Issuu on Google+


part three

geodetic barbarian

by Vedran 5o\rarić, EVO TI !

I NE VRAĆAJ SE!!!

. •'' l

.... .

_....... -

-

--.

--~ -.........

--

_ . l . -- -..

---·

IDEMO MOMCI! OTARASIO SAM GA SE! NECE NAM VISE ,

• C""?

v

· ·~---

DOSAĐIVATI 1-:;;d- - ; t - - - - .

/\l

'n

CD•" fl?

111 ....

IDI!

--

... I TAKO JE IZLETIO IZ STRIPA.

HEJ, ENO IZLAZA! USPJELI SMO!!!

-

ĆEMO

_.,...

· -~~ ·--·...

.. .....,._., .;.e:.:..:-..- •

#

-

-

_ --

- -.-......... ..... . ~- .::.._

-~ .--... '

..... - - -

--:2~·~-_:.:;· ~.::::-~-. :'!$ ...._

..

.a.·

-··' - ·

4

'g

-.!.-

. '="'

- --

... , . . _

-

-

..

.

- - -- - .. -·. "" ·----· ---- ..... :· ..

. --..-.".".-- ....

~

~

USPJETI

----. .........

·---··.

-

SHARPA MI NISAM VJEROVAO DA

-...::--~ --- :,._

.........- ' --··----.. . -

· --·- - -- ---

;......"!..: -:-:-..:.:::~:;::.

.-tl

.

-

-----

...

..

---

IPAK SMO USPJELI!


" SAMO MALOtI STO Ć EMO SADA SA KNJIGOM?

... ALI ...

GLUPANE! KNJIGU IMAMO , A IPAK NE ZNAMO ZAUSTAVITI VELIKOG GEOMETRA!

KA KO TO " MIS LIS?

.

- . - ·-.-1· -:: .

~·-il~

--

J

.....

-

- · --.-

--

- ----

-·-

-~

v • l

l .

.

'

-

l

TO JE ... SPACE LILYf

_ -- -- ---.. - nz •

_

...

Th7V e. e

··'

' -------' ..

-··--

...

2

---

--

-

-· --.....

~·-­

-

-

---- :.-:-:---

~

..

- -··-~ -

-- __ -·--.......... -·---·..

,..

..

-.

-

· ··· . ..:. --~

--. UUUUUU ... I CAN'T HOLD IT

·- .. - .. ..... -- ·-. .. ---· .

---------.....

·....

•••

- . .... ···-. .

~ '(

. .. ~v

- ·-

---

_ .:.-..:.::- ~ _D l/M e

:.:.

:::

l)[) t/H(:.

-~~ ·-- {) · ,J'V

._. :;;

.

AA AAH NE ... T... TEHNO .. . " NEMOGU IZDRZATI ....----... N E. E E E!!!! ~

ĐvPTC· -

- . ----

-.

- - - -·--

JiA(

IJ'V,.,-,

~

~- ~ - -~ ---

-._

# l hl. l

\\.

/

~ ()v,~

e

- ..... _...., _ . ·- ···-=.. ... . -:--. -

- - ./ ~-

vv~ e I) ~, ,;(A ~ ~

/

./ -

.

HE - HE - HE! A SAD ... SVETA KNJIGA JE MOJ A... SAMO MOJ A HI- HI- HI!

. ...

"

... ALI CAK NI VI ...

··-

/

vv~~

-

-

-··----.

-

... NISTE DORASLI ...

. .. . ...

"

...

--

___

------ --·--- _.............- -- --------.. - --·-----· ..... _.......... .. ------.. ·--

,.

...

--··-··--=-= .. - --::-:. - ....--___ ..

-

.·:-.

-

-. -

-------

..-

.

- - - - ----

. ------..

-It l

--

UAH UUUUAHH DUMC DUMC DUMC '--"-DUMC

...

-·-

...

.....__

..


broja itaj ene

adresa uredništva: geodetski fakultet, studentski zbor, kačićeva 26, 1OOOO zagreb glavni i odgovorni: goran vukšić uređujući dvojac: eduard pevec & goran vukšić glavni i odgovorni prijevoznik (ne)tiskanog materijala: dubravko romanić stručni savjetnici: nastavnici geodetskog fakulteta suradnici: studenti geodetskog fakulteta online izdanje: http://ekscentar.tripod.com e-mail: ekscentar@net.hr


imalo

tisak: gipa, prilaz gjure deželića 12, 1OOOO zagreb filmovi: žiljak, l trnjanski zavoj 5, 1OOOO zagreb nakladnik: geodetski fakultet, kačićeva 26, 1OOOO zagreb broj žiro računa: 30102-603-321 Os pozivom na broj 02-108 u korist geodetskog fakulteta mišljenjem ureda za priopćavanje, klasa 032-05/97-02-69, ekscentar je oslobođen plaćanja poreza na promet ISSN 1331-4939 naklada: 550 primjeraka


Dr. sc. STJE PAN KLAK, profesor emeritus 1920. - 2000. Početkom

ove godine, točnije 19. 1. 2001., navršila se godina dana od smrti dr. sc. Stjepana Klaka, profesora emeritusa, uglednog znanstvenika i stručnjaka iz područja geodezije te dugogodišnjeg nastavnika Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ta je obljetnica prigoda da se osvježe sjećanja na njegov lik i djelo, a mlađim generacijama geodeta, posebno današnjim studentima, mogućnost da nešto saznaju o profesoru koji je dao svekoliki doprinos razvitku Geodetskog fakulteta. Prof. dr. sc. Stjepan Klak je rođen u Zagrebu, 1920. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te geodetsko kulturno-tehnički odsjek Tehničkog fakulteta 1943. godine. Kao mladi inženjer radio je nekoliko mjeseci u Glavnom ravnateljstvu za javne radove Ministarstva prometa NDH, privatnoj poslovnici dipl. ing. E. A veri na do 1946. godine, Geozavodu - poduzeću za obavljanje geodetskih radova iz Zagreba do 1949. godine i Geodetskoj upravi NR Hrvatske do 1952. godine. Iste godine je počeo raditi na Tehničkom fakultetu, odnosno u kontinuitetu na AGG i Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje djeluje sve do umirovljenja 1985. godine. Tijekom rada na Fakultetu i nadalje ostaje honorarni inspektor Geodetske uprave NR Hrvatske i savjetnik geodetske tvrtke Zavod za fotogrametriju iz Zagreba. Prolazi sve razvojne faze nastavnog i znanstveno-stručnog usavršavanja, ostavljajući za sobom dubok trag u organiziranju i obavljanju nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti Fakulteta, a obavlja i odgovorne funkcije pročelnika Zavoda za višu geodeziju, dekana Fakulteta i mnoge druge. Zbog svog velikog doprinosa razvitku Fakulteta i hrvatske geodezije, biran je kao jedan od rijetkih umirovljenih profesora Sveučilišta u Zagrebu u počasno zvanje profesora emeritusa. Ostaje, znanstveno i stručno, intenzivno aktivan i nakon umirovljenja, praktički sve do svoje iznenadne smrti. Prof. dr. sc. Stjepan Klak veliku pozornost posvećuje organiziranju i unapređenju nastave i nastavnog procesa za predmete koje predaje dugi niz godina. Dugogodišnji je nastavnik Geofizike i Gravimetrije od 1961. godine, niza kolegija na poslijediplomskom studiju geodezije od 1968.

6

godine, Teorije pogrešaka i računa izjednačenja od 1976. godine, a od 1981. do 1983. povjeren mu je predmet Viša geodezija. Veliki trud ulaže u stvaranje pretpostavki za kvalitetnu nastavu Geofizike i Gravimetrije. Nabavlja prijeko potreban instrumentarij: · gravimetre, magnetometre, barometre, pribor i piše potrebnu literaturu. Tim predmetima sadržajno kvalitetno povezuje suvremeni studij geodezije s ostalim srodnim tehničkim disciplinama i geoznanosti ma. Objavljuje više od desetak udžbenika i skripata koje, posebno "Geofizika ", "Gravimetrija" i "Teorija pogrešaka i račun izjednačenja" , naraštajima studenata i stručnjaka iz prakse služe kao kvalitetn i, suvremeni , pregledni i znanstveno-stručno sustavno razrađeni izvornici za usvajanje stručnih znanja. U nastavnom procesu prof. Klak uspješno objedinjuje obimne rezultate svojih znanstvenih istraživanja i stručnih radova . Postavlja vrlo visoke i zahtjevne kriterije, prije svega prema samom sebi, pa očekuje zbog toga i primjerenu razinu ozbiljnosti i kvalitetu znanja od studenata. Tijekom svog nastavnog vijeka mentor je mnogih diplomskih i magistarskih radova i disertacija. Posebno treba naglasiti da je prof. dr. sc. Stjepan Klak organizator prvoga poslijediplomskog studija geodezije na Geodetskom fakultetu i njegov prvi starješina u razdoblju od 1968. do 1970. godine. Autor je niza radova, prikaza, priloga i prijevoda u Geodetskom listu i glavni je urednik Zbornika radova Geodetskog fakulteta. Velik dio njegovih objavljenih radova usmjeren je prema nastavnom procesu , prenošenju znanja studentima, ali i već formiranim stručnjacima iz geodetske prakse. Zbog svog velikog doprinosa razvitku Geodetskog fakulteta i hrvatske geodezije u cijelosti , njegovo djelo ostaje i danas bitna, trajna i važna sastavnica Geodetskog fakulteta. Detaljniji podaci o nastavnoj, znanstvenoj , stručnoj djelatnosti prof. dr. sc. Stjepana Klaka , profesora emeritusa , mogu se pronaći u Geodetskom listu (2000, br. 2, str. 6982). Prof. dr. sc. Nevio Rožić

ekscentar


Akademik Petar Krešimir Čolić (1938.-2000.) U Zagrebu je 27. svibnja 2000. godine u 62.

Druga misao-vodilja bila je akademiku Čoliću

godini života, nakon kratke i teške bolesti,

potreba da geodeziju prikaže kao znanost

preminuo dugogodišnji nastavnik i profesor

naglašene interdisciplinarnosti s ostalim

Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,

geoznanostima: od geologije, geofizike,

akademik Petar Krešimir Čolić, član

redoviti

seizmike sve do oceanografije i

Hrvatske akademije

meteorologije. lako je na svojem

znanosti i umjetnosti. U ovom

znanstveno-stručnom

kratkom osvrtu htio bih samo

susretao

naglasiti najvažnije sastavnice

inženjerske probleme, uvijek je

njegova djelovanja, dok se

ustrajno dokazivao da je geodezija

detaljniji prikaz može

pročitati

rješavao

brojne

primjenjiva i na rješavanje složenih

u

Geodetskom listu (3/2000). Znanstveno-nastavni

i

putu

zadataka vezanih uz temeljne rad

znanosti.

Brojnim

javnim

akademika Čolića temeljio se na

predavanjima i popularizacijskim

dvije

člancima

osnovne

međunarodna

ideje:

dao je značajan doprinos

suradnja i interdisciplinarnost

podizanju ugleda geodezije kao znanosti na

geodezije. Potrebu geodezije da bude "znanost

našim prostorima te je 1992. izabran kao prvi

bez granica" uočio je akademik Čolić vrlo rano,

geodet

još 1959. godine kad je kao mladi student putem

akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za

međunarodne

matematičke, fizičke,

razmjene otišao na

tromjesečnu

uopće

za redovitog

člana

kemijske i

Hrvatske

tehničke

stručnu

znanosti. Od 27. rujna 1996. godine bio je član

Beča.

praksu u Geodetski odjel Uprave grada . Veze s nama u geodetskom smislu

novoosnovanog Razreda za

bliskom Austrijom nastavio je njegovati sljedećih

Akademik Čolić imao je izuzetan dar za timski

desetljeća,

rad, pri čemu je na njemu svojstven način uvijek

i to u vremenima kada su

međunarodnoj

tehničke

znanosti.

znanstvenoj suradnji bile

uspijevao probuditi skrivenu energiju u sebi i u

postavljane brojne administrativne prepreke.

svojim suradnicima upravo u onim trenucima

Doktorsku disertaciju izradio je i obranio 1971.

kada su problemi izgledali nerješivi, a snage na

godine kao DAAD stipendist u Institutu za

izmaku. Brojne generacije hrvatskih geodeta koji

teorijsku geodeziju Sveučilišta u Bonnu i od tada

su ga imali prilike poznavati dijelit

počinje

zahvalnost za prenesena znanstvena iskustva,

vrlo plodna suradnja s

njemačkim

kolegama, koja je u posljednjih desetak godina rezultirala

uključivanjem

hrvatske geodezije u

cijeli niz izuzetno značajnih europskih projekata.

ali i

vječni

će

s nama

životni optimizam kojim je akademik

Čolić zračio ma gdje se pojavio na slavu i ponos

svoje stru ke - geodezije.

Za značajan doprinos međunarodnoj suradnji Njemačka akademija znanosti

iz Berlina dodijelila

mu je 1990. godine preko Instituta za fiziku

Damir Medak

Zemlje u Potsdamu spomen-medalju Johanna Jacoba Baeyera.

broj 4

7


OSNIVANJE HRVATSKOG GEODETSKOG INSTITUTA U Zagrebu je 21. veljače 2001. godine, upisom u sudski registar ustanova Trgovačkog suda, osnovana nova javna ustanova za obavljanje geodetske djelatnosti pod nazivom Hrvatski geodetski institut ili skraćeno HGI. Tako je u Republici Hrvatskoj, a nakon relativno kratkog razdoblja njene samostalnosti, po prvi puta osnovana posebna, samostalna i specijalizirana znanstvenostručna ustanova za trajno obavljanje geodetskih poslova sukladno suvremenim znanstvenim postignućima i pravilima geodetske struke. Nastojanja generacija hrvatskih geodeta konačno su se ostvarila. Želja i svijest o potrebi osnivanja i postojanja takve ustanove, koja je bila neprekidno prisutna u krugovima geodetskih znanstvenika i stručnjaka tijekom dugog vremenskog razdoblja, gotovo duljeg od četrdeset godina, konačno je urodila plodom. Ove su se želje i nastojanja sljecajem okolnosti, a nadasve simbolično, ispunile u prvoj godini, desetljeću i stoljeću novog tisučljeća, dajući i na taj način hrvatskoj geodeziji dodatni poticaj za razvitak, naglašavajući potrebu za učinkovitim, kvalitetnim i brzim unapređenjem i mijenjanjem geodetskog nasljeđa bremenitog problemima. Osim ove kalendarske simbolike, i same po sebi vrlo poticajne, osnivanje Hrvatskog geodetskog instituta u 2001. godini ima i opravdane razloge koji su posljedica međusobnog prožimanja niza općih okolnosti, ali i za Hrvatsku važnih osobitosti.

l

Nije potrebno posebno naglašavati da se na općem planu posljednjih dvadesetak godina geodezija kao znanost i struka mijenja i redefinira. U njenom okružju i za rješavanje njenih zadaća primjenjuju se najsuvremenije geodetske i informatičke tehnologije, globalizira se i u svjetskim okvirima standardizira, uspješno se integrira u interdisciplinarne grupe znanosti i mnogo toga drugog. Ove promjene se odražavaju i na hrvatsku geodeziju utječući na potrebu njene modernizacije, automatizacije i uvođenje novih koncepata i postupaka ~ešavanja geodetskih problema. Ove promjene ulječu na potrebu šireg i bržeg uvođenja suvremenih tehnologija i postupaka prikupljanja, obrade, interpretacije i uporabe geodetskih podataka, definiranja novih i uvođenja svjetski prihvaćenih standarada i normi obavljanja geodetskih radova, uvođenja efikasnih i već prokušanih geodetskih ~ešenja ili stvaranja potpuno novih rješenja. Geodetskih rješenja koja će biti prilagođena vlastitim potrebama i osobitostima, a sukladna svjetski usvojenim standardima i normama. U tom je smislu osnivanje Hrvatskog geodetskog instituta važan korak naprijed, posebno imajući u vidu složenu problematiku geodetskog nasljeđa. Ta je problematika sadržana u neažurnosti geodetskih datuma, stanju temeljnih državnih geodetskih mreža i ukupne geodetske osnove državnog prostornog sustava, problematici topografske izmjere državnog teritorija i izrade kartografskih podloga, stanju katastra i njegovog odnosa prema zemljišnim knjigama, problematici definiranja ovlasti za obavljanje geodetskih poslova, zakonskoj osnovi, tehničkim standardima i normama za obavljanje radova i dr. U okružju navedenog, osnivanjem Hrvatskog geodetskog instituta, definira se novi ustroj i organizacija

L _______ _ 8

obavljanja geodetske djelatnosti na državnoj razini i od državnog interesa. U tom će ustroju Hrvatski geodetski institut biti jedan od četiri vrlo važna stupa i nositelja geodetskih aktivnosti uz Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i geodetske tvrtke ovlaštene i sposobne za obavljanje nasloženijih geodetskih poslova. Osim toga i cjelokupno je okružje za obavljanje geodetske djelatnosti na državnoj razini, a u koje će se uklopiti i Hrvatski geodetski institut, znatno izmjenjeno nizom novina koje donosi Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kao i niz već obavljenih ili planiranih geodetskih aktivnosti, npr. uvođenja novih geodetskih datuma, sređenja stanja temeljnih državnih mreža, izrade novih topografskih karata, izmjere gradova i dr. U ovom trenutku, iako postoji, Hrvatski geodetski institut još uvijek ne obavlja poslove iz svog djelokruga. U tijeku su pripreme za početak njegovog rada koje obuhvaćaju: rješavanje problema poslovnog prostora, nabavke suvremene geodetske i informatičke opreme, izrade općih i drugih zakonom propisanih akata i zapošljavanja geodetskih stručnjaka. Na ovom je mjestu uputno naglasiti da će velik dio uspješnosti i efikasnosti Instituta ovisiti o stručnjacima koji će u njemu raditi i obavljati znanstveno-stručne i visoko-stručne geodetske poslove. Specijalističko i opće znanje, stručne vještine, sposobnost za samostalan i timski rad, radno iskustvo, marljivost, poznavanje i aktivno znanje suvremenih geodetskih i informatičkih tehnologija, znanje stranih jezika, odgovornost, upornost, pedantnost i niz drugih karakteristika trebale bi biti njihove temeljne odlike, a takvi stručnjaci temeljni preduvjet uspješnosti Instituta. lako navedene karakteristike u današnjim okolnostima i uvjetima života i rada zvuče gotovo idealistički, trebale bi biti osnovni preduvjet i sastavni dio profila suvremenog geodetskog stručnjaka . Ne samo stručnjaka koji će raditi, već danas ili možda sutra u Institutu, već stručnjaka koji će na bilo kojoj razini ili vrsti posla iskazati svoju inženjersku izvrsnost te afirmirati geodetsku znanost i struku za opću i vlastitu dobrobit. U tom smislu, najmlađim generacijama budućih geodetskih stručnjaka različitih specijalnosti, formiranje Hrvatskog geodetskog instituta mora poslužiti kao motivacija. Mora poslužiti kao podstrek da se tijekom školovanja uloži maksimalan napor i efikasnost u usvajanje znanja , općih i specijalističkih , ovladavanje stranim jezicima i suvremenim tehnologijama, stjecanju opće kulture i primjerenog dosega svog budućeg akademskog zvanja. Samo će na taj i takav način geodetska djelatnost u cjelini, a time i Hrvatski geodetski institut, opravdati svoje postojanje, svoju ulogu u modema organiziranom društvu i državi te svoju budućnost.

Prof dr. sc. Nevio

Rožić

---------· ekscentar


NOVOSTI

• •

••

• •

STUDENTSKI

IZBORI

2001

(f)

-4

l. GODINA: Marko Pleša, predstavnik Ivana Marincel, zamjenica

Dana 28. studenog 2000. godine održani su studentski l l izbori na Sveučilištu u Zagrebu, l l pa tako i na našem fakultetu. l Na izborima su birani (ll. GODINA: l studentski predstavnici i njihovi 1 Eduard Pevec, predstavnik zamjenici za svaku pojedinu 1Dubravko Romanić, zamjenik l l godinu, dakle kod nas njih l 111 " ~ODINA: 1 l deset. Izbori su protekli bez lažiranja i spletki u najboljem 1Martrna Gerbec, predstavnica l l redu, što je za svaku pohvalu. l Ivana Marjanović, zamjenica Evo vam sad par informacija o l . l l onima kojima možete "sjediti za liV. GODINA. l vratom" za sve ono što l Gar~~ ~ukšić,p~edstav~ik l Krestmtr Stojkovski-Licul, smatrate da ne valja : studentima na Geodetskom l zamjenik fakultetu (a znamo dobro da l V. GODINA: l ima tog dosta): l Martina Medved, predstavnica l l Ivan Medved, zamjenik l

Evo još malo: nakon izbora 29. studenog održana je tzv. konstituirajuća sjednica"nove vlasti" na kojoj je između ostalog izabrana predsjednica i zamjenik podružnice Studentskog zbora na

e o fT1

z

-4 (JJ

7\

-

Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i to su Martina Gerbec i Eduard Pevec.

N

Dakle društvo navalite!

t\J

(]]

o iC

-

o o

Predsjednica podružnice Studentskog Zbora

l l l l

Martina Gerbec

·······························································1l 5. SMOT

• • • •

• • • • • • • •

•• •• • •• •• •• •• •• •

Od 22. do 25. ožujka 2001. godine u prostorijama Studentskog centra u Zagrebu, Savska 25,

SVEUČILIŠTA U ZAGREBU građanima dočaramokakojetobitistudent,

1 akademskim

l

1 izdvojio bih Agronomski fakultet, l

održana je 5. jubilarna, Smotra Sveučilišta u Zagrebu. Na smotri je sudjelovalo 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, jedna visoka škola i jedan sveučilišni studij . Fakulteti su predstavili svoje nastavne programe i organizaciju nastave na svojim štandovima i u sklopu prezentacija koje su održavane u kino dvorani Studentskog centra. Geodetski fakultet se i ove godine predstavio budućim studentima i to preko multimedijske prezentacije održane u kino dvorani, uz uvodne riječi prodekana za nastavu, prof. dr. sc. Nedjeljka Frančule, te na štandu na kojem su dežurali studenti, koji su najbolja pomoć budućim brucošima u odabiru fakulteta . Smotra je jedan od najboljih načina da budućim

broj4

l l l l l l l l

Fakultet strojarstva i brodogradnje i geofizički odsjek PMF-a . Posjećenost

štanda jedan je od najboljih pokazatelja zainteresiranosti studenata za fakultet. Ove je godine štand Geodetskog Fakulteta posjetilo više od 450 zainteresiranih. Ovaj bi nas broj trebao motivirati da se sljedeće godine pokažemo u još boljem svjetlu i dokažemo da je geodezija znanost bez koje moderna država i cjelokupna svjetska znanost ne može

ih uputimo kako to i postati. l : Prima~ni _cilj S~otre je pomoći : funkcionirati. l srednJoskolctma u odabiru fakulteta, no biti ću toliko l : slobodan i napomenuti kako od l l ove smotre koristi nisu imali l samo budući studenti, već i oni l : koji to jesu. Naime, uz druženje l sa budućim studentima l : razmj~nili s~o iskustva i s~ l l ~rganrzatonma drugih l l standova. Među mnogima l

l te

l

(J1

en

< m e:

O<

--r-

ene

~

Eduard Pevec

____ J

l l l l

9


l l l l l ~ l ~ l ~ l :-... l E !::t l ~• l l ~:..: l ~ l ~ l •• l ~ l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

·-

Uvod

druge strane, na kopnu je referentne

Kolegij Pomorska geodezija I uveden je u nastavni plan Geodetskog fakulteta

Sveučilišta

u

Zagrebu u listopadu 1996. godine kao obavezni

~

~'.)

·~

)l'.)

10

predmet za studente VII. semestra na usmjerenju

Satelitska i fizikalna geodezija, dok j e studentima ostalih usmjerenja

preporučen

kao

izborni predmet. Odmah treba istaknuti da ovaj kolegij na doista jedinstven

način

kombinira

sadržaje kako iz satelitske (navigacija) i fizikalne geodezije

(određivanje

točke

moguće

stabilizirati

za što je vodena površina izrazito

nepo godna. Osim toga, izbor karakterističnih točaka pri detaljnoj geodetskoj izmjeri na kopnu je jednostavan - mi vidimo objekte, a to pod vodom nije Neprozirnost

čini

vodu nepogodnom za

slučaj.

optičke

geodetske metode. Suvremena geodezija na kopnu i u zraku počiva na elektromagnetskim valovima, koji se pod vodom ne mogu primijeniti, jer se vrlo slabo šire. Zato se pod vodom - umjesto svjetlosnih i elektromagnetskih - koriste zvučni valovi.

srednje razine mora kao

osnove visinskog datuma), tako i iz inženjerske

Pozicioniranje na vodi i batimetrija

geodezije (mjerenje dubina) i geoinformacijskih sustava (hidrografski prostorno-vremenski informacijski servis za

porječja

i priobalna

područja).

Pomorstvo i navigacija imaju milenijsku tradiciju. Ipak, u ne tako dalekoj prošlosti problem određivanja

Značenje

hidrosfere za ljudsku vrstu i našu

domovinu ne treba posebno naglašavati: Zemlja je vodeni planet (kopno

čini

tek 29% površine), dok

položaja brodova na otvorenom moru

bio je nerješiv. Naime, dok je geografsku širinu bilo moguće

dovoljno točno odrediti iz položaja Sunca i

zvijezda, za precizno

određivanje

geografske

je akvatorij Republike Hrvatske po površini

duljine bilo je potrebno poznavati razliku vremena

približno jednak njenom teritoriju.

trenutnog položaja broda i vremena u matičnoj luci.

Ovaj prilog prikazuje osnovne geodetske zadatke

Tako se j e dana 22. listopada l 7 07., pri

vezane uz hidrosferu koji se obrađuju u predmetnom

povratku s uspješnog vojnog pohoda u Sredozemlju,

kolegiju. Geodeti moraju dobro poznavati specifičnosti

četiri

uvjeta izvođenja mjerenja na vodi. Dok je na kopnu

potonulo kod Scilskih otoka, nadomak matične luke.

neophodno

određivati

od pet brodova engleske flote nasukalo i

položaj u tri dimenzije, mima

Poginulo je svih 2000 mornara i oficira. Do

područja

katastrofe je došlo zbog pogrešne predodžbe o

vodena površina se za manja slučajeva može smatrati

u

većini

plohom konstantne visine. S

geografskoj duljini

trenutačne

lokacije broda. Uz

brojne nerazjašnjene nestanke

trgovačkih

brodova, bio je to dovoljan razlog da britanski Parlament 1714. godine donese "Longitude Act" kojim j e raspisana nagrada u visini

kralj evske

otkupnine od 20.000 L za

praktično

ekscentar


upotrebljivu metodu određivanja geografske duljine

dometa poznate pod nazivom Loran (long range),

na moru. Za rješenje postavljenog problema trebalo

od kojih je Loran-C i danas aktivan i aktualan.

je više od pola

stoljeća,

od kada su brodski

Poslije Drugog svjetskog rata razvijen je sustav

kronometri nezaobilazan dio kapetanskih kabina.

Omega koji je imao globalnu pokrivenost, ali je s

Navigacija doživljava procvat razvojem radio-

razvojem satelitskih tehnika postao suvišan.

tehnologije u prvoj polovici XX. stoljeća, kada se

Globalni sustav za satelitsko pozicioniranje je i bio ..

.

.

..

poslije katastrofe Titanica počinju naglo razvijati i

razVIJen s osnovnom namJenom navigaciJe na

akustičke metode. U razdoblju između dva svjetska

otvorenim morima i u zraku. Sastavni dijelovi, mjerne metode i geodetske primjene satelitskih

~

~ • •

.

GPS Satellites

.

". ".

:

"

.

)

. .• • ,.

"•

·.

l

,

.

,

/

:

. ,

,

.• , .• , .• • . •

/

,

/

/

,/ ,

. • .• .•

.. ., .

/

"

...

·.. •

,,

,,

," •

,,

.•. ,, , • ">. ,,... .. "• •", • . ·.. ", " , ", ". . . . ". " ". ".

,

,"·

.•

'

..' •

..• ..·. •

,"

..

.. ..

.• •

.

••

, / /

••

/

,..

/

t

,/

, ",

/

/

.

""

••

,

\

/

,•

. .• •

.·'\.

\~ ../ .. /

,

..•

,

,,

.,

&ference Station

Coqler D GPS Ro.tliobeacon Anten na

Dflferellhill GPS Broadcast ,.~te rata, svjetske vojne sile uložile su velike napore u unapređenje komunikacijskih

tehnologija i tehnika

pozicioniranja, naročito za pomorske i podmorske borbene jedinice te zrakoplove.

Američka

vojska

stvara prve radio-navigacijske sustave velikog

broj 4

sustava proučavaju se opsežno u drugim kolegijima. Za pomorsku geodeziju od posebnog su interesa

akustički

sustavi za navigaciju: polja

odašiljača zvučnih valova postavljenih na morskom

dnu u blizini prometnih luka imaju ulogu sličnu

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

11


poljima stalnih geodetskih

točaka

na kopnu.

Akustičke

navigaciju podmornica, podvodna istraživanja te za precizno

se metode koriste i za navođenje

Iz općenite definicije astronomije kao znanosti o svemiru proizlazi da je astronomija multidisciplinarna znanost, koja se sastoji od niza znanstvenih i stručnih područja, i čija se istraživanja izravno ili neizravno prožimlju s istraživanjima u drugim prirodnim i tehničkim znanostima. Ponajprije astronomiju dijelimo na klasičnu i modernu. Jedna je grana klasične astronomije i položajna astronomija. Određivanje položaja i kretanja nebeskih tijela, mjerenje nepravilnosti Zemljine rotacije i kretanje polova samo su neki zadaci položaj ne astronomije ili astrometrije. Dio položajne astronomije u kojoj opažanjem nebeskih tijela određujemo astronomske koordinate stajališta na Zemlji (širinu i duljinu) ili određujemo smjer prema nekoj točki na Zemlji (azimut) nazivamo geodetskom astronomijom.

platformi za

bušenje. Osim za pozicioniranje plovila, akustičke su metode nezamjenjive za precizno mjerenje dubina. Ultrazvučni dubinomjeri ili ehosonderi su potisnuli klasične , neposredne metode mjerenja dubina, a u kombinaciji s GPS-tehnologijom predstavljaju sredstvo za

ekonomično

jezerskog ili

riječnog

točnih

pridobivanje

moćno

trodimenzionalnih koordinata morskog,

dna u jedinstvenom koordinatnom sustavu. Povezivanjem tako

dobivenih koordinata sa srednjom razinom vode koju opažaju mareografi, dobivaju se stvarne dubine dna u realnom vremenu.

Mareografi, geoid i visinski datum Problem definicije geodetskog datuma vrlo je star i tek se u posljednje vrijeme počinje realizirati na svjetskoj razini. Dok su globalni satelitski sustavi za pozicioniranje načelno riješili taj problem u geometrijskom smislu, ostaje i dalje problem rješavanja jedinstvenog fizikalno definiranog visinskog sustava. Još iz XIX. plohe visinskog sustava - geoida - uz

pomoć

stoljeća potiče

definicija osnovne

idealizirane površine oceana zamišljeno

produženom ispod zemaljskog kopna. Brojne stanice za opažanje razine mora mareografi -

desetljećima

iz sata u sat bilježe kretanje vodenih masa

plimotvornim silama, morskim strujama i vjetrom. Danas,

prouzročene

zahvaljujući

satelitskim

opažanjima morske površine (satelitska altimetrija) znamo da ekvipotencijalna ploha geoida

često

odstupa od srednje razine mora. Dugotrajna mareografska mjerenja

kombinirana s preciznim nivelmanskim radovima

upućuju

i na sekularne promjene

Optička

srednje razine mora i u interdisciplinarnoj suradnji s oceanografijom daju svoj doprinos interpretaciji i prognozi globalnih klimatskih promjena

l Hidrografski informacijski sustavi

Važan zadatak pomorske geodezije je stvaranje teorijskih temelja i praktična realizacija višenamjenskih hidrografskih informacijskih sustava: prostorno-vremenskih baza podataka u realnom vremenu dostupnih svim zainteresiranim korisnicima. Pretpostavka za stvaranje kvalitetnih baza podataka o pomorskom dobru, plovnim putovima i pripadajućim

(uređaji

objektima su integracija permanentnih opažanja mareografa i limnigrafa

za utvrđivanje trenutačne razine slatkih voda) i aktualnih batimetrijskih

podataka s

dinamičkim

pozicijama pokretnih objekata.

doc. dr. sc. Damir Medak Geodetski fakultet, Zavod za geomatiku, www.geof hrl----dmedak

astrometrijska mjerenja obavljaju se vrlo preciznim i složenim instrumentima. Najprecizniji su fundamentalni astrometrijski instrumenti (meridijanski krug, veliki pasažni instrument), a postavljeni su samo na nekoliko desetaka astronomskih opservatorija. Tim se instrumentima kontinuirano prati nepravilnost Zemljine rotacije i promjena širine (kretanje pola) i određuju nebeske ekvatorske koordinate nekoliko stotina zvijezda. Za izradu zvjezdanih kataloga koordinate zvijezda obično određujemo ekvatorskim instrumentima od prije određenih koordinata odabranih zvijezda. Za razliku od fundamentalnih, astronomskogeodetski instrumenti (univerzalni instrument),

l 12

l

ekscentar


manjih su dimenzija, neznatno slabije točnosti, i većina ih je prenosiva. Zbog svoje visoke preciznosti i prenosivosti upotrebljavaju se za određivanja geografskih (astronomskih) koordinata stajališta, ali i u geodeziji za triangulaciju l. reda. U drugoj polovini dvadesetoga stoljeća, optička astrometrijska mjerenja promjenjljivosti Zemljine rotacije i kretanje Zemljine rotacijske osi (kretanje polova), određivanja precesije i nutacije i drugo, zamijenila su vrlo precizna rad i oi nterferometrijska mjerenja. Na i me, sredinom 1960tih razvijaju radioastronomi tehniku mikrovalne radiointerferometrije, koja je omogućila poboljšano proučavanje zvijezda , galaktika i međuzvjezdanog prostora, ali i našla veliku primjenu u položaj noj astronomiji i u nekim geoznanostima poglavito u geodeziji i geofizici.

••

•• •

Dva su zahtjeva što ga postavlja radioastronomija: utvrditi postojanje radioizvora, najčešće onih izvora kojima su signali vrlo slabi i postići što veće razlučivanje ili rezoluciju , odnosno što preciznije odrediti smjer pristizanja signala. Mogućnosti razlučivanja radioteleskopa ograničena je. Naime, kutna razlučivost radioteleskopa određena je omjerom valne duljine radijacije i promjerom teleskopa. Tako naprimjer, radioteleskop koji prima radiovalove valne duljine 3, 75 cm (» 8 G Hz) treba imati promjer 15 km, da bi postigao rezoluciju optičkog teleskopa promjera objektiva 20 cm. Rješenje problema povećanja rezolucije radioteleskopa, bez povećanja osjetljivosti, tj.

broj 4

bez povećanja površine antene, nađeno je u gradnji složenih sustava antena odnosno nizova antena. Dakle, zbog prostornog razlučivanja vrlo slabih izvora i određivanja strukture radioizvora , radioastronomi su po načelima optičke interferometrije konstruirali radiointerferometre, koji se sastoje od dva ili više antenska sustava u području kratkih i ultrakratkih valova. Svaki radioteleskop prima valove druge faze, a ukupan zapis nastaje interferencijom (zbrajanjem signala što ih svaki radioteleskop prima neovisno). Ako su dakle valovi u istoj fazi nastaje pojačanje, odnosno ako su u protufazi poništenje. Uvođenjem radiointerferometara kod kojih je duljina baze (udaljenosti između dva ili više radioteleskopa) jednaka efektivnom promjeru radioteleskopa, izbjegnuta je potreba gradnje velikih antena, a znatno je povećana razlučivost.

U prvim su interferometrijskim • • • mJerenJima radiosignali primani •• • • pnJamntctma s oscilatorom i preko kablova prenošeni u korelator, kako bi se odredilo vremensko ili fazno kašnjenje . T a k v a kratkobazisna interferometrija (SB l - Short Bas e l i ne l nterferometry) u kojoj je potrebna fizička veza između dva radioteleskopa, u uporabi je djelomično i danas, a duljina baze ograničena je na desetak kilometara. Razvoj radiointerferometrije dugih baza tijesno je povezan s razvojem vrlo preciznih satova i frekvencijskih standarda, odnosno razvojem neovisnog zapisivanja radiosignala. Krajem šezdesetih godina konstrukcijom visoko stabilnih satova, primljeni se radiosignali zajedno s vremenom pojedinačno zapisuju na svakoj anteni i pohranjuju na magnetske trake, te kasnije prenose na korelator i koreliraju s ostalim podacima. Fizička veza između antena ne postoji, a duljina baze ograničena je samo zahtjevom da radioizvor istodobno bude dovoljno

13


l l l l l l l l l l l

--------------T------------l

dugo vremena "vidljiv" s dva radioteleskopa. To je tehnika dugobazisne interferometrije (VLBI Very Long Baseline lnterferometry).

U dvije znanstvene discipline - astrofizici i geodeziji - dugobazisna je interferometrija ponajviše razvijana i primjenjena. Naime, u astrofizičkim studijama ustrojstvo i položaj radioizvora određuje se prema poznatoj duljini baze interferometra. Orijentacija i duljina baze određuje se u geodeziji uz pretpostavku da su položaji radioizvora poznati. Dvojnost problematike dugobazisne interferometrije dovela je do suradnje između te dvije znanstvene discipline.

Geometrija VLBI

l l l l l l l l l l l l l l l

VLBI je u osnovi geometrijska metoda određivanja duljine i orijentacije vrlo duge baze, mjerenjem razlike vremena dolaska valnog fronta na dvije radioantene na krajevima baze. Naime, valni front ne dolazi na obje antene istodobno i osnovna opažana veličina je vremensko kašnjenje, koje je proteklo od trenutka prijama val nog fronta izvangalaktičkog radioizvora na jednoj anteni do trenutka prijama istog valnog fronta na drugoj anteni baze. Vremensko kašnjenje Dt pojednostavljeno je iskazano jednadžbom

~t=! e Kašnjenje radiosignala funkcija je geometrijskog,

1 sa tnog, troposferskog i ionosferskog 1 zaostajanja. Uz pretpostavku da radioval prolazi 1 potpunim vakuumom i bezpogrešnosti i 1 usklađenosti instrumentarija, interferometrijsko 1 1

1

1 1 1 1

1 1 l l l l l l l l l l l l l l l l l l je zaostajanje tada geometrijsko zaostajanje, i l nije dulje od 20 milisekundi (1 ms = 1Q-3 s) s l promjenama od 3,1 ms, uzrokovano Zemlji nom l rotacijom. Geometrijska komponenta kašnjenja l općenito je najveća komponenta

__

....

l l l l l l l l l l l l l l

b

·-... . ...

l l

memorijsiG jedinica

r~

• • '

• '•

.

. memorijsl<a jedinica

..,

.- -·

mjerenog zaostajanja. Satno zaostajanje ovisno je o stabilnosti stajališnog sata. Tako naprimjer hidrogenski MASER može u 24satnoj sesiji kasniti ili brzati i do O, 19 ms. Troposfersko zaostajanje iznosi oko 6,6 nanosekundi (1 ns = 10-9 s), a ionosfersko aproksimativno do 0,2 ns. Uobičajen

zemaljski VLBI sustav sastoji se od najmanje dvije antene koje istodobno primaju signale s nekog svemirskog radioizvora . Fizička veza između antena ne postoji, jer antene mogu biti međusobno udaljene i tisuće kilometara. Signali svemirskih radioizvora vrlo su male snage. Potrebni su stoga radioteleskopi

-T----------------------------------------•


---------velikih promjera antena (veći od 1O m). Najveće VLBI antene su npr. radioteleskop Max Planck (Instituta Effelsberg blizu Bonna u Njemačkoj) promjera antene1 OO m, Lovell teleskop (Jodrell Bank u Velikoj Britaniji) promjera antene 76 m, NASAini teleskopi u kalifornijskoj pustinji Mojave te Madridu i Canberri promjera antene 64 m, te teleskop Owens Valley na California Institute of Technology promjera antene 40 m i drugi.

'•

~

...

-fi

·----- -------- .J:Z ________ ----·-

...-"' e

~

.....

ID

•• \

\

.

".

.... •

'

' '•

. '

C'lf

Ako je više antena manjih promjera uključeno u zajednički interferometrijski sustav, a neke su antene međusobno vrlo udaljene, tada čine interferometrijski niz vrlo duge baze. Takav je američki interferometrijski niz vrlo duge baze (VLBA - Very Long Base Array) sustav od 1O identičnih 25 m radioteleskopa, raspoređenih od Havaja (Mauna Kea), uzduž američkog teritorija do Djevičanskih otoka (St. Croix). Rezolucija tog sustava je do 0,0002". Maksimalna duljina baze za radioteleskope na Zemlji iznosi oko 1,5 RA, iako je optimalna duljina otprilike jednaka Zemlji nom polu mjeru. Znatnije povećanje duljine baze moguće je lansiranjem radioteleskopa u • svem1r.

1jedna je stanica orbita lni VLBI satelit, a druga je 1zemaljski radioteleskop. Radioteleskop u 1svemiru opažat će neki ekstragalaktički 1radioizvor u konjunkciji s mrežom antena na 1Zemlji, i prosljeđivati primljene signale do 1telemetrijske stanice na Zemlji. Nakon 1transmisije podaci se pohranjuju na specijalne 1 magnetske trake. Mjerenja na svemirskim

1 radioteleskopima

zajedno s mjerenjima na 1zemaljskim radioteleskopima obrađuju se u 1središnjoj korelacijskoj stanici. 1Za dobivanje još veće kutne rezolucije potrebno 1je više svemirskih VL Bl. Istodobna 1 interferometrijska dugobazisna opažanja s U prvoj polovini devedesetih lansirani su u 1 pomoću dva ili više VLBI satelita, pretpostavlja Zemljinu orbitu radioteleskopi koji su povezani 1 se, bit će vrlo brzo realnost i dominantna sa zemaljskom VLBI mrežom. Na taj način 1dugobazisna tehnika. počinje epoha svemirskog VLBI. U 1 lnterferometrijski sustav s velikim brojem najjednostavnijem slučaju svemirskog VLBI 1 antena, nizovima radioteleskopa (VLA - Very Large Array) po sadržaju instrumentarija se ne razlikuju od dugobazisnih interferometara osim po broju antena, dakako manjih promjera, i činjenice da antene &KlltALA u mogu biti međusobno fizički povezane. Tako se VLA nedaleko Soccoroa u Novom Meksiku (SAD) sastoji od 27 antena promjera 25 m, parničnih po tračnicama, složenim ~0106KlltA ItA u tri pojedinačna niza u obliku slova Y, s krakovima duljine 21, 21 i 19 km. Svaki je par antena jedan interferometar, pa imamo 351 E lt \lE lt C.U& Itl E lt\lE lt C.U& Itl nezavisni interferometar, različitih duljina baza i smjerova. Antene su povezane sa središtem za obradu podataka, valovodovima duljine oko 75 km. Rezolucija tog sustava je između 0,13" i 2". lt~l~AitJE ~DO.

