eEkolist 15

Page 1

B

PD ES F PL A iz T da NO nj e

Broj 15 ● Godina 3. ● Ekologija ● Zaštita životne sredine ● Održivi razvoj i zdravi stilovi života

Planeta u plamenu KLIMATSKE PROMENE Šta uzrokuje poplave u Evropi?

ENERGIJA Moramo poboljšati energetsku efikasnost

ZAŠTITA PRIRODE Koliko još reka smemo da izgubimo?


Foto: Vladimir Dobretić, Oliver Fojkar, Laslo Galamboš

POKRAJINSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE Radnička 20a, Novi Sad Telefon: 021/4896-301 Faks: 021/6 616-252 E-mail: novi.sad@pzzp.rs Web: www.pzzp.rs


SADRŽAJ

Poštovani čitaoci,

eEkolist broj 15. zaključen 31. jula 2021. godine

Naša Planeta ponovo je u plamenu. Zapravo, čini se kao da i nije bilo prekida - uvek je negde gorelo... Smena godišnjih doba prouzrokovala je smenu prostora koji su bili izloženi velikim vrućinama i sušama. Posledično, nakon australijskog buša i Patagonije tokom zime, počeo je da gori Mediteran, Sibir, Kanada... U Africi sporadični požari tinjaju tokom cele godine. Uzroke katastrofe u Turskoj ili Kanadi nije teško pogoditi... Dugotrajne visoke temperature isušile su vegetaciju, a požar je mogao da bukne čak i usled prelamanja zraka sunca u odbačenoj limenci. Klimatske promene pogoduju paljevini i širenju požara. Očigledno ubrzanje promena naše stabilne klime potvrđuje da smo - kad je reč o klimatskim vanrednim situacijama - u velikom problemu. Setimo se da su pre samo nekoliko nedelja centralni deo Evrope zahvatile velike poplave. Istovremeno, južni deo kontinenta beleži temperaturne maksimume. Svi oni koji klimatske promene dovode u pitanje morali bi da se ozbiljno zamisle oko svog stanovišta... Pregrejali smo planetu i sopstvenim lošim odlukama stvorili ekološki neizvesnu budućnost.

Iskreno vaša, urednica magazina „eEko list” Marica Puškaš

Izdavač: Institut za održivi razvoj i zaštitu životne sredine „Zeleni krug” Jovana Hranilovića 34, Novi Sad Telefon: 021/780-537; 065/888-08-57 E-mail: ekolist@yahoo.com; Uređuje redakcijski kolegijum Direktorka izdanja: Jadranka Marčok Urednica: Marica Puškaš Novinari-saradnici: Dragana Ratković, Nada Budimović, Sandra Iršević, Majda Adlešić Graphic design: smartart-studio.com Marketing i plasman: Jan Marčok; Servis i usluge: „ASPRESS” d.o.o. Bački Petrovac

Izdanje je besplatno i distribuira se u PDF formatu ili putem elektronske pošte. CIP - Katalogizacija u publikaciji Matice srpske, Novi Sad

ISSN 1821 - 4134

Internet prezentaciju izdanja možete da vidite na adresi:

www.ekolist.org

Fotografija naslovne strane: pixabay.com

Sadržaj Foto fokus Vesti

Intervju RECIKLAŽNI CENTAR ZA 21. VEK Projekti AKCENAT NA RURALNIM PODRUČIJIMA ZELENO, VOLIM TE ZELENO Kompanije KOMPANIJA TETRA PAK U VRHU LISTE LIDERA PRIMENA DRONOVA U ZAŠTITI ŠUMA DVA PROJEKTA PARKOVA DINARIDA U VOJVODINI ZAŠTITA DUDA U SELU ŠULJAM Promocija PROVEDITE LETO U AQUAPARKU PETROLAND VRAĆAJMO PRIRODI ŠTA JOJ UZIMAMO Energija MORAMO POBOLJŠATI ENERGETSKU EFIKASNOST Klimatske promene AMBICIOZNE NOVE KVOTE ZA ZAPADNI BALKAN ŠTA UZROKUJE POPLAVE U EVROPI? OLIMPIJSKE IGRE U OBRUČU KLIMATSKIH PROMENA KLIMA U SENCI ČERNOBILJA Zaštita prirode DVA MLADUNCA ORLA KRSTAŠA KOLIKO JOŠ REKA SMEMO DA IZGUBIMO?

Prijatelji eEkolista

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

3


FOTOFOKUS


Photo by Mandy Choi on Unsplash Photo by MD Taskin Reza Jr on Unsplash

Golfska struja sve sporija Klimatolozi su otkrili znake upozorenja da je došlo do poremećaju u strujanju Golfske struje, jedne od glavnih žila kucavica naše. Istraživanje je otkrilo da je u proteklom stoleću došlo do „gotovo potpunog gubitka stabilnosti strujanja” koje naučnici nazivaju „Severnoatlantskom meridijanskom obrtnom strujom” (AMOC). Kretanje ove svojevrsne reke u okeanu, koja Evropi donosi tople vodene mase i ključna je za stabilnost klime, najsporija je u poslednjih 1.600 godina. Najnovija analiza pokazuje da se možda približavaju gašenju. Takav događaj imao bi katastrofalne posledice ne samo u Zapadnoj Evropi, već u celom svetu, jer bi ozbiljno poremetio cikluse kiše od kojih zavisi proizvodnja hrane za milijarde ljudi u Indiji, Južnoj Americi i Zapadnoj Africi. Sve češče i intenzivnije oluje, opadanje temperatura u Evropi i podizanje nivoa mora na istoku Severne Amerike samo su neki od simptoma dolazeće ekološke krize. Sve to bi dodatno ugrozilo amazonske prašume i antarktičke ledene ploče od kojih zavisi globalna klima. Složenost AMOC sistema i nesigurnost u pogledu nivoa budućeg globalnog zagrevanja onemogućavaju naučnike da daju precizna predviđanja. Kolaps klime, a posledično i naše civilizacije, mogli bi biti udaljeni dekadu ili dve, ili pak nekoliko stoleća...

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

5


FOTOFOKUS

6

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Photo by Boris Baldinger on Unsplash

Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača Svake godine, 16. septembra, u svetu se obeležava Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača s ciljem da se istakne značaj njegovog očuvanja. On se obeležava od 1994. godine, na dan kada je potpisan Montrealski protokol kojim su predviđene konkretne aktivnosti zemalja i različiti projekti da bi se zaštitio taj omotač. Ozonski omotač (ozonski sloj ili ozonosfera) je sloj u Zemljinoj atmosferi (u području stratosfere (15-30 km iznad površine) koji sadrži visoke koncentracije ozona (O3). Ovaj sloj apsorbuje 93-99% Sunčevih ultraljubičastih zraka koji su štetni za živi svet na Zemlji. Cilj obeležavanja Dana zaštite ozonskog omotača je i podizanje opšte svesti o potrebi zaštite ozonskog omotača koji čuva svet na Zemlji od štetnih uticaja Sunčevog zračenja, a važan je i za atmosfersku raspodelu temperatura i utiče na klimu na Zemlji.

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

7


Photo by Elizabeth Meyers on Unsplash 8

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


FOTOFOKUS

Mrki medved pojavio se na Radan planini Mrki medved pojavio se na obroncima Radan planine u selima Trnov Laz i Tovrljane, iako ga u tom kraju do sada nije bilo. Kako za agenciju Beta rekao Marko Čikarić, koji je učitelj u Tovrljanu, tragovi mrkog medveda primećeni su nedavno u tom selu i okolnim naseljima. - Kako tvrde meštani, medved je tokom noćivao u selo Trnov Laz i uništio jednu od 50 košnica pčelara, doktora Radiše Perovića i iz nje pojeo med - kazao je on. Čikarić je objasnio da vlasnik nije video medveda ali da je po načinu kako je košnica razbijena posumnjao da je to jedino on mogao da uradi. Upad medveda među košnice zabeležen je i u Tovrljanu u pčelinjaku jednog Prokupčanina. Prema rečima upravnika Lovišta „Toplica” u Prokuplju Vladana Lazića, medveda na Radan planini, na Vidojevici i u kopaoničkom kraju do sada nije bilo. - Naši lovci do sada nisu imali susrete sa medvedima u tom kraju ali i mi ovih dana od meštana sela na Radan planini čujemo da viđaju tragove medveda - kazao je Lazić. Meštani sela Trnov Laz i Tovrljane koji se sada boje da idu u šumu zbog berbe pečuraka, tvrde da su videli, najverovatnije, ženku medveda kako se kreće od Tovrljana ka selu Mrljak. Poslednjih godina Zavod za zaštitu prirode Srbije je dobijao informacije o pojavi mrkog medveda u krajevima gde ih dugo nije bilo kao što su Gledićke planine, Suvobor, Rudnik, planina Kukavica pa se sumnja da je i ovaj medved u potrazi za hranom došao iz istočne Srbije preko Rgajske na Radan planinu. Kako tvrde biolozi, seljaci se boje susreta sa medvedom koji im zadaje glavobolje, jer im napada domaće životinje, uništava voćnjake i košnice i med. Jedan od razloga učestalije pojave medveda u poslednje vreme je i proces depopulacije mnogih brdsko planinskih područja Srbije kakvo je područje Radan planine, ocenili su biolozi.

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

9


VESTI

Pivom protiv klimatskih promena Fermentacijom piva oslobađa se ugljen-dioksid. Pivara iz Sidneja udružila se sa naučnicima i razvila proces proizvodnje u kome se uz pomoć mikroalgi oslobođeni ugljendioksid izdvaja i pretvara u kiseonik. Proizvođači piva procenjuju da alge oslobađaju jednaku količinu kiseonika kao nekoliko hektara šume.

VRATIMO DUNAVU I SAVI RIBLJU MLAĐ

Translokacija i spašavanje riblje mlađi iz razliva reka Dunava i Save...

je nazvana „Milion jedinki riblje mlađi u 2021. godini vratimo Dunavu i Savi”. U periodu od 15. jula do 15.

„Bačka”, „Banat” i „Srem” na rekama

i Save i to Područje „Obedske bare”

Klimatolozima neophodna pomoć informatičara

Dunav, Sava i Studva u ukupnoj dužini

(Sava), Područje „Koviljsko-petrova-

Klimatolozi su priznali da nisu uspeli

od 395 km na teritoriji AP Vojvodine,

radinskog rita” (Dunav), Područje

da predvide intenzitet poplava u

JP „Vojvodinašume” je u skladu sa

„Apatinski rit” (Dunav) i Područje

zapadnom delu Evrope i tropske

Programom upravljanja ribarskim

„Monoštorskog rita” (Dunav). Trans-

vrućine u Severnoj Americi. Deceni-

područjem donelo odluku o pokretan-

lokacija i spašavanje ribe i riblje

jama su tačno upozoravali da će

ju najveće akcije spašavanja ugrožene

mlađi biće realizovna sopstvenom

klima koja se brzo zagreva doneti još

ribe i riblje mlađi iz razliva reka Dunave

radnom snagom, a upućen je poziv i

obilnije kiše i veće toplotne talase.

i Save u proteklih deset godina. Da po-

udruženjima sportskih ribolovaca sa

Ali kažu da njihovi računari nisu

jasnimo, razliv je zaleđe reka (rukavci,

navedenih područja, da se uključe

dovoljno moćni da bi tačno predvi-

kubici, bare, depresije) koje se puni vo-

u ovu humanu akciju spasavanja

deli ozbiljnost tih krajnosti. Traže od

dom iz glavnog toka reka i idealno su

ribe i riblje mlađi. Planirano je da se u

da vlada da ulažu veća sredstva na

mesto za mrest ribe. Ukoliko dođe do

periodu od 15. jula do 15. septembra

zajednički klimatski super-računar.

naglog povlačenja reke u glavno korito

na navedenim područjma realizuje

Računari su od ključne važnosti za

reke, veliki broj pre svega riblje mlađi i

humano i bezbedno hvatanje i njihova

vremensku prognozu i klimatske

sitnije ribe ostaje zarobljen u barama i

translokacija do glavnih tokova Dunava

promene, a računarstvo će biti

depresijama Dunava i Save.

i Save, a ukoliko se pokaže potreba,

osnova nove klimatske nauke „Bib-

Akcija spašavanja ribe i riblje mlađi

akcija će biti proširena i na druga

lije”, koju će podneti Međuvladin

i njena translokacija u glavne rečne

ribolovna područja kojima gazduje JP

panel za klimatske promene (IPCC)

tokove reka Dunava i Save simbolično

„Vojvodinašume”.

sledećeg meseca.

K

10

septembra tekuće godine planirane

ao odgovoran korisnik i upravljač

su akcije spašavanja i translokacije na

deset delova ribolovnih područja

najkritičnijim mestima razliva Dunava

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

Izvor: BBC


REGION POVEZUJE SOLARNA ENERGIJA

Predsednik Vlade Severne Makedonije Zoran Zaev izjavio je nakon sastanka s liderima Albanije i Srbije da će zajedno investirati u fotonaponski sistem od 700 megavata, piše igor Todorović za Balkan Green Energy News. Vlada Srbije je otpočela pregovore s kompanijom UGT Renewables iz Čikaga o izgradnji desetak solarnih elektrana ukupne snage jednog gigavata. Još nije poznato da li bi investitor iz SAD instalirao ta fotonaponska postrojenja za EPS, ili bi projekat bio sproveden u nekom drugom obliku. eKapija

Nove podstanice u toplanama Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo je međunarodni tender

I SOMBOR DOBIJA SOLARNU ELEKTRANU

za projektovanje, nabavku materi-

Kompanija CMC Europe LLC namerava da na teritoriji Sombora izgradi solarnu elektranu, a gradonačelnik Sombora Antonio Ratković i strateški direktor kompanije CMC Europe LLC Đorđi Paris potpisali su protokol o saradnji. Ovaj inicijalni sastanak, kako se navodi na gradskom sajtu, usledio je nakon posete delegacije Sombora mađarskom gradu Kapošvaru tokom koje su imali priliku da se upoznaju sa principom rada solarne elektrane CMC Europe. eKapija

tanica u toplanama JKP Toplana Bor,

jala i izvođenje radova na zameni postojećih i instalaciji novih pods-

Senta. Finansijer posla je Nemačka razvojna banka (KfW). Rok za prijave je 7. septembar, a detalje tendera pogledajte OVDE.

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

11

Image by Unsplash

JKP Badnjevo Negotin i JP Elgas


VESTI

PLANETA U PLAMENU Klimatske promene pogoduju požarima... Požari oslobađaju velike količine ugljendioksida i zagađivača vazduha, te tako pospešuju klimatske promene... Zatvoren je krug i dolazeće godine prete novim klimatskim neizvesnostima... aša Planeta ponovo je u

vrućinama i sušama. Posledično,

MEDITERAN - INFERNO

plamenu. Zapravo, čini se

nakon australijskog buša i Patago-

Uzroke katastrofe u Turskoj ili Ka-

kao da i nije bilo prekida - uvek je

nije tokom zime, počeo je da gori

nadi nije teško pogoditi... Dugotra-

negde gorelo... Smena godišnjih

Mediteran, Sibir, Kanada... U Africi

jne visoke temperature isušile su

doba prouzrokovala je smenu

i Brazilu sporadični požari tinjaju

vegetaciju, a požar je mogao da

prostora koji su bili izloženi velikim

tokom cele godine.

bukne zbog nemarno bačenog

N 12

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


pomoć prirode izostati. Evropska komisija je poslala kanadere, helikoptere i vatrogasne ekipe u Italiju, Grčku, Albaniju i Severnu Makedoniju kako bi tim zemljama pomogla u gašenju šumskih požara. Sardinija je u plamenu, požari su zabeleženi u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj... Južna obala Turske je najugroženija. Borove šume antalijskog okruga Manavgat nestaju u vatrenoj stihiji, a plamen proždire i sela i turistička naselja... Požar je zahvatio termoelektranu Kemerkoy. Kada se jedan šumski požar stavi pod kontrolu, drugi počne da se rasplamsava. Prema podacima Evropskog sistema o šumskim požarima samo tokom poslednjih dana jula i početka avgusta zabeležena su 132 odvojena požara.

TURSKA VERZIJA Iako mnogi u Turskoj veruju da su požari posledica „sabotaža” - što je klimava teorija koju „guraju” Erdogan i njegovi lokalni političari - treba imati na umu jedan podatak: u pojedinim delovima Turske mesecima nije bilo kiše. Zemlju je zahvatila velika suša, a prate je ekopuška, čak i usled prelamanja

sada, priroda učiniti svoje...

stremne temperature. Dvadesetog

zraka sunca u odbačenoj limenci.

Klimatske promene pogoduju

jula izmereno je rekordnih 49,1

Samo poslednjih dana zabeleženo

paljevini i širenju požara.

stepeni Celzijusa.

je više od 800 požara. Dok ispisu-

Očigledno ubrzanje promena

Ali, tu je i jedna druga priča...

jemo ove retke Turska je u vero-

naše stabilne klime potvrđuje

U Antaliji su sezonski požari

vatno najvećoj krizi u poslednjih

da smo - kad je reč o klimatskim

uobičajeni, pa čak poželjni zbog

80 godina. Kriza je i humanitarna

vanrednim situacijama - u velikom

lokalnog ekosistema. Ipak, grupe

i ekološka. U plamenu se gase

problemu. Pregrejali smo planetu i

za zaštitu životne sredine tvrde

životi i ekosistemi, nestaje imovina

sopstvenim lošim odlukama stvori-

da nikada nisu videli ništa slično.

i nada da će, kao i svaki put do

li ekološki neizvesnu budućnost.

Hektari šume nestaju pred očima

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

13

Photo by sippakorn yamkasikorn on Unsplash

Stručnjaci se slažu da će ovaj put


VESTI

14

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


ovaj, nekada zaštićen prostor pod

Trećoj priči svedočili su novinari Al

stigli su da pomognu ugroženim

šumama, dobiti novu svrhu. Iako

Jazeere. Seoce Sirtkoy živi od ga-

područjima. Ekipe dobrovoljaca

lokalni političari i Vlada tvrde da

jenja lovorovog lišća. Oni nisu bogati

ponudile su pomoć za raseljene, a

se to neće desiti, te da su spaljene

ljudi, ali poslednjeg dana jula ostali

članovi Komunističke partije Anta-

šume zaštićene ustavom i da će

su bez ičega. Vatra je progutala selo

lyje su posetili pogođene zone kako

prostor biti pošumljen, mnogi se

iako je očajnički branjeno avionima

bi ljudima donijeli odeću, hranu i

sećaju slučajeva kada se „do-

i helikopterima, ali i golim rukama

hladnu vodu.

godilo nemoguće”. Naime, prostor

vatrgasaca i njegovih žitelja. „Da li se

‘Ljudi prolaze kroz težak period, ali

spaljenog šumskog zemljišta pre

katastrofa mogla predvideti?”, pitanje

ovo bi trebala raditi vlada, sredstvima

više od deset godina, preimeno-

je koje su postavili ljudi koji osim

od našeg poreza, a ne mi. Moglo se

vano je u građevinsko zemljište i

golog života nisu imali više ništa.

predvideti. Ovo nije sudbina’, rekao

sada ga „krasi” ogromni hotelski

Predsednik Erdogan i ministri u vladi

je dobrovoljac Cem Taylan”, navodi

kompleks. Ono što posebno one-

posetili su postradale zajednice, kako

se u prilogu Al Jazeere.

spokojava jeste novi zakon, koji je

bi, navodi se u prilogu Al Jazeere, „pro-

Vlada je na opasnost od požara

uz Erdoganovo odobrenje postao

cenili štetu i ponudili utehu”. Erdogan

upozorena još pre 15 godina, tvrde

službeni krajem jula, a mogao

je obećao finansijsku pomoć vlade

predstavnici organizacija koje se

bi dodatno otvoriti zdrave šume

svima koji su pogođeni, a najavljene

bave zaštitom životne sredine. Nakon

za turizam i izgradnju. Uprkos

mere podrazumevaju pokrivanje

velikog požara u Manavgatu, 2006.

ustavnoj zaštiti šuma, Erdoganova

troškova stanarine, odgodu plaćanja

godine je skrenuta pažnja na po-

vlada bi mogla da postane „fleksi-

poreza, osiguranja i rata kredita, kao

datak da bi globalno zagrevanje u

bilnija”, baš kao što se to dogodilo

i ponudu kredita bez kamata za male

dolazećim godinama moglo izazvati

u Brazilu, kada je predsednik Bol-

biznise.

još teže posledice. Nažalost, vlasti

sonaro dao „zeleno svetlo” da se

Neki su kritikovali vladu zbog reakcije

su ostale gluve na ova upozorenja.

na prostorima izgorelih prašuma

na katastrofu, a naročito zbog

Niko nije učinilo ništa. Tragedija se

podignu farme ili turistički

manjka kanadera u zemlji. U pomoć

ponovila...

sadržaji.

su pritekli avioni iz Ukrajine, Rusije,

„Vatrogasci iz opština širom zemlje

E. E.

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

15

Photo by Eric Gerhardy on Unsplash

Azerbejdžana, Irana i Evropske unije.

njih izražavaju bojazan da će

I HUMANITARNA U EKOLOŠKA KATASTROFA

zapanjenih građana, a neki od


VESTI

RIO TINTO SPREMAN ZA PROJEKAT JADAR

Kompanija Rio Tinto opredelila je čak 2,4 milijardi američkih dolara za projekat Jadar...

K

Iz kompanije obećavaju i poštovanje ekoloških standarda. - Kako bi se uticaj na lokalnu zajednicu smanjio na najmanju moguću meru, rudnik će biti izgrađen u skladu sa najvišim ekološkim standardima, uključujući korišćenje

ompanija Rio Tinto opredelila je 2,4 milijardi

suvog slaganja industrijskog otpada. Ova inovativna me-

američkih dolara za izgradnju rudnika i postrojenja za

toda omogućava postupno rekultivisanje suvog otpada

preradu litijum-borata za projekat Jadar u Loznici, saopštili

vegetacijom i zemljom, bez potrebe za izgradnjom brane

su iz ove kompanije.

za tečni otpad. Kako bi se smanjile emisije ugljenika i

Planirano je, kako ističu, da Jadar proizvodi litijum-

potrošnja energije, u podzemnom rudniku koristiće se

karbonat kvaliteta pogodnog za proizvodnju baterija za

flota gotovo u potpunosti električnih vozila. Upravljanje

električna vozila i skladištenje obnovljive energije. Osim

vodama vršiće se uz pomoć najsavremenijeg postrojenja,

toga, planirano je da Jadar proizvodi borate koji se koriste

zahvaljujući kome će približno 70% vode biti korišćeno iz

u razvoju opreme za obnovljive izvore energije, kao što su

recikliranih izvora ili prečišćene vode iz rudnika.

solarni paneli i vetroturbine.

U fazi izgradnje, projekat će, kako navode, omogućiti ot-

Projekat Jadar, kako kažu iz Rio Tinta, obuhvata podzemni

varanje oko 2.100 radnih mesta, dok će u fazi rada rudnika i

rudnik sa pripadajućom infrastrukturom i opremom,

prerade mineralne sirovine biti zaposleno 1.000 ljudi.

uključujući električna vozila za vuču, kao i postrojenje za

- Imamo veliko poverenje u projekat Jadar, spremni smo

hemijsku preradu litijum-karbonata kvaliteta pogodnog za

da investiramo, uz uslov da ishodujemo sve neophodne

proizvodnju baterija.

dozvole. Ovaj projekat će Srbiji i Rio Tintu omogućiti da

16

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Photo by Ricardo Gomez Angel & Shane McLendon on Unsplash odgovore na rastuću potražnju za litijumom, u skladu sa

širom javnošću kako bi podstakao otvoren dijalog - na-

globalnom energetskom tranzicijom i ojačati našu ponudu

vode iz kompanije.

posebno na Evropskom tržištu. Jadar ima potencijal da

Odobrenje studije procena uticaja na životnu sredinu ne-

obezbedi dovoljno litijuma za napajanje više od milion

ophodno je za početak radova, a planirano je da izgradnja

električnih vozila godišnje - istakao je izvršni direktor kom-

rudnika počne tokom 2022. godine.

panije Rio Tinto Jakob Stausholm.

Evropa želi da se oslobodi zavisnosti od uvoza sirovina

Sledeći koraci za projekat su dobijanje odobrenja za

a jednu od ključnih uloga u tome ima i litijum, ali eksp-

eksploataciono polje, kao i ishodovanje svih dozvola i odo-

loatacija tog metala u mnogim zemljama nailazi na otpor

brenja. To obuhvata i odobrenje Studije o proceni uticaja

stanovništva, piše nemački dnevnik Handelsblat.

na životnu sredinu.

U dugačkom članku koji je uglavnom posvećen borbi

- Kao deo procene uticaja na životnu sredinu, a u skladu sa

lokalnih vlasti i žitelja Kaseresa, na jugozapadu Španije,

regulativom Republike Srbije, Rio Tinto poziva sve zain-

protiv otvaranja rudnika litijuma u blizini njihovog grada,

teresovane strane da učestvuju u procesu javne rasprave u

list piše da to nije izuzetak i da i u drugim delovima Evrope

vezi sa studijama. Uz to, Rio Tinto nastavlja da organizuje i

u kojima je otkriven litijum traju „svađe oko prokletstva i

niz okruglih stolova sa organizacijama nevladinog sektora i

blagoslova” tog otkrića. Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

17


VESTI „Na primer u Portugalu, Velikoj Britaniji i Srbiji. Činjenica je

da nanese „nepopravljivu štetu vodi, zemljištu, vazduhu i

da taj laki metal ima važnu ulogu u borbi protiv klimatskih

ljudima”. List piše da je i Srpska akademija nauka i umet-

promena, jer je jedna od najvažnijih sirovina za proizvod-

nosti zamolila vladu Srbije da razmotri nepopravljive

nju baterija, i to ne samo za pametne telefone, laptop

posledice.

računare, nego pre svega za električne automobile”, piše

Takođe, dnevnik navodi da građanske inicijative optužuju

dnevnik.

