Casopis Dijabetes-Slatki zivot 5-2021

b pr esp im lat jer ni ak

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

PREUZMITE ČASOPIS www.dijabetes.hr

Dijabetes slatki život

Časopis za zdrav život

Broj 5 - listopad 2021.

Tema broja:

ŠEĆERNA BOLEST I RESPIRATORNE INFEKCIJE

PREHRANA

iZ UDRUGA

DJEČJI KUTAK

POSTIZANJE TERAPIJSKIH CILJEVA MOŽE BITI SLOŽENO ZA OSOBE S DIJABETESOM...

...MEĐUTIM, ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE BOLESTI I USTRAJNOST NA TERAPIJI...

...POSTOJI I NIZ EDUKATIVNIH MATERIJALA KAO POMOĆ TIJEKOM LIJEČENJA.*

PP-LD-HR-0013, 19.3.2019.

*Za više informacija kontaktirajte svog zdravstvenog radnika

SADRŽAJ

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

Dijabetes/Slatki život Dijabetes/Slatki ISSN 1333-8404 (Tisak) život ISSN 1333-8404 ISSN 2459-7945 (Online) (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) udruga, Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. godina Zagreb, broj Ilica 5/2021., 48/II, tel./fax: 01izlaženja 4847 807,XXVII. Zagreb, Ilica 48/II, tel: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u udruga u kojem Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih kojem pišemo načinu života, tjelovježbi i pišemoo zdravom o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj pravilnojprehrani, prehrani,a azazaosobe osobesa sašećernom šećernom bolešću, bolešću, one koji o njima one kojibrinu o njima iližive s njima žive donosimo i članke poznatih ili sbrinu njima donosimo i popularne popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti za dobrukako regulaciju šećerne kronične bolesti kako bi se bi se izbjegle komplikacije. izbjegle Časopis kroničneizlazi komplikacije.

6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji Časopis žele izlazi dostavu 6 puta godišnje i besplatan je, anaplaćujemo za na kućnu adresu troškove one kojipoštarine žele dostavu na kućnu adresukuna naplaćujemo u iznosu od 30,00 koju treba platiti troškovena poštarine u iznosu od 30 kn koju treba IBAN: HR6223600001101494782. uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 PotvrduPotvrdu o uplati os adresom OBAVEZNO poslatiOBAVEZNO poslati uplati s adresom za dostavu na fax: na našu e-mail adresu: dijabetes@dijabetes.hr.

01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

ŠEĆERNA BOLEST I RESPIRATORNE INFEKCIJE

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE 5

UVODNIK

56

UVODNIK Cijepljenje

68

Povezanost dijabetesa i bolesti COVID-19 TEMA BROJA

protiv gripe u bolesnika s dijabetesom

10 13.Akutne respiratorne u djece kongres osoba sainfekcije šećernom bolesti 12 Hrvatske Plućna rehabilitacija i dijabetes

Strukturirana edukacija osoba sa šećernom Dijabetes i kardiovaskularne bolesti bolesti

Izdavač:Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA UDRUGA

15

Glavna urednica: Glavni urednik: Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Davor Bučević, prof., mr.oec.

Grafičko oblikovanje i priprema: Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lucija Kolarić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Tisak: Lektorica: prof.

PrinteraSilvija GrupaBrkić d.o.o.,Midžić, Sveta Nedjelja Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka Tisak: Urednički savjet: d.d.

VJESNIK Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc.

Tiskano: listopad 2021. u 30 000Irena primjeraka Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. Urednički / Božena Dakić, savjet:dijetetičar / prof.dr.sc.

Miroslavdoc.

Dumić, Branka/Duvnjak, vms dr. med. / dr. sc. dr. sc.dr.med.

Dario /Rahelić Tomas Matić, / prim. Vesna Goldoni, / prof.dr.sc. Željko hrane / Vilma Eva Pavić, mag.dr.med. spec. sigurnosti i kvalitete Metelko,Kolarić, dr.med. dipl. / mr.sc.

Manja Prašek, / La Grasta med. techn. / prim.dr.med.

Lavinia prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

Sabolić, dr. med.

18 Kontinuirano mjerenje glukoze i sustav GuardianTM Tranzicija Connect bolesnika sa šećernom bolesti tip 1

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja Uredništvo korekture, lekture i kraćenja tekstova uz poštivanjezadržava autorskihpravo prava.redakture, Rukopisi, slike i tekstova poštivanje prava. Rukopisi, slike i crteži se ne crteži se ne vraćajuuz ukoliko to nijeautorskih izričito dogovoreno.

U vraćaju ukoliko to Pravilnika nije izričito dogovoreno. skladu s člankom 9. točka 4. o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika Hrvatski savez dijabetičkih udruga iuUredništvo časopisa HLK-a, članci objavljeni časopisu Dijabetes/Slatki život boduju Dijabetes/Slatki život po ne preuzima se s 2 boda članku. nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/ vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Dijabetes www.dijabetes.hr

20

iz pedijatrijske u internističku skrb Šećerna bolest i oko

Utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju

26 šećerne Halo, Halo info telefon HSDU-a bolesti 28 Inzulinska pumpa YpsoPump I AKCIJE 2332 DOGAĐANJA Respratorne bolesti i prehrana

Ljetni kamp za djecu i mlade

34 37

24

Recepti

IZ UDRUGA RECEPTI I PREHRANA

Mikrobiota, probiotici i dijabetes Vegetarijansko-veganska dijeta u djece Recepti

3

Postignite točne rezultate s Accu-Chek® proizvodima

4

UVODNIK Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Ako ne sada, kada?

U neizvjesnom i iznimno teškom vremenu kad se povećava broj osoba sa COVID-19 teško je osmisliti javnozdravstvene akcije i kampanje kojima bismo obilježili nama najznačajniji dan u godini – Svjetski dan šećerne bolesti 14. studenog. U pripremi obilježavanja mjeseca svjesnosti o šećernoj bolesti, ali i 100 godina od otkrića inzulina, odlučili smo našu javnozdravstvenu i edukativnu kampanju koja je prošle godine polučila iznimne rezultate i postala prepoznatljivim znakom Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, započeti Konferencijom za medije 23. listopada i najaviti naše aktivnosti poštujući sve mjere i upute Kriznog stožera. Iznimno smo ponosni na sve partnere koji su nam se pridružili i podržavaju našu kampanju #pokreni se, ali i odličan odaziv medija koji nam pomažu u prepoznavanju šećerne bolesti kao velikoga javnozdravstvenog problema i senzibiliziranju javnosti o važnosti prepoznavanja ranih simptoma kao i usvajanja zdravih životnih navika.

Tijekom javnozdravstvene kampanje Pokreni se! cilj nam je educirati i apelirati kako je sve veći broj oboljelih od šećerne bolesti – tihog ubojice novog doba, koja može izazvati teške kronične komplikacije koje smanjuju kvalitetu života, dovode do invalidnosti, ali i smanjuju životni vijek, kao i o važnosti prevencije i brige za svoje zdravlje.

Ovim putem pozivamo i sve one koji se još nisu uključili u kampanju da to naprave fotografiranjem svojih tjelesnih aktivnosti, snimanjem videa i poruka koje nam mogu poslati na adresu elektroničke pošte dijabetes@dijabetes.hr te putem aplikacija WhatsApp i Viber na mobitel broj 091 3131 080. Sve što nam stigne redovito ćemo objavljivati na Facebook stranici Saveza.

Tema Svjetskog dana šećerne bolesti 2021. – 2023. jest Dostupnost skrbi osobama sa šećernom bolešću sa sloganom Ako ne sada, kada?. To nam je svima oboljelima od šećerne bolesti ujedno prilika da uputimo poruke cjelokupnoj javnosti, ali i nositeljima politika koji nas problemi muče u liječenju i skrbi šećerne bolesti.

Na žalost, unatoč upućenim dopisima HZZO-u još uvijek nismo uspjeli promijeniti Odluku HZZO-a iz lipnja 2021., kojom se osobama sa šećernom bolešću koje su na neinzulinskoj terapiji smanjio broj dijagnostičkih trakica za mjerenje šećera u krvi sa 100 na 50 godišnje. Vjerujem da ćemo zajedničkim snagama svih oboljelih od šećerne bolesti uspjeti i u ovoj namjeri. Ujedinjeni, imamo brojnost, utjecaj i odlučnost da dovedemo do značajnih promjena. Stoga, prihvatimo izazov!

Ovaj broj časopisa Dijabetes/slatki život posvećen je šećernoj bolesti i respiratornim infekcijama. U časopisu možete pročitati pregršt odličnih edukativnih tekstova koje su nam pisali uvaženi stručnjaci i uz ostalo u njima možete pročitati koliko respiratorne bolesti mogu biti teške za nas, oboljele od šećerne bolesti te o važnosti cijepljenja protiv gripe, COVID-19 i pneumokoka kojima se mogu spriječiti teški oblici bolesti, hospitalizacije i smrtni ishodi. Učinite sve da spriječite bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Nažalost, podatci nam govore kako se samo 60% osoba sa šećernom bolešću u RH do 1. rujna 2021. cijepilo protiv COVID-19. To je iznimno mali broj, posebice ako znamo da od svih umrlih od COVID-19, primjerice u SAD-u, 40% posto čine osobe sa šećernom bolešću. Stoga i ovim putem apeliram na sve one koji se još nisu cijepili da to učine. Šteta je ne iskoristiti priliku za cijepljenje protiv gripe, COVID-19 i pneumokoka.

Isto tako važno je odlaziti na svoje redovite godišnje dijabetičke kontrole kako bi se spriječile i/ili odgodile kronične komplikacije.

Preuzmite kontrolu u svoje ruke i učinite dobro za sebe i svoje zdravlje! Ako ne sada, kada?

U rujnu ove godine napustila nas je dr. Mensura Dražić, dugogodišnja predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Neizmjerno nam je drago da smo imali priliku poznavati doktoricu Dražić, biti njezini suradnici i prijatelji. Svojim bogatim iskustvom, ali i velikim srcem ostavila je neizbrisiv trag u svima nama.

5

Cijepljenje protiv gripe u bolesnika s dijabetesom Doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, dr. med. specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije, uži specijalist intenzivne medicine Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Prim. dr. sc. Marta Perović Mihanović, dr. med. specijalist infektologije Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Gripa je velik javnozdravstveni problem s kojim se svake godine susrećemo tijekom razdoblja epidemije gripe koja započinje u jesen, a traje sve do kasnog proljeća. Odgovorna je za obolijevanje i smrtnost stanovništva tijekom zimskih mjeseci diljem svijeta, kao i za povećanu stopu izostanaka iz škole te s radnog mjesta, brojne hospitalizacije, povećane zdravstvene troškove, osobito povećanu potrošnju antibiotika i mnoge druge negativne posljedice. Gripa najčešće pogađa djecu i mlade u kojih se češće očituje kao benigna, samoizlječiva bolest koja spontano prolazi za tri do sedam dana, najčešće bez značajnih komplikacija i posljedica. Međutim, gripa predstavlja tešku, a ponekad i po život opasnu bolest u djece mlađe od dvije godine te u osoba starije životne dobi, poglavito u bolesnika s kroničnim bolestima, kao što su astma, KOPB, kardiovaskularne bolesti, hematološke i onkološke bolesti te dijabetes.

Gripa se u bolesnika s dijabetesom očituje težom kliničkom slikom, bolest dulje traje, a bolesnici često razvijaju različite komplikacije.

U dijabetičara se za liječenje gripe uz simptomatske lijekove moraju koristiti antivirusni lijekovi, zbog čestih bakterijskih

6

komplikacija i antibiotici, a radi težine kliničke slike nerijetko je potrebno i bolničko liječenje. Zbog narušene respiratorne funkcije dio ovih bolesnika zahtijeva liječenje u jedinicama intenzivnog liječenja uz primjenu invazivne mehaničke ventilacije, što dodatno povećava rizik stjecanja bolničkih infekcija koje nepovoljno utječu na ishod liječenja, a u dijela bolesnika doprinosi smrtnom ishodu.

Bolesnici s dijabetesom imaju 3–6 puta veći rizik hospitalizacije, 4 puta veći rizik prijema u jedinicu intenzivnog liječenja te 6 puta veći rizik smrti od gripe u odnosu na osobe bez dijabetesa.