&\IE~l~u

II~I~AitJE

ZE~LJI

r:~ &T'Aiti>A~D

r:~

&T'Aittv.~D

·-----------------------------------------·


Razvijeno je nekoliko sustava za prikupljanje (zapisivanje) i koreliranje VLBI podataka. Sustavi kretanje Zemljine rotacijske osi, iskazane • za snimanje MARK l i MARK ll upotrebljavani su promjenom svjetskog vremena UT1 (Universal do 1978. kada je uveden sustav MARK lli. Taj je Time 1) i kretanjem polova, definiranju i sustav sposoban zapisivati i do 28 kanala od održavanju nebeskog i zemaljskog inercijalnog kojih svaki ima širinu 2 MHz, a upotrebljava se i referentnog sustava, izučavanju globalnih danas u nekim geodetskim i astrofizičkim VLBI varijacija nivoa oceana, izučavanju atmosfere, eksperimentima. Sustav MARK lilA, razvijen oceanske plime i oseke kao i vjetrova i njihovog 1985., ima praktično četrnaest unapređenja u utjecaja na elastičnu Zemljinu koru , izučavanju odnosu na sustav MARK lli. Sljedeći korak jest dinamike Zemljine kore, izučavanju oblika razvoj sustava MARK IV, u kojem će prikupljanje Zemljine kore i graničnog omotača, i drugome. podataka biti povećano s faktorom četiri u ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ odnosu na prethodni sustav. Dio sustava u Astrometrijske veličine određene VLBI kojem se signali uparuju (koreliraju), u nekim ranim VLBI eksperimentima, obavljao se na Astrometrijskim VLBI mjerenjima određujemo standardnim računalima, što je bilo nepraktično gibanje baze u prostoru, a uz pretpostavku da zbog vrlo duge obrade. Danas se upotrebljavaju su te baze čvrsto vezane za Zemlju , rotacijsko korelatori za posebne namjene, ali je čak i tada gibanje Zemlje odnosno nepravilnosti u brzini vrijeme obrade dugo. Naprimjer, korelator rotacije, kao i gibanje pola. Nadalje , sustava MARK lli može obrađivati samo jedan astrometrijskim VLBI mjerenjima određujemo bazi s u jednom trenutku, a vrijeme potrebno za precesiju i nutaciju , definiramo i održavamo obradu je otprilike isto kao i vrijeme potrebno za nebeski i terestrički referentni sustav i drugo. opažanje. Brži sustav MARK lilA, u stanju je istodobno baratati i s 1O baza s 5 postaja. Gibanje pola i nepravilnosti Zemljine Svemirski radioizvori emitiraju energiju izrazito inkoherentnog signala širokog spektra frekvencija od 107 do 10 11 Hz. VL Bl prijam nici podešeni su samo na prijam određenih frekvencija. Karakteristične frekvencije su iz Xpodručja (val na duljina oko 4 cm ili frekvencija 8 x 109 Hz) i S-područja (val na duljina 15 cm ili frekvencija 2 , 109 Hz). Procjenjuje se da postoji oko 1500 izvangalaktičkih izvora čiji je intenzitet dovoljno jak da bi ga se moglo promatrati teleskopima srednjeg i velikog promjera , ali svi nisu odgovarajući za geodetski (astrometrijski) VLBI. Od tih 1500 izvora oko 25°/o smatra se točkasti m izvorima, kad ih se promatra uz kutnu rezoluciju od 0.001", i mogu poslužiti za vrlo precizna astrometrijska opažanja.

Primjene VLBI u geodetskoj astronomiji

rotacije Koordinate položaja pola, od 1972. određivane VLBI mjerenjima, neredovito su distribuirane. Sistematizirani rezultati postali su dostupni tek uvođenjem IRIS (International Radio lnterferometric Surveying) programa. Taj program obuhvaća tri permanentne stanice u SADu (Fort Davis , Texas ; Westford , Massachusetts; Richmond , Florida) i četv rtu Wettzell u Njema č koj, kao i nekoliko drugi h stanica koje povremeno daju podatke. Stanice u SADu provele su redovni program opažanja od kraja 1980., poznat pod nazivom POLARIS program. Od siječnja 1984. položaji pola procjenjuju se u petodnevnim intervalima . Formalna preciznost tih koordinata je od 0,001" do 0,002", što je gotovo za red veličine točnije naspram točnosti postignute optičkim astrometrijskim mjerenjima. Slika ilustrira putanju pola po Zemljinoj površini određenu VLBI , SLR (Satellite Laser Ranging) i optičkim astrometrijskim opažanjima.

Razvoj i primjene VLBI tehnike omogućile su globalna, brza i naj preciznija mjerenja na Zemlji , mjerenja kretanja čvrste Zemlje, ali i određivanja položaja Zemlje u svemirskom prostoru. Određivanje položaja i promjene položaja na~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Zemlji , te interpretacije tih određivanja, Ne uzimajući u obzir sistematsku pogrešku omogućila su puno novih saznanja o Zemlji. rezultata, slaganje VLBI i SLR opažanja je oko VLBI unapređuje mjerenja u astrometriji i mnoga 0.001" do 0.002". Nestabilnost putanje pola, istraživanja u geoznanostima te je primjenjen određene optičkim astrometrijskim mjerenjima, (između ostalog) u sljedećim područjima: posljedica je pogrešaka mjerenja. Danas IERS izučavanju promjenjljivosti Zemljine rotacije i

16

"'Ir~--

.... ~-..,..

-·,--~lo'-AI


X

~"1~1~

+

t: 1~.

Sl

~"1~1~

.. ,. .. ..so . ~

100.. "

..

J

-'

~

...

X

•• ... orA

• 1SO :

...,. .-•

:

,.

.

J

-• ,.-

Q,l

.

3-SO • •

~ 6CO

.._

.. - .. ... ··-·""'...,..,. .. •

~'

......_.... &so

••

.,..

.z"

;

.

. ..,. -....l

.. ' • • J , , .

• J'

~.

..- soo

·-s ...

......

. ·-..._

&so

.. ,.,.

j.

........... .,...,...

:a...

700

•• J ••

..

.

so

••• ,

J

• • ••

• '=•s

Q,l

.. •

~

x~"

•,;>

J ,.~

.-'

..)t

J

7,.J

~

•, •

.

. •

,~A

1SO ~ X

... , •

t:.IV\.

l

• •

.. QYV

-

,.

~··•

"'·

X

~

1~

...

..

J

• .-

)d)(,~

Sl

2.'SO

2.'SO ~

,

J

.J

~

...

••

........... . .

......

; ~

..

.:

,;

1SO:

"'

...

.Q.SI

J

~

... •

,J

t: 1~.

,

• . • . ... . ••• - . . • •

2.'SO

'

e

b

Putanja pola po Zemljinoj površini određena VLBI (a), SLR (b) i astrometrijskim mjerenjima (e), (dan 5 odgovara 5. siječnju 1984.).

(International Earth ~otation Service) preko~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ svojih tjednih i mjesečnih publikacija (IE~S Promjene duljine i orijentacije baze Bulletin A i B) ili putem Interneta distribuira U najranijim geodetskim VLBI Zemljine orijentacijske parametre. Od 1972. povremeno su VLBI tehnikama eksperimentima iz 1969. određene su duljine mjerene promjene (varijacije) UTO ili UT1. Da bi baza s nesigurnostima od oko 2 m. Nekoliko odredili UT1 moramo poznavati kretanje pola. godina kasnije, preciznost mjerenja iznosila je Procjene za kretanje pola u pravilno oko 1O cm na 4000 km dugoj bazi. ~azvojem razmaknutim kratkim intervalima , postale su VLBI tehnike dostignuta je danas preciznost od 1 mm u horizontalnom smislu i 2 do 3 mm u dostupne od početka 1984., a od travnja 1985. vertikalnom smislu . postoje gotovo kompletne serije dnevnih UT1 procjena. Na slici su prikazane godišnje varijacije Ponavljanje mjerenja u nekom vremenskom razdoblju , . omogucuJe praćenje •

0.01

0.01

promJena duljina i položaja baza. Tako je višegodišnjim • • • mJerenJima duljine VLBI baze između Westforda (SAD) i Wettzella (Njemačka)

u o č e n o .0.01 produljenje baze, koje geoznanstvenici Godišnje varijacije UT1 određene VLBI (a) i astrometrijskim opažanjima (b), i dnevne objašnjavaju varijacija UT1 određene VLBI (e), (dan O odgovara O. siječnju 1984.) pom ica njem kontinenata UT1, određene VL Bl i optičkim astrometrijskim "otvaranjem vrata Atlanskog oceana". opažanjima, te dnevne varijacije UT1 određene VLBI mjerenjima. Nebeski i zemaljski referentni okvir VLBI mjerenjima određujemo danas položaje antena na Zemlji i položaje kvazara na nebu s nedostignutom točnošću. Stoga je

17


jedinstvena primjena VLBI u definiranju i određivanju zemaljskog (terestričkog) i nebeskog inercijalnog referentnog sustava, te spajanju i unificiranju referentnih sustava. Važeći nebeski referentni sustav definiran je i određen VLBI mjerenjima. Međunarodna astronomska unija (International Astronomical Union) prihvatila je nekoliko stotina izvangalaktičkih radioizvora (najčešće kvazara), određenih VLBI mjerenjima, kao definirajuće objekte internacionalnoga nebeskoga referentnog sustava (l nternational Celestial Reference System- ICRS) i njegovu realizaciju International Celestial Reference Frame (ICRF), kao prostorno-fiksni okvir ostvaren na visoko

puta i omogućiti primanje radiovalova malim antenama. Visoka osjetljivost omogućit će prijam signala sa slabih radioizvora za "popunjavanje" i bolje "održavanje" nebeskog referentnog sustava, potrebnog za dugoročnu stabilnost podataka o Zemljinoj rotaciji i terestričkom referentnom sustavu , a sadržavat će i puno dodatnih opažanja za bolju analizu i interpretaciju u geoznanostima.

Adam, J . (1990): Estimability of Geodetic Parameters from Space VLBI Observables. Report No. 406, Department of Geodetic Science and Surveying, The Ohio State University ,Columbus. Brosche, P. (1979): Astrometrijske i P ROM JEN A DULJINE Vl Bl BAZE WEST FORD - WETT ZELL geodetske primjene (srednja vrijednost 5998,326450 km) radiointerferometrije. 150~----------------------------------~ (predavanje prof. Broschea na Q,) Geodetskom fakultetu 2.04.1979.) .e • Campbell, J., Witte, B. (1978): Grundlagen und geodatische Anwendung der Very Long Baseline lnterferometry. Zeitschrift fur • .~-.. Vermessungswesen , 1, 10-20 . .§ E O -+----- ---:---.~g Gipson, J. (1996): The Synergy of VLBI and GPS. GPS World , 2, 49«S 55. ·-e -50 -+-----.~ • "5 '"O ' The Astronomical Almanac for the • «S ~ -100~~~~------------------------------~ year 2000., London, Washington. 'l

(l) l

..

·-

·Q,)

E

-150~~~~~~~----~~~--~--~~~--~

1983.

85.

87 .

89. godine

91 .

93.

Produljenje VLBI baze Westford-Wettze/1. točnim

radio-položajima izabranih izvangalaktičkih radioizvora. Položaji zvijezda u našoj galaktici vezani su sada na taj referentni nebeski okvir koji je ujedno upotrebljen za mjerenje Zemljine orijentacije u svemiru, odnosno orijentacije terestričkog (Zemljinog) referentnog okvira (International Terrestrial Reference Frame - ITRF). Sadašnja točnost položaja antena je nekoliko milimetara, a položaji kvazara određeni su s točnošću od nekoliko desettisućinki kutne sekunde. Glavni ciljevi današnjih svemirskih VLBI projekata u biti su astrofizička istraživanja. Razvoj VLBI u položajnoj astronomiji i geodeziji u prvom je redu proširenje primjene kao i ponovna poboljšana preciznosti mjerenja. Sustav za prikupljanje podataka MARK IV povećat će širinu snimanja radiospektra do četiri

95.

mr.sc. Drago Špoljarić Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet


n ZAVOD ZA FOTOG

ME TRIJU

projektiranje i izvođenj e geodetskih radova, dioničko društvo HR-10 000 ZAGREB, Borongajska cesta 71

Telefoni: ++385(0)1 230 20 l l ; 231 39 92; 231 28 47; 232 39 60; 232 34 60; Telefaks: ++385(0)1 230 39 56 E-mail : zavod-za-fotogrametriju(zg. tel.hr; info@zzfhr; uprava@zzf.hr; Web stranica: www.zzf.hr; www.zzf.hr/wap/ UTEMELJEN 1961.

Zavod za fotogrametriju svojom djelatnošću obuhvaća: v

v

PODRUCJE VISE GEODEZIJE mreža osnovnih geodetskih točaka svim metodama, • projektiranje i izvođenje nivelmana svih kategorija, • projektiranje i izvođenje lokalnih mreža geodetskih točaka za posebne namjene;

• projektiranje i

izvođenje

PODRUČJE PRAKTIČNE GEODEZIJE • izvođenje radova nove izmjere zemljišta za obnovu katastra i zemljišne knjige, • projektriranje, priprema i izvođenje radova komasacije zemljišta, • izradba parcelacijskih elaborata za izvlaštenje, • otkrivanje i snimanje podzemnih vodova i instalacija, • geodetsko snimanje izvedenog stanja za upis u zemljišne evidencije;

PODRUČJE INŽENJERSKE GEODEZIJE • projektiranje i

izvođenje

geodetskih mikromreža u inženjerstvu i industriji, • iskolčenja na bazi izvedbenih projekata, • praćenje izgradnje objekata niskogradnje, visokogradnje, mostogradnje, tunelogradnje i hidrogradnje, • nadzor i praćenje pomaka na objektima u fazi građenja i u eksploataciji, • precizna geodetska mjerenja u industriji;

PODRUČJE KARTOGRAFIJE • izradba općih karata konvencionalnim i digitalnim načinima, • izradba tematskih karata i kartograma digitalnim načinom, • izradba planova i karata digitalnim ortofoto postupkom;

POSEBNA PODRUČJA GEODEZIJE •

terestrička

fotogrametrijska izmjera u krupnim mjerilima za različite namJene, • generiranje digitalnih podataka, digitalnih modela i ustroj baza podataka, • CAD i GIS tehnologije, • GPS tehnologija .

••• Zavod za fotogrametriju posjeduje besprijekornu opremu/ i to: VRHUNSKU SVJETSKU GEODETSKU l POMOĆNU OPREMU • precizne teodolite i nivelire, • elektrooptičke daljinomjere, • automatske tahimetrijske stanice, • detektore za otkrivanje podzemnih instalacija, • GPS uređaje za satelitsko pozicioniranje; FOTOGRAMETRIJSKU OPREMU l POMOĆNE UREĐAJE • digitalni fotogrametrijski sustav DiAP tvrtke ISM, Kanada • stereorestitucijske instrumente za digitalni zapis fotogrametrijske izmjere i generiranje digitalnih modela, • pomoćne fotogrametrijske uređaje za izvođenje aerotriangulacije, • opremu za izvođenje terestričke fotogrametrije, • opremu za izradbu digitalnih ortofoto proizvoda; SUVREMENU ELEKTRONIČKU OPREMU • osobna računala IBM 386/486/pentium, s periferijama, • digitalizatore velikog formata, • višebojne elektrostatske pletere i ink-jet pletere posljednje generacije, • monokromatski skaner Contex FSS 416-t, velikog formata, • skaner u boji Canon IX-4015, formata A4, • laserski kopirni uređaj u boji Canon CLC 700, • pisače visoke kvalitete .

•••

POSJEDUJEMO ŠIROK IZBOR VLASTITOG l PROFESIONALNOG APLIKACIJSKOG SOFTVERA.

•••

KOMPETENTNOST NA PODRUČJU GEODETSKE DJELA TN OSTI DOKAZUJEMO MNOŠTVOM IZVRŠENIH RADOVA U PROTEKLIH ĆETRDESETAK GODINA, TE BOGA TIM ISKUSTVOM OSLONJEN/M NA SOLIDNU STRUČNU l TEHNOLOŠKU OSNOVICU


GEODEZIJA-

v

ZM~: ,

piše: prof.dr.sc. Zdravko KAPOVIC

l. UVOD Donošenjem zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu temeljito se mijenja stručna praksa i način djelovanja inženjera u graditeljstvu. Komora postaje institucija koja uvodi u praksu visoku razinu kriterija profesionalne odgovornosti, regulira prava i obveze ovlaštenih inženjera u stručnom djelovanju, a ovlašteni inženjeri postaju povjerenici cjelokupne javnosti, djeluju stručno, odgovorno i časno. Građenje u prostoru, odnosno iskorištavanje i očuvanje, oduvijek je bilo povjereno graditeljima odnosno arhitektima, građevinarima i geodetima s jednim ciljem: da izgrađeni objekt bude koristan, funkcionalan i opće prihvatljiv. Da bi se ostvarila ta zadaća, neophodna j e koordinacija i sklad radova pojedinaca. Budući da je usklađivanje jedna od funkcija menadžmenta, čini se neophodnim upoznati se s nj egovim načelima.

CIJA

intelektualnih sposobnosti, što dodatno zahtijeva posebnu educiranost, obazrivost, strpljenje i tolerantnost svakog sudionika geodetskog procesa. Svaka terenska geodetska djelatnost izvodi se na nekretninama različitih vlasnika. Ta spoznaja te uobičajena "osjetljivost" na među, površinu i vlasništvo, predstavlja novu posebnost u geodetskoj djelatnosti. Isto tako, svaka izvedena geodetska zadaća može se smatrati unikatom, jer je, uz mogućnost korištenja svekolikog modernog pribora i instrumentarija, pristup svakom projektu, svakoj zadaći, autonoman, kreativan i neponovljiv. Kao ni u ostalim djelatnostima tako ni u geodeziji nije više dovoljno znati stručno i kvalitetno izvršiti izmjeru zemljišta, obraditi podatke mjerenja, iskolčiti ili kontrolirati izgrađeni objekt jer- to je tek preduvjet uspješno obavljenog posla. Da bi uspješno opstali, u danas sve većoj tržišnoj utakmici opterećenoj djelovanjem konkurencije i zahtjevima investitora ili kupaca geodetskih proizvoda, neophodno je ovladati marketing-menadžmentom kao dominantnom idejom suvremenog poslovanja.

2. POSEBITOSTI GEODETSKE DJELATNOSTI 3. MARKETING- MENADŽMENT Svako radno mjesto pretpostavlja primjerenu stručnost. Specifičnost geodezije leži upravo u njenoj visokoj stručnosti, tj. nemogućnosti da taj posao obavlja osoba koja nije primjereno školovana. Stručnost određuje stupanj vrijednosti radnog mjesta. No posao zahtjeva puno više od formalnih znanja. Zahtjeva primjenu tih znanja i iskustava u dnevnoj praksi i odgovarajući način komunikacije. Neophodno je ukazati na posebnosti geodetske dj elatnosti koje u~eču na organizaciju i izvođenje radova.

Od samog početka udruživanja ljudi u skupine, pojavom zajedničkih aktivnosti nameće se i potreba da se usklade kolektivne akcije. Svrha tih udruživanja i akcija je bila postizanje ciljeva koje pojedinci ne bi mogli sami ostvariti. Dakle, neophodna je koordinacija radova pojedinaca, a upravo je koordinacija jedna od funkcija menadžmenta.

3.1 Marketing

Veliki dio geodetske djelatnosti usko je vezan uz građenje i graditeljstvo. Kako se građenje, odnosno geodetski radovi obaviju u okruženju različitih lokacijskih i klimatskih uvjeta, organizacija radova bitno je drugačija od organizacije proizvodnje u nekim drugim sredinama (npr. u tvornicama). Zbog izlaganja različitim neizvjesnostima (klimatskim, poslijedicama rata, promjenom projektantskih zamisli i sl.) neophodna je velika fleksibilnost, pokretljivost i dinamičnost svakog stručnjaka u pristupu i provedbi planiranih zadaća. Neophodno je posjedovati organizacijska znanja i vještine te ih, temeljene na znanstvenim i stručnim spoznajama, učiniti prihvatljivim u svakom novom prostoru i vremenu.

Marketing je engl. riječ koja dolazi od pojma market što znači tržište, trgovina, sajam, ali znači i trgovati, prodavati, kupovati (Osredečki 1996). Već odavno pojam marketinga je sinonim za način uspješnog razmišljanja u gospodarskim, odnosno tržišnim zbivanjima. No danas, zahvaljujući pretakanju suvremenih spoznaja na razna područja ljudskih aktivnosti, marketinška filozofija prodrla je i u one sfere u kojima su se njezini principi nekada mogli činiti tradicionalno nespojivima (politika, kultura, zdravstvo, javne službe, obrana, policija i dr.).

Geodetska djelatnost vezana je uz izravan rad sa strankama različitih socijalnih, gospodarskih i

·······------------------------------------20 ekscentar


Nakon faze zavisnosti kupca od trgovine. došlo se u razdoblje kada se proizvodnja~ trgovina i kupac međusobno dopunjuju. U tom zatvorenom krugu uloga kupca postaje ključna, zbog njega se proizvodi. njega se pita, informira, proučavaju se njegovi zahtjevi i potrebe, prema njemu se ide s onom ponudom koja je za njega najbolja, najpovoljnija i najkorisnija.

U suvremenim marketinški organiziranim tvrtkama, poslovna orijentacija je tržišna - orijentirana prema potrošačima. Takva moderna tvrtka razvija funkcije kao što su istraživanje tržišta, poslovna propaganda, unapređenje prodaje, odnosi s javnošću. Ona njeguje svoj jedinstveni kućni stil, puno polaže na kulturu komuniciranja, uspostavlja odgovarajuće radne uvjete, brine se za održavanje visoke razine međuljudskih odnosa, ima razvijenu visoku ekološku svijest, stalno analizira svoje postupke i prati reakcije tržišta, ali i djelovanje konkurencije. Zato je promicanje ove kulture trženja najbolji način lakše i bezbolnije integracije u suvremena gospodarska i druga kretanja na dobrobit ukupnog društva.

3.2. Menadžment Engleska riječ manage (upravljati, rukovati) rabljena je u Engleskoj početkom 17. stoljeća, ali izvorni pojam dolazi od talijanske riječi maneggiare koja se prvotno odnosila na konjovodstvo, odnosno upravljanje konjskom zapregom. Područje menadžmenta jedno je od najsloženijih u tržišnoj interakciji. Dobar menadžment osigurava opstojnost tvrtke i omogućuje njen daljnji razvoj. Definicija menadžmenta ima mnogo, a jedna od jednostavnijih i općeprihvatljivih je: "Menadžment je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojemu pojedinci, radeći zajedno u skupinama, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve" (Weihrich 1994). Prema Folletu: "Menadžment je umijeće obavljanja tvari potnoću ljudi", a Freemanu, "Menadžment je proces planiranja, organiziranja, vođenja i kontroliranja rada članova organizacije te korištenje svih raspoloživih izvora organizacije s ciljem dosezanja postavljenih ciljeva". Korištenje znanstvenih metoda u procesu organiziranja i upravljanja organizacijom vezuje se uz ime Fredricka W. Taylora. Često ga se naziva i "ocetn znanstvenog menadžmenta". Njegova glavna vodilja bila je želja da se poveća učinkovitost u proizvodnji kroz stnanjenje troškova te pronalaženje mogućnosti

broi4

povećanja plaća

radnicima putem njihove veće produktivnosti. Iz svog iskustva je uvidio da osnovni problem smanjene proizvodnosti leži u neznanju, kako uprave tako i radništva. Vjerovao je da se primjenom znanstvenih metoda, umj esto dotadašnjeg postupanj a "po običaju i odoka", može povećati produktivnost bez većeg trošenja ljudske snage i truda (Weihrich 1994). Max Weber, jedan od najznačajnijih predstavnika socijološkog pristupa menadžtnentu, konstatirao je da je temelj svih organizacija hijerarhija, vlast i birokracija te da se maksimalna učinkovitost postiže odvajanjem upravljanja od vlasništva. Noviji pristup teoriji menadžmenta je operacijski pristup (Samuelson 1992). Taj pristup objedinjuje teoretsko znanje o menadžmentu i menadžerski posao, odnosno ono što menadžeri stvarno rade. Svi teoretičari i sve teorije menadžmenta vođene su istom željom- povećati uspješnost poslovanja. Promjenjivo okruženje za menadžment znači neprestano poboljšavanje i unapređenje svih funkcija s ciljem preživljavanja na tržištu i ostvarenja organizacijskih ciljeva. Kada ne bi postojala dinamična okolina, upravljanje tvrtkom bio bi rutinski posao, a menadžment bi imao manji značaj. U svojoj osnovnoj zadaći - upravljanje tvrtkom menadžment ima nekoliko funkcija. U stručnoj se literaturi navode slijedeće funkcije menadžmenta: planiranje, organiziranje, kadrovsko popunjavanje, vođenje i kontroliranje. Ovo su najčešće navedene funkcije menadžmenta, a pojedini ih autori na svoj način definiraju. Funkcije menadžmenta slikovito je predočio Velimir Srića ( 1992). Za uspješno upravljanje složenim gospodarskim, društvenim i administrativnim sustavom menadžment mora ispunjavati sedam funkcija koje zajedno čine "menadžersku kuću". Vrš eći svoje menadžerske funkcije , menadžeri rade s drugima odnosno "potčinjene koriste kao oruđe" (Srića 1992). Za ostvarivanje ciljeva na raspolaganju su im ograničeni resursi pri čemu svoju zadaću inventivni menadžeri moraju obaviti uz što manje upotrebljenih resursa. Da bi to ostvarili, odnosno postigli dobru učinkovitost, menadžeri se moraju usredotočiti na planiranje, organiziranje, kontrolu, odlučivanje, komuniciranje, tnotiviranjc i inovacije (Kapović 2000).

21


3.3. Marketing kao sustav razmišljanja usklađenost

Svaka dobra tvrtka trebala bi istovremeno provoditi poboljšanje, proširenje i inovaciju. Međutim, nema idealne tvrtke, a čak i one najbolje s vremena na vrijeme upadaju u krize, jer pojedini dijelovi sustava ne prate na odgovarajući način kretanje tvrtke u cjelini. Razinu uspješnosti menadžmenta određuje kvaliteta organizacije ljudskih potencijala u odgovarajućem radnom okruženju. Organizacijska kultura odraz je djelovanja ljudi u tom radnom okruženju, što se može analizirati kroz nekoliko aspekata promatranja.

a) Organizacijska shema i poslovna hijerarhija Svako radno mjesto pretpostavlja primjerenu stručnost koja određuje stupanj vrijednosti radnog mjesta. Odgovornost, poslovna stručnost, iskustvo, smisao za organizaciju, inteligencija, radna energija, socijalne vještine i još neke druge osobine određuju položaj radnog mjesta u poslovnoj hijerarhiji poduzeća. No posao zahtjeva puno više od formalnih znanja. Na prvom mjestu zahtjeva primjenu tih znanja i iskustava u dnevnoj praksi, te odgovarajući način komunikacije. Ostvariti napredovanje u struci moguće je jedino uz konstantno praćenje noviteta, što se ostvaruje kroz različite vidove edukacije (tečajevi , savjetovanja, stručna literatura, Internet).

b) Stil pos lo vanja Kao što svaka osoba ima tipičan način rada, svojstven samo njemu, tako i tvrtka zahvaljujući svojim ciljevima, marketinškoj strategiji i drugim čimbenicima, razvij a određeni prepoznatljiv stil poslovanja. Stranke i ostali korisnici to osjećaju već prilikom ulaska u tvrtku. Ako se primjećuje da je poslovanje elastično , da se problemi rješavaju brzo da djelatnici dobro surađuju, da se polaže pažnja na imidž kuće, tada će i ukupna ocjena o stilu poslovanja tvrtke biti dobra.

e) Stupanj razvoja v

međuljudskih

odnosa

Sto je veći broj zaposlenih, to su veći izgledi za moguće probleme koji mogu nastati u međusobnom komuniciranju, neodgovarajućem rješavanju problema, netoleranciji, nezdravom rivalstvu i sl. Raznolikost ljudskih osobina uvjetuje raznolikost reakcija. N eprimj erene reakcije u međuljudskim odnosima uvijek će dovesti do loših poslovnih rezultata. Dobri međuljudski odnosi znače razvijanje međusobnog poštovanja, stupanj poslovne odgovornosti, profesionalni senzibilitet za pripadnost radnoj skupini i sposobnost za rad u grupi. Međusobna

22

radne grupe u vj etuj e brzo i precizno izvršavanje svake projektne zadaće. U suprotnom, dolazi do kašnjenja izrade projekta, a time i do povećanja troškova. Ujedno, takve nepogode narušavaju reputaciju tvrtke, a kao produkt, dobivamo loše poslovne rezultate.

3.4 Menadžer Od menadžera se traži da uspješno uskladi rukovođenje ljudima i upravljanje tvrtkom kroz jedinstveni uspješni menadžment, pri čemu će zadovoljni djelatnici iz dana u dan davati sve bolje radne rezultate upravo zato jer rade u ugodnom radnom okruženju (Martinović 2000). Radna skupina ima potrebu biti vođena, no ako je vodstvo nametnuto snagom položaja, a ne autoritetom znanja, etičnosti , humanosti, organizacijskih sposobnosti te smislom za timski rad, tada ta crta autoritativnog vladanja, ma koliko bila visoko istaknuta, neće djelovati motivirajuće na ostale u skupini. Menadžer je kreator uspješnog posla, ali i kreator uspješnog djelatnika. On mora naći načina da u svakom zaposleniku otkrije i potiče one osobine koje su dominantne za posao koji neka osoba obavlja, odnosno da prepozna određene korisne sposobnosti. Mora znati pametno rasporediti djelatnike u skladu sa njihovim sposobnostima kako bi što učinkovitije, preciznije i brže izvšiti postavljene zadaće. Dobro je biti svestran, . ali visokog stručnjaka odlikuje upravo njegova kompetentnost na određenom području.

3.5. Vremenski menadžment Treba li štedjeti vrijeme ili novac? U poslovnom svijetu svoje i tuđe vrijeme cijeni se iznad svega. Nerijetko su poslovni ljudi skloni poduzeti korake kako bi uštedjeli određeni, često relativno mali iznos novaca, ali ne poduzimaju ništa kako bi uštedjeli vrijeme. Marketing-menadžment vrlo je osjetljiv na vrijeme, rokove, dnevne, tjedne i mjesečne obveze, a nevođenje računa o vremenu je poslovno-etički prekršaj.

ekscentar


···----------------------------------~ ciljevima" (Marušić 1994).

3.6. Menadžment malih i velikih

Koji je najbolji način da se postavljena zadaća učinkovito obavi? Nije upitno reći da će se maksimalna učinkovitost postići samo onda kada je postavljena zadaća dobro definirana i kada je određena optimalna metoda rada. To j e, mora se priznati, u uskoj vezi s kvalitetnim rukovođenjem i nagrađivanjem, a zasniva se na ravnoteži između učinka i plaće. Ova ravnoteža može biti materijalna (novac), nematerijalna (prestiž, pohvale, priznanja) ili utemeljena na idealima (vjerskim, domoljubnim).

Usprkos razvoju svjetskih gospodarskih integracija koje obilježavaju naše vrijeme, ovo doba iskazuje, više nego ikad, ljudsku težnju za individualizacijom. To se ne odnosi samo na politiku, nego i na biznis. Dok je nekad pojedinac težio da se zaposli u dobro stojećoj tvrtci i po mogućnosti napreduje do samog vrha, današnji mladi poduzetnik najavljuje svoj dolazak geslom: Kompanija, to sam ja! Trend razvoja malih kompanija simbolizira opravdanu ljudsku težnju da se ne utopi u masi, nego da pokaže sve odlike svoga ja. Zato danas u populacijskoj džungli poduzetnici pronalaze skrivene skupine potrošača za svoje proizvode i usluge, koji i sami teže za individualnošću kao kupci.

. 4. l. Projektiranje organizacije

l l l Preduvjet optimalnom ostvarenju bilo koje zadaće je U geodeziji trend razvoja malih privatnih tvrtki već l postići optimalni odnos između kvalitete i troškova. odavno postoji. Većinom se to svodi na manje l Prema primjeru na izgradnji sportskih objekata u "''obiteljske" tvrtke koje je osnovao geodet nakon l Nizozemskoj, nevadenom u (Marušić 1994), vidljivo određenog vremena provedenog u državnoj službi l je da je utrošak financijskih sredstava u fazi (npr. katastar) ili većoj tvrtci, gdje je prikupio određeno 1 projektiranja neznatan u odnosu na ukupnu cijenu radno iskustvo. Dobro uhodani posao u vlastitoj tvrtci 1 objekta. A faza projektiranja izuzetno je bitna za nastavljaju, u pravilu visokoobrazovani potomci, kojima 1 realizaciju cjelokupnog projekta. U njoj se planiraju je djelovanje uveliko olakšana. Trebaju samo održati 1 optimalne metode i postupci rada, i više vremena i svoju poziciju na tržištu te različitim tehnološkim i 1 sredstava uložiti u toj pripremnoj fazi, predstavljaju informacijskim spoznajama, proširiti i poboljšati razinu 1 neznatna ulaganja, a može i mora, djelovati tako da

1 se ukupni utrošak financijskih sredstava smanji. Jer

svojih usluga.

1 loša organizacij a može drastično povećati troškove Menadžment male privatne tvrtke je relativno 1 građenja i vrijeme za izvedbu. jednostavan, jer su smjerovi upravljanja izravni i bliži 1 mjestu odlučivanja, iako ta jednostavnost ne znači 1 Prema tome, u fazi projektiranja mora se osigurati manju učinkovitost. Naprotiv. Učinkovitost manjih 1 dovoljno vremena i sredstava, kako bi se smišljeno i tvrtki j e gotovo u pravilu veća nego kod velikih 1 organizirano djelovalo, što će na kraju (što je nebrojeno poduzeća. To je prvenstveno zbog toga što od kreacije 1 puta dokazano), imati za posljedicu ukupnu uštedu u ideje do njene realizacije prođe manje vremena nego 1 realizaciji objekta. u velikim i teže pokretnim tvrtkama. Ovo osobito vrijedi 1 d kv . · ··· d 1e nom a1Itetnom programu orgaruzactJI ra ova, . · ··· d. d d'l d . . . . . . . za zemlJe u tranziCIJI, g Je se upravo ogo 1 o to a Je 1 . k .. . ku . . đ . neophodan svim sudtontctma građenJa, prethodi: · .1. · " · bl u nekim velikim ompamJama CJe1o pm nepn1ago em 1 d đ. " . fu k . . . . . O re IVanJe Cl Ja, SUStav za rJeSavanJe pro erna, d zment nastavto mena ... . merCIJl.

n ctontratt po usta1JenoJ

4. ORGANIZACIJA

U stručnoj se literaturi često spominje izraz organizacija. Pokušajmo pobliže objasniti taj pojam? Izrada bilo kojeg građevinskog ili geodetskog projekta, sastoji se iz niza proizvodnih procesa koji imaju svoje zakonitosti i organizacijski redoslijed. Sustav pravila koji koordinira sredstva u cilju ostvarivanja određenog rezultata, u stručnoj literaturi, podrazumijeva se pod nazivom organizacija. Ili "organizacija je smišljenja djelatnost koordiniranja, sređivanja i dodjeljivanja: stvari ljudima ili ljudi ljudima, prema određenim

. · po dat aka 1· pomna razrada (ana1·tza) , pn·kup 1JanJe formuliranje problema, određivanje kriterija, izradba varijanti rješenja, detaljna razrada varijanti, izbor optimalnog rješenja i izrada projekta organizacije.

4.2. Određivanje cilja te izbor sustava za rJesavanJe •

\i

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

Cilj je vodilja u izradi svakog projekta. Da bi se izbjegli konflikti između pojedinačnih ciljeva različitih sudionika procesa, neophodno je odrediti globalni interes sudionika, te njihov globalni optimum. Kako ciljevi mogu biti kratkoročni ili

l l l l l l l

································-------~ broj 4

23


l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

dugoročni,

neophodno ih je jasno i

jednoznačno

No posao geodeta zahijeva i nešto više- tolerantnost, fleksibilnost, obazrivost te odgovaraJUCI naein komunikacije u svakodnevnoj praksi. •

definirati. Kvalitetna organizacija moguća je ako postoji kvalitetna koncepcija. Ona je realno ostvariva ako se precizno definira projektna zadaća i plan rada, odrede kvalitetni stručnjaci, raspolaže s opremom i novcem za izradbu, ima uvid u terenske i topografske podatke, znaju relevantni podaci o kooperantima, poznaju geodetski standardi i informacijski sustavi. Kako se gotovo svaka zadaca moze nJeSlh na v1se načina, potrebno je predložiti više varijanti te odrediti razinu obrade za svaku od njih. ,

"

••

._,.

•v

,.

v•

l • • • l Danas je pojam marketu:ga smorum ~nac~ us~~esnog l razmišljanja u suvremerum gos~~ zb1v~J~a. U l suvremenim, modernim, markettnski o~g~n1zuan1~ l tvrtkama, poslovna orijentacijaje tržiš~a, paJe 1u ~eodeztJ~ l neophodno primijeni.ti na~ela m~ketmg-mena~enta t l prilagoditi se sve ~tjevmJem ~tu. ~b~m~na~e~~ l osigurava opstoJnost tvrtke 1 omogucuJe nJen dalJn~t l razvoj, a razinu ~spje~~ost~ men~džmenta o.~ređuJe l kvaliteta organizaCIJe ljuds~th pot~nClJal.a u l odgovarajućem radnom okruženJu. Ako. ce o:a~ rad l potaknuti na razmišljanje u tom pravcu, posttgnutJe Jedan l od njegovih ciljeva. l v•

"'

Da bi bilo moguće vrednovati pojedine varijante, neophodno je defmirati kriterije na temelju kojih se ocjenjuju (valoriziraju) pojedina predložena rješenja. Kriteriji mogu biti: kvaliteta radova, vrijeme trajanja : LITERATURA izvedbe, ekonomičnost, brzo i učinkovito prenošenje informacija. Dakle, problem se razmatra kao l Kapović, G. (2000): Menadžment sportskih l. l višekri terij alan. manifestacija, diplomski rad, Fakultet za Na temelju jednoznačno određenih kriterija dolazi se l turistički i hoteljerski menadžment, Opatija do jednog optimalnog tješenja i prihvaćanja optimalne l 2. Martinović, J. (2000): Marketing-menadžment l varijante. Slijedi njeno cjelovito obrađivanje te izrada u geodeziji, seminar iz Organizacije geodetskih projekta u kojem će biti definirano kako će radovi biti l radova izvođeni, u kojem redoslijedu i vremenu, te cijenu l l 3. Marušić, J. (1993.): Organizacija građenja, FS koštanja projekta u realnim uvjetima izvedbe. d.o.o. Zagreb, Masarykova 28 l 14. Osredečki, E.(1996): Marketing iz dana u dan, Naklada Edo, Samobor l Samuelson, P. A, Nordhaus, W (1992): 5. l 5. ZAKLJUČAK Ekonomija, Mate d.o.o, Zagreb l U ovom radu autorova je namjera bila izložiti sve one l 6. Srića, V.( 1992): Principi modernog posebitosti geodeta i geodetske djelatnosti koje su mnogo menedžmenta, Zagrebačka poslovna škola, više od formalnih, stručnih, kvalifikacija. Opće je Zagreb prihvatljivo da svako radno mjesto pretpostavlja 7. Wei hrich, H. & Koontz, H (1994): primjerenu stručnost i određuje položaj radnog mjesta u Menedžment, MATE d.o.o, Zagreb, poslovnoj hijerarhiji tvrtke.

L----------------------------------------

24

ekseentar


~ru.,-1"1 ,ul!JW':rt~ul>an, dipl

tskih -temelj

ata: e karte, na kĆI_{(lJj postoje jedinoi~forqiaćije o gfarllbama i potQžajim

. sc. Stanislqv

~·----- Cjlbj~~

4

~---

....

*

kartog~~~ji upbiebom

~~ ptl.,o'sno uzorakr prikaZuje ostrpod-a koji se odnose fla -~rte toča

~

k!ia. prik~u~ v~ Josti,podataka .~ ~ upo razljćite gCJs{Q, očkica nanijetih na poj ed ~b d ručja, -kružnog ka tjagrama, koji p.:ikazuje (.iijagramima, vrijednosti pddataka s -štapićast~ kartodijagrama, koji prika~e --~;....~~·-. . . ·vrijeđ nosti podata~ sa štapićasti , d.ifagr~ma, • • -l<afte ss sigriMP"cima, k9,1a \lr.:ijedhosti podataka značenje ~~ pijkazuje pr~ · f:ilnim veličinama ZbO~.potrebe poznavctr\la i iskorištavanj prirodnih • signatura, , (J rsalcptimalne or~nizeeije ~,....... ljudskiti f ~karte S prizJJJama, ~a V(lje (p~ti podataka JeJ~1n0$1L ~z jednu t6pogralcku kartu ~-':rl-+--~prikazu~transformatijom područja u~==~~ ~~-:t"'n. :.IJž.'e bThi iz\tedeno i desetin tematSkih • lrodimenzionatne prfz'fre pojediite"terttatske podatke karrom može biti ružeA -karte s naljept)icarna, 'koja ~e rezultat informacija o n~hovoj kvaliteti, kvantiteti, kaciji naknadnog unošenja podat~, I'OV 1 • dotičnim ROctttJćjima, na posto~ dinamici i genezi. Tematske karte $hiže z~ a unu ili zamjenu nekog tet<sta. Takve in,erpretaci ke ili te~ ICJrtu. demonstracijske karte, koje služe za pplje tum čenje • , -karte s lg1iyamij, na. ~oj se pddacrsa ro ili dokazivanje neke tvrdnje, susreće se k ko u lociraju oZI1~"' v?ljuči ih tglioama, tj. znanstvenoj literaturi t~o i u novinama (Lapai i dr., ~~i i ig turama (Jurjč, 1999). 2000) # e\ su glavni iavorl podataka za GlS-ove i jedan su Primjenom različite kartogra~ke i o naćin a vizuaHU\Cije tematskih informacija lizacijskih alata uć~ je na matskim ~a~ GIS-ovima. ~ografi mwl\1 iti uključeni žiti informaciju lj u prostoru, u ~ranje i C1por${.t GIS.:.e, poseb o u bliko'lanje · · ·ma pokreta, r,J~i-tih~ ka, i t u odr~vanje mod~{a ~i pQdf~~ ~držaja Qodataka, tipcv~P<tatBR: , ol5jekata. Njima se ~ikazati i T~ftika::podataka i ., z~tjm u odabir~·e1fc:ltd.Ve i o tendencije, m0Q1t~Ćnosti, projeidi._ J()fera za potporu GIS-a, ~a biranje 4rJQfa1 metoda fikcije, prlkaz $l liži u pg1vjlu ~ ~imeAje prostornih podataka s kar~ta 1od~biranje , itd. Kao ok ...,~ ntt~ .... K.~f"tp, tzv.,emeljna ra~ i ~r4rr)jenu metoda vizetalizaoije ge\leriranih pojednostavljen inf a Qa; azličitim izlaznim ureĐajima. karta.

m

l

L ....

.........

O

5

Ovdje će biti prikazane tematske karte koje A tenom razHčite kartografike pružaju različite pođatRe povezane s pojedinim društveno-pOlitičkim podruqlma, tj. županijama, odnosno općinama, a izrađene u pomoću programa Map Viewer. Taj progr~ tJpotrebljavaju studenti IV. godine Geodetskog fakult~~ u okv\ru predmeta Tematska kartografija te diplomaooi. ' Map VieweromogućaVa izradu ovih vrsta v

l

er n1e

\

;

en


autocesta glavna cesta sporedna cesta šumska cesta • • • staza želJeznička pruga

-

, - ' vodotoci ...

IZVOt

• - • granica Patka prirode -šuma Jvada. oranica

r

vrhskotom

(}

hotel

•A

planinarski dom kamp

i

sakralni objekt

(J

povijesni objekt

~ spilja

26

ekseeRtar


" pišu: Robert Zupan, dipL ing. i doc. dr. sc. Stanislav Frangeš

Kartografska produkcija je danas velikom l koji radi na principu da se na kartu stave kontrolni većinom prešla u oblik digitalne obrade i izrade l krugovi koji imaju svoj opis. Smjernice se (kod postojećih i dopunjenih ili sasvim novih karata, ali l orijentacijskih karata) mogu sastavljati izravno na sa sve manjim zahtjevima za razmjenom takvih l karti pomoću postojećih kontrola ili izabiranjem iz podataka u klasičnom papirnatom obliku. Postavlja l popisa. Duljina smjernice automatski se računa se pitanje hoće li se u budućnosti i koliko dalekoj l nakon definiranja kontrole. Smjernice se mogu papir prestati biti nosilac informacija? Vrlo brzo, l tiskati zajedno s kartom ili na već otisnute karte, možda već za dvadesetak godina. Dok se borimo l pri čemu postoji specijalna naredba za namještanje s našom svakodnevicom, tehnologija napreduje l smjernica na karti. Nema posebne podrške za takvom brzinom da ju se ponekad teško može : plotere. Postojeći Windows pogonski programi su l spori i praktično neupotrebljivi. pratiti. OCAD je kartografski program namjenjen l crtanju raznih vrsta karata i intenzivno se l POVEZIVANJE S BAZOM PODATAKA upotrebljava na vježbama kartografskih kolegija l usmjerenja Fotogrametrija i kartografija na l Bilo koji objekt nacrtan u OCAD-u može se Geodetskim fakultetu. Opće informacije o tom : povezati na b~zu podataka. Baza se može upotrebiti programu mogu se naći u prošlom broju Ekscentra. kod stvaranJa karata namj enj enih korisnicima Programeri OCAD-a već su pripremili novu verziju Interneta i imaju funkcije pronalaženja objekata 8.0 koja bi trebala biti u prodaji u rujnu 2001. (ulica! ~iovezivanj_aj«iataka. OCAD 8.0 ima svoj vlashtt pog8'tisk1 rogram za dBase tablice takve tablice mogu stvarati Iako su navedene primjere li studenti, podataka. T jihova struktura. Osim takve apsolventi ili djelatnici Zavoda za grafiju s ili se može mij ranijim verzijama tog program~ donosimo baze podataka, može se pristupiti bilo kojoj drugoj samo neke nove funkcije beta v.~ AD-a 8.0. preko Microsoftovog ODBC-a. Datoteke iz Arclnfo-a se mogu unositi kompletno sa svojom · " 7... ft.

