B
PD ES F PL A iz T da NO nj e
Broj 15 ● Godina 3. ● Ekologija ● Zaštita životne sredine ● Održivi razvoj i zdravi stilovi života
Planeta u plamenu KLIMATSKE PROMENE Šta uzrokuje poplave u Evropi?
ENERGIJA Moramo poboljšati energetsku efikasnost
ZAŠTITA PRIRODE Koliko još reka smemo da izgubimo?
Foto: Vladimir Dobretić, Oliver Fojkar, Laslo Galamboš
POKRAJINSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE Radnička 20a, Novi Sad Telefon: 021/4896-301 Faks: 021/6 616-252 E-mail: novi.sad@pzzp.rs Web: www.pzzp.rs
SADRŽAJ
Poštovani čitaoci,
eEkolist broj 15. zaključen 31. jula 2021. godine
Naša Planeta ponovo je u plamenu. Zapravo, čini se kao da i nije bilo prekida - uvek je negde gorelo... Smena godišnjih doba prouzrokovala je smenu prostora koji su bili izloženi velikim vrućinama i sušama. Posledično, nakon australijskog buša i Patagonije tokom zime, počeo je da gori Mediteran, Sibir, Kanada... U Africi sporadični požari tinjaju tokom cele godine. Uzroke katastrofe u Turskoj ili Kanadi nije teško pogoditi... Dugotrajne visoke temperature isušile su vegetaciju, a požar je mogao da bukne čak i usled prelamanja zraka sunca u odbačenoj limenci. Klimatske promene pogoduju paljevini i širenju požara. Očigledno ubrzanje promena naše stabilne klime potvrđuje da smo - kad je reč o klimatskim vanrednim situacijama - u velikom problemu. Setimo se da su pre samo nekoliko nedelja centralni deo Evrope zahvatile velike poplave. Istovremeno, južni deo kontinenta beleži temperaturne maksimume. Svi oni koji klimatske promene dovode u pitanje morali bi da se ozbiljno zamisle oko svog stanovišta... Pregrejali smo planetu i sopstvenim lošim odlukama stvorili ekološki neizvesnu budućnost.
Iskreno vaša, urednica magazina „eEko list” Marica Puškaš
Izdavač: Institut za održivi razvoj i zaštitu životne sredine „Zeleni krug” Jovana Hranilovića 34, Novi Sad Telefon: 021/780-537; 065/888-08-57 E-mail: ekolist@yahoo.com; Uređuje redakcijski kolegijum Direktorka izdanja: Jadranka Marčok Urednica: Marica Puškaš Novinari-saradnici: Dragana Ratković, Nada Budimović, Sandra Iršević, Majda Adlešić Graphic design: smartart-studio.com Marketing i plasman: Jan Marčok; Servis i usluge: „ASPRESS” d.o.o. Bački Petrovac
Izdanje je besplatno i distribuira se u PDF formatu ili putem elektronske pošte. CIP - Katalogizacija u publikaciji Matice srpske, Novi Sad
ISSN 1821 - 4134
Internet prezentaciju izdanja možete da vidite na adresi:
www.ekolist.org
Fotografija naslovne strane: pixabay.com
Sadržaj Foto fokus Vesti
Intervju RECIKLAŽNI CENTAR ZA 21. VEK Projekti AKCENAT NA RURALNIM PODRUČIJIMA ZELENO, VOLIM TE ZELENO Kompanije KOMPANIJA TETRA PAK U VRHU LISTE LIDERA PRIMENA DRONOVA U ZAŠTITI ŠUMA DVA PROJEKTA PARKOVA DINARIDA U VOJVODINI ZAŠTITA DUDA U SELU ŠULJAM Promocija PROVEDITE LETO U AQUAPARKU PETROLAND VRAĆAJMO PRIRODI ŠTA JOJ UZIMAMO Energija MORAMO POBOLJŠATI ENERGETSKU EFIKASNOST Klimatske promene AMBICIOZNE NOVE KVOTE ZA ZAPADNI BALKAN ŠTA UZROKUJE POPLAVE U EVROPI? OLIMPIJSKE IGRE U OBRUČU KLIMATSKIH PROMENA KLIMA U SENCI ČERNOBILJA Zaštita prirode DVA MLADUNCA ORLA KRSTAŠA KOLIKO JOŠ REKA SMEMO DA IZGUBIMO?
Prijatelji eEkolista
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
3
FOTOFOKUS
Photo by Mandy Choi on Unsplash Photo by MD Taskin Reza Jr on Unsplash
Golfska struja sve sporija Klimatolozi su otkrili znake upozorenja da je došlo do poremećaju u strujanju Golfske struje, jedne od glavnih žila kucavica naše. Istraživanje je otkrilo da je u proteklom stoleću došlo do „gotovo potpunog gubitka stabilnosti strujanja” koje naučnici nazivaju „Severnoatlantskom meridijanskom obrtnom strujom” (AMOC). Kretanje ove svojevrsne reke u okeanu, koja Evropi donosi tople vodene mase i ključna je za stabilnost klime, najsporija je u poslednjih 1.600 godina. Najnovija analiza pokazuje da se možda približavaju gašenju. Takav događaj imao bi katastrofalne posledice ne samo u Zapadnoj Evropi, već u celom svetu, jer bi ozbiljno poremetio cikluse kiše od kojih zavisi proizvodnja hrane za milijarde ljudi u Indiji, Južnoj Americi i Zapadnoj Africi. Sve češče i intenzivnije oluje, opadanje temperatura u Evropi i podizanje nivoa mora na istoku Severne Amerike samo su neki od simptoma dolazeće ekološke krize. Sve to bi dodatno ugrozilo amazonske prašume i antarktičke ledene ploče od kojih zavisi globalna klima. Složenost AMOC sistema i nesigurnost u pogledu nivoa budućeg globalnog zagrevanja onemogućavaju naučnike da daju precizna predviđanja. Kolaps klime, a posledično i naše civilizacije, mogli bi biti udaljeni dekadu ili dve, ili pak nekoliko stoleća...
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
5
FOTOFOKUS
6
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Boris Baldinger on Unsplash
Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača Svake godine, 16. septembra, u svetu se obeležava Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača s ciljem da se istakne značaj njegovog očuvanja. On se obeležava od 1994. godine, na dan kada je potpisan Montrealski protokol kojim su predviđene konkretne aktivnosti zemalja i različiti projekti da bi se zaštitio taj omotač. Ozonski omotač (ozonski sloj ili ozonosfera) je sloj u Zemljinoj atmosferi (u području stratosfere (15-30 km iznad površine) koji sadrži visoke koncentracije ozona (O3). Ovaj sloj apsorbuje 93-99% Sunčevih ultraljubičastih zraka koji su štetni za živi svet na Zemlji. Cilj obeležavanja Dana zaštite ozonskog omotača je i podizanje opšte svesti o potrebi zaštite ozonskog omotača koji čuva svet na Zemlji od štetnih uticaja Sunčevog zračenja, a važan je i za atmosfersku raspodelu temperatura i utiče na klimu na Zemlji.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
7
Photo by Elizabeth Meyers on Unsplash 8
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
FOTOFOKUS
Mrki medved pojavio se na Radan planini Mrki medved pojavio se na obroncima Radan planine u selima Trnov Laz i Tovrljane, iako ga u tom kraju do sada nije bilo. Kako za agenciju Beta rekao Marko Čikarić, koji je učitelj u Tovrljanu, tragovi mrkog medveda primećeni su nedavno u tom selu i okolnim naseljima. - Kako tvrde meštani, medved je tokom noćivao u selo Trnov Laz i uništio jednu od 50 košnica pčelara, doktora Radiše Perovića i iz nje pojeo med - kazao je on. Čikarić je objasnio da vlasnik nije video medveda ali da je po načinu kako je košnica razbijena posumnjao da je to jedino on mogao da uradi. Upad medveda među košnice zabeležen je i u Tovrljanu u pčelinjaku jednog Prokupčanina. Prema rečima upravnika Lovišta „Toplica” u Prokuplju Vladana Lazića, medveda na Radan planini, na Vidojevici i u kopaoničkom kraju do sada nije bilo. - Naši lovci do sada nisu imali susrete sa medvedima u tom kraju ali i mi ovih dana od meštana sela na Radan planini čujemo da viđaju tragove medveda - kazao je Lazić. Meštani sela Trnov Laz i Tovrljane koji se sada boje da idu u šumu zbog berbe pečuraka, tvrde da su videli, najverovatnije, ženku medveda kako se kreće od Tovrljana ka selu Mrljak. Poslednjih godina Zavod za zaštitu prirode Srbije je dobijao informacije o pojavi mrkog medveda u krajevima gde ih dugo nije bilo kao što su Gledićke planine, Suvobor, Rudnik, planina Kukavica pa se sumnja da je i ovaj medved u potrazi za hranom došao iz istočne Srbije preko Rgajske na Radan planinu. Kako tvrde biolozi, seljaci se boje susreta sa medvedom koji im zadaje glavobolje, jer im napada domaće životinje, uništava voćnjake i košnice i med. Jedan od razloga učestalije pojave medveda u poslednje vreme je i proces depopulacije mnogih brdsko planinskih područja Srbije kakvo je područje Radan planine, ocenili su biolozi.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
9
VESTI
Pivom protiv klimatskih promena Fermentacijom piva oslobađa se ugljen-dioksid. Pivara iz Sidneja udružila se sa naučnicima i razvila proces proizvodnje u kome se uz pomoć mikroalgi oslobođeni ugljendioksid izdvaja i pretvara u kiseonik. Proizvođači piva procenjuju da alge oslobađaju jednaku količinu kiseonika kao nekoliko hektara šume.
VRATIMO DUNAVU I SAVI RIBLJU MLAĐ
Translokacija i spašavanje riblje mlađi iz razliva reka Dunava i Save...
je nazvana „Milion jedinki riblje mlađi u 2021. godini vratimo Dunavu i Savi”. U periodu od 15. jula do 15.
„Bačka”, „Banat” i „Srem” na rekama
i Save i to Područje „Obedske bare”
Klimatolozima neophodna pomoć informatičara
Dunav, Sava i Studva u ukupnoj dužini
(Sava), Područje „Koviljsko-petrova-
Klimatolozi su priznali da nisu uspeli
od 395 km na teritoriji AP Vojvodine,
radinskog rita” (Dunav), Područje
da predvide intenzitet poplava u
JP „Vojvodinašume” je u skladu sa
„Apatinski rit” (Dunav) i Područje
zapadnom delu Evrope i tropske
Programom upravljanja ribarskim
„Monoštorskog rita” (Dunav). Trans-
vrućine u Severnoj Americi. Deceni-
područjem donelo odluku o pokretan-
lokacija i spašavanje ribe i riblje
jama su tačno upozoravali da će
ju najveće akcije spašavanja ugrožene
mlađi biće realizovna sopstvenom
klima koja se brzo zagreva doneti još
ribe i riblje mlađi iz razliva reka Dunave
radnom snagom, a upućen je poziv i
obilnije kiše i veće toplotne talase.
i Save u proteklih deset godina. Da po-
udruženjima sportskih ribolovaca sa
Ali kažu da njihovi računari nisu
jasnimo, razliv je zaleđe reka (rukavci,
navedenih područja, da se uključe
dovoljno moćni da bi tačno predvi-
kubici, bare, depresije) koje se puni vo-
u ovu humanu akciju spasavanja
deli ozbiljnost tih krajnosti. Traže od
dom iz glavnog toka reka i idealno su
ribe i riblje mlađi. Planirano je da se u
da vlada da ulažu veća sredstva na
mesto za mrest ribe. Ukoliko dođe do
periodu od 15. jula do 15. septembra
zajednički klimatski super-računar.
naglog povlačenja reke u glavno korito
na navedenim područjma realizuje
Računari su od ključne važnosti za
reke, veliki broj pre svega riblje mlađi i
humano i bezbedno hvatanje i njihova
vremensku prognozu i klimatske
sitnije ribe ostaje zarobljen u barama i
translokacija do glavnih tokova Dunava
promene, a računarstvo će biti
depresijama Dunava i Save.
i Save, a ukoliko se pokaže potreba,
osnova nove klimatske nauke „Bib-
Akcija spašavanja ribe i riblje mlađi
akcija će biti proširena i na druga
lije”, koju će podneti Međuvladin
i njena translokacija u glavne rečne
ribolovna područja kojima gazduje JP
panel za klimatske promene (IPCC)
tokove reka Dunava i Save simbolično
„Vojvodinašume”.
sledećeg meseca.
K
10
septembra tekuće godine planirane
ao odgovoran korisnik i upravljač
su akcije spašavanja i translokacije na
deset delova ribolovnih područja
najkritičnijim mestima razliva Dunava
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Izvor: BBC
REGION POVEZUJE SOLARNA ENERGIJA
Predsednik Vlade Severne Makedonije Zoran Zaev izjavio je nakon sastanka s liderima Albanije i Srbije da će zajedno investirati u fotonaponski sistem od 700 megavata, piše igor Todorović za Balkan Green Energy News. Vlada Srbije je otpočela pregovore s kompanijom UGT Renewables iz Čikaga o izgradnji desetak solarnih elektrana ukupne snage jednog gigavata. Još nije poznato da li bi investitor iz SAD instalirao ta fotonaponska postrojenja za EPS, ili bi projekat bio sproveden u nekom drugom obliku. eKapija
Nove podstanice u toplanama Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo je međunarodni tender
I SOMBOR DOBIJA SOLARNU ELEKTRANU
za projektovanje, nabavku materi-
Kompanija CMC Europe LLC namerava da na teritoriji Sombora izgradi solarnu elektranu, a gradonačelnik Sombora Antonio Ratković i strateški direktor kompanije CMC Europe LLC Đorđi Paris potpisali su protokol o saradnji. Ovaj inicijalni sastanak, kako se navodi na gradskom sajtu, usledio je nakon posete delegacije Sombora mađarskom gradu Kapošvaru tokom koje su imali priliku da se upoznaju sa principom rada solarne elektrane CMC Europe. eKapija
tanica u toplanama JKP Toplana Bor,
jala i izvođenje radova na zameni postojećih i instalaciji novih pods-
Senta. Finansijer posla je Nemačka razvojna banka (KfW). Rok za prijave je 7. septembar, a detalje tendera pogledajte OVDE.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
11
Image by Unsplash
JKP Badnjevo Negotin i JP Elgas
VESTI
PLANETA U PLAMENU Klimatske promene pogoduju požarima... Požari oslobađaju velike količine ugljendioksida i zagađivača vazduha, te tako pospešuju klimatske promene... Zatvoren je krug i dolazeće godine prete novim klimatskim neizvesnostima... aša Planeta ponovo je u
vrućinama i sušama. Posledično,
MEDITERAN - INFERNO
plamenu. Zapravo, čini se
nakon australijskog buša i Patago-
Uzroke katastrofe u Turskoj ili Ka-
kao da i nije bilo prekida - uvek je
nije tokom zime, počeo je da gori
nadi nije teško pogoditi... Dugotra-
negde gorelo... Smena godišnjih
Mediteran, Sibir, Kanada... U Africi
jne visoke temperature isušile su
doba prouzrokovala je smenu
i Brazilu sporadični požari tinjaju
vegetaciju, a požar je mogao da
prostora koji su bili izloženi velikim
tokom cele godine.
bukne zbog nemarno bačenog
N 12
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
pomoć prirode izostati. Evropska komisija je poslala kanadere, helikoptere i vatrogasne ekipe u Italiju, Grčku, Albaniju i Severnu Makedoniju kako bi tim zemljama pomogla u gašenju šumskih požara. Sardinija je u plamenu, požari su zabeleženi u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj... Južna obala Turske je najugroženija. Borove šume antalijskog okruga Manavgat nestaju u vatrenoj stihiji, a plamen proždire i sela i turistička naselja... Požar je zahvatio termoelektranu Kemerkoy. Kada se jedan šumski požar stavi pod kontrolu, drugi počne da se rasplamsava. Prema podacima Evropskog sistema o šumskim požarima samo tokom poslednjih dana jula i početka avgusta zabeležena su 132 odvojena požara.
TURSKA VERZIJA Iako mnogi u Turskoj veruju da su požari posledica „sabotaža” - što je klimava teorija koju „guraju” Erdogan i njegovi lokalni političari - treba imati na umu jedan podatak: u pojedinim delovima Turske mesecima nije bilo kiše. Zemlju je zahvatila velika suša, a prate je ekopuška, čak i usled prelamanja
sada, priroda učiniti svoje...
stremne temperature. Dvadesetog
zraka sunca u odbačenoj limenci.
Klimatske promene pogoduju
jula izmereno je rekordnih 49,1
Samo poslednjih dana zabeleženo
paljevini i širenju požara.
stepeni Celzijusa.
je više od 800 požara. Dok ispisu-
Očigledno ubrzanje promena
Ali, tu je i jedna druga priča...
jemo ove retke Turska je u vero-
naše stabilne klime potvrđuje
U Antaliji su sezonski požari
vatno najvećoj krizi u poslednjih
da smo - kad je reč o klimatskim
uobičajeni, pa čak poželjni zbog
80 godina. Kriza je i humanitarna
vanrednim situacijama - u velikom
lokalnog ekosistema. Ipak, grupe
i ekološka. U plamenu se gase
problemu. Pregrejali smo planetu i
za zaštitu životne sredine tvrde
životi i ekosistemi, nestaje imovina
sopstvenim lošim odlukama stvori-
da nikada nisu videli ništa slično.
i nada da će, kao i svaki put do
li ekološki neizvesnu budućnost.
Hektari šume nestaju pred očima
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
13
Photo by sippakorn yamkasikorn on Unsplash
Stručnjaci se slažu da će ovaj put
VESTI
14
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
ovaj, nekada zaštićen prostor pod
Trećoj priči svedočili su novinari Al
stigli su da pomognu ugroženim
šumama, dobiti novu svrhu. Iako
Jazeere. Seoce Sirtkoy živi od ga-
područjima. Ekipe dobrovoljaca
lokalni političari i Vlada tvrde da
jenja lovorovog lišća. Oni nisu bogati
ponudile su pomoć za raseljene, a
se to neće desiti, te da su spaljene
ljudi, ali poslednjeg dana jula ostali
članovi Komunističke partije Anta-
šume zaštićene ustavom i da će
su bez ičega. Vatra je progutala selo
lyje su posetili pogođene zone kako
prostor biti pošumljen, mnogi se
iako je očajnički branjeno avionima
bi ljudima donijeli odeću, hranu i
sećaju slučajeva kada se „do-
i helikopterima, ali i golim rukama
hladnu vodu.
godilo nemoguće”. Naime, prostor
vatrgasaca i njegovih žitelja. „Da li se
‘Ljudi prolaze kroz težak period, ali
spaljenog šumskog zemljišta pre
katastrofa mogla predvideti?”, pitanje
ovo bi trebala raditi vlada, sredstvima
više od deset godina, preimeno-
je koje su postavili ljudi koji osim
od našeg poreza, a ne mi. Moglo se
vano je u građevinsko zemljište i
golog života nisu imali više ništa.
predvideti. Ovo nije sudbina’, rekao
sada ga „krasi” ogromni hotelski
Predsednik Erdogan i ministri u vladi
je dobrovoljac Cem Taylan”, navodi
kompleks. Ono što posebno one-
posetili su postradale zajednice, kako
se u prilogu Al Jazeere.
spokojava jeste novi zakon, koji je
bi, navodi se u prilogu Al Jazeere, „pro-
Vlada je na opasnost od požara
uz Erdoganovo odobrenje postao
cenili štetu i ponudili utehu”. Erdogan
upozorena još pre 15 godina, tvrde
službeni krajem jula, a mogao
je obećao finansijsku pomoć vlade
predstavnici organizacija koje se
bi dodatno otvoriti zdrave šume
svima koji su pogođeni, a najavljene
bave zaštitom životne sredine. Nakon
za turizam i izgradnju. Uprkos
mere podrazumevaju pokrivanje
velikog požara u Manavgatu, 2006.
ustavnoj zaštiti šuma, Erdoganova
troškova stanarine, odgodu plaćanja
godine je skrenuta pažnja na po-
vlada bi mogla da postane „fleksi-
poreza, osiguranja i rata kredita, kao
datak da bi globalno zagrevanje u
bilnija”, baš kao što se to dogodilo
i ponudu kredita bez kamata za male
dolazećim godinama moglo izazvati
u Brazilu, kada je predsednik Bol-
biznise.
još teže posledice. Nažalost, vlasti
sonaro dao „zeleno svetlo” da se
Neki su kritikovali vladu zbog reakcije
su ostale gluve na ova upozorenja.
na prostorima izgorelih prašuma
na katastrofu, a naročito zbog
Niko nije učinilo ništa. Tragedija se
podignu farme ili turistički
manjka kanadera u zemlji. U pomoć
ponovila...
sadržaji.
su pritekli avioni iz Ukrajine, Rusije,
„Vatrogasci iz opština širom zemlje
E. E.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
15
Photo by Eric Gerhardy on Unsplash
Azerbejdžana, Irana i Evropske unije.
njih izražavaju bojazan da će
I HUMANITARNA U EKOLOŠKA KATASTROFA
zapanjenih građana, a neki od
VESTI
RIO TINTO SPREMAN ZA PROJEKAT JADAR
Kompanija Rio Tinto opredelila je čak 2,4 milijardi američkih dolara za projekat Jadar...
K
Iz kompanije obećavaju i poštovanje ekoloških standarda. - Kako bi se uticaj na lokalnu zajednicu smanjio na najmanju moguću meru, rudnik će biti izgrađen u skladu sa najvišim ekološkim standardima, uključujući korišćenje
ompanija Rio Tinto opredelila je 2,4 milijardi
suvog slaganja industrijskog otpada. Ova inovativna me-
američkih dolara za izgradnju rudnika i postrojenja za
toda omogućava postupno rekultivisanje suvog otpada
preradu litijum-borata za projekat Jadar u Loznici, saopštili
vegetacijom i zemljom, bez potrebe za izgradnjom brane
su iz ove kompanije.
za tečni otpad. Kako bi se smanjile emisije ugljenika i
Planirano je, kako ističu, da Jadar proizvodi litijum-
potrošnja energije, u podzemnom rudniku koristiće se
karbonat kvaliteta pogodnog za proizvodnju baterija za
flota gotovo u potpunosti električnih vozila. Upravljanje
električna vozila i skladištenje obnovljive energije. Osim
vodama vršiće se uz pomoć najsavremenijeg postrojenja,
toga, planirano je da Jadar proizvodi borate koji se koriste
zahvaljujući kome će približno 70% vode biti korišćeno iz
u razvoju opreme za obnovljive izvore energije, kao što su
recikliranih izvora ili prečišćene vode iz rudnika.
solarni paneli i vetroturbine.
U fazi izgradnje, projekat će, kako navode, omogućiti ot-
Projekat Jadar, kako kažu iz Rio Tinta, obuhvata podzemni
varanje oko 2.100 radnih mesta, dok će u fazi rada rudnika i
rudnik sa pripadajućom infrastrukturom i opremom,
prerade mineralne sirovine biti zaposleno 1.000 ljudi.
uključujući električna vozila za vuču, kao i postrojenje za
- Imamo veliko poverenje u projekat Jadar, spremni smo
hemijsku preradu litijum-karbonata kvaliteta pogodnog za
da investiramo, uz uslov da ishodujemo sve neophodne
proizvodnju baterija.
dozvole. Ovaj projekat će Srbiji i Rio Tintu omogućiti da
16
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Ricardo Gomez Angel & Shane McLendon on Unsplash odgovore na rastuću potražnju za litijumom, u skladu sa
širom javnošću kako bi podstakao otvoren dijalog - na-
globalnom energetskom tranzicijom i ojačati našu ponudu
vode iz kompanije.
posebno na Evropskom tržištu. Jadar ima potencijal da
Odobrenje studije procena uticaja na životnu sredinu ne-
obezbedi dovoljno litijuma za napajanje više od milion
ophodno je za početak radova, a planirano je da izgradnja
električnih vozila godišnje - istakao je izvršni direktor kom-
rudnika počne tokom 2022. godine.
panije Rio Tinto Jakob Stausholm.
Evropa želi da se oslobodi zavisnosti od uvoza sirovina
Sledeći koraci za projekat su dobijanje odobrenja za
a jednu od ključnih uloga u tome ima i litijum, ali eksp-
eksploataciono polje, kao i ishodovanje svih dozvola i odo-
loatacija tog metala u mnogim zemljama nailazi na otpor
brenja. To obuhvata i odobrenje Studije o proceni uticaja
stanovništva, piše nemački dnevnik Handelsblat.
na životnu sredinu.
U dugačkom članku koji je uglavnom posvećen borbi
- Kao deo procene uticaja na životnu sredinu, a u skladu sa
lokalnih vlasti i žitelja Kaseresa, na jugozapadu Španije,
regulativom Republike Srbije, Rio Tinto poziva sve zain-
protiv otvaranja rudnika litijuma u blizini njihovog grada,
teresovane strane da učestvuju u procesu javne rasprave u
list piše da to nije izuzetak i da i u drugim delovima Evrope
vezi sa studijama. Uz to, Rio Tinto nastavlja da organizuje i
u kojima je otkriven litijum traju „svađe oko prokletstva i
niz okruglih stolova sa organizacijama nevladinog sektora i
blagoslova” tog otkrića. Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
17
VESTI „Na primer u Portugalu, Velikoj Britaniji i Srbiji. Činjenica je
da nanese „nepopravljivu štetu vodi, zemljištu, vazduhu i
da taj laki metal ima važnu ulogu u borbi protiv klimatskih
ljudima”. List piše da je i Srpska akademija nauka i umet-
promena, jer je jedna od najvažnijih sirovina za proizvod-
nosti zamolila vladu Srbije da razmotri nepopravljive
nju baterija, i to ne samo za pametne telefone, laptop
posledice.
računare, nego pre svega za električne automobile”, piše
Takođe, dnevnik navodi da građanske inicijative optužuju
dnevnik.
