Branislav Miličić Ferdo Knopp, znameniti Osječanin s područja zdravstva te društvenog i inog života Osijeka 19. i početka 20. stoljeća

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 177-184 Branislav Miličić: Ferdo Knopp, znameniti Osječanin s područja zdravstva...

mr. sc. Branislav Miličić UDK: 614(497.5 Osijek)(091) Visoko evanđeosko teološko učilište 929 Knopp, F. Osijek Stručni članak Primljeno: 30.09.2010. Prihvaćeno: 02.10.2010.

Autor se u radu bavi stanjem i razvojem zdravstva u Osijeku na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Posebni naglasci u radu stavljeni su na izgradnju Sveopće zemaljske HuttlerKohlhofer-Monspergerove zakladne bolnice te na život i rad doktora Ferde Knoppa, kako zdravstveni tako i kulturni.

Ključne riječi: zdravstvo, Sveopća zemaljska HutlerKohlhofer-Monspergerova zakladna bolnica, Ferdo Knopp, Društvo slavonskih liječnika, kulturni rad

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 177-184 Branislav Miličić: Ferdo Knopp, znameniti Osječanin s područja zdravstva...

Na području Osijeka i Slavonije nemamo puno zapisa o zdravstvu koji bi prethodili 18. stoljeću, što je razumljivo zbog dugog vremena koje su na ovim prostorima proveli Turci Osmanlije. “Tek po koji zapis o bolestima, po koja ljekaruša ili nešto malo što se nalazi u vjerskim zapisima, često vezanih uz čudesa i natprirodne pojave.(…) Vijesti o nekadašnjim zarazama, čudesnim ozdravljenjima i iscjeljivanju upućuju na tragove zdravstvene zaštite, ako se tako može reći.”1 Ipak, najbolji opis daje ovaj citat:

“Život na ovom slavonskom području bio je, naime, zbog prostranih močvara, legla komaraca i drugih insekata izložen širenju zaraznih i smrtonosnih bolesti – malarije, kolere, trbušnog tifusa i drugih. To je zapazio i Friedrich Wilhelm von Taube, carsko-kraljevski viši vladin savjetnik, boraveći u osječkom kraju da izvijesti najviše austrijske instance o prilikama na slavonsko-srijemskom području nakon odlaska Turaka Osmanlija; opisao ga je u djelu objavljenom 1776. kao kraj prepun ‘baruština bez dna, močvara obraslih barskim biljkama i močvarnim šumama, mrtvim blatom.’ Tu su se javljale razne groznice i bolesti od kojih je smrtno stradavao veći broj doseljenika, nenaviknutih na takovu klimu, pa Taube naziva Osijek ‘grobljima Nijemaca’, koji su se u desetljeću nakon slamanja osmanske vlasti naseljavali na ovim područjima.”2

Kada se govori o zdravstvu na području Osijeka, ono ozbiljnije započinje nakon dolaska kuge u ove prostore 1739. godine. Josip Bösendorfer, osječki povjesničar piše:” Civilna bolnica osnovana je za velikog pomora god. 1741. Njome je upravljao od grada postavljeni provizor (Lamberger Lovro provisori hospitali civico 1759.). Nazor je imao jedan od gradskih zastupnika, koji je nosio naslov inspector xenodochialis.“3

Do toga su vremena, naime postojale samo funkcije ranarnika ili primarnih liječnika za Tvrđu, Gornji grad i Donji grad. Građanska bolnica u Osijeku prvi put se u jednom dokumentu spominje 1749. godine. Osijek je 1809. godine imao oko 9000 stanovnika, pa je građanska bolnica u Novom gradu postala premala. Sredinom 19. stoljeća izgradnja nove bolnice postala je prioritet jer je Osijek 1857. godine imao 14 334 stanovnika. 4 Nova osječka Zemaljska bolnica dovršena je u listopadu 1874., a s radom je započela 1. studenoga iste godine. Ova je bolnica bila najmodernija bolnica svoga vremena u Jugoistočnoj Europi, a ovako je izgledala prema opisu dr. Lobmayera:

