B
PD ES F PL A iz T da NO nj e
Broj 20 ● Godina 3. ● Ekologija ● Zaštita životne sredine ● Održivi razvoj i zdravi stilovi života
Dolaze li nam gladne godine? RECIKLAŽA Depozitnim sistemom do veće stope reciklaže
KLIMATSKE PROMENE Šta nam poručuju toplotni talasi u Americi i Evropi?
ZAŠTITA PRIRODE Rezervati biosfere - poligoni za ekološko obrazovanje
Foto: Vladimir Dobretić, Oliver Fojkar, Laslo Galamboš
POKRAJINSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE Radnička 20a, Novi Sad Telefon: 021/4896-301 Faks: 021/6 616-252 E-mail: novi.sad@pzzp.rs Web: www.pzzp.rs
SADRŽAJ
Poštovani čitaoci,
eEkolist broj 20. zaključen 31. maj 2022. godine
Da... Ukrajina... Nižu se ratni dani, a dani prelaze u mesece. Osim nezamislivog razaranja i egzodusa ogromnog broja ljudi, jedna od žrtava rata u Ukrajini svakako je i ekonomija - svetska ekonomija. Gasna kriza potresa Evropu jer mnogim zemljama preti hladna zima. Međutim, meci ispaljeni u Evropi nepogrešivo su pogodili afričku decu - pre svega mlađe od pet godina. Glad preti i ljudima na raznim meridijanima, a tu je i sada već dugogodišnja humanitarna katastrofa u Jemenu, koja - čini se - više nikoga ne interesuje... Većina zaboravlja da je Ukrajina bila jedna od najvećih proizvođača hrane, te da su njene glavne mušterije bile svetske organizacije koje obezbeđuju namirnice za ugrožene regije širom sveta, pre svih Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu. Ova organizacija podseća da zbog zatvorenih crnomorskih luka žitarice neće stići do njih. Svetski program za hranu procenjuje da se oko 49 miliona ljudi suočava sa vanrednim nivoom gladi. Oko 811 miliona svake večeri na spavanje odlazi praznog stomaka. Broj ljudi na ivici gladi u afričkoj podsaharskoj regiji, na primer, čak deset puta je veći nego pre pandemije kovida.
Iskreno vaša, urednica magazina „eEko list” Marica Puškaš
Izdavač: Institut za održivi razvoj i zaštitu životne sredine „Zeleni krug” Jovana Hranilovića 34, Novi Sad Telefon: 021/780-537; 065/888-08-57 E-mail: ekolist@yahoo.com; Uređuje redakcijski kolegijum Direktorka izdanja: Jadranka Marčok Urednica: Marica Puškaš Novinari-saradnici: Dragana Ratković, Nada Budimović, Sandra Iršević, Majda Adlešić Graphic design: smartart-studio.com Marketing i plasman: Jan Marčok; Servis i usluge: „ASPRESS” d.o.o. Bački Petrovac
Izdanje je besplatno i distribuira se u PDF formatu ili putem elektronske pošte. CIP - Katalogizacija u publikaciji Matice srpske, Novi Sad
Internet prezentaciju izdanja možete da vidite na adresi:
www.ekolist.org
Fotografija naslovne strane: Unsplash
Sadržaj Foto fokus Vesti
Energija HIDROSISTEM „LIM - ZAPADNA MORAVA” REŠAVA... Ekoturizam „RAZLIČITOST” JE VOJVOĐANSKI BREND Saobraćaj GIS-OM DO ODRŽIVOG JAVNOG PREVOZA Projekti ACT AKTIVNA REŠENJA ZA OTPAD U KRUŠEVCU Reciklaža DEPOZITNIM SISTEMOM MOŽEMO DA UDVOSTRUČI... BROMOVANI USPORIVAČI GORENJA U POTROŠAČK... Kompanije SBB - NAŠA JE ŽELJA DA MENJAMO SVET NA BOLJE VOJVODINAŠUME - SAČUVAJMO „DIVLJA OSTRVA” PETROLAND – ADRENALIN, ZABAVA, REKREACIJA,... Zaštita prirode IZAZOVAN I PUN POTENCIJALA ZA UPRAVLJANJE... REZERVATI BIOSFERE Ekoturizam REZERVATI BIOSFERE Zaštita prirode STENE I PAŠNJACI MOĆNIH VRHOVA KOMOVA PROGRAM „ECOBIKE-NET” PREDSTAVLJEN U BEČEJU Edukacija PROMIŠLJENO OBNAVLJAJMO I POVEZUJMO SE S...
ISSN 1821 - 4134
Aktuelnosti DOLAZE LI NAM GLADNE GODINE?
Prijatelji eEkolista
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
3
FOTOFOKUS
Svetski dan zaštite životne sredine Svetski dan zaštite životne sredine, koji se obeležava 5. juna, najvažniji je datum u međunarodnom kalendaru ekoloških događaja. Pod okriljem Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), ovaj datum se obeležava od 1973. godine, te je događaj izrastao u najveću globalnu platformu za zaštitu životne sredine, s milionima ljudi iz celog sveta koji se angažuju u zaštiti planete. Svake godine domaćin Svetskog dana zaštite životne sredine je druga država u kojoj se održavaju zvanične proslave. Država domaćin 2022. je Švedska i ovo će biti prilika da se prikažu neki od pionirskih radova ove zemlje na zaštiti prirode u posljednjih 50 godina. UNEP će sarađivati sa Švedskom na predstavljanju ovih inovacija kroz seriju pisanih priča i kratkih video zapisa koji će se deliti na internetu.
4
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Gustavo Quepón on Unsplash Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
5
FOTOFOKUS
Kuda su odleteli engleski laptirovi? Britanija ima – u zavisnosti od toga kako ih brojite – 58 vrsta (u poređenju sa oko 2.500 noćnih leptira). Istraživanje koje je provela dobrotvorna organizacija Butterfly Conservation pokazalo je da su 24 od njih sada ugrožene. Opadajući trend u broju je dugoročan: ozbiljan pad počeo je da se primećuje nakon Drugog svetskog rata kada su usvojene metode intenzivne poljoprivrede. Nepredvidivi, ekstremni vremenski obrasci i upotreba nitratnog đubriva (koje podstiče da trava na poljoprivrednom zemljištu bude gusta i bujna, a leptiri pretežno preferiraju retku i nisku) takođe imaju podmukao efekat. Broj i stanje populacije leptirova je vrh ledenog brega, i pokazatelj je katastrofe koju je biolog prof. Dave Goulson nazvao „apokalipsom insekata”. Potrebni su nam insekti: oni su oprašivači, hrana za druge životinje i suštinski deo funkcioniranja sveta.
6
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Sarah Brown on Unsplash Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
7
Photo by David Marcu on Unsplash 8
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
FOTOFOKUS
Dan Dunava Međunarodni Dan Dunava obeležava se 29. juna u zemljama širom Evrope. Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (engl. International Commission for the Protection of the Danube River; ICPDR) prvi put ga je proslavila 2004. godine, na dan desete godišnjice od potpisivanja Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, 29. juna 1994. godine u Sofiji. Posle sliva reke Volge, sliv Dunava je drugi po veličini u Evropi, i obuhvata 14 država: Nemačku, Austriju, Češku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Rumuniju, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Sliv obuhvata 817.000 kvadratnih kilometara, a tu živi 83 miliona ljudi. Oko 20 miliona ljudi se snabdeva vodom za piće iz Dunava. Dunav prolazi kroz brojne velike gradove, uključujući četiri glavne prestonice: Beč, Bratislavu, Budimpeštu i Beograd. Manifestacije odaju počast važnoj ulozi koju Dunav i njegove pritoke igraju u životu ljudi: obezbeđenje vode za piće, rekreaciju, industriju, poljoprivredu, ribarstvo, saobraćaj... Na kraju, ali ne i manje važno, u okviru Dana Dunava, posebno se ukazuje na ekološke aspekte ove velike reke. Kvalitet vode je ozbiljan problem zbog zagađenja koje potiče od miliona ljudi, poljoprivrede i industrije.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
9
VESTI
Prijavite ekološke probleme Građani Srbije moći će da prijave ekološke probleme putem mobilne i veb aplikacije gReact (Green Reaction), koja može besplatno da se preuzme na Google Play i APP Store, a omogućeno je i slanje SMS ili MMS poruka na: 066/5555-001
NAGRADA IZVIĐAČIMA IZ PETROVCA NA MLAVI
Photo by Sigmund on Unsplash
Ž
iri za dodelu Velike povelje
međusobnu podršku i razumevanje
„ZELENA PLANETA“ za učinjeno
životnih principa u skladu sa prirodom.
kao i telefonski pozivi kontakt centru na broj: 0800-003-003 radnim danima od 7,30 do 15,30 časova, saopštilo je Ministartvo zaštite životne sredine.
dobro prirodi, koji su činili Predrag
Svojim postojanjem i delovanjem šire
Ćurčić predsednik Društva stručnjaka
pozitivnu energiju, prenose je na sve
ekoloških nauka Srbije, Tomica
svoje članove. Koliko im je važna životna
Mišljenović asistent na Biološkim faku-
sredina pokazuju realizujući različite
letu Univerziteta u Beogradu, Jadranka
akcije, kampanje, boravka dece u priro-
Marčok, direktorka redakcije Magazina
di. Nemerljiv doprinos dali su u čišćenju
EKOlist, Nebojša Ilić Ilke, reditelj doku-
i uređenju reke Mlave, aktivnostima
mentarno ekoloških filmova i Branislav
kao što su „EKOLOGIČARENJE”,„BUDI
Marinkov, predsednik žirija, većinom
SPREMAN”...
glasova, doneo je odluku, da se ove
Velika povelja „ZELENA PLANETA”
Prvi hibridni energetski park u Hrvatskoj
godine Velika povelja „Zelena planeta“
je prestižno priznanje, koje podstiče i
Solarna elektrana Korlat u Zadarskoj
dodeli Odredu izviđača „MLAVA” iz
nagrađuje izuzetan trud, zalaganje i is-
županiji, snage 99 megavata, biće
Petrovca na Mlavi za višedecenijski
trajnost, upravo ovakvih ljudi kao što su
izgrađena pored istoimenog vetropar-
uspešan rad na očuvanju, zaštiti i
naši izviđači. „Svojim radom predstav-
ka, koji je pušten u rad prošle godine
unapređenju životne sredine.
ljaju primer, pokazuju koliko svaki po-
i sa kojim će činiti prvi hibridni park
Odred izviđača „MLAVA“ iz Petrovca
jedinac može da učini, a može mnogo!
obnovljivih izvora u Hrvatskoj.
na Mlavi, postoji i realizuje različite
Veoma je važno da zajednica pokaže
Buduća solarna elektrana Korlat će se
sadržeje od 1952. godine, a ove 2022.
spremnost i odgovornost za prihva-
prostirati na 185 hektara i nalaziće se
godine obeležili su 70 godina poto-
tanje onih postupaka neophodnih za
neposredno uz vetropark Korlat, osam
janja. Izviđači su svojim dugogodišnjim
opstanak svih nas, ali i da ukažemo na
kilometara severozapadno od Benko-
radom i zaleganjem učinili da veliki broj
sve ono što nije dobro i što predstavlja
vca. Postrojenje ima 18 vetroagregata
dece iz Petrovca na Mlavi, a i šire oko-
veliku opasnost. Odred izviđača ‘Mla-
i procenjenu godišnju proizvodnju
line, živi u skladu sa svojim okruženjem,
va’ predstavlja istinske čuvare prirode,
od 170 gigavat-sati, što je dovoljno
da voli i poštuje prirodu. Njihove
vredne pčelice, od kojih svi moramo da
za potrebe 50 hiljada domaćinstava
aktivnosti i delovanja usmerena su na
učimo, na koje treba da se ugledamo!”,
godišnje odnosno oko jedan odsto
ekološke saržaje, edukaciju, druženje,
navodi se u saopštenju.
potrošnje u Hrvatskoj. eKapija
10
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Životna sredina ili ekonomija?
Procenat odraslih koji smatraju da bismo zaštiti životne sredine morali da damo prednost u odnosu na ekonomski rast
CENA GORIVA NA LEDU DO JULA
Uredba o ograničavanju visine cena naftnih derivata produžena je do 30. juna. Litar evrodizela koštaće do 3. juna 203,50 dinara, a evropremijuma 187 dinara. Akciza će i dalje biti smanjene za 15%, a marža trgovaca ostaje 7 dinara po litru. Utakanje goriva u posude ograničeno je na 60 litara.
Izvor: www.ekapija.com
Solarni paneli na javnim zgradama EU U nacrtu plana REPowerEU da se prekine oslanjanje na ruska fosilna goriva predviđene su investicije od ukupno 195 milijardi evra, prenose mediji koji su imali uvid u predložene verzije. Evropska komisija će, po nezvaničnim informacijama, sprovesti dobije krovne solarne panele, ali i olabaviti politiku zaštite životne
Broj ljudi koji su prisiljeni da napuste dom zbog sukoba, nasilja, povreda ljudskih prava i progona po prvi put u istoriji veći je od sto miliona, saopštila je kancelarija šefa UNHCR-a. To je više od jedan odsto stanovnika planete. Do kraja prošle godine je, prenosi UNHCR, broj izbeglica širom sveta porastao na 90 miliona, najviše kao posledica trajnih sukoba u Etiopiji, Burkini Faso, Mjanmaru, Nigeriji, Avganistanu i Demokratskoj Republici Kongo. A sada je izbio i rat u Ukrajini. UNHCR je objavio da je zbog rata osam miliona ljudi unutar Ukrajine napustilo domove, više od šest miliona je otišlo u inostranstvo. Oko polovina prognanih širom sveta, njih oko 53 miliona, smešteno je unutar domovina, dodaje UNHCR. Izvor: https://www.dw.com
sredine da bi se ubrzalo izdavanje dozvola za projekte za proizvodnju zelene energije. Ukoliko predlog bude usvojen, nacionalne vlade će morati da smanje vreme izdavanja dozvola za krovne solarne elektrane na tri meseca i da najkasnije 2025. omoguće postavljanje takvih sistema na svaku javnu zgradu na kojoj je to moguće.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
11
Image by Unsplash
VIŠE OD STO MILIONA IZBEGLICA NA SVETU
mere da do 2025. svaka javna zgrada
VESTI
NJ.E. Anika Ben David i Fransin Pikap
Sadnja medonosnih biljaka
SRBIJA POTPUNO SPREMNA ZA KONFERENCIJU STOKHOL
Nacionalne konsultacije je, uz podršku Vlade Švedske i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)...
Foto Ambasada Švedske_Dobrica Mitrović
U
Botaničkoj bašti „Jevremovac” održan je peti
kreiranja nacionalnih politika i planova u oblasti zaštite
i poslednji u nizu dijaloga o životnoj sredini u
životne sredine. Posebno me raduje što su tokom
Srbiji, u okviru priprema naše zemlje za učešće na kon-
konsultacija mladi pokazali veliko interesovanje i što
ferenciji „Stokholm+50”. Nacionalne konsultacije je,
su motivisani da učestvuju u nalaženju rešenja za iza-
uz podršku Vlade Švedske i u partnerstvu sa Ministar-
zove u ovoj oblasti”, rekla je Irena Vujović, ministarka
stvom zaštite životne sredine, organizovao Program
zaštite životne sredine i dodala: „U Srbiji je u prethod-
Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
nom periodu ostvaren značajan napredak u rešavanju
Završni događaj u okviru nacionalnih konsultacija
ekoloških problema, ali i usklađivanja regulative sa EU
otvorila je ministarka zaštite životne sredine Irena
propisima, što je rezultiralo otvaranjem Klastera 4, u ok-
Vujović, uz ambasadorku Švedske u Srbiji Nj.E. Aniku
viru kojeg je i Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske
Ben David i stalnu predstavnicu UNDP-a u Srbiji Fran-
promene.
sin Pikap. Ministarka Vujović zahvalila je svima koji su
Na su događaju predstavljene najvažnije preporuke
se odazvali pozivu Ministarstva i dali doprinos Nacion-
različitih aktera u društvu o tome šta Srbija treba da
alnim konsultacijama.
preduzme kako bi smanjila zagađenje životne sredine,
„Konsultacije su bile dobra prilika da kroz dijalog
očuvala biodiverzitet, i adekvatno odgovorila na iza-
različitih aktera dođemo do zajedničkih zaključaka,
zove klimatskih promena. Ove preporuke, prikupljene
istaknemo najvažnije ekološke probleme i preporuke
tokom niza dijaloga, biće uključene u Nacionalni
za njihovo rešavanje. Kroz otvorene dijaloge, čuli smo
izveštaj koji će delegacija Republike Srbije predstaviti
glas svih učesnika i to će se uzeti u obzir prilikom
na konferenciji u Stokholmu za manje od dve nedelje.
12
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Završne konsultacije Stokholm+50 Povodom Svetskog dana pčela (20. maj) i Svetskog dana zaštite biološkog diverziteta (22. maj), u saradnji sa
LM+50
udruženjem „Ekonaut”, održane su dve panel diskusije o značaju pčela i neophodnosti njihove zaštite na kojima su učestvovali predstavnici akademske zajednice i civilnog sektora. Takođe je održana i radionica o svetu pčela
„Kroz organizaciju globalne konferencije Stock-
za decu i mlade.
holm+50 koja će biti održana u Stokholmu 2. i 3. juna,
Od 13. aprila održano je pet nacionalnih dijaloga. Među
Vlada Švedske želi da mobiliše globalne i lokalne
temama o kojima se diskutovalo su: zaštita biodiverzite-
ekološke akcije za našu planetu i našu budućnost!
ta, klimatske promene, zelena transformacija privrede,
Srbija je izabrana kao zemlja gde se organizuju konsul-
povezanost životne sredine i javnog zdravlja, uloga
tativni dijalozi tokom priprema za konferenciju Stok-
mladih u zaštiti životne sredine.
holm +50. Hvala svima na aktivnom učešću i nadam
Zahvaljujući onlajn platformi „SparkBlue”, svi zaintereso-
se da ćemo nastaviti sa konstruktivnim dijalogom i
vani su imali priliku da se aktivno uključe u ovaj proces,
angažovanjem”, izjavila je Nj.E. Anika Ben David, am-
kako bi pratili tok dijaloga i ostvarene rezultate i dali
basadorka Švedske u Srbiji.
svoje preporuke za unapređenje životne sredine u Srbiji.
„Zahvaljujući podršci Švedske i partnerstvu sa Mini-
Konferencija „Stokholm+50: zdrava planeta za prosperi-
starstvom životne sredine, uspeli smo da okupimo više
tet svih - naša odgovornost, naša prilika”, održava se 2.
od 500 predstavnika nacionalnih i lokalnih institucija,
i 3. juna u glavnom gradu Švedske. Pored obeležavanja
civilnog društva, privatnog sektora, akademske zajed-
50 godina od prve konferencije Ujedinjenih nacija o
nice i mladih. To nam je potvrdilo da u Srbiji postoji
životnoj sredini, cilj ovog međunarodnog sastanka je i
veliko interesovanje za očuvanje životne sredine i
da ubrza sprovođenje aktivnosti koje doprinose os-
hvatanje u koštac sa klimatskim promenama. Verujem
tvarenju globalnih Ciljeva održivog razvoja, Sporazuma
da će preporuke učesnika nacionalnih konsultacija
iz Pariza o klimatskim promenama, kao i „zeleni” opora-
pomoći Srbiji da pronađe put ka održivoj i zelenoj
vak od posledica pandemije COVID-19.
budućnosti na dobrobit njene privrede i građana”,
Uz podršku Vlade Švedske, UNDP je organizovao na-
rekla je Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP-a u
cionalne konsultacije u 59 zemalja širom sveta, među
Srbiji.
kojima je i Srbija. Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
13
VESTI
„MI SMO PRIRODA” - MOTO EVROPSKOG DANA PARKOVA
U
znak sećanja na osnivanje prvih devet nacionalnih
odgovaraju opsegu globalnih ciljeva. Potreban je veći
parkova na tlu Evrope, utemeljenih u Švedskoj 1909.
napor da se bioraznovrsnost stavi u središte donošenja
godine, 24. maja obeležili smo Evropski dan parkova.
odluka u svim aspektima života, političara (vlade) i privre-
Ovaj dan ima za cilj da približi ljude prirodi i podigne
de. Moramo sarađivati s prirodom kako bismo odgovorili
svest javnosti o značaju prirodnih lepota u zaštićenim
na višestruke izazove s kojima se suočavamo – posti-
područjima širom Evrope, čime se ukazuje na važnost
zanje održivog razvoja, ublažavanje klimatskih promena
očuvanja i održivog razvoja tih mesta. Zaštićena područja
i smanjenje gubitka biološke raznovrsnosti. Očuvanje
su idealna mesta za obnovu prirode i našu povezanost s
bioraznovrsnosti je ključ izgradnje održive budućnosti za
njom. U sve urbanizovanijoj Evropi, upravo na tim mestima
sve, ističe Kasandra-Zorica Dropuljić, menadžerka pro-
možemo se istinski prizemljiti i osetiti da smo i mi deo pri-
jekta Zaštićena područja za prirodu i ljude WWF Adrije.
rode. Kao takvu, moramo je zaštititi – sada i u budućnosti.
Zaštićena područja su temelj zaštite prirodne
Evropski dan parkova ove godine održava se pod sloga-
raznovrsnosti, a svaki dan ona nam obezbeđuju mesta
nom „Mi smo priroda” uz poziv na razmišljanje, obnovu i
za ponovno povezivanje s prirodom. Ona su na dobrobit
ponovno povezivanje s prirodom.
čitavom društvu.
„Nalazimo se u godinama kada se moraju dogovoriti
Zoran Mrdak, predsednik regionalne organizacije Parkovi
i preduzeti suštinske akcije za efikasno očuvanje bio-
Dinarida, koja povezuje gotovo sva naša zaštićena
raznovrsnosti, čiji dramatičan gubitak predstavlja jedan
područja, kaže: „Bioraznovrsnost je pod velikim pritiskom
od najvećih izazova za našu globalnu zajednicu. Moramo
i potrebno joj je efikasno očuvanje uz učešće svih rel-
osigurati da akcije postignute na nacionalnom nivou
evantnih aktera. Strategija EU o biodiverzitetu za 2030.
14
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
O WWF-u WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet miliona pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustavljanje propadanja zemljinog prirodnog okruženja i izgradnja budućnosti u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svetsku biološku raznovrsnost, osiguravajući održivu upotrebu obnovljivih prirodnih resursa i promovišući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: wwfadria.org Parkovi Dinarida Parkovi Dinarida predstavljaju mrežu više od 100 zaštićenih područja u Srbiji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Severnoj Makedoniji i Sloveniji.Članovi Parkova Dinarida su i fizička lica, ljubitelji prirode i prijatelji mreže. Službena asocijacija „Parkovi Dinarida - mreža zaštićenih područja Dinarida” osnovana je krajem 2014. godine u Podgorici, gde joj je i sedište. Više informacija potražite na LINKU.
RECIKLAŽA STAKLA U NOVOM SADU
V
elika akcija prikupljanja staklene ambalaže u okviru Evropske zelene nedelje, koja se tradicionalno
obeležava kako bi se podigla svest o najvažnijim pitanjima zaštite životne sredine održana je u organizaciji Nemačke razvojne saradnje GIZ, NALED-a i partnera na projektu „Up-
ravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“. Manifestaciji je prisustvovala i članica Gradskog veća za imovinu i imovinsko-pravne poslove, zaštitu životne sredine,
godinu, sa Zelenim dogovorom, i Globalna strategija za
održivi razvoj i energetsku efikasnost Mira Radenović.
biodiverzitet postavljaju okvir za budućnost očuvanja
- Sa našim partnerima na ovom projektu, na teritoriji Grada
prirode, na šta su se zemlje Zapadnog Balkana obavezale
Novog Sada, pre dva meseca, postavljeno je 50 konte-
kroz Sofijsku deklaraciju i Zelenu agendu za Zapadni
jnera „zvona“ za staklo na lokacijama na kojima je uočena
Balkan. Da bi sve ove strategije i planovi funkcionisali,
najveća potrebe za tim. Lepa vest je da je Grad preko ovog
potreban nam je neprekidan dijalog i jačanje regionalne
projekta obezbedio još 50 kontejnera, i u toku je odabir
saradnje radi zaštite prirode, kao i visok stepen saradnje
novih lokacija prema izraženim potrebama naših građana
između svih aktera.”
– rekla je Mira Radenović. Ona je dodala da će u gradu
Upravo će na Zelenoj agendi za Zapadni Balkan biti
uskoro početi postavljanje podzemnih kontejnera za prima-
naglasak na zajedničkoj šestoj Međunarodnoj konfer-
rnu separaciju pet ambalaže.
enciji Parkova Dinarida i organizacija civilnog društva,
Direktor JKP „Čistoća Novi Sad“ Vladimir Zelenović rekao
koju WWF i Parkovi Dinarida organizuju od idućeg
je da je u poslednja dva meseca prikupljeno šest tona stak-
utorka, 31. maja, u Sarajevu. Trodnevna konferencija
lene ambalaže koje su upućene na reciklažu.
pod nazivom „Regionalnom saradnjom do održivih
- Posebnim vozilima „Čistoće“ sakuplja se staklena
zaštićenih područja”, uz upravljače zaštićenih područja
ambalaža koja se odvozi u pogone „Čistoće“ na grad-
i predstavnike relevantnih institucija u našem regionu,
skoj deponiji gde se radi razvrstavanje i sortiranje svih
prvi put će okupiti i predstavnike brojnih nevladinih
reciklažnih materijala koji se dalje upućuju reciklerima –
organizacija koje se bave temama zaštite prirode. Glavni
rekao je Zelenović.
cilj zajedničke konferencije jeste da se istraži kako ojačati
Za sve građane koji su doneli po najmanje tri staklene flaše,
regionalnu saradnju, poboljšati koordinaciju za očuvanje
ili tegle za reciklažu, bile su obezbeđene nagrade u duhu
bioraznovrsnosti na Zapadnom Balkanu i održivost
očuvanja životne sredine. Na štandu, na platou Spensa,
zaštićenih područja. Deo konferencije biće posvećen i
posetioci su se informisali o značaju reciklaže ambalažnog
temi žena u zaštiti prirode.
otpada, a svoje znanje su proveravali i putem kviza. Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
15
VESTI
MEĐUNARODNI DAN BIOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI 2022.
M
eđunarodni dan biološke raznovrsnosti
će biti usvojen na predstojećoj konferenciji o biodi-
obeležava se 22. maja, s ciljem podizanje
verzitetu. Ova tema naglašava važnost biodiverziteta
svesti o problemima biodiverziteta. Biodiverzitet je od
u rešavanju nekoliko izazova održivog razvoja. Razno-
suštinskog značaja za održavanje ravnoteže planete.
likost je temelj na kojem se mogu naplaćivati rešenja
To je takođe i polazna osnova za sve usluge ekosis-
zasnovana na prirodi za klimu, zdravstvena pitanja,
tema, koje su u potpunosti vezane za dobrobit ljudi.
sigurnost hrane i vode i održive egzistencije.
Budući da je život na našoj planeti kompleksna
Gubitak staništa usled poljoprivrede i izgradnje in-
mešavina širokog spektra životinja, biljaka, gljiva i
frastrukture, prekomerna eksploatacija, zagađenje,
mikroorganizama, svaka od ovih vrsta i organizama
pojava invazivnih vrsta i klimatski poremećaji izazvani
radi zajedno u ekosistemima kako bi očuvala ravnotežu
ljudskim aktivnostima, u poslednjih pola veka uz-
i podržala život. Ova složena mreža održava život na
rokovali su najveću promenu biodiverziteta u istoriji
planeti, svi činioci su međuzavisni, a svaki, čak i naj-
čovečanstva.
manji poremećaj može dovesti do nesagledivih pos-
Klimatske promene postaju najveća pretnja biodi-
ledica.
verzitetu. Gubitak ekosistema povratno utiče i na
Generalna skupština Ujedinjenih nacija u decembru
povećanje emisije gasova staklene bašte. Oko osam
2000. godine usvojila je 22. maj kao Međunarodni dan
procenata globalnih emisija uzrokovano je paljenjem
biološke raznolikosti, kako bi obeležila usvajanje Kon-
i krčenjem tropskih šuma, a gubitak močvara trenutno
vencije na samitu u brazilskom gradu Rio de Žaneiru
je tri puta brži u procentima od gubitka šuma. Izveštaj o
22. maja 1992. godine.
stanju prirode u Evropskoj uniji za 2020. pokazao je da
Tema ovogodišnje manifestacije jeste Izgradnja
se 81 procenat zaštićenih staništa u EU i 63 procenat
zajedničke budućnosti za celokupan život. Tema
zaštićenih vrsta nalazi u lošem statusu očuvanja. Ev-
podržava globalni okvir biodiverziteta nakon 2020. koji
ropska zaštićena staništa i vrste nastavljaju da opadaju alarmantnom brzinom, jer su višestruki pritisci sa kojima se suočavaju preveliki da bi omogućili njihov oporavak. Tokom poslednjih 25 godina, EU je izgradila
Photo by Coralie Meurice on Unsplash
mrežu od 26 hiljada zaštićenih područja unutar svojih granica, koja obuhvataju više od 850 hiljada kvadratnih kilometara. Taj sistem je poznat kao Natura 2000 i to je najveća mreža zaštićenih područja na svetu. 16
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
VESTI
POKRENUT PORTAL ZA MAPIRANJE PALJENJA ŽETVENIH OSTATAKA
I
nternet portal dim.rs preko kojeg će moći da se detektuju i prate požari na poljoprivrednim područjima u
Srbiji, predstavljen je u zgradi Ujedinjenih nacija u Beogradu. Ovi požari obično nastaju kao posledica ljudskih aktivnosti, kao što je praksa paljenja žetvenih ostataka. Portal dim.rs ima za cilj podizanje svesti građana, a naročito poljoprivrednih proizvođača, o štetnosti i opasnosti koju može prouzrokovati praksa nesavesnog spaljivanja useva. Putem ovog portala građani će moći da prijave požar i na taj način daju svoj doprinos zaštiti životne sredine. Ovo rešenje je osmislio tim stručnjaka iz Instituta „BioSens“ iz Novog Sada.
vazduha u Srbiji.
„Građani sa svojih mobilnih telefona mogu da pošalju
„Portal dim.rs, koji su razvili naučnici instituta ‘BioSens’ sa
sliku i lokaciju požara. Podaci o požarima dostupni su
kojim Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivre-
na interaktivnoj mapi na portalu, a kao dodatna funkcija
de ima izuzetnu saradnju, predstavlja odličnu osnovu
omogućeno je i praćene kvaliteta vazduha u Srbiji.
i konkretan korak u suzbijanju pojave paljenja poljo-
Takođe, statistički podaci o požarima počevši od 2015.
privrednih useva i nadovezuje se na aktivnosti koje smo
godine do danas se mogu besplatno preuzeti sa por-
u prethodnom periodu sproveli u cilju edukacije poljo-
tala“, objasnio je Gordan Mimić, naučni saradnik Instituta
privrednih proizvođača. Međutim, pored ovih aktivnosti,
„BioSens“.
potrebno je da se u cilju rešavanja ovog problema uvežu
Podaci prikupljeni na portalu, omogućiće da se lakše
sve nadležne institucije i da se efikasnije primenjuje
sagleda broj i učestalost požara na poljoprivrednim
kaznena politika predviđena zakonom”, izjavio je Alek-
parcelama, što će predstavljati osnovu za dalju analizu
sandar Bogićević, pomoćnik ministra poljoprivrede,
i bolje razumevanje ove pojave. Portal će omogućiti
šumarstva i vodoprivrede.
detekciju poljoprivrednih područja na kojima se učestalo
Realizaciju portala dim.rs podržao je Program Ujedinjenih
pojavljuju požari, što će olakšati preventivno delovanje
nacija za razvoj (UNDP), kao jednu od 14 najboljih ideja
i fokus na opštine koje su najizloženije pojavi požara
za smanjenje zagađenja i poboljšanje kvaliteta vazduha
na otvorenom. Prevencija paljenja žetvenih ostataka
u Srbiji, pristiglih na Izazov „Inovacije za čistiji vazduh“, u
doprineće smanjenju zagađenja i poboljšanju kvaliteta
martu prošle godine.
