EKSCENTAR 23

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

EKSCENTAR

23

Br. 23 | Prosinac 2024. | ISSN: 1331-4939 (Tisak)| ISSN: 1848-6398 (Online) | UDK: 378528

UREDNIŠTVO

PODACI

Glavni urednik: Antonio Gojak, agojak@geof.hr

Adresa uredništva: Sveučilište u Zagrebu – Geodetski fakultet Kačićeva 26, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Članovi uredništva:

Email: ekscentar@geof.hr

Nika Gogić, ngogic@geof.hr Josipa Humski, jhumski@geof.hr Roko Juric, rjuric@geof.hr Damjan Jurić, djuric@geof.hr Tea Kockarević, tkockarev@geof.hr Blaž Mićanović, bmicanovi@geof.hr Nives Novak, nnovak@geof.hr Katarina Vlatković, kvlatkovi@geof.hr Natali Vulić, nvulic@geof.hr Lucija Zekanović, lzekanovi@geof.hr

Naklada: 150 primjeraka ISSN: 1331-4939 (Tisak), 1848-6398 (Online)

Počasni članovi uredništva: prof. emeritus dr. sc. Nedjeljko Frančula, nedjeljko.francula@geof.unizg.hr prof. emeritus dr. sc. Zdravko Kapović, zdravko.kapovic@geof.unizg.hr prof. emeritus dr. sc. Miljenko Lapaine, miljenko.lapaine@geof.unizg.hr Recenzenti: prof. dr. sc. Đuro Barković Blaženka Bukač, mag. ing. geod. et geoinf.

Iva Cibilić, mag. ing. geod. et geoinf.

Ivan Ljubičić, mag. ing. geod. et geoinf.

Krunoslav Špoljar, mag. ing. geod. et geoinf.

Adam Vinković, mag. ing. geod. et geoinf.

Grafički urednici: Luka Horvat, lhorvat@grf.hr Josipa Humski, jhumski@geof.hr Donatori i sponzori: Sveučilište u Zagrebu - Geodetski fakultet Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije Geomatika Smolčak d.o.o.

Promet i prostor d.o.o.

Geo-centar d.o.o.

Izdavač: Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu Geodetskog fakulteta Tisak: POINT - VG d.o.o., Mihovila Krušlina 22, Zaprešić Ekscentar je član: The Bibliographia Cartographica Berlin, Directory of Open Access Journals Elektronička verzija : https://hrcak.srce.hr/ekscentar, https://issuu.com/ ekscentar LICENCIJA: CC BY-NC-ND Puni tekstovi mogu se koristiti za osobne i edukacijske potrebe bez prethodnog odobrenja, a uz obavezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izvođača.

Ne smijete mijenjati, preoblikovati ili prerađivati sadržaj lista. Ovaj list je licenciran pod Creative Commons License dostupnoj na internetskoj stranici: https://creativecommons.org/licenses/by-ncnd/4.0/. Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora. Za cijene oglašavanja i donacije molimo kontaktirajte nas na ekscentar@geof.hr.

RIJEČ UREDNIKA

Dragi čitatelji,

S

velikim zadovoljstvom mi je drago što u svojim rukama ili na svojem ekranu imate novo izdanje Ekscentra. Proteklo je dosta vremena od posljednjeg broja, toliko da su neki možda zaboravili što je Ekscentar. Zato, evo podsjetnika: ovo je plod rada vrijednih studenata Geodetskog fakulteta, koji vam donose stručno, ali i zabavno štivo iz područja geodezije i geoinformatike.

Ž

elio bih vas uputiti što vas sve čeka u novom broju. Saznat ćete što se sve događalo u krugu studentskog zbora, studentskih sekcija, vijesti i događanja na fakultetu, i šire u struci. Kroz intervjue ćete upoznati samo neke od vrsnih studenata našega fakulteta te otkriti što su sve naše mlade nade sposobne ostvariti, i to uz uspješno balansiranje akademskih obaveza. U stručnim člancima bit će riječi o primjeni laserskog skeniranja te pouzdanosti terestričkih i satelitskih mjerenja u određivanju pomaka.

Osim toga, stižu i putopisne priče! Donosimo vam doživljaje s ovogodišnjeg RGSM-a u Banjoj Luci, IGSM-a u Sofiji, STEM Gamesa u Umagu, a Dominik i Lucija podijelit će svoja Erasmus iskustva iz Münchena i Brna. Zatim slijedi Excentar. Pripremite bilježnicu i kemijsku jer donosimo korisne savjete kako uspješno studirati, a tu su i kratke upute za svima nam (ne)poznati kalkulator HP 50G. Ima tu još poneki zabavni trenutak i nostalgična čežnja za povratak u Kačićevu. Koju god stranicu okrenuli, uvijek će vas dočekati nešto zanimljivo.

Z

a kraj, želim zahvaliti svim članovima našeg uredništva! Bez njihove domišljatosti, rada i truda ne bi bilo ovoga lista. Ovo izdanje pršti od osobnosti svakog autora, što ćete u tekstu i osjetiti. Posebno hvala našim grafičkim urednicima Luki i Josipi, koji su naše zamisli vizualno predstavili u dostojnom svjetlu. Hvala donatorima, sponzorima, i djelatnicima fakulteta na pomoći i podršci stvaranju ovoga broja.

O

va nova, sada već uigrana ekipa, pripremit će i sljedeće izdanje, jer u našim glavama uvijek se kuha još mnogo ideja. No, o tome ćemo nekom drugom prilikom. Za sada, uživajte u ovom broju!

Vaš urednik, Antonio Gojak

3

RIJEČ UREDNIŠTVA Tea Kockarević

Ayyy yooo! Moje ime je Tea. Dolazim iz Vinkovaca i studentica sam druge godine (ipak je parcijala!!!) prijediplomskog studija. U slobodno vrijeme igram futsal, fotkam i naravno ispijam kave (ako me vidite kako trčim po faksu vjerojatno žurim po kavu).

Nisam čovjek za izlaske, ali ako je u pitanju moja faks ekipica “Katran signali” možete me vidjeti i na nekom dobrom trapu ili white girl musicu.

Lucija Zekanović

Hej čitatelju moje ime je Lucija, a ekipa me zove Luce, Lucka kako god vam je srcu drago. Treća sam godina prijediplomskog. Dolazim iz grada koji je “drugo lice Dalmacije”, Šibenik. Osim što studiram radim u geodetskom uredu te se bavim snimanjem i montiranjem videa pa ću te najvjerojatnije zaustaviti na hodniku i moliti da mi statiraš za Tiktok video za naš faks. Po meni za dobru zabavu nije važna kvaliteta glazbe već dobar provod.

Roko Juric

Pozdrav ekipa, ja sam Roko Juric i druga sam godina preddiplomskog studija. Dolazim iz Svete Nedelje. Osoba sam koja voli istraživati, rješavati komplicirane situacije i putovati. Uz studiranje, radim dosta toga. Puno volontiram i predsjednik sam kluba mladih Crvenog križa Samobor. Moj glavni hobi je kuhanje i u tome baš uživam.

Nika Gogić

Hejjj, ja sam Nika. Dolazim iz malog grada okruženog s pet gora u srcu Slavonije, naravno Požege.

Ove godine sam brucoš, nadam se prvi i zadnji put.

Znam da sam smiješna osoba, iako mi to ljudi rijetko kažu, bitno je biti samouvjeren. Volim upoznavati nove ljude i stvarati nova iskustva kao i putovati, Erasmus mi je itekako u planu. Pravi studentski život prolazim preživljavanjem na Savi.

4

Nives Novak

Ćao ekipa, moje ime je Nives, a ove sam godine brucoš. Dolazim iz Koprivnice koja je poznata kao grad bicikla. Obožavam putovati i upoznavati nova mjesta i kulture.

Katarina Vlatković

Bokk, ja sam Kate i brucošica sam. Dolazim iz Zadra koji mi stalno nedostaje. Veselim se upoznavanju novih ljudi i svim novim iskustvima koje mi nudi studentski život. Obožavam glazbu, dobre kafiće i loše knjige, a dobar izlazak nikad neću odbiti.

Josipa Humski

Ahoooj! Mene često viđate u Ekscentru, ali vjerujte mi, stvari se uvijek okreću (baš kao i žute stranice!). Sada sam DRUGA godina diplomskog, još uvijek s kamerom u ruci, planinarim i naravno, pišem!

Od kada sam na diplomskom, putujem više nego ikad, ali sam negdje usput otkrila da sam alergična na mace (deal-breaker s kojim se teško mirim).

Poznata po svojim impulzivnim odlukama, odlučila sam upisati studij u Njemačkoj. Ipak me se nećete riješiti tako lako jer se vidimo i sljedeće godine u novom broju, gdje ću podijeliti svoja iskustva studiranja direktno iz Bavarske!

Natali Vulić

Pozz ekipa, Natali ovdje. Dolazin iz najlipšeg grada na svitu, a to se, nakon par riči, vrlo brzo i shvati.

Organizirana sam osoba samo zato što neprestano zaboravljam, ali s druge strane volim spontane kave i izlaske. Radim u struci jer sam nestašno produžila jednu godinu kako bi sudjelovala u što više Ekscentar časopisa :). U slobodno vrijeme bavim se trčanjem, dok su treninzi tri puta tjedno obavezni.

Za vas imam jednu porukicu: Go for it, 'cause you never know how far you can get!

Antonio Gojak

Pozdrav svima! Relativno sam nova faca u studentskom zboru faksa, ali zato potpuno sposoban (aka dao sam sve od sebe) urednik za prvo post-korona izdanje Ekscentra. Sada sam već na posljednjoj godina diplomskog na geoinformatici (kako vrijeme leti, kaj ne). Dolazim iz Duga Rese (da, nepravilno deklinirano, čisto da znate da sam autentičan Dugorešan). Ne podnosim ljeta na zagrebačkom asfaltu pa me tada jedino možete pronaći na Mrežnici ili Korani. Ako nemam knjigu u rukama, onda sam u kuhinji koju usputno pretvorim u dance floor.

5

SADRŽAJ

NOVOSTI

SUPER STUDENTI

12 Novosti studentskog zbora 18 Sekcije 18 Cross sekcija 18 Odbojkaška sekcija 19 Planinarska sekcija 20 Futsal sekcija 22 Rukometna sekcija 23 Košarkaška sekcija 24 Novosti fakulteta 29 Novosti svijeta geodezije i geoinformatike

36 Andrea Mihaljević 40 Toni Vučković 44 Matea Tomić 48 Antonio Tupek 49 Rektorove nagrade

12

36

STRUČNI ČLANCI

PUT PUTUJEM

ŽUTE STRANICE

52 Određivanje i analiza geometrijskih parametara Velodroma Kranjčevićeva u Zagrebu 65 Usporedba točnosti određivanja 3D pomaka terestričkom i satelitskom metodom izmjere

78 RGSM Banja Luka 80 IGSM Sofia 84 STEM Games 86 Erasmus iskustva 86 Dominik Miletić 89 Lucija Grgat

94 Kako do uspješnog studiranja 96 Osvrt na preseljenja fakulteta 97 HP50G guide 100 Memovi 104 Križaljka 105 Sudoku Osmosmjerka Poveži pojmove

52

78

94

DECRETUM EXCENTRI Upute suradnicima Ekscentar je časopis studenata Geodetskog fakulteta, znanstvenog, popularno-znanstvenog i edukativnog karaktera. Tematski, objavljuju se radovi iz područja geodezije i geoinformatike te srodnih znanstvenih disciplina (astronomije, aero-nautike, geofizike, građevinarstva, arhitekture i sličnih).

Ekscentar redovno izlazi od 1997. godine, potpuno je besplatan za sve čitatelje i, osim studenata, čitaju ga pretplatnici Geodetskog lista. Časopis u pravilu izlazi jednom godišnje, a u slučaju osiguranja financijskih sredstava, dva puta.

Kako bi časopis bio što kvalitetniji potrebno je pridržavati se sljedećih uputa i pravila:

KATEGORIJE RADOVA

3. Autori su dužni u člancima i drugim prilozima upotrebljavati međunarodni sustav jedinica (SI) s nazivima na hrvatskome jeziku (službeni dijalekt).

1. Znanstveno-stručni radovi 1. a) Izvorni znanstveni rad - sadrži neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istraživanja, a u njemu su znanstvene informacije izložene tako da se eksperiment može ponoviti i dobiti opisani rezultat s točnošću koju navodi autor ili unutar dopustive granice eksperimentalne pogreške, odnosno, da se mogu ponoviti autorova zapažanja, analize, proračuni ili teorijski izvodi te zauzimati stajališta o zaključcima i rezultatima.

2. b) Pregledni znanstveni rad - rad što sadrži izvoran, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela u kojemu autor aktivno djeluje. Mora biti istaknuta uloga autorova izvornog doprinosa u tom području s obzirom na već publicirane radove te pregled tih radova.

3. c) Stručni rad - sadrži korisne priloge iz područja struke koji nisu vezani uz izvorna autorova istraživanja, a iznesena zapažanja ne moraju biti novost u struci.

4. d) Izvještaji sa znanstvenih i stručnih skupova, i to samo sa skupova na kojima sudjeluju studenti, odnosno članovi i suradnici uredništva časopisa.

2. Ostali radovi, koji uključuju tematski diferencirane članke (novosti, studentske i sportske članke i osvrte, izvještaje s prakse i putovanja i drugo).

8

UPUTE

1. Članak ne smije biti prethodno objavljen i istovremeno ponuđen drugom časopisu. Navedeni članci neće se razmatrati.

2. Naslov članka mora biti jasan, sažet i što kraći.

U naslovu ne smije biti uskličnih ni upitnih rečenica ni izricanja posebnih teza. Tekst u članku mora biti precizan i nedvosmislen, terminološki jasan, pravopisno i tipografski točan.

4. Svi grafički prilozi (slike, tablice, dijagrami) trebaju imati ime i opis. Unutar teksta mora biti označeno mjesto kojem pripada pojedini grafički prilog te njegovo ime. Svi grafički prilozi moraju biti numerirani arapskim brojevima tako da prvi broj kod numeracije označava broj poglavlja, a drugi broj označava broj grafičkog priloga u tom poglavlju. (Slika 2.1 označava prvu sliku u drugom poglavlju.) Ime i opis tablice pišu se iznad tablice, dok se ime i opis slike pišu ispod slike. Prilikom dostavljanja rada, svi grafički prilozi upotrijebljeni u tekstu prilažu se i u posebnoj datoteci i to u njihovoj izvornoj kvaliteti i veličini, pri čemu se mora zadovoljiti minimalna rezolucija od 200 ppi.

Preporučljivo je da prilozi budu u formatima JPG, TIFF, PNG, EPS ili PDF. 5. Pisanje sažetka i ključnih riječi je obavezno i to ispod naslova članka. Dio uvoda ili bilo koji dio teksta ne smije biti sažetak. Nominalan i optimalan broj u sažetku je 200 -250 riječi te 6 - 8 ključnih riječi. Ime članka, sažetak i ključne riječi, osim na hrvatskom, moraju biti napisane i na engleskom jeziku.

6. Osobita pozornost treba se usmjeriti na citiranje i referenciranje. Literatura sadrži listu referenci koje su citirane u tekstu. Koristi se harvardski sustav citiranja i prema tome svi citati u tekstu

moraju se nalaziti u popisu na kraju rada i obrnuto, svi citati iz popisa moraju biti citirani u tekstu (Belak, 2005).

REFERENCIRANJE 1. Primjeri citiranja reference na rad u tekstu: • Uobičajeni način prikaza subatomskih čestica je preko tzv. Feynmanovih dijagrama (Feynman, 1960).

• Već prije je pokazano kako se primjenom fuzzy regulatora... (Zadeh i dr., 1975).

2. Citiranje referenci u literaturi: za knjigu: • Autor, inicijal(i), (godina), naslov knjige, izdanje (samo u slučaju da se ne radi o prvom izdanju), mjesto izdavanja knjige: izdavač.

• Macarol, S., (1950), Praktična geodezija, treće popravljeno izdanje, Zagreb: Tehnička knjiga 3. Za članak: • Autor, inicijali, (godina), naziv članka, puni naziv časopisa, volumen (broj), stranice.

• Benčić, D., Novaković , G., (2005), Značenje i usporedbena analiza pojmova srednja pogreška i standardno odstupanje, Geodetski list, vol. 59, no. 1, str. 31. - 44.

4. Internetski izvor: • Autor, inicijal(i), (godina objave), naslov dokumenta ili stranice. [medij], [datum pristupa sadržaju].

• Simić, D., (2007), Kompjuteri [Internet], [pristupljeno 5. svibnja 2008.]

Ako je sve izrađeno prema uputama rad bi trebao sadržavati: 1. članak (MS Word, Pages ili Open Document) 2. grafičke priloge (slike, fotografije, tablice, dijagrame) u jednoj datoteci (ZIP, RAR) 3. popratni dopis (može i odlomak unutar članka) u kojem su navedeni svi autori.

Za svakog autora potrebno je navesti akademski stupanj, ime i prezime, stručnu spremu (npr. diplomirani inženjer geodezije), znanstveno zvanje (npr. magistar znanosti), naziv i adresu ustanove u kojoj radi, broj telefona (mobitela), faksa i e-mail.

Također, u popratnom dopisu autor predlaže kategoriju članka (kategorije s početka ovoga teksta).