NOVE OSN Na skaniranim predlošc1lfia unutar OCAD-a potpuno su PJ_omijenjenv.·~ -funkcije: unose se mnogo brže u tar OCAD-a, prikazuju se kvalitetnije pri rotacijama, mogu se rotirati za vrijednost bilo kojeg kuta, izbljeđivanje predloška je moguće odrediti u postotcima, za prethodno otvoreni predložak program pamti podatke geokodiranja, tako da ga se može ponovno otvoriti s prethodno definiranim parametrima, moguće je ubacivanje .tif rasterskog formata kao predloška, geokodirani .tif format automatski se ubacuje i korigira prema geografskoj mreži, dodan je alat za editiranje .crt datoteka, postoji povezanost s datotekama Arcinfoa (shape files), koje se ubacuju zajedno s bazom podataka.

Internet karte koje nosttt i učitavati vrlo brzo. Te se Internet karte sastoje od matrice malih (l O KB 30 KB) .gif rasterskih datoteka. Može se dodati funkcija traženja ulica ili nekih drugih objekata. Također se mogu dodavati veze na objekte takve karte prema nekim drugim web stranicama. Možemo zaključiti: OCAD se dalje usvršava i razvija u smislu suvremenog kartografskog programa. Opširnije o njemu može se naći na www.OCAD.com. 1

l l l l l l l l l l Literatura: l ., l Frangeš S., Zupan, R., Lapaine, M., (2000): l Park prirode "Medvednica". Karta u: Đurek, Z. l (2000): Medvednica park prirode. "E k o l o š k i l glasnik" d.o.o, Donja Lomnica. l Petanjek, J. (1999): Izrada političke karte svijeta l programskim paketom OCAD. Diplomski l rad,Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet,

OCAD 8.0 ima ugrađen orijentacijski program, : Zagreb.

broj 4

27


l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

28

TVRDNJE KOJE JE POVIJEST PRETVORILA U ''ISTINU'' " TORNJEVIZAGREBACKE JEDRALE Piše: Ljiljana Pleše, dipl. ing Svakodnevno prolazeći gradom, svima nama se pogled zaustavlja na prekrasnom zdanju Zagrebačke prvostolnice, koja nas sa svoja dva neo gotička tornja vraća u prošlost i kao simbol razvitka grada potiče na razmišljanje. Ta impozantna građevina u kojoj se stjecajem okolnosti ispreplelo mnoštvo stilova od gotike, renesanse i baroka, postaje u XIX. st. simbol

Jedan od najstarijih prikaza katedrale , vjerojatno iz 1528 . godine novog sjedinjenog Zagreba. Sudbinu Kaptola kako se s vremenom nazvao ovaj biskupski grad, dijelila je i pratila katedrala. Razni okršaji, požari i potresi uzrokovali su na njoj veće ili manje štete, a katedrala bi se potom mijenjala obnovama i pregradnjama, poprimaju i suvremenije oblike. Brojna razaranja sa svim svojim posljedicama, te na kraju radikalna

,

--

+

l

'

-

+

Jedan od fotogrametrijskih mjernih snimaka napravljen iz helikoptera m)• ernom fotogrametrijskom kamerom MK70 Hasselblad

katedralu u ovom obliku kojeg pamte svi sada živući naraštaji, trudimo se da njenu ljepotu kao takovu zabilježimo i prenesemo narednim generacijama bez ikakovih dvojbi. Ono što je godinama bilo sporno, a Zavod za fotogrametriju je mjerenjem i fotointerpretacijom mjernih snimaka dokazao, su točne visine zvonika, koj ima se često netočno manipuliralo u raznim knjigama, monografijama pa i turističkim vodičima. Sigurno su se mnogi zapitali koliko su visoki zvonici koji svojom ljepotom dominiraju Zagrebom?! Netočni podaci koji se mogu pronaći u mnogim knjigama govore kako su tornjevi visoki 103 i 105m, odnosno 104 i 105m. Među mnogim Zagrepčanima, bilo onim starim ili mladim i dan danas kruže priče kako je jedan toranj viši u odnosu na drugi i do dva metra. Ono što u ovom trenutku mogu sa sigurnošću tvrditi, a vrijedni stručnjaci Zavoda za fotogrametriju su to dokazali svojim mukotrpnim radom, da je arhitekt Herman Bolle i te kako znao što čini, napravivši dva potpuno ista vitka tornja sa bezbroj

Prikaz katedrale do 1880 . godine restauracija katedrale u prošlom stoljeću, narušili su stilsku pripadnost objekta. Danas, kada imamo

identičnih

fijala

koje poput čipke ukrašavaju zvonike. Da bi se sačuvali svi podaci o izgledu i veličini tornjeva, napravljen je projekt snimanja koji je zamišljen kao simulacija aerofotogrametrijskog snimanja ali sa smjerom niza koji je vertikalan u prostoru. To je bio do tada, a vjerujem još i dan danas, jedini primjer snimanja vertikalnih nizova. Samo snimanje se je obavljalo na dosta opasan i ne baš bezazlen način. Helikopter iz kojeg je izvedeno snimanje morao se približiti tornju na samo 18 m kako bi se zadovoljilo mjerilo snimanja l :300. Pri tome je snimatelj morao sjediti na pragu otvorenih bočnih vrata i sa mjernom fotogrametrijskom kamerom MK70 Hasselblad ostvariti preklapanje uzastopnih snimaka po vertikali

eks centar


točaka tornjeva katedrale

kako bi priljepili papirnate

značke

na djelove zvonika koji su bili dostupni. Tako signalizirane točke su bile velika pomoć u danjem radu, jer bi se vrlo teško sa terena određivali detalji za orijentacijske točke na već dotrajaloj kamenoj površini. Sve snimke izmjerene su u analitičkom stereoinstrumentu i izjednačene u bloku. Takvom metodom osiguran je dovoljan broj orijentacijskih točaka za orijentaciju svih stereoparova. Na osnovi svega toga napravljeni su planovi svih vanjskih površina Zagrebačke katedrale i dobivene nedvojbene visine svakog njenog dijela. Saznanja do kojih su došli djelatnici Zavoda za fotogrametriju su nadmorske visine vrhova zvonika, a iznose za sjeverni toranj 242.60 m dok je nadmorka visina južnoga tornja 242.64 m. S obzirom da se podnožje katedrale lijevo i desno nalazi na 134.44 m vidljivo je da su tornjevi visoki l 08.16 m i l 08.20 m. Danas kada je restauracija naše prvostolnice u tijeku, mogu sa zadovoljstvom reći da sve potrebne elemente koji su restauratorima potrebni, počevši od definiranja područja koncesije za eksploataciju arhitektonskograđevinskog kamena u Bizeku pa do jasne slike trenutačnog stanja samoga objekta, je dao Zavod za fotogrametriju. Moram spomenuti da već 60 godina djelatnici tog Zavoda daju svoj doprinos kako bi se sačuvali podaci o mnogim vrijednim povijesnim građevinama, objektima naše kulturne baštine, koji su jedini način da se oštećeni pa i srušeni objekti rekonstruiraju i dovedu u prvobitan oblik. Primjer iskartiranog dijela tornja koji odgovara prethodnom snimku

od 65% , kako bi se osigurali preklopi koje u aerofotogrametriji nazivamo - uzdužni preklop. Na taj način su snimljene sve vanjske strane sjevernog i južnog zvonika. Vrsni pilot letjelice je opreznim manevriranjem dovodio letjelicu mjestimično i na udaljenost od 15 m kako bi omogućio što je moguće bolje rezultate mjerenja. Vjerujem da bi svakome od nas zastao dah i na samu sliku onoga što su mnogi Zagrepčani imali prilike vidjeti i u živo. Osim atraktivnosti izvođenja same izabrane metode tu je i staloženost snimatelja koji nije smio razmišljati o strahu od visine, već pažljivo snimiti svaki snimak tako da je moguća njegova daljnja obrada. Na samim zvonicima je snimljeno ni manje ni više nego 130 snimaka što je zaista impozantan broj.

broj 4

Rad na terenu, na skeli konstruiranoj oko same katedrale

..... •

29


••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• • •• •• •• •

•• •• • •• •• •• •• •• •• •• •• •

•• •• •

•• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• ••

•• •• ••

•• 30

Pišu: Vanja

Miljković,

Sanja Samanović

Salona, uz Rim jedno od glavnih arheoloških nalazišta za proučavanje starokršćanske kulture, zbog očitog nemara i nerazumijevanja još uvijek je većim svojim dijelom neistražena.Objedinjavanjem geodetskih, arheoloških, geoloških i urbanističkih podataka vezanih za lokalitet u jedan sveobuhvatni GIS, te analizom potreba korisnika u arheologiji, urbanizmu i prostornim planiranju i turizmu, napravljen je prvi korak ka promidžbi jednog od najznačajnijeg i najvećeg hrvatskog povijesnog lokaliteta . ,...,. l l.&.

v

rc A

----l ••

------

Knez Trpimir u devetom stoljeću gradi samosta.n, gdje se po prvi puta u pisanom obliku spominje hrvatsko ime, a Trpimir postaje začetnik dinastije koja će vladati hrvatskom dva i pol stoljeća. Kraljevski život na solinskom području zamire ulaskom hrvatske u savez sa Ugarskom, a provalama Tatara u 13. i Turaka u 16. stoljeću uništavaju se i krunidbene crkve. 20 stoljeće doba je snažnog industrijskog razvoja Solina, koje nažalost nije popraćeno i pravilnim urbanističkim razvojem. Na područjima povijesnih lokaliteta grade se ceste i industrijski i privatni objekti, pa Solin postaje zapušteno industrijsko predgrađe Splita. No, devedesete godine status grada donosi nove smjernice za uređenje i urbanizaciju grad, sto će zasigurno rezultirati kvalitetnijem i ozbiljnijem pristupu jednom tako povijesno i turistički bitnom području, nadajmo se u suprotnom smjeru od isključivog razvoja industrije .

,

/ .~-

• j

' t

-···-·· . Povijest solinskog područja datira još u neolit, a pronađeni predmeti iz 3. stoljeća prije Krista ukazuju na Ilire. Od 119. kada se po prvi puta u pisanom obliku spominje ime Salona, pa preko naglog i uspješnog razvoja grada tijekom drugog stoljeća, do današnjeg Solina, solinsko područje imalo je važnu ulogu prvo unutar rimske države, a sa dolaskom Slavena za Hrvatsku . Razvoj i izgradnja grada, osim trgovine donosi nove kultova i religije, pa tako u 3 stoljeću stiže i kršćanstvo. U početku, održavan tajno uz progone i mučenja, u 4 stoljeću prerasta u vodeću religiju toga područja, kada nastaju i prvi kršćanski objekti i groblja. šesto stoljeće sa Hunima, Avarima, Gotima i Slavenima donosi razaranja i ratove. Stanovništvo iseljava na otoke i u obližnju palaču, a porušena Salona služi kao izvor kamena za obližnja slavenska naselja . Doseljeni Hrvati u početku ratnički raspoloženi prema starosjediocima uskoro priznaju bizantsku kulturu i kršćansku vjeru; razvijaju novu državu, a novo slavensko naselje Solin postaje srediste hrvatskog državnog života .

-. ..

Projekt izrade GIS-a obuhvatio je prikupljanje podataka za kreiranje baze podataka, koja će biti korištena, koji se mogu svrstati u četiri skupine: geodetski, arheološki, geološki i povijesni podaci. Geodetski podaci među kojim grafičku podlogu i osnovu GIS-a čine katastarski planovi mjerila 1:1000, skanirani su i pomoću programa l RASB geokodirani i vektorizira ni. Dok je stari kartografski prikaz, također geokodira n i vektorizioran poslužio za prikaz položaja najznačajnijih arheoloških iskopina. Zavod za fotogrametriju geodetskog fakulteta fotogrametrijski je nažalost iz financijskih razloga snimio samo manji dio lokaliteta, uz Bulićevu šetnicu, što je omogućilo detaljnu rekonstrukciju

ekscentar


••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• • zainteresiranih struka podaci se vežu na •• -- -geodetske kao osnovu GIS-a Za potrebe čiji

grafičku

arheologije, povijesni i geološki podaci omogućuju brže i učinkovitije pronalaženje postojećih lokaliteta pod zemljom, što je također neophodno za projekt urbanističkog plana cijelog područja.

Trodimenzionalni grafički podaci su idealna podloga za rekonstrukciju i restauraciju postojećih objekata, dok bi za potrebe turizma GIS trebalo nadopuniti podacima zanimljivim prosječnom turistu (položaj restorana, parkirališta .. ) a vezani su za lokalitet. Kao programska podrška u izgradnji GIS-a

otkopanih zidova i kula. Osim grafičkog dijela katastra korišten je i knjižni, popisi posjednika i površina, uneseni unutar tablica Microsoft Access a.

U drugu skupinu podataka ubrajaju se arheološki .. . .. •. ... . podaci. Imena arheologa i godine iskapanja · • •• ic~ rE č tiu'MENEUM podsjetnik su nam o etapama i intenzitetu rada .. . na lokalitetu, dok geološka sondiranja Salone omogućavaju pregled prostiranja lokaliteta ispod zemlje, što nam uvjetuje izradu urbanističkog • plana. Povijesni podaci o urbanističkom razvoju Salone, osnivačima, stanovnicima, vladarima i osvaJaclma u mnogome nam mogu pomoc1 u potpunijem razumijevanju Salone kao preteče . . današnjeg Solina i kao poveznice ilirskih naroda sa Slavenima, simbiozom kojih su nastali današnji stanovnici cijelo tog područja. korišten je programski paket GeoMedia Professional V 3.0 tvrtke lntergraph koji Cilj projekta bio je prikupiti, objediniti, arhivirati omogućava kombiniranje geografskih podataka postojeće podatke, no i omogućiti lakše rukovanje različitih izvora, formata i kartografskih projekcija, informacijama te analize na osnovu tih te složena atributna i prostorna pretraživanja. informacija. Analiza potreba korisnika rezultirala GeoMedia Professional omogućava povezivanje je podjelom na arheologiju, urbanizam i s podacima kreiranim u slijedećim formatima: prostorno planiranje, restauraciju i rekonstrukciju ARC/INFO, ArcView Shapefile, AutoCAD s pojedinih objekata, te turizam uz mogućnost atributnim vezama, FRAMME, Modular GIS korištenja podataka od strane i drugih Environment (MGE), MGE Data Manager (MGDM), MGE Segment Manager (MGSM), MicroStation s atributnim vezama, Oracle, Access i dr.

.ffl;. . . .":< •

v.

o

o

, •

o :

l! o o

o o

!o.l

o. o l l

oo

l o o

.:'oi' o '

O Oo

ll 'l

ll l o

'' i'

i

.j l '

broj 4

Pri izradi ovog sustava bili smo suočeni sa nizom problema. Najveći problemi su nastajali pri prikupljanju podataka. Naime, podaci nisu dostupni na tržištu jer se proizvode za internu uporabu naručioca, dok bi njihova dostupnost npr. na Internetu omogućila uštedu vremena, te objedinjavanje sustava u kojem bi bili smješteni svi podaci o zaštićenim spomenici kulture zajedno sa podacima i adresama osoba i institucija koji bi mogli dati i dodatne podatke.

•• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• •• • •• •• •• •• •• •• •• •• 31


UVOD Pojavom Globalnog Pozicijskog Sustava (Global Positioning System) mnoge stvari se mijenjaju iz temelja u tehnici, znanosti, nauci, svakodnevnom životu itd. Nas geodete posebno zanima primjena GPS-a u geodetske svrhe s obzirom na visoku točnost koju možemo dobiti korištenjem ove tehnologije. Nemjerljiv je razvoj i napredak geodezije pri uporabi i • • • pnmJenl ove tehnologije, kako u globalnom tako i u regionalnom pogledu. Možemo reći da je uporabom GPS-a "srušen" osnovni temelj geodetske struke o dogledanju točaka. Zahtjevi postavljeni pred geodetskog stručnjaka rješavaju se brže, jednostavnije i efikasnije. Povezivanje interkontinentalnih datuma, određivanje oblika i dimenzija Zemlje, te postavljanje i izmjera nacionalnih geodetskih mreža, izmjera homogenih polja gradova, premjer terena i mnogi drugi zadaci nezamislivi su bez ove revolucionarne tehnologije. Također, možemo reći da GPS omogućuje da se efikasno, brzo i pouzdano definira cijeli niz prostornih informacija koje prije, iz raznih razloga, nisu bile obuhvaćene geodetskom izmjerom. Ipak, potrebno je naglasiti da GPS nije "svemoguć", da ima svoja ograničenja, ovisno o zadatku, primjeni i točnosti koji je postavljen pred geodetskog stručnjaka. On je i temelj i nadogradnja klasičnim geodetskim metodama. Prepreka, odnosno nedostatak GPS-a je taj što je cijeli sustav kontroliran od Vlade SAD-a koja je u zadnjih 30 godina u ovaj projekt uložila preko 15 milijardi dolara, te civilna uporaba ovog sustava uvelike ovisi o namjerama i volji Ministarstva obrane SAD-a.

l,

POVIJEST GPS-a Prvi pravi geodetski satelit bio je ANNA1B lansiran 1962. godine od strane Ministarstva obrane. Prethodnik današnjeg globalnog sustava za pozicioniranje je mornarički navigacijski satelitski sustav NNSS (Navy Navigation Satelite System), zvan i TRANSIT sustav. Ovaj sustav se sastojao od 6 satelita koji su kružili u svojim orbitama na visini od oko 11 000 km. Bio je razvijen od strane američke vojske, prvenstveno u vojne svrhe s ciljem određivanja položaja ratnih brodova i aviona. Nakon što je dozvoljena

34

njegova uporaba i za civilne svrhe, našao je široku primjenu u navigaciji i geodetskoj praksi. Točnost utvrđena eksperimentima bila je oko 1m pri opažanju od nekoliko dana. Glavni nedostatak TRANSIT sustava bila je nemogućnost dobrog pokrivanja zbog malog broja satelita, kao i mala točnost za precizno pozicioniranje. Globalni Pozicijski Sustav (GPS) razvijen je kao zamjena TRANSIT sustava zbog njegovih utvrđenih nedostataka. Prema Woodenovoj definiciji: "NAVSTAR GPS je satelitski sustav razvijen od strane Ministarstva obrane SAD-a sa osnovnim ciljem da u bilo kojim vremenskim uvjetima omogućuje vojnim snagama točno određivanje pozicije, brzine i točnog vremena u nekom zajedničkom koordinatnom sustavu i to bilo gdje na površini Zemlje ili u blizini Zemlje"(cit. Hofmann-Wellenhof i dr.). Odgovore daje brzo, točno i jeftino, i to bilo gdje i u bilo koje vrijeme. U razvoju globalnog sustava za pozicioniranje trebalo je osigurati prijem četiri satelita. Sustav od 27 satelita smještena u 6 orbitalnih ravnina čiji je razmak 60°, nagnutih pod kutem inklinacije od 55° prema ravnini ekvatora zadovoljavaju uvjete vidljivosti minimalno četiri satelita.

Satelit

Ps Prijamnik

Geocentar Slika 1. Princip satelitskog pozicioniranja Period njihovih orbitalnih ravnina je približno 12 zvjezdanih sati. Cilj GPS satelita prvenstveno je određivanje položaja. Položaj se može izraziti npr. geodetskom širinom <t>, geodetskom duljinom A i elipsoidnom visinom h. Određivanje koordinata postiže se jednostavnim presjecanjem korištenjem mjerenih udaljenosti do satelita. Uzmemo li u obzir položaj satelita u određenom trenutku,


piše: Danko

Markovinović,

dipl.ing.geod.

prostornu koordinatu r5 možemo izračunati iz efemerida odaslan ih od satelita (Slika 1). Ako prijamnik, određen svojom geocentričkom pozicijom rR' ima precizni sat koji je usklađen sa GPS vremenom, onda prava udaljenost r do satelita može biti točno izmjerena sa registracijom vremena potrebnog da (kodirani) satelitski signal dođe od satelita do prijamnika.

reducirati uporabom dvaju prijamnika tj. mjerenjem pseudoudaljenosti od dvije točke i stvaranjem njihovih razlika, što daje vektor između stajališta.

Dakle, korištenjem ovakve tehnike za određivanje položaja potrebna su tri satelita jer imamo tri nepoznanice položaja. Njih možemo odrediti iz jednadžbe udaljenosti:

OSNOVNI KONCEPTI GLOBALNOG POZICIJSKOG SUSTAVA

Od 1987 .godine GPS koristi Svjetski geodetski sustav WGS-84 (World Geodetic System) kao referentni.

(1) j

Jednadžba ( 1) naziva se fundamentalna jednadžba satelitske geodezije. GPS prijamnici koriste malo drugačiju tehniku. Oni koriste jeftine kvarcne satove koji su približno podešeni na GPS vrijeme. Sat u prijamniku i sat u satelitu ne pokazuju isto vrijeme. Za vremenski interval t oni daju malu razliku. Zbog te će razlike mjerene udaljenosti biti nešto duže ili kraće u odnosu na pravu udaljenost. Prijamnik prevladava ovaj problem simultanim mjerenjem udaljenosti prema četiri satelita. Te udaljenost su nazvane pseudoudaljenosti, jer se sastoje od prave udaljenosti plus mala (pozitivna ili negativna) korekcija te udaljenosti ~r, koja rezultira iz pogreške sata &.

Globalni pozicijski sustav počeo se razvijati 1973. godine u okviru Joint Program Office-a (JPO), pod kontrolom Ministarstva obrane SAD-a s ciljem uspostave razvoja, provjere, povećanja točnosti i korištenja u borbene svrhe prostornog pozicijskog sustava. Kao rezultat početne inicijative razvijen je NAVSTAR GPS sustav u kojem je na temelju poznatih koordinata satelita bilo moguće odrediti položaje točaka na Zemlji, moru i u zraku. GPS sustav objedinjuje tri segmenta: o Prostorni segment - čine ga sateliti s emitiranim signalima o Kontrolni segment - služi za upravljanje cijelim sustavom o Korisnički segment - čine ga različiti tipovi prijamni ka

Prostorni segment Jednostavan matematički pseudoudaljenosti glasi:

R = p+ 11p = p+ c8

model

za

(2)

gdje je e brzina svjetlosti.

Razmatrajući

fundamentalnu jednadžbu satelitske geodezije ( 1) možemo zaključiti da pri uporabi jednog prijamni ka na točnost određivanja utječu slijedeći faktori: o o o

točnost

pozicije satelita točnost mjerene pseudoudaljenosti položaj satelita na nebu (geometrija).

Prostorni segment čine sateliti koji se kreću približno kružnom putanjom na visini od oko 20 200 km iznad Zemlje s periodom od približno 12 zvjezdanih sati. Ovaj raspored satelita se mijenjao od početna 24 satelita u tri orbitalne ravnine, uz inklinaciju od 63° prema ravnini ekvatora, do današnjih 27 satelita u šest orbitalnih ravnina, uz inklinaciju od 55° prema ekvatoru (u svakoj ravnini su po četiri satelita). GPS sateliti pružaju platformu za radio primopredajnike, atomske satove, kompjutore i različitu dodatnu opremu koja se koristi za vođenje sustava. Kod potpune konstelacije satelita prostorni segment pri elevacijskoj masci od 1 omogućuje globalno pokrivanje sa 4-12 satelita koji se simultano opazaJU.

oo

Sustavne pogreške u poziciji satelita i eventualna razlika satova može se eliminirati ili

v

35


-----------------------------------------Kontrolni segment

l ll l l ll

Kontrolni segment uključuje operacijski kontrolni sustav (Operational Control System) koji se sastoji od glavne kontrolne stanice, promatračkih stanica rasprostranjen ih po svijetu i zemaljskih kontrolnih stanica. Glavne zadaće ovog segmenta su praćenje satelita u svrhu određivanja njihovih orbita, korekcija sata (tzv.

.....,_ ,

---

----- ",_..-.....,.. Fale on Colorado Sp~J

\_.

f.

Stvarna i realna primjena došla je do punog izražaja tijekom Zaljevskog rata kada su vojnici SAD-a bili opremljeni i sa ovim uređajima koji su im omogućili nesmetanu koordinaciju i poboljšanje vojnih aktivnosti. To se posebno odnosi na ručne prijamnike koji su se koristili za navigaciju u pustinji. Današnja vojska SAD-a je opremljena GPS prijamnicima gotovo na svim razinama. l ostale države daju velike novčane iznose svojih vojnih budžeta za razvoj i primjenu GPS-a, bez kojeg je danas jednostavno nezamislivo voditi ratna djelovanja.

Master Control H~~raii M onit~r ·s~ti~·n·'· Monitor Station . •. .....

..

Civilni korisnici

•Garcia

G p s [;r>~ego prijam nici se danas ...• Monitot' Station koriste za različite geodetske zadaće, te za navigaciju. Global Positioning System (GPS) Master Control and Monitor Station Net\vork Geodetski stručnjaci koriste Slika 2. Kontrolni segment GPS-a GPS za predikacijsko modeliranje), sinhronizacija postavljanje mreža viših i nižih redova, za ll vremena, te konačno slanje poruka prema izmjeru homogenih polja gradova, za izvođenje ll satelitima. Glavna stanica je Falcon AFB, različitih detaljnih terenskih premjera) itd. l Colorado Springs, Colorado (skupljanje podataka l o satelitima, računanje orbite satelita i Svoju veliku primjenu GPS prijamnici parametara satova te kontroliranje stanice). pogotovo nalaze kod korisnika kojima točnost Opažačke stanice su Hawai, Colorado Springs, određivanja pozicije od nekoliko decimetara, l Ascension, Diego Garcia, Kwajalein (za odnosno metara, ne znači prepreku u primjeni l određivanje Broadcast efemerida, te ovog sustava. Danas u SAD-u već nekoliko kontinuirano mjerenje pseudo-udaljenost svih gradova ima opremljene službe hitne pomoći, l satelita iznad horizonta), dok su Zemaljske gdje centralni dispečer u svakom trenutku zna l kontrolne stanice Ascension, Diego Garcia i gdje mu se nalazi vozilo. Primjena GPS-a u Kwajalein koje su opremljene velikim antenama hitnoj službi se pokazala izuzetno efikasnom, te za slanje poruka satelitima (popuna satelita je poboljšala koordinaciju i efikasnost ovih službi. l Auto-industrija se zadnjih nekoliko godina javlja informacijama jednom dnevno). kao veliki korisnik. Pored ugradnje GPS-a u l automobile, gdje ovaj sustav služi za lakšu, i u Korisnički segment l kombinaciji sa RDS-sustavom, bržu navigaciju, GPS sustav nalazi primjenu u pronalaženju Voini korisnici • ukradenih automobila. GPS se nalazi kao standardna oprema u Prvobitni korisnik GPS-a je ll prekooceanskim brodovima, Ministarstvo obrane SAD-a, ll jahtama i jedrilicama. Aviokojem je ovaj sustav bio ll industrija rutinski koristi GPS za dopuna programu nacionalne navigaciju, gdje uporabom sigurnosti. Ministarstvo obrane ovakvog načina navođenja SAD-a nastojalo je opremiti između ostalog rješava GPS prijamnicima gotovo ll problem slijetanja aviona svaku vojnu jedinicu,bila ona ll tijekom loših vremenskih prilika n a k o p n u , m or u i li zrak u . ---l .

-

l

------------------------------------------ekscentar 36


-----------------------------------------METODE MJERENJA

Sama GPS mjerenja se izvode jednom ili kombinacijom više metoda opažanja. Koju metodu opažanja izabrati najviše ovisi o vrsti terena i područja koje se opaža, odnosno o zahtjeva noj točnosti. Općenito

ll l

11

1

možemo reći da postoje dvije osnovne metode, apsolutno i relativno • • • • pOZICIOniranJe. Pod apsolutnim pozicioniranjem podrazumjevamo određivanje koordinata točke uporabom jednog prijamnika na temelju kodnih mjerenja, dok pod relativnim pozicioniranjem podrazumjevamo korištenje minimalno dva prijamnika koji istovremeno primaju iste satelite. Bilo da su apsolutne ili relativne, razlikujemo sljedeće metode: DGPS (diferencijalni GPS), statičko (statika i brza statika) i kinematička relativno pozicioniranje (klasična kinematika i stop&go metoda).

Slika 3. Primjena GPS-a u graditeljstvu, autoindustriji i poljoprivredi OBJEKTI SNIMLJEHI GPS-om TOČKASTI: .. (magla i sl.). Graditeljstvo , • KARlKTERISTIOO OBJEKTI poljoprivreda , zaštita okoliša , LINIJSKI: - : : : ASFALTNI GESTA Ka.NI PUT šumarstvo, navigacija i pozcioniranje = - - - DALEKOV(I) .. na moru , komunalni informacijski POI1RgNSKI : POŠUMLJENE POVRŠINE sustavi , geografski informacijski ~7~~~~~~~~ sustavi samo su neke od grana gdje se koristi GPS.

Slika 4. Izmjera temeljne mreže opažane GPS-om Slika 5 . Rezultat GPS izmjere u šumarstvu

ll

ll 11 11

ll

Diferencijalni GPS se temelji na primjeni minimalno dva prijamni ka gdje je jedan stacionaran (bazni) s poznatim koordinatama, a drugi je u pokretu. Potrebno je da prijamnici istovremeno opažaju minimalno četiri ista satelita. Pozicija baznog prijamnika koristi se za računanje korekcija mjerenih pseudoudaljenosti u odnosu na geometrijske udaljenosti dobivene iz koordinata. Ove korekcije se prenose do pokretnog prijamnika radijskim vezama, koji je tada u mogućnosti znatno točnije od apsolutnog pozicioniranja sračunati svoju poziciju (tzv. navigacijski mod).

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

l l l

l l l l l l l l l l l

·-----------------------------------------37 broj 4


•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• Statička

metoda je jedna od najraširenijih i najtočnijih metoda. Ovom metodom se ostvaruju relativne točnosti od 0.1 ppm do 1 ppm. Vrijeme opažanja ovisi o duljini vektora između dviju opažanih točaka. Brza statička metoda se razvila u smislu skraćivanja vremena opažanja (fast-static ili rapid-static). Vrijeme opažanja ovom metodom skraćuje se povećanjem broja kontinuirano opažanih satelita. U tablici 1. dane su standardne duljine sesija (prema Hofmann-Wellenhof i dr. 1997.) za statiku i brzu statiku, uz uvjet da su kontinuirano vidljiva četiri satelita, da je njihova geometrija dobra i da su uvjeti u atmosferi normalni. Prijarnn ik

Statika

L1

30 minuta + 3 minute/km

L1 + L2

20 minuta + 2 minute/km

GPS U HRVATSKOJ Preustrojem i uvođenjem novog nastavnog plana na Geodetskom fakultetu, poseban naglasak dan je satelitskim tehnologijama. Uvode se novi kolegiji kojima se nastavni plan temelji na GPS-u, a poseban naglasak je dan i u poslijediplomskom studiju, gdje nekoliko kolegija u svom nastavnom planu i programu obuhvaća GPS. Geodetski fakultet, prateći razvoj i primjenu ove tehnolgije u smislu što boljeg obrazovanja studenata, nabavio je tri dvofrekventna Trimble i dva dvofrekventna Leica GPS prijamnika sa pripadajućim softverima.

Kako je u domovinskom ratu mnogo geodetskih točaka uništeno, bila je neminovna primjena GPS tehnologije u B rz a s tat ik a realizaciji i rješavanju novonastalih 20 minuta + 2 minute/km geodetskih problema. Republika Hrvatska već nekoliko godina, u geodetskom 1O minuta + 1 minuta/km smislu, rabi ovaj sustav za realizaciju

Tablica 1. Duljina opažanja statike i brzestatike

najzahtjevnijih zadatka. Početak primjene od strane naše države bilježimo uključivanjem u europske GPS-kampanje kao što su EUREF'94-CRODYN'94, CROREF'96CRODYN'96, EUVN'97, CROREF'98 itd., koje su omogućile postavljanje temeljnih točaka hrvatske nacionalne GPS mreže, a one su dalje korištene kao osloničke točke pri progušćenju GPS premjera naše domovine . Veliki broj gradova ima svoja GPS-homogena polja (Zagreb, Varaždin, Krapina, Sisak, Križevci, Samobor, Vrbovec, Našice, Osijek, Đakovo, Split, Čakovec itd.).

Kinematika je najprihvatljivija metoda kada je potrebno odrediti veliki broj točaka, na većem području u što kraćem vremenu. U klasičnoj kine matici se za svaku epohu određuje pozicija gdje snimljeno područje dobivamo u obliku linijske trajektorije. Kod "stop&go" metode registracijom samo nekoliko epoha opažanja znatno se povećava točnost određivanja pozicije za pojedinu točku. Ove Određivanje tehnike omogućavaju da orijentacijskih točaka se na udaljenostima do 20 pri aero-triangulaciji, km postigne točnost na primjena u razini centimetra. Kod katastarskoj izmjeri , kinematike u stvarnom interakcija GPS-a i vremenu (RTK-Real Time GIS-a, primjena u Kinematic) podaci šumarstvu, samo su mjerenja jednog prijam nika neki od realiziranih i radio-vezom se prebacuju kontinuiranih GPS bAB do drugog prijamnika koji projekata. Uprava svojim programskim kontrole leta, kao dio paketom trenutno računa _ , _ _ _ _ __,~~------~~-Ministarstva poziciju pokretnog ~·l~ ( . \ • ' pomorstva, prometa i p r i j a m n i ka. i'B A veza, napravila je Pseudokinematika je veliki pomak u metoda kod koje se objedinjavanju i povezivanju hrvatskih i europskih skraćuje interval opažanja po pojedinoj točki, ali zračnih luka GPS izmjerom 11 civilnih zračnih svaka točka treba biti mjerena dva puta. luka, pod kontrolom "Eurocontrol-a", europske

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• 38

ekscentar


•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• organizacije zadužene za zračne puteve. Povezivanjem Republike Hrvatske u europske integracije dolazi do potrebe osposobljavanja plovnih puteva rijeka Save i Drave. Postavljanjem permanentnih GPS stanica i izmjerom ovih plovnih puteva Hrvatska je dala svoj doprinos integracijom u Europu na tom polju primjenom upravo ove tehnologije. Trenutno u Hrvatskoj postoji nekoliko permanentnih GPS stanica, bilo u probnoj ili radnoj fazi. One će biti temelj permanentne GPS-mreže koja bi trebala u budućnosti prekriti cijelu Hrvatsku. To bi dovelo do toga da će zainteresiranim korisnicima biti dovoljno nabaviti minimalno jedan GPS prijamnik s kojim će snimati zahtjevano područje , dok će

umjesto "svoje" bazne stanice, koristiti podatke odaslane sa permanentne stanice. Mnoge geodetske tvrtke te Uredi za katastar imaju u svojoj opremi GPS prijamnike kojima rješavaju najzahtjevnije zadatke postavljene pred njih. Za očekivati je da će u budućnosti cijena jedno- i dvofrekventnih prijamnika "pasti " što bi omogućilo još veći broj korisnika ove tehnologije. Zato je od velike važnosti da studenti Geodetskog fakulteta steknu i ovladaju GPS-om gdje će njihovo znanje omogućiti da, kao pojedinci i struka , budu korak ispred ostalih u poznavanju i primjeni ove tehnologije.

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

f)

r1m e

!;

SPECTRA.. PRECISION

,, Geodimeter'

www. oteha.nav.to

eo

a

M. Matošeca 3, 10090 Zagreb tel./fax 01/3735-178 tel. 01/3730-036 geoteha@zg.tel.hr

r1m AUTHORIZED OISTRIBUTOR

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• broj 4

39


l l piše: Danko Markovinović. l dipl.ing.geod. l l l Ovim kratkim uputstvom želim l olakšati cijenjenim kolegicama i l kolegama studentima obavljanje : vježbi iz kolegija ~~satelitska geodezija 1 ll", kao i pohađanje usmjerenja 1 ~~satelitska i fizikalna geodezija" gdje 1 se koristi ovaj tip GPS prijamnika. 1

l STATIČKA METODA MJERENJA l l Prije postavljanja antene na točku potrebno je 1 očitati serijski broj antene koji se nalazi sa donje 1 strane te ga prepisati u zapisnik. Zatim se 1 postavlja antena na točku i namješta u smjer l sjevera. Ako se antena postavlja na točku tako l da se zagipsa, potrebno je prvo centrirati i l horizontirati podnožnu ploču, a tek tada prići 1 ~~!~Nl -gipsanju postolja. l Visina antene mjeri se minimalno na četiri l različita mjesta kružnika (na različitim stranama l kružnika) i kao visina antene, koja se upisuje u l prijamnik i zapisnik, uzima se izračunata l aritmetička sredina. Kružnik na sebi ima 12 l podjela (utora) na kojima se mjeri visina, npr. na l broju 1,4, 7,1 O. i sl. Ako su razlike kod mjerenja l visine antene na različitim mjestima kružnika l međusobno veće od 2-3 mm, potrebno je l ponovno navrhuniti libelu podnožne ploče te l u ~ ponoviti postupak mjerenja visine antene. Skicu l mjerenja visine antene (do kuda je mjereno) l . . . .. OBAVEZNO nacrtati. Visina antene se 1 S/1ka 1. Metode mjerenja v1s1ne antete uobičajeno mjeri do donje plohe antene. l Posebnu pozornost skreć.e~ ~a vođenje l Mjerenje visine antene treba provesti prije i poslije zapisnika. Naime, GPS zap1,sn1k Je P?trebno l samog mjerenja, ali nikako dok je mjerenje u voditi korektno i ~~dant~?· Vec s~ nekoliko puta l tijeku. Nakon mjerenja potrebno je izmjeriti ~isinu pokazalo da strucnJak kOJI obrađuJe GPS podatke l antene i usporediti je s onom prije pocetka u slučaju "loše v~đenog ~~pisn!ka" jednostavno l mjerenja i zapisati promjene ako ih ima. ne može do kraJa obav1t1 svoJ ~osao obrade, l Ako je tijekom mjerenja došlo do pomaka antene optimiranja i izje?n~čenj~ ~jerenJa. Nedostatak l (gurnuta i sl.) , treba zapisati kakve s~. se podataka u zap1sn1ku (v1s1na antene, do ~oJeg l promjene dogodile i u koje vrijeme. Na sllc1 1. mjesta je izmjerena visina, ned~.~tatak.., P?cetka l su prikazane metode mjerenja kada se antena ANTEN SKI KABEL

------

GEODETSKA TOCKA

i kraja opažanja) može prouzroc1t1 znacaJne , pa nalazi na stupu (npr. trigonometar l reda) ili na čak i nepremostive prepreke prilikom obrade. : stativu.

l l l l

40

ekscentar


• n

• l

PREDNJA STRANA PRIJAMNIKA Trimble 4000 SSi

ulaz za antenu

prvi i drugi ulaz/izlaz • • •• za napaJanJe energiJOm (akumulator+ baterije)

AUX izlaz

ulaz/izlaz prijenos podataka

ZADNJA STRANA PRIJAMNIKA Trimble 4000 SSi

broj 4

41


••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• • • • • • • • • • • • • • • • •

• • • • • • • • • • • • • • • •• • • • • • • • • • • • • • •• • ••

• • • • • • •

• • • • ••

••

KONTROLA SLOBODNE MEMORIJE PRIJAM NIKA

UKLJUČIVANJE PRIJAMNIKA l

Prijamnik se uključuje nakon što je antena postavljena na točku i spojena preko kabela s prijamnikom, izvor napajanja priključen te visina antene izmjerena . 1) POWER •

§ pritiskom na tipku POWER uključuje se prijamnik i nakon samo-testiranja prijamnika pojavljuje nam se sljedeći ekran ;

§ pritiskom na tipku CONTROL, a zatim na tipku uz opciju LOGGED DATA FILES, provjeri se količina slobodne memorije prijamnika (zadnji red ekrana pokazje približnu slobodnu memoriju u satima); ako memorija nije dostatna za mjerenje, potrebno je izbrisati suvišne datoteke § pritisni tipku MORE

CONTROL

ICK.START NOW l (SINGLE SURVEY) ·START (SINGLESURVEY)START FAS l STATIC OR KINEMATIC SURVEY·

§pritisni tipku MORE

·~.~&;;;;.·

-- CON l ROL

2)• CLEAR

§nakon što se pojavi prethodni ekran, potrebno je pritisnitu tipku CLEAR i pojavit će se osnov,W zaslon prijamnika -AUTO SV SELECT

FOR 20:80UTC

l l POSITIONING l

§ pritisni tipku MORE

ELEV/AZM

11ME-AUTO SKY SEARCH l POSIIIOitJ HING

REFERENCE MASKISYNCE

l

SV

RECEIVER CONTROL

l

of 6)

POWER-.... L1/L2

tCYCLE

l

l

§ u zadnjem redu vidi se s kojeg serijskog porta

§ pritisni tipku MORE

dolazi napajanje strujom (PWR 1, 2 ili je izvora napajanja strujom prikazano je kvaftratićima (5 kvadratića maksimalno) § tijekom mjerenja potrebno je posebnu pažnju obratiti na ovu liniju, jer nam govori kada moramo prebaciti napajanje s jednog na drugi izvor

CONTROL

3)• CONTROL

§ tipkom CONTROL ulazi se u sljedeći zaslon

§ pritisni tipku MORE

ekrana

ECENER CONTROL 1 of 6)

l l l

LOGGED DATA FILE POWER-UP CON l RO

RECEIVER CONTROL (&of 6)

SVENAB~SAB·~

MORE

-

DEFAULT CONTROLS ,

l l l

MORE ~

-

--

• • • • • •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

42

ekscentar


• • •••• ••• ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• SELEKCIJA ILl DEFINIRANJE TOČKE

6)• SESSIONS § pritisni DEFAULT CONTROLS i nakon samoresetiranja prijamnika ponavljamo postupak, te se dolazi do zaslona ekrana 4/6

4)• L 1/L2 OPERATION

§pritisni tipku uz naredbu L 1/L2 OPERATION i "pku L 1 OPERATION višestrukim pritiskom illlil!lnostavi sljedeće parametre

L1/L2 TRACKING: P,C/A- CODE P.E- CODE

l L1 TRACKI l L2 TRACKI l

promjena postaV!& obavezno se potvrdi tipkom ENTER

5) Ct FAR §dvostrukim pritiskom na tipku CLEAR vraćamo se u osnovni zaslon ekrana

§ pritiskom na tipku SESSION ulazi se u izbornik koji omogućava definiranje sesija (session) statičkih mjerenja ; ekrani ovog izbornika smjenjuju se jedan za drugim po određenom redu; tipkom CLEAR moguće je vraćanje jedan korak unatrag u procesu definiranja sesija, a pritiskom na ENTER potvrđuju se uneseni podaci i prelazi se na sljedeći ekran

• • •• • •

l l l

(4of 6)

§ upiši oznaku odnosno broj točf(e (najveća dužina četiri alfanumerička znaka) i pritisni tipku uz opciju ACCEPT ; moguće je upisivanje kombinacije alfa i numeričkih znakova , što omogućavaju tipke sa lijeve i desne strane numeric, >, <), kao i funkcijske tipke na samom zaslonu ekrana

STATION:ZGF1 AME:

•• • •

l l l

"1" "A" 'V" ''C"

§ nakon unošenja broja točk kranu se javlja opcija upisivanja imena točke gdje se, nakon upisivanja, ime točke potvrđuje pritiskom na tipku ENTER §važno je napomenuti da se u memoriji računala mogu naći točke koje smo prethodno opažali, a At&mo ih obrisati, a one se mogu pregledavati ili eventualno pozvati na zaslonu ekrana uporabom tipki NEXT STATION ili PREV STATION § pritiskom na crne tipke s desne strane ekrana omogućene su sljedeće opcije: ALPHA/NUMERIC - prijelaz između alfa i numeričkog moda NEXT STATION ili PREV STATION - prikazuje sijedeću ili prethodnu točku u memoriji prijamni ka §NEW STATION- omogućava definiranje nove točke

§ DELETE IT - briše oznaku točke iz memorije prijamni ka §ACCEPT - potvrđivanje unesenih podataka i prijelaz na sljedeći ekran

• •• • •• • •• •

• • • ••

• • • • • • • • • • • • •• • • •• • •• • •• • •• • • • • •

• • •

•• • • • • ••

•• • • • • • ••

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• broj 4

43


7)• ENTER § dvostrukim pritiskom na tipku ENTER ulazimo u opciju koja nam omogućava unos referentnog položaja točke

UNOS REFERENTNOG POLOŽAJA .. TOCKE

BJ• AUTOMATIC

10)• ACCEPT

FERENCE POSti iON FOR: ZGF1 AUTOMATIC MANUAL-

§ nakon ulaska u ovaj ekran potrebno je odabrati tipku uz opciju AUTOMATIC; ukoliko znamo koordinate točke , odabrat ćemo opciju MANUAL l i ručno unijeti koordinate točke , i nakon unosa pritisnuti tipku uz opciju ACCEPT

§ pritiskom na tipku ACCEPT potvrđujemo unešene promjene i novopostavljene parametre, te se otvara prozor koji omogućava namještanje specijalnih kontrola

11)• USE RECIVER DEFAULTS

ESSION 322-1 SPECIAL CONTROLS USE SPECIAL CON l ROLS USE RECEIVER DAFAULTS<*

9)• NEW SESSION

12)• MANUAL START BY USER

§ u idućem koraku otvara se ekran za odabir prethodne ili definiranje nove sesije (NEW SESSION )

§ u navedenom zaslonu postoje tri opcije startanja prijamnika ; prva je startanje od strane operatera, druga je startanje svaki dan u točno definirano vrijeme, a treća je jednom u točno definirani datum i vrijeme

SESSION: 322 -1 ZGF1

l l

§ naziv sesije se definira pomoću 4 broja , od koja su prva tri GPS dan u godini, a četvrti definira broj sesije §vrijednost GPS dana se nalazi u opciji DATE, pri osnovnom zaslonu ekrana § nakon toga potrebno je upisati oznaku točke (ID) i ime točke za koju se definira sesija § pritiskom na crne tipke s desne strane ekrana omogućene su sljedeće opcije: ALPHA/NUMERIC - prelazak između alfa i numeričkog moda (ekvivalentno tipki ALPHA)

44

NEXT SESSION ili PREV SESSION - prikazuje sljedeću ili prethodnu sesiju u memoriji prijamni ka NEW SESSION - omogućava definiranje nove •• ses tJ e DELETE IT- briše sesiju iz memorije prijamni ka ACCEPT - potvrđivanje unesenih podataka i prijelaz na sljedeći ekran

SELECT SCHEDULE FOR: ZGF1 -322 -1 MANUAL STAR BY USER ANY DAY AT SPECIFFD TIMEAT SPECIFIED DATE AND TIME -

§odabirom opcije MANUAL START BY USER, početak i završetak mjerenja će biti kontroliran od opažača

13)• POSTAVLJANJE OPAŽANJA

PARAMETARA

:ZGF1-322-1 _ _, DEFAULT IN USE: MASK: +15° Min SVs: 03 SYNCTlME: 015.0SEC

l 1

l .....~~

ekscentar


18)• NEXT STATION /Ll PREV STATION l ACCEPT

§ uporaba~ strelica (> i <) postavlja~o 11 ~~~~~~~~~~~~~~~~~ para~etre

opažanja (el eva cijska ~aska i interval skupljanja podataka)

14)• ACCEPT pritiska~

§

na tipku ACCEPT postavljene para~etre opažanja

potvrđuje~o

uporaba~

§

naredbi NEXT STATION ili PREV STATION selektira~o željenu točku, i zati~ pritisne~o tipku ACCEPT

19)• NEXT SESSION IL/ PREV SESSION , ACCEPT

DODAVANJE NOVE SESIJE

15)• NO

l l l

FOR ST~I ION

: 0705 ?