Vladu Srbije da budzašto prodaje litijum, pošto će Rio

Handelsblat, međutim, ukazuje da su „evropske rezerve

Tinto u prvih deset godina eksploatacije zaraditi četiri

u globalnim razmerama relativno skromne, a zabrinutost

milijarde evra, a država Srbija samo 300 miliona.

stanovništva zbog životne sredine velika, što bi moglo i da

„Oni smatraju da bi bilo bolje da Srbija, poput Bolivije, vrši

ugrozi eksploataciju”.

eksploataciju preko državnog preduzeća, i tako finansira

Kao primer dnevnik navodi i Srbiju i planove kompanije

najviše ekološke standarde i ujedno više zaradi”, piše

Rio Tinto sa nalazištem visokokvalitetnog litijuma u dolini

dnevnik.

reke Jadar, ali i tvrdnje nevladinih organizacija da to može

U Boliviji se, podseća list, prema istraživanjima američkog

18

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


komisije Evropi će 2050. godine za akumulatore ener-

79,4 miliona tona litijuma, na koliko se procenjuju ukupne

gije i električne automobile biti potrebno 60 puta više

svetske rezerve.

litijuma nego danas. Potražnja je već podigla cene. Tona

Argentina ima oko 24,3% a Čile 12,1%. Srbija, prema tim po-

litijum-karbonata koji je dovoljno kvalitetan za proizvodnju

dacima, sa oko 1,2 miliona tona tog lakog metala raspolaže

baterija košta sada u Evropi 12.500 dolara - 30% više nego

sa 1,5% ukupnih svetskih rezervi. U Nemačkoj se nalaze

početkom godine“, navodi list.

3,4%, a u Češkoj 1,6% svetskih rezervi, piše Handelsblat.

„Zemlje za rezervama litijuma nadaju se da ga neće samo

List navodi da Evropa želi da postane nezavisnija od uvoza

eksploatisati već da će preko tih nalazišta privući i proiz-

sirovina u važnim oblastima i podseća da je litijum do sada

vodnju baterijskih ćelija, automobilskih baterija, i kao krajnji

uglavnom uvozila iz Kine, pošto ona ima najveće rafineri-

korak i proizvodnju električnih automobila”, piše list, i

jske kapacitete za izdvajanje litijuma iz stenovitih minerala,

navodi reči srpske premijerke Ane Brnabić da Srbija neće

koji se uglavnom vade u Južnoj Americi.

dopustiti izvoz sirovog litijuma, već samo polufabrikata ili

“A potrebe su ogromne. Prema podacima Evropske

baterija. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, prema pisanju dnevnika, „sanja o fabrici baterija i električnih automobila u Srbiji” i nada se čak da će u zemlju privući nemačke proizvođače automobila. Dnevnik prenosi Vučićeve reči da bi bilo “šteta da se od tog litijuma ništa ne napravi”. „Međutim, nadu da zbog nalazišta litijuma mogu postati lokacija za proizvodnju baterija u Evropi, a to je strateška oblast evropske politike, dele mnogi delovi Evrope”, „Već smo doneli odluku da litijum eksploatišemo samo ako možemo da dovedemo i sledeću fazu u lancu stvaranja nove vrednosti”, izjavio je za Handelsblat i portugalski ministar privrede Pedro Siza Vijeira. To podrazumeva oplemenjivanje litijuma i proizvodnju baterijskih ćelija, ili celih baterija u Portugalu. Sličnu „renesansu” od nalazišta litijuma otkrivenih 2017. godine očekuje i engleski tradicionalno rudarski region Kornvol. “I britanska vlada se nada da će u zemlju dovući ceo lanac stvaranja nove vrednosti u oblasti električnih automobila”, piše Handelsblat. Međutim, u španskom Kaseresu projekat eksploatacije litijuma je zbog protivljenja lokalnih vlasti i stanovništva „stavljen na led”. „Kod nas nikada neće biti izgrađen rudnik litijuma”, kaže gradonačelnik Kaseresa Luis Salaja. Taj grad od 100.000 stanovnika nalazi se u regionu Ekstramadura, na jugozapadu Španije. To je jedan od najsiromašnijih delova zemlje. Nezaposlenost među mladima je 56%. Ali Salaju ne obuzima oduševljenje zbog toga što australijska rudarska kompanija Infiniti litijum posle probnih bušenja veruje da se tu nalazi jedno od najvećih nalazišta u Evropi - uprkos svim obećanjima, piše Handelsblat.

Ekapija i Euractiv

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

19

Photo by Dominik Vanyi on Unsplash

geološkog instituta sa više od 26,5 % nalazi najveći deo od


VESTI

RESTART EKOLOŠKE DRŽAVE KROZ ZELENU EKONOMIJU P re skoro trideset godina, tačnije 20. septembra 1991.

se i predstavnici državne uprave koji su u uvodnim izlagan-

godine, Skupština Republike Crne Gore usvojila je

jima istakli upravo prekretnicu na kojoj se nalazi Crna Gora,

Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori. Koliko je ta Deklar-

kao ekološka država, kao i prekretnicu do koje je dovela

acija poštovana i gde se sada nalazi Crna Gora po pitanju

promena državne uprave. Crna Gora, kao ekološka država

zaštite životne sredine, zelene i cirkularne ekonomije, bila su

već trideset godina, sada je na prekretnici i zajedno sa

neka od ključnih pitanja i razlog za polemike na Konferenciji

promenom vlasti očekuju se i najvljiju krupne promene kao

„Razvoj zelene ekonomije”.

neka vrsta restarta ideje. Kao dobar znak tome navedeno je

Konferencija „Razvoj zelene ekonomije“ organizovana je u

od strane predstavnika Vlade, da je zaustavljena izgradnja

Podgorici 27. i 28. jula 2021. godine, kao završni događaj

malih hidroelektrana i neizdavanje dozvola za nove, da je

projekta „Zelena ekonomija za razvoj regiona GEAR” koji

zaštita šuma stavljena pod kontrolu nadležnih inspekcija,

zajednički sprovode Smart kolektiv iz Srbije, CRP iz Bosne i

kao i da je zaštićen lokalitet solane. Uz najavu pokretanja

Hercegovine, Udruga za kreativni razvoj SLAP iz Hrvatske,

mnogih podsticajnih projekata i mogućnosti za njihovu

Eko svest iz Severne Makedonije, EDEN iz Albanije i FORS

finansijsku podršku istaknuto je da je neophodna jed-

Montenegro iz Crne Gore. Organizacija FORS Montenegro

nostavnost, transparentnost i fleksibilnost, kao i mogućnost

bila je organizator i domaćin konferencije. Usled Covid 19

učenja, da bi se ta sredstva uopšte stavila u funkciju i

krize, ovo je posle više od godinu dana bila nova prilika da

upotrebila. Ne samo u Crnoj Gori već i ostalim državama

se okupe partneri u projektu, njihovi saradnici, kao i ostali

regiona upravljanje otpadom je istaknuto kao jedan od

učesnici, i u živom događaju pokrenu mnoga pitanja i

najvećih problema, uz to da je pre svega neophodno

potraže odgovore na njih.

definisati pojmove zelene ekonomije i zelenih poslova. Da bi

Dvodnevna konferencija imala je obilje tema na šest panela.

se zelena ekonomija razvijala neophodne su javne politike i

Prvi programski dan bio je posvećen opštim temama kao što

njihovo sprovođenje, podizanje svesti i nivoa informisanosti,

su Zelena ekonomija za održivi razvoj i Zelena ekonomija u

povezivanje, ne samo unutar država već i regionalno, a da

Evropskoj uniji i regionu. Učešću na konferenciji odazvali su

zeleni poslovi ne budu samo usmereni na očuvanje životne

20

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


sredine već i dostojanstvene uslove za rad. Posebno je

u energetici i nastojanja da se smanji emisija CO2 da bi se

zanimljivo ispratiti primere dobrih praksi koji nisu potrebni

uskladili sa normativima u Evropi i svetu. Kao važan poduh-

samo da bismo ih kopirali već izašli iz poznatih okvira,

vat navedena je vetrolektrana na Gvozdu s aspekta velikog

sledili nove ideje, na šta je skrenuta pažnju kroz primer ideje

udela na energetski sistem, uz to projekat 3000+ koji se

pametnih sela. U svim novijim EU dokumentima naglašeno

odnosi na mogućnosti ugradnje solarnih kolektora gde će

je da ekonomija - da bi bila održiva - podrazumeva da je ta

korisnici postati „partner” države i nakon povraćaja sred-

ideja otporna, zelena i digitalna. Postoji veliki broj ponuđenih

stava ima besplatnu struju.

poziva za dodelu sredstava kojima se zelena ekonomija

Sa pozicije Privredne komore Crne Gore i Unije poslodavaca

može pokrenuti.

Crne Gore teži se usmeravanju ekonomije ka boljem odnosu

Kroz više prezentacija naglašeno je koliko je povezana ze-

sa prirodom. Uspostavljanjem ekonomije koja je cirkularna,

lena ekonomija sa socijalnom zaštitiom odnosno popravljan-

niskokarbonska i regeneritivna mora ići najpre kroz strateška

jem socijalnog statusa stanovništva i učesnika u ekonomiji,

dokumenta. Takođe, povećanje aktivnosti i pospešivanje

važnost regionalnog povezivanja i usklađivanje sa legisla-

onog dela ekonomije koji je već povezan sa prirodom kao

tivom Evropske unije bez obzira što su skoro sve države tek

i na uključivanje u projekte koji to omogućavaju, posebno

u fazi ispunjavanja uslova, najviše kroz Poglavlje 27. U okviru

kroz aspekte uvođenja inovacija. Naravno, kao neophodno

prvog programskog dana održana je i radionica kojom je

je navedeno uključivanje poljoprivrede, a posebno turizma,

kroz brzi brainstorming predloženo nekoliko zanimljivih ideja

kao grana privrede koje je neophodno ozeleniti obzirom

za projekte kojima bi se pokrenula zelena ekonomija u Crnoj

da su ključne za razvoj Crne Gore i sektora zapošljavanja.

Gori i regionu.

Pored značajnih, već aktivnih primera dobre prakse zelene

Druga grupa panela bila je više fokusirana na lokalni pros-

ekonomije i zelenog preduzetništva, bilo je prilike da se

tor tako da se govorilo o mogućnostima razvoja zelene

predstave i organizacije civilnog društva kroz veoma

ekonomije u Crnoj Gori, predstavljeni su primeri dobrih prak-

zanimljive projekte koje sprovode kako na nacionalnim

si u zelenoj ekonomiji i zelenom preduzetništvu kao i zeleni

tako i regionalnim nivoima. Tako se na Konferenciji Razvoj

projekti i inicijative civilnog društva. Mogućnosti razvoja

zelene ekonomije predstavio i Ekolist, obzirom da je Institut

zelene ekonomije u Crnoj Gori razmatrana je kroz modele

za održivi razvoj i zaštitu životne sredine Zeleni krug, kao

ozelenjavanja postojećih resursa, korišćenjem obnovljivih

njegov izdavač, bio deo projekta Zelena ekonomija za razvoj

izvora energije na pravi način. Država i njene institucije se

regiona, kao dobitnik podgranta nosioca projekta organi-

bave uređivanjem dokumentacije ekološke rekonstrukcije

zacije Smart kolektiv iz Beograda.

Majda Adlešić

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

21


VESTI

EK USVOJILA PAKET MERA ZA OSTVARENJE KLIMATSKIH CILJEVA

E

vropska komisija usvojila je 14. jula paket mera kako bi se glavne politike EU

uskladile sa ciljem smanjenja emisije gasova s efektom staklene bašte za najmanje 55% do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. Ubrzanje smanjenja emisija štetnih gasova tokom naredne decenije je neophodno da bi Evropa postala klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, saopštila je Evropska komisija. Klimatski paket nazvan „Spremni za 55” (Fit for

Foto: Evropska komisija

55) sadrži predloge koji će uticati na svakodnevni život građana Unije, uključujući kakve će

ju takva ograničenja.

automobile voziti, kako će izolovati svoje domove, proiz-

„Koristi od klimatskih politika EU jasno premašuju troškove

voditi čelik ili upravljati šumama i zemljištima.

ove tranzicije na srednji i dugi rok, ali na kraći one ipak

Nove mere, između ostalog, predviđaju i povećanje

mogu staviti dodatni pritisak na siromašnija domaćinstva,

upotrebe obnovljivih izvora energije, veću energetsku efi-

mikro preduzeća i korisnike prevoza”, saopštila je Evrop-

kasnost, usklađivanje poreske politike sa ciljevima Evrop-

ska komisija, predloživši uvođenje Socijalnog klimatskog

skog zelenog dogovora i očuvanje šuma.

fonda da bi zemlje članice pomogle građanima da ulažu u

Planom je predviđeno pooštravanje postojećeg sistema

energetsku efikasnost, nove sisteme hlađenja i grejanja i

trgovine emisijama štetnih gasova (ETS). Taj mehanizam,

čistija prevozna sredstva.

kojim je do sada bilo obuhvaćeno oko 10.000 postrojenja

Predsednica EK Ursula fon der Lajen je istakla da će

u energetskom sektoru i prerađivakoj industriji, kao i avio-

Evropa sprovoditi svoje klimatske politike kroz inovacije,

saobraćaj unutar Unije, biće proširen na pomorski sektor, a

investicije i socijalnu kompenzaciju.

uspostavljen je i poseban sistem koji će obuhvatiti zgrade i

„Ekonomija zasnovana na fosilnim gorivima je dostigla

drumski saobraćaj.

svoje granice. Želimo da narednoj generaciji ostavimo

Što se tiče drumskog saobraćaja, ispuštanje gasova na

zdravu planetu kao i dobre poslove i rast koji ne šteti našoj

novim vozilima će morati da bude smanjeno za 55% do

prirodi. Evropski zeleni dogovor je naša razvojna strategija

2030, a od 2035. godine moći će da se proizvode samo

koja ide ka dekarbonizovanoj ekonomiji”, rekla je Fon der

vozila sa nultom emisijom gasova.

Lajen na konferenciji za medije.

U skladu s tim ciljem, zemlje članice će morati da prošire

Potpredsednik EK Frans Timermans izjavio je da je ovo

infrastrukturu za dopunu električnih automobila i vozila na

ključna decenija za borbu protiv klimatske krize i da zelena

vodonik.

i zdrava budućnost za sve zahteva znatan napor u svakom

Uveden je i novi mehanizam za granično prilagođavanje

sektoru i svakoj zemlji članici.

CO2 kako bi se ograničilo takozvano „curenje ugljen-

„Evropska unija je postavila ambiciozne ciljeve i danas smo

dioskida”, odnosno sprečavanje premeštanja proizvodnje

predstavili kako možemo da ih ispunimo. Naši predlozi će

u zemlje sa nižim troškovima proizvodnje.

podstaći neophodne promene, omogućiti da svi građani

Novim mehanizmom se uvodi porez na ugljenik-dioksid na

što pre osete koristi klimatske akcije i obezbediti podršku

određene uvozne proizvode, a njegov cilj je da se zaštite

naranjivijim domaćinstvima. Tranzicija Evrope će biti

evropske kompanije koje imaju obavezu da smanje emisiju

pravedna, zelena i konkurentna”, rekao je Timermans.

štetnih gasova od konkurenata iz drugih država koje nema22

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

Izvor: EURACTIV.rs


Foto: WWF Adria

OD 29. JULA ŽIVIMO NA DUG! Z a razliku od prošle godine, kada se Dan ekološkog

13. oktobra, a 2010. godine 28. avgusta. Svake godine

duga obeležio 22. avgusta kao direktna posledica

se, sa izuzetkom 2020. godine, dan ekološkog duga

promene ponašanja ljudi širom sveta u borbi protiv pan-

obeležava sve ranije.

demije COVID-19, ove godine se taj dan vratio na kraj jula,

Iz Mreže za globalni ekološki otisak (Global Footprint Net-

što je tek dva dana kasnije u odnosu na 2019. godinu.

work) koja vrši ova merenja, saopšteno je da čovečanstvo

Dan ekološkog duga je dan kada potrebe čovečanstva

trenutno koristi 74% više od onoga što ekosistemi planete

prema prirodi nadmašuju ono što Zemljini ekosistemi

mogu da obnove. Konkretnije, trošimo 1,7 planeta, iako

mogu da obnove u jednoj godini. Tako ćemo sa današnjim

nam je na raspolaganju samo jedna.

danom potrošiti Zemljin „proračun” za celu 2021. godinu i

Zemlja koja prva ulazi u ekološki dug ove godine je Katar

započeti „život na dug”.

i to već 9. februara. Među državama u našem regionu u

Značajni pokretači za brži ulazak u dug ove godine su

ekološki dug prva je ušla Slovenija, 30. aprila. Crna Gora je

povećanje ugljeničnog otiska za 6,6% u odnosu na prošlu

zakoračila u dug 23. maja, Hrvatska 6. juna, Bosna i Herce-

godinu, kao i smanjenje globalnog biokapaciteta šuma za

govina 17. juna te Severna Makedonija - 10. jula. Srbija će u

0,5%, velikim delom zbog naglog porasta krčenja šuma

dug ući ove subote, a Albanija tek 12. oktobra.

u Amazoniji. Samo u Brazilu je 2020. izgubljeno 1,1 milion

Dan ekološkog duga pada tačno sto dana pre Klimatskog

hektara, a procene za 2021. godinu ukazuju na povećanje

samita COP26. Danas, kada svedočimo velikom broju

krčenja šuma za 43% u odnosu na prethodnu godinu.

prirodnih katastrofa, važnije je nego ikada ranije da državni

Unutar „proračuna” Zemljinih prirodnih resursa bili smo

čelnici donesu odluke koje će biti u skladu sa boljom

sve do oko 1970. godine, kada je Dan ekološkog duga

klimatskom budućnošću.

obeležen 23. decembra. Već 1980. godine smo u dug ušli

Saopštenje WWF Adria Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

23


VESTI

STOP IZUMIRANJU PTICA

V

lada Republike Srbije u aprilu ove godine naložila

je okruženje bezbedno.

je nadležnim ministarstvima preduzimanje mera za

Korišćenje elektronskih vabilica na području Republike

iskorenjivanje stradanja divljih ptica. Кako predstojećeg

Srbije zabranjeno je Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom

vikenda počinje lovna sezona na ptice selice, u Društvu

o divljači i lovstvu, te nizom međunarodnih ugovora. Pre-

za zaštitu i proučavanje ptica Srbije kažu da je krajnje

ma domaćem Krivičnom zakoniku korišćenje tih uređaja

vreme da državne institucije preduzmu sve zakonske

u lovištu okarakterisano je kao krivično delo za koje je

mere za zaustavljanje najmasovnijeg vida krivolova ptica –

zaprećena zatvorska kazna od šest meseci do tri godine.

uništavanje prepelica uz korišćenje elektronskih vabilica.

„Zbog nezakonitog ubijanja, trovanja i hvatanja u Srbiji

Svake godine tokom avgusta i septembra polja širom

godišnje strada 120.000-170.000 jedinki divljih ptica, od

Srbije odzvanjaju od pucnjeva iz pušaka. Na meti više

kojih je najveći broj prepelica, 50.000-60.000 jedinki“,

hiljada domaćih i stranih lovaca su umorne ptice selice

upozorava Sandra Jovanović iz Društva za zaštitu i

poput prepelice i grlice.

proučavanje ptica Srbije.

Gubitak staništa i hrane, moderne poljoprivredne prakse,

„Procenjujemo da se na području Srbije, uglavnom

lov i krivolov, desetkovali su populacije ove dve vrste

vikendima, nezakonito koristi oko 800 elektronskih

ptica. Tako je, primera radi, populacija grlice u Evropi u

vabilica. Ovi uređaji su glasni i mogu se čuti sa velike

poslednjih 40 godina opala je za više od 80%, pokazuju

udaljenosti, sa više od 2 kilometra. Velika je enigma zašto

podaci globalne mreže za zaštitu ptica i prirode BirdLife

ih lovočuvari izuzetno retko pronalaze i prijavljuju“, kaže

International.

Jovanović.

Izlov grlice i takođe proređene prepelice, zabranjen je

Zaključkom Vlade, između ostalih, zadužuju se Ministarst-

u većini evropskih država. Međutim, Srbija decenijama

vo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde i Ministarstvo

unazad ne sledi primere dobre međunarodne prakse i

poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, da preduzmu

dozvoljava ubijanje ugroženih ptica.

mere i aktivnosti iz delokruga svojih nadležnosti u cilju

Lov prepelica u Srbiji posebno je problematičan jer

iskorenjivanja nezakonitog ubijanja, hvatanja i trgovine

se gotovo po pravilu vrši uz korišćenje nedozvoljenih

divljim vrstama ptica.

sredstava, elektronskih vabilica, koje je krivični zakonik

Ova odluka Vlade je ujedno i potvrda preporuka Stalnog

prepoznao kao sredstva za masovno uništavanje divljači.

komiteta Konvencije Saveta Evrope o očuvanju evropske

Ovi uređaji služe da emitovanjem prodornog oglašavanja

divlje flore i faune i prirodnih staništa (Bernska konven-

tokom noći na određenu lokaciju privuku i zadrže veliki

cija). Dokument se odnosi na Rimski strateški plan o

broj prepelica koje narednog jutra budu ubijene. Vabilice

iskorenjivanju nezakonitog ubijanja, hvatanja i trgovine

zavaravaju prepelice, koje se preko Evrope sele za Afriku,

divljim vrstama ptica na koji se Republika Srbija pravno

da na toj lokaciji ima hrane, da tu mogu da se odmore i da

obavezala.

24

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


SLOVENCI ODBACILI IZMENE ZAKONA O VODAMA NA REFERENDUMU

S

Photo by Ben Guerin on Unsplash

lovenci su na referendumu ubedljivom većinom odbacili izmene Zakona o vodama. Takav ishod

predstavlja još jedan udarac za desničarsku vladu premijera Janeza Janše. Rezultati posle gotovo svih prebrojanih glasova koje su objavile izborne vlasti, pokazuju da je na referendumu 11. jula 86,5% građana glasalo protiv amandmana koje je Janšina vlada odobrila u martu, a za koje ekološki aktivisti kažu da predstavljaju pretnju životnoj okolini i kvalitetu vode. Za vladine amandmane glasalo je oko 13,5% učesnika referenduma. Izlaznost je bila oko 46% od 1,7 miliona glasača, što je najviše na nekom referendumu od 2007. godine i što, prema oceni slovenačke agenciije STA, pokazuje veliko interesovanje javnosti za tu temu. Namera Vlade da izmeni Zakon o vodama podstakla je usijanu debatu, a u središtu spora je odredba koja reguliše izgradnju u blizini mora, reka i jezera, naročito hotela, prodavnica i restorana. Protivnici izmena tvrde da bi novi zakon bio u interesu privatnih investitora i da bi ograničio javni pristup vodi i ugrozio njen kvalitet, a posebno kvalitet podzemnih

ciljem zakona”, rekao je Vizjak. On je rekao i da je refer-

voda.

endum zloupotrebljen da bi se postigli drugi politički

Referendumsko pitanje je glasilo: „Da li ste za

ciljevi.

donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona

Referendum je održan pošto su se građanske i

o vodama, koji je Skupština usvojila 30. marta 2021.

ekološke grupe udružile u „Pokret za vodu koja može

godine?”.

da se pije” i prikupile više od 50.000 potpisa u prilog

Da bi zakon bio odbijen, većina birača morala je da

referenduma.

glasa protiv, pod uslovom da protiv glasa najmanje peti-

Jasno „Ne” na referendumu navelo je lidere opozicije

na od ukupnog broja glasača, odnosno nešto manje od

i da zatraže ostavku resornog ministra, pa čak i cele

340.000 od 1,7 miliona građana s pravom glasa

vlade.

Spor oko izmene Zakona o vodama odražava povećane

Uz ocenu da je ovaj prvi plebiscit od dolaska na vlast

političke tenzije u Sloveniji u vreme kada se Janšina

Janšine vlakazao da ona ne uživa ni podršku ni pover-

vlada suočava sa optužbama da guši demokratske i

enje građana, delovi opozicije zatražili su i raspisivanje

medijske slobode.

izbora. Premijer Janša je takve zahteve odlučno od-

Ministar za ekologiju Andrej Vizjak rekao je za javnu

bacio, i poručio preko tvitera: „Da li znate za bilo koju

televiziju TV Sovenija da je referendum zloupotrebljen i

levičarsku vladu koja je podnela ostavku posle poraza

da su ciljevi vlade loše interpretirani.

na referendumu?”. Istovremeno je za ishod referendu-

„Ljudi su reagovali emocionalno” i bili podstaknuti da

ma optužio i medije, rekavši da se „takvim medijima ne

glasaju nekim „pamfletima koji nemaju nikakve veze sa

može očekivati čudo na biralištima”. Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

25


VESTI

POČINJE REKONSTRUKCIJA PEŠ I BICIKLISTIČKIH STAZA U NOV Odabrani izvođači za posao vredan 181,1 milion dinara...