Povrh svega navedenoga, tijekom bilo koje infektivne bolesti, pa tako i tijekom gripe, narušen je metabolizam glukoze, vrijednosti glikemije su više u odnosu na razdoblje prije infektivne bolesti te je često potrebno intenziviranje nadzora glikemije i modificiranje terapije, ponekad uz prelazak s oralnih antidijabetika na supstitucijsku terapiju inzulinom u cilju optimiziranja vrijednosti glikemije i sprječavanja razvoja daljnjih komplikacija.

Komplikacije gripe dijelimo u one uzrokovane samim virusom gripe i one koje nastaju zbog promjena na sluznici dišnog sustava. Od virusnih komplikacija najčešća je primarna virusna

pneumonija koja u rizičnim skupinama bolesnika, pa i u onih s dijabetesom, može dovesti do razvoja respiratorne insuficijencije i smrti. Virus gripe odgovoran je i za nastanak upale mišića (miozitis), posebice donjih ekstremiteta, zatim upalu moždanih ovojnica (meningitis), upalu srčanog mišića (miokarditis) i srčane ovojnice (perikarditis), a može doprinijeti i nastanku infarkta miokarda. Sâm virus gripe uništava sluznicu dišnog sustava čineći je podložnom za naseljavanje i razmnožavanje bakterija, što u bolesnika s dijabetesom doprinosi razvoju tzv. sekundarne bakterijske upale pluća, uzrokovane jednim od najčešćih respiratornih patogena: Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, Moraxella catarrhalis i Staphylococcus aureus. Osim toga, dokazano je da bolesnici s dijabetesom imaju i povišen rizik razvoja invazivnih oblika pneumokokne bolesti, pneumokokne sepse i gnojnog meningitisa. Sve navedeno utječe i na povećanu potrošnju antibiotika u bolesnika s kroničnim bolestima, pa i dijabetesom. Povećanim propisivanjem antibiotika, često neopravdanim, neminovno dolazi do porasta rezistencije bakterija na antibiotike, što za bolesnike konkretno znači da u budućnosti neće moći biti liječeni istim antibioticima jer oni više neće djelovati na uobičajene bakterije koje najčešće uzrokuju infektivne bolesti. Liječenje bolesnika s dijabetesom u bolničkoj sredini nerijetko je praćenom stjecanjem tzv. bolničkih infekcija koje također narušavaju već ionako kronično narušeno stanje organizma u ovih bolesnika.

U Republici Hrvatskoj svake godine prosječno od gripe oboli oko 100.000 stanovnika, a umre oko 350, što često varira ovisno o intenzitetu epidemije. Kako je intenzitet epidemije gripe u protekloj sezoni 2020./2021. bio značajno slabiji, s veoma malim brojem dokazanih slučajeva gripe, zbog pada prirodnog imuniteta i manjeg broja imunih osoba ove godine bi se mogao očekivati značajno veći intenzitet epidemije gripe.

Važno je istaknuti kako je gripa preventabilna bolest koja se može spriječiti cijepljenjem. Međunarodne javnozdravstvene institucije, kao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u posebno ugrožene skupine stanovništva kojima treba dati prioritet u cijepljenju protiv gripe posebno ističe bolesnike s kroničnim bolestima u koje spada i dijabetes. Cijepljenje protiv gripe potrebno je ponavljati svake godine kako bi bilo učinkovito jer se svake godine mijenja sastav cjepiva, ovisno o preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za svaku pojedinu sezonu, temeljeno na rezultatima kontinuiranog praćenja genskih i antigenskih varijacija cirkulirajućih virusa gripe u prethodnoj sezoni. U Republici Hrvatskoj cijepljenje protiv gripe počinje tijekom listopada ili studenoga, što je dovoljno vremena kako bi se u cijepljene osobe stvorila dovoljna razina zaštitnih protutijela i za vrijeme epidemije spriječila pojava gripe, odnosno komplikacija i težih oblika bolesti. Cijepljenje je besplatno za sve bolesnike s dijabetesom neovisno o dobi.

Godišnje se kod nas cijepi oko 12% ukupnog stanovništva, a od toga samo 40% otpada na bolesnike s kroničnim bolestima.

Budući da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da cjepni obuhvat bolesnika s kroničnim bolestima bude najmanje 75%, jasno je kako je procijepljenost protiv gripe u Hrvatskoj još uvijek nedovoljna.

Prema dosadašnjim istraživanjima, pokazalo se da cijepljenje protiv gripe u bolesnika s dijabetesom smanjuje smrtnost za 48%, a potrebu hospitalizacije radi liječenja gripe ili upale pluća za oko 30%. Isto tako, cijepljenjem bolesnika s dijabetesom smanjuje se potreba za hospitalizacijom radi akutnih komplikacija dijabetesa (dijabetičke ketoacidoze, hipoglikemije i kome), Dijabetes www.dijabetes.hr

ali i stopa hospitalizacije dijabetičara zbog akutnog infarkta miokarda, srčanog zatajenja i moždanog udara za 20–30%, kao i rizik umiranja od srčanog i moždanog udara. Podatci iz 2009. godine tijekom pandemije gripe pokazali su da dijabetes udvostručuje rizik smrti, utrostručuje rizik hospitalizacije zbog gripe i učetverostručuje rizik da će hospitalizirana osoba trebati mehaničku ventilaciju ili neki drugi oblik respiratorne potpore ili intenzivnog liječenja.

Preboljenje gripe, kao i cijepljenje protiv gripe, za razliku od drugih bolesti ne ostavlja trajni imunitet. Stoga je nužno sezonsko docjepljivanje svake godine zbog učestalih promjena virusa. Od 2019. godine u Hrvatskoj je dostupno četverovalentno cjepivo koje, za razliku od prijašnjih cjepiva, štiti od više varijanti virusa gripe. Inače, cjepivo protiv gripe jedno je od najstarijih i najviše korištenih cjepiva, zbog čega su dobro poznati svi njegovi pozitivni i negativni učinci. Nuspojave cjepiva su izrazito rijetke, a najčešće se radi o blažim simptomima poput vrućice, glavobolje i bolova u mišićima te lokalnoj reakciji na mjestu primjene cjepiva. U medicinskoj literaturi navodi se učestalost ovih nuspojava od 1 do 10%, a uobičajeno traju jedan do dva dana te spontano prestaju. Alergijske reakcije u vidu crvenila kože ili osipa praćenog svrbežom javljaju se vrlo rijetko, a anafilaksija iznimno rijetko. Važno je istaknuti da cjepivima protiv gripe koja se koriste u Hrvatskoj ne unosimo u organizam živi virus pa ne postoji mogućnost zaraze cjepivom. Cjepivo je sastavljeno od virusnih antigena koja unesena u organizam potiču na stvaranje protutijela koja nas štite od infekcije i bolesti. Cijepljenje protiv gripe ne predstavlja kolektivnu, već samo individualnu zaštitu cijepljene osobe protiv gripe. No, većim brojem cijepljenih osoba u populaciji smanjuje se mogućnost cirkuliranja virusa te se na taj način doprinosi manjoj ugrozi od epidemije gripe.

Prioritetne skupine za cijepljenje protiv gripe uglavnom su iste kao i za cijepljenje protiv pneumokoka, SARS-CoV-2 i drugih respiratornih patogena. Stoga je pred sezonu gripe, kada se dijabetičari najčešće dolaze cijepiti protiv gripe u ambulantama obiteljske medicine i Zavoda za javno zdravstvo, potrebno skrenuti pozornost bolesnicima koji nisu cijepljeni da je u cilju sprječavanja težih respiratornih infekcija važno cijepiti se i protiv pneumokokne bolesti te protiv SARS-CoV-2 odnosno COVID-19.

Cijepljenje protiv gripe moguće je obaviti istovremeno s cijepljenjem protiv pneumokoka i SARS-CoV-2.

Opće je poznato da se i protiv globalne pandemije virusa SARSCoV-2 također uspješno borimo cijepljenjem jer je i COVID-19 preventabilna bolest. No, moguće su i istovremene infekcije virusom gripe i virusom SARS-CoV-2. Pokazalo se da je u bolesnika koji su istodobno bili zaraženi virusom gripe i virusom SARS-CoV-2 često dolazilo do razvoja teže kliničke slike bolesti s češćim napredovanjem do respiratorne insuficijencije, liječenja u jedinici intenzivnog liječenja, mehaničke ventilacije i smrtnog ishoda. Među bolesnicima umrlim od COVID-19 češće je dokazana koinfekcija virusom gripe u odnosu na koinfekciju drugim respiratornim virusima. Jedna je nedavno objavljena studija čak pokazala zaštitnu ulogu cijepljenja protiv gripe i prema težim oblicima COVID-19. Naime, u bolesnika cijepljenih protiv gripe bila je značajno manja stopa hospitalizacije i prijema u jedinicu intenzivnog liječenja bolesnika oboljelih od COVID-19.

Iako je rezultate ovog istraživanja još uvijek teško interpretirati, što je nedovoljno za generalizaciju i jasne smjernice, važno je naglasiti mogućnost uspješne prevencije težih oblika infekcija dišnog sustava, osobito u dijabetičara kao veoma vulnerabilne skupine stanovništva.

7

POVEZANOST DIJABETESA I BOLESTI COVID-19 Kristian Dominik Rudež, dr. med. specijalizant endokrinologije i dijabetologije Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur Sve do kraja 2019. godine, kada bi se raspravljalo o pandemijama svjetskih razmjera, bile su to pretilost, arterijska hipertenzija te dijabetes – pandemije bolesti nastalih kao posljedica modernog načina života. Početkom 2020. godine one su pale u drugi plan pojavom virusa SARS-CoV-2 koji se velikom brzinom proširio

8

svijetom i uzrokovao globalnu zdravstvenu krizu.

Ovaj članak objasnit će povezanost između bolesti COVID-19 i dijabetesa, zbog čega se bolesnici s dijabetesom smatraju posebno rizičnom skupinom te koji su najbolji načini da od bolesti zaštitite sebe i svoje bližnje.

KAKO SU POVEZANI DIJABETES I BOLEST COVID-19?

Veza između bolesti COVID-19 i dijabetesa kompleksna je i ide u oba smjera. Dok je s jedne strane dijabetes jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj teškog oblika bolesti COVID-19, s druge strane postoje istraživanja koja ukazuju da virus SARSCoV-2 napada stanice gušterače te tako potencijalno pogoršava postojeću šećernu bolest ili čak potiče njezin nastanak.

U početku se zbog učestalosti dijabetesa među pacijentima hospitaliziranim zbog COVID-a mislilo da dijabetes povećava i rizik od same zaraze, kao kod nekih bakterijskih ili gljivičnih infekcija. Međutim, još nema dovoljno podataka koji bi ukazivali na to da dijabetičari imaju veći rizik od zaraze, no u slučaju da se razbole imaju puno viši rizik od razvoja teške kliničke slike i ozbiljnih posljedica.

ZAŠTO DIJABETES POVEĆAVA RIZIK OD OZBILJNOG OBLIKA BOLESTI COVID-19?

Kod dijabetičara često su prisutni višestruki čimbenici koji dodatno povećavaju rizik od teške kliničke slike COVID-19, primjerice povišen arterijski tlak, pretilost, srčane i bubrežne bolesti, ali i starija životna dob, povećana sklonost zgrušavanju krvi te hiperglikemija (povišena koncentracija šećera u krvi).

Jedan od ključnih rizičnih čimbenika jest loše reguliran dijabetes s učestalim hiperglikemijama. Iako loša glukoregulacija sama po sebi povećava rizik za razvoj teškog oblika COVID-a, kao i druge zarazne bolesti, infekcija virusom SARS-CoV-2 uzrokuje dodatan porast vrijednosti glikemije. Hiperglikemija uzrokuje stanje kronične blage upale, što ograničava imunosni sustav i onemogućuje adekvatan odgovor na infekciju, pogoršavajući tako ishode oboljelih pacijenata. Kod nekih COVID-pacijenata u drugoj fazi bolesti dolazi do razvoja citokinske oluje, tj. posebnog oblika izrazito snažnog i nekontroliranoga upalnog odgovora organizma koji često rezultira oštećenjem tkiva, višestrukim zatajivanjem organa i smrću. Osim same bolesti, pogoršanje glukoregulacije mogu izazvati i kortikosteroidni lijekovi koji se koriste u liječenju oboljelih. Brojne studije pokazale su blažu kliničku sliku COVID-a kod pacijenata s boljom glukoregulacijom. HbA1c veći od 7% pokazao se kao negativan prognostički faktor u oboljelih od COVID-a.

