 1 – prikaz toplovoda snimljenog antenom frekvencije 400 MHz; prije obrade (lijevo) i poslije obrade (desno) (Lovrenčić 2019).

Na testnoj lokaciji 2 snimljeni su profili vodovoda, kanalizacije i elektrovoda. Na slici 11 prikazan je radargram elektrovoda ulične rasvjete snimljen antenom frekvencije 900 MHz. Dan je izvorni radargram prije obrade (lijevo) te radargram obrađen u programu RADAN 7 (desno). Na obrađenom radargramu jasno se može detektirati rezultirajuća hiperbola te prisutnost elektrovoda na dubini 0,40 m.

Slika 11. Lokacija 2 – prikaz elektrovoda ulične rasvjete snimljenog antenom frekvencije 900 MHz; prije obrade (lijevo) i poslije obrade (desno) (Lovrenčić 2019).

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

Na slici 12 dan je radargram s prikazom dviju hiperbola (a), (b) snimljen antenom frekvencije 900 MHz. Dan je prikaz prije i poslije obrade u programu RADAN 7. Središnji pik hiperbole (a) nije potpuno jasan, a označen je bijelom bojom te crnim pojasom s gornje i donje strane. Bijeli pojas označava pozitivnu amplitudu povratnog elektromagnetskog vala (metalne ili pune cijevi), a crni pojas označava negativnu povratnu amplitudu (plastične ili prazne cijevi). Zaključuje se da se u slučaju hiperbole (a) radi o kanalizacijskoj cijevi na dubini 0,40 m. Hiperbola (b) na dubini 1,0 m prikazuje vodovodnu cijev.

Slika 12. Lokacija 2 – prikazi voda (a) kanalizacije, (b) vodovoda snimljenih antenom frekvencije 900 MHz; prije obrade (lijevo) i poslije obrade (desno) (Lovrenčić 2019).

Na slici 13 dan je radargram s prikazom triju hiperbola (a), (b), (c) snimljen antenom frekvencije 400 MHz. Navedeni snimak obuhvaća sva tri prethodno analizirana voda. Dan je prikaz prije i poslije obrade u programu RADAN 7. Hiperbola (a) nalazi se na dubini 1,0 m i prikazuje vodovodnu cijev. Hiperbola (b) nalazi se na dubini približno 0,40 m i predstavlja kanalizacijsku cijev. Hiperbola (c) nalazi se na dubini 0,40 m te prikazuje elektrovod ulične rasvjete.

Slika 13. Lokacija 2 – prikazi (a) vodovoda, (b) kanalizacije, (c) elektrovoda snimljenih antenom frekvencije 400 MHz; prije obrade (gore) i poslije obrade (dolje) (Lovrenčić 2019).

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

Nakon analize svakoga pojedinog radargrama s obje testne lokacije izmjere, u tablici 1 daje se konačna rekapitulacija očekivanih i stvarno detektiranih vodova. Na testnoj lokaciji 1 postojeće cijevi toplovoda detektirale su obje primijenjene antene. Izmjerom na testnoj lokaciji 2 detektirani su vodovi elektroenergetske i vodovodne infrastrukture koji su evidentirani na postojećim geodetskim planovima. Međutim, izmjerom detektirani vod kanalizacijske infrastrukture nije evidentiram na postojećim planovima. Najveći problem pri analizi dobivenih radargrama predstavljao je šum na snimkama na dubinama od 0,50 m do 0,60 m. Navedeno je najvjerojatnije uzrokovano kišom koja je padala nekoliko dana prije izmjere. Naime, vlažno tlo uzrokuje kraće valne duljine signala što omogućuje detekciju vodova manjih promjera, međutim isto tako ograničava dubinu detekcije i uzrokuje pojavljivanje šuma na konačnim snimkama, tj. radargramima. Tablica 1. Pregled očekivanih i detektiranih vodova na lokacijama izmjere.

4. Zaključak Metoda georadara izuzetno je brza, pouzdana, ekonomična i precizna metoda detekcije objekata i vodova podzemne infrastrukture. Predstavlja jednu od najboljih primjenjivih metoda detekcije upravo zbog svoje nedestruktivne prirode pri čemu daje mjerni podatak o postojećoj podzemnoj infrastrukturi bez potrebe za bilo kakvim zemljanim radovima ili iskopima. Međutim, tehnologija ima i određena ograničenja. Preciznost mjerenja, odnosno određivanje dubina, ponajviše ovisi o kontrastu dielektričnih konstanti između objekata podzemne infrastrukture i medija kroz koji prolazi elektromagnetski val. Veliki uzrok šuma i izvor pogrešaka u interpretaciji snimaka je vlažnost tla koja eliminira postojanje signala i onemogućava refleksiju signala. Nadalje, prilikom primjene georadara ključna je ljudska komponenta. Znanje, razumijevanje i iskustvo stručnjaka važno je u pogledu odabira optimalnih antena, odnosno njezinih frekvencija rada, odabira prikladne metode snimanja na terenu te u konačnici interpretaciji i analizi dobivenih radargrama.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci

Literatura Baričević, S. (2011): Metode otkrivanja i izmjere objekata

Mrežne adrese

podzemne infrastrukture, diplomski rad, Geodetski fakultet

URL 1: Google Karte,

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

https://www.google.hr/maps/@45.2438895,19.84757,19.5z?

Beres, M., Haeni, F. P. (1991): Application of Ground-Pen-

hl=hr, (4. 3. 2020.).

etrating-Radar Methods in Hydrogeological Studies, Ground

URL 2: Google Karte,

Water, Vol. 29, No. 3, 375–386.

https://www.google.hr/maps/@45.2442625,19.8485189,19.7

Lovrenčić, N. (2019): Snimanje objekata podzemne in-

5z?hl=hr, (4. 3. 2020.).

frastrukture georadarom, diplomski rad, Geodetski fakultet

URL 3: Geophysical Survey Systems,

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

https://www.geophysical.com/software, (6. 3. 2020.).

Saharudin, M. A., Nordiana, M. M., Nordiana, A. N., Muslinda, U. (2016): Application of Ground Penetrating Radar (GPR) in Detecting Target of Interest, International Research Journal of Engineering and Technology, Vol. 3, No. 1, 48–53. Tabarro, R. G., Pouliot, J., Losier, L. M. (2018): Detection and Location of Buried Infrastructure Using Ground Penetrating Radar: A New Approach Based on GIS and Data Integration, International Journal of 3-D Information Modeling, Vol. 7, No. 2, 57–77. Takahashi, K., Igel, J., Preetz, H., Kuroda, S. (2012): Basics and Application of Ground-Penetrating Radar as a Tool for Monitoring Irrigation Process, In: Kumar, M. (ed.), Problems, Perspectives and Challenges of Agricultural Water Management, InTech, Rijeka, Croatia, 155–180. Wei, J. S., Hashim, M. (2012): Ground Penetrating Radar Backscatter for Underground Utility Assets Material Recognition, 33rd Asian Conference on Remote Sensing, Proceedings, Asian Association on Remote Sensing, Pattaya, Thailand, Vol. 3, 2179–2187. Zajícová, K., Chuman, T. (2019): Application of Ground Penetrating Radar Methods in Soil Studies: A review, Geoderma, Vol. 343, 116–129. Zaremba, N. J., Smith, C. G., Bernier, J. C., Forde, A. S. (2016): Application of Ground Penetrating Radar for Identification of Washover Deposits and Other Stratigraphic Features: Assateague Island, Journal of Environmental and Engineering Geophysics, Vol. 21, No. 4, 173–186. Zrinjski, M., Barković, Đ., Baričević, S. (2012): Methods of Detecting the Underground Infrastructure Objects, Conference Proceedings, Volume II – 12th International Multidisciplinary Scientific GeoConference SGEM 2012, International Multidisciplinary Scientific GeoConference SGEM, Sofia, 763–770.

AUTORI/AUTHORS Mladen Zrinjski prof. dr. sc. Mladen Zrinjski, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: mladen.zrinjski@geof.unizg.hr Đuro Barković prof. dr. sc. Đuro Barković, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: djuro.barkovic@geof.unizg.hr Aleksandar Ristić prof. dr. sc. Aleksandar Ristić, Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet u Novom Sadu, Trg Dositeja Obradovića 6, RS-21102 Novi Sad, Srbija, e-mail: aristic@uns.ac.rs Antonio Tupek Antonio Tupek, mag. ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: antonio.tupek@geof.unizg.hr Neva Lovrenčić Neva Lovrenčić, mag. ing. geod. et geoinf., HR-40000 Čakovec, Hrvatska, e-mail: lovrencic.neva@gmail.com