Aleksandar Bogićević
18
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Gordan Mimić
„Pokretanje portala dim.rs se nadovezuje na kampanju o štetnim posledicama paljenja žetvenih ostataka „Ne pali strnjiku“, koju je UNDP sproveo zajedno sa Minstarstvom zaštite životne sredine i Lovačkim savezom Srbije, uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF). Ponosni na to što je dim.rs nastao kao rezultat saradnje međunarodnih organizacija i naučne zajednice i verujemo da će poslužiti kao inspiracija drugim naučnim institucijama, državnim i privatnim kompanijama i pojedincima, da predstave svoje ideje za unapređenje životne sredine u Srbiji”, izjavio je Žarko Petrović, vođa tima za vitalni razvoj u UNDP-u. “Svako paljenje useva negativno utiče na životnu sredinu. Podsetila bih vas na požar koji se 2018. sa poljoprivrednih zemljišta proširio na Specijalni rezervat prirode ‘Stari Begej-Carska bara’ preteći da uništi biljne i životinjske vrste ovog zaštićenog područja. Nadamo se
„MUZEJI ZA 10” I „EVROPSKA NOĆ MUZEJA“
U
Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode je i ove godine uspešno sprovedena manifestacija „Muzeji za
da ćemo uz pomoć edukacija, konkretnih rešenja kao što
10“ i „Evropska noć muzeja“. Ovogodišnji moto manifes-
je portal dim.rs i efikasnijeg sankcionisanja počinilaca
tacije je bio „Moć muzeja“. Ova do sada najveća muze-
uspeti da ovu štetnu aktivnost svedemo na minimum,“
jska inicijativa na teritoriji Srbije jedinstvena je u evrop-
istakla je Marina Jovanović, savetnica ministarke zaštite
skom kulturnom prostoru i osmišljena je sa idejom bliže
životne sredine.
saradnje i zajedničkog nastupa muzeja u Srbiji sa ciljem
Paljenje žetvenih ostataka nanosi velike štete poljo-
efikasnijeg rada, veće vidljivosti, kao i čvršće povezanosti
privrednom sektoru. Visokim temperaturama požara
s lokalnom zajednicom. Rezultat je intenzivnija interakcija
uništavaju se korisni mikroorganizmi u gornjim slojevima
sa publikom i veća poseta, kao i bogati i raznovrsni
zemljišta, smanjuje se sadržaj humusa, uništava azot, i na
programi koji obogaćuju kulturno-turističku ponudu
taj način se trajno smanjuje plodnost zemljišta. Vatra se
Srbije. Programi su se odvijali na više od 100 lokacija od
lako se širi na okolinu i prerasta u požare koji ugrožavaju
14 do 21. maja 2022. godine, a obuhvatili su niz izložbi i
čitave ekosisteme, devastiraju zaštićena područja i
pratećih aktivnosti u vidu prezentacija, radionica, javnih
predstavljaju veliki rizik po život, zdravlje i imovinu
razgovora, promocija, projekcija i drugih sadržaja. Pose-
ljudi. Takođe, sagorevanje žetvenih ostataka zagađuje
tioci manifestacije Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode
vazduh i emituje ugljen dioksid, koji je jedan od glavnih
su mogli da vide stalnu prirodnjačku postavku u kojoj se
uzročnika globalnog zagrevanja i klimatskih promena.
prikazuje bogatstvo biološke i geološke raznovrsnosti
Žarko Petrović
Vojvodine. Osim toga prezentovana je i izložba fotografija „GEOPARK ĐERDAP“, putovanje kroz prvi i jedini geopark u Srbiji. Izložba je organizovana u saradnji sa JP „NP Đerdap“. Takođe, posetioci su mogli da vide i izložbu „KAVIJAR“, autorke Dubravka Vučić – muzejske savetnice ihtiologa iz Prirodnjačkog muzeja u Beogradu. Tokom trajanja manifestacije održano je i tri radionice za decu pod nazivom „ ŽIVOTNI PUT MORUNE“. Celokupni program je posetilo preko 2.000 posetilaca, što je za post-kovid period dobra posećenost. Zahvaljujemo se svima koji dali svoj doprinos pri realizaciji ovog programa.
VESTI
PREDSTAVLJEN „ZELENI NAVIGATOR ZAPADNOG BALKANA”
U
Pokrajinskoj vladi predstavljena je poslovna asocijacija „Zeleni navigator Zapadnog Balkana”, koju su
osnovali Razvojni i Garancijski fond AP Vojvodine i Garantni fond Republike Srpske, na inicijativu predsednika Igora Mirovića, u cilju aktivnog učešća u smanjivanju negativnih uticaja klimatskih promena. Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović rekao je da su klimatske promene jedan od najvećih problema sa kojim se dugi niz godina suočava naša planeta. „Svet je trenutno okupiran globalnim potresima izazvanim ratom u Ukrajini, ekonomskom krizom i pandemijom, i kad sve to prođe, planetarni problem klimatskih promena neće nestati. Zbog toga je kontinuitet delovanja za rešavanje tog problema izuzetno važan i ne sme se, ni u sadašnjim teškim okolnostima, prekinuti”, izjavio je predsednik Mirović. Prema njegovim rečima, cena koja se plaća od početka industrijske revolucije do danas sve je veća, a ogleda se u kontinuiranom rastu emisije štetnih gasova i globalnog zagrevanja planete, istakavši da je stoga veoma važno da se na ovim prostorima ubrza dekarbonizacija privrede. Predsednik je izrazio očekivanje da će ova inicijativa biti podržana od privrede, privrednika i međunarodnih finansijskih institucija. „Važno je da se povežemo radi podsticanja državnih administracija u cilju usklađivanja politika, kako bismo mogli da utičemo na smanjivanje emisije štetnih gasova i digitalizaciju industrijskog sektora, na obnovljive izvore energije i poljoprivredu kao i sve drugo što će dati doprinos usporavanju klimatskih promena i njihovog negativnog uticaja na život i našu budućnost”, naveo je Mirović. On je istakao da je Razvojni fond Vojvodine u postupku akreditacije kod Zelenog klimatskog fonda sa sedištem
negativnih uticaja klimatskih promena, pružanje tehničke
u Inčonu, u Južnoj Koreji, i to kao prva institucija iz Srbije,
i finansijske podrške transformaciji regionalne ekonomije
čime će ostvariti pravo na korišćenje sredstava iz tog fonda
i usmeravanju javnog i privatnog sektora ka klimatskoj
za finansiranje klimatski odgovornih investicija u privatnom
ekonomiji.
i javnom sektoru.
Predsednik Savetodavnog odbora „Zelenog navigatora Za-
Direktor „Zelenog navigatora Zapadnog Balkana” Goran
padnog Balkana” Saša Bešlić, koji je jedna od najuticajnijih
Janjić rekao je da je dekarbonizacija globalne privrede
ličnosti u svetu u domenu zelenog finansiranja, naveo je
od presudnog značaja u deceniji pred nama, naglasivši
da je važno da se Srbija postavi na put tranzicije i da uvede
da je cilj platforme, pored aktivnog učešća na smanjenju
zelene obveznice.
20
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
TRAG FONDACIJA PROGLASILA NAJBOLJE PREDUZETNIČKE IDEJE
N
a desetom, jubilarnom Forumu za zelene ideje, koji je organizovala
Trag fondacija, proglašene su najbolje preduzetničke ideje zasnovane na održivom razvoju, a dobitnici su nagrađeni sa po 5.000 dolara. Program se realizuje uz finansijsku podršku Fonda braće Rokfeler i Balkan Green Foundation. I ove godine je stigao veliki broj prijava, a u uži krug je ušlo njih 5, koji su tokom Foruma predstavili svoje inovativne ideje. Žiri je tokom izbora uzimao u obzir sledeće kriterijume: potencijal koji projekat ima za ostvarenje značajnog uticaja u svojoj lokalnoj zajednici, oslanjanje na lokalne resurse, zapošljavanje
već 10 godina podržava udruženja građana i mala
lokalnog stanovništva i kreativan pristup rešavanju
preduzeća, koja žele da kreiraju razvoj svojih zajednica,
ekonomskih, društvenih i problema životne sredine.
u skladu sa ekološkim standardima. Cilj je da im se pruži
Prvo mesto su ravnopravno podelili: Organela d.o.o., iz Be-
ohrabrenje i obezbede finansijska sredstva, kako bi mogli
ograda, koja se bavi proizvodnjom organske hrane, s ciljem
da realizuju svoje inovativne projekte. Posebno nas raduje
da ona bude dostupna što većem broju ljudi, a da bude
što iz godine u godinu dobijamo sve više zelenih ideja,
besplatna za one kojima je najpotrebnija. Njihova ideja je
što ukazuje da su građani postali svesni potrebe ekološki
da besplatno prerađuju biljne sirovine i prave gotove proiz-
odgovornog poslovanja “.
vode, za šta su neophodni solarni paneli, koji bi strujom
Žiri su činili: Vladimir Jovanović, šef Odeljenja socijalnog
napajali mali pogon za preradu. MIXKON d.o.o. preduzeće
bankarstva Erste Bank a.d. Novi Sad, Marina Tucović,
za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa
menadžerka Centra za prikupljanje i reciklažu tekstila Re-
invaliditetom, Banja-Aranđelovac, koje je napravilo prototip
tex u okviru Ženskog centra Užice, Paola Petrić, program-
za preradu odpadnog materijala sa deponije u kvalitetan
ska koordinatorka i zamenica direktora kancelarije Fon-
proizvod za izradu kalupa u MIKRO LIVU. Inovativnost
dacije Hajnrih Bel, Svetlana Jovanović Mitić, resorna
tehnologije se ogleda u tome što su prvi došli na ideju da iz
menadžerka, Marketing i komunikacije dm drogerie
otpada reverzibilnim postupkom dobiju kvalitetan proizvod
markt d.o.o.
za livnice i to sa 100 % iskorišćenjem otpadnog materijala.
Svi dobitnici će učestvovati i na regionalnom takmičenju
Treće mesto pripalo je preduzeću “Green Express“, iz
Zelene ideje Balkana Fonda braće Rokfeler, a
Sremske Mitrovice. Reč je o solidarnom preduzeću u
pojedinačne nagrade iznose od 5.000 do 10.000 dolara.
osnivanju koje će se baviti poslovima prevoza robe u
Na regionalnom takmičenju, pored učesnika iz Srbije,
drumskom saobraćaju, na ekološki najprihvatljiviji način.
učestvovaće po tri predstavnika partnerskih fondacija iz
Misija preduzeća je kreiranje lepšeg, bezbednijeg i zdravi-
Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Kosova i
jeg životnog okruženja, korišćenjem električnih dostavnih
Severne Makedonije.
bicikli povećanog tovarnog kapaciteta.
Svečanosti su, pored ovogodišnjih dobitnika, prisust-
Biljana Dakić Đorđević, izvršna direktorka Trag fondacije,
vovali i prošlogodišnji: Ženski centar Užice, NewPen iz
ukazala je na značaj razvoja zelenih ideja. „Trag fondacija
Smederevske Palanke i Pruži korak iz Beograda.
VESTI
ŠUMA – NAŠ CELOŽIVOTNI UČITELJ
P
rojekat „Šuma-naš celoživotni
sa ciljem da obuči i osnaži nastavnike u
učitelj” (eng. „Forest-our lifelong
oblasti globalnih izazova u obrazovanju
teacher”, „ForLife”) realizuje se od
za životnu sredinu (sa naglaskom na
februara ove godine, u okviru Eras-
šume i povezanost sa klimatskim prome-
mus+ programa. Rukovodilac projekta
nama). Projekat je prvenstveno namenjen
je udruženje DOVES iz Slovenije, a
nastavnicima koji predaju učenicima od
Ambasadori održivog razvoja i životne
5 do 15 godina. Nastavnici koji obrazuju
sredine je partnerska organizacija, zajedno sa or-
decu sa posebnim potrebama ili rade sa marginalnim
ganizacijom Jump iz Italije. U projekat su iz Srbije
grupama (Romi i imigranti), projektnim aktivnostima
uključene osnovne i srednje škole iz Kraljeva, kao i
će pomoći ovoj deci da se lakše integrišu u društvo
predškolska ustanova iz Čačka. Projekat je u skladu
i podstaći ih da doprinesu ukupnom napretku. Kroz
sa novim prioritetom EU „Evropski zeleni dogovor”,
praktične aktivnosti, igre i aktivnosti na otvorenom,
22
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
pomenute grupe mogu aktivno
nastavnika imalo je priliku da
da učestvuju, uče i stiču nova
razmene iskustva o dosadašnjim
znanja o šumama.
aktivnostima u neformalnom
Projekat „ForLife” poseban nagla-
obrazovanju o šumama, a ko-
sak stavlja na ulogu i značaj šuma
lege iz nacionalnog Šumarskog
i njihovih glavnih funkcija (so-
instituta iz Slovenije predstavile
cijalnih, ekonomskih i posebno
su osnove „šumske pedagogije”,
ekoloških), kroz posete šumama
novog pravca u obrazovanju
tokom redovnih nastavnih
koji podrazumeva ispunjavanje
aktivnosti, kako bi se unapredila
obrazovnih standarda i ciljeva
znanja o šumama kao prirodnom
na teme vezane za šumsko
okruženju u Evropi, kojima se
okruženje.
upravlja na održiv način. Održivo
Posetama Eko-školama i Eko-
upravljanje šumama zahteva
vrtićima iz Slovenije, učesnici
usvajanje praksi koje uzimaju u
su imali priliku da se upoznaju
obzir scenarije buduće klime. Informacioni/obrazovni
sa njihovim radom, ali i da razmene iskustva
instrumenti su takođe važno sredstvo otpornosti šume
međusobno, uključujući primere dobre prakse sarad-
na klimatske promene (važnu ulogu imaju obrazovne
nje sa upravljačima šumskih područja.
institucije, uključujući Eko-škole).
Sledeći trening će biti održan u Srbiji, u septembru
Prvi trening za nastavnike iz sve tri zemlje održan je
2022. godine, a domaćini će biti nastavnici i učenici
u Sloveniji, u Celju, od 13. do 17. maja. Više od 30
Šumarske škole iz Kraljeva.
„VOJVODINAŠUME” Preradovićeva 2, Petrovaradin Telefon: 021/431-144 (centrala) Fax: 021/6433-139 www.vojvodinasume.rs Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
23
VESTI
BEOGRADSKI STARI GRAD DOBIO POSUDE ZA ODLAGANJE BATERIJA I SIJALICA
U
prostorijama Gradske opštine
Stari grad zvanično je otpočelo javno sakupljanje potrošenih baterija i sijalica, čime se Beograd zahvaljujući projektu „Povećanje stope reciklaže baterija i sijalica“, priključuje Kragujevcu u prikupljanju ove vrste otpada. Projekat sprovodi NALED, uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju – GIZ i partnera iz reciklažne industrije.
„U decembru smo u okviru projekta u javnim ustano-
Osnovni razlozi nerazvijenosti sakupljačke mreže za
vama Kragujevca postavili posude za odlaganje
baterije i sijalice u Srbiji su nepostojanje kontejnera
baterija i sijalica koje je izazvalo veliki odziv građana,
za odlaganje i postrojenja za tretman baterija, nepo-
i dalo pozitivne rezultate, pa smo podstaknuti ovim
stojanje sistema odvojenog sakupljanja baterija i
iskustvom odlučili da zajedno sa Opštinom Stari grad
sijalica iz domaćinstava, kao i nepostojanje određenih
nastavimo da kontinuirano radimo na poboljšanju
lokacija za sakupljanje ovog otpada.
ekološke svesti govoreći o važnosti reciklaže ove vrste
Radoslav Marjanović, predsednik Gradske opštine
otrovnog otpada“, istakao je Krstović, dodajući da do
Stari grad istakao je da su dosadašnje aktivnosti
kraja meseca kreće prikupljanje baterija i sijalica na
opštine Stari grad usmerene ka unapređenju kvaliteta
pojedinim fakultetima u okviru Beogradskog Univer-
životne sredine.
ziteta.
„Opština Stari grad godinama podržava akcije čiji je
Izuzev opštine Stari grad, akciji će se pridružiti i 13
cilj podizanje svesti o pravilnoj reciklaži, i učesnici smo
fakulteta Beogradskog univerziteta na kojima će
brojnih projekata iz oblasti ekologije. Nastavićemo da
biti postavljene kante za otpadne baterije i sijal-
negujemo pozitivne prakse, zbog čega smo i odlučili
ice: Fakultet za fizičku hemiju, Medicinski fakultet,
da budemo deo ovog društveno-odgovornog projek-
Tehnološko-metalurški fakultet, Biološki fakultet,
ta. Posude za odlaganje baterija i sijalica postavljene
Fakultet organizacionih nauka, Mašinski fakultet,
su u prostorijama naše opštine (Uslužni centar, Make-
Građevinski fakultet, Farmaceutski fakultet, Fakultet
donska 42 – ulaz iz Nušićeve), a građani i zaposleni
političkih nauka, Fizički fakultet, Filološki fakultet,
će imati priliku da svojim primerom utiču na okolinu“,
Elektrotehnički fakultet i Tehnički fakultet u Boru.
izjavio je Marjanović.
Sanela Veljkovski, menadžerka projekata u GIZ-u,
Slobodan Krstović, direktor za održivi razvoj u NALED-
navela je da se projekat sprovodi u okviru programa
u, naglasio je važnost unapređenja sistema sakupl-
razvojne saradnje sa privatnim sektorom develoPPP.
janja otpadnih baterija i sijalica u Srbiji.
de, koji finansira Nemačko Savezno Ministarstvo za
24
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
ekonomsku saradnju i razvoj, a da je glavni cilj pronalazak sistemskog rešenja prikupljanja otpadnih baterija i sijalica. „Ovaj projekat podržava dostizanje ciljeva Srbije u smanjenju količine EE otpada i baterija koje završavaju na deponijama i nastojanja države u procesu pristupanja EU, te se očekuje da se ovaj pozitivni trend nastavi i proširi širom zemlje“, rekla je Veljkovski. Nikola Egić, direktor reciklažnog centra „Božić i sino-
Beograd“, skrenula je pažnju na važnost postojanja
vi“, ističe da sijalice sa živinim vlaknima ne bi smele
ovakvih projekata i nada se da će u budućnosti više
da završe u prirodi jer mogu da kontaminiraju veću
organizacija i kompanija sarađivati sa ovlašćenim
količinu vode i zemljišta.
operaterima za upravljanje otpadom.
„Ukoliko se sa ovakvom vrstom otpada ne postupa
„Kako bi se unapredio sistem upravljanja otpada
savesno, odnosno ako se ne preda ovlašćenom
potrebno je uključiti lokalne samouprave, kao i organi-
reciklažnom centru, može nepovoljno da utiče ne
zacije, kao značajne elemente u ovom procesu. Drago
samo na životnu sredinu, već može da ugrozi i živote
mi je što je Opština Stari grad prepoznala značaj
ljudi. Srbija je tehnološki jako dobro opremljena za
projekta „Povećanje stope reciklaža baterija i sijalica“
reciklažu sijalica, međutim, kanali za prikupljanje su
i verujem da će svojim modelom uticati na druge
nedovoljno razvijeni“, rekao je Egić.
opštine i gradove u edukovanju građana o važnosti
Marija Pivnevi, direktorka kompanije „E-reciklaža -
reciklaže ove vrste otpada“, istakla je Pivnevi.
www.skolazaopstanak.rs
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
25
VESTI
BEST MEĐUNARODNI AKADEMSKI SEMINAR - „GENE IN A BOTTLE”
U
druženje studenata tehnike Evrope - Beograd
temama u okviru tehničko-tehnoloških i prirodno-
sedamnaesti put organizuje međunarodni aka-
matematičkih nauka, oblasti poslovnih veština, ali i
demski seminar pod nazivom „GENE in a bottle” koji
povezivanje i saradnja naših studenata sa studen-
će se održati od 14. do 23. jula u Beogradu.
tima iz Evrope.
Na ovogodišnjem seminaru, 22 učesnika iz 12
“Međunarodni akademski seminari iza sebe imaju
evropskih zemalja imaće priliku da se teorijski
dugu tradiciju povezivanja i unapređenja stude-
i praktično upoznaju sa osnovama genetičkog
nata, kako kroz bogat akademski program, tako i
inženjerstva i molekularne biologije kao i sa njiho-
kroz raznolike drustvene aktivnosti usmerene na
vom primenom u oblastima kao što su medicina,
upoznavanje razlicitih zemalja i kultura. S obzirom
dijagnostika, proizvodnja lekova itd. Studenti će se
da od samog pocetka ovaj projekat predstavlja spoj
u toku trajanja seminara upoznati sa radom u labo-
svih vrednosti nase organizacije - fleksibilnosti,
ratoriji dok će interaktivna predavanja voditi profe-
zabave, prijateljstva, učenja i napretka, nije ni čudo
sori sa Univerziteta u Beogradu i stručnjaci iz oblasti
sto je, upravo on, postao nezaobilazna prilika za
genetičkog inženjerstva na engleskom jeziku.
mnoge studente Univerziteta širom Evrope. I ove
Pored akademskog dela seminara, učesnici će kroz
godine, poput prethodnih, sigurni smo da će 22
različite društvene aktivnosti imati priliku da se up-
odabrana studenta iz Beograda poneti lepe utiske i
oznaju sa znamenitostima i istorijom našeg glavnog
sećanja, kako o zanimljivim predavanjima na temu
grada, domaćom kuhinjom, kao i studentima iz
genetičkog inženjeringa i molekularne biologije ,
Beograda.
tako i o našem Beogradu, Srbiji i srpskoj kulturi”,
BEST akademski seminari održavaju se svake go-
kaže Milica Galjak, glavni organizator.
dine u 97 gradova širom Evrope. Cilj ovih projekata
Više informacija o projektu možete pronaći na sajtu
je unapređivanje znanja studenata o savremenim
http://course.best.rs/
26
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
BEST MEĐUNARODNI AKADEMSKI SEMINAR - „GENE IN A BOTTLE”
U
okviru Evropske zelene nedelje 2022. u
zainteresovane javnosti, lokalnih zajednica i
Srbiji danas je u Naučno-tehnološkom
građana“, dodala je Imširagić Đurić.
parku u Novom Sadu predstavljen Izazov za
Miroslav Tadić, vođa tima za životnu sredinu
inovacije za čistiji vazduh.
i klimatske promene UNDP-a, istakao je da
Uz podršku Evropske unije i u partnerstvu
izloženost zagađenom vazduhu ima ozbiljne
sa Ministarstvom zaštite životne sredine,
negativne posledice po ljudsko zdravlje,
Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)
kvalitet života i životni vek. Prema podacima
pozvao je jedinice lokalne samouprave,
Agencije za zaštitu životne sredine Srbije,
javna i privatna preduzeća, kao i naučno-istraživačke in-
dodao je Tadić, ljudi koji žive u gusto naseljenim
stitucije, da prijave svoje inovativne ideje za poboljšanje
područjima najviše su izloženi posledicama zagađenja
kvaliteta vazduha na lokalnom nivou. Realizacija ovih
vazduha. “Zato pozivamo sve koji imaju ideju kako da
ideja doprineće zdravijem okruženju i ubrzati zelenu
smanjimo zagađenje i poboljšamo kvalitet vazduha
transformaciju privrede i društva u Srbiji.
koji udišu građani i građanke Srbije - da se prijave na
Prijavljivanje na Izazov koji je otvoren do 27. juna 2022.
ovaj Izazov. Deset najbolje ocenjenih rešenja dobiće
je moguće isključivo putem elektronskog formulara
našu mentorsku i tehničku podršku, a za najmanje tri
koji se može preuzeti na sajtu Evropske unije za zelenu
rešenja biće obezbeđena finansijska podrška za njihovu
agendu u Srbiji: https://zelena-agenda.euzatebe.rs/rs/
primenu u praksi“, istakao je predstavnik UNDP-a.
konkursi.
Više o uslovima učešća i procesu prijavljivanja na Iza-
Pomoćnica ministarke zaštite životne sredine Aleksan-
zov, zainteresovani će moći da saznaju i na Info danu,
dra Imširagić Đurić predstavila je ključne aktivnosti
koji će organizovati UNDP i Ministarstvo zaštite životne
ministarstva u oblasti poboljšanja kvaliteta vazduha:
sredine 8. juna 2022. u Beogradu, a sva pitanja oko
„Ministarstvo će intenzivno raditi na daljem
Izazova se mogu uputiti i direktno na: adaptacije.rs@
usklađivanju zakonodavnog okvira sa direktivama
undp.org.
EU iz oblasti kvaliteta vazduha, razvoju Programa za
Izazov za inovacije za čistiji vazduh objavljen je u okviru
zaštitu vazduha Republike Srbije sa Akcionim Planom,
projekta „EU za Zelenu Agendu u Srbiji“ koji, uz finansi-
njegovom usvajanju i daljoj implementaciji. Takođe,
jsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministar-
neophodno je raditi na unapređenju, usvajanju i
stvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji
sprovođenju planskih dokumenata na lokalnom nivou
sa ambasadom Švedske i Evropskom investicionom
kao i na podizanju svesti kroz aktivno učešće stručne i
bankom. Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
27
VESTI
RECIKLIRANJEM FLAŠA I LIMENKI DO BESPLATNE HRANE ZA PSE
Photo by Unsplash
B
eogradska opština Stari grad dobila je dva recik-
naše sugrađane da recikliraju flaše i limenke, kao i da
lomata koji za svaku ubačenu praznu reciklabilnu
dalje šire svest o važnosti pravilnog odlaganja ove
ambalažu, nagrađuju vašeg psa simboličnom porcijom
vrste otpada. Naše težnje su da kroz različite inovativne
granula iz Purina asortimana. Oba reciklomata su post-
projekte nastavimo da pomažemo svim članovima naše
avljena u Parku vojvode Vuka, a u narednim mesecima
zajednice, uključujući i životinje, i time motivišemo i
jedan od njih biće preseljen u Studentski park. Projekat
druge kompanije i pojedince da čine isto. Pozivamo
je sproveden zahvaljujući inicijativi Apetit šopa i brenda
sve građane da koriste postavljene uređaje i da usreće
Purina kompanije Nestlé Srbija.
neke od uličnih pasa ili svoje ljubimce“, ističe Milica
Postupak korišćenja reciklomata je jednostavan –
Milanović, menadžer korporativnih poslova u kompaniji
potrebno je samo da ubacite flašicu (plastičnu ili
Nestlé Srbija, podsećajući da postavljanje pametnih
staklenu) ili limenku u označen otvor, a ona će aktivirati
reciklomata u centar grada nije prva inicijativa brenda
govorni automat i dozer za hranu, integrisan u uređaj.
Purina.
Nakon što vam se glasovnom porukom zahvali na brizi
Početkom godine, Nestlé Purina je pružila podršku
o životinjama i što čuvate prirodu, reciklomat će vašem
napuštenim psima donacijom 4000 obroka azilima i
psu isporučiti nagradicu – tridesetak grama Purina
udruženjima za zaštitu životinja, a sa željom da edukuje
granula sa govedinom za izbalansiran obrok pasa. Dok
najmlađe generacije o pravilnoj brizi za životinje, Nestlé
vaš ljubimac uživa u obroku iznenađenja serviranom
kontinuirano sprovodi školicu pod nazivom „Odgovor-
u jednu od posuda u donjem, otvorenom delu reciklo-
no vlasništvo ljubimaca“. U protekle tri godine, brend je
mata, drugu možete iskoristiti da mu sipate vodu.
pokroviteljski podržao i 12 inovativnih start-up rešenja
„Ovim projektom spojili smo dve važne Nestlé misije
za kućne ljubimce, među kojima i aplikacija „Borrow-
– brigu o životnoj sredini i ljubav prema ljubimcima.
MyDoggy“ koja vlasnicima omogućava da u okolini
Verujemo da će ovi interesantni reciklomati motivisati
pronađu podršku ljubitelja pasa.
28
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
29
ENERGIJA
HIDROSISTEM „LIM - ZAPADN REŠAVA ENERGETSKU NEIZV Hidrosistem „Lim - Zapadna Morava” ponovo se pominje kao rešenje za energetsku neizvesnost. O ovom smo razgovarali s dr Vladimirom Šiljkutom, savetnikom direktora Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije”...
H
idrosistem „Lim - Zapadna
dokumenta za RHE „Bistrica” je
i tek predstoje konkretni koraci na
Morava” dugoročno
potpisan i plan je da se izgradnja
daljem razvijanju projekta.
bi mogao da obezbedi
završi do 2030. godine. Podneti su
sigurnost snabdevanja kvalitet-
obrazloženi zahtevi za saglasnost
Kakva bi to energetska postro-
nom vodom velikog dela Srbije,
Vlade Srbije za izradu Prostornog
jenja bila i šta konkretno znači
smanji opasnosti od poplava u
plana područja posebne namene
„reverzibilna hidroelektrana”?
slivovima Lima, Drine, Save i Du-
RHE „Bistrica”, kao i za proglašenje
- Projektom se predviđa izgradnja
nava, umanji sezonsku i prostornu
objekta RHE „Bistrica” objektom od
tri brane (najnizvodnija se već
neuravnoteženost raspoloživih
nacionalnog značaja. Po završetku
gradi, nezavisno od sistema kao
količina voda (npr. povećanje
izrade projektne dokumentacije,
celine, planiran je završetak 2024. godine), formiranje tri akumula-
količina i kvaliteta vode u moravskom slivu). Kako ističe dr Vladimir Šiljkut, savetnik direktora Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije”, u domenu elektroenergetike, potencijal sistema bi bio u povećanju fleksibilnosti elektroenergetskog sistema Srbije, njegovoj stabilnosti i bezbednosti. Osim toga, ovaj projekat bi dao podsticaj razvoju privrede Srbije.
„RHE omogućavaju da se voda iz nižeg akumulacionog jezera pumpa u vreme nižih cena električne energije i njenih viškova u sistemu, a da proizvodi električnu energiju kad je njen manjak i cena viša...”
Šta predviđa projekat?
cije, izgradnja dva derivaciona (tj. odvodna) tunela, pet hidroelektrana (HE). Reč je o tri pribranske HE (uz brane) i dve derivacione HE (na krajevima derivacionih tunela). Jedna pribranska bi mogla da bude reverzibilna (RHE), a potrebno je istražiti tehničko-tehnološke mogućnosti i tehno-ekonomsku opravdanost da RHE budu još jedna pribranska i jedna derivaciona. RHE
- Samo srce projekta i uslov za
EPS će doneti odluku o daljem
omogućavaju da se voda iz nižeg
realizaciju bila bi reverzibilna
nastavku aktivnosti na realizaciji
akumulacionog jezera pumpa u
hidroelektrana „Bistrica” i njena
RHE „Bistrica”, u zavisnosti od
vreme nižih cena električne ener-
gornja akumulacija „Klak”. EPS
mogućeg načina finansiranja
gije i njenih viškova u sistemu, a
je uradio studiju „RHE Bistrica –
izgradnje.
da proizvodi električnu energiju
analize i investiciono tehnička
Projekat hidrosistem „Lim - Za-
kad je njen manjak i cena viša. Na
dokumentacija” u 2021. godini.
padna Morava” je u najranijoj fazi
ovaj način se stvara profit, a i lako
Studija je pokazala opravdanost i
razvoja. Nadzorni odbor JP EPS je
balansiraju nagle promene (viškovi
potrebu EPS za ovakvim objektom.
usvojio Inicijativu za reafirmaciju
i manjkovi) u proizvodnji električne
Ugovor za izradu Idejnog projekta,
ideje o realizaciji projekta, resorno
energije koji će biti sve izraženiji sa
Studije opravdanosti i planskog
ministarstvo je o tome obavešteno
povećanjem udela vetrogeneratora
30
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by American Public Power Association
NA MORAVA” VESNOST
i solarnih elektrana u sistemu. Uz
voda reka Đetinje, Zapadne i Velike
proračunima koji će zavisiti od
HE/RHE gradila bi se i razvodna
Morave, naročito leti, kad je sit-
odabrane varijante (da li jedna, dve
postrojenja preko kojih bi one
uacija u njima i okolnim bunarima
ili tri RHE, kolike će tačno biti snage
bile priključivane na dalekovode
kritična. Osim toga, omogućilo bi se
elektrana i kapaciteti akumulacija i
prenosne mreže.
navodnjavanje i unapređenje poljo-
dr.) biće utvrđene i precizne vred-
privredne proizvodnje u tom slivu.
nosti proizvodnje.