D

iz Novog Sada, koja je zadužena za geodetske radove, rekonstruiše staze i nabavi odgovarajuću opremu za 240 dana. Vrednost investije je oko 181,1 milion

ugo očekivana i najavljivana rekonstrukcija

dinara s PDV-om, odnosno gotovo 151 milion, bez tog

pešačkih i biciklističkih staza u Futoškoj

poreza.

ulici i Futoškom putu u Novom Sadu trebalo bi da

Predmet projekta, koji je uradio Arhitektonsko-

počne do kraja leta, budući da je Gradska uprava za

građevinski institut iz Novog Sada, su staze sa obe

građevinsko zemljište i investicije odabrala izvođače.

strane ulice, ukupne dužine sedam kilometara, prelazi,

Reč je, inače, o drugoj fazi, što obuhvata radove na

autobuska stajališta, platoi ispred škola i drugih

deonici od Hajduk Veljkove ulice do Bulevara patri-

javnih ustanova, kao i platoi za kontejnere. Radovi su

jarha Pavla, a, osim izgradnje pešačkih i biciklističkih

podeljeni u dve faze, odnosno na deonice od Bule-

staza, predviđeno je i postavljanje saobraćajne signali-

vara oslobođenja do Hajduk Veljkove i od te ulice do

zacije, klupa i korpi za otpatke, kao i urbane opreme

Bulevara Patrijarha Pavla.

poput nosača za bicikle i žardinjera.

Kako je u tenderskoj dokumentaciji objašnjeno, de-

Jedini učesnik na tenderu Gradske uprave, novosad-

onice na kojima nisu rešeni imovinsko-pravni odnosi,

ski Put invest, ponudio je da zajedno s firmom AB&CO

od Ulice Ilariona Ruvarca do Bulevara Evrope, izostav-

26

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


da parkirana vozila, na kolskim ulazima individualnih objekata, ne bi ometala kretanje biciklista, gde god je to moguće, biće ostavljeno pet metara od protočnog dela Futoške ulice do staza. Živa ograda će, kako je objašnjeno, biti izmeštena na

ljene su iz projekta, kao i one od Bulevara Evrope do

svim delovima trase, gde to prostorne mogućnosti

Ulice cara Dušana, s južne strane.

dozvoljavaju, ali je ostavljen slobodan prostor za

Staze na Futoškom putu i istoimenoj ulici su gotovo

formiranje nove ili pak nekih drugih zasada između

celom dužinom oštećene, zbog korenskog sistema

pešačke i biciklističke staze. Na deonicama, gde su

drveća, pune brojnih zakrpa i denivelacija. Odgo-

uslovi to dozvolili, pešački i biciklistički saobraćaj je

vorni projektanti su kao probleme naveli i nedovol-

razdvojen, ali na mnogim mestima to nije bio slučaj.

jan kapacitet staza, imajući u vidu povećan obim

Projektanti navode da su dva razloga za to - korenje

biciklističkog saobraćaja, ali i bezbednost biciklista

drveća i kolski ulazi.

u zonama raskrsnica, kao i automobile parkirane na

Kada je reč o stajalištima, njihov položaj ostaje isti,

stazama.

uz korekcuju dužine, tako da mogu stati dva stand-

Biciklističke staze će celom dužinom, s obe strane

ardna autobusa. Širina pešačkih staza varira od 2,25

ulice, biti proširene, što će, između ostalog, obezbediti

do tri metra, u zavisnosti od raspoloživog prostora,

neometano mimolilaženje i preticanje. Takođe, staze

a pešački prelazi biće prilagođeni kretanju slepih i

će biti udaljene od drvoreda, što će smanjiti uticaj

slabovidih, kao i osoba s invaliditetom.

korenskog sistema i oštećenja kolovozne konstrukcije,

Planirano je popločanje od behaton kocki, a kada je reč o

kao i moguću štetu na drveću prilikom gradnje.

urbanom mobilijaru, u blizini javnih objekata predviđena

Reč je o drugoj fazi radova koji obuhvataju deonicu

su odmorišta, s tim da su klupe za odmor planirane i kod

od Hajduk Veljkove ulice do Bulevara patrijarha Pavla,

autobuskih stajališta. Kante za otpatke biće raspoređene

a predviđeno je i postavljanje saobraćajne signalizaci-

u blizini klupa, a na mini trgu kod kraka Ulice braće Rib-

je klupa, korpi za otpatke...

nikar biće postavljene žardinjere sa zelenilom. Parking

Problem fukcionisanja pešačkog i biciklističkog

mesta za bicikle predviđena su na dva mesta - u blizini

saobraćaja, zbog nepropisno parkiranih automobila,

Satelitske pijace i u Školskoj ulici.

www.skolazaopstanak.rs

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

27

Photo by David Marcu on Unsplash

ŠAČKIH VOM SADU

biće rešen postavljanjem odgovarajućih barijera, a


INTERVJU/INTERVIEW

RECIKLAŽNI CENTAR ZA 21. V RECYCLING CENTER FOR THE Razgovor sa Nilsom Thorom Rostedom, šefom komunikacija ARC Reciklažnog centra - energetskog postrojenja, Amager resors centra lociranog takoreći u centru Kopenhagena

U

čestvovanjem u projektu Puls Evrope - Medijska putovanja u EU, kroz temu zaštite

Interview with Mr. Nils Thor Rosted, Head of Communications from ARC- the Recycling Center – and Waste-to-Energy plant, Amager Resourcecenter located almost in the center of Copenhagen

B

y participating in the project Pulse Europe – EU Media trips, through the topic of

životne sredine pokrenuli smo mnoga

environmental protection, we raised

zanimljiva pitanja, obzirom da je ciljano

many interesting issues, given that the

odabrana Kraljevina Danska kao zem-

Kingdom of Denmark was targeted

lja koja se po ocenama EPI (Environ-

as a country that according to the EPI

mental Performance Index) nalazi na

(Environmental Performance Index)

prvom mestu u Evropi. U prethodnim

ranks first in Europe . In the previous

brojevima mogli ste čitati šta o tome

issues, we could read what the Am-

kaže Ambasadorka Danske u Srbiji

bassador of Denmark to Serbia, N.E.

Nj.E. Suzane Šajn i Pernille Ingildsen,

Sussane Shine and Ms. Pernille Ingild-

projekt menadžerka jedinstvenog

sen, project manager of the unique

prečistača otpadnih voda Hillerod

Hillerod wastewater treatment plant

smeštenog u ekološkom parku na ostrvu Zeland.

located in an ecological park on the island of Zealand.

Kako biste što bolje upoznali nastojanja Kraljevine

In order to get to know better the efforts of the King-

Danske da tu poziciju sačuva odnosno unapredi razgo-

dom of Denmark to preserve or improve this position, I

varala sam i sa Nils Thor Rostedom, šefom komunikacija

spoke with Mr. Nils Thor Rosted, Head of Communica-

iz ARC - reciklažnog centra, i energetskog postrojenja

tions from ARC- the Recycling Center – and Waste-to-

za otpad, smeštenog takoreći u centru Kopenhagena.

Energy plant, Amager Resourcecenter located almost

Razgovor je organizovan uz podršku kolega iz projekta

in the center of Copenhagen. The conversation was

Puls Evrope.

organized with the support of colleagues from the

Amager Ressoursecenter je deo veoma zanimljivog

Pulse of Europe project.

arhitektonskog koncepta koji povezuje ski resort

Amager Ressoursecenter is part of a very interesting

CopenHill i navedeno postrojenje za preradu otpada

architectural concept that connects the ski resort of

odnosno reciklažni centar ARC. Evo kako nam je g. Nils

CopenHill and the aforementioned waste processing

Thor Rosted objasnio sinergiju ta dva veoma zanim-

plant or recycling center ARC.

ljiva sadržaja i razvoj te ideje: Na tom mestu je posto-

Here’s how Mr. Nils Thor Rosted explained the syn-

jao pogon koji se bavio preradom otpada, ali kako se

ergy of these two very interesting contents and the

grad širio i njegove potrebe više nisu bile u skladu sa

development of that idea: At that place there was a

kapacitetima pogona, bilo je neophodno naći novo

plant that dealt with waste processing, but as the city

rešenje. Tadašnjih (i sadašnjih) pet vlasnika su ustvari

expanded and its needs were no longer in line with

opštine grada Kopenhagena čiju teritoriju i pokriva rad

the capacity of the plant, wchich was also reaching

28

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Foto: Hufton & Crow + ARC

VEK 21ST CENTURY današnjeg ARC-a. Tako su oni zajedno došli do jedne veoma hrabre i ambiciozne političke odluke. Odluka je išla u pravcu da na istom lokalitetu, gde se grad veoma približio u svom širenju, treba osmisliti nešto smelo i drugačije. Da postojenje tog tipa ne bude sa drugim industrijskim postrojenjima u predgrađu već da ostane

its end of life, it was necessary to find a new solu-

licem u lice sa gradom. Tako su grad Kopenhagen i

tion . The then (and current) five owners are in fact

opštine Dragør, Frederiksberg, Hvidovre, Copenhagen i

five municipalities including the city of Copenhagen,

Tårnby, 2011. godine predstavili ideju kojom se postro-

whose territory is covered by the work of today’s ARC.

jenje reciklažnog centra stavlja u arhitekstonski kon-

Thus, the owners came to a very brave and ambitious

tekst skijališta. Pobedilo je rešenje tima arhitekata BIG

political decision. The decision went in the direction

arhitektonskog biroa koje je osmislilo skijalište na krovu

that in the same locality, where the city was very close

rekreativnog parka odnosno reciklažnog centra. To je

in its expansion, something bold and different should

bilo toliko neobično i nesvakidašnje, i još uvek je, da je

be devised. That the existence of that type should

bilo potrebno nekoliko godina da se ideja razvije, fizički

not be with other industrial plants in the suburbs, but

definiše i zaživi 2017. godine. Danas, sa sigurnošću

that it should remain face to face with the city. Thus,

možemo reći da je to jedan od prepoznatljivih simbola

the owners from and the municipalities of Dragør,

O CopenHillu

CopenHill

Nekoliko zanimljivosti o CopenHillu, ski resortu sa kojim ARC

A few interesting facts about CopenHill, the ski resort with which

deli prostor. U parku na CopenHillu naći ćete: skijališta, rutu slaloma,

ARC shares space. In the park on CopenHill you will find: ski resorts, slalom route,

freestile park, dečiju padinu, planinarsku rutu, garmin

freestyle park, children’s slope, hiking route, garmin race

trkačku stazu, kafić, bar i krovnu terasu, zid za penjanje.

track, cafe, bar and roof terrace, climbing wall. The ski slope

Ski staza je otprilike dugačka 400 metara, sa visinom

is approximately 400 meters long, with a drop height of 75

pada od 75 metara. Skijaška staza sastoji se od četiri staze

meters. The ski trail consists of four trails set in different

postavljene u različitim stepenima težine. Dva zelena (12-

degrees of difficulty. Two green (12-15% steep), one green

15% strma), jedan zeleno / plavi (15-23% strmi) i jedan

/ blue (15-23% steep) and one black / red (23-45% steep).

crno / crveni (23-45% strmi). Postoje 3 čarobna tepiha i

There are 3 magic carpets and a buckle lift that transport

lift za kopčanje koji skijaše prevoze do vrha. Možete imati

skiers to the top. You can have the opportunity to run or climb

priliku za trčanje ili penjanje stepenicama na 670 metara,

the stairs at 670 meters, and the hiking and mountaineering

a staze za trčanje i planinarenje na brdu inspirisane su

trails on the hill are inspired by the Norwegian / Swedish

norveškim / švedskim planinama. Krovna terasa i šank

mountains. The roof terrace and bar are at a height of 78

su na visini od 78 metara, Vidikovac je visok 85 metara i

meters, viwepoint is 85 meters high and offers the best view

pruža najbolji pogled na grad. CopenHill ima najviši zid za

of the city. CopenHill has the highest climbing wall in Europe

penjanje u Evropi od 80 metara, podeljen u četiri terena, sa

of 80 meters, divided into four terrains, with climbing routes

rutama za penjanje od 5a (lako) do 8a (zaista teško).

from 5a (easy) to 8a (really difficult).

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

29


INTERVJU/INTERVIEW Kopenhagena, možda skoro kao Mala sirena. Vidi se sa

Frederiksberg, Hvidovre, Copenhagen and Tårnby, in

svih strana kada se prilazi Kopenhagenu, na horizontu,

2011 presented the an architectural contest. The core

iz aviona. Tako je jedna hrabra politička odluka dobila

demand of the contest was that the future waste-to-

veoma uspešno rešenje.

energy facility should provide a recreational facility on the roof top. The winning bid from Danish archi-

Zanima nas kako se finansira čitav poduhvat sakupl-

tecture company BIG included establishing ski resort

janja otpada i rada ARC-a? I kako funkcioniše ta siner-

and a roof top recreational park. It was so unusual and

gija turističko zabavnog sadržaja i veoma zahtevnog

different, and it still is, that it took several years for the

postrojenja za prihvat i preradu otpada?

idea to develop, physically define and come to life in

- ARC je podignut uz zajedničko vlasništvo i upravljanje

2017. Today, we can say with certainty that it is one of

grada Kopengahena i pet opština koje mu teritorijalno

the recognizable symbols of Copenhagen, perhaps

pripadaju. Mi od države ne dobijamo nikakva sredstva,

almost like the Little Mermaid. It can be seen from all

to je postrojenje koje se tiče lokalne uprave grada i

sides when approaching Copenhagen, on the horizon,

opština Dragør, Frederiksberg, Hvidovre, Copenhagen

from a plane. That is how one brave political decision

and Tårnby. Postoje opcije opštinskih kredita koji se sa

got a very successful solution.

veoma povoljnim uslovima otplate i svime što kreditiranje podrazumeva. Naravno i same opštine planiraju

We are interested in how the whole waste collection

i izdvajaju sredstva za postrojenje obziorm da je od

and work of ARC is financed? And how does this

Kao građanin evrope Jedan od ciljeva projekta Puls Evrope – medijske posete EU da se

Na kraju, pored toga što bih se zahvalila na vremenu

kroz novinarske priloge gradjanima Srbije približi ideja života

posvećenom našem razgovoru, zamolila bih i za

u EU i šta je to što bi naš način života unapredilo članstvo

predočavanje prednosti koje bismo kao budući gradjani

u ovoj zajednici. Obzirom na to g. Nilsu Thor Rostedu, šefu

EU mogli očekivati od života u zajednici država u naroda.

komunikacija u Amager Resorcentru postavila sam i neka

I da li bi to moglo pomoći rešavanje nekih veom gorućih

lična pitanja, kao gradjaninu EU.

problema? - Znam da već postoje bliske veze izmedju Srbije i EU i ja verujem

Kako ste, kao građani Kopenhagena, zadovoljni kvalitetom života u gradu? - Suočavamo se sa različitim izazovima kao i svi ljudi u gradovima

30

da ćete vi u što skorije vreme postati članica ove zajednice. Time biste pre svega dobili mogućnost nastupa na zajedničkom, jedinstvenom tržištu. Pored toga dobijate mesto za stolom gde

širom sveta, ali generalno Kopenhagen je fantastično mesto

ravnopravno odlučujete o mnogim problemima i izazovima. Toliko

za život. Mi kao porodica živimo na istočnoj strani garda gde

je tema koje su izvan svih granica i koje podjednako utiču na sve

na pet minuta od kuće imamo lokalnu plažu i mogućnost da

nas. Evo baš klimatske promene. Mi pojedinačno u državi, bilo da

se kupamo u čistoj vodi okeana. Imao visoki životni standard.

je Danska ili Srbija ne možemorešiti ovakvu vrstu problema ali ako

Bezbedni smo, životno, u svako doba dana i noći. Kao i u

zajednički i koordinirano delujemo kroz instrumente EU možemo

čitavoj Danskoj imamo besplatno školovanje i zdrvastvenu

očekivati rezultate, posebno kad je donet EU klimatski zakon

negu. Ljudi koji su bez posla za neko vreme takodje su

(EU Climate Law). Pored toga dobijate mogućnost učestvovanje

socijalno i finansijski obezbedjeni. Sve u svemu, fantastično

u mnogim programima za školovanje i razmenu što omogućava

je. Mi imamo decu tako da nam je važno i da immao

upoznavanje drugih kultura ali i predstavljanje sopstvene. U EU

ogromanbroj kvalitetnih dečijih igrališta, kulturnih sadržaja

mi svi živimo zajedno, to je ustvari način života. Bio sam 2012.

– muzeja, izložbi, koncerata. Kao gradjanin Kopenhagena

godine u Beogradu i u Srbiji i vi zaista imate veoma lepu zemlju

veoma sam zadovoljan.

koju ću vrlo rado opet posetiti.

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


synergy of tourist entertainment content and a very

je samo fizička, prostorna. Ako vas interesuje ponuda

demanding waste reception and processing plant

ski resorta onda se obraćate kompaniji CopenHill koja

work?

time upravlja a ako vas intersuje tretman otpada onda

- As I have already explained, the political decision

se obraćate meni, odnosno Amager Ressoursecentru.

build Copenhill was made in the city counsils of the

ARC je suvlasnik SMOKA, stanice za prihvat opasnog

five owners. We do not receive any funds from the

otpada koji ne može biti recikliran ili ponovo upotre-

state, it is a plant that concerns the municipalities of

bljen, i AV Miljø, koja rukuje otpadom sa deponija sa

Dragør, Frederiksberg, Hvidovre, Copenhagen and

glavnog grada. ARC je zajedničko opštinsko preduzeće,

Tårnby. There are options for municipal loans that are

koje se vodi po neprofitnom principu.

repaid with very favorable terms and everything that lending entails. Of course, the municipalities them-

Da se fokusiramo na priču o ARC-u. Razgovor

selves plan and allocate funds for the plant, consid-

vodimo simbolično na Svetski dan planete Zemlje.

ering that it is of public importance for health. As for

U skladu s tim pitanje o tome kako se u procesu

synergy, it is only physical, spatial. If you are interested

prerade otpada odnosite prema dva najagresivnija

in the offer of a ski resort, then contact CopenHill,

recidiva a to su otpadne vode koje se stvaraju i

which manages it, and if you are interested in waste

zagađenje vazduha?

treatment, then contact me, or the Amager Resource-

- U oba slučaja, odnosno za obe vrste potencijal-

center. ARC is a co-owner of SMOKA, a hazardous

As a citizen of Europe One of the goals of the project Pulse of Europe - EU Media trips is

Finally, in addition to thanking for the time devoted to our

to bring the idea of life in the EU closer to the citizens of Serbia

conversation, I would also like to ask for a presentation

through journalistic articles and what is it that would make our

of the benefits that we, as future EU citizens, could expect

way of life improve the membership in this community. In view

from living in a community of nations. And could that help

of this, I also asked Mr. Nils Thor Rosted, head of communications

solve some very burning problems?

at the Amager Resorcentre, some personal questions, as an EU citizen.

- I know that there are already close ties between Serbia and the EU and I believe that you will become a member of this community as soon as possible. This would primarily give

As a citizen of Copenhagen, how satisfied are you with the quality of life in the city?

you the opportunity to appear in a common, single market. In addition, you get a place at the table where you equally decide

- We face different challenges like all people in cities around the world,

on many problems and challenges. There are so many topics

but in general Copenhagen is a fantastic place to live. We as a

that are beyond all boundaries and that affect us all equally.

family live on the eastern part of Copenhagen where 5 minutes

Here is climate change. We individually in the country, whether

from the house we have a local beach and the opportunity to

it is Denmark or Serbia, cannot solve this type of problem, but

swim in the clear water of the ocean. There is a high standard

if we act together and in a coordinated manner through EU

of living. We are safe, alive, at any time of the day or night. As in

instruments, we can expect results, especially when the EU

the whole of Denmark, we have free education and health care.

Climate Law is passed. In addition, you get the opportunity to

People who have been out of work for some time are also socially

participate in many programs for schooling and exchange, which

and financially secure. All in all, it’s fantastic. We have children, so

allows you to get to know other cultures, but also to present your

it is important for us to have a huge number of quality children’s

own. In the EU, we all live together, it is actually a way of life. I

playgrounds, cultural facilities - museums, exhibitions, concerts.

was in Belgrade and Serbia in 2012, and you really have a very

As a citizen of Copenhagen, I am very pleased.

beautiful country that I will be very happy to visit again.

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

31

Foto: Hufton & Crow + ARC

javnog značaja za zdravlje. Što se sinergije tiče, ona


INTERVJU/INTERVIEW nih zagađivača okoline imamo najbolja dostupna

waste reception station, and AV Miljø, which handles

rešenja. Koristimo ono što je najbolje od tehnologije

waste from the capital which cannot be reused or re-

trenutno u svetu. Dokaz za to je činjenica da su sve

cycled nor incinerated and needs to be put on landfill..

vode u okolini čiste. Na primer, ja živim u blizini

ARC is a joint municipal enterprise, which is run on a

ARC-a, imamo svoju lokalnu plažu na koju odlazimo

non-profit basis.

i kupamo se u toj vodi. To znači da se voda maksimalno prečišćena vraća u vodotokove i kanale. Isto je

Let’s focus on the ARC story. We are having a con-

i sa gasovima. Amager Bakke je jedno od najčistijih i

versation symbolically on World Earth Day. In line

najefikasnijih energetskih postrojenja na svetu. Ovde

with that, the question of how do you treat the two

koristimo zaostali otpad koji se ne može koristiti ili

most aggressive relapses in the process of waste

reciklirati i pretvaramo ga u električnu i toplotnu

processing, which are the wastewater that is cre-

energiju. U 2020. godini koristili smo 599.000 tona

ated and air pollution?

otpada za energiju, koja je pretvorena u električnu

- In both cases, ie for both types of potential environ-

energiju za 80.000 domaćinstava i daljinsko grejanje

mental pollutants, we have the best available solutions.

za 90.000 stanova. Tokom sagorevanja iz dimnjaka

We use what is the best of technology currently in the

izlazi gotovo samo para i CO2, jer se gotovo sve štetne

world. Proof of this is the fact that all the waters in the

materije očiste iz dima. Stoga na krovnoj površini

area are clean. For example, I live near ARC, we have

možemo imati i ski stazu i rekreativni deo u kojem

our own local beach that we go to and swim in that

građani mogu uživati.

water. This means that the maximum purified water is returned to watercourses and canals. It’s the same

Pored činjenice da se Kraljevina Danska već duži niz

with gases. Amager Bakke is one of the cleanest and

godina nalazi na prvom mestu EPI liste, što potvrđuje

most efficient energy plants in the world. Here we use

visoki stepen ekološke kulture stanovništva i čitave

leftover waste that cannot be used or recycled and we

države, postoji i drugi, ne baš prijatan podatak.

convert it into electricity and heat. In 2020, we used

Naime, već desetine godina, Overshoot Day u

599,000 tons of waste for energy, which was convert-

Danskoj je već i februaru ili martu. To znači da vi u

ed into electricity for 80,000 households and district

toku jedne godine potrošite pet do šest puta više od

heating for 90,000 apartments. During combustion,

mogućih dostupnih kapaciteta prirodnih resursa.

almost only steam and CO2 come out of the chimney,

32

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Foto: Hufton & Crow + ARC Kako to objašnjavate?

because almost all harmful substances are cleaned

- Verujem da je u korenu svega to što smo mi vekovima

from the smoke. Therefore, on the roof surface we can

bogato društvo i da to stalno ima tendenciju rasta.

have a ski slope and a recreational part that citizens

Lično, nisam ponosan na tu činjenicu da smo toliki

can enjoy.

potrošači prirodnih resursa, imamo jednu planetu i to nije u redu. Kao predstavnik ARC-a mogu reći da

In addition to the fact that the Kingdom of Denmark

mi ne možemo pojedinačno promeniti navike ljudi

has been at the top of the EPI list for many years,

ali da možemo uticati na ljude tako što promovišemo

which confirms the high degree of ecological

drugačije inicijative i modele ponašanja kod ko-

culture of the population and the entire country,

jih je fokus na odgovornosti prema prirodi. Život u

there is another, not very pleasant fact. Namely, for

bogatom društvu ne mora po svaku cenu da bude

decades, Overshoot Day in Denmark has been in

konzumeristički. I ako ukažemo na promenu ponašanja

February or March. This means that you spend 5-6

ne samo potrošača već i proizvođača. Znači ako dobro

times more than the possible available capacities of

razmislimo šta kupijemo, da li je to zaista nama potreb-

natural resources in one year. How do you explain

no, da li to mora biti u hrpi ambalaže ili da je došlo pre-

that?

kookenskim brodovima i avionima. Ukoliko svaku stranu

- I believe that the root of everything is that we have

pozovemo na odgovornost, na primer da proizvođači

been a rich society for centuries and that it constantly

električnih uređaja proizvode uređaje koji se mogu pop-

has a tendency to grow. Personally, I am not proud

ravljati umesto da se pokvareni moraju baciti, mi smo

of the fact that we are so many consumers of natural

već napravili iskorak ka boljoj situaciji.

resources, we have one planet and that is not right. As a representative of the ARC I can say that we cannot

U tom kontekstu je i pitanje o tome koliko je rad i

individually change people’s habits but that we can

poslovanje ARC-a u skladu sa ciljevima održivog

influence people by promoting different initiatives and

razvoja Agende 2030?

patterns of behavior where the focus is on responsibili-

- Što se tiče SDG-a, posebno se fokusiramo na cilj 3

ties towards nature. Life in a rich society does not have

(dobro zdravlje i blagostanje), cilj 7 (pristupačna i čista

to be consumerist at all costs. And if we point out the

energija), cilj 8 (dostojanstven rad i ekonomski rast),

change in the behavior of not only consumers but also

cilj 11 (održivi gradovi i zajednice), cilj 12 (odgovorna

producers. So if we think carefully about what we buy, Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

33


INTERVJU/INTERVIEW potrošnja i proizvodnja) i cilj 13 (klimatske akcije). Pored

do we really need it, does it have to be in a pile of pack-

toga, deo smo UN-ovog Globalnog dogovora od 2014.

aging or did it come from overseas ships and planes. If

To je inicijativa sa deset opštih principa za promociju

we call each side to account, for example, that manu-

društvene odgovornosti i promociju životne sredine,

facturers of electrical devices produce devices that can

klimatskih ljudskih prava, prava radnika i borbe protiv

be repaired instead of having to be thrown away, we

korupcije.

have already made a step towards a better situation.