Jedan od mogućih uzroka lošijih ishoda dijabetičara oboljelih od COVID-a jest i poremećaj cirkulacije. Bolest COVID-19 povezana je s brojnim tromboembolijskim incidentima, kao što su duboka venska tromboza (DVT), plućna embolija te moždani i srčani udar. Smatra se da do hiperkoagulabilnosti, tj. stanja povećane sklonosti zgrušavanja krvi, u COVID-u dolazi zbog jakoga upalnog odgovora organizma i citokinske oluje koja se događa kod nekih pacijenata. Dodatni čimbenici koji u dijabetičara povećavaju sklonost nastajanju ugrušaka jesu hiperglikemija, koja pospješuje zgrušavanje krvi, te hiperinzulinemija (povećana koncentracija inzulina u krvi) koja inhibira fibrinolitičku aktivnost (usporava otapanje ugrušaka). Kao i u drugim upalnim stanjima, tijekom bolesti COVID-19 za regulaciju dijabetesa potrebne su više doze inzulina. Pretpostavlja se da su pacijenti s COVID-om i dijabetesom pod značajno većim rizikom od tromboemolijskih incidenata i zbog starije životne dobi, pretilosti te zbog dugog ležanja tijekom hospitalizacije, a upravo su tromboembolijski incidenti odgovorni i za najveći broj smrti od COVID-a.

Ljudi starije životne dobi oboljeli od COVID-a također su pod Dijabetes www.dijabetes.hr

većim rizikom za smrtni ishod. Od svih ljudi preminulih od COVID-a, njih više od 81% bilo je starije od 65 godina.

Iako se većina dosad spomenutih rizičnih čimbenika odnosi na bolesnike s dijabetesom tipa 2, osobe s dijabetesom tipa 1 također imaju povećan rizik za lošije ishode od COVID-a, prema nekim istraživanjima čak i viši od onih s dijabetesom tipa 2. Budući da je dijabetes tipa 1 autoimuna bolest i da su bolesnici koji od njega boluju skloniji i drugim imunološkim poremećajima, moguće je da je narušena sposobnost njihovog imuniteta da se bori s bolesti poput COVID-a, koja napada imunosni sustav.

Prema nekim istraživanjima, rizik hospitalizacije i smrti vezan uz COVID-19 u dijabetičara je 6 do 12 puta viši nego u ljudi koji ne boluju od dijabetesa, stoga je, uzevši u obzir sve navedeno, jasno zbog čega se dijabetičare smatra posebno rizičnom populacijom.

Svaka deseta osoba s dijabetesom hospitalizirana zbog COVID-a umre unutar sedam dana od hospitalizacije, a od svih pacijenata umrlih od posljedica COVID-a u SAD-u, čak 40% ih je bolovalo od dijabetesa. Usporedbe radi, svega 10% ukupne populacije SAD-a boluje od dijabetesa.

KAKO SE ZAŠTITITI OD COVID-A? Najbolji način da sačuvate sebe i svoje bližnje od COVID-a je cijepljenje. Cjepiva su i dalje najučinkovitija mjera zaštite od COVID-a koja ne samo da smanjuje rizik od infekcije, nego u slučaju zaraze i značajno ublažava kliničku sliku, a time i smanjuje rizik od smrti. Ne postoje posebne preporuke kojim bi se cjepivom dijabetičari trebali cijepiti, sva cjepiva su djelotvorna i pružaju potrebnu zaštitu. Ako se do sada još niste cijepili, obratite se svojim obiteljskim liječnicima radi uputa o lokacijama cijepljenja u vašem mjestu. Osim cijepljenja, potrebno je nastaviti se pridržavati epidemioloških mjera – pravilno nositi masku (preko nosa) u zatvorenim prostorima, izbjegavati prostore s velikim brojem ljudi i redovito prati i dezinficirati ruke.

Naposljetku, za dijabetičare je iznimno važno imati dobru regulaciju glikemije i njezinu vrijednost držati pod kontrolom redovitim uzimanjem terapije, pridržavanjem dijabetičke dijete i redovitom tjelesnom aktivnošću. Ako ne uspijevate dobro regulirati svoje vrijednosti šećera, obratite se svojem liječniku ili dijabetologu.

9

Akutne respiratorne infekcije u djece Prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med., spec. pedijatrijske infektologije, subspec. intenzivne medicine, Zavod za infektivne bolesti djece, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Akutne respiratorne infekcije (ARI) u djece najčešće su infekcijske bolesti djece uopće. Predominiraju one uzrokovane virusima, a epidemiološki ih karakterizira sezonstvo, tj. povećana pojavnost tijekom hladnijega dijela godine. Većina ih se prenosi kapljičnim putem, za što je potreban blizak kontakt. Boravak unutar zatvorenih prostora, slabije prozračivanje tijekom hladnijega doba godine i velik broj osoba unutar zajedničkih prostorija glavni su čimbenici o kojima ovisi širenje respiratornih infekcija unutar dječje populacije. Djeca zaražena nekim od respiratornih patogena značajan su izvor disipacije infekcije unutar populacije, osobito na ukućane. Za osobe starije životne dobi koje žive u zajedničkom kućanstvu sa zaraženim djetetom ovakav scenarij može biti izrazito nepovoljan.

Većina ARI u djece blage su i „samoizlječive“ bolesti, odnosno virusne infekcije gornjega dijela dišnog sustava koje iziskuju tek primjenu simptomatske terapije – analgoantipiretika, kapi za nos, čišćenja nosa u manje djece. Neke od njih, poput rinovirusnih

10

ili adenovirusnih infekcija, rijetko se, ako ikada, kompliciraju bakterijskim superinfekcijama. Druge pak, poput infekcije respiratornim sincicijskim virusom ili virusom gripe, češće se kompliciraju bakterijskom superinfekcijom, i tada, dakako, uz simptomatske mjere liječenja zahtijevaju i primjenu antibiotika.

Ipak, valja naglasiti kako i u onih virusnih infekcija koje se češće kompliciraju bakterijskom superinfekcijom većina prolazi bez komplikacija, odnosno u većine nema potrebe za primjenom antibiotika.

Od svih bakterijskih infekcija pneumokokne su najčešće. Uzrokuje ih bakterija Streptococcus pneumoniae koja je čest kolonizator sluznice nazofarinksa, a učestalost kolonizacije raste u hladnijim mjesecima godine. Pneumokok se s jedne osobe na drugu prenosi kapljičnim putem pa je bliski kontakt značajan čimbenik u prijenosu zaraze i razlog zašto manja djeca koja pohađaju kolektiv češće nose pneumokok u nosu i češće obolijevaju od pneunokokne infekcije. Iako postoji velik broj različitih serotipova pneumokoka,

desetak najčešćih uzrokuje većinu pneumokoknih infekcija. Za nastanak pneumokokne bolesti odlučujući je utjecaj prethodne virusne infekcije. Virusna ARI uzrokuje oštećenje respiratorne sluznice i na taj način „otvara put“ pneumokoku koji je do tada bio tek „nedužni“ promatrač/stanovnik nosne šupljine. Razlika u sastavu glavnoga virulencijskog čimbenika pneumokoka, a to je bakterijska kapsula koja štiti bakteriju od obrambenih snaga organizma, odlučujuća je činjenica koja uvjetuje koja će se vrsta pneumokokne bolesti razviti. Neke kapsularne tipove karakterizira niska invazivnost – ti serotipovi uzrokuju lokalizirane infekcije unutar dišnoga sustava, najčešće akutnu upalu srednjega uha, rjeđe upalu pluća, dok serotipovi visoke invazivnosti mogu uzrokovati tzv. bakterijemične bolesti, dakle bolesti koje karakterizira prisutnost pneumokoka u krvnoj struji – u ovu skupinu spadaju teške upale pluća, pneumokokna sepsa i pneumokokni meningitis.

Neinvazivne su bolesti u djece značajno češće, a osobito je česta upala srednjega uha. Iako je pneumokokna bolest češća u djece s kroničnim podležećim bolestima pa tako i kod onih koji žive sa šećernom bolešću, pneumokokne bolesti pogađaju svu djecu.

Prevencija virusnih bolesti i cijepljenje protiv pneumokokne bolesti učinkovite su mjere u smanjenju pobola od pneumokoknih bolesti, kako invazivnih, tako i neinvazivnih pa univerzalno cijepljenje djece ima značajan učinak na pad broja pneumokoknih bolesti u populaciji. U cijepljenju djece koriste se tzv. konjugirana cjepiva, cjepiva kod kojih je pneumokokni kapsularni polisaharid „zavaren“ (konjugiran) za proteinski nosač koji služi kao pojačivač imunogenosti. Koncentracija protutijela koja potiče cijepljenje pneumokoknim konjugatima značajno je veća od one koja nastaje nakon primjene tzv. polisaharidnog cjepiva (cjepiva u kojem nema konjugata). Viša koncentracija protutijela učinkovita je ne samo u sprječavanju pneumokokne invazije, već prevenira i kolonizaciju u nosu. Na taj način konjugirano cjepivo sprječava ne samo invazivne (bakterijemične), već i neinvazivne oblike pneumokokne bolesti, što znači da je značajno manja vjerojatnost da cijepljeno dijete oboli od upale srednjega uha i upale pluća od necijepljena djeteta. Imunogeničnost pa tako i zaštitnost cjepiva jednaka je u zdrava djeteta i u djeteta koje ima šećernu bolest, što znači da će dijete s dijabetesom koje je cijepljeno protiv pneumokoka biti jednako zaštićeno kao i dijete bez komorbiditeta.

S druge strane, odsutnost infekcije olakšava kontrolu osnovne bolesti.

Kao što je ranije istaknuto, za razvoj pneumokokne bolesti značajna je prethodna prisutnost virusa na sluznici. U manje djece najznačajnija poticajna virusna infekcija jest ona uzrokovana respiratornim sincicijskim virusom (RSV). RSV je vrlo raširen u populaciji, lako se prenosi kapljičnim putem, a u djece mlađe od dvije godine uzrokuje teže infekcije donjega dijela dišnog sustava – bronhiolitis i upalu pluća. Čovjek se RSV-om može reinficirati svake godine, a svaka je reinfekcija blažega kliničkog tijeka pa u starije djece i zdravih odraslih najčešće izgleda kao obična prehlada. Učinkovita cjepiva protiv RSV-a nema, a u osobito ugrožene, prerano rođene djece u prvoj godini života provodi se profilaksa RSV-infekcije primjenom humaniziranoga mišjeg monoklonskog protutijela (palivizumab). Kao što ne postoji učinkovito cjepivo, tako protiv RSV-a za sada ne postoji niti učinkovit lijek pa se i kod teže oboljelih primjenjuje samo simptomatsko liječenje kojemu je cilj olakšavanje tegoba i poboljšanje oksigenacije.

Druga česta poticajna infekcija jest ona uzrokovana virusom gripe.

Gripa (influenca) je sezonska bolest koja se svake godine javlja u Dijabetes www.dijabetes.hr

najhladnijim zimskim mjesecima. Sezona gripe najčešće počinje u studenome, a vrhunac doseže u siječnju ili veljači. Najveći je pobol među malom djecom i starijim osobama, a pneumokokne infekcije česte su komplikacije. Virus može izazvati teške kliničke manifestacije i bez prisutnosti bakterijske koinfekcije. Kod djece su takve komplikacije ipak rjeđe od bakterijskih. U bolesnika sa šećernom bolešću komplikacije, kako primarne (virusne) tako i sekundarne (bakterijske), češće imaju teži klinički tijek. Bolest se može prevenirati inaktiviranim cjepivom koje sadrži tri odnosno četiri virusna podtipa koji kocirkuliraju u populaciji. Zaštitnost cjepiva kreće se u rasponu od oko 40% do oko 70%, a trajanje specifične zaštite je kratko (nekoliko mjeseci) pa je stoga cijepljenje potrebno provoditi prije početka svake sezone. Zaštitnost cjepiva u djece sa šećernom bolesti ne razlikuje se značajno od one u osoba bez kroničnih komorbiditeta. Kako je vjerojatnost nastanka komplikacija gripe veća u osoba s komorbiditetima, preporučuje se da se svi kronični bolesnici stariji od 6 mjeseci cijepe svake godine. S obzirom na to da je pneumokokna infekcija najčešći uzrok sekundarnih komplikacija, cijepljenje protiv gripe i protiv pneumokoka povećava zaštitu.