Kako bi formiranje akumulacija
Ovaj hidrosistem bi predstavljao i
Ukoliko bi se sistem realizovao u
uticalo na životnu sredinu?
rezervno rešenje za snabdevanje
varijanti maksimalne fleksibilnosti,
- Osim što je vodoprivredni,
vodom Beograda i kolubarskog
integracija OIE bi bila obezbeđena
vodosnabdevački i elektroen-
regiona.
za više decenija unapred, počev od
ergetski, projekat je i ekološki i
dekade 2030/40, u kojoj se planira
socijalni. Naime, generalno bi se
Kada će planirani projekat da
završetak RHE „Bistrica” i početak
unapredilo stanje životne sredine,
bude potpuno funkcionalan?
izgradnje objekata u sistemu „Lim -
jer bi se povećala količina i kvalitet
- Daljim razvojem Projekta i
Zapadna Morava”.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
31
EKOTURIZAM
„RAZLIČITOST” JE VOJVOĐANSKI BREND O mogućnostima razvoja ekoturizma u Vojvodini, ali i o mogućnostima razvoja cikloturizma, razgovarali smo s pokrajinskim sekretarom za privredu i turizam dr Nenadom Ivaniševićem...
ne poput Vojvodine, u mnogome utiče na percepciju umetnosti, kulture. Upravo su umetnici i kreativna ekonomija ti koji oblikuju prirodne resurse, a strateško povezivanje jednih sa drugima se ogleda u I u spremnosti da se umetnicima da sloboda da oblikuju okruženje i pretoče ga u privređivanje. To jesu kulturni po-
Pored brojnih zaštićenih
Fruška gora i njeni manastiri, Grad
tencijali na kojima može počivati
područja i Nacionalnog parka
Novi Sad sa Petrovaradinskom
jedan zaokružen turistički proiz-
„Fruška gora”, ima li u Vojvodini
tvrđavom i Podgrađem, Sremski
vod, folklor, arheološka nalazišta,
i drugih potencijala za razvoj
Karlovci, Grad Vršac sa Vršačkim
prirodne i ambijentalne celine,
ekoturizma?
bregom, okolnim belocrkvanskim
kao i flora i fauna jednog lokalite-
- Mesto susticanja turističke
jezerima i Deliblatskom peščarom,
ta. Kako bi kulturno i umetničko
ponude i potražnje leži u recep-
i dalje predstavljaju turističke des-
stvaralaštvo imalo kontinuitet u
tivnim turističkim zemljama koje
tinacije od izuzetnog značaja, dok
sprezi sa turizmom i brendiranjem
obiluju prirodnim i antropogenim
su reke Dunav, Tisa, Sava i mreža
turističkih proizvoda, trebalo bi
resursima, ali je ovo period kada
unutrašnjih kanala, koji čine vasku-
da bude praćeno finansijskom
se ne može turizmu pristupati na
larni sistem Vojvodine, jedinstveni
podrškom, da na adekvatan način
način na koji se to činilo pre samo
doživljaji svakog domaćina i gosta.
bude plasiran na tržište.
nekoliko godina. Turistički proiz-
U svemu ovome što je navedeno
vod nije sada samo kombinacija
veliku celinu upravo čine zaštićena
Veliki broj turista danas putuje
različitih proizvoda i usluga, koje
područja i parkovi prirode, dok se
peške, biciklom ili nekim drugim
se nude prevashodno na desti-
kao sastavni deo svega rađa up-
netipičnim prevozom. Oni dola-
nacijskom nivou, na mikrolokacija-
ravo eko i ruralni, odnosno seoski i
ze „Evropskim pešačkim putem”
ma. Najdragoceniji turistički resurs
salašarski turizam.
ili cikloturističkim trasama. Šta
je upravo čovek.
Ono što bi i dalje moglo da
Vojvodina njima može da po-
Resursi Sekretarijata u pogledu
definiše i menja celokupan
nudi?
turizma usmeravaju se ka i dalje ne-
imidž Vojvodine jeste ozbiljniji i
- Nedovoljno iskorišteni poten-
dovoljno iskorišćenim potencijal-
ujednačeniji pristup brendiranju
cijali nalaze se prevashodno u
ima u Vojvodini, a to su različitost,
Vojvodine kao takve i njenih
verskom, kulturološkom, rural-
multikulturalnost, multietničnost i
proizvoda, uz neizostavni proces
nom, vinskom, lovnom, ali i ciklo
multikonfesionalnost, ovaploćeni
sertifikovanja i standardizacije
turizmu. Verski turizam predstavlja
u mentalitetu njenih žitelja. Na-
pomenutih resursa, kao i njihova
veliko bogatstvo kojim Vojvodina
daleko čuvene vinarije, čarde,
medijska promocija.
raspolaže, imajući u vidu da su
salaši, versko i kulturno nasleđe,
Bogatstvo različitosti jedne sredi-
sve religije zastupljene upravo u
32
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Mark Stosberg on Unsplash
O cikloturizmu i aktivnostima u okviru EcoBikeNet projekta čitajte OVDE.
Vojvodini. Pored toga, Sremski Karlovci su svakako poseban biser turističke ponude Vojvodine, te su u toku mnogobrojne aktivnosti i projekti, poduhvati koji će znatno uticati na unapređenje i razvoj svih vidova turizma u ovoj lokalnoj samoupravi. Lovni turizam u Vojvodini godinama funkcioniše, ali javnost sa tim nije dovoljno upoznata, stoga Sekre-
Vojvodina se nalazi na ruti više evropskih biciklističkih staza, čuvene međunarodne EuroVelo ciklotrase, za koje je već poznato da bivaju ,,pregažene” sa biciklističkim točkovima bezmalo oko 20.000 cikloturista godišnje...
biciklizma i sporta, a koja je ove godine bila podeljena u tri kategorije – sport, turizam i privredu. Sportski deo je bio rezervisan za MTB maraton rekreativnog karaktera, EBike Veliku nagradu Vrdnika, Eliminator trku, Trail trku, Gas Gas trku za najmlađe takmičare kao i promotivnu TDF drumsku vožnju. U okviru ove manifestacije su prezentovana kulturna dešavanja, štandovi
tarijat takođe nastoji da osmisli koncept pružanja podrške razvoju
Ove godine je uz podršku Pokra-
turističkih organizacija iz svih
ovog oblika turizma.
jinske vlade i Pokrajinskog sek-
delova Vojvodine.
Međutim, ono što jeste veoma
retarijata za privredu i turizam,
Jedna od glavnih posledica pan-
interesantno je da se Vojvo-
održana i manifestacija namen-
demije, ali u pozitivnom smislu,
dina nalazi na ruti više evropskih
jena ljubiteljima biciklizma i
jeste da su građani upoznali svoju
biciklističkih staza, EuroVelo 6, 11
poštovaocima bicikla, ,,Tour de
zemlju i njene turističke vrednosti.
i 13, za koje je već poznato da bi-
Fruška”, koja predstavlja mani-
Nasuprot tome, situacija je razvila
vaju ,,pregažene” sa biciklističkim
festaciju sportsko rekreativnog
tržište domaćeg turizma, te se za
točkovima bezmalo oko 20.000
karaktera namenjenu svim ljubi-
vreme prošlogodišnje sezone ili
cikloturista.
teljima prirode, zdravog života,
pojedinih praznika, javljala pot-
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
33
EKOTURIZAM namenjenu za pešake i bicikliste. Resorno ministarstvo će finansirati izradu tehničke dokumentacije. Nekadašnja pruga Petrovaradin – Beočin, dužine oko 20 kilometara, na taj način postaće nova destinacija, koja će obogatiti turističku ponudu Fruške gore. Ovo je opsežan i veoma perspektivan projekat, s obzirom na to da je čak i za vreme trajanja kovida, našu zemlju posetilo više od 20.000 cikloturista. Pošto se nalazimo na evropskoj ruti tri važne biciklističke staze, hoćemo puna popunjenost kapaciteta na
turističkog plana. Domaći turizam
da obogatimo i turističku ponudu
Fruškoj gori ili, recimo, na Paliću,
je pokazao tendenciju inten-
pokrajine.
a ohrabruje činjenica da je i ove
zivnog oporavka u odnosu na
godine evidentan porast broja
međunarodna putovanja. Pored
Koje su trenutne aktivnosti
domaćih turista.
toga, obezbeđena su sredstva
Pokrajinskog sekretarijata?
za realizaciju projekta ,,zelena
- Analize naših istraživanja su
U kakvom su stanju pomen-
staza“ što je rezultat zajedničkog
pokazale da građani Vojvodine,
ute trase i planira li se njihovo
rada Pokrajinske vlade i Vlade
kao i ostatka Republike Srbije, ne
proširenje? - Pokrajinski sekretarijat za priverdu i turizam ima dugu tradiciju obnavljanja i adaptacije biciklističkih staza po Vojvodini, kao i znakovnog obeležavanja ovih trasa, kako bi se domaći i strani turisti, sportisti, ali i stanovnici mogli nesmetano i bezbedno kretati ovim, za Vojvodinu veoma svojstvenim, prevoznim sredstvom. Vojvodina se nalazi na ruti više evropskih biciklističkih staza,
znaju kojim turističkim potencijali-
Ponovo je uspostavljena oznaka kvaliteta, koja nosi već prepoznatljiv naziv „Najbolje iz Vojvodine“ i koja govori o kvalitetu proizvoda, usluga i organizacija manifestacija, te gde je i kako nastao, i time na najbolji način promoviše određeno područje...
ma raspolaže Vojvodina. Stoga sa Turističkom organizacijom Vojvodine, kao krovnom organizacijom koja se bavi turizmom u pokrajini, nastojimo da udružimo i uložimo sredstva u digitalni marketing, odnosno u promociju lokalnih turističkih organizacija i na taj način povećamo vidljivost njihove turističke ponude. Ideja jeste upravo osnivanje lokalnih turističkih organizacija u jedinicama lokalne samouprave gde ih nema,
tako da postoji koncept da Sekretarijat uz podršku Pokrajinske
Republike Srbije. Pokrajinski
kao i osnaživanje postojećih
vlade realizuje dokumentaciju
sekretarijat za privredu i turizam
turističkih organizacija na lokalu.
i izgradnju biciklističke staze
i Ministarstvo građevinarstva
U pogledu zapoljavanja u sektoru
Novi Sad – Beograd, tzv. ,,starim
saobraćaja i infrastrukture Vlade
turizma, kao i u sektoru privrede i
putem“, što predstavlja jedan
Republike Srbije nameravaju da
preduzetništva, Pokrajinski sekre-
od kapitalnih projekata koji je
nekadašnju prugu Petrovaradin –
tarijat pokušava da na tu pojavu
ušao u predlog Nacionalnog
Beočin pretvore u „zelenu stazu”,
utiče postavljanjem posebnih
34
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
uslova u konkurse za, tako što je uslov za učešće na konkursima
Info
nemogućnost otpuštanja radnika
Sekretarijat se aktivnije uključio u trendove upotrebe digitalnih tehnologija
na neodređeno vreme u periodu
ili popularno rečeno ,,digitalizacije” ali na praktičnim primerima što će
od šest meseci, i slične mere kako
značiti bolju dvosmernu komunikaciju sa privredom ali i građanima.
bismo sačuvali što više radnih
Korišćenjem resursa i mogućnosti koje pružaju društvene mreže, mobilna
mesta.
telefonija, aplikativni softver, želimo da pružimo primer svim organizaci-
Važno je istaći da u turizmu
jama i javnosti kako da koriste savremenu tehnologiju u svrhu sopstvenog
prevashodno postoji proces, a to
poslovanja, ali i što boljeg prikupljanja svih relevantnih informacija u vezi
je relativna popunjenost kapacite-
sa dostupnih podsticajima. Pored oglašavanja svih informacija, događaja
ta turističkih destinacija u zemlji.
i aktivnosti Sekretarijata putem internet prezentacija i društvenih mreža,
Potrudićemo se da pomognemo i
otvorena je usluga pod nazivom ,,Besplatan poziv“ koja se pruža putem
one turističke potencijale koji nisu
javne telefonske mreže Telekoma Srbija uz upotrebu broja iz Plana nu-
bili popunjeni, a koji su naslonjeni
meracije (800), te su korisnici po prvi put mogli da pozivaju i informišu
na izvesne vidove turizma, poput
se i putem broja 0800 021 027 o svim pojedinostima vezanim za konkurse
kongresnog, počev od većih ho-
koji su nedavno zatvoreni, a reakcije su veoma pozitivne. Ovim je pri
tela u većim gradovima. Težićemo
Sekretarijatu formiran kontakt centar besplatan za korisnike sredstava
ka tome da što manje ljudi izgubi
po konkursima Sekretarijata iz oblasti u nadležnosti Sekretarijata,
posao, omogućavajući generisan-
tačnije konkursima iz oblasti privrede, preduzetništva, turizma, rada i
je novih radnih mesta. Svoje pro-
zapošljavanja.
grame usmeravamo i ka zaposlen-
Zamisao na kom počiva ova inicijativa i projekat da svi privredni sub-
ima i ostvarivanju njihovih prava.
jekti koji posluju u domenima privrede i turizma, kao i u okviru sek-
S tim u vezi važno je napomenuti
tora zapošljavanja, mogu da dobiju sve informacije ne samo vezane za
da je ostvarena izuzetna saradnja
konkurse, već i za sve druge oblasti iz nadležnosti Sekretarijata. Ideja
na polju institucionalne saradnje
jeste, a to je jedan samo jedan u nizu primera dobre prakse, koji je uveden
i to sa Garancijskim i Razvojnim
u poslovne procese Sekretarijata, a to je njegova maksimalna transparen-
fondom AP Vojvodine.
tan i otvorenost, te dostupnost široj javnosti.
Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam je ostvario izuzetnu saradnju sa svim socijalnim
uslova za povećanje kvaliteta i
oblasti privrede. U tom smislu,
partnerima, kao i sa organizaci-
proširenje ponude u pružanju
Sekretarijat je u prethodnom
jama, agencijama i fondovima
turističkih usluga, podizanje ste-
sazivu u Pokrajinskoj vladi, obez-
na teritoriji AP Vojvodine. Sekre-
pena konkurentnosti i povećanja
bedio i plasirao višemilionska
tarijat subvencioniše troškove
zaposlenosti.
sredstva za subvenconisanje
naknade za obradu kreditnog
U našem Sekretarijatu su značajna
troškova nabavke mašina,
zahteva i kamate po konkursima
sredstva plasirana aplikantima i
opreme, softvera, repromaterijala,
Razvojnog fonda Vojvodine za
projektima i iz nedovoljno raz-
kao i za unapređenje poslovne
dugoročne kredite za razvoj tu-
vijenih opština i to za razvoj
delatnosti i konkurentnosti na
rizma i seoskog turizma. Takođe,
preduzetništva, malih i srednjih
tržištu, uključujući podršku inova-
sufinansira i korisnike kreditnih
preduzeća, koji su prevashodno
cionim proizvodima i procesima,
sredstava Fonda koja se dodeljuju
poluga razvoja i pojedinaca i za-
ženskom preduzetništvu, što je
za podršku razvoju turizma putem
jednice. Namera je da se nastavi
dalo vidljive i merljive rezultate
povećanja nivoa opremljenosti
sa kontinuiranim, ravnomerno
u konkurentnosti privrednih
turističkih kapaciteta, stvaranja
distribuiranim ulaganjem u razvoj
subjekata, ali i u okviru ukupnog
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
35
Photo by Wendell Shinn on Unsplash
EKOTURIZAM
razvoja privrede i preduzetništva.
govori o kvalitetu proizvoda,
polju veće upotrebne i praktične
Nastavljamo poslovanje u
te gde je i kako nastao, i time
vrednosti proizvoda koji ovaj
pravcu održavanja kontinuiteta u
na najbolji način promoviše
znak nosi, dok samo proširenje
pružanju podrške podsticajnim
određeno područje. Do sada su
delokruga na usluge u sektoru
merama, kao ispravnom i funk-
taj znak nosili uglavnom preh-
turizma, verujem da će podstaći
cionalnom modelu podrške kojim
rambeni, industrijski i zanatski
turističke delatnike da kvalitet
je moguće ostvariti održivost
proizvodi, dok je novim koncep-
svojih usluga podignu na viši
u privredi, jer se ovim merama
tom ova oznaka proširena na
nivo, koji će zadovoljavati prop-
zasigurno doprinosi razvojno-
turističke usluge i destinacije
isane kriterijume.
regionalnoj ujednačenosti,
i na manifestacije. Znak se
Ovim projektom se još od 2004.
osnažuje privreda, a mogu se
upotrebljava za obeležavanje
godine kada je znak ustanovljen,
umanjiti negativni populacioni
prirodnih, poljoprivrednih, zanat-
prepoznaje i nagrađuje najbolji
trendovi vezani za demografsku
skih, industrijskih i proizvoda
proizvod, usluga i poslovanje,
strukturu.
domaće radinosti, a činjenica
a svi nagrađeni proizvodi za-
Važno je istaći da je na inicijativu
da je dodeljen određenom
dovoljavaju evropske norme
Pokrajinskog sekretarijata za
proizvodu ili za kvalitet usluge u
kvaliteta proizvoda - poseduju
privredu i turizam, uz podršku
turizmu, potvrđuje da je on ušao
sertifikat HACCP i standard ISO.
Pokrajinske vlade, ponovo us-
u porodicu najkvalitetnijih proiz-
Ovim projektom ćemo zasigurno
postavljena oznaka kvaliteta,
voda i usluga, a uz veoma stroge
pomeriti granicu ustanovljenja
koja nosi već prepoznatljiv naziv
primene kontrole kvaliteta. Ipak,
kvaliteta proizvoda, fokusirajući
„Najbolje iz Vojvodine“ i koja
mnogo više bi trebalo učiniti na
se na domaću privredu i proizvod-
36
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
nju, kao i na uslužnu delatnost
jeste promena poslovnog mod-
privredu i preduzetništvo u našoj
vojvođanskih privrednika. Pravna
ela modifikacijom strateških
zemlji i AP Vojvodini, ali i da se
lica, preduzetnici, fizička lica ili
procesa uz pomoć savremenih
međuregionalno povežemo kako
drugi proizvođači ili pružaoci
tehnologija, kako bi se obezbedila
sa javnim, tako i sa privatnim
usluga, organizatori programa i
efikasnija komunikacija sa poten-
sektorom u regionu, sagledamo
manifestacija sa sedištem na teri-
cijalnim klijentima i tržištem, pri
šta su nam kapaciteti, te na koji
toriji AP Vojvodine, imaju priliku
čemu kompanija optimizacijom
način bi ih najbolje trebalo ,,upa-
da ovom prestižnom oznakom
i digitalizacijom kreira uslove
kovati“ zajedničku ponudu, kako
krunišu svoj rad i poslovanje.
za uspešan rast poslovanja, što
bi se postigao efekat jedinstvenog regionalnog turističkog proiz-
Prošle godine, ovu oznaku je ponelo 18 novih korisnika. Naposletku, svojim merama i programima podrške, nastojimo da utičemo na digitalnu transformaciju privrede, ali i društva uopšte, jer je digitalizacija polako, ali sigurnim korakom postala neodvojivi deo naše stvarnosti i deo bez kog je svakodnevno
Jedna od ideja je kreiranje jedinstvenog turističkog proizvoda u region, aktivnim učešćem i umrežavanjem sa našim strateškim partnerima u zemlji i region…
funkcionisanje kako pojedinca,
voda. Sve nas povezuje istorija, tradicija, gastronomija, geografija, a ponajviše ljudi, bez kojih nema ni turizma, niti proizvoda. Želimo da se pronese glas i značaj ove oznake, kako bismo i druge motivisali na sličan korak i time povezali sve naše ,,najbolje“, na taj način bismo region kao turističku celinu ponudili na najefikasniji način
tako i poslovnog procesa, postalo
posledično utiče i na unapređenje
evropskom i svetskom turističkom
nezamislivo. Sa inženjerskog i
oblasti privrede.
tržištu. Turistički proizvod nije
menadžerskog aspekta, stručnim
Jedna od ideja je svakako kreiranje
sada samo kombinacija različitih
pristupom digitalizaciji poslovnih
jedinstvenog turističkog proizvoda
proizvoda i usluga, koje se nude
procesa, neophodno je podići
u regionu. Aktivnim i afirmativnim
prevashodno na destinacijskom
nivo konkurentnosti mikro, malih i
učešćem i umrežavanjem sa našim
nivou, na mikrolokacijama. Na-
srednjih preduzeća. Sama digi-
strateškim partnerima u zemlji i
jdragoceniji turistički resurs upravo
talna transformacija preduzeća
regionu, hoćemo da osnažimo
čovek.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
37
SAOBRAĆAJ
GIS-OM DO ODRŽIVOG JAVNOG PREVOZA
Grad Kragujevac dobio GIS (geografski informacioni sistemi) platformu za održivi javni prevoz...
G
IS (geografski informacioni
mobilnosti tako
sistemi) platforma www.
što je ukrstilo
ekobus.rs je zasnovana
otvorene podatke
na upotrebi i korišćenju otvorenih
o javnom prevozu
podataka upotrebom informacionih
u Kragujevcu i
tehnologija kroz vizuelizaciju i
dostupne po-
prostorizaciju tih podataka u cilju
datke o kvalitetu vazduha sa
strateškog upravljanja javnim prevo-
mernih stanica u tom gradu.
zom putnika i zaštite životne sredine
Na taj način, omogućen
u Kragujevcu.
je uvid u emisiju
Strukovno udruženje Sigurne staze
štetnih gasova
(www.sigurnestaze.com) dizajniralo
na trasama javnog
koji je, s druge strane, vrlo značajan
je pametno rešenje u oblasti urbane
gradskog prevoza.
za održivu urbanu mobilnost.
Cilj projekta je širenje svesti o javnom gradskom prevozu kao malom izvoru zagađenja vazduha
Takođe, rezultati analize pomažu donosiocima odluka u gradu Kragujevcu da u budućnosti bolje sagledaju i optimizuju mrežu javnog gradskog prevoza i isti unaprede, uz nabavku vozila koja će još manje doprinositi zagađenju vazduha. Iz priloženih analiza na www. ekobus.rs može se zaključiti da nivo zagađenja vazduha u Kragujevcu nije u direktnoj vezi sa autobusima javnog gradskog prevoza, što je u u korelaciji sa očekivanjima na osnovu dostupne literature, po kojoj se u glavne izvore čestičnog zagađenja u urbanim sredinama ubrajaju industrijske emisije, sagorevanje uglja i biomase, spaljivanje otpada, prašina itd. Analizirajući istorijske podatke nivoa izmerenog zagađenja po 38
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
godišnjim dobima na odabranim lokacijama i učestalost gradskog prevoza grada Kragujevca, na prikazanim grafikonima uočljivo je nepodudaranje pikova čestičnog zagađenja (PM2.5 i PM 10) izmerenog na mernim stanicama sa pikovima u frekventnosti gradskog autobuskog saobraćaja. U projektu smo zahvaljujući GIS-u razvili savremenu metodologiju obrade podataka na osnovu koje smo vršili analize svih prikupljenih prostornih i atributativnih setova podataka, konverziju tih podataka u formate neophodne za web i mobilni prikaz, dizajniranje, kao i izradu web interaktivnih mapa. U sprezi informacionih tehnologija i otvorenih podataka mi vidimo razvoj pametnih gradova koji imaju za cilj da kroz korišćenje informacionih i drugih pametnih tehnologija olakšavaju život građana u lokalnoj zajednici. Uz otvorene podatke, slična analiza se može sprovesti u svakom gradu Republike Srbije, sa idejom da se podstiče donošenje pametnih odluka u razvoju održivih gradova koji su pristupačni, sa dobrim sistemom javnog prevoza, biciklističkom i pešačkom infrastrukturom i sa velikim brojem zelenih površina.
održivog razvoja Ujedinjenih nacija
dobijeni istraživanjima i analizama,
Stav našeg udruženja je, da je gra-
koji nosi naziv „Održivi gradovi i
su odgovornost udruženja Sig-
dovima i opština u R. Srbiji potre-
zajednice“.
urne staze i ne odražavaju nužno
ban moderan, pouzdan, ekološki,
Ova platforma je izrađena uz
stavove UNDP-a, Kancelarije za IT
komforan, frekventan, razgranat i
podršku Programa Ujedinjenih
i eUpravu, niti Vlade Ujedinjenog
svima dostupan javni prevoz kojim
nacija za razvoj (UNDP) u Sr-
Kraljevstva.
ćemo moći da smanjimo korišćenje
biji, Kancelarije za informacione
automobila i svih nepotrebnih
tehnologije i elektronsku upravu
troškova koje nam donosi njihovo
(Kancelarija za IT i eUpravu) i Vlade
posedovanje i održavanje.
Ujedinjenog Kraljevstva.
Projekat se vezuje za ciljeve
Sadržaj platforme, kao i rezultati
Igor Velić, master inž. saobraćaja sigurnestaze.com mobilitybor.com pristupacnostbor.com ekobus.rs
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
39
PROJEKTI ACT
AKTIVNA REŠENJA ZA Grad Kruševac je jedinica lokalne samouprave koja aktivno rešava probleme upravljanja otpadom...
S
tudija analize stanja i realizacije lokalnih javnih politika upravljanja komu-
nalnim otpadom u Gradu Kruševcu rađena je za potrebe projekta „Zelena lista za zeleni dijalog” koji realizuje Savez ekoloških organizacija „Zelena lista Srbije”, a u kome je EP „Moravski orašak” iz Trstenika jedna od partnerskih organizacija i preuzela je deo aktivnosti „Bele breze” iz Kruševca. Projekat je deo programa ACT-a „Javno zagovaranje mreža OCD 2020” i podržan je od konzorciju-
gradu Kruševcu obavljeni su
Za analizu su korišćeni podaci sa
ma koji čine Helvetas i Građanske
obilasci JKP „Kruševac” i Gradske
sajtova: www.jkpkrusevac.co.rs;
inicijative.
uprave Kruševac. Obavljeni
www. krusevac.ls.gov.rs; www.
Nakon objektivne i nepristrasne
su neposredni razgovori sa
sepa.gov.rs; www.ekologija.gov.rs.
analize za koju je primenjena
nadležnim osobama za upravljanje
Rezultati analize su uneti u Tabeli
Metodologija za praćenje
otpadom: Andrijanom Cvetković,
sa indikatorima i komentarima, a
sprovođenja standarda EU
koordinatorom projekata i osobom
zbirna tabela indikatora ukazuje
u upravljanju otpadom u
za odnose sa javnošću iz javno-
da je grad Kruševac na dobrom
jedinicama lokalne samouprave
komunalnih preduzeća i Slađanom
putu da implementira sve zahteve
sa definisanim indikatorima koji
Milić, šefom službe za zaštitu
poglavlja 27 u oblasti upravljanja
je razvijena kroz projekat „Zeleni
životne sredine u gradskoj upravi.
otpadom.
inkubator” urađena je studija.
Dokumenta kojih nije bilo na
Za monitoring javne politike u
sajtovima dostavljena su na uvid.
Ovaj projekat je dobio podršku projekta Vlade Švajcarske „Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT”, koji sprovode Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative. Mišljenje koje je izneto u ovoj publikaciji/članku/studiji/ radu je mišljenje autora i ne predstavlja nužno i mišljenje Vlade Švajcarske, Helvetasa ili Građanskih inicijativa.
40
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
DEFINISANJE PROBLEMA U UPRAVLJANJU OTPADOM I NJIHOVO REŠAVANJE KROZ OSTVARENJE ZADATIH CILJEVA Grad Kruševac je u svim svojim dokumentima javnih politika
A OTPAD U KRUŠEVCU MONITORING TABELA INDIKATORA ZA GRAD KRUŠEVAC
isticao i tretirao problem upravljanja otpadom kao jedan od prioritenih problema. Razlog za to je zakonska obaveza jedinice lokalne samouprave da na svojoj teritoriji organizuje upravljanje komunalnim otpadom i stavovi građana izraženi na tribinama i putem različitih anketa o važnosti
INDIKATORI 1.1 1.2 1.3 1.4 1.6 2.1 2.2
upravljanja otpadom u njihovom svakodnevnom životu. Lokalne javne politike koje se odnose na upravljanje otpadom usaglašene su sa aktuelnim nacionalnim
2.3 3.1
pravnim propisima i one su
3.2
odslikavale obaveze koje JLS
3.3
mora da ispuni u skladu sa tim
3.4
propisima.
3.5
U toku izrade analize i studije analize pregladana su sva važeća strateška dokumenta grada Kruševca u oblasti upravljanja otpadom. Za autora analize najprikladniji pristup ovoj tematici dat je u Lokalnom programu zaštite
4.1 4.2
Da li JLS ima izgrađeni sanitarnu deponiju ili je deo regionalnog sistema upravljanja otpadom? Da li JLS redovno objavljuje izveštaje o sprovođenju Plana upravljanja otpadom? Da li JLS redovno dostavlja izveštaje Agenciji za zaštitu životne sredine? Da li služba za upravljanje otpadom u JLS ima dovoljno zaposlenih koji su kvalifikovani? Da li je uspostavljen registar dozvola za upravljanje neopasnim otpadom? Da li JLS redovno kontroliše operatere otpadom? Da li JLS ima važeći plan upravljanja otpadom? Da li se prikupljaju i objavljuju podaci o ostvarenosti plana upravljanja otpadom, naročito u pogledu smanjenja količine otpada, reciklaže, biorazgradivog dela u komunalnom otpadu, ambalažnog otpada? Da li JLS (zajedno sa susednim JLS) ima usvojen, važeći regionalni plan upravljanja otpadom Kakva je deponija na koju se odlaže otpad?
O
OCENE 1
2
3
Da li JLS uklanja divlje deponije sa svoje teritorije? U kolikom delu teritorije JLS se otpad organizovano prikuplja? Da li je JLS uspostavila uslugu za odvajanje reciklabilnog otpada iz domaćinstava? Da li JLS na svojoj teritoriji omogućava i/ili organizuje sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava? Da li i koliko građani učestvuju u izradi planova upravljanja otpadom i sanacija deponija? Da li su građani zadovoljni sistemom upravljanja otpadom u njihovoj zajednici?
Napomena:O O-neprihvatljivo Napomena: - neprihvatljivo; 1 - ispod zakonskog minimuma; 2 - u skladu sa zakonom; 1-ispod zakonskog minimuma 3 - iznad standarda. 2-u skladu sa zakonom 3-iznad standarda
životne sredine 2015-2024. za
ciljevi za rešavanje problema. Ne
upravljanja otpadom;
grad Kruševac koji je izradio radni
tako davne 2015 godine u oblasti
• Neadekvatan postojeći lokalni
tim iz grada u saradnji sa Stalnom
upravljanja otpadom definisani su
plan upravljanja otpadom;
konferencijom gradova i opština
prioritetni problemi:
• Nepostojanje regionalne
uz tehničku podršku programa
• Nepoštovanje Zakona i
deponije;
„Exchange 4”. U tom dokumentu
11 podzakonskih akata o upravljanju
• Neizvršena sanacija i rekultivacija
je opisano postojeće stanje
otpadom;
postojeće deponije u Srnju;
(situaciona analiza) i najvažniji
• Nepostojanje sporazuma o
• Postojanje velikog broja divljih
problemi u oblasti upravljanja
regionalnom upravljanju otpadom;
deponija;
otpadom kao i opšti i specifični
• Nedostatak regionalnog plana
• Nedovoljan broj vozila i njihova
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
41
Photo by Alfonso Navarro on Unsplash
PROJEKTI ACT
zastarelost;
upravljanja otpadom - Grad
Gradska skupština Kruševaca
• Nedostatak posuda za
Kruševac je potpisnik protokola
donela je Odluku o revidiranju
sakupljanje otpada;
o pristupanju zaključivanja
Lokalnog plana upravljanja
• Nepostojanje organizovanog
Sporazuma o zajedničkom
otpadom za period 2016-2025.
sistema primarne selekcije otpada;
regionalnom upravljanju otpadom.