Na čemu sada intenzivno radite da biste unapredili

In this context, there is also the question of how

kvalitet usluga koje ARC pruža građanima Kopenha-

much the work and operations of ARC are in line

gena i pet pripadajućih opština?

with the goals of sustainable development of the

- Mi konstantno radimo na tome da unapređujemo svoj

2030 Agenda?

doprinos. Radimo usredsređeni na životnu sredinu i

- Regarding SDG, we focus in particular on Objective

klimu, a cilj je da rad sa otpadom postane klimatski

3 (good health and well-being), Objective 7 (afford-

neutralan. Cilj nam je reciklirati ili ponovno upotrebiti što

able and clean energy), Objective 8 (decent work and

više materijala. Upravljamo s deset lokacija za reciklažu i

economic growth), Objective 11 (sustainable cities and

sedam lokalnih centara za reciklažu gde građani i kom-

communities), Objective 12 (responsible consumption

panije mogu sortirati i odložiti otpad. Odgovorni smo za

and production) and goal 13 (climate action). In addi-

sakupljanje otpada u Tarnbiu i Dragøru - a dugoročno

tion, we are part of the UN Global Compact of 2014. It

iu Kopenhagenu - gde građani pre kraja 2022. godine

is an initiative with ten general principles for the promo-

moraju otpad razvrstati u deset frakcija. Naš primarni cilj

tion of social responsibility and the promotion of the

je kako se rešiti otpada i u naš reciklažni centar može se

environment, climate human rights, workers’ rights and

doneti sav mogući otpad koji se proizvede i od strane

the fight against corruption.

građana i kroz indutrijske procese – građevinski otpad, papirni otpad, baštenski otpad, organski otpad, čak i

What are you working intensively on now to improve the quality of services that ARC provides to the citizens of Copenhagen and its five municipalities? - We are constantly working to improve our contribution. We work focused on the environment and the climate, and the goal is to make working with waste climate neutral. Our goal is to recycle or reuse as much material as possible. We manage ten recycling sites and seven local recycling centers where citizens and companies can sort and dispose of waste. We are responsible for waste collection in Tarnbi and Dragør - and in the long run in Copenhagen - where citizens must sort waste into ten fractions before the end of 2022. Our primary goal is how to get rid of waste and our recycling center can bring all possible waste produced by citizens and through industrial processes - construction waste, paper waste, garden waste, organic waste, even the type of waste that was treated as unsorted waste. We are currently running a campaign promoting that as much waste as possible, can be sorted and reused (reuse) and

34

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Foto: Hufton & Crow + ARC Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

35


INTERVJU/INTERVIEW ona vrsta otpada koja se tretirala kao nerazvrstani otpad.

we have created a program so that more and more

Sada upravo vodimo kampanju da se svaka vrsta otpa-

of what comes to us is sorted and reused through

da može razvrstati i ponovo upotrebiti (reuse)i napravili

our recycling center. Containers at “low flammable”

smo program tako da je sve više toga što dolazi kod

recycling sites contain many good resources. In fact,

nas, razvrstava se i ponovo koristi kroz naš reciklažni

about 40% of the contents of the container can be

centar. U kontejnerima na lokacijama za reciklažu „malih

sorted for reuse or recycling. As a result, ARC has

zapaljivih materija“ nalazi se mnogo dobrih resursa. U

already removed the containers for small flammable

stvari, oko 40% sadržaja kontejnera može se sortirati

materials at the Vermlandsgade recycling station and

za ponovnu upotrebu ili reciklažu. Zbog toga je ARC

the Sidhavn recycling center. Instead, we moved the

Kako ARC tretira neke od recidiva prerade otpada ŠLJAKA - Kada se otpad spaljuje, 17-20% ostaje kao šljaka.

se većina vode istiskuje. Mulj se sakuplja u kontejneru

Šljaka se sastoji od pepela iz otpada, šljunka, peska, metala

i odlaže zajedno sa letećim pepelom. U fazi 3 voda se

i drugih materijala koji se ne mogu spaliti. Šljaka se

kanalizuje kroz peskovite filtere i amonijak. U ovoj fazi se

sakuplja u silosu i transportuje u postrojenje za sortiranje,

filtriraju manje čestice koje prethodno nisu bile istaložene.

gde se okreće i zaliva tri do četiri meseca u okviru procesa

Višak amonijaka u uređajima za uklanjanje amonijaka

koji se naziva sazrevanjem. Svrha sazrevanja je da se

reciklira se za ribanje dima. Poslednja faza čišćenja

čestice teških metala vežu za čestice šljake, tako da se one

obuhvata filtriranje ugljenika i razmenu jona. Voda se

ne mogu isprati. Metali se zatim uklanjaju za reciklažu, a

pročišćava za poslednje ostatke organskih materijala i

šljaka se prosejava, tako da razvija iste osobine kao stabilni

metala.

šljunak i može se koristiti kao punilo u građevinskim i građevinskim radovima. Leteći pepeo koji se uklanja iz dima u filteru sistema sadrži

GAS I DIM - Proces čišćenja dimnih gasova Amager Bakke jedan je od najboljih na svetu. Kad dim prođe

visoke koncentracije teških metala i drugih elemenata u

kroz kotlove i oda toplotu, mora se očistiti. Svaka linija

tragovima. Supstance potiču iz otpada koji nije pravilno

peći ima zaseban sistem za pročišćavanje dima koji se

sortiran, npr. baterije. Leteći pepeo i drugi nusproizvodi

sastoji od električnog filtera, katalizatora, tri uređaja za

od pročišćavanja dima koriste se kao zamena za kreč za

pročišćavanje i filtera za prašinu.

neutralisanje ostataka proizvoda iz drugih industrija.

Električni filter uklanja većinu prašine u dimu, poznatom i kao

Smeša poprima tvrdoću nalik cementu i koristi se za

leteći pepeo. Dim se zatim propušta kroz katalizator, koji

rekreiranje pejzaža u neiskorišćenom kamenolomu

uklanja NOKS. Prvi piling uklanja hlorovodoničnu kiselinu,

krečnjaka.

živu i druge neželjene supstance, dok drugi uklanja sumporni dioksid pomoću kreča. Treći piling je takozvani

VODA - Otpad sadrži puno vode, što znači da se prilikom spaljivanja stvara puno vodene pare. Većina vode se

kapljice vode, tako da se preostala toplota može koristiti u

sakuplja u postrojenju za čišćenje dima. Stoga punjenje

dimu pomoću toplotnih pumpi. Preostala toplota se putem

u dve peći može proizvesti do 13 m3 otpadne vode na

izmenjivača toplote šalje u mrežu daljinskog grejanja.

sat. Otpadna voda u početku ima pH između 0,5 i 2,5.

Poslednja faza čišćenja sadrži filter za mokru prašinu koji

Čišćenje i neutralizacija otpadne vode odvija se u četiri

uklanja poslednje ostatke prašine u dimu.

faze: U prvoj fazi pročišćavanja dodaju se kreč i lug za

36

kondenzacijski piling. Vodena para se kondenzuje u

Pre nego što očišćeni dim dođe do dimnjaka, on prolazi

neutralizaciju otpadne vode, dovodeći je do pH između 7 i

kroz mernu stanicu koja neprekidno registruje sadržaj

8. U sledećoj fazi čestice u voda se taloži kao mulj u velikim

zagađivača. ARC na taj način osigurava da su ispunjeni svi

rezervoarima. Mokri mulj se prosleđuje u filter presu, gde

ekološki zahtevi.

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


containers a bit and set up sorting tables to make it

reciklažnoj stanici Vermlandsgade i reciklažnom centru

easier for citizens to sort the last waste. If after that

Sidhavn. Umesto toga, malo smo pomerili kontejnere

there is something left that cannot be reused or

i postavili tabele za sortiranje kako bismo građanima

recycled, we have set up a new container for “Resi-

olakšali sortiranje poslednjeg otpada. Ako posle toga

due after sorting”. The project has now come to the

ostane nešto što se ne može ponovo koristiti ili recik-

point where we have removed the flammable Smat

lirati, postavili smo novi kontejner za „Ostatak nakon

containers at the other seven ARC recycling sites.

sortiranja“. Projekat je sada došao dotle da smo uklonili

Everything can be sorted - and the environment will

kontejnere zapaljivog Smat-a na ostalih sedam lokacija

love it more because of that. We invite citizens to

How ARC treats some of the waste treatment recurrences: SLAG - When the waste has been incinerated 17- 20% remains

The sludge is collected in a container and deposited together

as slag. The slag consists of ash from the waste, gravel, sand,

with the fly ash. In Stage 3 the water is channelled through

metals and other materials that cannot be in- cinerated. The

sand filters and ammonia strippers. The smaller particles that

slag is collected in a silo and transported to a sorting plant,

were not previously precipitated are filtered out at this stage.

where it is turned and watered for 3-4 months as part of a

The excess ammonia in the ammonia strippers is recycled

process called maturation. The purpose of maturation is to get

for smoke scrubbing. The final stage of scrubbing comprises

particles from heavy metals to bind to the slag particles so they

carbon filtering and ion exchange. The water is scrubbed for

cannot be washed out. Metals are then removed for recycling,

the last remnants of organic materials and metals

and the slag is screened, so it develops the same properties as stable gravel and can be used as filler in building and construction work. The fly ash that is removed from the smoke in the system’s filter

GAS AND FLUE CLEANING - Amager Bakke’s flue gas cleaning process is one of the best in the world. When the smoke has passed through the boilers and given off its heat

contains high concentrations of heavy metals and other trace

it must be scrubbed. Each furnace line has a separate smoke-

elements. The substances come from waste that has not been

scrubbing system, comprising an electric filter, a catalyser, three

properly sorted, e.g. batteries. The fly ash and other by-

scrubbers and a dust filter.

products of the smoke scrubbing are used as a substitute for

The electric filter removes most of the dust in the smoke, also

lime to neutralise residual products from other industries. The

known as fly ash. The smoke is then passed through the

mixture takes on a cement-like hardness and is used to recreate

catalyser, which removes NOX. The first scrubber removes

the landscape in a disused limestone quarry.

hydrochloric acid, mercury and oth- er undesirable substances, while the second one removes sulphur dioxide using lime. The

WATER - Waste contains a lot of water, which means a lot of

third scrubber is a so-called condensing scrubber. Water vapour

water vapour is produced when it is incinerated. Most of the

is condensed into water droplets, so the residual heat can be

water is collected in the smoke-scrubbing facility. Therefore, a

used in the smoke with the aid of heat pumps. The residual

full load in the two furnaces can pro- duce up to 13 m3 of waste

heat is sent out into the district-heating network via heat

water per hour. The waste water initially has a pH between 0.5

exchangers. The last stage of cleaning comprises a wet dust

and 2.5. Cleaning and neutralisation of the waste water takes

filter that eliminates the last remnants of dust in the smoke.

place in four stages: In the first stage of scrubbing, lime and lye

Before the cleaned smoke gets to the chimney it passes through a

are added to neutralise the waste water, bringing it to a pH of

measuring station that constantly registers the contaminant

be- tween 7 and 8. In the next stage particles in the water are

content. ARC thus ensures that all environmental requirements

precipitated as sludge in large tanks. The wet sludge is passed

are met.

on to a filter press, where most of the water is squeezed out.

Source: Amager Bakke Waste to energy, leaflet

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

37

Foto: Hufton & Crow + ARC

već uklonio kontejnere za male zapaljive materijale u


INTERVJU/INTERVIEW reciklaže ARC-a. Sve se može sortirati - i okolina će više

spend a few minutes longer helping us to sort out the

voleti zbog toga. Pozivamo građane da provedu neko-

last container. For example, by separating the paper

liko minuta duže pomažući nam da sredimo poslednji

or going to a recycling center for good things that

kontejner. Na primer, odvajanjem papira ili odlaskom u

can be reused. ARC is continuously working on the

centar za razmenu dobrih stvari koje se mogu ponovo

optimal use of resources in the waste we handle. The

koristiti. ARC kontinuirano radi na optimalnom korištenju

incineration plant must therefore be used for waste

resursa u otpadu s kojim rukujemo. Postrojenje za

suitable for incineration, while waste that can be

spaljivanje mora se stoga koristiti za otpad pogodan za

reused or recycled must be sorted. Therefore, ARC

spaljivanje, dok se otpad koji se može ponovo koristiti

wants to improve sorting at recycling sites so that

ili reciklirati mora razvrstati. Stoga ARC želi poboljšati

resources are used in the best possible way.

sortiranje na lokacijama za reciklažu tako da se resursi

Last summer, parliament passed a law requiring 98

koriste na najbolji mogući način.

Danish municipalities to collect the same 10 fractions

Parlament je prošlog leta doneo zakon kojim se obave-

of household waste across the country in the next few

zuje 98 danskih opština da u narednih nekoliko godina

years: food scraps, glass, paper, waste scraps, metals,

sakupe istih deset frakcija otpada iz domaćinstava

plastics, hazardous waste, food and beverage contain-

širom zemlje: ostaci hrane, staklo, papir, ostaci otpada,

ers. cardboard and textiles. The goal is to increase the

metali, plastika, opasni kontejneri za otpad, hranu i

amount of different waste fractions to make private

piće, kartone i tekstil. Cilj je povećanje količina različitih

companies even more attractive to invest in production

frakcija otpada kako bi privatne kompanije učinile

plants for reuse and recycling of fractions.

38

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Another important segment and path to business

ponovnu upotrebu i reciklažu frakcija.

improvement is carbon capture. Our goal is to col-

Drugi važan segment i put ka unapređenju poslovanja

lect 90% of our annual emissions from 2025, which is

je skladištenje ugljendioksida, carbon capture. Cilj nam

equal to 500,000 tons of captured CO2 / year, which

je da prikupimo 90% naših godišnjih emisija od 2025.

will make Copenhagen the world’s first carbon-neutral

godine, što je jednako 500.000 tona zarobljenog CO2

capital. The CO2 collected after that time will be used

/ godišnje, što će Kopenhagen učiniti prvom prestoni-

for some other purposes instead of ending up in the

com neutralnom od ugljenika, na svetu. Sakupljeni CO2

atmosphere as one of the most present pollutants and

nakon tog vremena biće iskorišćen u neke druge svrhe

green house gasses. More about it can be seen in our

umesto da je završio u atmosferi kao jedan od najprisut-

EXPLAINER VIDEO.

nijih zagađivača i gasova staklene bašte. Više o tome

We share our knowledge about waste at the na-

može se videti na našem EXPLAINER VIDEU.

tional and international level through cooperation,

Svoje znanje o otpadu delimo na nacionalnom i

networks and ARC visitors. But we are also thinking

međunarodnom nivou kroz saradnju, mreže i posetioce

about the future and inviting schoolchildren and stu-

ARC-a. Ali takođe razmišljamo o budućnosti i pozivamo

dents in the five owner municipalities to participate

školarce i studente u pet opština vlasnika da učestvuju

in targeted learning processes to gain insight into

u ciljanim procesima učenja kako bi stekli uvid u ener-

energy technology and understanding of resources.

getsku tehnologiju i razumevanje resursa. Na ovaj način

In this way, we are trying to build sustainable future

pokušavamo izgradimo održive buduće generacije.

generations.

Majda Adlešić

Majda Adlešić

Projekat Puls Evrope – medijske posete EU

Project Pulse of Europe - Media Trips to the EU

Projektom „Puls Evrope – medijske posete EU” raspisan je

The project “Pulse of Europe - Media Trips to the EU” issued

izmenjen poziv za učešće, prilagođen radu u uslovima

an amended invitation to participate, adapted to work in

pandemije bolesti covid-19, koji se bazira na onlajn

the conditions of the covid-19 pandemic, which is based on

aktivnostima, zbog nemogućnosti organizovanja putovanja

online activities, due to the impossibility of organizing trips

u zemlje EU. Cilj je da se u javnosti promeni i približi slika

to EU countries. The goal is to change and bring closer the

o značaju ulaska Srbije u EU sa stanovišta benefita koje

public image of the importance of Serbia’s entry into the EU

ima sam građanin i njegove potrebe, te da svi razumemo

from the point of view of the benefits that the citizen has and

i dobijemo precizne informacije direktno od predstavnika

his needs, and that we all understand and receive precise

EU i država članica. Projekat „Puls Evrope – medijske

information directly from EU representatives and member

posete EU” počeo je u februaru 2020. i trajaće do avgusta

states. The project “Pulse of Europe - EU media visits” started

2022. godine, finansira ga Evropska unija, a sprovodi Gete

in February 2020 and will last until August 2022, financed by

Institut u saradnji sa Nezavisnim udruženjem novinara

the European Union, and implemented by the Goethe Institute

Srbije i Centrom za kulturnu dekontaminaciju.

in cooperation with the Independent Association of Journalists

Novinari čiji predlozi budu prihvaćeni i koji u ovoj fazi budu učestvovali automatski stiču pravo da tokom 2021.

of Serbia and the Center for Cultural Decontamination. Journalists whose proposals are accepted and who will participate

godine učestvuju u medijskoj poseti istoj zemlji EU, kako

in this phase automatically gain the right to participate in a

bi uradili follow up svog priloga objavljenog na osnovu

media visit to the same EU country in 2021, in order to follow

onlajn aktivnosti. Medijske posete zemljama EU biće

up their article published on the basis of online activities.

organizovane čim budu ukinuta ograničenja za putovanja

Media visits to EU countries will be organized as soon as travel

uvedena zbog pandemije covid-19 bolesti.

restrictions imposed due to the covid-19 pandemic are lifted.

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

39

Foto: Hufton & Crow + ARC

još privlačnijim investiranje u proizvodne pogone za


PROJEKTI UG „VILLAGE”

AKCENAT NA RURALNIM PODRUČIJIMA

Akcije Udruženja građana „Village” usmerene su na očuvanje prirode, životne sredine, kulturnog nasleđa, prirodnih i turističkih resursa i korišćenja zelene energije u toj oblasti...

stva ekonomije i regionalnog razvoja, Republika Srbija. Na javnim radovima bilo je angažovanao 38 nezaposlenih lica u trajanju od po tri meseca.

U

U okviru projekta „ISTVIL” - Izgrad-

od eko, etno, turist, socio i kluba

lage” izradio je projektnu dokumen-

mladih kojima upravljaju predsed-

taciju za izgradnju kampa. Uvodnu

nici klubova, Skupštine koji čine

aktivnost finansirana je od strane

druženje građana „Vil-

nja Eko-etno kampa za edukaciju

lage” osnovano je 2007.

vršnjačkih edukatora za ekologiju i

Organizacija se sastoji

etnologiju 2012. i 2013. godine, „Vil-

svi članovi i Izvršnog odbora od 11

UG „Village” je 2010. i 2011. go-

UNDP preko Ministarstva poljo-

članova koje bira Skupština. Sve ak-

dine bio nosilac projekta „Studija

privrede, vodoprivrede i šumarstva.

tivnosti su potpuno transparentne.

izvodljivosti za remedijaciju

Od 2014. UG „Village” prihvatilo je

Naše aktivnosti su većinom usme-

površinskih i podzemnih voda u

poziv Rakite d.o.o. Bor i učestvovalo

rene prema stanovništvu u ruralnim

Borskom rudniku - Identifikacija ne-

područijima i institucijama koje utiču

dostataka kapaciteta u institucijama

na ta područja a sve u cilju očuvanja

zakonima, kao i lokalnoj zajednici,

prirode, životne sredine, očuvanja

da bi mogli da rešavaju probleme

kulturnog nasleđa, očuvanja prirod-

životne sredine u Borskom rudniku”.

nih i turističkih resursa i korišćenja

Projekat je finansiran od strane Mini-

zelene energije u toj oblasti.

starstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Republike Srbije. Cilj projekta je da proceni kapacitete lokalnih organizacija da se bave rizicima u životnoj sredini, fokusirajući se na pitanja voda u rudniku. Drugi aspekt projekta je bio Pre

da pruži procenu kapaciteta zajednice i drugih aktera da učestvuju u sprečavanju zagađenja i aktivnostima remedijacije. UG „Village” je 2012. izvodilo javne radove na čišćenju i uređenju javnih površina u seoskim mesnim zajednicama Šarbanovac, Luka i Tanda u

Posle 40

Opštini Bor. Javni radovi su finansirani od strane IBRD preko Ministar-

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


O ACT PROJEKTU Projekat „Zajedno za aktivno građansko društvo - ACT” osmišljen je kao četvorogodišnja podrška OGD u Republici Srbiji u prevazilaženju izazova u vezi sa aktivizmom građanskog društva u Srbiji. Donator projekta je Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), a implementacioni partneri su HELVETAS Swiss Intercooperation i Građanske inicijative iz Beograda. Opšti cilj ACT projekta je da doprinese aktivnom građanskom društvu za dobrobit svih ljudi i povećano učešće građana u donošenju odluka, posebno na lokalnom nivou. Kroz četiri različite grant šeme i osam pratećih javnih poziva u periodu od 2019. do 2023. godine, ACT pruža ciljanu podršku organizacijama građanskog društva na nacionalnom i lokalnom nivou, za njihov organizacioni razvoj i finansijsku održivost, kao i za jačanje odnosa sa građanima i kapaciteta za umrežavanje. Sve podržane grantove, prati paralelni Program obuke i mentorstva prilagođen pojedinačnim potrebama organizacija za razvoj i jačanje unutrašnjih organizacijskih i ljudskih kapaciteta OGD, a koji se finansira nezavisno od samog granta kroz aktuelni budžet ACT projekta.

sa svojim volonterima u čišćenju

je održan 2013, 2017, 2018. i 2019.

donija). Prva samostalnu izložbu

Borske reke u Slatini, a 2017. i 2018.

godine je naša inovativna metoda

fotografija „Dobre i loše zemljišta”

osim Borske reke i Brestovačke reke

za promociju jedinstvene prirodne

održana je u Ljubljani (Slovenija) 12.

u Brestovcu i Metovnici.

atrakcije u regionu ali takođe i da se,

juna 2018.

Uz podršku Fonda za zaštitu životne

u isto vreme, razvije svest o deva-

Katalog safarija 2018 možete po-

sredine Opštine Bor, UG „Village”

stiranim područijima koja su rezultat

gledati na sledećem LINKU koji

snimilo je 60 edukativnih emisija

ljudskih aktivnosti. Slike napravljene

je urađen u okviru projekata „CS-

o zaštiti životne sredine pod na-

od strane eminentnih fotografa iz

Connect”, finansiranog od strane

zivom „Ekološka azbuka”. Emisije su

Slovenije, Makedonije, Švajcarske,

Regionalnog centra za životnu sred-

rađene za decu u nižim razredima

Novog Zelanda, Mađarske, Rumu-

inu za Centralnu i Istočnu Evropu i

osnovnih škola, tako da su CD sa

nije, Poljske, Velike Britanije i Srbije

Švedske međunarodne agencije za

emisijama poklonjeni svim os-

su već predstavljene na sajtovima i

razvoj i saradnju.

novnim školama u Boru kao i TV Bor

društvenim mrežama, a takođe su

„Village” u kontinuitetu sa Mini-

i TV Sezam koji su dobili dozvolu UG

predstavljene tokom izložbe foto-

starstvom zaštite životne sredine

„Village” da iste prikazuju.

grafija u Boru, Zaječaru, Knjaževcu

sprovodi projekte ekoloških škola

Foto safari „Dobra i loša zemlja” koji

i Boljevcu (Srbija), I u Štipu (Make-

za vršnjačke edukatore učenika

Ovaj projekat je dobio podršku projekta Vlade Švajcarske „Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT”, koji sprovode Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative. Mišljenje koje je izneto u ovoj publikaciji/članku/studiji/ radu je mišljenje autora i ne predstavlja nužno i mišljenje Vlade Švajcarske, Helvetasa ili Građanskih inicijativa.

osnovnih i srednjuh škola. Tokom 2019. i 2020. godine „Village” je realizovao projekat „Edukacijom do emancipacije” koji je realizovan uz podršku Evropske unije

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

41


PROJEKTI UG „VILLAGE” blatu na kojima je učestvovalo preko 180 učesnika. „Village” od svog osnivanja zajedno sa Planinarskim društvom „Dubašnica” iz Zlota i PSD „Ljuba Nešić” iz Zaječara vrši promociju prirodnih vrednosti

Planinari

zaštićenih područija Istočne Srbije, Edukacijom do emancipacije

organizujući planinarske akcije u tim područijima, ujedno i vodeći računa da se nisu formirale deponije otpada u istim. UG „Village” je niz godina nastojao da ojača svoje ekološke aktivnosti polazeći od toga da deluje u jednoj

da im treba posvetiti daleko veću

ekološki ugroženoj sredini kao

ekološku pažnju. Pritom „Village”

što je Bor i da posebno deluje na

je smatrao da se jedino u saradnji

razvoju opština – EU PRO koji je real-

područijima sela za koja smatra da

sa drugim ekološkimm OCD mogu

izovan preko Kancelarije Ujedinjenih

su posebno ekološki ugrožena i

postići značajniji rezultati. Zato smo

nacija za projektne usluge (UNOPS).

se opredelili da konkurišemo za pri-

Projekat je bio namenjen ženama iz

jem u Savez ekoloških organizacija

ruralnog područija kroz edukaciju za

„Zelena lista Srbije” na osnovu

bavljenje eko turizmom. Edukaciju je

konkursa koji je za prijem novih

pohađalo 34 polaznica.

