B
PD ES F PL A iz T da NO nj e
Broj 13 ● Godina 3. ● Ekologija ● Zaštita životne sredine ● Održivi razvoj i zdravi stilovi života
Jubilej Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode
Za nama su decenije uspešnog rada
MANIFESTACIJE Svetski dan vode pod motom „Vrednovanje vode”
ENERGIJA Na korak od zatvaranja termoelektrana na ugalj
GLOBALNE KRIZE Više od 30 miliona ljudi „na korak od gladi”
Foto: Vladimir Dobretić, Oliver Fojkar, Laslo Galamboš
POKRAJINSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE Radnička 20a, Novi Sad Telefon: 021/4896-301 Faks: 021/6 616-252 E-mail: novi.sad@pzzp.rs Web: www.pzzp.rs
SADRŽAJ
Poštovani čitaoci,
eEkolist broj 13. zaključen 31. marta 2021. godine
Ušli smo u drugu godinu pandemije, a čak i najveći optimisti strahuju da ona možda ipak neće biti poslednja godina „opsade”. Ispitali smo granice izdržljivosti u mnogim oblastima života, ekonomija kleca, a ni zdravlje životne sredine nije baš za pohvalu... Iako smo u startu imali nalet „čistog vazduha” usled „velikog lockdowna”, danas svi znamo da je to bila prolazna faza, te da se zagađenje i devastacija životne sredine nastavlja nesmanjenim žarom, ali ovaj put s daleko manje kontrole. Kombinacija pandemije, klimatske krize i ratnih sukoba u nekim delovima sveta već sada preti da dovede do „alarmantnih” nivoa globalne gladi, navodi se u izveštaju Ujedinjenih nacija. Očekuje se da će do juna više od 16 miliona Jemenaca doživeti visoki nivo „akutne prehrambene nesigurnosti”, što je više za tri miliona od kraja prošle godine. Kako sit gladnome ne veruje, jasno je da će predstojeća humanitarna kriza ostati na marginama dnevnih događaja. Možda nismo dovoljno moćni da nekome u Jemenu ili Siriji obezbedimo obrok, ali imamo moralnu obavezu da govorimo o tome. Možda naše reči stignu do nekoga ko jeste moćan... Nikad se ne zna...
Iskreno vaša, urednica magazina „eEko list” Marica Puškaš
Izdavač: Institut za održivi razvoj i zaštitu životne sredine „Zeleni krug” Jovana Hranilovića 34, Novi Sad Telefon: 021/780-537; 065/888-08-57 E-mail: ekolist@yahoo.com; Uređuje redakcijski kolegijum Direktorka izdanja: Jadranka Marčok Urednica: Marica Puškaš Novinari-saradnici: Dragana Ratković, Nada Budimović, Sandra Iršević, Majda Adlešić Graphic design: smartart-studio.com Marketing i plasman: Jan Marčok; Servis i usluge: „ASPRESS” d.o.o. Bački Petrovac
Izdanje je besplatno i distribuira se u PDF formatu ili putem elektronske pošte. CIP - Katalogizacija u publikaciji Matice srpske, Novi Sad
Internet prezentaciju izdanja možete da vidite na adresi:
www.ekolist.org
Fotografija naslovne strane: Aaron Burden on Unsplash
Sadržaj Foto fokus Vesti
Održivi razvoj PRANJE RUKU SPASAVA ŽIVOTE! Projekti Oplaneti se! JAVNO ZASTUPANJE ZELENIH POLITIKA Kompanije VOJVODINAŠUME OBNOVA ŠUMA I POŠUMLJAVANJE U SLUŽBI OČUVANJA ZDRAVE ŽIVOTNE SREDINE Promocija VRAĆAJMO PRIRODI ŠTA JOJ UZIMAMO Vode VREDNOVANJE VODE Energija EVROPA JE NA KORAK OD ZATVARANJA TERMOELEKTRANA NA UGALJ EVROPSKI ZAOKRET KA NUKLEARNOJ ENERGIJI ČISTA ENERGIJA UMESTO UGLJA SRBIJA U VODONIČNOJ TRANZICIJI BIĆE VIŠE GASA Globalne krize VIŠE OD 30 MILIONA LJUDI „NA KORAK OD GLADI” Klimatske promene DA LI IMATE UTISAK DA U SRBIJI IMA SVE MANJE SNEGA? SRBIJA U OPASNOSTI DA ZAOSTANE U ENERGETSKOJ TRANZICIJI Tekstilni otpad EVO GDE MOŽETE DA DONIRATE ODEĆU Zaštita prirode OLOVO UBILO PTICU SA SRPSKOG GRBA
ISSN 1821 - 4134
Prijatelji eEkolista
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
3
FOTOFOKUS
Koliko ima leptirova u Britaniji? Prošla je godina za leptire bila treće dobro leto zaredom i deseto najbolje od početka evidencije. Ipak, populacije trećine britanskih vrsta još uvek su u opadanju. Gotovo polovina (27) od 58 rezidencijalnih vrsta imalo je ispodprosečan broj prošle godine. Naučnici ističu da se tako stiče lažna slika, jer nekim vrstama ide jako dobro, a drugim - baš i ne. Populacije leptira osciliraju s vremenom, ali naučnici za zaštitu očekuju da će se broj povećati tokom sunčanih dana toplijih od prosečnih letnjih temperatura. Naučnici u Velikoj Britaniji razvijaju programe praćenja vrsta leptira, koji će se moći koristiti i u drugim delovima sveta.
4
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Pixabay Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
5
FOTOFOKUS
Uništavanje svetskih šuma naglo se povećalo 2020. godine Prema podacima Univerziteta u Marylandu i mrežne platforme za praćenje Global Forest Watch, gubitak površina pod šumama znatno je iznad proseka u poslednjih 20 godina, a 2020. je treća najgora godina za uništavanje šuma od 2002. godine kada je započeto uporedivo praćenje. Stopa uništavanja svetskih šuma naglo se povećala prošle godine, sa najmanje 42.000 kvadratnih kilometara pokrivača drveća izgubljenog u ključnim tropskim regijama. Gubici su bili posebno veliki u vlažnim tropskim šumama, poput Amazonije, Konga i jugoistočne Azije. Ove šume su važne u regulaciji globalne klime, kao i za njihove nezamenjive ekosisteme . Samo su gubici iz ove vrste šuma iznosili 4,2 miliona hektara, što je ekvivalent godišnjim emisijama ugljen-dioksida od više od 575 miliona automobila, navodi se u izveštaju Svetskog instituta za resurse (WRI).
6
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Pixabay Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
7
Photo by Esther Tuttle- on Unsplash 8
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
FOTOFOKUS
Dan planete Zemlje Svake godine, 22. aprila obeležava se Međunarodni dan planete Zemlje kako bi se skrenula pažnja javnosti na značaj očuvanja prirode i sprečavanja negativnih posledica po životnu sredinu. Dvadesetosmog januara 1969. godine eksplodirala je bušotina „Union Oil Platform” nedaleko od obala Santa Barbare u Kaliforniji. Ogromna naftna mrlja usmrtila je više od 10.000 morskih ptica, delfina, tuljana i morskih lavova. Kao reakcija na ovu katastrofu, aktivisti su mobilisani da kreiraju propise o zaštiti životne sredine, ekološko obrazovanje i Dan planete Zemlje. Januara 1970. godine američki senator i ekološki aktivista Gejlord Nelson predložio je da se nacionalna direktiva o životnoj sredini zove Dan Zemlje i da se održava 22. aprila. Široka podrška građana doprinosi da Dan Zemlje postane zvanični praznik u Sjedinjenim Američkim Državama, a kampanja koja ga je pratila omogućava da 1971. godine Američki kongres usvoji većinu zakona za zaštitu životne sredine. Značaj obeležavanja tog datuma je upozorenje na opasnosti koje prete životu na Zemlji, ekosistemima i urbanim zonama, usled razvoja industrije, povećane potrošnje energije, globalnog zagrevanja i klimatskih promena, kako bi svetska populacija postala svesna svoje odgovornosti prema planeti na kojoj živi i tako smanjila negativan uticaj na životnu sredinu. Kako se navodi na zvaničnoj stranici manifestacije (www.earthday.org), kada se život širom sveta vrati u normalu, naša Planeta neće biti ista. „Globalna zajednica šokirana je najvećom globalnom krizom u današnjice. COVID-19 nam je pokazao neophodnost razmišljanja unapred, ali sledeće krize su već na putu. Klimatske promene, gubitak vrsta, pandemije i masovne prirodne katastrofe mogu definisati budućnost - osim ako nešto ne učinimo sada. Imamo rešenja, prirodna i tehnološka - samo nam treba volja.”
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
9
VESTI
Čisto nebo iznad Bora od oktobra? Izgradnjom sekundarnih dimohvatača i kompletnog sistema za odsumporavanje do oktobra ove godine, Topionica i rafinacija bakra eliminisaće „usko grlo” metalurgije. Nova postrojenja obezbediće čisto nebo iznad grada, a metalurzima omogućiti lakši rad, veću preradu
STUDIJA SLUČAJA RUDNIKA LITIJUMA JADAR
Foto: Pixabay
Preuzmite publikaciju o rudniku litijuma čije je otvaranje planirano u dolini Jadra...
koncentrata i proizvodnju anodnog i katodnog bakra, izjavio zamenik rukovodioca Topionice i rafinacije u sastavu Serbia Zijin Copper Boban Todorović. Plan je da se ove godine preradi 446.320 tona koncentrata i proiz-
Dolina reke Jadar u zapadnoj Srbiji
rudnika i prerađivačkih postrojenja,
ima potencijal da postane jedan
tvrdeći da će, kada budu izgrađeni i
od najvećih svetskih rudnika liti-
raspoređeni, ovi objekti direktno će
juma, pružajući deset odsto svetske
ugroziti više od 15.000 poljoprivred-
potražnje i podržavajući susednu EU
nih domaćinstava.
agendu digitalne tranzicije.
Publikacija „Jadar Lithium Mine, Ser-
Iz tog razloga vlada Republike Srbije
bia” („Rudnik litijuma Jadar, Srbija:
promoviše investiciju međunarodne
Studija slučaja”) može se preuzeti
korporacije Rio Tinto u izgradnju
na OVOM LINKU. Publikacija je na
Deponija puna životinjskih leževa
rudnika i prerađivačke fabrike kao
engleskom jeziku.
Divlja deponija uginulih svinja kod
„projekat veka“, „projekat koji
farme svinja „Vizelj” preti da pre-
Izvor: www.cekor.org
vode 117.966 tona anodnog, odnosno 83.000 tona katodnog bakra, 1.963 kilograma zlata i 13.208 kilograma srebra.
Izvor: energijabalkana.net/ Kolektiv
će Srbiju staviti na mapu visokih
raste u ozbiljnu ekološku krizu. Tela
tehnologija“ i koji bi trebalo da služi
uginulih životinja nalaze se na oko tri
kao vodeći uspeh i Rio Tinta i vlade
kilometra od Borče, osamsto metara
Srbije.
od Kovilova, te blizu deset kilometa-
Međutim, postoje brojni prob-
ram od centra Beograda. Po dojavi
lemi koje nosi sa sobom ovaj
građana, početkom marta Ekološko
projekat, uključujući nedostatak
udruženje „Eko-Pančevački rit”
odgovarajuće transparentnosti,
podnelo je prijavu Veterinarskoj ins-
javnog informisanja i konsultacija;
pekciji. Deponija je u međuvremenu
nelegalna državna podrška za
prekrivena slojem zemlje, ali kako
početni rad rudarske kompanije; kao
navode u ovom udruženju, grabljivci
i drastične i nepopravljive posledice
raskopavaju humke i razvlače leševe,
u životnoj sredini i načinu života
te se ne može reći da je ovaj problem
stanovnika regije.
rešen tim pre što ne postoji sanitarno
Stanovnici se protive izgradnji
odlaganje uginulih životinja.
10
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
ZAŠTO SOLARNA ENERGIJA? To je najčistiji, bezgraničan izvor energije ZASTUPLJENOST Sunce isporuči Zemlji više energije
ZA JEDAN SAT
Zemlja prima
1.366 W (vata)
nego što čovečanstvo potroši za godinu
direktne solarne radijacije po kvadratnom metru
KONKURS ZA PODSTICAJE U ŠUMARSTVU
173.000 TW
solarne energije dolazi na Zemlju neprestano. To je više od globalne potrošnje energije za 10.000 puta.
Uprava za šume Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisala je konkurs za dodelu sredstava po godišnjem
ODRŽIVOST DALEKOSEŽNO ENERGETSKO REŠENJE Nove generacije solarnih panela proizvode
60% više energije po kvadratnom metru nego konvencionalni
programu korišćenja sredstava za održivi razvoj i unapređenje
Tehnologija koja traje 40 godina
šumarstva u ovoj godini. Sredstva se dodeljuju za zaštitu šuma,
Nove tehnologije omogućile su duži životni vek solarnih ploča.
pošumljavanje, negu šuma, gradnju i rekonstrukciju šumskih puteva, proizvodnju šumskog semena, šumskog sadnog materijala, edukaciju, razvojne projekte i ostale planove od opšteg interesa za šumarstvo. Konkurs traje do 10. aprila, a detalje pogledajte OVDE.
Valjevci se greju na gas od iduće godine
Komarci, pacovi i termiti - vrste su koje su „videle sveta”. Njihova invazija kreće se trasama trgovačkih puteva i uzrokuje štetu od najmanje 1,3 triliona dolara od 1970. godine. Naglo rastući troškovi ne pokazuju znakove usporavanja, rekli su istraživači, i utrostručuju se tokom svake sledeće dekade. Komarci iz roda Aedes, poput tigrastog komarca, širili su ziku, dengu, žutu groznicu i druge viruse, a bili su odgovorni za najveće zabeležene troškove. Invazivni glodari poput crnog pacova, sive veverice, kojpua i kućnog miša takođe nanose ozbiljnu štetu ljudskom zdravlju, usevima i zalihama hrane te autohtonim divljim životinjama .
sezone biti rekonstruisana i umesto mazuta koristiti ekološki prihvatljiviji gas, saopšteno je iz vlade. Nakon završetka svih radova, uključujući i toplovod, stvoriti uslovi za to da se na gradsku toplanu priključe i Zavod za javno zdravlje, Nacionalna služba za zapošljavanje i Istorijski arhiv, ali i manji objekti u blizini. Resorno ministarstvo ovaj projekat podržaće sa 80 miliona dinara.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
11
Image by katerinavulcova from Pixabay
ŠTETA OD INVAZIVNIH VRSTA UTROSTRUČUJE SE SVAKE DEKADE
Toplana Valjevo će nakon grejne
VESTI
ZA NAMA SU GODINE USPEŠNOG RADA Pokrajinski zavod za zaštitu prirode obeležava 55 godina unapređenja životne sredine...
P
kao Radna jedinica Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Stvaranjem zakonske osnove u Zakonu o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS” br. 36/09), Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je reosnovan Odlukom Skupštine AP Vo-
okrajinski zavod za zaštitu prirode je stručna
jvodine 16. februara 2010. godine, a sa radom započeo
ustanova koja obavlja poslove zaštite prirode
1. aprila 2010. godine. Obzirom da je i 1966. i 2010.
na teritoriji AP Vojvodine. Iza Pokrajinskog zavoda je
godine Pokrajinski zavod za zaštitu prirode počeo sa
pedeset i pet godina uspešnog rada. Osnovan je odlu-
radom 1. aprila ovaj dan obeležavamo kao Dan Pokra-
kom Skupštine SAP Vojvodine davne 1966. godine, sa
jinskog zavoda.
sedištem u Novom Sadu na Petrovaradinskoj tvrđavi, a
Zavod prikuplja i obrađuje podatake o prirodi, biološkoj
započeo je sa radom 1. aprila 1966. godine. Od 1993.
i geološkoj raznovrsnosti, prati stanje i promene, ocen-
do 2010. godine Pokrajinski zavod je funkcionisao
juje stepen ugroženosti i potrebe zaštite divljih vrsta
12
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
Info Direktori Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode od 1966. do 2021. godine (*direktori Zavoda za zaštitu prirode Srbije, u to vreme je Pokrajinski zavod bio Radna jedinica u Novom Sadu) 1. Prof. Dr Mihalj Mikeš (1966 – 1968) 2. Milan Sapundžić (1968 – 1972) 3. Mr Boris Garovnikov (1972 – 1976) 4. Todor Kuzmanović (1976 – 1984) 5. Jovanka Kuzmanović (1984 – 1993) 6. Slobodanka Đordan* (1993 – 1993) 7. Mr Radomir Mandić* (1993 – 2003) 8. Prof. Dr Lidija Amiđić* (2003 – 2008) 9. Prof. Dr Nenad Stavretović* (2008 – 2010) 10. Dr Biljana Panjković (2010 – 2018) 11. Marina Mišković v.d. direktora (2018 – 2020) 12. Nataša Sarić v.d. direktora (2020 – 2021) prirode danas su veoma retka, posebno u Vojvodini, usled dugotrajnog negativnog antropogenog uticaja. Njih je neophodno zaštititi, kao preostale bisere prirode, izražene geološke, biološke, ekosistemske i predeone raznovrsnosti. Najveće zaštićene prirodne celine u AP Vojvodini su u plavnim zonama velikih reka (Dunav, Sava, Tisa, Begej, Tamiš...), u brdsko-planinskom regionu Fruške gore i Vršačkih planina, na velikim peščarama (Deliblatska i Subotička) i na očuvanim fragi njihovih staništa, radi na uspostavljanju zaštićenih
mentima stepsko-slatinskih područja.
područja i ekološke mreže, izdaje uslove i mišljenja, vrši
Nakon što se proceni da određeni prostor ima izražene
stručni nadzor i predlaže mere zaštite, pruža stručnu
prirodne vrednosti i da može biti značajan za zaštitu,
pomoć, razvija saradnju sa zaintersovanim stranama i
Zavod pristupa njegovom detaljnom terenskom
sprovodi vaspitno-obrazovne i promotivne aktivnosti.
istraživanju sa različitih stručnih i sezonskih aspekata.
Rešavanje savremenih problema u zaštiti prirode
Tom prilikom prikupljaju se podaci o prisutnim biljnim
zahteva timski rad stručnjaka različitih profila. Pored bi-
i životinjskim vrstama i njihovim staništima, sa ocenom
ologa posebno usmerenih na zaštitu određenih grupa
osetljivosti i ugroženosti, kao i o prirodnim poja-
organizama (biljke, plankton, insekti, ribe, vodozemci,
vama i procesima, ljudskim delatnostima i faktorima
gmizavci, ptice i sisari), tu su i druge prirodnjačke struke
ugrožavanja, odnosno vrši se valorizacija područja
iz oblasti ekologije, poljoprivrede, šumarstva, geologije,
u skladu saprirodnim vrednostima. Na osnovu ovih
geografije i zaštite životne sredine, kao i iz oblasti prava,
istraživanja i dostupne literature i dokumentacije,
ekonomije, odnosa sa javnošću, prostornog planiranja,
izrađuje se studija - predlog za stavljanje pod zaštitu
kartografije, informatike i dr.
i šalje donosiocima odluka (Vladi Republike Srbije,
Zavod u formi stručne studije podnosi predloge za
Pokrajinskoj vladi ili lokalnoj samoupravi) na dalji
uspostavljanje zaštićenih područja, a po njihovom us-
postupak do proglašenja – donošenja akta o zaštiti.
postavljanju vrši stručni nadzor, predlaže mere zaštite i
Aktima o zaštiti određuje se upravljač, koji čuva,
pruža stručnu pomoć u upravljanju. Područja očuvane
unapređuje i promoviše prirodno dobro i sprovodi akEko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
13
VESTI
tivne mere zaštite u cilju očuvanja prirodnih vrednosti
predela izuzetnih odlika i drugih dobara, na površini od
područja.
preko 140.000 hektara, dok je u postupku zaštite više
Područje se smatra već zaštićenim kada Ministarstvo
od 20 područja.
zaštite životne sredine oglasi na svom sajtu postupak
Vojvodina je izrazito agrarno područje i zaštićena
proglašenja zaštite i primenjuju se mere propisane
područja su najčešće međusobno segmentisana i
u studiji do donošenja akta o zaštiti. Na teritoriji AP
izolovana. Stoga Zavod vodi brigu o uspostavljanju
Vojvodine nalazi se 133 zaštićena područja i to: jedan
i očuvanju ekološke mreže, jedinstvenog sistema
Nacionalni park „Fruška gora”, 16 specijalnih rezervata
funkcionalno povezanih prirodnih i poluprirodnih
prirode, 11 parkova prirode, 83 spomenika prirode, 3
predeonih celina. Ekološka mreža osim zaštićenih i
14
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
drugih prirodnih područja, sadrži i koridore, koji pov-
dostatka prirodnih gnezdilišta, poboljšavaju se uslovi
ezuju izolovane celine staništa, kao i zaštitne zone, koje
za gnežđenje ptica postavljanjem platformi za orlove i
smanjuju negativne uticaje okruženja. Ona služi da
sokolove, kao i kutije i veštačke duplje za modrovrane,
omogući slobodan protok vrsta i gena i bitno doprinosi
sive vetruške i sove. Sprovode se akcije očuvanja
očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznovrsnosti.
travnih staništa, pogodnih za tekunice, uklanjanjem
Na teritoriji AP Vojvodine nalazi se izdvojeno oko 640
invazivnog žbunja sa njihovih staništa. U zimskim
poligona (staništa) ekološke mreže koji zahvataju preko
mesecima obezbeđuje se dodatna hrana pticama
115.000 hektara.