SESSIOIIS FREE•• ,

§ § ovaj ekran daje

~ogućnost

za trenutno opažanu

dodavanja sesije

uporaba~

naredbi NEXT SESSION ili PREV SESSION selektiramo željenu sesiju i zati~ pritisne~o tipku ACCEPT

točku

UNOS PARAMETARA ANTENE 16)• NO

20)• UNITS, NEXT. NEXT i ACCEPT **12 SESSIONS FREE** ** 33 SESSIONS FREE**

§ ovaj ekran daje

UNITS

HEIGHT: 08.000 METERS

TYPE: UNCORREC l ED TYPE: COMPACT L112 WIGRND P SERIAL: OOOOOO

l l l

NEXT NEXT

~ogućnost

točaka predviđenih

17) START SURVEY)•

l l l

dodavanja novih za opažanje

PRE-PLANNED

(SINGLE

QUICK-STA T NOW l (SINGLE SURVEY) --

§ u navedenom zaslonu ekrana

vrijednost visine antene u ~etrima, način mjerenja visine antene (uncorrected ili true vertical), tip i serijski broj antene koji se sastoji od zadnjih pet zna~enaka očitanih na podnožju antene § nakon unosa, para~etre potvrđuje~o pritiskom na tipku ACCEPT

START PRE-PLANNED (SINGLE SURVEY) -START FAST STATIC OR KINEMATIC SURVEY -MORE-~~~~~~~~~~~~~~~~

unosi~o

STARTANJE MJERENJA

21JSTARTSURVEY •

~...·~ONISESSION:ZGF1-322-1 1 START SURVEY . §

pritiska~

na opciju START PRE-PLANNED (SINGLE SURVEY) selektiramo startanje opažanja točke koju s~o prethodno isplanirali

·--· MEMORY LEFT: 222 ING FOR SVs 1[

§

l l

l l

l l

l l

l ] l

20:22 UTC

l HR USER INPUT CHANGES

ll ABORT SURVEY -

~jerenje starta~o pritiska~ na tipku START

SURVEY

broj 4

45


§ za provjeru i promjenu imena datoteke u koj se registriraju podaci mjerenja pritisne se tipka uz opciju FILE NAME, ako je potrebno, provedu promjene i potvrde pritiskom na ENTER ili ACCEPT, te se vraćamo u osnovni zaslon ekrana dvostrukim pritiskom na tipku CLEAR

KONTROLE TIJEKOM MJERENJA PRIJAMNI KA § u prvom redu ekrana vidljivo je ime datoteke u koju prijamnik pohranjuje podatke, te koliko je sati i minuta proteklo od početka mjerenja (npr.:LOGGING FOR 0:35)

VAžNO!!

§§§VAžNO!! Ako na ekranu ne piše LOGGING FOR, znači da mjerenje nije u tijeku!

§tijekom mjerenja NE SMIJU se mijenjati opcije koje definira tipka CONTROL (ne diraj tipku CONTROL); ukoliko smo slučajno pritisnuli tipku CONTROL, na ekranu će se pojaviti sljedeća poruka:

§u drugom redu prikazana je približna slobodna memorija prijamnika (APPROX. MEMORY LEFT) § treći red pokazuje koje satelite prijamnik trenutno prati, odnosno čije signale prima

CAUTIONI CERf"''""''""""l~ CONlROL MAY CAUSE LOSS OF LOGGED DATA l CONTROL TO CONTINUE, CLEAR TO EXm

§ u četvrtom redu prikazan je broj serijskog porta s kojeg prijamnik dobiva napajanje (PWR1 ,2&3), stanje izvora struje (5 kvadratića maksimalno), simbol da je antena priključena , te vrijeme

§ pritiskom na tipku CLEAR napuštamo navedeni zaslon ekrana i vraćamo se u osnovni zaslon

PROMJENE TIJEKOM OPAžANJA

LOG DATA § tije mjerenja moguće je provjeriti i promijeniti unesene podatke o anteni i o imenu datoteke u koju se registriraju podaci mjerenja i to na sljedeći način :

l l l l

SURVEY:

INPUT

§ kada su priključena dva izvora napajanja, prijamnik prvo koristi jedan, a nakon što je on potrošen automatski se prebacuje na drugi

USERI

§ s kojeg porta prijamnik dobiva struju , vidi se pritiskom na tipku STATUS , a zadnji red pokazuje PWR1 , PWR2 ili PWR3

CHANGES · ENDSURVEY

§ ručno prebacivanje napajanja na drugi serijski port izvodi se pritiskom na tipku MODIFY, a zatim na crnu tipku uz opciju POWER.

§pritisne se tipka LOG DATA, a zatim tipka uz opciju CHANGES -- -

-~-

·-

SURVEY CHANGES :

-

.

-·--- ..- ·.

-

- -

§ strelica pokazuje serijski port s kojeg prijamnik trenutno dobiva struju , kao i voltažu detektira nog napona