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

strucni č čclanci LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

PUT PUTUJEM

put putujem 98

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

put putujem

LEGENDA O HRVATSKOM ROMEU I JULIJI Plemićke obitelji Vitturi i Rosani plemićke su trogirske obitelji koje su imale brojne posjede i kaštele u Kaštel Lukšiću. U plemićkoj obitelji Vitturi rodila se kći Dobrila, a plemić Rosani je dobio sina Miljenka. Između Miljenka i Dobrile razvila se zabranjena ljubav jer su obitelji iz kojih su dolazili bile u velikoj zavadi. To ih je prisililo da se potajno vole i sastaju. No, Dobrilino vjenčanje za Dražimira je bilo dogovoreno od strane njena oca. Zbog pokušaja prekida tog vjenčanja Miljenko je prognan u samostan Visovac. Nakon toga Dobrila bježi od kuće i opet se potajno sastaje s Miljenkom. Saznavši za njihov bijeg, roditelji se od straha za njihov život pomire te pošalju glasnike s porukom ljubavnicima da se vrate kući I vjenčaju. No, Dobrilin otac nikad nije prežalio njihovo vjenčanje te od mržnje nakon vjenčanja ubija Miljenka. Ubojstvo se dogodilo na pokretnom mostu ispred Vitturijeva dvorca. Dobrila od velike tuge za svojim ljubavnikom izgubi razum i nakon kratkog vremena umre. Zajedno su pokopani u crkvici sv. Ivana u Rušincu te im umjesto imena nad grobom stoji natpis u kamenu “Pokoj ljubavnicima”. LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

put putujem

Moje erasmus iskustvo Munchen

Prije sada već više od dvije godine odlučila sam se prijaviti za Erasmus studentsku razmjenu. Razmjena je trajala jedan semestar, a pohađala sam Tehnički fakultet u Münchenu. Odluka nije bila donesena olako, budući da se bojim promjena i nepoznatog. Volim sve isplanirati unaprijed, to mi pruža osjećaj sigurnosti. Dok je sama ideja Erasmusa upravo suprotno. Namijenjen je studentima ne samo da prošire svoje znanje na polju studiranja, nego i da upoznaju različite kulture, upoznaju ljude iz cijeloga svijeta i u konačnici i sebe.

Rekao je be prepared to: work hard, play hard, meet international students, reach out to local students, dream in German and gain weight. Bio je u potpunosti u pravu!

Prvi tjedan dekan TUMa održao je uvodno predavanje za sve studente na razmjeni na kojem je rekao što možemo očekivati od naše razmjene.

100

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

put putujem

Fakultet Moj studentski boravak bio je drugi semestar diplomskog studija. Što znači da sam i dalje imala redovite predmete koje sam trebala položiti. Iz tog sam razloga izabrala München, jer jedini pruža veliki broj predmeta na engleskom jeziku (na TUMu je diplomski studiji geodezije na engleskom). Ovdje bih htjela napomenuti kako su, za razliku od jako puno drugih fakulteta, profesori i gospođe u referadi na našem fakultetu iznimno susretljivi i puni razumijevanja. Na drugim fakultetima studenti redovito gube godinu zbog studentske razmjene, jer im profesori ne priznaju ispite. To odvraća veliki broj studenata od razmjene. Na našem fakultetu izlazi se u susret studentima i priznaje se sve što se može priznati. Sama nastava na TUMu, kao i svugdje, ovisi prvenstveno o profesoru. Tako da sam imala iznimno kvalitetnih predavanja, ali i iznimno loših. Međutim, vjerojatno najupečatljivija razlika jest ležernost studiranja. To se očituje u različitim aspektima. Od činjenice da se u menzama prodaje pivo i da ga studenti, ali i profesori redovito konzumiraju na predavanjima i vježbama, pa sve do vrlo ležernog načina odjevanja čak i kada se ide na usmene ispite.

Studentski smještaj Pronaći smještaj u Münchenu izrazito je zahtjevno, pogotovo za ograničen studentski budžet. Međutim, Studentski centar u Münchenu omogućuje smještaj u domovima za studente na razmjeni. Imala sam sreće i bila sam smještena u Olimpijskom domu i to u bungalovu. Bungalovi su malene kućice u kojima studenti žive i sastoje se od dnevnog boravka, kuhinje i kupaone u prizemlju i spavaće sobe i balkona na prvom katu. I svi su bungalovi za jednu osobu! Nakon takvog doma bilo je poprilično teško vratiti se na Savu. Cijena je oko 350 eura tako da se smještaj može pokriti stipenijom Europske unije.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

101

put putujem

Društveni život U Zagrebu sam upoznala djevojku Mateju koja je također išla na Erasmus kada i ja. Naposlijetku se ispostavilo da ćemo biti susjede. Prvi tjedan na Erasmusu pomalo je usamljen, s obzirom na to da je on rezerviran za obavljanje administrativnih stvari (prijava boravišta, otvaranje računa u banci i slično). Međutim, zahvaljujući njoj čak je i taj stresan prvi tjedan bio iznimno zabavan. Kao i u većini studentskih gradova, u Münchenu postoji ESN organizacija. ESN je organizacija lokalnih studenata koja se brine o Erasmusovcima. Organ-

iziraju različita druženja kao što su internacionalne večere gdje studenti donesu tipična lokalna jela. Iz Zagreba smo donijeli fritule i rakiju, Talijani su donjeli tiramisu i razne pašte, Japanci sushi, a Amerikanci KFC. Nakon isprobanih brojnih jela odgovorno tvrdim da je najbolje jelo bilo Braised chicken iz Singapura - ili je to bilo samo do kuhara? Nikad neću saznati. Vjerojatno najupečatljiviji događaj koji ESN organizira su Party Animals. Party Animalsi traju dva tjedna prije samog početka semestra, studenti su podjeljeni u grupe koje se sastoje od dvadeset Erasmusovaca i pet lokalna studenta „tutora“. Dva tjedna uključuju velik broj događanja. Od posjeta obližnjim gradovima kao što su Regensburg i Salzburg, obilazak pivovare Erding, planinarenja, roštiljanja i partija. Naravno, druženja se nastavljaju i nakon ta dva tjedna samo ne takvim intenzitetom. Međutim, osim s Erasmusovcima, uvijek je lijepo družiti se i s lokalnim studentima. Provodila sam puno vremena s lokalnim studentima budući da sam bila jedini Erasmusovac u H redu („ulica“ u domu), a Nijemci obožavaju roštiljati i družiti se na otvorenom. Kada je vrijeme bilo lijepo organizirali su roštiljanja svaki tjedan. Osim toga, bila sam i jedini Erasmusovac na geodeziji, ali svi su bili iznimno kolegijalni i na taj način mi značajno olakšali ispite. Moram spomenuti Biergartene (kojih u Minhenu ima jako puno), Frühlingsfest (proljetna verzija Oktoberfesta), MaiTUM (studentska verzija Oktoberfesta) i naravno Oktoberfest. Mateja i ja smo kupile dirnd haljine, iz druge ruke tako da ih nismo puno platile. To je bila odlična odluka, budući da, Bierfesti bez dirndla jednostavno nisu isti.

102

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

put putujem

Na posljetku, rekla bih ono što kažem svakome tko me pita kako mi je bilo. Ako imaš mogućnosti ići, IDI! Erasmus je prekrasno iskustvo koje ti omogućuje da naučiš jako puno o jako puno ljudi, ali i o sebi. Stekneš prijatelje za cijeli život. Shvatiš da su stereotipi vrlo često istiniti, da Nijemci vrlo često nemaju smisla za humor, da Talijani jesu najglasniji i najdruželjubljiviji, da su Francuzi iznimno ponosni činjenicom da su Francuzi. Međutim, puno bitnije od toga je da shvatiš da odlazak u nepoznato i nije toliko strašan i da si zapravo puno hrabriji nego što si mislio. autorica: Ana Kliman Ukoliko netko tko ovo čita razmišlja o prijavi, ali ima pitanja i nedoumica rado ću pokušati pomoći odgovorima. Moja mail adresa je

ana.kliman96@gmail.com

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

103

put putujem 104

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

put put putujem putujem

Erasmus. Toliko divnih iskustava sam čula da sam bila oduševljena kada mi je Mihael predložio da idemo zajedno. Od ponuđenih prijateljskih sveučilišta jedini izbor nam je bila Valencija, ne samo zato jer su primali dva studenta, nego smo oboje željeli provesti semestar uz more. O samom gradu nisam znala ništa, nisam ga čak ni guglala jer sam željela autentični prvi dojam. I nisam se prevarila. Grad me oduševio na prvu. Valencija je smještena na istoku Španjolske, na obali Sredozemnog mora. Ima mediteransku klimu s toplim i suhim ljetima i blagim zimama. Grad je prekrasan, pravo je turističko središte, pun povijesnih i kulturnih znamenitosti te zelenila. Valjalo bi izdvojiti građevine kao što katedrala iz 15.stoljeća i Lotja de la Seda (Loža svile koja se nalazi pod zaštitom UNESCO-a). Osim starih građevina, Valencija je puna i novih, modernih arhitektonskih dostignuća. Grad umjetnosti i znanosti ili La Ciudad de las Artes y las Ciencias djelo je svjetski poznatog arhitekta Santiaga Calatrava koji je rođen u Valenciji. Mihael i ja smo živjeli u stanu s Francuzom i Španjolcem koji nisu znali puno engleskog, ali bili su dobri cimeri. Stan je smješten u blizini Blasco de Ibanez, avenije koja je ujedno i središte erasmus života u Valenciji s mnoštvom kafića, trgovina, disko klubova i restorana. Glavno prijevozno sredstvo je bicikl, a za 30€ godišnje može se koristiti gradski sustav najma bicikli Valenbisi, sa stanicama za preuzimanje i ostavljanje bicikli po cijelom gradu.