Vladu Srbije da budzašto prodaje litijum, pošto će Rio
Handelsblat, međutim, ukazuje da su „evropske rezerve
Tinto u prvih deset godina eksploatacije zaraditi četiri
u globalnim razmerama relativno skromne, a zabrinutost
milijarde evra, a država Srbija samo 300 miliona.
stanovništva zbog životne sredine velika, što bi moglo i da
„Oni smatraju da bi bilo bolje da Srbija, poput Bolivije, vrši
ugrozi eksploataciju”.
eksploataciju preko državnog preduzeća, i tako finansira
Kao primer dnevnik navodi i Srbiju i planove kompanije
najviše ekološke standarde i ujedno više zaradi”, piše
Rio Tinto sa nalazištem visokokvalitetnog litijuma u dolini
dnevnik.
reke Jadar, ali i tvrdnje nevladinih organizacija da to može
U Boliviji se, podseća list, prema istraživanjima američkog
18
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
komisije Evropi će 2050. godine za akumulatore ener-
79,4 miliona tona litijuma, na koliko se procenjuju ukupne
gije i električne automobile biti potrebno 60 puta više
svetske rezerve.
litijuma nego danas. Potražnja je već podigla cene. Tona
Argentina ima oko 24,3% a Čile 12,1%. Srbija, prema tim po-
litijum-karbonata koji je dovoljno kvalitetan za proizvodnju
dacima, sa oko 1,2 miliona tona tog lakog metala raspolaže
baterija košta sada u Evropi 12.500 dolara - 30% više nego
sa 1,5% ukupnih svetskih rezervi. U Nemačkoj se nalaze
početkom godine“, navodi list.
3,4%, a u Češkoj 1,6% svetskih rezervi, piše Handelsblat.
„Zemlje za rezervama litijuma nadaju se da ga neće samo
List navodi da Evropa želi da postane nezavisnija od uvoza
eksploatisati već da će preko tih nalazišta privući i proiz-
sirovina u važnim oblastima i podseća da je litijum do sada
vodnju baterijskih ćelija, automobilskih baterija, i kao krajnji
uglavnom uvozila iz Kine, pošto ona ima najveće rafineri-
korak i proizvodnju električnih automobila”, piše list, i
jske kapacitete za izdvajanje litijuma iz stenovitih minerala,
navodi reči srpske premijerke Ane Brnabić da Srbija neće
koji se uglavnom vade u Južnoj Americi.
dopustiti izvoz sirovog litijuma, već samo polufabrikata ili
“A potrebe su ogromne. Prema podacima Evropske
baterija. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, prema pisanju dnevnika, „sanja o fabrici baterija i električnih automobila u Srbiji” i nada se čak da će u zemlju privući nemačke proizvođače automobila. Dnevnik prenosi Vučićeve reči da bi bilo “šteta da se od tog litijuma ništa ne napravi”. „Međutim, nadu da zbog nalazišta litijuma mogu postati lokacija za proizvodnju baterija u Evropi, a to je strateška oblast evropske politike, dele mnogi delovi Evrope”, „Već smo doneli odluku da litijum eksploatišemo samo ako možemo da dovedemo i sledeću fazu u lancu stvaranja nove vrednosti”, izjavio je za Handelsblat i portugalski ministar privrede Pedro Siza Vijeira. To podrazumeva oplemenjivanje litijuma i proizvodnju baterijskih ćelija, ili celih baterija u Portugalu. Sličnu „renesansu” od nalazišta litijuma otkrivenih 2017. godine očekuje i engleski tradicionalno rudarski region Kornvol. “I britanska vlada se nada da će u zemlju dovući ceo lanac stvaranja nove vrednosti u oblasti električnih automobila”, piše Handelsblat. Međutim, u španskom Kaseresu projekat eksploatacije litijuma je zbog protivljenja lokalnih vlasti i stanovništva „stavljen na led”. „Kod nas nikada neće biti izgrađen rudnik litijuma”, kaže gradonačelnik Kaseresa Luis Salaja. Taj grad od 100.000 stanovnika nalazi se u regionu Ekstramadura, na jugozapadu Španije. To je jedan od najsiromašnijih delova zemlje. Nezaposlenost među mladima je 56%. Ali Salaju ne obuzima oduševljenje zbog toga što australijska rudarska kompanija Infiniti litijum posle probnih bušenja veruje da se tu nalazi jedno od najvećih nalazišta u Evropi - uprkos svim obećanjima, piše Handelsblat.
Ekapija i Euractiv
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
19
Photo by Dominik Vanyi on Unsplash
geološkog instituta sa više od 26,5 % nalazi najveći deo od
VESTI
RESTART EKOLOŠKE DRŽAVE KROZ ZELENU EKONOMIJU P re skoro trideset godina, tačnije 20. septembra 1991.
se i predstavnici državne uprave koji su u uvodnim izlagan-
godine, Skupština Republike Crne Gore usvojila je
jima istakli upravo prekretnicu na kojoj se nalazi Crna Gora,
Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori. Koliko je ta Deklar-
kao ekološka država, kao i prekretnicu do koje je dovela
acija poštovana i gde se sada nalazi Crna Gora po pitanju
promena državne uprave. Crna Gora, kao ekološka država
zaštite životne sredine, zelene i cirkularne ekonomije, bila su
već trideset godina, sada je na prekretnici i zajedno sa
neka od ključnih pitanja i razlog za polemike na Konferenciji
promenom vlasti očekuju se i najvljiju krupne promene kao
„Razvoj zelene ekonomije”.
neka vrsta restarta ideje. Kao dobar znak tome navedeno je
Konferencija „Razvoj zelene ekonomije“ organizovana je u
od strane predstavnika Vlade, da je zaustavljena izgradnja
Podgorici 27. i 28. jula 2021. godine, kao završni događaj
malih hidroelektrana i neizdavanje dozvola za nove, da je
projekta „Zelena ekonomija za razvoj regiona GEAR” koji
zaštita šuma stavljena pod kontrolu nadležnih inspekcija,
zajednički sprovode Smart kolektiv iz Srbije, CRP iz Bosne i
kao i da je zaštićen lokalitet solane. Uz najavu pokretanja
Hercegovine, Udruga za kreativni razvoj SLAP iz Hrvatske,
mnogih podsticajnih projekata i mogućnosti za njihovu
Eko svest iz Severne Makedonije, EDEN iz Albanije i FORS
finansijsku podršku istaknuto je da je neophodna jed-
Montenegro iz Crne Gore. Organizacija FORS Montenegro
nostavnost, transparentnost i fleksibilnost, kao i mogućnost
bila je organizator i domaćin konferencije. Usled Covid 19
učenja, da bi se ta sredstva uopšte stavila u funkciju i
krize, ovo je posle više od godinu dana bila nova prilika da
upotrebila. Ne samo u Crnoj Gori već i ostalim državama
se okupe partneri u projektu, njihovi saradnici, kao i ostali
regiona upravljanje otpadom je istaknuto kao jedan od
učesnici, i u živom događaju pokrenu mnoga pitanja i
najvećih problema, uz to da je pre svega neophodno
potraže odgovore na njih.
definisati pojmove zelene ekonomije i zelenih poslova. Da bi
Dvodnevna konferencija imala je obilje tema na šest panela.
se zelena ekonomija razvijala neophodne su javne politike i
Prvi programski dan bio je posvećen opštim temama kao što
njihovo sprovođenje, podizanje svesti i nivoa informisanosti,
su Zelena ekonomija za održivi razvoj i Zelena ekonomija u
povezivanje, ne samo unutar država već i regionalno, a da
Evropskoj uniji i regionu. Učešću na konferenciji odazvali su
zeleni poslovi ne budu samo usmereni na očuvanje životne
20
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
sredine već i dostojanstvene uslove za rad. Posebno je
u energetici i nastojanja da se smanji emisija CO2 da bi se
zanimljivo ispratiti primere dobrih praksi koji nisu potrebni
uskladili sa normativima u Evropi i svetu. Kao važan poduh-
samo da bismo ih kopirali već izašli iz poznatih okvira,
vat navedena je vetrolektrana na Gvozdu s aspekta velikog
sledili nove ideje, na šta je skrenuta pažnju kroz primer ideje
udela na energetski sistem, uz to projekat 3000+ koji se
pametnih sela. U svim novijim EU dokumentima naglašeno
odnosi na mogućnosti ugradnje solarnih kolektora gde će
je da ekonomija - da bi bila održiva - podrazumeva da je ta
korisnici postati „partner” države i nakon povraćaja sred-
ideja otporna, zelena i digitalna. Postoji veliki broj ponuđenih
stava ima besplatnu struju.
poziva za dodelu sredstava kojima se zelena ekonomija
Sa pozicije Privredne komore Crne Gore i Unije poslodavaca
može pokrenuti.
Crne Gore teži se usmeravanju ekonomije ka boljem odnosu
Kroz više prezentacija naglašeno je koliko je povezana ze-
sa prirodom. Uspostavljanjem ekonomije koja je cirkularna,
lena ekonomija sa socijalnom zaštitiom odnosno popravljan-
niskokarbonska i regeneritivna mora ići najpre kroz strateška
jem socijalnog statusa stanovništva i učesnika u ekonomiji,
dokumenta. Takođe, povećanje aktivnosti i pospešivanje
važnost regionalnog povezivanja i usklađivanje sa legisla-
onog dela ekonomije koji je već povezan sa prirodom kao
tivom Evropske unije bez obzira što su skoro sve države tek
i na uključivanje u projekte koji to omogućavaju, posebno
u fazi ispunjavanja uslova, najviše kroz Poglavlje 27. U okviru
kroz aspekte uvođenja inovacija. Naravno, kao neophodno
prvog programskog dana održana je i radionica kojom je
je navedeno uključivanje poljoprivrede, a posebno turizma,
kroz brzi brainstorming predloženo nekoliko zanimljivih ideja
kao grana privrede koje je neophodno ozeleniti obzirom
za projekte kojima bi se pokrenula zelena ekonomija u Crnoj
da su ključne za razvoj Crne Gore i sektora zapošljavanja.
Gori i regionu.
Pored značajnih, već aktivnih primera dobre prakse zelene
Druga grupa panela bila je više fokusirana na lokalni pros-
ekonomije i zelenog preduzetništva, bilo je prilike da se
tor tako da se govorilo o mogućnostima razvoja zelene
predstave i organizacije civilnog društva kroz veoma
ekonomije u Crnoj Gori, predstavljeni su primeri dobrih prak-
zanimljive projekte koje sprovode kako na nacionalnim
si u zelenoj ekonomiji i zelenom preduzetništvu kao i zeleni
tako i regionalnim nivoima. Tako se na Konferenciji Razvoj
projekti i inicijative civilnog društva. Mogućnosti razvoja
zelene ekonomije predstavio i Ekolist, obzirom da je Institut
zelene ekonomije u Crnoj Gori razmatrana je kroz modele
za održivi razvoj i zaštitu životne sredine Zeleni krug, kao
ozelenjavanja postojećih resursa, korišćenjem obnovljivih
njegov izdavač, bio deo projekta Zelena ekonomija za razvoj
izvora energije na pravi način. Država i njene institucije se
regiona, kao dobitnik podgranta nosioca projekta organi-
bave uređivanjem dokumentacije ekološke rekonstrukcije
zacije Smart kolektiv iz Beograda.
Majda Adlešić
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
21
VESTI
EK USVOJILA PAKET MERA ZA OSTVARENJE KLIMATSKIH CILJEVA
E
vropska komisija usvojila je 14. jula paket mera kako bi se glavne politike EU
uskladile sa ciljem smanjenja emisije gasova s efektom staklene bašte za najmanje 55% do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. Ubrzanje smanjenja emisija štetnih gasova tokom naredne decenije je neophodno da bi Evropa postala klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, saopštila je Evropska komisija. Klimatski paket nazvan „Spremni za 55” (Fit for
Foto: Evropska komisija
55) sadrži predloge koji će uticati na svakodnevni život građana Unije, uključujući kakve će
ju takva ograničenja.
automobile voziti, kako će izolovati svoje domove, proiz-
„Koristi od klimatskih politika EU jasno premašuju troškove
voditi čelik ili upravljati šumama i zemljištima.
ove tranzicije na srednji i dugi rok, ali na kraći one ipak
Nove mere, između ostalog, predviđaju i povećanje
mogu staviti dodatni pritisak na siromašnija domaćinstva,
upotrebe obnovljivih izvora energije, veću energetsku efi-
mikro preduzeća i korisnike prevoza”, saopštila je Evrop-
kasnost, usklađivanje poreske politike sa ciljevima Evrop-
ska komisija, predloživši uvođenje Socijalnog klimatskog
skog zelenog dogovora i očuvanje šuma.
fonda da bi zemlje članice pomogle građanima da ulažu u
Planom je predviđeno pooštravanje postojećeg sistema
energetsku efikasnost, nove sisteme hlađenja i grejanja i
trgovine emisijama štetnih gasova (ETS). Taj mehanizam,
čistija prevozna sredstva.
kojim je do sada bilo obuhvaćeno oko 10.000 postrojenja
Predsednica EK Ursula fon der Lajen je istakla da će
u energetskom sektoru i prerađivakoj industriji, kao i avio-
Evropa sprovoditi svoje klimatske politike kroz inovacije,
saobraćaj unutar Unije, biće proširen na pomorski sektor, a
investicije i socijalnu kompenzaciju.
uspostavljen je i poseban sistem koji će obuhvatiti zgrade i
„Ekonomija zasnovana na fosilnim gorivima je dostigla
drumski saobraćaj.
svoje granice. Želimo da narednoj generaciji ostavimo
Što se tiče drumskog saobraćaja, ispuštanje gasova na
zdravu planetu kao i dobre poslove i rast koji ne šteti našoj
novim vozilima će morati da bude smanjeno za 55% do
prirodi. Evropski zeleni dogovor je naša razvojna strategija
2030, a od 2035. godine moći će da se proizvode samo
koja ide ka dekarbonizovanoj ekonomiji”, rekla je Fon der
vozila sa nultom emisijom gasova.
Lajen na konferenciji za medije.
U skladu s tim ciljem, zemlje članice će morati da prošire
Potpredsednik EK Frans Timermans izjavio je da je ovo
infrastrukturu za dopunu električnih automobila i vozila na
ključna decenija za borbu protiv klimatske krize i da zelena
vodonik.
i zdrava budućnost za sve zahteva znatan napor u svakom
Uveden je i novi mehanizam za granično prilagođavanje
sektoru i svakoj zemlji članici.
CO2 kako bi se ograničilo takozvano „curenje ugljen-
„Evropska unija je postavila ambiciozne ciljeve i danas smo
dioskida”, odnosno sprečavanje premeštanja proizvodnje
predstavili kako možemo da ih ispunimo. Naši predlozi će
u zemlje sa nižim troškovima proizvodnje.
podstaći neophodne promene, omogućiti da svi građani
Novim mehanizmom se uvodi porez na ugljenik-dioksid na
što pre osete koristi klimatske akcije i obezbediti podršku
određene uvozne proizvode, a njegov cilj je da se zaštite
naranjivijim domaćinstvima. Tranzicija Evrope će biti
evropske kompanije koje imaju obavezu da smanje emisiju
pravedna, zelena i konkurentna”, rekao je Timermans.
štetnih gasova od konkurenata iz drugih država koje nema22
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Izvor: EURACTIV.rs
Foto: WWF Adria
OD 29. JULA ŽIVIMO NA DUG! Z a razliku od prošle godine, kada se Dan ekološkog
13. oktobra, a 2010. godine 28. avgusta. Svake godine
duga obeležio 22. avgusta kao direktna posledica
se, sa izuzetkom 2020. godine, dan ekološkog duga
promene ponašanja ljudi širom sveta u borbi protiv pan-
obeležava sve ranije.
demije COVID-19, ove godine se taj dan vratio na kraj jula,
Iz Mreže za globalni ekološki otisak (Global Footprint Net-
što je tek dva dana kasnije u odnosu na 2019. godinu.
work) koja vrši ova merenja, saopšteno je da čovečanstvo
Dan ekološkog duga je dan kada potrebe čovečanstva
trenutno koristi 74% više od onoga što ekosistemi planete
prema prirodi nadmašuju ono što Zemljini ekosistemi
mogu da obnove. Konkretnije, trošimo 1,7 planeta, iako
mogu da obnove u jednoj godini. Tako ćemo sa današnjim
nam je na raspolaganju samo jedna.
danom potrošiti Zemljin „proračun” za celu 2021. godinu i
Zemlja koja prva ulazi u ekološki dug ove godine je Katar
započeti „život na dug”.
i to već 9. februara. Među državama u našem regionu u
Značajni pokretači za brži ulazak u dug ove godine su
ekološki dug prva je ušla Slovenija, 30. aprila. Crna Gora je
povećanje ugljeničnog otiska za 6,6% u odnosu na prošlu
zakoračila u dug 23. maja, Hrvatska 6. juna, Bosna i Herce-
godinu, kao i smanjenje globalnog biokapaciteta šuma za
govina 17. juna te Severna Makedonija - 10. jula. Srbija će u
0,5%, velikim delom zbog naglog porasta krčenja šuma
dug ući ove subote, a Albanija tek 12. oktobra.
u Amazoniji. Samo u Brazilu je 2020. izgubljeno 1,1 milion
Dan ekološkog duga pada tačno sto dana pre Klimatskog
hektara, a procene za 2021. godinu ukazuju na povećanje
samita COP26. Danas, kada svedočimo velikom broju
krčenja šuma za 43% u odnosu na prethodnu godinu.
prirodnih katastrofa, važnije je nego ikada ranije da državni
Unutar „proračuna” Zemljinih prirodnih resursa bili smo
čelnici donesu odluke koje će biti u skladu sa boljom
sve do oko 1970. godine, kada je Dan ekološkog duga
klimatskom budućnošću.
obeležen 23. decembra. Već 1980. godine smo u dug ušli
Saopštenje WWF Adria Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
23
VESTI
STOP IZUMIRANJU PTICA
V
lada Republike Srbije u aprilu ove godine naložila
je okruženje bezbedno.
je nadležnim ministarstvima preduzimanje mera za
Korišćenje elektronskih vabilica na području Republike
iskorenjivanje stradanja divljih ptica. Кako predstojećeg
Srbije zabranjeno je Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom
vikenda počinje lovna sezona na ptice selice, u Društvu
o divljači i lovstvu, te nizom međunarodnih ugovora. Pre-
za zaštitu i proučavanje ptica Srbije kažu da je krajnje
ma domaćem Krivičnom zakoniku korišćenje tih uređaja
vreme da državne institucije preduzmu sve zakonske
u lovištu okarakterisano je kao krivično delo za koje je
mere za zaustavljanje najmasovnijeg vida krivolova ptica –
zaprećena zatvorska kazna od šest meseci do tri godine.
uništavanje prepelica uz korišćenje elektronskih vabilica.
„Zbog nezakonitog ubijanja, trovanja i hvatanja u Srbiji
Svake godine tokom avgusta i septembra polja širom
godišnje strada 120.000-170.000 jedinki divljih ptica, od
Srbije odzvanjaju od pucnjeva iz pušaka. Na meti više
kojih je najveći broj prepelica, 50.000-60.000 jedinki“,
hiljada domaćih i stranih lovaca su umorne ptice selice
upozorava Sandra Jovanović iz Društva za zaštitu i
poput prepelice i grlice.
proučavanje ptica Srbije.
Gubitak staništa i hrane, moderne poljoprivredne prakse,
„Procenjujemo da se na području Srbije, uglavnom
lov i krivolov, desetkovali su populacije ove dve vrste
vikendima, nezakonito koristi oko 800 elektronskih
ptica. Tako je, primera radi, populacija grlice u Evropi u
vabilica. Ovi uređaji su glasni i mogu se čuti sa velike
poslednjih 40 godina opala je za više od 80%, pokazuju
udaljenosti, sa više od 2 kilometra. Velika je enigma zašto
podaci globalne mreže za zaštitu ptica i prirode BirdLife
ih lovočuvari izuzetno retko pronalaze i prijavljuju“, kaže
International.
Jovanović.
Izlov grlice i takođe proređene prepelice, zabranjen je
Zaključkom Vlade, između ostalih, zadužuju se Ministarst-
u većini evropskih država. Međutim, Srbija decenijama
vo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde i Ministarstvo
unazad ne sledi primere dobre međunarodne prakse i
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, da preduzmu
dozvoljava ubijanje ugroženih ptica.
mere i aktivnosti iz delokruga svojih nadležnosti u cilju
Lov prepelica u Srbiji posebno je problematičan jer
iskorenjivanja nezakonitog ubijanja, hvatanja i trgovine
se gotovo po pravilu vrši uz korišćenje nedozvoljenih
divljim vrstama ptica.
sredstava, elektronskih vabilica, koje je krivični zakonik
Ova odluka Vlade je ujedno i potvrda preporuka Stalnog
prepoznao kao sredstva za masovno uništavanje divljači.
komiteta Konvencije Saveta Evrope o očuvanju evropske
Ovi uređaji služe da emitovanjem prodornog oglašavanja
divlje flore i faune i prirodnih staništa (Bernska konven-
tokom noći na određenu lokaciju privuku i zadrže veliki
cija). Dokument se odnosi na Rimski strateški plan o
broj prepelica koje narednog jutra budu ubijene. Vabilice
iskorenjivanju nezakonitog ubijanja, hvatanja i trgovine
zavaravaju prepelice, koje se preko Evrope sele za Afriku,
divljim vrstama ptica na koji se Republika Srbija pravno
da na toj lokaciji ima hrane, da tu mogu da se odmore i da
obavezala.
24
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
SLOVENCI ODBACILI IZMENE ZAKONA O VODAMA NA REFERENDUMU
S
Photo by Ben Guerin on Unsplash
lovenci su na referendumu ubedljivom većinom odbacili izmene Zakona o vodama. Takav ishod
predstavlja još jedan udarac za desničarsku vladu premijera Janeza Janše. Rezultati posle gotovo svih prebrojanih glasova koje su objavile izborne vlasti, pokazuju da je na referendumu 11. jula 86,5% građana glasalo protiv amandmana koje je Janšina vlada odobrila u martu, a za koje ekološki aktivisti kažu da predstavljaju pretnju životnoj okolini i kvalitetu vode. Za vladine amandmane glasalo je oko 13,5% učesnika referenduma. Izlaznost je bila oko 46% od 1,7 miliona glasača, što je najviše na nekom referendumu od 2007. godine i što, prema oceni slovenačke agenciije STA, pokazuje veliko interesovanje javnosti za tu temu. Namera Vlade da izmeni Zakon o vodama podstakla je usijanu debatu, a u središtu spora je odredba koja reguliše izgradnju u blizini mora, reka i jezera, naročito hotela, prodavnica i restorana. Protivnici izmena tvrde da bi novi zakon bio u interesu privatnih investitora i da bi ograničio javni pristup vodi i ugrozio njen kvalitet, a posebno kvalitet podzemnih
ciljem zakona”, rekao je Vizjak. On je rekao i da je refer-
voda.
endum zloupotrebljen da bi se postigli drugi politički
Referendumsko pitanje je glasilo: „Da li ste za
ciljevi.
donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona
Referendum je održan pošto su se građanske i
o vodama, koji je Skupština usvojila 30. marta 2021.
ekološke grupe udružile u „Pokret za vodu koja može
godine?”.
da se pije” i prikupile više od 50.000 potpisa u prilog
Da bi zakon bio odbijen, većina birača morala je da
referenduma.
glasa protiv, pod uslovom da protiv glasa najmanje peti-
Jasno „Ne” na referendumu navelo je lidere opozicije
na od ukupnog broja glasača, odnosno nešto manje od
i da zatraže ostavku resornog ministra, pa čak i cele
340.000 od 1,7 miliona građana s pravom glasa
vlade.
Spor oko izmene Zakona o vodama odražava povećane
Uz ocenu da je ovaj prvi plebiscit od dolaska na vlast
političke tenzije u Sloveniji u vreme kada se Janšina
Janšine vlakazao da ona ne uživa ni podršku ni pover-
vlada suočava sa optužbama da guši demokratske i
enje građana, delovi opozicije zatražili su i raspisivanje
medijske slobode.
izbora. Premijer Janša je takve zahteve odlučno od-
Ministar za ekologiju Andrej Vizjak rekao je za javnu
bacio, i poručio preko tvitera: „Da li znate za bilo koju
televiziju TV Sovenija da je referendum zloupotrebljen i
levičarsku vladu koja je podnela ostavku posle poraza
da su ciljevi vlade loše interpretirani.
na referendumu?”. Istovremeno je za ishod referendu-
„Ljudi su reagovali emocionalno” i bili podstaknuti da
ma optužio i medije, rekavši da se „takvim medijima ne
glasaju nekim „pamfletima koji nemaju nikakve veze sa
može očekivati čudo na biralištima”. Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
25
VESTI
POČINJE REKONSTRUKCIJA PEŠ I BICIKLISTIČKIH STAZA U NOV Odabrani izvođači za posao vredan 181,1 milion dinara...