grabljivicama, meso na namenskim hranilištima, velikim
Zavod vodi registar strogo zaštićenih i zaštićenih
dropljama silaža na njivama i sl. Osim zaštite životinja,
divljih vrsta, i u skladu sa tim propisuje i sprovodi
određene mere su usmerene i prema biljkama. Mesto
mere njihove zaštite. Zaštita vrsta se najbolje sprovodi
gde žive krajnje retki i ugroženi banatski božuri, čisti se
zabranom narušavanja njihovih staništa, kroz zaštićena
od podrasta i palih grana okolnog drveća.
područja i druge vidove prostorne zaštite. Zavod štiti
Ugrožene vrste čuvaju se i štite od nesavesnih ljudi
ugrožene vrste u prirodi i kroz aktivnu zaštitu jedinki i
koji ih uništavaju, uznemiravaju, hvataju i drže u
unapređenje njihovih staništa, obezbeđujući im bolje
zatočeništvu ili ih truju i ubijaju. Uz pomoć nadležne
uslove za život i razmnožavanje. Na primer, zbog ne-
inspekcije, ponekad i policije, istražuju se slučajevi
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
15
VESTI uništavanja i ubijanja, pronalaze se nezakonito zarobljene jedinke divljih vrsta, oduzimaju se i puštaju u prirodu ili zbrinjavaju, a prekršioci se kažnjavaju. Zavod je uspostavio sistem zbrinjavanja strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta životinja kojima je potrebna pomoć, ukoliko su pronađene iznemogle, povređene, bolesne, mlade bez brige roditelja i na opasnom mestu za preživljavanje. Nakon prijema i obrade dojava o povređenoj životinji, izlazi se na teren, preuzimaju jedinke i transportuju do Prihvatilišta za divlje životinje u ZOO - vrtu Palić, na dalju negu, a nakon oporavka se vraćaju u prirodu. Odsek za zaštitu životne sredine brine o životnoj sredini
Dr Oliver Fojkar i ekipa na snimanju
(voda, vazduh, zemljište...) na zaštićenim područjima i
Da bi efikasno štitio prirodu i njene stanovnike, Zavod
njihovom okruženju. Očuvanje životne sredine je od ve-
mora da sarađuje sa državnim službama koje se bave
like važnosti za opstanak divljih vrsta i njihovih staništa.
zaštitom prirode i sa upravljačima zaštićenih područja
Ovaj zadatak sprovodi se kroz izradu uslova zaštite
u susednim državama, a ima i zakonsku obavezu da
prirode za planiranje i uređenje prostora, za izgradnju
sarađuje sa svim onim državama koje su potpisale
objekata i obavljanje različitih radova i aktivnosti.
međunarodne konvencije u zaštiti prirode koje je
Priroda ne poznaje državne granice. Životinje ih
potpisala i Srbija. Zavod je član Međunarodne unije za
takođe prelaze, neke i više puta u toku jednog dana.
zaštitu prirode (IUCN), a sarađuje posebno i sa Svetskim fondom za prirodu (WWF) u očuvanju važnih staništa divljih vrsta, sa EURONATUR na brojnim projektima i u okviru međunariodnih mreža, itd. Zavod vodi Registar zaštićenih prirodnih dobara za teritoriju AP Vojvodine. Tokom terenskog rada prikupljaju se podaci o nalazima na terenu, geoprostorni podaci putem GPS uređaja i fotografije. Prikupljeni podaci se sistematizuju i skladište, u digitalnoj formi, putem Informacionog sistema Zavoda, a koriste se pri izradi
Info POKRAJINSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE nalazi se u Radnička 20a, u Novom Sadu. E mail: novi.sad@pzzp.rs Telefon: 021 4896 301 Sajt: www.pzzp.rs Prirodnjačka zbirka Kontakt za zakazivanje poseta je Bojana Majkić, stručni saradnik za zaštitu prirode turizmologija Telefon: 021/4896 345 Za detaljnije informacije o poseti i radnom vremenu Prirodnjačke izložbe pogledajte ovaj LINK. 16
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
studija, uslova, mišljenja, registra staništa zaštićenih divljih vrsta i dr. U cilju širenja svesti javnosti o važnosti zaštite prirode, Zavod organizuje i sprovodi vaspitno-obrazovne i promotivne aktivnosti. Organizuju se izložbe, predavanja, eko-kampanje, tribine i okrugli stolovi, izdaju publikacije, posteri, učestvuje u produkciji dokumentarnih ekoloških filmova, na sajmovima i manifestacijama. Prirodnjačku izložbu Zavoda svake godine poseti oko 30.000 posetilaca, pre svega dece. Zavod poseduje
Pokrajinski zavod za zaštitu prirode na Petrovaradinskoj tvrđavi
preko 25.000 prirodnjačkih eksponata razvrstanih
biološke, geološke i predeone raznovrsnosti u Vojvo-
u više studijskih zbirki: geološko-paleontološkoj,
dini, za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. roz
mineraloško - petrološkoj, botaničkoj, entomološkoj,
terenski rad, primenu najnovijih naučnih i stručnih
ihtiološkoj, herpetološkoj, ornitološkoj i teriološkoj zbirci.
saznanja i saradnju sa svim zainteresovani stranama,
Prirodnjačka zbirka se koristi za edukaciju i podizanje
pruža stručnu podršku za planiranje i sprovođenje
svesti o potrebi zaštite i očuvanja bio i geodiverziteta.
mera zaštite prirode, čime osigurava očuvanje i
Najznačajniji eksponat zbirke je lobanja sa kljovama
unapređenje prirodne baštine i održivi razvoj u AP Vo-
runastog mamuta, izvađena 1947. godine iz korita reke
jvodini i Republici Srbiji.
Tise kod Novog Bečeja. Lobanja je veoma masivna, te se
Pridružite nam se, pratite naš rad, budite aktivni u
smatra jedinstvenim primerkom na teritoriji naše zemlje.
očuvanju prirode i životne sredine!
Zavod svojim radom doprinosi očuvanju i unapređenju
dr Oliver Fojkar Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
17
VESTI
Photo by Trollinho on Unsplash
EKOLOŠKO-EKONOMSKO RAČUNOVODSTVO K omisija Ujedinjenih nacija za statistiku usvojila je
gde će da se gnezde. Posledica je da nema dovoljno
novi statistički standard koji će omogućiti merenje
oprašivača.
vrednosti doprinosa ekosistema. Sistem ekološko-
„Obnova staništa oprašivača na poljoprivrednom
ekonomskog računovodstva - računovodstvo ekosis-
zemljištu može da udvostruči koristi od oprašivanja”,
tema (SEEA-EA) pruža računovodstveni okvir za merenje
ističe se u saopštenju.
doprinosa ekosistema društvu, njegovog stanja (zdrav-
Računovodstvo ekosistema takođe može da doprinese
lja) i usluga koje pruža, saopštila je Evropska statistička
praćenju ciljeva održvog razvoja - na primer merenju
služba. Tako ćemo, na primer, prateći smernice SEEA-EA
pristupa zelenim površinama u gradovima, uočavanju
moći da izračunamo vrednost usluga oprašivača za
promena u obimu šuma ili degradacije tla.
društvo. Oprašivači - pčele, leptiri i bumbari, doprinose
Kako se navodi, evropske zvanične statistike urađene
proizvodnji poljoprivrednih kultura u EU sa, kako se
na osnovu UN standarda biće iskorišćene za implement-
procenjuje, 3,7 milijardi evra godišnje, navodi se u
aciju Evropskog zelenog dogovora.
saopštenju.
Usvajanje priručnika za računovodstvo ekosistema
Što je još važnije, zahvaljujući standardu za merenje
rezultat je više od tri godine rada i rasprava više od sto
vrednosti ekosistema moći ćemo da utvrdimo ne samo
stručnjaka iz različitih oblasti.
gde i koliko usluga nam „isporučuje” priroda, nego i gde
U proces je bio aktivno uključen i Eurostat kao
one nedostaju, odnosno gde nije zadovoljena tražnja.
predsedavajući Tehničkom odboru UN i uredničkom
Navodi se da polovina poljoprivredne površine na kojoj
odboru koji je nadgledao izradu priručnika i sve vreme
se gaje usevi zavisni od oprašivača, posebno voće, ne
pružao stručno znanje i podršku UN.
pruža odgovarajuće uslove za polinatore, poput mesta
18
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Izvor: EURACTIV.rs
„UGAŠENO” ŠEST VELIKIH ZAGAĐIVAČA VAZDUHA U NIŠU
N
iški Univerzitetski klinički centar sredinom marta preuzeo je od JKP „Gradska toplana” kotlarnice
na prirodni gas. Ovaj događaj označiće gašenje šest velikih zagađivača vazduha u okruženju Univerzitetskog kliničkog centra. Vršilac dužnosti direktora Univerzitetskog kliničkog centra prof. dr Zoran Perišić i direktor JKP „Gradska Toplana” Predrag Milačić, potpisali su ugovor u Gradskoj kući. - Na ovaj način smanjiće se zagađenost vazduha i uvećati gradska imovina za 3,7 mil evra - rekla je gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski. Ona je podsetila da Niš ima plan za poboljšanje kvaliteta vazduha, i navela da je već obavljen razgovor sa svim nica sa čvrstog goriva na gas.
Gradske toplane i mrežu gasovoda, naveo je energetski
Gradskim institucijama dat je nalog da to učine u
menadžer Grada Bojan Gajić.
najkraćem mogućem roku i za te namene izdvojeno je
Nakon preuzimanja kotlarnice njeni kapaciteti će se
20 miliona dinara iz gradskog budžeta.
racionalnije koristiti i doprineće smanjenju zagađenosti
Spomenuto je i da će zajedno sa državom biti
vazduha, dok će Gradska toplana preuzimanjem kot-
obezbeđeno sufinansiranje troškova za zamenu individ-
larnice povećati svoje kapacitete za 13% u odnosu na
ualnih kotlova i prelazak na ekološki prihvatljiva goriva
ukupnu instalisanu snagu.
sa ciljem zaštite životne sredine.
Prema rečima direktora ovog javnog preduzeća
Država i grad će učestvovati sa polovinom troškova, a
smanjiće se učešće mazuta i lož-ulja naanje od četiri
očekuju se i povoljniji uslovi za priključenje na toplovod
odsto sa tendencijom potpunog prelaska na gas.
www.skolazaopstanak.rs
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
19
Photo by Michal Pech on Unsplash
republičkim institucijama o konverziji njihovih kotlar-
ODRŽIVI RAZVOJ
PRANJE RUKU SPASAVA ŽIVOTE! Razvoj Plana za bezbednost vodosnabdevanja i sanitacije u ruralnim zajednicama...
na otvorenom.
i devojčica, odnosno ostalih ran-
Predviđa se nedostatak 40% slatko-
jivih grupa. U Srbiji, 2019. godine,
vodnih resursa do 2030. godine za
98,4% stanovništva koristi usluge
P
sve brojnije svetsko stanovništvo,
sanitacije kojima se bezbedno
andemija COVID-19
što ukazuje na predstojeću
upravlja, uključujući pranje ruku
pokazala je kritični značaj
globalnu krizu vode. Prepoznajući
sapunom i vodom, odnosno
sanitacije, higijene i adek-
sve veći izazov nedostatka vode,
korišćenje osnovnih sanitarnih
vatnog pristupa čistoj vodi radi
Generalna skupština Ujedinjenih
usluga. Međutim i pored više od
sprečavanja i suzbijanja bolesti.
nacija (UN) pokrenula je Dekadu
deceniju poboljšavanja situacije,
Prema Svetskoj zdravstvenoj
akcije za vodu (2018-2028.), kako
u nekim školama u Srbiji su i
organizaciji (SZO), pranje ruku
bi se pomoglo u transformaciji
danas sanitarno-higijenski us-
jedna je od najefikasnijih akcija koje
načina upravljanja vodnim resursi-
lovi na nedopustivo niskom nivou.
možete preduzeti da biste smanjili
ma, uz stalno praćenje ostvarivanja
Ohrabrujuće je što je u našoj zemlji,
širenje patogena i sprečili infekcije,
Ciljeva održivog razvoja. U konteks-
u realizaciji ishoda 6.B. („podržati
uključujući virus COVID-19. Ipak,
tu teme bezbedna voda i sanitacija,
i pojačati učešće lokalnih zajed-
milijardama ljudi još uvek nedostaje
najznačajniji je Cilj održivog razvoja
nica u unapređivanju upravlјanja
bezbedna čista voda, a ulaganje u
6 – Obezbediti svima pristup čistoj
vodosnabdevanjem i sanitacijom”),
obezbeđivanje odgovarajućih sani-
vodi i sanitarnim uslovima.
visok nivo učešća korisnika usluga/
tarnih uslova je neadekvatno. Širom
Ishod 6.2. utvrđuje cilj da se do
zajednica u programima planiranja
sveta, svaka treća osoba nema
2030. postigne adekvatan i jednak
urbanog/ruralnog snabdevanja
pristup bezbednoj vodi za piće,
pristup sanitarnim i higijenskim
pitkom vodom (podatak za 2019.
dvoje od pet ljudi nema osnovne
uslovima za sve, kao i okončanje
godinu). Međutim, u praćenju
uslove za pranje ruku sapunom i vo-
prakse obavlјanja defekacije
ovog indikatora, ne precizira se da
dom, a više od 673 miliona ljudi još
na otvorenom, uz obraćanje
li i na koji način lokalne zajednice
uvek praktikuje korišćenje toaleta
posebne pažnje na potrebe žena
učestvuju u (dugoročnom) planiranju unapređivanja vodosnabdevanja i sanitacije. Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, kroz projekat „Bezbednost vode i sanitacija” od 2020. godine, zajedno sa drugim partnerima iz regiona istočne Evrope i Balkana, ukazuju na važnost vode i sanitacije, posebno u lokalnim zajednicama i u školama koje su u mreži Ekoškola u Srbiji. Projektom rukovodi međunarodna organizacija-mreža „Žene angažovane za zajedničku budućnost” (WECF International: https://www.wecf.org/wssp), uz
20
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Компенди ум: Планирање безбедности воде и санитаци е
podršku Evropske unije i nemačkog Federalnog ministarstva za životnu sredinu, zaštitu prirode i nuklearnu bezbednost. Milioni ljudi u istočnoj Evropi i regionu Balkana nemaju sigurnu vodu za piće, higijenu ili bezbedne sanitarne uslove, kod kuće, u školi ili na poslu. Kao rezultat, bakterije, paraziti i hemikalije dovode do hroničnih gastrointestinalnih i drugih bolesti. Škole često nemaju
КАКО СМАЊИТИ И СПРЕЧИТИ ШИРЕЊЕ ИНФЕКТИВНИХ БОЛЕСТИ У ШКОЛАМА
1
ИНФОРМАЦИЈЕ ЗА УЧЕНИКЕ
Перите сво е руке
Перите сво е руке сапуном и водом након коришћења тоалета, пре контакта са храном и ела, након кашљања, ки ања и играња или боравка напољу. Требало би да перете руке барем 20 секунди, што представља временски период као да отпевате двапут песмицу „Срећан рођендан”.
Уколико се осећате лоше, на пример, имате прехладу или умерени и или ак кашаљ, обавезно се консулту те са неким стари им чланом породице.
toalete, a kamoli toalete opremljene za adekvatnu menstrualnu higijenu. na smanjenje rizika kroz metodologiju planiranja za bezbednost vode u većem procentu se primenjuje u velikim gradovima i centrima, dok u malim zajednicama, posebno u ruralnim oblastima, nedostaju kapaciteti za to. Prvi korak je razumevanje gde se problemi javljaju u sistemu. Kroz projekat „Bezbednost vode i
Када ки ате или кашљете, сетите се да покри ете лице. На боље е ки ати у лакат или покрити уста и нос папирном марамицом, ко у ћете одмах након тога бацити у канту за смеће. Приликом ки ања или кашљања, окрените се од људи ко и су вам у близини, ако е то могуће.
Будите отворени и искрени
bezbednu vodu za piće, kao ni
Zakonska regulativa koja se odnosi
Ки а те и кашљите пажљиво
Како правилно опрати руке: Да бисте уклонили све трагове вируса са сво их руку, брзо трљање и испирање неће имати ефекта. У наставку е дат преглед корака за ефикасно прање руку: 1. Оперите руке текућом водом. 2. Насапуња те руке. 3. Будите сигурни да сте опрали сваки део шаке током на мање 20 секунди, укључу ући задњи део шаке, палчеве, зглобове, простор између прсти у и испод нокти у. 4. Исперите руке од сапуна и прљавштине користећи текућу воду. 5. Обришите руке еднократним пешкиром, тоалет папиром или о чисто парче тканине.
Држите размак
Можда е тешко, али молимо вас да не додиру ете друге приликом поздрава. Уместо тога, можете користити покрете руке, као што су махање, поздрав лактом или стављањем руке на срце. Држите дистанцу од на мање 1,5 метар (отприлике дужина пони а) са свима, осим са укућанима. Замислите да е пони између вас и вашег при атеља.
1.5 - 2 m
Да бисте спречили да вирус доспе до слузокоже, не додиру те сво е лице, уста ни нос.
sanitacija” metodologija planiranja bezbednosti vode prilagođena je kapacitetima i mogućnostima manjih lokalnih zajednica. Ova
priručnik za razvoj Plana za bezbed-
Makedoniji kroz projekat „Bezbed-
pojednostavljena metodologija
nost vodosnabdevanja i sanitacije
nost vode i sanitacija” biće us-
odnosi se na Razvoj plana za
biće predstavljen različitim zain-
postavljeni online obrazovni portali
bezbednost vodosnabdevanja i
teresovanim stranama iz sektora
o vodi, sanitaciji, otpadnim vodama
sanitacije u rurlanoj zajednici i sas-
obrazovanja, administracije i poli-
i životnoj sredini, koji će pomoći
toji se od deset praktičnih koraka
tike, po prvi put u Srbiji. U severnoj
nastavnicima da integrišu Plan za
za uključivanje lokalnih donosilaca
Makedoniji i Albaniji, nadovezujući
bezbednost vodosnabdevanja i
odluka, kao i mladih, u mapiranje
se na aktivnosti iz prethodnih
sanitacije u svoje nastavne planove
rizika i izvora zagađenja i za identi-
projekata, predviđena je realizacija
i programe. U Severnoj Makedoniji
fikovanje pristupačnih rešenja. Pro-
naprednih obuka. Biće pokrenute
partneri na projektu će predstaviti
jekat takođe podstiče nacionalne
medijske kampanje i rad na odnosi-
mogućnosti i promovisati uvođenje
donosioce odluka i vlade da pruže
ma s javnošću, kako bi se ovaj prob-
Plana za bezbednost vodosnabde-
prateće smernice malim lokalnim
lem približio lokalnom stanovništvu,
vanja i sanitacije na nacionalnom
zajednicama, posebno u ruralnim
promovišući na taj način razvoj
i lokalnom nivou, organizovanjem
sredinama.
društvene svesti i odgovornosti za
zajedničkih diskusija sa donosioci-
Kroz različite obrazovne aktivnosti,
delovanja. U Rumuniji i Severnoj
ma političkih odluka.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
21
PROJEKTI OPLANETI SE!
JAVNO ZASTUPANJE ZELENIH POLITIKA
Photo by Dylan Gillis on Unsplash
S Markom Vukomanovićem, predsednikom Zelene liste Srbije, razgovaramo o javnom zagovaranju radi postizanja nekih pozitivnih promena u zajednici...
J
avno zagovaranje je jedan
rešenja tog problema. S Markom
niz planiranih aktivnosti,
Vukomanovićem, predsednikom
koje je zasnovano na
Zelene liste Srbije, razgovaramo o
vrednostima, kroz koje se usmerava
tom vidu građanskog aktivizma u
koja je pogođena problem zagovara
pažnja zajednice na neki problem
službi zaštite životne sredine.
rešenje problema), kao i zagovanje
ili temu koja je bitna zajednici,
- Postoji nekoliko vrsta zagovaranja,
od strane ljudi, koje praktično i ima
radi postizanja nekih pozitivnih
prvo je zagovaranje za ljude (kada
najviše smisla (a to je direktno zago-
promena u toj zajednici. To je je
neko zagovara nešto za određenu
varanje za rešavanje nekog proble-
i uticanje, odnosno usmeravanje
grupu ljudi), zagovaranje sa ljudima
ma od strane ljudi koji su pogođeni
donosioca odluka na odabir dobrog
(kada se zajedno sa grupom ljudi
istim):
22
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Javno zastupanje može doneti promene na tri različita strukturna
O ACT PROJEKTU
nivoa:
Projekat „Zajedno za aktivno građansko društvo - ACT” osmišljen je kao
● promena politike, pravila, zako-
četvorogodišnja podrška OGD u Republici Srbiji u prevazilaženju izazova u vezi
na, procedura, odluka i tako dalje;
sa aktivizmom građanskog društva u Srbiji. Donator projekta je Švajcarska
● promena sistema – u ovoj katego-
agencija za razvoj i saradnju (SDC), a implementacioni partneri su HELVETAS
riji promena prevazilazi usmerenost
Swiss Intercooperation i Građanske inicijative iz Beograda. Opšti cilj ACT
na jednu politiku ili zakon. Sam
projekta je da doprinese aktivnom građanskom društvu za dobrobit svih ljudi i
proces donošenja odluka se menja
povećano učešće građana u donošenju odluka, posebno na lokalnom nivou.
da bi bio jasniji i transparentniji, i da
Kroz četiri različite grant šeme i osam pratećih javnih poziva u periodu od 2019. do
bi uključio veći broj građana. Proces
2023. godine, ACT pruža ciljanu podršku organizacijama građanskog društva
donošenja odluka se menja radi
na nacionalnom i lokalnom nivou, za njihov organizacioni razvoj i finansijsku
povećanja odgovornosti donosilaca
održivost, kao i za jačanje odnosa sa građanima i kapaciteta za umrežavanje.
odluka pred građanima;
Sve podržane grantove, prati paralelni Program obuke i mentorstva prilagođen
● demokratska promena – kra-
pojedinačnim potrebama organizacija za razvoj i jačanje unutrašnjih organi-
jnja kategorija javnog zastupanja.
zacijskih i ljudskih kapaciteta OGD, a koji se finansira nezavisno od samog
Građani postaju svesni svojih prava
granta kroz aktuelni budžet ACT projekta.
i moći i koriste ih da bi uspešno učestvovali u procesima donošenja odluka.
janja komunalnim otpadom u loka-
varanja pod nazivom Oplaneti se!