U proljeće 2020. svijet je zadesila pandemija bolesti uzrokovane koronavirusom SARS-CoV-2 (COVID-19). COVID-19 se javlja u svim dobnim skupinama, a u djece je bolest blažega kliničkog tijeka. Barem 40% inficirane djece nema nikakvih kliničkih simptoma, a u većine ostalih klinička će slika biti blaga ili umjereno izražena. Rizični čimbenici za teži oblik bolesti u djece su debljina i astma. Ne čini se da druge kronične bolesti pa tako i šećerna bolest povećavaju vjerojatnost težeg oblika bolesti u djece, što u odraslih, osobito starijih, nije slučaj. U malog broja zaražene djece, obično 4 do 6 tjedana nakon što prebole akutnu bolest, razvije se imunološki posredovana komplikacija – multisistemski inflamacijski sindrom (MIS-C). MIS-C je češći u djece školske dobi, muškoga spola. Pogađa primarno zdravu djecu, a kronične odležeće bolesti ne predstavljaju rizični čimbenik za nastanak MIS-C-a. Klinički simptomi uključuju vrućicu, bol u trbuhu, proljev, osip, otok limfnih čvorova vrata, konjunktivitis. Čest je i miokarditis u sklopu bolesti te oštećenje jetre i poremećaj koagulacije. Bolest se uspješno liječi imunomodulacijom i čini se da ne ostavlja trajne posljedice.

Pandemija COVID-19 potaknula je brzi razvoj učinkovitih i sigurnih cjepiva. Zaštitnost od teških oblika bolesti doseže i 90% kod cjepiva koja su bazirana na tehnologiji glasničke RNA (mRNA cjepiva). Upravo su ova cjepiva registrirana i za primjenu u djece, za sada starije od 12 godina. Nuspojave su u djece blage i najčešće svedene na lokalnu bol, oteklinu ili pojavu oteknuća lokalnoga limfnog čvora. Od sustavnih je nuspojava najčešća kratkotrajna vrućica. Što se tiče pojave miokarditisa, kao komplikacije cijepljenja protiv COVID-a, on se češće javlja nakon druge doze cjepiva koju prime muški adolescenti u dobi 16 do 19 godina. Javlja se u jednog od 50.000 cijepljenih. Simptomi se najčešće jave unutar tjedan dana od primljenoga cjepiva, a očituju se bolovima u prsima uz ponekad prisutnu vrućicu. Iako su opisani i smrtni slučajevi, u ogromne većine nuspojava je kratkotrajna, samoprolazna i čini se bez trajnih posljedica.

Zaključno se može reći kako većina respiratornih infekcija ne predstavlja posebnu ugrozu za djecu sa šećernom bolesti, barem ne veću u odnosu na ostalu populaciju. Aktualno su dostupna učinkovita i sigurna cjepiva koja preveniraju neke od najznačajnijih infekcija – gripu, pneumokoknu bolest i COVID-19.

11

Plućna rehabilitacija i dijabetes Višnja Smolčić, dipl. fizioterapeut Poliklinika za bolesti dišnog sustava, Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 11 Američko torakalno društvo (ATS) i Europsko respiratorno društvo (ERS) definiraju plućnu rehabilitaciju kao multidisciplinarnu i sveobuhvatnu intervenciju utemeljenu na dokazima za bolesnike s kroničnim bolestima dišnog sustava koji unatoč standardnom liječenju i dalje imaju izražene simptome zaduhe, zamora i kroničnog kašlja i često ograničene aktivnosti svakodnevnog života.

Plućna rehabilitacija najčešće se provodi kod oboljelih od opstruktivnih plućnih bolesti (kronična opstruktivna plućna bolest – KOPB, astma, bronhiektazije, cistična fibroza), restriktivnih plućnih bolesti kao što su bolesti plućnog intersticija – plućne fibroze, neuromišićnih bolesti koje dovode do slabosti mišića i smanjene pokretljivosti prsnog koša, operativnih zahvata na prsnom košu, transplantacije pluća.

Pogoršanja i komorbiditeti pridonose ukupnoj težini bolesti u pojedinog bolesnika. Gubitak težine, prekomjerna težina, disfunkcija tjelesnih mišića najčešće su „izvanplućne“ manifestacije. Oboljeli imaju povećan rizik i za kardiovaskularne bolesti, osteoporozu, dijabetes, poremećaj spavanja. S progresijom bolesti javljaju se emocionalni problemi, depresija, anksioznost i poteškoće pri izvođenju aktivnosti svakodnevnog života. Tjelesne aktivnosti često su ograničene u odnosu na zdrave vršnjake. Svi navedeni čimbenici narušavaju kvalitetu života oboljelih.

Glavne komponente plućne rehabilitacije su edukacija, psihosocijalna i prehrambena potpora, promjena ponašanja s osobitim naglaskom na prestanak pušenja, specifične terapijske vježbe i različite vrste tjelesnog treninga koji su osnova rehabilitacijskog programa.

12

Modernu i učinkovitu plućnu rehabilitaciju nemoguće je zamisliti bez timskog rada. Pri tome je potreban interdisciplinarni pristup i korištenje znanja i kompetencija brojnih stručnjaka da bi se povećala učinkovitost i tako postigla optimalna zdravstvena skrb. Takav tim uključuje liječnike, respiratorne terapeute, radne terapeute, medicinske sestre, farmaceute, nutricioniste, psihologe, socijalne radnike i druge. U plan i postupke rehabilitacije često je potrebno uključiti i obitelj bolesnika.

Program plućne rehabilitacije individualno se prilagođava svakom bolesniku, čime se postiže značajno kliničko poboljšanje, smanjuju respiratorni i psihički simptomi, poboljšava tjelesna izdržljivost te održava neovisnost u aktivnostima svakodnevnog života. Time se poboljšava kvaliteta života i smanjuje potreba za bolničkim liječenjem.

Procjena oboljelih uključuje klinički pregled, testove plućne funkcije, mjerenje snage i izdržljivosti dišnih i perifernih mišića, procjenu tolerancije napora te utvrđivanje potrebe za dodatnim kisikom, nutricionističkog statusa, kognitivnih funkcija i mogućnosti provođenja aktivnosti svakodnevnog života, a provodi se na početku, tijekom i na kraju rehabilitacije.

Kod bolesnika koji imaju problema s prekomjernim stvaranjem sluzi i otežanim iskašljavanjem provode se postupci čišćenja dišnih putova s ciljem potpomaganja eliminacije sekreta.

Najčešće se provodi položajna drenaža uz perkusije i vibracije, tehnika forsiranog ekspirija uz učenje pravilnog iskašljavanja, korištenje uređaja s pozitivnim tlakom pri izdisaju – PEP (Flutter, Acapella i dr.), čime se sprječava zatvaranje malih dišnih putova te visokofrekventne oscilacije prsnog koša uz pomoć prsluka.

Kod osjećaja nedostatka zraka bolesnici dišu ubrzano i plitko koristeći gornji dio prsnog koša uz sudjelovanje pomoćnih dišnih mišića, a uz nedovoljno sudjelovanje dijafragme, često s nesinkroniziranim pokretima prsnog koša i trbuha. Takvim načinom disanja povećava se potrošnja kisika za sâm dišni rad, a disanje postaje neefikasno. Bolesnici tada često osjećaju strah i tjeskobu koji dodatno mogu izazvati i pogoršati zaduhu. Zbog toga ih se uči tehnikama relaksacije i položajima koji olakšavaju disanje. Najčešće su to položaji s osloncem na ruke, čime se fiksira rameni obruč i rasterećuju mišići vrata i ramenog obruča. Koristeći navedene položaje te primjenom naučene tehnike kontroliranog disanja može se umanjiti simptom zaduhe i normalizirati obrazac disanja.

Ciljevi tehnika disanja kod oboljelih su smanjenje zaduhe, poboljšanje distribucije ventilacije u donje dijelove pluća, bolja izmjena plinova, poboljšavanje funkcije dišnih mišića i veća pokretljivost prsnog koša. Zbog toga je važno naučiti dijafragmalno disanje, vježbe postranične ekspanzije donjeg dijela prsnog koša i tako povećati kapacitet disanja. Za vrijeme tjelesnog opterećenja bolesnici često zadržavaju dah, što je neispravno, pa se korištenjem pravilnih tehnika disanja može izbjeći nastanak zaduhe, smanjiti frekvencija disanja i lakše savladati napor, osobito kod hoda i uspinjanja uz stepenice i uzbrdicu.

Trening izdržljivosti ili aerobni trening (vožnja bicikla, hodanje na pokretnoj traci i po stepenicama, nordijsko hodanje) najčešće se primjenjuje u plućnoj rehabilitaciji. Njime se potiču strukturalne i fiziološke adapatacije koje kod treniranih osoba poboljšavaju izdržljivost pri izvođenju aktivnosti većeg intenziteta. Treningom izdržljivosti povećava se primitak kisika i prijeđena udaljenost kod hoda za isti vremenski period uz smanjenje simptoma.

Vježbe s utezima

Vježbe na spravi

Hod na traci Trening snage ima učinak na povećanje mišićne mase i snage, može rezultirati smanjenjem zaduhe tijekom vježbanja pa se taj modalitet lakše podnosi nego aerobni trening. Uključuje vježbanje mišića donjih i gornjih ekstremiteta uz opterećenje utezima, elastičnim trakama ili na spravi s podizanjem težine s ciljem povećanja snage velikih grupa mišića nogu (osobito m. quadricepsa), ramenog obruča i ruku. Jačanje mišića gornjih ekstremiteta važno je za lakše obavljanje aktivnosti u svakodnevnom životu.

Dijabetes www.dijabetes.hr

Intervalni trening provodi se kao alternativa za bolesnike koji ne mogu izdržati trening izdržljivosti. Sadrži ponavljane izvedbe visokointenzivne aktivnosti u trajanju od 2 – 3 minute isprekidane s periodima niskointenzivne aktivnosti ili odmora. Cilj je spriječiti nastanak simptoma zaduhe i zamora, a dobro iskoristiti pozitivan fiziološki učinak vježbanja visokim intenzitetom.

Specifični inspiratorni mišićni trening (IMT) izvodi se uz pomoć uređaja kod kojih bolesnici udišu uz otpor, a koji se pažljivo prilagođava prema izmjerenoj jakosti udisajnih mišića. S treningom se započinje nakon što bolesnici nauče tehniku dijafragmalnog disanja. Primjenjuje se otpor od 30-60% maksimalne izmjerene jakosti udisajnih mišića.

Edukacija bolesnika provodi se s ciljem boljeg razumijevanja i liječenja bolesti, promjene navika, stavova i ponašanja. Važno je bolesnika podučiti osnovnim tehnikama koje može samostalno provoditi kod kuće i tako postići neovisnost. Osim toga, bolesnike se savjetuje o nabavci i upotrebi prikladnih pomagala odnosno uređaja koje nakon edukacije može samostalno koristiti. Edukacijom se poboljšava sposobnost prihvaćanja bolesti, kvaliteta života i time bolje sudjelovanje u programu plućne rehabilitacije, što rezultira bržom i boljom socijalnom

13

integracijom.

Znanstvena istraživanja potvrđuju da je za značajno poboljšanje kvalitete života, smanjenje simptoma, bolji kapacitet vježbanja i manji broj bolničkih liječenja potrebno trajanje plućne rehabilitacije od šest do dvanaest tjedana. Pozitivni učinci održavaju se dvanaest do osamnaest mjeseci, a zatim se postupno smanjuju, dok je dobar učinak na kvalitetu života opažen i nakon osamnaest mjeseci.

Specifičnost plućne rehabilitacije u oboljelih od dijabetesa Pogoršavanjem kroničnih respiratornih bolesti povećavaju se simptomi zaduhe i zamora, što dovodi do toga da bolesnici izbjegavaju tjelesnu aktivnost i preuzimaju „sjedilački“ način života. Simptomi tada postaju sve izrazitiji uz hipotrofiju mišića nogu i ruku, što uzrokuje daljnje smanjenje tjelesne izdržljivosti. Često se može razviti i pretilost pa su bolesnici u većem riziku za nastanak ili pogoršanje već postojećeg dijabetesa. Poznata je činjenica da je dijabetes jedna od brojnih pridruženih bolesti koje imaju bolesnici s kroničnim respiratornim bolestima. Nedavna istraživanja potvrđuju da prevalencija dijabetesa tipa 2 kod oboljelih od kronične opstruktivne bolesti pluća iznosi od 1,6 – 16% i u stalnom je porastu. Oboljeli od dijabetesa često imaju dugotrajne komplikacije kao što su bolesti bubrega, retinopatija, neuropatija, kardiovaskularne bolesti, problemi s mišićnokoštanim sustavom, što dodatno otežava provođenje plućne rehabilitacije.