Plan kroz adekvatne akcione
• Nedovoljna pokrivenost teritorije
Regionalni centar za upravljanje
planove obezbedjuje kontrolu
grada Kruševca organizovanim
otpadom obuhvataće JLS: grad
stvaranja otpada, iskorišćenja
sakupljanjem otpada;
Kruševac i opštine Aleksandrovac,
otpada i podsticaje za investiranje
• Nizak nivo naplativosti usluga
Brus, Varvarin, Ćićevac i Rekovac.
i afirmaciju ekonomskih
sakupljanja otpada.
Za izgradnju ovog regionalnog
mogućnosti koje nastaju iz
Sprovođenjem monitoringa u
centra urađena je strudija
otpada. Revizija lokalnog plana
aprilu 2022. utvrđeno je da je
opravdanosti i regionalni plan
upravljanja otpadom je moderan i
veliki broj ciljeva postignut, a da se
upravljanja otpadom.
sveobuhvatan dokument koji može
nekim ciljevima teži:
Revidiran i primenljiv Lokalni
da bude primer za izradu lokalnih
Donet i usvojen regionalni plan
plan upravljanja otpadom -
planova upravljanja otpadom u drugim JLS.
WEB
Određena lokacija i uređena
Internet prezentacija donatora nalazi se na OVOJ ADRESI.
regionalna deponija - Nakon
Grantovi za javno zagovaranje mreža OGD predstavljeni su na OVOJ ADRESI.
izrade studije opravdanost i
Internet stranica Saveza ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije” nalazi se na
Regionalnim planom upravljanja
internet adresi:
otpadom definisana je lokacija
http://www.oplanetise.com/
Regionalnog centra za upravljanje otpadom. Razmišljalo se da se
42
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
izabere nova lokacija, ali je na kraju usvojeno rešenje : proširenje
O ACT PROJEKTU
postojeće gradske deponije u
Projekat „Zajedno za aktivno građansko društvo - ACT” osmišljen je kao
Srnju.
četvorogodišnja podrška OGD u Republici Srbiji u prevazilaženju izazova
U fazi uređenja lokacije preduzete
u vezi sa aktivizmom građanskog društva u Srbiji. Donator projekta je
su aktivnosti:
Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), a implementacioni partneri
- Izrađen i usvojen Plan detaljne
su HELVETAS Swiss Intercooperation i Građanske inicijative iz Beograda.
regulacije za ovo područje;
Opšti cilj ACT projekta je da doprinese aktivnom građanskom društvu za
- Gradska uprava Kruševac je izdala
dobrobit svih ljudi i povećano učešće građana u donošenju odluka, posebno
lokacijske uslove za izgradnju
na lokalnom nivou.
Regionalnog centra za upravljanje
Kroz četiri različite grant šeme i osam pratećih javnih poziva u periodu
otpadom;
od 2019. do 2023. godine, ACT pruža ciljanu podršku organizacijama
- Urađen projekat preparcelacije
građanskog društva na nacionalnom i lokalnom nivou, za njihov organiza-
zemljišta na kojoj će biti Regionalni
cioni razvoj i finansijsku održivost, kao i za jačanje odnosa sa građanima
centar upravljanja otpadom;
i kapaciteta za umrežavanje. Sve podržane grantove, prati paralelni Pro-
- Trenutno su u toku aktivnosti
gram obuke i mentorstva prilagođen pojedinačnim potrebama organizacija
ekspropijacije zemljišta od vlasnika
za razvoj i jačanje unutrašnjih organizacijskih i ljudskih kapaciteta OGD,
parcela.
a koji se finansira nezavisno od samog granta kroz aktuelni budžet ACT
Prema Akcionom planu za
projekta.
sprovođenje nacionalnog programa upravljanja otpadom 2022-2024. u meri 1.4.5
fazi sa teritorija svih JLS potpisnica
su 72 divlje deponije, u toku 2021
definisana je realizacija programa
sporazuma prikupljaće se otpad
uklonjen je otpad sa 31 prostora
integrisanog upravljanja otpadom
po principu „tri posude” - suvi,
divljih deponija. Na žalost, vrlo
u Kruševcu koja će se finasirati iz
biorazgradiv i ostali otpad.
često se na istim lokacijama javljaju
kredita KfW banke i budžeta grada
Izvršena sanacija i rekultivacija
ponovo divlje deponije.
Kruševca.
deponije u Srnju - Deponija se
Opremljen vozni park i izvršena
- U prvoj fazi od 2022-2024.
vodi kao smetlište na koje se
nabavka dovoljnog broja posuda
uradiće se prva kaseta na koju
godišnje deponuje 47.000 tona
za sakupljanje otpada - Očekuje
će se odlagati mokri otpad iz
otpada (DEP1 za 2021.) . Projekat
da će do 2024. JKP „Kruševac”
grada Kruševca nakon selekcije
izgradnje Regionalnog centara za
biti opremljeno dovoljnim brojem
po principu „dve posude” (suva
upravljanje otpadom u prvoj fazi
vozila za prikupljanje primarno
i mokra frakcija). Biće obavljeno
predviđa degazaciju stare deponije
selektiranog otpada na području
zatvaranje stare deponije i
i njenu sanaciju i rekultivaciju do
grada Kruševca, a 2026 i na
izgradnja Reciklažnog centra.
2024. godine.
teritoriji celog regiona. Posude
- U drugoj fazi od 2024-2026.
Izvršena sanacija divljih
za prikupljanje otpada sada
uradiće se druga kaseta u koju
deponija - Proširenjem obima
čine standardizovani kontejneri
će se odlagati se mokri otpad iz
organizovanog sakupljanja otpada
od 1,1 m3 (3.000 kom.) i 5 m3 i
drugih JLS potpisnica sporazuma.
na celoj teritoriji grada Kruševca
veliki broj standardizovanih i
- Finalna treća faza od 2026-2030.
i delovanjem službe komunalne
nestandardizovanih kanti (preko
obuhvataće izgradnju treće kasete,
policije očekivalo se da će se broj
35.000). Posude će se prilagoditi
postrojenja za mehaničko-biološki
divljih deponija drastično smanjiti,
vozilima radi jednostavnijeg
tretman otpada i prostora za
ali to se nije ostvarilo u potpunosti.
pražnjenja.
odlaganje opasnog otpada. U ovoj
Na području grada evidentirane
Teritorija grada Kruševca
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
43
Photo by Sigmund on Unsplash
PROJEKTI ACT pokrivena organizovanim sakupljanjem otpada - Prema popisu stanovništva iz 2011 godine na teritoriji grada Kruševca na površini od 884 km2 živelo je ukupno 127. 429 stanovnika u 101 naselju i u 40 947 domaćinstava. JKP „Kruševac „organizovano prikuplja otpad iz 87 naseljenog mesta , a samo 560 domaćinstava nije obuhvaćeno ovom uslugom zbog tehničkih problemanemogućnost autosmećara da dođu do korisnika. Uspostavljen organizovan sistem primarne selekcije otpada - Na teritoriji grada Kruševca proz projekat GIZ-a postavljeni su plastični kontejneri za primarnu selekciju otpada: karton, plastična ambalaža i staklo, a u seoskim
adekvatan. Iako je niska cena
Problem je obezbeđenje dovoljnog
sredinama žuti žičani kontejneri
ove komunalne usluge procenat
broja kompetentnih osoba u
za PET ambalažu. Prikupljeni
napalte teško prelazi 60% od
gradskoj upravi i JKP „Kruševac”
ambalažni otpad se ne meša
fakturisane.
s obzirom na ograničenje zapošljavanja u javnom sektoru i
sa komunalnim otpadom i
nestimulativne zarade. Neophodno
baliranje kartona i PET ambalaže.
RIZICI I PRILIKE ZA GRAD KRUŠEVAC U REŠAVANJU PROBLEMA UPRAVLJANJA OTPADOM
Individualni sakupljači mogu da
Grad Kruševac je sa opštinama
procedure za sprovođenje
donesu reciklažni otpad i da ga
potpisnicama sporazuma otpočeo
projekta. Pored same izgradnje
prodaju. Količina reciklabila koja se
realizaciju infrastrukturnog
Regionalnog centra otvara se čitav
godišnje prodaje je 150 tona.
projekta izgradnje Regionalnog
niz obaveza koje grad Kruševac
Povećan nivo naplativosti usluga
centra za upravljanje otpadom koji
mora da reši. Neophodne su
sakupljanja otpada - Naplata
je obuhvaćen Akcionim planom
institucionalne promene i jačanje
usluge iznošenja smeća nije
za sprovođenje nacionalnog
kapaciteta gradskih i opštinskih
adekvatna. Cena usluge ne pokriva
programa za upravljanje otpadom
administracija za uspostavljanje
troškove sakupljanja, transporta
i za koji su opredeljena sredstva
integrisanog sistema upravljanja
i deponovanja komunalnog
iz kredita KFW banke. Planirana
otpadom. JKP „Kruševac” kao
otpada. Pored niske cene koja
kompletna realizacija projekta
upravljač regionalnog centra
je populistička i podsticajna za
je do 2030 godine. Realizacija
mora da unapredi kompetentnost
uključivanje većeg broja naseljenih
ovako velikog projekta donosi
svojih zaposlenih. Zato bi trebalo
mesta u organizovano prikupljanje
rizike i prilike na koje JLS mora
da osoblje prolazi kroz dodatne
otpada i način obračuna nije
da odgovori ili će biti u problemu.
edukacije.
posebnim vozilom se odvozi u Sektor za sortiranje i reciklažu JKP „Kruševac”. Tu se vrši presovanje i
44
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
je obrazovano osoblje koje će moći da prati realizaciju velikog infrastukturnog projekta i zakonske
Problem koji se uočava odnosi se na sistem naplate usluga. U cilju
ČLANICE ZELENE LISTE
održivosti JKP „Kruševac” mora
Savez ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije” je mreža lokalnih ekoloških
da se formira cena koja će da
organizacija koje javnim zastupanjem, obrazovanjem, informisanjem i
pokrije realne troškove sakupljanja,
podsticanjem aktivizma građana doprinose očuvanju prirodnih resursa i
transporta i deponovanja
kvalitetu života građana Srbije. Otvoren je za sve koji prihvataju njegove
prikupljenog otpada i servisiranje
principe i vrednosti, bez obzira na uzrast, pol, poreklo, nacionalnu, rasnu,
kredita i koja će za osnovu da ima
versku i političku pripadnost. Savez OCD Zelena lista Srbija nastao je kao
zapreminu ili masu prikupljenog
rezultat višegodišnjeg projekta koji je realizovan u desetak gradova Srbije
otpada, a ne kvadrate prostora.
u periodu od 2009. do 2013. godine u oblasti upravljanja otpadom. Potom,
Otpad prave ljudi, a ne kvadrati.
ZLS i njene članice prošle su kroz projekte jačanja kapaciteta i početnog
Kod određivanja cene usluga voditi
osposobljavanja za zagovaračke aktivnosti. Razvijeni su i informativni
računa i o socioekonomskom
kanali namenjeni javnosti - internet sajt ZLS i prisustvo na društvenim
položaju korisnika usluga. Ovo
mrežama, objave u časopisu Ekolist i drugo...
će da bude težak problem za
Članice mreže su Eko klub „Zeleni putokazi” iz Raške, „Društvo mladih
rešavanje, jer sadašnja cena neće
istraživača” iz Bora, Centar za održivu budućnost „Zelena zona” iz
moći da pokrije sve troškove, a
Knjaževca, Ekološki pokret „Moravski orašak” iz Trstenika, Ekološki
naplata usluga od građana je i sad
pokret „Bela breza” iz Kruševca, „Inženjeri zaštite životne sredine” iz
vrlo niska-ispod 60%.
Novog Sada, Odred izviđača „Zavičaj 1903” iz Vranja, „Porečje” iz Vučja,
UKLJUČIVANJE GRAĐANA
„Zeleni krug” iz Novog Sada, Udruženje građana „Zeleni ključ” iz Niša, „Village” iz Bora, Udruženje Građanska čitaonica Evropa iz Bora, Centar
Mogućnost rešavanja problema
za decu i omladinu iz Vrnjačke Banje, Evropski pokret u Srbiji iz Valjeva,
upravljanja otpadom je od značaja
Planinarsko-ekološko
za sve građane grada Kruševca.
udruženje „RAS” iz Novog Pazara i Timočki klub iz Knjaževca.
Zato intezivno treba raditi na jačanju
Linkove prema internet stranicama članica ZLS potražite na logoima koji se
javne svesti građana informisanjem
nalaze u dnu strane.
i edukacijama . JKP „Kruševac” i gradska uprava o aktivnostima oko
i visoke operativne troškove
će pružiti mogućnost za zaradu
otpada redovno informišu sugrađane
koje javni sektor ne može da
uz istovremeno smanjenje cene
na lokalnoj televiziji i na društvenim
obavi u potpunosti. To je i šansa
usluga
mrežama. To je nedovoljno. Građani
za privatni sektor koji može biti
Pored privatnog sektora
moraju da se uključe direktno
važan izvor finasiranja kapitalnih
savremeno upravljanje otpadom
u rešavanje problema, da daju
investicija i prenosa tehničkog i
otvara prostor i za delovanje
svoje predloge, jer onda promene
operativnog tehnološkog znanja
civilnog sektora koji treba da
doživljavaju kao svoje.
i iskustva. Privatni operateri
kanališe zahteve građana i da pruži
Savremeno upravljanje otpadom
mogu biti uključeni u proces
neophodna ekspertska znanja.
zahteva stručnost, velika ulaganja
sakupljanja i transporta otpada što
Gordana Rodić
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
45
RECIKLAŽA
DEPOZITNIM SISTEMOM MOŽEMO DA UDVOSTRUČIMO TRENUTNU STOPU RECIKLAŽE
U kom smeru će ići upravljanje otpadom u Srbiji pitali smo Jelenu Petljanski Kiš, predsednicu Odbora za zaštitu životne sredine NALED-a...
smeća? Koji udeo toga se može reciklirati? - Podaci predstavljeni u poslednjem Planu za upravljanje otpadom u Republici Srbiji, za period od 2022-2031 godine, navode da je stepen prikupljanja komunalnog otpada 86,4%.
M
noge ankete pokazuju
To znači da 13,6 % ne završava na
da je jedan od glavnih
zvaničnim deponijama već u prirodi ili
problema zaštite životne
na ilegalnim deponijama. Reciklirano
sredine u Srbiji neodgovorno up-
je 455 457t komunalnog otapada, a
ravljanje otpadom. Bilo da govore o
na deponijama, već i reciklažu. U
to je prema podacima Ministarstva za
odgovornosti građana, ili pak ukazuju
kom smeru će ići upravljanje otpa-
životnu sredinu svega 15,45%.
na izostanak sistemskog rešenja,
dom pitali smo Jelenu Petljanski
Pružanje usluga recikliranja u Srbiji
javnost je očigledno zainteresovana
Kiš, predsednicu Odbora za zaštitu
je vrlo retko. Procenjuje se u Studiji,
za ovu temu. Nažalost, već dugi niz
životne sredine NALED-a.
koju je radio NALED, da samo 28% sta-
godina izostaje delovanje nadležnih
novnika ima pristup uslugama recikli-
institucija koje bi omogućilo ne samo
Raspolažete li podacima o tome
ranja, a da bi postigli cijeve Cirkularne
rešavanje problema gomilanja otpada
koliko građani Srbije „proizvedu”
ekonomije koji su postavljeni u Planu
46
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
upravljanja otpadom za Republiku
Depozitni sistem je izuzetno efikasan
interesa proizvođača, s obzirom da
Srbiju, svi stanovnici bi trebalo da
sistem koji u prve tri godine dostiže
su njihovi klijenti, između ostalih,
imaju pristup odvojenom prikupljanju
procente sakupljanja preko 90%, dok
Evropska Komisija, OECD, Evropska
otapadom.
sistem produžene odgovornosti proiz-
Agenicija za zaštitu životne sredine,
vođača maksimalno može dostići 80%
vlade mnogih država poput Velike
U evropskim zemljama postoje ra-
u vrlo efikasno uređenim sistemima.
Britanije, Irske, respektabilne orga-
zličiti sistemi odlaganja otpada. Koji
Pored depozitnog sistema Studija je
nizacije civilnog sektora kao što su
su to sistemi i koji od njih bi bio na-
preporučila prikupljanje ambalaže u
World Wild Fund, Friends of the Earth,
jpogodniji za primenu u Srbiji?
dva toka. Jedan tok prikuplja plastiku,
Greenpeace, WRAP - organizacija
- Srbija se u oblasti zaštite životne
metal, staklo i kartonsku ambalažu
koja se bavi klimatskim aktivnostima
sredine suočava sa izazovom da do
koja nije obuhvaćena depozitom,
globalno, Reloop ali i čitav niz komer-
2030. ispuni ciljeve Evropske unije
dok je drugi tok za papir i karton. Pre-
cijalnih partnera.
koji je obavezuju da reciklira 85%
poruke studije je dakle drugačija od
Kompletne Studije možete preuzeti na
otpada od kartona i papira, 75% od
onog nedavnog u Planu za upravljan-
sledećem LINKU.
stakla, 60% od aluminijuma i 55% plas-
je otpadom Srbije, jer podrazumeva
tičnog otpada. Da bi dostigla zacrtane
dva toka - što znači da papir ne bi
Kako funkcioniše depozitni
količine fokus treba da bude na pri-
trebalo prikupljati zajedno sa ostalom
sistem? Kakva je korist za građane, kakva za reciklere, a kakva za život-
kupljanju otpada od građana, kao i izboru da li da se postojećem sistemu produžene odgovornosti proizvođača (EPR) doda i depozitni sistem (DRS). U osnovi, EPR sistem podrazumeva da građani razvrstavaju ambalažni otpad
„Srbija se u oblasti zaštite životne sredine suočava sa izazovom da do 2030. ispuni ciljeve Evropske unije...”
nu sredinu? - Uvođenje depozitnog sistema za prikupljanje ambalažnog otpada u okviru kojeg bi građani za svaku vraćenu flašu, limenku ili tetrapak dobili natrag
od ovih materijala u posebne kante
pet dinara, pomoglo bi da se prikupi
kako bi se efikasnije reciklirao dok kod
oko 90% ove vrste otpada i udvostruči
depozitnog sistema ambalažu odlažu
reciklabilnom ambalažom. S obzirom
trenutna stopa reciklaže, što je oko
u posebne mašine u prodavnicama ili
da sam imala prilike da posetim čitav
40% ukupnog otpada od posmatranih
na nekim drugim lokacija i za to dobija-
niz sortirnica u zemljama Evropske
materijala.
ju nazad deo novca. Oba sistema anali-
Unije, zajedno prikupljanje papira
Studija preporučuje da sistem vodi
zirala je renomirana britanska kuća Eu-
sa ostalom ambalažom je smetnja
industrija koja bi finasirala ceo sistem.
nomia, koja je članicama NALED-ovog
uspešnom sortiranju jer smanjuje čis-
U konvencionalnom depozitnom
Saveza za zaštitu životne sredine, pred-
toću materijala, obara cenu, ali i mo-
sistemu, građani bi iskorišćenu
stavila ključne podatke i preporučila
gućnost cirkularnosti/reciklabilnosti
ambalažu ostavljali najčešće u
uvođenje depozitnog sistema.
ostalih ambalažnih materijala.
maloprodajnim i ugostiteljskim ob-
Zaključak studija je da bi Srbija zajed-
Visok procenat sakupljanja ambalaže
jektima (i za to dobijali pet dinara po
no sa uvođenjem depozitnog sistema
(više od 90%) doprinosi stvarnoj
ambalaži), troškovi tok sistema su
na jednokratnu ambalažu u PET bo-
cirklarnosti materijala, jer tokom teh-
procenjeni na 1,4 evro centi po jed-
cama, limenkama, staklenim flašama
ničkog procesa reciklaže dolazi do ve-
inici proizvoda, dok je druga opcija
i kartonu, uspela da dostigne ciljeve
likih gubitaka kod nekih materijalima.
uvođenje tzv. pametnog depozita koji
EU. Za to je potreban dobro osmišljen
Potrebno je naglasiti da su obe Studi-
predviđa i postavljanje „pametnih“
DRS sistem kojim bi upravljao cen-
je rađene na vrlo transparentan način
kanti i pokrivanje mnogo više lokacija
tralni operater u vlasništvu industrije,
od strane NALED-a, kao i da konsul-
(šoping centri, firme, sportski objekti,
a država bila zadužena za nadzor i
tantska kuća Eunomija obezbeđuje
parkovi i drugi otvoreni prostori itd.) i
postavljanje ciljeva.
analize nezavisne od komercijalnih
u tom slučaju su troškovi procenjeni
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
47
Photo by Jasper Benning on Unsplash
RECIKLAŽA
48
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
na 0,9 evro centi po jedinici ukoliko
da se mogu reciklirati beskonačno.
godini ne ispunjava cilj za 11%, dok
sistem podrazumeva prosečan broj
Topljenjenjem dobijamo materijal koji
projekcija za metale je da ispunjavaju
lokacija. Međutim ukoliko se Srbija
je poptuno istog kvaliteta u svakom
ciljeve do 2025. godine.
odluči na maksimalan broj lokacija, taj
sledećem ciklusu korišćenja, a taj pro-
Odgovor na vaše pitanje je i odgovor
trošak je i dva evro centa pod jedinici
ces se može ponavljati beskonačno, pri
Studije. Rešenje za Srbiju je uvođenje
ambalaže.
čemu se originalna svojstva ne gube.
depozitnog sistema na jednokratnu
Depozitini sistem bi stvorio 1.270
Razlika u reciklaži između ova dva ma-
ambalažu, PET boce, limenke, stak-
novih radnih mesta, značajno bi se
terijala je u tome što limenka ima znat-
lene flaše i kartonsku ambalažu kao i
smanjilo bacanje ambalaže u prirodi
no manje gubitke, 2-5 % (samo jedan
uspostavljanje nacionalnog sistema
i to za četiri petine. Takođe ukoliko
materijal-aluminijum, bez nalepnica,
za prikupljanje ambalaže u dva toka,
monetizujemo troškove koji nastaju
čepova, reciklira se bez obzira kakve
jedan tok prikuplja plastiku, metal,
zbog emisije gasova staklene bašte
je boje). Ukoliko se radi modelovanje
staklo i kartonsku ambalažu koja nije
i onečišćenja vazduha, sa ovim sist-
u kom recimo na procenu od 95% re-
obuhvaćena depozitom i drugi tok za
emom bi se uštedelo 1,4 miliona
ciklirane ambalaže, broj pakovanja koji
papir i karton.
evra. Trenutno 37.000 tona ovog ambalažnog otpada odlazi na deponije, a uvođenjem depozitnih sistema, ta količina bi se smanjila na 5.000 tona. Depozitni sistem je poznat kao sistem koji obezbeđuje visokokvalitetan materijal, bez onečišćenja, tako da je materijal koji dolazi iz ovog sistema najpoželjniji materijal za reciklažnu industriju. Sa druge strane ovaj sistem obezbeđuje vrlo kvalietetno sortiran
„Visok procenat sakupljanja ambalaže (više od 90%) doprinosi stvarnoj cirklarnosti materijala, jer tokom tehničkog procesa reciklaže dolazi do velikih gubitaka kod nekih materijala...”
materijal tako da su proizvođači pa-
Postoje li načini da građanske inicijative i lokalne akcije podstaknu bolje upravljanje otpadom? - Sistemsko rešenje upravljanja otpadom je neophodno. To znači da su nam pre svega neophodna efikasna zakonska rešenja, što su i preporuke Studije koja akcenat stavlja na zakonodavni okvir za uvođenje depozita koji jasno definiše rokove, vrstu materijala i tip pića koji su obuhvaćeni
kovanja u mogućnosti da od njega
može nastati od jedne limenke je nešto
depozitom, jasno dodeljuje uloge,
prave nova pakovanja u tzv. close
više od sedam, a broj staklenih boca je
obaveze kao i rokove. Uvođenje de-
loop sistemu, što je preferirana opcija
nešto više od tri. To je upravo cirkular-
pozita ne garantuje prikupljanje celok-
jer danas potrošači žele da znaju da li
nost materijala.
upnog otpada tako da je neophodno
je neko pakovanje napravljeno od re-
Što se tiče isplativosti navedinih ma-
dalje razvijati EPR sistem i Studija za
ciklabilnih materijala i koliki procenat
terijala, ukoliko uporedimo cene ma-
EPR daje niz odgovora na to.
reciklabilnog materijala sadrži pako-
terijala po toni, limenke imaju najveću
Građanske incijative su tu izuzetno
vanje koje koriste.
cenu i ona se kreće od 900 do 1.100
bitne i imaju iskustva u projektima up-
evra po toni. Transparetno staklo je na
ravljanja otpadom, jer ih sprovode či-
Reciklaža stakla i limenki trebalo bi
nivou od 200 do 300 evra po toni, a
tav niz godina, tako da smatram da ta
da bude veoma unosna. Nažalost,
obojeno staklo je oko 20 evra po toni.
iskustva treba pažljivo razmotriti kako
decenijama unazad ova vrsta otpa-
U Srbiji je procena da se trenutno re-
ne bi napravili sistem koji je prepisan
da završava na smetlištu. Postoje li
ciklira i preko 50% limenki na osnovu
iz EU, a neprilagođen našim uslovima.
načini da se recikleri motivišu kako
samo visoke cene materijala.
Svakako bih naglasila, da pored
bi uspostavili regionalne sisteme
Studija, koju je NALED uradio sa Eu-
građanskog sektora, biznis sektor
prikupljanja stakla ili/i limenki?
nomia konsultantima, upoređuje tre-
može podeliti iskustva sprovođenja
- Staklo i metal su pakovanja koja
nutne i projektovane ciljeve Srbije sa
depozitnog sistema, jer industrija naj-
imaju takva fizičko-hemijska svojstva
EU ciljevima, gde staklo već u 2019.
češće vodi te operacije u EU.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
49
RECIKLAŽA
BROMOVANI USPORIVAČI GORENJA U POTROŠAČKIM PROIZVODIMA OD RECIKLIRANE PLASTIKE To su toksične hemikalije za koje je poznato da remete rad hormonskog sistema (endokrini disruptori), utiču na rad štitne žlezde i izazivaju neurološke probleme i poremećaje pažnje kod dece...
M
proizvodima. Zakonska regulativa EU (EC 2019/1021), kao i nedavno objavljen Pravilnik o izmenama i dopunama
eđunarodna organizacija
ranoj plastici od koje su napravljeni.
Pravilnika o zabranama i ograničen-
IPEN i češka organi-
Nakon toga, pozitivni uzorci (jedan
jima proizvodnje, stavljanja u promet
zacija Arnika objavili su
kuhinjski predmet, četiri kancelarijska
i korišćenja hemikalija (Sl. glasnik
rezultate istraživanja koji pokazuju
predmeta, jedna igračka, dve šnale za
RS br. 57/22) propisuje dozvoljenu
da potrošački proizvodi, kao što su
kosu) poslati su na dalju laboratorij-
koncentraciju polibromovanih dife-
kancelarijski i kuhinjski pribor, igračke
sku analizu određivanja koncentracije
niletara (tetra-, penta-, heksa-, hepta- i
i pribor za kosu, napravljeni od recik-
bromovanih usporivača gorenja u
dekabromdifenil etar, PBDEs) kao
lirane plastike iz elektronskog otpada,
akreditovanu laboratoriju Praškog
nečistoću u proizvodima u ukupnoj
mogu biti kontaminirani toksičnim
Univerziteta za hemiju i tehnologiju.
koncentraciji najviše do 500 mg/kg
hemikalijama, tzv. bromovanim
Rezultati su pokazali sledeće:
(ppm).
usporivačima gorenja.
Svih osam uzoraka sadrži
Ovo istraživanje je pokazalo da
Elektronski otpad sadrži jedinjenja
dekabromdifeniletar (decaBDE) u
jedna trećina ispitivanih proizvoda
broma koja se koriste kao usporivači
opsegu od 46 - 401 ppm;
u Srbiji za koje smo pretpostavili
gorenja u elektronskoj opremi kako bi
Svih osam uzoraka sadrži oktabrom-
da su napravljeni od reciklirane
se usporila brzina širenja vatre ili jači-
difeniletar (octaBDE) u koncentraciji
plastike sadrži veoma toksične
na gorenja. To su toksične hemikalije
od 10 - 157 ppm;
supstance koje se nalaze na listi
za koje je poznato da remete rad hor-
Photo by Merakist on Unsplash
dioksina mogu naći i u potrošačkim
U svih osam uzoka detektovano
Stokholmske konvencije o dugo-
monskog sistema (endokrini disrupto-
je prisustvo šest novih usporivača
trajnim organskim zagađujućim
ri), utiču na rad štitne žlezde i izazivaju
gorenja u koncentraciji od 28 do
supstancama (POPs) za globalnu
neurološke probleme i poremećaje
1,311 ppm, koji još uvek nisu dovol-
eliminaciju (PBDEs i HBCD), ali u
pažnje kod dece.
jno proučeni i zakonski regulisani.
koncentracijama koje ne prelaze
Testirani uzorci su najvećim delom
Tetrabrombisfenol A (TBBPA), na-
zakonski propisane koncentracije.
nabavljeni na tržištu 11 afričkih i ara-
jčešće korišćen usporivač gorenja, je
Međutim, treba istaći da svi testirani
pskih zemalja, ali i na češkom i srps-
pronađen u koncentraciji od 6-206
proizvodi sadrže i nove bromovane
kom tržištu.
ppm u svih osam uzoraka;
usporivače gorenja čija toksičnost još
Od 25 proizvoda koji su kupljeni u
Jedan od uzoraka (držač za olovke)
uvek nije dovoljno ispitana, što izaziva
Srbiji, preliminarnim ispitivanjem
je testiran na prisustvo bromovanih
zabrinutost stručne javnosti. Zabrinja-
ručnim XRF uređajem na prisustvo
dioksina i sadrži 1250 pg TEQ/g, što
va i visoka koncentracija bromovanog
broma i antimona, u osam uzoraka je
predstavlja koncentraciju dioksina
dioksina koja je izmerena u jednom
detektovana povećana koncentracija
koji se nalazi u pepelu posle insin-
od prozvoda.
ovih supstanci, što je ukazivalo na
eracije otpada (opasan otpad), pot-
Ovo ispitivanje, kao i prethodno koje
prisustvo usporivača gorenja u recikli-
vrđujući da se visoke koncentracije
je realizovano 2018. godine pod na-
50
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
zivom Toksična pukotina je potvrdilo se toksični usporivači gorenja koji ulaze u sastav elektronskog otpada reciklažom dalje prenose u nove proizvode.
otpad i biti dekontaminiran ili će se
otpad) kako bi se onemogućila
Međutim, ono što izaziva veliku
dalje reciklirati.
toksična reciklaža.
zabrinutost na međunarodnom
IPEN smatra da samo dovoljno nizak
Evropska unija bi trebalo da
nivou, naročito za zemlje u razvoju
sadržaj POPs (50 ppm za PBDEs,
preuzme inicijativu i da zagovara
jeste granična koncentracija POPs
100 ppm za HBCD) može da osigura
snižavanje graničnih vrednosti za
u otpadu na osnovu kojih se POPs
izdvajanje opasnog otpada iz re-
opasan otpad od 1000 ppm za PB-
otpad klasifikuje kao opasan. Stok-
ciklažnog toka.