„Javno zagovaranje je organizovan
lnim zajednicama gde deluju članice
koja, kroz izradu analiza stanja i
politički process vođen od strane
ZLS, upravo ono čime se Zelena lista
sprovođenja postojećih ekoloških
ljudi, a kroz koji obični građani,
Srbije upravo i bavi.
politika, utvrđivanja stavova građana
posebno nepovlašćeni i marginal-
putem anketa i fokus grupa, izrade
izovani, shvataju svoja prava i moć i
Zelena lista Srbije je jedna do
strategija zagovaranja i pokretanje
koriste ih kako bi uspešno i jednako
deset mreža koja je podržana u
zagovaračkih inicijativa u kontekstu
učestvovali u procesu donošenja
okviru Poziva za javno zagovaran-
donošenja novih javnih politika
odluka na svim nivoima sa namerom
je mreža. Cilj ovog poziva jeste
upravljanja komunalnim otpadom
da uvedu sistemsku jednakost i
jačanje kapaciteta mreža OGD za
kao konsultativnim sastancima sa
pravdu i pozitivno utiču na kvalitet
javno zagovaranje na lokalnom
partnerskim OCD, želi da doprinese
života ljudi”, rekao je Nader Tadros,
i nacionalnom nivou i za veće
definisanju novih lokalnih ekoloških
People’s Advocacy.
uključivanje građana/ki u procese
politika i unapređenju nacionalne
Zeleno zagovaranje bi predstavljalo
donošenja odluka na lokalnom i
ekološke politike upravljanja ot-
sve ovo, ali u svrhu, pre svega zaštite
nacionalnom nivou. Možete li reći
padom, informisanju, osposoblja-
životne sredine. Recimo, zago-
nešto više o ovom projektu? Kako
vanju i motivisanju ekoloških OCD
varanje da se promene određene
je zamišljena njegova realizacija,
i posebno građana da učestvuju u
javne politike u cilju zaštite životne
koji su očekivani rezultati?
odlučivanju o rešavanju problema
sredine, odnosno da doprinesemo
- ZLS je uz podršku ACT projekta
i upravljanju komunalnim otpa-
unapređenju javnih politika upravl-
pokrenula kampanju javnog zago-
dom. Osnovno je da nove ekološke
Ovaj projekat je dobio podršku projekta Vlade Švajcarske „Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT”, koji sprovode Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative. Mišljenje koje je izneto u ovoj publikaciji/članku/studiji/ radu je mišljenje autora i ne predstavlja nužno i mišljenje Vlade Švajcarske, Helvetasa ili Građanskih inicijativa.
politike na lokalnom nivou ali i nacionalnom daju prednost selekciji i reciklaži otpada, kako bi se maksimalno smanjilo opterećivanje deponija i produžio njihov životni
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
23
Photo by Karsten Würth on Unsplash
PROJEKTI OPLANETI SE! vek, a u proizvodne procese po prin-
svoje stavove, uzeće učešće u
biće sprovedeno minimum šest sas-
cipima cirkularne ekonomije vratili
anketama, ličnim kontaktima i slično.
tanaka sa članovima dva udruženja
reciklirani materijali.
Građanski sektor, odnosno partner-
sakupljača sekundarnih sirovina u
Ciljna grupa projekta: Svi građani,
ske organizacije u lokalnim sredina-
Leskovcu.
Donosioci odluka, Institucije,
ma u kojoj deluju naše članice ćemo
Očekivani rezultati:
Građanski sektor i Romska popu-
motivisati da učestvuju u stvaranju
1. Informacije o stanju upravljanja
lacija.
novih lokalnih ekoloških mreža od
komunalnim otpadom, javnim poli-
Građani će prisustvovati skupovima
kojih će kasnije neke biti i zvanično
tikama i ekološkim standardima
koje organizujemo, pratiće infor-
primljene u Zelenu listu Srbije,
pojašnjene i predstavljene javnosti
macije koje objavljujemo putem
učestvovaće u javnim raspravama
- u 18 brojeva novina i elektronskog
elektronskih i pisanih glasila i
koje će biti organizovane i gde će
glasila Eko list biće objavljeno naj-
društvenih mreža, učestvovaće u
moći da iznesu svoje stavove.
manje 18 tekstova o
javnim raspravama koje će biti or-
Romsku populaciju, odnosno
projektu, najmanje 200 priloga na
ganizovane i gde će moći da iznesu
sakupljače sekundarnih sirovina u
sajtu i društvenim mrežama, koje će
svoje stavove, uzeće učešće u
Gradu Leskovcu ćemo motivisati
videti minimum 100.000 korisnika
anketama, ličnim kontaktima i slično.
za sprovođenje aktivnosti kojima
društvenih mreža.
Donosioce odluka ćemo motivisati
se donekle rešava njihov status,
2. Unapređena znanja predstavnika
da sami učestvuju u rešavanju prob-
povećava bezbednost na radu.
subjekata upravljanja otpadom i
lema, omogućiti im da lakše donose
Takođe će i oni učestvovati u javnim
građana – uspešn realizovane ana-
i sprovode odluke, učestvovaće u
raspravama koje će biti organizo-
lize, ankete, fokus grupe, seminari,
javnim raspravama koje će biti or-
vane i gde će moći da iznesu svoje
tribine i sl.
ganizovane i gde će moći da iznesu
stavove, uzeće učešće u anketama i
3. Unapređena saradnja i uspostav-
WEB Internet prezentacija donatora nalazi se na OVOJ ADRESI. Grantovi za javno zagovaranje mreža OGD predstavljeni su na OVOJ ADRESI. Internet stranica Saveza ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije” nalazi se na internet adresi: http://www.oplanetise.com/
24
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
ljeni partnerski odnosi organizacija civilnog društva, lokalne samou-
ČLANICE ZELENE LISTE
prave i drugih subjekata u upravljan-
Savez ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije” je mreža lokalnih ekoloških or-
ju komunalnim otpadom - uspešno
ganizacija koje javnim zastupanjem, obrazovanjem, informisanjem i podsti-
realizovani sastanci sa OCD,
canjem aktivizma građana doprinose očuvanju prirodnih resursa i kvalitetu
formiranje lokalnih ekoloških mreža,
života građana Srbije. Otvoren je za sve koji prihvataju njegove principe i
sastanci sa predstavnicima lokalne
vrednosti, bez obzira na uzrast, pol, poreklo, nacionalnu, rasnu, versku i
samouprave i sl.
političku pripadnost. Savez OCD Zelena lista Srbija nastao je kao rezultat
4. Zelena lista Srbije, članice i part-
višegodišnjeg projekta koji je realizovan u desetak gradova Srbije u periodu
nerske organizacije civilnog društva
od 2009. do 2013. godine u oblasti upravljanja otpadom. Potom, ZLS i njene
osnažene da učestvuju u procesima
članice prošle su kroz projekte jačanja kapaciteta i početnog osposobljavanja
donošenja odluka o upravljanju ko-
za zagovaračke aktivnosti. Razvijeni su i informativni kanali namenjeni
munalnim otpadom - 100 % članica
javnosti - internet sajt ZLS i prisustvo na društvenim mrežama, objave u
osnaženo
časopisu Ekolist i drugo... Članice mreže su Eko klub „Zeleni putokazi” iz Raške, „Društvo mladih
Koje su faze projekta, i ako možete
istraživača” iz Bora, Centar za održivu budućnost „Zelena zona” iz
da kažete nešto više o seminaru?
Knjaževca, Ekološki pokret „Moravski orašak” iz Trstenika, Ekološki pokret
Ko je sve učestvovao i koje su na-
„Bela breza” iz Kruševca, „Inženjeri zaštite životne sredine” iz Novog Sada,
jzanimljivije tačke?
Odred izviđača „Zavičaj 1903” iz Vranja, „Porečje” iz Vučja, „Zeleni krug” iz
- Pripremne aktivnosti na realizaciji
Novog Sada, Udruženje građana „Zeleni ključ” iz Niša i „Village” iz Bora.
ovog projekta su u završnoj fazi. Što se tiče rezultata, neki od njih su već
Linkove prema internet stranicama članica ZLS potražite na logoima koji se nalaze u dnu strane.
i realizovani, mesecima ranije nego što je planirano. Konkretno u Leskovcu, jedan član Udruženja „Porečje”
učili neke osnovne stvari u javnom
Meni je trening izuzetno značio, jer
iz Vučja, kao predstavnik civilnog
zagovaranju i bliskom konceptima,
u prošlosti nisam imao prilike da
sektora, aktivno uključen u izradi
o ishodima javnog zagovaranja,
se bavim ovom tematikom. Dosta
lokalnog plana upravljnja otpadom
koracima u samom procesu zago-
mi je jasnija čitava materija javnog
za grad Leskovac od 2020. do 2025.
varanja i definisanju tema i prob-
zagovaranja i sasvim sigurno ću
godine, što nas posebno raduje.
lema. Moram da napomenem da je
proći i napredni trening, koji će mi
Što se seminara tiče, u pitanju je
planiran i napredni trenig o javnom
pomoći da dam vredan doprinos u
osnovni trening za javno zagovaran-
zagovaranju kroz koji će proći
sprovođenju aktivnosti na našem
je koji je organizovan od 9. do 11.
članovi svih organizacija članica
projektu javnog zagovaranja „Oplan-
marta, u trajanju od po tri do četiri
mreža koje su podržane kroz ACT
eti se!”.
sata dnevno, na kome su polaznici
projekat.
Ekipa eEkolista
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
25
KOMPANIJE VOJVODINAŠUME
OBNOVA ŠUMA I POŠUMLJAVANJE U SLUŽBI OČUVANJA ZDRAVE ŽIVOTNE SREDINE Od jesenas, kada je JP „Vojvodinašume” započelo sezonu pošumljavanja, besplatno je podeljeno više od 6.500 kvalitetnih sadnica jasena, javora, smrče, topole, vrbe, bresta i raznih ukrasnih vrsta sadnog materijala...
prvi pogled bila mala, predstavlja
I
već tradicionalno na zahtev raznih
postavljenog cilja. Uvažavajući navedene činjenice, Javno preduzeće „Vojvodinašume”
DONACIJA SADNICA ŠUMSKIH I UKRASNIH VRSTA DRVEĆA
institucija, lokalnih samouprava i
značaju očuvanja zdrave životne sredine postaje sve
Pravo je zadovoljstvo konstatovati
bave sadnjom, besplatno dodeljuje
aktuelnija. U tom smislu se šume
da su Vojvodjani različite profe-
sadnice. Sve sadnice, rezervisane
kao najveći kopneni ekosistem u
sionalne orijentacije i uzrasta koji
za ovu namenu, proizvedene su u
Srbiji, u kojem je drveće dominan-
nisu iz sveta šumarstva poželeli
rasadnicima JP „Vojvodinašume”.
tan oblik života, nalaze pod bud-
da se lično angažuju i na svom
Od jesenas, kada smo započeli
nim okom građana, koji pokazuju
posedu zasade po neku sadnicu.
sezonu pošumljavanja, besplat-
sve veće interesovanje da se i lično
U tom smislu, važno je istaći da
no je podeljeno više od 6.500
oprobaju u sadnji drveća.
podrška pojedinca, ma koliko na
kvalitetnih sadnica jasena, ja-
z godine u godinu tema o
Foto: JP „Vojvodinašume”
korak bliže na putu do ostvarenja
26
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
pojedinaca koji izraze želju da se
vora, smrče, topole, vrbe, bresta i raznih ukrasnih vrsta sadnog materijala. Donirane sadnice su posađene u školskim dvorištima, u ulicama ispred privatnih poseda, oko stadiona, u parkovima i u predgrađima. Očekujemo da će uskoro, kao rezultat angažovanja entuzijasta uključenih u ovaj projekat, na području Kikinde, Žitišta, Subotice, Sečnja, Zrenjanina, Temerina, Apatina, Bača, kao i u još najmanje 15 lokalnih samouprava, biti lepše okruženje i čistiji vazduh. Naša je želja da i u budućnosti održimo poziciju društveno odgovornog preduzeća koje sprovedenim aktivnostima motiviše i druge privredne subjekte da se uključe i doniraju sadnice drvenastih vrsta svima koji pokažu interesovanje i spremnost da kasnije o njima brinu.
REDOVNE AKTIVNOSTI NA OBNOVI ŠUMA I POŠUMLJAVANJU Sprovodeći redovne aktivnosti na obnovi šuma i pošumljavanju u sezoni jesen 2020./proleće 2021. godine, na nivou JP „Vojvodinašume”
AKCIJE POŠUMLJAVANJA
su do kraja marta meseca 2021.
Ranijih godina, Javno preduzeće
godine izvršeni radovi u obimu od
„Vojvodinašume” je često i
1.885 hektara.
veoma uspešno organizovalo
Sadnja je još uvek u toku, pa se
akcije pošumljavanja u kojima su
očekuje da će konačni učinak biti
učestvovali kako zaposleni radnici
na nivou dugogodišnjeg proseka.
u različitim službama Preduzeća,
Tek ovih dana su se stekli uslovi za
tako i učenici osnovnih i srednjih
rad na nekim lokacijama gde zbog
škola, studenti, gorani i drugi,
dugotrajnog zadržavanja vode
zainteresovani da se pridruže,
zdravlje ljudi, nismo organizovali
nismo mogli da sprovodimo plan-
provedu prijatno vreme u prirodi
velike grupe iako je bilo intereso-
irane aktivnosti. Tako na primer,
i pritom budu korisni. Pandemija
vanja.
na području šumskog gazdinstva
Koronavirusa sprečila nas je da i
U radnoj akciji, organizovanoj
„Sremska Mitrovica” odvija se sad-
ove godine budemo aktivniji po
19. februara tekuće godine, na
nja sadnica poljskog jasena.
tom pitanju. Zbog bezbednosti po
području ŠG Sremska Mitro-
Info Sve informacije o radu JP ,,Vojvodinašume” možete dobiti putem sledećih kontakata: Telefon: 021/431-144 (centrala) Fax: 021/6433-139 www.vojvodinasume.rs
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
27
KOMPANIJE VOJVODINAŠUME vica, ŠU Morović, zasađeno je
„plemenitim lišćarima”. Akcija je
vrsta drveća iz porodice Rosaceae,
150 višegodišnjih sadnica di-
organizovana u saradnji između
koja se u Srbiji autohtono javlja
vlje trešnje (Prunus avium L.) i
JP Vojvodinašume i Instituta za
najčešće u vidu pojedinačnih sta-
crnog oraha (Juglans nigra L.),
nizijsko šumarstvo i životnu sred-
bala unutar većih šumskih kom-
vrsta drveća koje se zbog izuzetno
inu, kao još jedan primer uspešne
pleksa, retko gradeći čiste sasto-
kvalitetnog i cenjenog drveta
saradnje, koja u 2021. godini slavi
jine. Životni vek divlje trešnje iznosi
u drvnoj industriji nazivaju još i
svoje punoletsvo. Divlja trešnja je
uglavnom između 70-100 godina,
28
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
pri čemu stabla dostižu prečnik 5070 cm i visinu od 20-25 m, iako su zabeleženi slučajevi da su pojedinačna stabla imala prečnik i preko 1,5 m. Crni orah je brzorastuća vrsta drveća poreklom iz istočnih delova Severne Amerike, čiji debljinski prirast dostiže vrhunac već u starosti od 30-35. godine. U Evropu je introdukovan u 17. veku, i danas se široko gaji širom kontinenta zbog svojih ukrasnih svojstava i za proizvodnju drveta. Divlja trešnja i crni orah su cenjene vrste drveća, pre svega,
degradiranih staništa i povećanju
posade određeni broj sadnica.
zbog jedinstvene boje i teksture
biodiverziteta.
U svakom slučaju, negovanje
drveta, zbog čega su obe našle
Interesantan je podatak da se
tradicije ozelenjavanja urbanih
široku primenu u preradi drveta,
obaveza sadnje drveća od strane
delova naselja gde boravi ve-
gde se koriste za izradu furnira,
građana u nekim zemljama for-
liki broj ljudi na malom prostoru
nameštaja, obloga, ukrasne sto-
malizuje i kroz zakon. Tako na
okruženom asfaltom treba da bude
larije, itd. Takođe, imaju značajnu
Filipinima maturanti i diplomci
visoko na listi svih prioriteta.
ekološku ulogu u rekultivaciji
imaju obavezu da pre diplomiranja
Slađana Dabić, dipl.inž.šum.
„VOJVODINAŠUME” Preradovićeva 2, Petrovaradin Telefon: 021/431-144 (centrala) Fax: 021/6433-139 www.vojvodinasume.rs Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
29
PROMOCIJA
PODRŠKA MALIM PRIVREDNICIMA
Glavno je pitanje: kako je moguće da se, na primer, zajedno oglašavaju tri proizvođača vina, a da jedan drugome ne predstavljaju konkurenciju? Jednostavno - vaša priča je slična, ali
Cilj kampanje eEkolista jeste združivanje malih proizvođača i preduzetnika u cilju veće vidljivosti...
prezentaciji i e-mail adresi.
vi ste jedinstveni: istaknite svoje adu-
Svako vaše „pojavljivanje” na web-u
te - geografsko poreklo, nagrađivane
se broji. Čak i kada stranica nije
proizvode, napredne tehnologije
otvorena zbog vaše firme, vaš rejting
proizvodnje... Vaša delatnost treba da
raste. Na taj način vaša web strana
se nađe u konkurentnoj okolini gde
B
dobija „poene” i vi se penjete na
će samim svojim prisustvom imati
ilo da se bavite proizvodn-
googlovoj rejting listi. Cilj vam je
važnu referencu kod klijenta.
jom ili pružate usluge, jedan
prva strana pretraživača, a mi vam
Sa druge strane, možete se povezati i
od najvažnijih ciljeva vašeg
možemo pomoći u tome.
po ključu zaokruživanja proizvodnog
Postoji više načina da vaši proizvodi i
MEDIJSKO ZADRUGARSTVO
preparata na bazi meda - ekoprodavni-
usluge dođu do većeg broja klije-
Druga stvar: zajedničko oglašavanje.
ca. Ukratko: dovedite dva prijatelja i
nata... No, krenimo redom!
Reklamiranje nije jeftino, ali
zauzmite jednu stranu našeg maga-
udruživanje preduzetnika sa sličnim
zina i podelite troškove reklamiranja.
poslovanja jeste bolja vidljivost.
ciklusa. Na primer, pčelar - proizvođač
IMENIK PRIJATELJA
delatnostima, ili pak onih koji se na-
Cilj nam je da napravimo imenik
dovezuju i potpomažu, ima smisla, jer
POMOĆ PRIJATELJA
prijatelja eEkolista, svih malih i ne
će za cenu jednog oglašavanja svi oni
Ukoliko se oglašavate u magazinu
tako malih proizvođača, trgovaca,
imati koristi. Marketinško udruživanje
eEkolist, izrada svih idejnih rešenja
ugostitelja, zanatlija, poljoprivrednih
nije novost, ali nije popularno kod
reklama je besplatna. Međutim,
gazdinstava... Svih onih koji vredno
„velikih medija” jer se podrazumeva
možemo da vam pomognemo i ako
rade i uklapaju se u naš „zeleni”
da se za cenu jednog oglašavanja
vam je potreban vizuelni identitet
koncept života. Članstvo u imeniku
daje prostor nekolicini oglašivača.
(logoi, vizitkarte, memorandumi),
biće besplatno, a da biste se našli u
Mi ne mislimo tako! Mi verujemo da
web stranica, pres materijal (flajeri,
našoj javno dostupnoj bazi potreb-
oglašavanje može da bude mnogo
bukleti)...
no je da pošaljete: naziv firme, kratak
jeftinije i prijemčivije oglašivačima
opis delatnosti, kontakt informacije.
ukoliko se oni udruže.
Ovi podaci biće objavljeni u svakom
Naime, ukoliko se pijave tri firme, pov-
Za sve informacije
broju eEkolista, kao i na našoj inter-
ezane sličnom delatnošću ili intere-
E-mail: ekolist@yahoo.com
net stranici ekolist.org, sa direktnim
som, uz simboličnu nadoknadu imaće
Telefon: 065/888-08-57
kontaktom prema vašoj internet
značajan prostor na našim stranicama.