Američko udruženje za kardiovaskularnu i plućnu rehabilitaciju objavilo je smjernice utemeljene na dokazima za kontrolu glikemije tijekom vježbanja. U njima se opisuju najvažniji postupci u procesu procjene, intervencije i očekivanih ishoda u zbrinjavanju oboljelih od dijabetesa u svakoj od ključnih komponenti plućne rehabilitacije. Terapija se treba provoditi uz stalni nadzor i u suradnji s dijabetologom i nutricionistom.

Koliko često će se provoditi kontrola glukoze ovisi o tipu dijabetesa, lijekovima koje bolesnik koristi, komorbiditetima, povijesti bolesti, prehrambenim navikama, dobu dana u kojem se provode tjelesne aktivnosti, podatcima o eventualnom nastanku hiperglikemije i hipoglikemije kako bi se na temelju tih parametara svakom bolesniku individualno isplanirale i prilagodile odgovarajuće terapijske vježbe.

Vježbanje potiče procese raspodjele i iskorištavanja glukoze u tkivima u tijelu, pojačava djelovanje inzulina, a smanjuje se i potreba za njime jer mišići svojom kontrakcijom pojačano troše glukozu i smanjuju njezinu razinu u krvi. Tjelesni trening je osobito važan u oboljelih od dijabetesa tipa 2 koji su pretili jer će tako smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu i dodatno umanjiti rizik za razvoj kardiovaskularnih oboljenja. Vježbanje je vrlo važno i za oboljele od dijabetesa tipa 1 jer utječe na inzulinsku osjetljivost i kardiovaskularni status te poboljšava kondiciju i pojačava mišićnu snagu. Osobe s dijabetesom tipa 1 moraju dobro poznavati svoju bolest, znati kako je kontrolirati i prepoznati znakove hipoglikemije.

Prije vježbanja potrebno je provjeriti razinu glukoze kako bi se mogao prilagoditi intenzitet, trajanje i učestalost vježbi ili odgoditi vježbanje u slučaju previsoke ili preniske razine. Preporučeno je vježbe izvoditi umjerenim tempom i na takav način da se potiču oksidativni (a ne anaerobni) procesi u tijelu jer se tako aktivnije iskorištava glukoza u mišićima. Osobe s dijabetesom mogu provoditi sve oblike tjelesnog treninga, ali uz oprez. Ukoliko nakon vježbi bolesnik redovito osjeća slabost i umor potrebno je smanjenje postojećeg opterećenja. Ako postoje već ranije navedene komplikacije dijabetesa potrebno je pažljivo prilagoditi

14

ili ograničiti vježbanje.

Aerobni trening (trening izdržljivosti) umjerenog do visokog intenziteta povećava kardiorespiratornu izdržljivost, inzulinsku osjetljivost, poboljšava funkciju pluća i imunološki status, smanjuje kolesterol (LDL), povećava mišićni tonus. Aerobni trening ima povoljne učinke na dijabetes tipa 1 i 2. Kod dijabetesa tipa 1 treba pažljivo započeti vježbe u trajanju od 10 minuta pa postupno povećavati do 30 minuta. Ukoliko se pojavi hipoglikemija može se prije aktivnosti konzumirati obrok bogat ugljikohidratima ili smanjiti doza inzulina.

Trening snage poboljšava mišićnu masu i snagu, funkcionalni status, krvni tlak, pospješuje mineralizaciju koštanog sustava.

Može umanjiti rizik od nastanka hipoglikemije uzrokovane vježbanjem u oboljelih od dijabetesa tipa 1. Ako se tijekom programa vježbi kombinira trening izdržljivosti i trening snage, prvo se provodi trening snage da bi se spriječila hipoglikemija, a nakon toga trening izdržljivosti.

Intervalni trening ubrzano povećava oksidativni kapacitet u mišićima, osjetljivost na inzulin i omogućava bolju glikemijsku kontrolu kod oboljelih od dijabetesa tipa 2, a sprječava pogoršanje glikemije u oboljelih od dijabetesa tipa 1.

Za održavanje odgovarajuće razine glikemije najbolji rezultati se postižu kombiniranjem aerobnih vježbi s vježbama snage.

Doba dana u kojem se provode vježbe ima znatan učinak na glikemijsku regulaciju kod dijabetesa tipa 1 i 2. U bolesnika kojima nakon vježbi nastane hipoglikemija preporučuju se vježbe u jutarnjim satima, a oboljelima kod kojih se pojavi hiperglikemija preporučuje se provođenje vježbi u popodnevnim i večernjim satima (uključujući intervalni trening kod dijabetesa tipa 2).

Oboljeli od dijabetesa predstavljaju velik izazov u planiranju i provođenju programa plućne rehabilitacije. Sve veći broj znanstvenih istraživanja o dijabetesu i njegovim popratnim bolestima omogućuje unaprjeđenje postojećih i razvoj novih programa rehabilitacije s ciljem što boljeg zbrinjavanja oboljelih.

Sve navedeno poboljšava kvalitetu života i povećava preživljenje osoba s dijabetesom.

Literatura 1. Spruit MA, Singh SJ, Garvey JC. American Thoracic Society Documents. An Official American Thoracic Society/European Respiratory Society Statement: Key Concepts and Advances in Pulmonary Rehabilitation. Am J of Resp and Crit Care Med. 2013;188 (8):e13-64. doi: 10.1164/rccm.201309-1634ST. 2. Gläser S, Krüger S, Merkel M, Bramlage P, Herth FJF. Chronic Obstructive Pulmonary Disease and Diabetes Mellitus: A Systematic Review of the Literature.

Respiration. 2015;89:253–264 doi: 10.1159/000369863 3. Lopez-Jimenez F, Kramer VC, Masters B, et al. Recommendations for Managing Patients with Diabetes Mellitus in Cardiopulmonary Rehabilitation. An American Association of Cardiovascular and Pulmonary Rehabilitation Statement.

J Cardiopulm Rehabil Prev.

2012;32(2):101-12. doi: 10.1097/ HCR.0b013e31823be0bc 4. Colberg SR, Sigal RJ, Yardley JE, et al. Physical Activity/Exercise and Diabetes: A Position Statement of the American Diabetes Association. Diabetes Care. 2016;39:2065–2079 doi: 10.2337/dc16-1728 5. Buckley JP, Riddell M, Mellor D, et al. Acute glycaemic management before, during and after exercise for cardiac rehabilitation participants with diabetes mellitus: a joint statement of the British and Canadian Associations of Cardiovascular Prevention and Rehabilitation, the International Council for Cardiovascular Prevention and Rehabilitation and the British Association of Sport and Exercise Sciences. Br J Sports Med. 2021;55:709–720 doi:10.1136/ bjsports-2020-102446 6. Kaur J, Kumar-Singh S, Singh Vij J. Physiotherapy and rehabilitation in the management of diabetes mellitus: A review. Indian J. Sci. Res. 2015; 6(2):171181.

DIJABETES I KARDIOVASKULARNE BOLESTI Zrinka Šakić, dr. med. specijalizantica endokrinologije i dijabetologije Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, Klinička bolnica Merkur Kardiovaskularne bolesti predstavljaju glavni uzrok smrti u skoro dvije trećine dijabetičara. Pojam kardiovaskularnih bolesti uključuje čitav dijapazon oboljenja različitih organskih sustava.

Ateroskleroza, visok arterijski tlak i povišene masnoće u krvi samo su neki od poremećaja koji doprinose disfunkciji krvožilnog sustava, što se može manifestirati kao koronarna bolest srca, infarkt miokarda, moždani udar i/ili periferna arterijska bolest.

Iste promjene na manjim krvnim žilama, poput onih u bubrezima, mozgu ili mrežnici u velikoj mjeri utječu na kvalitetu života i doprinose ubrzanom razvoju bolesti. U usporedbi s bolesnicima bez dijabetesa, dijabetičari imaju dvostruko veći rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Naravno, s pravilnom prehranom, redovitom tjelovježbom i utjecajem na promjenjive čimbenike rizika može se odgoditi ili čak izbjeći razvoj bolesti srca i krvnih žila te njihove komplikacije.

Dijabetes www.dijabetes.hr

KAKO OSOBE SA ŠEĆERNOM BOLESTI MOGU SPRIJEČITI ILI USPORITI RAZVOJ BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA? Čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti tradicionalno i jednostavno možemo podijeliti na nepromjenjive i promjenjive.

Nepromjenjivi čimbenici rizika jesu spol i dob (muškarci iznad 45 godina, žene iznad 55 godina ili žene u prijevremenoj menopauzi bez nadomjesne terapije estrogenom) te pozitivna obiteljska anamneza (prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti, infarkta miokarda ili iznenadne smrti u dobi prije 55 godina starosti bliskih muških srodnika ili 65 godina starosti ženskih članova obitelji). Najznačajniji promjenjivi čimbenici rizika su: arterijska hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i dijabetes. Među njima

15

su najrašireniji pušenje, arterijska hipertenzija i hiperlipidemija, a učestalost pretilosti i dijabetesa posljednjih je desetljeća u porastu.

Pozitivna promjena jednog čimbenika rizika najčešće rezultira pozitivnim promjenama i u drugima, jer većina ovih stanja dijeli mehanizme nastanka. U ovom članku razložit ćemo čimbenike rizika i objasniti na koji način možemo utjecati na svaki od njih kako bismo što lakše sami mogli uspostaviti kontrolu nad svojom bolešću i umanjiti ili ukloniti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

STROGA KONTROLA ARTERIJSKOG TLAKA (HIPERTENZIJE) Iako se dijabetes i hipertenzija mogu jednostavno dijagnosticirati uz krevet bolesnika ili u ordinaciji liječnika obiteljske medicine, često se susrećemo s bolesnicima s loše reguliranom jednom ili obje bolesti, bilo kao posljedica loših životnih navika ili neredovitog uzimanja lijekova. Čest „suživot“ ovih dviju bolesti u istoj osobi nije slučajnost jer oba stanja dijele slične patofiziološke mehanizme, osobito one povezane s pretilošću i inzulinskom rezistencijom.

Učestalost arterijske hipertenzije u bolesnika sa šećernom bolesti dvostruko je veća nego u običnoj populaciji. Skoro 40% bolesnika već ima arterijsku hipertenziju prilikom postavljanja dijagnoze šećerne bolesti tipa 2. Nekoliko mehanizama doprinosi razvoju hipertenzije u šećernoj bolesti. Dijabetička nefropatija odnosno oštećenje bubrega uzrokuje gubitak bjelančevina uz smanjeno izlučivanje mokraće. Time dolazi do zadržavanja tekućine odnosno povećanja volumena u krvnim žilama. Poremećaji metabolizma masti, inzulinska rezistencija i aktivacija različitih fizioloških mehanizama rezultiraju povećanom krutosti krvožilja, poglavito arterija. Uzimajući povećani rizik u dijabetičara u obzir, preporuka Europskog društva za hipertenziju jest stroža kontrola arterijskog tlaka u dijabetičara nego u bolesnika bez šećerne bolesti. Ciljne vrijednosti sistoličkog arterijskog tlaka jesu 130 mmHg, a dijastoličkog 80 mmHg. Kod dijabetičara se preferira u medikamentoznu terapiju uključiti inhibitor angiotenzin konvertirajućeg enzima ili blokator angiotenzinskih receptora jer su pokazali „nefroprotektivan“ učinak, odnosno, jer usporavaju ili zaustavljaju progresiju dijabetičke nefropatije. Pored medikamentozne terapije nužne su i promjene u načinu života.

Preporučuje se aktivan život uz tjelovježbu, prestanak pušenja, redukcija tjelesne mase te dijeta sa smanjenim unosom soli.