“...imala je oblik potkove sa krilima koja su okrenuta prema sjeveru. Dužina fasade iznosila je 50 hvati. Ima suteren, prizemlje, jedan kat, dok u središnjem dijelu zgrada ima

1 Stjepan SRŠAN, Izvori za povijest zdravstva Osijeka i Hrvatske 1874.-1923., Osijek 1997.,7 2 Zlata ŽIVAKOVIĆ KERŽE „Kratka povijest javnog zdravstva u Osijeku”, dostupno na: http://www. hcjz.hr/clanak.php?id=13793&rnd= ; pristupljeno 28.10. 2009. 3 Vladimir Utvić, Povijest bolničkih ustanova u Osijeku od 1874. do 1974., Osijek 1974., 5 4 Zlata ŽIVAKOVIĆ KERŽE, Zlatko PINJUH ,U službi čovjekovih potreba: 25 godina HMP u Osijeku,

Osijek, 2003., 33

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 177-184 Branislav Miličić: Ferdo Knopp, znameniti Osječanin s područja zdravstva...

dva kata. (...) Čitava bolnica imala je 13 velikih sala sa 200 kreveta, tri sale za penzionere, jednu salu za duševne bolesnike. Na zgradi je bilo 150 velikih prozora. Na sobama veneričnih i trahomatoznih bolesnika kasnije su stavljene rešetke jer su bolesnici u velikom broju bježali iz bolnice. Zaboravljena je bila tek mrtvačnica. To je primjećeno na dan otvaranja bolnice. Grijanje je bilo vrućim zrakom; za ono doba posljednja riječ tehnike. Takvo grijanje bilo je samo na Nordwestbanhoffu u Beču, kod grofa Thun-Hohensteina, u nekim tvornicama porculana, a u zemljama mađarske krune samo u Osijeku.“5 Bolnica je u ono doba imala 2 odjela- vanjski i nutarnji odjel.

Kako se vidi iz njena sama naziva, upravljanje bolnicom bilo je u nadležnosti Zemaljske vlade u Zagrebu. Doktor Ferdo Knopp prvi je ravnatelj Sveopće zemaljske Hutler-Kohlhofer-Monspergerove zakladne bolnice, a ubrzo i šef internog odjela. U obrazloženju predlaganja Kraljevskoj zemaljskoj vladi stoji: „ Za mjesto primarnog liečnika natjecatelja dr. Ferdu Knoppa, s razloga, što je on vrsno osposobljen i poznato viešt liečnik; što on u sadašnjoj osječkoj bolnici liečničku službu već skoro 10 godina sa izvanrednom marljivljivošću obavlja; što bi se mimoilaženjem njegovim za pateće čovječanstvo zaista zaslužnom mužu velika nepravda učinila i svrh toga, što je još i osiečki sin;“6

Rodio se Osijeku 16. rujna. 1837. Liječnik internist, zdravstveni i kulturni djelatnik, predsjednik osječkog Hrvatskog pjevačkog društva „Lipa“. Nijemac, rimokatolik. Sin donjogradskog krojača. Pučku školu i gimnaziju završava u rodnom Osijeku, a 1857. odlazi u Budimpeštu na studij medicine gdje je i promoviran u doktora medicine 1863. godine. Te se godine kao privatni liječnik vraća u rodni Osijek te ga gradsko zastupstvo izabire za gradskog fizika. Liječničku je praksu otpočeo 1864. u Donjem gradu. U potonjim godinama službovao je kao gradski, kotarski i bolnički liječnik, ranarnik za Tvrđu i Novi grad te bolnički kirurg u staroj Građanskoj bolnici u Novom gradu (Današnji Dom umirovljenika u Divaltovoj ulici). Bio je prijatelj i dugogodišnji liječnik bosansko-đakovačkog ili srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, a od 1900. pa do smrti znanstveni savjetnik zemaljske vlade i član saborskog zdravstvenog vijeća. Kao gradski fizik (od 1878.) i začasni gradski fizik (1893. do 1913.) reorganizirao je u Osijeku zdravstvenu službu, osnovao gradske ambulante i uvodio sanitarne mjere i higijensku zaštitu. Jedan je od pokretača prvog stručnog medicinskog časopisa „Glasnik Društva slavonskih liječnika“, koji je počeo izlaziti 1877. u Osijeku. Autor je prvih stručnih medicinskih radova, koji su objavljeni u tom časopisu. Njegov rad „O kamencu“ jedan je od prvih iz oblasti urologije.7