DEs i HBCD na bezbedan nivo od 50
holmska konvencija koja ima za za
Međutim, EU je propisala više
ppm za PBDEs i 100 ppm za HBCD u
cilj da smanji ili eliminiše ispuštanja
granične koncentracije (1000 ppm)
Bazelskoj i Stokholmskoj konvenciji
POPs iz proizvodnje i upotrebe,
za PBDEs i HBCD u materijalima koji
i EU POPs uredbi. Samo ovako nizak
uključuje i mere za smanjenje ili eli-
se kategorišu kao opasni POPs otpad
sadržaj POPs hemikalija može da
minisanje ispuštanja POPs iz zaliha
(EC 2019/1021).
pomogne da se osigura odvajanje
i otpada (član 6). Zato je definisanje
Od 6. do 17. juna 2022. u Ženevi
opasnog otpada iz reciklažnog
„niskog nivoa sadržaja POPs“ (eng.
će biti održana konferencija strana
toka. Ove predložene koncentracije
Low POPs Content Levels, LPCL)
potpisnica Bazelske, Roterdamske
PBDEs i HBCD takođe će sprečiti
ključno sredstvo za kontrolu potenci-
i Stokholmske konvencije na kojoj
izvoz otpada iz razvijenih zemalja
jalnih ispuštanja POPs zbog nepravil-
će se IPEN, Arnika zajedno sa 11
u azijske i afričke zemlje u razvoju
nog rukovanja POPs otpadom. Ovaj
afričkih zemalja zalagati za sman-
sa slabijim zakonodavstvom ili
takozvani „nizak nivo sadržaja
jenje granične koncentracije PBDEs
kontrolom i odlaganje opada koje
POPs-LPCL” određuje da li će ma-
sa 1000 ppm na 50 ppm kojima se
se ne mogu smatrati bezbednim za
terijal biti klasifikovan kao opasan
otpad kategoriše kao opasan (POPs
zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
51
KOMPANIJE SBB
NAŠA JE ŽELJA DA MENJAMO SVET NA BOLJE Ono na šta smo najponosniji je dugoročna orijentacija i strategija koja postoji od 2015. kada je Fondacija osnovana, naša želja i svest da menjamo svet na bolje i da sa promenama počinjemo od nas samih, rekla je za Ekolist Jovana Lukić, CSR direktorka United Grupe i SBB fondacije...
Foto: SBB
S
BB kompanija, svesna
torska, logistička i svaka druga
važnosti koje telekomu-
vrsta podrške kako bi ispunili svoje
nikacije imaju za razvoj
potencijale i kako bismo im pomogli
društva u celini, od samog os-
da jednog dana ostave neizbrisiv
nivanja daje podršku kroz različite
trag u umetnosti, nauci i kulturi. U
pojedinačne donacije, a tokom
okviru projekta „Jezgro“ pomažemo
vremena, osnivanjem SBB fon-
odrastanju trenutno 285 dece u 70
dacije, kroz njene aktivnosti počinje
porodica. Važno nam je da se deca
da pruža stratešku podršku i
redovno školuju, porodice nastave
dugoročnim projektima koji imaju
da budu funkcionalne i da neke od
za cilj dobrobit društva, okoline i
njih dovoljno osnažimo da više ne
osnaživanje izvanrednih pojedinaca.
zavise ni od čije pomoći. Srećni smo
O „zelenoj misiji” ove kompanije
da danas porodica Kuzmanović u
razgovarali smo s Jovanom Lukić,
okolini Arilja ima svoj malinjak i da
CSR direktorkom United Grupe i
njihovo osmoro dece imaju priliku
SBB fondacije.
da rade za sebe. Inicijativa „Ne mnogobrojnim partnerima.
prljaj! Nemaš izgovor!“ svakako
SBB se već dugi niz godina
Od osnivanja SBB-a, a zatim i SBB
je naš najvidljiviji projekat. Već
ističe kao društveno odgovorna
fondacije, sprovedeni su mnogi pro-
sedmu godinu se kroz njega bavimo
kompanija. Na koje sve načine
jekti i donacije u ukupnoj vrednosti
ekologijom i ponosna sam kada
pomažete lokalne zajednice i koji
od preko 9 miliona evra. Stubovi
znam da za početak naši zaposleni
su glavni ciljevi vaših akcija?
naše i strategije društveno odgo-
menjaju svest i sve više učestvuju u
– Ono na šta smo najponosniji je
vornog poslovanja United Grupe
ekološkim projektima i Fondacije i
dugoročna orijentacija i strategija
su ulaganje u obrazovanje, zaštitu
sopstvenim, a zatim i naših korisnika
koja postoji od 2015. kada je Fon-
životne sredine i pomoć u ektrem-
i ostale javnosti. Svako naše malo,
dacija osnovana, naša želja i svest
nim uslovima svetskih i lokalnih
svaki naš korak doprinosi tome da
da menjamo svet na bolje i da sa
nedaća.
sutra planeta bude zdravije i lepše
promenama počinjemo od nas
Najmlađi projekat SBB fondacije,
mesto za život.
samih. Zato verujemo da ćemo tek u
„Stipendija prof. Njegoš B. Šolak“,
U saradnji sa SBB-om donirali
godinama koje dolaze uvideti vred-
namenjen je najtalentovanijoj deci
smo internet i TV usluge velikom
nosti naših ulaganja i inicijativa koje
Srbije, za koju možemo ponosno
broju institucija i organizacija.
SBB fondacija sprovodi u saradnji
da kažemo da svojim znanjem,
Među najvećima su Dečija bolnica
sa zaposlenima u SBB kompaniji i
talentom i ambicijom već uveliko
u Tiršovoj, KC Kragujevac, Klinika
drugim kompanijama United Grupe
osvajaju i svet. Obezbeđuje im se
za dečije interne bolesti i Klinika
koje su takođe njeni osnivači, kao i
ne samo finansijska, već i men-
za dečiju hirurgiju i ortopediju
52
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
kliničkog centra u Nišu, kao i mnoge
vrednosti od milion evra, koja je
je stabala posađeno i koji je bio
druge. Želimo da pacijentima što
prvenstveno usmerena na decu i
kriterijum za izbor lokacija za
brže i uz različite sadržaje što lakše
ljude koji su najviše izloženi ratnim
pošumljavanje?
prođe vreme do oporavka i odlaska
dešavanjima, uključujući interno
– Srećni smo da je nakon pet
kući i zato ćemo da nastavimo da i
raseljena lica, porodice koje nisu
meseci uspešno završena jedna
na ovaj način pomažemo zajednici.
mogle da napuste svoje domove,
od najvećih akcija pošumljavanja
Pored toga, United Grupa, u okviru
dečije bolnice i domove. Donacija
u našoj zemlji koju smo simbolično
koje i posluju i SBB i SBB fondacija,
će biti upotrebljena za medicinsku
započeli na Svetski dan deteta, a
važna je podrška društva u iza-
negu, medicinsko osoblje, osnovne
završili na Dan studenata. Akciji
zovnim vremenima. Donirali smo
namirnice kao što su medicinska
u kojoj smo posadili 13.000 sta-
više od milion dolara pomoći Vladi
oprema, lekovi, hrana, sanitarije.
bala na 16 lokacija u celoj Srbiji, od Kljajićeva do Gračanice je prethodio
Republike Srbije u borbi protiv korona virusa.
SBB fondacija organizovala je
konkurs za udruženja, opštine i
Poslednja u nizu donacija United
akciju pošumljavanja. Akcija „Da
ustanove koji su mogli da prijave
Grupe je pomoć dvema humani-
šume bude više. Da se lepše diše!”
lokacije na teritoriji naše zemlje i
tanim organizacijama u Ukrajini u
okončana je nedavno. Koliko
imali mogućnost da posade najmanje 500 sadnica. Sadili smo u osnovnim školama, na fakultetu, parku Šumice u Kragujevcu, Viminacijumu, Kikindi…i ono što me je posebno obradovalo su reakcije lokalnog stanovništva koje se priključilo našim akcijama, ali isto tako inspirisani ovom inicijativom organizovali su sopstvene akcije pošumljavanja, čišćenja, uređenja parkova i slično.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
53
KOMPANIJE SBB za velike promene“, insirisani upravo „rEKOnstrukcijom“, koji daju brojne predloge kako u sopstvenoj kući ili neposrednoj okolini da na jednostavne načine pomognemo borbi za zeleniju i čistiju planetu. Njih, kao i sve što radimo kroz „Ne prljaj. Nemaš izgovor!“ možete pogledati na neprljajnemasizgovor.rs, FB ili Instagram nalozima. Svakako da kroz sve ove projekte skrećemo pažnju na važnost svakodnevne brige o životnoj okolini, reciklaži, ali naš cilj nije samo sanacija postojećeg zagađenja, već menjanje svesti i stvaranje zdravijih i Znate da radite pravu stvar kada
– Već dugo smo usmereni na podi-
neku akciju podrži i jedan Den Tana,
zanje svesti o važnosti brige prema
ali i kada okupite svoje kolege,
životnoj sredini, koja nije ni čista,
Obrazovanje u oblasti zaštite
našu decu, članove naših porodica,
ni zdrava koliko bi trebalo da bude.
životne sredine je presudno za
komšije i kada svi zajedno po-
Kao i u svemu, kroz bolje razume-
budućnost. Koje su vaše kampan-
mognemo našoj zemlji da pokuša
vanje problema, dolazi se i do boljih
je bile namenjene mladima?
da postigne evropski standard
rezultata. Mi te probleme, kao i neka
– Kao što SBB kroz EON plat-
pošumljenosti od 40% do 2030.
rešenja iskazujemo kroz mnogobro-
formu pruža TV usluge celom
godine. Naša zemlja je sada na
jne projekte i kampanje koje smo do
domaćinstvu puštajući sadržaje
svega 30%, a nekada se govorilo da
sada osmislili i realizovali.
prilagođene različitim ciljnim grupa-
je Srbija tamo gde je šuma. Danas,
Tokom 2015. smo kroz SBB započeli
ma, tako i SBB fondacija osmišljava
nažalost nije tako.
akcije čišćenja širom Srbije, a
projekte za decu i odrasle. SBB-
Akcija pošumljavanja je deo naše
osnivanjem SBB fondacije smo
ov EON Kids je osmišljen baš za
ekološke inicijative „Ne prljaj! Nemaš
aktivnosti proširili u želji da poruke
decu i njihovu sigurnost prilikom
izgovor!“ u okviru koje smo sprov-
dospeju do što više dece i ljudi.
pretraživanja sadražaja, ista stvar je
eli brojne aktivnosti u cilju zaštite
Pozivali smo javnost kroz projekte u
sa EON Connect-om, aplikacijom
životne sredine.
kojima su učestvovale javne ličnosti
za bezbednost dece na internetu.
da smanjimo upotrebu plastičnih
Fondacija sa druge strane prirodno
Zaštita životne sredine
kesa, podelili preko 43.000 eko
najveći broj projekata usmerava ka
objedinjujući je faktor za većinu
cegera, organizovali smo preko 100
deci, koja ono što nauče u ranom
aktivnosti društveno odgovornih
akcija čišćenja u skoro 30 gradova
dobu najčešće nose sa sobom kroz
kompanija. Vaša inicijativa „Ne
u Srbiji, donirali dečija igrališta,
život. Mi bismo voleli da jedna od
prljaj. Nemaš izgovor!”, prepoz-
igrali „Ko to tamo prlja!“, organ-
pozitivnih lekcija dođe upravo od
nata je kao „jasna i glasna” kam-
izovali konkurse „Ne prljaj. Nemaš
nas i da zapamte koliko je važno da
panja, koja je skrenula pažnju na
izgovor! – IZAZOV” za osnovce,
čuvaju sredinu u kojoj žive i rastu.
„zelenu” problematiku. Koji su
„rEKOnstrukciju“ za odrasle na koji
„Ko to tamo prlja!“ interaktivna pred-
glavni ciljevi ove inicijative i kako
se prijavilo više od 500 predloga.
stava je osmišljena još 2016. godine.
se ona odvijala?
Trenutno su aktuelni „Mali eko saveti
Godinu dana nakon nje napisali smo
54
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
samim tim srećnijih generacija.
i knjižicu prema predstavi i sa istim nazivom. Svake godine smo postavljali parkove u raznim gradovima (23 parka u 19 gradova), uvek sa istom porukom, da ih čuvaju i održavaju čistim, kao što i njihove sobe i kuće treba da budu i kako bi mogli godinama da se koriste. U „Izazovima“ su učestvovala odeljenja osnovnih škola u Srbiji, više od 50.000 dece. Kroz četiri igre iskazali su fantastično znanje i kreativnost i pokazali nam da znaju i više od odraslih i da se zaista već u tako ranom dobu trude da nam zemlja bude čistija i zdravija. Šume smo sadili i sa decom i sa odraslima, cele porodice su se angažovale i podržale sadnju u svojim sredinama. Isto je bilo i sa akcijama čišćenja. Predstava „Ko to tamo prlja” privukla je mnogobrojnu publiku. Šta su najmlađi mogli da nauče o životnoj sredini? – Epidemija virusa Covid-19 je donela mnogo izazova celom društvu, načina organizacije našeg rada je takođe morao da se promeni, a telekomunikacioni servisi su postali
Dvoje glumaca i dve balerine kroz
edukativne radionice za učenike
važniji nego ikad pre. Tokom pro-
glumu, ples i pesmu objašnjavaju
nižih razreda u osnovnim školama
tekle dve godine bilo je izazovno
deci kako i zašto da budu uredna u
širom zemlje. Naučiće mnogo o
igrati bilo koje predstave, pa i „Ko to
kući i van nje. Postavljaju im pitanja
prirodi, živom svetu oko sebe, kako
tamo prlja“. Iako je igramo uglavnom
tokom predstave, uče ih i šta su bak-
oni zaista funkcionišu, a sve opet
u obdaništima širom Srbije, prila-
terije i bacili, da je ulica njihova, a ne
kroz interaktivnost, pitanja koja
godili smo se situaciji i mahom
samo njihova soba, sve na duhovit i
mogu slobodno da postavljaju i
je poslednje dve godine igrali na
deci prilagođen način.
učenje kroz zabavu. Pilot projekat je
otvorenom prostoru, gde su deca
To što smo prethodne dve go-
odlično prošao, možemo da se prila-
već bila prisutna i kad su uslovi to
dine bili najviše napolju i online
godimo da deo vremena budemo i
dozvoljavali. Oko 37.000 dece je
nas je podstaklo da u tom pravcu
u učionicama ili da budemo samo
odgledalo do sad, a svako dete je
razmišljamo i kad su novi projekti
napolju, tako da još zanimljivog
dobilo i istoimenu knjižicu, kao još
u pitanju. U saradnji sa Društvom
sadržaja i učenja kroz igru na ovu,
jedan kreativni podsetnik na ono što
za zaštitu i proučavanje ptica
sada već za većinu verujem veoma
su kroz predstavu naučili.
Srbije planiramo da organizujemo
važnu temu, možete očekivati.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
55
KOMPANIJE VOJVODINAŠUME
SAČUVAJMO „DIVLJA O Transnacionalna zaštita ostrva na Dunavu kao model za evropske reke (Projekat LIFE WILDisland)...
D
kao i hidrološki režim, obezbediti uslovi za prioritetno stanište 91E0* Natura 2000.
unav je jedna od evropskih
divljih ostrva“, zaštićena područja
Iako projekat okuplja institucije i
linija života od izuzetnog
na Dunavu (mreža DANUBEPARKS),
organizacije sektora zaštite prirode,
značaja za zaštitu biodiver-
kojima koordinira Nacionalni park
JP Vojvodinašume je prepoznato
ziteta. Reke i njihove priobalne zone
Donau-Auen iz Austrije, pokrenula su
kao šumarsko preduzeće (i kao
često čine okosnicu ekoloških kori-
projekat LIFE WILDisland zajedno sa
upravljač SRP „Gornje Podunavlje)
dora i centralni su elementi evropske
organizacijama nadležne za plovne
koje može dati značajan doprinos
„zelene i plave infrastrukture“. Dunav
puteve i šumarstvo i hidroelektrane .
projektu naročito u delu vezanom za
povezuje više biogeografskih regiona
Projekat ima za cilj vraćanje ukupno
poplavne šume. JP Vojvodinašume
nego bilo koja druga mreža staništa u
34 dunavska ostrva u prirodno stanje
u projekat ulazi sa namerom da u
Evropi. Ostrva funkcionišu kao važna
kroz sveobuhvatne mere obnove. Do
SRP „Gornje Podunavlje“ (apatinski
staništa vitalnih rečnih ekosistema;
2027. godine biće uloženo 14,2 mil-
deo rita), izvrši konveriju plantaža u
zbog svoje delimično očuvane divljine
iona evra u revitalizaciju 48 km tekućih
prirodne šume kao i da revitalizuje dva
često su jedina preostala utočišta za
voda i 1.267 ha rečnog pejzaža na
nekadanja ostrva uz osposobljavanje
karakteristične vrste. Na primer, više
ostrvima duž celog toka Dunava.
dva nekadašnja prirodna dunavca koji
od 80% populacije žalara slepaća
Potrebno je očuvati ekološki posebno
se naslanjaju na Mišvaldski dunavac
gnezdi se na ostrvima duž Dunava, i
visokokvalitetne ostrvske strukture
čime bi se ponovo “povratila” dva
dok je status očuvanosti poplavnih
koje se nalaze duž Dunava, kako bi
nekadašnja ostrva koja bi bila izuzeta
ravnica šuma mekih lišćara nedovol-
mogle da ispune svoju važnu funkciju
iz gazdovanja i bez ikakvih čovekovih
jan u celoj Evropi, vitalne, iskonske
kao ekološke celine u dunavskom
aktivnosti (ili minimalnih ako to zaista
sastojine slične šumama su očuvane
koridoru. LIFE WILDislands projekat
bude potrebno). Takođe, projektno
na Dunavskim ostrvima.
praktično doprinosi ispunjavanju cilja
je predviđeno izmuljivanje kanala na
U cilju očuvanja „poslednjih preostalih
2 EU Startegije o biodiverzitetu 2020
osnovu projektne dokumentacije koja
(to conserve and restore ecosystems
će se izraditi za ove potrebe. U okviru
Info
and ecosystem services and their
projekta uradiće se i merenje uticaja
Sve informacije o radu Javnog
improvement through green infra-
predloženih aktivnosti na okolne
preduzeća ,,Vojvodinašume”
structure and restore at least 15%
šume i šumsko zemljište kao i mapiran-
možete dobiti putem sledećih
of degraded ecosystems). Glavni cilj
je 91E0* tipa staništa duž celog toka
kontakata:
projekta je kreiranje zelenog koridora
Dunava kroz Srbiju.
Telefon: 021/431-144 (centrala)
ostrva na Dunavu na njegovom celom
Beč kao dunavska metropola bio
Fax: 021/6433-139
toku na kojima neće biti ljudskih inter-
je domaćin početka projekta LIFE
www.vojvodinasume.rs
vencija. Radovima oko/na ostrvima će
WILDisland. Visoki predstavnici svih
se revitalizovati nekadašnji dunavci
podunavskih zemalja potpisali su
56
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
OSTRVA” saopštenje na otvarajućoj konferenciji 10.05.2022. god. Ova neverovatna saradnja inspirisana je činjenicom da Dunav ima preko 900 ostrva koja čine koridor staništa od evropskog značaja i pružaju utočište karakterističnim životinjskim i biljnim vrstama. Ukupno 147 ovih ostrva je još uvek potpuno prirodno i bez većih antropogenih uticaja. Na otvarajućoj konferenciji održanoj u Beču u utorak, 10. maja, usvojeno je saopštenje o zaštiti dunavskih ostrva. Austrijski savezni ministri Leonore Gevesler i Elisabet Kostinger preneli su svoju podršku ideji LIFE WILDisland u video porukama. Pod pokroviteljstvom Grada Beča i Danube Strategy Point, ambasadori i predstavnici svih podunavskih zemalja (Rumunije, Bugarske, Ukrajine, Moldavije, Srbije, Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Austrije, Nemačke) potpisali su deklaraciju o namerama i važnosti saradnje na celom Dunavu, čime je naglašen značaj Dunavskih parkova i zaštićenih područja i inicijative WILDisland , koji doprinose poboljšawu zaštite ostrva u okviru jedinstvene globalne, multilateralne Danube WILDisland Ramsarske regionalne inicijative. Otvarajuća konferencija je okupila sve projektne partnere (njih 15) iz 10 dunavskih država. Široj javnosti je predstavljen projekat, kao i njegova veza sa drugim inicijativama i širi EU značaj. Konferenciju su podržali i predstavnici Evropske komisije, ICPDR, EUSDR, Ramsarske komisije, WWF-a, IUCN-a i dr. Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
57
KOMPANIJE
PETROLAND – ADRENALIN, ZABA REKREACIJA, RELAKSACIJA, ZDR
Letnja zabava za celu porodicu u kompleksu akvaparka Petroland...
Šlemender novi generalni menadžer
Podsetimo, Turističko-rekreativni centar
„Petrolanda” u Bačkom Petrovcu. Do
„Petroland otvoren je 2012. godine, a
18. maja ovu funkciju veoma uspešno
oazu zabave na osam hektara čini kom-
U
obavljala je Zuzana Michalikova. Kako
pleks bazena s različitim efektima, više
našem najvećem akvaparku
ističe menadžament i zaposleni u
od dvadeset tobogana, sportski tereni,
„Petroland” od subote, 14.
ovoj kompaniji, nakon višegodišnjeg
ugostiteljski objekti... Lekovita geoter-
maja biće dostupni bazena
angažovanja i rada u „Petrolandu”,
malna voda temperature oko 46°C, koja
na otvorenom. Prva po redu je divlja
Samuel Šlemender došao na čelo tima
izvire sa dubine od oko 800 metara ima
reka, a postepeno i svi ostali bazni. Od
s kojim će njegove dokazane liderske
različita lekovita dejstva. U 2021. godiini
19. maja u funkciji će biti još jedan veliki
veštine, znanje, posvećenost, iskustvo,
i pored svih otežavajućih okolnosti izaz-
tobogan – Twister.
poznavanje sistema i svih procesa
vane pandemijom covid-19, završena je
Akvapark je otvoren radnim danima od
biti od velikog značaja za realizaciju
druga faza projekta, odnosno izgrad-
13 do 20 časova a vikendom od 10 do
zadataka i planova. Sa svojim sjajnim
nja zatvorenog dela akvaparka koja
20 časova.
timom doprineće daljem rastu i razvoju
omogućava da posetioci „Petrolanda”
Još jedna novost je da je Samuel
preduzeća.
uživaju tokom čitave godine. Kao novi
58
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
AVA, RAVLJE
tobogansku kulu.
kih, koje deluju na mišiće i čitavo telo,
Otvoreni bazeni: bazen sa talasima, di-
otklanjajući bol, napetost i uspostavljaju
vlja reka, dečiji raj i bazen za spuštanje
harmoniju sa samim sobom.
niz tobogane koji je vezan na tobogan-
Restoran Petroland: A la Carte
dodatni sadržaj tu je i Wellnes&Spa svet
ske kule.
restoran koji možete posetiti nezavisno
sa više različitih sauna.
Wellness&spa svet: bio sauna, finska
da li ste gosti aquaparka ili ne.
Najveći akva park u zemlji „Petroland”
sauna, hladan bazen, đakuzi, potezno
Restorani i barovi: Za trenutak odmora
strana je investicija, odnosno projekat
vedro, parno kupatilo, infra sauna, slana
i punjenja baterija tokom boravka u
kompanije „Aqua therm invest” iz
soba, tepidarijum i topla klupa.
aquaparku Petroland na raspolaganju
Republike Slovačke. Planovi razvoja i
Masaže: Širok spektar masaža od
su vam: Caribic bar picerija, Oaza, Food
proširenja ponude za naredni period su
najblaže relaks do zahtevnih sports-
court i Pool bar.
veoma ambiziozni, tako da su konkretni naredni projekti već u pripremi.
Kontakti Za više informacija posetite našu stranicu:
ATRAKCIJE
http://www.petroland.rs
Zatvoreni bazeni: bazen za relak-
kao i društvene mreže:
saciju, đakuzi sa vodenim masažerima,
dečiji bazen sa atrakcijama, bazen za
spuštanje niz tobogane koji je vezan na Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
59
ZAŠTITA PRIRODE
IZAZOVAN I PUN POTENCIJALA ZA UPRAVLJANJE PRIRODOM Prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav” prostire se u pet država...
Foto: Jaroslav Pap
„J
ska i Srbija potpisale su ministarsku deklaraciju čiji je cilj bio uspostavljanje ovog prekograničnog područja pod zaštitom Uneska. Unesko je
edan od samo 22
a pre svega izgradnju hidrocentrala
naredne, 2012. godine potvrdio
prekogranična rezer-
i sa njima povezanih akumulacionih
upis prekograničnog rezervata
vata biosfere na svetu“,
jezera, sarađivale su na zajedničkim
u Mađarskoj i Hrvatskoj. Godine
„gotovo 700 kilometara očuvanih
projektima. Postepeno se ta ideja
2016. Slovenija je nominovala svoje
rečnih tokova u srcu Evrope“, „gotovo
obogaćivala, kako je rasla svest o
područje pod nazivom „Mura“ za
milion ljudi koji žive na rečnim obal-
značaju vodenih staništa, naročito
rezervat biosfere, a iste godine je i Sr-
ama“… Ovo su samo neki od epiteta
reka sačuvane hidromorfologije, te
bija nominovala „Bačko Podunavlje“,
kojima je prethodnih meseci obasi-
je uključivala i mnoge druge aktere i
koje je naredne godine i proglašeno
pana inicijativa, koja je posle više od
zainteresovane strane, pa i države.
rezervatom biosfere. Godine 2018.
četvrt veka od njenog začetka, donela
Njena hronologija vredna je pažnje,
Unesko je upisao područje Mura u
plod – proglašenje prekograničnog
naročito jer je istitucionalna zaštita
listu rezervata biosfere, a iste godine
rezervata biosfere „Mura-Drava-Du-
prirode u svim ovim državama, prih-
i Austrija je završila izradu nominacije
nav“. Države koje su nominovale ovo
vatala predloge civilnog sektora i, u
za područje „Donja Mura“ i predala je
područje za proglašenje, kroz koje
poslednjih 12 godina, relativno brzo
Unesku na proglašenje, a proglašenje
protiču za prirodu najvredniji delovi
i prilično jednoglasno odlučivala o
je usledilo naredne godine. Konačno,
tokova ove tri reke, su Slovenija,
nominacijama za zaštitu pod okriljem
15. septembra 2021, na svojoj sednici
Austrija, Mađarska, Hrvatska i Srbija.
Uneska. Naime, 2009. godine prvo
u Abudži, u Nigeriji, Međunarodni
Već od ranih devedesetih godina
u Hrvatskoj i Mađarskoj, potpisana
koordinacioni savet programa „Čovek
prošlog veka, nevladine organi-
je bilateralna ministarska deklaracija
i biosfera“ odlučio je da se predloženi
zacije u pograničnim područjima,
za uspostavljanje prekograničnog
rezervat, pod službenim imenom
prvo uz reku Muru, a onda i Dravu,
rezervata biosfere uzduž ove tri
Prekogranični rezervat biosfere
u pokušajima da nađu odgovore na
reke. Dve godine kasnije, 2011,
„Mura-Drava-Dunav“ u pet država,
urgentne probleme u zaštiti prirode,
Austrija, Slovenija, Mađarska, Hrvat-
upiše u listu rezervata biosfere.
60
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Ovako velika avantura u zaštiti pri-
njih su rezervati biosfere a neka ne,
Mnogi se slažu da su, ipak, najveći
rode ostvaruje se i na invovativne
koja su biodiverzitetski mnogo bogati-
potencijal ovoga područja ljudi.
načine kada je u pitanju prekodržavno
ja od ovog, sa daleko manje ljudskog
Sve šume, močvare, livade, trstici,
upravljanje. Unesko je prihvatio da
upliva, ali i sa manje ugroženosti. Ipak,
slatine, sekundarna vodena staništa,
Koordinacioni savet, u koji su ušla po
Unesko na rezervate biosfere gleda
imaju, sa stanovišta novih pogleda
četiri predstavnika koje su imenovale
drugačije. U zavisnosti od zone (cen-
na rezervate biosfere, veću vred-
institucije predlagači nominacije (u
tralna, zaštitna i prelazno područje),
nost ukoliko se u njihovo upravljan-
Srbiji je to Ministartstvo zaštite životne
vrlo raznovrsne stvari mogu da budu
je uključi lokalno stanovništvo i ako
sredine), bude centralno telo uprav-
kompatibilne sa konceptom rezervata
takvo upravljanje bude podržano od
ljanja, u kome se predsedavajući po
biosfere, od isključivo zaštite biodiver-
strane državnih organa i struktura.
državama rotira . Drugi nivo upravljanja
ziteta do naselja, privrednih aktivnosti
Na tome se, iako postoji tradicija
su strukture upravljanja postojeća četiri
i svega što takva mesta uključuju.
zaštite prirode, i to prilićno duga na
rezervata biosfere koja su ušla u sastav
Takav je ovaj naš rezervat biosfere.
ovom području, još treba raditi. Ipak
prekograničnog, a treći su zvaničnici
Bez obzira na to što u njemu žive ljudi
, iskustva (i) iz Srbije, naprimer ona
vlada pet država koje su nominovale
već 7000 godina, i dalje je ono što on
iz Bačkog Monoštora, pokazuju da
ovo područje. Budući da je ovakvo
čuva jedinstveno. Uzmimo za primer
je to moguće. Shvatiti ekoturizam
upravljanje u velikoj meri eksperimen-
orla belorepana. U kotinentalnom
kao ozbiljan izvor prihoda može da
talno, a i područje po tome jedinst-
delu Evrope najveća populacija ove
menja zajednice i njihov pogled na
veno, tek treba da se vidi kako će ono
vrste živi baš ovde, i broji najmanje
prirodu.
da funkcioniše. Za sada su iskustva vrlo
150 parova, pojedinih godina i više.
Koordinator prekograničnog rezer-
pozitivna, a glavnina upravljanja tiče
Broj jedinki ptica vodenih staništa
vata biosfere u Srbiji, kao i Rezervata
se, ustvari, povezivanja mnogobrojnih
koje se ovde zaustavljaju tokom se-
biosfere „Bačko Podunavlje“ je, po
aktera putem međunarodnih pro-
obe i na zimovanju je više od 250.000.
odluci Minisatarstva zaštite životne
jekata, za šta se ovaj rezervat biosfere
Broj zaštićenih područja, uključujući
sredine, Pokrajinski zavod za zaštitu
pokazao veoma dobrim poligonom.
Natura2000, regionalni park, nacion-
prirode.
Vratimo se brojkama. Sasvim sigurno
alni park, specijalne rezervate prirode
na svetu postoje područja, neka od
i parkoje prirode, je čak 13.
Marko Tucakov,
Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
61
ZAŠTITA PRIRODE
REZERVATI BIOSFERE KAO POLIGO ZA EKOLOŠKO OBRAZOVANJE U Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje” organizovana volonterska akcija učenja o prirodi i aktivnog rada...
Foto: WWF Adria
P
razvijaju prakse koje su održive i u skladu sa prirodom. „Edukacija nam je važan alat i saveznik za očuvanje i zaštitu pri-
okrajinski zavod za zaštitu
razvijene prakse aktivnog rada i
rode, i smatramo da je neophodno
prirode, zajedno sa Svet-
edukacije u prirodi, da rezultate
da se deca još od najranijeg uzras-
skom organizacijom za
tih praksi pokažu i onim zajed-
ta upoznaju sa funkcijama i usluga-
prirodu WWF i uz podršku JP
nicama u Rezervatu biosfere
ma koje nude ekosistemi, poput
„Vojvodinašume” i Udruženja
„Bačko Podunavlje” koje do sada
ublažavanja posledica klimatskih
građana „Podunav” iz Bačkog
nisu bile aktivne u tom pogledu”,
promena. Upravo će oni biti ti koji
Monoštora, organizovao je 20.
izjavljuje Marko Tucakov, stručnjak
će promovisati zaštitu ovog rezer-
maja u Specijalnom rezervatu
zaštite prirode u Pokrajinskom
vata biosfere, i koji će zajedničkim
prirode „Gornje Podunavlje” vo-
zavodu za zaštitu prirode. „Edu-
snagama očuvati prirodne i kul-
lontersku akciju učenja o prirodi i
kacija i volonerski rad samo su
turne vrednosti za naredne gener-
aktivnog rada.
neke od mogućnosti koje pružaju
acije”, izjavljuje Nikola Matović iz
U akciji su učestvovali učenici
rezervati biosfere, a činjenica da je
WWF Adrije.