Na temelju rezultata recenzije uredništvo će rad kategorizirati i to ne nužno istovjetno autorovom prijedlogu. Rad se dostavlja na e-mail adresu ekscentar@geof.hr ili poštom na jednom od digitalnih medija (CD, DVD ...): Časopis Ekscentar Geodetski fakultet Studentski zbor Kačićeva 26/V 10000 Zagreb MOLE SE AUTORI DA SE PRIDRŽAVAJU JASNIH I PRECIZNIH UPUTA KAKO BI ČASOPIS BIO ŠTO KVALITETNIJI. U slučaju da rad nije napisan u skladu s »Uputama«, autoru će se rad vratiti s molbom za doradom. Svi radovi dostavljeni u uredništvo podliježu recenzentskom postupku. Autor rada ne mora biti upoznat s recenzentom, a pozitivan ishod recenzije ne mora biti uvjet za prihvaćanje. Autor ima pravo uložiti žalbu na komentare recenzenta i zatražiti njegovu promjenu što će biti razmotreno u čim kraćem roku.

Prioritet objave radova je uvjetovan aktualnošću tematike i cjelokupnim konceptom aktualnog broja. Najviši prioritet imaju radovi autora/koautora studenata Geodetskog fakulteta, bilo da se radi stručnoj ili studentskoj tematici. Nakon toga redom: izvorni znanstveni radovi, pregledni znanstveni radovi te stručni radovi. Stručni radovi koji prenose već poznate stvari ili je ista ili slična tematika obrađivana u jednom od prethodnih brojeva, imaju najniži prioritet.

Odluku o prihvaćanju i objavi rada donosi glavni urednik u konzultaciji s članovima uredništva. Prihvaćanje rada, u pravilu, ne znači nužno i objavu u prvom sljedećem broju. Svi autori, čiji su radovi prihvaćeni, moraju se složiti da se njihov rad objavi na Portalu znanstvenih časopisa - Hrčak te u bazi znanstvenih časopisa. Također, prihvaćeni i objavljeni rad autor ne smije objaviti u drugom mediju bez dozvole uredništva, a i tada uz podatak o tome gdje je rad objavljen prvi put. Autori čiji je rad prihvaćen u najkraćem mogućem roku dobivaju obavijest o prihvaćanju odnosno objavi.

Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora. Sve dodatne informacije i pitanja na: ekscentar@geof.hr

9

M 1 : 10 000

12 Novosti studentskog zbora 18 Sekcije 18 Cross sekcija 18 Odbojkaška sekcija 19 Planinarska sekcija 20 Futsal sekcija 22 Rukometna sekcija 23 Košarkaška sekcija 24 Novosti fakulteta 29 Novosti svijeta geodezije i geoinformatike

NOVOSTI

NOVOSTI STUDENTSKOG ZBORA S

tudentski zbor je tu da zastupa prava i interese svih studenata Geodetskog fakulteta, uspostavi kvalitetniji odnos između nastavnika i studenata te da podiže aktivnost kroz organizaciju mnogobrojnih događanja i radionica. Članovi zbora sudjeluju u Fakultetskom vijeću, Odboru za nastavu te u ostalim odborima koji se osnivaju vezano uz aktivnosti na fakultetu. Studentski zbor Geodetskog fakulteta ima i svog predstavnika u Sveučilišnom zboru. Unutar Studentskog zbora djeluju i brojne sekcije te studentski pravobranitelj.

Općenito o zboru N aša ekipa broji devet članova: Lucija Zekanović, Josipa Humski, Antonio Gojak, Stjepan Harastija, Lovro Kožar, Natali Vulić, Krunoslav Špoljar, Blaženka Bukač i Ivan Ljubičić. Dolazimo iz različitih dijelova Hrvatske, pripadamo raznim generacijama, ali nas povezuje zajednički cilj – učiniti studiranje kvalitetnijim, proaktivnijim i zabavnijim za sve.

O

d početka našeg mandata akademske godine 2023./2024. radili smo i postignuli mnoga poboljšanja. Izradili smo projekt “Razgovaraj s upravom”, gdje smo otvoreno

razgovarali o problemima i prijedlozima za poboljšanje fakulteta. Pokrenuli smo “Safe Space”, aplikaciju koja studentima omogućuje anonimno postavljanje pitanja i prijedloga bez straha od osude. Tu je i inicijativa “Tražiš-nudiš instrukcije”, koja povezuje one koji trebaju pomoć s kolegama koji je mogu pružiti.

J

edan od naših uspjeha je ukidanje studentskih indeksa. Organizirali smo sudjelovanje naših studenata na raznim događanjima poput STEM Gamesa, RGSM-a i IGSM-a, a posebno se ponosimo geodetskim

Josipa

12

Antonio

Natali

Instagram @sz_geof pub kvizovima, gdje su se u kompetitivnoj atmosferi ispreplitala pitanja stručne tematike i općeg znanja. Naravno, ne zaboravljamo ni društveni aspekt – organizirali smo nezaboravne partyje i brucošijade, koje su dodatno povezale studente.

N

aša energija i zajedništvo obilježili su posljednje dvije akademske godine. Bilo je smijeha, uspjeha i trenutaka koji se pamte. Studentski zbor Geodetskog fakulteta ponosan je na sve što smo postigli i spreman s entuzijazmom prigrliti izazove koji dolaze.

Blaženka

Lovro

Kruno

Partyji K

ao što već znate, naši bučni geodeti osim što uče, znaju se i odlično zabaviti! Prijašnjih godina ispratili smo akademsku godinu s brojnim geodetskim partyjima uz trap, pop i rock žanrove. Tako smo u kultnom Zagsu na Savi priredili nezaboravne zabave uz hitove kao što su Prljavo kazalište, Toše Proeski, Željko Bebek, Severina, Magazin, Jelena Rozga i mnogi drugi izvođači s naše estradne scene.

S

vaki GEOF party nosi svoju priču, a našim studentima su ti partyji jako dragi, pa tako nastavljamo s istim entuzijazmom i ove godine!

13

Brucošijada K

ao i svake godine, akademsku godinu započeli smo s GEOF brucošijadom! Ova sjajna prilika omogućava našim starijim studentima da upoznaju brucoše i pokažu im da studiranje nije samo učenje, već i zabava! Zadnje dvije godine odlučili smo podići naše brucošijade na novu razinu i surađivali s malom agencijom za velike projekte, YEM, kako bismo stvorili pravi spektakl. Tako smo 8. prosinca 2022. s našim “cimerima” iz Kačićeve, Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta, priredili veliku brucošijadu AGG fakulteta u Tvornici kulture. Budući da su nam struke blisko povezane, bilo je vrijeme da se svi zajedno zabavimo i pripremimo za timski rad!

O

sim odlične glazbe, studenti su uživali u fluorescentnim body art bojama i svjetlećim štapićima. Naši geodeti ispitali su atmosferu, budući građevinari su postavili čvrste temelje, a arhitekti su podigli ljestvicu provoda na najvišu razinu!

14

B

rucošijada s YEM-om oduševila je naše studente, pa smo 7. prosinca 2023. podigli zabavu na još višu razinu. Preselili smo se na Tekstilpromet, na Žitnjaku, i dobili nove susjede, Fakultet strojarstva i brodogradnje, što je dovelo do organizacije BRUCOŠIJADE AGG+FSB 2023. s gostom iznenađenja!

H

rvatska trap scena je eksplodirala, pa smo odlučili pratiti trendove i dovesti poznatog hrvatskog trepera Hiljsona Mandelu, koji je zapalio atmosferu pjevajući u prepunoj Tvornici kulture.

Studenti AGG i FSB imali su priliku uživo čuti njegove hitove poput “Cura s Kvarta”, “Gori sve” i “McLaren”. Za dobru atmosferu pobrinuli su se i DJ Indy, DJ Sin, DJ Ile Sosa i DJ Fou. Brucošijade koje organiziramo s YEM-om postale su nezaobilazna događanja za sve studente Sveučilišta u Zagrebu, stoga stay tuned za novu, još bolju, još luđu, BRUCOŠIJADU 2024!

15

Geolajka U

subotu, 4. svibnja 2024. na kultnom igralištu Sportskog centra Keglić održana je 11. Geolajka - tradicionalni malonogometni turnir studenata Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Na turniru je sudjelovao 61 igrač u ukupno 8 momčadi.

Osim ugodnih vremenskih prilika, utakmice su popraćene i sjajnom atmosferom van terena.

Novina uvedena ove godine bila je praćenje rezultata uživo utakmica kao i detaljni statistički prikaz putem aplikacije Sofascore Hrvatska.

Sve utakmice sudili su licencirani HNS futsal suci.

Za najboljeg igrača izabran je Andrija Gudelj, dok je titulu najboljeg vratara odnio Ivan Turić. Najbolji strijelac s 8 zgoditaka bio je Bepo Paus.

Pehare i medalje osvojili su: 1. mjesto: Preci gradnja 2. mjesto: Veterani 3. mjesto: Alan Ford.

16

PRVI HIBRIDNI LASERSKI SKENER NA SVIJETU

GeoSLAM patentirani SLAM algoritmi Flash tehnologija – brzi statični sken za visoku razinu detalja

visoko-precizni, detaljni i kolorizirani oblaci točaka jednostavno georeferenciranje pomoću kontrolnih točaka prikaz skena u realnom vremenu pomoću Faro Stream aplikacije

www.geocentar.com

SEKCIJE Cross sekcija U

ak. god. 2023./2024. prvi puta je oformljena cross sekcija studenata Geodetskog fakulteta. Trčalo se jednom tjedno uz treninge po Knežiji, Jarunu i Savskom nasipu. Svaki trening bio je u dobrom raspoloženju i prilagođen svim studentima sekcije. Cross je skupio desetak članova koji su aktivno sudjelovali u aktivnostima tijekom godine, a na treningu su nam se pridružili asistenti i profesori. Budući da smo dobro trenirali, naši članovi su nastupili i na utrkama: Advent Run, Zagrepčanka 512 i Wings for Life gdje su postigli zapažene rezultate.

Autor: Krunoslav Špoljar

Odbojkaška sekcija M uška odbojkaška sekcija Geodetskog fakulteta nastavila je s aktivnim djelovanjem pod vodstvom studenta Nebojše Miletića. U ovoj akademskoj godini, sekcija je uspješno okupila 16 članova te su svi aktivno sudjelovali u sportskim i timskim aktivnostima. Osim redovnih tjednih treninga koji su se održavali u dvorani fakulteta, ekipa je nastupala na natjecanju STEM Games, gdje su predstavljali fakultet i pokazali rezultate svoga rada.

18

Autor: Nebojša Miletić

Planinarska sekcija

I

u ovoj akademskoj godini planinarska sekcija bila je jedna od najaktivnijih sekcija našeg fakulteta. Ponosimo se time da upravo ona okuplja sadašnje i bivše studente Geodetskog fakulteta te asistente i profesore. Uz mnoštvo zanimljivih i sunčanih izleta ističemo izlete na Klek u Ogulin, Žumberak, Istru i Ravnu Goru. Zahvaljujemo se profesoru Draganu Špoljariću na inicijativi i ustrajnosti održavanja subotnjih izleta.

Autor: Krunoslav Špoljar

19

Toni Vučković

Futsal sekcija M O

ve je godine naša futsal ekipa ostvarila povijesni uspjeh osvajanjem srebra u UniSport ligi sa samo jednim porazom u finalu od osvajača Bernaysa. Toni Vučković proglašen je najboljem igračem lige, dok je Andrija Gudelj imenovan za najboljeg strijelca UniSport lige. Naši su igrači sanjali o zlatnom odličju na STEM Gamesu, no morali su se zadovoljiti visokom četvrtom pozicijom.

Važno je napomenuti da je većina igrača futsal sekcije također u nogometnoj sekciji. Tu se također moramo zadovoljiti “samo” četvrtim mjestom.

U protekle dvije godine ova je ekipa uz dva jako velika srebra, još tri puta bila u završnicama natjecanja. Ostaje nam se samo nadati da će se ova, za sada, najbolja ekipa GEOF-a uskoro okititi zlatom.

Autor: Valentino Vidoš

FOTO: UniSport Zagreb

20

Andrija Gudelj

FOTO: Un

iSport Za

FOTO: UniSport Zagreb

21

greb

Zaprati futsal sekciju na Instagramu!

21

Rukometna sekcija M

U

natoč tome što je rukometna sekcija osnovana tek ove godine, uspješno je okupila ekipu i pokrili smo sve pozicije.

Treniralo se jednom tjedno i možemo biti zadovoljni pojedinačnom uspjehu našeg golmana te odazvanosti ekipi na utakmice jer smo uvijek, osim prve postave, imali i solidnu klupu.

Autor: Venio Fabijančić

FOTO: UniSport Zagreb

22

Košarkaška sekcija K

ošarkaška je sekcija u akademskoj godini 2023./24. nastavila svoju aktivnost s treninzima svakoga tjedna. U sekciji je djelovalo 20 studenata pod vodstvom studenta Andrije Gunjevića.

Košarkaši su sudjelovali u UniSport košarkaškoj ligi i natjecanju STEM Games. U grupnoj fazi UniSport košarkaške lige ekipa je zauzela treće mjesto u skupini što im je omogućilo prolazak u doigravanje.

FOTO: UniSport Zagreb

Ekipa je završila ligašku sezonu u osmini finala. Slijedilo je natjecanje STEM games u Umagu gdje se, izborivši drugo mjesto u skupini, ekipa još jednom dokazala i prošla u doigravanje. Već godinama sekcija održava dobre rezultate u svim natjecanjima i turnirima na koje se prijavi te se radujemo novoj akademskoj godini u kojoj očekujemo daljnje uspjehe.

Autor: Andrija Gunjević

FOTO: UniSport Zagreb

FOTO: UniSport Zagreb

23

NOVOSTI FAKULTETA

Autori: prof. dr. sc. Mateo Gašparović, Blaženka Bukač,Roko Juric

Simpozij o inženjerskoj 20. međunarodna konferencija o geodeziji – SIG2024 rvatsko geodetsko društvo – HGD (FIG geoinformacijama i H član) u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu – Geodetskim fakultetom (FIG aka- kartografiji demski član) te pod pokroviteljstvom Međunarodne udruge geodeta – FIG komisije 6 za Inženjersku geodeziju organizira Međunarodnu konferenciju – Simpozij o inženjerskoj geodeziji (SIG2024). Simpozij je održan u Zagrebu od 12. do 14. 9. 2024.

H

rvatsko kartografsko društvo i Geodetski fakultet organizirali su 20. međunarodnu konferenciju o geoinformacijama i kartografiji na Geodetskom fakultetu i online od 5. do 7. 9. 2024.

Međunarodna konferencija International Conference of Environmental Remote Sensing and GIS (ICERS)

P

rva međunarodna konferencija International Conference of Environmental Remote Sensing and GIS (ICERS), posvećena daljinskim istraživanjima u okolišu i GIS-u, održana je 11. i 12. srpnja 2024. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u organizaciji Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Konferencija je organizirana u sklopu projekta „Procjena dugotrajnog učinka klimatskih i antropogenih utjecaja na prostorno-vremensku dinamiku vegetacijskog pokrova u Hrvatskoj korištenjem satelitskih opažanja“ (ALCAR) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

24

C

ilj konferencije bio je okupiti stručnjake iz cijelog svijeta radi razmjene najnovijih dostignuća u daljinskom istraživanju i GIS-u.

Konferencija je uključivala sedam tematskih sesija te ukupno 49 predavanja autora iz 17 zemalja. Među istaknutim pozvanim predavačima bili su prof. Geoffrey M. Henebry iz SAD-a i dr. sc. Imelda Somodi iz Mađarske, koji su svojim predavanjima potaknuli rasprave o utjecaju klimatskih promjena na vegetaciju. a konferenciji je sudjelovalo preko 120 sudionika, a objavljen je i prvi zbornik radova ICERS konferencije dostupan u tiskanom i digitalnom obliku. https://doi.org/10.5281/zenodo.11522463.

N

Dani hrvatskih geodeta – XX. Susreti

U

Hotelu Medena, kod Trogira 4. i 5. 5. 2023. u organizaciji Hrvatskog geodetskog društva, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, održani su Dani hrvatskih geodeta – XX. Susreti. Pritom je obilježeno 50 godina od prvih susreta koji su se održali 1973. na Plitvicama, kao i 70 godina samostalnoga djelovanja Hrvatskoga geodetskog društva i 100. godište glasila društva časopisa Geodetski list.

Izabran novi Dekan

N

a 6. redovitoj sjednici Fakultetskog vijeća u 354. ak. god.

2022./2023. prof. dr. sc. Mladen Zrinjski izabran je za Dekana Geodetskog fakulteta za mandatno razdoblje od tri akademske godine 2023./2024., 2024./2025. i 2025./2026.

Privremeno preseljenje ureda i nastavnih prostora

Z

bog pristupanja obnovi zgrade fakulteta oštećene u potresu, u ožujku 2023. uredske prostorije su preseljene na adresu Savska 144a, dok je nastava prvi semestar održavana na Zagrebačkom velesajmu, a kasnije u zgradi Tekstilprometa.

25

Simpozij EUREF 2022 Geodetski fakultet ržavna geodetska uprava Republike Hr- proslavio 60 godina D vatske i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu bili su domaćini EUREF sim- samostalnog pozija 2022 koji je održan od 31.5. do 3. 6.

2022. u Zagrebu u virtualnom okruženju. djelovanja

D

ana 23. 9. 2022. obilježena je 60. obljetnica samostalnog djelovanja Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1962. – 2022.).

Održan VII. hrvatski kongres o Katastru i LADM

H

rvatsko geodetsko društvo (FIG član) u suradnji s Geodetskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (FIG akademski član), Državnom geodetskom upravom i Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera geodezije (CLGE član) te pod pokroviteljstvom Međunarodne udruge geodeta (FIG), Komisija 7 – Katastar i upravljanje zemljištem, organiziralo je Međunarodnu konferenciju VII. hrvatski kongres o katastru i LADM 2022 radionicu: Svrhovito upravljanje zemljištem – podrška održivom razvoju. Konferencija je održana u Dubrovniku, od 31.3. do 2.4. 2022. u hibridnom obliku.