5 Utvić, n. dj.,62/63 6 Isto, 58 7 usp. Stanislav MARIJANOVIĆ, Hratsko pjevačko društvo „Lipa“ u Osijeku 1876 – 1986., Osijek, 1987., 367, 368.

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 177-184 Branislav Miličić: Ferdo Knopp, znameniti Osječanin s područja zdravstva...

Doktor Ferdo Knopp bio je suosnivač i znameniti član Društva slavonskih liečnika koje je osnovano u Osijeku 1874. godine. Društvo se bavilo borbom protiv starih načina liječenja (nadriliječništva), svakodnevne prakse. Prema objavljenim izvorima vidimo da je dr. Knopp bio vrlo aktivan član mladog novonastalog Društva slavonskih liečnika. Bio je obavezan informirati članove o stanju u Zemaljskoj bolnici:

“ Podpredsjednik dr Komarek, kao izvjestitelj pododbora izabranoga usvrhu da pronadje način, kako će družtvo dobiti svaki mjesec izvješća o bolesnih, pošastih itd. od grada Osieka iz ostale Slavonije, izvješćuje da je pododbor zaključio, da se imaju u svakom mjesečnom sastanku zdravstvena izvješća, koja imaju biti posve obćenita, bar od grada Osieka po grad. fiziku Blauhornu, iz Virovit. županije po žup. fiziku dr Kallivodi, iz vojne bolnice po glavn. liečniku dr Komareku, a iz zem. bolnice po prim. liečniku dr Knoppu predavati.“8 Nadalje prikazat ću ovdje nekoliko takvih izvješća koja je dr. Knopp podnosio društvu :

Zapisnik dne 15. travnja 1875.

“Koncem mjeseca ostalo je u bolnici 159. K ovim je tečajem mjeseca primljeno 147, u svemu je dakle u bolnici ovoga mjeseca 306... Ozdravilo je 187, umrlo 9, ostalo dakle koncem mjeseca 110. Po bolestih 95 na nutarnjem, a 52 na vanjskom odjelu. Medju bolestimi nutarnjega odjela bilo je najviše pneumonia, žežega dušnica, rheumatizma, a na vanjskom odjelu najviše kroničnih čireva i rana na nozi. Operacija izvedena je jedna, najme izsjek ručne žljezde iz pazuha.“9

Zapisnik dne 15. listopada 1875. „ Po izvješću dra Knoppa bilo je u zemaljskoj bolnici koncem kolovoza 88 bolesnika, k ovim je primljeno u rujnu 106, svega je dakle liečeno 194. Od ovih je ozdravilo 106, umrlo 3, ostalo koncem rujna 85. Pomor biaše 1,5% liečenih. Na vanjskom odjelu bilo je 46, a na nutarnjem 60. Značaj bolestih biaše gastrično-katarhalni. Popusnih groznica bilo je 40. Većih ozlieda biaše 7.“10

Zapisnik dne 16. kolovoza 1876. „U zem. boln.u Osieku ostalo je koncem lipnja 88, novoprimljeno je 117, ukupno 205. Ozdravilo je 111, umrlo 6 (2,9%), ostalo je 88. Na unutarnjem odjelu bilo je 52, a na vanjskom 65. U prvom je bilo najviše pousnih groznica, a posljednjem bludobolje. Operacije: Operacija fisthuale ani, odsstramba nokta velikog palca na nozi i skidanje mrene.“11 Prema Utviću koji preuzima Zapisnik društva u Zem. bolnici u studenom 1876. godine bilo je 333 pacijenta, a mortalitet je bio 3,3 %, a bile su izvedene tri