ODRŽAVANJE LIPIDNOG PROFILA POVOLJNIM Bolesnici sa šećernom bolesti često imaju nezdravu razinu masnoća u krvi, tj. povišene koncentracije LDL („lošeg“) kolesterola i triglicerida te sniženu koncentraciju HDL („dobrog“) kolesterola.

Povišeni lipidi u krvi (hiperlipidemija) značajno povećavaju rizik od srčanih i krvožilnih bolesti. Uslijed postupnog nakupljanja masnih naslaga u krvnim žilama dolazi do ograničenja protoka krvi. Rezultat tog procesa mogu biti moždani i srčani udar te periferna arterijska bolest. Kako je u dijabetičara rizik od tih bolesti već povećan, preporučeno je uvođenje farmakološke terapije kod manje koncentracije ukupnog kolesterola u krvi (iznad 5 mmol/L) nego kod obične populacije. Nekoliko različitih aspekata važno je u liječenju poremećaja lipida kod dijabetičara.

Pored dijabetičke dijete, važno je ograničiti unos masti, osobito zasićenih masnih kiselina, u onih dijabetičara koji imaju i poremećaj u lipidogramu. Gubitak na tjelesnoj masi uvelike utječe na lipidogram pa tako već gubitak od 10% tjelesne mase može značajno sniziti koncentraciju triglicerida, povisiti koncentraciju

16

HDL-a i poboljšati osjetljivost tkiva na inzulin. Tjelovježba, pored toga što pomaže u gubitku na tjelesnoj masi, povisuje osjetljivost tkiva na inzulin i povezana je s višim koncentracijama HDL-a u plazmi. Što se tiče farmakoterapije, najčešće korišteni lijek je statin. Osim snižavanja koncentracije kolesterola, važno je naglasiti kako statini imaju ulogu u mijenjanju morfologije samog aterosklerotskog plaka. Naime, obdukcijske su studije pokazale kako je ateroskleroza sistemska bolest koja kod bolesnika zahvaća više ili gotovo sve arterije, a ključno je pitanje zašto u životu osobe samo jedan ili nekoliko plakova u organizmu prolaze akutnu, nestabilnu fazu u kojoj su skloni trombozi i začepljenju krvne žile. Stabilizacija aterosklerotskog plaka dovodi do sprječavanja najvažnijih kliničkih posljedica ateroskleroze. Primjena statina je stoga nužna u sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Važno je napomenuti kako se u određenog broja bolesnika ciljne vrijednosti LDL-a ne mogu postići unatoč maksimalnim dozama statina, a ne smijemo zaboraviti niti njihove nuspojave kao što su bolovi u mišićima, koji su učestaliji kod korištenja većih doza statina. U takvih bolesnika nužno je dodavanje drugih lijekova poput ezetimiba postojećoj terapiji. Nakon uspostavljanja terapije i postizanja zadovoljavajućih vrijednosti u lipidnom profilu neophodno je jednom godišnje kontrolirati lipidogram, a u slučaju progresije bolesti ili razvoja nekih drugih komplikacija, po dogovoru s nadležnim liječnikom obiteljske medicine, i češće.

MRŠAVLJENJE Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, više od polovice odrasle populacije u svijetu ima prekomjernu tjelesnu masu. Pretilost je povezana sa širokim spektrom kardiovaskularnih bolesti kao i s opstruktivnom apnejom u snu i drugim sindromima hipoventilacije koji negativno utječu na kardiovaskularnu funkciju. Pretilost izaziva štetne hemodinamske učinke i mnoštvo neprilagođenih promjena u kardiovaskularnoj strukturi i funkciji. Među bolesnicima s već uspostavljenom kardiovaskularnom bolešću smatra se da je najučinkovitija strategija za preokretanje čimbenika rizika od kardiovaskularnih bolesti povezanih s pretilošću promjena prehrane u kombinaciji sa strukturiranim programima vježbi, nazvanim rehabilitacija srca. U pretilih bolesnika s kardiovaskularnom bolešću, gubitak 5-10% mase putem srčane rehabilitacije poboljšao je razinu lipida i glukoze u plazmi, smanjio upalne markere u serumu i imao tendenciju smanjenja mortaliteta. Smanjenje tjelesne mase znatno poboljšava kardiovaskularni rizik, smanjuje koncentraciju inzulina u plazmi te pospješuje osjetljivost stanica na inzulin.

REDOVITA TJELOVJEŽBA Fizička neaktivnost jedan je od promjenjivih čimbenika rizika.

Tjelovježbom i gubitkom na tjelesnoj masi može se usporiti ili čak spriječiti razvoj šećerne bolesti tipa 2, sniziti arterijski tlak te smanjiti rizik za srčani i moždani udar. Bilo koja vrsta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti jest korisna, poput ubrzane šetnje, obavljanja kućanskih poslova ili vrtlarstva. Američko udruženje za srce preporučuje najmanje 150 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta, 75 minuta snažne aerobne aktivnosti tjedno ili njihovu kombinaciju uz umjereno do visoko intenzivno jačanje mišića najmanje dva puta tjedno. Kod bolesnika koji su na inzulinskoj terapiji važno je napomenuti potrebu za samomjerenjem glikemije prije, tijekom i nakon tjelovježbe kako bi se uvidio tipičan odgovor njihovog organizma na vrstu tjelovježbe koju su odabrali. Ako im vrijednost glikemije prije

tjelovježbe iznosi 13,9 mmol/L ili više, tjelovježba bi se trebala odgoditi do trenutka kada vrijednost glikemije bude unutar ciljnih vrijednosti. Također, doza inzulina predviđenog za primjenu u dobu dana kada je planirana tjelovježba trebala bi se smanjiti za 30%. Potrebno je uz sebe imati brzo apsorbirajuće ugljikohidrate, poput bombona od grožđanog šećera ili 2 dl voćnog soka, te pojesti međuobrok 15 do 30 minuta prije tjelovježbe i svakih 30 minuta tijekom vježbanja (npr. bananu). Također, potrebno je netom nakon tjelovježbe pojesti sporo apsorbirajuće ugljikohidrate, poput žitnih pahuljica s voćem ili granola.

DOBRA KONTROLA RAZINE GLUKOZE U PLAZMI Redovite samokontrole glikemije i vođenje dnevnika samokontrole te kontrole nadležnog liječnika obiteljske medicine i dijabetologa smanjuju rizik za razvitkom komplikacija šećerne

Dijabetes www.dijabetes.hr

bolesti. Porast koncentracije glukoze u plazmi strogo korelira s težinom vaskularnih komplikacija, stoga bi razuman cilj za smanjenje ovih komplikacija bilo smanjenje glikemije. S jedne strane, mnoge su studije pokazale kako postizanje cilja bolje kontrole glikemije može smanjiti broj mikrovaskularnih komplikacija. Međutim, dokazi o učinku glikemijske kontrole na makrovaskularne komplikacije bili su kontroverzniji. Koronarna bolest najčešća je makrovaskularna komplikacija u dijabetičara.

Povišena koncentracija glukoze u plazmi i povišena vrijednost glikiranog hemoglobina (HbA1c) dva su dobro poznata čimbenika rizika. Iz tog razloga može se činiti logičnim da bi strategije koje mogu smanjiti glukozu u plazmi mogle biti temelj u sprječavanju kardiovaskularnih događaja u dijabetičkoj populaciji. Međutim, odnos između antihiperglikemijske terapije i kardiovaskularnog ishoda nije jasan, što su pokazale mnoge studije u kojima smanjenje glikemijskih parametara nije jasno

17

Kontinuirano mjerenje glukoze i sustav GuardianTM Connect Mr. sc. Ivona Butorac Ahel, dr. med., pedijatrijski endokrinolog i dijabetolog, Klinički bolnički centar Rijeka Napretkom tehnologije kontrola šećerne bolesti u posljednjih se nekoliko godina promijenila i unaprijedila. Desetljećima se metabolička kontrola šećerne bolesti temeljila na određivanju glukoze iz kapilarne krvi (GUK) glukometrom i vrijednosti glikoliziranog hemoglobina (HbA1c). Na temelju vrijednosti GUK-a izmjerene glukometrom možemo titrirati prandijalni inzulin i korektivne boluse, ali ne doznajemo ništa o fluktuaciji GUK-a između obroka. HbA1c je pokazatelj kontrole glikemije u prethodna 3 mjeseca, ali na temelju HbA1c ne možemo zaključiti ima li bolesnik česte hipoglikemije ili hiperglikemije.

Primjena uređaja za kontinuirano mjerenje glukoze (CGM, prema engleskom Continuous Glucose Monitoring) omogućuje otkrivanje varijacija GUK-a tokom dana, hipoglikemijskih i hiperglikemijskih događaja i utvrđivanje vremena tijekom koga su vrijednosti GUK-a bile u željenom rasponu (TIR, prema engleskom Time in Range). TIR je postotak vremena u kojem je glukoza bila unutar ciljanog raspona od 3,9 – 10 mmol/L. Cilj je da TIR bude veći od 70%. TIR postaje važan parametar u kontroli šećerne bolesti i nadopunjuje HbA1c. Bolesnici s istim HbA1c mogu imati bitno različite vrijednosti GUK-a i TIR-a. Neki od njih će imati konstantne vrijednosti GUK-a i poželjnu vrijednost TIR-a, a u drugih će HbA1c biti rezultat kombinacije čestih hipoglikemija i hiperglikemija.

CGM sustavi omogućuju kontinuirano mjerenje glukoze

18

iz međustanične tekućine. Pružaju bolesniku informacije o trenutnoj vrijednosti glukoze kao i retrogradne podatke o kretanju glukoze tijekom dana i noći, tijekom tjelesne aktivnosti i tijekom i nakon obroka. Može se dobiti uvid o učestalosti, trajanju i uzrocima fluktuacije glukoze. Ove informacije mogu pomoći u prepoznavanju i sprječavanju neželjenih hipoglikemija i hiperglikemija te se na taj način može poboljšati kontrola glikemije.

CGM sustavi mjere glukozu u međustaničnoj tekućini, a ne izravno u krvi. Glukoza se iz krvnih žila polako otpušta u međustaničnu tekućinu, a potom se transportira na površinu senzora. Za prijelaz glukoze iz krvi u međustaničnu tekućinu potrebno je vrijeme i zbog toga vrijednosti glukoze u međustaničnoj tekućini kasne za onima dobivenim iz krvi 5 – 10 minuta. Ovo je kašnjenje (engleski lag time) najizraženije u situacijama kada dolazi do naglog porasta ili pada GUK-a. Tada bi bilo poželjno prije odluke o intervenciji provjeriti GUK primjenom glukometra jer su u tim situacijama vrijednosti dobivene glukometrom pouzdanije od onih očitanih iz CGM-a. Napretkom tehnologije i umjetnih algoritama razlike između mjerenja glukoze u krvi i međustaničnoj tekućini sve su manje.

Svaki CGM sustav se sastoji od tri dijela: senzora, odašiljača i monitora. Senzor je osnova rada svih CGM sustava. Senzor je umetnut pod kožu u međustaničnu tekućinu gdje mjeri glukozu

svake minute ili svakih nekoliko minuta. Odašiljač bežično šalje informacije na monitor. Monitor može biti dio inzulinske pumpe ili zaseban uređaj veličine prosječnoga mobilnog uređaja. Neki odašiljači šalju podatke izravno na pametni telefon ili računalo.

Senzori se mijenjaju svakih 7-14 dana, ovisno o vrsti CGM sustava i proizvođaču.

Dostupne su dvije vrste CGM sustava: sustavi za kontinuirano praćenje glukoze u stvarnom vremenu i sustavi za tzv. „flash“ praćenje glukoze odnosno praćenje glukoze skeniranjem senzora pomoću čitača (FGM). RtCGM sustavi automatski u stvarnom vremenu prenose korisniku kontinuirano podatke o glukozi, pružaju upozorenja i aktivne alarme te prenose podatke o glukozi (trend i numeričke podatke) na prijemnik, pametni sat ili pametni telefon. FGM sustav pruža istu vrstu podataka o glukozi, ali zahtijeva od korisnika da aktivno skenira senzor kako bi dobio informacije. Ukoliko bolesnik u predviđenom vremenskom intervalu nije skenirao senzor, podatci o vrijednostima GUK-a za taj period nepovratno se gube iz memorije.

Na hrvatskom je tržištu dostupno nekoliko CGM sustava. Sustav pripada skupini rtCGM sustava. Komponente sustava jesu: Sensor 3, odašiljač (GC), mobilna aplikacija, te softver CareLink.