S pozicije sada već bivšeg studenta usudio bih se reći da većina studenata nije svjesna raznih pogodnosti i privilegija koje imaju zahvaljujući svom statusu studenta. Mogućnost studentske razmjene svakako je jedna od njih. Odlična je to prilika za isprobati život u nekoj drugoj sredini, upoznati neku novu kulturu, upoznati vršnjake iz različitih dijelova svijeta, proširiti vidike i preispitati svoje životne planove. Iako mi je studentska razmjena bila želja još od prve godine fakulteta, prilika za „isplovljavanje“ ukazala se tek na završnoj, petoj godini. Bila je to prilika koju je bilo šteta propustiti! Od ponuđenih destinacija, odluka je bez puno razmišljanja pala na Valenciju. Grad je to na obali Sredozemnog mora i treći po veličini španjolski grad. Klima je mediteranska, a ljudi su srdačni i susretljivi. Sredinom ožujka Valencija postaje centar svijeta i u njega se slijevaju rijeke turista jer počinje Las Fallas. Festival je to koji se održava u čast sv. Josipa, a karakteriziraju ga ulične povorke u tradicionalnim nošnjama praćene tradicionalnom glazbom. Posebna zanimljivost su skulpture koje se s puno truda, uglavnom od papira i kartona, izrađuju cijelu godinu, da bi zadnjeg dana fes

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

105

put putujem 106

Universitat Politècnica de València kampus je s tridesetak fakulteta i oko 34 000 studenata. Kampus je nov i osim fakulteta sadrži i bazen, teretanu, sportske terene, knjižnicu, zgradu namijenjenu druženju studenata te drugim zabavnim sadržajima. Također, u sklopu kampusa nalazi se i nekoliko restorana, kopirnica, ljekarna, banka te velike travnate površine na kojima studenti odmaraju između fakultetskih obaveza. Geodetski fakultet smješten je na rubu kampusa i ima zasebnu, moderno opremljenu zgradu. Moram naglasiti da su svi, od profesora preko tajnica do osoblja u administraciji, više nego ljubazni, spremni pomoći. Nakon jednog susreta, kao da ste oduvijek prijatelji. Čak se i profesori u mailu potpisuju samo svojim imenom. Sve je opušteno i doslovno nema ni mrvice stresa. Sve se da dogovoriti i organizirati. U uredu za međunarodnu razmjenu svi pričaju engleski, a od profesora rijetko koji. To me nije obeshrabrilo pa sam se pri kraju semestra mogla sporazumijevati se s njima na španjolskom.

tivala bile spaljene. Stanovnici Valencije žive za te dane, koji su, naravno, neradni. Tradicionalne borbe bikova također su jedan od događaja koje sam imao prilike gledati uživo. Kao zaljubljenik u nogomet od malih nogu, nisam si mogao dopustiti da u Valenciji provedem pet mjeseci a ne posjetim stadion Valencije, kultnu Mestallu. Utakmica protiv Real Madrida završila je pobjedom domaćina, a to je bio poseban doživljaj promatrati s tribine prepune domaćih navijača.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

put putujem

Učlanila sam se u ESN (Erasmus Student Network) i turističku agenciju Happy Erasmus i to bih istaknula kao najbolji potez. Izleti vikendom, organizirana druženja, besplatni upadi u klubove i bezbroj uspomena koje ću pamtiti zauvijek. Osim pokrajine Comunidad Valenciana, posjetila sam Madrid, Barcelonu i Sevilju, ali najupečatljivije iskustvo je put u Maroko. Družila sam se sa studentima iz cijelog svijeta, od Estonije i Norveške pa do zemalja Južne Amerike. Bili smo mala zajednica ljudi koji su zajedno otkrivali čari grada, kulture i života. Kao i uvijek, upoznali smo još studenata iz Hrvatske pa smo petkom radili „hrvatske“ večeri. Ponedjeljkom se išlo na beerpong, a utorkom u Naturu gdje su svaki tjedan studenti kuhali tradicionalna jela njihovih zemalja i predstavljali ih cijeloj ESN zajednici. Srijedom se išlo na chupitos u Paraparab, a četvrtkom na tečaj salse i bachate. Za vrijeme Fallasa upijali smo svaku mascletu i slavili smo zajedno s mještanima. Dolaskom ljeta sve više vremena smo provodili u parku Turia i na plaži Malvarrosa, nastave je bilo sve manje i mogli smo se u potpunosti prepustiti valencijanskom načinu života. Ono što me se posebno dojmilo su ljudi i lakoća življenja. Ljudi su toliko ljubazni da gdje god da dođeš, osjećaš se kao doma. Svi pozdravljaju, pitaju kako si, a konobar nakon par dana već zna kakvu kavu piješ. Grad je dovoljno malen da se osjećaš sigurno u bilo koje doba dana i noći, a opet dovoljno velik da lutanja uličicama učini najboljim dijelom dana. Ovdje je tako jednostavno biti sretan i zauvijek će biti moj dom daleko od doma. autorica: Iva Cibilić

Što se akademskog dijela tiče, pet mjeseci sam bio student Politehničkog sveučilišta u Valenciji koje se sastoji od 11 fakulteta. Svi su smješteni na jednom mjestu, u kampusu koji funkcionira kao mali grad. Studentima je dostupno mnoštvo sadržaja, od sportskih terena, bazena, knjižnice, prostora za učenje i odmor do kantine i kafića. Kao student na razmjeni, imao sam mogućnost upisati kolegije s bilo kojega od tih fakulteta, iako mi je matični fakultet bio Fakultet geodezije, kartografije i izmjere. Većina nastave odvijala se na španjolskom jeziku, što mi je u određenoj mjeri predstavljalo problem, ali sam ga s vremenom svladao dovoljno da uspješno riješim obaveze. Osim kolega iz Hrvatske, školske klupe dijelio sam sa studentima iz Finske, Nizozemske, Njemačke, Francuske, Rumunjske, Poljske itd. Također, upoznao sam nekolicinu ljudi iz zemalja Latinske Amerike koji su u Španjolsku doselili zbog studija. Erasmus Student Network jedna je od organizacija čiji članovi pokušavaju studentima boravak u stranoj zemlji tijekom Erasmusa učiniti ugodnijim i zabavnijim. Organiziraju tako izlete, radionice i druženja, a sve s ciljem upoznavanja i zbližavanja Erasmus studenata. Osim Valencije, tijekom razmjene sam posjetio Madrid, Sevillu, Córdobu te Maroko. Na kraju, svim studentima htio bih poručiti da razmisle o odlasku na bilo kakav oblik studentske razmjene jer je to iskustvo koje će im svakako koristiti u budućnosti. autor: Mihael Markešić

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

107

put putujem 108

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

LIST LIST STUDENATA STUDENATA GEODETSKOG GEODETSKOG FAKULTETA FAKULTETA SVEUČILIŠTA SVEUČILIŠTA U U ZAGREBU ZAGREBU BR BR 21 21

put putujem

“Unatoč akademskom znanju i fino organiziranom sveučilištu, ljubaznim profesorima i zanimljivim kolegijima, smatram da je poanta Erasmusa naučiti nešto o sebi, prije svega. Otisnuti se u avanturu i neku novu zemlju. Naći se u nesvakidašnjim situacijama, družiti se s ljudima iz cijelog svijeta, upoznavati kulturu i putovati. Putovati što više. “ Iva

109

put putujem

Erasmus+ razmjene mladih

U listopadu 2019. godine pružila mi se prilika sudjelovati u ‘Erasmus+ razmjeni mladih’ . Riječ je o organizaciji putem koje se osobama u dobi između 13 i 30 godina omogućava upoznavanje novih lokacija i ljudi uz zajednički rad na projektima. Razmjene mogu trajati između 5 i 21 dan. Europska Unija nudi bespovratna financijska sredstva koja pokrivaju troškove putovanja te je organizatorima projekta na raspolaganju novac potreban za praktične troškove. Svaki projekt nosi naziv prema temi koja će se obrađivati. Projekt u kojem sam sudjelovala nosio je naziv ‘Stay offline’. Cilj projekta bio je povezivanje i zbližavanje ljudi putem raznih radionica i aktivnosti bez upotrebe društvenih mreža. Projekt se održao na Cipru u gradu Paphos, a trajao je jedanaest dana. Sudjelovalo je osam država: Cipar, Bugarska, Hrvatska, Španjolska, Poljska, Grčka, Rumunjska i Slovačka. Iz svake države sudjelovalo je osam pojedinaca. Svi smo kao

110

sudionici dijelili jedan hotel unutar kojeg su se odvijale zajedničke radionice. Hotel je bio u blizini plaže pa smo tamo provodili većinu svoga vremena. Naravno, u danu je postojalo rezervirano vrijeme za radionice i aktivnosti, no većinu vremena smo provodili po svom izboru. Paphos je mali turistički grad na moru s prekrasnim krajolikom i znamenitostima. Unutar jedanaest dana projekta , dva dana su bila rezervirana za obilazak Cipra . Peti dan smo posjetili glavni gad Nicosiu te deveti dan Limassol. Grad

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Svaki dan nas je čekala nova aktivnosti preko koje smo se upoznavali kao pojedinci. Radionice su organizirane u sklopu teme ‘Stay offline’. Jedna od radionica je ‘intercultural night’ putem koje je tim svake države imao priliku predstaviti svoju državu. Izlagali su se razni tradicionalni proizvodi, plesalo se i pjevalo. To je bila izvrsna prilika za naučiti nešto novo o drugim kulturama. Ekipa je bila izvrsna, bolju uistinu nisam mogla poželjeti. Svi smo bili spremni za zabavu i izlaske. Upravo zahvaljujući svim tim krasnim ljudima Cipar će mi ostati u prekrasnom sjećanju.