26

Smotra Sveučilišta u Zagrebu eodetski fakultet je i ove kom Velesajmu. Naši stu- i studentskom životu na FaG godine uspješno pred- denti i zaposlenici su svima kultetu općenito te kroz instavljen učenicima srednjih zainteresiranima podijelili teraktivni kviz pokazali neke škola, maturantima, sadašnjim i budućim studentima na 29. Smotri Sveučilišta u Zagrebu održanoj od 14. do 16. 11. 2024. na Zagrebač-

informacije o studijskim programima, uvjetima upisa, stručnim praksama, mogućnostima budućeg zaposlenja, radu studentskog zbora

od temeljnih geodetskih znanja i zadataka. Također, s nekoliko radionica prikazano je rukovanje VR-om i princip mjerenja GNSS-om.

Dani karijera 2023.

D

ana 1. i 2. lipnja 2023. održani su 3. Dani karijera studenata Geodetskog fakulteta, a po prvi puta uživo u dvorani Brijuni Zagrebačkog Velesajma. Studentima su se predstavile tvrtke iz područja geodezije i geoinformatike na štandovima i putem prezentacija. Cilj je bio upoznati studente s poslovima kojima se pojedine tvrtke bave, kako funkcioniraju, kakav profil djelatnika traže te što se od njih očekuje.

27

Studenti posjetili radilište nove katastarske izmjere

D

ana 26. svibnja 2023.

Centar za razvoj karijera studenata Geodetskog fakulteta u suradnji s tvrtkom Cadcom d.o.o. i Državnom geodetskom upravom organizirao je posjet radilištu katastarske izmjere u k.o. Bistransko Podgorje, na

području naselja Ivanec Bistranski, Novaki Bistranski i Jablanovec (okolica Zaprešića). Posjeti radilištu sudjelovali su studenti prijediplomskog i diplomskog studija geodezije i geoinformatike te nastavnici Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Studenti Geodetskog fakulteta posjetili su gradilište dionice DC 403 od čvora Škurinje do luke Rijeka (Tunel Podmurvice)

C

entar za razvoj karijera studenata Geodetskog fakulteta organizirao je 15.

5. 2022. posjet gradilištu dionice DC 403, od čvora Škurinje do luke Rijeka, u sklopu koje se nalazi i tunel Podmurvice. Geodetski radovi koji se odvijaju na

28

dionici DC 403 predstavljaju zahtjevne radove iz područja inženjerske geodezije za čiju realizaciju je potrebno veliko znanje i iskustvo geodetskog inženjera, a što je predstavljalo idealnu priliku za stjecanje dodatnih znanja studen-

tima Geodetskog fakulteta. Na stručnom posjetu sudjelovali su studenti I. godine diplomskog studija geodezije i geoinformatike te nastavnici i suradnici Geodetskog fakulteta.

NOVOSTI IZ SVIJETA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE Autor: Roko Juric

DJI Mavic 3 Enterprise

D

JI Mavic 3 Enterprise napredni je dron dizajniran za profesionalne i komercijalne primjene, uključujući geodeziju, inspekcije i hitne operacije. Rezolucija slike od 4K i napredan softver omogućuje stabilnije snimanje terena te orijentaciju u okolini.

Izvor: https://enterprise.dji.com/mavic-3-enterprise

I

ntegrirani RTK modul pruža centimetarsku preciznost, dok napredni sustavi za izbjegavanje prepreka i sigurnosti (AirSense) osigurava izbjegavanje prepreka u zraku te samostalno probijanje između objekata. Dovoljno je malen da stane u torbu. Sadrži toplinske senzore te je pogodan za snimanje i u vojne svrhe.

29

Robotski pas “Spot”

R

obotski pas Spot, razvijen od strane Boston Dynamics, opremljen je s četiri fleksibilne noge koje mu omogućuju kretanje po neravnom terenu, skakanje, trčanje, prolazak kroz opasna područja, prolazak ispod mostova, zgrada i propusta.

S

pot može nositi teret do 14 kg i dolazi s različitim senzorima, uključujući kameru 360°, LiDAR i termalne senzore, što ga čini idealnim za mapiranje i snimanje terena. Autonomna navigacija omogućuje planiranje ruta i izbjegavanje prepreka, čime se smanjuje potreba za ljudskim upravljanjem.

P

ored toga, Spot može raditi u raznim uvjetima, uključujući kišu i snijeg, te se koristi u industrijama poput građevinarstva, sigurnosti i istraživanja.

Izvor: https://www.bam.com/en/press/press-releases/2024/2/spotthe-robot-dog-could-change-how-we-perform-surveys

30

Offworld Surveyor

T

vrtka Offworld je razvila inovativni autonomni robot za iskopavanje, postavljajući tako prvi takav robot u svijetu rudnika i ekstremnih područja. Ovaj robot koristi autonomnu navigaciju za kretanje po terenu, a njegov preklopni dizajn omogućuje vožnju s obje strane. Kompatibilan je s različitim senzorima, uključujući optičke, LIDAR, XRF i GPR te nudi zaštićeni prostor senzora korisnog tereta s izravnom vidljivošću na tlo. Pruža učinkovit rad u komunikacijskim i GPS-om odbijenim okruženjima, uz standardni API za integraciju s trećim stranama. Takva tehnologija predstavlja značajan korak naprijed u automatskoj izmjeri, iskopavanju i distribuciji tereta na Zemlji i na Mjesecu.

Izvor: https://www.offworld.ai/products

31

Seaber Yuco AUV

Y

UCO je mikro-AUV (autonomno podvodno vozilo) tvrtke Seaber dizajniran za istraživanje i skeniranje morskog dna. Inspiriran patagonskim plemenom Selk’nam, YUCO simbolizira otpornost na ekstremne uvjete u vodi i nudi pouzdanost i inovativnost. Njegov intuitivni navigacijski sistem INX omogućava precizno upravljanje i integraciju različitih senzora, što ga čini idealnim za hidrograf-

32

sko skeniranje i istraživanje dubina. S dužinom od 98 cm, masom od 10,5 kg i mogućnošću rada na dubinama do 300 m, YUCO nudi izdržljivost od 6 sati pri 2,5 čvora, čime predstavlja pouzdan alat za analizu morskog dna. Dostupan je javnosti, a malih je dimenzija za razliku od ostalih podvodnih dronova. Uporabljuje se za dobivanju visokokvalitetnih 3D skenova morskoga dna i obale.

Izvor: https://seaber.fr/why-yuco-auv-is-unique

Trimble

X9

3D LASER SCANNING SYSTEM

© 2024, Trimble Inc. All rights reserved. GEO-238

The power to do more, on your terms

Built on proven Trimble laser scanning technologies with the power of Trimble® Perspective software, the configurable Trimble X9 platform delivers the range, accuracy and short scan times you need to do more, better, faster—from field to office with confidence every time.

With flexible purchase options that give you the control to scan how you like, take on the most challenging

Effortless | Reliable | Field-ready

environments and pull it all together with seamless workflows and vivid visualizations. The Trimble X9 takes the guesswork out of scanning. Capture reality in minutes for a job done right the first time.

Get ahead of the game with Trimble.

Find out more at: geospatial.trimble.com/x9

M 1 : 20 000

36 Andrea Mihaljević 40 Toni Vučković 44 Matea Tomić 48 Antonio Tupek 49 Rektorove nagrade

SUPER STUDENTI

SUPER STUDENTI Andrea Mihaljević

1.

2.

J

U

Možeš li se ukratko predstaviti? Reci nam nešto o sebi: odakle dolaziš, čime se baviš, u kojem sportu sudjeluješ i koja su tvoja najveća postignuća?

a sam Andrea Mihaljević. Dolazim iz Livna.

Imam 21 godinu i studentica sam 2. godine Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Pored toga, profesionalno se bavim odbojkom koju treniram od svoje 7. godine. Prošla sam sve reprezentativne uzraste, a trenutno nastupam za seniorsku Hrvatsku odbojkašku reprezentaciju. Od svoje 15. godine sve do ove sezone nastupala sam za HAOK Mladost Zagreb. Iduću sezonu igrat ću za Grčki AO Thiras na Santoriniju. Počela sam trenirati u livanjskom Troglavu, a s 15 godina preselila sam u Zagreb. S odbojkaškom ekipom „Mladost“ sam osvojila dosta natjecanja, ali izdvojila bih duplu krunu (prvenstvo i kup) ove i prethodne sezone kao i nagrade za najbolju igračicu kupa u obje sezone.

36

Kada i kako si otkrila svoju ljubav prema odbojci? Što te privuklo baš tom sportu i jesi li se prije bavila nekim drugim sportovima? početku nisam osjećala baš neku posebnu povezanost s odbojkom, što je pretpostavljam normalno za dijete od 7-8 godina. Zato sam se bavila raznim sportovima paralelno s odbojkom dok sam bila u osnovnoj školi i kada god bih počela nešto drugo trenirati, shvatila bih kako se ništa ne može usporediti s odbojkom.

3.

Kako uspijevaš balansirati između studija i sportskih obaveza? Koje izazove susrećeš?

Š

to se tiče našeg fakulteta, znam da se nisu susreli sa sličnom situacijom prije i upravo zbog toga sam se već unaprijed pripremila na razne poteškoće, međutim, upravo suprotno, nikada mi nitko nije pravio probleme. S fakul-

tetom imam potpisan sportski ugovor koji mi omogućuje pomicanje termina pisanja kolokvija i ispita, ali ne i dodatne izostanke, tako da se trudim izostati samo u slučaju bitne utakmice i treninga pred tim utakmicama. Mislim da su to jedini posebni uvjeti nad ostalima, ali na kraju svi pišemo iste ispite. Kolege s kojima se družim i privatno se često znaju našaliti ,,Ma da lako tebi, samo ćeš pomaknuti datum pisanja.” Znam da je to sve u šali, tako da ne uzimam to k srcu. Možda kad pročitaju ovo kažu da se zapravo ne šale, vidjet ćemo...

V

eć drugu godinu za redom odlazim na pripreme reprezentacije početkom petog mjeseca i propuštam skoro dva mjeseca predavanja. Taj peti i šesti mjesec bih izdvojila kao najteže razdoblje u obje godine studiranja. Uz dva treninga na dan i utakmice koje su osim vikendom znale biti i preko tjedna, jako je teško postići da fakultet ne pati, ali uz dobru organizaciju mogu reći da sam to uspjela i da ne zaostajem za svojim kolegama. Jako sam zahvalna da je tako. Mislim da je moja situacija motivirala i neke mlađe djevojke koje se bave odbojkom da upišu naš fakultet.

4.

Kako se tvoji prijatelji odnose prema tebi kao sportašu? Dolaze li često na tvoje utakmice i pronalaziš li dovoljno vremena za obitelj i prijatelje?

S

vimojinajboljiprijateljikaoiobiteljživeuLivnu ili studiraju u Splitu. Nažalost nemam priliku često vidjeti ih na tribinama, ali kada god igramo u Splitu svi dođu i to su mi najdraže utakmice.

V

eć svi planiraju putovanje na Santorini gdje ću igrati sljedeće sezone, nadam se da je to zbog mene, a ne radi Santorinija. Također bih izdvojila svoje prijatelje s fakulteta koji su često znali doći na utakmice. Jednom su čak napravili transparent. Imam dovoljno vremena za prijatelje

37

i obitelj, to mi je pored svega ipak prioritet.

Tko ti je najveći uzor, a tko najveća podrška?

5.

N

ajveći uzor u sportu mi je Tijana Bošković, a u životu nemam uzor, želim biti unikatna. Najveća podrška su mi obitelj, prijatelji i dečko. Najbolje me znaju, najbolje znaju kako reagiram u kojoj situaciji i uvijek znam kome od njih se obratiti u određenoj situaciji i tko će u tom trenu najbolje znati što reći.

7.

Uz pobijeđene utakmice i osvojena natjecanja, zna se dogoditi i poneki poraz. Kako ga prihvaćaš?

J

6.

J

ako teško prihvaćam poraz, pogotovo ako znam da ekipa nije bolja od nas. Radim na tome i mislim da mi ide sve bolje i bolje. Na kraju krajeva poraz je dio sporta i treba se naučiti nositi s tim i iz svakog poraza naučiti nešto. Utjehu tražim u razgovorima s najboljim prijateljicama koje ne znaju ništa o odbojci pa mi one uvijek unesu pozitivu jer skrenemo s

38

teme odbojke i tako brzo zaboravim na poraz.

Koji broj nosiš na dresu u klubu, a koji u reprezentaciji? Ima li to posebno značenje za tebe?

oš kada sam igrala u Livnu s 13 godina, nismo imali dresove za sve uzraste nego su nama mlađima stariji posuđivali. Ja sam uzela dres s brojem 5 od cure koja mi je u tom trenutku bila najdraža u ekipi i od tada uvijek nastojim biti broj 5 i u klubu i u reprezentaciji.

8.

Sjećaš li se trenutka kada si pozvana u reprezentaciju? Možeš li ga prepričati?

S

eniorska reprezentacija je puno posebnija od juniorske ili kadetske, a dosta sportaša završi svoju karijeru nakon juniorske razine. Spomenula bih prvi poziv upravo u seniorsku reprezentaciju. Sjećam se da sam dan prije dogovorila putovanje u Istanbul sa sestrom i sve je bilo spremno, međutim, idući dan dobila sam poziv od reprezentacije da dođem na okupljanje. Moja prva reakcija je bila da sam počela plakati, a mama me tješila da mogu ići u Istanbul kad god poželim.

Evo tri godine poslije još nisam otišla... Sad kad se toga sjetim smiješno mi je naravno i čim sam se priključila treninzima u ljeto 2021. zaboravila sam i na Istanbul i na sve ostalo. Od tad nikad nisam imala dovoljno vremena da posjetim

Istanbul tako da mama ipak nije bila u pravu.

Kakav je osjećaj predstavljati svoju zemlju? Jesi li se ikada nadala da ćeš baš ti nositi kockasti dres sa svojim imenom na leđima?

9.

T

o je uvijek poseban osjećaj, mislim da se svaki sportaš tome nada i tome teži, barem bi trebao po mom mišljenju. Nadala sam se uvijek ali kada se to prvi put dogodilo nisam mogla ni zamisliti koliko je to poseban osjećaj i koliko ću zbog toga još više zavoljeti odbojku.

10.

Možeš li podijeliti neki poseban trenutak s utakmice, natjecanja ili treninga koji ti je ostao u sjećanju?

P

uno je posebnih trenutaka i teško je nešto izdvojiti, ali ako baš moram izdvojila bih igranje Lige nacija u Japanu, Brazilu i Tajlandu s reprezentacijom prošlog ljeta. Hrvatska je tad prvi put u povijesti igrala to natjecanje i ja sam imala priliku biti dio baš te generacije. Mislim da će mi to uvijek ostati u posebnom sjećanju.

T

akođer trenutak koji ne mogu zaboraviti je finale prvenstva s Mladosti ove sezone, igralo se na tri pobijeđene utakmice i vodile smo 2:1 u utakmicama. Tokom četvrte utakmici gubile smo 2:0 u setovima i uspjele pobijediti 3:2, a ja sam napravila posljednji poen, to je bio neopisiv trenutak.

Autor: Tea Kockarević

39

Toni Vučković

1.

2.

M

N

Reci nam nekoliko riječi o sebi. Tko si, odakle dolaziš, kojim se sportom baviš, gdje treniraš i koji su tvoji najveći uspjesi? oje ime je Toni Vučković i dolazim iz Poljica, malog mjesta pokraj Zadra. Trenutno sam upisan na prvu godinu diplomskog studija, usmjerenje geodezija. Već 7 godina intenzivno se bavim futsalom, a neka od istaknutijih postignuća su: dva puta prvak Hrvatske s Futsal Dinamom, osvojen hrvatski Superkup, dva puta sveučilišni prvak Hrvatske sa Sveučilištem u Zagrebu te nedavno osvojeno sveučilišno svjetsko prvenstvo održano u Kini.

40

Jesi li ikada bio neodlučan između futsala i velikog nogometa? Kako je započela tvoja ljubav prema futsalu?

aravno kao većina djece krenuo sam s igranjem velikog nogometa, ali jednostavno kroz igranje ljetnih malonogometnih turnira postajao sam bliži futsalu. Uživao sam svaku večer igrajući s ekipom tako da mi je izbor između ta dva sporta bio vrlo jednostavan. Dolaskom na faks 2019. godine prihvatio sam poziv sadašnjeg kluba MNK Futsal Dinama. To se nakon već 5 godina pokazalo kao pravi potez.

Svjetski prvaci u Kini

Pobjeda protiv Brazila u finalu svjetskog prvenstva

3.

Kako uspijevaš uskladiti studij, treninge i natjecanja? Koji su najveći izazovi s kojima se suočavaš?

U

početku vrlo je teško bilo kombinirati sve fakultetske i klupske obaveze, ali s vremenom i dobrom organizacijom na sve se navikneš. Puno ljudi ne zna, ali futsal je vrlo profesionalan sport gdje imamo treninge svaki dan a većinom i dva puta dnevno. Uz treninge tu su svaki vikend i utakmice. Te utakmice su po cijeloj Hrvatskoj i kad idemo na gostovanja to najčešće uzme dva dana gdje sam maksimalno fokusiran na utakmicu.