Mjeri glukozu svakih 10 sekundi, a prikazuje prosjek svakih 5 minuta na zaslonu mobitela; tijekom 24 sata može se prikupiti 288 mjerenja, što omogućuje vrlo dinamičnu i stvarnu sliku kretanja glukoze i trendova njezine promjene. Kroz sustav korisnik može biti alarmima upozoren o visokim i niskim vrijednostima glukoze od 10 do čak 60 minuta prije samog događaja. Time se dobiva dovoljno vremena za primjenu korektivnih mjera u liječenju.

Upozorenja i alarmi su posebno važni tijekom noći i u situacijama

Dijabetes www.dijabetes.hr

kada bolesnik ne može sam prepoznati znakove hipoglikemije.

Prediktivno upozorenje temelji se na trenutnoj razini glukoze, razlici trenutnog i prethodnog očitavanja glukoze te njihovog vremenskog trajanja.

Sustav omogućuje roditeljima da u stvarnom vremenu, putem softvera CareLink™ Personal, na vlastitom mobilnom uređaju ili računalu imaju pristup podatcima iako nisu u blizini svog djeteta.

Također, omogućuje primanje upozorenja o akutnim zbivanjima u vidu tekstualnih (SMS) poruka na vlastitom mobilnom uređaju.

Liječniku omogućuje povezivanje s korisničkim računom bolesnika, kako bi dobio retrospektivni uvid u glukoregulaciju bolesnika i mogao donijeti preciznije odluke o liječenju. Kroz različite izvještaje liječnik može pratiti vrijednosti glukoze izmjerene senzorom, glukozu u krvi, trendove i dnevne aktivnosti, kao što su unos ugljikohidrata, vrijeme obroka, vrijeme i intenzitet vježbanja.

Sustav je potrebno kalibrirati dva puta dnevno uzorkom iz kapilarne krvi. Najprecizniji rezultati se postižu ako su kalibracije učinjene tijekom stabilne glikemije. Senzor se nakon postavljanja treba zagrijavati do dva sata prije početka mjerenja.

Bolesnici sa šećernom bolešću koji koriste CGM imaju manje hipoglikemija i hiperglikemija te bolji HbA1c u odnosu na bolesnike koji GUK mjere isključivo glukometrom. Korištenje senzora omogućit će Vam da donesete ispravniju odluku o doziranju inzulina i da točnije izračunate potrebne doze bazalnih i bolusnih doza inzulina.

Neki od CGM sustava omogućit će Vam i da preduhitrite hipoglikemiju i hiperglikemiju. CGM sustavi olakšavaju i unaprjeđuju kvalitetu života oboljelih od šećerne bolesti.

19

ŠEĆERNA BOLEST I OKO Dr. sc. Krešimir Mandić, specijalist oftalmolog, subspecijalist za stražnji segment oka Klinika za očne bolesti Medicinskog fakulteta u Zagrebu, KBC Zagreb

UTJECAJ NA ZDRAVLJE S vremenom dijabetes može oštetiti oči, srce, krvne žile, bubrege i živce. Odrasli s dijabetesom imaju dva do tri puta povećan rizik od srčanog i moždanog udara.

U kombinaciji sa smanjenim protokom krvi, neuropatija (oštećenje živaca) u stopalima povećava vjerojatnost nastanka čira na stopalu, infekcije i eventualnu potrebu za amputacijom udova.

OČNE KOMPLIKACIJE Jedna od najozbiljnijih komplikacija dijabetesa jest sljepoća.

Na svjetskoj razini, 2,6% sljepoća uzrokovano je dijabetesom, no u razvijenim zemljama taj je udio značajno veći. Šećerna bolest povećava rizik od pojave ozbiljnih očnih bolesti kao što su siva mrena i glaukom, bolesti koje se inače većinom javljanju u zdravoj starijoj populaciji. No ono što je posebno opasno kod dijabetičara jest nastanak oštećenja krvnih žila mrežnice, koje dovodi do pojave dijabetičke retinopatije, stanja koje potencijalno može dovesti do razvoja sljepoće.

ŠTO JE DIJABETIČKA RETINOPATIJA? To je najteža očna komplikacija šećerne bolesti. Uzrok je oštećenje krvnih žila tkiva mrežnice (lat. retinae) koje nastaje

20

kao posljedica dugotrajnih nereguliranih vrijednosti šećera u krvi.

Mrežnica je unutarnji od tri sloja oka i mjesto u oku na kojem nastaje slika. Sastoji se od 10 slojeva od kojih su stanice čunjića i štapića najvažnije u procesu stvaranja vida. Mrežnica je vrlo osjetljiva struktura, te i vrlo mala oštećenja mrežnice dovode do ispada u funkciji vida. To se pogotovo odnosi na centralni dio mrežnice koji se naziva žuta pjega. U početku bolesti promjene mrežnice uzrokovane dijabetesom (dijabetička retinopatija) ne moraju uzrokovati nikakve simptome ili se pak javljaju samo blage smetnje vida.

Stanje se može razviti kod svakoga tko ima dijabetes tipa 1 ili tipa 2. Što duže osoba ima dijabetes i što je manje kontroliran šećer u krvi, veća je vjerojatnost da će se ova komplikacija razviti.

SIMPTOMI DIJABETIČKE RETINOPATIJE Ukoliko je stanje neprepoznato i napreduje, simptomi koje bolesnik može primijetiti su: mrlje ili tamne niti koje lebde kako se pomiče oko, zamagljen vid, promjena vidne oštrine na dnevnoj bazi, zatamnjenja ili ispad dijela vidnog polja, iskrivljena slika ili potpuni nagli gubitak vida.

KADA POSJETITI OČNOG LIJEČNIKA – OFTALMOLOGA? Pažljiva kontrola dijabetesa najbolji je način za sprječavanje gubitka vida. Osobi koja boluje od dijabetesa savjetuje se pregled oftalmologa odmah po postavljanju dijagnoze ili ukoliko je primijetila neku od ranije navedenih smetnji. Nakon inicijalnog pregleda, oftalmolog će ovisno o stanju oka preporučiti neki od modaliteta liječenja ili redovito praćenje, no u svakom slučaju jednom kada se postavi dijagnoza šećerne bolesti doživotno su potrebne su redovite kontrole oftalmologa.

Razvoj dijabetesa tijekom trudnoće (gestacijski dijabetes) ili dijabetes prije trudnoće može povećati rizik od dijabetičke retinopatije. U tom slučaju preporučljivo je dodatno praćenje od strane oftalmologa tijekom cijele trudnoće.

VRSTE DIJABETIČKE RETINOPATIJE Razlikujemo neproliferativnu (NPDR) i proliferativnu dijabetičku retinopatiju (PDR). U početku bolesti prvo se javlja blaži oblik bolesti, tj. neproliferativni oblik koji u slučaju slabe kontrole bolesti može prijeći u ozbiljniji ili proliferativni oblik.

Kod bolesnika s neproliferativnom dijabetičkom retinopatijom stijenke krvnih žila u mrežnici slabe. Dolazi do stvaranja sitnih izbočina (aneurizama) na stijenkama manjih krvnih žila mrežnice koje s vremenom dovode do propuštanja tekućine i krvi u mrežnicu. Ukoliko se propuštanje događa na perifernom dijelu mrežnice bolesnik često niti ne primjećuje smetnje vida. Taj oblik bolesti može biti izrazito opasan, jer takvi bolesnici obično nemaju nikakve smetnje vida. To je razlog radi čega čine redovite oftalmološke preglede, pa u trenutku kad budu upućeni na pregled ili kada se sami jave na pregled jer osjete prve smetnje vida, vrlo često već boluju od teških oblika bolesti. S druge strane, ako kod bolesnika dolazi do propuštanja i nakupljanja tekućine iz krvnih žila centralnog dijela mrežnice koje nazivamo žuta pjega, bolesnik primjećuje slabljenje vida ili iskrivljenje slike te se takav pacijent obično ranije javlja na pregled. Takvo stanje obvezno zahtijeva liječenje da bi se spriječio daljnji gubitak vida.

Slabom regulacijom dijabetesa neproliferativni oblik iz blažih stadija prelazi u sve ozbiljnije stadije bolesti koje zahvaćaju sve veću površinu mrežnice, no u slučaju nedovoljne kontrole dijabetesa bolest iz neproliferativnog oblika prelazi u puno ozbiljniji, proliferativni oblik.

Kod ovog oblika bolesti oštećene se krvne žile zatvaraju. Kao posljedica zatvaranja krvnih žila mrežnice dolazi do nastanka područja mrežnice bez normalne cirkulacije. S ciljem da mrežnica nadoknadi manjak kisika i uspostavi normalu cirkulaciju u takvim područjima pojačano se stvaraju faktori rasta za nastanak novih krvnih žila (VEGF). Zbog viška VEGF dolazi do stvaranja novih krvnih žila u bolesnika s dijabetičkom retinopatijom. Nažalost, ove novostvorene krvne žile u mrežnici su vrlo krhke i lako mogu procuriti u staklovinu (tkivo slično želatini koje ispunjava najveći dio oka, a nalazi se ispred mrežnice) što često uzrokuje značajan gubitak vida.

Drugi opasan slijed događaja u proliferativnom obliku bolesti jest stvaranje veziva uz tijek novostvorenih abnormalnih krvnih žila, što može uzrokovati odvajanje mrežnice od svoje podloge. S obzirom na to da se mrežnica dijelom opskrbljuje kisikom iz svoje podloge (žilnica) odvajanje mrežnice vrlo je opasna komplikacija bolesti jer smanjen dotok kisika za vrijeme odignuća mrežnice trajno oštećuje njenu funkciju. To je razlog što se pacijentima kojima se kirurški uspješno mrežnica vrati u prvobitni položaj Dijabetes www.dijabetes. hr

često ne uspije značajno oporaviti funkcija vida.

Jedna od najozbiljnijih komplikacija proliferativnog oblika jest nastanak neovaskularnog glaukoma. To je stanje u kojem nove abnormalne krvne žile nastaju u prednjem dijelu oka i ometaju normalan protok tekućine iz oka. Posljedica otežane odvodnje očne vodice je porast tlaka unutar oka, koji nerijetko može biti izrazito bolan. Neovaskularni glaukom je hitno oftalmološko stanje, jer osim što bolesnik često ima izrazitu bol u oku ili glavobolju, ono može dovesti do nepovratnog gubitka vida.

FAKTORI RIZIKA Svatko tko ima dijabetes može razviti dijabetičku retinopatiju.

Rizik od razvoja očnih bolesti može se povećati kao posljedica: dugotrajnog dijabetesa, loše kontrole razine šećera u krvi, visokoga krvnog tlaka, visokog kolesterola, trudnoće i pušenja.

KOMPLIKACIJE Komplikacije mogu dovesti do ozbiljnih problema s vidom. Sve komplikacije mogu se vidjeti i u dijabetesu tipa 1 i u dijabetesu tipa 2, ali kod tipa 1 komplikacije se javljaju u ranijoj životnoj dobi i češće zahtijevaju intenzivnije liječenje.

Dijabetički makularni edem ili oteklina žute pjege kod osoba sa šećernom bolešću nastaje kao posljedica propuštnja krvnih žila u području žute pjege. Pacijent primjećuje zamućen vid na daljinu i blizinu. Oteklina žute pjege najčešći je razlog gubitka vida kod osoba sa šećernom bolešću.

Krvarenje u staklastom tijelu. Novostvorene krvne žile slabih stijenki mogu prokrvariti u područje staklovine. Ako je količina krvarenja mala, pacijent obično primijeti nekoliko tamnih mrlja u vidnom polju, no u težim slučajevima krv može u potpunosti ispuniti staklovinu i dovesti do gotovo potpunog nestanka vida.

Te smetnje kod pacijenta obično izazovu zabrinutost te se zbog toga javljaju na pregled oftalmologa. Krvarenje u staklastom tijelu samo po sebi obično ne uzrokuje trajni gubitak vida, no obično je znak za zabrinutost jer upozorava na već nastale značajne promjene u stražnjem dijelu oka. Ukoliko oftalmolog ustanovi krvarenje u staklovinu kao posljedicu dijabetesa, ovisno o stanju bolesti, preporučuje praćenje bolesti ili nerijetko indicira operativni zahvat uklanjanja krvi iz staklovine (vitrektomija).