Ovo je bio moj prvi put da sudjelujem u Erasmus+ razmjeni mladih te sam ostala ugodno iznenađena. Organizacija je bila iznad mojih očekivanja, a Cipar mi je ostao u prekrasnom sjećanju. Tema projekta mi se jako svidjela s obzirom na to da su društvene mreže danas neizbježne. Ipak, najviše od svega svidjelo mi se upoznavanje novih ljudi. Naučila sam puno novih stvari o raznim kulturama i državama. Uistinu mi je drago da sam imala priliku svoj prvi Erasmus+ projekt doživjeti na ovako prekrasan način. Nadam se da će mi se ponovno ukazati ovakva prilika te preporučujem svima da se prijave.

put putujem

je smješten na sjeveroistočnom dijelu otoka, na granici samoproglašene Turske Republike Sjeverni Cipar i ostatka ciparskog teritorija pod kontrolom međunarodno priznate vlade. Limassol je jedan od glavnih turističkih gradova te jedna od glavnih luka na mediteranu.

autorica: Ivana Ćosić

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

111

put putujem

IGSM2019

Na tjedan dana Varšava postaje mali centar svijeta. Busevi i avioni puni studenata geodezije željnih znanja i upoznavanja spremaju se na nezaboravno iskustvo. Među njima je i ekipa studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a to su: Iva Kolak, Matea Kelava, Lucija Mušćet, Josip Deković, Mario Pranjić, Edi Smolčak, Ivan-Filip Uzelac, Tomislav Oršolić i Dominik Miletić. Napetost za avanturom započela je već u siječnju 2019., kada je krenuo prvi krug registracija za 32. međunarodni susret studenata geodezije, koji se održao u Varšavi, u Poljskoj od 23.6.2019. do 29.6.2019. Oni koji su malo kasnili s prijavama prošli su u drugom krugu. Nakon što smo saznali putnu ekipu, razmijenili smo kontakte i krenuli skupljanje ideja za put. Po dolasku u Varšavu polovica nas (koja je putovala istim busom) sjela je na jutarnju brzinsku kavu u samome centru grada, a zatim smo se brzo uputili u Chmielna ulicu u kojoj se nalazi Patchwork hostel u kojem smo boravili do kraja susreta. Iako smo došli rano, dočekali su nas desetci studenata i organizatora koji su nas toplo primili. Vrlo smo brzo dobili poklone dobrodošlice te smo smješteni u sobe. Ostatak dana bio je posvećen upoznavanju kolega s naših prostora.

112

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

put putujem

Jutra su bila laganijeg tempa, uz pripremljeni doručak i kavu imali smo vremena do 10 sati kada su nas čekale daljnje aktivnosti. Dobar dio aktivnosti koji smo imali su se održavale u zgradi fakulteta za geodeziju i kartografiju koje spada pod Tehničko sveučilište u Varšavi. Nakon uvodnih priča predstavljeni su sponzori koji su zorno dočarali koje prilike možemo imati po završetku studija, a dali su i mogućnosti prakse diljem svijeta. Brojni studenti su isto htjeli pokazati svoja saznanja i otkrića te su ih prezentirali pred svima kao novi tijek istraživanja. U suradnji sa sponzorima i sa fakultetom su bile organizirane 4 radionice koje su se bazirale na izradi web-karata, primjeni geoprostornih tehnologija, BIM i vizualizacija geoprostornih podataka. Imali smo puno prilika upoznati i strane kolege, a posebno kroz gradsku igru gdje smo imali priliku obići stari centar grada kroz zagonetke. Bilo je i međusobnog natjecanja u Geo-olimpijadi, a plesanja se nismo mogli zasititi, posebno belgijskog plesa koji je obilježio ovaj susret. Večeri su uvijek bile u lokalnim klubovima i trajale su dugo u noć. Kraj susreta obilježen je bio gala večerom – prepuna glazbe, plesa, hrane i pića. Raspoloženje je svima na vrhu bilo, iako je put kući iza ugla bio. Oproštaj je bio dug, ali se nadamo ponovnom susretu u Hannoveru 2021. i obnavljanju ovakih uspomena. autor: Dominik Miletić

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

113

put putujem

CoNStruction 2019

CoNStruction je međunarodna konferencija studenata građevine, geodezije i arhitekture. Prvi put je održana u studenom 2016. godine u Novom Sadu. Od 2017. godine, uvođenjem studentskih znanstvenih radova, konferencija je poprimila znanstveni karakter. Od samog osnutka do danas konferencija ima konstantan rast kvalitete programa te stranih i domaćih sudionika. U listopadu 2019. godine petero studenata Geodetskog fakulteta u Zagrebu odlučilo se po prvi puta sudjelovati na navedenoj konferenciji. Naime, CoNStruction je prvenstveno bila konferencija iz područja građevine,

Ako do sada već niste bili upoznati s BIM tehnologijom, ukratko ću vam objasniti navedeni pojam. BIM – Building Information Modeling može se prikazati u dva smjera: kao tehnologija i kao metodologija. BIM kao metodologija omogućuje suradnju različitih sudionika u različitim fazama životnog vijeka građevine – od projektiranja i građenja, do puštanja u pogon te cjeloživotnog upravljanja i održavanja. BIM metodologiju podržava BIM tehnologija koja predstavlja digitalnu reprezentaciju fizičkih i funkcijskih karakteristika građevine. O BIM tehnologiji možemo razmišljati kao o „virtualnoj inteligentnoj simulaciji građevine“. Navedena „simulacija“ mora imati šest ključnih karakteristika kojima nam omogućuje da ostvarimo integriranu isporuku projekta. „Simulacija“ mora biti digitalna, prostorna, mjerljiva, sveobuhvatna, pristupačna i trajna. Konferencija se sastojala od zajedničkog dijela za sva tri modula, ali i od predavanja, radionica, prezentacija znanstvenih radova i praktičnog dijela za svaki modul zasebno.

no 2019. godine organizatori su odlučili proširiti konferenciju s još dva nova modula – geodezijom i arhitekturom. S obzirom na svjetske trendove u navedenim područjima, tema prošlogodišnje konferencije bila je posvećena BIM tehnologiji.

114

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

Drugog dana susreta održano je svečano otvaranje konferencije nakon čega je uslijedilo nekoliko predavanja iz područja primjene BIM tehnologije i COPERNICUS sustava. Nakon ručka i podjele na module održane su prezentacije znanstvenih radova. Sada već bivša studentica Geodetskog fakulteta u Zagrebu, Viktoria Đuračić, održala je predavanje na temu „Prostorno vremenska analiza urbane vegetacije u Gradu Zagrebu koristeći RAPIDEYE satelitske snimke“. Nakon cjelodnevnih predavanja, navečer smo uz večeru i druženje međusobno razmjenjivali iskustva s kolegama iz susjednih nam država. U subotu, treći dan susreta, bio je predviđen posjet jednom od najvećih gradilišta u Europi – izgradnji tunela i vijadukta Čortanovci na pruzi Beograd – Novi Sad. Nažalost, zbog nepredviđenih okolnosti posjet je morao biti otkazan. Umjesto navedenog, organizirana je posjeta nacionalnom parku Fruška gora i Sremskim Karlovcima – mjestu poznatom po svojom povijesti i vinarijama. U popodnevnom terminu za studente geodezije organizirane su radionice u programu Civil3D koje su se nastavile i na idući dan.

U nedjelju, posljednjeg dana susreta, organiziran je obilazak grada i Petrovaradinske tvrđave. Novi Sad je glavni grad pokrajine Vojvodine bogat tradicijom i kulturom. Najviše ga odlikuju opušteni karakter ljudi, multikulturalnost te građevine različitih arhitektonskih stilova. Osim toga, Novi Sad predstavlja i grad znanosti i umjetnosti. Uz brojnu novosadsku mladež koja studira u svom gradu, na Novosadski univerzitet dolazi i veliki broj studenata iz cijele Srbije, kao i iz inozemstva. Ovaj grad na Dunavu sve nas je očarao svojom ljepotom, jednostavnošću i opuštenosti, a pogled na Petrovaradinsku tvrđavu nikoga nije ostavio ravnodušnim.

put putujem

Prvog dana susreta topao doček pružili su nam članovi Studentske unije Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Smještaj je bio osiguran u malom, ali nadasve simpatičnom hostelu u centru Novog Sada. Nakon večere druženje se nastavilo u jednom od brojnih noćnih klubova u Novom Sadu.