30
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Foto: Milan Jovanović
„Nananin salaš” je poljoprivredno gazdinstvo koje se bavi proizvodnjom ograničenih količina kozijeg sira sa plemenitim plesnima i ruralnim turizmom. Salaš je smešten u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje u selu Bezdan. Druženje sa životinjama, gastronomske i muzičke radionice, šetnja po okolini, degustacija ručno pravljenog kozijeg sira „Bezdansky Blue” jesu ono što posetioci mogu da dožive kod nas na salašu. Vlasnici: Blaženka i Goran Beronja. Smeštaj moguć u šatorima i drvenoj kućici za dve osobe. Salaš je zatvorenog tipa te je dolazak, dogovor gostovanja i degustacija sira moguća isključivo po dogovoru. Telefon: 063/82-54-937 Facebook: Nananin salaš Bezdan Kontakt: www.nananinsalas.com
Mi živimo prirodno, salašarski, a to nudimo i vama! Nataša i Goran Matić Međunarodni put 312, Čenej Mobil: +381607308920 +381600377018 E-mail: cenejskisalasi@gmail.com Web: http://brkinsalas.rs
PROMOCIJA
SPOJ PRIRODE I ZNAN
U
prethodnom periodu provodili
Rosa Bloom Cream je hidratantna
i hiperpigmentacije. Violet Bloom
smo puno vremena u zatvore-
krema koja je formulisana tako da
Cream je hidratantna krema od la-
nom prostoru. Koža kao naš
postiže visok stepen hidratacije a
vande koja ima antibakterijsko dejstvo
najveći organ koji služi kao odbrambeni
sadrži esencije iz latice cveta divlje
i deluje na lučenje sebuma. Tonici su
mehanizam od negativnih uticaja,
ruže. Kožu čini mekom i glatkom,
takođe veoma dobar izbor za hidrataci-
najpre je reagovala pokazivanjem
dajući joj sjaj, deluje regenerišući,
ju kože lica. To je tečni rastvor čija je os-
znakova dehidratacije. Bez obzira na tip
učestvuje u sintezi kolagena čime de-
novna uloga da vrati pH vrednost koži
kože hidratacija je potrebna, a ona se
luje protiv bora. Hidratantna krema od
koja se gubi nakon pranja i umivanja.
postiže ne samo pravilnom ishranom
smilja, Yellow Bloom Cream, osim
Smanjenjem pH vrednosti kože dolazi
i dovoljnim unosom tečnosti već i
hidratacije deluje i na sve znakove
do upalnih procesa i većeg lučenja se-
korišćenjem kozmetičkih preparata.
starenja, tamne kolutove oko očiju
buma, dok povećanjem pH vrednosti
32
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
NJA
preparati za hidrataciju su obavezni bez obzira na tip kože koji imate.
Sve naše proizvode možete poručiti
Naše ruke su u poslednje vreme
preko FB stranice BLOOM
kože dolazi do suvoće i osetljive kože,
izložene povećanim brojem pranja
COSMETICS
perutanja i pojačanom boranju lica.
zbog situacije sa pojavom virusa pa
www.facebook.com/bloomcarecosmetics
Tonik je sredstvo koje vraća balans
i njih treba štititi i vršiti pažljiv odabir
ili preko Instagram profila
koži, uravnotežavajći pH vrednost.
preparata za dezinfekciju ruku. U našoj
U našoj ponudi su tonici 100% prirodni
ponudi je preparat za dezinfekciju ruku
dobijeni destilacijom latice cveta a ne
koji ispunjava preporuku SZO da sadrži
cele biljke. Oni dodatno hidriraju kožu,
sedamdeseto procentni alkohol, koji
etarskih ulja koji se nalaze u preparatu.
razgrađuju nečistoće, pogodni su za
isušuje ali prisustvom glicerina i kom-
Birajte za svoju kožu ono najbolje - iz
sve tipove kože. Nanosi se na predeo
binacijom etarskih ulja, štiti ruke od
prirode!
kože ne samo lica, već i vrata i dekoltea
isušivanja i pucanja kao i ima dodatni
nakon čišćenja. U pravilnoj nezi kože
negujući efekat koji pružaju dejstva
BLOOM.CARE.COSMETICS www.instagram.com/bloom.care.cosmetics
Mr ph. Ana Jezdimirović
BloomCare kozmetika
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
33
PROMOCIJA
Dobro došli na „Filipov breg” sa pogledom od milion dinara na Zlatarsko jezero...
UDAHNITE ZLATAR PUNIM PLUĆIMA
E
ko kamping odmorište „Filip-
iskoristim potencijal ove atraktivne
za šatore biće iznivelisane fosnama
ov breg” od maja ove godine
lokacije i s početka 2021. godine rešio
od borove građe i svaka je oivičena
nalaziće se u bajkovitom selu
da plan sprovedem u delo. Cilj mi je
četinarima, kako bi gosti imali dozu
Ojkovica (Opština Nova Varoš), tačnije
da gosti odmorišta dožive jedinstveno
privatnosti. Takođe, svaka pozicija
9 km od brane Kokin brod na putu za
iskustvo boravkom u ovom selu, kao i
za šator biće produžena još 2 metra
Jasenovo. Ovo parče raja je zemlja
da uživaju u outdoor aktivnostima na
od ivice šatora za uživanje u vašem
mog navrdede, a ime odmorišta (i ovaj
manje poznatim (ali ne i manje lepim)
omiljenom jutarnjem napitku ili za
zaseok) upravo nosi ime po njemu.
lokalitetima u ovom kraju- kako na
uživanje u zalasku sunca, koji je
Obzirom da celokupna teritorija sela
kopnu, tako i na vodi”, Filip Matović,
na ovom bregu veličanstven. Uko-
pripada Specijalnom rezervatu pri-
idejni tvorac i upravnik.
liko gosti ne poseduju sopstveni
rode „Uvac” gradnja je zabranjena od
šator, postoji mogućnost iznajmlji-
2007. godine Uredbom o utvrđivanju
SMEŠTAJ
vanja kompletno opremljenih šatora
Prostornog plana područja posebne
Kapacitet odmorišta za prvu sezonu
obezbeđenih od strane odmorišta. Na
namene, što omogućava boravak u
će biti za 10 manjih (za 2) i 10 većih
raspolaganju gostima će biti WC sa
ruralnoj i gotovo nenaseljenoj sredini
pozicija (za 4 osobe) za šatore. Zbog
tuš kabinama, koji za zagrevanje vode
sa praktično netaknutom prirodom.
blagog pada livade ka jezeru, pozicije
i rasvetu koristi sunčevu energiju, kao
Kako je gradnja zabranjena, ovaj vid turizma je kao stvoren za lokalitet, što se i da videti na panorami iznad. „Iako sam odrastao na planini Rajac, koreni sa majčine strane su bili toliko jaki da sam s godinama ovo mesto sve više posećivao sa društvom, da
KONTAKT Za sve informacije Ojkovica bb, 31319 Nova Varoš Telefon: +38162 15 35 088 Facebook: www.facebook.com/filipovbreg Instagram: @filipovbreg E-mail: filipovbreg@gmail.com
bih krajem 2020. došao na ideju da 34
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Kuvar
i sveža izvorska voda. Za spremanje vaših omilenih jela, između šatora nalaziće se zidane pozicije od cigle za roštilj, talandaru ili kotlić - takođe obezbeđeni od strane odmorišta.
AKTIVNOSTI Ovaj kraj je izuzetno bogat lokalitetima (čak preko 40) na samo sat vremena vožnje od odmorišta, tako
Urbani čobanin
da je idealan za ljubitelje aktivnog turizma - kako na kopnu, tako i na vodi. S tim u vezi, postojaće organizovane ture sa lokalnim vodičima za ljubitelje trekinga, orjentiringa, offroad tura, vožnje jezerom, kajacima i sl. A za one koji pak vole sami da organizuju svoje vreme i aktivnosti, postoji pešačka staza (u obliku latičnog slova Z) kroz gustu četinarsku šumu vodi do ušuškane uvalice Zlatarskog jezera, gde gosti mogu imati privatnu plažu za sunčanje, kupanje ili neke druge aktivnosti na vodi. Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
35
PROMOCIJA
VRAĆAJMO PRIRODI ŠTA JOJ UZIMAMO
Otpadne vode mogu se tretirati i u okviru domaćinstva. Ekipa koja stoji iza Ekokoncepta Pogon predstavlja vam jednostavan način kako možete da napravite kućni prečistač...
Č
istu vodu trošimo svakog
metala, bakterija iz fekalnih voda. Ko-
prostora. Sačinjavaju ga kompostna
dana, u proseku do 150
riste se čak za preradu otpadnih voda
leja, mesto za taloženje, leja za filtrac-
litara na dan po osobi, i
sa manjih živinarskih farmi, kao i in-
iju, leja za čišćenje, za fino čišćenje i
ispuštamo je nazad u kanalizaciju
dustrijskih otpadnih voda. Voda koju
bazen sa vodom. Veoma jednostavno
punu svakojakih otpadaka i nekad
onda možemo vratiti natrag u prirodu
se može napraviti. Osim redovnog
jako zagađenu. Čišćenjem vode na
je očišćena i do 85% pa i više tom
izbacivanja mulja, kontrolisanja cevi
prirodan način takođe doprinosimo
svojevrsnom kombinacijom fizičkog,
i mesta za sakupljanje, kao i košenja
očuvanju životne sredine. Nažalost,
hemijskog i biološkog čišćenja. Ovaj
biljaka ne zahteva veliko održavanje.
po primeru mnogih, velikih gradova
postupak obuhvata filtraciju, ad-
Voda koju dobijemo prešičćavanjem
koji kanalizacione vode ispuštaju u
sorpciju, absorpciju, mineralizaciju,
je upotrebljiva za zalivanje biljaka,
svoje reke, svakog dana se uvera-
aerobnu i anaerobnu razgradnju.
povrća, voća, ukrasnih biljaka, kao
vamo koliki je to problem. I tako se
Možemo razlikovati dva glavna
ukrasni ribnjak ili za pranje staza, auto-
istovremeno zagađuju i podzemne
tipa prirodnih prečistača vode - sa
mobila i slično. Prednosti ovakvog
vode, koje su u velikom broju
površinskim i podpovršinskim tokom
prešišćavanja otpadnih voda su
slučajeva centralni resurs pijaće vode.
vode. Prva grupa zahteva veliku
jednostavnost izgradnje i održavanja,
Zato je moguće, da bar one porodice
površinu i smanjenog je dejstva zimi,
dekorativnost, očuvanje kvaliteta
koje imaju prostorne mogućnosti za
kada se voda zamrzava. Njihova pred-
i količina pijaće vode, mogućnost
to, naprave prirodni prečistač otpad-
nost je estetska strana jer su često
korišćenja prečišćene vode i pot-
nih voda iz svog domaćinstva, ili više
lep deo ambijenta u vrtu. Biljke u
puni izostanak potrošnje energije u
njih na skupnom mestu. Prirodni
površinskom prečistaču mogu plutati
procesu.
prečistač otpadnih voda je „mehani-
po vodi ili su korenjem pričvršćene
zam” čistog ekološkog prečišćavanja
za dno. Zahvaljujući biljkama voda
otpadne vode. To su ustvari leje,
se naseljava mikroorganizmima koji
površine, postavljene u vodi, u te
onda razgrađuju organski otpadak
leje se seju, sade močvarne biljke
u vodi, biljke to koriste za rast kao
koje u kombninaciji sa prirodnom
šećere, aminokiseline, enzime. Pri-
mikroflorom imaju sposobnost očititi
rodni prečistač vode sadrže i supstrat
vodu. U tom procesu koji se odvija
koji sakupljeni otpad upija i skladišti.
u prirodnom prečistaču otpadnih
Ujedno štede ogromnu količinu en-
voda mikroflora i biljke odstranjuju iz
ergije koja se ulaže kod drugih oblika
vode materije kojima se koriste za rast
prečišćavanja.
i razvoj i prerađuju u zelenu masu i
Prosečni kućni prešistač otpad-
kiseonik. Značajno smanjuju količinu
nih voda može se organizovati na
štetnih organskih materija, teških
približno deset kvadratnih metara
36
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Majda Adlešić,
Ekokoncept Pogon
Svi zainteresovani mogu nas kontaktirati putem e-mail adrese: ecoconcept.pogon@gmail.com
Prirodni prečistač kao deo javnog prostora u Izraelu
Photo by Priscilla Du Preez, Tony Pham on Unsplash
Primer prirodnog prečistača otpadnih voda
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
37
VODE
VREDNOVANJE VODE Svetski dan vode obeležen je pod motom „Vrednovanje vode”...
jama, kao i analizom uzoraka vode.
padne vode, pune recidiva, hemikalija,
U toj analizi pored Pravilnika koriste
industijskog i fekalnog otpada, takođe
se i instrukcije Svetske zdravstvene
izliva u Dunav.
S
organizacije. Svaki javni vodovod koji
Jedan od retkih primera dobro organ-
vi, koji su svakodnevno
ima 20% fizičko - hemijski neispravnih
izovne proizvodnje kvalitetene vode za
angažovani na njenom
uzoraka vode za piće, u odnosu na
piće i visoko standardizovane prerade
kvalitetu i dostupnosti, na up-
ukupan broj analiziranih uzoraka na
otpadnih voda jeste grad Subotica.
oznavanju javnosti o njenom značaju,
godišnjem nivou, po Pravilniku pripada
Tamo je pre 30 godina podignut
na edukaciji dece i odraslih, svi mi koji
grupi vodovoda sa fizičko hemijskom
pogon za proizvodnju kvalitetne vode
je svakodnevno koristimo, svesni smo
neispravnošću. Oni vodovodi koji
za piće Vodozahvat 1, a u aprilu ove
značaja i vrednosti vode. To je upravo
ima više od 5% mikrobiološki neis-
godine očekuje se otvaranje Vodo-
tema koju je ove godine postavila
pravnih uzoraka na godišnjem nivou
zahvata 2, izgrađenog sredstvima
organizacija Svetskog dana vode:
- pripradaju grupi javnih vodovoda sa
Evropske unije. Uz to, veoma dugo
„Vrednovanje vode”.
mikrobiloškom neispravnošću vode.
imaju prečistač otpadnih voda koji se
Prethodnih godinu dana obeležili
Nažalost, u Vojvodini samo 11 gradova
konstantno osavremenjuje, kako u
su potpuno promenjeni uslovi rada i
samoj tehnologiji prečišćevanja, tako
života. Ali u svim apelima, reklamama,
i u ostalim segmentima - korišćenju
porukama, voda je bila najčešće korišćena reč, a njena upotreba imperativ očuvanja zdravlja. Vrednost vode znamo ali je pitanje je koliko je poštujemo? Da li sve posmatramo samo kroz prizmu ogromnih finansija kojima se opravdava nerešavanje
U Vojvodini samo 11 gradova isporučuje zdravstveno ispravnu vodu za piće, što znači da peko 600 hiljada stanovnika dobija i plaća neispravnu vodu za piće...
otpadne vode. Nedavno doneta Direktiva EU o kvalitetu vode za piće. Bez obzira što nas ne obavezuje, ona skreće pažnju na to kakva i na koji način mora biti dostupna voda za piće. Da bi pravo na vodu i dostupnost, postali stvarnost za
nekih problema ili je u pozadini još
Photo by Alex Perez on Unsplash
mulja i ostalih produkata prerade
nešto? Kakva je situacija u realnosti,
isporučuje zdravstveno ispravnu vodu
sve, moramo sprečiti čisto ekonomsku i
kod nas, najbolje govore dobro poznati
za piće, što znači da peko 600 hiljada
materijalističko-tržišnu viziju vode s ko-
podaci. Bez obzira što su već puno
stanovnika dobija i plaća neispravnu
jom smo suočeni krajem prošle godine
puta ponovljeni treba često podsećati
vodu za piće. I to se u većini slučajeva,
i vratiti joj najpre humanistički karakter i
na njih. Da li je moguće da nam voda,
čak 84% javnih vodovoda, odnosi
vrednost. Naravno, ta komercijalizacija
posebno u Vojvodini, bude neki garant
na istovremenu neispravnost fizičko-
vode sprovodi se na razne, veoma
očuvanja zdravlja? Naprotiv.
hemijskih osobina i mikrobiološku
perfidne načine. Bez vode nema života.
Zdravstvena ispravnost vode za piće
neispravnost. Tome dodatno doprinosi
To je prava vrednost vode!
određuje se na osnovu praćenja para-
visok nivo zagađenosti podzemnih
Podsetimo još jednom da se od 1993.
metara koji su obuhvaćeni Pravilnikom
voda i činjenica da samo tri mesta u
godine Svetski dan vode (World Water
higijenske ispravnosti vode za piće („Sl.
Vojvodini imaju prečistač otpadnih
Day) u celom svetu obeležava 22.
list SRJ”, br. 42/98 i 44/99 i „Sl. glasnik
voda. Znači, ostala naselja neispravnu,
marta. Decembra 1992. godine ovaj
RS”, br. 28/2019). Procenjuju se kroz
neprečišćenu otpadnu vodu vraćaju
datim je usvojen rezolucijom UN, a
obim obavljenih pregleda vode prema
u prirodu. Novi Sad, koji ima skoro
1993. godine počeo je da se obeležava
higijensko-epidemiološkim indikaci-
pola miliona stanovnika, svoje ot-
različitim programima i sa različitim
38
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
39
VODE i obrnuto. Međunarodni dan šuma
vode: „Obnova šuma - put ka opo-
dana porastao i doveo do mnogo bolje
ustanovljen je 1971. godine na 23.
ravku i blagostanju”. Srbija i Vojvodina
informisanosti i veće sveti ljudi širom
zasedanju Generalne skupštine Ev-
bi se morale ozbiljno zamisliti nad
sveta o značaju vode. Ove godine je i
ropske konfederacije za poljoprivredu.
svojim odnosom prema šumama.
kod nas organizovano mnogo akcija,
Ali je tek četiri decenije kasnije
Što se svetske slike tiče, 1,6 milijardi
a svakako je inicijativa pokreta Pravo
Generalna skupština Ujedinjenih
ljudi zavisi od šume kroz hranu, posao,
na vodu „Ko vodu brani, na pravoj je
nacija, 2012. godine donela odluku
lečenje, energiju...Nažalost, svake
strani”, privikla najveću pažnju svojom
da će Međunarodni dan šuma biti 21.
godine uništi se deset miliona hektara
online aktivnošću mobilizacije jako
marta svake godine, na dan prolećne
šume. što je veličina Islanda a što
velikog broja ljudi.
ravnodnevice na severnoj hemisferi,
predstavlja 12-20% globalnog zele-
Samo jedan dan pre Svetskog dana
odnosno jesenje ravnodnevice na
nila. Godišnje se poseče 150 miliona
vode, obeležava se Svetski dan šume.
južnoj hemisferi Zemlje.
stabala zbog proizvodnje celuloznih
Jednako važni i izuzetno povezani,
Ovogodišnja tema veoma je slična
tekstilnih vlakana. Pri tom imamo
kao što su povezane i šume sa vodom
tematskoj odredinici Svetskog dana
tekstilnu industriju kao jednog od
Photo by Anastasiya Romanova on Unsplash
temama. Vremenom je značaj ovog
40
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
najvećih zagađivača vode i prirode.
Srbije koja je svoj šumski fond od 80%
vodama, sa posebnom izmenom
Zbog seča šume degradaciju pretrpi
pošumljenosti u 19. veku spustila na
člana 69. Tu se direktno ruši integ-
dve milijarde hektara zemljišta, što je
30% u centralnoj Srbiji i na čak 0,6% u
ritet države koja je 2016. godine na
više od teritorije Južne Amerike. A tu
Vojvodini, Slovenija svoj šumski fond
referendumu izglasala upisivanje u
degradaciju između ostalog izazivaju
održava na 3/5 pošumljenosti teritori-
Ustav prava na vodu kao jednog od
vode odnosno padavine i poplave
je. Time se svrstava na četvrto mesto
ljudskih prava, prva u Evropi. Novi
koje ništa ne zadržava.
u Evropi, iza Finske, Estonije i Latvije.
nacrt zakona dozvoljava gradnju
Očuvanjem šuma spašava se i hidro-
To ne znači da oni nemaju probleme u
objekata za odlaganje otpada na
grafska situacija, biljni i životinjski svet,
ovom aspektu, kao i na temu voda.
zaštićenom vodozaštitnom području.
a blagodeti količine kiseonika koji sva-
U Novom Sadu inicijativom grupe
Temelj „vodne” doktrine u Sloveniji
ko stablo i šuma proizvode svakako su
građana okupljene pod imenom
je pre svega očuvanje kvaliteta
vredan benefit, posebno u uslovima
Dunavac (Šodroš) brani se u pra-
podzemnih voda (što je na primer,
ovako neobuzdane zagađenosti
vom smislu pravo na vodu, šumu,
kod nas, kako je prethodno nave-
vazduha širom Srbije. Za razliku od
prirodu uopšte, pa i na ljudska
deno, već izgubljena bitka). Međutim,
prava u najširem smislu. Dunavac je
donošenjem ovakvog zakona, po
poslednja prirodna oaza u Novom
mišljenju stručnjaka i nevladinih or-
Sadu. Teritorija kojoj preti opasnost
ganizacija, ugrožava se kvalitet vode
izgradnjom naselja „Novi Sad na
ali se ugrožava i osnovno ljudsko
vodi” i još jednog mosta preko Dunava, pripada zaštićenom zemljištu.
Godišnje se poseče 150 miliona stabala zbog proizvodnje celuloznih tekstilnih vlakana...
Postupak sprovođenje procedure se ubrzava uz nedovoljno, skoro nikakvo uključivanje javnosti. Dunavac je izliv Dunava koji se iz Dunava uliva kod novosadske plaže Šodroš i proteže do Kamenjara (Veternika) na skoro 200 hiljada metara kvadratnih. I danas
pravo na vodu, odnosno ta Ustavna
predstavlja značajno stanište ptica, di-
odredba. Posebno se ugrožava
vljih životinja kao i prirodno mrestilište
kvalitet vode i zdravlje ljudi. Naravno,
riba. Ipak, ono što je najveća vrednost
bojazan ide i korak dalje, da bi ovaj
jeste činjenica da je u pitanju plavna
zakon mogao dovesti do rasprodaje
površina (uz Kameničku adu) koja je
vodnih resursa, upravo suprotno
izuzetno vredan ekosistem od ogrom-
tome što je referendum 2016. sprečio.
nog značaja za prirodnu odbranu od
Naravno, nevladine organizacije i
poplava.
stručnjaci sprovode intenzivnu kam-
Sa veoma sličnim problemom
panju za zaustavljanje i sprečavanje
suočava se sada javnost u Sloveniji.
ove procedure i revidiranje nacrta
Naime država Slovenija je postavila
Zakona o vodama. Najveću zabrinitost
sebi za cilj da se do 2030. godine u
i sumnjičavost o pozadini čitavog
skladu sa ciljevima održivog raz-
postupka, kao u u slučaju Dunavca u
voja poboljša kvalitet vode i eliminiše
Novom Sadu, izaziva brzina kojom se
zagađenje. Međutim, trenutno
sprovodi postupak.
je, takođe u ubrzanoj proceduri,
Majda Adlešić
donošenje novog nacrta Zakona o
Ekokoncept Pogon
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
41
Višedeceniska nebriga i naše bahato ponašanje prema prirodi, došlo je na naplatu. U brojni zdravlje. To je posledica našeg dosadašnjeg odnosa prema prirodi.