K

ako bih mogao sve iskombinirati tijekom godine sam se fokusirao na skupljanje potpisa iz svih predmeta kako bih tijekom ljetne pauze od treninga mogao učiti i spremati sve ispite. Sa svim profesorima na fakultetu imam odličan odnos. Iako sam kategorizirani sportaš na temelju mojih uspjeha u sportu, nikad nisam tražio od fakulteta nekakve povlastice ili posebne uvjete. Možda sam mogao, ali sve sam stizao odraditi u roku tako da mi za sada to nije bilo potrebno.

4.

Kako tvoji prijatelji, obitelj i kolege s fakulteta reagiraju na tvoje sportske obaveze? Imaš li njihovu podršku?

O

bitelj i prijatelji su mi najveća podrška. Tijekom prve i druge godine fakulteta imao sam primjedbe prijatelja kako slabo izlazim s njima van zbog treninga i ostalih obaveza, ali to je sve bilo kroz šalu. Tijekom vremena i oni su navikli da nemam baš slobodnog vremena.

V

ećina mojih prijatelja su rekreativni sportaši tako da svi vole pogledati i pratiti moje utakmice. Nekada i dođu na utakmicu, ali kako je sve dostupno sada na televiziji i internetu, lakše im je ostati gledati od doma. Vremena nemam baš puno pogotovo za odlaske kući u Zadar. Kući idem tijekom godine samo za Božić i Uskrs po par dana što se mojima u obitelji ne sviđa, ali znaju da radim ono što me veseli pa razumiju.

41

5.

N

Tko ti je najveći uzor, a tko najveća podrška?

emam nekog specifičnog uzora, ali divim se svima koji su kao studenti uspjeli i uspijevaju biti profesionalni u sportu ili nečemu drugom što također izaziva veliko odricanje. Najveća podrška mi je moja obitelj koji su tu uvijek za mene što god mi treba i zahvalan sam im na tome.

6.

Uz pobijeđene utakmice i osvojena natjecanja, zna se dogoditi i poneki poraz. Kako ga prihvaćaš?

K

ako kažu, porazi su dio života.

Nakon poraza sutra je novi dan i novi trening, pokušavamo ispraviti stvari koje smo loše napravili kako bi sljedeći tjedan pobijedili. Izvučemo neku lekciju iz njih i probamo je preokrenuti u našu korist.

Utakmice su svaki vikend, nekad čak i preko tjedna tako da nema puno vremena za traženje utjehe i tugovanja. Više tugujem kad me nakon poraza u stanu čeka još nenapravljeni projekt iz nekog kolegija.

Prvak Hrvatske s Futsal Dinamom

7.

Pamtite li neki poseban trenutak s utakmice, natjecanja ili treninga? Možete li ga podijeliti s nama?

T

ijekom godina imao sam puno lijepih trenutaka koje mi je sport pružio. Puno je tu priča, ali jednostavno moram izdvojiti igranje finalnih utakmica prvenstva Hrvatske u prepunom Draženovom domu kada za vas navija 5, 6, 7 tisuća ljudi. Neopisiv osjećaj. Također, tu je i osvajanje svjetskog prvenstva gdje smo u finalu pobijedili veliki Brazil.

42

8.

Možeš li nam prenijeti kakva je atmosfera na utakmicama Dinama, pogotovo kad ste osvojili titulu prvaka Hrvatske?

Prvaci Hrvatske u prepunoj Ciboni 2022./2023.

D

a, dvije godine za redom MNK Futsal Dinamo prvak je Hrvatske. Jako je teško tu atmosferu s Dinamovih utakmica prenijeti na papir.

To se mora doživjeti. Odavno je futsal preuzeo ulogu najpopularnijeg dvoranskog sporta u Hrvatskoj te mislim da baš futsal Dinamo ima veliku ulogu u tome. Pune dvorane i navijanje tijekom cijele utakmice nešto su nevjerojatno što ti daje veliki vjetar u leđa na utakmici.

Naslov prvaka Hrvatske s Futsal Dinamom 2023/2024.

9.

Kako je bilo predstavljati Sveučilište i osvojiti svjetsko prvenstvo? Kakav je osjećaj biti „zlatni dečko“?

P

redstavljati Sveučilište velika je čast. Pogotovo kad znaš da je Zagrebačko sveučilište među najstarijima i najuspješnijim Europskim sveučilištima. Još nisam svjestan da sam svjetski prvak. Na početku prije samog odlaska bio sam skeptičan većinom zbog termina odigravanja prvenstva koji se dosta poklapao s prvim i drugim rokovima ispita na fakultetu.

Ali takva šansa ne pruža se svaki dan pa nisam puno razmišljao. Cijelo putovanje i boravak u Kini obilježila je odlična ekipa i zafrkancija, svi smo bili jedni uz druge i to nas je vodilo do pobjede protiv favoriziranih ekipa Portugala, Ukrajine i na kraju Brazila. Znali smo da imamo ono nešto i to smo pokazali na terenu. S vremenom ćemo vjerojatno shvatiti što smo zapravo napravili jer biti najbolji na svijetu u nečemu, složit ćete se sa mnom, nije baš lako.

Autor: Tea Kockarević

43

Matea Tomić

1.

M

Za početak, molimo te da se predstaviš našim čitateljima.

atea Tomić, rođena 18. srpnja 1996. u Mostaru. Krvna grupa B+, omiljena boja plava. Nakon završene Gimnazije fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu, upisala sam Geodetski fakultet 2015. godine, na kojem sam diplomirala u rujnu 2020. Nakon toga, u siječnju 2021. godine, odlazim na poslijediplomski studij geomatike na the Norwegian University of Life Sciences (NMBU).

2.

I

Zašto si se odlučila na život i rad u inozemstvu?

deja za preseljenjem u inozemstvo se rodila za vrijeme diplomskog studija, možda najviše zato što sam osoba koja voli nove izazove. To je ujedno i razlog zašto sam odlučila proširiti svoje znanje upisivanjem doktorata.

Umjetni pješčani poluotok u blizini Haaga, Nizozemska

44

3.

T

Koje je područje tvog istraživanja i čime se baviš u doktoratu?

ema mog doktorskog rada vezana je uz uspostavu jedinstvenog visinskog sustava. Tradicionalno se visine i dubine mjere u odnosu na dvije različite plohe (visine – geoid, dubine – hidrografska nula) te je njihovu razliku moguće točno odrediti jedino na mareografima, što uvelike otežava mnoge znanstvene i inženjerske poslove u priobalju.

Uspostava jedinstvenog visinskog sustava podrazumijeva da se obje veličine (visina i dubina) izražavaju u odnosu na jednu referentnu plohu (elipsoid), odnosno da umjesto dvije nule za izvođenje mjerenja imamo samo jednu. Međutim, ovo je samo krajnji proizvod moj doktorskog rada. U ranijoj fazi sam se bavila proučavanjem dinamike mora primjenom radarske satelitske altimetrije te izradom različitih modela iz altimetrije. Trenutno se bavim testiranjem novog modela geoida za testno područje na zapadu Norveške. Osim toga, držim predavanja i vježbe iz kolegija Geodezija, koji se odnosi na uvod u fizikalnu geodeziju.

4.

5.

D

I

Jesi li sudjelovala na nekim znanstvenim konferencijama, edukacijama i sl.?

a, sudjelovala sam na generalnoj skupštini European Geosciences Union (EGU) u Beču (svibanj 2022. godine), ljetnoj školi posvećenoj praćenju promjene razine mora organiziranoj od strane Tehničkog sveučilišta u Delftu (rujan 2022. godine), generalnoj skupštini Nordijske geodetske komisije (Nordic Geodetic Comission – NKG) u Kopenhagenu (rujan 2022. godine), radionici iz satelitske altimetrije organiziranoj od strane Europske svemirske agencije (veljača 2023. godine), ljetnoj školi o gravimetriji na DTU Space (lipanj 2023.) te sastanku Ocean Surface Topography Science Team (OSTST) u Puerto Ricu (SAD) u studenom 2023.

Misliš li da te GEOF dobro pripremio za sve izazove koji su te dočekali? Gdje vidiš prostor za poboljšanje?

da i ne. Dosta stvari naučenih na GEOF-u su mi definitivno (bile) korisne, međutim radom na NMBU i tijekom boravka na Tehničkom sveučilištu u Danskoj (DTU) sam dobila dojam da stvari koje učimo nisu bas u koraku s vremenom u kojem živimo. Tu definitivno ima prostora za napredak, pogotovo uzevši u obzir kvalitetu i temeljitost nastavnog osoblja fakulteta.

6.

O

Što ti najviše fali gore i koliko često dolaziš doma?

sim obitelji i prijatelja, koje viđam najmanje dva puta godišnje, najviše mi fali čokolino i Bananko bananice.

Bjørnsjøhelvete, Norveška

45

7.

Koliko je njihov način života drugačiji od našeg? Što te iznenadilo?

Kako si se privikla na hladnoću?

I

skreno govoreći, razlike nisu toliko drastične. Činjenica je da je njihov balans između poslovnog i privatnog života puno bolji i da oni svemu u životu pristupaju vrlo opušteno. To je u nekim situacijama odlično, ali ponekad zna biti i frustrirajuće, pogotovo u poslovnom svijetu gdje se stvari dosta znaju odugovlačiti. Što se tiče hladnoće, na nju sam se privikla dosta brzo. Veći mi je problem manjak sunca od kraja listopada do početka travnja.

8.

D

Što radiš kada nisi na faksu i kada ne radiš?

ruženja, čitanje, odlasci u prirodu. U prosjeku jednom mjesečno otputujem negdje, što posebno dobro dođe u zimskom periodu.

Tre Cime di Lavaredo, Dolomiti, Italija

46

9.

U

ETH Zurich

Jesi li posjetila još neki dio osim Norveške?

zadnje tri godine sam posjetila preko 10 država. Također sam imala sreću da u sklopu svog doktorata dobijem priliku za studijske boravke u Danskoj (DTU Space, šest mjeseci) i Njemačkoj (Bavarska akademija znanosti i umjetnosti, tri mjeseca), što mi je omogućilo da dobijem bolji uvid u način života i rada i u drugim državama osim Norveške.

10.

Možeš li zamisliti život i rad u Norveškoj?

Da. Planiram ostati tu još neko vrijeme.

11.

Što možeš izdvojiti kao najzanimljiviji dio tvog boravka van zemlje?

Definitivno upoznavanje novih ljudi!

12.

O

Što bi poručila studentima na GEOF-u?

dlazak u nepoznato je najbolji način da upoznate sebe i natjerate se da izađete iz svoje udobne zone. Izazovno, ali istovremeno i prekrasno iskustvo koje će vam zasigurno proširiti vidike.

H

vala ti na vremenu kojeg si izdvojila za ovaj intervju. Želimo ti sreću u završnoj fazi izrade doktorskog rada te sve najbolje u budućem životu i radu!

Autor: Blaženka Bukač

47

Dr. sc. Antonio Tupek dobitnik je druge nagrade CLGE Young Surveyors’ Contest 2024

D

r. sc. Antonio Tupek dobitnik je druge nagrade 12. izdanja međunarodnog natjecanja Young Surveyors’ Contest 2024 Europskog vijeća geodeta (engl. Council of European Geodetic Surveyors – CLGE) u kategoriji doktorskih istraživanja, na koje se prijavio svojim doktorskim radom i istraživanjem pod naslovom „Development of an Absolute GNSS Antenna Field Calibration System“.

N

a natjecanje je prijavljeno 30 radova iz 16 zemalja, a prezentacije su održane online 3. rujna 2024. pred međunarodnim znanstveno-stručnim povjerenstvom. Svečana dodjela nagrada održana je 25. rujna na međunarodnom sajmu INTERGEO u Stuttgartu, gdje su dobitnici predstavili svoja istraživanja pred mnogobrojnom publikom.

Č

estitamo dr. sc. Antoniju Tupeku na iznimno vrijednom međunarodnom priznanju.

48

Autor: prof. dr. sc. Mladen Zrinjski

Studenti dobitnici Rektorove nagrade od zadnje objave Ekscentra: A kategorija: Nagrada za individualni znanstveni i umjetnički rad Antonio Gojak i Josipa Humski - Interaktivna kartografska vizualizacija starosne strukture zgrada u Zagrebu (ak. god. 2023./2024.)

A kategorija: Nagrada za individualni znanstveni i umjetnički rad Karlo Stipetić - Određivanje 3D pomaka stupova i deformacijska analiza kalibracijske baze Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ak. god. 2023./2024.)

E kategorija: Nagrada za posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili timova Toni Vučković – Studenti sportaši Sveučilišta u Zagrebu - osvajači zlatnih medalja na svjetskim i europskim sveučilišnim natjecanjima (ak. god. 2023./2024.)

B kategorija: Nagrada za timski znanstveni i umjetnički rad Luka Družeić, Karlo Zaplatić i Dino Žigulić - Razvoj metodologije za određivanje optimalne lokacije za izradu vjetroelektrana (ak. god. 2021./2022.)

49

M 1 : 10 000

52 Određivanje i analiza geometrijskih parametara Velodroma Kranjčevićeva u Zagrebu 65 Usporedba točnosti određivanja 3D pomaka terestričkom i satelitskom metodom izmjere

STRUČNI ČLANCI

STRUČNI ČLANCI Određivanje i analiza geometrijskih parametara Velodroma Kranjčevićeva u Zagrebu Mladen ZRINJSKI, Antonio TUPEK, Katarina FRANULOVIĆ, Đuro ZALOVIĆ, Luka ZALOVIĆ1

SAŽETAK

V

elodrom je biciklističko trkalište elipsasta oblika, izgrađeno od betona ili drva. U radu je opisana geodetska izmjera Velodroma Kranjčevićeva, koji je smješten na Nogometnom stadionu Zagreb u Zagrebu. Uspostavljena je geodetska referentna mreža te je obavljena njezina izmjera primjenom GNSS-a i precizne geodetske mjerne stanice. Trodimenzionalna izmjera Velodroma Kranjčevićeva obavljena je primjenom metode terestričkoga laserskog skeniranja. Na osnovi očišćenih i filtriranih podataka skeniranja određeni su, vizualizirani i analizirani geometrijski parametri Velodroma Kranjčevićeva u Zagrebu.

Ključne riječi: velodrom Kranjčevićeva, GNSS, precizna geodetska mjerna stanica, terestričko lasersko skeniranje, geometrijski parametri Velodroma.

1. Uvod

V

elodrom (franc. vélodrome, prema vélo[cipède]: bicikl + -drom) je biciklističko trkalište elipsasta oblika, izgrađeno od betona ili drva (URL 1). Duljina staze velodroma koji je predviđen za Olimpijske igre i Svjetska prvenstva mora biti 250 m (4 kruga = 1 km), dok se ostala natjecanja mogu izvoditi i na velodromu duljine staze 166,666 m, 200 m, 333,333 m i 500 m (cijeli broj krugova = 1 km) (UCI 2021). Krivine imaju poprečni nagib od 30% do 54%, a ravni dijelovi staze 10% (URL 2). UCI (franc. Union Cycliste Internationale – Međunarodna biciklistička unija) je svjetsko upravno tijelo za biciklizam, osnovano 1900. godine u Parizu, koje nadgleda sva međunarodna biciklistička natjecanja. Danas je sjedište UCI-a u Aigleu u Švicarskoj. Norme UCI-a utvrđuju osnovna načela i elemente planiranja za projektiranje, izgradnju i održavanje biciklističke infrastrukture uz istodobno praćenje razvoja biciklizma (URL 3).

Biciklistička natjecanja uključena u UCI mogu se održavati na nacionalno odobrenom ili UCI odobrenom velodromu. U posebnim okolnostima, UCI može prihvatiti i velodrome koji nisu u skladu s njihovim normama pod uvjetom da ispunjavaju sve potrebne sigurnosne uvjete. Pregled najvažnijih velodroma u svijetu s navedenim duljinama i nagibom staza dan je na mrežnoj adresi URL 2.

U nastavku rada opisana je geodetska izmjera Velodroma Kranjčevićeva i analiza dobivenih rezultata, koja je obavljena u okviru izrade diplomskog rada Katarine Franulović (Franulović 2021). Mentor diplomskog rada bio je Mladen Zrinjski, a voditelj Antonio Tupek.

1 Prof. dr. sc. Mladen Zrinjski, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: mladen.zrinjski@geof.unizg.hr Antonio Tupek, mag. ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: antonio.tupek@geof.unizg.hr Katarina Franulović, mag. ing. geod. et geoinf., e-mail: katarinafranulovi@gmail.com Đuro Zalović, dipl. ing. geod., Geo-centar d.o.o., Jurja IV. Zrinskog 12/B, HR-40000 Čakovec, Hrvatska, e-mail: info@geocentar.com Luka Zalović, mag. ing. geod. et geoinf., Geo-centar d.o.o., Jurja IV. Zrinskog 12/B, HR-40000 Čakovec, Hrvatska, e-mail: luka@geocentar.com

52

2. Velodrom Kranjčevićeva

V

elodrom Kranjčevićeva smješten je u Kranjčevićevoj ulici na Trešnjevci, jugozapadno od središta Zagreba i zgrade Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (slika 1). Dio je kompleksa Nogometnog stadiona Zagreb u Kranjčevićevoj, koji podsjeća na začetke nogometa i biciklizma u Hrvatskoj.

Slika 1. Položaj Velodroma na Google Earthu (URL 4).