D
iz Novog Sada, koja je zadužena za geodetske radove, rekonstruiše staze i nabavi odgovarajuću opremu za 240 dana. Vrednost investije je oko 181,1 milion
ugo očekivana i najavljivana rekonstrukcija
dinara s PDV-om, odnosno gotovo 151 milion, bez tog
pešačkih i biciklističkih staza u Futoškoj
poreza.
ulici i Futoškom putu u Novom Sadu trebalo bi da
Predmet projekta, koji je uradio Arhitektonsko-
počne do kraja leta, budući da je Gradska uprava za
građevinski institut iz Novog Sada, su staze sa obe
građevinsko zemljište i investicije odabrala izvođače.
strane ulice, ukupne dužine sedam kilometara, prelazi,
Reč je, inače, o drugoj fazi, što obuhvata radove na
autobuska stajališta, platoi ispred škola i drugih
deonici od Hajduk Veljkove ulice do Bulevara patri-
javnih ustanova, kao i platoi za kontejnere. Radovi su
jarha Pavla, a, osim izgradnje pešačkih i biciklističkih
podeljeni u dve faze, odnosno na deonice od Bule-
staza, predviđeno je i postavljanje saobraćajne signali-
vara oslobođenja do Hajduk Veljkove i od te ulice do
zacije, klupa i korpi za otpatke, kao i urbane opreme
Bulevara Patrijarha Pavla.
poput nosača za bicikle i žardinjera.
Kako je u tenderskoj dokumentaciji objašnjeno, de-
Jedini učesnik na tenderu Gradske uprave, novosad-
onice na kojima nisu rešeni imovinsko-pravni odnosi,
ski Put invest, ponudio je da zajedno s firmom AB&CO
od Ulice Ilariona Ruvarca do Bulevara Evrope, izostav-
26
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
da parkirana vozila, na kolskim ulazima individualnih objekata, ne bi ometala kretanje biciklista, gde god je to moguće, biće ostavljeno pet metara od protočnog dela Futoške ulice do staza. Živa ograda će, kako je objašnjeno, biti izmeštena na
ljene su iz projekta, kao i one od Bulevara Evrope do
svim delovima trase, gde to prostorne mogućnosti
Ulice cara Dušana, s južne strane.
dozvoljavaju, ali je ostavljen slobodan prostor za
Staze na Futoškom putu i istoimenoj ulici su gotovo
formiranje nove ili pak nekih drugih zasada između
celom dužinom oštećene, zbog korenskog sistema
pešačke i biciklističke staze. Na deonicama, gde su
drveća, pune brojnih zakrpa i denivelacija. Odgo-
uslovi to dozvolili, pešački i biciklistički saobraćaj je
vorni projektanti su kao probleme naveli i nedovol-
razdvojen, ali na mnogim mestima to nije bio slučaj.
jan kapacitet staza, imajući u vidu povećan obim
Projektanti navode da su dva razloga za to - korenje
biciklističkog saobraćaja, ali i bezbednost biciklista
drveća i kolski ulazi.
u zonama raskrsnica, kao i automobile parkirane na
Kada je reč o stajalištima, njihov položaj ostaje isti,
stazama.
uz korekcuju dužine, tako da mogu stati dva stand-
Biciklističke staze će celom dužinom, s obe strane
ardna autobusa. Širina pešačkih staza varira od 2,25
ulice, biti proširene, što će, između ostalog, obezbediti
do tri metra, u zavisnosti od raspoloživog prostora,
neometano mimolilaženje i preticanje. Takođe, staze
a pešački prelazi biće prilagođeni kretanju slepih i
će biti udaljene od drvoreda, što će smanjiti uticaj
slabovidih, kao i osoba s invaliditetom.
korenskog sistema i oštećenja kolovozne konstrukcije,
Planirano je popločanje od behaton kocki, a kada je reč o
kao i moguću štetu na drveću prilikom gradnje.
urbanom mobilijaru, u blizini javnih objekata predviđena
Reč je o drugoj fazi radova koji obuhvataju deonicu
su odmorišta, s tim da su klupe za odmor planirane i kod
od Hajduk Veljkove ulice do Bulevara patrijarha Pavla,
autobuskih stajališta. Kante za otpatke biće raspoređene
a predviđeno je i postavljanje saobraćajne signalizaci-
u blizini klupa, a na mini trgu kod kraka Ulice braće Rib-
je klupa, korpi za otpatke...
nikar biće postavljene žardinjere sa zelenilom. Parking
Problem fukcionisanja pešačkog i biciklističkog
mesta za bicikle predviđena su na dva mesta - u blizini
saobraćaja, zbog nepropisno parkiranih automobila,
Satelitske pijace i u Školskoj ulici.
www.skolazaopstanak.rs
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
27
Photo by David Marcu on Unsplash
ŠAČKIH VOM SADU
biće rešen postavljanjem odgovarajućih barijera, a
INTERVJU/INTERVIEW
RECIKLAŽNI CENTAR ZA 21. V RECYCLING CENTER FOR THE Razgovor sa Nilsom Thorom Rostedom, šefom komunikacija ARC Reciklažnog centra - energetskog postrojenja, Amager resors centra lociranog takoreći u centru Kopenhagena
U
čestvovanjem u projektu Puls Evrope - Medijska putovanja u EU, kroz temu zaštite
Interview with Mr. Nils Thor Rosted, Head of Communications from ARC- the Recycling Center – and Waste-to-Energy plant, Amager Resourcecenter located almost in the center of Copenhagen
B
y participating in the project Pulse Europe – EU Media trips, through the topic of
životne sredine pokrenuli smo mnoga
environmental protection, we raised
zanimljiva pitanja, obzirom da je ciljano
many interesting issues, given that the
odabrana Kraljevina Danska kao zem-
Kingdom of Denmark was targeted
lja koja se po ocenama EPI (Environ-
as a country that according to the EPI
mental Performance Index) nalazi na
(Environmental Performance Index)
prvom mestu u Evropi. U prethodnim
ranks first in Europe . In the previous
brojevima mogli ste čitati šta o tome
issues, we could read what the Am-
kaže Ambasadorka Danske u Srbiji
bassador of Denmark to Serbia, N.E.
Nj.E. Suzane Šajn i Pernille Ingildsen,
Sussane Shine and Ms. Pernille Ingild-
projekt menadžerka jedinstvenog
sen, project manager of the unique
prečistača otpadnih voda Hillerod
Hillerod wastewater treatment plant
smeštenog u ekološkom parku na ostrvu Zeland.
located in an ecological park on the island of Zealand.
Kako biste što bolje upoznali nastojanja Kraljevine
In order to get to know better the efforts of the King-
Danske da tu poziciju sačuva odnosno unapredi razgo-
dom of Denmark to preserve or improve this position, I
varala sam i sa Nils Thor Rostedom, šefom komunikacija
spoke with Mr. Nils Thor Rosted, Head of Communica-
iz ARC - reciklažnog centra, i energetskog postrojenja
tions from ARC- the Recycling Center – and Waste-to-
za otpad, smeštenog takoreći u centru Kopenhagena.
Energy plant, Amager Resourcecenter located almost
Razgovor je organizovan uz podršku kolega iz projekta
in the center of Copenhagen. The conversation was
Puls Evrope.
organized with the support of colleagues from the
Amager Ressoursecenter je deo veoma zanimljivog
Pulse of Europe project.
arhitektonskog koncepta koji povezuje ski resort
Amager Ressoursecenter is part of a very interesting
CopenHill i navedeno postrojenje za preradu otpada
architectural concept that connects the ski resort of
odnosno reciklažni centar ARC. Evo kako nam je g. Nils
CopenHill and the aforementioned waste processing
Thor Rosted objasnio sinergiju ta dva veoma zanim-
plant or recycling center ARC.
ljiva sadržaja i razvoj te ideje: Na tom mestu je posto-
Here’s how Mr. Nils Thor Rosted explained the syn-
jao pogon koji se bavio preradom otpada, ali kako se
ergy of these two very interesting contents and the
grad širio i njegove potrebe više nisu bile u skladu sa
development of that idea: At that place there was a
kapacitetima pogona, bilo je neophodno naći novo
plant that dealt with waste processing, but as the city
rešenje. Tadašnjih (i sadašnjih) pet vlasnika su ustvari
expanded and its needs were no longer in line with
opštine grada Kopenhagena čiju teritoriju i pokriva rad
the capacity of the plant, wchich was also reaching
28
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Foto: Hufton & Crow + ARC
VEK 21ST CENTURY današnjeg ARC-a. Tako su oni zajedno došli do jedne veoma hrabre i ambiciozne političke odluke. Odluka je išla u pravcu da na istom lokalitetu, gde se grad veoma približio u svom širenju, treba osmisliti nešto smelo i drugačije. Da postojenje tog tipa ne bude sa drugim industrijskim postrojenjima u predgrađu već da ostane
its end of life, it was necessary to find a new solu-
licem u lice sa gradom. Tako su grad Kopenhagen i
tion . The then (and current) five owners are in fact
opštine Dragør, Frederiksberg, Hvidovre, Copenhagen i
five municipalities including the city of Copenhagen,
Tårnby, 2011. godine predstavili ideju kojom se postro-
whose territory is covered by the work of today’s ARC.
jenje reciklažnog centra stavlja u arhitekstonski kon-
Thus, the owners came to a very brave and ambitious
tekst skijališta. Pobedilo je rešenje tima arhitekata BIG
political decision. The decision went in the direction
arhitektonskog biroa koje je osmislilo skijalište na krovu
that in the same locality, where the city was very close
rekreativnog parka odnosno reciklažnog centra. To je
in its expansion, something bold and different should
bilo toliko neobično i nesvakidašnje, i još uvek je, da je
be devised. That the existence of that type should
bilo potrebno nekoliko godina da se ideja razvije, fizički
not be with other industrial plants in the suburbs, but
definiše i zaživi 2017. godine. Danas, sa sigurnošću
that it should remain face to face with the city. Thus,
možemo reći da je to jedan od prepoznatljivih simbola
the owners from and the municipalities of Dragør,
O CopenHillu
CopenHill
Nekoliko zanimljivosti o CopenHillu, ski resortu sa kojim ARC
A few interesting facts about CopenHill, the ski resort with which
deli prostor. U parku na CopenHillu naći ćete: skijališta, rutu slaloma,
ARC shares space. In the park on CopenHill you will find: ski resorts, slalom route,
freestile park, dečiju padinu, planinarsku rutu, garmin
freestyle park, children’s slope, hiking route, garmin race
trkačku stazu, kafić, bar i krovnu terasu, zid za penjanje.
track, cafe, bar and roof terrace, climbing wall. The ski slope
Ski staza je otprilike dugačka 400 metara, sa visinom
is approximately 400 meters long, with a drop height of 75
pada od 75 metara. Skijaška staza sastoji se od četiri staze
meters. The ski trail consists of four trails set in different
postavljene u različitim stepenima težine. Dva zelena (12-
degrees of difficulty. Two green (12-15% steep), one green
15% strma), jedan zeleno / plavi (15-23% strmi) i jedan
/ blue (15-23% steep) and one black / red (23-45% steep).
crno / crveni (23-45% strmi). Postoje 3 čarobna tepiha i
There are 3 magic carpets and a buckle lift that transport
lift za kopčanje koji skijaše prevoze do vrha. Možete imati
skiers to the top. You can have the opportunity to run or climb
priliku za trčanje ili penjanje stepenicama na 670 metara,
the stairs at 670 meters, and the hiking and mountaineering
a staze za trčanje i planinarenje na brdu inspirisane su
trails on the hill are inspired by the Norwegian / Swedish
norveškim / švedskim planinama. Krovna terasa i šank
mountains. The roof terrace and bar are at a height of 78
su na visini od 78 metara, Vidikovac je visok 85 metara i
meters, viwepoint is 85 meters high and offers the best view
pruža najbolji pogled na grad. CopenHill ima najviši zid za
of the city. CopenHill has the highest climbing wall in Europe
penjanje u Evropi od 80 metara, podeljen u četiri terena, sa
of 80 meters, divided into four terrains, with climbing routes
rutama za penjanje od 5a (lako) do 8a (zaista teško).
from 5a (easy) to 8a (really difficult).
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
29
INTERVJU/INTERVIEW Kopenhagena, možda skoro kao Mala sirena. Vidi se sa
Frederiksberg, Hvidovre, Copenhagen and Tårnby, in
svih strana kada se prilazi Kopenhagenu, na horizontu,
2011 presented the an architectural contest. The core
iz aviona. Tako je jedna hrabra politička odluka dobila
demand of the contest was that the future waste-to-
veoma uspešno rešenje.
energy facility should provide a recreational facility on the roof top. The winning bid from Danish archi-
Zanima nas kako se finansira čitav poduhvat sakupl-
tecture company BIG included establishing ski resort
janja otpada i rada ARC-a? I kako funkcioniše ta siner-
and a roof top recreational park. It was so unusual and
gija turističko zabavnog sadržaja i veoma zahtevnog
different, and it still is, that it took several years for the
postrojenja za prihvat i preradu otpada?
idea to develop, physically define and come to life in
- ARC je podignut uz zajedničko vlasništvo i upravljanje
2017. Today, we can say with certainty that it is one of
grada Kopengahena i pet opština koje mu teritorijalno
the recognizable symbols of Copenhagen, perhaps
pripadaju. Mi od države ne dobijamo nikakva sredstva,
almost like the Little Mermaid. It can be seen from all
to je postrojenje koje se tiče lokalne uprave grada i
sides when approaching Copenhagen, on the horizon,
opština Dragør, Frederiksberg, Hvidovre, Copenhagen
from a plane. That is how one brave political decision
and Tårnby. Postoje opcije opštinskih kredita koji se sa
got a very successful solution.
veoma povoljnim uslovima otplate i svime što kreditiranje podrazumeva. Naravno i same opštine planiraju
We are interested in how the whole waste collection
i izdvajaju sredstva za postrojenje obziorm da je od
and work of ARC is financed? And how does this
Kao građanin evrope Jedan od ciljeva projekta Puls Evrope – medijske posete EU da se
Na kraju, pored toga što bih se zahvalila na vremenu
kroz novinarske priloge gradjanima Srbije približi ideja života
posvećenom našem razgovoru, zamolila bih i za
u EU i šta je to što bi naš način života unapredilo članstvo
predočavanje prednosti koje bismo kao budući gradjani
u ovoj zajednici. Obzirom na to g. Nilsu Thor Rostedu, šefu
EU mogli očekivati od života u zajednici država u naroda.
komunikacija u Amager Resorcentru postavila sam i neka
I da li bi to moglo pomoći rešavanje nekih veom gorućih
lična pitanja, kao gradjaninu EU.
problema? - Znam da već postoje bliske veze izmedju Srbije i EU i ja verujem
Kako ste, kao građani Kopenhagena, zadovoljni kvalitetom života u gradu? - Suočavamo se sa različitim izazovima kao i svi ljudi u gradovima
30
da ćete vi u što skorije vreme postati članica ove zajednice. Time biste pre svega dobili mogućnost nastupa na zajedničkom, jedinstvenom tržištu. Pored toga dobijate mesto za stolom gde
širom sveta, ali generalno Kopenhagen je fantastično mesto
ravnopravno odlučujete o mnogim problemima i izazovima. Toliko
za život. Mi kao porodica živimo na istočnoj strani garda gde
je tema koje su izvan svih granica i koje podjednako utiču na sve
na pet minuta od kuće imamo lokalnu plažu i mogućnost da
nas. Evo baš klimatske promene. Mi pojedinačno u državi, bilo da
se kupamo u čistoj vodi okeana. Imao visoki životni standard.
je Danska ili Srbija ne možemorešiti ovakvu vrstu problema ali ako
Bezbedni smo, životno, u svako doba dana i noći. Kao i u
zajednički i koordinirano delujemo kroz instrumente EU možemo
čitavoj Danskoj imamo besplatno školovanje i zdrvastvenu
očekivati rezultate, posebno kad je donet EU klimatski zakon
negu. Ljudi koji su bez posla za neko vreme takodje su
(EU Climate Law). Pored toga dobijate mogućnost učestvovanje
socijalno i finansijski obezbedjeni. Sve u svemu, fantastično
u mnogim programima za školovanje i razmenu što omogućava
je. Mi imamo decu tako da nam je važno i da immao
upoznavanje drugih kultura ali i predstavljanje sopstvene. U EU
ogromanbroj kvalitetnih dečijih igrališta, kulturnih sadržaja
mi svi živimo zajedno, to je ustvari način života. Bio sam 2012.
– muzeja, izložbi, koncerata. Kao gradjanin Kopenhagena
godine u Beogradu i u Srbiji i vi zaista imate veoma lepu zemlju
veoma sam zadovoljan.
koju ću vrlo rado opet posetiti.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
synergy of tourist entertainment content and a very
je samo fizička, prostorna. Ako vas interesuje ponuda
demanding waste reception and processing plant
ski resorta onda se obraćate kompaniji CopenHill koja
work?
time upravlja a ako vas intersuje tretman otpada onda
- As I have already explained, the political decision
se obraćate meni, odnosno Amager Ressoursecentru.
build Copenhill was made in the city counsils of the
ARC je suvlasnik SMOKA, stanice za prihvat opasnog
five owners. We do not receive any funds from the
otpada koji ne može biti recikliran ili ponovo upotre-
state, it is a plant that concerns the municipalities of
bljen, i AV Miljø, koja rukuje otpadom sa deponija sa
Dragør, Frederiksberg, Hvidovre, Copenhagen and
glavnog grada. ARC je zajedničko opštinsko preduzeće,
Tårnby. There are options for municipal loans that are
koje se vodi po neprofitnom principu.
repaid with very favorable terms and everything that lending entails. Of course, the municipalities them-
Da se fokusiramo na priču o ARC-u. Razgovor
selves plan and allocate funds for the plant, consid-
vodimo simbolično na Svetski dan planete Zemlje.
ering that it is of public importance for health. As for
U skladu s tim pitanje o tome kako se u procesu
synergy, it is only physical, spatial. If you are interested
prerade otpada odnosite prema dva najagresivnija
in the offer of a ski resort, then contact CopenHill,
recidiva a to su otpadne vode koje se stvaraju i
which manages it, and if you are interested in waste
zagađenje vazduha?
treatment, then contact me, or the Amager Resource-
- U oba slučaja, odnosno za obe vrste potencijal-
center. ARC is a co-owner of SMOKA, a hazardous
As a citizen of Europe One of the goals of the project Pulse of Europe - EU Media trips is
Finally, in addition to thanking for the time devoted to our
to bring the idea of life in the EU closer to the citizens of Serbia
conversation, I would also like to ask for a presentation
through journalistic articles and what is it that would make our
of the benefits that we, as future EU citizens, could expect
way of life improve the membership in this community. In view
from living in a community of nations. And could that help
of this, I also asked Mr. Nils Thor Rosted, head of communications
solve some very burning problems?
at the Amager Resorcentre, some personal questions, as an EU citizen.
- I know that there are already close ties between Serbia and the EU and I believe that you will become a member of this community as soon as possible. This would primarily give
As a citizen of Copenhagen, how satisfied are you with the quality of life in the city?
you the opportunity to appear in a common, single market. In addition, you get a place at the table where you equally decide
- We face different challenges like all people in cities around the world,
on many problems and challenges. There are so many topics
but in general Copenhagen is a fantastic place to live. We as a
that are beyond all boundaries and that affect us all equally.
family live on the eastern part of Copenhagen where 5 minutes
Here is climate change. We individually in the country, whether
from the house we have a local beach and the opportunity to
it is Denmark or Serbia, cannot solve this type of problem, but
swim in the clear water of the ocean. There is a high standard
if we act together and in a coordinated manner through EU
of living. We are safe, alive, at any time of the day or night. As in
instruments, we can expect results, especially when the EU
the whole of Denmark, we have free education and health care.
Climate Law is passed. In addition, you get the opportunity to
People who have been out of work for some time are also socially
participate in many programs for schooling and exchange, which
and financially secure. All in all, it’s fantastic. We have children, so
allows you to get to know other cultures, but also to present your
it is important for us to have a huge number of quality children’s
own. In the EU, we all live together, it is actually a way of life. I
playgrounds, cultural facilities - museums, exhibitions, concerts.
was in Belgrade and Serbia in 2012, and you really have a very
As a citizen of Copenhagen, I am very pleased.
beautiful country that I will be very happy to visit again.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
31
Foto: Hufton & Crow + ARC
javnog značaja za zdravlje. Što se sinergije tiče, ona
INTERVJU/INTERVIEW nih zagađivača okoline imamo najbolja dostupna
waste reception station, and AV Miljø, which handles
rešenja. Koristimo ono što je najbolje od tehnologije
waste from the capital which cannot be reused or re-
trenutno u svetu. Dokaz za to je činjenica da su sve
cycled nor incinerated and needs to be put on landfill..
vode u okolini čiste. Na primer, ja živim u blizini
ARC is a joint municipal enterprise, which is run on a
ARC-a, imamo svoju lokalnu plažu na koju odlazimo
non-profit basis.
i kupamo se u toj vodi. To znači da se voda maksimalno prečišćena vraća u vodotokove i kanale. Isto je
Let’s focus on the ARC story. We are having a con-
i sa gasovima. Amager Bakke je jedno od najčistijih i
versation symbolically on World Earth Day. In line
najefikasnijih energetskih postrojenja na svetu. Ovde
with that, the question of how do you treat the two
koristimo zaostali otpad koji se ne može koristiti ili
most aggressive relapses in the process of waste
reciklirati i pretvaramo ga u električnu i toplotnu
processing, which are the wastewater that is cre-
energiju. U 2020. godini koristili smo 599.000 tona
ated and air pollution?
otpada za energiju, koja je pretvorena u električnu
- In both cases, ie for both types of potential environ-
energiju za 80.000 domaćinstava i daljinsko grejanje
mental pollutants, we have the best available solutions.
za 90.000 stanova. Tokom sagorevanja iz dimnjaka
We use what is the best of technology currently in the
izlazi gotovo samo para i CO2, jer se gotovo sve štetne
world. Proof of this is the fact that all the waters in the
materije očiste iz dima. Stoga na krovnoj površini
area are clean. For example, I live near ARC, we have
možemo imati i ski stazu i rekreativni deo u kojem
our own local beach that we go to and swim in that
građani mogu uživati.
water. This means that the maximum purified water is returned to watercourses and canals. It’s the same
Pored činjenice da se Kraljevina Danska već duži niz
with gases. Amager Bakke is one of the cleanest and
godina nalazi na prvom mestu EPI liste, što potvrđuje
most efficient energy plants in the world. Here we use
visoki stepen ekološke kulture stanovništva i čitave
leftover waste that cannot be used or recycled and we
države, postoji i drugi, ne baš prijatan podatak.
convert it into electricity and heat. In 2020, we used
Naime, već desetine godina, Overshoot Day u
599,000 tons of waste for energy, which was convert-
Danskoj je već i februaru ili martu. To znači da vi u
ed into electricity for 80,000 households and district
toku jedne godine potrošite pet do šest puta više od
heating for 90,000 apartments. During combustion,
mogućih dostupnih kapaciteta prirodnih resursa.
almost only steam and CO2 come out of the chimney,
32
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Foto: Hufton & Crow + ARC Kako to objašnjavate?
because almost all harmful substances are cleaned
- Verujem da je u korenu svega to što smo mi vekovima
from the smoke. Therefore, on the roof surface we can
bogato društvo i da to stalno ima tendenciju rasta.
have a ski slope and a recreational part that citizens
Lično, nisam ponosan na tu činjenicu da smo toliki
can enjoy.
potrošači prirodnih resursa, imamo jednu planetu i to nije u redu. Kao predstavnik ARC-a mogu reći da
In addition to the fact that the Kingdom of Denmark
mi ne možemo pojedinačno promeniti navike ljudi
has been at the top of the EPI list for many years,
ali da možemo uticati na ljude tako što promovišemo
which confirms the high degree of ecological
drugačije inicijative i modele ponašanja kod ko-
culture of the population and the entire country,
jih je fokus na odgovornosti prema prirodi. Život u
there is another, not very pleasant fact. Namely, for
bogatom društvu ne mora po svaku cenu da bude
decades, Overshoot Day in Denmark has been in
konzumeristički. I ako ukažemo na promenu ponašanja
February or March. This means that you spend 5-6
ne samo potrošača već i proizvođača. Znači ako dobro
times more than the possible available capacities of
razmislimo šta kupijemo, da li je to zaista nama potreb-
natural resources in one year. How do you explain
no, da li to mora biti u hrpi ambalaže ili da je došlo pre-
that?
kookenskim brodovima i avionima. Ukoliko svaku stranu
- I believe that the root of everything is that we have
pozovemo na odgovornost, na primer da proizvođači
been a rich society for centuries and that it constantly
električnih uređaja proizvode uređaje koji se mogu pop-
has a tendency to grow. Personally, I am not proud
ravljati umesto da se pokvareni moraju baciti, mi smo
of the fact that we are so many consumers of natural
već napravili iskorak ka boljoj situaciji.
resources, we have one planet and that is not right. As a representative of the ARC I can say that we cannot
U tom kontekstu je i pitanje o tome koliko je rad i
individually change people’s habits but that we can
poslovanje ARC-a u skladu sa ciljevima održivog
influence people by promoting different initiatives and
razvoja Agende 2030?
patterns of behavior where the focus is on responsibili-
- Što se tiče SDG-a, posebno se fokusiramo na cilj 3
ties towards nature. Life in a rich society does not have
(dobro zdravlje i blagostanje), cilj 7 (pristupačna i čista
to be consumerist at all costs. And if we point out the
energija), cilj 8 (dostojanstven rad i ekonomski rast),
change in the behavior of not only consumers but also
cilj 11 (održivi gradovi i zajednice), cilj 12 (odgovorna
producers. So if we think carefully about what we buy, Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
33
INTERVJU/INTERVIEW potrošnja i proizvodnja) i cilj 13 (klimatske akcije). Pored
do we really need it, does it have to be in a pile of pack-
toga, deo smo UN-ovog Globalnog dogovora od 2014.
aging or did it come from overseas ships and planes. If
To je inicijativa sa deset opštih principa za promociju
we call each side to account, for example, that manu-
društvene odgovornosti i promociju životne sredine,
facturers of electrical devices produce devices that can
klimatskih ljudskih prava, prava radnika i borbe protiv
be repaired instead of having to be thrown away, we
korupcije.
have already made a step towards a better situation.