8 Stjepan SRŠAN, Izvori za povijest zdravstva Osijeka i Slavonije 1865.-1938., Osijek 2007.,103 9 Isto, 113 10 Isto, 147, 148 11 Isto, 157

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 177-184 Branislav Miličić: Ferdo Knopp, znameniti Osječanin s područja zdravstva...

operacije, u prosincu u Zem. bolnici liječena su 364 bolesnika, a umrlo ih 6.12 Društvo je prema zapisniku glavne skupštine 1875. godine imalo 64 člana i 1 počasnog člana, a godine 1879. ono broji 69 članova-15 počasnih i 54 regularna člana. Izvješće koje dr. Knopp podnosi društvu na generalnoj skupštini u kojem kaže da se broj bolesnika znatno povećao u odnosu na prošlu godinu, što on pripisuje okupaciji Bosne i većem prometu između Bosne i Slavonije, posebice se osvrće na radnike koji odlaze u Bosnu ovim putem (Osijek, Đakovo, Brod) pa pomoć traže u osječkoj bolnici. Tvrdi da mnogi radnici već dolaze na umoru i zapuštena stanja. Drugi razlog je pak nemogućnost razdvajanja zaraženih bolesnika zbog pretrpanosti bolničkih kapaciteta. Liječena su 3404 bolesnika (400 više nego 1878) od toga broja umro je 171 bolesnik.13

Osim obveze da mjesečno izvijesti članstvo o stanju u Zemaljskoj bolnici, dr. Knopp izabran je u odbor koji je bio zadužen za provođenje korektnih i prijateljskih kolegijalnih odnosa sa Društvom hrvatskih liečnika u Zagrebu. Zanimljivo je da je dr Knopp bio između ostalog i predstavnik društva na otvaranju Sveučilišta u Zagrebu, o čemu u zapisniku stoji „Napomenuti mi je još, da je družtvo naše pri otvorenju našeg hrvatskog Sveučilišta u Zagrebu dne 19. listopada pr. g zastupano bilo po bilježniku družtvenom dru Lobomayeru i dru Knoppu....“14 Doktor Knopp bio je kao predstavnik Društva na Skupštini njemačkih prirodoslovaca i lječnika u Gradcu, te nakon povratka on kako stoji u Zapisniku od 15. listopada 1875 „...čita svoje obširno izvješće o 48. skupštini njemačkih prirodoslovaca i liečnika u Gradcu. Družtvo ga je ovo veoma zanimljivo izvješće zadovoljstvom primilo i zaključilo, da mu se zahvalnost u zapisniku izreče.“15 Aktivan je i u već spomenutom Glasniku družtva slavonskih liečnika koji uređuju dr. Lobmayer i Albert Flesch. Časopis je imao od 8 do 12 strana, tiskan je na hrvatskom i njemačkom i to usporedno pola stranice hrvatski, a pola njemački. Članak dr. Knoppa izlazi u 7. i 8. broju Glasnika za godište 1877.

On je vrlo aktivan i u društvenom životu grada Osijeka 19. stoljeća. Od 1875. obavljao je dužnost člana ravnajućeg vijeća Donjogradske štedionice, a godinu dana potom izabran je zapovjednikom Donjogradskog vatrogasnog društva. U Donjem gradu je bio predsjednik Hrvatskog pjevačkog društva „Lipa“ u dvogodišnjem mandatu (1877. do 1879.). Jedan je od utemeljitelja i prvi predsjednik gornjogradskog pjevačkog društva „Sloga“ u mandatu od 1887. do 1888. godine. Njegovim nastojanjem izgrađena je zgrada Donjogradskog kasina, zgrada u kojoj djeluje današnje Dječje kazalište Branka Mihaljevića. Preminuo je u Osijeku 9. prosinca 1926. i sahranjen je na gornjogradskom Groblju sv. Ane.16

12 Utvić,n. dj. 65 13 usp. Utvić, 67 14 SRŠAN, Izvori za povijest zdravstva Osijeka i Slavonije, 145, 146 15 Isto, 147, 148 16 usp. Stanislav MARIJANOVIĆ, Hratsko pjevačko društvo „Lipa“ u Osijeku 1876 – 1986., Osijek, 1987., 367, 368.