V

elodrom Kranjčevićeva (slika 2) profilirana je elipsasta betonska biciklistička staza izgrađena oko travnatog nogometnog igrališta stadiona NK Zagreb. Velodrom je izgrađen 1955. godine prema projektu zagrebačkog inženjera Milana Zrinjskog. Milan Zrinjski se u godišnjacima Tehničkog fakulteta u Zagrebu navodi kao diplomant arhitekture 1956. godine, a u dokumentima Biciklističkog kluba Zagreb kao prvak Kluba 1947., 1948., 1950. i 1953. godine. Njegov projekt ukazuje na povezanost nastanka sportskih sadržaja na tom prostoru tijekom 19. i 20. stoljeća uz nužne obnove te danas služi za održavanje brojnih natjecanja (URL 5).

Slika 2. Velodrom Kranjčevićeva fotografiran sa sjeverozapadne strane stadiona (travanj 2021.).

53

V

elodrom Kranjčevićeva bio je domaćin Univerzijade u Zagrebu, svjetskih studentskih sportskih igara održanih 1987. godine. Danas je to jedinstveni velodrom, ne samo u Zagrebu već i u Hrvatskoj (Soprano 2011, URL 6). Prema podacima Biciklističkog kluba Sljeme, duljina staze Velodroma je 430 m (URL 2), a shematski prikaz piste po disciplinama dan je na slici 3.

Slika 3. Shematski prikaz piste prema disciplinama (URL 5).

3. Geodetska izmjera Velodroma Kranjčevićeva

U

sljedećim potpoglavljima detaljno je opisan tijek geodetske izmjere Velodroma Kranjčevićeva, počevši od uspostave geodetske referentne mreže preko izjednačenja geodetske mreže u programu JAG3D do geodetske izmjere primjenom metode terestričkoga laserskog skeniranja.

3.1. Uspostava i izmjera geodetske referentne mreže

P

rije terestričkoga laserskog skeniranja bilo je potrebno uspostaviti geodetsku referentnu mrežu kako bi se osigurao zajednički referentni okvir te kako bi se zajamčila usklađenost svih podataka skeniranja. Geodetska mreža uspostavljena je na Nogometnom stadionu Zagreb u Ulici Silvija Strahimira Kranjčevićeva u Zagrebu. Geodetska mreža ima oblik geodetskog četverokuta te su za njezinu uspostavu upotrijebljene četiri stabilizirane točke A, B, C i D. Stabilizacija točaka obavljena je čeličnim bolcnama u razini tla uz poštivanje međusobnog dogledanja svih točaka geodetske mreže.

54

T

erenska izmjera geodetske mreže obavljena je 22. travnja 2021. godine uz zadovoljavajuće vremenske uvjete. Za potrebe određivanja približnih koordinata točaka referentne mreže primijenjena je GNSS RTK metoda izmjere i VPPS CROPOS-a, pri čemu je upotrijebljen GNSS prijamnik Topcon HiPER SR s kontrolerom Topcon FC-5000 (slika 4). Mjerenja su na svakoj od četiriju točaka mreže obavljena u tri epohe po 30 sekundi.

S

ljedeći je korak bio terestrička izmjera geodetske mreže pri čemu su mjerenja horizontalnih pravaca, zenitnih daljina i kosih duljina obavljena u dva girusa, u svim kombinacijama točaka.

Mjerenja su obavljena primjenom precizne geodetske mjerne stanice Leica TC2003 (slika 5a) s odgovarajućim priborom za prisilno centriranje (slika 5b).

Slika 4. GNSS RTK mjerenja na geodetskoj točki D.

Slika 5. (a) Precizna geodetska mjerna stanica Leica TC2003, (b) prizma Leica GPR121.

55

3.2. Izjednačenje geodetske referentne mreže

I

zjednačenje geodetske referentne mreže obavljeno je prema Gauss-Markovljevu modelu izjednačenja i metodi najmanjih kvadrata primjenom softvera JAG3D (engl.

Java Applied Geodesy 3D). Izjednačenje je obavljeno primjenom singularnog izjednačenja posrednih (indirektnih) mjerenja uz definiciju optimalnog datuma mreže. Izjednačenje mreže rezultira s najvjerojatni-

jim vrijednostima koordinata točaka geodetske mreže s pripadnom ocjenom točnosti.

U tablici 1 dane su prostorne koordinate točaka uspostavljene geodetske mreže.

U

tablici 2 dane su pripadne ocjene točnosti izjednačenih koordinata točaka geodetske mreže te parametri elipsoida pouzdanosti koji obuhvaćaju razinu povjerenja 95%.

Tablica 1. Konačne koordinate točaka geodetske mreže.

Točka mreže

E [m]

N [m]

H [m]

A

458031,620

5074053,748

118,982

B

458122,949

5074070,717

119,022

C

458146,199

5073935,491

118,965

D

458056,558

5073918,946

119,170

Slika 6. Skica geodetske mreže s prikazanim elipsama pouzdanosti.

56

Tablica 2. Ocjena kvalitete geodetske mreže i parametri elipsoida pouzdanosti.

A

B

C

D

Standardna odstupanja koordinata [mm] SE

0,31

0,30

0,31

0,30

SN

0,29

0,30

0,29

0,30

SH

0,33

0,33

0,33

0,33

Poluosi elipsoida pouzdanosti [mm] a

1,41

1,41

1,40

1,40

b

1,32

1,32

1,32

1,32

c

1,23

1,22

1,23

1,22

N

a temelju ocjena točnosti izjednačenih koordinata te pripadnih elipsi položajne točnosti vidljivo je da je uspostavljena geodetska mreža homogena i izotropna (slika 6).

3.3. Geodetska izmjera TLS-om

G

eodetska izmjera Velodroma Kranjčevićeva primjenom terestričkoga laserskog skenera (TLS) obavljena je 11. lipnja 2021. godine uz povoljne vremenske uvjete. Cijeli objekt snimljen je s 15 stajališta. Pri odabiru stajališnih točaka vodilo se računa da se obuhvati cijelo područje od interesa te da se na taj način skenovi preklapaju kako bi se oblaci točaka svakog stajališta mogli registrirati. Za potrebe izmjere primijenjena je robotizirana geodetska mjerna stanica Topcon GTL1000 s integriranim terestričkim laserskim skenerom (slika 7, URL 7). Terestričko lasersko skeniranje obavljeno je uz pomoć kolega Đure Zalovića i Luke Zalovića iz tvrtke Geo-centar d.o.o. Čakovec, koji su nam ustupili instrument na korištenje za izradu diplomskog rada.

Slika 7. Topcon GTL-1000.

57

3.4. Obrada podataka i analiza rezultata

P

o završetku laserskog skeniranja Velodroma slijedila je obrada mjernih podataka i analiza rezultata. Za navedene postupke primijenjeni su računalni programi MAGNET Collage, CloudCompare, Autodesk AutoCAD 2021 i Microsoft Office Excel. Nakon filtriranja i čišćenja oblaka točaka dobivena je 3D vizualizacija Velodroma Kranjčevićeva (slika 8).

A

naliza rezultata obavljena je na parametrima Velodroma: duljini staze, poprečnom nagibu staze, projektiranoj brzini te njegovoj geometrijskoj strukturi.

K

ako bi se dobila duljina staze Velodroma Kranjčevićeva, nacrtana je polilinija koja prati unutarnji rub bijele linije Velodroma (referentna linija Velodroma). Dio referentne linije na jugoistočnoj strani Velodroma prikazan je na slici 9.

I

scrtavanjem polilinije duž unutarnjeg ruba referentne linije određena je duljina Velodroma Kranjčevićeva te iznosi 435,237 m (slika 10).

D

uljina Velodroma određena iz skeniranih podataka je za 5,237 m veća od duljine koja se navodi u podacima Biciklističkog kluba Sljeme.

A

naliza poprečnog nagiba Velodroma obavljena je u programu CloudCompare. Poprečni nagib Velodroma u najvećem je dijelu u rasponu od 2,5% do 18,5%, pri čemu je poprečni nagib staze u pravcu od 2% do 10%, a poprečni je nagib staze u krivini od 11% do 19% (slika 11).

Slika 9. Prikaz bijele (referentne) linije na jugoistočnoj strani Velodroma.

58

Slika 8. Trodimenzionalna vizualizacija Velodroma Kranjčevićeva u programu CloudCompare.

Slika 10. Prikaz referentne linije u programu MAGNET Collage.

59

A

naliza geometrijske strukture Velodroma obavljena je primjenom programa JAG3D i CloudCompare. Određeni su parametri elipsi (velika poluos a, mala poluos b) sjeverne i južne krivine s pripadnim standardnim odstupanjima (tablica 3).

Tablica 3. Parametri elipsi sjeverne i južne krivine.

Parametar

Vrijednost [m]

Standardno odstupanje

Vrijednost [cm]

Sjeverna krivina a

39,10

Sa

0,8

b

26,49

Sb

1,8

Južna krivina

60

a

40,82

Sa

3,9

b

34,33

Sb

9,0

R

adijus zakrivljenosti elipse R računa se prema izrazu (Lapaine 1997): R=

1

κ

(a sin α + b cos α ) = 2

2

2

2

3

ab

K

ako bi vožnja na Velodromu bila uspješna i sigurna, brzina biciklista treba biti proporcionalna kutu nagiba i radijusu zakrivljenosti krivine. Izraz za projektiranu brzinu v jest (Solarczyk 2020):

gdje su: κ – zakrivljenost elipse α – kut smjera.

v = R g tan Θ

gdje su: R – radijus zakrivljenosti krivine, a sjevernu krivinu, najveći radijus g – gravitacijsko ubrzanje (9,81 m/s2), zakrivljenosti je 57,68 m na sredini Θ – kut nagiba velodroma. krivine, a najmanji radijus zakrivljenosti je 17,95 m na početku krivine. Najveći radijus a sjevernu krivinu, najmanja prozakrivljenosti za južnu krivinu je 48,53 m na jektirana brzina iznosi 47,9 km/h sredini krivine, a najmanji radijus zakrivl- na početku krivine, a najveća projekjenosti je 28,88 m na početku krivine. tirana brzina iznosi 86,4 km/h na kraju krivine. Najmanja projektirana brzina za južnu krivinu iznosi 59,4 km/h na početku krivine, a najveća projektirana brzina iznosi 77,5 km/h na kraju krivine.

Z

Z

N

a slici 12 prikazana je oštećenost dijela Velodroma u krivini, koja je vidljiva iz oblaka točaka prikazanih u programu CloudCompare.

N

a slici 13 prikazana je oštećenost sjeveroistočnog dijela Velodroma fotografirana na terenu.

Slika 12. Prikaz oštećenosti dijela Velodroma u programu CloudCompare.

61

Slika 13. Oštećenost sjeveroistočnog dijela Velodroma (travanj 2021.).

4. Zaključak

V

elodrom Kranjčevićeva smješten je na Nogometnom stadionu Zagreb, u ulici pjesnika na Trešnjevci. Za potrebe geodetske izmjere Velodroma uspostavljena je geodetska referentna mreža u obliku geodetskog četverokuta. Na temelju obavljenog izjednačenja utvrđeno je da je geodetska referentna mreža homogena i izotropna.

T

rodimenzionalna izmjera Velodroma Kranjčevićeva obavljena je primjenom metode terestričkoga laserskog skeniranja. Na osnovi očišćenih i filtriranih podataka skeniranja određeni su, vizualizirani i analizirani geometrijski parametri Velodroma Kranjčevićeva u Zagrebu: duljina staze, poprečni nagib staze, projektirana brzina i geometrijska struktura Velodroma.

62

I

ako Velodrom Kranjčevićeva geometrijskim parametrima ne zadovoljava u potpunosti kriterije Međunarodne biciklističke unije, na njemu se održavaju nacionalna natjecanja, rezultate kojih priznaje UCI.

N

a osnovi geodetske izmjere, obrade i analize dobivenih rezultata utvrđeno je da Velodrom nije u dobrom stanju te se preporuča što žurnija obnova Velodroma Kranjčevićava u Zagrebu.

ZAHVALA. Zahvaljujemo tvrtki Geo-centar d.o.o. Čakovec na ustupljenom instrumentu Topcon GTL-1000 kojim su obavljena mjerenja.

Literatura Franulović, K. (2021): Određivanje i analiza geometrijskih parametara Velodroma Kranjčevićeva u Zagrebu, diplomski rad, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Lapaine, M. (1997): Polumjer zakrivljenosti meridijanske elipse, Geodetski list, Vol. 51 (74), No. 2, 127–138.

Solarczyk, M. T. (2020): Geometry of the cycling track, Budownictwo i Architektura, Vol. 19, No. 2, 111–119.

Soprano, F. (2011): Stadion u Kranjčevićevoj: Od koturaša do nogometaša, Glas Trešnjevke, No. 16, 39–41.

UCI (2021): UCI Cycling Regulations – Part 3: Track Races, Union Cycliste Internationale, Aigle, Switzerland.

Mrežne adrese URL 1: Hrvatska enciklopedija, velodrom, https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64210, (25.8.2024.).

URL 2: Wikipedia, Velodromes currently in use, https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_cycling_tracks_and_velodromes, (25.8.2024.).

URL 3: Union Cycliste Internationale, https://www.uci.org/, (25.8.2024.).

URL 4: Google Earth, https://www.google.hr/intl/hr/earth/, (25.8.2024.).

URL 5: NP Pista 2022 Kranjčevićeva, https://www.kranjceviceva.com/wp-content/uploads/2022/07/NP-PISTA-KRANJCEVICEVA-2022..pdf, (30.8.2024.).

URL 6: Velodrom Kranjčevićeva, https://www.kranjceviceva.com/, (30.8.2024.).

URL 7: Geo-centar, https://geocentar.com/proizvod/topcon-gtl-1000/, (30.8.2024.).

63

Determination and Analysis of Geometric Parameters of the Kranjčević Velodrome in Zagreb, Croatia ABSTRACT. A velodrome is an elliptical cycling track, constructed from concrete or wood. In this article, the geodetic survey of the Kranjčević Velodrome, located at the football stadium Zagreb in the City of Zagreb in Croatia, is elaborated. For this purpose, a precise geodetic reference network was established and surveyed utilizing a GNSS receiver and a precise total station. The three-dimensional geodetic survey of the Kranjčević Velodrome was conducted utilizing the terrestrial laser scanning method. Based on the cleaned and filtered scan data, geometric parameters of the Kranjčević Velodrome in Zagreb were determined, visualized, and analysed.

Keywords: Kranjčević Velodrome, GNSS, precise total station, terrestrial laser scanning, velodrome geometrical parameters.

64

Usporedba točnosti određivanja 3D pomaka terestričkom i satelitskom metodom izmjere Mladen ZRINJSKI, Antonio TUPEK, Marko BUTERIN, Krunoslav ŠPOLJAR1

SAŽETAK

O

dređivanje pomaka i deformacija zahtijeva visoku razinu točnosti geodetskih mjerenja. U radu je provedena usporedba točnosti određivanja 3D pomaka terestričkom i relativnom statičkom GNSS metodom izmjere. Na kalibracijskoj bazi Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obavljena su mjerenja primjenom precizne geodetske mjerne stanice i GNSS-a. Dvjema neovisnim metodama izmjere određeni su iznosi pomaka, koji su uspoređeni s poznatom vrijednošću simuliranog 3D pomaka.

Ključne riječi: kalibracijska baza, precizna geodetska mjerna stanica, GNSS, 3D pomak, točnost.

1. Uvod

O

dređivanje pomaka i deformacija zahtijeva puno veću točnost mjerenja od većine drugih geodetskih zadataka, a time je vremenski zahtjevnije, ekonomski skuplje te kompleksnije. Točnost mjerenja pomaka funkcija je propisanih tolerancija pri izgradnji ili teorijski očekivanih pomaka izgrađenog ili prirodnog objekta. Zahtijevana točnost položaja svake opažane točke pri određivanju pomaka dana je izrazom (Novaković 2006):

(1)

gdje su: – položajna nesigurnost opažanih točaka na objektu uz razinu povjerenja 95%,

Dmax – očekivani maksimalni pomak točke, k – koeficijent maksimalnog pomaka.

R

azvoj tehnologije uvelike je utjecao na napredak svih grana geodezije pa tako i na određivanje pomaka i deformacija. Mjerenja postaju sve kvalitetnija, brojnija i brža, pri čemu se najviše ističu globalni navigacijski satelitski sustavi (engl. Global Navigation Satellite Systems – GNSS), koji danas omogućuju mjerenje velikog broja geoprostornih podataka s centimetarskom ili boljom točnošću. Takva razina točnosti postignuta je ponajviše zbog uspostave novih globalnih satelitskih sustava, tako da su danas dostupni GPS, GLONASS, BeiDou i Galileo i to sva-

1 Prof. dr. sc. Mladen Zrinjski, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: mladen.zrinjski@geof.unizg.hr Antonio Tupek, mag. ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: antonio.tupek@geof.unizg.hr Marko Buterin, mag. ing. geod. et geoinf., Geo Zadar d.o.o., HR-23000 Zadar, Hrvatska, e-mail: marko@geozadar.hr Krunoslav Špoljar, mag. ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: krunoslav.spoljar@geof.unizg.hr

65

ki na više frekvencija, što povećava točnost pozicioniranja i navigacije (Zrinjski i dr. 2019).

U

nastavku rada opisana je usporedba točnosti određivanja 3D pomaka terestričkom i satelitskom (GNSS) metodom izmjere na kalibracijskoj bazi Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je obavljena u okviru izrade diplomskog rada Marka Buterina (Buterin 2022). Mentor diplomskog rada bio je Mladen Zrinjski, a voditelj Antonio Tupek.

Slika 1. Kalibracijska baza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Zrinjski i dr. 2022).