Na čemu sada intenzivno radite da biste unapredili
In this context, there is also the question of how
kvalitet usluga koje ARC pruža građanima Kopenha-
much the work and operations of ARC are in line
gena i pet pripadajućih opština?
with the goals of sustainable development of the
- Mi konstantno radimo na tome da unapređujemo svoj
2030 Agenda?
doprinos. Radimo usredsređeni na životnu sredinu i
- Regarding SDG, we focus in particular on Objective
klimu, a cilj je da rad sa otpadom postane klimatski
3 (good health and well-being), Objective 7 (afford-
neutralan. Cilj nam je reciklirati ili ponovno upotrebiti što
able and clean energy), Objective 8 (decent work and
više materijala. Upravljamo s deset lokacija za reciklažu i
economic growth), Objective 11 (sustainable cities and
sedam lokalnih centara za reciklažu gde građani i kom-
communities), Objective 12 (responsible consumption
panije mogu sortirati i odložiti otpad. Odgovorni smo za
and production) and goal 13 (climate action). In addi-
sakupljanje otpada u Tarnbiu i Dragøru - a dugoročno
tion, we are part of the UN Global Compact of 2014. It
iu Kopenhagenu - gde građani pre kraja 2022. godine
is an initiative with ten general principles for the promo-
moraju otpad razvrstati u deset frakcija. Naš primarni cilj
tion of social responsibility and the promotion of the
je kako se rešiti otpada i u naš reciklažni centar može se
environment, climate human rights, workers’ rights and
doneti sav mogući otpad koji se proizvede i od strane
the fight against corruption.
građana i kroz indutrijske procese – građevinski otpad, papirni otpad, baštenski otpad, organski otpad, čak i
What are you working intensively on now to improve the quality of services that ARC provides to the citizens of Copenhagen and its five municipalities? - We are constantly working to improve our contribution. We work focused on the environment and the climate, and the goal is to make working with waste climate neutral. Our goal is to recycle or reuse as much material as possible. We manage ten recycling sites and seven local recycling centers where citizens and companies can sort and dispose of waste. We are responsible for waste collection in Tarnbi and Dragør - and in the long run in Copenhagen - where citizens must sort waste into ten fractions before the end of 2022. Our primary goal is how to get rid of waste and our recycling center can bring all possible waste produced by citizens and through industrial processes - construction waste, paper waste, garden waste, organic waste, even the type of waste that was treated as unsorted waste. We are currently running a campaign promoting that as much waste as possible, can be sorted and reused (reuse) and
34
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Foto: Hufton & Crow + ARC Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
35
INTERVJU/INTERVIEW ona vrsta otpada koja se tretirala kao nerazvrstani otpad.
we have created a program so that more and more
Sada upravo vodimo kampanju da se svaka vrsta otpa-
of what comes to us is sorted and reused through
da može razvrstati i ponovo upotrebiti (reuse)i napravili
our recycling center. Containers at “low flammable”
smo program tako da je sve više toga što dolazi kod
recycling sites contain many good resources. In fact,
nas, razvrstava se i ponovo koristi kroz naš reciklažni
about 40% of the contents of the container can be
centar. U kontejnerima na lokacijama za reciklažu „malih
sorted for reuse or recycling. As a result, ARC has
zapaljivih materija“ nalazi se mnogo dobrih resursa. U
already removed the containers for small flammable
stvari, oko 40% sadržaja kontejnera može se sortirati
materials at the Vermlandsgade recycling station and
za ponovnu upotrebu ili reciklažu. Zbog toga je ARC
the Sidhavn recycling center. Instead, we moved the
Kako ARC tretira neke od recidiva prerade otpada ŠLJAKA - Kada se otpad spaljuje, 17-20% ostaje kao šljaka.
se većina vode istiskuje. Mulj se sakuplja u kontejneru
Šljaka se sastoji od pepela iz otpada, šljunka, peska, metala
i odlaže zajedno sa letećim pepelom. U fazi 3 voda se
i drugih materijala koji se ne mogu spaliti. Šljaka se
kanalizuje kroz peskovite filtere i amonijak. U ovoj fazi se
sakuplja u silosu i transportuje u postrojenje za sortiranje,
filtriraju manje čestice koje prethodno nisu bile istaložene.
gde se okreće i zaliva tri do četiri meseca u okviru procesa
Višak amonijaka u uređajima za uklanjanje amonijaka
koji se naziva sazrevanjem. Svrha sazrevanja je da se
reciklira se za ribanje dima. Poslednja faza čišćenja
čestice teških metala vežu za čestice šljake, tako da se one
obuhvata filtriranje ugljenika i razmenu jona. Voda se
ne mogu isprati. Metali se zatim uklanjaju za reciklažu, a
pročišćava za poslednje ostatke organskih materijala i
šljaka se prosejava, tako da razvija iste osobine kao stabilni
metala.
šljunak i može se koristiti kao punilo u građevinskim i građevinskim radovima. Leteći pepeo koji se uklanja iz dima u filteru sistema sadrži
GAS I DIM - Proces čišćenja dimnih gasova Amager Bakke jedan je od najboljih na svetu. Kad dim prođe
visoke koncentracije teških metala i drugih elemenata u
kroz kotlove i oda toplotu, mora se očistiti. Svaka linija
tragovima. Supstance potiču iz otpada koji nije pravilno
peći ima zaseban sistem za pročišćavanje dima koji se
sortiran, npr. baterije. Leteći pepeo i drugi nusproizvodi
sastoji od električnog filtera, katalizatora, tri uređaja za
od pročišćavanja dima koriste se kao zamena za kreč za
pročišćavanje i filtera za prašinu.
neutralisanje ostataka proizvoda iz drugih industrija.
Električni filter uklanja većinu prašine u dimu, poznatom i kao
Smeša poprima tvrdoću nalik cementu i koristi se za
leteći pepeo. Dim se zatim propušta kroz katalizator, koji
rekreiranje pejzaža u neiskorišćenom kamenolomu
uklanja NOKS. Prvi piling uklanja hlorovodoničnu kiselinu,
krečnjaka.
živu i druge neželjene supstance, dok drugi uklanja sumporni dioksid pomoću kreča. Treći piling je takozvani
VODA - Otpad sadrži puno vode, što znači da se prilikom spaljivanja stvara puno vodene pare. Većina vode se
kapljice vode, tako da se preostala toplota može koristiti u
sakuplja u postrojenju za čišćenje dima. Stoga punjenje
dimu pomoću toplotnih pumpi. Preostala toplota se putem
u dve peći može proizvesti do 13 m3 otpadne vode na
izmenjivača toplote šalje u mrežu daljinskog grejanja.
sat. Otpadna voda u početku ima pH između 0,5 i 2,5.
Poslednja faza čišćenja sadrži filter za mokru prašinu koji
Čišćenje i neutralizacija otpadne vode odvija se u četiri
uklanja poslednje ostatke prašine u dimu.
faze: U prvoj fazi pročišćavanja dodaju se kreč i lug za
36
kondenzacijski piling. Vodena para se kondenzuje u
Pre nego što očišćeni dim dođe do dimnjaka, on prolazi
neutralizaciju otpadne vode, dovodeći je do pH između 7 i
kroz mernu stanicu koja neprekidno registruje sadržaj
8. U sledećoj fazi čestice u voda se taloži kao mulj u velikim
zagađivača. ARC na taj način osigurava da su ispunjeni svi
rezervoarima. Mokri mulj se prosleđuje u filter presu, gde
ekološki zahtevi.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
containers a bit and set up sorting tables to make it
reciklažnoj stanici Vermlandsgade i reciklažnom centru
easier for citizens to sort the last waste. If after that
Sidhavn. Umesto toga, malo smo pomerili kontejnere
there is something left that cannot be reused or
i postavili tabele za sortiranje kako bismo građanima
recycled, we have set up a new container for “Resi-
olakšali sortiranje poslednjeg otpada. Ako posle toga
due after sorting”. The project has now come to the
ostane nešto što se ne može ponovo koristiti ili recik-
point where we have removed the flammable Smat
lirati, postavili smo novi kontejner za „Ostatak nakon
containers at the other seven ARC recycling sites.
sortiranja“. Projekat je sada došao dotle da smo uklonili
Everything can be sorted - and the environment will
kontejnere zapaljivog Smat-a na ostalih sedam lokacija
love it more because of that. We invite citizens to
How ARC treats some of the waste treatment recurrences: SLAG - When the waste has been incinerated 17- 20% remains
The sludge is collected in a container and deposited together
as slag. The slag consists of ash from the waste, gravel, sand,
with the fly ash. In Stage 3 the water is channelled through
metals and other materials that cannot be in- cinerated. The
sand filters and ammonia strippers. The smaller particles that
slag is collected in a silo and transported to a sorting plant,
were not previously precipitated are filtered out at this stage.
where it is turned and watered for 3-4 months as part of a
The excess ammonia in the ammonia strippers is recycled
process called maturation. The purpose of maturation is to get
for smoke scrubbing. The final stage of scrubbing comprises
particles from heavy metals to bind to the slag particles so they
carbon filtering and ion exchange. The water is scrubbed for
cannot be washed out. Metals are then removed for recycling,
the last remnants of organic materials and metals
and the slag is screened, so it develops the same properties as stable gravel and can be used as filler in building and construction work. The fly ash that is removed from the smoke in the system’s filter
GAS AND FLUE CLEANING - Amager Bakke’s flue gas cleaning process is one of the best in the world. When the smoke has passed through the boilers and given off its heat
contains high concentrations of heavy metals and other trace
it must be scrubbed. Each furnace line has a separate smoke-
elements. The substances come from waste that has not been
scrubbing system, comprising an electric filter, a catalyser, three
properly sorted, e.g. batteries. The fly ash and other by-
scrubbers and a dust filter.
products of the smoke scrubbing are used as a substitute for
The electric filter removes most of the dust in the smoke, also
lime to neutralise residual products from other industries. The
known as fly ash. The smoke is then passed through the
mixture takes on a cement-like hardness and is used to recreate
catalyser, which removes NOX. The first scrubber removes
the landscape in a disused limestone quarry.
hydrochloric acid, mercury and oth- er undesirable substances, while the second one removes sulphur dioxide using lime. The
WATER - Waste contains a lot of water, which means a lot of
third scrubber is a so-called condensing scrubber. Water vapour
water vapour is produced when it is incinerated. Most of the
is condensed into water droplets, so the residual heat can be
water is collected in the smoke-scrubbing facility. Therefore, a
used in the smoke with the aid of heat pumps. The residual
full load in the two furnaces can pro- duce up to 13 m3 of waste
heat is sent out into the district-heating network via heat
water per hour. The waste water initially has a pH between 0.5
exchangers. The last stage of cleaning comprises a wet dust
and 2.5. Cleaning and neutralisation of the waste water takes
filter that eliminates the last remnants of dust in the smoke.
place in four stages: In the first stage of scrubbing, lime and lye
Before the cleaned smoke gets to the chimney it passes through a
are added to neutralise the waste water, bringing it to a pH of
measuring station that constantly registers the contaminant
be- tween 7 and 8. In the next stage particles in the water are
content. ARC thus ensures that all environmental requirements
precipitated as sludge in large tanks. The wet sludge is passed
are met.
on to a filter press, where most of the water is squeezed out.
Source: Amager Bakke Waste to energy, leaflet
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
37
Foto: Hufton & Crow + ARC
već uklonio kontejnere za male zapaljive materijale u
INTERVJU/INTERVIEW reciklaže ARC-a. Sve se može sortirati - i okolina će više
spend a few minutes longer helping us to sort out the
voleti zbog toga. Pozivamo građane da provedu neko-
last container. For example, by separating the paper
liko minuta duže pomažući nam da sredimo poslednji
or going to a recycling center for good things that
kontejner. Na primer, odvajanjem papira ili odlaskom u
can be reused. ARC is continuously working on the
centar za razmenu dobrih stvari koje se mogu ponovo
optimal use of resources in the waste we handle. The
koristiti. ARC kontinuirano radi na optimalnom korištenju
incineration plant must therefore be used for waste
resursa u otpadu s kojim rukujemo. Postrojenje za
suitable for incineration, while waste that can be
spaljivanje mora se stoga koristiti za otpad pogodan za
reused or recycled must be sorted. Therefore, ARC
spaljivanje, dok se otpad koji se može ponovo koristiti
wants to improve sorting at recycling sites so that
ili reciklirati mora razvrstati. Stoga ARC želi poboljšati
resources are used in the best possible way.
sortiranje na lokacijama za reciklažu tako da se resursi
Last summer, parliament passed a law requiring 98
koriste na najbolji mogući način.
Danish municipalities to collect the same 10 fractions
Parlament je prošlog leta doneo zakon kojim se obave-
of household waste across the country in the next few
zuje 98 danskih opština da u narednih nekoliko godina
years: food scraps, glass, paper, waste scraps, metals,
sakupe istih deset frakcija otpada iz domaćinstava
plastics, hazardous waste, food and beverage contain-
širom zemlje: ostaci hrane, staklo, papir, ostaci otpada,
ers. cardboard and textiles. The goal is to increase the
metali, plastika, opasni kontejneri za otpad, hranu i
amount of different waste fractions to make private
piće, kartone i tekstil. Cilj je povećanje količina različitih
companies even more attractive to invest in production
frakcija otpada kako bi privatne kompanije učinile
plants for reuse and recycling of fractions.
38
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Another important segment and path to business
ponovnu upotrebu i reciklažu frakcija.
improvement is carbon capture. Our goal is to col-
Drugi važan segment i put ka unapređenju poslovanja
lect 90% of our annual emissions from 2025, which is
je skladištenje ugljendioksida, carbon capture. Cilj nam
equal to 500,000 tons of captured CO2 / year, which
je da prikupimo 90% naših godišnjih emisija od 2025.
will make Copenhagen the world’s first carbon-neutral
godine, što je jednako 500.000 tona zarobljenog CO2
capital. The CO2 collected after that time will be used
/ godišnje, što će Kopenhagen učiniti prvom prestoni-
for some other purposes instead of ending up in the
com neutralnom od ugljenika, na svetu. Sakupljeni CO2
atmosphere as one of the most present pollutants and
nakon tog vremena biće iskorišćen u neke druge svrhe
green house gasses. More about it can be seen in our
umesto da je završio u atmosferi kao jedan od najprisut-
EXPLAINER VIDEO.
nijih zagađivača i gasova staklene bašte. Više o tome
We share our knowledge about waste at the na-
može se videti na našem EXPLAINER VIDEU.
tional and international level through cooperation,
Svoje znanje o otpadu delimo na nacionalnom i
networks and ARC visitors. But we are also thinking
međunarodnom nivou kroz saradnju, mreže i posetioce
about the future and inviting schoolchildren and stu-
ARC-a. Ali takođe razmišljamo o budućnosti i pozivamo
dents in the five owner municipalities to participate
školarce i studente u pet opština vlasnika da učestvuju
in targeted learning processes to gain insight into
u ciljanim procesima učenja kako bi stekli uvid u ener-
energy technology and understanding of resources.
getsku tehnologiju i razumevanje resursa. Na ovaj način
In this way, we are trying to build sustainable future
pokušavamo izgradimo održive buduće generacije.
generations.
Majda Adlešić
Majda Adlešić
Projekat Puls Evrope – medijske posete EU
Project Pulse of Europe - Media Trips to the EU
Projektom „Puls Evrope – medijske posete EU” raspisan je
The project “Pulse of Europe - Media Trips to the EU” issued
izmenjen poziv za učešće, prilagođen radu u uslovima
an amended invitation to participate, adapted to work in
pandemije bolesti covid-19, koji se bazira na onlajn
the conditions of the covid-19 pandemic, which is based on
aktivnostima, zbog nemogućnosti organizovanja putovanja
online activities, due to the impossibility of organizing trips
u zemlje EU. Cilj je da se u javnosti promeni i približi slika
to EU countries. The goal is to change and bring closer the
o značaju ulaska Srbije u EU sa stanovišta benefita koje
public image of the importance of Serbia’s entry into the EU
ima sam građanin i njegove potrebe, te da svi razumemo
from the point of view of the benefits that the citizen has and
i dobijemo precizne informacije direktno od predstavnika
his needs, and that we all understand and receive precise
EU i država članica. Projekat „Puls Evrope – medijske
information directly from EU representatives and member
posete EU” počeo je u februaru 2020. i trajaće do avgusta
states. The project “Pulse of Europe - EU media visits” started
2022. godine, finansira ga Evropska unija, a sprovodi Gete
in February 2020 and will last until August 2022, financed by
Institut u saradnji sa Nezavisnim udruženjem novinara
the European Union, and implemented by the Goethe Institute
Srbije i Centrom za kulturnu dekontaminaciju.
in cooperation with the Independent Association of Journalists
Novinari čiji predlozi budu prihvaćeni i koji u ovoj fazi budu učestvovali automatski stiču pravo da tokom 2021.
of Serbia and the Center for Cultural Decontamination. Journalists whose proposals are accepted and who will participate
godine učestvuju u medijskoj poseti istoj zemlji EU, kako
in this phase automatically gain the right to participate in a
bi uradili follow up svog priloga objavljenog na osnovu
media visit to the same EU country in 2021, in order to follow
onlajn aktivnosti. Medijske posete zemljama EU biće
up their article published on the basis of online activities.
organizovane čim budu ukinuta ograničenja za putovanja
Media visits to EU countries will be organized as soon as travel
uvedena zbog pandemije covid-19 bolesti.
restrictions imposed due to the covid-19 pandemic are lifted.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
39
Foto: Hufton & Crow + ARC
još privlačnijim investiranje u proizvodne pogone za
PROJEKTI UG „VILLAGE”
AKCENAT NA RURALNIM PODRUČIJIMA
Akcije Udruženja građana „Village” usmerene su na očuvanje prirode, životne sredine, kulturnog nasleđa, prirodnih i turističkih resursa i korišćenja zelene energije u toj oblasti...
stva ekonomije i regionalnog razvoja, Republika Srbija. Na javnim radovima bilo je angažovanao 38 nezaposlenih lica u trajanju od po tri meseca.
U
U okviru projekta „ISTVIL” - Izgrad-
od eko, etno, turist, socio i kluba
lage” izradio je projektnu dokumen-
mladih kojima upravljaju predsed-
taciju za izgradnju kampa. Uvodnu
nici klubova, Skupštine koji čine
aktivnost finansirana je od strane
druženje građana „Vil-
nja Eko-etno kampa za edukaciju
lage” osnovano je 2007.
vršnjačkih edukatora za ekologiju i
Organizacija se sastoji
etnologiju 2012. i 2013. godine, „Vil-
svi članovi i Izvršnog odbora od 11
UG „Village” je 2010. i 2011. go-
UNDP preko Ministarstva poljo-
članova koje bira Skupština. Sve ak-
dine bio nosilac projekta „Studija
privrede, vodoprivrede i šumarstva.
tivnosti su potpuno transparentne.
izvodljivosti za remedijaciju
Od 2014. UG „Village” prihvatilo je
Naše aktivnosti su većinom usme-
površinskih i podzemnih voda u
poziv Rakite d.o.o. Bor i učestvovalo
rene prema stanovništvu u ruralnim
Borskom rudniku - Identifikacija ne-
područijima i institucijama koje utiču
dostataka kapaciteta u institucijama
na ta područja a sve u cilju očuvanja
zakonima, kao i lokalnoj zajednici,
prirode, životne sredine, očuvanja
da bi mogli da rešavaju probleme
kulturnog nasleđa, očuvanja prirod-
životne sredine u Borskom rudniku”.
nih i turističkih resursa i korišćenja
Projekat je finansiran od strane Mini-
zelene energije u toj oblasti.
starstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Republike Srbije. Cilj projekta je da proceni kapacitete lokalnih organizacija da se bave rizicima u životnoj sredini, fokusirajući se na pitanja voda u rudniku. Drugi aspekt projekta je bio Pre
da pruži procenu kapaciteta zajednice i drugih aktera da učestvuju u sprečavanju zagađenja i aktivnostima remedijacije. UG „Village” je 2012. izvodilo javne radove na čišćenju i uređenju javnih površina u seoskim mesnim zajednicama Šarbanovac, Luka i Tanda u
Posle 40
Opštini Bor. Javni radovi su finansirani od strane IBRD preko Ministar-
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
O ACT PROJEKTU Projekat „Zajedno za aktivno građansko društvo - ACT” osmišljen je kao četvorogodišnja podrška OGD u Republici Srbiji u prevazilaženju izazova u vezi sa aktivizmom građanskog društva u Srbiji. Donator projekta je Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), a implementacioni partneri su HELVETAS Swiss Intercooperation i Građanske inicijative iz Beograda. Opšti cilj ACT projekta je da doprinese aktivnom građanskom društvu za dobrobit svih ljudi i povećano učešće građana u donošenju odluka, posebno na lokalnom nivou. Kroz četiri različite grant šeme i osam pratećih javnih poziva u periodu od 2019. do 2023. godine, ACT pruža ciljanu podršku organizacijama građanskog društva na nacionalnom i lokalnom nivou, za njihov organizacioni razvoj i finansijsku održivost, kao i za jačanje odnosa sa građanima i kapaciteta za umrežavanje. Sve podržane grantove, prati paralelni Program obuke i mentorstva prilagođen pojedinačnim potrebama organizacija za razvoj i jačanje unutrašnjih organizacijskih i ljudskih kapaciteta OGD, a koji se finansira nezavisno od samog granta kroz aktuelni budžet ACT projekta.
sa svojim volonterima u čišćenju
je održan 2013, 2017, 2018. i 2019.
donija). Prva samostalnu izložbu
Borske reke u Slatini, a 2017. i 2018.
godine je naša inovativna metoda
fotografija „Dobre i loše zemljišta”
osim Borske reke i Brestovačke reke
za promociju jedinstvene prirodne
održana je u Ljubljani (Slovenija) 12.
u Brestovcu i Metovnici.
atrakcije u regionu ali takođe i da se,
juna 2018.
Uz podršku Fonda za zaštitu životne
u isto vreme, razvije svest o deva-
Katalog safarija 2018 možete po-
sredine Opštine Bor, UG „Village”
stiranim područijima koja su rezultat
gledati na sledećem LINKU koji
snimilo je 60 edukativnih emisija
ljudskih aktivnosti. Slike napravljene
je urađen u okviru projekata „CS-
o zaštiti životne sredine pod na-
od strane eminentnih fotografa iz
Connect”, finansiranog od strane
zivom „Ekološka azbuka”. Emisije su
Slovenije, Makedonije, Švajcarske,
Regionalnog centra za životnu sred-
rađene za decu u nižim razredima
Novog Zelanda, Mađarske, Rumu-
inu za Centralnu i Istočnu Evropu i
osnovnih škola, tako da su CD sa
nije, Poljske, Velike Britanije i Srbije
Švedske međunarodne agencije za
emisijama poklonjeni svim os-
su već predstavljene na sajtovima i
razvoj i saradnju.
novnim školama u Boru kao i TV Bor
društvenim mrežama, a takođe su
„Village” u kontinuitetu sa Mini-
i TV Sezam koji su dobili dozvolu UG
predstavljene tokom izložbe foto-
starstvom zaštite životne sredine
„Village” da iste prikazuju.
grafija u Boru, Zaječaru, Knjaževcu
sprovodi projekte ekoloških škola
Foto safari „Dobra i loša zemlja” koji
i Boljevcu (Srbija), I u Štipu (Make-
za vršnjačke edukatore učenika
Ovaj projekat je dobio podršku projekta Vlade Švajcarske „Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT”, koji sprovode Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative. Mišljenje koje je izneto u ovoj publikaciji/članku/studiji/ radu je mišljenje autora i ne predstavlja nužno i mišljenje Vlade Švajcarske, Helvetasa ili Građanskih inicijativa.
osnovnih i srednjuh škola. Tokom 2019. i 2020. godine „Village” je realizovao projekat „Edukacijom do emancipacije” koji je realizovan uz podršku Evropske unije
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
41
PROJEKTI UG „VILLAGE” blatu na kojima je učestvovalo preko 180 učesnika. „Village” od svog osnivanja zajedno sa Planinarskim društvom „Dubašnica” iz Zlota i PSD „Ljuba Nešić” iz Zaječara vrši promociju prirodnih vrednosti
Planinari
zaštićenih područija Istočne Srbije, Edukacijom do emancipacije
organizujući planinarske akcije u tim područijima, ujedno i vodeći računa da se nisu formirale deponije otpada u istim. UG „Village” je niz godina nastojao da ojača svoje ekološke aktivnosti polazeći od toga da deluje u jednoj
da im treba posvetiti daleko veću
ekološki ugroženoj sredini kao
ekološku pažnju. Pritom „Village”
što je Bor i da posebno deluje na
je smatrao da se jedino u saradnji
razvoju opština – EU PRO koji je real-
područijima sela za koja smatra da
sa drugim ekološkimm OCD mogu
izovan preko Kancelarije Ujedinjenih
su posebno ekološki ugrožena i
postići značajniji rezultati. Zato smo
nacija za projektne usluge (UNOPS).
se opredelili da konkurišemo za pri-
Projekat je bio namenjen ženama iz
jem u Savez ekoloških organizacija
ruralnog područija kroz edukaciju za
„Zelena lista Srbije” na osnovu
bavljenje eko turizmom. Edukaciju je
konkursa koji je za prijem novih
pohađalo 34 polaznica.