Apelovati na zdrav razum, u ovakvoj situaciji, postaje iluzorno - potrebna je doslovna primen kaznenu politiku.
Nikako ne smemo zaboraviti one, koji se godinama bore za zdraviju životnu sredinu, za harm
Upravo iz tih razloga je Društvo stručnjaka ekoloških nauka Srbije ustanovilo Veliku po učinjeno dobro prirodi.
Kao i prethodnih godina, tako i ove, Društvo stručnjaka ekoloških nauka Srbije upućuje javn povelje „Zelena planeta” u 2021. godini, pojedincu, društvu ili ustanovi za „Učinjeno dobro Priznanje se dodeljuje za višegodišnje uspešno angažovanje na polju ekologije. Pravo učešća na konkursu imaju pravna i fizička lica sa teritorije Republike Srbije. Konkurs je otvoren do 23. aprila. Predloge za laureata, sa obrazloženjem, adresom i kontakt telefonom, slati na adresu: Društvo stručnjaka ekoloških nauka Srbije Hala Pinki, kancelarija 305 Gradski park 2 11080 Zemun ili putem e-maila: zelenaplaneta1@gmail.com
Datum proglašenja dobitnika, kao i uručenja Povelje, zavisi od pandemijske situacije u zem 42
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Dmytro Tolokonov on Unsplash
im gradovima Srbije, udišemo vazduh opasan po
na postojećih zakona, a ako je potrebno i pooštriti
moničan odnos čoveka i prirode.
ovelju „ZELENA PLANETA” koja se dodeljuje za
ni poziv za predlaganje kandidata za dodelu Velike prirodi”.
mlji i naknadno će biti saopšten. Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
43
ENERGIJA
EVROPA JE NA KORAK OD ZATVARANJA TERMOELEKTRANA NA UGALJ Mreža organizacija Europe Beyond Coal je objavila analizu zatvaranja termoelektrana na ugalj u Evropi...
S
ugalj, i nadovezati se na politički okvir koji nam garantuje održiv put energetske tranzicije ka pravednoj društvenoj
amo pet godina od istori-
još jedna istočnoevropska zemlja koja
transformaciji, zdravoj i čistoj
jskog Pariskog klimatskog
je odlučila da ubrza ukidanje uglja do
budućnosti. To je takođe u skladu sa
sporazuma, polovina od
2025. godine, umesto 2030.
ambicijama za pridruživanje EU“, re-
324 evropske elektrane na ugalj ili je
Prekopotrebno je da zemlje Za-
kao je Viktor Berišaj iz Evropske Mreže
već zatvorena ili se obavezala da će
padnog Balkana što pre usvoje
za klimatsku akciju (CAN Europe).
prestati sa radom do 2030. godine.
održivi pristup u susret energetskoj
„Nalazimo se pred kraj života evrop-
Ova značajna prekretnica postig-
budućnosti i obezbede siguran pre-
ske industrije uglja. Nakon godina ne-
nuta je kada je britanska energetska
lazak na obnovljive i čiste izvore ener-
prestanog pada, polovina evropskih
kompanija EDF najavila zatvaranje
gije. Do sada je Severna Makedonija
termoelektrana postaje istorija. Vlade,
termoelektrane Vest Burton do 2022.
jedina zemlja zapadnog Balkana [2]
energetske kompanije i finansijske
godine. Sve evropske elektrane na
koja planira da postupno ukida ugalj
institucije sada moraju da planiraju
ugalj moraju se zatvoriti pre 2030. go-
do 2030. U poslednjih 18 meseci
izlazak uglja do 2030. ili ranije, da
dine kako bi se ispunili ciljevi Pariskog
Severna Makedonija (rekonstrukcija
okončaju sve tokove finansiranja
sporazuma.
Oslomeja), Crna Gora (Pljevlja II) i
uglja i fosilnog gasa, i umesto toga,
Upotreba Uglja u Evropi naglo opada
Kosovo (Kosova e Re) odustali su od
usmere svoju podršku na održive i
od 2012. godine [1]. Trinaest evrop-
novih projekata za proizvodnju uglja,
obnovljive izvore i pravednu tranziciju
skih zemalja više ne koristi ugalj, a još
što čini važan podsticaj u smeru ka
ugroženih zajednica. Sledećih pet go-
jedanaest je usvojilo odluke o postup-
održivoj energetskoj tranziciji.
dina ćemo se pozdraviti sa preostalim
nom ukidanju uglja do 2030. Čak i u
„U novembru prošle godine lideri
postrojenjima“, rekla je Katrin Gut-
zemljama gde je ugalj osnovni ener-
zemalja zapadnog Balkana potpisali
mann, direktorka kampanje „Evropa
gent, poput Grčke - čiji se udeo lignita
su Deklaraciju o zelenoj agendi za
van uglja“ (Europe Beyond Coal).
u energetskom miksu smanjio sa oko
zapadni Balkan [3], obavezujući se
Kampanja „Evropa bez uglja” pokre-
50% na 20% u poslednjih pet go-
na dekarbonizaciju do 2050. godine,
nuta je 2017. godine sa ciljem da
dina - radi se na ubrzanom prelasku
u skladu sa predstojećim klimatskim
obezbedi zatvaranje svih evropskih
sa uglja na čiste izvore energije već
zakonom Evropske unije. Dakle,
elektrana na ugalj najkasnije do 2030.
do 2023. godine, naime pet godina
potrebno je zaustaviti sve planove
godine. Samo pet godina nakon
ranije nego anticipirano. Mađarska je
za igradnju novih termoelektrana na
potpisivanja Pariskog sporazuma o klimatskim promenama, 162 od 324
Info
operativne ili planirane evropske
Europe Beyond Coal je alijansa grupa organizacija civilnog društva koja radi na
elektrane na ugalj sada su zatvorene ili
katalizaciji zatvaranja rudnika uglja i elektrana, sprečavanju izgradnje drugih
su najavile zatvaranje do 2030. godine
novih postrojenja koje koriste ugalj i vodi pravednu tranziciju ka čistoj, ob-
u skladu sa sporazumom iz Pariza. Do
novljivoj energiji i uštedi energije. Naše grupe posvećuju svoje vreme i resurse
gašenja polovine evropskih elek-
ovoj nezavisnoj kampanju sa ciljem da najkasnije do 2030. godine u Evropi
trana na ugalj došlo je brže nego što
više ne bude upotrebe za upotrebu uglja.
se očekivalo, sa 70 zatvaranja samo
Web: www.beyond-coal.eu
tokom 2020. godine. To predstavlja značajnu prekretnicu u dekarbonizaciji
44
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Image by Emilian Robert Vicol from Pixabay Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
45
ENERGIJA
PLANIRANJE ZA PERIOD NAKON UGLJA
je na raspolaganju da ublaži socijalne
Ovaj brzi prelazak sa uglja na obnov-
ski regioni će od toga imati koristi
OBNOVLJIVE ENERGIJE ZAMENJUJU UGALJ
ljive izvore energije sjajna je vest za
samo ako vlade iskoriste sadašnju
zdravlje ljudi i klimu. Time se takođe
priliku umesto da se bore protiv
Korišćenje uglja u Evropi je u naglom
naglašava potreba za snažnim i per-
budućnosti.
opadanju od 2012. kada je proizvod-
spektivnim planovima tranzicije, zas-
nja energije u elektranama na ugal
novanim na prestanku upotrebe uglja
POREĐENJE SA SAD
dostigla svoj vrhunac. S druge strane,
pre 2030. godine, da bi se osiguralo
Upotreba uglja takođe opadau
udeo energije iz obnovljivih izvora
da prelazak na klimatski neutralnu
Sjedinjenim Američkim Državama,
značajno se povećao i dostigao 40
Evropu rezultira uspešnim regionima
gde je prva globalna kampanja Bez
procenata u prvoj polovini 2020. – po
nakon uglja. Veoma vredni paketi
uglja pomogla obustavljanju rada
prvi put prestigavši ukupnu energiju
EU za oporavak pružaju jedinstvenu
338 termoelektrana na ugalj (179
proizvedenu svim fosilnim gorivima.
priliku regionima u kojima je ugalj bio
GW) od januara 2010. Kao i u Evropi,
Mere za ispunjavanje novog cilja
dominantan i njihovim zajednicama
2020. godine zabeležen je rekord u
EU za smanjenje emisije gasova sa
da se transformišu uz pomoć inves-
tranziciji bez uglja u SAD, sa 30,4 GW
efektom staklene bašte od 55 proce-
ticija namenjenih elektroenergetskom
energije dobijene od uglja koja treba
nata produbiće ovaj trend, sa skoro
sistemu zasnovanom na obnovljivim
da se ukine. Od kako je Donald Tramp
potpunim ukidanjem uglja i velikim
izvorima energije, digitalnoj infrastruk-
postao predsednik 2016, 70,9 GW
rastom udela proizvodnje energije
turi, industriji i povećanju kapaciteta
energije dobijene iz uglja planirano je
iz obnovljivih izvora potrebnih za
za obrazovanje i obuku. Novi blok
da se ukine, po prosečnoj stopi od 1,4
njegovo postizanje.
Fonda za pravednu tranziciju takođe
GW mesečno.
evropskih energetskih izvora i signal-
Image by alvpics from Pixabay
izira da se uglju u Evropi nazire kraj.
46
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
posledice napuštanja uglja, ali rudar-
GLOBALNE PERSPEKTIVE UGLJA
evra poreskih obveznika komunalnim
cena ugljenika, uprkos izveštajima
preduzećima u zamenu za spora-
ekspertskih organizacija Ember i
Evropa i SAD ubrzano se kreću ka
zume o zatvaranju elektrana na ugalj,
BNEF, koje pokazuju da bi obnov-
nultom stepenu korišćenja uglja. Sa
dok se i dalje dozvoljava energet-
ljiva energija mogla zameniti ugalj
Bajdenovom administracijom koja
skim kompanijama da uništavaju
do 2030. godine ako češka vlada
klimatske promene stavlja u centar
sela zbog rudnika uglja. Ovaj skupi,
jednostavno ostavi ekonomiju da
svoje političke agende, sa najavama o
dugotrajni pristup koji će dovesti do
uređuje razne vrste energetskih izvora
potpunom ukidanju emisije ugljenika
bolesti izazvanih zagađenjem a koje
i podrži ulaganje u obnovljive izvore
u Japanu, Južnoj Koreji i Kini i planovi-
se mogu lako zaobići, kao i zdravst-
istom brzinom kao i druge zemlje
ma u EU o globalnom prestanku
venih troškova, kritički je potkopan
EU. To je loš signal za njihova komu-
korišćenja uglja, podrška uglja brzo
prošle godine kada su dve najmlađe
nalna preduzeća, poput najveće CEZ
nestaje širom sveta. I zaista, globalno
i najefikasnije nemačke elektrane na
Grupe, koja je već započela strategiju
ukidanje proizvodnje i potrošnje uglja
ugalj uspešno dobile dozvolu i novac
„modernizacije“ upotrebe uglja u
je neizbežno u bliskoj budućnosti.
poreskih obveznika za zatvaranje pre
pokušaju da produži životni vek svojih
Sada je potrebno doneti odluku da
2030. na prvoj aukciji za zatvaranje
elektrana.
li obezbediti pravednu tranziciju za
elektrana na ugalj u zemlji. Nemački
radnike i rudarske zajednice ili prim-
EVROPSKE REGIJE KOJE KASNE
orati građane i poreske obveznike da
POLJSKA - Dok nemačka i češka vla-
apsorbuju nepodnošljive troškove neodustajanja od upotrebe uglja. Za evropske zemlje i zemlje OECD, koje se još uvek nisu ukrcale u voz za napuštanje korišćenja uglja, najbolji odgovor je prihvatanje postupnog ukidanja uglja do 2030. pre COP26. Sve druge zemlje trebalo bi da teže
Za evropske zemlje i zemlje OECD, koje se još uvek nisu ukrcale u voz za napuštanje korišćenja uglja, najbolji odgovor je prihvatanje postupnog ukidanja uglja do 2030. pre COP26.
da pokušavaju da uspore napuštanje uglja, poljska vlada nastavlja da insistira na tome da će se njena proizvodnja i potrošnja uglja nastaviti do 2049. godine, uprkos velikim gubicima. Umesto da hitno izrađuje planove za kontrolisani prestanak upotrebe uglja, vlada traži odobrenje Evropske
ukidanju upotrebe uglja do 2040.
komisije za višedecenijsku subvenciju
Ovim putem će moći da ostvare
ugljenika za svoje državne rudarske
ekonomske, socijalne i ekološke
ministar ekonomije Peter Altmajer
kompanije. U međuvremenu, poljsko
beneficije koje već uživaju lideri
kasnije je izjavio da veruje da će
komunalno preduzeće PGE pravi plan
energetske tranzicije, a istovremeno
se postepeno ukidanje upotrebe
za zeleno pranje imidža tako što će
će izbeći da budu proglašeni klimat-
uglja ubrzati, dok je glavni vladin
resurse koji stvaraju gubitke pretočiti
skim autsajderima. Nažalost, još uvek
savetnik za tranziciju na obnovljive
u drugu državnu agenciju. Dodatno,
postoje zemlje, operatori i finansijske
energije naveo da će povećanje cena
finansijske institucije, uključujući
institucije koje zanemaruju ovo upo-
emisije CO2 verovatno biti razlog za
londonski Lloyds i PZU, nastavljaju da
zorenja i obavezu krajnjeg datuma
napuštanje upotrebe uglja u roku od
daju legitimitet ovim igrama tako što
završetka 2030. godine.
jedne decenije.
obezbeđuju finansiranja i osiguranja
ČEŠKA REPUBLIKA - Postoji opas-
za PGE-ov rudnik uglja Turov, koji
BORBA PROTIV BUDUĆNOSTI
nost da slična pogrešna logika bude
ubrzano postaje i geopolitička kriza,
NEMAČKA - Nemački zakon o
usvojena u Češkoj i Sloveniji. Prošle
jer je Češka odlučila da tuži Poljsku
prestanku upotrebe uglja 2038.
godine je komisija za ugalj Češke
zbog štete na zalihama vode. Ali
premašuje usklađenost sa Pariskim
Republike preporučila prestanak
postoje i razlozi za optimizam: prošle
klimatskim sporazumom za osam
upotrebe uglja 2038. godine na os-
godine je ZE PAK postao prva i jedina
godina i predviđa davanje milijardi
novu pogrešne logike već previsokih
poljska kompanija koja je objavila
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
47
ENERGIJA planove za zatvaranje nacionalnih
je razmatrala prekid upotrebe uglja
postrojenja na lignit do 2030. godine,
do 2030. godine. Prema nacrtu Na-
dok je drugi najveći region u zemlji
cionalnog energetskog i klimatskog
(Velika Poljska) postao prvi u Evropi
plana, poslednje elektrane na ugalj u
koji je objavio postepeni prestanak
ovoj zemlji zatvoriće se 2027. godine.
upotrebe uglja do 2030. godine. Energa je takođe otkazala svoj projekat
LEKCIJE IZ EVROPE
izgradnje elektrane na ugalj 1 GW
Zahvaljujući kontinuiranim kampan-
Ostrołeka C, koji je već bio započet,
jama civilnog društva, ugalj u Evropi
u znak priznanja brzog pogoršanja
velikim delom više nije politički i
ekonomije potrošnje uglja.
društveno prihvatljiv, a izgubio je i
TURSKA I ZAPADNI BALKAN - Do
ekonomsko uporište. Ključni ele-
promene dolazi i u Turskoj, u ko-
ment za to su proaktivne odluke sve
joj je broj planiranih elektrana na
većeg broja finansijskih institucija,
ugalj smanjen za polovinu u pet
vlada i komunalnih preduzeća
godina. Ova zemlja, međutim, ima
da napuste upotrebu uglja, što ne samo da je politički zatvorilo puteve za ugalj, već je dovela do
Ekonomska isplativost uglja je dodatno nestala zbog dramatičnog pada troškova solarne energije i energije vetra, zajedno sa rastućom cenom u sistemu EU za trgovanje emisijama.
prilagođavanja u političkim i finansijskim okvirima. Ekonomska isplativost uglja je dodatno nestala zbog
gasova sa efektom staklene bašte
dramatičnog pada troškova solarne
za najmanje 25 procenata do kraja
energije i energije vetra, zajedno sa
2020. godine.
rastućom cenom u sistemu EU za
Nakon skoro pet godina neprekidnog
trgovanje emisijama. Direktiva EU
opadanja i 162 zatvaranja ili najavljenih
o industrijskim emisijama takođe je
zatvaranja postrojenja pre 2030. go-
pomogla brojnim zatvaranjima jer se
dine, jasno je da tržišna i politička stvar-
prošlog leta zatvorilo osam španskih
nost ukazuje na značajni pomak od
najveći broj elektrana na ugalj koje
elektrana na ugalj u procesu koji je
uglja ka obnovljivoj energiji. Vlade koje
su planirane ili u izgradnji u Ev-
dodatno olakšavala visoko efikasna
prihvate ovu neizbežnu promenu i us-
ropi. Ukoliko sve budu izgrađene,
španska strategija za pravednu
postave politike podrške sposobnije su
kapaciteti uglja u Turskoj biće
tranziciju. Nacionalni klimatski
da zaštite radnike i ranije ubiraju koristi
udvostručeni. Srbija i Bosna i Her-
ciljevi takođe igraju ključnu ulogu
čiste energije ranije. Oni koji se odupiru
cegovina su u međuvremenu jedno
u eliminisanju uglja. Na primer,
promenama ili ih sporo prihvataju
od glavnih područja u koje Kina
holandski klimatski sporazum kom-
takođe će na kraju biti primorani da
izvozi tehnologije uglja, a zajedno
binuje postupno ukidanje uglja do
prihvate stvarnost, ali po daleko većoj
sa Kosovom i Severnom Makedoni-
2029. godine sa ciljem proizvodnje
ceni po javno zdravlje i ekonomiju.
jom zajedno emituju šest puta više
obnovljive energije od 75 procenata
sumpornog dioksida nego što je
do 2030. godine. Ključni trenutak ka
O EVROPI BEZ UGLJA
dozvoljeno Sporazumom o ener-
ostvarenju cilja bio je kada je holan-
Evropu bez uglja osnovala je u julu
getskoj zajednici. Ipak, u regionu
dski sud presudio u korist nevladine
2017. mreža organizacija civilnog
postoje i pozitivni znaci jer je Severna
organizacije, fondacije Urgenda, u
društva iz cele Evrope (EU, Velika
Makedonija prošle godine postala
postupku protiv holandske vlade,
Britanija, Zapadni Balkan i Turska) u
prva zemlja Zapadnog Balkana koja
prisiljavajući vladu da smanji emisiju
cilju saradnje sa lokalnim grupama
48
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
januara 2016. godine, prema Pariskom sporazumu, kao i one planirane i izgrađene nakon toga. Postrojenja za ugalj klasifikuju se kao zatvorena kada se zatvore, kada najave konkretne planove za zatvaranje do 2030. godine ili kada vlada proglasi njihov prestanak upotrebe uglja. Elektrane čije zatvaranje se planira posle 2030 godine nisu ubrojani.
OBJAŠNJENJE 50 PROCENATA Kada se sledeća elektrana na ugalj u Evropi zatvori ili objavi datum zatvaranja pre 2030. godine, 162 od 324 elektrane zatvoriće se ili najaviti datum zatvaranja najkasnije do 2030. godine. Ova obavezivanja znače da će Evropa biti na pola puta do zatgrađana i organizacijama kako bi se
rada, odlučnosti i posvećenosti ove
osiguralo postupno ukidanje uglja u
koalicije.
varanja elektrana na ugalj do 2030.
ZATVORENI KAPACITETI
svakoj evropskoj zemlji najkasnije do
U pogledu kapaciteta proizvodnje
ciljevima Pariskog klimatskog spo-
KAKO BROJIMO ELEKTRANE NA UGALJ
razuma UN. Činjenica da je Evropa
U brojeve koje navodimo uključene
se obavezalo na zatvaranje do 2030.
na pola puta do postizanja ovog cilja
su sve elektrane na ugalj u EU,
Godine. Preostaje da se zatvori još
velikim delom je rezultat napornog
Ujedinjenom Kraljevstvu, Zapadnom
109,000 MW.
2030. – raspored koji je usklađen sa
energije 101,300 MW je zatvoreno ili
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
49
Image by Nyamdorj from Pixabay
Balkanu i Turskoj koje rade od 1.
ENERGIJA
EVROPSKI ZAOKRET KA NUKLEARNOJ ENERGIJI
Estonija za sada nema nijednu nuklearnu elektranu, a protiv izgradnje konvencionalne elektrane treće generacije uglavnom govore veliki troškovi, dug period izgradnje i finansijski rizici...