Osnovne škole „22. oktobar” iz
pre nešto manje od godinu dana
Ove aktivnosti deo su projekta
Bačkog Monoštora, kojima je
ovo područje proglašeno i delom
„Zaštita i obnova ekološke pov-
stručnjak Pokrajinskog zavoda
prekograničlnog rezervata biosfere
ezanosti na području rečnog
za zaštitu prirode, ihtiolog Laslo
„Mura-Drava-Dunav” pokazuje
koridora Mura-Drava-Dunav putem
Galamboš demonstrirao pravljenje
ne samo njegovu veliku prirodu
međusektorske saradnje”, koje
gnezda za smuđa, koje se polaže
vrednost nego i ogroman značaj
na dno vodenih staništa gde su
za lokalnu zajednicu”, dodaje on.
mesta povoljna za mrest ove vrste,
Tucakov navodi i da su rezervati
dok susaradnici iz WWF-a eduko-
biosfere prioritetna, i od strane Un-
vali decu na praktičnim primerima
eska potvrđeno najbolja mesta za
i uz igru kako se uspostavljaju
edukativne aktivnosti. „Podstičemo
rezervati biosfere. Grupa odraslih
sve škole koje se nalaze u selima
volontera krčila je za to vreme
uzduž „našeg” rezervata biosfere
agresivne vrste žbunja na lokalitetu
da te mogućnosti koriste. Praktične
bare Semenjača, očistivši oko 100
veštine u zaštiti prirodnih dobara
kvadratnih metara od baregmca
uvek smo spremni pokazati svim
i gloga koji su počeli da nadiru
zainteresovanima i tako ih uključiti
prema unutrašnjosti ovog vode-
u zašptitu prirode”, zaključuje on.
nog tela, u kome su se u ranijem
WWF kroz edukativne aktivnosti
periodu odvijale aktivosti ekološke
nastoji da podiže svest o potrebi
revitalizacije staništa.
zaštite staništa i divljih vrsta koje
„Želimo da damo priliku loka-
ih nastanjuju, kao i da uključuje
lnim zajednicama koje već imaju
i podstiče lokalne zajednice da
62
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
ONI kroz partnerstvo sprovode državne institucije, upravljači zaštićenih područja i civilne organizacije iz Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije, koji sufinansira Evropska unija putem Dunavskog transnacionalnog programa. Partneri u Srbiji su Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i WWF, svetska organizacija za prirodu, a pridruženi strateški partneri su Ministarstvo zaštite životne sredine, Pokrajinski sekrtetarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine i JP „Vojvodinašume”. Projekat sufinansira Evropska unija putem Dunavskog transnacionalnog programa. Dodatni podaci o projektu: https://www.interreg-danube.eu/ approved-projects/lifelinemdd
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
63
EKOTURIZAM
STENE I PAŠNJACI MOĆNIH VRHOVA KOMOVA Tri vrha Koma privlače svojom gordošću, sivim stenama i visinama. U njima je krunisana lepota ogromnih kompleksa komskih planina, koji obiluju prostranstvom zelenih livada i stoletnim stablima listopadnog i zimzelenog drveća...
P
bujnim pašnjacima i šumskim prostranstvima. Iz tog ogromnog bogatstva i lepote, koja samo priroda može tako podariti, izdvajaju se tri jednaka vrha
o veličini, bogatstvu sa
gordošću, sivim stenama i visinama.
sa visinom od 2.500 metara. Ovaj
kojim ih je priroda oki-
U njima je krunisana lepota ogrom-
moćni splet visokih stena, kao da
tila, Komovi spadaju među
nih kompleksa komskih planina, koji
naglašava njihovu snagu i veličinu.
najlepše planine na zapadnom
obiluju prostranstvom zelenih livada
Oštre linije strmih vrhova izgledaju
Balkanu. Kao i Durmitor i Lovćen, i
i stoletnim stablima listopadnog i
nepristupačno, ali uporni planinari,
Komovi su opevani u narodnoj pes-
zimzelenog drveća.
naučnici i lovci ipak osvajaju njihove
mi. Mnogi događaji iz istorije Crne
Ispod samih stena, pa svuda do
vrhove.
Gore vezani su kroz pesmu, priču i
Komskih planina izviru planinska
Vrhovi Komova obiluju sa bezbroj
legendu za ovu planinu. Često se
vrela koja se slivaju u bistre rečice
velikih i nepristupačnih pećina za
popinjanje na ove prekrasne plan-
i potoke. Od njihovih vrhova razas-
koje su vezane mnoge legende. Po
ine svodi na tri njena sura vrha, koji
tiru se do Sinjajevine i Metohijskih
narodnim predanjima su živele vile
se visoko uzdižu u obliku piramide i
i Albanskih planina, iznad Plava i
i dozivale junake da bi im pritekle u
nadvišuju ostale planine.
Gusinja, pa do Podgoričke ravnice,
pomoć u borbi protiv neprijatelja.
Tri vrha Koma privlače svojom
najlepše i najbogatije planine sa
Otuda su mnoge pesme guslara
64
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
i član Kraljevske akademije i svoja
prevariti da se spuste u korita Lima,
hovim junacima.
zapažanja o narodnim običajima
Tare i Morače.
Posle Prvog svetskog rata, 1921.
objavio je u delima jer u podko-
Na padinama komova još uvek se
godine Komove je pored ostalih
movskim selima živi isključivo narod
mogu sresti krda divokoza koja u
naučnika obišao i naš poznati
pravoslavne veroispovesti koji su se
zimskim mesecima prehranjuju
geograf dr Jovan Cviijić i mnoga
od uvek, izjašnjavali kao Srbi.
članovi lovačkih društava iz An-
svoja zapažanja je objavio u svo-
Ne zna se koja je lepša od Komskih
drijevice i Plava. Pored divokoza
jim knjigama. Jedini je pogrešio u
planina: Verda, Štavina, Ljuban
šume Komova bogate su zečevima,
prognozi da će nakon 80 godina u
ili Rogan koji se povezuju sa
divljim svinjama, vukovima, lisicama,
podnožju Komova, čija su sela bila
podnožjem Kučkog Koma, ili one
šakalima. Nažalost, više krivolovaca
poznata po kvalitetnim šljivama,
koji se spajaju sa Vasojevičkim i
od registrovanih članova lovačkih
neće biti šljiva da se ispeče ni jedan
Ljevorečkim Komovima: Carina,
društava koji svake godine na taj
kazan rakije. I danas su podko-
Lisa, Visitor, Zeletin i još mnoge
način obnavljaju divljač na taj način
movska sela poznata i priznata po
druge. Sa malog prostora od svih
što u šumu puštaju mlade srne i
rekordnoj proizvodnji šljiva i rakije.
stena ovih planina silaze doline
zečeve. Po nekad se desi da na Ko-
Za divno čudo, većina voćara iz
Lima, Tare i Morale. To su oble vi-
movima „zaluta” i poneki medved.
ovih sela nikada nisu prskali šljive
soravni sa rascvetalim livadama, ve-
Na sreću seljaka, medved se zado-
preparatima za zaštitu voća, već
likim dolinamas i visokim šumama.
voljava kruškama i medom, a vrlo
je samo plavim kamenom prskala
Brzi potoci poskakuju po stenama
retko napada ljude.
samo stablo šljiva. Treba takođe na-
gde živi i i opstaje samo jedna vrsta
Treba posebno istaći da su Komovi
pomenuti da je 1929. godine u ovim
ribe: pastrmka koja svojom lepotom
ekoliški najčistija planina u Crnoj
selima boravio i naš poznati etnolog
očarava. Ova planinska riba išarana
Gori. U blizini Komova ne postoji
dr Tihomir Đorđević, tada redodni
je crvenim i crnim pegicama, a
ni jedna fabrika na udaljenosti od
profesor Beogradskog univerziteta
nikada se rečice i potoci ne mogu
40 kilometara. Ni jedno selo is-
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
65
Photo by Goran Joka on Flickr; Boba Jaglicic on Unsplash; Mara Puškaš; WeBalkans EU
posvećene komskim vilama i nji-
EKOTURIZAM
pod Komova nema kanalizaciju,
stoke i katuna. Tada planina oživi.
Život u katunima je posebna idila
tako da planinske rečice i potoci
Buljuci ovaca i koza, kao snežni
jer prostranstvo planine zbližuje
imaju toliko čistu vodu da je, pored
smetovi prteplave prostrane livade,
ljude. Tu se i stoka čuva u zajednici,
stoke u letnjim mesecima za piće
a čobanska pesma i frula kao da se
tako da postoji velika smisao za lep
koriste i čobani i planinari. Do
dozivaju sa jednog brda na drugo.
kolektivni život i solidarnost.
dana današnjih ni jedan stanovnik
Katuni na ovim planinama likče
Preko leta za vreme verskih prazni-
potkomovskih sela niti planinar nije
na ušorena sela, jer je tu ispoljena
ka, održavaju se veliki sabori. Tu se
se zarazio od vode koju je pio iz
težnja za grupisanjem, pa se čestzo
skupljaju svi stanovnici Crne Gore,
planinskih rečica i potoka.
u najlepšim predelima nađe i po 20
a često dolaze i strani turisti. Momci
Stanovništvo potkomovskih sela
koliba.
se nadmeću u bacanju kamena sa
se leči narodnim lekovima, jer su
Katuni su smešteni u blizini šuma,
ramena, skokovima, streljaštvu i
zdravstvene ustanove udaljene više
reka ili pootoka, zaklonjene od jakih
mnogim drugim viteškim igrama.
od 40 kilometara. Kao posledica
vetrova. Kolibe su sagrađene od
Jedno od takvih mesta gde se sabor
ovakvog načina života, vredi istaći
tesane građe i krova od jelovih da-
odražava je planina Carina. Tu je
podatak da u ovim krajevima živi
saka. U takvim katunima spremaju
i crkva gde je vojvoda Radonja iz
najviše stogodišnjaka. Zanimljiv je i
se na daleko poznati sir, kajmak i
Kuča još pre 250 godina skupljao
podatak da ni jedan stanovnik ovih
kiselo mleko. Teško je opisati lepotu
plemenske glavare i odatle pretio
krajeva ne nosi naočare iz razloga
livada na ovim planinama. Okićene
Skadru. I danas se na saborima peva
što su čitav svoj život proveli u kraju
su cvećem od sredine maja pa sve
pesma: „U panine naše svete, gde
okruženom šumskim zelenilom.
dok ih snegovi ne zatrpaju. Ćuveko
orlovi srpski lete.”
Na ovim planinama su u letnjim
je cveće koje raste na ovim plani-
Ovo je samo deo priče o Komovima
mesecima smešteni Katuni gde
nama. To su: jagorčevina, kacunek,
i životu na njima. Nova vremena
stanovnici okolnih sela napasaju
plavi spomenak i stotine drugih
otvaraju i novu budućnost jer se
stada ovaca i koza. Bogati pašnjaci
cvetova koji čine izvanredan spektar
u utrobama ovih planina otkrivaju
su od uvek bili zajednička svojina
boja. Narod ovih krajeva naučio je
velika rudna bogatstva. U potko-
pojedinih plemena, tako da i danas
na planinu ne može zamisliti život
movskim selikma postoje velike
nema međa i ograda. Sela i čitavi
bez nje. Nije to samo napasanje
mogućnosti za razvoj seoskog
krajevi se odgovaraju i određuju dan
goveda, već zdravlje, svežina i
turizma. I bez obzira na velika rudna
kada će poterati stada u planinu.
uživanje za nekoliko letnjih meseci,
bogatstva, lepota ovih planina
Tako, početkom leta za svega
sa bogatstvom prirode koje privlači
nikada neće biti narušena.
nekoliko dana počinje velika seoba
i opija.
66
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
mr Zoran Čukić
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
67
EKOTURIZAM
PROGRAM „ECOBIKE-NET” PREDSTAVLJEN U BEČEJU
Održan je još jedan promotivni seminar u Bečeju, okviru EcoBikeNet projekta...
U
u pozdravnom govoru istakla je značaj EcoBikeNet projekta na razvoju i unapređenju međunarodne
cilju da se predstavnici
seminar u okviru prekograničnog
biciklističke rute EuroVelo 11 u
lokalne samouprave,
projekta „Zajednički razvoj
pograničnom području Mađarske
stručna javnost, pred-
prekogranične mreže biciklističkih
i Srbije. Naglasila je koliko je bitno
stavnici udruženja građana, školska
staza koja ima pristup prirodi“
da se na odgovoran način i uz
omladina i lokalno stanovništvo
(HUSRB/1903/21/0113) i koji se
zajedničke napore i u budućem pe-
u Opštini Bečej upoznaju sa ak-
finasira iz sredstava Evropske
riodu sprovode aktivnosti na izgrad-
tivnostima na EcoBikeNet pro-
unije kroz Interreg-IPA programa
nji i signalizaciji biciklističkih staza
jektu, Pokrajinski sekretarijat za
prekogranične saradnje Mađarska-
koje olakšavaju pristup biciklistima,
urbanizam i zaštitu životne sredine
Srbija.
turistima do zaštićenih područja duž
je 17. maja u Velikoj sali zgrade
Brankica Tabak, podsekretarka
EuroVelo11 rute u Vojvodini.
opštinske uprave u Bečeju organ-
pokrajinskog sekretara za ur-
O najznačajnijim detaljima projekta,
izovao peti po redu promotivni
banizam i zaštitu životne sredine
odnosno akivnostima vodećeg
68
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
partnera, govorio je Milan Iličić,
biciklističkog koridora Eurovelo
ovog projekta ogleda u promov-
menadžer projekta ispred Pokra-
11, a projekat se odnosi na izradu
isanju zdravijeg načina života, ali i
jinskog sekretarijata za privredu
odgovarajuće projektno-tehničke
da će on pre svega doprineti razvoju
i turizam, dok je o aktivnostima
dokumentacije za izgradnju
lokalnog turizma.
ostalih partnera prezentaciju održao
biciklističke staze duž rute EuroV-
Eurovelo 11 biciklisti nazivaju
Lorand Vig, savetnik u Pokrajinskom
elo 11 kao preduslov za izgradnju
najboljim putem na istoku, jer se
sekretarijatu za urbanizam i zaštitu
biciklističkih staza u pograničnom
kreće od vrha hladne severoistočne
životne sredine. Nakon izlaganja
području Mađarske i Srbije, kao i
Norveške, preko Evrope do sunčane
učesnici seminara su imali priliku da
turističke signalizacije ka zaštićenim
Grčke, u dužini od oko 6.000 km. U
kroz neformalni razgovor saznaju
područjima na delu rute u Vojvodini.
Srbiji, trasa ulazi kod Horgoša i vodi
više o mogućnostima daljeg razvoja
Inače, projekat turističke signalizaci-
Tisom preko Zrenjanina do Beo-
i popularizacije ciklo-ekoturizma duž
je podrazumeva obeležavanje pra-
grada. U centralnoj Srbiji ide uz reku
međunarodnog biciklističkog kori-
vaca kretanja ka brojnim zaštićenim
Moravu, Preševsku dolinu, odakle
dora EuroVelo 11, kao i da se bolje
područjima, zatim postavljanje
prelazi u Makedoniju.
upoznaju sa zaštićenim područjima
info - tabli, drvenih klupa, stolova i
Dužina ove staze kroz našu zemlju je
u neposrednoj blizini rute, a nalaze
slično, a što se tiče opštine Bečej i
213,2 kilometara, a više od polovine
se na teritoriji opštine Bečej.
Novi Bečej, staze će proći kroz park
čine nasipi duž reka Tise i Dunava.
Projekat EcoBikeNet je počeo sa
prirode „Stara Tisa kod Bisernog
Na ovaj način biciklista je najbliži
realizacijom 1. decembra 2020.
ostrva” odnosno specijalni rezervat
rekama i prirodi, izbegavajući
godine i trajaće 25 meseci. Uku-
prirode „Slano kopovo”.
preopterećene puteve.
pni budžet projekta: je 353 735,70
- Nakon realizacije svih projektnih
Ipak, nedostatak ovo biciklističkog
EUR-a, a kofinansiranje EU (IPA)
aktivnosti u značajanoj meri će
puta je loš zemljani nasip koji
fonda iznosi 85%. Vodeći partner na
biti obezbeđeni svi preduslovi za
zahteva izgradnju asfaltnih
projektu je Pokrajinski sekretarijat
stvaranje sigurnijeg i bezbednijeg
biciklističkih staza. Kako bi se to
za privredu i turizam, a partneri su
saobraćaja za bicikliste, kao i bolja
postiglo prvo je potrebna tehnička
Pokrajinski sekretarijat za urbanizam
informisanost o prirodnim vred-
dokumentacija. Zato projekat
i zaštitu životne sredine i NIF Akcio-
nostima zaštićenih područja duž
EcoBikeNet – „Zajednički raz-
narsko društvo za razvoj nacionalne
ove međunarodne biciklističke
voj prekogranične biciklističke
infrastrukture – projektni partner
staze - rekao je Dane Mandić, član
mreže koja pristupa prirodi” ima
iz Mađarske. Glavni cilj projekta je
Opštinskog veća za sport, omladinu
za cilj da razvije ovaj međunarodni
doprinos razvoju međunarodnog
i turizam. On je dodao da se značaj
biciklistički biser.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
69
EDUKACIJA
PROMIŠLJENO OBNAVLJAJMO I POVEZUJMO SE S PARKOVIMA Svakog 24. maja širom našeg kontinenta obeležavamo Evropski dan parkova. Ove godine je Evropski dan parkova prvi put obeležen i u Opštini Temerin...
E
uroparc Federacija od 1999.
prostori smanjuju temperaturu
otpadom, regulaciju saobraćaja i
godine obeležava svakog
vazduha i do 15 i više Celzijuso-
uvođenje novih ekoloških modela,
24. maja Evropski dan
vih stepeni, povećavaju vlažnost
ali i očuvanje velikog prirodnog
parkova širom našeg kontinenta. Taj
vazduha, stvaraju zasenu, apsorbuju
resursa kao što je Ljubljansko barje,
dan je podsećanje na prvih devet
prašinu i sve ostale zagađivače.
močvarni predeo na samim rubo-
proglašenih nacionalnih parkova u
Potpuno je razumljivo zašto se cene
vima grada. Sličan biodiverzitet ima
Švedskoj 1909. godine. Međutim
nekretnina u blizini velikih parkova
i Novi Sad na potezu iza Sajlova
svake godine, sve više država i
prodaju i po 30% većoj ceni nego u
prema Veterniku i preti mu nestanak
gradova taj dan posvećuje svojim
drugim delovima gradova. Tenden-
planovima o izgradnji stambenih
parkovima, ne samo nacionalnim
cija velikih evropskih metropola,
blokova u tom delu grada.
već i ostalim zaštićenim parkovima
Pariza, Beča, Berlina ali i gradova u
Ove godine je Evropski dan park-
bilo koje kategorije pa čak i grad-
našem okruženju, Ljubljane, Zagre-
ova prvi put obeležen i u Opštini
skim parkovima koji nisu pod bilo
ba je da izgrade što veće pojaseve
Temerin. Pored programa Dani
kakvom vrstom zakonske zaštite.
zelenih površina, parkova i zelenih
Jegričke koja je opštini pripadajuće
Jednostavno, parkovi su najjača
koridora. Planiranje i podizanje park-
zaštićeno područje sa 190 vrsta
veza ljudi sa prirodom, posebno
ova svakako moramo posmatrati u
ptica, obeležavanje Evropskog dana
u urbanim i gusto naseljenim
širem kontekstu planiranja gradova i
parkova upriličeno je i u Starom
sredinama, oaze mira koje pružaju
očigledno je da je našim gradovima
parku u Temerinu. Naime, od prošle
mogućnost relaksacije, opuštanja,
nešto izmaklo kontroli obzirom
godine Stari park je u procesu ob-
obezbeđuju jako dragoceni kiseon-
da urbanistički razvoj i stambenu
nove a zaštićeno je prirodno dobro
ik i čuvari su biodiverziteta.
izgradnju ne prate u recipročnoj
III kategorije kao i deo zaštićene kul-
Slogan ovogodišnjeg programa
meri parkovske površine. Svaka
turne ambijentalne celine. U Starom
Evropskog dana parkova je „Prom-
država ima svoj prosek m2 parko-
parku u Temerinu tokom procesa
isli – Obnovi – Poveži se“ (Rethink
vskih odnosno zelenih površina po
obnove uklonjena su obolela stabla
– Resolve- Reconnect). Upravo u
stanovniku, i dok ima situacija kao
i zamenjena sa 122 nova primerka
vremenu kada plaćamo visoku cenu
što su naše gde je pomanjkanje
kao i sa 105 primeraka šiblja. Pred
intenzivnih klimatskih promena koje
očigledno i ispod obavezujućih
sam dan obeležavanje Evrop-
se odražavaju visokim temperatu-
25 m2 po stanovniku, ima primera
skog dana parkova obnovljene
rama i višemesečnim nedostatkom
kao što je Ljubljana koja je strate-
su i cvetne rondele sadnjom 770
padavina, kako snežnih tako i kiše,
gijom planiranja postigla da 2016.
primeraka višegodišnjih cvetnica u
parkovi se vraćaju u fokus intereso-
godine postane Zelena prestonica
ornamentom parteru.
vanja građana ali i gradskih uprava i
Evrope i dostigne 500 m2 zelenih
Program obeležavanja pod na-
planera. Važnost parkova je nemer-
površina po stanovniku. Ta strate-
zivom „Druženje s parkom“ obuh-
ljiva upravo u domenu ublažavanja
gija je sadržala ne samo nove m2
vatao je edukativne šetnje za decu
klimatskih promena jer veliki zeleni
zelenih površina već i upravljanje
predškolskog i školskog uzrasta i
70
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
71
EDUKACIJA
72
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
predavanje za odrasle zaintereso-
nevno predavanje provelo je zain-
tivne šetnje i predavanje je sprovela
vane građane. Ideja edukativne
teresovane kroz nekoliko parkova
Majda Adlešić, dipl.inž. hortikulture.
šetnje je upravo zbližavanje dece
u našem neposrednom okruženju.
Kao odjek edukativne šetnje tokom
sa ambijentom parka. Tako su deca
Park u opštini Nuštar u Hrvatskoj
Evropskog dana parkova u Starom
čula nešto o istoriji parka i tome
je primer još uvek „netaknutog” i
parku u Temerinu, predškolci su se
kako se park menjao kroz vreme.
neobnavljenog dragulja parkovne
ponudili da već sutradan učestvuju
Velika pažnja posvećena je najs-
arhitekture. Park u centru Virovitice,
u sadnji cveća i pomogli završetak
tarijim primercima stabala, deca su
takođe u Hrvatskoj je obnovljen
procesa uspostavljanja ornamenata
upoređivala stablo sa spratovima
relativno nedavno kao deo ambijen-
od višegodišnjih cvetnica. Malo
neke zgrade i razgovaralo se sa
ta dvorca koji je Gradski muzej, dok
stariji, učenici Osnovne škole „Kokai
njima o raznovrsnosti biodoverziteta
je Arboretum Volčji potok u Sloveniji
Imre” iz odeljenja IVb učiteljice
parka, svim njegovim stanovnicima i
primer parka koji je, ne samo obnov-
Silvije Morvai, koji su u šetnju došli
njihovim „vezama“. Deci je posebno
ljen već očuvan i stavljen potpuno
sa učiteljicom srpskog jezika Melin-
bilo zanimljivo grljenje drveća gde
u funkciju edukacije, turističke po-
dom Meci Morvai predsatavili su na
su na trenutak mogli osetiti snagu
nude i svih ostalih potreba. Kroz sve
kreativan način svoje viđenje parka.
stoletnih stabala a takođe i kratka
primere pravljena je veza sa Starim
Iz oba primera je jasno da je potreb-
meditacija uz jezero gde su se mogli
parkom u Temerinu.
no jako malo potaknuti nekog da
potpuno povezati s prirodom kroz
Organizator je bila Turistička organi-
razmišlja o ovim malim delovima
udisaj, slušanje zvukova žaba, ptica i
zacija opštine Temerin na inicijativu
prirode, na odgovorno ponašanje i
vetra koji je tog dana duvao. Popod-
opštinske uprave Temerin, eduka-
svest o važnosti parkova.
„Zeleni put” d.o.o. Pirot proizvodi vrhunski kvalitetne ekološke, prirodne, organske i biorazgradive proizvode od sastojaka iz Parka prirode „Stara Planina”. 100% PRIRODNE PROIZVODI ZA: - higijenu domaćinstva; - ličnu higijenu; - prirodnu kozmetiku; - prirodne čajeve, blagotvorne po zdravlje. DISKONT u Novom Sadu nalazi se u Temerinskoj 31, gde sve proizvode možete videti, isprobati i dobiti besplatnu detaljna uputstva. Otvoren je radnim danima od 14 do 19h (potrebno je najaviti dolazak).
„Zeleni put” d.o.o. Pirot Diskont: 063/880-45-65 www.zeleniput.com
PROMOCIJA
ZDRAVO ZEMLJIŠTE KAO OSNOV ZDRAVE PROIZVODNJE
Resurs bez kojeg je teško - ali ne i nemoguće - organizovati biljnu proizvodnju svakako je tlo, zemljište. Ekipa koja stoji iza Ekokoncepta Pogon predstavlja vam efikasan način kompostiranja...
K
oncept održive baštologije
bi se skrenula pažnja na važnost
nim vodama. Pojavljuje se prirodno
koji sprovodimo u okviru
zdravog tla i podstaklo zalaganje
podizanjem nivoa mora ili prodorom
Ekokoncept Pogona, u ga-
za održivo upravljanje resursima tla.
vode iz mora, reke ili podzemnih
jenju biljaka, pod održivošću obuh-
Međunarodna unija naučnika koji se
voda. Međutim, sekundarni salinitet je
vata sve vidove očuvanja resursa
bave temom o tlu (IUSS) predložila je
posledica neodrživih ljudskih ak-
kojima raspolažemo i koje koristimo.
još 2002. godine obeležavanje Svet-
tivnosti, te predstavlja pretnju pol-
Resurs bez kojeg je teško organizovati
skog dana tla ali je tek je na Konferen-
joprivrednoj proizvodnji i sigurnosti
biljnu proizvodnju (nije nemoguće, ali
cijo FAO-a u junu 2013. ovaj predlog
hrane. Uglavnom se javlja zbog nead-
o tome drugom prilikom), je svakako
prihvaćen i službeno usvajen na 68.
ekvatnog navodnjavanja čime dolazi
tlo, zemljište. Tako da se mi u procesu
Generalnoj skupštini UN-a. Tako da je
do akumulacije soli (Na, Ca, Cl i dr.)
edukacije i samom procesu proiz-
5. decembar 2014. prvi službeni Svet-
u tlu što negativno utiče na njegovu
vodnje dosta bavimo popravljanjem
skim dan tla. Ove godine kampanja
plodnost. Sveobuhvatni projekti na-
kvaliteta tla i to na održivi način,
je imala moto „Zaustavite salinizaciju
vodnjavanja velikih razmera glavni su
odnosno korišćenjem svega što nam
tla, povećajte produktivnost tla” sa
uzrok sekundarne salinizacije. Zaslan-
to tlo u jednom ciklusu proizvodnje
ciljem podizanja svesti o važnosti
jivanje tla ubraja se među najozbiljnije
donese i metodama gajenja kao i
održavanja zdravih ekosistema i
globalne pretnje sušnim i polusušnim
meliorativnim merama koje tome
dobrobiti ljudi rešavanjem rastućih
područjima. Procenjuje se da je oko
doprinose.
izazova u upravljanju tlom, borbi pro-
760.000 km2 zemljišta širom sveta
Svake godine inače, 5. decembra
tiv zaslanjivanja tla, povećanju svesti
zahvaćeno zaslanjivanjem kao pos-
obeležava se Svetski dan tla, kako
o tlu i podsticanju vlada, organizacija,
ledicom ljudskih aktivnosti. Povećani
zajednica i pojedinaca širom sveta da
salinitet tla stavlja van proizvodne
se posvete proaktivnom poboljšanju
funkcije između 3.000 i 15.000 km2
zdravlja tla.
navodnjavanih useva godišnje te
Postoje prirodno slana zemljišta,
smanjuje proizvodni potencijal i veće
koja predstavljaju vredne ekosis-
površine zemljišta. Samim tim to utiče
teme i uključuju niz vrsta koje su
i na biološku raznolikost zemljišta kao
prilagođene ekstremnim uslovima.
i varijabilnost ostalih organizama.