članova objavio Savez. „Village” je

UG „Village” bio je partner na IPA

postao punopravni član Zelene liste

CBC projekta Rumunija - Srbija na

Srbije 19. septembra 2019. godine.

projektu AEPS - Akademske studije

Kao članica Zelene liste Srbije u

o zaštiti voda u toku 2019, 2020. i 2021. Village je u okviru projekta

IPA CBC projekat Rumunija - Srbija

okviru ACT programa učestvujemo na projektu „Oplaneti se”. U ok-

organizovao edukaciju o zaštiti voda

viru ovog projekta pored redovnih

za preko 500 učenika u Borskom,

aktivnosti na projektu kao što su

Braničevskom i Južnobanatskom

učestvovanjana na treninzima koji

okrugu i pet okruglih stolova o po-

će doprineli povećanju kapaciteta

dizanju svesti o značaju zaštite voda

udruženja za javno zagovaranje i

u Majdanpeku, Velikom Gradištu,

sastancima članica liste radimo I

Donjem Milanovcu, Ečkoj i Belom

na realizaciji planiranih projektnih

WEB Internet prezentacija donatora nalazi se na OVOJ ADRESI. Grantovi za javno zagovaranje mreža OGD predstavljeni su na OVOJ ADRESI. Internet stranica Saveza ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije” nalazi se na internet adresi: http://www.oplanetise.com/ 42

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

Oplaneti se


ČLANICE ZELENE LISTE Savez ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije” je mreža lokalnih ekoloških organizacija koje javnim zastupanjem, obrazovanjem, informisanjem i podsticanjem aktivizma građana doprinose očuvanju prirodnih resursa i kvalitetu života građana Srbije. Otvoren je za sve koji prihvataju njegove principe i vrednosti, bez obzira na uzrast, pol, poreklo, nacionalnu, rasnu, versku i političku pripadnost. Savez OCD Zelena lista Srbija nastao je kao rezultat višegodišnjeg projekta koji je realizovan u desetak gradova Srbije u periodu od 2009. do 2013. godine u oblasti upravljanja otpadom. Potom, ZLS i njene članice prošle su kroz projekte jačanja kapaciteta i početnog osposobljavanja za zagovaračke aktivnosti. Razvijeni su i informativni kanali namenjeni javnosti - internet sajt ZLS i prisustvo na društvenim mrežama, objave u časopisu Ekolist i drugo... Članice mreže su Eko klub „Zeleni putokazi” iz Raške, „Društvo mladih istraživača” iz Bora, Centar za održivu budućnost „Zelena zona” iz aktivnosti: mapiranji I sminanju

Knjaževca, Ekološki pokret „Moravski orašak” iz Trstenika, Ekološki pokret

divljih deponija u tri seoske mesne

„Bela breza” iz Kruševca, „Inženjeri zaštite životne sredine” iz Novog Sada,

zajednice koje predstavljaju više

Odred izviđača „Zavičaj 1903” iz Vranja, „Porečje” iz Vučja, „Zeleni krug” iz

od 60% divljih deponija u ruralnom

Novog Sada, Udruženje građana „Zeleni ključ” iz Niša i „Village” iz Bora.

područiju grada Bora, izradu analize lokalnih dokumenata o sanaciji

Linkove prema internet stranicama članica ZLS potražite na logoima koji se nalaze u dnu strane.

deponija iz ruralnog područija, formuranje focus grupe i održavanje tribune na temu otpada u tom

iz Raške, članicama Zelene liste

vani građani opštine Raška.

područiju.

u period od aprila do septembra

„Village” nastavlja da ojačava

U sklopu projekta „Platforma za

2021. Cilj projekta je doprineti kroz

svoje ekološke aktivnosti i jača svoje

odgovorno upravljanje javnim

delovanje ekoloških organizacija

kapacitete u saradnji sa drugim

finansijama” koji finansira Vlada

očuvanju i racionalnom korišćenju

OCD koje se bave zaštitom životne

Švedske, a sprovodi Program

prirodnih resursa opštine Raška

sredine.

Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP),

razvojem održivog turizma. Ciljna

Razlike uvek postoje ali moto

Village inplementira projekat „Zeleni

grupa je podmladak Zelenih putoka-

„Village” je „Razlike nas spajaju”,

putokazi Golije” u partnerstvu sa

za i ekoloških organizacija, članovi

obradimo koje su to razlike, možda

Društvom mladih istraživača iz

ekoloških OCD opštine Raška,

mi radimo nešto na pogrešan način.

Bora i Eko klubom Zeleni putokazi

stanovnici sela na Goliji i zainterso-

Tim Village

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

43


PROJEKAT

ZELENO, VOLIM TE ZELENO Splitski izviđači započeli su sprovođenje EU projekta kroz program Evropskih snaga solidarnosti i Agencije za mobilnost i EU programe. „Zeleno, volim te zeleno” podržale su volonterske grupe iz deset evropskih zemalja...

M

volonterima su organizovane i večernje radionice koje je vodila mentorka Ivana Jarebica. Time je data prilika za bolje upoznavanje, sticanje veština komunikacije i učenja koje će im, bez

eđunarodni projekat

neo je projektu sa svojih jedanaest

sumnje, koristiti u daljem radu, ali se

Evropskih snaga soli-

učesnika, raspoređenih u tri volont-

radilo i na detaljnijem obaveštavanju o

darnosti, „Zeleno, volim

erske grupe. Volonteri su mahom

dešavanjima koja su, tog kobnog leta

te zeleno”, koji je sproveo Splitski

studenti koji su u priči Skaut rendžera

2017, zadesila meštane Splita i njegove

skautski zbor, kao nastavak, uveliko

više od deset godina. Osnovni cilj

neposredne okoline.

poznate, akcije Boranka, u organizaciji

projekta Zeleno, volim te zeleno, bio

Kako mi je jedna od životnih želja

Saveza izviđača Hrvatske, ovenčane

je pošumnjavanje planine Mosor, čiji

bila da posetim Dalmaciju, a Split

brojnim međunarodnim priznanjima,

su obronci izgoreli u katastrofalnim

naročito, bez ikakvih razmišljanja sam

održao se tokom marta i aprila meseca

požarima, leta 2017. godine. Tokom

se prijavila za ovaj volonterski kamp.

ove godine, u Splitu, uz učešće preko

ovog volonterskog kampa, na dalmat-

U nekoliko meseci pripreme i kon-

50 volontera. Učesnici projekta bili

inskom kršu posađeno je blizu 3.000

stantnog razmišljanja na koji način će

su mladi iz svih zemalja bivše države,

sadnica, uglavnom crnog (pinus nigra)

nam proteći te dve nedelje, nisam ni

raspoređeni u četiri grupe. Skaut

i primorskog bora (pinus pinaster),

mogla da zamislim kako je sve organ-

rendžer klub „Zavičaj 1093” iz Vranja,

čime je plan skoro prebačen za 100%.

izovano. Stigli smo u subotu, 17. aprila,

koji je član Zelene liste Srbije, dopri-

Pored svakodnevnog pošumnjavanja,

dočekani na zavidnom nivou, kako

44

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


dobrim domaćinima dolikuje, a i kako

„Hrvatskih šuma” pokazali su nam

svaki kutak zavirili i koji smo upoznali

to samo Edi zna. Odseli smo u jednoj

kako na ispravan način da sadimo, a

sa različitih aspekata, zahvaljujući

od lepših splitskih ulica (iako je to vrlo

onda smo počeli. Tek kada smo otišli

obilasku grada sa stručnim vodičima,

teško odrediti, pošto su sve veoma

na trasu i videli opustošena čitava

našim Profom i Ladom (Ivica Profaca

lepe), od koje nam je sve bilo na

prostranstva, na neki način smo

i Lada Štefek) koje su nam omogućili

dohvat ruke. Tom prvom šetnjom od

svojim čulima doživeli tu katastrofu.

naši domaćini, trudili smo se da

smeštaja do konobe u starom gradu,

Svakodnevnim odlaskom i radom na

obiđemo i širu okolinu. Posetili smo

u kojoj smo obedovali, shvatila sam

terenu koji je goreo, sticali smo utisak

Plitvička jezera, Trogir, tvrđavu Klis, ali

da moram da iskoristim svaki trenutak

da pomažemo obnovi prirdonih do-

pošlo nam je za rukom da, u povratku,

proveden u Splitu. Sa nama su bili

bara, da smo korisni i da naš rad ima

obiđemo i Dubrovnik, Trebinje, Mostar

smešteni i volonteri iz Makedonije, koji

neki viši cilj. Taj osećaj koji je svako

i Sarajevo.

su došli radi istog cilja. Sa njima smo

od nas, volontera, poneo sa sobom

Sam život u Splitu tokom te dve ne-

odlazili na teren, obroke, radionice,

po završetku projekta, dragocen je i

delje, koliko je trajao projekat, mene

delili smo takoreći život u toku te dve

samo nas može podsticati na još više

je izveo iz svakodnevnice u kojoj

nedelje, čime smo stekli prijateljstva i

ovakvih akcija. Imali smo, takođe, pri-

su neizbežne beogradske gužve i

za ubuduće. Nakon dva dana adap-

liku da upoznamo i volontere iz drugih

stalne žurbe sa jednog na drugi deo

tacije, u ponedeljak smo prvi put otišli

zemalja: Španije, Francuske i Rusije.

grada. Fascinirana sam bila načinom

na teren.

Sa njima smo razmenjivali iskustva,

života meštana, njihovim osmesima i

Domaćin nam je, uz pomoć GO Split

učili jedni o drugima čime smo proširili

ljubaznošću na koju sam svakodnevno

i JP „Hrvatske šume” obezbedio

svoje vidike i obezbedili sebi us-

nailazila. Pored toga, pažnju su mi

adekvatan prevoz, sadni materijal,

pomene na lepa druženja. Slobodno

privukli mnogobrojni biciklisti, kao i

kao i neophodan alat za rad i prateću

vreme iskoristili smo da obiđemo što

postojanje stanica za iznajmnjivanje

zaštitnu opremu. Stručnjaci JP

više. Pored grada Splita, u čiji smo

bicikli, raspoređenih po celom gradu.

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

45


PROJEKAT

46

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Imala sam priliku da čujem i vidim ko-

uveče skupljaju mladi. Dakle, nakon

desetine vetrogeneratora, dok se u

liko lokalni mediji, poput radio stan-

večernje zabave mladih, u Splitu se

samom gradu dala videti ozbiljna

ica, promovišu biciklizam i podstiču

ujutru ne mogu zateći raznorazni

posvećenost postavljanju solarnih

Splićane da voze, čime ujedno čuvaju

otpaci, jer je prosto greota narušiti

panela, koju tamo nisu retkost. Time

okolinu, ali i fizičko i mentalno zdravlje

čistotu Rive, na kojoj smo se okupljali,

se pospešuje proizvodnja električne

svojih građana. Pored ovog, Splićani

a čega su i mladi ljudi tamo veoma

energije iz obnovljivih izvora, što je

su na još jedan način dokazali da su,

svesni, što, nažalost, u Srbiji nije čest

samo još jedan, u nizu doprinosa

itekako, ekološki svesni. Naime, po

slučaj. Po samom gradu se takođe

kvalitetu života i negovanju ekološke

celom gradu, na odgovarajućim mes-

nalaze javni toaleti, čija urednost i

svesnosti i to ne samo u Splitu, već u

tima smešteni su kontejneri, striktno

sređenost je na zavidnom nivou, a

celoj državi.

podeljeni na PET i MET vrstu komu-

o čemu brinu profesionalci. Trgovi i

Iskustvo koje smo imali, mi volonteri 4.

nalnog otpada, a po samom centru,

ulice su pune cveća, o čemu redovno

grupe, a verujem da to važi i za ostale

osmišljeno tako da ne kvari izgled

brinu ljudi iz gradskog zelenila, ali ono

vršnjake, ne samo iz Srbije, otvorilo

splitskih ulica, nalaze se mnogobrojne

što je najbitnije, to cveće se ne čupa i

nam je nove vidike i pospešilo naše

kante, čime se postiglo da smeće van

ne uništava, već se održava redovno,

ideje i želje za poboljšanjem izgleda

njih gotovo ne postoji.

govoreći time o kulturi življenja koja

naše okoline, a viđeno nam doka-

Imali smo i priliku da vidimo kako to

se u Splitu neguje. Od presudnog

zalo da je sve to izvodljivo i kod nas.

oni svoj grad uspavaju da drže čistim i

značaja za očuvanje okoline jeste to

Samim tim, ovaj volonterski kamp će u

kako su im zidine starog grada neuprl-

što Splićani vole i čuvaju svoj grad, oni

našim životima, bez sumnje, imati ve-

jane. Noću se ulice, kao i zidine peru

ga ne zagađuju, ne uništavaju ono što

liku ulogu, zbog čega smo neizmerno

namenskim mašinama, dok postoje i

ga čini čistim i boljim mestom za život.

zahvalni njegovim organizatorima.

higijeničari koje čiste različite delove

U putu do Splita i natrag, duž cele Hr-

grada, naročito one na kojima se

vatske nismo mogli da ne primetimo

Teodora Aćimović, student komparativne književnosti i skaut rendžerka

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

47


KOMPANIJE

KOMPANIJA TETRA PAK U VR OBLASTIMA ODRŽIVOSTI I KL Projekat „50 lidera u oblastima održivosti i klimatskih promena” predstavlja odgovor međunarodne poslovne zajednice kojim se demonstrira želja, vođstvo i rešenost da se preduzmu efikasne mere u borbi protiv klimatskih promena...

K

ompanija Tetra Pak je kra-

čega su ubrzavanje dekarbonizacije

jem juna prepoznata kao

i saradnja ključni za predvođenje

jedan od 50 svetskih lidera

transformacije održivosti prehram-

u oblastima održivosti i klimatskih

bene industrije – osvrćući se na

promena. Vodećoj kompaniji za

kompleksne i višedimenzionalne

proizvodnju rešenja za preradu i pa-

izazove kao što su globalno zagre-

kovanje hrane odato je priznanje za

vanje, cirkularnost i biodiverzitet.

njenu posvećenost u predvođenju

Hrana je kritičan, ali često zapos-

održive budućnosti, što je doku-

tavljen deo klimatskog problema.

mentovano i u FILMU koji prikazuje

Globalni prehrambeni sistem proiz-

njen fascinantan put.

vodi 26% globalnih emisija gasova

slabosti svetskog prehrambenog sis-

Video sadrži intervjue sa članovima

zelene bašte, dok je osam odsto

tema, koje će dodatno biti pojačane

Globalnog rukovodećeg tima kom-

ukupnih emisija uzrokovano otpa-

očekivanim rastom svetske popu-

panije Tetra Pak, u kojima se ističe

dom hrane. Drugim rečima, da je

lacije na 9,1 milijardu do 2050.

sve veći značaj prehrambenog sek-

otpad hrane država, ona bi bila treći

godine.

tora u rešavanju problema klimat-

najveći proizvođač emisija gasova

Visokokvalitetna ambalaža za

skih promena. Članovi uprave kom-

staklene bašte na svetu. Dodatno,

hranu igra ključnu ulogu u prehrani

panije Tetra Pak objašnjavaju zbog

pandemija COVID-19 je ogolila

čovečanstva, ali to se mora raditi na održiv način, tako da raspoloživost

O KOMPANIJI TETRA PAK

hrane ne dolazi na uštrb dobro-

Kompanija Tetra Pak jedan je od svetskih lidera u proizvodnji rešenja za obradu

biti planete. Ovo se nalazi u osnovi

i pakovanje hrane. Kroz blisku saradnju sa klijentima i dobavljačima, mi

delovanja kompanije Tetra Pak:

obezbeđujemo bezbedne, inovativne i ekološki sigurne proizvode koji na

Posvećenost bezbednosti i dostup-

svakodnevnom nivou zadovoljavaju potrebe stotina miliona ljudi u više

nosti hrane, svugde, na način koji

od 160 zemalja širom sveta. Sa više od 25.000 zaposlenih širom sveta, mi

štiti što je dobro – štiteći hranu,

verujemo u odgovorno liderstvo u industriji i održiv pristup poslovanju.

štiteći ljude i štiteći planetu. Kako

Naš slogan, „ŠTITI ŠTO JE DOBRO”, oslikava našu viziju, a to je da učinimo hranu dostupnom i sigurnom, svuda.

bi minimizirala svoj klimatski uticaj istovremeno pomažući osiguravanju

Više informacija o kompaniji Tetra Pak dostupno je na stranici:

bezbednosti hrane za budućnost,

www.tetrapak.com

kompanija Tetra Pak sagledava ceo

Youtube

@tetrapak

Linkedin

životni ciklus svojih rešenja. Uvek kroz saradnju. To znači:

48

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


RHU LISTE LIDERA U LIMATSKIH PROMENA ● Maksimizacija upotrebe obnov-

rambenu industriju početkom 50-ih

ovo priznanje na nivou industrije za

ljivih materijala i njihova odgovorna

godina, omogućava distribuciju i

naš dosadašnji rad.

nabavka kojom se obezbeđuje

čuvanje hrane na sobnoj tempera-

Već smo preduzeli značajne korake

očuvanje biodiverziteta;

turi, bez potrošnje energije potrebne

na svom putu predvođenja održive

● Minimiziranje karbonskog uticaja

za intenzivno hlađenje;

budućnosti. Ipak, imajući u vidu tre-

kroz aktivnosti kompanije, kao i u

● Predvođenje aktivne agende kako

nutnu klimatsku krizu i moguće iza-

onima koje nastaju kao posledica

bi se razvili održivi lanci vrednosti

zove koji se tiču bezbednosti hrane,

njenog lanca vrednosti, primera radi,

reciklaže.

verujemo da je industriji ambalaže

kroz ubrzavanje prelaska na obnov-

Adolfo Orive, predsednik i gener-

za hranu potreban veliki iskorak u

ljive izvore energije i povećavanje

alni direktor kompanije Tetra Pak, je

njenom razvoju. Naša ambicija je da

investicija za razvoj niskokarobon-

izjavio „Naša kompanija je osno-

isporučimo najodrživiju ambalažu za

skih rešenja za obradu i pakovanje

vana sa filozofijom da ambalaža

hranu na svetu. Ovo znači stvaranje

hrane;

treba da štedi više nego što košta.

kartona koji su u potpunosti nap-

● Obezbeđivanje veće dostupnosti

Održivost je oduvek bila u srcu

ravljeni iz obnovljivih ili recikliranih

bezbedne hrane, uz istovremeno

svega što radimo, i kao takva je

materijala, koji su u potpunosti

smanjenje otpada hrane: tehnologija

takođe jedan od kamenova temel-

reciklabilni i karbonski neutralni. To

za aseptično punjenje, koju je

jaca naše Strategije 2030, zbog

vidimo kao jedini način da štitimo što

kompanija Tetra Pak uvela u preh-

čega smo ponosni što smo dobili

je dobro – hranu, ljude i planetu.”

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

49


KOMPANIJE VOJVODINAŠUME

PRIMENA DRONOVA U ZAŠT

Po prvi put u šumarstvu, 24. juna ove godine, demonstrirana je primena drona prilikom aplikacije pesticida u plantaži topole i u šumskom rasadniku u Šumskoj upravi „Morović”, na inicijativu JP „Vojvodinašume” i Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu...

Foto: JP „Vojvodinašume”

N

a inicijativu JP

sa svojim saradnicima, održao je

već su ranije otvorili mogućnost za

„Vojvodinašume” i

veoma interesantno predavanje

njihovu primenu u poljoprivredi.

Instituta za nizijsko

i pokazao praktične mogućnosti

Hardverska i softverska rešenja

šumarstvo i životnu sredinu, u

dronova najnovije generacije.

koje koriste dronovi se razvijaju ve-

Šumskoj upravi „Morović”, po

Svaka bespilotna letelica u zavis-

likom brzinom. U cilju unapređenja

prvi put u šumarstvu, 24. juna ove

nosti od svoje namene odlikuje se

poljoprivredne proizvodnje sve

godine, demonstrirana je primena

specifičnom hardverskom opr-

je značajnija upotreba dronova

drona prilikom aplikacije pesticida

emom i softverskim funkcional-

različitih kategorija i namena.

u plantaži topole i u šumskom

nostima koje obezbeđuju njeno

Upotreba dronova u poljoprivredi

rasadniku.

korišćenje.

ogleda se kako u prikupljanju po-

Predsednik Asocijacije za bespi-

Ubrzani razvoj i sve veća popular-

dataka sa terena o zdravstvenom

lotne sisteme u privredi i suosnivač

nost bespilotnih letelica (dronova),

stanju biljaka, tako i u primeni u

Agrodron tima, Momir Alvirović,

kao i prednosti njihove upotrebe

procesu zaprašivanja, uzorkovanja

50

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


TITI ŠUMA zemljišta i prihrani biljaka. Korišćenje bespilotnih letelica za snimanje terena nije novost u JP «Vojvodinašume ». Dugogodišnja dobra praksa upotrebe bespilotnih letelica za potrebe snimanja terena i izrade digitalnih ortofoto snimaka prilikom izrade osnova gazdovanja šumama bila je dobar povod da se počne razmišljati i o drugim načinima primene modernih tehničkih rešenja koja se mogu

tretmana mladih kultura i plantaža

preparata kojom prilikom se mini-

naći na tržištu.

na lokacijama koje u optimalno

mizira rasipanje uz istovremeno

Tretiranja, fungicidima insekti-

vreme za vršenje tretmana zbog

postizanje najboljih efekata po

cidima i herbicidima koje nosi

raskvašenog terena nisu dostupne

gajenu biljnu vrstu.

dron i u niskom letu rasprišuje

za mehanizaciju.

Upotreba dronova u oblasti

rastvor na visini od 1,5 do 3 metra

Prednosti drona u izvođenju

hemijske zaštite biljaka ogleda

iznad krošnji stabala moglo bi biti

radova koji se tiču zaštite šuma se

se u snimanju površine pod

rešenje za sprovođenje zaštitnih

ogledaju u preciznom doziranju

gajenim biljkama i donošenju

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

51


Photo by KAL VISUALS on Unsplash

KOMPANIJE VOJVODINAŠUME

52

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


odluke na kojim delovima je

upotrebom dronova za potrebe

potrebno uraditi hemijsku zaštitu.

hemijske zaštite može se uštedeti

Korišćenjem adekvatne opreme,

do 90% vode, kao i 30 do 40 odsto

podešava se visina kretanja drona

pesticida.

u odnosu na površinu zemlje i vrši

Kao što je već ranije istaknuto,

aplikacija zaštitnog sredstva u

aplikacija je strogo kontrolisana

odgovarajućoj, tačno određenoj

i usmerena, što doprinosi većoj

dozi.

pokrivenosti tretirane površine

Prednost primene ovakvog

i boljim efektima tretmana

načina zaštite biljaka ogleda se

zaštite. Od posebnog je značaja

u povećanju efikasnosti uz mini-

i činjenica da u procesu zaštite

cesima daljinske detekcije pojava

malni utrošak vremena i redukciju

nema direktne aktivnosti čoveka.

u biljnoj proizvodnji, tako da se

utrošene količine pesticida. Na

Praktično, lice koje upravlja

u skladu sa količinom prisustva

ovakav način se vodi računa o

dronom se nalazi na bezbednoj

hranljivih materija i potrebama ga-

zaštiti životne sredine i posebno se

udaljenosti od površine koja

jene vrste, prihrana vrši ciljano i po

umanjuje mogućnost zagađenja

se tretira iz vazduha, tako da se

potrebi. Očekivano je da će ovakva

podzemnih voda. Stručnjaci pro-

znatno umanjuje štetan uticaj

prihrana imati veće efekte na biljke,

cenjuju da poljoprivredni dronovi

pesticida na čoveka.

jer će aplikacija biti preciznija,

mogu obaviti hemijsku zaštitu

Pored hemijske zaštite, dronovi su

usklađena sa stvarnim potrebama

zaprašivanjem do četrdeset puta

takođe u upotrebi i kada se radi o

biljne vrste za optimalan razvoj.

brže nego što je to slučaj sa tradi-

analizi zemljišta. Mogu se koristiti

cionalnim zaprašivačima. Pritom,

za mapiranje zemljišta, kao i u pro-

stručni saradnik za gajenje i zaštitu šuma

Info Sve informacije o radu Javnog preduzeća ,,Vojvodinašume” možete dobiti putem sledećih kontakata: Telefon: 021/431-144 (centrala) Fax: 021/6433-139 www.vojvodinasume.rs

Slađana Dabić, dipl.inž.šum.