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 177-184 Branislav Miličić: Ferdo Knopp, znameniti Osječanin s područja zdravstva...

Međutim, sve ove podatke crpimo iz nekih drugih izvora jer je izvorne građe jako malo, posebice što se tiče kulturnog rada Ferde Knoppa, tako da je prave obrise kulturnog rada ovog znamenitog Osječanina teško iscrtati.

Doktor Knopp bio je znameniti građanin grada Osijeka s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Njegov je doprinos velik, posebice u razvoju bolničkih ustanova grada. Važno je istaknuti i njegov doprinos razvoju institucionaliziranog zdravstva na ovim prostorima, ali i zdravstva općenito. Bitno je istaknuti da ovaj rad prikazuje doktora Knoppa u svim sferama njegova djelovanja. Prema onome što sam saznao iz literature i objavljenih izvora, dr. Knopp bio je pravi izbor za prvoga ravnatelja Zemaljske bolnice u Osijeku. On je bio snažna ličnost duboko predana i zaljubljena u svoj posao, odličan liječnik kako u praksi tako i u području znanosti. Prema izloženoj literaturi bio je aktivan i uvijek otvoren za nova znanja u svome području djelovanja.

Zemaljska bolnica otvorena 1874. godine bila najmodernija u ovom dijelu Europe, ali ne samo zbog građevinskih i ostalih dostignuća, veliku zaslugu u tome ima baš u ovom radu obrađeni Ferdo Knopp. Velik je njegov doprinos i u Društvu slavonskih liječnika kao i u Glasniku društva slavonskih liječnika. Njegov članak „O kamencu“ jedan je od pionirskih članaka iz urologije u Hrvatskoj, a njegova izvješća koja je mjesečno podnosio Društvu slavonskih liječnika od velike su važnosti kako za povijest Kliničke bolnice u Osijeku, tako i za povijest zdravstva u Slavoniji općenito. Ovaj poznati osječki liječnik bio je osobni liječnik i prijatelj još jednog znamenitog Osječanina - biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Ferdi Knoppu zasigurno je mjesto među najznačajnijim liječnicima Osijeka pa čak i šire. Veličina Ferde Knoppa nije samo oslikana kroz zdravstvenu djelatnost, nego i kroz društvenu djelatnost. Bio je aktivni i zapaženi član pjevačkih i vatrogasnih društava. Na njegov poticaj izgrađena je zgrada Donjogradskog kasina koja je danas jedna od značajnih zgrada Osijeka, a danas je u njoj smješteno Dječje kazalište Branka Mihaljevića, još jedna vrlo važna kulturna institucija grada na Dravi.

Zaključno, Ferdo Knopp znameniti Osječanin, Nijemac svoj je grad obogatio kroz svoje zdravstveno, ali i kulturno djelovanje. Knopp je onaj koji je postavio suvremene temelje osječkog zdravstva na koje su se uspješno nadovezali dr. Florschütz i dr. Benčević kao i brojni manje poznati liječnici koji su predano i samozatajno održavali i obogaćivali temelje koje im je ostavio dr. Knopp na korist svih Osječana, ali i ostalih. Ovo je, uz sve ono vidljivo i najveća ostavština znamenitog osječkog liječnika Ferde Knoppa.

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 177-184 Branislav Miličić: Ferdo Knopp, znameniti Osječanin s područja zdravstva...