članova objavio Savez. „Village” je
UG „Village” bio je partner na IPA
postao punopravni član Zelene liste
CBC projekta Rumunija - Srbija na
Srbije 19. septembra 2019. godine.
projektu AEPS - Akademske studije
Kao članica Zelene liste Srbije u
o zaštiti voda u toku 2019, 2020. i 2021. Village je u okviru projekta
IPA CBC projekat Rumunija - Srbija
okviru ACT programa učestvujemo na projektu „Oplaneti se”. U ok-
organizovao edukaciju o zaštiti voda
viru ovog projekta pored redovnih
za preko 500 učenika u Borskom,
aktivnosti na projektu kao što su
Braničevskom i Južnobanatskom
učestvovanjana na treninzima koji
okrugu i pet okruglih stolova o po-
će doprineli povećanju kapaciteta
dizanju svesti o značaju zaštite voda
udruženja za javno zagovaranje i
u Majdanpeku, Velikom Gradištu,
sastancima članica liste radimo I
Donjem Milanovcu, Ečkoj i Belom
na realizaciji planiranih projektnih
WEB Internet prezentacija donatora nalazi se na OVOJ ADRESI. Grantovi za javno zagovaranje mreža OGD predstavljeni su na OVOJ ADRESI. Internet stranica Saveza ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije” nalazi se na internet adresi: http://www.oplanetise.com/ 42
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Oplaneti se
ČLANICE ZELENE LISTE Savez ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije” je mreža lokalnih ekoloških organizacija koje javnim zastupanjem, obrazovanjem, informisanjem i podsticanjem aktivizma građana doprinose očuvanju prirodnih resursa i kvalitetu života građana Srbije. Otvoren je za sve koji prihvataju njegove principe i vrednosti, bez obzira na uzrast, pol, poreklo, nacionalnu, rasnu, versku i političku pripadnost. Savez OCD Zelena lista Srbija nastao je kao rezultat višegodišnjeg projekta koji je realizovan u desetak gradova Srbije u periodu od 2009. do 2013. godine u oblasti upravljanja otpadom. Potom, ZLS i njene članice prošle su kroz projekte jačanja kapaciteta i početnog osposobljavanja za zagovaračke aktivnosti. Razvijeni su i informativni kanali namenjeni javnosti - internet sajt ZLS i prisustvo na društvenim mrežama, objave u časopisu Ekolist i drugo... Članice mreže su Eko klub „Zeleni putokazi” iz Raške, „Društvo mladih istraživača” iz Bora, Centar za održivu budućnost „Zelena zona” iz aktivnosti: mapiranji I sminanju
Knjaževca, Ekološki pokret „Moravski orašak” iz Trstenika, Ekološki pokret
divljih deponija u tri seoske mesne
„Bela breza” iz Kruševca, „Inženjeri zaštite životne sredine” iz Novog Sada,
zajednice koje predstavljaju više
Odred izviđača „Zavičaj 1903” iz Vranja, „Porečje” iz Vučja, „Zeleni krug” iz
od 60% divljih deponija u ruralnom
Novog Sada, Udruženje građana „Zeleni ključ” iz Niša i „Village” iz Bora.
područiju grada Bora, izradu analize lokalnih dokumenata o sanaciji
Linkove prema internet stranicama članica ZLS potražite na logoima koji se nalaze u dnu strane.
deponija iz ruralnog područija, formuranje focus grupe i održavanje tribune na temu otpada u tom
iz Raške, članicama Zelene liste
vani građani opštine Raška.
područiju.
u period od aprila do septembra
„Village” nastavlja da ojačava
U sklopu projekta „Platforma za
2021. Cilj projekta je doprineti kroz
svoje ekološke aktivnosti i jača svoje
odgovorno upravljanje javnim
delovanje ekoloških organizacija
kapacitete u saradnji sa drugim
finansijama” koji finansira Vlada
očuvanju i racionalnom korišćenju
OCD koje se bave zaštitom životne
Švedske, a sprovodi Program
prirodnih resursa opštine Raška
sredine.
Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP),
razvojem održivog turizma. Ciljna
Razlike uvek postoje ali moto
Village inplementira projekat „Zeleni
grupa je podmladak Zelenih putoka-
„Village” je „Razlike nas spajaju”,
putokazi Golije” u partnerstvu sa
za i ekoloških organizacija, članovi
obradimo koje su to razlike, možda
Društvom mladih istraživača iz
ekoloških OCD opštine Raška,
mi radimo nešto na pogrešan način.
Bora i Eko klubom Zeleni putokazi
stanovnici sela na Goliji i zainterso-
Tim Village
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
43
PROJEKAT
ZELENO, VOLIM TE ZELENO Splitski izviđači započeli su sprovođenje EU projekta kroz program Evropskih snaga solidarnosti i Agencije za mobilnost i EU programe. „Zeleno, volim te zeleno” podržale su volonterske grupe iz deset evropskih zemalja...
M
volonterima su organizovane i večernje radionice koje je vodila mentorka Ivana Jarebica. Time je data prilika za bolje upoznavanje, sticanje veština komunikacije i učenja koje će im, bez
eđunarodni projekat
neo je projektu sa svojih jedanaest
sumnje, koristiti u daljem radu, ali se
Evropskih snaga soli-
učesnika, raspoređenih u tri volont-
radilo i na detaljnijem obaveštavanju o
darnosti, „Zeleno, volim
erske grupe. Volonteri su mahom
dešavanjima koja su, tog kobnog leta
te zeleno”, koji je sproveo Splitski
studenti koji su u priči Skaut rendžera
2017, zadesila meštane Splita i njegove
skautski zbor, kao nastavak, uveliko
više od deset godina. Osnovni cilj
neposredne okoline.
poznate, akcije Boranka, u organizaciji
projekta Zeleno, volim te zeleno, bio
Kako mi je jedna od životnih želja
Saveza izviđača Hrvatske, ovenčane
je pošumnjavanje planine Mosor, čiji
bila da posetim Dalmaciju, a Split
brojnim međunarodnim priznanjima,
su obronci izgoreli u katastrofalnim
naročito, bez ikakvih razmišljanja sam
održao se tokom marta i aprila meseca
požarima, leta 2017. godine. Tokom
se prijavila za ovaj volonterski kamp.
ove godine, u Splitu, uz učešće preko
ovog volonterskog kampa, na dalmat-
U nekoliko meseci pripreme i kon-
50 volontera. Učesnici projekta bili
inskom kršu posađeno je blizu 3.000
stantnog razmišljanja na koji način će
su mladi iz svih zemalja bivše države,
sadnica, uglavnom crnog (pinus nigra)
nam proteći te dve nedelje, nisam ni
raspoređeni u četiri grupe. Skaut
i primorskog bora (pinus pinaster),
mogla da zamislim kako je sve organ-
rendžer klub „Zavičaj 1093” iz Vranja,
čime je plan skoro prebačen za 100%.
izovano. Stigli smo u subotu, 17. aprila,
koji je član Zelene liste Srbije, dopri-
Pored svakodnevnog pošumnjavanja,
dočekani na zavidnom nivou, kako
44
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
dobrim domaćinima dolikuje, a i kako
„Hrvatskih šuma” pokazali su nam
svaki kutak zavirili i koji smo upoznali
to samo Edi zna. Odseli smo u jednoj
kako na ispravan način da sadimo, a
sa različitih aspekata, zahvaljujući
od lepših splitskih ulica (iako je to vrlo
onda smo počeli. Tek kada smo otišli
obilasku grada sa stručnim vodičima,
teško odrediti, pošto su sve veoma
na trasu i videli opustošena čitava
našim Profom i Ladom (Ivica Profaca
lepe), od koje nam je sve bilo na
prostranstva, na neki način smo
i Lada Štefek) koje su nam omogućili
dohvat ruke. Tom prvom šetnjom od
svojim čulima doživeli tu katastrofu.
naši domaćini, trudili smo se da
smeštaja do konobe u starom gradu,
Svakodnevnim odlaskom i radom na
obiđemo i širu okolinu. Posetili smo
u kojoj smo obedovali, shvatila sam
terenu koji je goreo, sticali smo utisak
Plitvička jezera, Trogir, tvrđavu Klis, ali
da moram da iskoristim svaki trenutak
da pomažemo obnovi prirdonih do-
pošlo nam je za rukom da, u povratku,
proveden u Splitu. Sa nama su bili
bara, da smo korisni i da naš rad ima
obiđemo i Dubrovnik, Trebinje, Mostar
smešteni i volonteri iz Makedonije, koji
neki viši cilj. Taj osećaj koji je svako
i Sarajevo.
su došli radi istog cilja. Sa njima smo
od nas, volontera, poneo sa sobom
Sam život u Splitu tokom te dve ne-
odlazili na teren, obroke, radionice,
po završetku projekta, dragocen je i
delje, koliko je trajao projekat, mene
delili smo takoreći život u toku te dve
samo nas može podsticati na još više
je izveo iz svakodnevnice u kojoj
nedelje, čime smo stekli prijateljstva i
ovakvih akcija. Imali smo, takođe, pri-
su neizbežne beogradske gužve i
za ubuduće. Nakon dva dana adap-
liku da upoznamo i volontere iz drugih
stalne žurbe sa jednog na drugi deo
tacije, u ponedeljak smo prvi put otišli
zemalja: Španije, Francuske i Rusije.
grada. Fascinirana sam bila načinom
na teren.
Sa njima smo razmenjivali iskustva,
života meštana, njihovim osmesima i
Domaćin nam je, uz pomoć GO Split
učili jedni o drugima čime smo proširili
ljubaznošću na koju sam svakodnevno
i JP „Hrvatske šume” obezbedio
svoje vidike i obezbedili sebi us-
nailazila. Pored toga, pažnju su mi
adekvatan prevoz, sadni materijal,
pomene na lepa druženja. Slobodno
privukli mnogobrojni biciklisti, kao i
kao i neophodan alat za rad i prateću
vreme iskoristili smo da obiđemo što
postojanje stanica za iznajmnjivanje
zaštitnu opremu. Stručnjaci JP
više. Pored grada Splita, u čiji smo
bicikli, raspoređenih po celom gradu.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
45
PROJEKAT
46
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Imala sam priliku da čujem i vidim ko-
uveče skupljaju mladi. Dakle, nakon
desetine vetrogeneratora, dok se u
liko lokalni mediji, poput radio stan-
večernje zabave mladih, u Splitu se
samom gradu dala videti ozbiljna
ica, promovišu biciklizam i podstiču
ujutru ne mogu zateći raznorazni
posvećenost postavljanju solarnih
Splićane da voze, čime ujedno čuvaju
otpaci, jer je prosto greota narušiti
panela, koju tamo nisu retkost. Time
okolinu, ali i fizičko i mentalno zdravlje
čistotu Rive, na kojoj smo se okupljali,
se pospešuje proizvodnja električne
svojih građana. Pored ovog, Splićani
a čega su i mladi ljudi tamo veoma
energije iz obnovljivih izvora, što je
su na još jedan način dokazali da su,
svesni, što, nažalost, u Srbiji nije čest
samo još jedan, u nizu doprinosa
itekako, ekološki svesni. Naime, po
slučaj. Po samom gradu se takođe
kvalitetu života i negovanju ekološke
celom gradu, na odgovarajućim mes-
nalaze javni toaleti, čija urednost i
svesnosti i to ne samo u Splitu, već u
tima smešteni su kontejneri, striktno
sređenost je na zavidnom nivou, a
celoj državi.
podeljeni na PET i MET vrstu komu-
o čemu brinu profesionalci. Trgovi i
Iskustvo koje smo imali, mi volonteri 4.
nalnog otpada, a po samom centru,
ulice su pune cveća, o čemu redovno
grupe, a verujem da to važi i za ostale
osmišljeno tako da ne kvari izgled
brinu ljudi iz gradskog zelenila, ali ono
vršnjake, ne samo iz Srbije, otvorilo
splitskih ulica, nalaze se mnogobrojne
što je najbitnije, to cveće se ne čupa i
nam je nove vidike i pospešilo naše
kante, čime se postiglo da smeće van
ne uništava, već se održava redovno,
ideje i želje za poboljšanjem izgleda
njih gotovo ne postoji.
govoreći time o kulturi življenja koja
naše okoline, a viđeno nam doka-
Imali smo i priliku da vidimo kako to
se u Splitu neguje. Od presudnog
zalo da je sve to izvodljivo i kod nas.
oni svoj grad uspavaju da drže čistim i
značaja za očuvanje okoline jeste to
Samim tim, ovaj volonterski kamp će u
kako su im zidine starog grada neuprl-
što Splićani vole i čuvaju svoj grad, oni
našim životima, bez sumnje, imati ve-
jane. Noću se ulice, kao i zidine peru
ga ne zagađuju, ne uništavaju ono što
liku ulogu, zbog čega smo neizmerno
namenskim mašinama, dok postoje i
ga čini čistim i boljim mestom za život.
zahvalni njegovim organizatorima.
higijeničari koje čiste različite delove
U putu do Splita i natrag, duž cele Hr-
grada, naročito one na kojima se
vatske nismo mogli da ne primetimo
Teodora Aćimović, student komparativne književnosti i skaut rendžerka
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
47
KOMPANIJE
KOMPANIJA TETRA PAK U VR OBLASTIMA ODRŽIVOSTI I KL Projekat „50 lidera u oblastima održivosti i klimatskih promena” predstavlja odgovor međunarodne poslovne zajednice kojim se demonstrira želja, vođstvo i rešenost da se preduzmu efikasne mere u borbi protiv klimatskih promena...
K
ompanija Tetra Pak je kra-
čega su ubrzavanje dekarbonizacije
jem juna prepoznata kao
i saradnja ključni za predvođenje
jedan od 50 svetskih lidera
transformacije održivosti prehram-
u oblastima održivosti i klimatskih
bene industrije – osvrćući se na
promena. Vodećoj kompaniji za
kompleksne i višedimenzionalne
proizvodnju rešenja za preradu i pa-
izazove kao što su globalno zagre-
kovanje hrane odato je priznanje za
vanje, cirkularnost i biodiverzitet.
njenu posvećenost u predvođenju
Hrana je kritičan, ali često zapos-
održive budućnosti, što je doku-
tavljen deo klimatskog problema.
mentovano i u FILMU koji prikazuje
Globalni prehrambeni sistem proiz-
njen fascinantan put.
vodi 26% globalnih emisija gasova
slabosti svetskog prehrambenog sis-
Video sadrži intervjue sa članovima
zelene bašte, dok je osam odsto
tema, koje će dodatno biti pojačane
Globalnog rukovodećeg tima kom-
ukupnih emisija uzrokovano otpa-
očekivanim rastom svetske popu-
panije Tetra Pak, u kojima se ističe
dom hrane. Drugim rečima, da je
lacije na 9,1 milijardu do 2050.
sve veći značaj prehrambenog sek-
otpad hrane država, ona bi bila treći
godine.
tora u rešavanju problema klimat-
najveći proizvođač emisija gasova
Visokokvalitetna ambalaža za
skih promena. Članovi uprave kom-
staklene bašte na svetu. Dodatno,
hranu igra ključnu ulogu u prehrani
panije Tetra Pak objašnjavaju zbog
pandemija COVID-19 je ogolila
čovečanstva, ali to se mora raditi na održiv način, tako da raspoloživost
O KOMPANIJI TETRA PAK
hrane ne dolazi na uštrb dobro-
Kompanija Tetra Pak jedan je od svetskih lidera u proizvodnji rešenja za obradu
biti planete. Ovo se nalazi u osnovi
i pakovanje hrane. Kroz blisku saradnju sa klijentima i dobavljačima, mi
delovanja kompanije Tetra Pak:
obezbeđujemo bezbedne, inovativne i ekološki sigurne proizvode koji na
Posvećenost bezbednosti i dostup-
svakodnevnom nivou zadovoljavaju potrebe stotina miliona ljudi u više
nosti hrane, svugde, na način koji
od 160 zemalja širom sveta. Sa više od 25.000 zaposlenih širom sveta, mi
štiti što je dobro – štiteći hranu,
verujemo u odgovorno liderstvo u industriji i održiv pristup poslovanju.
štiteći ljude i štiteći planetu. Kako
Naš slogan, „ŠTITI ŠTO JE DOBRO”, oslikava našu viziju, a to je da učinimo hranu dostupnom i sigurnom, svuda.
bi minimizirala svoj klimatski uticaj istovremeno pomažući osiguravanju
Više informacija o kompaniji Tetra Pak dostupno je na stranici:
bezbednosti hrane za budućnost,
www.tetrapak.com
kompanija Tetra Pak sagledava ceo
Youtube
@tetrapak
životni ciklus svojih rešenja. Uvek kroz saradnju. To znači:
48
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
RHU LISTE LIDERA U LIMATSKIH PROMENA ● Maksimizacija upotrebe obnov-
rambenu industriju početkom 50-ih
ovo priznanje na nivou industrije za
ljivih materijala i njihova odgovorna
godina, omogućava distribuciju i
naš dosadašnji rad.
nabavka kojom se obezbeđuje
čuvanje hrane na sobnoj tempera-
Već smo preduzeli značajne korake
očuvanje biodiverziteta;
turi, bez potrošnje energije potrebne
na svom putu predvođenja održive
● Minimiziranje karbonskog uticaja
za intenzivno hlađenje;
budućnosti. Ipak, imajući u vidu tre-
kroz aktivnosti kompanije, kao i u
● Predvođenje aktivne agende kako
nutnu klimatsku krizu i moguće iza-
onima koje nastaju kao posledica
bi se razvili održivi lanci vrednosti
zove koji se tiču bezbednosti hrane,
njenog lanca vrednosti, primera radi,
reciklaže.
verujemo da je industriji ambalaže
kroz ubrzavanje prelaska na obnov-
Adolfo Orive, predsednik i gener-
za hranu potreban veliki iskorak u
ljive izvore energije i povećavanje
alni direktor kompanije Tetra Pak, je
njenom razvoju. Naša ambicija je da
investicija za razvoj niskokarobon-
izjavio „Naša kompanija je osno-
isporučimo najodrživiju ambalažu za
skih rešenja za obradu i pakovanje
vana sa filozofijom da ambalaža
hranu na svetu. Ovo znači stvaranje
hrane;
treba da štedi više nego što košta.
kartona koji su u potpunosti nap-
● Obezbeđivanje veće dostupnosti
Održivost je oduvek bila u srcu
ravljeni iz obnovljivih ili recikliranih
bezbedne hrane, uz istovremeno
svega što radimo, i kao takva je
materijala, koji su u potpunosti
smanjenje otpada hrane: tehnologija
takođe jedan od kamenova temel-
reciklabilni i karbonski neutralni. To
za aseptično punjenje, koju je
jaca naše Strategije 2030, zbog
vidimo kao jedini način da štitimo što
kompanija Tetra Pak uvela u preh-
čega smo ponosni što smo dobili
je dobro – hranu, ljude i planetu.”
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
49
KOMPANIJE VOJVODINAŠUME
PRIMENA DRONOVA U ZAŠT
Po prvi put u šumarstvu, 24. juna ove godine, demonstrirana je primena drona prilikom aplikacije pesticida u plantaži topole i u šumskom rasadniku u Šumskoj upravi „Morović”, na inicijativu JP „Vojvodinašume” i Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu...
Foto: JP „Vojvodinašume”
N
a inicijativu JP
sa svojim saradnicima, održao je
već su ranije otvorili mogućnost za
„Vojvodinašume” i
veoma interesantno predavanje
njihovu primenu u poljoprivredi.
Instituta za nizijsko
i pokazao praktične mogućnosti
Hardverska i softverska rešenja
šumarstvo i životnu sredinu, u
dronova najnovije generacije.
koje koriste dronovi se razvijaju ve-
Šumskoj upravi „Morović”, po
Svaka bespilotna letelica u zavis-
likom brzinom. U cilju unapređenja
prvi put u šumarstvu, 24. juna ove
nosti od svoje namene odlikuje se
poljoprivredne proizvodnje sve
godine, demonstrirana je primena
specifičnom hardverskom opr-
je značajnija upotreba dronova
drona prilikom aplikacije pesticida
emom i softverskim funkcional-
različitih kategorija i namena.
u plantaži topole i u šumskom
nostima koje obezbeđuju njeno
Upotreba dronova u poljoprivredi
rasadniku.
korišćenje.
ogleda se kako u prikupljanju po-
Predsednik Asocijacije za bespi-
Ubrzani razvoj i sve veća popular-
dataka sa terena o zdravstvenom
lotne sisteme u privredi i suosnivač
nost bespilotnih letelica (dronova),
stanju biljaka, tako i u primeni u
Agrodron tima, Momir Alvirović,
kao i prednosti njihove upotrebe
procesu zaprašivanja, uzorkovanja
50
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
TITI ŠUMA zemljišta i prihrani biljaka. Korišćenje bespilotnih letelica za snimanje terena nije novost u JP «Vojvodinašume ». Dugogodišnja dobra praksa upotrebe bespilotnih letelica za potrebe snimanja terena i izrade digitalnih ortofoto snimaka prilikom izrade osnova gazdovanja šumama bila je dobar povod da se počne razmišljati i o drugim načinima primene modernih tehničkih rešenja koja se mogu
tretmana mladih kultura i plantaža
preparata kojom prilikom se mini-
naći na tržištu.
na lokacijama koje u optimalno
mizira rasipanje uz istovremeno
Tretiranja, fungicidima insekti-
vreme za vršenje tretmana zbog
postizanje najboljih efekata po
cidima i herbicidima koje nosi
raskvašenog terena nisu dostupne
gajenu biljnu vrstu.
dron i u niskom letu rasprišuje
za mehanizaciju.
Upotreba dronova u oblasti
rastvor na visini od 1,5 do 3 metra
Prednosti drona u izvođenju
hemijske zaštite biljaka ogleda
iznad krošnji stabala moglo bi biti
radova koji se tiču zaštite šuma se
se u snimanju površine pod
rešenje za sprovođenje zaštitnih
ogledaju u preciznom doziranju
gajenim biljkama i donošenju
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
51
Photo by KAL VISUALS on Unsplash
KOMPANIJE VOJVODINAŠUME
52
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
odluke na kojim delovima je
upotrebom dronova za potrebe
potrebno uraditi hemijsku zaštitu.
hemijske zaštite može se uštedeti
Korišćenjem adekvatne opreme,
do 90% vode, kao i 30 do 40 odsto
podešava se visina kretanja drona
pesticida.
u odnosu na površinu zemlje i vrši
Kao što je već ranije istaknuto,
aplikacija zaštitnog sredstva u
aplikacija je strogo kontrolisana
odgovarajućoj, tačno određenoj
i usmerena, što doprinosi većoj
dozi.
pokrivenosti tretirane površine
Prednost primene ovakvog
i boljim efektima tretmana
načina zaštite biljaka ogleda se
zaštite. Od posebnog je značaja
u povećanju efikasnosti uz mini-
i činjenica da u procesu zaštite
cesima daljinske detekcije pojava
malni utrošak vremena i redukciju
nema direktne aktivnosti čoveka.
u biljnoj proizvodnji, tako da se
utrošene količine pesticida. Na
Praktično, lice koje upravlja
u skladu sa količinom prisustva
ovakav način se vodi računa o
dronom se nalazi na bezbednoj
hranljivih materija i potrebama ga-
zaštiti životne sredine i posebno se
udaljenosti od površine koja
jene vrste, prihrana vrši ciljano i po
umanjuje mogućnost zagađenja
se tretira iz vazduha, tako da se
potrebi. Očekivano je da će ovakva
podzemnih voda. Stručnjaci pro-
znatno umanjuje štetan uticaj
prihrana imati veće efekte na biljke,
cenjuju da poljoprivredni dronovi
pesticida na čoveka.
jer će aplikacija biti preciznija,
mogu obaviti hemijsku zaštitu
Pored hemijske zaštite, dronovi su
usklađena sa stvarnim potrebama
zaprašivanjem do četrdeset puta
takođe u upotrebi i kada se radi o
biljne vrste za optimalan razvoj.
brže nego što je to slučaj sa tradi-
analizi zemljišta. Mogu se koristiti
cionalnim zaprašivačima. Pritom,
za mapiranje zemljišta, kao i u pro-
stručni saradnik za gajenje i zaštitu šuma
Info Sve informacije o radu Javnog preduzeća ,,Vojvodinašume” možete dobiti putem sledećih kontakata: Telefon: 021/431-144 (centrala) Fax: 021/6433-139 www.vojvodinasume.rs
Slađana Dabić, dipl.inž.šum.