E
rade i u blizini gradova. Svetsko nuklearno udruženje (WNA) pod pojmom SMR podrazumeva nuklearne reaktore snage do 300 MW koji, za razliku
stonija planira da u narednih
ciljeva. Estonija je po štetnim emisi-
od velikih centrala koje se grade na
deset godina izgradi svoju
jama prilikom proizvodnje električne
licu mesta, imaju modularnu izvedbu.
prvu nuklearnu elektranu,
energije prva u Evropi. Estonska vlada
To znači da se mnogi fabrički izrađeni
tek je nedavno donela odluku da do
delovi donose na mesto gde se elek-
tor (SMR) u Evropi, i da na taj način
2035. godine iz upotrebe izbaci elek-
trana nalaziti, što ubrzava i pojeftinjuje
obezbedi stabilnu i veću proizvodnje
trane koje rade na uljane škriljce.
izgradnju.
električne energije.
Belgijski inženjenerski biro Tractabel
Prema podacima Međunarodne
Nuklearno postrojenje trebalo bi da
odlučio je da investira u estonsku
organizacije za atomsku energiju
bude smeštno oko 100 kilometara od
firmu Frmi Energia, koja je nosilac pro-
(IAEA) u svetu trenutno postoji oko 50
glavnog grada Talina, na obali Fin-
jekta, i da postane deoničar. Saveto-
dizajna i koncepata za izgradnju SMR,
skog zaliva, preneo je estonski javni
davnu ulogu u projektu imaće finski
i oni su glavnom u eksperimentalnoj
servis ERR.
energetski konzorcijum Fortum.
fazi. Jedine četiri takve elektrane koje
Jedan od bitnih razloga za realizaciju
Mali modularni reaktori (Small modu-
su u poodmakloj fazi izgradnje nalaze
tog projekta je i dostizanje klimatskih
lar reactor) smatraju se bezbednijim
se u Argentini, Rusiji i Kini.
i ujedno i prvi mali modularni reakPhoto by Nicolas HIPPERT on Unsplash
od tradicionalnih reaktora i mogu da
50
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Estonija za sada nema nijednu
(9,8%), Švedska sa 66.130 GWh (8,6%)
novom projektu proširenja Kozloduja
nuklearnu elektranu, a protiv izgrad-
i Španija sa 58.349 GWh (7,6%). Te
urađen je posle konsultacija sa
nje konvencionalne elektrane treće
četiri zemlje proizvode više od tri
predstavnicima američke kompanije
generacije uglavnom govore veliki
četvrtine ukupne količine električne
Vestinghaus.
troškovi, dug period izgradnje i finan-
energije proizvedene u nuklearnim
Kombinovanje ruskih reaktora sa
sijski rizici.
postrojenjima u EU.
američkim tehnologijama bila je
Zagovornici izgradnje malog reaktora
Ukupna proizvodnja struje u nuk-
prvobitna ideja Bugarske, a uprava
u Estoniji tvrde da tome u prilog go-
learnim elektranama u EU smanjila se
nuklearne elektrane Kozloduj je pro-
vori mogućnost ugradnje standardizo-
od 2006. za 16,3%, uglavnom zbog
cenila da bi najmanje još jedan reaktor
vanih modula, da bi izdaci zahvaljujući
zatvaranja reaktora u Nemačkoj.
mogao da bude pušten u rad u roku
veličini postrojenja bili manji, i da
od deset godina. Za Bugarsku, koja je u velikoj meri
energije, piše portal Heise.de.
U BUGARSKOJ - STOP ZA BELANE, ZELENO SVETLO KOZLODUJU
Konsultantska grupa Deep Isolation,
Bugarska je odustala od izgrad-
zahteve Evropskog zelenog dogovora
koja se između ostalog bavi i prople-
nje nuklearne elektrane blizu grada
za smanjenje emisija ugljen-dioksida.
mom odlaganja mnuklearnog otpada,
Belene na Dunavu, ali će raditi na
Kozloduj, prva bugarska nuklearna
nedavno je po nalogu preduzeća
proširenju stare nuklearke Kozloduj.
elektrana, radi od 1974. godine i prati
Fermi Energia izradila studiju u kojoj
Sofija je već dva puta prekidala i
je reputacija da obezbeđuje jevtinu
se navodi da su geološki uslovi u Es-
nastavljala radove na tom projektu, ali
struju i devize zahvaljujući izvozu.
toniji pogodni za zbrinjavanje te vrste
će ovaj put verovatno biti zauvek.
Plan izgradnje nuklearke Belene
opada, dodaje portal.
Vlada je odobrila izveštaj ministarke
urađen je 1980-ih godina, ali su radovi
Fermi Energia osnovana je sa zadat-
za energetiku Temenužke Petkove,
počeli 1987. Projekat je napušten
kom da u Estoniji izgradi prvu mali
u kojem se predlaže izgradnja no-
1990, posle političkih promena u
modelarni reaktor. Baltičke države
vog, sedmog nuklearnog reaktora
Bugarskoj.
najavile su da do 2025. godine žele da
u već postojećoj nuklearnoj centrali
Vlada je 2002. godine ponovo oživela
se isključe sa dalekovodne električne
Kozloduj. Oprema koja je kupljena
projekat, a 2008. je potpisan ugovor
mreže Rusije.
od Rusije za nuklearku Belene biće
sa ruskom kompanijom Atomstrojek-
bi vlasti mogle uverljivo da pobiju i argumente protiv korišćenja atomske
zavisna od uglja, proširenje Kozloduja je jedina realna mogućnost da ispuni
prebačena u Kozloduj.
sport (Atomstroyexport) o izgradnji
FRANCUSKA JE NAJVEĆI PROIZVOĐAČ NUKLEARNE ENERGIJE U EU
Bugarska vlada međutim nije de-
dve jedinice nukelarke. Izgradnja je
finitivno odlučila šta će biti sa već ku-
ponovo obustavljena 2012, pošto je
pljenim ruskim nuklearnim reaktorima
bugarska vlada pokušala da na pro-
U 13 zemalja EU radi 106 nuklearnih
za Belene, preneo je bugarski portal
jektu angažuje i američke i evropske
reaktora, koji proizvode 765.337
EURACTIV.bg.
investitore i pošto je od ruske kom-
gigavat sati (GWh) električne energije,
„Posle izgradnje sedmog reaktora,
panije tražila da smanji cenu.
što je oko 26% ukupne proizvodnje
počećemo izgradnju osmog reaktora
Bugarski parlament je 2018. glasao da
struje u EU, prema podacima iz 2019.
(u Kozloduju)”, izjavio je premijer Bojko
se projekat nastavi, ali su procedure
godine. Evropska agencija za statis-
Borisov.
privremeno obustavljene posle izbi-
tiku Eurostat je objavila 19. februara
U Kozloduju trenutno rade samo dva
janja pandemije. U međuvremenu je
da je Francuska najveći proizvođač
reaktora – peti i šesti. Bugarska je iz
EURACTIV.bg pisao da je za projekat
nuklearne energije u EU, sa 399.011
bezbednosnih razloga morala da
Belene potrebno novo odobrenje
GWh, što čini 52,1% ukupne nuk-
zatvori prva četiri reaktora, što je bio
Evropske komisije i bugarskih nezavis-
learne struje proizvedene u Uniji.
uslov za pristupanje Evropskoj uniji.
nih regulatornih tela.
Iza nje su Nemačka, sa 75.071 GWh
Izveštaj ministarke za energetiku o
Izvor: EURACTIV.rs, EURACTIV.com
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
51
ENERGIJA
ČISTA ENERGIJA UMESTO UGLJA
Kancelariju za energetsku tranziciju Zapadnog Balkana otvorena je u Briselu kako bi zemljama regiona pomogla u procesu napuštanja proizvodnje energije iz prljavih izvora...
E
vropska komisija je početkom marta u Briselu otvorila „Kancelariju za energetsku
tranziciju Zapadnog Balkana” kako bi zemljama regiona pomogla u procesu napuštanja proizvodnje energije iz prljavih izvora. Podrška je neophodna jer poslovi, u borbi za čistiju energiju, vazduh i vodu – nisu ni laki, ni jeftini, a uslovljeni su političkim odlukama. Šta onda Srbiju čeka na tranzicionom energetskom putu? Evropska unija je odmakla u energetskoj tranziciji – većina članica ugalj će iz upotrebe izbaciti već krajem
ktrana na ugalj na Zapadnom Balkanu
sledeće decenije, a plan je da 2050.
emituju čak 20 puta više sumpor-
VAŽNE AKTIVNOSTI LOKALNIH SAMOUPRAVA
godine Unija potpuno završi proces
dioksida od proseka Unije.
U tom procesu važne su aktivnosti lokalnih samouprava. Dobar primer
dekarbonizacije, odnosno smanjenja
je Niš, gde u planiranje energetske
klimu.
PREDSTOJE VELIKE INVESTICIJE U OBNOVLJIVE IZVORE
Srbija je sa zemljama Zapadnog Bal-
I Srbija dve trećine struje dobija sagor-
nivanje energetskih zadruga koje će
kana prihvatila da će slediti taj plan,
evanjem lignita. Iz Vlade poručuju da
graditi solarne panele. Toplana se
a briselska kancelarija za energet-
predstoje velike investicije u obnovljive
modernizuje, a pomoć najavljuju i za
sku tranziciju otvorila je za to vrata
izvore, gas i poboljšnje energetske
domaćistva.
podrške.
efikasnosti. Promene u energetici su
Bojan Gajić, gradski energetski
Tim Mekfi, portparol EU za energetiku
neminovne, ali moraju, kažu, biti poste-
menadžer Niša, najavljuje da će se u
i klimatsku akciju, kaže da je to važan
pene uz očuvanje energetske bezbed-
nerednih nekoliko meseci pokrenuti
projekat, u vezi sa Evropskim zelenim
nosti zemlje.
program sufinansiranja zamene starih
ugovorom, koji je prioritet.
Ministarka rudarstva i energetike
kotlova i šporeta građana koji koriste
- Unutar EU radimo na postepenom
Zorana Mihajlović kaže da klima i ener-
ogrevno drvo i ugalj, ili priključenje
izbacivanju uglja i podršci sredi-
getika nisu vezane za jednu zemlju, već
individualnih objekata na sistem daljin-
nama koje imaju rudnike uglja‚ da
za ceo region.
skog grejanja.
se prebace na čistije izvore energije,
- I zato će Srbija tu biti jako aktivna.
U Srbiji ima još 66 kotlarnica na mazut
da nađu odgovarajuće programe i
Dakle, mi smo već pokušali da us-
i ugalj i na njihovom gašenju i prelasku
iskoriste sredstva iz fondova Evropske
postavimo određenu komunikaciju sa
na čistije enrgente se već radi. Ipak,
unije i međunarodnih finansijskih in-
tom Kancelarijom i nama je jako stalo
zabrinjava činjenica da se gotovo
stitucija, i usvoje strategiju za prelazni
da vidimo kakva su iskustva, kako će to
polovina srpskih domaćinstva i dalje
period - navodi Mekfi.
izgledati u narednom periodu - napom-
greje na drva i ugalj.
Analize ukazuju da šesnaest termoele-
inje Mihajlovićeva.
Photo by Dominik Vanyi on Unsplash
emisije štetnih gasova koji ugrožavaju
52
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
tranzicije uključuju i građane i os-
Izvor: www.ekapija.com
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
53
ENERGIJA
Vodonična strategija je inicijalni korak, da se kroz saradnju države sa stručnjacima, akademoskom zajednicom i privredom pronađe optimalno rešenje, koje će Srbiji obezbediti mesto u vodoničnoj tranziciji...
SRBIJA U VODONIČNOJ TRANZICIJI
T
im za vodoničnu strategiju
Brzina je neophodna da bi Srbija bila
Vuksanović ističe da su tri osnovna
Srbije, čiji je predlog strate-
ravnopravna sa drugim učesnicima u
razloga, koji su ključ predloga
gije podržalo Ministarstvo
razvoju vodoničnih tehnologija, kao
zajedničkog rada. Prvo, sve zemlje
rudarstva i energetike, završetak
deo procesa dekarbonizacije i okre-
članice Evropske unije, pa i sama
kompletnog dokument strategije za
tanja klimatski neutralnom razvoju.
Evropska unija formalno su usvo-
vodoničnu tranziciju, koja bi bila deo
„Sa svojevrsnim ‘kosturom’ buduće
jile vodoničnu strategiju da 2050.
nove strategije razvoja energetike
kompletne strategije - mogućnostima
godine, uz „prolazna kontrolna
Srbije do 2050. godine, najavljuje za
za razvoj vodoničnih tehnologija u Sr-
vremena” - 2023. i 2030. godinu. Izra-
dva meseca. „Vodonična strategija
biji, koje bi bile deo procesa dekarboni-
dom Strategije Srbija se pridružuje ne
je inicijalni korak, da se kroz sarad-
zacije i okretanja klimatski neutralnom
samo evropskim već i velikom broju
nju države sa stručnjacima, akad-
razvoju Tim za vodoničnu strategiju
zemalja Azije, oba američka konti-
emoskom zajednicom i privredom
juče je upoznao predstavnike Ministar-
nenta i Australiji.
pronađe optimalno rešenje, koje će
stva rudarstva i energetike - državne
„Mi smo u zaostatku koji još možemo
Srbiji obezbediti mesto u vodoničnoj
sekretarea i pomoćnike ministarke.
da prevaziđemo. Primera radi, Hrvat-
tranziciji”, kaže Miljan Vuksanović,
Ministarstvo rudarstva i energetike je
ska planira da završi svoju strategiju
vođa Tima za vodoničnu strategiju.
podržalo našu inicijativu. dogovreno
u drugoj polovini ove godine a mi
Tim za vodoničnu strategiju Srbije,
je da ubuduće radimo na tome da
imamo realnu šansu da to uradimo
čiji su koncept osmislili inicijator
vodonična strategija bude deo nove
pre njih. Naš koncept je upravo tako
ideje da se Srbija uključi u globalnu,
strategije razvoja energetike do 2050.
razvijen da možemo da, kao tim,
svetsku vodoničnu tranziciju,
godine”, kaže Miljan Vuksanović, vođa
završimo strategiju u roku od 60
Miljan Vuksanović i predstavnici
Tima za vodoničnu strategiju.
dana”, kaže Vuksanović.
akademske zajednice i privrede,
Ideja je da se sa predstavnicima
Drugo, koncept strategije je razvijen
konkretno, Mašinskog fakulteta u
države izradi, za ovo vreme izuzet-
na način, upravo kako to preporučuje
Beogradu i poslovnog udruženja
no važan dokument - strategija
nov evrospki pristup: kao zajedničko
Elektromašinogradnja, najavljuje da
vodonične tranzicije, odnosno poste-
delo industrije, državnog aparata i
će ovaj dokument biti završen za dva
peni prelazak na vodonik kao osnovni
investitora. Po tome ćemo svakako
meseca.
energent budućnosti.
biti jedinstveni i odlično ćemo se
54
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
uklopiti u savremene razvojne tokove
„u pitanju ozbiljna i duboka reforma,
učešće države ovaj deo privrede
vodonične tranzicije. Teško je zamis-
a da je resorno ministarstvo rudarstva
uključi u savremene tokove, koje
liti, napominje Vuksanović, bolji i
i energetike, kako smo sagledali,
donosi vodonična tranzicija.
efikasniji način u međunaronoj komu-
predodređeno za tu ulogu“.
Evropa je već iskazala potrebu za
nikaciji od komunikacije koju nudimo
Uloga obrazovanja i nauke je, takođe,
otvaranjem više od milion novih
u našoj strategiji.
važan sastavni deo vodonične
radnih mesta u ovoj oblasti, što znači,
Treće je novina u načinu pristupa
tranzicije. Evropa, pa i celi svet ulažu
više od pola miliona novozaposlenih
strategiji. „Naš pristup je da strategiju
ogromne napore i sredstva da se ne
u proizvodnim procesima vezanim
čine konkretnih 50 pažljivo odab-
nađu van ovih tokova.
za vodoničnu tehnologiju. Sasvim je
ranih projekata i programa, od kojih
„Kadrove koji su nam za to potrebni
izvesno da tu postoji ozbiljan izazov,
svaki ima svoje definisane aktivnosti
moramo odmah obučavati, kako na
ali i šansa za srpsku industriju.
sa ciljevima, sadržajem i rezultatom.
visikoškolskom nivou, tako i u sred-
„Strategiju smo upravo zbog
Ovim mehanizmom, da ga tako
njem obrazovanju. Tu smo najbliže
toga koncipirali na konkretnim i
nazovem, postižu se dva važna cilja:
Evropi, jer svi moraju da prođu kroz
pragmatičnim osnovama, sa pred-
potpuna kontrolabilnost u realizaciji
reformu obrazovanjan da bi se
lozima pokretanja konkretnih proiz-
i značajan interes za ulaganje”, ističe
prilagodili zahtevima „nove privredne
vodnih procesa, jer je, objektivno,
Vuksanović. Strategija, prema tom konceptu, obuhvata sve vrste vodonika (zeleni, plavi, tirkizni, sivi...) svrstanih u sedam oblasti: proizvodnja, transport, skladištenje, upotreba vodonika u elektroenergetici, propisi i regulativa, obrazovanje i nauka i međunarodna saradnja. Ključni programi već su nabrojani u strategiji. U narednoj fazi rada detaljnije će
najobučenija kadrovska struktura u
Godine 2050. 8% vodonika biće proizvedeno iz biomase, dok će, primenom novih i usavršenih tehnologija, iz uglja biti proizvedeno čak 20% vodonika. Industrija, rekao bih, zna i oseća duh promene...
se sagledati potrebna sradstva za
Srbiji i dalje vezana za elektroprivredu i njeno funkcionisanje. Ako se na vreme krene i fokusira na blagovremeno prilagođavanje elektroprivrede (orijentacijom na vodonik, kao osnovni energent), mi raspolažemo resursima da ne zaostanemo za svetom u vodoničnoj tranziciji. O ovom jesno govori podatak da je sagledano da će 2050. godine 8% vodonika biti proizvedeno iz biomase,
realizaciju, konkretni rezultati - koji se
grane”, kako je to deklarisale EU, pa
dok će iz uglja, primenom novih i
žele postići i prioriteti u neposrednoj
samim tim smo na približno istim start-
usavršenih tehnologija, biti proizve-
primeni strategije.
nim pozicijama. A koncept Strategije
deno čak 20% vodonika. Industrija,
„Kada je reč o položaju Srbije u
daje Srbiji osnov za pravovremeno
rekao bih, zna i oseća duh promene“,
energetici, jasno je da je oslonac na
reagovanje, tako da sam uveren da tu
kaže Vuksanović zaključujući „upravo
korištenje niskokvalitetnog i ekološki
možemo da uhvatimo korak sa Evro-
zato je važna saradnja sa državnim
nepovoljnog uglja. Postoje, međutim,
pom i svetom”, smatra Vuksanović.
institucijama. Da se kroz pragmatična
resursi, koji mogu da omoguće
Elektromašniogradnja zapošljava više
strateška opreljenja nađemo na istom
ulazak srpske enegetike u vodoničnu
desetina hiljada radnika i neraskidivo
putu – ali, i u isto vreme, sa Evropom i
budućnost. Mi smo ispitali ove
je vezana za budućnost energetike
svetom. Mislim da predlog strategije
potencijale i sa pravilnim strateškim
u Srbiji. Stoga privrednici možda
daje onaj pravi, inicijalni korak, da se
usmerenjem Srbija treba i može, a ne
najbolje (a svakako najdirektnije)
kroz saradnju države sa stručnjacima,
samo da mora, da krene ovim putem.
razumeju opasnost koju donosi
akademskom zajednicom i privre-
Strategija, koju smo pripremili, daje
budućnost sa smanjenom potrebom
dom pronađe optimalno rešenje koje
odgovor na to: kako, kada, ko i zašto“,
za ugljem. Potpuno jasno se sagleda-
će svima nama obezbediti mesto u
objašnjava Vuksanović ističući da je
va šansa da se na vreme i uz ozbiljno
vodoničnoj tranziciji”.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
55
ENERGIJA
BIĆE VIŠE GASA
Objavljen tender za izgradnju gasne interkonekcije SrbijaBugarska...
kapaciteta u odnosu na postojeće potrebe Srbije za gasom i u velikoj meri unaprediti opštu sigurnost
O
snabdevanja gasom.