-

rNTENNA HEIHT FILE NAME

l

1

.,

~~~~~~~~~~~~~~~~~·

§ za provjeru i promjenu unesenih podataka o anteni pritisne se tipka uz opciju ANTENNA HEIGHT, te naprave potrebne izmjene, a potvrde se pritiskom na tipku uz opciju ACCEPT

46

§ pritiskom na crnu tipku uz detektirani izvor struje moguće je prebacivanje na željeni dostupni (priključeni) izvor napajanja § pritiskom na tipku ENTER vraćamo se u MODIFY izbornik, a zatim pritiskom na tipku STATUS u osnovni izbornik, gdje se u posljednjem redu može provjeriti s kojeg porta se dobiva izvor napajanja


ZAVRŠETAK MJERENJA - LOG DATA

BRZA STATIKA ----

§ pritisne se tipka LOG DATA, a zatim tipka uz

1) POWER- pritiskom na tipku POWER uključiti

opciju END SURVEY

uređaj

2) CONTROL- pritisnuti više puta tipku MORE, sve dok se na zaslonu ne pojavi opcija 4/6, odnosno L 1/L2 OPERATION, gdje se pomoću tipke sa desne strane, postavlja opcija

l l

P, C/A- code P, E- code

§ na ekranu se javlja poruka: STOP THE CURRENT SURVEY; opažanje pritisne se Y nastaviti s mjeren·

ako završavamo iU NO ako se želi

SURVEY?

l l l

VES

§tipkom ENTER OBAVEZNO potvrditi unešene • promJene 3) CLEAR - tipkom CLEAR se izlazi iz opcije CONTROL 4) LOG DATA 5) MORE 6) SETUP SURVEY CONTROLS 7) MODIFY FAST-STATIC CONTROLS

§ ulaskom u opciju "Modify fast-static controls" § pritiskom na tipku YES završavamo sa opažanjem te se podaci pohranjuju u memoriju prijamni ka.

postavljamo parametre opažanja brze statike § uporabom strelice, u gornjem redu postavljamo vrijednost elevacijske maske od 5°, 10° ili 15°

§ uporabom strelice postavljamo vrijeme opažanja (u minutama), kada su vidljiva 4, 5 ili 6 satelita

§ brisanje datoteka u prijamniku izvodi se

4

5

pritiskom na tipku CONTROL, tipku uz opciju LOGGED DATA FILES, a zatim tipku uz opciju DELETE

20

18

§

pomoću

tipki uz opcije NEXT FILE ili PREV FILE izabere se datoteka, a pritiskom na tipku uz opciju DELETE IT selektirana datoteka se briše iz memorije prijamnika

6

SVs

14

Min. meas time 5 sec 8) ACCEPT - tipkom ACCEPT potvrđujemo unešene vrijednosti 9) MORE 10) START FAST-STATIC OR KINEMATIC SURVEY - pojavljuje se zaslon ekrana pri opažanju brzom statikom 11) START- ako je GPS antena postavljena na točku i ako je izmjerena visina antene, počinje se sa opažanjem pritiskom na tipku START koja se nalazi u desnom gornjem kutu 12) MARK ID (BROJ ili OZNAKA TOĆKE)

§ kada smo startali opažanje, javlja se opcija upisa broja

točke

MARK ID

1

-----------

47


§ uporabom strelica unosimo broj točke koju opažamo § nakon korektnog unosa OBAVEZNO PRITISNUTI TIPKU ENTER 13) MOVE §kada je isteklo predviđeno vrijeme opažanja, pritisnemo tipku MOVE § otvara se zaslon ekrana u kojem unosimo izmjerenu visinu antene, način mjerenja visine antene, tip i serijski broj antene

01.734 m UNCORRECTED COMPACT L 1/L2 W/GRND P 077660

ANT. HEIGHT MEAS. TYPE ANT. TYPE ANT. SERIAL

§ pritiskom na tipku FILE NAME mijenjamo ime datoteke iz njene standardne vrijednosti (npr. 7561-156-0, gdje su prve četiri znamenke rezevirane za broj prijamni ka, sljedeće tri za GPS dan u godini i zadnja za broj sesije) u novu datoteku: FILE NAME: OLD: 7561-156-0 NEW: OGF1-156-1

§ pritiskom na tipku ENTER potvrđujemo novo ime datoteke § pritiskom na tipku CLEAR vraćamo se u prethodni meni NAPOMENA: ako je uređaj ugašen pri

14) ACCEPT § pritiskom na tipku Accept potvrđujemo unešene vrijednosti

kretanju između točaka, startanjem opažanja na novoj točki ovaj postupak ponavljamo, s tom razlikom da umjesto prethodnog broja sesije, npr. 1, postavljamo u ime datoteke na mjestu oznake sesije br. 2 itd.

15) MOVE §dolaskom na novu točku, pod pretpostavkom da uređaj nismo gasili, pritisnemo tipku MOVE i opažamo novu točku

KONTROLA - - - -TIJEKOM - - - -MJERENJA ---§ kada je uređaj uključen i opaža se točka, na ekranu sa desne strane se javljaju dvije opcije:

16) END SURVEY § nakon opažanja zadnje točke, pritsnemo tipku END SURVEY, pomoću koje prekidamo mjerenje

INPUT/CHNGS STATUS

§ pritiskom na tipku INPUT/CHNGS javljaju se sljedeće

§ pritiskom na tipku END SURVEY, uređaj postavlja pitanje da li zaista želimo završiti opažanje, gdje pritiskom na tipku YES potvrđujemo završetak opažanja, a samim tim i zatvaranje datoteke, nakon čega možemo ugasiti prijamnik

opcije: ANTENNA HEIGHT FILE NAME

§ pritiskom na tipku ANTENNA HEIGHT možemo unijeti izmjerenu visinu antene, način mjerenja, tip i serijski broj antene i pritiskom na tipku ACCEPT potvrditi unešene promjene

POSTAVLJANJE IMENA DATOTEKE

§ ovaj postupak se može napraviti tijekom § nakon startanja opažanja na prvoj točki (već je pritisnuta tipka START}, sa desne strane ekrana pritisnemo tipku INPUT/CHNGS § javljaju se opcije

opažanja, kada je ono već startano, dok se pri prekidu opažanja pritiskom na tipku MOVE, otvara ekran sa prethodno unešenim promjenama koje samo potvrdimo pritiskom na tipku ACCEPT

ANNTENA HEIGHT

§ ukoliko tijekom mjerenja nije FILE NAME

48""""---

načinjen

ovaj korak, otvara se ekran sa vrijednostima iz prethodne točke, koje je potrebno sada promijeniti i potvrditi

ekseentar


§ pritiskom na tipku STATUS, javlja se ekran pomoću kojeg, tijekom opažanja, pratimo broj

opažanih satelita i vrijeme preostalog opažanja

4 Require:

Best:

20:00

20:00

5 18:00

18:00

6

SVs

14:00

7:29

§ pritiskom na tipku RETURN vraćamo se u prethodni izbornik

§ postavljene vrijednosti opažanja za prijem 4 satelita je 20 minuta, 5 satelita 18 minuta i 6 satelita 14 minuta; ove vrijednosti nisu standardne, nego ovise o načinu rada, terenu, odnosno postavljenom zadatku

§ nakon zvučnog signala, kojim uređaj pokazuje da je vrijeme opažanja isteklo (npr. cijelo vrijeme opažanja je bilo 6 satelita i uređaj daje zvučni signal nakon 14 minuta), može se nastaviti ?P~žanje još neko vrijeme, bez obzira što uređaj JaVlJa poruku da je moguće ići na sljedeću točku, te tek tada pritisnuti tipku MOVE i krenuti na iduće opažanje.

Svim korisnicima GPS-a želim ugodan rad i uspješno obavljanje opažanja na terenu.

rije odlaska teren potrebn je prekontrolirati svu potrebnu opremu za uspješno obavljanje opažanja. Na teren je potrebno ponijeti prijamnik i antenu, sve potrebne kablove, dodatne baterije ili akumulator, stativ, adapter, podnožnu ploču te metar ili štap za mjerenj "sine antene.

Danko Markovinović, dipl.ing.geod.

broj4

49


Dvodimenzionalno Helmertova transformaciia piše: Milan Rezo, dipl.ing.geod.

Dl

l l l l l l l l l l l l l l l l

vodimenzionalna transformacija rješava po ozajno uklapanje mreža bez potrebnih podataka o visinama lokalnog sustava. N egativna strana tog pristupa kombiniranja GPS mjerenja s podacima lokalnog sustava je u smanjenom području koje se bez deforn1acije smije uzeti u obzir. Ipak, za manja područja, gdje se geoidne vtstne mnogo ne miJenJaJu, moze se pnmJenttl ovakva transforn1acija položajnih podataka. Njoj se često pribjegava kada je lokalna mreža «dobro» definirana položajnim koordinatama (y,x), dok su visine (H) loše određene, odnosno, ako se ne poznaju geoidne visine s dovoljnom točnošću za točke te lokalne mreže. Visinska situacija našeg sustava je takva da ne postoji dovoljan broj zadovoljavajućih geoidnih visina, pa ako je praktična potreba samo rješenje položajnog odnosa, ovakvo kombiniranje trodimenzionalnih podataka s ravninskim lokalnim podacima postaje optimalno rješenje. •

• •

'V

Ako označimo položaj neke točke P u ishodišnom sustavu s XGPs' a sa XHoKs označimo vektor položaj a iste točke u lokalnom sustavu, tada j e dvodimenzionalna transformacija između dva koordinatna sustava definirana izrazom:

XHoKs =c+J.lRXcPs gdje je translacije:

l l l l l l l l l l l l l l l

50

X Ho Ks, = c 1 + f..1X cPs. cos a -

YHDKS.

-

11Y . C2 +/""'·a GPS, Slfl

JlYcPs,

a+ J1

f GPS,

sin a

(1.4)

COS a

U slučaju poznatih parametara transfor macij e, točka iz X GPs sustava može se transformirati u XHoKs sustav pomoću jednadžbe (1.1 ). Međutim, ako su parametri transfonnacije nepoznati, oni mogu biti određeni pomoću identičnih točaka u oba koordinatna sustava. Matematički gledano najmanje dvije zajedničke točke su dovoljne za određivanje četiri nepoznanice, ukolio ih ima više potrebno je izvršiti izjednačenje po metodi najmanjih kvadrata. Uvodeći pomoćne veličine imamo:

p=

JlCOSa

(1.5)

q = Jlstna

x·]

Yi

(1.1)

veličina Jl

faktor mjerila, e vektor

e==

(1.2)

t

Yj dok R predstavlja rotacijsku matricu, izraz (1.3):

Slika 1.: Dvodimenziona{na transformacija.

cosa -sina R= sina cosa •

(1.3)

Dakle, izraz (1.1) predstavlja Helmert-ovu dvodimenzionalnu transformaciju sa četiri parametara: dvije translacijske komponente c 1 i c 2, kutom rotacije a i promjenom mjerila f.l. Uvrštavanjem formula ( 1.3) i ( 1.2) u ( 1.1) dobivamo transformirane komponente za X. i Y.: l

l

te uvrštavajući izraz (1.5) u (1.4) dobivamo:

X HoKs, = e, + p X cPs, YHoKs,

= e 2 + qX ePs,

-

q YcPs,

+ P Y ePs,

(1.6)

U slučaju više zaj edni čkih točaka, do rješenja dolazimo izjednačenjem po metodi

ekseentar


l

l l najmanjih kvadrata, te imamo sljedeće jednadžbe popravaka:

vx. =cl +Xaps.P - PYaps. -XHDKS· (1.7) V y . -C2 +Yaps. P+qXGPS· -YHDKS· l

l

l

tj. u

l

l

matričnom

l •

v,v== -l,v

l

l

l

obliku pisano:

v= Adx-l

A l.=

o o

XGPS i

l

YGPS i

(1.8)

vl

l

v2

l2

v=

- Y GPS i

l=

l=

p,

AI

l

A2 A=

(1.13) XGPS i

vn dx== [c1, c2'

(1.12)

Navedene fortnule vrijede za jednu točku. Ukoliko imamo n identičnih točaka, vektori v i l , te matrica koeficijenata A glase:

gdje je:

l

izjednačenja:

Kontrola

q ]T

l

An

n

(1.9) Iz numeričkih razloga preporučljiva je redukcija koordinata uvođenjem težišta za oba koordinatna sustava. Težište sustava izražavamo kao srednju vrij ednost koordinata, tj.:

XHDKS

YHDKS

Normalne jednadžbe, rješenje normalnih jednadžbi i dobivanje parametara transformacije tj. vektora nepoznanica x, računanje popravaka i provođenje potrebnih kontrola dato je u matričnom obliku, izrazi ( 1.1 0), ( 1.11) i ( 1.12).

= [X HDKS]

X HDKS5

'

n

= [YHDKS]

y HDKS5

n (1.14)

Q _ N -1 N= A A, , r

( 1.1 O)

-n==-A'l ,x=nQ

gdje je n broj

Rješenjem normalnih jednadžbi dobijemo matricu n:

točaka.

Svaka pojedina koordinata može sada biti • v v •v 1zrazena u sustavu tez1sta

X HDKS;" == X HDKS; -X HDKS 011

A,l= n= [ Y GPS Y HDKS ]

[X

GPS Y HDKS ]

[X

5

(1.15) GPS X

[ Y GPS X

HDKS ] HDKS ]

X en

l

non.

=X en -X gps l

5-

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

(1.11)

broj 4

l

l l l l


Iz formula (1.11) i ( 1.14) slijedi:

lX cP J=[X cps] - n lX ePs J= [X cps] - [X cps] =O s

11111/

j

lYcPs J= [YcPJ- nlYcPs J= [YcPJ- [YcPJ =0 lx J= [X nlx J= [x [X =o 1101'1

HDKS

lYHDKS

""'''

IJO l

J

HDKJ -

HDKS

HIJKJ -

HDKS ]

.,\

J= [YHDKJ- nlYHDKS J= [YHDKJ- [YHDKJ =0 ~

( 1.16) U for rnuli ( 1.15) i ( 1.16) kratica "novi" označava koordinate računate

u odnosu na težište sustava. Ako su upotrebljene koordinate računate na taj način nepoznati parametri mogu biti vrlo lako određeni u sustavu normalnih jednadžbi. U jednadžbama ( 1.16) SUme [XGPS], [Y GPS], [XHDKS], [Y HDKS] teže nuli iz Čega sljedi sljedeće rješenje sustava normalnih jednadžbi. ( 1.1 7)

(1.18)

b= [x GPSYHDKS ]- [Y cPX HDKS ] [X GPS + YGPS J 2

2

Ipak, čak i neovisno o načinu računanja koordinata, rješenje normalnih jednadžbi dat će nepoznate parametre, vidi prilog A i B. X'

X

A'

A _____ s

o..._______. e C'

y Y'

Slika 2.: H el11tertova transforlttacija


20 HELMERT

20,00 15,00 10,00 5,00 0,00 -5,00 -10,00 -15,00

-L--------,..------.-----~---.------~----'

194

196~ 210

211 + 212

222

384

390~ 391

375

388

D vx -0,31 4,24 -0,07 -0,23 -8,85 0,78 -0,07 0,46 -1,04 2,43 0,61

2,05

l

214

.vy- -3,6717,80-1,86 -2,43 4,28 -1,66 -3,24 -0,70 -0,97 -2,77 -3,15 -1,64 ~

-

---'

Graf 1.: Nesuglasice u snrjeru xi y osi kod 2D Helmertove transformacije.

GK-~S

GK -BESSEL '

PR~IS

5027524.109

24995.412

194

PRIVIS

5028009.283

24623.624

PLJES EVICA

5066612.020

52387.760

196

PLJESE VICA

5067092.578

51996.051

PETROVAC

5019943.519

63481 .837

197

PETROVAC

5020162.116

63176.355

..,B

PR ISE KA

5007927.300

102347.258

198

PRISEKA

5007966.768

100688.234

_J9

rvANCICA

5116385.918

87401 .760

209

~ANCICA

5116851 .270

87019.607

- (l

rvANIC KLOSTAR

5067953.51 o

11 0372.088

210

~ANIC

5068436.802

11 0001 .087

- 1

KO ZJACA

5051566.460

78825.048

211

KOZJACA

5052050.500

78453.615

SLJEME

5084837.532

73903.064

212

SLJEME

5085330.899

73525.752

KALNIK

5111224.380

112785.887

222

KALNIK

5111707.505

112415.91 o

34

BRUSNI K

5048920.214

44877.382

384

BRUSNIK

5049404.978

44506.105

.. g

KOTORIBA

5136766.842

140464.098

389

KOTORIBA

5137197.670

140179.644

:go

KOSEVAC

51 06497.316

144876.61 o

390

KOS EVAC

5106979.797

144506.102

NOVOSELSKO BRDO

5052548.469

16427 4.744

391

NOVOSELSKO BRDO

5053030.977

163903.358

DONA.CKA GORA

5125071.905

57600.160

214

DONA.CKA GORA

5125555133

57230.724

JERUZALEM

5149243.153

91568.520

225

JERUZALEM

5149996.414

91365.530

374 JAVORNIK

5106923.723

33491 .923

374

JAVORNIK

5045042.674

184143.864

375

GORJANCI

5068949.190

25125.112

375

GORJANCI

5069434.160

24753.953

38 8

LENDAVSKE GORICE

5159565.070

113602.1 14

388

LENDAVSKE GORICE

5160047.738

113233.461

_s

- 2

91

_25

Tablica 1.: Transformirane koordinate u Gauss-Kriigerove koordinate, korišten Besselov e/ipsoid

KLOSTAR

Tablica 2.: Transformirane koordinate u Gauss-Krugerove koordinate, korišten

WGS elipsoid

53


~

e e e e e e e

e e

e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e

194

196

1 .OOOO

o.oooo

5028009 .2832

-2 46 23 .6 24 o

5027524 .1 091

o .oooo

1 .OOOO

24623 .6240

5028009 .2832

24995 .4121

1 .OOOO

O.OOOO

506 7092 .5 77 5

-51 9 9 6 .O5 O9

5 06 661 2 .O19 9

o.oooo

1 .OOOO

51996 .0509

5067092 .5775

52387 .7602

1 .OOOO

o.oooo

5068436 .8019

-11 ooo 1 .08 6 7

5067953 .5096

O.OOOO

1 .OOOO

11 ooo 1 .08 67

5068436 .8019

110372.0876

1 .OOOO

O.OOOO

5052050 .4995

-7 8 4 5 3 .61 4 8

5051566 .4599

O .OOOO

1 .oo oo

784 53 .6148

5052050 .4995

78825.0476

1 .OOOO

O.OOOO

5085330.898 8

-73525 .7520

5084837 .5322

O.OOOO

1 .OO OO

73525 .7S20

508S3 30 .8988

73903 .0635

1 .OOOO

O.OOOO

S111707 .5049

5111 2 24 .3 80 3

O.OOOO

1 .OO OO

11241S .9103

1 .OOOO

o.oooo

5049404 .9776

o3 5111 7 o7 .5 o4 9 -4 4 5 o6 .1 o4 6

5 04 89 20 .21 3 6

O.OOOO

1 .OO OO

44506.1 046

S049404 .9776

44877 .3815

1 .OOOO

o .oooo

S1 06979.7966

.-144506 .1022

5106497 .3164

o .oooo 1 .oooo

1 .OOOO

144506 .1022

5106979.7966

144876.6101

O.OOOO

S0530 30 .977 o

-1 63903 .3583

50S2S48 .4688

O .OOOO

1 .OO OO

163903 .3583

5 o5 3 o3 o.9 7 7 o

164274 .7439

1 .OOOO

O.OO OO

5125555 .1331

-5 7 2 3 o.7 2 3 5

5125071 .9053

O .OOOO

1 .OO OO

S7230 .7235

5125S55 .1 331

S7600 .1595

1 .OOOO

O.OO OO

S069434 .1601

-2 4 7 5 3 .9 s 3 4

S068949 .1 902

o.oooo

1 .oo oo

24753.9534

5069434 .1601

2 51 25 .111 5

1 .OOOO

O.OO OO

5160047 .7382

-113233.4607

51 5 9 5 6 5 .O7 O2

O.OOOO

1 .OOOO

113233 .4607

5160047 .7382

113602 .1137

210

211

212

222

384

390

391

214

375

-11 2 41 5 .91

112785.8872

388 Rjesa va nje n orma ln ih jed na dzb i

e e e e

N=A 1A

-n = A 1 1

1 .20000E +01

O .OOOOO E +OO

6 .O9 7 7 1 E +O 7

-9 .9 91 5 OE + O5

60971270 .18

O.OOOOOE+OO

1 .2 OOOOE +O 1

9 .99150E +05

6 .09771E+07

1 003625 .378

6 .09771 E +07

9 .9915 OE +O 5

3 .O9 9 7 2 E +1 4

O.OOOOOE +O O

3 .09943E+14

-9 .99150E +05

6 .O9 7 7 1 E +O 7

O.OOOOO E +OO

3 .09972E+14

2322531 3442

e

e e e e e e e e e

Q=N

X =Q n

·1

6 6 8 .61 3 7 2 46

9.10828E-12

-0 .000131528

2 .15518E-06

C1

398 .4698403

1 .34 87 7 E -11

668 .61 3 72 46

-2 .1 5518E -06

-0 .OOO1 31 5 2 8

C2

-51 4 .1 4 2 9 7 6 9

-0 .OOO1 31 S 2 8

-2 .1 551 8 E -0 6

2 .5 8 8 4 1 E -11

-5.221 S1 E -25

m

-0 .999982682

2 .1 5 51 8 E -0 6

-0 .OOO1 31 5 2 8

-3 .52559E-2S

2 .5 8 8 4 1 E -11

a

2 .7 4 98 S E -0 S

Kontrola racunanja N•Q

1 .OO OO

O .OOOO

O .OOOO

O.OOOO

O.OOOO

1 .OO OO

O .OOOO

O.OOOO

O .OOOO

o.oooo

1 .OOOO

O .OO OO

O .OOOO

O.OO OO

O .OOOO

1 .OO OO

Određivanje

koeficijenata jednadžbi popravaka za 12

točaka

ekseer1tar


----~--------------~--------------~------------------------- ~

e e e e e e e e

Određivanje

popravaka . . za 12 tocaka mjerenja v

Ax

-l

v

5027524.4 147

5027524.1001

03056

2~99.0781

2~95.4121

3.6ffi0

50066)7 .7~8

5006612 0199

-42351

52369.9562

52387.7602

-17.8()q()

5007953.581 o

5007953 .5(g6

00714

110373.9505

110372.0076

1.8629

5051 ffi6 .6~9

5051 ffi6 .4 699

023:50 .

78827.4755

78825.0476

2 .4 279

5004846 3823

5084837 .5322

8.8&)1

73898.7829

73;)03.0035

-42800

5111223.0010

5111224.3803

·0.77lJ3

112787.5424

112785.8872

1.6552

5048920 2853

5048920 2136

00717

44380.6260

4'B77.3815

32446

5106~6 .8570

5106~73164

·0 .4 594

1448773093

144876 fj 101

OB~5

5052549.5051

5052548 .4 688

10333

164275.7122

164274.743;:}

0.9Ea3

5125009 .4 719

5125071 .9053

-2.4334

57602.lJ305

57600.1595

2.7710

5008~8.5778

5008~9 .19)2

·0.6124

25128.2661

25125.1115

3 .1546

5159ffi3 D 196

5159ffi5 0702

-20500

113303.7494

113302. 1137 =-

113207 ~

2D HELMERT

Neke osnovne karakteristike Helmertove dvodimenzionalne transformacije: ·ima četiri parametra transformacije ·faktor mjerila je isti u svim smjerovima i na svim mjestima (komforna sličnost) ·oblik figure u lokalnom koordinatnom sustavu ostaje nepromijenjen ·korelacija između fiktivnih mjernja poprima u globalu vrijednost nule.

e e e

e

••••••a .

Transforrrirane koord.-.ate

X\1\gs

-

broi4

Y\1\gs

Xh:tks

'mdks

Kontrola

vx

v-j

1

2

3

4

194

50 280 09 .2 83

24623 .624

5027524.415

24999 .078

0.306

3.666

196

50670 92.5 78

51996.051

5066607.785

52369 .956

-4 .235

-17 .804

197

50201 62.116

63176 .355

S019678.444

63S51 .357

-265075

69 .S20

198

5007966.768

100688.234

S007484.339

101062.922

-442 961

-1284 .336

209

5116851 .270

87019 .607

S116366 .579

87391 .537

-19 .339

-10 .223

21 o

50 684 36.8 02

110001 .087

50 679 53 .5 81

110373.9SO

0.071

1.863

211

50 S20 50 .SOO

78453 .61S

5051566.695

78827 .476

0.235

2.428

212

50853 30.8 99

73525.752

5084846.382

73898.783

8.8SO

-4 .281

222

5111707.505

112415.910

5111223.601

112787.542

-0.779

1.655

384

50 494 04.9 78

44506 .1os

so 489 20 .2 85

44880 .626

0.072

3.244

389

51 371 97.6 70

140179.644

51 36714.088

140550.09S

-52.754

85 .996

390

51 06979.797

144506.102

51 06496.857

144877.309

-0.4S9

0.698

391

5053030.977

163903.358

50 525 49.5 05

164275.712

1.036

0.968

214

5125555.133

S7230 .724

5125069.4 72

57602 .931

-2 .433

2.771

225

5149996.414

91365 .530

51 49511 .268

91736 .474

268.115

167.954

374

5045042.674

184143.864

5044561 .897

184516.087

-62361 .826

151024.164

375

5069434.160

24753 .953

so 689 48.5 78

25128 .266

-0 .612

3.155

388

5160047.738

113233.461

S1 59563 .020

113603.7 49

-2 .051

1.636

Transformacija koordinata pomoću parametara

e e e e e

e e

e e e e e e e e e e e e e e e e e e

55

~--~J~------------------------------~------~------------------------------~------------


PRILOG B: Rješenje Helmertove transformacije pomoću težišta u oba sustava

-53.4141

58.6389

-53.4151

-58.6389

-53.4141

-58.6400

-14.3308

31 .2664

-14.3272

-31 .2664

-14.3308

-31 .2477

-12.9866

-26.7386

-12.9857

26.7386

-12.9866

26.7366

-29.3729

4.8089

-29 3727

-4 .8089

-29.3729

-4 .8104

3.9075

9.7367

3.8984

-9.7367

3.9075

-9.7324

30.2841

-29.1534

30.2852

29.1534

30.2841

29.1504

-32.0184

38.7564

-32.0190

-38.7564

-32.0184

-38.7581

25.5564

-61 .2436

25.5581

61 .2436

25.5564

61 .2412

-28.3924

-80.6409

-28.3907

80.6409

-28.3924

80.6393

44.1318

26.0318

44.1327

-26 .0318

44.1318

-26.0353

-11 .9892

58.5085

-11 .9900

-58.5085

-11 .9892

-58.5103

78.6244

-29.9710

78.6259

29.9710

78.6244

29.9667

-n At l

N=AtA 38633.7036

0.0000

38633 .0287

O.OOOO

38633.7036

-1 .0664

X=QXX n

QXX=N-1 0 .000026

0.000000

p=

-0 .9999825

0.000000

0.000026

q=

o.0000276


-

..

GEO 8ENTAR


REKTOROVA NAGRADA

CENTRALNE PLOHE DRUGOG REDA Jednadžbu ( 1) možemo pisati u obliku , tj.

F (x, y, z) = [x

ati y z] a 12

al2 a 22

matričnom

a l3 x a 13 y +

X

+ 2[at4

a24 a34] Y + a44 =O. z

(5)

Budući

da je A 44 realna i simetrična matrica, primjenimo li ranije rečeno , ona se može napisati u obliku A 44 =TBTT (6) gdje su matrice B i T sljedećeg oblika:

Al B= O

(7)

o

se Eulerovi kutevi (cp, -9, fl/

).

Primjetimo da su svojstvene vrijednosti e1, e2, e3uvijek realni brojevi jer se radi o realnoj simetričnoj matrici. Stupci ortogonalne matrice T komponente su jediničnih svojstvenih vektora V 1 , v 2 , v 3 matrice A 44 koji pripadaju svojstvenim vrijednostima e1, e2, e3, poredani tako da bude det T = 1.S pravom se može postaviti pitanje kako odrediti svojstvene vektore u slučaju da svojstvene vrijednosti e1, e2, e3nisu međusobno različite. Opća teorija se ovdje neće iznositi već ćemo se zadržati na matricama reda 3. Ukoliko su sve svojstvene vrijednosti međusobno jednake, lako se vidi da je svaki vektor u prostoru svojstven vektor matrice A 44 . Ako su dvije svojstvene vrijedosti međusobno jednake, na primjer e1= e2?e3, odrede se pripadni svojstveni vektori , v 1 i v 3 , dok se treći vektor dobije kao njihov vektorski produkt, uz uvijet da v 1, v 2 , v 3 čine desni sustav vektora, tj . det[v 1 , v 2 , v 3] =1. Dakle, transformacijom T = [v 1 v 2 v 3]. prelazi mo na nove koordinate x', y', z':

x'

cosqJ cos lJ!- sin qJ sin lJ! cos lJ

13)

X

y' =TT y

T = -cos qJ sin lJ! - sin qJ cos lJ! cos lJ sin qJ sin lJ

(

z'

(14)

z

Zbog ortogonal nosti matrice T vrijedi

sin qJ cos lJ! + cos qJ sin lJ! cos lJ

sin lJ! sin lJ

x

- sin qJ sin lJ! + cos qJ cos lJ! cos lJ cos lJ! sin lJ - COS(/)

sin 'lJ

A- a lt

al2 al3

at 2 A- a22 a23

an a "3 -- =0 A- a13

(9) Matrica T predstavlja matricu prijelaza iz jednog desnog kartezijevog sustava u drugi također desni kartezijev sustav i može se dobiti kao produkt triju matrica od kojih svaka predstavlja rotaciju za određeni kut. Pri padni kutevi nazivaju

broj 4

y = T y'

COS 'lJ

(8) Napomenimo da za centralnu kvadriku matrica A 44 mora biti regularna i da su u tom slu čaju sve svojstvene vrijednosti razli č ite od nule. U da ljnjem se rad u pret p ostavlja da je t o ispunjeno.Eiementi e1 , e2 , e3 matrice B su svojstvene vrijednosti matrice A 44 dakle riješenja kubnejednadžbe

x'

z

(15)

z'

dok izraz (5) prelazi u

F(x,y,z)= X

= [x

y z}r ATT y +2[a 14

z

z

+a 44 =O F(x, y,z) = = [x'

x' y' z']A y' + 2[at4 a24 z'

x' a34 ]T y' + z'

+a44 =O

59


KLASIFIKACIJA CENTRALNIH KVADR/KA

F(x, y, z)= x'

=[x'

x'

~

y' z']A y' +2[a

y]

z'

Napišimo jednadžbu (20) u obliku

y' +

x' .2

z'

+

l

2+A y'2+A z' 2+ F(x ' y ' z)=f.vx' l 2 3

z' .2 +

l

=-1

l

a44

a44

a44

At

A2

A3

(23)

. .... . 1 oznac1mo

+ 2a x' + 2/3 y' + 2y z'+a 44 =O gdje smo

y"2

(16) l

A=

označili

e=

B=

a.w

A · (24) 3

a

a 14

A, B,

=TT a 24

r

(17)

a34

Kako je matrica A44 regularna, to su svojstvene vrijednosti e1, e2 , e3 različite od nule. Tada se linearni članovi x', x', z', u ( 16) mogu eliminirati translacijom koordinatnog sustava

e nazivamo poluosima kvadrike.

1) Ako je sgn e1 = sgn e2 = sgn e3 = sgn a 44 ' i a44 '? O tada (23) možemo napisati u obliku

x''2 -2

A

+

y''2 2

B

+

z''2

e

2

= -1

(25)

koju nazivamo jednadžbom imaginarnog elipsoida s poluosima A, B, e.

a

x"= x'+At y"= y'+

2) Ako je sgn e1 = sgn e2 = sgn e3 ? sgn a44 ' i a44 '? O tada (23) možemo napisati u obliku

~

A2 z''= z'+

(18)

r

koju nazivamo jednadžbom realnog elipsoida s poluosima A, B, e.

A3 odnosno

3) Ako je sgn e1 = sgn e2 = sgn e3 i a44 '= O tada (23) možemo napisati u obliku

a

x'= x"--

x''2 y''2 z''2 ') + ., + ?

A,

y'= y"-

A-

~ A2

z'= z''-

(19)

r

A3 Izraz (16) pomoću izraza (19) prelazi u kanonski oblik F(x,y,z) =e1x" 2 + e2y" 2 + e3z" 2 + a44 ' =O (20) gdje je

također

pokazati da vrijedi relacija

,

a44

60

=o s- e._

koju nazivamo jednadžbom imaginarnog stošca.

(27) točke

ili

4) Ako je (sgn e1 ) ? (sgn e2 ) = 1 i (sgn e3 ) · (sgn a44') = 1 i (sgn e1) ? (sgn e3) tada (23) možemo napisati u obliku

x' .2

y"2 A 2 + B2

z' ,2

e 2 =l

(28)

koju nazivamo jednadžbom jednoplošnog hiperboloida. (21)

Može se

(26)

=

det (A) det (A44 )

.

5) Ako je (sgn e1 ) ? (sgn e2) = 1 i (sgn 83 ) · (sgn a44') =-1 i (sgn e1) ? (sgn e3) tada (23) možemo napisati u obliku z' .2

(22)

e2

=-1

(29)

ekscentar


REKTOROVA NAGRADA

koju nazivamo jednadžbom dvoplošnog hiperboloida.

GRAFIĆKI PRIKAZ ELIPSOIDA

6) Ako je (sgn e 1 ) ? (sgn e2 ) = 1 i (sgn e 1 ) ? (sgn e 3 ) i a44 ' =O tada (23) možemo napisati u obliku

4

(30) koju nazivamo jednadžbom realnog stošca.

PRIMJER Neka je ploha zadana, jednadžbom 4x2+5y2+6z2-4xy+4yz+4x+6y+4z-27=0. Pripadna karakteristična jednadžba glasi e3 -15e2 +66e- 80 =o. Njena rješenja su e 1 = 2, e2 = 5, svojstveni vektori

-2 v 1 -- -2

e = 8, a pripadni 3

2 '

l

-l

v2 = -l ' 2

e

A=4

'

B =4

2

s'

2

v3 = 2 ' 2

e

Kako je a44 ' = -32, to je sgn 1 = sgn 2 = sgn ? sgn a44 ' i a44 '? O, iz čega zaključujemo da 3 se radi o realnom elipsoidu. Njegove poluosi su

e

1. Prikaz elipsoida u kanonskom obliku

2.

Prikaz elipsoida zarotiranog i trans/atiranog u prostoru

e= 2.

Kanonski oblik jednadžbe je 2x" 2 + 5y" 2 + 8z" 2 - 32 = O.

ZAHVALA

o

-4

Najljepše se zahvaljujem mr. sc. Damjanu Jovičiću na pruženoj pomoći i savjetima pri izradi ovog rada, a posebno na stručnom vodstvu zahvaljujem mentorici dr.sc.Jeleni Beban-Brkić

3.

broj 4

Međusobni

odnos dvaju elipsoida

61


pišu: A/min Đapo, dipl. ing.geod. Damir Buljan, dipl. ing. geod.

l.

urezivanje u vapnenačke stijene. S duge strane kemijski

Osnovne značajke Nacionalnog parka Plitvička Jezera

U Lici, središnjem dijelu Republike Hrvatske, unutar planinskog makroprostora Dinarida, nastala su Plitvička Jezera. Radi se o

specifičnom

sastav vode, uvjetovan litologijom stijena kojima pro~ eče, te vlažna klima i prisutni mikroorganizmi u vodi, omogućuju temeljni fenomen Plitvičkih jezera, -stvaranje

sedre. Naime, voda Plitvičkih jezera bogata je mineralnim

hidrogeološkom sustavu

od 16 jezera, koje čine vode rijeke Korane i njenih pritoka

tvarima, koje se talože na dnu jezera te na raznim

Bijele Rijeke, Crne Rijeke i Riječice. Ona se kaskadno nižu

predmetima koji se nalaze u vodi. U vodi otopljeni

i povezuju prirodnim stepenicama, stvarajući prekrasne

vapnenac prerađuju i nataložuju neke biljke, naročito alge

vodopade različitih visina i veličina. Nanizana u duljini od

i mahovine iz roda Crateroneuron i Bryum, a nastalu

desetak kilometara, Plitvička jezera se probijaju između

tvorevinu nazivamo sedra, koja je u biti tvrdi, šupljikavi

planinskih masiva Ličke Plješevice s jugoistoka i Male

i lomljivi vapnenac, prepun ostataka sitnih algi i

Kapele sa sjeverozapada. Cijelo zaštićeno područje ovog

okamenjenih vodenih mahovina. Tako nastaju mnogoliki podvodni pragovi i barijere,

Nacionalnog parka zaprema oko 295 km2 ili točnije 29482

rastući

ha površine, od čega na šume otpada 22000 ha, jezera 217

koje se s vremenom izdižu iznad vode, stalno

ha, te na travnjake 7203 ha. Osnovna vodena masa Plitvica

visinu i širinu. Dakle spomenuti fenomen stvaranja sedre

nastaje od spomenutih dviju riječ ica- Crne i Bijele rijeke-

i sedrenih barijera je omogućio svaranje današnjeg oblika

koje se slijevaju u zajedničku, oko jedan kilometar dugačku

Plitvičkih jezera. Važno je ponovno naglasiti da se radilo

maticu. Dodatne vode stižu od potoka Ljeskovca, utječući

o dinamičkom procesu, naime barijere stalno rastu, neke

u veliko Prošćansko jezero koje se nalazi na nadmorskoj

su i nestale ili su se smanjile, a i vodno lice jezera se

visini od 636.6 m. Odatle se prema sjeveru nižu ostala

neprekidno mijenja, što također čini ovaj hidrogeološki

jezera, s prekrasnim slapovima, brzacima, cijevima,

sustav jedinstvenim. Razni poremećaji, a osobito erozione

u

se

vodene sile, uvjetovali su cijeli niz neobičnih krških

postupno preko stotinu metara j edno ispod drugoga. Kod

pojava od kojih su mnoge vezane za stvaranje i formiranje

Sastavaka se ruši i najveći, 75 metara visok slap Plitvice.

spilja,

U kanjonskoj dolini ispod slapova je izvor rijeke Korane,

36 ponora i pećina, od kojih su neke prave spilje, nastale

koja se kamenim klisurama probija na sjever.

tektonskim pomicanjem kamenih slojeva, dok su druge,

pregradama, zastorima i žljebovima,

spuštajući

Osnovna geološka podloga cijelog područja Plitvičkih jezera

sastoji se od kamenih naslaga vapnenca

polupećina

i ponora. Na ovom

naročito polupećine, zasvođene

području

postoji

ispod vodenih slapova,

nastale djelatnošću sedrotvomih algi i mahovina.

i dolomita, nastalih taloženjem u moru, u doba gornje krede,

slojevima, a Donja jezera protječu kroz propusne i u vodi lako topive rudistne vapnence. Tektonski poremećaji, uz

Jezera

područja

62

leže pretežno na nepropusnim dolomitnim

2.

Izvođenje

najnovijih geodetskih mjerenja na području Nacionalnog parka Plitvička

prije nekih 80 do 100 milijuna godina. Gornja jezerska

eroziono djelovanje voda, naročito u ledeno doba

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, obavio je

uzrokovali su postanak Plitvičkih jezera i njihov oblik, pa

hidrografska mjerenja na području Nacionalnog parka

se taj živi, dinamički proces zbiva neprimjetno i danas.

Plitvička jezera i to na jezeru Kozjak, čime je i pokrenut

Upravo specifične hidrološke osobine dolomitskih stijena,

izvedbeni dio projekta Dinamički trodimenzionalni

stvorile su mogućnost stvaranja jezera, ali i kanjonsko

geodetski model Plitvičkih jezera, sedrenih barijera i

H

ekscentar


'

REKTOROVA NAGRADA pritoka".

snimanja i na "fixevima"- horizontalnoj poziciji dobivenoj

Hidrografska mjerenja izvedena su kombinacijom satelitskih

. .

.

metoda

.

GPS-RTK metodom, dodjeljuju se dubine dobivene mjerenjem ehosounderom za dobivenu točku (fix). Ofset ili pomak koji postoji između faznog centra antene i transducera određenje prije mjerenja pri samoj

s

uspostavi sustava, te je apriori definiran u softveru koji

batimetrij skim

koristi ovaj sustav, te su sva mjerenja u realnom vremenu

mjerenjima. Satelitska

reducirana za tu veličinu. Laganom vožnjom po jezeru

GPS mjerenja izvedena su GPS prijamnicima marke

Kozjak po već prije planiranim putanjama sakupljen je

TRIMBLE 4400 SSi. Dva GPS prijamnika bila su povezana

veliki broj kvalitetnih i visokotočnih podataka položaj/

radio vezom koja je omogućila izvođenje mjerenja RTK

dubina na osnovu kojih je napravljen 3D model jezera

(Real Time Kinematics), kinematičkom metodom

Kozjak i sedrene barijere u tom jezeru.

pOZlClOnlfanJ a

pozicioniranja u realnom vremenu. Mjerenje dubina izvedeno je ehosounderom ATLAS DESO ll. Naime, na čamac koji je za potrebe predmetnih istraživanja osigurala

3. Izrada 3D geodetskog modela jezera Kozjak

Uprava Nacionalnog parka montiran je navedeni ehosounder i GPS prijamnik koji je bio povezan sa istim, te RTK modul koji je omogućio vezu GPS prijamnika na brodu sa drugim prijemnikom na referentnoj GPS točki u realnom vremenu. Za referentnu GPS točku uzeta je GPSINVT EUREF (EUVN) točka PLITVICE koja se nalazi u središnjem

3.1 Dobivanje položajnih koordinata na jezeru Kozjak i njima pridruženih dubina Kombinacijom mjerenja GPS-RTK i ehosoundera dobiveno je oko 6000 točaka na jezeru s poznatom dubinom i položajnim koordinatama. Zahvaljujući

dijelu Nacionalnog parka.

geodetskoj mreži koja je razvijena prije na području Ehosounder i GPS prijamnik na brodu su bili povezani sa PC-laptop računalom te je na taj način bilo moguće pregledavanje i kontroliranje podataka mjerenja

Plitvica određeni su parametri transformacije te su GPS koordinate u WGS84 sustavu transformirane u Gauss Kriigerove koordinate kako bi se spoj ile sa koordinatama

u realnom vremenu. Slika l. prikazuje princip obavljenih okolnog terena dobivenih digitalizacijom. Dakle, nakon

"

mjerenja na jezeru Kozjak. Camac sa sustavom ehosounder transformacije WGS koordinata dobiveno je oko 6000 i GPS-RTK plovi po "trackovima"- preplaniranim linijama koordinata u GK sustavu. GP$-RTK Reference Station '

Data Handling

/V/V

3. 2 Digitalizacija Tide scale (height of tide recorded against time)

Kako bi se dobili podaci (koordinate) potrebni za izradu digitalnog modela terena digitalizirana je karta TK PLITVICE 22, mjerila l :5000, ekvidistancije slojnica 5 m. Karta je skenirana i unešena u programski paket AutoCAD Map R2. U AutoCAD-u je izvedena ručna digitalizacija Plotted point for fix no. 29 (details of fix recorded against time)

(vektorizacija). Nakon što je karta digitalizirana, napravljen je program u BASIC-u koji iz datoteke formata dxf (data exchange format) u kojoj se nalaze digitalizirani podaci sa karte, izdvaja X,Y,Z prostorne koordinate u posebnu

__b_r~4~____________________________________________________6_3


••••••••••••••••••••••• • • • •• •• • • • • • • •• • • • • • • • • • • • • • • • • •• • •

l l l

datoteku. Na taj načinje dobiveno oko 34000 koordinata . Dakle, dobiveno je sve skupa za cijelo područje, jezero i okolno područje oko jezera, oko 40000 koordinata .

:

3.3 Interpolacija p rostornih podataka i tvorba 3D geodetskog modela jezera Kozjak Koordinate

dobivene

,

po mocu

navedenog

programa, pohranjene su u posebnu tekstualnu datoteku i služi le su kao ulazni podaci za računanje prostorne mreže (grid) tj. za postupak interpolacije, kojom se dobija

gušća,

pravilna prostorna mreža

koordinata od kojih se tvori 3D model. Interpolacija je obavljena kriging metodom u programskom paketu Surfer 7. Kriging je

geostatist i čka

metoda

interpolacije koja se pokazala vrlo korisnom i vrlo popularnom u raznim granama znanstvenih istraživanja. Ova metoda

omogućuje

vizualno do pad lj ive karte iz nepravilno

1 l 1 l

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

u kojem se nalazi sedrena barijera jezera Kozjak te

je napravljen uvećani i detaljniji prikaz te sedene barijere.

3.4 Renderirani 3D geodetski model jezera Kozjak Metodom interpolacije dobivena mre•a prostornih koordinata korištena je pri izradi datoteke scr formata (script), kao bi bilo moguće dobiti 3D model i u programskom paketu AutoCAD MapR2 koji podržava ovaj format . Naime navedeni format datoteke (scr) sadrži oblik zapisa koji uz koordinate sadrži i pridodjeljene naredbe koje se izvode u samom AutoCAD-u, konkretno ovdje su to bile naredbe za iscrtavanje 3D mreže linija. U navedenom programu bilo je moguće i renderirati 3D geodetski model jezera Kozjak te ostvariti njegov prirodniji i realističniji

dobivanje

raspoređenih

ulaznih podataka (koordinata). Kriging kao metoda interpolacije zadržava trendove koji su izraženi u ulaznim podacima tj. zadržava i ne mijenja njihove vrjednosti kod postupka interpolacije

već

ih uzima

kao fiksne. Time upravo predstavlja idealan izbor za interpolaciju ulaznih podataka koj i su korišteni za tvorbu ovog 3D geodetskog modela jezera Kozjak. Za dobivanje rezolucije interpolacije od lm potrebno

.. ' " ..

je bilo postaviti prostornu mrežu od 1900x 1500 točaka što

čini

oko 1350000 interpolacijom dobivenih

točaka

s pripadnim X, Y, Z prostornim koordinatama koje tvore ovaj 3D geodetski model. Nakon po stupka interpolacije u programskom paketu Surfer 7, iz navedenih pro stornih koordinata visoke rezolucije , iscratan je 3D geodetski model jezera Kozjak, dobivanje kojeg je i krajnji rezultat ovoga rada. okolnog

Također

područja

je iscrtan i 2D prikaz jezera i

sa sloj nicama koje su na jednome

od prikaza preklopljene sa 3D modelom . Iz navedenog 3D modela također je izdvojeno područje

64

ekscentar


REKTOROVA NAGRADA vizualizaciju i međusobno povezivanje virtualnih (umjetno stvorenih) 3D svjetova

najrazličitijih

tematskih sadržaja

putem Interneta. VRML svjetovi mogu biti interaktivni, animirani

1

sadržavati hiperveze na ostale WWW

dokumente. Standard tj. specifikacija koja opisuje implementaciju VRML zapisa i njegovu strukturu prihvaćena je 1995. godine ..,

na godišnjoj World Wide Web konferenciji u Zenevi. Osnovna ideja pri donošenju ovog standarda bila je izgraditi oblik sustava koji

će omogućiti

3D

grafičku

vizualizaciju i prikaz 3D scena te popratne programske alate koji će ih moći generirati i prikazivati, a sve putem interneta i WWW hipertekstalnih veza na internetu. VRML u biti predstavlja analogiju HTML jeziku opisa internet stranice, koji je više tekstualno orijentiran dok VRML prikaz

najrazličitijih

omogućuje

interaktivnih i animiranih

grafičkih

simulacija u realnom vremenu i tri dimenzije. Stoga VRML ima vrlo širok spektar primjene posebito kada se zahtijeva objavljivanje i vizualizacija putem interneta rezultata

najrazličitijih

istraživanja u obliku simulacija,

modeliranja te općenito svih vrsta grafičkih podataka ili

prikaz. AutoCAD dwg format zapisa navedenih prostornih podataka koristio se i u programima 3D StudioMax i Artlantis koji su poslužili za izradu video animacije 3D modela, odnosno virtualnog leta kroz taj 3D model, te također VRML modela za internet prezentaciju.

3.5 Multimedijalni karakter ovog studentskog rada - VRML model i dostupnost na internetu VRML (Virtual Reality Modeling Language) je računalni format zapisa datoteke ili jezik koji je neovisan o računalnoj platformi na kojoj se izvodi, a služi za opisivanje,

broj 4

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •• • •• •• • • • ••••••••••••••••••••••••••• 65


······································~l Pošto je defmicija VRML jezika doista opširna,

informacija promjena kojih se prikazuje u realnom

l l l l l

vremenu i tri dimenzije, a s naglaskom na interaktivnost : napomenuti ćemo još da on sadrži definicije koordinatnog

l

1sustava (desni kartezijev 3D sustav) u kojemu se navedeni l objekti prikazuju, naredbe za rotaciju, translaciju te

l l l l

s korisnikom. Osnova VRML jezika je da se sastoji od objekata

najrazličitije transformacije objekata i njihovo kretanje kroz

koji mogu sami sebe čitati i zapisivati. Teoretski, objekti : u VRMLjeziku mogu biti 3D objekti različite geometrije, rasterske slike.

zvučni

l prostor

i uopće sve potrebne instrukcije za njihovu

zapisi itd. Ovi objekti nazivaju : prostornu manipulaciju,

sjenčanje,

interakciju s ostalim

se čvorovi (nodes). Čvorovi su svrstani u hijerarhijske 1 objektima te svjetovima koji su dostupni putem interneta. strukture koje se nazivaju scene. Scene su skupovi čvorova

i definiraju njihov redosljed prikazivanja. Svaka

l l

Geodetski 3D n1odel jezera Kozjak dobiven kao rezultat ovog rada, zbog same svoje prirode upravo je

l l l l l l l l l

l l l l l l l l l l l l l l l l l l

l l l l l l l l l

l l l l l l l l l l l l l

/- ·

l l l l l

scena i1na parametar svoga stanja (state). ČYorovi mogu imati s ljedeće paratnetre.: D

Definicija tipa objekta- npr. kocka. sfera, tekstura .. : i globalnom mediju. Naime, napravljen je VRML virtualni transformacija. rotacija itd.

D

l l idealan da u VRML obliku bude prikazan na internetu i l tako omogući njegovo proučavanje najednom masovnom

Parametre koji razlikuju taj čvor od ostalih čvorova -ovi se parametri zovu polja (fields)

D

Ime koje je karakteristično za upravo taj

D

Pokazivač • v

čvor

na drugi čvor koji se hijerarhijski nalazi •

•••

na nlZOJ pOZICIJI

1svijet 3D geodetskog modela jezera Kozjak koji će zajedno l s ostalim pojcdinostitna i opisima njegove izrade biti l dostupan na internet stranicama postavljenim na serveru ll geodetskog fakulteta. a čime će ovaj rad dobiti svoj 1 multin1edijalni karakter i mogućnost da njegove pojedinosti j

aspekti istraživanja budu dostupni i širirn znanstvenitn

krugovima.

...................................... 66

l l l l l l l l

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

~

ekscentar


••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

REKTOROVA NAGRADA

Ovaj prvi trodimenzionalni geodetski model j ezera

4.

Zaključak

Kozjak pruža dakle

Ovaj rad prikazuje znanstvene osnove i metodologiju koja se koristila pri modernim geodetskim mjerenjima na području

jezera Kozjak, njihovu obradu te

konačno

dobivanje digitalnog trodimenzionalnog geodetskog modela jezera iz takovih podataka kao krajnjeg rezultata.

l

Trodimenzionalni geodetski model Plitvičkog jezera

l

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

Kozjak, stvara digitalni, prostorno egzaktni model jezera. On nam

omogućuje

vrlo

točno praćenje

prostorno-

položajnog stanja sedrene barijere u tom jezeru, praćenje taloženja na sedrenoj barijeri kao i dobivanje podataka o

Na osnovu dobivenih prostornih informacija nakon mjerenja, obrade i postupka interpolacije stvorit također

dati

će

se

digitalna baza prostornih podataka koja će doista

mogućnost

istraži vanj a svim zainteresiranim

znanstvenicima raznih disciplina, te im omogućiti pristup do egzaktnih mjernih podataka njima interesantnim promjenama na području jezera Kozjak, a koji se nalaze u jedinstvenom koordinatnom sustavu. N a v edena digitalna baza prostornih podataka osnova je i za formiranje raznorodnih geoinformacijskih sustava (GIS), što pruža svim uključenim znanstvenicima

v•

i suvremene oblike njihove prezentacije (modeliranje, vizualizacija i sl.) i razne analize.

metodama,

a

tijekom

budućih

l multidisciplinarnih istraživanja na području Nacionalnog : parka Plitvička j ezera. l Prvi korak u tom smislu dakle je već učinjen l geodetskim mjerenjima na području jezera Kozjak na temelju l kOJ"ih.Je dob"1ven prvi geodetski 3D model jednog Plitvičkog l jezera i njegovih barijera, čiji se prikaz nalazi u prilozima l ovom radu, a metodologija i postupci koji su se pritom l 1 koristili su prikazani u napisanim poglavljima ovog

l studentskog rada. ll Nacionalni park Plitvička jezera je nesumnjivo jedan l od prirodnih dragulja Republike Hrvatske, koji svakako ll treba sacuvat1, Jer b.1 nJegov . gubitak bio neprocijenjiv i v

suvremeni oblik pohranjivanja podataka istraživanja, kao

prostorne informacije i

l mogućnost da se na osnovu istih mogu obaviti l znanstvene multt"d"1sc1p . l"1narne analize prikazanih prirodnih 1fenomena te potvrđuje ispravnost i visoki znanstveni nivo l primjenjenih geodetskih postupaka i metoda i na jasan ll nac1n o dređUJe • smJerntce • • daljnjih interdisciplinarnih l istraživanja na području Nacionalnog parka Plitvička l jezera. Naime, veza s ostalim znanstvenim disciplinama ll daJe. mogućnost zainteresiranim znanstvenicima da aktivno l sudjeluju u definiranju pojava i diskretnih točaka ili l sustava točaka koje će biti opažane najmodernijim : geodetskim

vodostaju na jezeru Kozjak.

visokotočne

1 nedopustiv za čitavo čovječanstvo. Geodezija kao znanost

l zasigurno u tom smislu ima veliku ulogu i zadaću te samim : time predstavlja čimbenik koji se ne može i ne smije zaobići. l l l l

l l l l l l l l

&•••••••••••••••••••••••••••••••• broj 4