2. Uspostava geodetske mreže i terenska izmjera

K

ao testni poligon za simuliranje pomaka i obavljanje terenskih mjerenja odabrana je kalibracijska baza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (slika 1), koja se nalazi na nasipu oteretnog kanala Sava – Odra u Donjoj Lomnici. Uspostavljena geodetska mreža za potrebe terestričkih mjerenja ima oblik geodetskog četverokuta (slika 2). Sastoji se od referentne mreže u obliku trokuta koju čine točke A, B i C te kontrolne točke T, pomak koje je simuliran. Za stabilizaciju točaka A i T odabrana su dva stupa kalibracijske baze, a točke B i C stabilizirane su na južnom nasipu oteretnog kanala.

Z

66

Slika 2. Skica uspostavljene referentne mreže i kontrolne točke.

a simulaciju pomaka kontrolne točke T izrađena je metalna ploča na koju su postavljene dvije podnožne ploče na određenom razmaku (slika 3). Upotrijebljen je pribor za prisilno centriranje s prizmom Topcon, koja ima mogućnost postavljanja dodatne opreme i instrumentarija na vrh prizme, u konkretnom slučaju GNSS antene, što omogućuje istovremeno obavljanje terestričkih i satelitskih mjerenja. Horizontalni pomak simuliran je na način da se po završetku terestričkih i satelitskih mjerenja u epohi E0 prizma zajedno s antenom postavlja na drugu podnožnu ploču (epoha E1), a za simuliranje visinske (vertikalne) komponente

pomaka upotrijebljen je metalni nastavak koji se umeće ispod prizme. Simulirani 3D pomak izmjeren je pomičnim mjerilom sa submilimetarskom točnošću te njegova horizontalna komponenta iznosi 128,3 mm, a visinska komponenta 100,0 mm.

P

rilikom terestričkih mjerenja mjereni su horizontalni pravci u dva girusa te zenitni kutovi i kose duljine pri čemu su na svakom stajalištu dva opažača (Marko Buterin i Antonio Tupek) neovisno izmjerila po jedan girus.

Mjerenja su obavljena sa stajališnih točaka A, B i C prema kontrolnoj točki T u dvije epohe (E0 i E1). Terestrička mjerenja obavljena su primjenom precizne geodetske mjerne stanice Leica TC2003 (slika 4a) i odgovarajućega pribora za prisilno centriranje (slika 4b).

S

Slika 3. Način simulacije 3D pomaka točke T.

Slika 4. Način stabilizacije točaka referentne mreže: a) točka A; b) točke B i C.

atelitska mjerenja obavljena su samo na kontrolnoj točki T relativnom statičkom GNSS metodom pozicioniranja primjenom GPPS-a CROPOS-a, s trajanjem sesije od minimalno dva sata, intervalom registracije mjerenja 15 sekundi te elevacijskom maskom 10°. Za satelitska mjerenja primijenjena je GNSS antena Trimble Zephyr Geodetic 2 (Solarić i dr. 2009) i GNSS prijamnik Trimble NetR5.

T

erestrička i satelitska mjerenja obavljena su 5. svibnja 2022. godine u dvije epohe mjerenja, prije simulacije pomaka – epoha E0 te nakon simulacije pomaka – epoha E1. Na slici 5 prikazan je način stabilizacije točke T u epohi E0, a na slici 6 stabilizacija točke T nakon simulacije pomaka u epohi E1.

Trajanje satelitskih mjerenja u epohi E0 iznosilo je 159 minuta, a mjerenja u epohi E1 trajala su 131 minutu (ukupno od 9:35 do 14:30 sati po lokalnom vremenu s prekidom 5 minuta između epoha).

67

Slika 5. Stabilizacija točke T u epohi E0.

Slika 6. Stabilizacija točke T nakon simulacije pomaka u epohi E1.

3. Obrada mjernih podataka

N

akon obavljene terenske izmjere pristupilo se obradi mjernih podataka. Podaci terestričkih i satelitskih mjerenja obrađivani su zasebno, neovisno jedni od drugih.

3.1. Obrada podataka terestričkih mjerenja

P

redobrada podataka terestričkih mjerenja obavljena je primjenom Microsoft Office Excela 2016, a izjednačenje geodetske mreže i određivanje pomaka provedeno je primjenom softvera JAG3D (URL 1). Definiran je lokalni trodimenzionalni (3D) pravokutni koordinatni sustav kojemu je os x definirana točkama B i A, os H smjerom vertikale, a

68

os y na način da zatvara desno orijentirani koordinatni sustav. Točki B dodijeljena je trojka koordinata (y=1000, x=500, H=100).

U

tablici 1 navedene su izjednačene koordinate točaka A, B, C i T te pripadna standardna odstupanja u epohi E0. Na slici 7 dan je prikaz izjednačene geodetske mreže s elipsama pouzdanosti uz razinu povjerenja 95%.

Tablica 1. Izjednačene koordinate točaka geodetske mreže sa standardnim odstupanjima u epohi E0.

Točka

y [m]

x [m]

H [m]

Sy [mm]

Sx [mm]

Sh [mm]

A

1000,0001

702,9459

100,2107

0,22

0,20

0,73

B

1000,0005

500,0005

99,9987

0,18

0,20

0,79

C

1142,8257

518,3228

100,0511

0,18

0,21

0,80

T

1099,1497

715,3119

100,1796

0,23

0,25

0,86

Slika 7. Skica geodetske mreže s elipsama pouzdanosti – epoha E0.

U

tablici 2 navedene su izjednačene koordinate točaka A, B, C i T te pripadna standardna odstupanja u epohi E1. Na slici 8 dan je prikaz izjednačene geodetske mreže s elipsama pouzdanosti uz razinu povjerenja 95%.

Tablica 2. Izjednačene koordinate točaka geodetske mreže sa standardnim odstupanjima u epohi E1.

Točka

y [m]

x [m]

H [m]

Sy [mm]

Sx [mm]

Sh [mm]

A

999,9469

702,9273

100,1854

0,20

0,18

0,66

B

999,9937

499,9823

99,9737

0,16

0,18

0,72

C

1142,8146

518,3377

100,0265

0,17

0,19

0,73

T

1099,2208

715,3337

100,2544

0,21

0,23

0,78

69

Slika 8. Skica geodetske mreže s elipsama pouzdanosti – epoha E1.

U

sporedbom standardnih odstupanja izjednačenih koordinata u epohama E0 i E1 (tablice 1 i 2) uočava se da su dobivene gotovo iste vrijednosti što ukazuje na homogenost geodetske mreže te visoku kvalitetu provedenih mjerenja.

K

ako bi se odredio pomak provedeno je zajedničko izjednačenje rezultata dviju geodetskih mreža iz epoha E0 i E1. Provedenim statističkim testiranjem utvrđeno je da je točka T nestabilna (tablica 3) te se za nju detektirao pomak.

Iznosi pomaka po koordinatnim osima s pripadnim standardnim odstupanjima određivanja pomaka dani su u tablici 4.

Tablica 3. Podaci statističkog testiranja stabilnosti točke T između epoha E0 i E1.

Epoha E0

Epoha E1

Tprio

Tpost

Ocjena

T

T

17354,09

21469,64

nestabilna

Tablica 4. Rezultati određivanja pomaka točke T iz terestričkih mjerenja.

Epoha E0

Epoha E1

Δy [m]

Δx [m]

ΔH [m]

Sy [mm]

Sx [mm]

Sh [mm]

T

T

127,3

17,2

99,9

0,55

0,43

1,39

O

bradom podataka terestričkih mjerenja utvrđeno je da horizontalna komponenta pomaka iznosi 128,5 mm, a visinska kom-

70

ponenta pomaka 99,9 mm. Skica rezultata pomaka određenog iz terestričkih mjerenja u lokalnom pravokutnom koordinatnom sustavu prikazana je na slici 9.

Slika 9. Skica pomaka određenog iz terestričkih mjerenja.

3.2. Obrada podataka satelitskih mjerenja

O

brada podataka satelitskih mjerenja u cijelosti je obavljena primjenom softvera TBC 5.0 (engl. Trimble Business Center), a sastojala se od obrade baznih linija, optimiranja vektora i izjednačenja geodetske mreže. GPPS CROPOS-a upotrijebljen je za preuzimanje podataka VRS-a (engl. Virtual Reference Station) putem interneta (URL 2).

Precizne efemeride preuzete su s NASA-ina servisa CDDIS (URL 3) u formatu *.sp3.

K

onačni rezultat izjednačenja su izjednačene koordinate E i N točke T u referentnom sustavu HTRS96/TM i visina H u sustavu HVRS71 s pripadnim standardnim odstupanjima za epohe E0 (tablica 5) i E1 (tablica 6).

Tablica 5. Izjednačene koordinate točke T – epoha E0.

Točka

E [m]

N [m]

H [m]

SE [mm]

SN [mm]

SH [mm]

T

461823,050

5063126,749

159,801

1,0

1,0

1,0

S

kica geodetske mreže s elipsom pouzdanosti, uz razinu povjerenja 95%, za epohu E0 prikazana je na slici 10.

S

kica geodetske mreže s elipsom pouzdanosti, uz razinu povjerenja 95%, za epohu E1 prikazana je na slici 11.

Slika 10. Skica geodetske mreže s elipsom pouzdanosti – epoha E0.

71

Tablica 6. Izjednačene koordinate točke T – epoha E1.

Točka

E [m]

N [m]

H [m]

SE [mm]

SN [mm]

SH [mm]

T

461823,169

5063126,709

159,895

1,0

1,0

1,0

Slika 11. Skica geodetske mreže s elipsom pouzdanosti – epoha E1.

O

dređivanje pomaka iz satelitskih mjerenja provodi se računanjem razlike koordinata dobivenih izjednačenjem geodetske mreže u dvjema epohama mjerenja. Razlike koordinata točke T po koordinatnim osima između epoha E1 i E0 dane su u tablici 7.

O

bradom podataka satelitskih mjerenja utvrđeno je da horizontalna komponenta pomaka iznosi 125,5 mm, a visinska komponenta pomaka 94,0 mm. Skica rezultata pomaka određenog iz satelitskih (GNSS) mjerenja u službenome državnom koordinatnom sustavu prikazana je na slici 12.

Tablica 7. Razlike koordinata točke T iz epoha mjerenja E1 i E0.

Epoha E0

Epoha E1

ΔE [mm]

ΔN [mm]

ΔH [mm]

T

T

119,0

–40,0

94,0

Slika 12. Skica pomaka određenog iz satelitskih mjerenja.

72

4. Analiza rezultata

5. Zaključak

Z

avršetkom obrade svih mjernih podataka provedena je usporedba točnosti određivanja pomaka iz terestričkih i satelitskih mjerenja. Razlika pomaka određenog iz terestričkih mjerenja i simuliranog pomaka dana je u tablici 8, a razlika pomaka određenog iz satelitskih mjerenja i simuliranog pomaka dana je u tablici 9.

C

ilj je rada bio na temelju obavljenih terenskih mjerenja utvrditi i usporediti točnost terestričke i satelitske (GNSS) metode izmjere pri određivanju pomaka (3D). Odabrane su dvije, potpuno neovisne metode, koje karakterizira različit instrumentarij, različit pristup obavljanju mjerenja i različita obrada mjernih podataka.

Tablica 8. Razlika pomaka određenog terestričkim mjerenjima i simuliranog pomaka.

Horizontalna komponenta [mm]

Visinska komponenta [mm]

3D pomak [mm]

Simulirani pomak

128,3

100,0

162,7

Izmjeren pomak

128,5

99,9

162,8

Razlika

0,2

–0,1

0,1

Tablica 9. Razlika pomaka određenog satelitskim mjerenjima i simuliranog pomaka.

Horizontalna komponenta [mm]

Visinska komponenta [mm]

3D pomak [mm]

Simulirani pomak

128,3

100,0

162,7

Izmjeren pomak

125,5

94,0

156,8

Razlika

–2,8

–6,0

–5,9

Tablica 10. Točnost određivanja 3D pomaka pojedine metode izmjere.

Metoda

ơ [mm]

Terestrička

0,1

GNSS

5,9

Z

a konačnu procjenu ostvarene točnosti određivanja 3D pomaka izračunata su standardna odstupanja ukupnog pomaka za svaku pojedinu metodu izmjere i dana su u tablici 10.

Z

a konačnu procjenu ostvarene točnosti određivanja 3D pomaka izračunata su standardna odstupanja ukupnog pomaka za svaku pojedinu metodu izmjere i dana su u tablici 10.

A

nalizom dobivenih rezultata utvrđeno je da se terestričkom metodom pomak može odrediti sa submilimetarskom točnošću. Ostvareno proizlazi jer je za terestrička mjerenja primijenjena precizna geodetska mjerna stanica i pribor za prisilno centriranje, pa su dobiveni mjerni podaci visoke razine točnosti.

Z

a neovisna satelitska mjerenja primijenjena je relativna statička GNSS metoda uz primjenu GPPS-a CROPOS-a. Provedenom analizom utvrđeno je da se GNSS mjerenjima pomak može odrediti s milimetarskom točnošću. Povećanju točnosti GNSS metode može pridonijeti povećanje trajanja pojedine epohe mjerenja.

73

Literatura Buterin, M. (2022): Usporedba točnosti određivanja 3D pomaka terestričkim i satelitskim metodama izmjere, diplomski rad, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Novaković, G. (2006): Geodetske mreže posebnih namjena, skripta, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Solarić, N., Solarić, M., Zrinjski, M. (2009): GPS-antena Zephyr Geodetic, Geodetski list, Vol. 63 (86), No. 4, 329–352.

Zrinjski, M., Barković, Đ., Matika, K. (2019): Razvoj i modernizacija GNSS-a, Geodetski list, Vol. 73 (96), No. 1, 45–65.

Zrinjski, M., Barković, Đ., Špoljar, K. (2022): Pregled metoda preciznog umjeravanja kalibracijskih baza, Geodetski list, Vol. 76 (99), No. 1, 25–52.

Mrežne adrese URL 1: JAG3D, https://software.applied-geodesy.org/en/, (1.9.2024.).

URL 2: GNSS – CROPOS, https://gnss.cropos.hr/, (5.9.2024.).

URL 3: NASA – CDDIS, https://cddis.nasa.gov/, (5.9.2024.).

74

Accuracy Comparison of Terrestrialand Satellite-Based Geodetic 3D Displacement Determination Methods ABSTRACT. . The determination of displacements and deformations requires a high accuracy level of geodetic measurements. In this paper results on accuracy comparison of terrestrial and satellite-based geodetic 3D displacement determination methods are presented. Precise total station and GNSS geodetic surveys have been performed at the calibration baseline of the Faculty of Geodesy of the University of Zagreb in Zagreb, Croatia. By means of two independent geodetic methods, 3D displacements were determined and compared with known simulated values.

Keywords: calibration baseline, precise total station, GNSS, 3D displacement, accuracy.

75

M 1 : 15 000

78 RGSM Banja Luka 80 IGSM Sofia 84 STEM Games 86 Erasmus iskustva 86 Dominik Miletić 89 Lucija Grgat

PUT PUTUJEM

PUT PUTUJEM RGSM Banja Luka

N

aši studenti prijediplomskog i diplomskog studija geodezije i geoinformatike sudjelovali su na Regionalnom susretu studenata geodezije, održanog u Banjoj Luci u ožujku 2024. Događaj je okupio buduće mlade stručnjake iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Bugarske te pružio platformu za razmjenu znanja, stjecanje novih vještina i upoznavanje kolega. Susret je održan u organizaciji Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta iz Banja Luke, obuhvatili su brojne aktivnosti, uključujući predavanja, diskusije, natjecanje u geodetskom znanju, kao i opušteno druženje te razgledavanje grada.

78

N

a samom početku susreta, studenti su imali priliku sudjelovati u predavanjima koje su održali stručnjaci iz akademskog i poslovnog svijeta geodezije. Prvu temu „Geospatial technologies and AI“ održala je doc. dr. Gordana Jakovljević gdje smo produbili svoje znanje o Sentinelu, Copernicus programu i digitalnim blizancima. Drugo predavanje je održao Konstantin Lukić na temu „Tunelogradnja u geodeziji“, gdje smo se upoznali s procesom prokopa tunela, ulogom geodeta u cijelom procesu i stvarnim preprekama koje se mogu pojaviti tijekom cjelodnevnog posla na gradilištu. Zadnji dan je održana panel diskusija sa sudionicima, Željanom Zogić, Konstantinom Lukićem i Miroslavom Vusajinovićem.

J

edan od najuzbudljivijih dijelova susreta bilo je geodetsko natjecanje gdje su naši studenti osvojili drugo mjesto.

U

z edukativne aktivnosti, organizatori su se pobrinuli i za društvenu komponentu susreta. Organizirana su večernja druženja, kao i turistički obilazak Banja Luke, gdje su studenti imali priliku upoznati lokalnu kulturu i znamenitosti grada. Posjet Banjoj Luci ostavio je snažan dojam na studente, a toplina i gostoljubivost domaćina dodatno su pridonijeli pozitivnoj atmosferi cijelog događaja.

O

vaj susret studentima je pružio vrijedan uvid u geodetsku praksu, a mnogi su zaključili kako je ovo iskustvo značajno obogatilo njihov akademski put. Regionalni susret u Banjoj Luci poslužio je kao podsjetnik na važnost suradnje i razmjene znanja među mladima te su otvorili mogućnosti za buduću suradnju na regionalnom i međunarodnom nivou.

Autor: Doris Jambrišak

79

IGSM Sofija iz moje perspektive

A

ko studirate geodeziju, geoinformatiku, geomatiku ili kartografiju, šanse su da ste čuli za IGSM – međunarodni skup studenata geodezije koji se svake godine održava u drugoj zemlji. To je prilika za učenje, povezivanje i… sada kada su profesori prestali čitati, partijanje s kolegama iz cijelog svijeta. Prošle sam godine propustila IGSM u Valenciji, ali ove godine nije bilo TEORETSKE šanse da propustim Sofiju – plus, imala sam malu “tajnu misiju”: dovesti IGSM u Hrvatsku.