Nakon razgleda grada je još održana i radionica na temu „Detekcija objekata podzemne infrastrukture“ na samom fakultetu koja je bila vrlo zanimljiva i poučna. Kako je došao kraj vikendu, tako je došao i kraj našem veselom druženju. U jednom od novosadskih restorana održano je svečano zatvaranje konferencije uz večeru gdje smo svi umorni, ali prepuni novih doživljaja i prijateljstava, razmijenili još pokoju dogodovštinu prisjećajući se svega što nam je obilježilo posljednja četiri dana. autorica: Irena Janton

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

115

116

zute stranice

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

117

zute stranice

LEGENDA O HAJDIMA U davna vremena na bregovima Samoborskog gorja živjeli su divovi - Hajdi. Bili su tako veliki da im je samo nožna cjevanica bila visoka kao današnji ljudi te tako jaki da su mogli iščupati hrast s korijenjem i služiti se njime kao batinom. Živjeli su u špiljama, šumama i šatorima, a u Otruševcu su si sagradili kapelicu sv. Križa. S vremenom su u samoborski kraj došli obični, mali ljudi u tolikom broju da su počeli navaljivati i tjerati Hajde. Da bi se lakše obranili od tih navala, počeše se Hajdi ograđivati plotovima od velikih stabala i velikih stijena. Tako je u samoborskom kraju nastao običaj da se grade plotovi oko zemljišta. Kako je malih ljudi bilo sve više i više, Hajdi su se pred njima povlačili s brijega na brijeg... Posljednji od njih živjeli su samo na jednom brdu koje se po njima prozvalo Hajdovčak i na kojem se i dan danas mogu pronaći njihove velike kosti...

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

118

zute stranice

LA CASA

EOF

Ciao, Moje ime je Katarina. No, kad je ova priča započela, to nije bilo moje ime. Ja sam “Il Professore “, bez legalizacija, nigdje registrirana. Zadnji put kad sam izvadila izvadak iz katastra imala sam svega 20 godina. Što se tiče drugih, ja sam duh, jako pismen duh. Ne krademo ničiji novac, čak svi misle da smo dobri pa nam i sami doniraju. To nam je važno. Važno nam je da su čitatelji na našoj strani, biti ćemo heroji svima vama. Moja desna ruka Marijana je Berlin. Istina, svi je traže još od 20. broja Ekscentra. AOGM, DRŽAVNA, SATELITI, a njezin najveći posao PAOGM. Ona je kao morski pas u bazenu. Možeš plivati s njom, ali nikada nisi miran. I naravno ona je glavna, glavna u odobravanju izmjena Ekscentra. Denver, Denver je Luka. Totalna stanica, GPS, potrgani listovi Ekscentra. On je kralj bacanja memeova. Čista vruća krv. A kod pravih ideja, bomba. Rio. Josipa. Naša slabost. Ona je kao Mozart s kompjuterima. Programira od prošle godine i zna sve o rokovima predaje kao i o grafici našeg časopisa. Za sve ostale predmete, da se barem rodila ranije. Tu su i sijamski blizanci, Helsinki i Oslo. Hrvoje i Dominik. Pa i svaki sofisticirani plan treba svoje vojnike i tko je bolji nego li ova dva stručnjaka. Možda i oni razmišljaju izvan teme broja, ali to nećemo nikada saznati.

118

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

119

v zute stranice

VICEVI: A sada: Una mattina mi sono alzato O bella ciao, bella ciao, bella ciao, ciao, ciao Una mattina mi sono azalto E ho trovato l’invasor

Koja je razlika između teologa i geodeta? Nebo i zemlja. Jeste li čuli kako se zove geodet koji se zarazio corona virusom? Corona girus.

O partigiano, portami via O bella ciao, bella ciao, bella ciao, ciao, ciao O partigiano, portami via Ché mi sento di morir

Što je polarni medvjed? Pravokutni medvjed nakon konverzije koordinata.

E se io muoio da partigiano O bella ciao, bella ciao, bella ciao, ciao, ciao

Kako se zove aligator sa GPS-om? Navigator.

E se io muoio da partigiano Tu mi devi seppellir

Geodet se odluči baviti glazbom. Postane reper.

E seppellire lassù in montagna O bella ciao, bella ciao, bella ciao, ciao, ciao E seppellire lassù in montagna Sotto l’ombra di un bel fior Tutte le genti che passeranno O bella ciao, bella ciao, bella ciao,… Sada kad smo vam podijelili časopise, kao i onda kad smo pustili novčanice u Madridu, možemo vas upoznati s ovogodišnjim listovima, ne zelenog, već žutog papira. Kao što vidite i ove godine visimo naopačke pa bismo vas zamolili, u slučaju da ne možete pročitati ovaj tekst, da okrenete časopis, a ne sebe. Pronaći ćete sličan sadržaj kao što je to bio i prošle godine, no ipak moderniziran i prilagođen današnjici. Kako u prethodnom dijelu časopisa (znamo da ga niste pogledali, ne bismo ni mi na vašem mjestu, ipak je ovdje žurka hehe) nismo spominjali koronu i potres, ovdje zasigurno jesmo obavili i taj udarac, ali na ipak šaljiv način. Uživajte!

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

119

120

zute stranice

1. U potrazi za kvalitetnim reperima, dvojica inženjera geodezije otkrila Eminema

Eminemova pjesma “Lose yourself” (Izgubi se) najbolje bi mogla opisati izlazak na teren dvojice geodeta iz južne Dalmacije koji su, u nastojanju da provuku nivelmanski vlak, završili na samom rubu litice i zadali nove glavobolje Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja. Spomenuti dvojac, spašen s litice, se provukao bez ozljeda, a u čekanju pomoći dobili su kvalitetniji internet signal te ih je mobilni uređaj jednog od spomenute dvojice autoplay metodom na društvenoj mreži doveo do iskušenja puštajući hitove slavnog repera. Kako smo doznali od njihovog šefa, dvojac se vratio kući neobavljenog posla, no spoznaju da su otkrili mjernu veličinu rap scene nitko im ne može oduzeti. Na salve podrugljivih kritika na njihov račun kolege mole kritičare da barem nakratko pokušaju stati u njihove cipele bar na tren da vide kako je to biti geodet. Istraživanje pokazalo: sve više golmana upisuje srednju geodetsku školu kako bi stali medu stative.

2. Greta Thunberg odbila ući u jedan kafić u Dubrovniku jer su na zvučnike pustili Massimov Eurodance hit “Benzina” Za razliku od nas smrtnika, koje vjetrovi odvedu putem WC-a, Gretu su njezini vjetrovi nju i jedrili-

cu otpuhali u Dubrovnik. Gladna, žedna i umorna potražila je okrepu u jednom otmjenom kafićurestoranu. Činilo se da će to za Gretu biti dan kao i svaki drugi, no poziv na ulazu da bude nečije (fosilno) gorivo sa zvučnika razbjesnio je popularnu aktivisticu. “Kao da ni to nije dovoljno, konobar mi je ponudio meso za ručak”, rekla je ogorčena Greta na promociji knjige “Ćevapi u plamenu”.

3. Opasan trend medu studentima tehničkih fakulteta:

Pokret “antiprakseri” pridobio nevjerojatnih 10 000 članova u mjesec dana! Pokret pod imenom “Antiprakseri” pokrenut je od strane apsolvenata nekolicine tehničkih fakulteta. Njihova teorija zasniva se u činjenici da su praktične vježbe izlika za nepotrebno trošenje sredstava iz državnog proračuna koje bi se mogle

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

121 Brucoši geodezije R.M.,T.K. I L.S.(svi 19) uputili su se na obližnje igralište kako bi provukli poligonski vlak od točke A do točke B, no odstupanja u vlaku bila su tolika da su sat vremena kasnije završili u obližnjoj birtiji. Nestašni trio priznao je krivicu te im je potencijalna kazna studiranja 10 godina smanjena na 7 godina. Također, dobili su zabranu izlaska u kafiće u koje zalaze njihovi profesori kako ne bi bili prisiljeni od sramote okretati glavu u suprotnom smjeru.

4. Brucoši geodezije pravomoćno osuđeni po svim geodetskim točkama optužnice

5. FER-ovac Ivan (21) kreirao online studentsku menzu i raspametio obožavatelje

zute stranice

iskoristiti za razne spomenike i fontane. Također napominju da je praktična nastava propagandna izmišljotina koja za cilj ima ugraditi studentima 5g čipove na prevaru za vrijeme izvođenja terenskih i laboratorijskih vježbi. Smatraju da je njihovo vrijeme predragocjeno da bi ga trošili na takav način, pogotovo ako se zna da se gotove diplome i radna mjesta mogu kupiti po promotivnim i svima dostupnim cijenama. Ministarstvo znanosti i obrazovanja još uvijek se nije očitovalo, a tržištu rada prijeti novi val diplomiranih inženjera koji su uređaje, aparate i strojeve usko povezane uz njihove struke vidjeli samo nacrtane u bilježnicama i(li) stručnoj literaturi [objavljeno s 4g mreže].