67


••••••••••••••••••••••••••••••••• •• • •• piše: Goran Vukšić • •• •• • •• •• DIGITALNI PLAN POLOŽAJA VISOKIH UČILIŠTA SVEUĆILIŠTA U ZAGREBU •• •• Uvod i motivacija • • •• kontrola, animiranih logotipova, pa čak i Potaknut nedostatkom sličnog, kako analognog kompletnih web stranica. Kako su Flash filmovi •• tako i digitalnog, materijala i sveopćom kompaktna, vektorska grafika pogodni su za brže • • popularizacijom Interneta, a pogotvo jednog primanje (download). Treba još dodati i činjenicu •• njegovog dijela, tzv. World Wide Weba, odlučio da su potpuno neovisni o rezoluciji. • sam se za izradu ovog rada . • •• U Flash u se film vrlo polako stvara, bilo crtanjem, • Rad, pod nazivom digiMap, digitalni je bilo uvoženjem pojedinih dijelova iz drugih •• plan položaja visokih učilišta Sveučilišta u aplikacija ili već prije kreiranih filmova . • • Zagrebu, a prikazuje stanje za akademsku • godinu 1999./2000. • Osim crtanja elemenata, odnosno •• simbola, moguće je i uvesti već gotove datoteke •• Plan je u potpunosti izrađen programskim ili samo jedan njihov dio. Tablica 1 prikazuje tipove •• paketom Macromedia Flash 4. Pročelja zgrada grafičkih datoteka koje podržava Macromedia fakulteta fotografirana su digitalnim fotoaparatom Flash 4 . •• 0/ympus, a njihova naknadna obrada izvršena •• • • •• • • • • •• •• •

je pomoću programskog paketa Adobe Photoshop 5. O.

Cilj rada je pomoći budućim i sadašnjim studentima Sveučilišta u Zagrebu kako bi brže i lakše pronašli lokacije fakulteta. Nadam se da će im biti veoma koristan .

Macromedia Flash 4

Programski paket Macromedia Flash 4 (u daljnjem tekstu Flash) stapa preciznost i fleksibilnost vektorske s rasterskom grafikom, zvukom, animacijom i interaktivnošću, što omogućuje stvaranje efektnih web stranica . Osnovni produkt Flasha nije statična grafika, već film. Flash film jest interaktivna vektorska grafika i animacija namijenjena prvenstveno web stranicama. Web dizajneri koriste se Flashom za kreiranje navigacijskih

68

.

A do b e lllustrato r

.eps, .a1

AutoCAD DX F

.dxf

Bitmapa

.bmp

Enhanced Metafile

.emf

Future S pia sh P layer

.sp l

GIF i animirani GIF

.gif .

.

JPEG

.Jpg, Jpeg

PIC T

.pet . .p i e

PNG

.pn g

Flash Player

.svvf

Wl nd ows M eta file

.wmf

Quicklime Mo\-1e

.rnov

ablica 1. Podržani tipovi datoteka za uvoženj

ekscentar


REKTOROVA NAGRADA

Kada je film izvesti (Publish) u HTML kod, te ga poslužitelj u obliku

Prije definitivnog odabira tipa datoteke koja će se uvesti u Flash izveden je jedan mali pokus: izrezan je jedan manji dio izvornika te spremljen s pet različitih ekstenzija. Provjerene su veličine datoteka, kvalitete slika, kao i mogućnost uvoženja u Flash. Rezultati pokusa prikazani su tablici 2.

kompletan, potrebno ga je Flash Player film, ugraditi u tek onda postaviti na web web stranice.

'digiMap' projekt

Iz tablice je vidljivo da je za ovaj projekt najprihvatljivija datoteka s .gif ekstenzijom jer osim mogućnosti uvoženja u Flash ima najbolji omjer veličine datoteke i kvalitete slike.

Cilj projekta digiMap bio je izrada digitalnog plana položaja visokih učilišta Sveučilišta u Zagrebu s prikazom stanja za akademsku godinu 1999./2000., te prilagodba uvjetima za prikazivanje u obliku web stranice. Kao izvorni plan poslužio je plan Grada Zagreba u mjerilu 1 :20 000 Zavoda za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izrađenog 1999. godine.

Digitalnom obradom skaniranog izvornika pomoću Adobe Photoshopa izrezana je zanimljiva površina s dimenzijama 2880x2082 pixela i spremljena na tvrdi disk s ekstenzijom .gif. Potom je pokrenut programski paket Macromedia Flash 4 i Import naredbom uvezena .gif datoteka. Dimenzije filma prilagođene su dimenzijama podloge, tj. 2880x2082 pixela.

Prije same izrade filma u Flashu bilo je potrebno napraviti kategorizaciju ulica koje će kasnije biti prikazane. Ulice su podijeljene u tri kategorije. Za svaku pojedinu kategoriju određena je boja i širina linije kojom će biti prikazana, kao i sloj na kojemu će se nalaziti.

U Flashu je kreiran odgovarajući broj slojeva, i to: tri sloja za ulice, dva sloja za nazive ulica, jedan za vodene površine, jedan za željezničke pruge, te jedan za objekte, tj. zgrade visokih učilišta.

Sadržaj izvornika skaniran je u rezoluciji 300x300 dpi pomoću valjkastog skanera Calcomp SCANPius 111 1800T, i programskog paketa Adobe Photoshop 5. Datoteka je spremljena na tvrdi disk u .tiff obliku, a zbog svoje veličine od 195MB i na CD medij radi lakšeg prenošenje na drugo računalo.

Poslije toga uslijedio je dugotrajan i mukotrpan postupak ekranske vektorizacije (prevođenje rasterske u vektorsku grafiku). Vektorizira ne su ulice, željezničke pruge, vodene površine i na samome kraju objekti. Pri tom postupku upotrebljeni su uglavnom svi alati s trake s alatima.

Naknadnom obradom .tiff datoteke unutar programskog paketa Adobe Photoshop izrezan je zanimljiv dio izvornika i spremljen u više različitih datoteka s različitim ekstenzijama. Pri tome je trebalo imati u vidu i činjenicu da je maksimalna 'površina' izvornika koju Macromedia Flash može uvesti i kasnije prikazati 2880x2880 pixela. .

Na kraju ovog dijela izrade projekta bilo je potrebno upisati nazive ulica koje pripadaju prvoj kategoriji, kao i ulica u kojima su smještena visoka učilišta. Ovdje treba naglasiti da se cijeli tijek izrade digitalnog plana temeljio na postupcima digitalne kartografije (vidi Frančula 1997' 1999). .pex .gif

.bmp

.Jpeg

.png

2P38

1 P92

1 ~80

2,275

1 ;3196

++

+

++

+

+++

Tablica 2. Odnos ekstenzije,

veličine

i kvalitete slike

• •• • •• • •• • •• • •• • • •• • • • •• •• • •• •• •• •• • •• • •• •• • •• •

•• ••

••

broj 4

·······························tg


• •• HTML kod kreiran Macromedia Flashom, te su

Nakon izrade plana uslijedio je nimalo lagan postupak 'programiranja' okvira i tipki koje • kreirane i ostale web stranice koje projekt kontroliraju plan odnosno film. • digiMap čine kompletnim . Koristeći

• • • ••

Izvođenje

••

Budući

se programom Adobe Photoshop 5 kreirane su podloge za 'kontrole'. : Na kraju je trebalo uvesti fotografije pročelja zgrada i uspostaviti vezu između digitalnog plana i web stranica visokih učilišta. Pročelja

zgrada fotografirana su digitalnim fotoaparatom Olympus, a naknadnom obradom pomoću programa Adobe Photoshop pripremljene su za uvoz u Macromedia Flash.

projekta digiMap

da je projekt digiMap izrađen u : obliku web stranica, za njegovo pokretanje : potrebno je izabrati datoteku index.htm koja se : nalazi na CD-u. Klikom na hrvatsku verziju • otvara se stranica s korisničkim sučeljem •• projekta dig iMap. Na njoj su dati osnovni podaci : o projektu, te mogućnosti odabira stranice s : dodatnim podacima (info), kontakt stranice i • samog plana .

• l

Time je završena izrada Flash filma, : Izborom tipke start, na ekranu monitora odnosno njegove radne datoteke .fl a. Opcijom : pojavljuje se plan centriran na zgradu Sveučilišta 1 u Zagrebu. •

\

..

'•

U donjem dijelu plana nalaze se dvije kontrolne tipke . S lijevom, većom tipkom , . moguce Je odabrati željeno visoko učilište s popisa visokih učilišta Sveučilišta

u Zagrebu. Po odabiru visokog učilišta na ekranu se pojavljuje dio plana Zagreba s odabranim učilištem u sredini ekrana, a Pročelja nekih zgrada visokih učilišta na samoj tipki se 1 pojavljuje Publish kreirana je datoteka .swf koja je kasnije : fotografija pročelja zgrade. Osim toga ispisuju upotrijebljena za prikazivanje na web stranici, : se osnovne informacije o visokom učilištu: naziv, odnosno datoteka za koje je program 1l adresa i telefonski broj. Projekt nudi i mogućnost Macromedia Flash automatski generirao HTML 1 povezivanja s web stranicama izabranog visokog : učilišta izborom tipke www. Adrese web stranica kod. : preuzete su iz (Sveučilište u Zagrebu 2000). 1 Programskim paketom Macromedia l Gornja slika prikazuje izgled plana nakon odabira Dreamweaver 3 (Macromedia 2000) uređen je 1 Geodetskog fakulteta s popisa visokih učilišta. l l l

70

ekscentar


REKTOROVA NAGRADA

Trg mar~a l a

T it a

tr g

trg

-

Literatura Izbor visokog

učilišta

Desna tipka omogućuje izbor modula, prikazani h u obliku smanjenih kontrolnih tipki. Odabirom drugog modula na ekranu monitora pojavljuje se plan zumiran i centriran, kao što je prikazano na donjoj slici. u tom modulu rada plan se može pomicati u svim smjerovima, kao i zumirati dok se ekran monitora ne ispuni do željene razine profinjenosti.

• • • : • : : • : • : •

Frančula,

N. (1997): Kartografska generalizacija. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet. Frančula, N. (1999): Digitalna kartografija, 2. prošireno izdanje. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet. Macromedia (1999): Macromedia Flash 4Using Flash 4. Macromedia (2000): Macromedia Dreamweaver 3 - Dreamweaver Help Pages. Sveučilište u Zagrebu (2000): Vodič za buduće studente, akademska godina 2000./2001 .

J ::>

..

-

l

•.. l

\mrt Izgled ekrana odabirom drugog modula rada

broj 4

71


POTRESI piše: Eduard Pevec

-------što je potres? Potres je kratko periodično gibanje tla uzrokovano prirodnim silama u unutrašnjosti zemlje, koje je dovoljno jako da ga osjete ljudi ili zabilježe seizmografi na širem području. Potresi se danas shvaćaju kao neminovna pojava koja prati razvoj Zemlje. Neposredan uzrok potresa je naglo oslobađanje energije akumulirana u određenom prostoru unutrašnjosti zemlje, u žarištu potresa ili hipocentru. U trenutku oslobađanja energije tj. u trenutku pucanja stijene oslobođena energija prelazi jednim svojim dijelom u seizmičku energiju koja se sastoji od dva potresna prostorna vala , bržeg longitudinalnog (uzdužnog) i sporijeg transverzalnog (poprečnog) koji se raspro:~iru na sve strane od hipocentra. Dolaskom na povrstnu šire se kao površinski valovi. Prostorni valovi obiđu Zemlju i po nekoliko puta, ovisno o količini oslobođene energije. Epicentar je mjesto na površini Zemlje, iznad hipocentra. U epicentru je djelovanje potresa najjače. Početak potresa, osobito blizu epicentra, većinom se očituje kao udarac, dok nešto dalje od epicentra nastupa pravilno ljuljanje amo-tamo (longitudinalni val) i gore-dolje (transverzalni val). Potresni valovi rasprostiru se po unutrašnjosti Zeml~.e po svi~ zakonima refleksije (odraza), refrakCije (loma) 1 difrakcije (ogiba). Upravo nam ta svojstva potresnih valova omogućuju da bolje upoznamo unutrašnjost Zemlje, debljinu pojedinih slojeva, njihovo agregatno stanje i gustoću.

Potresi prema postanku Prema postanku razlikujemo tri skupine potresa. Ruševni potresi izazvani su udarcem urušenih svodova roo to

~

30

40

so

60

10

eo

90

i bočnih zidova u podzemnim šupljinama. Takvi su potresi vrlo rijetki (samo 3°/o od svih pot~esa na Z~~lji). žarište (hipocentar) im je vrlo blizu povrstne, oslobođena energija je mala pa im je i jakost mala. To su obično lokalni potresi. U Hrvatskoj se javljaju u krškim područjima. Vulkanski potresi su izazvani udarcem u zemljinu koru prigodom erupcije vulkana. Neposredan izvor njihove energije je mjesto eksplozije. Potresom zahvaćeno područje je maleno zbog male dubine žarišta, no na užem području vulkana mogu imati veliku snagu. Na njih otpada 7o/o od svih potresa na svijetu. Tektonski potresi nastaju zbog pokretanja blokova zemljine kore, koji su nastali njenim pucanjem u raniji~ fazama razvoja Zemlje. Ti rasjedi, duž kojih blokovi na liježu jedan na drugi, nemaju glatke površine, nego na njima ima mnogo neravnina, ispupčenja i ulegnuća. To uvjetuje da se na toj kontaktnoj zoni dva bloka javlja određen otpor koji utječe da oni miruju. To stanje mirovanja traje tako dugo, dok ga ne svladaju sile iz unutrašnjosti Zemlje koje teže poremetiti tu ravnotežu. U tom slučaju pokrenu se blokovi velikih masa, pa dolazi do pucanja i drobljenja stijena. Pri tome se oslobođena energija širi u svim smjerovima u obliku seizmičkih valova, koji izazivaju potrese dolaskom na površinu Zemlje. Na tektonske potrese otpada 90o/o svih potresa na Zemlji, a mogu poprimiti opseg od slabih (lokalnih) do najstrašnijih (uništavajućih) potresa ogromnih razmjera , ovisno o količini oslobođene .. energije. Prema dubinama žarišta potresi se dijele na: plitke (do dubine 60 km), srednje duboke (do 300 km) i duboke (preko 700km ).

100 110 120 ,JO 140 . 1so 160 no . , 110 1e0 v.;o 140 110 120 110 100 tO

EUROAZJJSKA PlOČA

10

eo 50

w

30 20

10

o

.•

10

• •

t.

~

ao

,

\ ' "-,..... •

• •

AMERIČKA PLOČA

l AFRIČKA

,

20

PLOČ

10

~o •20

PACIFIČKA PlOČA

RltKA

'

P OČA.

·30

ANTARKTIČKA PLOČA

Osnovne litosferne

ploče

su:

afrička,

euroazijska, indijska,

pacifička, antarktička

i

američka

20


Gdje su potresi

prouzročiti golemu štetu. Na slici je prikazano kretanje

najčešći?

Potresi su najčešći u dva uska pojasa, a to su: Mediteransko-transazijski pojas. Prostire se od Azora pa preko Sredozemlja, Male Azije, Kavkaza, Armenskog go~a, Iranske visoravni, Palmira, Himalaje, Indonezije. Na taj pojas otpada 50°/o svih potresa. Cirkumpacifički pojas. Na njega otpada 45°/o svih potresa. Naravno postoje i područja na zemlji gdje se potresi ne pojavljuju ili su vrlo rijetki. Takva područja nazivamo aseizmična područja.

tsunamija od epicentra u Čileu do obale Japana 1960. godine. Uz brzinu od 700 km/h stigao je do obala Japana za 24 sata.

Sustavno bilježenje potresa Nakon katastrofalnog potresa u Lisabonu 1755. godine, počeli su se sustavno prikupljati podaci o potresima i njihovoj jačini. Prikupljanju podataka pri pomogao je i izum seizmografa, sprave koja bilježi potrese, a izumio ju je Palmieri 1853. godine. ...

• •• •• HAVA.Jt

l

\

..

~

co·

~..

.

••

t

So

• ,l \

.ZELAHO '

,. ,

'.

Posljedice potresa Posljedice potresa uglavnom su razna oštećenja koja nastaju djelovanjem seizmičkih valova na površinu Zemlje. No to nije sve. Posljedica podmorskih potresa, podmorskih erupcija vulkana i podmorskih odrona velikih djelova kopna su Tsunamii Uapanska riječ, a znači dugi valovi u luci). Tsunamii su progresivni morski valovi koji se šire iz epicentra na sve strane u koncentričnim kružnicama. Duljine takvih valova su velike, od 150 do 750 km, pa zato niti jedan brod na pučini ne može primjetiti prolaz tsunamija. Tsunamiji su česti u Tihom oceanu, čija je dubina u prosjeku oko 5 km, pa tu njihova brzina dostiže 700 km/h. Visina vala formiranog u epicentru obično nije velika, najviše 1 do 2 metra. Zbog ogromne mase vode, koja je u pokretu i velike brzine kojom se ovaj golemi val kreće, njegova je potencijalna energija gigantska. Visina tsunamija ovisi o dubini mora. Neposredno uz obalu tsunami može dostići visinu od 20 do 30 metara i

broj 4

Naravno Palmierijev seizmograf bio je ograničenih mogućnosti pa se pristupilo rješavanju tog pitanja na koje je 1892. godine M ilne pravilno odgovorio. M ilne je izumio seizmograf koji mjeri različita gibanja i time otvorio razdoblje moderne seizmolog ije. Seizmografi se stalno usavršavaju. Osnovni princip seizmografaje u tome što se, potresanjem podloge na koju je seizmograf postavljen, njihalo pokrene iz ravnotežnog položaja. Taj se pomak preko raznih mehanizama prenosi na registrator, koji pomoću igle ili, u novije vrijeme tintne pisaljke bilježi oscilacije tla na neki analogni medij, najčešće papir, (taj se papir sa podacima o potresu naziva seizmogram). Međutim, da seizmograf prisilno pokrenut iz stanja ravnoteže, ne bi i dalje izvodio svoje vlastite nji haje i time remetio bilježenje na seizmogramu, na seizmografe se montira amortizer, čija je funkcija da trenutno priguši vlastite njihaje seizmografa čim se oni pojave.


STUPANJ

K AR A K T E RIS T IK E

1

N e p r i m j e t a n p o tr e s , re g i s tr i r a j u g a s a m o s e i z m o g r a fi

2

Jedva prim jeta n potres, osjete g a s a m o p o je d i n i Iju d i u st a nju m iro va n ja

3

Slab potres, osjete ga sam o pojedinci

4

U m je re n o ja k p o tre s, o sj e ti g a već i n a Iju d i, tre p e re prozori i p o s uđe

5

D osta jak potres, ljudi se bude, obješeni se predmeti njišu

6

J a k p o tr e s , m n o g i b j e že i z k u ć a , o š t e ć e n j a ž b u k e

7

Vrlo jak potres, oštećenja na solidno izgrađenim zgra d a m a , k li za nje tla

8

R a zora n p o tre s, lo m o vi cje vo vo d a , o š teće n ja n a stari m zgra d a m a

9

P u sto š e ć i p o tre s, p a n i k a, prodor p o d ze m ne vo d e n a p ovrši n u

1o

Uništavajući potres, opća panika, pukotine u tlu širine do 1 m

11

K a t a s tr o fa l n i p o tr e s , t e š k a r a z a r a n j a s v i h z g r a d a , m o s t o v a , b r a n a i ce s ta

12

Promjene reljefa, potpuno uništenje svih objekata, velike pukotine u tlu

MSK-ljestvica intenziteta potresa

-----------------

Intenzitet potresa Intenzitet ili jačina potresa ocjenjuje se prema učincima koje potres izaziva na površini Zemlje. Kroz povijest se koristilo više ljestvica. Izmjene su bile potrebne zbog razvoja tehnologije u graditeljstvu. Međunarodno seizmološka društvo je 1964. godine donjelo odluku o prihvaćanju Medvedev-Sponheuer-Kamikove ljestvice kao službene ljestvice. Ljestvica ima 12 stupnjeva, koji omogućuju formiranje iziseista tj. linija koje omeđuju područja jednakog intenziteta potresa. Jedina zamjerka tog postupka je što se ne može primjeniti za područja koja su nenaseljena.

Energija potresa

MAGNITUDA

i perioda valova na seizmogramu može se izračunati količina oslobođene energije. Praktičan i jednostavan postupak za određivanje energije potresa, na osnovi registracije seizmografa predložio je Richter 1935. godine. U tu svrhu uveo je veličinu magnituda potresa, a ona neposredno ovisi o energiji potresa. Osnovni podatak za određivanje magnitude je najveća amplituda na seizmogramu. Na taj se način u nekoliko minuta može odred siti magnituda svakog poresa. Richterova se magnitudna ljestvica počela upotrebljvati tek oko 1950. godine. Magnituda potresa shvaća se kao mjera količine energije oslobođene u hipocentru, a intenzitet potresa je mjera učinka te energije na pojedinoj točki na površini Zemlje.

POTRES

O.O- 1.9

Zamjetljiv samo za se1zmografe

2 .O- 2.9

Zamjere ga pojedinci

3.0- 3.9

Op će nitD zamj eć en

4 .0- 4.9

Umjeren ...,

5.0- 5.9

Steta n

6.0- 6.9

Razora n

7 .O- 7.9

Katastrofalan

B o i V1še

uni štavaj ući

Richter-ova magnitudna ljestvica U momentu nastanka potresa dio izvorno potencijalne energije prelazi u mehaničku radnju, dio se pretvara u toplinu, a najveći dio energije predstavlja energija potresnih valova koji se šire na sve strane. Iz amplituda

Mohorovičićev

diskontinuitet

Naš seizmolog dr. Andrija Mohorovičić (1857-1936) doprinio je svojim izučavanjem potresa unapređenju znanosti o potresima i znanju o građi unutrašnjosti Zemlje. Dugogodišnjim proučavanjem prikupljenih podataka o Pokupskom potresu od 08. 10. 1909. godine utvrdio je da brzina longitudninalnog vala kontinuirano raste sa dubinom, što je prozvano mohorovičićevim zakonom. Brzina uz površinu zemlje iznosi 5.53 km/s, a u dubini od 54 km na dnu Zemljine kore iznosi 5.68 km/s, gdje na prijelazu u plašt naglo poraste na 7. 75 km/s. Ta granična ploha prozvana je njemu u čast Mohorovičićev diskontinuitet. Mohorovičić se bavio i izučavanjem valova potresa. Na tom je polju došao do izuzetnih dostignuća. Ustanovio je da postoje po dvije faze (ne vrste) istog longitudinalnog P odnosno istog transverzalnog S vala, kojima se zrake razlikuju. Valove čije se zrake šiLe samo u Zemljinoj ko_d nazvao je individualnim (Pindividualna prima, S - individualna sekunda), a


normalnim valovima (Pn - normalna prima ' S n - normalna sekunda) one čije zrake zalaze u plašt, pri čemu se naglo lome. Obje zrake polaze istodobno iz hipocentra H, ali zbog razlike u putu dolaze do iste točke na površini Zemlje u različito vriillrlle. Mohorovičićev diskontinuitet sprečava dolazak P i S faze u udaljenosti veće od 720 km. Stoga na dalekim točkama Zemljine površine nalazimo samo faze p i s. Također, možemo zaključiti da na točkama Zemljine površine čila ~da ljenost ne prelazi 300 km nalazimo samo faze P i S. Mohorovičićev nam zakon objašnjava 1;ašto u području epicentra nalazimo samo fazu S, koju Q.oživljavamo kao snažan udarac, tu su amplitude faze S maksimalne.

. .

.. . .

. ...

... ...

.. .

.: ......

-. .... , ..... . . . \··:'t .:--·...-rl .·. .. . ... .o·- . . .. ............... ., . ... , ..... , . . . " .. ·.. -•· '1. <t •\•

,

' ••

• ... ,.• \,.:.

• •

:

. •

. . .

:

........ •

l

~

•.

•':.

~-

-~

"'ll

45

:

~

~~· ··~·.".:' .. • ~ll·,(" •••

..

••

• "T.

• ••

••

l

~

. .. . .. ,.... · ... . ..·.. .. . . . ... ., , ...-·:··-.... • \.'1-..>:..... .' ..\'" , •...- ·• . ..·-. •

••

••

~

• o ·:--

• ••• • • •

..

~,.,

~

\

~

--~

...

..

..• . . .

.

. •·

•• o •

o l

•• ••

-

..

.. .

14

-

. . . .. .. .

. ~ . ·.. . ·.~

16

.

Q

.:.

17

ll

19

Karta epicentara potresa u Hrvatskoj i susjednim područjima

PLAŠT

Seizmična

aktivnost

područja

Hrvatske

w w

Osnovni slojevi i granične plohe diskontinuiteta u zemljinoj unutrašnjosti

Kao dio Mediteransko-transazijskog pojasa gotovo čitavo područje Hrvatske odlikuje se izraženom seizmičkom akrivnošću. To naročito vrijedi za priobalno područje i sjevero-zapadni dio, te posebice za Južnu Dalmaciju. Potresi se u Hrvatskoj javljaju u zonama dodira različitih geoloških strukturnih jedinica usred njihova pomicanja. Uzročnik nastanka potresa u priobalnom području Hrvatske je podvlačenje jadranske platforme pod Dinaride. Zbog dodatnih pomaka Dinarida i Alpa u sjeverozapadnom kontinentalnom dijelu Hrvatske povećavaju se kompresijski procesi uz pojavu potresa.

Gutenbergov diskontinuitet

Predviđanje

Gutenberg je 1912. godine izračunao da se brzina longitudinalnog vala neposredno pod Mohorovičićem diskontinuitetom do dubine od 2898 km poveća na oko 13 km/s. Neposredno ispod te granice smanji se na 8 km/s, da bi se onda do središta Zemlje postupno opet povećala do 11 km/s. Tim je računom Gutenberg konačno dokazao da zemlja ima jezgru. Granična ploha na dubini od 2898 km nazvana je u njegovu čast Gutenbergov diskontinuitet. Svojim je istraživanjima dokazao da je gornji dio jezge u tekućem agregatno m stanju jer transverzalni val u tom dijelu jezgre nestaje. Taj se isti val kasnije opet pojavljuje što nam pokazuje da je samo središte Zemlje krutog agregatnog stanja. Dopunama Gutenbergovih i Mohorovičićevih istraživanja Jeffreyss i Bullen izveli su 1940. godine model Zemljine unutrašnjosti po kojem se kora sastoji do dva homogena sloja, gornjeg granitnog i donjeg bazaltnog.

Zemlje koje su najviše izvrgnute potresima kao što su Japan, Kina, SAD i bivši SSSR, već dulji niz godina posvećuju problemu prognoze potresa zantnu brigu i velika sredstva. U rješavanje problema prognoze potresa uključene su razne struke. U Kini se osobita pažnja posvećuje izučavanju neobičnog ponašanja raznih životinja. U predviđanje potresa uključile su se Međunarodna unija za seizmologiju i fiziku unutrašnjosti zemlje, kao i Međunarodna unija za geodeziju i geofiziku. Osnovna za siguran život na potresima ugroženim područjima je ipak dosljedna primjena svih mjera seizmičke preventive , od projektiranja do izgradnje svih objekata koje koriste ljudi. Broj ljudskih žrtava i materijalna šteta može se znatno smanjiti ako se u potresnim područjima izgradnja objekata izvodi po posebnim propisima za takva područja. Potresi su prirodna pojava u razvoju kojim prolazi zemlja. l što na kraju reći nego to da s a potresima moramo živjeti.

potresa


•• SUNCE NASE MALO •LU • Brzina oslobađanja se nalazi iznad Zemljine :u piše: Petra Vučica energije i dolazak do atmosfere boja Sunca bila bi •.'2 Naše malo Sunce sadrži više Zemlje žuto-zelena. •• od 99,8°/o ukupne mase Energija utrošena na •::::> Sunčevog sustava. Promjer Potrebno je gotovo milijun zagrijavanje atmosfere i same •• mu je 1,390,000 km. godina da se energija Zemljine površine odašilje se •e/) oslobođena u Sunčevoj natrag u Svemir u obliku •• unutrašnjosti probije do toplinskog zračenja uzimajući u •• obzir albedo možemo zaključiti Sunčeve površine. Ista ta •• energija napušta Sunce u da je ukupna energija koja je • obliku vidljive svjetlosti,a ima pristigla na Zemlju jednaka •• maksimum u žuto-zelenom ukupnoj energiji koju Zemlja • dijelu spektra jer spektralna zrači u Svemir. Dakle postoji • •• raspodjela zračenja odgovara energetska ravnoteža, mijenja temperaturi fotosfere od 5800 se samo spektralna raspodjela •• K. Pošto je napustila Sunce, energije-primljeno je zračenje •• energija se brzinom svjetlosti valnih duljina vidljive svjetlosti,a •• prenosi međuplanetarnim odaslano je zračenje valnh • prostorom. Potrebno joj je duljina toplinskog zračenja. • Kako se stvara i oslobađa nešto više od 8minuta da Sveukupni živi svijet-biosfera •• sunčeva energija? prevali put od 150 milijuna km i troši samo 0.1 °/o pri stig log • •• Sunčevog zračenja. stigne do Zemlje . U središnjim dijelovima naše • •• zvijezde Sunca odvijaju se Planete kao zvijezde Sunčevi ciklusi • termonuklearni procesi •• pretvorbe vodika u helij. Svake Svaka planeta reflektira dio Promjene klimatskih uvjeta na • sekunde 600 milijuna tona zračenja kojim ga obasjava Zemlji mogu biti uzrokovane •• vodika pretvara se u helij pri Sunce i zbog toga planete promJenama na samom •• čemu se oslobađa 41 026W vidimo na nebeskom svodu Suncu. Jedna od najznačajnijih •• energije. Elektromagnetskim poput zvijezda. Količina Sunčevih promjena je • zračenjem oslobođena se reflektirane svjetlosti naziva se jedanaestogodišnji ciklus •• energija iz središnjih dijelova albedo . pojavljivanja Sunčevih pjega koji •• prenosi prema vani. Visoko se još zove jedanaestogodišnji energetsko zračenje se na Zašto je nebo plavo a •• ciklus Sunčeve aktivnosti. svom putu postepeno smanjuje Sunce žuto? Astronom Schwabe 1843. g. je • •• tako da se fotoni g i x zračenja ustanovio da se broj pjega zamjenjuju većim brojem Zemlja reflektira otprilike 35°/o ciklički mijenja svakih jedanaest •• fotona manjih valnih duljina. zračenja kojim je obasjana . godina. Da bi se zakonitosti •• Smanjenje temperature Otprilike 20°/o energije se troši pojavljivanja pjega mogle bolje •• uzrokuje sve veću neprozirnost na zagrijavanje atmosfere i pratiti astronom Wolf je uveo • plina za elektromagnetsko pokretanje gibanja mjeru za Sunčevu aktivnost •• zracenJe. atmosferskih masa. U obliku (Wolf-ov broj). Broj se dobije • • direktnog Sunčevog zračenja tako da se broj pjega vidljivih na •• Fotosferom (sloj debljine svega stiže 25°/o energije, a na Sunčevom disku zbroji s oko 400km) nazivamo vruće zracenJe • desetorostrukim brojem grupa rasprseno •• mase plina koje se poput atmosferom otpada 20°/o u koje su ustrojene. .. •• zagrijan ih balona uzdižu prema energiJe . površini Sunca. Tamo se hlade Nebo ima plavu boju zbog toga Magnetska polja u pjegama •• e m i t i r a nj e m što Zemljina atmosfera najbolje •• elektromagnetskog zračenja raspršuje plavu svjetlost, a u • (uglavnom na valni m duljinama direktnom Sunčevom zračenju • •• vidljive svjetlosti). l tako nastaje manjak plave boje pa •• ohlađene, znači padaju natrag je zato boja Sunca za opažača u dublje slojeve. •• na površini Zemlje žuta . Primjerice, za astronauta koji • Sunčeve pjege •• • ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• V'

•r

•r

. •

(

1

v

v

.• \ .•

76

v

ekscentar


··········································-•• • . i • polarni dijelovi rotiraju periodom od 36 dana. To se još naziva diferencijalna rotacija sunca. Takav oblik rotacije dovodi do istezanja potpovršinskog magnetskog polja paralelno s ekvatorom. To uzrokuje nagomilavanje sivnica, tj. pojačanje magnetskog polja. Tim procesom potpovršinsko

Vrlo značajan korak u razumijevanju Sunčevih pjega učinjen je 1908.g. Pomoću instrumenta magnetografa otkrivena su vrlo jaka magnetska polja u pjegama. Izmjerene vrijednosti dosižu do 0,4 T 2 . Sunčeve pjege nastaju kao posljedica koncentriranja jakih magnetskih polja koja onemogućavaju miješanje plina i provođenja topline što dovodi do hlađenja tih dijelova Sunčeve površine. Zbog toga ta mjesta postaju tamnija u odnosu na ostale dijelove Sunčevog diska te se vide kao tamne pjege. U tako jakim magnetskim

koncentracijama pohranjena je ogromna energija koja se može djelomično osloboditi i tada nastaju Sunčevi bljeskovi. Oslobađanje energije pohranjene u magnetskim poljima zagrijava Sunčevu atmosferu tako da se temperatura Sunčeve korone kreće od 1 do 2 milijuna kelvina. Mjerenja su pokazala da Sunčev ekvator rotira s periodom od 25.4 dana, a

broj 4

magnetsko polje-Sunčev dinamo, postaje nestabilno, pa počinje izranjati na površinu stvarajući tamo pojavu Sunčevih pjega.

Utjecaj Sunčevih ciklusa na Zemlju Jedanaestogodišnji ciklus Sunčeve aktivnosti povezan je sa zbivanjima u Zemljinoj atmosferi kao što su poremećaji ionosfere, pojave polarne svjetlosti, geomagnetske oluje. Aktivnost Sunca ima velik utjecaj kad se promatraju kraći vremenski periodi. Trenutačno je Sunčev ciklus u Modernom maksimuimu što je povezano s toplijim klimatskim prilikama. Pogoršanje vremenskih prilika moglo bi se očekivati za 1O do 20 godina. Međutim, to neće tako biti ako čovjek svojim utjecajem poremeti klimatske uvjete. Industrijsko zagađivanje atmosfere dovodi do stvaranja globalnog staklenika.

Povezanost čovjeka Svemira je neizbježna

Teški elementi u našim tijelima i tijelu Zemlje nastali su u jezgrama zvijezda, a do nas su došle eksplozijama supernovi. Kod mutacje organizama, te pri evoluciji pomaže kozmičko zračenje s umirućih zvijezda. Neka eksplozija supernove u blizini Sunčevog sustava može kozmičkim zračenjem potpuno uništiti život na Zemlji. Dakle naše postojanje i tijek evolucije povezani su sa zbivanjima na velikoj kozmičkoj skali prostora i vremena. Na pisanje ovog članka potakla me predavanje koje je u Tehničkom muzeju u studenom 2000.g. održao dr. sc. Bojan Vršnak (Opservatorij Hvar) kojemu zahvaljujem na ustupljenim materijalima. Predavanje je izmijenilo moju predodžbu o Suncu koje sada promatram na potpuno drugačiji način.

----------1

Wolf, Rudolf-švicarski astronlom ( 1816-1893) otkrio je povezanost Sunčevih pjega i Zemljina magnetizma. 2 tesla-jedinica magnetske indukcije, definirana kao indukcija homogenog magnetskog polja koje djeluje na vodič silom od jednog njutna po metru duljine vodiča, ako je vodič okomit na polje i njime teče stalna električna struja jakosti jednog ampera.

(,/)

e •• • 2. • •• () •• M1 • •• • •• •• •• • •• • •• •• •• • •• •• •• •• •• •• •

.

•• •• •• • •

•• •• • • •• • •• • •• •• •• • •• • •• • •• •• • •• •• •• • •• •• 77


DIGITALNA

w

.... a..

-

Nedjeljko

Frančula

Zbog brzog zasta~evanja udžbenika i skripata iz područja usko vezanih uz razvoj suvremene računalne i elektroničke tehnologije, Geodetski fakultet u Zagrebu potiče izdavanje vlastitih intemih skripata u malim nakladama sa spiralnim uvezom. Takva skripta, obavezno u digitalnom obliku, lako se ouvremenjuju i jeftino umnožavaju. Sljedeći korak bit će stavljanje skripata na raspolaganje studentima preko interneta. Prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula dugogodišnji je nastavnik na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od početaka svoje znanstvene i nastavničke djelatnosti bavi se kartografijom, a posebno primjenom računala u kartografiji. U tom razdoblju prof. Frančula neprestano dotjeruje i usavršava rukopise svojih predavanja te ih povremeno daje studentima u određenom broju kopija. Pred nama je 2., prošireno izdanje rukopisa Digitalna kartografija. Na 195 stranica formata A4, s velikim brojem crteža, obuhvaćena su sljedeća poglavlja: Predgovor Sadržaj

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l 78

1.

Uvod

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Prednosti i nedostaci digitalne kartografije Kartografski podaci Hardver Digitalizacija Obrada vektorskih podataka Obrada rasterski h podataka Grafički programi Projektiranje matematičke osnove geografskih karata i atlasa Kartografska generalizacija Tematske karte Prikazi reljefa Primjena daljinskih istraživanja u kartografiji Topografske karte Digitalni kartografski sustavi Kartografija i GIS Baze podataka Tekst na karti Literatura Kazalo

1O. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Posebno treba istaknuti popis upotrijebljene literature, koji sadrži 201 naslov. Taj popis nije ovdje samo za ukras, već se autor vrlo često u tekstu poziva na literaturu. Naravno, u udžbeniku nije moguće ući u sve detalje pojedinog problema. Ali upravo upućivanje na literaturu omogućit će

RTOG

Fl JA

zainteresiranom čitatelju da po potrebi ili vastitoj želji upotpuni svoje znanje i iz izvornika. Abecedno kazalo na kraju bitno olakšava snalaženje. Tu su svi važniji pojmovi s odgovarajućim brojem stranice. Pozornost svakako zav~eđuje činjenica da je prof. Frančula obradio gotovo sve teme na temelju iskustva stečena vlastitim teorijskim i praktičnim radom ili radom sa svojim najbližim suradnicima. Kao primjer navodim transformaciju između koordinatnih sustava, određivanje površine na temelju digitaliziranih točaka s primjenom na površinu Hrvatske, određivanje presjeka dužine i poligona s primjenom na određivanje presjeka zrakoplovnih koridora između Hrvatske i susjednih država, primjenu AutoCAD-a i CoreiDrawa na izradu jednostavnih karata u Zavodu za kartografiju Geodetskog fakulteta, program "Kartografske projekcije" sastavljen također u istome Zavodu, ispitivanje mogućnosti automatske generalizacije linijskih elemenata na temelju istraživanja sa suradnicima i studentima, o novoj kartografici na temelju nedavno obranjene doktorske disertacije itd. Još će neko vrijeme u naslovu ovakvog teksta trebati stavljati uz kartografiju riječ digitalna. No, sudeći prema općenito brzom razvoju informatike, predviđam da će već sljedeće izdanje moći nositi naslov Kartografija, a sve ono što nije digitalna kartografija svrstat ćemo u povijest (kartografije). Na kraju ovoga prikaza reći ću još samo ovo. To što bih ja, zahvaljujući svojoj matematičkoj naobrazbi, vjerojatno neke pojmove pokušao strože definirati, nimalo ne umanjuje vrijednost rukopisa. Naime, ne radi se o znanstvenom djelu, nego o udžbeniku za studente Geodetskog fakulteta. Ipak, on je već sada više od toga. l u sadašnjem obliku za njega se zanimaju stručnjaci iz prakse, pa čak i iz inozemstva. Činjenica je da takav udžbenik u Hrvatskoj do danas nije nitko drugi napisao, pa bi ga trebalo što prije objaviti u obliku knjige. Bude li autor imao još malo snage, predlažem mu da za neko od sljedećih izdanja priredi još jedno dodatno poglavlje u obliku rječnika najosnovnijih pojmova iz digitalne kartografije. U ime studenata i čitatelja zahvaljujem prof. Frančuli na uloženom trudu, čestitam mu na rezultatu i nadam se brzoj promociji knjige. Miljenko Lapaine

L-••••••••••••••••••

ekseentar


RTOG Frančula Prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula objavio je nakon Digitalne kartografije (Zagreb, 1999), udžbenika za studente Geodetskog fakulteta, skripta Kartografska generalizacija (Zagreb, 2000). Skripta Kartografska generalizacija sastoji se od 113 stranica formata A4 s čak 63 slike i 9 tablica, a obuhvaća sljedeća poglavlja:

GENE

CIJA

Nedjeljko

Predgovor 1. Uvod 2. Čimbenici koji utječu na generalizaciju 3. Postupci generalizacije 4. Opterećenje karte 5. Redakcijske pripreme kartografske generalizacije 6. Generalizacija točkastih, linijskih i površinskih objekata s posebnim osvrtom na tematske karte 7. Generalizacija sadržaja topografskih karata 8. Kompjutorski podržana generalizacija 9. Literatura 10. Sadržaj "Kartografska generalizacija je uopćavanje sadržaja karte prilagođeno mjerilu i (ili) svrsi karte." U Uvodu autor ističe da iako je kartografska generalizacija subjektivan proces, to ne znači da nema dobre i loše generalizacije karata. Čimbenici koji utječu na generalizaciju jesu: mjerilo karte, minimalna veličina, značajke krajolika i namjena karte. Kartografska generalizacija obuhvaća sljedeće postupke: izbor, pojednostavnjivanje, sažimanje, povećanje, pomicanje i pretvorba metode prikaza. U odjeljku 3.2.4. Kompjutorski programi dani su rezultati istraživanja u svrhu kompjutorski podržane generalizacije linijskih kartografskih elemenata, započeti u Zavodu za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu još 1973. Ta istraživanja nastavila je N. Vučetić izradom magistarskog rada i radom na disertaciji. U poglavlju Opterećenje karte pokazano je kako se podaci o količini crteža i broju objekata mogu upotrebljavati u oblikovanju karte i rješavanju nekih problema kartografske generalizacije. U okviru redakcijskih priprema kartografske generalizacije obrađene su stručne osnove i analize, ciljevi generalizacije te redakcijski postupci generalizacije. U 6. poglavlju navedene su opće postavke u generalizaciji točkastih, linijskih i površinskih objekata, a u 7. je obrađena generalizacija sadržaja topografskih karata. Pri

tom su slikama objašnjeni različiti primjeri generalizacije prikaza voda i hidrotehničkih objekata, naselja, reljefa, prometnica, vegetacije i imena na topografskim kartama. Kompjutorski podržana generalizacija obrađena je u 8. poglavlju. Autor ističe da se "procesi generalizacije ne daju automatizirati jeftinim trikovima. Ne mogu se očekivati brza rješenja. Također treba biti jasno da se ljudska kreativnost ne može zamijeniti strojevima. Stoga potpuna automatizacija kartografske generalizacije teško da je uopće moguća. Ali analiza procesa generalizacije je intelektualni izazov i vrlo interesantan predmet znanstvenih istraživanja. Cilj istraživanja bio bi razviti algoritme koji bi davali što je moguće bolje rezultate tako da se intervencije kartografa učine minimalnim ili u specijalnim slučajevima suvišnim." Nakon odjeljka 8.3. Modeliranje procesa generalizacije dani su u sljedećem odjeljku primjeri kompjutorski podržane generalizacije linijskih elemenata i generalizacija prikaza naselja pomoću programskog paketa PC ARC/INFO. U popisu upotrijebljene literature istaknuto je 40 naslova na koje se autor često u tekstu . poztva. Skripta Kartografska generalizacija potrebna je ne samo studentima Geodetskog fakulteta i geodetskim stručnjacima iz prakse, već bi bilo potrebno da ju detaljno prouči i sve veći broj "kartografa" koji plasiraju svoje "kartografske" prikaze u časopisima, reklamnim letcima, na Internetu i drugdje.

-." -t

m

Stanislav Frangeš

l l l l l l l l l l l l l l l l l l

l l

••••••••••••••• "} broj 4

79


SATE LITS

GEODEZIJA ll

Ž. Bačić i T. Bašić

-

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

l

Pojavom globalnog pozicijskog sustava (GPSa) mnoge stvari i događaji nisu ono što su bili. Današnja primjena GPS-a toliko je raširena da je gotovo nemoguće zamisliti geodeziju (geomatiku) i sve srodne grane koje njoj pripadaju bez primjene ove moderne tehnologije za koju se slobodna može reći da je unijela revoluciju u našu struku. Pored geodezije, gdje se zahtjeva visoka točnost, GPS nalazi primjenu i u svim područjima znanosti i tehnologije koje koriste prostorno definirane informacije. Stoga je od velike važnosti da sadašnji i budući geodetski stručnjaci, te svi stvarni i potencijalni korisnici ovladaju ovom tehnologtjom i steknu neophodno obrazovanje iz ovog područja, a sve u svrhu napretka geodezije kao struke. Uvođenjem novog nastavnog plana i programa 1994. godine na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, posebna se pažnja posvećuje satelitskim tehnologijama. Od školske godine 1996/97. uvodi se kolegij "Satelitska geodezija ll", kao dio cjeline koju čine kolegiji "Satelitska geodezija l, ll i lli''. Skripta "Satelitska geodezija ll" namijenjena je prvenstveno studentima treće godine dodiplomskog studija, studentima četvrte godine usmjerenja "Satelitska i fizikalna geodezija", ali i polaznicima poslijediplomskog studija Geodetskog fakulteta, kao i svim geodetskim stručnjacima kojima je uže područje djelovanja satelitska geodezija. Autori skripte su doc.dr.sc. Željko Bačić, ravnatelj Državne geodetske uprave i prof.dr.sc. Tomislav Bašić, redoviti profesor Geodetskog fakulteta u Zavodu za g eomatiku (donedavno Zavod za višu geodeziju). Prva verzija skripte umnožena je u studenome 1998. godine, a druga, prepravljena i dopunjena verzija u veljači 1999. godine. Skripta ima 124 stranice spiralnog uveza, a podijeljena je u 11 poglavlja. Autori u prvom poglavlju daju naputke o osnovnim principima satelitske geodezije, definiciju i pregled osnovnih metoda satelitske geodezije, kao i kratki povijesni prikaz razvoja globalnog pozicijskog sustava. · U drugom poglavlju autori razmatraju koncept GPS-a, podjelu GPS-a na segmente, gdje se objašnjavaju pojmovi svemirskog, kontrolnog i korisničkog segmenta. Treće poglavlje obuhvaća referentne koordinatne sustave, transformaciju između inercijalnog referentnog okvira (CRF) i terestričkog referentnog okvira (TRF), kao i glavne pojmove vezane uz skale vremena te kalendar (definiranje Julijanskog datuma, GPS datuma te civilnog

datuma). Orbite satelita, jednadžbe gibanja i poremećaj ne

putanje satelita,

određivanje

i distribucija orbita

satelita sadržaj je četvrtog poglavlja. U ovom poglavlju daje se pregled mreže za praćenje satelita te objašnjenje broadcast i preciznih efemerida. Peto poglavlje daje pregled i osnovne pojmove o signalu satelita. Autori nadalje razrađuju strukturu i obradu signala. šesto poglavlje ima naslov Opažanja. U njemu se opisuju metode pridobivanja podataka opažanja, kombinacije podataka, atmosferski i ostali efekti. U sedmom poglavlju autori daju pregled matematičkih modela za apsolutno, diferencijalne i relativno određivanje položaja točaka.

Mjerenje s G PS-om je naslov osmog poglavlja u kojem autori objašnjavaju praktične aspekte GPS mjerenja. Tehnike opažanja, priprema mjerenja, izvođenje mjerenja, obrada mjerenja i tehničko izvješće su dijelovi ovog poglavlja u kojima se daju pojmovi, objašnjenja, tablice i slike vezane za ovu tematiku. U devetom poglavlju daje se pregled obrade podataka mjerenja. Pored objašnjenja organizacije podataka mjerenja u ovom poglavlju su dostupne formule i tablice neophodne za razumjevanje izjednačenja prostornih vektora te davanja mjere točnosti za provedena GPS mjerenja. Autori u ovom poglavlju daju objašnjenje GPS programskih paketa kao i transformaciju GPS rezultata što podrazumjeva prikaz neophodnih formula, slika i tablica za transformaciju visina i datuma. Primjena GPS-a obuhvaća deseto poglavlje. Obrađuje se opća i posebna primjena te podjela posebne primjene GPS-a. U zadnjem, jedanaestom poglavlju autori daju osvrt na budućnost GPS-a, novu primjenu i očekivano poboljšanje ovog sustava. Skripta završava popisom literature. Danko

Markovinović,

dipl.ing.geod.

L•••••••••••••••••••••••••••••••••••••


Pružamo uvjete da kroz rad i našu potporu Va.foj marljivosti, a na osnovama: •!•

55 godina postojanja, tradicije, iskustva u gotovo svim geodetskim disciplinama i radovima diljem Republike Hrvatske.

•!•

Suvremene tehnologije u fotogrametriji, kartografiji, inženjerskoj geodeziji, informacijskim sustavima ...