Doktor Knopp bio je znameniti građanin grada Osijeka s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Njegov je doprinos velik posebice u razvoju bolničkih ustanova grada. Važno je istaknuti i njegov doprinos razvoju institucionaliziranog zdravstva na ovim prostorima, ali i zdravstva općenito. Bitno je istaknuti da ovaj rad prikazuje doktora Knoppa u svim sferama njegova djelovanja. Zemaljska bolnica otvorena 1874. godine bila najmodernija u ovom dijelu Europe, ali ne samo zbog građevinskih i ostalih dostignuća, veliku zaslugu u tome ima baš u ovom radu obrađeni Ferdo Knopp. Velik je njegov doprinos i u Društvu slavonskih liječnika kao i u Glasniku društva slavonskih liječnika. Njegov članak „O kamencu“ jedan je od pionirskih članaka iz urologije u Hrvatskoj, a njegova izvješća koja je mjesečno podnosio Društvu slavonskih liječnika od velike su važnosti kako za povijest Kliničke bolnice u Osijeku, tako i za povijest zdravstva u Slavoniji općenito. Ovaj poznati osječki liječnik bio je osobni liječnik i prijatelj još jednog znamenitog Osječanina biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Veličina Ferde Knoppa nije samo oslikana kroz zdravstvenu djelatnost, nego i kroz društvenu djelatnost. Bio je aktivni i zapaženi član pjevačkih i vatrogasnih društava. Na njegov poticaj izgrađena je zgrada Donjogradskog kasina koja je danas jedna od značajnih zgrada Osijeka, a danas je u njoj smješteno Dječje kazalište Branka Mihaljevića. Ferdi Knoppu zasigurno je mjesto među najznačajnijim liječnicima i građanima Osijeka pa čak i šire.

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 177-184 Branislav Miličić: Ferdo Knopp, znameniti Osječanin s područja zdravstva...

Zusammenfassung

Der Arzt, Ferdo Knopp, war ein berühmter Bürger der Stadt Osijek in der Jahrhundertwende des 19. und 20. Jahrhunderts. Sein Beitrag in der Entwicklung der Krankenhausinstitutionen war in der Stadt besonders groß. Man muss auch seinen Beitrag in der Entwicklung des institutionellen Gesundheitswesens und des allgemeinen Gesundheitswesens in dieser Region betonen. Es ist wichtig zu erwähnen, dass ihn diese Arbeit in allen Sphären darstellt. Das Landeskrankenhaus, das im Jahre 1874 eröffnet wurde, war das modernste in diesem Teil Europas und nicht nur wegen seiner Bauleistungen. Ein großer Beitrag gehörte auch dem Arzt, Ferdinand Knopp, der hier, in dieser Arbeit, dargestellt wurde. Sein großer Beitrag gehört auch der Gesellschaft der slawonischen Ärzte und dem Kurier der Gesellschaft der slawonischen Ärzte. Sein Artikel „Über den Nierenstein“ ist ein kroatischer Pionirartikeln im Bereich der Urologie Seine Berichte, die er jeden Monat der Gesellschaft der slawonischen Ärzte zustellte, haben eine große Bedeutung für die Geschichte des klinischen Krankenhauses in Osijek als auch der Geschichte des Gesundheitswesens in Slawonien allgemein. Dieser berühmte Osijeker Arzt war auch Hausarzt und Freund von noch einem berühmten Osijeker, dem Bischof Josip Juraj Strossmayer. Die Bedeutung von Ferdinand Knopp liegt nicht nur im Gesundheitswesen, sondern auch in den gesellschaftlichen Tätigkeiten. Er war ein aktives und prominentes Mitglied des Sängerchors und der Feuerwehrfreiwilligen. Auf seine Initiative baute man das Gebäude des Kasinos in der Unterstadt, das heute ein von den bedeutendsten Gebäuden in Osijek ist. Heute befindet sich in diesem Gebäude das Kindertheater Branko Mihaljevic. Ferdo Knopp gehört sicher zu den bedeutendsten Ärzten und Bürgern der Stadt Osijek und noch weiter.

Schlüsselwörter: Gesundheitswesen, Allgemeines Landes-und Stiftungskrankenhaus

Hutler-Kohlhofer-Monsperger, Ferdo Knopp, Gesellschaft der slawonischen Ärzten,

Kulturtätigheit

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 185-402 II. DIO: IZLAGANJA SA ZNANSTVENOG SKUPA

186