Motiviran revoltom studenata, koji su bijesni zbog zatvaranja studentskih menzi, dvadesetjednogodišnji Ivan, student računalstva, spasio je gladne online student predstavivši novi koncept studentske menze, i to u online obliku. “ Studenti u svojim kućama samo trebaju pripremiti tanjure te pribor za jelo, a obrok će im putem posebnog kolegija na platformi Merlin poslati tete kuharice”, govori nam poduzetni i inovativni Ivan. Zamislite samo pljeskavicu i pire u pdf obliku te studenta s vilicom i nožem koji rješava problem gladi kao da je u pitanju migrena. Studenti ne kriju oduševljenje i već sad najavljuju nemilosrdno peglanje subvencija od kuće. Sam projekt očekuje implementaciju i u pojedinim kantinama i pučkim kuhinjama čime bi se riješio problem gladi u svijetu, uštedjelo bi se na kupovini namirnica, ali i na pauzama za ručak na poslu, koje bi ovim genijalnim izumom postala čista besmislica. Očekuje se da bi zbog prvo navedenog Ivan mogao biti u kandidat za Nobelovu nagradu za mir. Arturo Roman

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

121

122

v vzute

stranice LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

123

zute stranice

Jednog lijepog sunčanog dana nekolicina studenata zaputila se prema mjestu događaja, Trogiru. Ljubazno su nas puni nade i povjerenja u nas kao mlade kolege pustili da im “smetamo” par dana. Za nas geodete se, hvala Bogu, zna da volimo uživati u jelu, a pogotovo u piću te je tako započela naša avantura. Sami hotel gdje smo bili smješteni, je onako svojim socijalističkim wannabe modernim duhom pružio sve što smo i trebali za ta tri dana – sobu, wc, hranu i veliku halu za rasplesat se. Pametnome dosta. Ali bilo je tu i terena za razne sportske događaje, blizina mora, kafića,grada... Sudionici, osim nas balavaca, su bili raznih profila – od profesora, asistenata, ravnatelja, predsjednika, direktora do raznih nasmiješenih lica. Aaal dobro je, vesel čovik a volimo mi vesele ljude, svih njih 800. Neki od nas su i radili na skupu, mi drugi smo ih gledali i smijali se. Zamislite horda ljudi dolazi na registraciju, a vi imate popis koji nije abecedno poredan... Zatim je počeo stručni dio bla bla to vas sigurno ne zanima, nije ni nas baš. Možda bolje da su već raspravljali o 7G mrežama ili kako ćemo odrađivati javni uvid sa vanzemaljcima, ali dobro, bitna je i homogenizacija. I tako nam je došla svečana večera o kojoj nećemo puno pričati jer to trebate doživjeti. ‘ića i pića nije falilo, a bome ni pjesme. Da stvar bude još i bolja čak smo i jedan vlak povukli da ne bi poslije bilo da se samo zabavljati znamo. Kola i pelin za naše drage studente, pa se vi mislite tko je bio pravi geodet na kraju večeri. Malo je reći da smo se svidjeli svima. Ništa, to bi bilo to od nas. Zovite nas i dalje ako želite svoj događaj dignuti na još veći level. Čujemo se i vidimo neke druge godine! Veseli nam i zdravi bili, Lp. Il Professore y Berlin

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

124

zute stranice

Prošle smo godine proveli malu anketicu s riječima iz naše male „Geodetske biblije“, samo ono osnovno. Ove godine ne samo da smo proširili vidike, nego smo i promjenili riječi. Uzeli smo više od samih osnova pa čak i pokazivali slikice. Evo što kažu naše kolege s ostalih fakulteta:

NITNI KRIŽ

- instrument - križ za male ljude - geodetski znak - ispleteni križ na majici - križ koji nije dovoljno bitan pa je nitan - krunica ispletena od niti - križ koji služi za precizno označavanje nečega - križ koji visi na niti

AEROFOTOGRAMETRIJA

- način mjerenja putem zraka - zračna fotografija - neki predmet na faksu - geometrija zračne fotografije - leteći fotoaparat za mjerenje zraka - fotografiranje s neke visine - geometrija povezana s areom

HTRS96/TM - geodetska oznaka - hrvatska tekstualna radio stanica - koordinate neke - šifra za nešto - ime nekog satelita - robot - neki link

EKSCENTAR - mjerenje od centra prema van - najoptimalnija pozicija za pravilan udarac čekića - na glavi eksera - bivši politički centrist koji je otišao dalje od centra, nebitno na koju stranu, desno ili lijevo. - vanjski dio centra - nekad bilo središte - izvan centra - centar gdje se okupljaju geodeti - mjesto za brzo ispijanje pića - bivši prosperitetni centar lokalnog kluba, dao jedan gol na prvoj tekmi, počastio gajbom ladne - pive i dalje je povijest - bivši centar - centar nekog eksa

NIVELMANSKI VLAK

- vlak kojim idete na geodetska okupljanja - vlak koji može ići obosmjerno bez priključivanja na pogonske vagone - instrument kojim se mjeri nešto u ravnini - prometno sredstvo kojim se vi vozite na teren - vlak koji putuje u nivel - vrsta vlaka - fakat ne znam kaj je ovo

KOMASACIJA

- spajanje više izmjerenih područja u jedno - geodetska komisija - sječa nečega

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

125

zute stranice

SLAM TEHNOLOGIJA - spoj više tehnologija u praksi - mene asocira na Grand Slam - neka tehnologija koju ste izmislili - tehnologija za lomljenje - moderna brazilska tehnologija izgradnje kuća - tehnologija koju treba fizički potaknuti na ispravan rad, najčešće se koristi za amortiziranu imovinu koja ipak ostaje u uporabi

OBLAK TOČAKA - skup izmjerenih točaka u prostoru - točkice u oblaku - više točaka na jednom mjestu - povezane točke - backup točke - skup svih točaka koje promatraš - dječja bojanka gdje se prvo spajaju točke pa se tek onda boja

TAHIMETAR - ono kolo u kamionima za mjerenje prijeđene udaljenosti - nešto za mjerenje udaljenosti - isto nešto miri, ali ne znam što - uređaj za određivanje krvnog srodstva s Franjom Tahijem - mjerna jedinica - isto neka vrsta metra - metar neki samo tahi

EFEMERIDE - mjerne linije ili linije na izmjerenim područijima - zvuči kao neka grčka božica - naziv za ženske hemeroide - sad kad kažeš božica, mene više podsjeća na neku crnogorsku..Šeherezada i te - točke za označavanje - nešto iz egipta - otočje pored tenerifa - oblici nečega

GEODETSKA DUŽINA - valjana dužina u geodeziji - dužina jednog geodeta - dužina u geodeziji - mjerna geodetska jedinica - mjera za nešo - prosječna dužina geodeta - neka dogovorena dužina, kao feet u Americi - duzina namijenjena za geodeziju

- igle ili štapovi geodetski - čunjevi - neki oblik - šarafi - jel ovo bolne ili bocne s tipfelerom

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

126

zute stranice

GIRUS

GEODEZIJA

- sprava za vježbanje - ruska verzija gyrosa evidentno - girice u jednini - geodetski naziv za virus - nešto što se vrti - možda moždana vijuga

- znanost koja se bavi mjerenjima i drugim aktivnostima - znanost koja se bavi mjerenjem - znanost o mjerenju Zemljine površine - ono što se studira i ima veze sa zemljom i

GPS ili?

KALIBRACIJSKA BAZA - verificirana baza sa geo infromacijama - uređaj za centriranje - početna točka mjerenja - neka baza gdje se provjeravaju instrumenti - baza za geodete - baza s kalibrima - baza koja ima veze s kalibracijom, a to ne znam što je

GAUSS KRUGEROVA PROJEKCIJA - znanstvena teorija - skupina koja pravi filmove - projekcija nekog tijela - neka Krugerova predviđanja prikazana Gaussovom krivuljom

- GPRS - navigacija - pronalazač - geographic positioning system

GEOMETAR - mjerni instrument - sprava za mjerenje heteroseksualnosti - jedan geodet - geodetski metar za mjerenje - osoba na zemlji s metrom u ruci - metar kojeg koriste u geodeziji

LETVA - daska? - drvena greda - litva na ekavici

GIS - geodetski instrument - glazbena nota - geografski položaj

a) vadičep b) teleskop

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

127

zute stranice

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

128

zute stranice

1) funkcija kojom se dobije površina ispod zadane krivulje 2) kratica za metodu izmjere laserskim skenerom 3) naziv za lom zrake svjetlosti 4) raspršenje čiste atmosphere 5) naziv za presjek naprijed 6) jedna od grafičkih metoda katastarske izmjere 7) podjela računalne grafike (rasterska i…) 8) poligonski vlak koji završava na nepoznatoj točci 9) drugi naziv za Hrvatski katastar (2000.) 10) optički sustav od dva ravna dioptra 11) skup trajno stabiliziranih geodetskih točaka s poznatim koordinatama na određenom dijelu Zemljine površine 12) zamišljene linije koje povezuju mjesta iste nadmorske visine na kartama 13) verzija Quantum GIS-a iz rujna 2020. godine (3.14.) 14) slovno-brojčana oznaka položaja svakog pravokutnika u trigonometrijskoj mreži 15) omjer termalne energije koju je tijelo zračilo i one koju je primilo 16) kratica za geoinformacijski sustav 17) utemeljitelj Kartezijevog koordinatnog sustava

.......................... .......................... .......................... .......................... .......................... .......................... .......................... .......................... .......................... .......................... .......................... .......................... .......................... ..........................

Prvih nekoliko neiskorištenih slova dat će ime i prezime ne kadašnjeg profesora na GEOF-u te dekana!

..........................

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

129

zute stranice

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

130

zute stranice

Radoznala srca potražili smo dvoje već iskusnih geodeta kako bi nam otvorili oči i pokazali kako je to izgledalo hodati ovim hodnicima 40-ak godina prije nas. Iako su oni praktički studirali zajedno, vidjet ćete da se ipak generacije razlikuju. Razgovarali smo s Armadnom Slavičekom i Zlatanom Soldo.

profesor stručnih i informatičkih predmeta u geodetskoj školi (studirao od ‘76 do ‘83.)

profesor stručnih i informatičkih predmeta u geodetskoj školi (studirao od ‘82 do ‘88.)