„VOJVODINAŠUME” Preradovićeva 2, Petrovaradin Telefon: 021/431-144 (centrala) Fax: 021/6433-139 www.vojvodinasume.rs Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

53


KOMPANIJE VOJVODINAŠUME

DVA PROJEKTA PARKOVA DINARIDA U VOJVODINI JP „Vojvodinašume” je početkom marta krenulo sa realizacijom dva projekta, jedan u okviru SRP „Obedska bara” i drugi vezan za SRP „Gornje Podunavlje”...

N

a osnovu raspisanog poziva asocijacije Parkova Dinarida s kraja prošle

godine, JP „Vojvodinašume” je početkom marta krenulo sa re-

alizacijom dva projekta, jedan u okviru SRP „Obedska bara” i drugi vezan za SRP „Gornje Podunavlje”. Svi projekti finansirani u okviru

Poseta Sloveniji Obedska bara

Parkova Dinarida podržani su i od strane WWF (Svetske organizacije za prirodu) i Vlade Švedske. Projekat „Integracija lokalne zajednice u procesu upravljanja zaštićenim područjem na primeru SRP „Gornje Podunavlje”, vodi JP „Vojvodinašume”, ŠG „Sombor”, kao upravljač SRP „Gornje Podunavlje”, dok su partneri predstavnici lokalnih zajednica – Udruženje Građana „Podunav” Bački Monoštor i Hrvatsko Kulturno Prosvjetno Društvo „Silvije Strahimir Kranjčević” iz Bačkog

zaštićenog područja podizanjem

područja i usluga ekosistema,

Brega.

kapaciteta dizajniranih za osetljive

omogućavanje korišćenja i pristupa

Ciljevi projekta su poboljšanje

grupe, uključivanje lokalne za-

zaštićenom području i centra za po-

upravljanja zaštićenim područjem

jednice i zainteresovanih strana

setioce (Eko centar „Karapandža”).

uspostavljanjem intenzivnije

u proces upravljanja zaštićenim

U okviru projekta su već su spro-

saradnje sa lokalnom zajednicom

područjem, podizanje svesti loka-

vedene neke od aktivnosti, kao što

i proširivanjem spektra usluga

lne zajednice o značaju zaštićenog

su radionice tradicionalnih za-

54

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Poseta Sloveniji

Obeležavanje Dan Amazona nata u Bačkom Bregu, i zajedničko

saradnji sa WWF-om i kompanijom

znanja o komunikaciji, interpretaciji

obeležavanje Dana Evropskog

Coca Cola.

(prirodnog) nasleđa i šumskom

Amazona u julu mesecu.

Projekat „Razmena znanja između

wellness-u. U okviru projekta,

Dvadeseti rođendan SSP „Gornje

zaštićenih područja SRP „Obedska

sredinom jula meseca, slovenački

Podunavlje” i Dana UNESCO Rez-

bara” i Krajinski park Tivoli, Rožnik

park ugostio je zaposlene JP

ervata biosfere „Bačko Podunavlje”

i Šiška hribu oblasti komunikacije

„Vojvodinašume”. Predstavnici JP

proslavljeni su na neobičan način.

sa posetiocima, obrazovnih pro-

„Vojvodinašume” su se upoznali sa

Naime, proslava je završena je pri-

grama i interpretacije prirode”,

primerima dobre prakse saradnje s

godnim programom – koncertom

vodi JP „Vojvodinašume”, ŠG

vlasnicima zemljišta ali i planiranim

u šumi na bari Semenjača, koji je iz-

„Sremska Mitrovica”, kao upravljač

aktivnostima za budući period.

veo Vokalni ansambl „Musica Viva”

SRP „Obedska bara”, a projektni

Domaćini su upriličili i kraći sastan-

iz Sombora. Prisutni su nastavili

partneri su Krajinski park Tivoli,

ak sa predstavnicima Šumarskog

su šetnju do bare Šarkanj i tako

Rožnik i Šiška hrib kao i Medi-

instituta Slovenije i Zavoda za

ukupno prešli deset kilometara.

cal SPA Asocijacija iz Beograda.

šume Slovenije, jer je prepoznat

Obe bare su lokaliteti na kojima su

Glavni cilj projekta je uspostavl-

potencijal za buduću saradnju i

u proteklih deset godina izvršeni

janje intenzivne saradnje između

umrežavanje na polju zaštite pri-

projekti restauracije staništa u

zaštićenih područja i razmena

rode i na polju šumarstva.

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

55


INSTITUCIJE

ZAŠTITA DUDA U SELU ŠULJAM Stručna služba Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode 9. jula izašla je na teren i uradila valorizaciju stabla duda kojom je analizirana njegova dendrološka i ambijentalna vrednost, radi zaštite...

Foto: dr Oliver Fojkar

P

BLAGOSLOVENO DRVO Dudovi (Morus L.) je rod višegodišnjeg listopadnog drveća i grmlja iz istoimene porodice (Moraceae). Ovaj rod obuhvata 10 do 16 vrsta, raširenih

okrajinski zavod za

dud vredan predstavnik svoje

u umerenom i suptropskom pojasu

zaštitu prirode je u okviru

vrste po habitusu, dekorativnosti i

severne polulopte. Najveći broj vrsta

Srednjoročnog programa

vitalnosti. Temeljnu vrednost duda

potiče iz Azije. Biljke su jednodome

zaštite prirodnih dobara za pe-

čine dimenzije stabla (visina 15 m,

ili dvodome. Listovi su jednostavni,

riod od 2021. do 2030. godine, a

obim debla 525 cm), zatim gusta i

naizmenično raspoređeni. Plodovi su

prema Programu zaštite prirodnih

široko razgranata krošnja širine 23

tesno slepljeni na zajedničkoj oso-

dobara za 2021. godinu planirao

m, kao i očuvana vitalnost. Procen-

vini i srasli među sobom, čineći tako

i uradio valorizaciju stabla duda u

juje se da je ovaj dud star između

plodove cvasti (dudinje, murve) koje su

Šuljmu, grad Sremska Mitrovica,

180 do 200 godina.

jestive. Otud i naziv murva koji se koristi

za potrebe izrade studije zaštite

Polazeći od utvrđenih

u nekom drugim regijama.

prirode, na osnovu koje će se

dendroloških vrednosti, koje se

Dudovi rastu i na siromašnijim tlima,

uspostaviti zaštita stabla.

ogledaju u prirodnoj vrednosti

pretežno pščane teksture, zato nije

Stručna služba Pokrajinskog za-

stabla, njegovim dimenzijama,

uopšte za čuditi se kako se dobro prih-

voda za zaštitu prirode 9. jula ove

pejzažnoj atraktivnosti i ekološkoj

vatio u Vojvodini. Krošnja im je razgra-

godine izašla je na teren i uradila

funkciji, ovo stablo duda predlaže

nata, kao i koren. Plodovi, veličine 2 – 3

valorizaciju stabla duda kojom je

se za zaštitu kao Spomenik pri-

cm, su sočni, aromatični i vrlo ukusni.

analizirana njegova dendrološka i

rode III kategorije, od lokalnog

Plodovi su beli, crveno ružičasti I crni.

ambijentalna vrednost. Izvršenom

značaja.

Otud I podela na beli dud (Morus alba

valorizacijom, utvrđeno je da je

56

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

Zoran Plemić

L.), crveni dud (Morus rubra L.) i crni


dud (Morus nigra L.). Veoma su bogate

svilene bube i proizvodnja repromateri-

je uništavao dudove. Svilare su već

pigmentacije tako da je svako dobro

jala za tkačnice jednoj zemljoradničkoj

šezdesetih godina 20. veka zatvorene.

zapamtio kad je jeo dudinje.

porodici donosila je lep dodatni

Pred Drugi svetski rat, u tadašnjoj

Još tokom 18. veka započet je

prihod tako da je vremenom postala

Jugoslaviji, bilo je više od dva miliona

uzgoj dudova (Morus sp.) na teri-

veoma česta praksa. Zasluge za razvoj

stabala belog duda, dok danas ima

toriji današnje Vojvodine. Nekoliko vrlo

svilarstva kod nas, svakako pripadaju

svega par hiljada. Najviše dudova bilo

smislenih razloga za to je postojalo.

grofu Mersiju, vojnom zapovedniku Ba-

je i ostalo u Vojvodini. Obzirom na to

Naime, drvoredi dudova pored atarskih

nata, koji je 1733. godine uveo planski

kako je sve bilo ure đeno, tako su i

puteva predstavljali su odličnu zaštitu

uzgoj duda.

brižljivo su vođene statistike o broju

od smetova tokom zime i time štitili

Pored belog duda čiji su listovi mekši i

starih i mladih dudovih sadnica. Brojale

ne samo puteve već i salaše. Tokom

sočniji za svilenu bubu, gajio se i crveni

su se na hiljade i hiljade sadnica –

žarkih leta pružali su hladovinu ljudima

i crni dud koji su našli svoje mesto u

pravo bogatstvo i ponos Vojvodine,

I životinjama na putevima ili na nekim

proizvodnji rakija, džemova, sokova, u

koji su stvarale mnoge generacije. Po

mestima okupljanja.

narodnoj medicine tako đe. Sadrže pri-

njihovoj debljini i visini mogla se razliko-

Veoma važna je tako đe bila sposob-

rodne šećere (najviše glukozu), vodu,

vati starost puteva, naselja, ulica pa i

nost duda da svojim korenovim

limunsku i jabučnu kiselinu, pektine,

pojedinih familija. Danas se, samo stariji

sistemom popije I nekoliko stotina litara

sluzi, tanin, smole i vitamine Ce i Be

sećaju velikih dudovih plantaža i lepo

vode, pa su na tada još močvarnom

2. Od minerala najviše ima gvožđa,

uređenih drvoreda po ulicama.

tlu Vojvodine sa đeni uglavnom

kalcijuma i mangana. Beli dud je slađi

Drvo duda je veoma otporno I

u blizini kuća od zemlje nabijače

jer ima više šećera, a manje organskih

dugovečno tako da se koristio i u sto-

da bi ih sačuvali od vlage koliko je

kiselina.

larstvu i za izradu buradi i bačvi.

bilo moguće. Istovremeno to drvo

Me đutim, već početkom 20. veka veka

Da smo sačuvali više stabala dudova

je pružalo hladovinu familiji tokom

proizvodnja svile bila je u opadanju,

čiji je obim stable mogao prelaziti i

zajedničkih okupljanja. Sličnu su

to je postalo sve primećenije naročito

preko pet metara a širina krošnje i do

funkciju upijanja i zadržavanja imali i

kada je nakon Drugog svetskog rata

25 m lakše bi pronašli hladovinu od

oni dudovi pored puteva tokom razli-

prednost je data sintetici kao materi-

nesnosnih vrućina koje su nas pohodi-

vanja voda.

jalu za izradu odeće I ostalih tekstilnih

le zadnjih meseci. Ako ništa drugo.

Vrlo brzo razvojem svilarstva kao

potreba, čija je proizvodnja bila jeftinija.

Izvor: Dekorativna dendrologija, Emilija

grane privrede počinje još intenzivnije

Dudova stabla su tada u najvećoj

Vukičević, Naučna knjiga Beograd,

gajenje, pre svega belog duda čijim se

meri posečena, jedan od razloga bilo

1987.

listovima hrane svilene bube. Gajenje

je i širenje štetočine – dudovca, koji

Majda Adlešić

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

57


PROMOCIJA

PROVEDITE LETO U AQUAPARKU PETROLAND

Letnja zabava za celu porodicu u kompleksu aquaparka Petroland...

ATRAKCIJE

dubini od 800 metara, i ima temperaturu od 46ᵒC na samom izvoru.

Zatvoreni bazeni: bazen za relak-

Uz odgovarajuće rashlađenje do

saciju, đakuzi sa vodenim masažerima,

N

optimalne temperature zadržavajući

dečiji bazen sa atrakcijama, bazen za

a samo 17 km od Novog

sva lekovita svojstva omogućava

spuštanje niz tobogane koji je vezan na

Sada, 115 km od Beograda

njeno korišćenje za opuštanje mišića

tobogansku kulu.

u blizini Bačkog Petrovca,

i aktivnosti u vodi. Zahvaljujući svom

Otvoreni bazeni: bazen sa talasima, di-

smešten na osam hektara, nalazi se

sastavu, gde dominiraju pre svega joni

vlja reka, dečiji raj i bazen za spuštanje

najveći i najlepši aquapark PETRO-

natrijuma (Na), hidrokarbonata (HCO3)

niz tobogane koji je vezan na tobogan-

LAND u Srbiji.

i hlorida (Cl) i u veoma značajnom

ske kule.

Pored mnogobrojnih atrakcija kako za

broju sulfovodnik (H2S) imaju blagot-

Wellness&spa svet: bio sauna, finska

decu, tako i za odrasle koje će od sad

vorno dejstvo kod oboljenja lokomo-

sauna, hladan bazen, đakuzi, potezno

moći da se koriste 365 dana u godini !

tornog sistema, reumatizma, sportske

vedro, parno kupatilo, infra sauna,

Ono što ga izdvaja od ostalih jeste

povrede, stanja posle operacija i

slana soba, tepidarijum i topla klupa.

geotermalna voda koja izvire na

povreda.

Masaže: Širok spektar masaža od

58

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


najblaže relaks do zahtevnih sports-

Igrališta: tri sportska terena (fudbal i

pomoći, iznajmljivanje ormarića i

kih, koje deluju na mišiće i čitavo telo,

odbojka na pesku, travnate površine za

sefova na depozit, kompletno oprem-

otklanjajući bol, napetost i uspostav-

razne sportske aktivnosti), kao i multi-

ljene muške i ženske garderobe sa

ljaju harmoniju sa samim sobom. U

fukcionalni teren sa veštačkom travom.

svlačionicama, tuševima i toaletima,

prijatnom ambijentu, uz opuštajući

Plaže i galerija u zatvorenom delu

besplatan parking, besplatna wifi

muziku, primenu kvalitetnih ulja i

kompleksa: velike prostrane plaže sa

zona, mogućnost plaćanja narukvica-

krema, magijom ruku našeg masera

suncobranima i besplatnim ležaljkama

ma…

napuniće vas novom energijom.

za korišćenje.

U aquaparku Vas čeka puno zabave,

Restoran Petroland: A la Carte

Dopunske usluge: info pult,

adrenalina, ali i opuštanje i relaksacija,

restoran koji možete posetiti nezavisno

menjačnica, profesionalna spasilačka

za svakoga po nešto. Dođite i pre-

da li ste gosti aquaparka ili ne, možete

služba, služba obezbeđenja i prve

pustite se uživanju.

svratiti na ručak ili večeru, naši kuvari su spremni da Vas iznenade, obraduju i

Kontakti

pokažu svoju kulinarsku umetnost.

Za više informacija posetite našu stranicu:

Restorani i barovi: Za trenutak odmora

http://www.petroland.rs

i punjenja baterija tokom boravka u

kao i društvene mreže:

aquaparku Petroland na raspolaganju

Facebook

su vam: Caribic bar picerija, Oaza, Food

Instagram

court i Pool bar. Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

59


PROMOCIJA

VRAĆAJMO PRIRODI ŠTA JOJ UZIMAMO

Otpadne vode mogu se tretirati i u okviru domaćinstva. Ekipa koja stoji iza Ekokoncepta Pogon predstavlja vam jednostavan način kako možete da napravite kućni prečistač...

Č

istu vodu trošimo svakog

metala, bakterija iz fekalnih voda. Ko-

prostora. Sačinjavaju ga kompostna

dana, u proseku do 150

riste se čak za preradu otpadnih voda

leja, mesto za taloženje, leja za filtrac-

litara na dan po osobi, i

sa manjih živinarskih farmi, kao i in-

iju, leja za čišćenje, za fino čišćenje i

ispuštamo je nazad u kanalizaciju

dustrijskih otpadnih voda. Voda koju

bazen sa vodom. Veoma jednostavno

punu svakojakih otpadaka i nekad

onda možemo vratiti natrag u prirodu

se može napraviti. Osim redovnog

jako zagađenu. Čišćenjem vode na

je očišćena i do 85% pa i više tom

izbacivanja mulja, kontrolisanja cevi

prirodan način takođe doprinosimo

svojevrsnom kombinacijom fizičkog,

i mesta za sakupljanje, kao i košenja

očuvanju životne sredine. Nažalost,

hemijskog i biološkog čišćenja. Ovaj

biljaka ne zahteva veliko održavanje.

po primeru mnogih, velikih gradova

postupak obuhvata filtraciju, ad-

Voda koju dobijemo prešičćavanjem

koji kanalizacione vode ispuštaju u

sorpciju, absorpciju, mineralizaciju,

je upotrebljiva za zalivanje biljaka,

svoje reke, svakog dana se uvera-

aerobnu i anaerobnu razgradnju.

povrća, voća, ukrasnih biljaka, kao

vamo koliki je to problem. I tako se

Možemo razlikovati dva glavna

ukrasni ribnjak ili za pranje staza, auto-

istovremeno zagađuju i podzemne

tipa prirodnih prečistača vode - sa

mobila i slično. Prednosti ovakvog

vode, koje su u velikom broju

površinskim i podpovršinskim tokom

prešišćavanja otpadnih voda su

slučajeva centralni resurs pijaće vode.

vode. Prva grupa zahteva veliku

jednostavnost izgradnje i održavanja,

Zato je moguće, da bar one porodice

površinu i smanjenog je dejstva zimi,

dekorativnost, očuvanje kvaliteta

koje imaju prostorne mogućnosti za

kada se voda zamrzava. Njihova pred-

i količina pijaće vode, mogućnost

to, naprave prirodni prečistač otpad-

nost je estetska strana jer su često

korišćenja prečišćene vode i pot-

nih voda iz svog domaćinstva, ili više

lep deo ambijenta u vrtu. Biljke u

puni izostanak potrošnje energije u

njih na skupnom mestu. Prirodni

površinskom prečistaču mogu plutati

procesu.

prečistač otpadnih voda je „mehani-

po vodi ili su korenjem pričvršćene

zam” čistog ekološkog prečišćavanja

za dno. Zahvaljujući biljkama voda

otpadne vode. To su ustvari leje,

se naseljava mikroorganizmima koji

površine, postavljene u vodi, u te

onda razgrađuju organski otpadak

leje se seju, sade močvarne biljke

u vodi, biljke to koriste za rast kao

koje u kombninaciji sa prirodnom

šećere, aminokiseline, enzime. Pri-

mikroflorom imaju sposobnost očititi

rodni prečistač vode sadrže i supstrat

vodu. U tom procesu koji se odvija

koji sakupljeni otpad upija i skladišti.

u prirodnom prečistaču otpadnih

Ujedno štede ogromnu količinu en-

voda mikroflora i biljke odstranjuju iz

ergije koja se ulaže kod drugih oblika

vode materije kojima se koriste za rast

prečišćavanja.

i razvoj i prerađuju u zelenu masu i

Prosečni kućni prešistač otpad-

kiseonik. Značajno smanjuju količinu

nih voda može se organizovati na

štetnih organskih materija, teških

približno deset kvadratnih metara

60

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

Majda Adlešić,

Ekokoncept Pogon

Svi zainteresovani mogu nas kontaktirati putem e-mail adrese: ecoconcept.pogon@gmail.com


Prirodni prečistač kao deo javnog prostora u Izraelu

Photo by Priscilla Du Preez, Tony Pham on Unsplash

Primer prirodnog prečistača otpadnih voda

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

61


PROMOCIJA

PODRŠKA MALIM PRIVREDNICIMA

Glavno je pitanje: kako je moguće da se, na primer, zajedno oglašavaju tri proizvođača vina, a da jedan drugome ne predstavljaju konkurenciju? Jednostavno - vaša priča je slična, ali

Cilj kampanje eEkolista jeste združivanje malih proizvođača i preduzetnika u cilju veće vidljivosti...

prezentaciji i e-mail adresi.

vi ste jedinstveni: istaknite svoje adu-

Svako vaše „pojavljivanje” na web-u

te - geografsko poreklo, nagrađivane

se broji. Čak i kada stranica nije

proizvode, napredne tehnologije

otvorena zbog vaše firme, vaš rejting

proizvodnje... Vaša delatnost treba da

raste. Na taj način vaša web strana

se nađe u konkurentnoj okolini gde

B

dobija „poene” i vi se penjete na

će samim svojim prisustvom imati

ilo da se bavite proizvodn-

googlovoj rejting listi. Cilj vam je

važnu referencu kod klijenta.

jom ili pružate usluge, jedan

prva strana pretraživača, a mi vam

Sa druge strane, možete se povezati i

od najvažnijih ciljeva vašeg

možemo pomoći u tome.

po ključu zaokruživanja proizvodnog

Postoji više načina da vaši proizvodi i

MEDIJSKO ZADRUGARSTVO

preparata na bazi meda - ekoprodavni-

usluge dođu do većeg broja klije-

Druga stvar: zajedničko oglašavanje.

ca. Ukratko: dovedite dva prijatelja i

nata... No, krenimo redom!

Reklamiranje nije jeftino, ali

zauzmite jednu stranu našeg maga-

udruživanje preduzetnika sa sličnim

zina i podelite troškove reklamiranja.

poslovanja jeste bolja vidljivost.

ciklusa. Na primer, pčelar - proizvođač

IMENIK PRIJATELJA

delatnostima, ili pak onih koji se na-

Cilj nam je da napravimo imenik

dovezuju i potpomažu, ima smisla, jer

POMOĆ PRIJATELJA

prijatelja eEkolista, svih malih i ne

će za cenu jednog oglašavanja svi oni

Ukoliko se oglašavate u magazinu

tako malih proizvođača, trgovaca,

imati koristi. Marketinško udruživanje

eEkolist, izrada svih idejnih rešenja

ugostitelja, zanatlija, poljoprivrednih

nije novost, ali nije popularno kod

reklama je besplatna. Međutim,

gazdinstava... Svih onih koji vredno

„velikih medija” jer se podrazumeva

možemo da vam pomognemo i ako

rade i uklapaju se u naš „zeleni”

da se za cenu jednog oglašavanja

vam je potreban vizuelni identitet

koncept života. Članstvo u imeniku

daje prostor nekolicini oglašivača.

(logoi, vizitkarte, memorandumi),

biće besplatno, a da biste se našli u

Mi ne mislimo tako! Mi verujemo da

web stranica, pres materijal (flajeri,

našoj javno dostupnoj bazi potreb-

oglašavanje može da bude mnogo

bukleti)...

no je da pošaljete: naziv firme, kratak

jeftinije i prijemčivije oglašivačima

opis delatnosti, kontakt informacije.

ukoliko se oni udruže.

Ovi podaci biće objavljeni u svakom

Naime, ukoliko se pijave tri firme, pov-

Za sve informacije

broju eEkolista, kao i na našoj inter-

ezane sličnom delatnošću ili intere-

E-mail: ekolist@yahoo.com

net stranici ekolist.org, sa direktnim

som, uz simboličnu nadoknadu imaće

Telefon: 065/888-08-57

kontaktom prema vašoj internet

značajan prostor na našim stranicama.

62

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Foto: Milan Jovanović

„Nananin salaš” je poljoprivredno gazdinstvo koje se bavi proizvodnjom ograničenih količina kozijeg sira sa plemenitim plesnima i ruralnim turizmom. Salaš je smešten u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje u selu Bezdan. Druženje sa životinjama, gastronomske i muzičke radionice, šetnja po okolini, degustacija ručno pravljenog kozijeg sira „Bezdansky Blue” jesu ono što posetioci mogu da dožive kod nas na salašu. Vlasnici: Blaženka i Goran Beronja. Smeštaj moguć u šatorima i drvenoj kućici za dve osobe. Salaš je zatvorenog tipa te je dolazak, dogovor gostovanja i degustacija sira moguća isključivo po dogovoru. Telefon: 063/82-54-937 Facebook: Nananin salaš Bezdan Kontakt: www.nananinsalas.com

Mi živimo prirodno, salašarski, a to nudimo i vama! Nataša i Goran Matić Međunarodni put 312, Čenej Mobil: +381607308920 +381600377018 E-mail: cenejskisalasi@gmail.com Web: http://brkinsalas.rs


PROMOCIJA

SPOJ PRIRODE I ZNAN

U

prethodnom periodu provodili

Rosa Bloom Cream je hidratantna

i hiperpigmentacije. Violet Bloom

smo puno vremena u zatvore-

krema koja je formulisana tako da

Cream je hidratantna krema od la-

nom prostoru. Koža kao naš

postiže visok stepen hidratacije a

vande koja ima antibakterijsko dejstvo

najveći organ koji služi kao odbrambeni

sadrži esencije iz latice cveta divlje

i deluje na lučenje sebuma. Tonici su

mehanizam od negativnih uticaja,

ruže. Kožu čini mekom i glatkom,

takođe veoma dobar izbor za hidrataci-

najpre je reagovala pokazivanjem

dajući joj sjaj, deluje regenerišući,

ju kože lica. To je tečni rastvor čija je os-

znakova dehidratacije. Bez obzira na tip

učestvuje u sintezi kolagena čime de-

novna uloga da vrati pH vrednost koži

kože hidratacija je potrebna, a ona se

luje protiv bora. Hidratantna krema od

koja se gubi nakon pranja i umivanja.

postiže ne samo pravilnom ishranom

smilja, Yellow Bloom Cream, osim

Smanjenjem pH vrednosti kože dolazi

i dovoljnim unosom tečnosti već i

hidratacije deluje i na sve znakove

do upalnih procesa i većeg lučenja se-

korišćenjem kozmetičkih preparata.

starenja, tamne kolutove oko očiju

buma, dok povećanjem pH vrednosti

64

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


NJA

preparati za hidrataciju su obavezni bez obzira na tip kože koji imate.