Niš-Dimitrovgrad, Evropska unija
zavisnost od jednog dominantnog
i Srbija su napravile novi korak ka
snabdevača. Zahvaljujući ovom
realizaciji velikog infrastrukturnog
gasovodu će se postići lak pristup
projekta koji će značajno povećati
gasu za građane i privredu Bele
količinu gasa koja se isporučuje
Palanke, Pirota i Dimitrovgrada -
domaćinstvima u Srbiji, što će
tri grada koja do sada nisu imala
znatno doprineti većoj energetskoj
pristup gasu.
sigurnosti i čistijoj životnoj sredini u
Šef Delegacije EU u Srbiji, amba-
Srbiji.
sador Sem Fabrici, istakao je da je
Nova gasna interkonekcija
od presudnog značaja da se ubrza
povezivaće Grad Niš i bugarsku
sprovođenje projekata u sektoru
prestonicu Sofiju. Planirani kapac-
energetike koji jačaju regionalnu
itet gasovoda će omogućiti transfer
saradnju kroz povezivanje. „EU je
1,8 milijardi kubnih metara gasa
opredeljena da pomogne Srbiji u
godišnje. Projekat će biti finansiran
njenim naporima da diversifikuje
bespovratnim sredstvima iz IPA
izvore energije i da ima zdraviju
fonda EU za Srbiju u iznosu od 49,6
životnu sredinu. Konektor za pri-
miliona evra. Dodatno, projekat će
rodni gas između Srbije i Bugarske
biti finansiran iz kredita Evropske
će postići oba ova cilja, a od njega
investicione banke (EIB) u iznosu
će direktnu korist imati građani,
od 25 miliona evra. Potpisivanje
čime će biti otvorene prilike za nova
ugovora se očekuje uskoro.
tržišta i ekonomski rast”.
snabdevanja Srbije prirodnim gas-
Početak radova na izgradnji gaso-
Potpredsednica Vlade Republike
om iz LNG terminala u Grčkoj, kao i
voda se očekuje kasnije tokom ove
Srbije i ministarka rudarstva i ener-
iz gasovodima TAP i TANAP koji su
godine, nakon izbora izvođača i
getike, prof. dr Zorana Mihajlović
deo Južnog gasnog koridora, kojim
nadzora na izvođenju radova. Fi-
kaže da je gasna interkonekcija
se transportuje gas Kaspijskog i
nalizacija gasovoda je planirana za
Niš-Dimitrovgrad veoma značajan
regiona Bliskog istoka. Zahvaljujući
početak 2023.
projekat jer će pored diverzifikacije
vezi svih gore navedenih postojećih
Delegacija EU aktivno radi na
gasnih ruta omogućiti i diverzifi-
i planiranih gasovoda nakon
postizanju napretka po pitanju ovog
kaciju snabdevača, što je doprineti
završetka projekta Istočni Mediteran
prioritetnog projekta i u tom smislu
većoj energetskoj bezbednosti ne
(EastMed) biće omogućeno i snab-
je u stalnom kontaktu sa vlastima
samo Srbije, već i regiona.
devanje iz priobalnih rezervi gasa
Srbije. Planirani kapacitet gaso-
„Izgradnja gasne interkonekcije Sr-
iz polja Levijatan, odnosno Kipra i
voda će obezbediti dodatnih 80%
bija-Bugarska stvoriće mogućnost
Izraela”, navodi Mihajlovićeva.
56
bjavljivanjem tendera
Novi gasovod Niš-Sofija će pojačati
za izbor izvođača ra-
diversifikaciju izvora energije u Srbiji
dova na gasovodu
i na Zapadnom Balkanu i smanjiti
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Seli̇m Arda Eryilmaz on Unsplash Sa oko 65 odsto, Srbija je zem-
da izgrade manje, kombinovane
u interno energetsko tržište EU.
lja sa najvećim udelom potrošnje
sisteme grejanja i proizvodnju
Osim toga, gasovod će podupreti
niskokaloričnog uglja lignita u proiz-
električne energije visoke efikas-
dalju dekarbonizaciju Srbije i zaštitu
vodnji energije, što značajno dopri-
nosti.
njene životne sredine.
nosi zagađenju u urbanim centrima.
Novi gasovod će otvoriti novu rutu
Ovaj projekat je jedan od „Projekata
Usled manjeg zagađenja i veće
snabdevanja iz Bugarske ne samo
od zajedničkog interesa” EU i jedan
fleksibilnosti u pogledu proizvodnje
ka Srbiji, već i ka drugim delovima
je od prioritetnih projekata u kon-
električne energije, prirodni gas je
jugoistočne Evrope. Ovo će
tekstu Grupe na visokom nivou za
dobro rešenje za tranziciono fosilno
omogućiti pristup drugim izvorima
energetsko povezivanje centralne i
gorivo. Prelazak na prirodni gas
gasa, poput tečnog prirodnog
jugoistočne Evrope (CESEC).
bi manjim gradovima i opštinama
gasa iz Grčke i Azerbejdžana preko
u Srbiji, u kojima postoje sistemi
Južnog gasnog koridora, kao i
Ministarstva rudarstva i energetike
za daljinsko grejanje, omogućio
poboljšanu integraciju ovih izvora
https://euractiv.rs
Saopštenje
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
57
GLOBALNE KRIZE
VIŠE OD 30 MILIONA LJUDI „NA KORAK OD GLADI”
Kombinacija pandemije, klimatske krize i ratnih sukoba u nekim delovima sveta već sada preti da dovede do „alarmantnih” nivoa globalne gladi, navodi se u izveštaju UN...
A
u izveštaju, dok su na Bliskom istoku Jemen, Sirija i Liban ozbiljno pogođeni brzim opadanjem vrednosti valuta i
kutna glad će verovatno
te Haitija u Latinskoj Americi i Karibima.
rastućom inflacijom.
postati ozbiljna pretnja u više
„U mnogim regijama sezona sadnje tek
Procenjuje se da će se više od sedam
od 20 zemalja u sledećih
je započela ili će tek početi”, rekao je
miliona ljudi širom Južnog Sudana
nekoliko meseci, upozoravaju iz Ujed-
Qu. „Moramo da se trkamo s vremenom
suočiti s različitim nivoima akutne preh-
injenih nacija. Porodice i zajednice u
i ne dozvolimo da nam promakne
rambene nesigurnosti tokom razdoblja
delovima Jemena i Južnog Sudana
prilika za zaštitu, stabilizaciju, pa čak i
od aprila do jula. U izveštaju se navodi i
već se suočavaju s glađu, navodi se u
možda povećanje lokalne proizvodnje
da se očekuje da će više od 16 miliona
izveštaju o žarištima gladi koji su objavili
hrane.”
Jemenaca doživeti visoki nivo akutne
Agencija za hranu i poljoprivredu (FAO)
Masovna glad već je realnost u Je-
prehrambene nesigurnosti do juna,
i Svetski program za hranu (WFP).
menu.
što je više za tri miliona od kraja prošle
Procenjuje se da se 34 miliona ljudi
„Svedoci smo katastrofe koja se odvija
godine. Ostale zemlje koje su identi-
bori s vanrednim nivoima akutne gladi
pred našim očima”, rekao je izvršni
ficirane kao najgora žarišta gladi su
poznatim kao IPC (Integrated food se-
Burkina Faso, Avganistan, Demokratska
curity Phase Classification - Integrirana
Republika Kongo, Etiopija, Haiti, Sudan
klasifikacija faza sigurnosti hrane) 4, što znači da su „na korak od gladi”. Akutnu glad prouzrokuju ratni sukobi, klimatski šokovi i pandemija Covid-19, a na nekim mestima i najezde pustinjskih skakavaca, koje su često u vezi s disbalansom procesa u životnoj sredini.
Photo by USAID
najsporije će se oporaviti, navodi se
„Očekuje se da će do juna više od 16 miliona Jemenaca doživeti visoki nivo akutne prehrambene nesigurnosti, što je više za tri miliona od kraja prošle godine”.
i Sirija. U novembru su Ujedinjene nacije objavile upozorenje da je Jemenu pretila neposredna opasnost od najgore gladi koju je svet video desetlećima. Kako se ova zemlja suočava sa svojim najmračnijim satima, napori za
„Veličina patnje je alarmantna”, rekao je
uspostavljanje mira u zemlji hitniji su
generalni direktor FAO-a Qu Dongyu.
nego ikad. Ali postoje neki znaci nade.
„Na svima nama je da delujemo sada i
direktor WFP-a David Beasley. Tri stvari
Nema sumnje da pojačani diplomatski
da delujemo odmah kako bismo spasili
su bile potrebne da bi se zaustavilo da
angažman SAD-a daje novi zamah
živote, zaštitili egzistenciju i sprečili
„milioni umiru od gladi”, rekao je on,
političkim naporima pod vodstvom UN-
najgoru situaciju.”
zaustavljanje sukoba, lakši pristup ran-
a. Ako se ovaj zamah održi, mogao bi
Severna Nigerija, Jemen i Južni Sudan
jivim zajednicama i povećanje donacija.
se stvoriti najbolja šansa za spasavanje
predvode listu regija koje se suočavaju
Pre nekoliko nedelja FAO i WFP zatražili
života, obuzdavanje masovne gladi i
s „katastrofalnim” nivoima akutne gladi,
su 5,5 milijardi dolara za sprečavanje
stvaranje puta ka miru.
prenele su agencije. Većina žarišnih
gladi, putem humanitarne pomoći u
Pitanje je samo koristi li svet tu pri-
tačaka identifikovanih u izveštaju
hrani, gotovinom i hitnim intervenci-
liku. Mnogi ljudi u tome moraju igrati
nalazi se u Africi, ali neka od njih su I na
jama za život.
svoju ulogu. Ali ono što međunarodna
drugim kontinentima - od Avganistana
Latinska Amerika regija je koja je najteže
donatorska zajednica sada čini biće
u Aziji, Sirije i Libana na Bliskom Istoku,
pogođena ekonomskim padom i
presudno.
58
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
59
GLOBALNE KRIZE bez hitnog lečenja, a oni koji prežive
tori se moraju vratiti na barem isti nivo
eral za humanitarne poslove, Ignazio
uglavnom će pretrpeti nepovratnu štetu
finansiranja kao 2019.
Cassis, potpredsednik i šef Odeljenja
uzrokovanu tim stanjem. Bolesti koje
UN, Švedska i Švajcarska sazvali su
za vanjske poslove u Švicarskoj, Ann
se mogu sprečiti poput kolere, difterije
sastanak na visokom nivou za donatore
Linde, ministarka vanjskih poslova u
i boginja uzrokuju bespotrebnu smrt
koji će se založiti za podršku narodu
Švedskoj, Per Olsson Fridh, ministar je
najmanje jednog deteta svakih deset
Jemena. UN-ovom humanitarnom
za međunarodnu razvojnu saradnju i
minuta u Jemenu. Bolesnu decu odbi-
odgovoru ove godine trebaju četiri mili-
humanitarna pitanja u Švedskoj izdali
jaju zdravstvene ustanove koje nemaju
jarde dolara. Sve manje nije dovoljno.
su zajedničko saopštenje:
lekove ili zalihe. I svakog dana u sukobu
Sve manje propustilo bi ovu priliku da
„Nemoguće je preceniti užas svakod-
se ubija ili osakaćuje jemenska deca.
odvrati masovnu glad i učini značajan
nevnog života u Jemenu. Dvoje od
Teško da smo svedočili jasnijem slučaju
korak ka miru.
troje ljudi se oslanja na pomoć da bi
povećanja humanitarne pomoći tokom
To je ono što je potrebno da bi se
preživelo. Rat je desetkovao ekonomiju
desetleća. Ali prošle godine finansiranje
zadržala velika glad i rešile druge
i slomio javne službe. Gotovo 50.000
Jemena dramatično je opalo.
akutne potrebe. Ako UN dobiju ta sred-
Jemena već živi u uslovima sličnim
U 2020. godini humanitarna oper-
stva, moći će pomoći 16 miliona ljudi
gladi. Život u Jemenu za prosečnu
acija pod vodstvom UN-a primila je 1,9
širom Jemena u osnovama potrebnim
osobu postao je nepodnošljiv, a deca
milijardi dolara - polovinu potrebnog i
za preživljavanje.
najviše pate. Ove godine gotovo
polovinu onoga što je primljeno godinu
Protekla, 2020. godina bila je teška
polovina svih mlađih od pet godina pati
dana ranije. Učinak smanjenja finansir-
za sve, ali neke je pogodila puno teže
od akutne pothranjenosti. To uključuje
anja bio je brutalan. Trebalo je smanjiti
od drugih. Narodu Jemena trenutno
i 400.000 suočenih s teškom akutnom
pomoć, a mnogi ljudi kojima je bila
očajnički treba pomoć.”
pothranjenošću. Mnogi će umreti
potrebna pomoć nisu je dobili. Dona-
Photo by Anderson Rian on Unsplash
Mark Lowcock, UN podsekretar gen-
60
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Izvor: www.theguardian.com
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
61
KLIMATSKE PROMENE
DA LI IMATE UTISAK DA U SRBIJI IMA SVE MANJE SNEGA? Poslednjih godina zime u Srbiji su bile za oko dva stepena C toplije u odnosu na sredinu dvadesetog veka, a to se oslikalo i u broju dana sa snežnim pokrivačem...
P
orast temperature, koji se
mesece (decembar-januar-februar)
veka, broj dana sa mrazom tokom
beleži od početka industrijske
u Srbiji počevši od zime 1951/1952.
godine je bio relativno stabilan, sa
revolucije, ima sve veći uticaj
Na osnovu lineranog trenda, na istoj
prosekom od oko 105 dana po godini.
na obrasce i količinu snežnih padavina.
slici takođe možemo lako uočiti da su
Poslednje dve decenije došlo je do
Toplija klima za posledicu ima sve
poslednjih godina zime u Srbiji bile
naglog smanjenja, tako da je u periodu
manje snežnih padavina iz razloga što
za oko dva stepena toplije u odnosu
od 2011-2020, broj dana sa mrazom
veća temperatura uzrokuje ređu pojavu
na sredinu dvadesetog veka. Tokom
bio manji za oko 20 dana od proseka iz
snega, ali i njegovo kraće zadržavanje
poslednje decenije, samo su tri zime
dvadesetog veka.
na Zemljinoj površini kada dođe do
imale prosečne temperature ispod
formiranja snežnog pokrivača.
nule, i to su zime 2010/2011, 2011/2012
TOPLIJA ZIMA, MANJE SNEGA
Zimska sezona (decembar-januar-
i 2016/2017. Sa druge strane, vidimo
Za očekivati je da će porast zimskih
februar) 2020/2021 u Srbiji je treća
da su u prošlosti zime sa prosečnim
temperatura i manji broj dana sa tem-
najtoplija zima od 1951. godine, koja je
temperaturama ispod nule bile daleko
peraturama ispod nule usloviti i manje
bila za oko 3.0 °C toplija od proseka za
učestalije.
snežnih padavina i manji broj dana sa
period 1981-2010.
Porast zimske temperature, najbolje
snežnim pokrivačem.
Takođe, u celoj Srbiji ove zime je
uočljiv ako posmatramo broj dana
Na slici 3 prikazan je broj dana sa
zabeležen manji broj dana sa snežnim
sa mrazom, odnosno broj dana kada
snežnim pokrivačem tokom zime u
pokrivačem u odnosu na prosečne
je minimalna dnevna temperatura
Beogradu, od sezone 1951/1952 do
vrednosti. U većem delu Srbije bilo je
bila ispod nule. Na slici 2 prikazan je
2020/2021, pri čemu je poslednja zima
od 12 do 20 dana manje sa snežnim
procečan godišnji broj dana sa mra-
u Beogradu bila druga najtoplija sa
pokrivačem od u odnosu na prosek.
zom u Srbiji za pojedinačne dekade,
prošečnom srednjom temperaturom
Na slici 1 prikazana je prosečna
počevši od dekade 1951-1960.
vazduha od 5,5°, što je za 3,1 °C više od
temperatura vazduha za zimske
Tokom druge polovine dvadesetog
proseka za period 1981-2010.
Slika 1. Prosečna zimska temperatura vazduha u Srbiji tokom perioda 1950-2019. (Izvor podataka E-OBS). 62
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Slika 2. Broj dana sa temperaturom ispod 0 oC za zimske sezone tokom perioda 1950-2019. (Izvor podataka E-OBS).
Photo by Stanley Dai on Unsplash Tokom period od 1951. do 1990. prosečan broj dana sa snegom bio je 31, tako da su pojedine zime prikazane crvenim i plavim stubićima, u zavisnosti od toga da li je tokom njih bilo više ili manje dana sa snegom u odnosu na ovu prosečnu vrednost. Iako je broj dana sa snegom tokom
U poslednjih 10 zima, posebno se izdvaja prošlogodišnja, kada je snega na površini u Beogradu bilo samo tokom jednog dana, i to poslednjeg dana februara.
polako zaboravljamo šta to znači imati „pravu zimu” sa mnogo snega, koga na površini ima duže od jednog meseca.
ULOGA I VAŽNOST SNEŽNOG POKRIVAČA U KLIMATSKOM SISTEMU Snežni pokrivač igra značajnu ulogu
većeg dela ovog perioda bio relativno
u klimatskom sistemu. Sneg dopri-
stabilan, sa blagim trendom smanjenja,
nosti ravnoteži energentskog budžeta
vidimo da je tokom poslednje decenije
šezdesetih godina prošlog veka, kada
Zemlje, jer reflektuje oko 80 do 90%
većina zima imala značajnije negativno
je u proseku svaka druga zima imala
Sunčeve energije nazad u svemir i na
odstupanje od prosečnih vrednosti.
više od 41 dan sa snežnim pokrivačem.
taj način pomaže u regulisanju razmene
Šta više, jedine dve zime tokom kojih
U periodu od poslednjih 10 zima,
toplote između Zemljine površine i
je broj dana sa snegom bio veći od
posebno se izdvaja prošlogodišnja
atmosfere, čime hladi planetu.
proseka, odnosno veći od 31 dan, jesu
zima, 2019/2020, kada je snega na
Osim što utiče na hlađenje atmosfere,
zime 2011/2012. i 2018/2019, kada je
površini u Beogradu bilo samo tokom
snežni pokrivač pomaže i u održavanju
zabeležen blagi porast broja dana sa
jednog dana, i to poslednjeg dana
toplote tla, tako što zadržava toplotu
snežnim padavinama u odnosu na
februara, odnosno poslednjeg dana
u zemlji i sprečava isparavanje vlage
prosek. Broj dana sa snegom posledn-
meteorološke zime.
sa zemlje u atmosferu. Na taj način,
jih godina izgleda još dramatičnije kada
Očigledno je da ovakva situacija utiče i
zemljište i organizmi mogu biti zaštićeni
se uporedi sa zimama iz pedesedih i
na naše kolektivno sećanje, u smislu da
od promena temperature vazduha iznad.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
63
Photo by Denys Nevozhai on Unsplash
KLIMATSKE PROMENE
Porast globalne prizemne temperature, kao posledica povećanja koncentracije gasova staklene bašte, skraćuje trajanje snega na tlu na severnoj hemisferi.
64
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Formiranje i topljenje snežnog
Tokom perioda 1967–2015, razmere
bila zimska sezona 2011/2012. Naime,
pokrivača takođe utiče i na godišnji
snežnog pokrivača na severnoj
tokom zime 2012. godine u Srbiji
hidrološki ciklus. Zimska akumulacija
hemisferi smanjile su se u proseku
zabeležen je veliki broj ledenih dana
snega, kao i njegovo postepeno to-
za 7% u martu i aprilu i za 47% u junu;
(maksimalna temperature ispod 0 °C) u
pljenje jasno utiču na to koliko će vode
zabeležena smanjenja u Evropi su još
kontinuitetu, niske minimalne i maksi-
i u kom periodu godine biti u rečnim
veća, od 13% za mart i april i 76% za jun.
malne temperature, kao i velike visine
koritima, ali i u površinskom sloju
snežnog pokrivača. Tada je celu Srbiju
zemljišta.
PROJEKCIJE
zahvatio talas hladnoće, koji je uslovio
Dok snežni pokrivač utiče na klimu,
Kako se u budućnosti prognozira dalji
jako niske temperature, čineći ga najin-
promene klime takođe utiču na snežni
porast temperature, za očekivati je i da
tenzivnijim talasom od 2000. do danas.
pokrivač. Porast globalne prizemne
će snega biti sve manje.
Još jedan od primera jeste hladan
temperature, kao posledica povećanja
Na osnovu projekcija klimatskih mod-
talas koji je zahvatio Severnu Ameriku
koncentracije gasova staklene bašte,
ela, snežni pokrivač severne hemisfere
u februaru ove godine. Prodor hladne
skraćuje trajanje snega na tlu na sever-
nastaviće da se smanjuje, kao i dužina
vazdušne mase iz polarnih oblasti
noj hemisferi. Ova povećanja tempera-
snežne sezone, a obim ovih promena
prouzrokovao je znatan pad tempera-
ture uslovila su i smanjenje snežnog i
zavisiće od uspešnosti da naše emisije
ture, veliku količinu snežnih padavina,
ledenog pokrivača u mnogim oblasti-
gasova sa efektom staklene bašte u
kao i ledene oluje. U pojedinim delovi-
ma Arktika tokom određenog dela
budućnosti dovedomo na nulu.
ma savezne države Teksas zabeležene
godine.
Specifične regionalne studije ukazuju
su najniže temperature u poslednjih 30
Budući da promene snežnog
na značajno smanjenje snežne mase
godina, od -18 °C.
pokrivača mogu ozbiljno uticati na
u Alpima, Pirinejima, Švajcarskoj,
životnu sredinu i ekosisteme, naučnici
Norveškoj, turskim i balkanskim
kontinuirano mere pokrivenost Zem-
planinama. Ove promene mogu
ljine površine snegom. Na slici 4 se
imati dramatične posledice, jer oto-
može videti trend smanjenja snežnog
pljena voda doprinosi sa od 60 do 70%
pokrivača, kako u Evropi, tako i na celoj
godišnjim rečnim tokovima.
severnoj hemisferi.
Iako svedočimo sve većem po-
Količina snežnog pokrivača na sever-
rastu temperature vazduha, ne treba
noj hemisferi znatno je opala tokom
zaboraviti da se i dalje mogu dogoditi
poslednjih 90 godina, a veći deo ovog
epizode se mnogo snega i veoma
smanjenja dogodio se nakon 1980.
hladnim vremenom, kao što je u Srbiji
Slika 3. Broj dana sa snežnim pokrivačem u Beogradu od 1951. do danas (Izvor: ECA&D i GHCN-D)
Tamara Radovanović
Ovaj tekst donosimo zahvaljujući saradnji s portalom „Klima 101”
https://klima101.rs
Slika 4. Levi grafik: Godišnje anomalije snežnog pokrivača izračunate u odnosu na prosek 1971-2000. Desni grafik: Promena u količini snežnog pokrivača od kraja 1966. Izvor: https://www.eea.europa.eu/ Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
65
KLIMATSKE PROMENE
SRBIJA U OPASNOSTI DA ZA U ENERGETSKOJ TRANZICIJI Srbija je uz Grčku glavno odredište kineskih investicija u zemlje Centralne i Istočne Evrope...