Ova primarna zaslanjenost nastaje
Za kvalitet zemljišta presudno je
akumulacijom soli u tlu prirodnim
prisustvo mikroorganizama. Mik-
procesima zbog visokog sadržaja soli
roorganizmi koji žive u prvih 5 cm
u matičnom supstratu tla ili podzem-
tla čine više od 90% biološke razno-
Svi zainteresovani mogu nas kontaktirati putem e-mail adrese: ecoconcept.pogon@gmail.com
74
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
75
PROMOCIJA
likosti planete. Samo jedan gram
biljaka. Dostupnost hranjivih materija
postiranje nije čak ni neophodno
tla u dobrom stanju može sadržati
regulisana je pre svega mikroorgan-
da imate dvorište ili baštu. Jasno je
stotine miliona bakterija ogromnog
izmima, od kojih zavisi očuvanje
da kompostiranje nije neka „nova
broja različitih vrsta. Biološka razno-
plodnosti tla.
moda” jer se u organskoj proizvodnji
likost tla odražava varijabilnost živih
Da bismo u okviru programa održive
kompost vrlo dugo i često koristi.
organizmima, uključujući bezbroj
baštologije sačuvali što bolji kvalitet
Kompost, gotovi proizvod procesa
organizama koji nisu vidljivi golim
tla i njegovu plodnost i popravljali je
kompostiranja služi kao đubrivo, i kao
okom, kao što su mikroorganizmi
iz godine u godinu, pribegavamo ne-
materijal za zastiranje zemljišta a u pri-
(npr. bakterije, gljive, protozoe i nema-
kolikim tehnikama. Najpre, pri obradi
rodi na mestu nastajanja je sastavni
tode), mezofauna (npr. grinje), kao
zemljišta izbegavamo, odnosno eli-
deo zemljišnih slojeva. Pored toga što
i poznatija makrofauna (npr. gliste i
minisali smo prekopavanje, oranje ili
kompostiranjem regulišemo kvalitet
mravi). Koreni biljaka takođe se mogu
bilo kakav vid mehaničke intervencije
zemljišta, kompostiranje rešava
smatrati organizmima tla s obzirom na
na tlu. Koristeći tzv. „no dig metodu”
još jedan krupan problem. Naime,
njihove simbiotske odnose i inter-
jedina obrada je blago provetravanje
deponije na kojima završava velika
akcije s ostalim komponentama tla. Ti
površinskog sloja zemljišta i konstant-
količina organskog otpada, su veliki
raznoliki organizmi osim međusobno
na nadogradnja slojevima komposta
proizvođači metana i drugih gasova
deluju i s različitim biljkama i
ili malčiranjem koje se na mestu kom-
staklene bašte. Metan je višestruko
životinjama u ekosistemu gradeći
postira. Pored toga, posebno kompo-
moćniji od CO2. I upravo je on uzrok
složenu mrežu biološke aktivnosti.
stiramo sav organski otpad iz bašte i
samozapaljivanja deponija, posebno
Organizmi u tlu doprinose širokom
kuće, a koristimo i metodu hugelovih
tokom letnjih meseci, kada se i inače
spektru osnovnih usluga održavanja
rupa ili hugelovih kreveta.
razvijaju visoke temperature. Kompo-
funkcija u njemu. Oni deluju kao
stiranjem mi samo smanjujemo svoj
primarni pokretači ciklusa hranjivih
KOMPOSTIRANJE
dug prema prirodi od koje uzimamo
materija regulišući njenu količinu u
Prikupljanje organskih otpadaka iz
svake godine sve više. Pored biljnih
tlu, mijenjajući fizičku strukturu tla i
procesa biljne proizvodnje ili tokom
ostataka u kompost dodajemo ljuske
vodne režime, povećavajući količinu
pripremanja hrane i prerada do nove
od jaja i talog od kafe. Materijali
iefekat prikupljanja hranjivih sastojaka
upotrebne vrednosti nije neko novo
se u komposteru slažu kao redovi
vegetacije i poboljšavajući zdravlje
otkriće. Zanimljivo je da za kom-
na torti. Neophodna je ravnoteža
76
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Markus Spiske on Unsplash materije, tako su i hugelove
tivni ugalj je odlično dezinfekciono
rupe nastale praćenjem
sredstvo tako da pomaže čišćenju
prirode i njenih procesa. Prin-
zemljišta od nepoželjnih organizama
cip razgradnje je veoma sličan
i materija. Često se sama rupa, nakon
kompostiranju, s tim što se koristi
zatrpavanja prekrije malčem (senom
za organski otpad većeg volumena,
ili slamom) i na takvim gomilama
zelenog i smeđeg sloja, odnosno
stabla i deblje grane. Za razliku
sade kulture tipa bundeve ili slično.
sveže i suve materije u odnosu 3:1.
od kompostera koji pravimo kao
U oba slučaja, kao sadržaj komposta
Suva materija su sve suve grančice,
gomilu, ili koristeći neke konstrukcije
i hugelove rupe ne koristi se kuvana,
lišće, piljevina ali i karton i papiri,
Hugelova rupa je bukvalno rupa
konzervirana i začinjena hrana, citrusi
za koje naravno znamo da nemaju
iskopana u zemlji, u koju potrpa-
jer su prepuni fungicida što bi štetilo
nekih hemijskih primesa. Kompost
vamo materiju, takođe u slojevima.
našim mikroorganizmima. Nije štetno
ne zahteva neophodno veliki pros-
Odnosno kad složimo masivnije
dodavati dlake, papirnate maramice
tor. Naizmeničnim ređanje zelenog
komade šupljine popunimo sitnim
i ubruse, papirne slamčice, drvene
i smeđeg sloja, uz povremeno
granjem i lišćem te sveponovo za-
štapiće za sladoled, štapiće za uši
mešanje i kvašenje koje pospešuje
trpamo zemljom koju smo iskopali.
od bambusa, četkice za zube takođe
proces, kompost možemo očekivati
U nekim slučajevima praktikuje se i
ili krpene materijale od bambusa.
za pet do osam meseci. To znači da
metoda potpaljivanja (bez stvaranja
Izbegavati dodavanje previse tru-
sve što su biljke potrošile da bi nam
dima) do formiranja ugljenisanih
log sadržaja jer će poremetiti status
dale plodove, možemo već naredne
komada, praktično se dobije drveni
mikroorganizama i proces raspadanja
godine vratiti zemljištu kompostom
ugalj, koji se onda prekriven zeml-
pokrenuti u pravcu truljenja što je za
koji smo dobili korišćenjem njihovih
jom i lišćem brže raspadne. Dodatna
naš kompost nepovoljno. Dobar kom-
ostataka.
prednost korišćenja ovog ugljenisa-
post prepoznaćete po mirisu svežeg
nog drveta je da kao sunđer
šumskog vazduha posle kiše. I u
HUGELBED, HUGELOVA RUPA
sakuplja sve hranljive materije ne
tome se jedino može uživati. Uživajući
Kao i kompostiranje, koje je kom-
dozvoljavajući da ih voda spere u
u kompostiranju kasnije ćete više
pletno simulacija prirodnog ciklusa
dublje slojeve. Druga dobra strana
uživati u gajenju svojih biljaka.
razlaganja i raspadanja organske
je dezinfekcioni efekat jer taj tzv. ak-
Ekokoncept Pogon
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
77
PROMOCIJA
PODRŠKA MALIM PRIVREDNICIMA
Glavno je pitanje: kako je moguće da se, na primer, zajedno oglašavaju tri proizvođača vina, a da jedan drugome ne predstavljaju konkurenciju? Jednostavno - vaša priča je slična, ali
Cilj kampanje eEkolista jeste združivanje malih proizvođača i preduzetnika u cilju veće vidljivosti...
prezentaciji i e-mail adresi.
vi ste jedinstveni: istaknite svoje adu-
Svako vaše „pojavljivanje” na web-u
te - geografsko poreklo, nagrađivane
se broji. Čak i kada stranica nije
proizvode, napredne tehnologije
otvorena zbog vaše firme, vaš rejting
proizvodnje... Vaša delatnost treba da
raste. Na taj način vaša web strana
se nađe u konkurentnoj okolini gde
B
dobija „poene” i vi se penjete na
će samim svojim prisustvom imati
ilo da se bavite proizvodn-
googlovoj rejting listi. Cilj vam je
važnu referencu kod klijenta.
jom ili pružate usluge, jedan
prva strana pretraživača, a mi vam
Sa druge strane, možete se povezati i
od najvažnijih ciljeva vašeg
možemo pomoći u tome.
po ključu zaokruživanja proizvodnog
Postoji više načina da vaši proizvodi i
MEDIJSKO ZADRUGARSTVO
preparata na bazi meda - ekoprodavni-
usluge dođu do većeg broja klije-
Druga stvar: zajedničko oglašavanje.
ca. Ukratko: dovedite dva prijatelja i
nata... No, krenimo redom!
Reklamiranje nije jeftino, ali
zauzmite jednu stranu našeg maga-
udruživanje preduzetnika sa sličnim
zina i podelite troškove reklamiranja.
poslovanja jeste bolja vidljivost.
ciklusa. Na primer, pčelar - proizvođač
IMENIK PRIJATELJA
delatnostima, ili pak onih koji se na-
Cilj nam je da napravimo imenik
dovezuju i potpomažu, ima smisla, jer
POMOĆ PRIJATELJA
prijatelja eEkolista, svih malih i ne
će za cenu jednog oglašavanja svi oni
Ukoliko se oglašavate u magazinu
tako malih proizvođača, trgovaca,
imati koristi. Marketinško udruživanje
eEkolist, izrada svih idejnih rešenja
ugostitelja, zanatlija, poljoprivrednih
nije novost, ali nije popularno kod
reklama je besplatna. Međutim,
gazdinstava... Svih onih koji vredno
„velikih medija” jer se podrazumeva
možemo da vam pomognemo i ako
rade i uklapaju se u naš „zeleni”
da se za cenu jednog oglašavanja
vam je potreban vizuelni identitet
koncept života. Članstvo u imeniku
daje prostor nekolicini oglašivača.
(logoi, vizitkarte, memorandumi),
biće besplatno, a da biste se našli u
Mi ne mislimo tako! Mi verujemo da
web stranica, pres materijal (flajeri,
našoj javno dostupnoj bazi potreb-
oglašavanje može da bude mnogo
bukleti)...
no je da pošaljete: naziv firme, kratak
jeftinije i prijemčivije oglašivačima
opis delatnosti, kontakt informacije.
ukoliko se oni udruže.
Ovi podaci biće objavljeni u svakom
Naime, ukoliko se pijave tri firme, pov-
Za sve informacije
broju eEkolista, kao i na našoj inter-
ezane sličnom delatnošću ili intere-
E-mail: ekolist@yahoo.com
net stranici ekolist.org, sa direktnim
som, uz simboličnu nadoknadu imaće
Telefon: 065/888-08-57
kontaktom prema vašoj internet
značajan prostor na našim stranicama.
78
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Foto: Milan Jovanović
„Nananin salaš” je poljoprivredno gazdinstvo koje se bavi proizvodnjom ograničenih količina kozijeg sira sa plemenitim plesnima i ruralnim turizmom. Salaš je smešten u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje u selu Bezdan. Druženje sa životinjama, gastronomske i muzičke radionice, šetnja po okolini, degustacija ručno pravljenog kozijeg sira „Bezdansky Blue” jesu ono što posetioci mogu da dožive kod nas na salašu. Vlasnici: Blaženka i Goran Beronja. Smeštaj moguć u šatorima i drvenoj kućici za dve osobe. Salaš je zatvorenog tipa te je dolazak, dogovor gostovanja i degustacija sira moguća isključivo po dogovoru. Telefon: 063/82-54-937 Facebook: Nananin salaš Bezdan Kontakt: www.nananinsalas.com
Mi živimo prirodno, salašarski, a to nudimo i vama! Nataša i Goran Matić Međunarodni put 312, Čenej Mobil: +381607308920 +381600377018 E-mail: cenejskisalasi@gmail.com Web: http://brkinsalas.rs
PROMOCIJA
SPOJ PRIRODE I ZNAN
K
ompanija „Bloom Care cosmetics” stoji iza na-
daleko poznatih kozmetičkih
proizvoda. Njena vlasnica je, nakon godina rada, sa svojim timom razvila linije prirodnih krema za lice i telo, sapuna, tonika... Ana Jezdimirović je farmaceut po struci, ali je, kako voli da kaže, pre svega - kćerka u porodici koja ju se odmalena podržavala da se bavi farmacijom. Ona je sestra bratu kome je oduvek mirisala na „promincle”, supruga mužu koji pruža bezrezervnu podršku u radu i realizaciji svih ideja, te mama troje mališana koji po koji put umeju da umešaju svoje prstiće u
toje i šta sve može da se radi sa ovim
alnim potrebama, kao i saradnja sa le-
proizvodnju.
fakultetom. Pre svega, interesovao me
karima različitih specijalizacija, kao što
- Zvanje magistra farmacije sam
je istraživački rad. Od 2009. godine me
su dermatolozi ili fizijatri. Na taj način
stekla na fakultetu Medicinskih nauka
drži strast izrade magistralnih preparata
sam lakše spoznala potrebe pacijenata
u Kragujevcu, ali se farmacijom, čini
i svih onih koji su namenjeni pre svega
i mogla lakše da odgovorim na njihove
mi se, bavim oduvek. Još kad sam
koži. Moji počeci bili su u Kliničkom
zahteve formulacijom jedinstvenih
u vrtiću naučila pesmicu „Mali Sima
centru Ljubljana kada sam pravila pre-
preparata koje bi rešili njihove problem.
nagovara svoju Olgu seku da otvore
parate prema individualnim potrebama
Takođe, i moja saradnja sa naučnim
novu apoteku…”. Roditeljima sam
pacijenata i praksa u „Krki” tokom
radnicima iz farmacije u industriji i
prodavala igračke kao lekove… Mnogo
studentske razmene na zadnjoj godini
tehnologiji, dala mi je puno znanja o
godina kasnije, kada sam završila
studija. I eto me sada tu gde jesam! U
izolaciji supstanci i njihovom delovanju.
fakultet – igračke sam zamenila pravim
Novom Sadu živim i radim ono u čemu
Sinergijom svog tog iskustva je došlo
lekovima...
najviše uživam a to je proizvodnja
prvo do nastanka preparata a zatim u
Veliki broj pozicija sam promenila, sa
kozmetike.
upuštanje u preduzetničke vode.
Šta je bilo presudno da donesete od-
Kako je rastao „Bloom Care cosmet-
luku da se upustite u preduzetničke
ics”?
vode?
- Od samog početka je to bio prostor
Sve naše proizvode možete poručiti
- Radila sam formulaciju i proizvodnju
namenjen isključivo za proizvodnju
preko FB stranice BLOOM
za razne brendove. U trenutku kada su
po svim standardima. Kako je firma
COSMETICS
počela da „rastu” neka imena za koje
rasla, tako je rastao i prostor, ali su
www.facebook.com/bloomcarecosmetics
sam radila formulaciju, shvatila sam da
norme dobre proizvođačke prakse
ili preko Instagram profila
bi možda trebalo da postavim temelje
ostale iste – vrhunske kao i prvog dana.
za lični brend. Dosta mi je pomoglo i
Danas smo opremljeni za mesečnu
iskustvo u radu sa pacijentima kojima
proizvodnju do 10.000 kom jedne vrste
sam pravila preparate prema individu-
proizvoda. Naš tim je sastavljen od
različitim opisom radnog mesta, kako bih u suštini videla koji svi poslovi pos-
BLOOM.CARE.COSMETICS www.instagram.com/bloom.care.cosmetics
80
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
NJA
različitih struka i radimo kao elina. Na čelu sam ja, kao magistra farmacije, a tu je i naša koleginica tehnolog farmacije u industriji, koja nam pomaže oko odabira načina proizvodnje. Imamo dizajnera koji nam ispunjava svakojake želje oko vizuala, kao i kolegu fotografa Nemanju Dimitrića. Naravno, tu je i naša pomoćnica u proizvodnji. Pored ove najuže ekipe imamo i veoma veliki broj saradnika koji nam pomažu da svoje ideje dovedemo do realizacije. Smatramo ih delom tima po projektu na kome radimo, kao što je štamparija, ketering, razne rukotvorine... Zahvaljujem se svima njima na divnoj saradnji bez koje ne bi ni bilo uspešnih projekata. Koji je vaš prvi proizvod i kako se kasnije razvijao asortiman kozmetičkih proizvoda? - U početku smo radili prema potrebama klijenata, odnosno pacijenata. Bilo je preparata koji su odgovarali većem broju ljudi ali nisu dobijali ime i nisu bili u stalnoj ponudi, već se sve izrađivalo po obavljenom razgovoru. I tako su prolazile godine dok nisam napravila kremu „Rosa Bloom Cream”
proizvoda nastajala je proučavanjem
jane i vodene faze takođe od supstanci
s namerom da je predstavim na
određene biljke. Danas sam zadržala
izolovanih od iste biljke. Sinergističkim
takmičenju u okviru Međunarodnog
izradu preparata prema individualnim
efektom delovanje je potpuno.
sajma ekologije. Osvajanje nagrade
potrebama za moje verne klijente koji
Sam proces je različit kod svake kreme
podstaklo me je da pripremim paletu
su tu godinama...
zbog osobina polaznih sirovina, ali načelno kreme se prave od uljane i
proizvoda koji su uvek dostupni. Tako je nastala linija proizvoda od ruže.
Kako se prave vaši proizvodi i šta su
vodene faze, kao i emulgatora koji ih
Jednom prilikom bila sam saradnik na
njihove specifičnosti?
sjedinjuju u svima poznat oblik kreme.
jednom doktorskom radu na temu smil-
- Naše kreme su specifične po tome
Naši sapuni uvek bude veliko intereso-
ja, pa sam razvila i liniju proizvoda od
što u njihov sastav ulaze supstance
vanje. Moja ideja bila je da se privuče
te biljke... I, tako, jedna po jedna linija
izolovane iz cveta biljke, kao polazne
pažnja izgledom kako bi se uverili u
sirovine. I ne samo to, već su osnovi ul-
kvalitet proizvoda, a to je da ne isušuje
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
81
PROMOCIJA
82
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
ruke. Dakle, naši sapuni sadrže glic-
datni natural efekat. Moram priznati da
Svako od njih je u obavezi da popuni
erin, ali ne I parfeme već prava etarska
finalna izrada zahteva puno vremena,
određeni formular, te da opiše svoja
ulja, kao i biljna ulja koja neguju kožu.
ali je cei proces opuštajuć i baš uživam
zapažanja po datim smernicama. Ti re-
Zbog dizajna i jedinstvenog izgleda
u njemu.
zultati se analiziraju i donosi se odluka o stavljanju tog preparata u promet.
naši sapuni krade mnoge salone lepote, gde su postali deo dekoracije
Kako testirate proizvode koji idu u
Ako su zadovoljeni targetni kriterijumi
prostora. Čak smo čuli da ih prskaju
prodaju?
nakon test-primene, radi se prva serija
etarskim uljem i koriste kao osveživač.
- Finalni proizvodi se testiraju u Insti-
za prodaju, rade se dodatne analize u
Za Dan žena sapun ruža u buketu je
tutu za jano zdravlje Vojvodine, zatim
Institutu za javno zdravlje i to hemijske
kod mnogih zamenila pravo cveće kao
se ta serija poklanja dobrovoljcima sa
i mikrobiološke, kao i ocena zdravst-
poklon. Smilje i kamilica sadrže i samu
različitim karakeristikama kože i daje
vene ispravnosti. Tek nakon toga se
biljku u suvom obliku, pa to daje do-
na korišćenje po tačnim uputstvima.
proizvod stavlja u promet.
Svaka od ovih linija proizvoda sadrži istu vrstu preparata, ali sa različitim karakteristikama, u zavisnosti od koje biljke su korišćene polazne sirovine. Rosa Bloom Collection RUŽA
Yellow Bloom Collection SMILJE Violet Bloom Collection
Rosa Bloom Cream - hidrira
Yellow Bloom Cream - hidrira
LAVANDA
Chamomile Bloom Collection KAMILICA
kožu, neguje, protiv bora,
kožu, neguje, protiv dubokih Violet Bloom Cream- hidrira
ulazi u sintezu kolagena
bora i svih znakova starenja,
kožu, štiti kožu od spoljnog
- hidrira kožu, ima
pa je dobra kod svih
kod hiperpigmentacija;
uticaja, utiče na regulaciju
umirujuće dejstvo pa je
Yellow Bloom Tonik – vraća
sebuma, neguje kožu i čini
pogodna kod upalnih
je baršunastom;
procesa, veoma je
nepravilnosti kože; Rosa Bloom Tonik - vraća koži
koži prirodni pH, hidrira,
prirodni pH, hidrira, hrani,
hrani, čisti, pospešuje
čisti i pomaže u antianging
mikrocirkulaciju i pomaže
prirodni pH, hidrira, hrani,
najosetljivijih vrsta
tretmanima;
u antianging tretmanima,
čisti, deluje antibakterijski
kože. Ubrzava process
kao i kod hiperpigmentacija,
i reguliše lučenje sebuma,
epitelizacije;
podočnjaka;
pogodan kod masne kože;
Rosa Bloom Serum - deluje protiv bora i usporava proces starenja, veoma je
Yellow Bloom Serum - veoma
Violet Bloom Tonik – vraća koži
Chamomile Bloom Cream
Violet Bloom Serum - deluje
blaga i dobra čak i kod
Chamomile Bloom Tonik – vraća koži prirodni pH,
pogodan kod problematične
je dobar u borbi protiv
umirujuće pa se koristi kod
hidrira, hrani, čisti, umiruje
kože lica, vrata i dekoltea;
hiperpigmentacija, neguje i
iritacija, ima antmikrobno
upalne procese, pogodna
hrani kožu;
dejstvo;
kod osetljive kože, posebno
Rosa Bloom Body Cream hidrira hrani i neguje kožu tela; Rosa Bloom Soap - sapun za
Yellow Bloom Body Cream -
Violet Bloom Body Cream-
hidrira hrani i neguje;
hidrira hrani i neguje;
Yellow Bloom Soap - sapun za
Violet Bloom Soap - sapun za
neguje predeo oko očiju; Chamomile Bloom Serum, - preporučuje se kod
opštu upotrebu, nežan i ne
opštu upotrebu, nežan i ne
opštu upotrebu, nežan i ne
upalnih procesa, poboljšava
isušuje kožu.
isušuje kožu;
isušuje kožu.
strukturu i daje zdraviji izgled kože;
Od 8. marta u ponudi je i linija proizvoda od JASMINA na koju smo veoma ponosni. Rad na formulaciji ovih proizvoda trajao je tri godine. Krema za lice je specifična jer sadrži supstance
Chamomile Bloom Body Cream - hidrira hrani i neguje;
izolovane od cveta jasmina i efekat hidratacije je zadivljujući. Osim toga, ujednačava ten, daje koži
Chamomile Bloom Soap -
svežinu, popunjava bore, veoma je lagane teksture i posebno je pogodna za leto. Pakuje se u sterilnu
sapun za opštu upotrebu,
ambalažu koja nema kontakt s vazduhom, što znači da se kvalitet čuva dok se bočica ne potroši.
nežan i ne isušuje kožu.
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
83
AKTUELNOSTI
DOLAZE LI NAM GLADNE GODINE?
Guverner Banke Engleske upozorio je na „apokaliptično” povećanje cena hrane. Ipak, rat u Ukrajini, klimatske promene i inflacija već uzimaju danak u celom svetu...
A
pokalipsa je reč s veoma
ali, čini se, ne u smeru na koji je
u krizi koja bi mogla trajati godi-
uzmenirujućim značenjem.
ciljao. Višemesečna upozorenja o
nama”. Sve to je uvod u još jednu
Obično se upotrebljava u
globalnoj plimi gladi, koji je kriza u
globalnu recesiju.
kontekstu katastrofalnog uništenja
Ukrajini učinila vidljivijim i hitnijim,
Svetski program za hranu pro-
koje nagoveštava kraj sveta. Posle
uglavnom su ignorisani, ne samo
cenjuje da se oko 49 miliona ljudi
apokalipse je – ništa... Ali na izvor-
od strane vlade Borisa Džonsona
suočava sa vanrednim nivoom
nom grčkom jeziku, apokálypsis
koja je srezala pomoć. Troškovi
gladi. Oko 811 miliona svake večeri
znači otkrovenje ili razotkrivanje. U
života u Britaniji postali su problem
na spavanje odlazi praznog stoma-
biblijskom smislu, to je „uklanjanje
i to više niko ne može da ignoriše,
ka. Broj ljudi na ivici gladi u afričkoj
vela”. To znači da se s naših očiju
a čini se da će cenu britanske, ali
podsaharskoj regiji, na primer, čak deset puta je veći nego pre pan-
skida koprena i da prvi put svet posmatramo s najdubljim razumevanjem. Ne znamo na šta je mislio Andrew Bailey, guverner Banke Engleske, kada je, verovatno nehotice, sugerisao da se Britanija suočava s „apokaliptičnim” nivoima rasta cena hrane. Ministri iz redova Torijevaca bili su ljuti zbog onoga što
„Oko 49 miliona ljudi u svetu suočava se s vanrednim nivoom gladi. Čak oko 811 miliona svake večeri na spavanje odlazi praznog stomaka usled nestašice namirnica...”
su razumeli kao impliciranu kritiku
demije kovida. Štetan uticaj ruske invazije na dostupnost i cenu osnovnih namirnica kao što su pšenica, kukuruz, ječam i suncokretovo ulje – Ukrajina i Rusija obično proizvode oko 30% svetskog izvoza pšenice – bio je ogroman. Ukrajinska proizvodnja pšenice ove godine verovatno će biti manja za 35 posto, a izvoz ve-
vladinog ekonomskog upravl-
i globalne „zagledanosti u sopst-
likog dela bi mogao biti nemoguć
janja. A zapravo, Bailey je govorio
veni pupak”, platiti oni koji imaju
zbog ruske blokade luka na Crnom
o drastičnom uticaju porasta cena
najmanje šanse na adaptaciju. Za
moru. U martu su globalne cene
hrane i nestašice hrane zbog rata
agencije UN-a i humanitarne rad-
roba, koje je zabeležila Organizacija
u Ukrajini na ljude u siromašnijim
nike širom sveta, danas je najveća
UN-a za hranu i poljoprivredu, dosti-
zemljama. „Postoji velika bojazan
briga cena umiranja u zemljama s
gle najviši nivo u istoriji. I danas su
i za zemlje u razvoju... Izvinite što
„ranjivom privredom”.
na rekordnom nivou...
sam na trenutak bio apokaliptični,
Antonio Guterres, generalni sekre-
Rat u Evropi pojačao je ili ubr-
ali to je velika briga”, rekao je on.
tar UN-a, alarmirao je svet. Rekao
zao postojeće deficite hrane i
Budući da je većina političke i medi-
je da bi nestašice u Ukrajini mogle
inflatorne trendove koji proizlaze
jske pažnje bila usko fokusirana
doprineti tome da „desetine miliona
iz niza povezanih faktora: nega-
na novonastalu „krizu troškova
ljudi budu u kategoriji nesigurnosti
tivnog ekonomskog uticaja pan-
života” u Velikoj Britaniji, Bejlijevi
hrane”. Rezultat bi mogao biti „po-
demije, problemi u lancu nabavke,
komentari „zvonili” su više i jače,
thranjenost, masovna glad i glad
zapošljavanju i transportu, ek-
84
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Muhammad Muzamil on Unsplash stremne vremenske i klimatske
uvek gladuju usled rata. Zemlje
finansijske i materijalne rezerve
krize povezane s padom proiz-
sa srednjim dohotkom, poput
u borbi protiv kovida i napravile
vodnje, rastući troškovi energije...
Egipta i Brazila, u izuzetno su
velike dugove. Čak i bogate zemlje
Ne smemo zaboraviti ni na brojne
lošem položaju i suoačvaju se s
sada su na kolenima, budući da su
druge sukobe širom sveta. Deca
povećanom nesigurnošću hrane.
tokom pandemije nudile socijalnu
Jemena i centralne Afrike, još
Mnoge vlade su iscrpile svoje
zaštitu za razne kategorije građana,
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
85
AKTUELNOSTI
Dvocifrena inflacija zbog koje
socijalnu potrošnju koja je od vi-
POLITIČKE TURBULENCIJE I POBUNA
talnog značaja za životni standard.
Oskudica u hrani, u kombinaciji s
priuštiti osnovne namirnice takođe
S druge strane, Argentina, Tunis,
poskupljenjem, nestankom struje
je glavni faktor koji je doprinio padu
Pakistan i Filipini, koji su u velikoj
i nestašicom benzina, gasa i os-
premijera Imrana Khana početkom
meri zavisni o uvozu hrane i ener-
talih energenata, izazvali su ovog
ove godine. Njegov pokušaj da
gije, bili su među mnogim drugim
proleća političku krizu u Šri Lanki.
se održi za funkciji stvorio je krizu
zemljama srednjeg ili nižeg sred-
Nažalost, ova situacija mogla bi da
demokratije s kojom se Pakistan još
njeg dohotka, koje se suočavaju s
posluži kao obrazac za zemlje koje
uvek bori. Rezultat je neizvestan.
povećanim rizikom od građanskih
se suočavaju sa sličnim problemi-
Dugoročni faktori – represivno up-
nemira do kraja 2022. godine.
ma. Višemesečni protesti kulminirali
ravljanje, korupcija, nesposobnost,
Ukratko: najsiromašniji narodi
su ostavkom premijera Mahinde
polarizacija – podstakli su nemire
će patiti, kao i uvek, dok će na-
Rajapakse, ali čak ni „njegov skalp”
u obe zemlje. Ali strašna nestašica
jbogatiji biti do određene mere
nije sprečio da nemiri prerastu u
hrane i inflacija bili su katalizator
izolovani i sačuvati ekonomsku
nasilje. Očajna privreda Šri Lanke
koji je teško učinio nepodnošljivim.
stabilnost. Verovatno će doći do
dobila je zajam od Svetske banke
To je perspektiva koja se sada
porasta političkih turbulencija,
kako bi premostila ogromni jaz u
suočava sa nesigurnim i nepopu-
humanitarnih kriza, nestabilnosti
realnim mogućnostima i potrebama
larnim režimima od Perua, Filipina
i geostrateških rivalstava širom
za plaćanje osnovnih uvoznih proiz-
i Kube do Libana i Tunisa. Svi ovi
gladnog sveta. Najveći strah je
voda. Nažalost, ni to nije pomoglo,
„meki stomaci” kontinenata pravi su
poremećaj u globalnom lancu
pa je po prvi put do sada ova zemlja
lakmusi za potencijalne probleme
ishrane.
kasnila sa plaćanjem duga.
koji mogu da proisteknu. Analitičari
Photo by Ron Hansen on Unsplash
ali sada se bore da održe visoku
86
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
mnogi Pakistanci nisu mogli
upoređuju ono što se danas dešava
projekat UN-a i EU. I obim izazova
ley, nakon posete Beninu, Nigeru i
na Bliskom istoku sa pobunama
je daleko širi, za 40 miliona ljudi, ili
Čadu. Njegovi dirljivi vapaji, ostavili
arapskog proleća. Egipat, čija
20%, prošle godine. Najnoviji izveštaj
su svetske litere gluvima. „Pon-
je vlada svrgnuta 2011. godine,
Mreže istakao je zemlje čije stanje
estaje nam novca, a ovi ljudi ostaju
najveći je svetski uvoznik pšenice.
privrede izaziva posebnu zabrinu-
bez nade”, poručio je on putem
Oko 70 miliona ljudi oslanja se na
tost: Etiopiju, Južni Sudan, južni
društvenih mreža.
hleb koji subvencioniše država.
Madagaskar i Jemen. U ovim zeml-
Organizacije koje snabdevaju
Rusija i Ukrajina činile su čak 80%
jama je čak 570.000 ljudi u najtežoj
najugroženije dospele su u bezi-
egipatskog uvoza žitarica prošle
ili „katastrofalnoj” fazi nesigurnosti
zlaznu situaciju delom i zbog toga
godine. Današnje visoke cene i
hrane. Ovim regijama preti kolaps
što pomoć sada košta daleko više.
manjak ponude, posebno ako se
sredstava za život - glad i smrt.
UN i međunarodne agencije su
pogoršaju, mogli bi učiniti za režim
Guterres, generalni sekretar UN-a,
obavezne da plate naduvane cene,
Abdel Fataha al-Sisija ono što su
upozorio je da pohod Vladimira
čak oko 30% više od pre kovida. Da
slične okolnosti učinile njegovom
Putina ozbiljno utiče na napore u
bi pomoć u hrani nastavila da dola-
prethodniku - svrgnutom predsed-
borbi protiv gladi u Africi. Imperativ
zi, morali su da rastegnu resurse
niku Hosniju Mubaraku.
je, rekao je portugalski diplomata,
do granica pucanja. Posebno teška
Još jedna zemlja koju treba pažljivo
„vratiti poljoprivrednu proizvod-
okolnost je ta što privrede koje zahtevaju pomoć u hrani dodatno
pratiti jeste Iran. Nasilni protesti izbili su u Khuzestanu nakon što je vlada podigla cene hleba, jestivog ulja i mlečnih proizvoda. Situaciju Iranaca pogoršavaju stroge američke sankcije i tiranski, korumpirani klerikalni režim. Ako životni standard nastavi da pada, moglo bi doći do eksplozije slične osujećenoj pobuni širom zemlje 2017-18.
„Ukupan broj ljudi koji se suočavaju s akutnom nesigurnošću hrane i kojima je potrebna hitna pomoć u namirnicama gotovo se udvostručio od 2016. godine...”
opterećene troškom ogromne razlike cene hrane u odnosu na prihod. Na primer, prosečno domaćinstvo u Velikoj Britaniji troši oko deset odsto svog prihoda na hranu. U Keniji ili Pakistanu kućni budžet je opterećen s preko 40%. Što je zemlja siromašnija – taj postotak je veći. U regijama gde je kriza ugroženosti hrane prešla u glad – rashodi za
GLAD I POMOR
nju Ukrajine i proizvodnju hrane
hranu premašuju prihode, pa čak i u
U mnogim delovima sveta, posebno
i đubriva Rusije i Belorusije na
prilikama kada hrane ima – ljudi ne
u Africi, nesigurnost hrane je sve
svetska tržišta”. Međutim, nikako ne
mogu da je priušte.
samo ne nova pojava. Glad je go-
treba zaboraviti ni na jedan drugi
tovo norma, a rizik od gladi je stalno
momenat. Kako ruski državni mediji
KONFLIKT I NESTABILNOST
prisutan, često pogoršan sukobima
često s pravom primećuju, sankcije
Konflikt je najveći pokretač gladi.
i klimatskim promenama. Ipak,
Zapada doprinele su globalnoj
Bilo da se radi o razaranjima
situacija se, generalno govoreći,
nestabilnosti cena.
islamističkih džihadista u Maliju,
pogoršava.
UN pozivaju da se ponovo otvore
Nigeriji i južnim Filipinima, grubom
Ukupan broj ljudi koji se suočavaju
blokirane ukrajinske luke na Crnom
rivalstvu regionalnih sila u Jemenu
s akutnom nesigurnošću hrane i
i Azovskom moru, kako bi se mogao
i Libiji, ili agresiji punog obima, kao
kojima je potrebna hitna pomoć u
nastaviti izvoz žitarica, i to ne samo
u Ukrajini – strašno ishodište biće
namirnicama gotovo se udvostručio
u afričke zemlje. Posebno je teško
kriza nedostatka namirnica.
od 2016. godine. Na ove zlokobne
sušom pogođen region Sahela.