K

ad su objavili da će IGSM 2024 biti u Bugarskoj, komentari mojih prijatelja bili su očekivani: “Ma šta ćeš tamo? Što ima u Bugarsko za vidit?” Slegla bih ramenima – ne idem samo zbog Bugarske, nego zbog ekipe, zabave i plana koji sam kuhala mjesecima. Iskreno, nisam ni ja imala prevelika očekivanja od Bugarske, ali nekada se isplati otići bez očekivanja, može te samo pozitivno iznenaditi.

D

oduše, prvi dojam Sofije nije na mene baš ostavio neki wow efekt. Hostel u kojem smo odsjeli nije ulijevao previše povjerenja – recepcionar nas je, na hrvatskom, odmah “oduševio” informacijom da za našu

80

sobu postoji samo jedan ključ. Na moje zbunjeno pitanje kako da zaštitimo svoje stvari, ležerno je predložio da ih “zaključamo u ormarić ako imamo lokot.” Naravno, taj ormarić o kojem priča bi bilo tko mogao odnijeti zajedno s lokotom i svim stvarima.

S

rećom, tu je uskočila naša Paula, poznata po svom šarm i ubrzo nam donijela ključ.

No, zadnji smo dan saznali da su ostale delegacije svoje ključeve dobile odmah po dolasku. Sve skupa, interakcija s recepcionarom bila je više nego bizarna i neugodna gotovo svakodnevno, a osim toga, dan danas mi nije jasno kako je taj čovjek prisutan u svakom trenutku. Ujutro? Tu je. Popodne? Tu. Vraćamo se iz izlaska u tri ujutro? Evo i njega.

Zabrinjavala me ta situacija s njim, pa sam u jednom trenutku upalila Booking i krenula tražiti novi smještaj. Odlučili smo (nismo odlučili, nego nismo imali para) ostati gdje jesmo, preživjeti ćemo još taj dan, dva ili...pet. Kao i za ključeve, prekasno smo saznali da su neki otišli u drugi smještaj, no njima se nije svidjelo što su morali dijeliti tuš s cijelim katom.

Lesson #1: Provjeri recenzije hostela prije puta.

I

ako je IGSM program bio raznolik, s predavanjima, radionicama i izletima, city rally – ili kako ga ja iz milja zovem, lov na alkohol – zauzeo je posebno mjesto u mom srcu. Cilj je bio istražiti Sofiju i rješavati zadatke, ali moja ekipa, predvođena Nijemcima, skrenula je s rute u doslovno prvoj minuti. Njihova nepokolebljiva misija? Posjetiti svaku trgovinu s alkoholom na koju naiđemo putem.

N

aravno, nismo osvojili prvo mjesto (jer, realno, nismo ni pokušali), ali ponosno mogu reći da nismo bili ni zadnji. Za tim koji je pola rallyja proveo između polica s pivom, smatram da je to prilično solidan rezultat.

81

Lesson #2: Ako se ikada nađeš u situaciji da razmišljaš o natjecanju s Nijemcima u količini alkohola koju možete popiti – odustani odmah. Gubiš prije nego što počneš.

Š

to se tiče radionica, moram priznati da su stvarno bile zanimljive, a posebno me oduševila ideja s “poklončićima” – malim uspomenama povezanima s radionicom. Svaka je radionica imala svoj mali simbol, što je cijelom iskustvu dodalo neku osobnu, posebnu notu.

Ja sam sa svoje radionice ponjela 3D print kartografske oznake za vrh, ali sam ga naravno negdje zagubila. Ne bi to bila ja da nisam.

J

edino što mi je bilo žao jest što nisam mogla biti prisutna na svim radionicama – izbor je bio prebogat, a vremena premalo. Najzanimljivija radionica je najvjerojatnije bila radionica s ručnim laserskim skenerom i VR naočalama. Nešto što je moderno i novo, sve više prisutno u našoj struci, a toliko rijetko imamo šanse raditi s tim ili vidjeti u Hrvatskoj.

P

red kraj tjedna došao je i taj dan "D" – glasanje za buduće domaćine IGSM-a. Turci su bili očekivani konkurenti, ali Poljaci su nas iznenadili u zadnji tren, što je dodalo malo začina cijeloj situaciji. Kroz cijeli tjedan kolege drugih zemalja pokušavali su izvuči infor-

82

macije vezane uz našu prijavu, mislim da smo napravili dobar zadatak i uspješno iznanadili kolege koliko je i nas iznenadila kandidatura Poljaka. Pripreme za našu kandidaturu bile su stvarno temeljite – skupila sam kontakte, povezivala se s bivšim studentima i tražila savjete od svih koji su već sudjelovali na IGSM-u. Lucija je snimila promotivni video te je prezentacija na kraju izgledala savršeno. Ostavit ću Vam je ovdje da pogledate.

N

aravno, znala sam da u konkurenciji moramo ponuditi nešto posebno, pa smo odlučili pokazati taj hrvatski šarm – naravno, kroz želudac!. Jer, ako nešto može premostiti jezične i kulturne barijere, to je definitivno dobar zalogaj hrane, popraćen čašicom alkohola.

A

li, kao i obično, ništa nije moglo proći bez nesreća – baš na dan kada je trebalo održati prezentaciju, razboljela sam se, temperatura mi je skočila na 38, a glas gotovo pa nestao. Tu je, naravno, uskočila Paula – ona koja je uvijek tu kad je najpotrebnije – i preuzela prezentaciju umjesto mene. Na kraju mogu reći da je, osim dobre prezentacije, Lucijin video ipak bio presudan – on je bio “ono nešto” što nam je trebalo. I tako je Hrvatska pobijedila, a pobjedu smo, „well“... barem neki od nas, proslavili na gala večeri.

Lesson #3: Prije svakog puta, obavezno poduzmi sve što možeš da ostaneš zdrav!

I

GSM je jedno od onih iskustava koja ti ostanu urezana u sjećanju cijeli život i definitvno se isplati otići, ako ne za vrijeme studija onda kasnije. Nas sada čeka ozbiljan posao, a to je organizacija IGSM-a 2026. Još nismo odlučili hoće li se održati u Zagrebu ili Zadru, ali jedno je sigurno: "Crazy Croats", kako su nas prozvali, neće razočarati, a za to trebamo i tvoju pomoć! Obrati se Studentskom zboru ukoliko želiš sudjelovati u organizaciji 38. IGSM-a.

Autor: Josipa Humski

Pogledajte kako smo se predstavili u Sofiji i doveli IGSM doma: https://docs.google. com/presentation/d/1b t5oylw7Uhqx4mRP6t57l vXySru0mVPtdXDN4E8l 0I/edit?usp=sharing

83

Stem Games 2024: Neka se i za nas čuje!

V

eć treću godinu za redom studenti Geodetskog fakulteta ponosno predstavljaju fakultet i vlastitu struku na studentskom natjecanju u znanju, sportu i esportu. Stem Games okuplja preko dvije tisuća studenata iz cijele Hrvatske iz STEM područja. Glavni je cilj igara stvoriti povezanost među studentima različitih fakulteta, ostati otvoren za nova prijateljstva te se uz to zabaviti se i ponešto naučiti. Studenti nestrpljivo iščekuju svake sljedeće nadolazeće igre, a šušur se javlja već krajem prethodnih.

Nije puno za reći da je to "najboljih pet dana u životu!", jer često čujem takve komentare.

U O

z izvrstan sportski duh naših sportaša, izostajala nisu ni osvojena odličja. d uspjeha iz 2022. godine ističemo prvo mjesto u cro-

48

ssu Ivana Vuletića te drugo mjesto u futsalu i treće mjesto u košarci muških ekipa.

O

ve godine, iako bez medalje, naši su se studenti pokazali u mnogim sportovima poput futsala, košarke, odbojke i odbojke na pijesku, stolnog tenisa, krosa i esporta. Možemo se pohvaliti da je Andrija Gudelj proglašen najboljim igračem futsal turnira. Čestitamo svim našim studentima koji su kroz aktivne fakultetske sekcije stekli vještine za predstavljanje fakulteta.

U

esport areni igrao se CS:GO i FIFA, gdje su se dečki pokazali uz bodrenje GEOF navijača.

N

i znanja nije manjkalo, gdje su se naši studenti iskušali u inženjerskoj areni suočivši se sa stvarnim matematičkim problemima.

S

druge strane, svaki je dan završio uz dobru zabavu. Preko noći se plesalo, pjevalo uz karaoke hitove te je resortom odzvanjao dobroznani uzvik: „Geodezija, geodezija!“ uz GEOF himnu „Skroz lagan sam“.

U

suštini, uz inicijativu studentskog zbora, studenti geodezije i geoinformatike dobili su neko novo iskustvo i pogled da je ovo puno više od studiranja. Još jednom smo pokazali da iako smo mali fakultet, želimo da se i za nas čuje!

V

eselimo se novoj godini, a time i novoj šansi za dobru zabavu uz pokoju medalju oko vrata.

Autor: Natali Vulić

85

ERASMUS ISKUSTVA Dominik Miletić

K

ako upisati fakultet, skuhati sarmu, snaći se s drugim jezikom, novom okolinom... Sve su to pitanja koja se nisam postavljao u trenutku kada sam slučajno naišao na stranicama GEOF-a natječaj za Erasmus+ razmjenu. Do tog trenutka nisam imao priliku puno putovati, a u tom razdoblju pandemija je već trajala nekoliko mjeseci, tijekom kojih sam shvatio da ne želim, barem tada, ostajati na jednom mjestu – bio sam željan promjene. Želja za novim iskustvima i upoznavanjem drugih kultura sve više je jačala, pa je jedina dvojba (u tom trenutku) bila kamo otići. Odluka je pala na München iz dva razloga: dovoljno je blizu doma u slučaju da zatreba, a zimski mjeseci mogli bi biti idiličniji tamo, s početkom Oktoberfesta i raznim događanjima koja se odvijaju tijekom blagdana.

D

va mjeseca nakon prijave dobio sam potvrdu od Sveučilišta da su odobrili moju prijavu. Taj trenutak bio je ispunjen uzbuđenjem i nervozom, ali znajući da je najteži dio tek pred mnom. Priprema dokumentacije postala je pravi izazov. Lov na certifikate, snalaženje

86

na stranicama stranog sveučilišta/fakulteta, upisni period s drugačijim pravilima, briga oko smještaja… Sve se pretvorilo u kaotičnih par tjedana tijekom kojih sam poslao sve potrebne dokumente i nadao se da će Sveučilište u Münchenu to prihvatiti. Nekim čudom, uspjelo je – sve je prošlo po planu, a osjećaj olakšanja bio je neprocjenjiv. Brzo sam izabrao kolegije koje sam želio polagati, uglavnom programerske i svemirske primjene u geoinformatici.

D

obio sam i jedan od najboljih studentskih smještaja u starom olimpijskom selu Olydorf, odmah pored BMW muzeja i uz Olympia park. Taj dom čine brojni bungalovi koji se sastoje od balkona, kuhinje, dnevnog boravka i spavaće sobe – sve za jednu osobu! Jedini minus bio je što je većinom nenamješten (izuzev štednjaka, radnog stola i kreveta), ali unutar doma stalno se odvijaju rasprodaje od bivših stanara pa se lako i jeftino opremi.

Odlazak u lokalne trgovine i buvljake postao je mali ritual, a svaka nova kupnja bila je prilika za dodatno personaliziranje mog prostora.

D

ošao je i dan za polazak. Brat me odbacio do doma, pomogao mi useliti se i to je bilo to – avantura počinje u zemlji koju prvi put vidim s jezikom koji ne razumijem. Iako su me obuzeli strah i uzbuđenje, imao sam nekoliko dana slobodnog vremena za samostalno istraživanje i upoznavanje. Prvi dan sam šetao gradom, uživao u čistoći, tišini i arhitekturi koja je imala poseban šarm. Ulice su bile ispunjene životom, a svaki kutak skrivao je neku priču. Dan nakon toga stigli su prvi mailovi za Erasmus+ grupe gdje se možemo upoznati. U istoj grupi našao se i kolega s arhitekture u Zagrebu, što mi je dalo dodatnu sigurnost.

87

N

aravno, odazvao sam se i sjeo za prvi stol gdje se govorilo engleski. Lica su bila nepoznata, matične države sa svih strana su letjele, ali svi su imali tu žarku želju vidjeti što druga strana priče donosi. Portugal, Island, Španjolska, Švedska, Japan, Italija, Kanada…

Tu sam brzo shvatio da neću baš upoznati puno Nijemaca, već uglavnom sve osim njih.

Uz to, stranci su dolazili iz širokog spektra studija (medicina, strojarstvo, IT, biotehnologija).

Sve to doprinijelo je ugodnoj mješavini u kojoj sam se našao tijekom tih pola godine, a svaka nova priča otvarala je vrata u svijet raznolikosti.

F

akultet? U neku ruku, kao i svaki drugi.

Imao sam veliku slobodu izbora kolegija, pa sam pokušao naći ravnotežu između zanimljivih predmeta i onih koji bi se mogli priznati kod nas nakon razmjene. Predavanja i vježbe bila su slične koncepcije, s različitim udjelima teorije i prakse. Nažalost, većinu “prisustva” sam odradio online, kao posljedica brojnih mjera u doba korone. Zbog toga nisam imao priliku zbližiti se s kolegama s “novog” fakulteta, što je bila velika šteta, jer su mi oni bili ključ za bolje razumijevanje kulture i akademskog okruženja. No, usprkos tome, mjere nas nisu sputa-

88

vale u iskorištavanju svakog mogućeg trenutka. Organizirali smo virtualne kafiće i diskusije, pokušavajući održati kontakt i povezanost.

N

ije moguće predočiti što sam sve radio u tom razdoblju. Uz nekoliko izlazaka, zaista mnoštvo popijenih piva, iznimno spontane izlete (put u Portugal samo pet dana prije polaska), farbanje bungalova i sudjelovanje u raznim aktivnostima unutar doma. Uvijek je bilo ugodno provoditi vrijeme s erasmusovcima u domskoj pivnici Bierstube, gdje su se odvijale žive rasprave i smijeh. Bilo je i nešto učenja, nije sve bila samo zabava :). Položiti kolegije također nije bilo drugačije, a težina je bila razumna.

K

oliko god generičko zvuči da je većini ljudi Erasmus+ najbolja odluka (do sada), zaista je istina te svima toplo mogu preporučiti. Vratio sam se sretniji, teži i bogatiji iskustvom i znanjem. Shvatio sam da svijet, čak ni u doba pandemije, nije crn, već, štoviše, topao i šaren. Ova avantura nije samo obogatila moje akademske horizonte, već me naučila cijeniti raznolikost, prijateljstvo i priliku.

Autor: Dominik Miletić

Lucija Grgat Moje Erasmus iskustvo – Brno, Češka

O

dlazak na Erasmus razmjenu nešto je što sam dugo priželjkivala, još od prvih razgovora s kolegama u domu koji su dijelili svoje priče i pustolovine na hodnicima te prvih samostalnih putovanja izvan Hrvatske. Čvrsto sam odlučila da čim odradim mukotrpan preddiplomski studij, odlazim na taj famozni Erasmus, pa makar pod cijenu produljivanja studija.

Č

ini se kao da je prošla cijela vječnost od trenutka kada sam spakirala kofere i pozdravila obitelj i prijatelje, zadnju moju najbolju prijateljicu koja me brižno otpratila na autobusni kolodvor u 5 sati ujutro. Nakon duge vožnje i presjedanja, stigla sam na svoju destinaciju i dom za sljedeći semestar, Brno u Češkoj. Moram priznati da nisam iskusila prevelik kulturoloki šok kao velik dio erasmusovaca, pošto se Češka u velikom dijelu ne razlikuje previše od Zagreba, Ljubljane i ostalih srednjoeuropskih gradova. Prvo što sam primijetila bile su pozitivne razlike u cijenama hrane i još bitnije, pića (hehe). Češka je, za one koji ne znaju, broj jedan u svijetu po konzumaciji piva (što i nije čudno jer je u restoranima jeftinije naručiti 0.5 L točenog lagera, nego bocu vode).

P

rvi tjedni razmjene bili su usredotočeni na upoznavanje ljudi, što je uključivalo puno događaja, radionica i kratkih izleta organiziranih od strane volontera Erasmus studentske organizacije Sveučilišta. Samo sveučilište zove se Vysoké učení technické v Brně, koje obuhvaća sve tehničke studije koji se održavaju u zgradama širom grada. Moram s tugom obavijestiti one koji namjeravaju otići na razmjenu u Brno da je zgrada geodezije/građevine daleko od studentskog doma, za razliku od ostalih studija na kampusu. Pozitivna strana je postojanje menzi i iksice, što nastavlja niz sličnosti sa studiranjem u Hrvatskoj, tako da se sa studentskim budžetom itekako može preživjeti. Nakon procesa useljavanja u sobu, sređivanja dokumentacije, iksice, nabavke potrepština (blažena IKEA), bilo je vrijeme za opustiti se i uživati u svim čarima studentske razmjene.

K

ako stranih studenata na svečilištu ima tek 300-tinjak, nakon nekog vremena se počelo činiti kao da se već svi od nekud poznajemo.