•!•

Širokih mogučnosti napredovanja i afirmacije nakon Vaše visokostručne naobrazbe.

dostignete dio Vaši/z stručnih i životnih ciljeva.

Neki od naših referentnih zadataka i radova su: •!• •!• •!•

••• • •••• ••• •

•!• ••• • •!•

•:• •!•

Oskultacije i ostali geodetski radovi za potrebe izgradnje i odrf.avanja hidroenergetskih objekata: HE ĐALE, HE PERUČA, HE ZAKUČAC, HE OBROVAC ... /zrada DTM-o stereoizmjerom modela za potrebe projektiranja prometnica ( JAC dionice od ZADRA do SPLITA) GPS MREŽA l HOMOGENA POLJA STALNIH GEODETSKIH TOČAKA za neka podrulja R. H rvatske, grad Split ... DMR-a područja sjeveroistočne hrvatske HTZ 25- digitalni hrvatski topograf~ki zemljovid u M I :25000 HOK 5- Hrvatske osnovne digitalne karte u M 1:25000 Informacijski sustavi- GIS stare gradske jezgre Dubrovnika Digitp.lni arhitektonski snimak - Crkva Sv. Vlaho u Dubrovniku ... DOF 5- digitalni ortofoto plan u M l: 5000 za prostorno planiranje -grad la ... geodetske dokumetrtat:ije :a zračnu 11a•'igaciju zrakoplova te ostali geodetski radovi i GPS mjerenja za potrebe projektiranja i održavanja zračnih luka Tematske/turističke karte :a široku primjenu gradova Splita, Sinja, područja Trogir-Brač-Brela, ...

[

l •!•

Ako razmišljate gdje možete svrsishodno nastaviti svoje usavršavanje istovremeno radeći na konkrehtim zadacima, Vi planirajte susret uz razgovor i upoznavanje sa našim GEODETSKIM ZAVODOM d.d. u Splitu.

•!•

Na ovaj 11ačin Vaša stečena geodetska -:.nanja i informatička naobrazba te poznavanje en leskog i/ili njemačkog jezika najbolje će doći do izražaja.

Naša adresa i telefoni: GEODETSKI ZAVOD d.d.- Split, R. Boškovića 20 tel. +385 (0)21 470 166, 470 936

Saznajte uskoro više o nama na našoj WEB-stranici.

tell fax: +385 (0)21 470 937

e-mail: senko.skeva@geozavod-st.tel.hr


DIPLOMIRALI OD 11. 12. 1998. DO 23. 3. 2001. Sveučilišni

dodiplomski studij Vll/1

• • • •• • •• •• • • •• • • • ••

•• •• •• • •• •• • •• •• •• •• • •• •• • • • •• • •• •• •• •

• • • •• •• ••

1. Danijel Markovica- "Izrada dijela grada Zagreba primjenom programskog paketa AUTO CAD MAP" 11.12.1998. prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula 2. Marijana GOtzl- "Obrada i analiza podataka mjerenja l. NVT području Slovenije 11 . 12. 1998.- Prof. dr. sc. Ladislav Feil 3. Rebeka Gutzmirtl - "Hrvatski kartografi u Istočnoj Slavoniji" 11 .12.1998. doc. dr. sc. Miljenko Lapaine 4. Maja Roglić- "Hrvatski kartografi Makarskog primo~a, Doline Neretve, Pelješca i Korčule" 11. 12. 1998. doc. dr. sc. Miljenko Lapaine 5. Tomislav Ciceli -"Digitalni ortofoto u prostornom planiranju" 21 . 12. 1998. prof. dr. sc. Teodor Fiedler 6. Zoran Mahač - "GIS-om podržana evidencija prostornih jedinica" 15. 01. 1999. prof. dr. sc. Miodrag Roić 7. Nada Puškarić - "Usporedba starih i novih kooridinata dobivenih GPS mjerenjem na dijelu Riječne trigonometrijske mreže" 15. 01 . 1999. doc. dr. sc. Zdravko Kapović 8. Sandro Viškanić - "Izrada digitalnog modela terena upotrebom programskog paketa sustava SCOP" 18. 01 . 1999. prof. dr. sc. Teodor Fiedler 9. ža neta Žafaranić -"Fotogrametrija DUP automatska korelacija" 18.01 .1999. prof. dr. sc. Teodor Fiedler 1O. Igor Mihelić - "Parcelacija građevinskog zemljišta stambenog gloka Frankopanska - Ledine u Osijeku" 15. 01. 1999. mr. sc. Ivan Fanton 11. Tomislav Borošak- "Otkrivanje grubih pogrešaka nakon izjednačenja data snooping"_19. 02 . 1999. prof. dr. sc. Ladislav Feil 12. Tin Ujević - "Izrada kompjutorskog programa za transformaciju između lokalnog i globalnog geodetskog datuma", 19.02.1999. prof. dr. sc. Tomislav Bašić

13. Branimir Majčica- " Izjednačenje nivelmanske mreže na podrućju Lonjskog polja obrada i analiza točnosti mjerenja, 19.02.1999. prof. dr. sc. Ladislav Feil 14. Sanja Matijašić - "Poligonska

mreža dijela otoka Raba", 19. 02. 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 15. Krešimir Jurjević - "Izradba geodetskog dijela operata potrebnog za rekonstrukciju prometnice kroz nacionalni park Paklenica", 22.02.1999. doc. dr. sc Zdravko

29. Vlaho Market - "Parcelacija građevinskog zemljišta za prostorni plan k.o. Stenjevec" 21.05.1999. mr. sc. Ivan Fanton 30. Ilija Barišić - "Rekonstrukcija objekata iz amaterskih fotografija" 18. 06. 1999. prof. dr. sc. Nedjeljko

Kapović

Frančula

16. Elizabeta Kapetanić "Regulacija naselja Mačkovac u postupku komasacije" 22.02. 1999. , mr. sc. Ivan Fanton 17. Darko Šiško- "GIS za potrebe humanitanog razminiranja" 22.02.1999. prof. dr. sc. Teodor Fiedler 18. Alan Tomičić - "Geometrijska korekcija digitalnog snimka" 22.02.1999 . prof. dr. sc. Teodor Fiedler 20. Snježana Brizić- "Polazna crta" 26 03.1999. doc. dr. sc. Miljenko Lapaine 21. Katja Borković- "Tematske karte i Gis pri popisu stanovništva" 26.03.1999. doc. dr. sc. Miljenko Lapaine 22. Hrvoje Halapija - u GIS-om podržana evidencija točaka geodetske izmjere" 26.03. 1999. prof. dr. sc. Tomislav Bašić 23. Mladen Grašić - '' Geodetski radovi za potrebe plinifikacije općine Sveta Nedelja" 16.04.1999. doc. dr. sc. Zdravko Kapović 24. Josip Macan- "Otkrivanje grubih pogrešaka nakon izjednačenja Data - Snooping" 16.04.1999. prof. dr.sc. Ladislav Feil 25. Dinko Spahija - " Izjednačenje poligonske mreže na dijelu otoka Raba posrednom metodom i TOPOCA[H)m" 16.04.1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 26. Mirjana Žigić - "Izjednačenje poligonske mreže na dijelu otoka Raba uvjetnom metodom i TOPOCAD-om" 16.04.1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 27. Verica Jurić-Grgić - "Kontrola preciznosti mjerenja digitalnim nivelmanom Wild NA 2000 pomoću kriterija mjerne ponovljivosti i obnovljivosti" 21. 05.1999. dr.sc. Gorana Novaković 28. Andrea Neferović -" Kontrola preciznosti mjerenja digitalnim nivelmanom Wild NA 2000 pomoću kriterija mjerne ponovljivosti i obnovljivosti" 21 . 05. 1999. dr. sc. Mira Ivković

31. Antonija Hojnik "Dvodimenzionalni karti srodan prikaz vrha Medvjednice izrađen programskim paketom Surfer" 18. 06. 1999. dr sc. Stanislav Frangeš 32.lgor Gabrić- 'Terensko računalo i paket programa Penmap" 18. 06. 1999. prof. dr. sc. Nikola Solarić 33. Smiljan Mišanović - "Parcelacija dijela naselja Domagovići u postupku komasacije" 18.06.1999. mr.sc. lvan Fanton 34. Margareta Devčić- 2 Metode izjednačenja podataka geodetskih mjerenja" 24.09. 1999. prof. dr. sc. Ladislav Feil 35. Ivana Rukavina -"Izrada baze podataka o mostovima, nadvožnjacima i vijaduktima na području R Hrvatske" 24.09. 1999. doc. dr. sc. Zdravko Kapović 36 . Ante Rupić - " Ispitivanje preciznosti i točnosti motorizirane mjerne stanice GMT - 1OO" 24.09.1999. doc. dr. sc. Zdravko

••••••••••••••••••••••••••••••••

82

Kapović

37 . Marinko Salopek - "Neka razmatranja i iskustva u vezi projekta Europska vertikalna referentna mreža (EUVN )" 24. 09.1999. akademik Krešimir Colić 38. Fadil Shehu - "Pretvorba katastarskih planova grafičke izmjere u Gauss-KrGgerov sustav" 24. 09. 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić Samir Dedić - "Digitalni model terena kao podloga za GIS" 24. 09 . 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 39. Željko Belobrajdić- "Ispitivanje lokacija baznih GPS stanica" 29.10.1999. doc. dr. sc. Željko Bačić 40. Nikolina Andlar - "Ispitivanje različitih postupaka apsolutnog određivanja položaja točke s GPS tehnologijom" 26.11.1999. doc. dr. sc. Željko Bačić 41. Samir Božičević- "Izjednačenje dijela GPS mreže Okučani - Stara Gradiška'' 26.11.1999. prof. dr. sc. Tomislav Bašić


•••••••••••••••••••••• 42. Branko Kolarek "Te m ats k ka rt og rafija AutoCAD Map 26.11.1999. doc. dr sc. Miljenko Lapaine 43. Adrijana Vukma _ " 3D fotomode zvonika crkve sv Martina u Momjanu" 17.12.1999. prof. dr. sc. Nedjeljk

Cl H ."

r-

0 ~ H

"» ~

Frančula

r

44. Milica Ljubibratić _ "Geodetski radovi pri rekonstrukciji prilazne ceste do sela Trnovo u_,......,

H

Dubrovačkom

primorju" 17.12.1999. prof. dr. sc. Zdravko Kapović

45 . Perica Puljić, "Od katastra zemljišta i Zemljišne knjige prem~ bazi zemljišnih podataka 2 8.01.2000. prof. dr. sc. Miodrag Roić

46. Tomislav Sigurnjak- "Provedba prostornih planova u Katastru zemljišta" 28. 01. 2000. prof. dr. sc. Miodrag Roić 4 7. Gordana Heimer- "Tematska karta i GIS tramvajskog prometa u Zagrebu" 25.02.2000. doc. dr. sc. Miljenko Lapa ine 48. Almin Đapo - "Priključenje R Hrvatske u apsolutnu gravimetrijsku mrežu _ projekt UNIGRACE" 3 1.03.2000. prof. dr. sc. Krešimir Čolić 49. za neta Foscarini-"Hidrografskogeodetsko-geološki premj~r za trasu cjevovoda ispusta otpadmh voda na području Cavtata" 31. 03.2000. prof. dr. sc. Tomislav Bašić 50. Slavko Kavšek - "Obrada i izjednačenje GPS mreže BiH" 31 .03.2000.prof. dr. sc. Tomislav Bašić

51 . Rinaldo Paar- "Multimedijalna prezentacija geodetskih radova" 2~: 04 . 2000. prof. dr. sc. Miodrag Rote 52. Ilija Pendo - "GIS-om podržan katastarski operaf' 28. 04.2000. prof. dr. sc. Miodrag Roić 53. Damir Buljan- 'Trodimenzionalni model dijela nacionalnog parka Plitvička jezera određen kombinacijom suvremenih geodetskih mjernih metoda" 12.05.2000. prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula

broj 4

54 . Josip Janđel- "Temporalne baze podataka u geodeziji" 12. 05. 2000. prof. dr. sc. N~djeljko Fr~nč~la. 55. Nikola Soško - PnmJena temporalne relacijske baze podataka na hrvatski geodinamički projekt CRODYN" 12. 05. 2000. prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula . 5 6. Marjan Radović - "IzmJera obalnog pojasa kao osnova za uređenje pomorskog dobra" 26 .05.2000. prof. dr. sc. Krsto Šimičić

57 . Valter Vlah - "Katastarski i zemljišnoknjižni propisi kroz povijest" 26. 05.2000. prof. dr. sc. Miodrag Roić 58. Marko Vukša- "Izračun troškova izmjere doline Neretve podrža~ bazom podataka geodetske osnove 26.05.2000. prof. dr. sc. Zdravko Kapović . 59. Igor Gulan- "Primjena kod trane tahimetrije za izradu prostornog modela" 30. 06.2000. dr. sc. Marko

Dža po 60. Tajana Kasap - "Usporedba grafičke i numeričke izmjere dijela k.o. Vir" 30. 06. 2000. prof. dr. sc. Miodrag Roić . 61. Vedrana Mandić - "Geodetskt radovi u postupku lociranja i izgradnje bušotine za eksploataciju nafte i plina"- 30. 06.2000. doc. dr. sc. Gorana Novaković 62 _ Branka Mustajbašić ."Referentni sustavi prostornth podataka u Hrvatskoj" 3_~.06. 2000. prof. dr. sc. Miodrag Rote

63 . Nenad Pavić - "Kalibracija kamere Hasselblad MK70" 30. 06.2000. prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula

64 . Igor Poljanac- "Model metabaze

analognih prostornih podataka" 3?: 06. 2000. prof. dr. sc. Miodrag Rote 65. Maja Rosić- "GIS Momjana" 30. 06 . 2000. prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula

66 . Damir šamec - "Usporedba računanja površina čestica različit~ m metodama" 30. 06. 2000. dr. sc. Mtra Ivković

67. Albina Tka lić- "Geodetski radovi u postupku izgradnje konturno razradne bušotine Lip -175 u Lipovljanima" 30.06. 2000. doc. dr. sc. Gorana Novaković 68. Tomislav Tomić "Poluautomatska vektorizacija katastarskih planova i ocjena točnosti" 30.06.2000. prof. dr. sc. Miodrag Roić 69 . Damir Perić - "CROTIS kao osnova za izradu HTZa 25" 29. 09. 2000. Zvonko Biljecki, dipl. ing. 70 . Petra Lokas - "Korištenje međunarodne norme ISO 8322-3 pri ispitivanju točnosti u uporabi nivelira Topcon AT-97" 29.09.2000. doc. dr. sc. Gorana Novaković 71. Slavica Lordan ić- "Postupci za određivanje točnosti nivelira Na 2 ~ uporabi prema međunarodnoj normi

ISO 8322-3" 29. 09. 2000. doc.dr. sc. Gorana

Novaković

••••••••••••••••••••• 83


•••••••••••••••••••• 72. Dario Tušek - "Geodezija u projektiranju i izgradnji prometnice auto ceste ZagrebGoričani" 29. 09. 2000. prof. dr. sc. Zdravko Kapović 73. Tmo Šarolić- "Analiza vertikalnog pomaka povijesne jezgre grada Dubrovnika pomoću programskog paketa "PANDA'' 29. 09. 2000. prof. dr. sc. Zdravko Kapović 7 4. Goran Solar - URea liza cija projekta komasacije k.o. Bačkovica primjenom ortofoto plana" 29.09.2000. prof. dr. sc. Miodrag Roić

75. Ivan Bačić-Deprato- "lntegradija prostornih podataka Geomediom" 27.1 O. 2000. prof. dr. sc. Miodrag

86. Zoran Janković - uKatastar i Oracle 8 i Spatial" 15. 12. 2000. prof. dr. sc. Miodrag Roić 87. Martina P utica - "Izrada ortofotomozaika na primjeru kaštela u Momjanu'' 15. 12. 2000. dr. sc. Milan Baić 88. Vlado Župarić- "Projektiranje iskolčenja, izvlaštenja i kontrole tijekom izgradnje cestovnog prijelaza Štitar' 15. 12. 2000. prof. dr. sc. Zdravko Kapović 89. Martina Gucek- "Optimiranje l. reda mikrotriangulacijske test mreže" 19. 01 . .2001. prof. dr. sc. Nevio Rožić 90. Janja Jović- "Geoinformacijski sustav grada Zagreba" 19. 01. 2001 . Zvonko Biljecki, dipl. ing . 91. Miroslav Trgovčević- Izmjera telefonske i vodovodne mreže na području ATC- Tepčić" 19. 01. 2001 . doc. dr. sc. Gora na Novaković 92. Mladen Zrinjski - "Obrada i izjednačenje mreže Našica" 19. 01 . 2001. prof. dr. sc. Tomislav Bašić 93. Bariša Grgić - "Ispitivanje točnosti digitalnog nivelira Wild Na 2000 u ovisnosti o duljini'' 23. 02 . 2001. prof. dr. sc. Nikola Solarić 94. Saša Cvitković - "Katastar na internetu" 23. 02. 2001. prof. dr. sc. Miodrag Roić 95. Hebib Alili - " Geodetske primjene programskog River Tools" - 23. 03. 2001. doc. dr. sc. Damir Medak 96. Angelina Dinarina- "Turistička karta Zlarina izrađena OCAD-om" 23 . 03. 2001. doc. dr. sc. Stanislav Frangeš 97. Ida Džon ov - "Obrada i izjednačenje GPS - mreže Raba'' 23. 03. 2001. prof. dr. sc. Tomislav

• • •• Roić •• 76. Samedin Gerxhaliu- ''Digitalni model dijela trase JAC kod •• Rova njske" 27.1 O. 2000. Ranko •• Gradečak, dipl. ing . •• 77. Ivana Miklošić: "Usporedba računanja površina različitim • • metodama" 27. 1O. 2000. doc. dr. •• sc. Mira Ivković •• 78. Sanja Novaković- "Usporedba različitih metoda interpoliranja •• izohipsi" 27.1 O. 2000. doc. dr. sc. •• Mira Ivković •• 79. Toni Farac- "Geodetski radovi pri sanaciji kanala na području polja • • Blata na Korčuli" 17. 11.2000. prof. •• dr. sc. Zdravko Kapović •• 80. Tomislav Protić- "Izjednačenje poligonske mreže na dijelu otoka •• Raba" 17.11.2000. prof. dr. sc. Krsto •• Šimičić •• 81. Taljana Stojanović- "Kontrola vertikalnosti baklje u rafineriji nafte u •• Sisku" 17. 11. 2000. prof. dr. sc. • Zdravko Kapović •• 82. Uroš Zečević - " Primjena •• kodirane izmjere detalja u Bašić Borna Gradečak • gospodarenju prostorom" 17. 11 . 98. •• "Reambulacija analognih planova na 2000. dr. sc. Marko Džapo 83. Robert Oreški - "Ispitivanje Aviolytu" 23. 03. 2001. Jonatan • • Pleško, dipl. inž. temelje GPS mreže grada Zagreba" • 15. 12. 2000. doc. dr. sc. Željko 99. Velimir Kudelić - "Izvlaštenje •• Zavižanske cesten 23. 03. 2001. dr. Bačić • 84. Ivana Mišković - "Ispitivanje sc. Siniša Mastelić - Ivić • •• točnosti teodolita Theo 01 OA prema međunarodnoj normi 1508333" 15 . •• 2. 2000. doc. dr. sc. Gorana •• Novaković •• 85. Damir Dubravac - "Postupak izvlaštenja za vodotok Tomašica" 15. •• 12. 2000. prof. dr. sc. Miodrag Roić • • •• •••••••••••••••••••••••• ll

84_~

Stručni

dodiplomski studij

Vl/1 1. Mladen

Bokunić

- "Parcelacija zemljišta u svrhu izgradnje autoceste Karlovac-Rijeka 11.12. 1998. mr. sc. Ivan Fanton 2. Dubravko Ćanić - "Izradba geodetskog dijela elaborata za rekontrukciju ceste Krš-Razbojiše" 11.12.1998. doc.dr.sc. Zdravko Kapović

3. Damir Kljajić - "Izrada plana zemljišta dijela k. o. Sesvete s računanjem površine parcela" 11. 12. 1998. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 4. Mate Kusić - "Usporedba geodetskih informacija dobivenih različitim metodama" 11. 12. 1998. dr. sc. Gorana Novaković 5. Valentin Nakić - "Točnost izmjerenih elemenata vanjske orijentacije modela 3 u zadatku Gora" 11.12.1998. Jonatan Pleško, clipl. inž. 6. Ivan Stojaković- "Topografske karte mjerila 1 : 25 000 Republike Hrvatske tijekom XX stoljeća 7.. Damir Živković - "Parcelacija u komasaciji" 11. 12. 1998. mr. sc. Ivan Fanton 8. Josip Mikulandra - "Geodetsko snimanje rekonstrukcije visokonaponske mreža na križanju sa autocestom Karlovac-Rijeka" 15. 01. 1999. prof.dr.sc. Krsto Šimičić 9. Zoran Raženj - "Izjednačenje poligonske mreže u k.o. Lopar- Rab" 19. 02. 1999. prof. dr. sc. Krsto tl

Šimičić

1O. Jadranko Šamec- "Zajedničko računanje najvjerojatnijih vrijednosti nepoznanica i popravaka" 19. 02. 1999. prof. dr. sc. Ladislav Feil 11. Branka Vore!- ''Turistička karta grada Slavonskog Broda" 19. 02. 1999. dr. sc. Stanislav Frangeš 12. Dubravko Galić- "Određivanje visina i GAUSS-KEUGEROVIH koordinata GPS antena permanentne stanice na zgradi Geodetskog fakulteta" 26. 03. 1999. prof. dr. sc. Tomislav Bašić 13. Ksenija Moškun - ~~Elaborat izmjere zemljišta "TIM-PETROL" u Slavonskom Brodu" 26. 03. 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimiči 14. Ivka Šarić- "Izmjera crkve sv. Petra u Supetarskoj Dragi na otoku Rabu" 26. 03. 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić

ekscentar


••••••••••••••••••••••• 15. Jasenka Petanjek - "Izrada političke karte svijeta programskim paketom OCAD" 16. 04. 1999. dr. sc. Stanislav Frangeš 16. Igor Rebac- "Korištenje modeme tehnologije pri određivanju površina" 16. 04. 1999. dr. sc. Mira Ivković 17. Branka Ši pušić - "Izrada elaborata za provedbu izvlaštenja na području k. o. Bjelovar u svrhu gradnje novog kanala" 16. 04. 1999. mr. sc. Ivan Fanton 18. Ružica Jurić- "Tematske karte R Hrvatske izrađene programskim paketom MapViewer" 21. 05. 1999. dr. sc. Stanislav Frangeš 19. Vladimir Smiljanić- " Elaborat geodetskog snimanja podzemnog električnog voda u k.o. Velika" 21. 05. 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 20. Davor Bačelić - "Visinska izjednačenje poligonske mreže na dijelu otoka Raba uvjetnom metodom" 18. 06. 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 21. Nenad Ferko - "Poboljšanja dijela k.o. Mahično" 18. 06. 1999. doc. dr. sc. Miodrag Roić 22. Irena Lončarević - "Izmjera intenziteta erozije na lokaciji sv. Donat u Istri" 18. 06. 1999. Jonatan Pleško, dipl. inž. 23. Zoran Sudar - "Određivanje položaja i visine GPS antene na zgradi Geodetskog fakulteta" 18. 06. 1999. prof. dr. sc. Tomislav Bašić 24. Krunoslav Šoštarić- "Digitalne karte procedura slijetanja polijetanja" 18. 06. 1999. dr. sc. Stanisla Frangeš 25. Tihana Babi

28. Renata Jarec- "Baza podataka trigonometrijske mreže grada sv. Ivan Zelina" 24. 09. 1999. doc. dr. sc. Zdravko Kapović 29. Želimir Jović - "Usporedba računanja površina različitim metodama" 24. 09. 1999. dr. sc. Mira Ivković

30. Domagoj Kujundžić - "Izrada parcelacionog elaborata i iskolčenje" 24. 09. 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić

31. Anka Marić- "Fotogrametrijska izrada situacije" 24. 09. 1999. Jonatan Pleško,dipl. inž. 32. Samir Porčić - "Shema srednjenaponske mreže grada Zagreba" 24. 09. 1999. Jonatan Pleško, dipl. inž. 33. Danijel Šepac - " Popis imena ulica za Plan grada Zagreba" 24. 09. 1999. dr. sc. Stanislav Frangeš 34. Nenad Večenaj- "Izmjera plinske mreže za naselje Vlaislav" 24. 09. 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 35. Draženkožagar-"Topografske karte područja R Hrvatske u mjerilu 1 : 1OO 000 tijekom 20. stoljeća" 24. 09. 1999. dr. sc. Stanislav Frangeš 36. Nehat Sahiti- "Izrada elaborata nove izmjere zemljišta k. o. Rab" 24. 09. 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 37. Slavko čović - "Elementi iskolčenja i elaborat izvlaštenja dijela sportsko- rekreacijskog parka Dubrovnik" 29. 1O. 1999. prof. dr. sc. Zdravko Kapović

38. Ante Magazin-"Geodetski radovi za potrebe provedbe novog stanja ulice Medvašćak u Zagrebu" 29. 1O. 1999. doc. dr. sc. Gorana Novaković 39. Alen Rožić- "Izrada plana dijela k.o. Kutina s računanjem površina parcela'' 29. 1O. 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 40. Antun Baule - "Tahimetrijsko snimanje terena za potrebe urbanizma i katastra" 26. 11. 1999. mr. sc. Drago Špoljarić 41. Slaven Jugović- "Karta položaja visokih učilišta i ostalih ustanova Sveučilišta u Zagrebu izrađena programom OCAD" 26. 11. 1999. dr. sc. Stanislav Frangeš 42. Ognjen Kleut - "Elaborat telefonske kanalizacije grada Gospića" 26. 11. 1999. prof. dr. sc. Zdravko Kapović 43. Darko Oreč - "Nova izmjera otoka Vira" 26. 11. 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 44. Vedran Sosa - "Izjednačenje poligonske mreže u k. o. Pomer'' 26. 11. 1999. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 45. Andrija Sušilović - "Izrada situacije dijela obale u Milni" 26. 11. 1999. dr. sc. Mira Ivković 46. Meri Šljuka - "Obrada i izjednačenje GPS mjerenja u projektu Drava l" 26. 11. 1999. prof. dr. sc. Tomislav Bašić 4 7. Tomislav Če kolj - "Obrada katastarskih planova ARC INFOm" 17. 12. 1999. prof. dr. sc. Miodrag Roić ' .. -·· .

. .

.

l

.

-

.

' ~'

••

"Određivanje toč

••

autografa A8 Wild br. 883" 24. 09. 1999 Jonatan Pleško, dipl 1nz. 26. Dražen Cvjetić "Izmjera tvrđava s Damjana na otoku Rabu'' 24. 09.1999. prof. dr. sc. Krsto •

•• •• •• • •• •• • •• •• •• •• • •• • •• • •• •• •• • •

v

Šimičić

27. Matko Ivković "Geodetski radovi potrebni za rekonstrukciju ulice Vladana Desnice u Zadru" 24. 09. 1999. dec. dr. sc. Zdravko Kapović

•••••••••••••••••••••• broj 4

•• ••

~

85


••••••••••••••••••••••••••• 48. Zvonimir Duspara - " Vektorizacija plana k.o. Vrbovec" 17. 12. 1999. prof. dr. sc. Miodrag Roić 49. Petar Staničić- "Baza podataka trigonometrijske mreže šireg područja grada Makarske" 17. 12. 1999. prof. dr. sc. Zdravko Kapović 50. Klara Boban - "Pohranjivanje fotomozaika toka rijeke Save od Podsuseda do Ivanje Reke na CDu" 28. 01. 2000. Jonatan Pleško, dipl. inž. 51. Kristina Milinović - "Izrada geodetskog plana zemljišta cr1<ve sv. Petra u Supetarskoj Dragi - Rab" 28. 01. 2000. prof. dr. sc. Krsto

30. 06. 2000. doc. dr. sc. Stanislav Frangeš 64. Branko Maras - "Geodetska izmjera vodova" 30. 06. 2000. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 65. Tomislav Šikić - "lskolčenje ceste Zaobilaznica Pastira" 30. 06. 2000. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 66. Anto Zeba - "Određivanje orijentacijskih točaka programom 3 DBUILDER" 30. 06. 2000. Jonatan Pleško, dipl. ing. 67. Marijana Žulj -"Kontrola žarišne daljine objektiva br. 55008 terestričke univerzalne kamere Wild P31" 30. 06. 2000. Jonatan Pleško, dipl. ing. 68. Jahe Neziraj - "Geodetska izmjera telekomunikacijskih radova" 30. 06. 2000. prof. dr. sc. Krsto

80. Sara

Perić

- "Obrada i izjednačenje GPS mreže Valtida Španidiga" 29. 09. 2000. prof. dr. sc. Tomislav Bašić 81. Krunoslav Petric - "Geodetska izmjera dijela k.o. Osijek-Tvrđa" 29. 09. 2000. doc. dr. sc. Gorana Novaković

82. Denis Protić- "Javna rasvjeta u ulici M. Divkovića u Španskom katastar vodova" 29. 09. 2000. prof. dr. sc. Zdravko Kapović

83. Tomislav Semen ić- "Geodetski radovi pri snimanju plinovoda Smiljanova GrabaĐurmanec" 29. 09.2000. doc. dr. sc. Gorana Novaković 84. Marijan Škoda - "Izrada elaborata plinovoda u k. o. Škarićeva" 29. 09. 2000. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 69. Valent Babić - "lspirivanje Šimičić osjetljivosti fotosloja" 13. 07. 2000. 85. Dario Španiček - "Parcelacija Jonatan Pleško, dipl. ing. građevinskog zemljišta u naselju Gradna" 29. 09. 2000. prof. dr. sc. 70. Predrag Ivanković- "Obrana GPS Miodrag Roić mreže Babina Greda" 13. 07. 2000. prof. dr. sc. Tomislav Bašić 86. Miljenko Vukelić- "Usporedba 71 . Alen Lipošćak - "Geodetska računanja površina različitim me~dama"29. 09.2000. doc. d~ izmjera telegrafskih vodova" 13. 07. 2000. prof. dr. sc. Krsto Šimičić sc. Mira Ivković 72. Ivica Banovčić- "Kanalska mreža 87. Krešimir Kralj - "Pripremni dio u postupku komasacije u kartografskog projekta - Izrada k.o.Bodovaljci" 29. 09. 2000. prof. dr. preglednih karata nacionalnih sc. Krsto Šimičić parkova, parkova prirode i strogih prirodnih rezervata" 27. 10. 2000. 73. Nikolina Benković "Vektorizacija skeniranog doc. dr. sc. Stanislav Frangeš geodetskog plana" 29. 09. 2000 . 88. Jure Mikulandra - "Turistička karta Srime" 27. 1O. 2000. doc. dr. Jonatan Pleško, dipl. ing . 7 4. Melita Brunović - "Izrada sc. Stanislav Frangeš katastarskih planova Auto GADom" 89. Darko Dokozić - "Ispitivanje 29. 09. 2000. prof. dr. sc. Miodrag plastificiranih kopija originala katastarskih planova k.o. Solin i Roić 75. Ivica Devčić - "Geodetska digitalizacija" 18. 12. 2000. Jonatan Pleško, dipl. ing . izmjera vodova" 29. 09. 2000. prof. 90. Mario Hren- "Isječak plana grada dr. sc. Krsto Šimičić 76. Ksenija Frbežar - "COMP- sv. Zagreba u različitim mjerilima" 18. Rok- cestovna prometnica" 29. 09. 12. 2000. doc. dr. sc. Stanislav 2000. Ranko Gradečak, dipl. ing. Frangeš 77. Jozo Katić- "Geodetska izmjera 91. Lucijan Nimac-Kalcina telekomunikacijskih vodova" 29. 09. "Fotogrametrijski softver tvrtke SISCAM" 18. 12. 20001. Jonatan 2000. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 78. Ante Miljak- "Snimanje i izrada Pleško, dipl. ing. elaborata za katastar vodova na 92. Bojan Vou k- "CD- R medij kao nosilac geodetskih podataka" 18. 12. području mjesta Jablan" 29. 09. 2000. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 2000. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 79. Slaven Pađen - "Digitalizacija 93. Adica Vukić - "Elektronički katastarskih planova grafičke tahimetar TC 600" 19. 01. 2001. izmjere kao priprema za učitavanje mr. sc. Drago Špoljarić u ZI S" 29. 09.2000. prof. dr. sc. Krsto 94. Zdravko Tivanovac - "Izmjera vodovodne mreže u Gornjim Šimičić

•• Šimičić • 52. Vladimir Šulentić - "Izrada • elaborata izvlaštenja kanala u k.o . •• Perušić" 28. 01 . 2000. prof. dr. sc . •• Krsto Šimičić • 53. Zlatan Vehabović- "Usporedba •• koordinata dobivenih terestičkim i •• GPS mjerenjima" 28. 01. 2000. prof. dr. sc. Tomislav Bašić • 54. Slađana Lastrić- "Usporedba •• različitit1 metoda računanja •• poligonske mreže" 25. 02. 2000. •• doc. dr. sc. Gorana Novaković •• 55. Zoran Leko - "Izrada situacije dijela elektroenergetskog voda u • Bošani otok Pag" 25. 02. 2000. dr. •• sc. Mira Ivković •• 56. Krunoslav Boc- ''Turističke karte •• u Zavodu za kartografiju" 31. 03. dr.sc. Stanislav Frangeš •• 2000. 57. Dušan Zubović - "Uporaba • računala u Geodetskom crtanju" 31. •• 03. 2000. dr. sc. Stanislav Frangeš •• 58. Nataša Belić - "Poligonska •• mreža u novoj katastarskoj izmjeri otoka Visa" 26. 05. 2000. prof. dr. •• sc. Krsto Šimičić •• 59. Danijel Špoljarić - "Analiza •• točnosti daljina i izjednačenje mikrotrilateracijske mreže" 26. 05. 2000 . •• prof. dr. sc. Nevio Rožić •• 60. Radovan Vojvodić- "Geodetska •• osnova grada Samobora" 26. 05. 2000. prof. dr. sc. Zdravko Kapović •• 61. Ivica Bedeković- "Poboljšanje •• katastarskog plana k.o. Jadranovo" • 30. 06. 2000. prof. dr. sc. Miodrag •• Roić •• 62. Darko Jeličić - "GIS zagrebačkog javnog prometa" 30. 06. •• 2000. doc. dr. sc. Stanislav Frangeš • 63. Nikica Kunić- "Osnovna državna •• karta i hrvatska osnovna karta mjerila • 1 : 5 000 u Zavodu za kartografiju" • •• ••••••••••••••••••••••• 86

ekscentar


Bogičevcima"

•••••••••••••••••••••

19. 01. 2001. mr. sc.

Đuro Barković

95. Marina Poljak "Poluautomatska vektorizacija katastarskih planova k.o. Đurići" 19. 01.2001. prof. dr. sc. Miodrag Roić 96. Mirko Pesić- "lskolčenje i izrada parcelacijskog elaborata" 19. 01. 2001. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 97. Arijana Milan ko- "Kartografski ključ za hrvatsku osnovnu kartu mjerila 1 : 5 000" 19. 01. 2001. doc. dr. sc. Stanislav Frangeš 98. Hrvoje Basler - "Usporedba metoda vektorizacija" 23. 02. 2001. Jonatan Pleško,dipl.ing 99. Janko Bertić - "Usporedba koordinata dobivenih terestričkim i GPS mjerenjima" 23. 02.2001. prof. dr. sc. Tomislav Bašić 1OO. Siniša Cetina- "Poluatomatska vektorizacija katastarskih plnova k. o.

104. Karolina Marić- "GPS mreža Sava 02" 23. 02. 2001. prof. dr. sc. Tomislav Bašić 105. Nataša Oković - "Održavanje plana grada Zagreba" 23. 02. 2001. doc. dr. sc. Stanislav Frangeš 106. Ivan Prostran - "Izjednačenje mikrotriangulacijske mreže primjenom posebnih mjerenja" 23. 02.2001. prof. dr. sc. Nevio Rožić 107. Zoran Stoilov - ''Pomorska kartografija i Fugawi" 23. 02. 2001. doc. dr. sc. Stanislav Frangeš 108. Davor Šalamon - "Pregledna karta naselja Kalinovac izrađena programskim paketom KORA" 23. 02. 2001. doc. dr. sc. Stanislav Frangeš 109. Dražen Torbarina- "Određivanje kuta nagiba klina za fototeodolit UMK 10/1318" ~3. 02. 2001. Jonatan Pleško, dipl.

114. Eduard Večenaj- "Određivanje Gauss-Krugerovih koordinata i visina permanentne GPS stanice" 23. 02. 2001. prof. dr. sc. Tomislav Bašić 115. Mario Kaić - "lskolčenje linije za izgradnju auto -ceste Jankomir -Bregana na području k.o. Strmec" 23. 03. 2001. prof. dr. sc. Zdravko Kapović 116. Joško Matulić- "GPS mreža otoka Raba" 23. 03. 2001. prof. dr. sc. Tomislav Bašić 11 Aneta Mijatović - "Sjenčanje relJefa programskim paketom ARC/ INFO" 23. 03. 2001. doc. dr. sc. Stanislav Frangeš 118. Mojra Pavić- "Elaborat izmjere starog sela Zakučac kod Omiša" 23. 03. 2001. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 119. Vladimir Uzelac - "Izrada elaborata izmjere hotela "Zagreb" u k.o. Karlovag: 23. 03. 2001. prof. dr. sc. Krsto Simičić

•• • • •• •• •• • 1ng. Đuriću" • 110. Taljana Vajs "GPS mreža 23. 02. 2001. prof. dr. sc. Miodrag •• SAVA 01-02" 23. 02. 2001. prof. dr. Roić • sc. Tomislav Bašić 1O1. Snježana Duvančić - "GPS • • 111. Danijel Večenaj -"Program za mreža Sava 01" 23. 02. 2001. prof. • digitalnu fotogrametriju Virtuo Zo" 23. dr. sc. Tomislav Bašić • •• 102. Tomislav Gužvi nec- "Izmjera 02. 2001. Jonatan Pleško, dipl. ing. 112. Dan Vurdelja - "Prometnice bloka aerosnimaka programom • • ORIMA na analitičkom instrumentu šireg područja grada Zagreba" 23. 02. • 2001. doc. dr. sc. Stanislav Frangeš AVIOLYT (BC3) 23. 02. 2001. • 113. Robert Čondić- "Određivanje Jonatan Pleško, dipl. ing. •• 103. Tihomir Husnjak- "Usporedba Gauss-Krligerovih koordinata i visina • • podataka iz digitalizacije i izmjera permanentne GPS stanice" 23. 02. •• zta dio k. o. Severovci" 23. 02. 2001. 2001. prof. dr. sc. Tomislav Bašić prof. dr. sc. Miodrag Roić •• •• •• • •• • •• •• •• •• •• •• • • • •• •• •• • •• •• • •••••••••••••••••••••••••••••.••••••••••••••••••••••••••••••• ~ broj 4

87


• • • • • • • • •

•• •• • •• • • • • • •• • • • • •• • • •• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •• • • • • • • • • • • •• • • • •• • • • • • • •• • • •• • • • •• • • •• • •

piše: Ivan

Tomljanović

Na početku bih vas trebao upoznati s pojmom IGSM (International Geodetic Student Meeting) jer je od prošlog izdanja Ekscentra ipak prošlo dosta vremena (ako je netko već pročitao ili ima kod kuće 2-3 broj Ekscentra neka slobodno preskoči ove redove). Dakle, postoji međunarodna udruga studenata geodezije ko' okuplja studente s 30-tak geodetskih fakutteta iz čitavog svijeta. Naziv udruge je IGSO (l nternational Geodetic Student Organisation) s ciljem ujedinjavanja studenata geodezije, povezivanjernstudenata, razmjenom iskustva i znanja (u proteklim susretima pokazato se da se studenti našega fakulteta, u usporedbi s osta li m, vrlo dobro koriste naučenim). Produbljuju se kontakti među studentima (i fakultetima) tako da je i nakan završenog studiranja ai<se razviti zajedničke poslove. U sklopu organizacije izvode se i razmjene studenata, ali naš fakultet još nije dovoljno u tome tako da na to treba pričekati (na vama je da to malo is pitate). General Assembly (GA) najvažnija je institucija IGSO-a i održava se jednom godišnje na lGSM-u. Ona je zadužena za: . Autorizaciju statuta 1 internih pravila Donošenje rezolucija o principima budućeg djelovanja Izbor IGSA (International Geodetic Student Agency) Nominacija dva nadzornika

- ~ Donošenje rezolucija o radnim grupama OdJučivanje o sljedećem mJestu sastanka - Qđređivanje visine članarine (svakim

pojedinih sveučilišta ... A sada nešto o samom IGSM-u. Prvi takav susret organizirao je Committee Snellius International. "GA\JSS" s namjerom da usporede 6f()Jaskom plaća se program FacuftyofGeodesyof po osobi, za nas the University of Technology je 120 DM, a za zapadnu Delft iz Nizozemske s Europu 220 DM tako da, programima drugih sveučilišta 1 nam je tu olakšan o) / / iz Europe Na prvom susretu u - Izbacivanje člana (treba biti Delftu b'to je oko 150 studenata redovit jer ako fakultet nije iz 7 zeralja. Svi su bili j~~o prisutan na GA ili nije došao zadovoljni tako da se odluc1lo na IGSM nekoliko susretat za nastayak svake god~~~v na može se dogodtti nekom dr:ttgom sveuc1llstu . susreta u izbacivanje iz organizacije) Organizacija - Određivanje budgeta za potpunosti je na domaćinu sljedeću godinu (ipak se (obaveza je jedino GA) u skladu s ogućnosti ma (u većini mora nešto i zaraditi) IGSO izdaje i vlastiti buletin pod slučajeva pokušava se biti malo nazivom NETWORK. lJ ~jemu bolji od prethodnika). Obično se je prikazano koliko se Arpravilo organiziraju sva kod evna u pogledu rainjene info macija druženja na predavanjima s između godjšnjih sastanakalt a profesorima, prezenterima, ali također sadrži i vijesti iz i zabavama. Organiziraju se studentskog i sveučilišnog izleti na atraktivne lokacije. života, e-mail i www adrese Naravno, mora imati barem

T

računa

Potvrda dužnosnika

izvješća

••••••••••••••••••••••••••••••••• 88

eks centar


•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

..

-

neke male veze s geodezijom. Što to nema veze s nama? IGSM Xli VALENCIA, SPAIN Ovaj susret održan je davne 1999. tako da se neću previše osvrtati na njega. Kolege iz Valencie pokušale su prestići svoje prijatelje iz Madrida (l GSM Xl 1998. ), a po pričama naših studenata to su i uspjeli. Naša ekipa se sastojala od četiri hrabra mušketira koji su rent-a-car Opel Vectrom (opa!) krenuli na 2300 km dalek put. Pokazali su svoje znanje na radnim skupinama pokosivši sve pred sobom. Domaćini su nam dokazali da je Valencia grad budućnosti. Tam nema jedne ulice u kojo se nešto ne gradi. l to n kakav način pokazali su nam L ' Hemisferi (planetarij) u kojem se nalazi najveći Zeissov projektor na svijetu. l da, mušketiri su bili: Željk Belobrajdić, Almi n Đapo, Goran Vukšić i Ivan

na taj susret naši su studenti krenuli rent-a-carom, ali ovaj put Fiat Bravom. Ekipa je bila: Jurica Jelčić, Vicko Burčul i Ivan Tomljanović. Putem (2000 km) provjeravali smo kakvoću asfalta zapadnoeuropskih zemalja te smo zaključili da je najbolje u Njemačkoj, a da je Francuska živi užas od signalizacije do glupih naplatnih kućica svakih 150 km (kreni, stani, kreni. .. ). U Pariz smo lijepo, elegantno uletili u čep, kasnije smo morali pronaći Geodetski fakultet (ESGT) u Le Mansu , ali imali smo sreću da smo krenuli 3 sata prerano tako da smo došli baš na vrijeme

prozivke. Tako je svugdje na zapadu, ali zamislite skupinu svih fakulteta u Zagrebu na području, recimo, Trešnjevke (pa ti onda nađi Geodetski fakultet onako od oka) . Smješteni smo u dvoranu koju smo morali napuštati svako jutro u 6:30 sati, jer su nam revni Francuzi prebukirali dan. Na skup je došlo više od 250 studenata (većinom Njemaca, imaju 14 sveučilišta) koji su se odmah počeli razmetati znanjem i veličinom njihovih sveučilišta. Na kraju se uspostavilo, da bez obzira na to što oni imaju najnovije instrumente najboljih proizvođača na svijetu, na kojima imaju praksu, kad dođe u pitanje snalažljivost i baratanje s činjenicama (geodetskim, ali i ostalim) daleko su iza nas. Znam da sam vas zaprepastio, ali naš fakultet nas dobro poduči nekim zakonitostima koje su nama mačji kašalj, a za naše kolege bauk, jer oni idu s ciljem: usko se specijaliziraj, a za ostalo će se netko drugi pobrinuti. Kako bi se reklo mi smo sami svoji majstori. Hrvati su se pokazali kao zabavni sugovornici jer smo na kraju postigli to da smo

Tomljanović.

IGSM Xlii LE MANS, FRANCE Ne tako davno, 10.-15.4.2000. godine, održan je trinaesti p redu l GSM u Le Mansu. l

••• •• ••••• •••••• •• •• •••• •••••• ••••• •••• •• broj 4

89


•••••••••••••••••••••••••••••••••

l

ka rt og rafij i i aerofotogrametriji, prof. M. Paparoditis Prezentacija opreme tvrtke Le ica Prezentacija GSF-a, (Geodeti bez granica), prof. M. Bours Prezentacija opreme tvrtke tlog (Geovisual) Domaćini su am pokazali jihov fakulte (ESGT)

toranj (ludnica), Louvre (di si Mona Lisa!), Crkvu Notre Dame (fenomanalno ), grad La Defense (naselje budućnosti malo izvan Pariza, sami neboderi, a sve u staklu) ... Neizbježni tehnički izleti odveli su nas na Stade de France. Pokazali su nam način izgradnje samog stadiona, gdje su francuski geodeti imali veliki dio posla. Stadion je fenomenalan (moglo se i vidjeti u finalu SP-a), ima 28 ulaza,

ogućnošć

• • • • •• • • • • • • • • • • • •• • • • • • • • • • •• • • •

jednog Kenijca nagovorili da na svahiliju navija za našu reprezentaciju (ostatka svijeta) protiv studenata njemačkog govornog područja. Taj nogometni susret će nadam se prerasti u tradiciju. Rezultat prvog susreta održanog još u Valeciji bio je 2:1 za njemačke studente dok smo ih ovdje, u Le Man su mi natamburali s 6:1 . Predavanja su održavana u gradskoj vijećnici na temu: - Nove tehnologije u

robe njihov preme. Vri impresivno! odijelili su nas rad n skupine na kojima s raspravljalo o položaj mladih geodeta europskim zemljama napredku GIS-a. Pomal dosadne teme, al" svrsishodne jer sm saznali da ni vani nij mladim geodetim bajno, te da se bore posao isto kao i mi. Prva tri dana susret je bio u Le Mansu, a zadnja dva dana preselio se u Pariz (opa!) gdje su nam pokazali grad. Eiffelov f

•• •• • • •

• • •• • • • •• • • •

dominira cijelim prostorom Saint Denisa. Nadam se da će i Hrvatska, tj. studenti Geodetskog fakulteta jednom biti organizatori l GSM-a tako da i Hrvatska pokaže svoje geodetske, ali i nacionalne znamenitosti. IGSM XV 2002. godine održat će se u Sloveniji, u Ljubljani tako da bi nas moglo biti dosta jer ipak nam je novac najveća prepreka za tako daleka putovanja, a u Ljubljanu možemo i biciklom .

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

90

ekscentar


l

.. ..

Q) )Cl)

.......

Q.

Eto mene je zapala dužnost (ili možda čast) smo se fino opustili i zaboravili na geodetske napisati par riječi o apsolventskom putovanju l brige ... tulum ko tulum uz nebitno kucanje održanom prošle godine (od 06. 06. do 13. 06. l susjeda koji su ispostavilo se stvarno studenti i 2000.). Destinacije su nam bile tzv. tura neki od njih imaju sutra ispit, e sorry stari moj, Habsburška monarhija tj. Budimpešta, Prag i l krivo vrijeme i krivo mjesto, ispit manje više, proći Beč. Išli smo putnom agencijom ALGA. češ ga drugi put. .. mi smo samo noćas tu! l tako nas 20-ak sa geodezije pojačani sa 15 l Nakon ne-prospavane noći imali smo slobodan strojara i vjerovali ili ne strojarica krenusmo 06. dan po Budimpešti ... Podjeljeni u grupe zauzeli 06. kasno navečer. Uz kraća zadržavanja za puš smo centar Budimpešte ... ovaj put poslije 1O da ili piš pauze stigli smo u Budimpeštu oko 6 i 30 i ne bi bilo zabune! Kao što rekoh grad je skup pa neugodno se iznenedili. lzu1!ev jedne smo se hranili u McDonaldsu izuzev nekih BBB samoposluge i nekog polu restorana - polu kafe l koji znaju sa posljednjeg gostovanja Dinama u bara sve je bilo zatvoreno do 9 sati. Taj grad Budimpešti gdje se može poj~sti odrezaj< od 80 spava do 9 sati!!! Nigdje psa ... Jutro je bilo l dkg! prohladno sa obzilpm na doba godine i mi smo l Na odlasku smq.poživili ružnu epizodu. Kolegici besciljno lutali ulicama Budimpešte do 9 sati, l je Lij<radena torbica sa svim dokumentima lagano se tresući od hladnoće. Tada je došla (naravno i pasoš je bio unutra) pa se nažalost naša voditeljica. Pohllthrvatica - polu mađa · morala vratiti u Hrvatsku uz mnogo peripetija. koja nam je stvar o iscrpno ~azala · udim i l Zato ako se ikad nađete u Budimpešti otvorite Peštu. Grad je stvarno ono ... ima se što za širom oci jer čuli smo još puno priča o takvim vidjeti. .. svaka zgrada je za stani pa gledaj! Ali slučajevima. Ta torbica je bila u busu i stalno je grad nije ništa jeftiniji nego Zagreb, dapače ~o bio u njemu ali ipak je ukradena, kako? E to su profići! odlučili smo večer provesti u ?lu §a vinom prošvercenim preko anice i "gorivom" kupljenim u samo~osluzi. .. Naravno da bi naša exkurzija imala geodetski predznak zamolili smo voditeljicu da nas odvede na brdo Gellerthegy (za one koji ne znaju što je to ... S. Mac_srol Praktična geodezija str. 593. ). l naravno manirom već iskusnih geodeta dali smo se u potragu za tom famoznom ishodištnom točkom ... i ... naravno nismo je našli. Možda smo je i gledali ali naša voditeljica nije imala pojima o čemu mi to pričama. Pronašli smo signal na spomeniku koji se nalazi na brdu i odlučili da je to- TO. l točka. Sljedilo je noćno putovanje preko Slovačke do Večer u hotelu koji je zapravo bio nalik na S. D. S. Radić ali su konkretno u našu sobu veličine Praga. Taj put smo naravno svi prespavali jer na Savi utrpali 4 kreveta. Naravno, ta soba je većina je u zadnjih 30-tak sati spavala sat-dva! odabrana za tulum ... l tako nas povremeno 25 l Razgledavanje Praga ... ono klasika ... Židovska uz glazbu sa MTV-a i domaće hrvatsko vino četvrt, uži centar, sat sa 12 apostola ali ono što potpomognuto sa pivom i nešto žeščeg alkohola smo vidjeli okolo dalo je naslutiti da ćemo se

l l broj

91


r---------------------l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l "'-'-iiii~··""·''"''"~ l ne otići spavati da ne propustima doručak jer je l bio zakon! l Za ručak bi otišli u centar grada u neki restoran l jer odnos cijene, količine i kvalitete je stvarno l pristojan. Kompletan meni sa desertom i pićem

-

dobro složiti sa tim gradom. Kasnije smo skužili da smo u pravu. Grad je ludnica!!! Mi smo u Zagrebu 20ak godina iza njih što se tiče života. l neka su česi u bijelim čarapama i šlapama ali znaju živit! Preko dana 1 to je jedan fin grad .. kultura i tako to, a kad padne noć - wooow ima se što za viditi i doživiti. Večer počinje u nekakvoj pivnici (mi smo konkretno bili «U PIVNCE»vidi sliku) gdje se može fino pojesti i popiti za kojih 50ak kuna ili manje. Samo činjenica da smo nas cca 35 pili cijelu večer za ceh od oko 400 kn govori sve!!! l još uz to konobarice u toplesu. Neka čudna slučajnost, mi smo je zvali Yvette po uzoru na konobaricu iz kultne serije «Alo, alo» a ona se stvarno odazivala jer se stvarno zove Yvetta. Vozite se u taksijem po cijelom gradu za malu lovu od diska do diska ili koktel bara. A neke diskoteke su nam stvarno ostale u sjećanju. Tako je jedan odmah pored Karlova mosta, (ne · sjećam se imena) koji je ne četiri kata. Za svačiji ukus po nešto. Od muzike uživo (funky) preko rocka, transa do klasičnih disko stvari. A piće - cijena prava sitnica u pravom smislu riječi. Piva 5 kn, sokovi 4 kn ... Hotel u kojem smo boravili zove se Golf. Na izlazu iz grada je nešto kao Jarun Zagrebu, ali povezan tramvajem do centra i toplo ga preporučam svakom putniku, namjeniku ili budučem apsolventskom. Nikakvih zamjerki. .. stvarno ugodno iznenađenje nakon onog u Budimpešti. Hrana stvarno OK, samo šteta što smo uglavnom doručke prespavali. .. čak smo znali

ne bi platio 50 kuna. A restorana stvarno ima za svačiji ukus ... ma grad je super. Ako vas put nanese u Prag preporučam i vožnju brodom po

-------------------

l l

92

ekscentar