„VOJVODINAŠUME” Preradovićeva 2, Petrovaradin Telefon: 021/431-144 (centrala) Fax: 021/6433-139 www.vojvodinasume.rs Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
53
KOMPANIJE VOJVODINAŠUME
DVA PROJEKTA PARKOVA DINARIDA U VOJVODINI JP „Vojvodinašume” je početkom marta krenulo sa realizacijom dva projekta, jedan u okviru SRP „Obedska bara” i drugi vezan za SRP „Gornje Podunavlje”...
N
a osnovu raspisanog poziva asocijacije Parkova Dinarida s kraja prošle
godine, JP „Vojvodinašume” je početkom marta krenulo sa re-
alizacijom dva projekta, jedan u okviru SRP „Obedska bara” i drugi vezan za SRP „Gornje Podunavlje”. Svi projekti finansirani u okviru
Poseta Sloveniji Obedska bara
Parkova Dinarida podržani su i od strane WWF (Svetske organizacije za prirodu) i Vlade Švedske. Projekat „Integracija lokalne zajednice u procesu upravljanja zaštićenim područjem na primeru SRP „Gornje Podunavlje”, vodi JP „Vojvodinašume”, ŠG „Sombor”, kao upravljač SRP „Gornje Podunavlje”, dok su partneri predstavnici lokalnih zajednica – Udruženje Građana „Podunav” Bački Monoštor i Hrvatsko Kulturno Prosvjetno Društvo „Silvije Strahimir Kranjčević” iz Bačkog
zaštićenog područja podizanjem
područja i usluga ekosistema,
Brega.
kapaciteta dizajniranih za osetljive
omogućavanje korišćenja i pristupa
Ciljevi projekta su poboljšanje
grupe, uključivanje lokalne za-
zaštićenom području i centra za po-
upravljanja zaštićenim područjem
jednice i zainteresovanih strana
setioce (Eko centar „Karapandža”).
uspostavljanjem intenzivnije
u proces upravljanja zaštićenim
U okviru projekta su već su spro-
saradnje sa lokalnom zajednicom
područjem, podizanje svesti loka-
vedene neke od aktivnosti, kao što
i proširivanjem spektra usluga
lne zajednice o značaju zaštićenog
su radionice tradicionalnih za-
54
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Poseta Sloveniji
Obeležavanje Dan Amazona nata u Bačkom Bregu, i zajedničko
saradnji sa WWF-om i kompanijom
znanja o komunikaciji, interpretaciji
obeležavanje Dana Evropskog
Coca Cola.
(prirodnog) nasleđa i šumskom
Amazona u julu mesecu.
Projekat „Razmena znanja između
wellness-u. U okviru projekta,
Dvadeseti rođendan SSP „Gornje
zaštićenih područja SRP „Obedska
sredinom jula meseca, slovenački
Podunavlje” i Dana UNESCO Rez-
bara” i Krajinski park Tivoli, Rožnik
park ugostio je zaposlene JP
ervata biosfere „Bačko Podunavlje”
i Šiška hribu oblasti komunikacije
„Vojvodinašume”. Predstavnici JP
proslavljeni su na neobičan način.
sa posetiocima, obrazovnih pro-
„Vojvodinašume” su se upoznali sa
Naime, proslava je završena je pri-
grama i interpretacije prirode”,
primerima dobre prakse saradnje s
godnim programom – koncertom
vodi JP „Vojvodinašume”, ŠG
vlasnicima zemljišta ali i planiranim
u šumi na bari Semenjača, koji je iz-
„Sremska Mitrovica”, kao upravljač
aktivnostima za budući period.
veo Vokalni ansambl „Musica Viva”
SRP „Obedska bara”, a projektni
Domaćini su upriličili i kraći sastan-
iz Sombora. Prisutni su nastavili
partneri su Krajinski park Tivoli,
ak sa predstavnicima Šumarskog
su šetnju do bare Šarkanj i tako
Rožnik i Šiška hrib kao i Medi-
instituta Slovenije i Zavoda za
ukupno prešli deset kilometara.
cal SPA Asocijacija iz Beograda.
šume Slovenije, jer je prepoznat
Obe bare su lokaliteti na kojima su
Glavni cilj projekta je uspostavl-
potencijal za buduću saradnju i
u proteklih deset godina izvršeni
janje intenzivne saradnje između
umrežavanje na polju zaštite pri-
projekti restauracije staništa u
zaštićenih područja i razmena
rode i na polju šumarstva.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
55
INSTITUCIJE
ZAŠTITA DUDA U SELU ŠULJAM Stručna služba Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode 9. jula izašla je na teren i uradila valorizaciju stabla duda kojom je analizirana njegova dendrološka i ambijentalna vrednost, radi zaštite...
Foto: dr Oliver Fojkar
P
BLAGOSLOVENO DRVO Dudovi (Morus L.) je rod višegodišnjeg listopadnog drveća i grmlja iz istoimene porodice (Moraceae). Ovaj rod obuhvata 10 do 16 vrsta, raširenih
okrajinski zavod za
dud vredan predstavnik svoje
u umerenom i suptropskom pojasu
zaštitu prirode je u okviru
vrste po habitusu, dekorativnosti i
severne polulopte. Najveći broj vrsta
Srednjoročnog programa
vitalnosti. Temeljnu vrednost duda
potiče iz Azije. Biljke su jednodome
zaštite prirodnih dobara za pe-
čine dimenzije stabla (visina 15 m,
ili dvodome. Listovi su jednostavni,
riod od 2021. do 2030. godine, a
obim debla 525 cm), zatim gusta i
naizmenično raspoređeni. Plodovi su
prema Programu zaštite prirodnih
široko razgranata krošnja širine 23
tesno slepljeni na zajedničkoj oso-
dobara za 2021. godinu planirao
m, kao i očuvana vitalnost. Procen-
vini i srasli među sobom, čineći tako
i uradio valorizaciju stabla duda u
juje se da je ovaj dud star između
plodove cvasti (dudinje, murve) koje su
Šuljmu, grad Sremska Mitrovica,
180 do 200 godina.
jestive. Otud i naziv murva koji se koristi
za potrebe izrade studije zaštite
Polazeći od utvrđenih
u nekom drugim regijama.
prirode, na osnovu koje će se
dendroloških vrednosti, koje se
Dudovi rastu i na siromašnijim tlima,
uspostaviti zaštita stabla.
ogledaju u prirodnoj vrednosti
pretežno pščane teksture, zato nije
Stručna služba Pokrajinskog za-
stabla, njegovim dimenzijama,
uopšte za čuditi se kako se dobro prih-
voda za zaštitu prirode 9. jula ove
pejzažnoj atraktivnosti i ekološkoj
vatio u Vojvodini. Krošnja im je razgra-
godine izašla je na teren i uradila
funkciji, ovo stablo duda predlaže
nata, kao i koren. Plodovi, veličine 2 – 3
valorizaciju stabla duda kojom je
se za zaštitu kao Spomenik pri-
cm, su sočni, aromatični i vrlo ukusni.
analizirana njegova dendrološka i
rode III kategorije, od lokalnog
Plodovi su beli, crveno ružičasti I crni.
ambijentalna vrednost. Izvršenom
značaja.
Otud I podela na beli dud (Morus alba
valorizacijom, utvrđeno je da je
56
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Zoran Plemić
L.), crveni dud (Morus rubra L.) i crni
dud (Morus nigra L.). Veoma su bogate
svilene bube i proizvodnja repromateri-
je uništavao dudove. Svilare su već
pigmentacije tako da je svako dobro
jala za tkačnice jednoj zemljoradničkoj
šezdesetih godina 20. veka zatvorene.
zapamtio kad je jeo dudinje.
porodici donosila je lep dodatni
Pred Drugi svetski rat, u tadašnjoj
Još tokom 18. veka započet je
prihod tako da je vremenom postala
Jugoslaviji, bilo je više od dva miliona
uzgoj dudova (Morus sp.) na teri-
veoma česta praksa. Zasluge za razvoj
stabala belog duda, dok danas ima
toriji današnje Vojvodine. Nekoliko vrlo
svilarstva kod nas, svakako pripadaju
svega par hiljada. Najviše dudova bilo
smislenih razloga za to je postojalo.
grofu Mersiju, vojnom zapovedniku Ba-
je i ostalo u Vojvodini. Obzirom na to
Naime, drvoredi dudova pored atarskih
nata, koji je 1733. godine uveo planski
kako je sve bilo ure đeno, tako su i
puteva predstavljali su odličnu zaštitu
uzgoj duda.
brižljivo su vođene statistike o broju
od smetova tokom zime i time štitili
Pored belog duda čiji su listovi mekši i
starih i mladih dudovih sadnica. Brojale
ne samo puteve već i salaše. Tokom
sočniji za svilenu bubu, gajio se i crveni
su se na hiljade i hiljade sadnica –
žarkih leta pružali su hladovinu ljudima
i crni dud koji su našli svoje mesto u
pravo bogatstvo i ponos Vojvodine,
I životinjama na putevima ili na nekim
proizvodnji rakija, džemova, sokova, u
koji su stvarale mnoge generacije. Po
mestima okupljanja.
narodnoj medicine tako đe. Sadrže pri-
njihovoj debljini i visini mogla se razliko-
Veoma važna je tako đe bila sposob-
rodne šećere (najviše glukozu), vodu,
vati starost puteva, naselja, ulica pa i
nost duda da svojim korenovim
limunsku i jabučnu kiselinu, pektine,
pojedinih familija. Danas se, samo stariji
sistemom popije I nekoliko stotina litara
sluzi, tanin, smole i vitamine Ce i Be
sećaju velikih dudovih plantaža i lepo
vode, pa su na tada još močvarnom
2. Od minerala najviše ima gvožđa,
uređenih drvoreda po ulicama.
tlu Vojvodine sa đeni uglavnom
kalcijuma i mangana. Beli dud je slađi
Drvo duda je veoma otporno I
u blizini kuća od zemlje nabijače
jer ima više šećera, a manje organskih
dugovečno tako da se koristio i u sto-
da bi ih sačuvali od vlage koliko je
kiselina.
larstvu i za izradu buradi i bačvi.
bilo moguće. Istovremeno to drvo
Me đutim, već početkom 20. veka veka
Da smo sačuvali više stabala dudova
je pružalo hladovinu familiji tokom
proizvodnja svile bila je u opadanju,
čiji je obim stable mogao prelaziti i
zajedničkih okupljanja. Sličnu su
to je postalo sve primećenije naročito
preko pet metara a širina krošnje i do
funkciju upijanja i zadržavanja imali i
kada je nakon Drugog svetskog rata
25 m lakše bi pronašli hladovinu od
oni dudovi pored puteva tokom razli-
prednost je data sintetici kao materi-
nesnosnih vrućina koje su nas pohodi-
vanja voda.
jalu za izradu odeće I ostalih tekstilnih
le zadnjih meseci. Ako ništa drugo.
Vrlo brzo razvojem svilarstva kao
potreba, čija je proizvodnja bila jeftinija.
Izvor: Dekorativna dendrologija, Emilija
grane privrede počinje još intenzivnije
Dudova stabla su tada u najvećoj
Vukičević, Naučna knjiga Beograd,
gajenje, pre svega belog duda čijim se
meri posečena, jedan od razloga bilo
1987.
listovima hrane svilene bube. Gajenje
je i širenje štetočine – dudovca, koji
Majda Adlešić
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
57
PROMOCIJA
PROVEDITE LETO U AQUAPARKU PETROLAND
Letnja zabava za celu porodicu u kompleksu aquaparka Petroland...
ATRAKCIJE
dubini od 800 metara, i ima temperaturu od 46ᵒC na samom izvoru.
Zatvoreni bazeni: bazen za relak-
Uz odgovarajuće rashlađenje do
saciju, đakuzi sa vodenim masažerima,
N
optimalne temperature zadržavajući
dečiji bazen sa atrakcijama, bazen za
a samo 17 km od Novog
sva lekovita svojstva omogućava
spuštanje niz tobogane koji je vezan na
Sada, 115 km od Beograda
njeno korišćenje za opuštanje mišića
tobogansku kulu.
u blizini Bačkog Petrovca,
i aktivnosti u vodi. Zahvaljujući svom
Otvoreni bazeni: bazen sa talasima, di-
smešten na osam hektara, nalazi se
sastavu, gde dominiraju pre svega joni
vlja reka, dečiji raj i bazen za spuštanje
najveći i najlepši aquapark PETRO-
natrijuma (Na), hidrokarbonata (HCO3)
niz tobogane koji je vezan na tobogan-
LAND u Srbiji.
i hlorida (Cl) i u veoma značajnom
ske kule.
Pored mnogobrojnih atrakcija kako za
broju sulfovodnik (H2S) imaju blagot-
Wellness&spa svet: bio sauna, finska
decu, tako i za odrasle koje će od sad
vorno dejstvo kod oboljenja lokomo-
sauna, hladan bazen, đakuzi, potezno
moći da se koriste 365 dana u godini !
tornog sistema, reumatizma, sportske
vedro, parno kupatilo, infra sauna,
Ono što ga izdvaja od ostalih jeste
povrede, stanja posle operacija i
slana soba, tepidarijum i topla klupa.
geotermalna voda koja izvire na
povreda.
Masaže: Širok spektar masaža od
58
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
najblaže relaks do zahtevnih sports-
Igrališta: tri sportska terena (fudbal i
pomoći, iznajmljivanje ormarića i
kih, koje deluju na mišiće i čitavo telo,
odbojka na pesku, travnate površine za
sefova na depozit, kompletno oprem-
otklanjajući bol, napetost i uspostav-
razne sportske aktivnosti), kao i multi-
ljene muške i ženske garderobe sa
ljaju harmoniju sa samim sobom. U
fukcionalni teren sa veštačkom travom.
svlačionicama, tuševima i toaletima,
prijatnom ambijentu, uz opuštajući
Plaže i galerija u zatvorenom delu
besplatan parking, besplatna wifi
muziku, primenu kvalitetnih ulja i
kompleksa: velike prostrane plaže sa
zona, mogućnost plaćanja narukvica-
krema, magijom ruku našeg masera
suncobranima i besplatnim ležaljkama
ma…
napuniće vas novom energijom.
za korišćenje.
U aquaparku Vas čeka puno zabave,
Restoran Petroland: A la Carte
Dopunske usluge: info pult,
adrenalina, ali i opuštanje i relaksacija,
restoran koji možete posetiti nezavisno
menjačnica, profesionalna spasilačka
za svakoga po nešto. Dođite i pre-
da li ste gosti aquaparka ili ne, možete
služba, služba obezbeđenja i prve
pustite se uživanju.
svratiti na ručak ili večeru, naši kuvari su spremni da Vas iznenade, obraduju i
Kontakti
pokažu svoju kulinarsku umetnost.
Za više informacija posetite našu stranicu:
Restorani i barovi: Za trenutak odmora
http://www.petroland.rs
i punjenja baterija tokom boravka u
kao i društvene mreže:
aquaparku Petroland na raspolaganju
su vam: Caribic bar picerija, Oaza, Food
court i Pool bar. Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
59
PROMOCIJA
VRAĆAJMO PRIRODI ŠTA JOJ UZIMAMO
Otpadne vode mogu se tretirati i u okviru domaćinstva. Ekipa koja stoji iza Ekokoncepta Pogon predstavlja vam jednostavan način kako možete da napravite kućni prečistač...
Č
istu vodu trošimo svakog
metala, bakterija iz fekalnih voda. Ko-
prostora. Sačinjavaju ga kompostna
dana, u proseku do 150
riste se čak za preradu otpadnih voda
leja, mesto za taloženje, leja za filtrac-
litara na dan po osobi, i
sa manjih živinarskih farmi, kao i in-
iju, leja za čišćenje, za fino čišćenje i
ispuštamo je nazad u kanalizaciju
dustrijskih otpadnih voda. Voda koju
bazen sa vodom. Veoma jednostavno
punu svakojakih otpadaka i nekad
onda možemo vratiti natrag u prirodu
se može napraviti. Osim redovnog
jako zagađenu. Čišćenjem vode na
je očišćena i do 85% pa i više tom
izbacivanja mulja, kontrolisanja cevi
prirodan način takođe doprinosimo
svojevrsnom kombinacijom fizičkog,
i mesta za sakupljanje, kao i košenja
očuvanju životne sredine. Nažalost,
hemijskog i biološkog čišćenja. Ovaj
biljaka ne zahteva veliko održavanje.
po primeru mnogih, velikih gradova
postupak obuhvata filtraciju, ad-
Voda koju dobijemo prešičćavanjem
koji kanalizacione vode ispuštaju u
sorpciju, absorpciju, mineralizaciju,
je upotrebljiva za zalivanje biljaka,
svoje reke, svakog dana se uvera-
aerobnu i anaerobnu razgradnju.
povrća, voća, ukrasnih biljaka, kao
vamo koliki je to problem. I tako se
Možemo razlikovati dva glavna
ukrasni ribnjak ili za pranje staza, auto-
istovremeno zagađuju i podzemne
tipa prirodnih prečistača vode - sa
mobila i slično. Prednosti ovakvog
vode, koje su u velikom broju
površinskim i podpovršinskim tokom
prešišćavanja otpadnih voda su
slučajeva centralni resurs pijaće vode.
vode. Prva grupa zahteva veliku
jednostavnost izgradnje i održavanja,
Zato je moguće, da bar one porodice
površinu i smanjenog je dejstva zimi,
dekorativnost, očuvanje kvaliteta
koje imaju prostorne mogućnosti za
kada se voda zamrzava. Njihova pred-
i količina pijaće vode, mogućnost
to, naprave prirodni prečistač otpad-
nost je estetska strana jer su često
korišćenja prečišćene vode i pot-
nih voda iz svog domaćinstva, ili više
lep deo ambijenta u vrtu. Biljke u
puni izostanak potrošnje energije u
njih na skupnom mestu. Prirodni
površinskom prečistaču mogu plutati
procesu.
prečistač otpadnih voda je „mehani-
po vodi ili su korenjem pričvršćene
zam” čistog ekološkog prečišćavanja
za dno. Zahvaljujući biljkama voda
otpadne vode. To su ustvari leje,
se naseljava mikroorganizmima koji
površine, postavljene u vodi, u te
onda razgrađuju organski otpadak
leje se seju, sade močvarne biljke
u vodi, biljke to koriste za rast kao
koje u kombninaciji sa prirodnom
šećere, aminokiseline, enzime. Pri-
mikroflorom imaju sposobnost očititi
rodni prečistač vode sadrže i supstrat
vodu. U tom procesu koji se odvija
koji sakupljeni otpad upija i skladišti.
u prirodnom prečistaču otpadnih
Ujedno štede ogromnu količinu en-
voda mikroflora i biljke odstranjuju iz
ergije koja se ulaže kod drugih oblika
vode materije kojima se koriste za rast
prečišćavanja.
i razvoj i prerađuju u zelenu masu i
Prosečni kućni prešistač otpad-
kiseonik. Značajno smanjuju količinu
nih voda može se organizovati na
štetnih organskih materija, teških
približno deset kvadratnih metara
60
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Majda Adlešić,
Ekokoncept Pogon
Svi zainteresovani mogu nas kontaktirati putem e-mail adrese: ecoconcept.pogon@gmail.com
Prirodni prečistač kao deo javnog prostora u Izraelu
Photo by Priscilla Du Preez, Tony Pham on Unsplash
Primer prirodnog prečistača otpadnih voda
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
61
PROMOCIJA
PODRŠKA MALIM PRIVREDNICIMA
Glavno je pitanje: kako je moguće da se, na primer, zajedno oglašavaju tri proizvođača vina, a da jedan drugome ne predstavljaju konkurenciju? Jednostavno - vaša priča je slična, ali
Cilj kampanje eEkolista jeste združivanje malih proizvođača i preduzetnika u cilju veće vidljivosti...
prezentaciji i e-mail adresi.
vi ste jedinstveni: istaknite svoje adu-
Svako vaše „pojavljivanje” na web-u
te - geografsko poreklo, nagrađivane
se broji. Čak i kada stranica nije
proizvode, napredne tehnologije
otvorena zbog vaše firme, vaš rejting
proizvodnje... Vaša delatnost treba da
raste. Na taj način vaša web strana
se nađe u konkurentnoj okolini gde
B
dobija „poene” i vi se penjete na
će samim svojim prisustvom imati
ilo da se bavite proizvodn-
googlovoj rejting listi. Cilj vam je
važnu referencu kod klijenta.
jom ili pružate usluge, jedan
prva strana pretraživača, a mi vam
Sa druge strane, možete se povezati i
od najvažnijih ciljeva vašeg
možemo pomoći u tome.
po ključu zaokruživanja proizvodnog
Postoji više načina da vaši proizvodi i
MEDIJSKO ZADRUGARSTVO
preparata na bazi meda - ekoprodavni-
usluge dođu do većeg broja klije-
Druga stvar: zajedničko oglašavanje.
ca. Ukratko: dovedite dva prijatelja i
nata... No, krenimo redom!
Reklamiranje nije jeftino, ali
zauzmite jednu stranu našeg maga-
udruživanje preduzetnika sa sličnim
zina i podelite troškove reklamiranja.
poslovanja jeste bolja vidljivost.
ciklusa. Na primer, pčelar - proizvođač
IMENIK PRIJATELJA
delatnostima, ili pak onih koji se na-
Cilj nam je da napravimo imenik
dovezuju i potpomažu, ima smisla, jer
POMOĆ PRIJATELJA
prijatelja eEkolista, svih malih i ne
će za cenu jednog oglašavanja svi oni
Ukoliko se oglašavate u magazinu
tako malih proizvođača, trgovaca,
imati koristi. Marketinško udruživanje
eEkolist, izrada svih idejnih rešenja
ugostitelja, zanatlija, poljoprivrednih
nije novost, ali nije popularno kod
reklama je besplatna. Međutim,
gazdinstava... Svih onih koji vredno
„velikih medija” jer se podrazumeva
možemo da vam pomognemo i ako
rade i uklapaju se u naš „zeleni”
da se za cenu jednog oglašavanja
vam je potreban vizuelni identitet
koncept života. Članstvo u imeniku
daje prostor nekolicini oglašivača.
(logoi, vizitkarte, memorandumi),
biće besplatno, a da biste se našli u
Mi ne mislimo tako! Mi verujemo da
web stranica, pres materijal (flajeri,
našoj javno dostupnoj bazi potreb-
oglašavanje može da bude mnogo
bukleti)...
no je da pošaljete: naziv firme, kratak
jeftinije i prijemčivije oglašivačima
opis delatnosti, kontakt informacije.
ukoliko se oni udruže.
Ovi podaci biće objavljeni u svakom
Naime, ukoliko se pijave tri firme, pov-
Za sve informacije
broju eEkolista, kao i na našoj inter-
ezane sličnom delatnošću ili intere-
E-mail: ekolist@yahoo.com
net stranici ekolist.org, sa direktnim
som, uz simboličnu nadoknadu imaće
Telefon: 065/888-08-57
kontaktom prema vašoj internet
značajan prostor na našim stranicama.
62
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Foto: Milan Jovanović
„Nananin salaš” je poljoprivredno gazdinstvo koje se bavi proizvodnjom ograničenih količina kozijeg sira sa plemenitim plesnima i ruralnim turizmom. Salaš je smešten u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje u selu Bezdan. Druženje sa životinjama, gastronomske i muzičke radionice, šetnja po okolini, degustacija ručno pravljenog kozijeg sira „Bezdansky Blue” jesu ono što posetioci mogu da dožive kod nas na salašu. Vlasnici: Blaženka i Goran Beronja. Smeštaj moguć u šatorima i drvenoj kućici za dve osobe. Salaš je zatvorenog tipa te je dolazak, dogovor gostovanja i degustacija sira moguća isključivo po dogovoru. Telefon: 063/82-54-937 Facebook: Nananin salaš Bezdan Kontakt: www.nananinsalas.com
Mi živimo prirodno, salašarski, a to nudimo i vama! Nataša i Goran Matić Međunarodni put 312, Čenej Mobil: +381607308920 +381600377018 E-mail: cenejskisalasi@gmail.com Web: http://brkinsalas.rs
PROMOCIJA
SPOJ PRIRODE I ZNAN
U
prethodnom periodu provodili
Rosa Bloom Cream je hidratantna
i hiperpigmentacije. Violet Bloom
smo puno vremena u zatvore-
krema koja je formulisana tako da
Cream je hidratantna krema od la-
nom prostoru. Koža kao naš
postiže visok stepen hidratacije a
vande koja ima antibakterijsko dejstvo
najveći organ koji služi kao odbrambeni
sadrži esencije iz latice cveta divlje
i deluje na lučenje sebuma. Tonici su
mehanizam od negativnih uticaja,
ruže. Kožu čini mekom i glatkom,
takođe veoma dobar izbor za hidrataci-
najpre je reagovala pokazivanjem
dajući joj sjaj, deluje regenerišući,
ju kože lica. To je tečni rastvor čija je os-
znakova dehidratacije. Bez obzira na tip
učestvuje u sintezi kolagena čime de-
novna uloga da vrati pH vrednost koži
kože hidratacija je potrebna, a ona se
luje protiv bora. Hidratantna krema od
koja se gubi nakon pranja i umivanja.
postiže ne samo pravilnom ishranom
smilja, Yellow Bloom Cream, osim
Smanjenjem pH vrednosti kože dolazi
i dovoljnim unosom tečnosti već i
hidratacije deluje i na sve znakove
do upalnih procesa i većeg lučenja se-
korišćenjem kozmetičkih preparata.
starenja, tamne kolutove oko očiju
buma, dok povećanjem pH vrednosti
64
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
NJA
preparati za hidrataciju su obavezni bez obzira na tip kože koji imate.