Sve naše proizvode možete poručiti

Naše ruke su u poslednje vreme

preko FB stranice BLOOM

kože dolazi do suvoće i osetljive kože,

izložene povećanim brojem pranja

COSMETICS

perutanja i pojačanom boranju lica.

zbog situacije sa pojavom virusa pa

www.facebook.com/bloomcarecosmetics

Tonik je sredstvo koje vraća balans

i njih treba štititi i vršiti pažljiv odabir

ili preko Instagram profila

koži, uravnotežavajći pH vrednost.

preparata za dezinfekciju ruku. U našoj

U našoj ponudi su tonici 100% prirodni

ponudi je preparat za dezinfekciju ruku

dobijeni destilacijom latice cveta a ne

koji ispunjava preporuku SZO da sadrži

cele biljke. Oni dodatno hidriraju kožu,

sedamdeseto procentni alkohol, koji

etarskih ulja koji se nalaze u preparatu.

razgrađuju nečistoće, pogodni su za

isušuje ali prisustvom glicerina i kom-

Birajte za svoju kožu ono najbolje - iz

sve tipove kože. Nanosi se na predeo

binacijom etarskih ulja, štiti ruke od

prirode!

kože ne samo lica, već i vrata i dekoltea

isušivanja i pucanja kao i ima dodatni

nakon čišćenja. U pravilnoj nezi kože

negujući efekat koji pružaju dejstva

BLOOM.CARE.COSMETICS www.instagram.com/bloom.care.cosmetics

Mr ph. Ana Jezdimirović

BloomCare kozmetika

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

65


ENERGIJA

MORAMO POBOLJŠATI ENERGETSKU EFIKASNOST

Ekološki potencijal Zapadnog Balkana leži u većoj energetskoj efikasnosti zgrada...

Z

Zemlje Zapadnog Balkana na svom putu ka članstvu u EU treba da se usklade sa evropskim standardima

emlje EU su već usvojile na-

izvor energije koji je daleko od toga

i pravnim tekovinama, uključujući

cionalne definicije zgrada

da bude iscrpljen, a to posebno

Direktivu o energetskoj efikasnosti

pribiližno nulte potrošnje

važi za Zapadni Balkan, saopštila

zgrada, koja od članica zahteva da

energije, dok su države Zapadnog

je inicijativa Investicioni okvir za

sve nove zgrade budu takozvane

Balkana još na početku. Da bi se

Zapadni Balkan (WBIF).

„zgrade približno nulte potrošnje

taj proces ubrzao, nemački Institut

Ključnu ulogu u povećanju ener-

energije”.

za građevinsku fiziku Fraunhofer

getske efikasnosti ima građevinski

Takve zgrade imaju vrlo visoku

će uz podršku nemačke razvojne

sektor. Zgrade čine 40% potrošnje

energetsku efikasnost i troše malo

banke KfW zemljama regiona dati

energije u EU, a kuće i zgrade u

energije koja najvećim delom

smernice i savete kako da naprave

zemljama Zapadnog Balkana su

treba da se proizvodi iz obnovljivih

nove energetski efikasne zgrade,

stare i troše u proseku znatno više

izvora, uključujući izvore na samoj

kao i da adaptiraju stare u skladu sa

energije nego u drugim zemljama

parceli zgrade ili u njenoj blizini.

ekološkim standardima.

Evrope, a time povećavaju i emisiju

Koncept zgrada pribilžno nulte

Povećanje energetske efikasnosti

ugljen-dioksida.

potrošnje energije deo je projekta

jedan je od važnih elemenata plana

Energetska produktivnost u

Investiciong okvira za Zapadni Bal-

Evropske komisije za ostvarenje

regionu je i dalje niska, što znači

kan „Regionalni program energet-

cilja smanjenja emisije štetnih

da se mere štednje i ulaganja ne

ske efikasnosti za Zapadni Balkan”

gasova za 55% do 2030. godine.

sprovode u dovoljnoj meri, saopštio

(REEP Plus), čiji je cilj poboljšanje

Energetska efikasnost je potcenjeni

je WBIF.

energetske efikasnosti javnih objekata, kao što su škole, bolnice ili državne institucije. Jedna od komponenti tog projekta je Direktno finansiranje javnih zgrada, kroz koju se razvojna banka KfW posebno fokusirala na visoko efikasne javne zgrade koje predstavljaju nezamenjiv element za postizanje klimatske neutralnosti. KfW takođe promoviše sisteme za nadgledanje potrošenje energije u javnim zgradama, uz pomoć pametnih uređaja za otkrivanje neefikasnosti i optimizaciju rada zgrade. Crna Gora, vodeća zemalja regiona u pogledu energetske efikasnosti, planira da izgradi ministarski

66

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Image by Ashraf Chemban & MVOPro from Pixabay kompleks u Podgorici koji će imati približno nultu potrošnju energije, a možda će čak proizvoditi više energije nego što će trošiti. Zgrade tog tipa, takozvane „energetske plus zgrade”, iz obnovljivih izvora proizvode više energije nego što ime je potrebno za grejanje, hlađenje, ventilaciju... „Ova zgrada-svetionik ima za cilj da demonstrira kako moderna gradnja izgleda u 21. veku. Takođe se očekuje da privuče veliku pažnju

Koncept zgrada pribilžno nulte potrošnje energije deo je projekta Investiciong okvira za Zapadni Balkan „Regionalni program energetske efikasnosti za Zapadni Balkan”, čiji je cilj poboljšanje energetske efikasnosti javnih objekata, kao što su škole, bolnice ili državne institucije...

pregovori o izboru studentskih domova koji će biti renovirani tako da smanje potrošnju energije. „Smatra se da će to motivisati druge vlasnike da renoviraju svoje kuće kako bi se smanjila potrošnja energije u celom regionu. Uostalom najveći izazov, ali i najveći potencijal, i dalje leži u postojećim građevinama”, navodi se u saopštenju. WBIF predstavlja zajedničku inicijativu EU, finansijskih institucija, bilateralnih donatora i vlada

ne samo u Crnoj Gori nego i drugih korisnika Zapadnog Balkana”, na-

energetske efikasnosti.

Zapadnog Balkana, koja je pokre-

vedeno je u saopštenju WBIF.

KfW planira da u Albaniji izgradi tri

nuta u decembru 2009. godine s

Albanija i Severna Makedonija

potpuno nova studentska doma u

ciljem obezbeđivanja finansijske

su takođe počele da razmatraju

Tirani koja bi imala približno nultu

i tehničke pomoći za strateške

izgradnju novih zgrada i adaptaciju

potrošnju energije.

investicije.

starih u skladu sa standardima

U Severnoj Makedoniji su u toku

Izvor: EURACTIV.rs

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

67


KLIMATSKE PROMENE

AMBICIOZNE NOVE KVOTE ZA ZAPADNI BALKAN

CAN Evropa poziva lidere zapadnog Balkana da odmah odrede ambiciozne ciljeve do 2030. godine, kako bi postigli dekarbonizaciju do 2050. godine...

E

vropska Mreža za klimatsku

do 2050. godine postala klimatski

lan do 2050. godine, CAN Europe

akciju (CAN Europe) sa

neutralna. Kao potpisnice Pariskog

je razmotrila dva pristupa - jedan

partnerima iz regiona, koji

sporazuma i Sofijske deklaracije,

više i jedan manje ambiciozan

se zajedno bore da ublaže nega-

vlade zapadnog Balkana dale su

plan za smanjenje emisija gasova

tivne strane klimatskih promena,

jasna politička obećanja da će

sa efektom staklene bašte. Studije

objavili su studiju sa političkim pre-

doprineti ograničavanju globalnog

pokazuju da zemlje zapadnog Bal-

porukama, koje treba da pomognu

zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa

kana nemaju mnogo manevarskog

zemljama zapadnog Balkana kako da odrede jasanu i ambicioznu putanju smanjenja gasova sa efektom staklene bašte. Svrha ova studije i preporuka je da informiše proces određivanja ciljeva unutar Energetske zajednice koje treba ostvariti do 2030.g. Evropska komisija bi trebalo da, u jesen 2021. godine, predstavi analizu zacrtanih ciljeva za 2030. Ovu će analizu razmatrati Ministar-

prostora kada je reč o smanjenju

Glavni emiter je zastarela i neefikasna flota termoelektrana na ugalj 16 pogona uglja zapadnog Balkana zagađuje koliko i celokupna flota Evropske unije koju čini 250 jedinica...

ski savet Energetske zajednice u

emisije gasova sa efektom staklene bašte. Emisije iz energetskog sektora u regionu čine u proseku 74% svih emisija gasova staklene bašte. Glavni emiter je zastarela i neefikasna flota termoelektrana na ugalj - 16 pogona uglja zapadnog Balkana zagađuje koliko i celokupna flota Evropske unije koju čini 250 jedinica! Stoga, iako je potrebna dekarbonizacija svih izvora koji emituju

novembru iste godine.

i postići klimatsku neutralnost do

gasove staklene baste, najhitnije je

Studija pokazuje da region mora

2050. godine.

regulisati energetski sektor.

znatno da smanji emisije štetnih

Studiju i političke preporuke

Dok Srbija i Bosna i Hercegovina

gasova u narednim godinama. To

možete naći OVDE.

planiraju nove elektrane na ugalj,

znači da svaka zemlja regiona treba

Da bi definisala realne ciljeve

dobra vest je da su nedavno tri od

da postavi ambiciozne političke

usaglašene sa opredeljenjem re-

pet zemalja zapadnog Balkana

okvire i akcione planove, kako bi

giona da postane klimatski neutra-

otkazale izgradnju novih proizvodnih kapaciteta na ugalj – reč

METODOLOGIJA STUDIJE

je o projektima Kosova e Re na

Primenjena su dva pristupa: a) Linearno smanjenje emisija da bi se postigla kli-

Kosovu (500 MW), Pljevlja II u Crnoj

matska neutralnost do 2050. Ovaj pristup predstavlja onaj minimum - najman-

Gori (254 MW) i Oslomej u sever-

je ambiciozan put - koji bi države trebalo da sprovedu da bi smanjile emisiju

noj Makedoniji (129,5 MW). Ovaj

gasova sa efektom staklene bašte do 2030; b) Da bi se uporedili rezultati

trend treba nastaviti i istovremeno

linearnog smanjenja, vrši se istraživanje udela i uticaja emisije štetnih gasova

obezbediti da bude inkluzivan i

zapadnog Balkana na ostvarenje ciljeva 2030 na globalnom nivou, a u skladu

participativan, odnosno da građani

sa IPCC-ovim Specijalnim izveštajem 1.5.

koji žive oko ugljenokopa budu informisani i uključeni u sve procese

68

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

69


Photo by Markus Spiske on Unsplash

KLIMATSKE PROMENE odlučivanja.

zacija i više od 47 miliona građana,

gasova sa efektom staklene bašte u

„Postavljanje ciljeva za 2030.

CAN Europe promoviše održivu

skladu sa ciljevima Pariskog spora-

godinu biće vodeći činilac buduće

klimu, energetske i razvojne politike

zuma, i da ograniče globalno zagre-

energetske tranzicije na zapad-

širom Evrope.

vanje na 1,5 Celzijusa u odnosu na

nom Balkanu. Stoga je od vitalne

Šest država zapadnog Balkana

predindustrijski nivo.

važnosti iskoristiti ovaj trenutak i

(Albanija, Bosna i Hercegovina,

CAN Europe nastoji da pomogne

odrediti ambiciozne ciljeve kako bi

Kosovo, Crna Gora, Severna

Energetskoj zajednici u procesu

se do 2050. godine na zapadnom

Makedonija i Srbija) su potpisnice

postavljanja klimatskih i ener-

Balkanu mogla ostvariti klimatska

Ugovora o Energetskoj zajednici,

getskih ciljeva za 2030. godinu,

neutralnost, ispuniti obećanja data

koji je glavni pokretač energetske

dok Evropska komisija razrađuje

potpisivanjem Pariskog spora-

tranzicije u regionu, i koji postav-

posebnu studiju o ciljevima koje

zuma i Sofijske Deklaracije, a iznad

lja temelje sveevropskog tržišta

treba da ostvari taj region do 2030.

svega obezbediti čista i zdrava

energije. Sekretarijat Energetske

godine - „Podizanje kapaciteta EU

budućnost”, rekao je Viktor Berishaj

zajednice trenutno nadgleda

za modeliranje energetskih I kli-

iz CAN Europe.

proces izrade nacionalnih energet-

matskih kapaciteta kako bi uključili

Evropska Mreža za klimatsku akciju

skih i klimatskih planova (NECP),

Energetsku zajednica i njenih devet

(CAN Europe) vodeća je evropska

što treba da pomogne svakoj od

Ugovornih strana” („Extension of

koalicija nevladinih organizacija

država da ostvari ciljeve do 2030.

the EU energy and climate model-

koja se bori protiv opasnih kli-

godine. Pored toga, zemlje rade na

ling capacity to include the Energy

matskih promena. Sa preko 170

takozvanim pojačanimNacionalnim

Community and its nine Contract-

organizacija-članica aktivnih u 38

doprinosima (National Determined

ing Parties”). Ova studija će biti

evropskih zemalja, koje predstavl-

Contributions NDC), koji bi trebalo

predstavljena na Savetu ministara u

jaju preko 1.500 nevladinih organi-

da pomognu smanjenju emisije

jesen 2021. godine.

70

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

71


KLIMATSKE PROMENE

ŠTA UZROKUJE POPLAVE U EVROPI? Naučnici veruju da će klimatski poremećaji doneti ekstremnije vremenske prilike, a i ljudi pogoršavaju stvari...

J

kišu čak i bez klimatske krize, ali verovatno je da u tom slučaju ne bi bilo poplava jer padavine ne bi bile tako intenzivne i dugotrajne.

esu li evropske poplave

gasova motora, šumske požare i

Ali uvek je bilo poplava i

povezane s klimatskom

druge aktivnosti koje zagrevaju

vrućina. Koji su dokazi da ih ljudi

krizom? Gotovo sigurno.

planetu. Kako atmosfera postaje

pogoršavaju?

Naučnici već dugo predviđaju da

sve toplija, zadržava se više vlage

Prvo, sve češće se beleže uzas-

će klimatski poremećaji dovesti do

što donosi više kiše. Sva mesta u

topne najtoplije godine. Sedam

ekstremnijih vremenskih prilika,

svetu koja su nedavno doživela

najtoplijih godina u zabeleženoj

poput vrućina, suša i poplava. Sve

poplave - Nemačka, Belgija, Ho-

istoriji sveta desile su se od 2014.

je veći ljudski uticaj na životnu

landija, London, Edinburg, Tokio i

godine. Drugo, naučnici sada

sredinu kroz emisije izduvnih

druga - mogla su imati jaku letnju

mogu koristiti statističke ana-

72

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


dine uglavnom kruži Antarktikom.

Nedavne poplave u Londonu,

bi izračunali koliko su verovat-

Kako ove struje utiču na klimu,

Edinburghu i drugim gradovima

niji određeni vremenski događaji

a kako na mlazne tokove utiču

bile su neobične u odnosu na

postali rezultat „dodatnog stresa”

klimatske promena – velike su

prošlost, ali se može očekivati da

koji su ljudi stavili na klimu sistem.

nepoznanice. Naučnici koji se

će biti češće u budućnosti. Tokom

Na primer, ljudske emisije učinile

bave klimom ovo smatraju jednim

ovog stoleća, Met Office Hadley

su smrtonosnu „toplotnu kupolu”

od nekoliko mogućih objašnjenja

Center predviđa „toplije, vlažne

u Kanadi i Severnoj Americi

do tada nezamislivog skoka u

zime i vruća, suva leta zajedno s

prošlog tokom juna najmanje 150

nekim novijim izveštajima. Na

porastom učestalosti i intenziteta

puta verovatnijom, a produžena

mernoj stanici u kelnskom kvartu

ekstremnih vremenskih prilika”.

vrućina u Sibiru prošle godine više

Stammheim, izmereno je 155 mm

Ako se emisije ne smanje, očekuje

od 600 puta verovatniju.

padavina tokom jednog dana.

se da će jake vrućine, poput

Richard Betts, vođa istraživanja

To je neuporedivo više u odnosu

one iz 2018. godine, biti sasvim

klimatskih uticaja u Met Office

na prethodni rekord od 95 mm.

očekivane svake druge godine do

Hadley Centru, kaže da takvi

Nedavno je temperatura izmerena

2050. Iako bi leta uglavnom bila

proračuni poništavaju argument da se „ekstremne vremenske prilike oduvek sporadično događaju, te da ne moramo brinuti o tome”. Studija nedavnih događaja širom Evrope još uvek je u pripremi, ali eksperti ističu da je „sporadičnost sve učestalija”. Neki izveštaji sugerišu da bi poplave mogle biti povezane s poremećajem mlaznih tokova.

suva, došlo bi do povećanja inten-

Neki izveštaji sugerišu da bi poplave mogle biti povezane s poremećajem mlaznih tokova. Kako ove struje utiču na klimu, a kako na mlazne tokove utiču klimatske promena – velike su nepoznanice...

ziteta obilnih kiša. Iako su ovi nemili događaji obeležili leto, a nove vesti o poplavama, sušama i požarima stižu iz celog sveta, čini se da izostaje odgovarajuća reakcija. Zašto toliko mnogo vesti o ekstremnim vremenskim prilikama podcenjuje klimatsku vezu? Čini se da je u nekim medijskim kućama ovo deo smišljene strategije za podrivanje

Mlazne struje predstavljaju kretanje vazduha u atmosferi nekih

u Lyttonu pobedila prethodni

klimatskih nauka i političke kam-

planeta, uključujući Zemlju. Glavni

kanadski dnevni rekord za nev-

panje koja se zalaže za smanjenje

mlazni tokovi na Zemlji locirani

erovatnih pet stepeni Celzijusa.

emisija. Navika takođe igra ulogu.

su blizu nadmorske visine tropo-

Bilo da se radi o „sporadičnoj

Decenijama unazad novinari su

pauze i sastoje se od zapadnih

lošoj sreći” ili ekstremnom uticaju

vrućine prikazivali kao dobru vest

vetrova. Najjači mlazni tokovi su

od drugih područja klimatskih

koja se ležerno ilustruje slikama

polarne struje, na visini od 9 do 12

poremećaja - ovi brojevi preva-

kupača, sunca, sladoleda i ba-

km. Na većoj nadmorskoj visini,

zilaze i najgore scenarije. Jedna

zena. Ipak, klimatska kriza je sve

na 10 do 16 km, nešto su slabije

od teorija jeste da je gubitak

samo ne prolazna pojava. Kli-

suptropske struje. Severna i Južna

leda na Arktiku mlazni tok učinio

matolog Ed Hawkins podseća

hemisfera imaju polarnu struju i

nestabilnijim. Još uvek nema

na BBC-ju da stručnjaci imaju

suptropsku struju. Polarni mlaz

naučnog konsenzusa o ovoj temi,

dokaze da klimatske promene već

severne hemisfere teče preko

ali stručnjaci su sve zabrinutiji da

povećavaju učestalost ekstremnih

srednjih do severnih geografskih

bi svet mogao biti u nevolji mnogo

vremenskih događaja, a pokazalo

širina Severne Amerike, Evrope i

ranije nego što se ranije mislilo.

se da je mnogo pojedinačnih

Azije i okeana, dok polarni mlaz

U dolazećim godinama Velika Bri-

događaja pogoršano globalnim

južne hemisfere tokom cele go-

tanija imaće više poplava i vrućina.

zagrevanjem.

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

73

Photo by Chris Gallagher on Unsplash

lize i računarske modele kako


KLIMATSKE PROMENE

OLIMPIJSKE IGRE U OBR KLIMATSKIH PROMENA

„S

talno ste dehidri-

da doživljavamo teške uslove.

nog prvog meča na ovogodišnjim

rani, osećate težinu

Ipak, razgovarao sam sa nekoliko

Olimpijskim igrama, kako sportisti

na svojim ra-

momaka u svlačionici i svi su rekli

doživljavaju trenutne vremenske

menima od velike toplote i velike

da je ovo nešto najteže što su

uslove u Tokiju.

vlažnosti vazduha. Ne osećate

iskusili, dan za danom”, prvi reket

Srpski teniser svakako nije jedini

se svojim, osećate se sporo na

sveta, Novak Đoković objašnjava

učesnik na Olimpijskim igrama

svojim nogama. Ovo nije prvi put

za evropske medije, posle dobije-

koji teško podnosi toplotni talas

74

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


sastavljenom u maju, Rings of Fire: How heat could impact the 2021 Tokyo Olympics, vodeći triatlonci, veslači, teniseri, maratonci i naučnici govore o opasnostima ekstremnih vremenskih uslova za sportiste. Ovaj izveštaj podržan je od strane Britanske asocijacije za održivost u sportu (British Association for Sustainability in Sport) i dva britanska univerziteta.

TOKIO POD PRITISKOM KLIMATSKIH PROMENA Posledice klimatskih promena ne pogđaju podjednakim intenzitetom sve delove sveta, a sudeći po izveštaju Japanske meteorološke agencije, Japan, a posebno Tokio, zagreva se dosta brže od ostatka planete. Srednja godišnja temperatura

Zašto je tako teško sportistima koji se takmiče na Olimpijskim igrama u Tokiju? Srednja godišnja temperatura ovog grada povećala se za čak 2,86 °C u odnosu na 1900. godinu...

RUČU

Tokija povećala se za 2,86 °C u odnosu na 1900. godinu, što je oko tri puta brže u odnosu na brzinu rasta srednje globalne temperature. Od devedesetih godina prošlog veka, stanovnici Tokija su iz godine u godinu sve

izdrži ceo dan na ovoj vrućini. Prvi

češće doživljavali dane kada je

put se nešto ovakvo dogodilo.

temperatura vazduha prelazila 35

Trenirali smo u Vladivostoku, gde

°C.

su vremenske prilike bile slične.

Dok više različitih faktora može

Međutim, ovde je vlažnost vazdu-

dovesti do visokih temperatura i

ha odigrala značajnu ulogu”.

visoke vlažnosti vazduha, smatra

koji pogađa Tokio. Svetlana

Teško podnošljivi vremenski uslo-

se da pojava toplotnog talasa koji

Gamoboeva, ruska takmičarka

vi na 32. Olimpijskim igrama nisu

je pogodio Japan 2018. i odneo

u streličarstvu, onesvestila se

iznenađujući, Tokijska medicin-

više od hiljadu ljudskih života,

tokom kvalifikacione runde

ska asocijacija je ranije ovog

nije bila moguća bez globalnog

takmičenja. Njen trener, Stan-

meseca izjavila za medije da se

zagrevanja uzrokovanom an-

islav Popov, rekao je za Reuters:

ozbiljno debatovalo o održavanju

tropogenom aktivnošću, tvrdi se

„Ispostavilo se da nije mogla da

Igara u julu i avgustu, čak i pre

u studiji objavljenoj godinu dana

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

75

Photo by Flickr

pandemije Kovida-19. U izveštaju


KLIMATSKE PROMENE kasnije, maja 2019, u naučnom

Pregrevanje može ugroziti mišiće

časopisu koji objavljuje Japansko

i kardiovaskularni sistem, što se

meteorološko društvo.

dovodi u vezu sa dehidratacijom.

Promene u korišćenju zemljišta

Samim tim, pregrevanje utiče

i urbanizacija Tokija pojačavaju

negativno na sportski učinak, a

takozvani efekat urbanog top-

ako dovoljno dugo potraje može

lotnog ostrva, koji nastaje kada

dovesti i do toplotnog udara,

se prirodne površine bogate

ugrožavajući zdravlje sportista.

vegetacijom ili vodene površine

Povećanje telesne temperature

u gradovima zamene asfaltom

može negativno uticati na kog-

i betonom koji zadržavaju top-

nitivne sposobnosti, kao što je

lotu, onemogućavajući gradu

sposobnost održavanja pažnje,

da se ohladi. Zahvaljujući ovom

kratkotrajna ili radna memorija ili

efektu, tokom noći se sa urbanih

istovremeno obavljanje dve rad-

površina oslobađa toplota koja je

nje, sve ono što je veoma važno

bila zarobljena tokom celog dana.

tokom sportskog nastupa. Top-

Na godišnjem nivou se danas u

lotni stres utiče i na raspoloženje, osećaj udobnosti, snagu i umor,

Slične komplikacije u organizaciji Igara ćemo videti ukoliko se emisija gasova sa efektom staklene bašte nastavi sadašnjim tempom...

dok reakcije tela, kao što je znojenje, mogu odvratiti pažnju i uticati na koncentraciju, a samim tim i na performans sportista. Dodatna opasnost, jeste velika vlažnost vazduha pridružena visokim temperaturama, što takmičari na Olimpijskim igrama trenutno doživljavaju. Kako

Tokiju tipično dogodi 27 dodat-

vlažnost vazduha raste, tako se

nih tropskih noći, u odnosu na

smanjuje i njegov kapacitet da

pre stotinu godina.

primi nove količine vodene pare. Takvi uslovi otežavaju isparavan-

SPORTISTI U KLINČU SA KLIMATSKIM PROMENAMA

je znoja sa kože čoveka, prirodni

se preporučuje često odmaranje.

proces termoregulacije kojim se

Pre samo nedelju dana iznosila je

Fizička aktivnost čoveka u hlad-

telo hladi.