Vltavi. Kako rijeka ima veliki pad u tom dijelu postoje ustavi na rijeci i tako se dok ste u brodu podižete i spuštate oko 2 metra. Cool! Nama se svidilo. A i švedski stol na brodu! Rečeno nam je da nećemo moći sve pojesti, što mi nismo mogli vjerovati, jer nas je bilo par koji stvarno mogu pojesti. .. ali nismo sve počistili. .. a aa da smo ostali još sat-dva sigurno bi očistili, to je taj trik - ne možeš pojesti jer si na tom brodu sat i pol, a hrane stvarno ima. Tih 5 dana je stvarno brzo prošlo, mi smo se izludirali, vidjeli Prag (nisam vas htio gnjaviti puno sa

l l 1 1

1 l :

znamenitostima to možete vidjeti u svakom vodiču kroz Prag) i tako umorni i bez novca ukrcali se na bus prema Zagrebu . Ali tu je bila još jedna postaja - Beč. Ajmo viditi i Beč, ali samo viditi jer smo bez para

i iscrpljeni. Palo nam je na pamet kad smo već bili na Gellerthegyu

L----------

da idemo vidjet još jednu ishodišnu točku, onu na crkvi Sv. Stjepana u centru Beča. Ali nikakav natpis (zašto Bečani?) za takvu stvar nismo našli u okolici katedrale. Tako smo se samo slikali ispred crkve i morali se zadovoljiti time. Bili smo i tamo! Kako nismo imali više love ni za kavu (tamo je užasno! skupo) nagovorili smo vodiča da nas vodi doma prije predviđenog. Kad sad saberem dojmove (skoro godinu nakon toga) mogu reći da se geodeti znaju zabaviti i bilo bi lijepo da se za par godina skupimo i zapraši mo, ali ovaj put samo u Prag, jer grad je stvarno otkačen i treba ga opet posjetiti ... P. S. Ako koja generacija ima namjeru ići u Prag neka me pozovu jer to iskustvo valja ponoviti. Bit ću vam vodič ...

------------------~

l l

broj 4

l l l l l

93


GEODETSKI NOGOMET U prethodnom broju Ekscentra • • • p1sano je o uspjeSima nogometne ekipe. Uspjesi i dobri rezultati nastavili su se nizati i dalje unatoč smijeni generacija koja se dogodila u zadnje 3. godine. Prkoseći lošim uvjetima i općoj besparici geodeti na faksu i dalje igraju i pobjeđuju. U svibnju 2000 u Puli su održani "DANI HRVATSKIH GEODETA" što je bio dovoljan motiv da nogometaši krenu u akciju. Uz pomoć prof. Z. Lasića i prof. T. Bašića pronašli smo sponzore i krenuli unajmljenim kombijem prema Puli. U Puli su nogometaši odrađivali svoje obveze prema sponzorima, odnosno svaki nogometaš bio je ispomoć svom sponzoru na izložbenim štandovima. Na samom nogometnom turniru natjecalo se 12 ekipa iz cijele Hrvatske, od kojih su do finala se probili geodeti iz Splita te naravno Geodetski fakultet. U finalu su spli · · odmorniji i •

zasluženo pobijedili. Put u Pulu ostao nam je u predivnom sjećanju i nadamo se da će odlazak studenata na geodetske susrete postati tradicija. U razdoblju od 13.-14.-20.21.01.2001. u ŠP. DVORANI SUTINSKA VRELA održani su ll. ŠPORTSKI SUSRETI GEODETA GRADA ZAGREBA. Kako je poznato od prije Fakultet je branitelj naslova pobjednika turnira i pred nogometašima je bio novi izazov. Fakultet je nastupio u sljedećem sastavu: Đuro Barković, Krunoslav Boc, Lovre Burčul, Vicko Burčul, Stanislav Frangeš, Andrija Krtalić, Mario Mihaljević, Robert Oreški, Ante Perić, Marijan Ratkajac, Goran Siuc, Rajko Škeva, Damir Višić, Igor Višić, Radan Vujnović. Vođeni iskusnom rukom izbornika i igrača prof. S. Frangeša fakultet nije imao

dostojnog protivni ka te u svojoj skupini premoćno pobijedio uz gol razliku od 17:1 što govori samo za sebe. U finalu 21.siječanja 2001 susreli smo se sa Zavodom za fotogrametriju. Utakmica dostojna finala.Puna tempa i naboja ali kad je najteže mi smo najbolji. Rezultat finala bio je 1:0 za Fakultet i tako smo uspjeli obraniti trofej osvojen 3 godine prije.Od pehara predviđenih za najbolje dobar dio je završio u našim rukama. Ravnatelj Državne geodetske uprave Željko Bačić pehar za 1 mjesto predao je našem voditelju S.Frangešu ali i pehar za igrača turnira R. Vujnoviću te za najboljeg golmana G.Siucu. Nakon finala kod nas se javila bojazan da više neće dozvoliti fakultetu da se natječe s obzirom da se tada pobijednik zna a ostali se bore za 2 mjesto. Poslije podjele trofeja nastavljeno je zajedničko druženje svih sudionika na

SALO~ Ot ll~CJ

l

l

<P

94

ekscentar


V<PVĆVJtE ČPSrTITKCE ~YlLO:NOq05W'ErT:NO:J ~1CIPI 9'EOĐ<ErrS7\..,0q

P/l'JCVLc.LlET_;2)

V SYISrrYL o/V: ·Đuro CBar~ović

finte <Perić 5'rl.ariJ·an <Rsztk_ay·ec qoran Siuc <Rszjf{,o Š ~va <Damir Višić

1(.runos{av (Boc Lovre CB urču[ o/ick_p CB urču{ Stanisfav Prangeš .)?1 n d riJa 7\:,rtaCić :Jvf.ario 9vlifia(jević <Rp6ert O reškf

Igoro/išić

<Rszdan

Vujnović

ZYl OSo/O:J'E:NO: 1. ?d.:J'ES'TO

.

:N/l II. ŠPO~'I'S7CO:M SVS~'ETV "9'EO<DP/T 2001 " OĐrtifl:NO V oqzq_:ll:NIZYlCI.JI "511'E9LYl ŠPO<R..,'T'' Z_;zt_ Qc.RSE(B od 13. cfo 21. si_ječnja 2001. godineJ

J

(llE OSVYl:JYl:N:J'E PE:KYlCR./l ZA :N_/l.J(]30L:JtE9 :NOqO:Jvt'E/T/LŠYl I o/(]{;21.7'/LCR./l TVqzy~JCR.fl_.

l zabavi u krugu dvorane. No to nije bio kraj jer je i na fakultetu organizirana proslava uz nazočnost većine članova pobjedničke

ekipe i djelatnika fakulteta. Na toj proslavi podijeljene su i pohvale od strane deka nskog kolegija svim članovima ekipe. Referada se polako puni našim peharima pa će uskoro trebati razmisliti i o nekoj trofejnoj sobi gdje će stajati svi ti pehari i priznanja. U rad nogometne ekipe

broj 4

uključuje

se sve više mladih kolega te se može slobodno reći da je nogomet sport N° 1 na faksu . Također ovim putem zahvaljujemo Studenskom zboru koji je unatoč skromnim sredstvima kojim raspolaže pronasao nactn 1 omoguc1o nam nabavku nove sportske opreme , te zahvaljujemo dekanu Geodetskog fakulteta koji je nam je izašao u susret svim našim akcijama i v

v .

, •

inicijativama. GEOCENTAR, GEOMATIKA, GEOSERVIS, G E OTE HA, GEOWILD, G l S DATA, KOMTEH, HGD

HVALA!

Rajko Škeva

95


• o• o•

"

...

..

••

• ••••

'

CROATIA, 10000 ZAGREB, Gorjanska 24, Tel.: ++385 (01) 30 94 790, Fax: ++385 (01) 30 94 79 Matični broj: 0366145 E-mail geowild@zg.tel.hr Žiro račun: 30106-601 - 311921


·--------------------------------------piše: Goran

Svičarović

Podvodni ribolov? Pa to ti je ono kad uzmeš podvodnu pušku i ideš roniti, pa ako imaš sreće nešto ćeš i uloviti. To je odgovor velike većine ljudi na pitanje : "Što je to podvodni ribolov?". To baš i nije u potpunosti točno. Točno je da se lovi pod vodom, točno je da se lovi uz pomoć podvodne puške, točno je i to da je potrebno i malo sreće. No ima tu još puno toga zanimljivoga ... Počnimo

osnovnu ( čit. m a s k a , • • peraJe t podvodna puška. Ipak,

od potrebne opreme. Pod neophodnu) opremu spadaju:

zasniva na tome da se neke ribe skrivaju po rupama ( škrapama ). Naš je posao tada da zavirujemo po rupama i tražimo skrivenu ribu. Podvodna lampa je u ovom slučaju neophodna. Kada ugledamo ribu, oprezno je ciljamo. Riba je također ugledala ronioca i počinju joj razne "ideje" o bježanju prolaziti kroz glavu. No, u većini slučajeva je harpun preduhitri i time nestaje svaka mogućnost njenog bijega. Poslije toga nam preostaje izvuči ribu iz rupe ... i zapaliti roštilj. Eto, to bi bilo ono najosnovnije o

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

preporučio

bih i nabavu o s t a l e opreme: disalica, ronilačka

odijelo, pojas s alovima, rukavice, čarape, nož, bovu za signalizaciju, podvodna lampa ... koja omogućuje puno veći užitak u samome lovu. Nakon nabavka potrebne opreme, krećemo u lov. Normalno, koliko ljudi toliko ćudi, a isto toliko i tehnika lova. Ovdje ću ukratko opisati dvije najosnovnije: lov "na če ku" i lov "na rupu". Lov "na čeku" - osnova te metode je to da je riba znatiželjna, i to se iskorištava. Lov se svodi na odabir dobrog mjesta za sakrivanje, sakrivanje i čekanje. Dakle, pro nađemo mjesto, zaronimo, sakrijemo se i čekamo (eto otkuda potječe naziv ove tehnike). Riba, u koliku je negdje u blizini, opazi da je nešto palo na dno,a ne zna što. Znatiželja je natjera da dođe vidjeti što je to potonula. l što ugleda? Harpun. Eto roštilja. Druga metoda, lov "na rupu" se

podvodnom ribolovu. Ponavljam: najosnovnije, a ako nekoga zanima nešto više, rado ću s njime o tome popričati. U svakom slučaju, mislim da je to sport koji bi trebalo probati. Osjetiti slobodu kretanja u svim smjerovima, zaboraviti gravitaciju. Ali, jednu stvar nikako ne smijemo zaboraviti, a to je da nam je zrak neophodan za život. A ronjenje, pa tako i podvodni ribolov spada u onu skupinu sportova

koji ne opraštaju greške.

~-----------------------------------------


'.-=>~ • •

--

i--..

- --

.......• 1'!...-

....

~•

v

-•

• ......

' ...

..... -e.;..-

l •.. .

...

~

...

-

,-..... .. l •• • .... ~•

-•

••

--

.......

e.:.... ' •

l •"'!.f

...--::>.. • -· .· ..•

'

........

~-...., .

i

l •..:•

-.' ........

-=...- • • l !J.

...--=>... •

• --

. ..... :.. -•

l

l •

..

.. --• ~ •

•• • -....

--

-.

_::•

-.· ........

na 'čkoj snazi. "Meku šaku" čine nag as tri škole unutarnjeg (mentalnog) sustava borenja: TaijiQuan, Hsing-Yi-Quan i Pa Kua Chang. U ovim sustavima borenja isključuje se uporaba čiste fizičke snage, a potencira se aktiviranje i uporaba Qi energije. Da bi se usavršio jedan od ova tri sustava potrebno je puno više vremena nego za usavrsavanje "Cvrste šake". U kineskim borilačkim vještinama svaka škola ima svoj OiGong trening. Tako npr. " Orlova šaka " jača snagu prstiju," Bijeli ždral" snagu ruku," Tigrova šaka " snagu šake a Pa Kua jača i dovodi unutarnju energiju u Danti an točku (Slika 1 ). Vještinu čine solo vježbanje, slobodni sparing, vježbe s oružjem kao i vježbe za razvijanje unutarnje energije. Osnovne vježbe se sastoje od osam formi koje se izvode ivicom kruga dijagrama (pokretna meditacija sa vježbama disanja) i svaka od tih formi jača jedan dio tijela. Prvi princip kojem se podučavaju početni ci u Pa Ku a je mirnoća uma . Kad je um miran pažnja se može usmjeriti na bilo koju točku u tijelu i tijelo se može tada svjesno kontrolirati i opustiti. Student Pa Kue biva podučavan kako se kretati kontrolirano ' fleksibilno te kako svoju energiju uporabiti korektno. Mnogi koji se bave borilačkim vještinama i športovima razvijaju samo pojedine dijelove tijela (mišiće) a zanemaruju ostale. Pa Ku a trening je koncipiran tako da se uporabljava svaki djelić tijela, te u borbi energija može biti fokusirana u svaki od njih (najčešće u dlan). 1 upravo zbog takvog načina korištenja i ovladavanja unutarnjom energijom udarac Pa Kua majstora može biti smrtonosan ali isto tako se unutarnja energija može iskoristiti za liječenje te iz tog razloga mnogi učitelji Pa Ku a u Kini rade kao liječnici tradicionalne medicine. Kada se vježba ova vještina vježbači se kreću u krug poput zmaja koji leti kroz oblake, udarci dlanom i pokreti tijelom slijede jedan drugoga obasipajući protivnika tako da izgleda kao jedan beskrajni krug koji se neprestano pretače u neki novi. Pa Kua borac se stalno kreće, prebacujući težinu tijela sa jedne noge na drugu i dok se kreće to je poput lutajućeg zmaja, kada je skrštenih nogu tad je poput tigra koji sjedi. Gledajući uokolo to radi poput mačke a kad se kreće prema protivniku kreće se kao orao s neba prema plijenu na zemlji. Kretanje mora biti prirodno i harmonično te poslije dužeg vježbanja postaje i izuzetno brzo. Pa Kua trening kroz kružno kretanje razvija izvanrednu harmoniju između tijela i uma. Kretanje u krugu se u početku izvodi vrlo polako tako da se kroz prirodne i harmonične

;

....•

~

l ~· ..-. -'>•

-_.- ;

'

98

Slika 1: Master Lu Shui Tie n

U današnje vrijeme kada način i tempo života uvelike narušavaju duhovnu harmoniju i zdravlje čovjeka postaje sve važnijim pitanjem " Kako o(p )stati zdrav? ". Sve je češća pojava da na ulicama pa i u zgradi našeg fakulteta nailazim na mlade ljude klonule duhom, možda će zvučati preoštra, ali usudio bih se reći bez volje za životom. Naravno kad je duh bolestan da i tijelo vapi u pomoć te onda nije niti čudno da mnogi od nas imaju želučane tegobe, probleme sa tlakom, glavobolje, te nažalost i one po zdravlje puno opasnije i stravičnije bolesti. Po načelima stare kineske medicine bolest može biti uzrocirana unutarnjim ili vanjskim čimbenicima. Unutarnji čimbenici su: Emocije, ljutnja,briga, strah i žalost. Vanjski čimbenici su: Vjetar, vatra, toplina, hladnoća, vlaga i suhoća. Ako se čovjek ne može prilagoditi tim čimbenicima dolazi do bolesti. Kinezi vjeruju da ako neki dio tijela ne funkcionira dobro, to se negativno odražava na funkcije pojedinog organa i na cjelokupno zdravstveno stanje čovjeka. Uspije li se čovjek prilagoditi tako da niti jedan od tih čimbenika ne dominira, prirodna harmonija je postignuta i tijelo je u izvrsnom zdravstvenom stanju. Sve ovo prije spomenuto na neki način nas dovodi do naslova članka. Obzirom da je Pa Kua Chang kineska borilačka vještina prije bilo kakvog spomena o njoj, svrsishodno bi bilo reći nešto o borilačkim vještinama u Kini. Borilačke vještine u Kini općenito možemo podijeliti na "Čvrstu šaku" i "Meku šaku". "Čvrstu šaku" čine južni i sjeverni Shaolin koji obuhvaćaju različite stilove s

.- -

.._ -

-.......

v

,.· .... -. ~.... _.l

la

.-.... ....-

ekscentar

_:

·.


..

-- :'!>. •- • ...· -~­

-~

-

"

,..

'

'

. . . iiJie_-

..

·-•·· ~ .. . ---· • .. r:-.

...

#-

:> .... •

--

l•

_,

~-

.~

~

- -"·

•-

l

.r , --"

... .- -' - • F-:• \

-

.

l'

....

.... '- .._.•·l •~ .,_

.•- .-

>

----- -"

-•

- '· ..

Slika 2: Grandmaster Li Zi Ming pokrete stekne osjećaj. Ako majstor borilačkih vještina ne razumije i ne kontrolira svoje tijelo postavlja se logično pitanje: " Kako će moći kontrolirati protivnika?" Prvi korak u treningu je dakle upoznavanje i razumijevanje vlastitog tijela. Snažni ljudi uvijek teže, da na neki način, u treningu ispoljavaju svoju fizičku snagu i superiornost. Fizička snaga je vidljiva a možemo ju pojačati i raznim vježbama, no kada se prestane vježbati vježbe snage ili kada čovjek dođe u godine, snaga ga napušta. U unutarnjim

disciplinama sa godinama starosti duhovna snaga je sve veća i veća. Osnovna ideja je da se snaga napadača kontrolira i okrene protiv njega, uz izbacivanje iz ravnoteže i najčešće udarac dlanom. Kao što se može naslutiti glavno oružje u Pa Kua je otvoren dlan i on se koristi da se osjeti i kontrolira napad, da se zalijepi za ruku napadača, odgurne ga ili udari. Pa Kua kao borilačka vještina ima i svoju zdravstvenu primjenu. Naime, svi pokreti idu iz struka što održava kralježnicu zdravom, čvrstom a ujedno i fleksibilnom. Vježbanje s opuštenim tijelom u harmoniji s umom pomaže boljem funkcioniranju cirkulatornog, endokrinog, probavnog i centralnog živčanog sustava tijela. Ovakva metoda vježbanja dostupna je starijim i mlađim osobama oba spola. Osobno sam se uvjerio u ovo prethodno napisano te sve znanje iz ove tradicionalne vještine dugujem svojem učitelju i prijatelju Si Fu Marinku Kuzmanu istinskom poznavatelju drevnih istočnjačkih vještina koji je više vremena proveo u Kini proučavajući ovu tradicionalnu i mističnu vještinu s najvećim učiteljima današnjice. Govoreći o borilačkim vještinama Si Fu Marinko Kuzman je izravni potomak jednog od najvećih u svijetu borilačkih vještina Li Zi Minga (Slika 2) te za Si Fu Kuzmana s pravom možemo reći " Pio je vodu s izvora ". Dakle rezimiramo li sve ovo prethodno rečeno možemo zaključiti sljedeće: "Pa Kua Chang sa svojim kružnim momentima i i~Jecijalno razvijenim tehnikama otvorenog dlana te vježbama za unutarnju energiju razvija psihički i fizički vaše tijelo i pomaže u očuvanju vašeg zdravlja".

Dalibor

---•--

-----_,-.

--...-.. ---• ---...

..; ~

... • -•

--

---•-... _ - -.

--·""' .-

--...

...

-- t!

----l

---.

-"'"""'

r

...

-- f

---•-----

-· ·""~

Marinčić

r----------- Veslanje po fakultetu ------------. l 1 1 1 l l l l l

l l l l l

ll :

Sport koji u svojim počecima i nije bio sport. Kako to mislim? Pa, pitajte Ben Hura da li je njemu bilo do sporta kada je veslao na rimskoj galiji. Za mlađe naraštaje, Ben Hur je protagonist istoimenog filma, nagrađenog brojnim Oscarima, sa Charltonom Hestonom u glavnoj ulozi. Odličan film, pogledajte ga svakako. No, počeo sam 0 veslanju. Danas je to sasvim nešto drugo. Čamci se izrađuju od raznih plastičnih i inih legura, smišljaju se novi oblici radi smanjenja otpora vode i poboljšavanja hidrodinamike. Ipak, osnova svega je i dalje čovjek. Odnosno više njih kada se priča o osmercu. l naš fakultet ima osmerac. Dobro, imamo ekipu za osmerac, dok sam čamac posuđujemo jer je kupovanje čamca ipak malo prevelika investicija za fakultet. No, to i ne bi bilo toliko bitno da je sve kako treba što se tiče odnosa Mladosti (klub kojim nam posuđuje čamac) prema nama. Ali nije.

Nemali broj puta se dogodilo da nam kažu da imamo termin u nedjelju u 15:00. l mi dođemo na Jarun u nedjelju u 15:00. l tada nam se kaže: "Ah, tu ste. Ma vi imate temin u 17:00, zar vas nitko nije obavijestio?". Nabrajanje takvih i sličnih slučajeva bilo bi predugo, prekomplicirano i nadilazi granice ovoga članka. Unatoč tome, mi postižemo odlične i hvale vrijedne rezultate. U ovom slučaju to se odnosi prvenstveno na osvojeno 1. (čit. PRVO) mjesto u jednom od finala na prošlogodišnjoj regati. 1 ove godine se pripremamo za regatu. Ekipa postoji, treninzi se odrađuju (što je više moguće). 1 što je najbitnije, postoji želja. Želja za treniranjem, želja za nastupanjem, želja za pobjeđivanjem.

Goran Svičarević

l 1 1 1 l l l l l

1 1 1 1 l •

l 1 1

L---------------------------------------J broj 4

.

99


za ~ togrametrijske i geodetske djelatnosti

-

-

aerofotogrametriisko snimanie digitalna kartografiia digitalni modeh reli fa digitalni ortofoto geoinformaciiski sustavi star

· E-mail: geofoto@geofoto.hr

··;;"'~}.ekscentar


-~- - -~-

POPNITE SE S GISDATA-om NA VRH Trimble, ESRI, ERDAS & GISDATA vas vode na vrh GPS/GIS/RS tehnologija

~Trimble ERDAS Authorized International Distributor

Autnorized International 01stnbutor

GISDATA već niz godina predstavlja slijedeće tvrtke čiji je i autorizirani distributer za područje naše zemlje: · ESRI GIS programski paketi (Arc/lnfo,ArcView, ... ) ERDAS programski paketi za daljinska istraživanja i obradu satelitskih snimaka · TRIMBLE NAVIGATION GPS oprema, LASER TECHNOLOGY laserski daljinomjeri · Satelitski snimci SPOT, KVR, LANDSAT, IKONOS

GISDATA stalno traži i zapošljava nove kadrove za razvoj vlastitih programskih ~ešenja baziranih na GIS tehnologiji, te za izvođenje složenih informatičkih projekata. Za sve informacije: GISDATA d.o.o., Baštijanova 52a, 10000 Zagreb; Tel: 3667 666; Fax:3667 915

102


<

路--~

:....

,..

broj 4

103


Povratak

Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna. je znanje!) · ao trMi&tine u me, • Am an,te. Još bi nam desiti se ljubav, Desiti- veli Ali ja ne zn lli ne želim.

ž

vječ·

ječito

hla , ju se opet, sastaju se opet Mo4~ iste kapi 1 kada prođe vječnost zvjezdan ijem putem, Jedna vječnost pusta, Mogla bi se u poljupcu naći Neka ista usta.

Možda ćeš se jednom uveče poja Prekf881la, u plavom, Ne sluteći da si svoju svjetlost lila Mojom davnom javom, 1 ja, koji pišem srcem punim tebe Ove čudne rime, Oh, ja neću znati, čežnjo moje biti, Niti tvoje ime!

Pa ako i duša u tome trenutku Svoje uho napne, Sigurnim će glasom zaglušiti razum Sve što slutlija šapne; Kod večernjih lampa mi ćemo se kradom Pogledat ko stranci, Bez imalo svijesti koliko nas vežu Neki stari lanci.

No vrijeme se kreće, no vrijeme se kreće Ko sunce u krugu, osi narn opet ono što je bilo: l radost i fflgu l stisnut će oči, naći ruke, A srca se dići l slijepi za stope bivšeg života Njima cemo ići.

Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna. Krhko je znanje!) Možda je pao trak istine u me, A možda su sanje. Još bi nam mogla desiti se ljubav, Desiti - velim, Ali ja ne znam da li da je želim, lli ne želim.

Dobriša Cesarić

104

ekscentar


NOTTURNO MlaČjjtjil

u lavež;kasan

Ćuk il tnetop ,

Lj~v cvije~ - miris lak i strasan Slavnflajni pir.

Sitni cvrčak cwrči, jasan Kao sre Teške ,.,.".. u se na s~ ......."'* S nS'ba m1r. •

S mrkog ·aoat Broji P<lspan sat, Blaga -svjetlost sipi sa

Kro.-.samoću,

s1na;

muk,

Sve je tiši huk: Željeznicu guta već daljina. A.G. Matoš Tko voljan s m što ima, i bio zadovoljan ni s onim što b1 htio Be rt Zatvoriš li vrat pogreškama zatvorit istini.

l

Tko nikada ne griješi n ništa ne postigne. leska

znati s

Blaise

Tagore Ne možeš birati kako ćeš i kad umrijeti . Jedino možeš izabrati kako ćeš živjeti u ovom trenutku . Joan Baez Svatko može kritizirati, ali samo stručnjak zna hvaliti . Konstantin Stanislavski Mudar čovjek sam donosi odluke; budala prihvaća j avno mn i j en j e. Kineska izreka •

v

Svi ml ZlVlmo pod istim nebom, ali nemamo isti horizont . Konrad Adenauer l

l

Pascal

Ne nastojte ostvariti us ' nego steći vrijednost . Albert Einstein V'

Cltava Je ljudska snaga zbroj vremena l• s trp lj i vost i. Honore de Balzac Ne shvatiš li prijatelja u svim okolnostima, nikad ga nećeš shvatiti. xxx Muk je

među

zavidnicima

bučan.

xxx Kad nas netko duboko povrijedi,

Kad je odgodite, teška postaje

nemogućom.

George

broj_ 4~

stvar

Horace

Lorim

oporavljamo

se

tek

kad

oprostimo . Alan

Paton

_

_:105


Ivek: - štef, si pozabil da sam ti prije pol godine posudi l 1000 kuna? štef: - Nisam! To mi je najljepša uspomena od tebe! * Zašto Bračanin najviše voli žirafu kao životinju? Zato što što brsti u susjedovom vrtu a gnoji njegov! * - Mladi par vodi ljubav u hotelskoj sobi, kad netko mahnito počne kucati: - Brzo izađite, požar! Požar! - Pa što!? Nisam ja vatrogasac! *-Da bih fascinirao svoju curu, rekao sam joj da imam strašno bogata strica! -l!? -Ništa. Danas je moja cura- moja strina! * čovjek dođe u policijsku postaju: - Gospodine, došao sam prijaviti nestanak supruge. -Kada je nestala? - Prije tri godine! - l vi tek sada dolazite!? - Dosad se nisam usudio u to povjerovati! Na 10.000 metara među putnike uđe pilot s padobranom i kaže: - Dragi putnici, avion se zapalio, ali vi ništa ne brinite. Ja sad idem po vatrogasce. - Janica! Brže, brže, autobus bu ti pobegel! - Ma kaj me briga! Ima DRUGA vožnja! -Prelaze dvije dlake cestu. U velikoj brzini automobil pregazi jednu dlaku. Druga komentira: Uf, za DLAKU! - Moja je cura kao otok Sylt - hladna i sanjarska! - A moja kao Vezuv! Svaku noć pet erupcija! A moja kao Mallorcatamo je već svatko bio! Vodič na

brodu koji plovi kroz Pariz: Dragi gosti, na vašoj LiJEVOJ strani nalazi se DESNA obala, a na vašoj DESNOJ jest LIJEVA obala Seine! Otišao Bill Gates u ribičiju i posrećilo mu se - uhvatio zlatnu ribicu. Ali kako je bila mala nije ga zanimala i vrati je u vodu. Zlatna ribica ljuta izvode ga pita: A tri želje? - Reci prvu, koju želiš da ti ispunim odvrati Bill Gates. Mujo dolazi iz osnovne škole doma: -Mama! Imam najvećeg pišonju u mome drugom razredu! Je l" to zato što sam BOSANAC!? - Jok, budalo! To ti je zato što imaš 20 godina!

Na londonskome kolodvoru irski turist plače kao lud. -što vam je? -Ah, ne pitajte, izgubio sam svu svoju prtljagu! - Pa kako se to dogodilo? - Ispao je ČEP! -Gospođo,

pojest ću ovu gomilu smeća , ako ga ovaj moj super usisavač ne pokupi za pet sekundi! Dobar tek! Mi nemamo struje! - Postao sam šef, imam 12 ljudi pod sobom!- Ma to je kaj god, ja ima 10.000 ljudi pod sobom! - Oho, pa kaj si ti to?- KOSIM TRAVU NA GROBLJU! Veli blagajnik na željeznici: - Brzi za Pariz ide za 1O minuta, a putnički za tri sata. Savjetujem vam da uzmete putnički.- Zašto?- Zato jer brzi tu ne staje! - Ovaj tango bih s vama mogao plesati pet dana! - Da, možda biste ga do tada i naučili! - Alo? Je li to Savjetovalište za samoubojice? Gotov sam, izgubio sam posao, izgubio sam ženu, sve sam izgubio... - Stvarno ste gotovi, izgubili ste i broj Savjetovališta, ovo je kotlovnica! Ponosna mama magarica veli tati: Kaj ne vidiš kako je naš mali napredan za svoje godine! Već je TRI puta gluplji od tebe! Avion uzleti, i piloti pričaju: - Uključit ćemo sad automtskog pilota, popiti kavicu i onda ćemo dobro poševiti sijuardese! Ali zaboravili su isključiti interfon i sve se čuje po avionu. Jedna se sijuardesa zaCNeni i potrči prema pilotskoj kabini da ih upozori. Zaustavi je jedan putnik: - Kam se žurite gospodična, pa prvo su rekli - KAVICA!

U vlaku:- Gospođo, što vi imate ružno dijete, to još nisam vidio! žena u plač. Dođe kondukter: - Ovaj me vrijeđa! - No, gospođo, sredit ćemo mi to, evo uzmite nešto za umirenje, a za malog MAJMUNA izvolite bananicu! Na treningu budućih padobranaca: Ako vam se padobran ne otvori, bez brige, odmah sa zemlje šaljemo specijalnu raketu za pomoć! Prvi skoči , ali ništa od padobrana, kad vidi da odozdo punom brzinom juri jedan prema njemu. Kad su došli u istu razinu, ovaj bez padobrana pita: - Jeste li vi iz rakete za pomoć? Ovaj u jurnjavi prema gore, samo uspije viknuti: Neee, ja sam iz BARUTANEEEE.... Vozač

u nekom selu pregazi kokoš, ali odmah dođe seljaku: - Bez brige, ja ću vam nadoknaditi vašu kokicu! - Je, ja se slažem, ali ne znam kak bu se s tim složil moj PIJETAO! Ujak je malom nećaku poslao kutiju sa živim pilićima . Dječak je od radoznalosti bio nespretan kutija je pala, a svi pilići se razbježali. Tužan, nećak piše ujaku: -Trćao sam poljem i uspio sam ih uhvatiti samo 15! - Jako dobar posao, nećače! Ja sam ih, naime poslao samo osam! -Još i poričete nedjelo!?Dvanaest svjedoka vas je vidjelo! - Pa kaj onda! Ja ih sad dopelam 80 svjedoka koji me nisu vidjeli! - Ako putnici na desnoj strani pogledaju kroz prozor, vidjet će veličanstven prizor zalaska sunca nad prerijom, a ako putnici na lijevoj strani pogledaju na desnu stranu, vidjet će putnike kako promatraju nezaboravan prizor zaslaska sunca nad prerijom! Vjenčali

- Kakvo si ti danas dobro djelo učinio? - Pomogli smo jednoj starici da prijeđe ulicu.- Bravo Perice! A ti Ivice? - Ja sam pomagao Perici!- Jako lijepo, a ti Tomica? - Ja sam pomagao Perici i Ivici! - Zar je i tvoja pomoće trebala!? - Pa nego, stara gospođa uopće nije hijela ići preko, pa smo je ja i Ivica vukli, a Perica ju je gurao! Zaustavi policajac vozača: - Zašto vam ne rade štop-lampe? Vozač izađe i uhvati se za glavu: - Ajajoj, mila moja majko, joooj meni, Booože... Policajac ga smiruje: - No, pa zaboga nije to tako strašno, štop.lampe... - Ma koje štaplampe??? A gdje mi je PRIKOLICA S FAMILIJOM!? Mladić

s motorom obori jednu debelu babu: - Prostak, svinjo jedna. zar me niste mogli OBIĆI?! - Mogao sam, ali sam se bojao da ne ostanem bez BENZINA!

se Mujo i Fata. Prvu bračnu noć, skin'o se Mujo i kaže: 'Vidi, Fato, šta imam." Gleda Fata i kaže pomalo razočarano: "Mali ti je, Mujo!" Kaže Mujo: "Mali, ali tehničar." "Ma, da je diplomirani inžinjer, mali ti je", kaže Fata. Došao bogataš na ispit na fakultet i pita njega profesor: • Gdje je bačena prva atomska bomba? Ovaj nema pojma i plati mu da prođe . Sutradan dolazi seljak na isti taj ispit. • Gdje je bačena prva atomska bomba? • Na Hirošimu i Nagasaki! • Kada? • 1945. • Koliko je ljudi poginulo? • Tri miliona! • Imena, kolega, imena!!!


--- - -- - - ---

l

\

.' l

-1

. -.-- , l ' - . . . .. " .. ' -~

..

-

. ' . . "

-,· .,_

-, ~

"....

\

(

.. . . ... ... . t--.-

-

12~ GEODETA SE SELI U

DRUGU PREDAVAONU I SVIM SILAMA UPIJA ZNANJE U SEBE ... .l ;

l

,\

..

\

\

\

O~

SAMO NAJPREDANIJI GEODETA STAJE POSLIJE PREDAVANJA NA AKUL TETU DA DOBRO PONOVI GRADIVO ...

- -

--·-

-....'o

"l •'

A~ l \


OKOMITO: 1.Jedini geodet u HAZU _ .....--t~.....~~...__. 2.Nabijanje poreza- Piti naiskap 3.Pojam na slici- Naravno, kako _..___...__. da ne - Šipak, mogranj 4.Japansko ime - Samoglasnik -------~----4- Da (češki) - Bolest disanja Lora bez ra S.Mornar na galiji - Pogreška mikroskopa na teodolitu - Igor _...,. Iveković - Kiki napola 6.Švedsko žensko ime - ... & out _...,. - "Fluor" - Ime pjesnik Kanižaja ?.Ime TV voditelja Ostera ~.....__.......~Veznik - Otok na Jadranu -~ Agatha Christie 8.Jedinica za otpor - Scottie _...,. Pippen- Pokrov na kući- Japan ~-+----t~_.___. 9."Metar" -Vic, šala - "Austrija" -Faca ~ 10.Jedanaest (engl.)- Otok na _...,. Jadranu - Složeno slovo 11. Morska riba - Nadgrobni natpis- Samoglasnik- Veliki i ... 12.1zbočina kopna u more -~ Rasjekotina, ogrebotina Okruglo slovo - Bajne, pune Nosimo naočale zbog tih štetnih zraka _ _._____.__..____.___,..~.___-L....___.,_,.L___._____J 13. Mal i x (i ks) - Leš, tru pio - l me glumice Pinkett 14.Morski rak- "Srebro" - Gdje VODORAVNO: (dalm.)- Prvo slovo abecede1.Metoda mjerenja pomoću poligona Crveno (njem.) 2.Svatovska pjesma- Bavi se lutkama 15.Jedinica za papir (mn.) 3.Za strijele - Veseo, radostan (ture.) - South Search Center Nedavno preminuli profesor s 4.Švedsko muško ime- Veznik- Postići cilj Geodetskog fakulteta u Zagrebu S.Odašiljač, prijenosni k (mn.)- Edgar Allan ... - Muško ime -Veznik 6.Upiši KZA- Osobna zamjenica- Pospan- Auto oznaka za Gospić

----4

7 .Auto oznaka za Rijeku - Konj - Kućni ljubimac- "Tona" 8.Koji je od Eve- "Italija"- Onaj 9.Nosimo ga na kampiranje- Poznati geodet (fizikalna geodezija) 10.Prirodna pojava- Samoglasnk- Veznik- 28. slovo abecedeOznaka za težinu (funta) 11.Suprotno od tvrd - Pjesma Psihomodo Popa 12.Samoglasnik - Prvak - Koji je od Une 13.Postupak ispravljanja pogrešaka u geodeziji- Uz, pri, ka 14.Zašuti (šatr.)- Stjepan Radić- "Radijus"- 19. slovo abecede -Aluminij 15.Auto oznaka za Osijek - Prvo slovo abecede - Geograf iz Aleksandrije - "Amper" 16.Poljsko bilje - Auto oznaka za Karlovac - Kreditna agencija Amaterski rukometni klub 17.Država "čizma"- 3. slovo abecede- Abnormalno, nezdravo 18.Naš bivši nog. izbornik- Davati ocjene

108

r--------------l l l l l l l l l l

L

Udaljenost između dvaju gradova iznosi točno 300 kilometara. Zrakoplov iz jednog grada u drugi stigne za 40 minuta leteći niz vjetar. Za povratak mu, međutim, treba 45 minuta jer sada leti uz vjetar. Kolika je brzina tog zrakoplova?

--------------ekscentar


OKOMITO: 1. Rješenje križaljke 2.Rukometni klub- Govornici (mn.) 3.Borilište - K, kod (lat.) - Oznaka za švedsku 4. Uvala (dal m.)- Atletski klub- "Platina" 5.Čovjek koji vrši inicijativu 6.0znaka za metar- Na njoj odrastaju dojenčad - Uzvik u borbi bikova ?.Caklina - "Radijus" - Informativni sustav (s kr.) 8.Skraćenica za tremolo - Skraćenica za grč.-lat. ana partes aequales Oznaka za odjel geometara i topografa u Francuskoj (anagram GEST) 9. Zakon i ... - Tal. nogometni klub 1O. Otok na Jadranu - Veznik - Uzvik davanja 11. Češki hokejaš - Ići plugom po zemlji 12.Veznik - Redni broj iza 99. - U (engl.)

VODORAVNO: 1.Nauka koja se bavi mjerenjem sile teže na Zemlji 2. Zaslon na televizoru - Paukova ... 3.0znaka za opseg- Propeler- Oznaka za dužinu- Auto oznaka za 4. Darovanje (caritas) - Jedinični vektor u matematici 5.Razdoblje vremena- Otočna država- Samoglasnik 6 ... i protiv- Crkva u Bugarskoj( ... Sofija)- Veznik- Oton bez on ?.Rodno mjesto Odiseja - Oznaka nadmorske visine (mn.) B. Kemijski element (l)- Uzvik- Noćna ptica 9.Jedinica za površinu- čovjek koji vlada mnogim jezicima (mn.) 1O.Prosuti- "Indij"

13 7

6

--

8 10 9 2 15 11

4 12 11 11 13 4 9

6 14

-

17 8

9

3

Gospić

-

------, ??? • • •

5 15

7 13 10

Utvrdite zakonitost po kojoj su raspoređeni

brojevi u prva tri kvadratića, te od red i te ............d~.---. koji od

&.....-------A

l l

e

a

b

12 10 7

7 16 6

11 5 13

6 13 9 ponuđena

3 14 13

15 6

2 17 10

12 8 10

14 6 11

8 13 11

14 10 7

15 11 5

9

------ --

prazne ratiće .,..__

Kolika je udaljenost u kilometrima između mjesta lks~i~ ?

J

:

+

·-· ma

budu.....__ ispravni! =7

-

+

X

kilometara dalje. ~~fil.

kvadrata (a, b, e, d) zamjenjuju upitnike.

l l l 1

-----r--------------~~~w 1 u +

Iks u mjesto lpllon. Nakon vožnje nastao je kvar na pa se put brzinom koja je bila samo 3/5 . u mjestu Ipsilon iznosi dva sata. je da bi vlak stigao 40 minuta ranije da je kvar nastao 50 VOZI IZ

četiri

l l 1 1 l l

4

-

-

-

...

+ =3

=5

L--------------broj 4

109


v

....li. ....li.

o

••

.... {

~~......

--!t!.~,.,~

~ \

)

__,_ l

~"'"

~~ ~~

Zl \(~ ..

"~~

~"""'

',

prof.dr sc. Nevio ravnatelj HGI

Rožić

~~--~--~~~~~~--~--

,.

,.,,..

'" - ----

i N

~

~

-~

~

doc.dr.sc. Željko Bačić ravnatelj OGU

prof.dr.sc. Tomislav Bašić dekan Fakultetaa


Najljepia zemlja koju ste posjetili

..,

Morao bih staviti u ravnotežu dvije : Norvešku i

Hrvatska .

Grčku .

Jako mi se svidjela , nije baš zemlja ali je savezna država u sklopu SAD- a , Colorado . želja mi je vidjeti Australiju .

C'"

~: ·•

-- -

Ne , imam potpuno povjerenje u pilote i stjuardese . ~-------------------

- - -- - - -- - - - -

l

Boj i te li se vožnje avionom

Ne .

Ne , uopće . U usporedbi na broj automobilskih broj avionskih nesreća je zanemariv .

nes.reća ,

-

~

Vežete li se kad sjedate u auto

Prije nikako , a u zadnje vrijeme pro forma , ali bez koočanla samo orebacim Kad smo

već

Da , na duže relacije .

kod vožnje i putovanja, kad namjeravate

Da , da . Navika iz otići

Njemačke .

u mirovinu

I brzo i polako . Zbog različitih razloga . Zakon je tu vrlo precizan . Moje je razmišljanje da ću sa 65 godina sigurno

Kada dovrše autoceste u Ako zdravlje posluži , kada zakon to bude predvidio . Hrvatskoj . Najdraži film i glumac l glumica Kao kl1nac gledao sam ne kol1ko puta 1 strasno mi se Najdražih filmova ima više , posebno iz područja SF-a . Dva Jedan čovjek , jedna svidio DR . Živago . A od novijih filmova recimo Žaoka . najbolja filma iz tog područja za mene bi bila 2001 . žena ; što se glumca što se žanra tiče , posebno volim krimi priče . / Nažalost tiče Fabijan šovagović , Odiseja u svemiru i Blade Runner . što se glumca tiče ne mogu istaći nekog posebnog kao najbolju glumicu ali a glumica Chaterine izdvojio bih Kevina Costnera . sviđa mi se Julia Cristie , a kao glumac , nije baš Hepburn . najbolji ali jedan od boljih Nick Nolte . Kupujete li fasung l ipeceraj l spizu van granica Hrvatske

• Da , istina ne redovito i ne ciljano ali u on1m ... . prilikama kad me out nanese asno kupi se i speceraJ .

Kada bih to stigao , da .

Ja ne , ali moja obitelj da .

to mislite o stanju turizma u Hrvatskoj

Stan j e turizma? Puno loši j e nego bi moglo bi ti i lošije nego bi trebalo biti .

puno

Može i bolje .

O turizmu mislim otprilike ono što mislim i o stanju u državi : nije najbolje .

Plavuie, crnke ili brinete

Ne preferiram , supruga je crnka , to bi moglo biti dobro preferiranje no u principu boja kose nije pretjerano bitna .

Moja stvar . •

Sad moram pazit što ću reći zbog supruge koja će ovo čitati . Lijepa žena je lijepa žena bez obzira na boju kose .

Najbolji band

To su dva benda : Doorsi i Rolling Stonesi . Osim rocka volim i Blues . Najsmjeinija

~

Definitivno Beatlesi , što se tiče stare generacije , a od novijih stvari Bruce Springsteen i Joe Cocker .

l najneugodnija· l najnezgodnija situacija na predavanju

Zasad na predavanjima nisam imao ekscesa . Najneugodnija situacija je kad čovjek dođe na predavanja nepripremljen . ~ ~

02 .

• • •

Nemam nekakvih velikih loših iskustava , no najnezgodnije je kada dođeš na predavanje i nađes tri studenta i onda nemaš kome držati predavanje . Isto tako moram priznati da otkada sam u upravi fakulteta i na položaju dekana i sam ne stignem tako da mi dosta predavanja pobjegne , naravno nadam se da je to vezano samo uz period dekanstva .


~ ~

1\l Neispunjeni san

Možda je bolje govoriti o nekim željama . Želja mi je vidjeti Kanadu . Što se posla tiče , moje su želje u ovom trenutku vezane uz HGI .

Iskoristiti cijeli godišnji odmor .

Šalabahter: za ili protiv Načelno

nisam protiv , ali nemogu reći i da sam za . Protiv sam šalabahter a koj i su substi tu t za znanj e koj e j e trebalo usvojiti . Međutim jedan mali šalabahter koji služi samo kao sitna natuknica ili podsjetnik koji će inicirati dotok informacila pohranlenih u mozqu moqao bi tolerirati .

Pa ovako , mislim da je jedna od tih želja da vidim Australiju . No također mislim da mi se puno toga u životu ostvarilo i da zapravo bi trebao biti vrlo zadovoljan čovjek . Naravno ništa se nemože preko noći i za uspjeh je potrebo postupno ulagati . Moje želje vezane su uz moju obitelj , djecu .

(ZAŠTO)

čemu?

Više truda je potrebno da se napravi dobar šalabahter nego da se nauči !

Šalabahter , u principu protiv, ali zato što mislim da je to na neki način varanje . Naravno ne toliko nastavnika nego samog studenta . Naravno to ne znači da studenti moraju naučiti sve napamet , nisam ni za taj način učenja .

što mislite o odnosu plaća sveučiliinoq profesora i vozača ZET-a Općenito

je danas o plaćama neprimjereno govoriti , jer mi se čini da je svaka vrsta korektnog i svjesnog stručnog rada kod nas podplaćena . Možemo reći da ta plaća nije sukladana s onim prosječnim standardom koji bi željeli imati . Plaću bi trebala određi vati stručnost , odnos prema radu , i rezu l tati rada .

Očito

se za svoje plaće treba (iz)boriti .

Plaće

u Hrvatskoj su inače male , cijene rastu , benzin je opet poskupio , u principu ćemo uskoro imati sve europsko osim plaće . Ne bi trebalo stvari potencirati na ove relativne odnose npr . čistačica-ministar , u globalu su plaće svima male . Što se tiče sustava znanosti i visokog obrazovanja on je bio degradiran od bivše države u proteklih 10 godina , nažalost ništa se nije bitno promijenilo u zadnjih godinu dana . Taj je odnos , grubo bi bilo reći "ponižavajući" , ali je sigurno nepravedan .

Strani jezici

Danas se služim prije svega engleskim jezikom . Također i ruskim što j e vrlo zanimljivo i to ne zato što sam imao prilike koristiti se njime samo jednom (apsolventsko putovanje u Rusiju) već zbog toga što sam ga učio ll godina . To je posljedica sustava školstva u razdoblju druge polovine šezdesetih . što se njemačkog jezika tiče ne govorim ga ali ledan solidan obim izrečenoq razumilem .

Da bi bili kompletni potrebno je znati bar dva strana jezika ; sa samo jednim čovjek je i nadalje analfabet .

Mogu reći da sam dobar i u engleskom i u njemačkom " jeziku . Zelja mi je , ako budem imao vremena , naučiti još koji strani jezik . Nisam se još odlučio , ali u igri su talijanski i francuski .

Imate li vremena za bobby; koji

Nekakav poseban hobby nemam , ali imam strahovitu potrebu raditi s rukama . Radi se o poslovima vezanim uz auto , kućanske aparate , računala i slično .

Više ne .

Imam vremena za hobby i u zadnje vrij eme pruža mi veliko zadovolj stvo . Radi se o održavanju vrta oko kuće . Kad čovjek vidi da je dugogodišnje ulaganje dalo zadovoljavajuće rezultate i kako to lijepo izgleda , to ga zaista čini zadovoljnim .

Najdraži odjevni predmet

Najviše volim ovu kombinaciju u kojoj se sada već dugi niz godina nalazim , a to su hlače , košulja i kravata . Odjela nikako ne volim .

Sve što ne sadrži kravatu .

Ja sam ipak Jeans generacija , tako da mi je teško bilo što promijeniti ; s obzirom na funkciju moram sve češće nositi klasična odijela , ali kad god mogu sam u jeansu .


u

Geodezija u Hrvata

~ .-.

11

~

Možemo reći da stvari idu nabol j e . Ta su pobolj š an j a rezu l tat : promjena zakona vezanih uz geodeziju , rad Državne geodetske uprave , formiranja Hrvatskog geodetskog instituta i Komore arhitekata i inžinjera u graditeljstvu te školovanje novih stručnjaka na Geodetskom fakultetu .

l

Ide napr i j ed

Sa događanjima zadnjih godina , a povezano je i sa ova tri mušketira , možda zvuči neskromno , ali mislim da je geodezija u Hrvatskoj na jako dobrom putu . Malo me je strah , hoće li nas država moći pratiti . Kad kažem na dobrom putu , mislim na to da se ispravi stanje koje je naslijeđeno ; naslijeđeno je mnogo toga lošega , ima jako puno posla , mnogo toga treba napraviti , baš zbog toga što j e mnogo toga potrebno radi ti iz početka , naravno radi se vrhunski i po svjetskim standardima , npr . pitanje novog geodetskog datuma . Tako da u najvećem dijelu geodezije uopće ne zaostajemo za Europom i svijetom . Razlog tome je i vrlo kvalitetan kadar koji se školovao vani ali i na Fakultetu . Naravno sve ovisi o državi jer se radi o zaista skupim radovima .

Recept za mamurluk '

Nema posebnog lij e ka ili recepta , sve ovisi o razini i stadiju mamurluka te o kvaliteti sredstva koje je uzrokovalo mamurluk . Obično s mamurlukom nemam problema jer se nikad ne dovodim u takva ekstremna stanja . Recept za jedan vrlo blagi mamurluk , kakvog ja poznajem, bio bi odspavati nekoliko sati i situacija je opet pod kontrolom . Savjet studentima tj. kako jedan

običan

student može stati na kraj Vašoj uspješnoj karijeri, odnosno

Važne stavke u stvaranju kari j ere su rad , odgovornost i stručnost . Uloženi će se rad uvijek prepoznati . Savjet studentima bi bio da : pokušaju iskoristiti u pravom trenutku onu jedinu mogućnost koju na kraju krajeva trebaju i moraju iskoristiti , a to je da poprave sami sebe i da se pokušaju izdići na najvišu moguću razinu na koju se mogu izdići u ovim postojećim okolnostima .

~ ~

w

Zavisi o tome kako je nastao mamurluk . Ako se radi o pre tj er anoj konzumacij i alkohola nema lij e ka , to se mora preboli ti , može se eventualo popi ti tableta za glavobolju , ali treba ipak prespavati : san je najbolji lijek .

• • •

Ne treba se bojati . promJena . •

prestići

Vas

Kad sam ja počinjao raditi na fakultetu bila je prisutna filozofija koja je branila da mladi nadmašuju starije svojim znanjem . To je vrlo pogubna filozofija i neke struke i države košta gubi tkom kadra . Naravno j a ću biti zadovoljan ako me mladi preskače . Naravno za to je potrebno mnogo truda , a pri tome ću im maksimalno pomoći . Želja mi je da bude što više kvalitetnih nasljednika , jer to je ipak smisao napretka .


--

PROKLETSTVO

IMALI SMO JE U RUKAMA

!?p

--

-

-

--

-

-

--

-

... UPOTRIJEBIT ĆU SVOJ MACAROL _

PREOSTAJE MI SAMO JEDNO!

- DETEKTOR · · ·

·

'ff/.11

"' STO TO?

/

ALI NISMO MOGLI PREDVIDJETI ~=~::::::SPACE " LILY!

' /

"'$,/·~~~

/~

.A

POLOZAJA . . . ------~

......_

--4--_~.~~

- -· ..

-.

· ~-

--

--

· ··-

---.

·-

... -·

-

--- ·

--

,__.-

....---------~ ~ -

·---

...- --

--

... UNESEMO KOORDINATE , POLOŽAJNI OPIS , . . . HM .. . SMJER SJEVERA JE TAMO .. . ... ( q,,A.) ... SRED NJ A POGREŠKA ...

. -.... --

~----

·-

... OH ... USPIO "' SAM . NASAO SAM GA .

--· -· -·- -. . -

'

'

ZABORAVIO SAM UZETI U OBZIR MAGNETSKU DE VIJ A CIJU , REDUKCIJU NA NIVO PLOHU MORA, ODSTUPANJE AZIMUTA OD GLAVNE VERTIKALE, BOČNU REFRAKCIJU, PARALAKSU MIKROSKOPA , "' TEPOGRESKUPODJELE LETVE!

-- ---

·----·

-

'

-

... STO TO ZNACI? ...

MAMA! "' STO SAD?

MOGLI BI ZAUVIJEK OSTATI OVDJE, TO JEST NIGDJE ! HAVE A JOINT! ZAR JE TO "' SVE STO IMAS" ZA RECI? l


- -· . ----

.

____......... . . ..

.,._

;:....__

-

...

- -...

'

'

~

l

ZNACI, IPAK JE ONDA ISTINA t __,. ONO IPAK NISU BILE BAJKE ZA MALU • DJECU t

---: .. - ..

--

!!1

~

.:::.: _.

... SU TO NASI JUNACI UGLEDALI .. .

HEJ, GLEDAJTE l DURBIN MU SE POKREĆE

TOTALNA ELEKTRONSKA ... ~-......... MJERNA STANICA ..

'

. .. SOKKISHA ... ... -· . ...

----. ____ _ ..

-

--· . . ......

/

'

.. .

..

,

IMAM LOS OSJECAJ ... I NE NAPUSTA ME l

. .. SAD SE OBJEKTIV OKRENUO PREMA NAMA

~ ...... ~- ,..::;;.... ----:::::;:~--- -.

-

-. . l ,

--

...

J

. ~

l i

~ ~

. \.'"

l

l f

... HEJ l

l

STO TI JE? ~

-

-

l \

---.

-

NASTAVLJA SE ...



Broj 04