Sve naše proizvode možete poručiti
Naše ruke su u poslednje vreme
preko FB stranice BLOOM
kože dolazi do suvoće i osetljive kože,
izložene povećanim brojem pranja
COSMETICS
perutanja i pojačanom boranju lica.
zbog situacije sa pojavom virusa pa
www.facebook.com/bloomcarecosmetics
Tonik je sredstvo koje vraća balans
i njih treba štititi i vršiti pažljiv odabir
ili preko Instagram profila
koži, uravnotežavajći pH vrednost.
preparata za dezinfekciju ruku. U našoj
U našoj ponudi su tonici 100% prirodni
ponudi je preparat za dezinfekciju ruku
dobijeni destilacijom latice cveta a ne
koji ispunjava preporuku SZO da sadrži
cele biljke. Oni dodatno hidriraju kožu,
sedamdeseto procentni alkohol, koji
etarskih ulja koji se nalaze u preparatu.
razgrađuju nečistoće, pogodni su za
isušuje ali prisustvom glicerina i kom-
Birajte za svoju kožu ono najbolje - iz
sve tipove kože. Nanosi se na predeo
binacijom etarskih ulja, štiti ruke od
prirode!
kože ne samo lica, već i vrata i dekoltea
isušivanja i pucanja kao i ima dodatni
nakon čišćenja. U pravilnoj nezi kože
negujući efekat koji pružaju dejstva
BLOOM.CARE.COSMETICS www.instagram.com/bloom.care.cosmetics
Mr ph. Ana Jezdimirović
BloomCare kozmetika
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
65
ENERGIJA
MORAMO POBOLJŠATI ENERGETSKU EFIKASNOST
Ekološki potencijal Zapadnog Balkana leži u većoj energetskoj efikasnosti zgrada...
Z
Zemlje Zapadnog Balkana na svom putu ka članstvu u EU treba da se usklade sa evropskim standardima
emlje EU su već usvojile na-
izvor energije koji je daleko od toga
i pravnim tekovinama, uključujući
cionalne definicije zgrada
da bude iscrpljen, a to posebno
Direktivu o energetskoj efikasnosti
pribiližno nulte potrošnje
važi za Zapadni Balkan, saopštila
zgrada, koja od članica zahteva da
energije, dok su države Zapadnog
je inicijativa Investicioni okvir za
sve nove zgrade budu takozvane
Balkana još na početku. Da bi se
Zapadni Balkan (WBIF).
„zgrade približno nulte potrošnje
taj proces ubrzao, nemački Institut
Ključnu ulogu u povećanju ener-
energije”.
za građevinsku fiziku Fraunhofer
getske efikasnosti ima građevinski
Takve zgrade imaju vrlo visoku
će uz podršku nemačke razvojne
sektor. Zgrade čine 40% potrošnje
energetsku efikasnost i troše malo
banke KfW zemljama regiona dati
energije u EU, a kuće i zgrade u
energije koja najvećim delom
smernice i savete kako da naprave
zemljama Zapadnog Balkana su
treba da se proizvodi iz obnovljivih
nove energetski efikasne zgrade,
stare i troše u proseku znatno više
izvora, uključujući izvore na samoj
kao i da adaptiraju stare u skladu sa
energije nego u drugim zemljama
parceli zgrade ili u njenoj blizini.
ekološkim standardima.
Evrope, a time povećavaju i emisiju
Koncept zgrada pribilžno nulte
Povećanje energetske efikasnosti
ugljen-dioksida.
potrošnje energije deo je projekta
jedan je od važnih elemenata plana
Energetska produktivnost u
Investiciong okvira za Zapadni Bal-
Evropske komisije za ostvarenje
regionu je i dalje niska, što znači
kan „Regionalni program energet-
cilja smanjenja emisije štetnih
da se mere štednje i ulaganja ne
ske efikasnosti za Zapadni Balkan”
gasova za 55% do 2030. godine.
sprovode u dovoljnoj meri, saopštio
(REEP Plus), čiji je cilj poboljšanje
Energetska efikasnost je potcenjeni
je WBIF.
energetske efikasnosti javnih objekata, kao što su škole, bolnice ili državne institucije. Jedna od komponenti tog projekta je Direktno finansiranje javnih zgrada, kroz koju se razvojna banka KfW posebno fokusirala na visoko efikasne javne zgrade koje predstavljaju nezamenjiv element za postizanje klimatske neutralnosti. KfW takođe promoviše sisteme za nadgledanje potrošenje energije u javnim zgradama, uz pomoć pametnih uređaja za otkrivanje neefikasnosti i optimizaciju rada zgrade. Crna Gora, vodeća zemalja regiona u pogledu energetske efikasnosti, planira da izgradi ministarski
66
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Image by Ashraf Chemban & MVOPro from Pixabay kompleks u Podgorici koji će imati približno nultu potrošnju energije, a možda će čak proizvoditi više energije nego što će trošiti. Zgrade tog tipa, takozvane „energetske plus zgrade”, iz obnovljivih izvora proizvode više energije nego što ime je potrebno za grejanje, hlađenje, ventilaciju... „Ova zgrada-svetionik ima za cilj da demonstrira kako moderna gradnja izgleda u 21. veku. Takođe se očekuje da privuče veliku pažnju
Koncept zgrada pribilžno nulte potrošnje energije deo je projekta Investiciong okvira za Zapadni Balkan „Regionalni program energetske efikasnosti za Zapadni Balkan”, čiji je cilj poboljšanje energetske efikasnosti javnih objekata, kao što su škole, bolnice ili državne institucije...
pregovori o izboru studentskih domova koji će biti renovirani tako da smanje potrošnju energije. „Smatra se da će to motivisati druge vlasnike da renoviraju svoje kuće kako bi se smanjila potrošnja energije u celom regionu. Uostalom najveći izazov, ali i najveći potencijal, i dalje leži u postojećim građevinama”, navodi se u saopštenju. WBIF predstavlja zajedničku inicijativu EU, finansijskih institucija, bilateralnih donatora i vlada
ne samo u Crnoj Gori nego i drugih korisnika Zapadnog Balkana”, na-
energetske efikasnosti.
Zapadnog Balkana, koja je pokre-
vedeno je u saopštenju WBIF.
KfW planira da u Albaniji izgradi tri
nuta u decembru 2009. godine s
Albanija i Severna Makedonija
potpuno nova studentska doma u
ciljem obezbeđivanja finansijske
su takođe počele da razmatraju
Tirani koja bi imala približno nultu
i tehničke pomoći za strateške
izgradnju novih zgrada i adaptaciju
potrošnju energije.
investicije.
starih u skladu sa standardima
U Severnoj Makedoniji su u toku
Izvor: EURACTIV.rs
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
67
KLIMATSKE PROMENE
AMBICIOZNE NOVE KVOTE ZA ZAPADNI BALKAN
CAN Evropa poziva lidere zapadnog Balkana da odmah odrede ambiciozne ciljeve do 2030. godine, kako bi postigli dekarbonizaciju do 2050. godine...
E
vropska Mreža za klimatsku
do 2050. godine postala klimatski
lan do 2050. godine, CAN Europe
akciju (CAN Europe) sa
neutralna. Kao potpisnice Pariskog
je razmotrila dva pristupa - jedan
partnerima iz regiona, koji
sporazuma i Sofijske deklaracije,
više i jedan manje ambiciozan
se zajedno bore da ublaže nega-
vlade zapadnog Balkana dale su
plan za smanjenje emisija gasova
tivne strane klimatskih promena,
jasna politička obećanja da će
sa efektom staklene bašte. Studije
objavili su studiju sa političkim pre-
doprineti ograničavanju globalnog
pokazuju da zemlje zapadnog Bal-
porukama, koje treba da pomognu
zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa
kana nemaju mnogo manevarskog
zemljama zapadnog Balkana kako da odrede jasanu i ambicioznu putanju smanjenja gasova sa efektom staklene bašte. Svrha ova studije i preporuka je da informiše proces određivanja ciljeva unutar Energetske zajednice koje treba ostvariti do 2030.g. Evropska komisija bi trebalo da, u jesen 2021. godine, predstavi analizu zacrtanih ciljeva za 2030. Ovu će analizu razmatrati Ministar-
prostora kada je reč o smanjenju
Glavni emiter je zastarela i neefikasna flota termoelektrana na ugalj 16 pogona uglja zapadnog Balkana zagađuje koliko i celokupna flota Evropske unije koju čini 250 jedinica...
ski savet Energetske zajednice u
emisije gasova sa efektom staklene bašte. Emisije iz energetskog sektora u regionu čine u proseku 74% svih emisija gasova staklene bašte. Glavni emiter je zastarela i neefikasna flota termoelektrana na ugalj - 16 pogona uglja zapadnog Balkana zagađuje koliko i celokupna flota Evropske unije koju čini 250 jedinica! Stoga, iako je potrebna dekarbonizacija svih izvora koji emituju
novembru iste godine.
i postići klimatsku neutralnost do
gasove staklene baste, najhitnije je
Studija pokazuje da region mora
2050. godine.
regulisati energetski sektor.
znatno da smanji emisije štetnih
Studiju i političke preporuke
Dok Srbija i Bosna i Hercegovina
gasova u narednim godinama. To
možete naći OVDE.
planiraju nove elektrane na ugalj,
znači da svaka zemlja regiona treba
Da bi definisala realne ciljeve
dobra vest je da su nedavno tri od
da postavi ambiciozne političke
usaglašene sa opredeljenjem re-
pet zemalja zapadnog Balkana
okvire i akcione planove, kako bi
giona da postane klimatski neutra-
otkazale izgradnju novih proizvodnih kapaciteta na ugalj – reč
METODOLOGIJA STUDIJE
je o projektima Kosova e Re na
Primenjena su dva pristupa: a) Linearno smanjenje emisija da bi se postigla kli-
Kosovu (500 MW), Pljevlja II u Crnoj
matska neutralnost do 2050. Ovaj pristup predstavlja onaj minimum - najman-
Gori (254 MW) i Oslomej u sever-
je ambiciozan put - koji bi države trebalo da sprovedu da bi smanjile emisiju
noj Makedoniji (129,5 MW). Ovaj
gasova sa efektom staklene bašte do 2030; b) Da bi se uporedili rezultati
trend treba nastaviti i istovremeno
linearnog smanjenja, vrši se istraživanje udela i uticaja emisije štetnih gasova
obezbediti da bude inkluzivan i
zapadnog Balkana na ostvarenje ciljeva 2030 na globalnom nivou, a u skladu
participativan, odnosno da građani
sa IPCC-ovim Specijalnim izveštajem 1.5.
koji žive oko ugljenokopa budu informisani i uključeni u sve procese
68
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
69
Photo by Markus Spiske on Unsplash
KLIMATSKE PROMENE odlučivanja.
zacija i više od 47 miliona građana,
gasova sa efektom staklene bašte u
„Postavljanje ciljeva za 2030.
CAN Europe promoviše održivu
skladu sa ciljevima Pariskog spora-
godinu biće vodeći činilac buduće
klimu, energetske i razvojne politike
zuma, i da ograniče globalno zagre-
energetske tranzicije na zapad-
širom Evrope.
vanje na 1,5 Celzijusa u odnosu na
nom Balkanu. Stoga je od vitalne
Šest država zapadnog Balkana
predindustrijski nivo.
važnosti iskoristiti ovaj trenutak i
(Albanija, Bosna i Hercegovina,
CAN Europe nastoji da pomogne
odrediti ambiciozne ciljeve kako bi
Kosovo, Crna Gora, Severna
Energetskoj zajednici u procesu
se do 2050. godine na zapadnom
Makedonija i Srbija) su potpisnice
postavljanja klimatskih i ener-
Balkanu mogla ostvariti klimatska
Ugovora o Energetskoj zajednici,
getskih ciljeva za 2030. godinu,
neutralnost, ispuniti obećanja data
koji je glavni pokretač energetske
dok Evropska komisija razrađuje
potpisivanjem Pariskog spora-
tranzicije u regionu, i koji postav-
posebnu studiju o ciljevima koje
zuma i Sofijske Deklaracije, a iznad
lja temelje sveevropskog tržišta
treba da ostvari taj region do 2030.
svega obezbediti čista i zdrava
energije. Sekretarijat Energetske
godine - „Podizanje kapaciteta EU
budućnost”, rekao je Viktor Berishaj
zajednice trenutno nadgleda
za modeliranje energetskih I kli-
iz CAN Europe.
proces izrade nacionalnih energet-
matskih kapaciteta kako bi uključili
Evropska Mreža za klimatsku akciju
skih i klimatskih planova (NECP),
Energetsku zajednica i njenih devet
(CAN Europe) vodeća je evropska
što treba da pomogne svakoj od
Ugovornih strana” („Extension of
koalicija nevladinih organizacija
država da ostvari ciljeve do 2030.
the EU energy and climate model-
koja se bori protiv opasnih kli-
godine. Pored toga, zemlje rade na
ling capacity to include the Energy
matskih promena. Sa preko 170
takozvanim pojačanimNacionalnim
Community and its nine Contract-
organizacija-članica aktivnih u 38
doprinosima (National Determined
ing Parties”). Ova studija će biti
evropskih zemalja, koje predstavl-
Contributions NDC), koji bi trebalo
predstavljena na Savetu ministara u
jaju preko 1.500 nevladinih organi-
da pomognu smanjenju emisije
jesen 2021. godine.
70
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
71
KLIMATSKE PROMENE
ŠTA UZROKUJE POPLAVE U EVROPI? Naučnici veruju da će klimatski poremećaji doneti ekstremnije vremenske prilike, a i ljudi pogoršavaju stvari...
J
kišu čak i bez klimatske krize, ali verovatno je da u tom slučaju ne bi bilo poplava jer padavine ne bi bile tako intenzivne i dugotrajne.
esu li evropske poplave
gasova motora, šumske požare i
Ali uvek je bilo poplava i
povezane s klimatskom
druge aktivnosti koje zagrevaju
vrućina. Koji su dokazi da ih ljudi
krizom? Gotovo sigurno.
planetu. Kako atmosfera postaje
pogoršavaju?
Naučnici već dugo predviđaju da
sve toplija, zadržava se više vlage
Prvo, sve češće se beleže uzas-
će klimatski poremećaji dovesti do
što donosi više kiše. Sva mesta u
topne najtoplije godine. Sedam
ekstremnijih vremenskih prilika,
svetu koja su nedavno doživela
najtoplijih godina u zabeleženoj
poput vrućina, suša i poplava. Sve
poplave - Nemačka, Belgija, Ho-
istoriji sveta desile su se od 2014.
je veći ljudski uticaj na životnu
landija, London, Edinburg, Tokio i
godine. Drugo, naučnici sada
sredinu kroz emisije izduvnih
druga - mogla su imati jaku letnju
mogu koristiti statističke ana-
72
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
dine uglavnom kruži Antarktikom.
Nedavne poplave u Londonu,
bi izračunali koliko su verovat-
Kako ove struje utiču na klimu,
Edinburghu i drugim gradovima
niji određeni vremenski događaji
a kako na mlazne tokove utiču
bile su neobične u odnosu na
postali rezultat „dodatnog stresa”
klimatske promena – velike su
prošlost, ali se može očekivati da
koji su ljudi stavili na klimu sistem.
nepoznanice. Naučnici koji se
će biti češće u budućnosti. Tokom
Na primer, ljudske emisije učinile
bave klimom ovo smatraju jednim
ovog stoleća, Met Office Hadley
su smrtonosnu „toplotnu kupolu”
od nekoliko mogućih objašnjenja
Center predviđa „toplije, vlažne
u Kanadi i Severnoj Americi
do tada nezamislivog skoka u
zime i vruća, suva leta zajedno s
prošlog tokom juna najmanje 150
nekim novijim izveštajima. Na
porastom učestalosti i intenziteta
puta verovatnijom, a produžena
mernoj stanici u kelnskom kvartu
ekstremnih vremenskih prilika”.
vrućina u Sibiru prošle godine više
Stammheim, izmereno je 155 mm
Ako se emisije ne smanje, očekuje
od 600 puta verovatniju.
padavina tokom jednog dana.
se da će jake vrućine, poput
Richard Betts, vođa istraživanja
To je neuporedivo više u odnosu
one iz 2018. godine, biti sasvim
klimatskih uticaja u Met Office
na prethodni rekord od 95 mm.
očekivane svake druge godine do
Hadley Centru, kaže da takvi
Nedavno je temperatura izmerena
2050. Iako bi leta uglavnom bila
proračuni poništavaju argument da se „ekstremne vremenske prilike oduvek sporadično događaju, te da ne moramo brinuti o tome”. Studija nedavnih događaja širom Evrope još uvek je u pripremi, ali eksperti ističu da je „sporadičnost sve učestalija”. Neki izveštaji sugerišu da bi poplave mogle biti povezane s poremećajem mlaznih tokova.
suva, došlo bi do povećanja inten-
Neki izveštaji sugerišu da bi poplave mogle biti povezane s poremećajem mlaznih tokova. Kako ove struje utiču na klimu, a kako na mlazne tokove utiču klimatske promena – velike su nepoznanice...
ziteta obilnih kiša. Iako su ovi nemili događaji obeležili leto, a nove vesti o poplavama, sušama i požarima stižu iz celog sveta, čini se da izostaje odgovarajuća reakcija. Zašto toliko mnogo vesti o ekstremnim vremenskim prilikama podcenjuje klimatsku vezu? Čini se da je u nekim medijskim kućama ovo deo smišljene strategije za podrivanje
Mlazne struje predstavljaju kretanje vazduha u atmosferi nekih
u Lyttonu pobedila prethodni
klimatskih nauka i političke kam-
planeta, uključujući Zemlju. Glavni
kanadski dnevni rekord za nev-
panje koja se zalaže za smanjenje
mlazni tokovi na Zemlji locirani
erovatnih pet stepeni Celzijusa.
emisija. Navika takođe igra ulogu.
su blizu nadmorske visine tropo-
Bilo da se radi o „sporadičnoj
Decenijama unazad novinari su
pauze i sastoje se od zapadnih
lošoj sreći” ili ekstremnom uticaju
vrućine prikazivali kao dobru vest
vetrova. Najjači mlazni tokovi su
od drugih područja klimatskih
koja se ležerno ilustruje slikama
polarne struje, na visini od 9 do 12
poremećaja - ovi brojevi preva-
kupača, sunca, sladoleda i ba-
km. Na većoj nadmorskoj visini,
zilaze i najgore scenarije. Jedna
zena. Ipak, klimatska kriza je sve
na 10 do 16 km, nešto su slabije
od teorija jeste da je gubitak
samo ne prolazna pojava. Kli-
suptropske struje. Severna i Južna
leda na Arktiku mlazni tok učinio
matolog Ed Hawkins podseća
hemisfera imaju polarnu struju i
nestabilnijim. Još uvek nema
na BBC-ju da stručnjaci imaju
suptropsku struju. Polarni mlaz
naučnog konsenzusa o ovoj temi,
dokaze da klimatske promene već
severne hemisfere teče preko
ali stručnjaci su sve zabrinutiji da
povećavaju učestalost ekstremnih
srednjih do severnih geografskih
bi svet mogao biti u nevolji mnogo
vremenskih događaja, a pokazalo
širina Severne Amerike, Evrope i
ranije nego što se ranije mislilo.
se da je mnogo pojedinačnih
Azije i okeana, dok polarni mlaz
U dolazećim godinama Velika Bri-
događaja pogoršano globalnim
južne hemisfere tokom cele go-
tanija imaće više poplava i vrućina.
zagrevanjem.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
73
Photo by Chris Gallagher on Unsplash
lize i računarske modele kako
KLIMATSKE PROMENE
OLIMPIJSKE IGRE U OBR KLIMATSKIH PROMENA
„S
talno ste dehidri-
da doživljavamo teške uslove.
nog prvog meča na ovogodišnjim
rani, osećate težinu
Ipak, razgovarao sam sa nekoliko
Olimpijskim igrama, kako sportisti
na svojim ra-
momaka u svlačionici i svi su rekli
doživljavaju trenutne vremenske
menima od velike toplote i velike
da je ovo nešto najteže što su
uslove u Tokiju.
vlažnosti vazduha. Ne osećate
iskusili, dan za danom”, prvi reket
Srpski teniser svakako nije jedini
se svojim, osećate se sporo na
sveta, Novak Đoković objašnjava
učesnik na Olimpijskim igrama
svojim nogama. Ovo nije prvi put
za evropske medije, posle dobije-
koji teško podnosi toplotni talas
74
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
sastavljenom u maju, Rings of Fire: How heat could impact the 2021 Tokyo Olympics, vodeći triatlonci, veslači, teniseri, maratonci i naučnici govore o opasnostima ekstremnih vremenskih uslova za sportiste. Ovaj izveštaj podržan je od strane Britanske asocijacije za održivost u sportu (British Association for Sustainability in Sport) i dva britanska univerziteta.
TOKIO POD PRITISKOM KLIMATSKIH PROMENA Posledice klimatskih promena ne pogđaju podjednakim intenzitetom sve delove sveta, a sudeći po izveštaju Japanske meteorološke agencije, Japan, a posebno Tokio, zagreva se dosta brže od ostatka planete. Srednja godišnja temperatura
Zašto je tako teško sportistima koji se takmiče na Olimpijskim igrama u Tokiju? Srednja godišnja temperatura ovog grada povećala se za čak 2,86 °C u odnosu na 1900. godinu...
RUČU
Tokija povećala se za 2,86 °C u odnosu na 1900. godinu, što je oko tri puta brže u odnosu na brzinu rasta srednje globalne temperature. Od devedesetih godina prošlog veka, stanovnici Tokija su iz godine u godinu sve
izdrži ceo dan na ovoj vrućini. Prvi
češće doživljavali dane kada je
put se nešto ovakvo dogodilo.
temperatura vazduha prelazila 35
Trenirali smo u Vladivostoku, gde
°C.
su vremenske prilike bile slične.
Dok više različitih faktora može
Međutim, ovde je vlažnost vazdu-
dovesti do visokih temperatura i
ha odigrala značajnu ulogu”.
visoke vlažnosti vazduha, smatra
koji pogađa Tokio. Svetlana
Teško podnošljivi vremenski uslo-
se da pojava toplotnog talasa koji
Gamoboeva, ruska takmičarka
vi na 32. Olimpijskim igrama nisu
je pogodio Japan 2018. i odneo
u streličarstvu, onesvestila se
iznenađujući, Tokijska medicin-
više od hiljadu ljudskih života,
tokom kvalifikacione runde
ska asocijacija je ranije ovog
nije bila moguća bez globalnog
takmičenja. Njen trener, Stan-
meseca izjavila za medije da se
zagrevanja uzrokovanom an-
islav Popov, rekao je za Reuters:
ozbiljno debatovalo o održavanju
tropogenom aktivnošću, tvrdi se
„Ispostavilo se da nije mogla da
Igara u julu i avgustu, čak i pre
u studiji objavljenoj godinu dana
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
75
Photo by Flickr
pandemije Kovida-19. U izveštaju
KLIMATSKE PROMENE kasnije, maja 2019, u naučnom
Pregrevanje može ugroziti mišiće
časopisu koji objavljuje Japansko
i kardiovaskularni sistem, što se
meteorološko društvo.
dovodi u vezu sa dehidratacijom.
Promene u korišćenju zemljišta
Samim tim, pregrevanje utiče
i urbanizacija Tokija pojačavaju
negativno na sportski učinak, a
takozvani efekat urbanog top-
ako dovoljno dugo potraje može
lotnog ostrva, koji nastaje kada
dovesti i do toplotnog udara,
se prirodne površine bogate
ugrožavajući zdravlje sportista.
vegetacijom ili vodene površine
Povećanje telesne temperature
u gradovima zamene asfaltom
može negativno uticati na kog-
i betonom koji zadržavaju top-
nitivne sposobnosti, kao što je
lotu, onemogućavajući gradu
sposobnost održavanja pažnje,
da se ohladi. Zahvaljujući ovom
kratkotrajna ili radna memorija ili
efektu, tokom noći se sa urbanih
istovremeno obavljanje dve rad-
površina oslobađa toplota koja je
nje, sve ono što je veoma važno
bila zarobljena tokom celog dana.
tokom sportskog nastupa. Top-
Na godišnjem nivou se danas u
lotni stres utiče i na raspoloženje, osećaj udobnosti, snagu i umor,
Slične komplikacije u organizaciji Igara ćemo videti ukoliko se emisija gasova sa efektom staklene bašte nastavi sadašnjim tempom...
dok reakcije tela, kao što je znojenje, mogu odvratiti pažnju i uticati na koncentraciju, a samim tim i na performans sportista. Dodatna opasnost, jeste velika vlažnost vazduha pridružena visokim temperaturama, što takmičari na Olimpijskim igrama trenutno doživljavaju. Kako
Tokiju tipično dogodi 27 dodat-
vlažnost vazduha raste, tako se
nih tropskih noći, u odnosu na
smanjuje i njegov kapacitet da
pre stotinu godina.
primi nove količine vodene pare. Takvi uslovi otežavaju isparavan-
SPORTISTI U KLINČU SA KLIMATSKIM PROMENAMA
je znoja sa kože čoveka, prirodni
se preporučuje često odmaranje.
proces termoregulacije kojim se
Pre samo nedelju dana iznosila je
Fizička aktivnost čoveka u hlad-
telo hladi.