31,8 °C, a u slučaju da ova tem-

nom i suvom okruženju, na oko

Parametar koji se koristi za pro-

peratura pređe 32,2 °C, prešla bi

11°C, pokazala se kao najefikas-

cenjivanje opasnosti udružene

se i granica opasnosti za neke

nija, navodi se u pomenutom

visoke temperature i vlažnosti

sportove, kao što je, na primer,

izveštaju, Rings of Fire. Kako se

vazduha jeste takozvana temper-

triatlon.

temperatura i vlažnost vazduha

atura mokrog termometra. Ovaj

povećavaju, tako se pogoršavaju

parametar koriste i organizatori

kognitivne i fizičke sposobnosti

Igara, ne bi li procenili bezbed-

OLIMPIJSKE IGRE U BUDUĆNOSTI

sportista, do trenutka u kome je

nost vremenskih uslova. Vrednost

Uticaj klimatskih promena i

čak i njihovo zdravlje izloženo

temperature mokrog termometra

posledičnih vremenskih ekstrema

riziku.

u Tokiju danas je 26,5 °C, na kojoj

vidno se primećuje na ovim

76

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Photo by Flickr Olimpijskim igrama, pa su tako

alno sportskih događaja, dok se

da se prilagode ekstremnim

organizatori odlučili da usled

klimatski ekstremi, poput toplot-

uslovima, navodi se u izveštaju

visoke temperature i vlažnosti

nih talasa, događaju sve češće.

Rings of Fire.

vazduha pomere maraton 800

Pored toga što je u ovakvim

kilometara severno od Tokija, u

uslovima ugroženo zdravlje

grad Saporo, gde vladaju pov-

takmičara, ali i sudija, organiza-

oljniji vremenski uslovi.

tora, radnika, volontera i publike,

Ukoliko se emisija gasova sa

celokupno iskustvo sportskih

efektom staklene bašte nastavi

događaja moglo bi da se promeni

sadašnjim tempom i globalno

usled oslabljenog nastupa spor-

zagrevanje poveća, u budućnosti

tista. Očekivanja svih onih koji

možemo videti slične komplikaci-

će u budućnosti biti uključeni u

je u organizaciji Igara, ali i gener-

neke sportske događaje moraće

Milica Simonović

Ovaj tekst donosimo zahvaljujući saradnji s portalom „Klima 101”

https://klima101.rs

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

77


KLIMATSKE PROMENE

KLIMA U SENCI ČERNOBILJA

Novi, veći i brojniji nuklearni reaktori su jedan od mogućih odgovora na najsloženije pitanje našeg doba: kako zaustaviti klimatske promene, a zadržati savremeni način života? Njihovo širenje, međutim, može biti i zamena jednog rizika drugim...

„N

apokon su počeli

bio presudno uzdrman iznutra ovom

variv način zaustavile bez žrtvovanja

da se naziru obrisi

tragedijom. Senka Černobilja prekriva

savremenog komfora, a ekonomski i

Jedinice četiri Nuk-

i jedno od najsloženijih pitanja našeg

energetski sistemi ne bi trpeli nikakve

learne elektrane Černobilj – ćutke su

doba: kako zaustaviti klimatske

potencijalne gubitke.

zurili u nju. Krov dvadesetospratnice

promene, a zadržati savremeni način

Nevolja sa ovim lukavim planom je,

je zjapio, njeni gornji nivoi su pocrneli

života?

međutim, u Černobilju i onom što

i pretvoreni u gomilu šuta. Mogli su

poručuje – razoreni reaktor, danas zaliven u betonski oklop usred ra-

tu i tamo, svetlucava metalna kućišta

KRIJE LI ATOMSKO JEZGRO REŠENJE ZA KLIMATSKE PROMENE?

gorivih sklopova iz jezgra reaktora”,

Naime, nuklearni reaktori praktično

learne energije i otvara pitanje: da li

piše Adam Higinbotam u kultnoj,

ne koriste fosilna goriva zbog čijeg

primamljivo nuklearno rešenje znači

da vide razbijene ploče armiranog betona, prevrnute grafitne blokove i,

nedavno i na srpski prevedenoj knjizi „Ponoć u Černobilju”, opisujući prvi konakt jedinice za izviđanje koja je iz oklopnih vozila merila nivo radioaktivnosti nakon nesreće 26. aprila 1986. godine. Duga senka incidenta koji se, u složenom čvoru ljudskih grešaka i loše tehnologije, nemara i prikrivanja,

dioaktivne Crvene šume neprekidno podseća na jezivo, drugo lice nuk-

da bismo jedan veliki globalni rizik

Senka Černobilja prekriva i jedno od najsloženijih pitanja našeg doba: kako zaustaviti klimatske promene, a zadržati savremeni način života?

(zagrevanje planete) samo zamenili drugim (nuklearne katastrofe)?

ŠTA JE PRAVA PERSPEKTIVA? Nedavno su, pre oko mesec dana, svetski mediji preneli vest kako je došlo do nuklearnog incidenta u elektrani u kineskom gradi Taišan, uz maglovite opaske kako su vlasti Kine

kukavičluka i nadljudske hrabrosti, dogodio nadomak grada Pripjata u

bespoštednog sagorevanja se

prikrivale podatke o tom događaju.

Ukrajini, gde se danas prostire takoz-

inače u atmosferu emituje ugljen-

Ispostaviće se, u potonjoj lavini vesti

vana Zabranjena zona, već deceni-

dioksid (CO2) i raste globalna tem-

iz Taišana, da događaj nije bio ništa

jama se proteže nad svakom diskusi-

peratura, a kako su nuklearni reaktori

značajno, da su svi podaci dostupni,

jom o nuklearnoj energiji. Černobilj

izuzetno efikasni, održivi i pouzdani

da ni do kakvog curenja radijace nije

je ostavio trag na svetskoj politici i

proizvođači električne energije, oni

došlo, da nema radijacije u okruženju

modernoj kulturi. Po Higinbotamovoj

bi, spekulativno, mogli da sasvim

i da se u obližnjem Japanu ništa ne

detaljnoj i uzbudljivoj dokumen-

zamene termoelektrane i praktično

registruje, kao i da ova impresivna,

tarnoj knjizi napravljena je HBO serija

sve druge izvore energije koji dovode

savremena elektrana uopšte nije

„Černobilj”, a istovremeno, često se

do emisije CO2. Tako bi se klimatske

kineski produkt, nego rešenje viđeno

kaže da je tadašnji Sovjetski Savez

promene na relativno jeftin, brz i ost-

za budućnost Evrope, proisteklo iz

78

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


Photo by Michał Lis on Unsplash Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

79


Photo by Ilja Nedilko on Unsplash

KLIMATSKE PROMENE

80

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


tradicionalno naprednog francuskog

svega, čista jer za razliku od termoe-

prepolovio broj naručenih projekata

nuklearnog programa.

lektrana (na kojima je gotovo sasvim

izgradnje nuklearnih reaktora širom

Taišan je, naime, globalno važan

bazirana energetika u Srbiji) ne do-

sveta, nego danas oblikuje dnevnu

projekat za planiranje razvoja nuk-

vodi do emisije CO2. Zato se, nakon

politiku u Japanu.

learki – reč je o elektrani čija dva

gašenja reaktora posle Černobilja,

Japanci svakako nisu nacija koju

reaktora rade na mreži tek dve godine

početkom 21. veka značajan broj ze-

malo cezijuma može da zaplaši

i imaju ukupnu snagu na pragu od

malja bio vratio nuklearnoj energiji, što

tek tako. U tradiciji odanosti i

oko 3.300 megavata (što je više od

je nazivano nuklearnom renesansom.

samožrtvovanja, opisanoj na primer

trećine energetskih kapaciteta Srbije

Međutim, sve se promenilo 11.

u tajnoj bušido knjizi Hagakure iz 18.

samo u jednoj elektrani). Ovi gigant-

marta 2011. u ranu zoru, kada je

veka, deca se odgajaju tako da im

ski reaktori treće generacije su prvi

čudovišni cunami pogodio japansku

se „strah nikada ne uvuče u kosti”.

izgrađeni po dizajnu koji je poznat

nuklearnu elektranu Fukušima 1.

Uprkos tome, Fukušima je širom Ja-

kao evropski reaktor sa parom pod

Serija nesrećnih događaja, uprkos

pana, a posebno u pogođenoj prefek-

pritiskom (EPR) i od kojih se, zbog

svim merama bezbednosti, pa čak

turi, izazvala radiofobiju – izuzetno

bezbednosti, očekuje da mogu igrati

i požrtvovanju japanskih operatera

pojačan strah od radijacije. Istorija

ulogu u smanjenju emisije CO2.

koji su sebe svesno izložili ubitačnoj

pokazuje da je radijacioni strah, ma

Komentarišući panične reakcije na

kako to bilo čudno, ubio više ljudi od

događaj iz juna ove godine, kineski

same radijacije – u Černobilju se zbog

nuklearni fizičar koji radi u SAD, Li Nang je rekao da „mediji nisu raspoloženi da rizik stave u pravu perspektivu”. Pitanje je, međutim, šta je prava perspektiva.

ENERGIJA I NJENI DEMONI Mišljenja su, naravno, podeljena. Dok

Dok nema incidenata, nuklearna energija omogućuje brojne blagodeti, pre svega zbog zapanjujuće količine energije koja se oslobađa u reaktoru...

toga životni vek sa 65 smanjio na 58 godina. „Poznato je iz Černobilja da su psihološke posledice ogromne”, kaže Šuniči Jamašita, jedan od najuglednijih japanskih eksperata za radijacione bolesti. „Životni vek se ne smanjuje zbog raka, nego zbog

nema incidenata, nuklearna energija

depresije, alkoholizma i samoubi-

omogućuje brojne blagodeti, pre sve-

stava.”

ga zbog zapanjujuće količine energije

radijaciji, dovela je da zastrašujućeg

Ma kako možda bio čvrst, Japan je

koja se oslobađa u reaktoru. Tako se,

incidenta. Nakon ove nesreće širom

ipak preživeo sva moguća zla nuk-

na primer, u PWR reaktoru sa vodom

sveta zatvoreno je na stotine reaktora.

learne ere. Psihološki fenomen pod

pod pritiskom, kakav je obližnji u NE

imenom radiofobija nastao je u zabo-

Krško u Sloveniji, kao gorivo koristi

ŠTA JE RADIOFOBIJA?

ravljenom incidentu, 1954. godine,

uranijumov dioksid u prahu, sabijen

Epilog Fukušime, uprkos tome, nije

nakon američke nuklearne probe Kasl

u tablete od 8×9 milimetara. Samo

ništa manje tragičan. Više desetina

Bravo na Pacifiku. Tada su u mon-

jedna ovakva minijaturna tableta

hiljada ljudi danas živi u istinskom

struoznoj eksploziji atomske bombe

uranijumskog goriva oslobađa en-

strahu od radijacije, neke zone

od 15 megatona slučajno nastradala

ergije koliko i jedna tona uglja, 2,5

su i dalje zabranjene, a život oko

23 japanska ribara, na Bikini ostrvima

tone ogrevnog drveta, tri bureta od

Fukušime je mračan i sumoran. Sujev-

padao je radioaktivni sneg, a u Ja-

200 litara nafte ili 500 kubnih metara

erni noćni rituali su deo svakodnevice

panu su zbog povišene radijacije test

zemnog gasa.

u ovom kutku visokotehnološkog

nazivali „drugom Hirošimom”. I zaista,

Zagovornici nuklearne energije sa

Japana. Sam događaj iz 2011, udar

ako neka oslobođena zver danas luta

pravom ističu kako je nuklearna ener-

cunamija u nuklearno postrojenje, ne

Fukušimom, to je ona koja je rođena u

gija jeftina, ojačava ekonomiju i povrh

samo da je tokom sledeće decenije

Hirošimi.


Photo by Patrick Federi on Unsplash

KLIMATSKE PROMENE

„Snaga atoma jedini je energetski izvor koji može da pouzdano isporučuje struju danu i noću, u svakom godišnjem dobu, gotovo svuda na Zemlji, za koji je dokazano da radi u velikim razmerama...”

82

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


ŠTA MISLE NUKLEARNI EKSPERTI?

proizvedenih kWh dovodi od 24,8

ČERNOBILJSKI ATLAS

smrti, nuklearni reaktori izazivaju samo

Ovi stavovi se razlikuju i od zemlje do

Pre tri godine, nuklearna energija

0,07 smrti. Ova statistika, ma kako bila

zemlje. U SAD se, na primer, oko 20

je činila deset odsto ukupne proiz-

ubedljiva, kao argument teško odole-

odsto energije dobija iz nuklearnih

vodnje energije u svetu, navodi se u

va pred strahom koji izaziva Černobilj.

reaktora, Nemačka ima plan da ugasi

zbornika Climate Change and the Role

I svim onim demonima zaključanim

sve svoje reaktore, dok Francuska koja

of Nuclear Power koju je ove godine

unutar betonskog oklopa u jezgru

je tradicionalno vezana za nuklearnu

izdala Međunarodna atomska agen-

jedinice 4 koja se nikad neće ugasiti.

tehnologiju dobija čak 70 odsto ener-

cija sa sedištem u Beču (IAEA). Ova

gije iz nuklearki.

institucija, osim što se bavi globalnom

STAV PRIVATNOG BIZNISA?

Bezbednosni aspekti obično znače da

nuklearnom bezbednošću, inače

Slično mišljenje, naravno, dele i inače

se o ovom pitanju u pojedinoj državi

aktivno radi na promociji nuklearnog

izuzetno moćne energetske kompani-

odlučuje na referendumu, a sudbina

rešenja za klimatske promene.

je koje imaju udeo u vrlo isplativom

nuklearki lako postaje prvorazredno

Uoči pandemije Kovida-19, u jesen

nuklearnom biznisu. U ovom svetu

političko pitanje – NE Belene u Bugar-

2019. u Beču je održan skup gde

ima i novih igrača koji, sa svoje strane,

skoj srušila je seriju tamošnjih vlada

su međunarodni eksperti sabrali

veruju da nuklearne elektrane održivo

i onda pre osam godina napuštena

argumente na ovu temu i došli do

rešenje za budućnost. „To je jedini

kao projekat, prethodno je obećanje

zaključka: „Kako bi se dostigli ciljevi

energetski izvor koji može da pouzda-

o gašenju starih bugarskih VVER

iz Pariskog sporazuma, emisija CO2 u

no isporučuje struju danu i noću, u

reaktora u Kozloduju ubrzalo ulazak

proizvodnji energije mora pasti gotovo

svakom godišnjem dobu, gotovo

ove zemlje u EU, a Fukušima je i danas

na nulu do sredine 21. veka. Ener-

svuda na Zemlji, za koji je dokazano

jedna od vrećih političkih tema u

getske potrebe će pritom samo rasti.

da radi u velikim razmerama“, piše Bil

Japanu. Isto onako kako je Černobilj

Nuklearne elektrane imaju ogroman

Gejts u knjizi „Kako izbeći klimatsku

razorio Sovjetski Savez iznutra i prome-

potencijal da doprinesu cilju mitigacije

katastrofu“.

nio istoriju sveta.

i zaustavljanja rasta globalne temepra-

Uz razne druge inicijative, Gejts je i

Higinbotam piše kako je poručnik za

tura na 1,5 stepeni Celzijusa”.

lično doprineo afirmaicji nuklearnog

radijacionu bezbednost u Černobilju

Prema podacima iz publikacije Adapt-

rešenja. Njegova kompanija Terra

pogledao na digitalni indikator i kosa

ing the Energy Sector to Climate

Power razvila je dizajn novog modela

mu se digla na glavi: 2.080 rentgena

Change koju je takođe izdala IAEA,

reaktora „sa putujućim talasom“, koji

na čas. Nemoguća brojka. „Zašto voziš

svaki treći kWh koji se proizvodi bez

je za sada testiran samo u simulaci-

tuda, prokletinjo?”, vikao je na vozača

emisije CO2 je nuklearni. U agen-

jama i koji bi trebalo da bude naročito

oklopnih izviđačkih kola. „Pomrećemo

ciji u Beču često ističu i da 30 nuk-

bezbedan – ovaj model sadrži niz

svi za petnaest minuta!“ Oblak pare se

learnih zemalja imaju za 19 odsto

inovacija, između ostalog i rešenje sa

podizao iz ruševine u suncem obas-

niži ugljenični otisak od planetarnog

rezeorvarom koji može da se poveća

jano nebo.

proseka.

kako bi se lančana reakcija zaustavila.

Sa druge strane, pojedine studije se,

Aktivisti koji se bore protiv globalnog

pored očigledne efikasnosti, bave

zagrevanja, a ne odbacuju nuklearno

i analizom rizika. Ustaljen pristup je

rešenje, često ističu da uobičajeno

da se broje žrtve i incidenti kojih (ma

shvaćeni obnovljivi izvori (vetar i

kako bili strašni) zapravo nije bilo

sunce) zbog očiglednih prirodnih

mnogo u istoriji mirnodopske primene

ograničenja samo 25 do 40 odsto

nuklearne energije. Tako u poređenju

vremena mogu da proizvode struju.

sa sagorevanjem uglja za dobija-

Na drugoj strani, nuklearni reaktori

nje energije, što po jednom milionu

daju struju 90 odsto vremena.

Slobodan Bubnjević

Ovaj tekst donosimo zahvaljujući saradnji s portalom „Klima 101”

https://klima101.rs

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

83


ZAŠTITA PRIRODE

DVA MLADUNCA ORLA KRSTAŠA PO PRVI PUT OBELEŽENA ODAŠILJAČIMA Krstaši iz Srbije prvi put će biti praćeni uz pomoć satelitskih odašiljača, najnovije tehnologije koja će ornitolozima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije omogućiti da u realnom vremenu saznaju veliki broj informacija koje mogu da obezbede opstanak ove vrste...

M

ima i Mihajlo, mladunci

stanku u prirodi.

mužjaka i dve ženke. Ženke su

orla krstaša, narednih

Krstaši se gnezde na samom severu

nazvane Mima i Zlatica, a mužjaci

godina će slati vredne

vojvođanskog Banata, u prostranst-

Mihajlo i Gavrilo.

informacije koje će pomoći da

vu stepa i oranica. Naša mala nacion-

Drugog jula tim ornitologa iz Društva

se njihova vrsta bolje upozna i

alna populacija deo je veće panon-

za zaštitu i proučavanje ptica Srbije,

zaštiti. Krstaši iz Srbije prvi put će

ske populacije koja broji više stotina

zajedno sa kolegama iz Mađarskog

biti praćeni uz pomoć satelitskih

parova u Mađarskoj, Slovačkoj,

društva za zaštitu ptica i prirode

odašiljača, najnovije tehnologije koja

Austriji i Češkoj.

(MME – BirdLife Hungary) i Pokra-

će ornitolozima Društva za zaštitu i

Sva tri gnezda orlova krstaša na-

jinskog zavoda za zaštitu prirode, i

proučavanje ptica Srbije omogućiti

dziru volonteri Društva za zaštitu i

veliku pomoć profesionalnih alpini-

da u realnom vremenu saznaju veliki

proučavanje ptica Srbije, lovočuvar

sta posetio je gnezda orlova krstaša.

broj informacija koje mogu da obez-

iz Srpskog Krstura i čuvari prirode

Svi mladunci su obeleženi metalnim

bede opstanak ove vrste.

iz Specijalnog rezervata prirode

i plastičnim prstenovima, a dva su

Sa svega tri para, orlovi krstaši su

„Pašnjaci velike droplje”. Čuvanje

dobila i satelitske odašiljače koji će

najređa ptica grabljivica u Srbiji. U

gnezda je, kao i godinama unazad,

istraživačima pomoći da ih prate,

Crvenoj knjizi ptica Srbije dobili su

doprinelo da se orlovi bezbedno i

saznaju kuda se kreću, gde love, i

kategoriju kritično ugrožene vrste

uspešno gnezde.

da im priskoče u pomoć ako bude

zbog izuzetno male brojnosti i velikih

Ove godine podmladak krstaša

potrebno.

opasnosti koje prete njihovom op-

u Srbiji čine ćetiri mladunca, dva

„Za naše krstaše najveće pretnje su trovanje i nedostatak drveća na kojima bi se gnezdili. Ovog proleća zabeležili smo nekoliko slučajeva trovanja ptica na severu Banata, a samo

Foto: Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

pukom srećom orlovi nisu stradali. Neodgovorna upotreba pesticida i sve češće namerno trovanje lisica, šakala, pasa i drugih mesojeda hitno mora da se zaustavi kako bismo sačuvali ptice sa nacionalnog grba”, kaže Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Obeležavanje mladih orlova omogućeno je kroz projekat „PannonEagle LIFE” i finansijsku podršku kompanije Carlsberg. 84

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj



ZAŠTITA PRIRODE

KOLIKO JOŠ REKA SMEMO DA IZGUBIMO?

Foto: Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Novi dokumentarni film „Deca iz vode” o borbi regiona za divlje reke Balkana...

životne navike prilagođavali rekama koje ih okružuju i da je tako nastao jedan specifičan način života. Reke poštujemo zbog njihovih prirodnih,

P

kulturnih, istorijskih i rekreativnih

koga susret sa divljom, nesputanom

pomoću kog je jedino moguće videti

rekom ostavlja ravnodušnim. Reke su

i osetiti sve skrivene delove jedne

mesta koja nas uvek iznova podsećaju

reke.

da sav život izvire iz vode i da su naši

„Kroz rafting, kao aktivnost koja

životi s njom u potpunosti isprepleteni.

povezuje ljude i reke, negujemo i

U stvari, svi smo mi deca iz vode.

podstičemo pozitivan odnos prema

Služeći se spomenutim motivima, u

prirodnim vrednostima, i ujedno

okviru WWF-ovog projekta očuvanja

težimo da ukažemo lokalnim zajed-

slobodnih reka Balkana nastao je kra-

nicama na značaj očuvanja prirode,

tak dokumentarni film „Deca iz vode”

što se može videti i po svedočenjima

riroda je ljudima oduvek

vrednosti, a poseban naglasak stavlja

služila kao pokretačka snaga

se na povezanost sa prirodom kroz

i motiv za stvaranje. Retko

rafting, jednim od mehanizama

koji govori o vezi ljudi i reka, o odnosu

Film je snimljen u periodu između

onih koji su učestvovali u realizaciji

prema životnoj sredini koji se gradi

avgusta i septembra 2020. godine,

filma. Umrežavanjem rafting klubova,

od malih nogu i o značaju svakog

kada su ljudi usled izbijanja pandem-

lokalnih zajednica i organizacija koje

pojedinca koji promoviše i širi glas o

ije koronavirusa ponovo podstaknuti

se bave zaštitom životne sredine,

ugroženosti reka kada se nađu pred

da obnove vezu sa prirodom. Reke

stvara se snažan front za očuvanje

pretnjom izgradnje hidroelektrana,

Gostović, Piva, Vrbas, Drina, Ibar,

reka. Mislim da smo mi na dobrom

zagađenjima ili bilo kojim drugim

Krivaja, Lim, Pliva, Sana, Tara i Una, čiji

putu”, ističe Marko Prodanović iz raft-

načinom njihove degradacije.

prizori su u filmu, svoju snagu ulivaju

ing kluba KES „Pustolov”.

„Film je imao svoju prvu projekciju

u Dunav i ukazuju na značaj delikatne

Sve više organizacija i pojedinaca

na VIII Međunarodnoj rafting regati

mreže koja spaja prirodu i ljude.

pridružuje se zajedničkom podizanju

‘Proteci Rzavom’, gde su učesnici

„Deca iz vode” pokazuju kako su ljudi

glasa za divlje i netaknute reke Bal-

imali priliku da vide dobro poznata lica na platnu – njih same kako snažno veslaju i grabe ka boljoj budućnosti

Info - O WWF-u

za naše reke slobodnog toka. Ovaj

WWF je jedna od najvećih nezavisnih organizacija, koja se bavi zaštitom prirode

projekat je dokaz da reke ne poznaju

i ima aktivnu globalnu mrežu u više od 100 zemalja. Misija WWF-a je da

granice, kao što ni region ne zna na

zaustavi uništavanje životne sredine i stvori budućnost u kojoj ljudi žive u

kulturne i društvene razlike kad je u

skladu sa prirodom, putem očuvanja svetske biološke raznovrsnosti, održivog

pitanju borba za očuvanje životne

korišćenja prirodnih resursa i smanjenja zagađenja i preterane potrošnje.

sredine”, ističe Nataša Milivojević iz

Više informacija na: www.wwfadria.org/sr

WWF Adrije. 86

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj


kana i za sve dobrobiti koje nam one

acija o zaštiti i održivom korišćenju

očuvanje reka svesrdno podržava i

pružaju. Podsećamo da je 2020. go-

reka na Zapadnom Balkanu”.

Međunarodna rafting federacija (IRF).

dine organizovan regionalni sastanak

Kratki dokumentarni film „Deca iz

Film od sada možete pogledati na

predstavnika nekoliko rafting klubova

vode”, autora Nataše Milivojević i

našem Facebooku, Instagramu i

iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i

Marka Prodanovića, podržali su WWF

YOUTUBE KANALU.

Srbije, na kome je potpisana „Deklar-

i Free Rivers Fund. Sva nastojanja za

Ivana Grubišić

Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj

87


ČITAJTE eEKOLIST I PROSLEDITE GA PRIJATELJIMA. NOVI BROJ IZLAZI U SEPTEMBRU.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.