Š
ta je preče građaninu u Srbiji, da ima siguran prihod ili da živi u zdravoj životnoj
sredini? Ovo pitanje se često postavi u trenucima kada se govori negativno o prljavim investicijama koje su u Srbiji poslednjih godina stvorile velike ekološke probleme. I dok sa jedne strane ova ulaganja znače nova radna mesta, prihod za državu i lokalne samouprave, s druge strane posledice rada ovih industrija vidljive su čak i golim okom. Narodna Republika Kina postala je veliki investitor u Republici Srbiji. To se ogleda u više domena, a najviše se ističu ulaganja u
proizvodnju i potrošnju energije iz ob-
industriju, energetiku i izgradnju
novljivih izvora, čini se da Srbija nije ni
novih auto-puteva i drugih putnih
blizu dosledna tom planu. U preth-
objekata. Pored investicija iz Kine,
odnom periodu radi se intenzivno na
veliki deo radova sprovodi se uz
završetku radova na izgradnji bloka
pomoć kredita koje države našeg
B3 na termoelektrani Kostolac B, koji
regiona uzimaju od kineskih banki.
inače već uveliko kasne. Ovaj blok je
Počevši od 2014. godine, Srbija se uz Grčku izdvojila kao glavna adresa direktnih stranih investicija
Direktne strane investicije iz Kine u zemlje Centralne i Istočne Evrope za period 2009–2019. Izvor:https://csd.bg
Kine u region. U periodu 2010–
jedno od najvećih gradilišta a njegova gradnja se realizuje iz kredita koji je većinski obezbedila ExportImport Bank of China. Kapacitet bloka B3 iznosi 350 MW i kako su više
iz Narodne banke Srbije, direktne
SRBIJA I NOVI BLOKOVI TERMOELEKTRANA
strane investicije iz Kine u Srbiju
Iako se obavezala da će u narednim
od izuzetne važnosti za energetski
iznosile su preko 1,6 milijardi evra.
godinama i decenijama preći na veću
sistem Srbije.
2019. godine, prema podacima
66
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
puta isticali predstavnici EPS-a, on je
se samo dodatno uvećao. I pored
nastaviti i sa eksploatacijom
najava iz HBIS grupe, u čijem je
niskokaloričnog uglja lignita, koji
većinskom vlasništvu Železara, da
je neophodan za rad ovih postro-
će uložiti oko 120 miliona evra u
jenja, a koji u velikoj meri utiče na
novo postrojenje koje će biti daleko
zagađenje životne sredine u našoj
ekološki prihvatljivije, od 2019. go-
zemlji.
dine do danas ovo obećanje ostalo
U Srbiji je poslednjih godina po-
je neispunjeno. Građani Smedereva i
rastao broj novootvorenih vetro-
okoline su tokom većeg dela godine
parkova posebno u Južnom Banatu.
pogođeni visokim koncentracijama
Uz to, Srbija je bogata potencijalima
zagađujućih materija u vazduhu, a
i kada su drugi obnovljivi izvori u
potencijalno realizovanje ovakvog
pitanju, te ostaje upitno zašto se
jednog projekta bilo bi od velikog
kineski investitori ne okrenu u potpu-
značaj za rešavanje tog problema.
nosti ka njima, nego im je sagorevan-
Ništa bolja situacija nije ni nešto
je uglja i dalje u fokusu.
južnije, ka Boru. U ovom gradu su
Razlog više za probleme sa proizvodnjom energije iz lignita Srbija ima i zbog upornog nepoštovanja odredbi iz NERP-a (National Emission Reduction Plan). Sekretarijat Energetske zajednice je tokom marta meseca 2021. godine, ponovo pokrenuo postupak, s obzirom na to da je u slučaju Srbije opet došlo do nepoštovanja gornje granice kada je u pitanju emisija sumor-dioksida.
I pored studije slučaja, koja pokazuje potencijalni veliki negativni uticaj na životnu sredinu, tokom 2020. godine bez javnih rasprava započeta je izgradnja fabrike LingLong, nedaleko od SRP „Carska bara”. građani prethodnih godina često
I dok se odvijaju radovi na izgradnji
KINESKA ULAGANJA U DRUGE GRANE „PRLJAVE INDUSTRIJE“
bloka B3 u Kostolcu, kineska kom-
Pored ulaganja u nove blokove TE u
nadležnih zbog problema sa
panija Power Construction Corp. of
Srbiji, kineske investicije su, kao što
kvalitetom vazduha. Kao u prethod-
China je početkom 2020. godine
je navedeno, već nekoliko godina
nom primeru, i ovde je na delu in-
dogovorila posao sa EPS-om. Naime,
unazad rasprostranjene pre svega
vesticija iz Kine, gde se basen nalazi
još jedna kineska investicija baziraće
u izgradnju puteva, ali i ulaganja u
u većinskom vlasništvu kompanije
se na izgradnji bloka B u sklopu TE
razvoj uglavnom teške industrije.
Zijin Copper. I pored svih napora sve
Kolubara. Ovaj projekat je vredan
Kao najpoznatiji primeri realizovanih
se svelo na nekoliko finansijskih
oko 385 miliona evra, a za cilj ima
investicija svakako da se izdvajaju
kazni za ovu kompaniju. Pored
puštanje u rad postrojenja tokom
investicije u Železaru u Smederevu
zagađenja vazduha, radom rudnika
2024. godine, čiji će ukupni kapacitet
i nekadašnji Rudarsko-topioničarski
bakra u Majdanpeku, koji je takođe
iznositi 350 MW. Na taj način dva
basen Bor.
postao vlasništvo pomenute kom-
najveća TE kompleksa u Srbiji biće
Ova dva postrojenja su decenijama
panije, poslednjih nedelja ponovo je
obnovljena sa novim proizvodnim
bili emiteri štetnih materija, međutim,
došlo do zagađenja reke Pek, a reka
blokovima.
sa novim investicijama taj trend
je po ko zna koji put promenila boju.
izlazili na ulice zahtevajući reakcije
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
67
Photo by Chris LeBoutillier on Unsplash
AOSTANE I
Sa ove dve investicije Srbija će
KLIMATSKE PROMENE Poslednjih meseci sve više je u
njih pokreće industrija i upošljavaju
centru pažnje izgradnja fabrike za
nezaposleni građani. Međutim,
pneumatike LingLong na teritoriji
ostaje velika upitnost kvaliteta tih
opštine Zrenjanin. Ova investicija je
investicija, posebno ako se sagleda
odmah alarmirala predstavnike civil-
njihov negativan uticaj po životnu
nog društva i stručne javnosti koji su
sredinu.
ukazivali na štetnost po životnu sredsa radom. Uz to, problem predstavlja
KINESKI PLANOVI ZA ČISTU I ZELENU BUDUĆNOST
ugrožvanje Specijalnog rezervata
I dok se nastavljaju investicije u
prirode Carska bara, koji se nalazi na
prljavu industriju u Srbiji, sa druge
svega dva kilometra udaljenosti od
strane Kina ima ideju da postane
ovog postrojenja. I pored izrađene
ugljenično neutralna do 2060.
studije slučaja, koja pokazuje
godine. Ova vest ohrabrila je mnoge
potencijalni veliki negativni uticaj na
pobornike borbe protiv klimatskih
životnu sredinu, tokom 2020. godine
promena kada ju je izneo u javnost
bez javnih rasprava započeta je
predsednik Kine Si Đinping tokom
inu u slučaju da ova fabrika otpočne
prethodne godine. Na taj način Kina
Značaj kineskih investicija za ekonomski rast u Srbiji je nesumnjivo bitan. Međutim, ostaje velika upitnost kvaliteta tih investicija, posebno ako se sagleda njihov negativan uticaj po životnu sredinu.
je podržala napore drugih država koje su veliki emiteri CO2 u borbi sa klimatskim promenama. Prva prilika da se oceni kako će se ova najava kineskih vlasti oslikati u konkretnim merama „na terenu“ bila je početkom marta, kada je usvojen 14. kineski petogodišnji plan razvoja
jativu Si Đinpinga lično, a vodi ga
koji pokriva period od 2021. do
sam vrh Komunističke partije, zbog
2025. Nakon objave plana mnogi
čega pojedini analitičari smatraju
analitičari bili su razočarani i ocenili
da može doći do određene revizije
izgradnja ove fabrike.
su da predstavljene mere nisu do-
postojećeg plana.
Glavna karakteristika sva tri pome-
voljno ambiciozne i da ne odgovara-
Šta će biti krajnji rezultat, još ostaje
nuta slučaja jeste da su u pitanju
ju u potpunosti novim deklarativnim
da se vidi, ali treba imati u vidu da
postrojenja koja imaju izrazito veliki
težnjama da će Kina svesti emisije
je kineska privreda veoma velika,
negativni uticaj po zdravlje i bezbed-
ugljen-dioksida na nulu.
a uz to i teritorija Kine zahvata
nost građana. Kao primeri prljave
Međutim, nedugo nakon usvajanja
ogromna prostranstva. Pritom treba
industrije, ova postrojenja odstupaju
petogodišnjeg plana došlo je do
istaći i složeni sistem i procedure
kada je u pitanju kineska politika,
neočekivanog preokreta kada je
koje prolaze mnoga odlučivanja.
gde tamošnje vlasti žele da utiču
Centralni inspekcijski tim za pitanja
Samim tim postoje sumnje u celovitu
na stvaranje ekološki prihvatljivijeg
životne sredine Komunističke partije
uspešnost kada je reč o realizaciji
poslovanja uz nulte emisije štetnih
uputio oštre kritike glavnom telu
ideja za smanjenja emisija CO2. To
materija.
kineske vlade zaduženom za pitanja
se posebno odnosi na pojedine
Značaj kineskih investicija za
energetike zbog planirane velike
regione, odnosno provincije koje su
ekonomski rast u Srbiji je nesum-
ekspanzije potrošnje uglja. Ovaj
daleko od samih centara ekonom-
njivo bitan, posebno što se putem
inspekcijski tim je nastao na inici-
skih i političkih zbivanja u Kini.
68
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Albert Hyseni on Unsplash
KAKVE SU ZAPRAVO INVESTICIJE VAN KINE?
ovom regionu kao važan ekonomski i
predstavljeno na primeru Srbije kada
trgovinski partner.
su investicije u industriji u pitanju
U težnji da se raširi širom sveta, Kina
Ono što ipak stvara problem sa
i naspram onoga šta Kina želi da
je tokom 21. veka preplavila dobar
ekološkog aspekta, jeste „čistoća“ tih
postigne, nameće se jedno pitanje:
deo zemljine kugle svojim investici-
investicija. Ako se ponovo pogleda
Da li se kineske namere za borbu
jama. Kao brzorastuća ekonomija u
grafikon sa realizovanim projektima
protiv klimatskih promena mogu
pojedinim regionima se pozicionirala
u koje su išle investicije, primetiće se
smatrati ozbiljnim ukoliko se nastave
i kao veliki investitor te je na taj način
problem. Od ukupnog broja realizo-
investicije u prljave tehnologije širom
sebe učinila novim ekonomskim
vanih investicija, trećinu čine ula-
sveta.
gigantom. Kao rezultat je nastala i in-
ganja u proizvodnju energije iz uglja,
icijativa Pojas i put 17+1, kojim su se
gas i gasnu infrastrukturu, razvoj
kineske vlasti opredelile za ulaganja
rudarstva, proizvodnju nafte i proiz-
u države Centralne i Istočne Evrope.
vodnju čelika.
Kroz investicije, grantove, razvojne
Iako kod planiranih investicija dolazi
zajmove i slično, Kina planira da
do smanjenja u oblasti koje stvaraju
svoju poziciju učvrsti, a procene su
zagađenje, i dalje ostaje visok pro-
da će u ovom regionu uložiti preko
cenat planiranih investicija u proiz-
13 milijardi evra, što će joj omogućiti
vodnju energije iz uglja – 13%.
da nastavi sa svojim poslovanjem u
Shodno tome, ali i svemu što je
Nenad Spasojević
Ovaj tekst donosimo zahvaljujući saradnji s portalom „Klima 101”
https://klima101.rs
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
69
TEKSTILNI OTPAD
Mapa organizacija i institucija koje primaju donaciju korišćene odeće...
EVO GDE MOŽETE DA DONIRATE ODEĆU
Photo by Sarah Shull on Unsplash
D
oniranje odeće prestaje da
korišćene, a ispravne odeće.
Mapa je izrađena zahvaljujući i
bude problem zahvaljujući
Trenutno, oko 16% građana donira
građanima koji su preko društvenih
Mapi organizacija i instituci-
korišćenu odeću, 16% je čuva u
mreža prosleđivali lokacije organi-
ja koje primaju donacije korišćene
ormanu, a 55% poklanja garde-
zacija koje primaju odeću. „Želimo da
odeće, saopšteno je iz Centra za
robu. Mi smo želeli da unapredimo
im se zahvalimo na odličnom odzivu
unapređenje životne sredine. Na mapi
mogućnosti doniranja korišćene
i brzim reakcijama”, rekle su Dunja
je predstavljeno preko 30 organizacija
garderobe i ova mapa jedan je od
Jovanović i Marija Radaković, iz
širom Srbije koje prihvataju donacije
načina. Nastavićemo da unosimo
Udruženja za održive inicijative / F.fm
uprkos trenutnoj medicinskoj situaciji
nove lokacije kako bi ceo proces
podcast.
sa COVID-19 i mogu se pronaći na
doniranja bio što zastupljeniji u
Na mapi organizacija koje prihvataju
OVOM LINKU.
celoj Srbiji, a svi koji žele da se nađu
donacije korišćene odeće, u par
„Prošle godine smo sprov-
na ovoj mapi mogu da nas kontakti-
klikova možete doći do svih potreb-
eli istraživanje o životnom ciklusu
raju direktno sa stranice na kojoj se
nih informacija kada se odlučite da
odevnih predmeta čiji rezul-
mapa nalazi”, rekla je Ivana Jovčić,
donirate odeću. Vrlo jednostavno
tati su nam pokazali da postoji
direktorka Centra za unapređenje
možete da pogledate gde se nalaze
veliki potencijal u oblasti doniranja
životne sredine.
organizacije, kao i sve detalje koji su
70
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
potrebni da bi se donacija sprovela brzo i efikasno – kontakt podaci, vrste
Podrška projektu
odeće koju prihvataju, koji su ter-
Od 2000. do danas, Evropska unija donirala je više od 3,6 milijardi evra Srbiji.
mini za donošenje donacije, kako je
Sredstva su korišćena za podršku razvoja, kvaliteta života i reformi u sledećim
moguće dostaviti odeću, kao i druge
sferama: civilna zaštita, zaštita od poplava i pomoć poplavljenim područjima,
vrste donacije za kojima ove organi-
obrazovanje, povezanost, zaštita okoline, zdravstvena zaštita i zaštita
zacije imaju potrebe.
potrošača, kultura, vladavina prava, lokalni razvoj, poslovi i privredni rast,
„Doniranje stvari koje nam ne
javna administracija, migracije, upravljanje javnim sredstvima, civilno
trebaju, uključujući i odeću, sasvim
društvo i mediji, socijalna inkluzija, omladina i sport. EU podrška je imple-
je prigodan način da pomognemo
mentirana kroz saradnju sa Vladom Republike Srbije. Evropska unija je donirala Srbiji više razvojnih sredstava nego svi drugi internac-
nekome ko nema ili ima manje od
ionalni donatori zajedno.
nas, a pogotovo u doba pandemije, kada nam je u potpunosti narušen uobičajeni ritam života i način
uvek nije adekvatno regulisan u Srbi-
ljudi koji će nositi odeću koju ste
na koji svi zajedno, kao društvo,
ji”, izjavio je Vladan Šćekić, program-
donirali.
funkcionišemo. Takođe, doniranjem
ski direktor Centra za unapređenje
Mapa je izrađena u okviru projekta
umesto čuvanjem i posledičnim
životne sredine.
„Tekstilni otpad nije u modi” koji
bacanjem korišćene odeće, ne samo
Kada se odlučite da donirate odeću
realizuju Centar za unapređenje
da u sebi budimo brigu o drugima,
vodite računa da je odeća čista i da
životne sredine i Udruženje za održive
već time doprinosimo i smanjenju
nije pocepana ili isflekana. Na taj
inicijative / F.fm podcast uz finansi-
stvaranja tekstilnog otpada, koji još
način vodimo računa i o dostojanstvu
jsku podršku Evropske unije.
PRET PLAT ITE S E!
Iskren prijatelj prirodi i čoveku
Godišn ja pret plata:
999 di za šest nara b rojeva
Udruženje „Zeleni krug” ● Banka intesa 160-930618-76 E-mail: ekolist@yahoo.com ●Telefon: 065/8880857 ● PIB:104884469 g www.ekolist.org Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
71
ZAŠTITA PRIRODE
OLOVO UBILO PTICU SA SRPSKOG GRBA
Photo by pticesrbije.rs, Márton Horváth, Pokrajinski zavod za zastitu prirode
Uginuće krstaša prvi je dokazan slučaj trovanja divlje ptice olovom u Srbiji...
uginuo. Rentgenski snimci pokazali su da je ptica u sebi imala predmete nalik na olovnu sačmu. Obdukciju i
M
ekotoksikološku analizu, na osnovu
sela Prigrevica kod Apatina uginuo je
„Orao nije upucan, ali je pojeo neku
nakon nekoliko dana u prihvatilištu za
životinju koja je ubijena iz puške
divlje životinje Zoološkog vrta „Palić”.
sačmarice i u telo je ishranom uneo
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica
olovne kuglice. Orlovi ne prezaju od
Srbije saopštilo je da je laboratorijska
hranjenja leševima, te su česte žrtve
analiza utvrdila da je uzrok smrti tro-
trovanja”, pojašnjava Milan Ružić,
vanje olovom.
izvršni direktor Društva za zaštitu i
Mladi krstaš, koji se u proleće 2020.
proučavanje ptica Srbije.
izlegao u Slovačkoj, nakon napuštanja
U tkivu jetre mladog krstaša sadržaj
roditeljskog gnezda krenuo je u
olova bio je pet puta veći od nivoa
pustolovinu koja se po njega završila
koji je smrtonosan za velike orlove,
kobno. Do sticanja polne zrelosti mladi
navodi se u izveštaju o ispitivanju
orlovi uobičajeno istražuju velika pros-
koga je potpisao dr sci. vet. med.
transtva, usavršavajući veštine koje su
Radomir Ratajac sa Naučnog instituta
im neophodne za preživljavanje. Tako
za veterinarstvo „Novi Sad“.
je tokom januara i februara ove godine
Uginuće krstaša prvi je dokazan
širom Vojvodine i u okolini Beograda
slučaj trovanja divlje ptice olovom u
proučavanje ptica Srbije.
zabeleženo 13 mladih krstaša.
Srbiji. U mnogim državama trovanje
Prema istraživanju koje su ornitolozi
Nesrećnog orla na njivi pronašli
olovom velika je pretnja po opstanak
iz DZPPS uradili u Srbiji se godišnje
su lovci iz Prigrevice, te obavestili
živog sveta, pre svih ptica. Naučnici
u ribnjake, jezera i reke ispuca oko
ornitologa Nenada Sprema. Potom
su procenili da svake godine u Evrop-
5,5 tona olovne sačme. Na ovaj
se u spasavanje, u Srbiji kritično
skoj uniji više od milion jedinki divljih
način svake godine više od 20
ugroženog krstaša, uključio i Pokra-
ptica strada upravo od posledica
miliona novih kuglica olova dospeva
jinski zavod za zaštitu prirode, a ptica
trovanja olovom.
u životnu sredinu, čime se ugrožava
je prebačena na pregled i lečenje u
„Olovo je visokotoksičan metal koji
javno zdravlje i bezbednost građana.
Zoološki vrt „Palić”. Orao je na desnoj
izaziva tešku anemiju i utiče na nervni
„Za nas koji radimo na zaštiti orla
nozi imao metalni prsten koji je po-
sistem, krvotok, jetru i bubrege. Tro-
krstaša vest o gubitku svake jedinke
mogao da se sazna vreme i mesto na
vanje olovom izaziva letargiju, slepilo,
je veliki udarac. Poražavajuća je
kome je obeležen.
paralizu pluća i crevnog trakta, napad
činjenica saznanje da nam zbog tro-
I pored velikog truda veterinara iz
i smrt, kako kod životinja, tako i kod
vanja strada kritično ugrožena ptica,
Subotice, orao je početkom januara
ljudi”, navode u Društvu za zaštitu i
koja krasi nacionalne simbole”, rekao
72
ladi orao krstaš koji je
koje je utvrđen uzrok uginuća, uradio
pronađen iznemogao 30.
je Naučni institut za veterinarstvo
decembra 2020. u ataru
„Novi Sad”.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
je Maksim Karanović iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. U cilju rešavanja problema trovanja divljih životinja i drugih problema koji uzrokuju stradanje ptica u Srbiji Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pokrenulo je portal poslednjilet. rs. Pomoću portala građani mogu da se upoznaju sa najčešćim uzrocima stradanja ptica kao što su trovanje, krivolov vatrenim oružjem, nezakonito
„Ukoliko dođemo do pravovremenih
kaže Karanović i dodaje: „Tu nam je
hvatanje, elektrokucija i kolizija.
podataka o stradanju ptica to će
potrebna pomoć savesnih građana
Pored informisanja građani će putem
nam pokazati razmere problema, a
koji će putem portala poslednjilet.rs
portala moći da prijave slučajeve
onda i pomoći u pronalasku, prijav-
dostavljati informacije o ugrožavanju
stradanja ptica.
ljivanju i kažnjavanju počinilaca”,
ptica”.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
73
ČITAJTE eEKOLIST I PROSLEDITE GA PRIJATELJIMA. NOVI BROJ IZLAZI U MAJU.