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

131

zute stranice

Zašto ste upisali baš geodetski fakultet? Sasvim sam slučajno došao na geodetski fakultet. S obzirom na to da sam se u svoje slobodno vrijeme bavio fotografijom rodila se ljubav i prema snimanju te sam htio sam upisati na Akademiji dramske umjetnosti studij snimanja, montaže i produkcije. Na žalost, nisu me primili. Sljedeća mi je opcija bila postati učiteljem no moj otac to nije dozvoljavao s obzirom na to da je to tada bila viša škola. Ipak, postao sam profesorom u geodetskoj školi pa bi najradije rekao “In your face dad” kao što bi i vi mladi. Moj izbor je bio geodezija, arhitektura ili građevina. U obitelji sam imao geodetu, pa sam puno prije fakulteta slušao o geodeziji.

Što Vam je ostalo u dobrom, a što u lošem sjećanju? U dobrom sjećanju mi je ostalo to što su se profesori prema studentima odnosili kao prema budućim kkolegama. Ne bih rekao da sam imao neka pretjerano loša iskustva ali se sjećam da kao jedan gimnazijalac nisam znao koristiti rapidografe, a asistenti su uistinu bili nemilosrdni pa sam se morao stvarno brzo naučiti crtati. Kvalitetna i stručna predavanja ostala su mi u dobrom sjećanju. Ima naravno i onih loših sjećanja, ali to ću prepustiti zaboravu.

Kako se tada održavala nastava? Bilo je klasično, profesori su držali katedre i pričali te bi ih mi pozorno slušali. Na vježbama su uglavnom bili asistenti kod kojih se moralo jako puno crtati i računati. Nastava se održavala po principu “ex cathedra”, profesori su bili cijenjeni i poštovani od strane studenata.

Smatrate li da bi današnje generacije trebale proći neki predmet kojeg ste Vi tada imali, a danas ga na žalost više nema? Smatram da ne bi trebalo ići unazad, štoviše, trebalo bi ići naprijed. Jedini predmet kojeg smatram da bi trebalo vratiti kao obavezan je Nacrtna geometrija. Ona je temelj inženjerstva. Treba ići u korak s vremenom i tehnološkim napretkom te se tim promjenama i prilagođavati.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

132

zute stranice

Kojeg ste se predmeta i profesora posebice bojali? Najviše sam se bojao profesora “Strah i trepet” - Stjepana Klaka. Zbog njega sam zamalo pao treću godinu i na zadnjem roku u jesen sam položio njegov predmet koji se zvao Teorija pogrešaka. To mi je najponosnija dvojka. Bilo je profesora koji su imali previsoko postavljenu ljestvicu za prolaz. Na jednom kolegiju u godinu dana nitko nije prošao na ispitu (generacija prije mene). Studenti su prosvjedovali, a profesor je rekao da će radije otići s fakulteta nego spustiti kriterij. O imenima ipak ne bih. To će znati kolege iz moje generacije.

Jeste li požalili upis ovog fakulteta? Nisam požalio, ali isto tako nisam ni siguran bi li baš ponovio to iskustvo. Ne, nikada. Da se opet rodim krenuo bih istim putem.

Jeste li imali slobodnog vremena za vrijeme studija? Kako ste ga provodili? Sad kad gledam na to rekao bih da sam imao vremen, ali da mi se to tada nije činilo tako. Najradije bih provodio ono malo vremena što sam imao sa svojom tadašnjom djevojkom i sadašnjom ženom Jasnom koju poznajem još iz srednje škole. Bilo je naravno slobodnog vremena za vrijeme studija. Pjevao sam u zboru Vatroslava Lisinskog. Imali smo koncerte u Zagrebu, a uspjeli smo se plasirati i na tadašnje državno natjecanje zborova. Zbor su činili studenti raznih fakulteta. Generacija s faksa znala se sastajati na nogometnim i košarkaškim druženjima, znali smo otkartati koju belu.

132

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

133

zute stranice

Moram pitati jeste li izlazili i kako pamtite te izlaske? Naravno da jesam, naravno kad sam si to mogao priuštiti. Bilo je to svega 2-3 puta, ali bili su to dobri izlasci. Izlazilo se u Studentski centar, Saloon, Zvečku, Staru ciglanu i Caffe Match ball.

Jeste li radili za vrijeme studija? Za vrijeme studija radio sam u KB Sveti Duh gdje sam odvozio smeće s odjela. TO je tada bio uistinu opasan i naporan posao, no jako dobro plaćen. Kao apsolvent radio sam u srednjoj geodetskoj kao profesor stručnih predmeta. Za vrijeme studija nisam radio, ali s obzirom na to da sam imao Ugovor sa Zavodom za geodetske poslove iz Čakovca da će me primiti nakon završetak studija odlazio sam tamo raditi preko ljeta.

Kako ste tada preživljavali bez mobitela i interneta? Jednostavno i lako, mi nismo mogli ni zamisliti da će postojati mobiteli, a kamoli internet. S obzirom na to da njega nije ni bilo živjeli smo normalno, kao i danas s mobitelom. Za vrijeme studija nisam radio, ali s obzirom na to da sam imao Ugovor sa Zavodom za geodetske poslove iz Čakovca da će me primiti nakon završetak studija odlazio sam tamo raditi preko ljeta.

Jeste li si dijelili ispite i kolokvije od prijašnjih generacija, kako ste ih čuvali? Jesmo, naravno. Svi smo to imali i neće biti generacije koja neće nekako zabilježiti ta pitanja. Mi smo ih bilježili nakon ispita, kad bi netko izašao iz dvorane brzo bi ono čega se sjetio napisao na papir i tako bi se svi izredali. Kad bi se dočepali fotokopirnog stroja kopiralo bi se više primjeraka i podijelilo bi se ostalim generacijama. Generacije generaciji koja dolazi poslije njih ostavlja pitanja i zadatke koji su bili na ispitima i kolokvijima. Ispiti nisu bili slikani ili možda na internetu ili u nekoj whatsapp grupi, već na papiru. To su uglavnom bile smjernice što i kako učiti.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

134

zute stranice

Po vašem mišljenju što je bilo bolje tad naspram danas? Bilo je bolje to što je tad bilo puno više ljudskih kontakata, sada je to sve nekako hladno. Svako vrijeme nosi svoje. Mislim da se nekada nije toliko užurbano živjelo kao danas.

S obzirom na to da predajete u geodetskoj školi koliko je bilo upisanih studenata koji su došli iz jedne takve škole i jesu li oni bili bolji studenti u odnosu na vas? Od njih 140 upisanih jedna četvrtina njih došla je iz geodetske škole. Za razliku od nas gimnazijalaca oni su znali s instrumentima, no jako sam im zahvalan jer bez njih većina ne bi položila terenske predmete. Oni su nam uglavnom sve radili jer ja primjerice nisam znao ni s koje se strane gleda kroz teodolit, s one deblje ili s one tanje. Studenti koji su dolazili iz geodetskih škola bili su u početku u velikoj prednosti u odnosu na nas koji smo dolazili iz drugih škola. Vjerujem da je i danas tako. Geodetski tehničari ipak su prošli dosta gradiva koje se uči kasnije na fakultetu.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

135

zute stranice

Zašto ste postali profesorom u geodetskoj školi? Kao što sam već napomenuo, htio sam postati učiteljem. Nakon osam godina terenskog rada napokon se otvorilo mjesto u ovoj školi te sam se žurno tu i zaposlio i ostao. Završio sam srednju pedagošku školu i stekao stručnu spremu suradnik u odgojno obrazovnom procesu. Roditelji su mi bili prosvjetari. Nakon završenog Geodetskog fakulteta to je bio logičan slijed. Oduvijek sam podučavao djecu. Dugi niz godina davao sam i poduku učenicima iz sviranja.

Potičete li učenike da upisuju geodetski fakultet ili ipak ne? U pravilu potičem ih da se sami odluče na ono što žele u životu. Često im govorim kako je zanemarivo izgubiti jednu ili čak dvije godine na fakultetu u odnosu na 40 godina koje će provesti radeći ono što ne žele. Sve učenike potičem da upisuju Geodetski fakultet. Smatram da je to dobar slijed za odlične učenike koji završavaju Geodetsku školu.

Što činite da pripremite učenike za fakultet? Pripremam ih tako da im otvorim oči, želim da vide i znaju da moraju učiti cijeli svoj život. Trebaju biti spremni na to da neće učiti samo u školi, na fakultetu ili na radnom mjestu već da će učiti svugdje. Učenici koji iskazuju poseban interes za geodetske i geoinformacijske predmete posebno motiviram za rad. Takvim učenicima zadajem i zahtjevnije zadatke i programe. Najbolje vodim i na natjecanja iz poznavanja crtanja na računalu u programskom alatu AutoCAD, na Državno natjecanje učenika strukovnih škola - WorldSkills Croatia,…

Na koji način održavate vaša predavanja? Nastojim da budu životna, raznim primjerima povezujem nastavu s onim što se događa u stvarnom životu. Predavanja su interaktivna i kombiniraju se s vježbama koja su računalna, a geodetska izmjera odvija se na terenu. Svi nastavni materijali dostupni su svima na mojim web stranicama za koje nije potrebna prijava.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

136

zute stranice

Pokušavate li se približiti učenicima kako bi bili više zainteresirani za rad? Smatrate li da je to bolji pristup od onog ‘’hladnog’’ odnosa prof-student? Zašto? Volim se družiti s učenicima na ravnopravnoj osnovi kako bi i inače s kolegama. Trudim se s učenicima imati ljudski odnos koji ne prelazi granicu koja mora postojati između učenika i njegovog nastavnika. Smatram da je to odnos povjerenja. Učenicima je samim time lakše raditi tijekom nastave, ali i izvan nje. Svaki se profesor treba približiti svojim učenicima. U svakom razredu nemate isti napredak u poučavanju. Morate predavanja prilagoditi ciljnoj skupini. Potrebno je uvažiti i razmišljanja učenika i njihove dobre prijedloge prihvatiti. To na kraju uvijek rezultira dobrim rezultatima.