31,8 °C, a u slučaju da ova tem-
nom i suvom okruženju, na oko
Parametar koji se koristi za pro-
peratura pređe 32,2 °C, prešla bi
11°C, pokazala se kao najefikas-
cenjivanje opasnosti udružene
se i granica opasnosti za neke
nija, navodi se u pomenutom
visoke temperature i vlažnosti
sportove, kao što je, na primer,
izveštaju, Rings of Fire. Kako se
vazduha jeste takozvana temper-
triatlon.
temperatura i vlažnost vazduha
atura mokrog termometra. Ovaj
povećavaju, tako se pogoršavaju
parametar koriste i organizatori
kognitivne i fizičke sposobnosti
Igara, ne bi li procenili bezbed-
OLIMPIJSKE IGRE U BUDUĆNOSTI
sportista, do trenutka u kome je
nost vremenskih uslova. Vrednost
Uticaj klimatskih promena i
čak i njihovo zdravlje izloženo
temperature mokrog termometra
posledičnih vremenskih ekstrema
riziku.
u Tokiju danas je 26,5 °C, na kojoj
vidno se primećuje na ovim
76
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Flickr Olimpijskim igrama, pa su tako
alno sportskih događaja, dok se
da se prilagode ekstremnim
organizatori odlučili da usled
klimatski ekstremi, poput toplot-
uslovima, navodi se u izveštaju
visoke temperature i vlažnosti
nih talasa, događaju sve češće.
Rings of Fire.
vazduha pomere maraton 800
Pored toga što je u ovakvim
kilometara severno od Tokija, u
uslovima ugroženo zdravlje
grad Saporo, gde vladaju pov-
takmičara, ali i sudija, organiza-
oljniji vremenski uslovi.
tora, radnika, volontera i publike,
Ukoliko se emisija gasova sa
celokupno iskustvo sportskih
efektom staklene bašte nastavi
događaja moglo bi da se promeni
sadašnjim tempom i globalno
usled oslabljenog nastupa spor-
zagrevanje poveća, u budućnosti
tista. Očekivanja svih onih koji
možemo videti slične komplikaci-
će u budućnosti biti uključeni u
je u organizaciji Igara, ali i gener-
neke sportske događaje moraće
Milica Simonović
Ovaj tekst donosimo zahvaljujući saradnji s portalom „Klima 101”
https://klima101.rs
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
77
KLIMATSKE PROMENE
KLIMA U SENCI ČERNOBILJA
Novi, veći i brojniji nuklearni reaktori su jedan od mogućih odgovora na najsloženije pitanje našeg doba: kako zaustaviti klimatske promene, a zadržati savremeni način života? Njihovo širenje, međutim, može biti i zamena jednog rizika drugim...
„N
apokon su počeli
bio presudno uzdrman iznutra ovom
variv način zaustavile bez žrtvovanja
da se naziru obrisi
tragedijom. Senka Černobilja prekriva
savremenog komfora, a ekonomski i
Jedinice četiri Nuk-
i jedno od najsloženijih pitanja našeg
energetski sistemi ne bi trpeli nikakve
learne elektrane Černobilj – ćutke su
doba: kako zaustaviti klimatske
potencijalne gubitke.
zurili u nju. Krov dvadesetospratnice
promene, a zadržati savremeni način
Nevolja sa ovim lukavim planom je,
je zjapio, njeni gornji nivoi su pocrneli
života?
međutim, u Černobilju i onom što
i pretvoreni u gomilu šuta. Mogli su
poručuje – razoreni reaktor, danas zaliven u betonski oklop usred ra-
tu i tamo, svetlucava metalna kućišta
KRIJE LI ATOMSKO JEZGRO REŠENJE ZA KLIMATSKE PROMENE?
gorivih sklopova iz jezgra reaktora”,
Naime, nuklearni reaktori praktično
learne energije i otvara pitanje: da li
piše Adam Higinbotam u kultnoj,
ne koriste fosilna goriva zbog čijeg
primamljivo nuklearno rešenje znači
da vide razbijene ploče armiranog betona, prevrnute grafitne blokove i,
nedavno i na srpski prevedenoj knjizi „Ponoć u Černobilju”, opisujući prvi konakt jedinice za izviđanje koja je iz oklopnih vozila merila nivo radioaktivnosti nakon nesreće 26. aprila 1986. godine. Duga senka incidenta koji se, u složenom čvoru ljudskih grešaka i loše tehnologije, nemara i prikrivanja,
dioaktivne Crvene šume neprekidno podseća na jezivo, drugo lice nuk-
da bismo jedan veliki globalni rizik
Senka Černobilja prekriva i jedno od najsloženijih pitanja našeg doba: kako zaustaviti klimatske promene, a zadržati savremeni način života?
(zagrevanje planete) samo zamenili drugim (nuklearne katastrofe)?
ŠTA JE PRAVA PERSPEKTIVA? Nedavno su, pre oko mesec dana, svetski mediji preneli vest kako je došlo do nuklearnog incidenta u elektrani u kineskom gradi Taišan, uz maglovite opaske kako su vlasti Kine
kukavičluka i nadljudske hrabrosti, dogodio nadomak grada Pripjata u
bespoštednog sagorevanja se
prikrivale podatke o tom događaju.
Ukrajini, gde se danas prostire takoz-
inače u atmosferu emituje ugljen-
Ispostaviće se, u potonjoj lavini vesti
vana Zabranjena zona, već deceni-
dioksid (CO2) i raste globalna tem-
iz Taišana, da događaj nije bio ništa
jama se proteže nad svakom diskusi-
peratura, a kako su nuklearni reaktori
značajno, da su svi podaci dostupni,
jom o nuklearnoj energiji. Černobilj
izuzetno efikasni, održivi i pouzdani
da ni do kakvog curenja radijace nije
je ostavio trag na svetskoj politici i
proizvođači električne energije, oni
došlo, da nema radijacije u okruženju
modernoj kulturi. Po Higinbotamovoj
bi, spekulativno, mogli da sasvim
i da se u obližnjem Japanu ništa ne
detaljnoj i uzbudljivoj dokumen-
zamene termoelektrane i praktično
registruje, kao i da ova impresivna,
tarnoj knjizi napravljena je HBO serija
sve druge izvore energije koji dovode
savremena elektrana uopšte nije
„Černobilj”, a istovremeno, često se
do emisije CO2. Tako bi se klimatske
kineski produkt, nego rešenje viđeno
kaže da je tadašnji Sovjetski Savez
promene na relativno jeftin, brz i ost-
za budućnost Evrope, proisteklo iz
78
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Michał Lis on Unsplash Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
79
Photo by Ilja Nedilko on Unsplash
KLIMATSKE PROMENE
80
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
tradicionalno naprednog francuskog
svega, čista jer za razliku od termoe-
prepolovio broj naručenih projekata
nuklearnog programa.
lektrana (na kojima je gotovo sasvim
izgradnje nuklearnih reaktora širom
Taišan je, naime, globalno važan
bazirana energetika u Srbiji) ne do-
sveta, nego danas oblikuje dnevnu
projekat za planiranje razvoja nuk-
vodi do emisije CO2. Zato se, nakon
politiku u Japanu.
learki – reč je o elektrani čija dva
gašenja reaktora posle Černobilja,
Japanci svakako nisu nacija koju
reaktora rade na mreži tek dve godine
početkom 21. veka značajan broj ze-
malo cezijuma može da zaplaši
i imaju ukupnu snagu na pragu od
malja bio vratio nuklearnoj energiji, što
tek tako. U tradiciji odanosti i
oko 3.300 megavata (što je više od
je nazivano nuklearnom renesansom.
samožrtvovanja, opisanoj na primer
trećine energetskih kapaciteta Srbije
Međutim, sve se promenilo 11.
u tajnoj bušido knjizi Hagakure iz 18.
samo u jednoj elektrani). Ovi gigant-
marta 2011. u ranu zoru, kada je
veka, deca se odgajaju tako da im
ski reaktori treće generacije su prvi
čudovišni cunami pogodio japansku
se „strah nikada ne uvuče u kosti”.
izgrađeni po dizajnu koji je poznat
nuklearnu elektranu Fukušima 1.
Uprkos tome, Fukušima je širom Ja-
kao evropski reaktor sa parom pod
Serija nesrećnih događaja, uprkos
pana, a posebno u pogođenoj prefek-
pritiskom (EPR) i od kojih se, zbog
svim merama bezbednosti, pa čak
turi, izazvala radiofobiju – izuzetno
bezbednosti, očekuje da mogu igrati
i požrtvovanju japanskih operatera
pojačan strah od radijacije. Istorija
ulogu u smanjenju emisije CO2.
koji su sebe svesno izložili ubitačnoj
pokazuje da je radijacioni strah, ma
Komentarišući panične reakcije na
kako to bilo čudno, ubio više ljudi od
događaj iz juna ove godine, kineski
same radijacije – u Černobilju se zbog
nuklearni fizičar koji radi u SAD, Li Nang je rekao da „mediji nisu raspoloženi da rizik stave u pravu perspektivu”. Pitanje je, međutim, šta je prava perspektiva.
ENERGIJA I NJENI DEMONI Mišljenja su, naravno, podeljena. Dok
Dok nema incidenata, nuklearna energija omogućuje brojne blagodeti, pre svega zbog zapanjujuće količine energije koja se oslobađa u reaktoru...
toga životni vek sa 65 smanjio na 58 godina. „Poznato je iz Černobilja da su psihološke posledice ogromne”, kaže Šuniči Jamašita, jedan od najuglednijih japanskih eksperata za radijacione bolesti. „Životni vek se ne smanjuje zbog raka, nego zbog
nema incidenata, nuklearna energija
depresije, alkoholizma i samoubi-
omogućuje brojne blagodeti, pre sve-
stava.”
ga zbog zapanjujuće količine energije
radijaciji, dovela je da zastrašujućeg
Ma kako možda bio čvrst, Japan je
koja se oslobađa u reaktoru. Tako se,
incidenta. Nakon ove nesreće širom
ipak preživeo sva moguća zla nuk-
na primer, u PWR reaktoru sa vodom
sveta zatvoreno je na stotine reaktora.
learne ere. Psihološki fenomen pod
pod pritiskom, kakav je obližnji u NE
imenom radiofobija nastao je u zabo-
Krško u Sloveniji, kao gorivo koristi
ŠTA JE RADIOFOBIJA?
ravljenom incidentu, 1954. godine,
uranijumov dioksid u prahu, sabijen
Epilog Fukušime, uprkos tome, nije
nakon američke nuklearne probe Kasl
u tablete od 8×9 milimetara. Samo
ništa manje tragičan. Više desetina
Bravo na Pacifiku. Tada su u mon-
jedna ovakva minijaturna tableta
hiljada ljudi danas živi u istinskom
struoznoj eksploziji atomske bombe
uranijumskog goriva oslobađa en-
strahu od radijacije, neke zone
od 15 megatona slučajno nastradala
ergije koliko i jedna tona uglja, 2,5
su i dalje zabranjene, a život oko
23 japanska ribara, na Bikini ostrvima
tone ogrevnog drveta, tri bureta od
Fukušime je mračan i sumoran. Sujev-
padao je radioaktivni sneg, a u Ja-
200 litara nafte ili 500 kubnih metara
erni noćni rituali su deo svakodnevice
panu su zbog povišene radijacije test
zemnog gasa.
u ovom kutku visokotehnološkog
nazivali „drugom Hirošimom”. I zaista,
Zagovornici nuklearne energije sa
Japana. Sam događaj iz 2011, udar
ako neka oslobođena zver danas luta
pravom ističu kako je nuklearna ener-
cunamija u nuklearno postrojenje, ne
Fukušimom, to je ona koja je rođena u
gija jeftina, ojačava ekonomiju i povrh
samo da je tokom sledeće decenije
Hirošimi.
Photo by Patrick Federi on Unsplash
KLIMATSKE PROMENE
„Snaga atoma jedini je energetski izvor koji može da pouzdano isporučuje struju danu i noću, u svakom godišnjem dobu, gotovo svuda na Zemlji, za koji je dokazano da radi u velikim razmerama...”
82
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
ŠTA MISLE NUKLEARNI EKSPERTI?
proizvedenih kWh dovodi od 24,8
ČERNOBILJSKI ATLAS
smrti, nuklearni reaktori izazivaju samo
Ovi stavovi se razlikuju i od zemlje do
Pre tri godine, nuklearna energija
0,07 smrti. Ova statistika, ma kako bila
zemlje. U SAD se, na primer, oko 20
je činila deset odsto ukupne proiz-
ubedljiva, kao argument teško odole-
odsto energije dobija iz nuklearnih
vodnje energije u svetu, navodi se u
va pred strahom koji izaziva Černobilj.
reaktora, Nemačka ima plan da ugasi
zbornika Climate Change and the Role
I svim onim demonima zaključanim
sve svoje reaktore, dok Francuska koja
of Nuclear Power koju je ove godine
unutar betonskog oklopa u jezgru
je tradicionalno vezana za nuklearnu
izdala Međunarodna atomska agen-
jedinice 4 koja se nikad neće ugasiti.
tehnologiju dobija čak 70 odsto ener-
cija sa sedištem u Beču (IAEA). Ova
gije iz nuklearki.
institucija, osim što se bavi globalnom
STAV PRIVATNOG BIZNISA?
Bezbednosni aspekti obično znače da
nuklearnom bezbednošću, inače
Slično mišljenje, naravno, dele i inače
se o ovom pitanju u pojedinoj državi
aktivno radi na promociji nuklearnog
izuzetno moćne energetske kompani-
odlučuje na referendumu, a sudbina
rešenja za klimatske promene.
je koje imaju udeo u vrlo isplativom
nuklearki lako postaje prvorazredno
Uoči pandemije Kovida-19, u jesen
nuklearnom biznisu. U ovom svetu
političko pitanje – NE Belene u Bugar-
2019. u Beču je održan skup gde
ima i novih igrača koji, sa svoje strane,
skoj srušila je seriju tamošnjih vlada
su međunarodni eksperti sabrali
veruju da nuklearne elektrane održivo
i onda pre osam godina napuštena
argumente na ovu temu i došli do
rešenje za budućnost. „To je jedini
kao projekat, prethodno je obećanje
zaključka: „Kako bi se dostigli ciljevi
energetski izvor koji može da pouzda-
o gašenju starih bugarskih VVER
iz Pariskog sporazuma, emisija CO2 u
no isporučuje struju danu i noću, u
reaktora u Kozloduju ubrzalo ulazak
proizvodnji energije mora pasti gotovo
svakom godišnjem dobu, gotovo
ove zemlje u EU, a Fukušima je i danas
na nulu do sredine 21. veka. Ener-
svuda na Zemlji, za koji je dokazano
jedna od vrećih političkih tema u
getske potrebe će pritom samo rasti.
da radi u velikim razmerama“, piše Bil
Japanu. Isto onako kako je Černobilj
Nuklearne elektrane imaju ogroman
Gejts u knjizi „Kako izbeći klimatsku
razorio Sovjetski Savez iznutra i prome-
potencijal da doprinesu cilju mitigacije
katastrofu“.
nio istoriju sveta.
i zaustavljanja rasta globalne temepra-
Uz razne druge inicijative, Gejts je i
Higinbotam piše kako je poručnik za
tura na 1,5 stepeni Celzijusa”.
lično doprineo afirmaicji nuklearnog
radijacionu bezbednost u Černobilju
Prema podacima iz publikacije Adapt-
rešenja. Njegova kompanija Terra
pogledao na digitalni indikator i kosa
ing the Energy Sector to Climate
Power razvila je dizajn novog modela
mu se digla na glavi: 2.080 rentgena
Change koju je takođe izdala IAEA,
reaktora „sa putujućim talasom“, koji
na čas. Nemoguća brojka. „Zašto voziš
svaki treći kWh koji se proizvodi bez
je za sada testiran samo u simulaci-
tuda, prokletinjo?”, vikao je na vozača
emisije CO2 je nuklearni. U agen-
jama i koji bi trebalo da bude naročito
oklopnih izviđačkih kola. „Pomrećemo
ciji u Beču često ističu i da 30 nuk-
bezbedan – ovaj model sadrži niz
svi za petnaest minuta!“ Oblak pare se
learnih zemalja imaju za 19 odsto
inovacija, između ostalog i rešenje sa
podizao iz ruševine u suncem obas-
niži ugljenični otisak od planetarnog
rezeorvarom koji može da se poveća
jano nebo.
proseka.
kako bi se lančana reakcija zaustavila.
Sa druge strane, pojedine studije se,
Aktivisti koji se bore protiv globalnog
pored očigledne efikasnosti, bave
zagrevanja, a ne odbacuju nuklearno
i analizom rizika. Ustaljen pristup je
rešenje, često ističu da uobičajeno
da se broje žrtve i incidenti kojih (ma
shvaćeni obnovljivi izvori (vetar i
kako bili strašni) zapravo nije bilo
sunce) zbog očiglednih prirodnih
mnogo u istoriji mirnodopske primene
ograničenja samo 25 do 40 odsto
nuklearne energije. Tako u poređenju
vremena mogu da proizvode struju.
sa sagorevanjem uglja za dobija-
Na drugoj strani, nuklearni reaktori
nje energije, što po jednom milionu
daju struju 90 odsto vremena.
Slobodan Bubnjević
Ovaj tekst donosimo zahvaljujući saradnji s portalom „Klima 101”
https://klima101.rs
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
83
ZAŠTITA PRIRODE
DVA MLADUNCA ORLA KRSTAŠA PO PRVI PUT OBELEŽENA ODAŠILJAČIMA Krstaši iz Srbije prvi put će biti praćeni uz pomoć satelitskih odašiljača, najnovije tehnologije koja će ornitolozima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije omogućiti da u realnom vremenu saznaju veliki broj informacija koje mogu da obezbede opstanak ove vrste...
M
ima i Mihajlo, mladunci
stanku u prirodi.
mužjaka i dve ženke. Ženke su
orla krstaša, narednih
Krstaši se gnezde na samom severu
nazvane Mima i Zlatica, a mužjaci
godina će slati vredne
vojvođanskog Banata, u prostranst-
Mihajlo i Gavrilo.
informacije koje će pomoći da
vu stepa i oranica. Naša mala nacion-
Drugog jula tim ornitologa iz Društva
se njihova vrsta bolje upozna i
alna populacija deo je veće panon-
za zaštitu i proučavanje ptica Srbije,
zaštiti. Krstaši iz Srbije prvi put će
ske populacije koja broji više stotina
zajedno sa kolegama iz Mađarskog
biti praćeni uz pomoć satelitskih
parova u Mađarskoj, Slovačkoj,
društva za zaštitu ptica i prirode
odašiljača, najnovije tehnologije koja
Austriji i Češkoj.
(MME – BirdLife Hungary) i Pokra-
će ornitolozima Društva za zaštitu i
Sva tri gnezda orlova krstaša na-
jinskog zavoda za zaštitu prirode, i
proučavanje ptica Srbije omogućiti
dziru volonteri Društva za zaštitu i
veliku pomoć profesionalnih alpini-
da u realnom vremenu saznaju veliki
proučavanje ptica Srbije, lovočuvar
sta posetio je gnezda orlova krstaša.
broj informacija koje mogu da obez-
iz Srpskog Krstura i čuvari prirode
Svi mladunci su obeleženi metalnim
bede opstanak ove vrste.
iz Specijalnog rezervata prirode
i plastičnim prstenovima, a dva su
Sa svega tri para, orlovi krstaši su
„Pašnjaci velike droplje”. Čuvanje
dobila i satelitske odašiljače koji će
najređa ptica grabljivica u Srbiji. U
gnezda je, kao i godinama unazad,
istraživačima pomoći da ih prate,
Crvenoj knjizi ptica Srbije dobili su
doprinelo da se orlovi bezbedno i
saznaju kuda se kreću, gde love, i
kategoriju kritično ugrožene vrste
uspešno gnezde.
da im priskoče u pomoć ako bude
zbog izuzetno male brojnosti i velikih
Ove godine podmladak krstaša
potrebno.
opasnosti koje prete njihovom op-
u Srbiji čine ćetiri mladunca, dva
„Za naše krstaše najveće pretnje su trovanje i nedostatak drveća na kojima bi se gnezdili. Ovog proleća zabeležili smo nekoliko slučajeva trovanja ptica na severu Banata, a samo
Foto: Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
pukom srećom orlovi nisu stradali. Neodgovorna upotreba pesticida i sve češće namerno trovanje lisica, šakala, pasa i drugih mesojeda hitno mora da se zaustavi kako bismo sačuvali ptice sa nacionalnog grba”, kaže Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Obeležavanje mladih orlova omogućeno je kroz projekat „PannonEagle LIFE” i finansijsku podršku kompanije Carlsberg. 84
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
ZAŠTITA PRIRODE
KOLIKO JOŠ REKA SMEMO DA IZGUBIMO?
Foto: Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Novi dokumentarni film „Deca iz vode” o borbi regiona za divlje reke Balkana...
životne navike prilagođavali rekama koje ih okružuju i da je tako nastao jedan specifičan način života. Reke poštujemo zbog njihovih prirodnih,
P
kulturnih, istorijskih i rekreativnih
koga susret sa divljom, nesputanom
pomoću kog je jedino moguće videti
rekom ostavlja ravnodušnim. Reke su
i osetiti sve skrivene delove jedne
mesta koja nas uvek iznova podsećaju
reke.
da sav život izvire iz vode i da su naši
„Kroz rafting, kao aktivnost koja
životi s njom u potpunosti isprepleteni.
povezuje ljude i reke, negujemo i
U stvari, svi smo mi deca iz vode.
podstičemo pozitivan odnos prema
Služeći se spomenutim motivima, u
prirodnim vrednostima, i ujedno
okviru WWF-ovog projekta očuvanja
težimo da ukažemo lokalnim zajed-
slobodnih reka Balkana nastao je kra-
nicama na značaj očuvanja prirode,
tak dokumentarni film „Deca iz vode”
što se može videti i po svedočenjima
riroda je ljudima oduvek
vrednosti, a poseban naglasak stavlja
služila kao pokretačka snaga
se na povezanost sa prirodom kroz
i motiv za stvaranje. Retko
rafting, jednim od mehanizama
koji govori o vezi ljudi i reka, o odnosu
Film je snimljen u periodu između
onih koji su učestvovali u realizaciji
prema životnoj sredini koji se gradi
avgusta i septembra 2020. godine,
filma. Umrežavanjem rafting klubova,
od malih nogu i o značaju svakog
kada su ljudi usled izbijanja pandem-
lokalnih zajednica i organizacija koje
pojedinca koji promoviše i širi glas o
ije koronavirusa ponovo podstaknuti
se bave zaštitom životne sredine,
ugroženosti reka kada se nađu pred
da obnove vezu sa prirodom. Reke
stvara se snažan front za očuvanje
pretnjom izgradnje hidroelektrana,
Gostović, Piva, Vrbas, Drina, Ibar,
reka. Mislim da smo mi na dobrom
zagađenjima ili bilo kojim drugim
Krivaja, Lim, Pliva, Sana, Tara i Una, čiji
putu”, ističe Marko Prodanović iz raft-
načinom njihove degradacije.
prizori su u filmu, svoju snagu ulivaju
ing kluba KES „Pustolov”.
„Film je imao svoju prvu projekciju
u Dunav i ukazuju na značaj delikatne
Sve više organizacija i pojedinaca
na VIII Međunarodnoj rafting regati
mreže koja spaja prirodu i ljude.
pridružuje se zajedničkom podizanju
‘Proteci Rzavom’, gde su učesnici
„Deca iz vode” pokazuju kako su ljudi
glasa za divlje i netaknute reke Bal-
imali priliku da vide dobro poznata lica na platnu – njih same kako snažno veslaju i grabe ka boljoj budućnosti
Info - O WWF-u
za naše reke slobodnog toka. Ovaj
WWF je jedna od najvećih nezavisnih organizacija, koja se bavi zaštitom prirode
projekat je dokaz da reke ne poznaju
i ima aktivnu globalnu mrežu u više od 100 zemalja. Misija WWF-a je da
granice, kao što ni region ne zna na
zaustavi uništavanje životne sredine i stvori budućnost u kojoj ljudi žive u
kulturne i društvene razlike kad je u
skladu sa prirodom, putem očuvanja svetske biološke raznovrsnosti, održivog
pitanju borba za očuvanje životne
korišćenja prirodnih resursa i smanjenja zagađenja i preterane potrošnje.
sredine”, ističe Nataša Milivojević iz
Više informacija na: www.wwfadria.org/sr
WWF Adrije. 86
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
kana i za sve dobrobiti koje nam one
acija o zaštiti i održivom korišćenju
očuvanje reka svesrdno podržava i
pružaju. Podsećamo da je 2020. go-
reka na Zapadnom Balkanu”.
Međunarodna rafting federacija (IRF).
dine organizovan regionalni sastanak
Kratki dokumentarni film „Deca iz
Film od sada možete pogledati na
predstavnika nekoliko rafting klubova
vode”, autora Nataše Milivojević i
našem Facebooku, Instagramu i
iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i
Marka Prodanovića, podržali su WWF
YOUTUBE KANALU.
Srbije, na kome je potpisana „Deklar-
i Free Rivers Fund. Sva nastojanja za
Ivana Grubišić
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
87
ČITAJTE eEKOLIST I PROSLEDITE GA PRIJATELJIMA. NOVI BROJ IZLAZI U SEPTEMBRU.