UN procenjuju da 60% gladnih u
podatke upozorava Globalna mreža
Tome je svedočio direktor Svetskog
svetu živi u zonama sukoba. Ukra-
protiv prehrambenih kriza, zajednički
programa za hranu, David Beas-
jina je ponovo pokazala kako rat,
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
87
AKTUELNOSTI uzrokujući nestašicu osnovnih
je to bio slučaj s Južnim Sudanom - i
Zemlje Roga Afrike, kao što je
životnih namirnica i čineći norma-
kada je rat navodno gotov, bogatst-
Somalija, na primer, doživljavaju na-
lan život nepodnošljivim, dovodi do
vo građana jedne zemlje ne mora se
jgoru sušu u poslednjih 40 godina
internog raseljavanja, zavisnosti o
nužno poboljšati. Na primer, čini se
usled neviđeno visokih temperatu-
pomoći, izbegličkih hitnih situacija i
da se stanje mnogih Avganistanaca
ra. Kako je nedavno objavio časopis
masovne migracije.
pogoršalo nakon što je prošle go-
Foreign Policy, kada su kiše ipak
Građanski rat u Siriji je primer
dine završena dvadesetogodišnja
došle, bile su ekstremne i kratkotra-
upozorenja – iako ima mnogo
okupacija američkih i NATO snaga,
jne, uzrokujući poplave. Sve to je
drugih. Relativno prosperitetna
a talibani preuzeli kontrolu. Milijarde
pogodovalo razmnožavanju jata
zemlja, nakon više od decenije su-
dolara pomoći u zemlji od 2001.
skakavaca. Ova biblijska počast
koba, svedena je na nešto što bi se
sada su bačene u vetar. Save the
uništila je ono malo useva koji su
moglo nazvati školskim primerom
Children je u maju saopštio da je 9,6
uspeli da niknu.
razaranja ekonomije i pada u zonu
miliona avganistanske dece gladno
Od prošle godine u južnoj Eti-
nesigurnosti snabdevanja hranom.
zbog sve većih ekonomskih prob-
opiji i polusušnim delovima Kenije
Oko 12,4 miliona ljudi – 60% stanovništva – pati od nedostatka hrane, što je brojka koja se više nego udvostručila od 2019. Katastrofalan rat u Etiopiji još je jedan slučaj gladi nakon veoma glupe odluke da se započne rat. Sukob je izbio 2019. između etiopske vlade i vojnih snaga u njenom severnom regionu Tigraj. U suštini, svađa oko političkih reformi prerasla je u sukob, što je dovelo do
stradalo je oko tri miliona grla stoke.
„Svađa oko političkih reformi u Etiopiji prerasla je u sukob, što je dovelo do opšteg haosa u zemlji. Danas, dva miliona ljudi u ovoj regiji pati od ekstremnog nedostatka hrane i da su zavisni od pomoći...”
opšteg haosa u zemlji. UN su u janu-
Ukazujući na klimatske promene, UN kažu da bi 20 miliona ljudi širom regiona ove godine moglo gladovati. Njihovu nevolju je, takođe, pogoršala Ukrajina. Ali kada je dobrotvorna organizacija Christian Aid naručila ankete o području „roga Afrike” kako bi saznala šta britanska javnost misli da treba učiniti, samo je 23% ispitanih bilo svesno da postoji problem. Nasuprot tome, 91% bilo je veoma svesno Putino-
aru procenile da dva miliona ljudi
lema, ukrajinske krize i preteće suše.
vog rata.
pati od ekstremnog nedostatka
Ovo je najgora kriza gladi u zemlji
Indija je nedavno pokazala nedosta-
hrane i da su zavisni od pomoći. A
dosad, saopštila je ova dobrotvorna
tak zajedničkog međunarodnog
to se sve dešava u provinciji koja je
organizacija.
razmišljanja o klimi, gladi i ratu.
ranije bila uglavnom samodovoljna.
Rekordni toplotni talas na severoza-
Nasuprot tome, Južni Sudan nikada
KLIMATSKA KRIZA I GLAD
padu Indije oštetio je ovogodišnje
nije bio u potpunosti u stanju da
Više nije kontroverzno tvrditi da
useve. To je navelo vladu da ovog
se prehrani od nezavisnosti 2011.
su uništeni usevi, izgubljeni izvori
meseca obustavi izvoz pšenice.
Etnički ukorenjena rivalstva često su
sredstava za život i osiromašene
Globalna tržišta su se oslanjala na
se kombinirala s nadmetanjem za
zajednice – ključni mikro-uzročnici
Indiju, drugog po veličini svetskog
zemljište i prehrambene resurse, a
slučajeva masovne gladi – blisko
proizvođača, da bi nadoknadila
sve je to imalo katastrofalne efekte.
povezani i pod uticajem klimatskih
ukrajinski manjak. Umesto da
Upravljanje stokom je ključni izvor
promena i ekstremnih vremenskih
pomogne, vlada Narendre Modija
nasilja, dok je suša još jedan veliki
pojava. Ali, još uvek je teško pronaći
učinila je suprotno.
faktor.
usklađenu, efikasnu međunarodnu
Vlade i analitičari naširoko pre-
Čak i kada je zemlja koja se bori u
akciju ili pritisak javnosti da se dina-
poznaju kritične veze između dve
centru svetske pažnje – a retko kada
mika promeni.
krize - klimatske i krize gladi, ali je
88
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Paz Arando on Unsplash delovanje, kako bi se uticalo na
Rusije, kao ključnog izvoznika
globalnom krizom sigurnosti hrane
stvarne promene, izgleda zakazalo.
žitarica i energije verovatno će
u naše vreme”. Blinken je najavio
Tako nešto sugerišu ne baš tako
nadživjeti trenutni režim u Moskvi,
dodatnih 215 miliona dolara
sjajni rezultati prošlogodišnjeg
ali njegov globalni položaj i uticaj
globalne hitne pomoći u hrani, uz
samita COP26 u Glasgowu. U
biće smanjeni, verovatno trajno.
2,3 milijarde dolara, koje su SAD
međuvremenu, Svetska banka
Ovo uskogrudo posmatranje prob-
već donirale od početka invazije na
novcem „gađa” problem – prema
lema može se, kao što smo već na-
Ukrajinu 24. februara.
najnovijim procenama, 30 milijardi
pomenuli, primeniti i na Zapad, čiji
Ako se nadolazeća globalna „apoka-
dolara odlazi za pomoć zemljama s
su pritisci sve samo ne pogodovali
lipsa”, koju je britanskom parla-
niskim prihodima usled klimatske i
razrešenju problema.
mentu otkrio Andrew Bailey, zaista i
prehrambene krize.
Odbijanje Kine da osudi in-
materijalizuje ove zime, biće to znak
vaziju i njen neuspeh da pokaže
da je samoproklamovani „slobodni
HRANA I POLITIKA
međunarodno vodstvo u rešavanju
svet” - SAD, UK, njihovi saveznici i
Kada se bude pisala istorija rata u
posledica globalne krize gladi
oštećeni sistem UN-a - kao i samo-
Ukrajini, obavezno se mora istaći
i snabdevanja, takođe može
proklamovana „supersila” - Kina
uloga Rusije u ometanju protoka
značajno narušiti njenu reputaciju,
- ozbiljno podbacili. Izazov koji je
dobara i globalnih zaliha hrane.
a time i njene nade u hegemoniju.
pred nama je zaista biblijski i vero-
Time je Putin uticao na živote mil-
Obraćajući se UN-u, Antony Blinken,
vatno nema privrede u svetu koja će
iona u svetu, a ne samo Ukrajinaca
američki državni sekretar, rekao je
proleće dočekati neokrznuta.
koji su na njegovom nišanu. Uloga
da se svet suočava s „najvećom
Priredila: Marica Puškaš
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
89
KLIMATSKE PROMENE
ŠTA NAM PORUČUJU TOPLOTNI TALASI U AMERICI I EVROPI?
Česti, intenzivirajući toplotni talasi su rezultat klimatske krize, a modeli ukazuju na to da bi moglo biti između 25 i 30 ekstremnih događaja godišnje do sredine veka...
D
esetine saveznih država
leta”, upozoravaju meteorolozi iz
koje nadzire nacionalnu električnu
širom SAD-a u drugoj
Nacionalne meteorološke službe za
infrastrukturu, upozorilo je da bi eks-
polovini maja suočile su se s
predviđanje vremena. Očekuje se da
tremne temperature i suša u toku ovog
istorijski visokim prolećnim temperatu-
će veliki delovi istoka oboriti rekorde
leta mogla uzrokovati kvar električne
rama. Talas vrućine koji je spržio jug i
po vrućini, uključujući Washington,
mreže u ogromnim delovima zemlje,
zapad zemlje kreće na istok.
gde je već zabeleženo 35,5 ºC, ili Bos-
što bi potencijalno moglo dovesti
Rani dolazak vrelina potvrđuje
ton s 34 ºC. A tek je maj!
do nestašica struje i nestanka struje.
predviđanja naučnika da nas očekuje
Polumaraton održan u Bruklinu
Takođe, visoke temperature uzroko-
još jedno vrelo, suvo leto, koje će
slikovito je ilustrovao brutalnost
vale bi porast potražnje za električnom
oboriti ili izjednačiti 130 klimatskih
uslova. Jedan trkač je pao i preminuo,
energijom, dok bi uslovi suše smanjili
rekorda.
a šestoro je prevezeno u bolnicu. U
količinu električne energije koja je
Međutim, ništa nije jednostavno
Baltimoru, u državi Merilend, prestižne
dostupna za zadovoljenje potražnje.
kao što možda zvuči. Naime, dok
konjske trke „Preakness Stakes”
Delovi Evrope, takođe, doživljavaju
će u mnogim regijama temperature
počele su u 19 časova, a temperatura
vrućine mesec dana pre nego što će proleće i zvanično preći u leto.
rasti preko zabeleženih maksimuma, negde će biti mnogo niže od normalnih. To je na primer slučaj za Stenovite planine. Nacionalna meteorološka služba predviđa da bi u Koloradu moglo „izgledati kao povratak zime”. Međutim, ova hladna faza neće biti dovoljna da obuzda divlje požare dalje
„Ova epizoda veoma je neobična za sredinu maja i mogla bi biti jedna od najintenzivnijih u poslednjih 20 godina...”
na zapadu.
U južnoj Španiji, u Andaluziji, visoke temperature približile su se 40 ºC. „Ova epizoda veoma je neobična za sredinu maja i mogla bi biti jedna od najintenzivnijih u poslednjih 20 godina”, saopštili su meteorolozi. Vrućina je tihi ubica, često odgovorna za više smrtnih slučajeva nego
Više od 120 miliona Amerikanaca
zabeležena na početku bila je 32 ºC,
katastrofe poput poplava, uragana
već je „na nišanu” vrućine, što
čak sedam stepeni iznad normalne.
ili tornada. Očekuje se da će se sve
izaziva strah od zdravstvenih rizika za
Teksas je već bio pogođen vrućinom,
veća vrućina pogoršati kako se svet
najugroženije, a pre svih - radnike na
koja je u Dalasu donela najtopliji maj u
zagreva usled klimatske krize.
otvorenom i one koji nemaju pristup
istoriji, a jugozapad je zakuhao dok su
Česti, intenzivirajući toplotni talasi
hlađenju u zatvorenom prostoru.
jaki vetrovi širili rizik od požara širom
su rezultat klimatske krize, a mod-
Nacionalna meteorološka služba
sušom pogođenog regiona.
eli ukazuju na to da bi moglo biti
izdala je posebno saopštenje u kojem
Centar za predviđanje klime Nacion-
između 25 i 30 ekstremnih događaja
upozorava stanovnike da budu na
alne uprave za okeane i atmosferu
godišnje do sredine veka – što je u
oprezu zbog znakova vrućine, prave
saopštio je da su uslovi „La Ninje” po-
proseku između četiri i šest istori-
pauze u zatvorenom prostoru kada je
godovali tim uslovima tokom prošlog
jskih događaja godišnje. Takođe
to moguće i ostanu hidrirani.
leta na severnoj hemisferi, do jeseni i
se očekuje da će ove nepogode
„Još uvek je rano pa možda nismo
rane zime, uz pojačanu kišu na severo-
ugrožavati veće površine i brojnije
spremni kao što bismo bili usred
zapadu. NERC - regulatorno telo
zemlje nego ranije.
90
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Image by Gerd Altmann from Pixabay Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
91
KLIMATSKE PROMENE
NJIVE U SRBIJI ŽEDNE ZBOG KLIMATSKIH PROMENA Poljoprivrednicima u Srbiji zbog klimatskih promena treba sve više vode za navodnjavanje. Kako da se prilagodimo na nove uslove za portal Klima101 piše dr Marija Ćosić, vanredna profesorka na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu...
P
otrebe za navodnjavanjem
godišnjih količina padavina (od 600
ograničenja koja sprečavaju prelazak
u Srbiji su znatno porasle u
mm do 800 mm u ravnicama do preko
naše zemlje na proizvodnju useva sa
poslednjih 60 godina zbog kli-
1.500 mm na planinama).
većom dodatom vrednošću.
matskih promena. U periodu 1961- 80
Ipak, ulaganja u infrastrukturu za na-
Klimatske promene, povećanje
poljoprivrednicima u našoj zemlji je za
vodnjavanje nisu na potrebnom nivou,
potražnje stanovništva za poljoprivred-
navodnjavanje u proseku bilo potreb-
a navodnjavane površine i dalje pred-
nim proizvodima i trenutni nedovoljni
no 2000 metara kubnih vode po
stavljaju veoma mali udeo u ukupnom
nivoi ulaganja ukazuju da postoji hitna
hektaru, međutim zbog porasta tem-
poljoprivrednom zemljištu.
potreba za modernizacijom srpskog
perature i sušnijih uslova proizvođači
Do danas je samo oko 120.000
sistema za navodnjavanje.
za navodnjavanje sada koriste 2300
hektara opremljeno sistemom za
metara kubnih po hektaru što pred-
navodnjavanje. Trenutno stvarna
stavlja povećanje od 15%.
navodnjavana površina iznosi oko
DEFICIT VODE I POTREBE ZA NAVODNJAVANJEM
U budućnosti nas sigurno očekuje do-
Kada govorimo potrebama za vodom
datno pogoršanje stanja i povećana
u poljoprivredi pre svega mislimo na
potreba za navodnjavanjem kako bi se održali prinosi u poljoprivredi, međutim pitanje je da li će u novim klimatskim uslovima biti dovoljno vodnih resursa koji će moći da zadovolje povećanu tražnju.
SRBIJA TRENUTNO NAVODNJAVA TEK OKO 3% POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Srpski poljoprivrednici uglavnom uzgajaju useve niske novčane vrednosti. A jedan od glavnih razloga za to jeste neadekvatno navodnjavanje...
deficit vode odnosno količinu vode koja nedostaje kao razlika između potrošnje kultura (evapotranspiracije) i padavina. Uloga navodnjavanja je upravo u tome da nadoknadi ovaj deficit. U okviru projekta „Unapređenje srednjoročnog i dugoročnog planiranja mera prilagođavanja na
100.000 hektara (oko 3% ukupnog
izmenjene klimatske uslove u Repub-
poljoprivrednog zemljišta), od kojih
lici Srbiji” (Projekat finansira Zeleni
Iako Srbija ima pogodne uslove za
je preko 85.000 hektara u Vojvodini.
klimatski fond (GCF), a implementira
poljoprivrednu proizvodnju, osetljiv-
Ova infrastruktura je izgrađena za
Program Ujedinjenih nacija za razvoj
ost na klimatske promene ugrožava
vreme bivše Socijalističke Federativne
(UNDP), u saradnji sa Ministarstvom
produktivnost njenih glavnih useva.
Republike Jugoslavije.
poljoprivrede, šumarstva i vodo-
Prema proračunima koji su napravljeni
Oko 60% površina u Srbiji je pod ratar-
privrede) izvršena je analiza deficita
za Strategiju navodnjavanja Repub-
skim kulturama koje ne donose veliku
vode u Republici Srbiji u osmotrenom
like Srbije, naša zemlja ima više od
novčanu vrednost kao što su – kuku-
(sadašnjem) periodu (2000 – 2019.)
20.000 m3 raspoložive vode za piće
ruz, pšenica, suncokret, soja, ječam i
na osnovu merenih klimatskih para-
po stanovniku godišnje zbog razvi-
šećerna repa. Upravo je neadekvatno
metara sa 27 meteoroloških stanica u
jene rečne mreže i dobrih prosečnih
navodnjavanje jedno od glavnih
svih 25 upravnih okruga R. Srbije.
92
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Steve Harvey on Unsplash Pored analize sadašnjeg perioda,
uspe da obuzda globalno zagrevanje,
datno ugrožava stabilnost sektora
urađeni su proračuni za deficit vode i
deficit vode u Srbiji krajem 21. veka
poljoprivrede.
za tri perioda u budućnosti do 2100.
mogao da poraste za preko 50% u
kao i za referentni period (1986 –
odnosu na referentni period.
2005.) u odnosu na koji se porede
Analize i predviđanja ukazuju da u
promene deficita vode u budućnosti.
budućnosti dolazi do nedostatka
MERE ADAPTACIJE NA KLIMATSKE PROMENE U POLJOPRIVREDI
Za analizu je korišćen RCP 8.5 (Rela-
vode, povećanja temperature,
Kada govorimo o prilagođavanju na
tive Concentration Pathway) klimatski
neravnomerne raspodele padavina i
sušu i visoke temperature svakako je
scenario kao i ansambl od 8 regional-
smanjenja proticaja reka (oko 8%) što
navodnjavanje odlična mera adaptaci-
nih klimatskih modela sa prostornom
će značajno narušiti stabilnost sektora
je koja je potrebna na nacionalnom
rezolucijom oko 12 km iz baze EURO-
poljoprivrede u budućoj klimi.
nivou. Međutim, ono što predstav-
CORDEX projekta.
Pored nedostatka padavina tokom
lja problem jeste što se na teritoriji
U osmotrenom periodu (2000 – 2019.
letnjih meseci analize su pokazale da
Srbije razlikuju kako potrebe pojedinih
godina) prosečna vrednost deficita
dolazi do povećanja broja dana sa
područja za vodom, tako i pogod-
vode iznosi oko 2300 metara kubnih
padavinama većim od 20 mm (dani
nost za navodnjavanje (raspoloživi
po hektaru (m3/ha) i varira od 326
sa intezivnim padavinama) što za pos-
vodni resurisi, zemljišni uslovi, gajene
u Zlatiborskom do 3140 m3/ha u
ledicu ima rizike od pojave bujčnih
kulture). Zbog toga je u toku izrada
Zaječarskom okrugu. Sa druge strane,
poplava na malim vodotocima, eroziju
Strategije razvoja navodnjavanja
prosečna vrednost deficita vode u
i degradaciju zemljišta.
Republike Srbije koja će definisati
referentnom periodu (1986 – 2005.)
Najveće povećanje deficita vode
buduće pravce navodnjavanja.
iznosi 2030 m3/ha Previđanja modela
očekuje se u Regionima istočne,
Prognoze pokazuju da neće biti
pokazuju da bi, u slučaju da svet ne
južne i centralne Srbije, što još do-
dovoljno vode pa bi trebalo na-
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
93
Photo by Oleksandr Sushko on Unsplash
KLIMATSKE PROMENE
94
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
vodnjavanje zasnivati na primeni
Posebno primenom prirodnih mera
područjima gde se očekuju veliki
redukovanog i interventnog režima
zadržavanja vode kao što su sistemi
deficit vode, a nema raspoloživih
zalivanja sa ciljem uštede vode. To
konzervacijske obrade, bazeni za
vodnih resursa za navodnjavanje
praktično znači smanjenje norme
zadržavanje vode, vraćanje starih
treba gajiti kulture koje su tolerantne
zalivanja do vrednosti koja neće
meandara i prirodne retenzije bi
na nedostatak vode.
značajno smanjiti visinu i kvalitet
se smanjile štete od poplavnog
Svakako će i primena klimatskih i
prinosa i zalivanje samo u kritičnim
talasa kako u poljoprivredi tako i
biljnih modela za predikciju budućih
fenofazama razvoja biljaka.
u drugim granama privrede. Ove
uslova i predviđanje budućih
S obzirom na to da postoji sve
mere mogu da uspore oticaj vode
potreba biljaka odigrati važnu ulogu
više potvrda o nedostatku vode,
i zadrže veću količinu vode u
u prilagođavanju na nove uslove
a posebno vode dobrog kvaliteta,
zemljištu što bi uticalo na smanjenje
jer daje važne informacije poljo-
valja uzeti u razmatranje upotrebu
rizika od erozije, bujica, poplava i
privredinicima o konkretnim pote-
„marginalnih voda” (komunalne i
degradacije zemljišta. Zemljište bi
zima koje treba da sprovedu.
zaslanjene (slane) vode) u poljo-
time poboljšalo svoju produktivnu
Prema predikcijama budućnost
privrednoj proizvodnji, naravno uz
sposobnost i vododrživost.
sektora poljoprivrede je u velikom
adekvatan tretman prečišćavanja i
Potrebno je i uvesti prakse održivog
riziku. Neophodno je odmah krenuti
kontrole kvaliteta.
korišćenja zemljišta kako bi se
sa sprovođenjem mera ublažavanja
Adaptacija poljoprivrede na ove
povećala količina organskog
i prilagođavanja poljoprivrede na
rizike klimatskih promena trebalo
ugljenika u njemu. Pored toga će u
izmenjene klimatske uslove.
bi da ide u smeru rekonstrukcije i
budućnosti sigurno biti potrebno
revitalizacije postojeće kanalske
izvršiti i rejonizaciju poljoprivredne
mreže kojom je Srbija dobro pokrive-
proizvodnje odnosno gajenje kultu-
na. Potrebno je čišćenje kanala
ra prema klimatskim i zemljišnim
od vegetacije, izmuljivanje, rekon-
uslovima i raspoloživim vodnim
strukcija crpnih agregata, sanacija
resursima..
građevinskih objekata.
U uslovima klimatskih promena
Primena različitih prirodnih mera
potrebno je gajiti kulture kojima
može da doprinese smanjenju
odogvaraju novonastali klimat-
negativnih posledica poplava.
ski i zemljišni uslovi. Takođe, u
Ovaj tekst donosimo zahvaljujući saradnji s portalom „Klima 101”
https://klima101.rs
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
95
KLIMATSKE PROMENE
ČEKA LI NAS JOŠ JEDNO ŽARKO LETO? Meteorolozi prognoziraju da će ovo leto najverovatnije biti jedno od tri najtoplija do sada u Srbiji...
R
vrućina – u leto 2017. našu zemlju je pogodilo pet toplotnih talasa, dok je prošle godine registrovano
epublički
15 do 20 dana sa veoma visokim
četiri. Vredno je pomenuti i da je
hidrometeorološki
temperaturama, tj. preko 35 °C, u
sredinom prošlog veka u Srbiji
zavod (RHMZ) u Srbiji
zavisnosti od lokacije. Lokalno su
tokom leta uglavnom beležen
prognozira veoma toplo i sušno
mogući i veći ekstremi. Ove pro-
tek po jedan toplotni talas, a
leto sa temperaturama iznad
cene se oslanjaju na ‘najverovat-
nisu bile retke godine u kojima
višegodišnjeg proseka i nižom
nije’ ishode sezonskih prognoza”,
čak nije beležen nijedan. Sada
količinom padavina. Tokom jula
pojasnila je naša sagovornica.
su međutim letnji toplotni talasi
i avgusta očekuju se toplotni
Temperature će u pojedinim
postali česta pojava.
talasi.
mestima oboriti čak i rekorde iz
Ni najhladniji srpski grad, Sjenica,
Prema meteorološkim kriterijumi-
najtoplije 2012. godine, kada je
nije imun na globalno zagrevanje.
ma jun, jul i avgust su meseci koji
poljoprivredna proizvodnja pretr-
Od 1961. do 1990. tamo gotovo
čine „letnju sezonu”, a po svemu
pela gubitke od preko 2 milijarde
da i nije bilo dana sa tempera-
sudeći građani Srbije treba da se pripreme na velike vrućine. Proračunima temperature u naredna tri meseca bavili su se i meteorolozi u sklopu projekta Intergrisani sistem agrometeoroloških prognoza – IAPS, Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beo-
turama preko 30 °C. Od početka
Danas je prosečna temperatura tokom leta u Srbiji za oko 2,4 °C toplija u odnosu na sredinu 20. veka...
gradu. Oni navode da postoji 75%
21. veka situacija se promenila. „Od 2000. tropski dani u Sjenici počinju da se javljaju u dvocifrenom broju. Velika je verovatnoća da će ih ove godine biti između 15 i 25”, upozorila je dr Vuković Vimić. Klimatske promene dovode do
šanse da jun, jul i avgust ove go-
evra. Velike vrućine su najčešće
sve viših temperatura u našoj
dine budu topliji od istog perioda
praćene sušama pa stoga ne čudi
zemlji. „Srednja letnja temperatu-
2017. i 2021. godine.
da će predstojeće leto, prema
ra u Srbiji je u periodu 2011-2020.
„Postoji velika verovatnoća da će
projekcijama autora sezonske
bila za 2,4 °C viša u poređenju sa
leto 2022. u mnogim predelima
prognoze, verovatno biti sušnije
periodom 1961-1990”, navela je
Srbiji biti u tri najtoplija leta, a u
nego leto 2017. godine tokom
naša sagovornica.
nekim i rekordno toplo”, kazala
koga su gubici u poljoprivredi
Procenjuje se da šteta od klimat-
je za naš portal dr Ana Vuković
zbog suše premašili milijardu
skih promena u našoj zemlji od
Vimić sa Poljoprivrednog fakulte-
evra.
2000. iznosi preko 7,8 milijardi
ta u Beogradu.
Mnogi se sećaju leta 2017. i
evra. Ekonomski najrazornija
„Ovako toplo leto znači da se
2021. kao pakleno vrućih, ona se
dešavanja kod nas pretežno se
u nizijskim predelima može
svrstavaju se među pet najtoplijih
povezuju sa sušama koje izaziva-
očekivati da ukupno bude i više
od početka meteoroloških mer-
ju propale žetve ili znatno uman-
od 60 tropskih dana kada tem-
enja kod nas i mogla bi da budu
jene poljoprivredne prinose.
peratura prelazi 30 °C, a čak oko
dobar pokazatelj ovogodišnjih
Sudeći prema najavama mete-
96
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Photo by Janko Ferlič on Unsplash orologa i tokom ovog leta će se
efektom staklene bašte od
poljoprivrednici sresti sa sličnim
početka industrijske revolucije.
problemima.
Da bi se izbegli najgori nega-
Srednja temperatura – kako u
tivni efekti po društvo i planetu,
Srbiji, tako i u svetu – nastaviće
neophodno je nastaviti globalnu
da raste kao rezultat sagorevanja
borbu da se globalno zagrevanje
fosilnih goriva i oslobađanja
zaustavi na 1,5 °C u skladu sa
ogromnih količina gasova sa
Pariskim sporazumom.
Ovaj tekst donosimo zahvaljujući saradnji s portalom „Klima 101”
https://klima101.rs
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
97
BIODIVERZITET
Imajući u vidu zabrinjavajuće podatke koji ukazuju da biodiverzitet gubimo alarmantnom brzinom, ovogodišnji Međunarodni dan biološke raznovrsnosti obeležili smo 22. maja pod sloganom „Gradimo zajedničku budućnost za sve što živi”...
ZBOG NARUŠAVANJA PRIRODNOG SKLADA SVI SMO U OPASNOSTI
Foto: © Ola Jennersten_WWF-Sweden.jpg
O
vogodišnji
održava prirodnu ravnotežu i
utičemo na smanjenje biološke
Međunarodni dan
pruža nam resurse neophodne
raznovrsnosti i narušavamo sklad
biološke raznovrsnosti
za život - hranu, pitku vodu, čist
između ljudi i životinja, preter-
obeležili smo 22. maja pod
vazduh i mesto za stanovanje.
anim izlovljavanjem pustošimo
sloganom „Gradimo zajedničku
Poslednji Izveštaj o životu na
okeane, a regulacijom reka
budućnost za sve što živi”. Imajući
planeti svetske organizacije za
dovodimo brojne vrste do ivice
u vidu zabrinjavajuće podatke koji
zaštitu prirode WWF pokazuje da
izumiranja.
ukazuju da biodiverzitet gubimo
smo od 1970. godine izgubili 68%
Nataša Kalauz, izvršna direktorka
alarmantnom brzinom, njeno
populacija sisara, ptica, gmiza-
WWF Adrije, poručuje: „Ljudski
očuvanje mora postati prioritet
vaca, vodozemaca i riba.
pritisak na planetu i njene resurse
svakog pojedinca.
Neodrživim praksama dovodimo
raste. Danas gotovo svakih sat
Bioraznovrsnost podrazumeva
našu planetu, a samim tim i
vremena izgubimo jednu vrstu.
sav život na Zemlji, uključujući
sebe, u opasnost. Zagađivanjem
Iako to zvuči zastrašujuće, pozi-
životinje, biljke, gljive, mikroor-
sredine uništavamo prostor
tivno je da smo sada svesni svog
ganizme, pa i nas, ljude. Svaka
za život sebi i drugim živim
uticaja na planetu i znamo da
vrsta važna je nit u mreži koja
bićima, krčenjem šuma direktno
to možemo promeniti. Znamo
98
Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
da bez prirode ne možemo, ali pitanje je šta ćemo preduzeti da
Info - O WWF-u
je očuvamo.”
WWF je jedna od najvećih nezavisnih organizacija, koja se bavi zaštitom
Naš region je bogat
prirode i ima aktivnu globalnu mrežu u više od 100 zemalja. Misija
bioraznovrsnošću, o čemu puno
WWF-a je da zaustavi uništavanje životne sredine i stvori budućnost u
govori i podatak da od čak
kojoj ljudi žive u skladu sa prirodom, putem očuvanja svetske biološke
20.000 vrsta pčela u svetu, kod
raznovrsnosti, održivog korišćenja prirodnih resursa i smanjenja
nas živi čak 1000. Zanimljivo je
zagađenja i preterane potrošnje. Više informacija na: www.wwfadria.org/sr
da samo sedam od njih pripada medonosnim pčelama, dok su sve ostale solitarne pčele. Iako
samim tim i naša budućnost.
pomognemo održivijim koriš
se veruje da je njihova najvažnija
„Svako od nas ima važnu ulogu
enjem resursa koje nam pri-
ekonomska vrednost pravljenje
u očuvanju bioraznovrsnosti.
roda svakodnevno pruža. Ako
meda, to je zapravo - oprašivanje.
Pčelama možemo pomoći vrlo
uzmemo samo ono što nam
Jedna solitarna pčela tokom
lako – tako što ćemo saditi me-
treba, dajemo prirodi vremena da
svog života opraši onoliko biljaka
donosno i začinsko bilje u svojim
se obnovi. Iskoristimo sutrašnji
koliko čak 120 medonosnih
baštama i na terasama, ili izgrad-
Međunarodni dan biološke
pčela. One su odgovorne za
njom naseobina od bambusa ili
raznovrsnosti kao početak naše
svaki naš treći zalogaj, zbog čega
trske za solitarne pčele. I ostalim
održivije budućnosti”, zaključuje
od njih zavisi i sigurnost hrane, a
vrstama na planeti možemo da
Kalauz.
PRET PLAT ITE S E!
Iskren prijatelj prirodi i čoveku
Godišn ja pret plata:
999 di za šest nara b rojeva
Udruženje „Zeleni krug” ● Banka intesa 160-930618-76 E-mail: ekolist@yahoo.com ●Telefon: 065/8880857 ● PIB:104884469 g www.ekolist.org Eko list, e-časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
99
ČITAJTE eEKOLIST I PROSLEDITE GA PRIJATELJIMA. NOVI BROJ IZLAZI U JULU.