Trebam naglasiti koliko je bitno u prvom mjesecu razmjene otići na događaje koje sam ranije spomenula, jer sa sigurnošću mogu reći i da su

FOTO: ESN Brno United

89

najveći „introverti“ uspjeli naći grupu ljudi koja im odgovara. Tako sam već drugi tjedan upala u dogovore s grupom ljudi iz cijele Europe oko vikend izleta, kuhanja ručka ili odlaska do obližnjeg Lidl-a. Iako nas vrijeme tijekom semestra nije baš pomazilo, nitko nije ni pomislio spremati zimsku odjeću ili odustati od svakodnevnog druženja, odlaska do pivnice, putovanja ili treninga na igralištu studentskog doma.

Tako smo unutar prva dva mjeseca posjetili Prag, Krakow, Budimpeštu, Olomouc, Bratislavu, Moravske špilje, Znojmo te ostatak manjih simpatičnih gradića. Naravno, neke je nakon tjedana putovanja sustiglo postojanje studentskih obaveza, jer iako se radi o razmjeni, nešto učenja i seminara se ipak treba obaviti.

O

sim putovanja, bio je tu i niz dobrih tematskih tuluma, poput internacionalnog studentskog bala, party-ja u tramvaju (čak tri tramvaja!) te boat party-ja na akumulacijskom jezeru rijeke Svratka.

90

Š

to više pišem to se sjećam više dogodovština i avanturica koje sam proživjela s dragim ljudima, ali za to me ipak trebate zagnjaviti (slobodno zagnjavite, da malo mislima pobjegnem od stvarnosti).

N

ekako je sve prošlo trenom oka, dani su postajali duži i topliji, a dio ekipe je kupio avionske karte za povratak kući. Odjednom su planovi za sljedeći vikend postali pitanja o selidbi iz doma te su pomalo hodnici postajali prazniji. Rastanci su postajali sve češći te je došlo da zagrlim i pozdravim ljude koji su mi tih mjeseci postali obitelj. Bilo je tu i suza te naravno obećanja o sljedećim putovanjima gdje ćemo se svi ponovno vidjeti. Ta obećanja su postala stvarnost te smo tako za par mjeseci obavili prvi „reunion“ u Portugalu, zatim Belgiji, a ovo ljeto je Erasmus ekipa tjedan dana uživala na našem lijepom Jadranu.

M

nogi Erasmus studenti će se složiti s činjenicom da razmjenu ne čini lokacija, nego ljudi i s time se apsolutno slažem. Čak i studentske muke lakše prođu uz dobre i zanimljive ljude oko vas, a kasnije se ni ne sjećate onih sitnica koje su vam išle na živce u svakodnevnom životu (toplo se nadam da moja cimerica iz Turske neće ovo čitati). Svakome bih preporučila da pokuša barem jednom sudjelovati u razmjeni ili barem nečemu sličnom, jer nema ništa ljepše od putovanja i iskušavanju nečeg novog i drugačijeg. Erasmus je jedno iskustvo koje ću zauvijek pamtiti i prisjećati ga se kao vrhuncem mojih studentskih dana.

Autor: Lucija Grgat

91

M 1 : 15 000

94 Kako do uspješnog studiranja 96 Osvrt na preseljenja fakulteta 97 HP50G guide 100 Memovi 104 Križaljka 105 Sudoku Osmosmjerka Poveži pojmove

ŽUTE STRANICE ŽUTE STRANICE

ŽUTE STRANICE Kako do uspješnog studiranja?

1. Dobar plan je pola posla

A

kademska godina je dugačka i treba dobro isplanirati kada što raditi. Postoje periodi kada se treba više fokusirati na akademske obaveze, a manje na ovozemaljska zadovoljstva. Uspješan i siguran prolaz akademske godine/semestra zahtijeva planiranje na duge staze i predviđanje različitih mogućih ishoda kako bi se izbjegle eventualne poteškoće te ako se ne uspiju izbjeći, adekvatno postupanje s obzirom na njih.

2. Prisustvovanje predavanjima

N

a početku svakog semestra bitno je prisustvovati predavanjima. Ne samo zato što će se tako olakšati polaganje gradiva, već jer predavanja upravo otkrivaju način kako proći određeni kolegij. Iz tog razloga bitno je znati „čitati između redaka“ i samostalno zaključivati koliko se kojem kolegiju posvetiti i na koji način. Na predavanjima se također upoznaje s profesorom, njegovim zahtjevima od studenata pa čak i njegovim hobijima ili osobnim stajalištima, što mogu biti vrlo korisne informacije.

3. Svi za jednog, jedan za sve

Z

a uspješnu akademsku karijeru važno je od samog početka družiti se i provoditi kvalitetno vrijeme s kolegama na različite načine. Osim mnogobrojnih lijepih, zabavnih i uzbudljivih situacija u kojima ćete se naći s kolegama, korist dobrih odnosa s kolegama je međusobno pomaganje oko fakultetskih obaveza te razmjena različitih intelektualnih materijala. Suradnja je krucijalan faktor u geodetskoj struci pa tako i na fakultetu.

Ako netko traži pomoć oko nečega, svakako mu treba pomoći. Tako se stvara ugodna atmosfera i reputacija dobrog kolege.

4. Iskorištavanje dobrih prilika

K

roz akademsku godinu događaju se različiti „eventi“ u organizaciji fakulteta i drugih institucija na koje se nikako ne treba ustručavati otići. Neki od njih su: Brucošijada, različite konferencije/seminari u Zagrebu, ali i drugim državama, tradicionalni malonogometni turnir „Geolajka“, STEM Games i mnogi drugi edukativno-zabavni sadržaji. Odlaskom na navedene događaje, pojedinac se bolje upoznaje s kolegama, fakultetom i naravno samom strukom.

Nikako ta događanja ne smiju biti prioritetni razlog studiranja, već treba planirati izvršavanje akademskih obaveza u kombinaciji s njima.

94

5. Geodetska procjena

Č

esto studenti traže starije kolege za mišljenje o određenom kolegiju, informacije koliko ga je lagano proći i slično. To je potpuno ispravno postupanje. Ono što je bitno kod toga je da je potrebno vrlo dobro procijeniti koje savjete poslušati, a koje ne. Ono što je jednome teško, drugome je lagano ili obrnuto. Često se stvara dojam da stariji kolege samo zastrašuju svoje mlađe kolege, što se i pokazuje kao istina. Treba slušati različita mišljenja, ali pomno odabrati koja poslušati.

6. Sve je zdravo u umjerenim količinama

N

ikako se ne smije dovesti u situaciju da se zapostavi privatni život pored fakulteta.

Drugim riječima, nije „zdravo“ konstantno se baviti fakultetom i akademskim obavezama.

Preporuka je uz fakultet baviti se sportskom aktivnošću barem minimalno ili nekom drugom vrstom zanimacije ili rekreacije. Odličan uspjeh na fakultetu je izvrsna stvar i vrijedi mnogo, ali čovjek ne može biti konstantno usredotočen na fakultet i ne očekivati probleme u drugim aspektima života. Bitna je ravnoteža.

7. Što se prije krene, prije se završi

S

emestar je uvijek dovoljno dugačak. Treba na vrijeme krenuti učiti. Svakako je ugodnije i bolje proći kolegiji na prva dva roka (ili kolokvirati) nego kasnije. Puno je bolje imati slobodno ljeto za aktivnosti od interesa (rad, odmor, itd.) nego imati brigu oko toga hoću li proći određeni kolegiji ili ne. Analogno tome, preporuka je i projektne zadatke, zadaće i sl. slati prije postavljenog roka jer se jednostavno riješiš obaveze i imaš vremena za apsolutno sve drugo.

8. Pitanja

K

od pripreme za polaganje kolokvija/ispita treba učiti tako da se odgovara na pitanja, odnosno kada se gradivo nauči treba moći osmisliti odgovor na sva (ili većinu) mogućih pitanja koja će doći na ispitu. Često su ta pitanja postavljena tijekom samih predavanja. Također se student ne bi trebao ustručavati postaviti pitanje na satu, pogotovo ono „Što možemo očekivati na ispitu?“ – tu se ne može ništa izgubiti.

Autor: Karlo Maletić

95

Preseljenje

U

z Sisak i Petrinju, 2020. godine potresima je bio pogođen i grad Zagreb. Iako, nastala šteta nije drastično velika u usporedbi s onom koja je obilježila Petrinju, mnoge zgrade dobile su ožiljke koji nas podsjećaju na brojna podrhtavanja koja su pogodila lijepu našu.

Najveću štetu pretrpjela je Zagrebačka katedrala, koja je ostala bez vrha svog južnog zvonika. Tako se pridružila brojnim kućama, crkvama i ostalim zgradama koje su zadobile oštećenja. Na našu žalost, ili sreću, oštećenja je zadobila i zgrada našeg fakulteta.

S

jećam se svog prvog dana na fakultetu, mnoštvo studenata, nekoliko odlomljenih stepenica i lomova na zidu te jedan prozor koji je ponekad znao prokišnjavati. Nisam se nadala takvom prizoru, no ipak mi je s vremenom postao drag. S obzirom na to da sam iz daleke Slavonije, gdje gradovi kao i njihove zgrade i nisu toliko veliki, nisam znala za bolje. Jedini orijentir u Zagrebu bila mi je baš ta „stara zgrada“ fakulteta, oslanjala sam se na njezin položaj toliko da mi se i stan nalazio u blizini fakulteta. Na moju žalost desetominutni hod do fakulteta pretvorio se u sat vremena vožnje tramvajem i autobusom. Baš kada smo moje

96

kolege i ja konačno naučili radno vrijeme referade, što sve ima u Odeonu i gdje se održavaju vježbe kolegija „Geodetski instrumenti“, potrese nas obavijest kako drugi semestar ipak provodimo na Velesajmu. Menze nema, prozora nema, ploča tu i tamo koja, 15 minuta između predavanja izgubili bi na šetanje iz jednog paviljona u drugi... Jedine pozitivne stvari bile su duža pauza za ručak i nekoliko kafića gdje smo predavanja zamijenili kvalitetnim druženjem i kavom. Velesajam je na svu sreću bio samo privremena opcija, te sam tako svoju drugu godinu započela na dalekom Žitnjaku. Studenata je ovaj put više, jer uz naše kolege s arhitekture i građevine zgradu dijelimo i s kolegama s FSB-a. Menza je tu, čak je i kafić tu, predavaone doduše i dalje nemaju prozore osim nekoliko isprintanih i polijepljenih po hodnicima...

M

ogu reći da je sve nekako po starom, pa barem meni... Put od sat vremena ponovno se pretvorio u desetominutni put, jer dok se fakultet bude selio selit ću se i ja.

I dok vam pišem ovaj tekst, razmišljam o novoj zgradi fakulteta, njenom izgledu, povratku i gdje ću se slikati kad diplomiram.

Autor: Tea Kockarević

HP 50G GUIDE Upute za kalkulator Odabir određene datoteke:

Čišćenje ekrana:

- da bi došli do dostupnih datoteka u memoriji kalkulatora ili SD kartici trebamo pritisnuti tipku bijele strjelice i tipku iznad koje piše FILES - nakon što uđemo u FILES otvore nam se datoteke spremljeni na kalkulatoru - kako bi ušli u određenu mapu spustimo se do nje te kliknemo strjelicu u desno

- narančasta strjelica, a zatim (←) CLEAR

Brisanje datoteke: - kako bi obrisali stavke koje nam ne trebaju (npr. spremljene matrice) pritisnemo tipku NXT (L) koja nam opcije EDIT, COPY, MOVE, … koji se nalaze na dnu ekrana zamjeni s PURGE, RENAME, NEW, ORDER, SEND, RECU - kako bi odabrali željenu funkciju (PURGE) potrebno je kliknuti tipku NXT (L) te tipku F1-F6 ovisno gdje se opcija PURGE nalazi

Promjena postavki:

- tipka MODE Potrebne postavke: Operating mode: Algebric Number format: Std (bitno da je postavljen što veći broj decimala) Angel Measure: Degrees Coord System: Rectangular - ako želimo promijeniti neku od opcija potrebno je doći do opcije te na dnu ekrana naći opciju CHOOS i stisnuti jednu od F1-F6 tipki ovisno gdje se opcija CHOOS nalazi - da bi spremili promjene potrebno je kliknuti opciju OK inače se neće ništa spremiti

Unos kutova: - kutovi se ne mogu unijeti kao ° ' '' - kutovi se unose kao decimalni zapis - unos vrijednosti kuta se izvršava opcijom HMS→ - jedan od načina za pristupiti opciji je pritiskom na narančastu strjelicu a zatim na TIME (9), izbornik 4.

Tools, opcija 10 - kut iznosa 90°02'56.98'' unosimo kao 90.025698 - ispis kuta iz decimalnih stupnjeva u oblik ° ' '' obavljamo naredbom →HMS

Topli savjet brucošima: - najlakše naučiti na kalkulator je da ga sami što bolje proučite (bilo to u grupi od vas nekoliko ili sami) - u početku bitne stvari zapisujte na papir dok ne dobijete rutinu - najviše ćete se koristiti matricama te ćete morati utipkavati puno brojeva, budite strpljivi i skoncentrirani - prilikom računanja koristite se svim decimalama, odnosno spremajte sve rezultate te njih koristite kako ne bi došlo do odstupanja Autor: Tea Kockarević

Unos matrica: - za unos matrica potrebno je odabrati bijelu strjelicu te tipku ' (O) iznad koje piše MTRW - otvara se prostor za unos matrice, matrica se unosi po redcima ili stupcima - nakon što smo unijeli elemente matrice potrebno je stisnuti ENTER 2 puta - za rad s matricama (transponiranje, trag...) potrebno je stisnuti bijelu strjelicu te zatim tipku SYMB (P) iznad koje piše MTH - otvara se izbornik gdje odabiremo željenu radnju - za inverz matrice moguće je još pisati INV(oznaka matrice)

Spremanje rezultata i matrica: - kako bi spremili pojedini podataka (rezultat ili matricu) nakon što se željeni podatak pokaže na ekranu potrebno je kliknuti STO→ (K) - tad nas kalkulator pita pod kojim nazivom želimo spremiti podatak - slova pišemo tako da kliknemo tipku ALPHA te biramo željena slova i u tom su slučaju velika ako želimo mala slova potrebno je kliknuti APLHA te zatim bijelu strjelicu

97

HP 50G GUIDE

98

UNLOCK YOUR DATA

Trust

Collaborate

Transform

Trimble Reality Capture PLATFORM SERVICE The Trimble® Reality Capture platform service is designed to help you get more out of your reality capture data, by streamlining collaboration and analysis, simplifying visualisation and navigation, and unlocking access on any device.

© 2024, Trimble Inc. All rights reserved. GEO-241

MEMOVI

100

101

MEMOVI

102

103

KRIŽALJKA

Pitanja:

Hard 1

Medium 1 Easy 1

Hard 1

Medium 2

1. besplatni uređivač vektorske grafike otvorenog koda 2. jedan od najstarijih i najčešće korištenih CAD programa opće namjene 3. podatak o lokaciji na kojoj se netko ili nešto nalazi, poput kuće, zgrade ili poslovnog prostora 4. matematički predmet u 1. semestru 5. organizirani skup podataka koji se pohranjuju i upravljaju elektronički 6. crvena, zelena, plava 7. mjerna jedinica za temperature i kuteve 8. prikaz područja na papiru ili digitalno 9. uređaj koji mjeri određene vrijednosti, poput teodolita i nivelira 10. mjerni instrument koji se koristi u geodeziji i građevini za precizno mjerenje kutova u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini 11. mehanička cjelina dijelova teodolita koja se okreće iznad srednjeg i donjeg dijela 12. optički instrument koji omogućava uvećana promatranje udaljenih objekata

Osmosmjerka:

Sudoku:

RJEŠENJA Poveži pojmove: 1F, 2G, 3E, 4H, 5B, 6D, 7C, 8A Križaljka: 1. lnkscape , 2. AutoCad , 3. adresa, 4. AGLA , 5. baza podataka, 6. RGB , 7. stupanj , 8. karta , 9. instrument, 10. teodolit , 11. alhidada , 12. durbin

104

OSMOSMJERKA Pojmovi: • • • • • • • • • • • •

POVEŽI POJMOVE

baza podataka instrument alhidada Inkscape teodolit AutoCad stupanj adresa durbin karta AGLA RGB

SUDOKU Easy 1

1. geodetski

A. CAD

2. geodetski

B. libela

3. hidro

C. Scape

4. matematička

D. objekt

5. kružna

E. dinamika

6. građevinski

F. fakultet

7. Ink

G. instrumenti

8. Auto

H. analiza

Medium 2

Medium 1

105

BEST THE

JUST GOT

© 2024, Trimble Inc. All rights reserved. GEO-235

BETTER

TRIMBLE R980 GNSS SYSTEM Elevate survey productivity with unmatched performance and Trimble trusted workflows. With a full suite of enhanced connectivity features, the Trimble® R980 GNSS system sets a new benchmark in versatility and enables you to tackle the most demanding GNSS environments to get the job done. geospatial.trimble.com/r980

GNSS

SUBSC R I PT I O N - BAS ED P OS IT IO N I N G S ERVI C E

CATALYST Simply Precise Trimble® Catalyst™ is a revolutionary GNSS concept delivering positioning-as-a-service to mobile devices.

With the addition of a simple, lightweight GNSS receiver and an on-demand accuracy-based subscription, turn your Android or iOS device into a powerful centimeter-accurate mapping, navigation, and measurement tool you can use with any location-enabled app or service.

© 2021, Trimble Inc. All rights reserved. (08/21) GEO202

A DI JE?

excentar

23

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Tekstilpromet

Kačićeva

Velesajam

Prosinac 2024.

ISSN: 1331-4939 UDK: 378528 Br. 23 | Prosinac 2024. | ISSN: 1331-4939 (Tisak)| ISSN: 1848-6398 (Online) | UDK: 378528