Prokomentriajte znanje i ponašanje učenika koji su prije upisivali geodetsku školu i onih koji ju upisuju danas. Jeste li zadovoljni? Nema se tu što reći, svaka generacija donosi nešto novo, nešto svoje i nešto unikatno što generacija prije nije imala. Nikada nisam imao problema u radu jer smatram da se prilagodim svakoj generaciji, samim time se problem riješi. Nisu nove generacije ništa bolje, a ni gore naspram prijašnjih, jednostavno su drugačiji. Učenici koji su se prije upisivali u Geodetsku školu, po mom mišljenju, bili su kvalitetniji i zainteresiraniji za to zanimanje. Smatram da bi upisni prag za Geodetsku školu trebao biti puno viši. Za usporedbu Slovenija koja ima upola manje stanovnika od nas upisuje na godinu 15 učenika, a mi 200. Nameće se pitanje - Jesu li potrebe tržišta u Hrvatskoj stvarno toliko veće?

Smatrate li da ste svojim radom nešto pridonijeli školi, učenicima, studentima? Smatram da sam osuvremenio i popularizirao školu. Uveo sam dva predmeta u školu: Kartografiju i Metrologiju. Zalagao sam se za redoslijed izvođenja nastave geodezije. U prvom razredu nivelir, potom teodolit, pa polarna metoda i kao šećer na kraju GNSS. Opisao sam to kao sustave najlakše je krenuti od 1D, a to je točno nivelir (samo visina), zatim 2D, 3D i GNSS kao 4D. Tako je učenicima, a i studentima najjednostavnije. U školi radim od 1993. godine i od tada do danas ostvarili smo veliki napredak u kvalitetnom prenošenju znanja usklađenom s tehnološkim razvojem i napretkom. Posebno bih istakao rad na predmetima Geografski informacijski sustavi, rad s programom za crtanje AutoCAD-om. Radostan sam i na uspjeh svojih web stranica koje sadrže materijale iz područja Geodezije i Geoinformacijskih sustava.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

137

zute stranice

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

138

zute stranice

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

139

zute stranice

Zadatak: zadani su na popisu ispod uzroci/posljedice negativnih klimatskih promjena, pronaći ih sve u osmosmjerci iznad te prvih nekoliko neiskorištenih slova daje jedno od ključnih rješenja za spomenute probleme 1)fosilna goriva 2)ugljikov dioksid 3)otapanje ledenjaka 4)porast temperature zraka 5)porast temperature mora 6)efekt staklenika 7)izumiranje 8)sječa šuma (x2) 9)poplave 10)ozonske rupe 11)nepropisno zbrinjavanje otpada

12)pesticide 13)sumporni dioksid 14)požari 15)kisele kiše 16)metan 17)benzin 18)amonijak 19)narušeno zdravlje 20)sumporovodik 21)industrija

Arturo Roman LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

140

zute stranice

Jedan geodetski haiku Nakrivila se prizma gemišt je bil hladan. Aj sad na pivu

BALADA S GRADILIŠTA I lije na gradilištu od stanice laser svjetlost crvenkastožutu na debelo blato na podu grunta i dva-tri kamena u kutu I uvijek ista sirotinja dođe nose taj GPS od točke do točke sa željom da dođu do kraja pa makar tek par decimala

Stotinjak metara Neki ljudi kažu – geodeti su ludi, zašto tako misle, to me ne čudi; Dok kod kuće sjede, u skice zure, geodeti se veselo ka terenima žure.

A nedjelje jedne, nije važno koje tek, sreća će doć’ i naći će vlak kilometar dugi i cijeli, cijeli ga proć I doći će sutra, i preksutra doći i doći će još mnoge dane i mjerit će zemlju, i razbit prizmu u novčaniku imat će manje Al’ u srcu svome sretni će biti jer znat će da uzalud nije kad arhitekta dobije točne podatke građevinaru biti će lakše A dani će teći - i lijepi, i ružni i čudni, i tužni, i krasni u zajedničkom radu, prijateljstva skladu s pivom će naći smisao jasan i lije na gradilištu od stanice laser svjetlost crvenkastožutu na debelo blato na podu grunta i dva-tri kamena u kutu

Na terenu stotinjak metara u duljinu odmičem kamen i kopam ravninu, Poligon sve dalje me vuče, ma, što bih sada radio tamo kod kuće. Cijedi se znoj, prizma svjetluca, kad vidim kraj, srce mi jače kuca. Zbilja nema nigdje takvog uzbuđenja, iz časa u čas tu se stanje mijenja. Nakon dvanaest sati baterija mi rikava, al’ želja za pivom ne jenjava. Iza one hiže kao da se širi, još samo pola metra da kraj proviri. Sad idemo doma, jer zbilja je kasno, no prošli smo dalje i bilo je krasno. Doći ćemo opet tješimo šefa, nemoj se srdit - bit će još reljefa. Rio

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

141

zute stranice

VODORAVNO

2. Dijelovi komunikacijskog satelita 4. Morske mjene s najvećim rasponom plime i oseke 6. Da je mlika kolika je Lika, bio b sir kolik ... 8. Kad se morska razina podiže 11. Geodetski “dio biljke” poznat kao časopis 12. Nase carstvo planina gdje medvjed, vuk i ris zajedno žive 14. Gora na kojoj se nalazi strm poznat kao “Sedam zuba” 15. Dodiruje dva svijeta - toplo naše more i hladnu liku 16. Mjerni instrument za određivanje visina 17. 45° 44′ 56.3″ N, 15° 36′ 32.8″ E poznat je vrh Samoborskog gorja

OKOMITO

1. Instrument za mjerenje visinskih razlika 3. Najviši vrh hrvatske dobio ime po geodetskoj oznaci 5. Križ kojeg koriste geodeti 7. Američki predsjednik koji je bio geodet 9. Najdublja točka na svijetu 10. Vrh Zemlje koji je u 19. stoljecu nazvan po geodetu Georgeu 11. Satelitski navigacijski sustav 13. Najdublja jama u Hrvatskoj

VICEVI: - Sine, je li to u tvojoj ruci telefon? - Nije, baba, to ti je HP 50g. - Molim, sine? - Grafički kalkulator, jako zgodna stvar. - Molim? - Ma digitron! Baba, bez njega se ne može položiti… - Nema veze sine, samo sam ti htjela reći da izgledaš kao kontroler ZET-a s tim

Rio LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

142

zute stranice

DA VIDIMO KAKAV SU SAD MEME NAPRAVILI OD MENE... “VALJA SE OSIGURAT DOK NIJE NESTALO!”

NA OPET U IVA I MARIJA ULTETA SLUŽBI FAK DSKI STOL. NAPALE ŠVE

“HEHE POGODI TKO ĆE SE SLJEDEĆI OVAKO ČASTITI!”

STARA I NOVA EKIPA :D

142

LIST LIST STUDENATA STUDENATA GEODETSKOG GEODETSKOG FAKULTETA FAKULTETA SVEUČILIŠTA SVEUČILIŠTA U U ZAGREBU ZAGREBU BR BR 21 21

143

v zute stranice

MOJ KOLE GA OPET NAKON SV EGA

LIST LIST STUDENATA STUDENATA GEODETSKOG GEODETSKOG FAKULTETA FAKULTETA SVEUČILIŠTA SVEUČILIŠTA U U ZAGREBU ZAGREBU BR BR 21 21

143

K 4 K ,5

144

zute stranice

2 D H F

p e R n isio

DV 3 A I VID

t n e m lace

PluraView

The Reference of 3D-Stereo Monitors

Two housing designs: 22”/24” or 27”/28”

Wide visual angle for Multi-user capability

Three Resolutions: FullHD, 2,5K or 4K

Increases the user motivation and acceptance

Window seat-ready thanks to double brightness

Established for 14 years Plug & Play technology

Completely flicker free for relaxed work

Highest resolution up to 4K /UHD @ 10bit

Certified for photogrammetry & GIS

Geomatika-Smolcak d.o.o. Phone: +385 1 6589 030 Gradek 2d info@geomatika-smolcak.hr 10255 Gornji Stupnik U ZAGREBU BRwww.geomatika-smolcak.hr LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA 21

Request further information or demo device: www.pluraview.com

145

zute stranice

Break Through.

The New Trimble® X7 Scanning System breaks through the barriers in 3D scanning that have been holding you back. With time-saving automatic features and confidence building results, it’s the breakthrough you’ve been waiting for.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21

146

zute stranice

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU BR 21