Odvajanje retine. Abnormalne krvne žile povezane s dijabetičkom retinopatijom potiču rast vezivnog tkiva koje može odvojiti mrežnicu od njene podloge. Odvajanje se obično događa vrlo postupno pa bolesnik nerijetko i ne primijeti razvitak ove vrlo ozbiljne komplikacije ukoliko prvo dođe do odvajanja perifernih dijelova mrežnice. Ukoliko dođe do odvajanja centralnog dijela mrežnice koji uključuje i žutu pjegu, bolesnik primjećuje značajno slabljenje vida te je u tom slučaju potreban operativni zahvat uklanjanja veziva i vraćanja mrežnice u njezin prirodni položaj (vitrektomija).

Neovaskularni glaukom. Kao posljedica dugotrajno slabe kontrole dijabetesa novonastale krvne žile mogu se pojaviti u prednjem dijelu oka (šarenica) i ometati normalan protok tekućine iz oka, uzrokujući porast očnog tlaka. Neovaskularni glaukom je hitno oftalmološko stanje, jer osim što bolesnik često ima izrazitu bol u oku ili glavobolju, ono može u vrlo kratkom vremenu dovesti do nepovratnog gubitka vida, tj. sljepoće.

Sljepoća. Dijabetička retinopatija, oteklina (edem) žute pjege, glaukom, odignuće mrežnice ili kombinacija ovih stanja mogu dovesti do potpunoga gubitka vida, osobito ako se zanemare.

21

PREVENCIJA Dijabetička retinopatija ponekad se ne može spriječiti. No, redoviti pregledi oka, dobra kontrola šećera u krvi i krvnog tlaka te rana intervencija u slučaju problema s vidom mogu spriječiti ozbiljan gubitak vida. Ako imate dijabetes, smanjite rizik od dobivanja dijabetičke retinopatije na sljedeći način: svoju bolest shvatite ozbiljno. Neka zdrava prehrana i tjelesna aktivnost budu dio vaše svakodnevice. Pokušajte provoditi barem 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti, poput hodanja, svaki tjedan. Uzimajte oralne lijekove za dijabetes ili inzulin prema uputama. Pratite razinu šećera u krvi. Držite krvni tlak i kolesterol pod kontrolom. Izbjegavajte korištenje duhanskih proizvoda.

Ne preskačite kontrolne preglede kod Vašeg dijabetologa. Ne preskačite redovne preglede Vašeg oftalmologa, čak i ako nemate nikakve smetnje vida. Obratite pozornost na promjene vida.

Odmah se obratite oftalmologu ako primijetite zamućenje vida, „sjene ili niti“ u vidnom polju, promjene u kvaliteti vida, gubitak dijela vidnog polja ili bol oka.

Dijabetes ne mora nužno dovesti do gubitka vida. Aktivna uloga u liječenju dijabetesa može uvelike pomoći u sprječavanju komplikacija.

KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA DIJABETIČKE RETINOPATIJE? Dijabetičku retinopatiju najbolje je dijagnosticirati detaljnim pregledom očiju kod oftalmologa. Takav pregled uključuje pregled na biomikroskopu, mjerenje očnog tlaka, ispitivanje vidne oštrine i pregled očne pozadine sa širenjem zjenica.

Ovisno o stanju oka nakon takvog pregleda liječnik može preporučiti dodatnu dijagnostičku obradu koja može uključivati: fluoresceinsku angiografiju, optičku koherentnu tomografiju ili optičku koherentnu tomografiju s angiografijom.

Fluoresceinska angiografija (FAG) jest pretraga prilikom koje se ubrizgava kontrastno sredstvo u venski put. Kada cirkulacijom kontrast dođe do mrežnice naprave se snimke uz pomoć kamere s posebnim fliterima te se dobiju vrijedne informacije o oštećenjima oka uzrokovanim dijabetesom. Fluoresceinska angiografija posebno je korisna u razlikovanju neproliferativne i proliferativne retinopatije.

Optička koherentna tomografija (OCT) brza je neinvazivna pretraga koja se služi svjetlom. To je danas ujedno i najčešće korištena metoda kod praćenja bolesnika sa dijabetesom. Ključna je pri postavljanju dijagnoze kao i pri praćenju odgovora na terapiju injekcijama kod bolesnika s dijabetičkim makularnim edemom.

Optička koherentna tomografija angiografija (OCTA) također je brza neinvazivna pretraga koja služi sa procjenu težine bolesti, no za razliku od FAG-a nije potrebno inicirati kontrast venskim putem, što značajno olakšava njezinu upotrebu.

Liječenje dijabetičke retinopatije Liječenje, koje uvelike ovisi o stadiju dijabetičke retinopatije, usmjereno je na usporavanje ili zaustavljanje progresije bolesti.

Ukoliko se radi o blagoj ili umjerenoj neproliferativnoj dijabetičkoj retinopatiji s urednom žutom pjegom, aktivno liječenje nije potrebno. Međutim, potrebne su redovite kontrole kako bi se bolesnik pravovremeno liječio ukoliko bi bolest napredovala.

Zato je ključno odgovorno ponašanje pacijenta u smislu redovitog dolaska na zakazane kontrolne preglede.

Ukoliko se pak radi o proliferativnoj dijabetičkoj retinopatiji ili dijabetičkom makularnom edemu (oteklini žute pjege) potrebno je

22

hitno liječenje. Ovisno o specifičnim promjena mrežnice terapijske opcije mogu uključivati: ubrizgavanje lijekova injekcijom u oko, lasersku fotokoagulaciju ili kirurški zahvat (vitrektomija).

Postoje dvije skupine lijekova koji se mogu aplicirati u staklasto tijelo. Kao prvi lijek izbora u staklasto tijelo ubrizgavaju se lijekovi koji se nazivaju inhibitori vaskularnog endotelnog faktora rasta (anti VEGF). Oni pomažu zaustaviti rast novih krvnih žila i smanjuju nakupljanje tekućine u žutoj pjegi. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) i Europska medicinska agencija (EMA) odobrila je dva lijeka za liječenje dijabetičkog edema makule – ranibizumab (Lucentis) i aflibercept (Eylea). Treći lijek, bevacizumab (Avastin), također se korisiti za istu svrhu iako sam lijek nije registriran za primjenu u oko. Štoviše, u nekim zemljama Europe kao i u Hrvatskoj većina bolesnika s dijabetičkim makularnim edemom liječi se upravo Avastinom. Razlog tome je što je njegova učinkovitost i sigurnost slična dvama ostalim lijekovima, dok mu je cijena poprilično prihvatljivija. Druga vrsta lijeka koji se radi otekline žute pjege ubrizgava u oko spada u skupinu protuupalnih lijekova (Kenalog, Ozurdex), a koriste se ukoliko bolesnik slabije reagira na lijekove iz skupne inhibitora vaskularnoga endotelnog faktora rasta. Obje vrste lijekova ubrizgavaju se u staklovinu uz pomoć vrlo tanke igle.

Prije same aplikacije oko se anestezira kapima. Injekcije rijetko mogu uzrokovati blagu nelagodu, poput peckanja ili suzenja, te ih bolesnici u pravilu vrlo dobro podnose. Moguće nuspojave davanja injekcija uključuju porast očnog tlaka i infekciju unutrašnjeg sadržaja oka (endoftalmitis), no to su srećom vrlo rijetke komplikacije. Nažalost, u cilju zaustavljanja bolesti često je potrebno opetovano davanje injekcija, pogotovo kod bolesnika kod kojih su vrijednosti šećera u krvi dugotrajno bile slabo regulirane.

U slučaju proliferativnog oblika dijabetičke retinopatije liječenje se također izvodi injekcijama, ali često i uz dodatnu terapiju laserskom fotokoagulacijom koja se također izvodi u lokalnoj anesteziji kroz dvije do tri seanse. Laserska fotokoagulacija je najstariji oblik liječenje dijabetičke retinopatije, ali i dalje vrlo učinkovit. Iako sam postupak ponekad za bolesnika može biti neugodan, vrlo često osigurava dugotrajnu stabilizaciju bolesti, pogotovo kod najozbiljnijih oblika bolesti.

Vitrektomija jest operativni postupak koji se koristi da bi se uklonila krv iz staklastog tijela te da bi se uklonilo vezivno tkivo koje odiže mrežnicu. Takvi zahvati izvode se u bolničkim uvjetima, ili u općoj ili u regionalnoj anesteziji. Danas su takvi zahvati značajno poštedniji za bolesnika, dok moderni uređaji i operativne tehnike omogućavaju puno bolje ishode ovakve vrste liječenja nego ranije.

CILJ SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE (SZO) SZO ima za cilj potaknuti i podržati usvajanje učinkovitih mjera za nadzor, prevenciju i kontrolu dijabetesa i njegovih komplikacija, osobito u zemljama s niskim i srednjim prihodom. U tu svrhu, svjetska zdravstvena organizacija: daje znanstvene smjernice za sprječavanje velikih nezaraznih bolesti, uključujući dijabetes; razvija norme i standarde za dijagnozu i njegu šećerne bolesti; gradi svijest o globalnoj epidemiji dijabetesa, obilježavajući Svjetski dan dijabetesa (14. studenog) i provodi nadzor nad dijabetesom i njegovim čimbenicima rizika.

„Biciklom do zdravlja“ od Bundeka do Kipišća HSDU U sklopu Europskog tjedna mobilnosti Udruga „Biciklom do zdravlja“ organizirala je 18. rujna sportsko-rekreativnu i javno zdravstvenu obiteljsku biciklijadu Biciklom do zdravlja. Biciklijada Biciklom do zdravlja započela je dvadesetkilometarskom vožnjom od Bundeka do Jezera Kipišće u Svetoj Nedjelji.

Cilj ove sportsko-rekreativne i javnozdravstvene manifestacije bio je promoviranje aktivnog načina života kao najboljeg načina za očuvanje zdravlja. U sklopu toga Udruga je organizirala prigodni zdravstveni, edukativni i zabavni program te animirala građane za zdrav način života, bicikliranje i aktivnost kroz život.

Prije početka utrke na Bundeku nutricionisti i kineziolozi iz NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, suorganizatora biciklijade, informirali su prisutne o zdravoj prehrani i proveli vježbe zagrijavanja i rastezanja kako bi se sudionici pripremili za utrku.

Na samom jezeru Kipišće održan je edukativni program u kojem su sudjelovali partneri udruge „Biciklom do zdravlja“: Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Dom zdravlja Zagreb – Zapad, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske Dijabetes www.dijabetes. hr

toplice, Komore u zdravstvu, Hrvatski savez dijabetičkih udruga, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac.

Svima zainteresiranima bilo je omogućeno mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi uz liječničko savjetovanje (dva sata nakon tjelesne aktivnosti), a na našem štandu prisutni su mogli dobiti edukativne letke, brošure, časopis Dijabetes – slatki život i saznati o radu Saveza i dijabetičkih udruga te gdje i kako se mogu uključiti u njihov rad.

Uz jezero Kipišće organiziran je bio i program za djecu: dječja igraonica, tradicionalne dječje igre, igraonica Vrhunski sportaši i djeca i mini škola nordijskog hodanja.

Cilj ovakvih javnozdravstvenih akcija, zbog čega je i HSDU bio jedan od partnera događanja, jest osvijestiti građane za zdrave životne navike te da samo pola sata kretanja dnevno pozitivno utječe na osobni rast i razvoj. Nažalost, zadnje europske zdravstvene ankete pokazuju da je samo 19% našega odraslog stanovništva tjelesno aktivno, što nas sve skupa treba motivirati na redovitu tjelesnu aktivnost.

23

Konferencijom za medije započela kampanja Pokreni se!

HSDU U organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga započela je javnozdravstvena kampanja Pokreni se!. Cilj kampanje jest educirati i apelirati kako je sve veći broj oboljelih od šećerne bolesti – tihog ubojice novog doba koja može izazvati sljepoću, amputaciju donjih udova, srčani i moždani udar, zatajenje bubrega.

Na konferenciji za medije poruku o prevenciji i brizi za svoje zdravlje poslali su: prim. dr. Vera Katalinić Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva, dr. sc. Tamara Poljičanin, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, dr. sc. Mirela Šentija Knežević, v.d. pročelnica Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, prof. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, dr. sc. Mladen Grgurević, dijabetolog Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

Prema posljednjim podatcima, u Hrvatskoj je oko 310 tisuća oboljelih od šećerne bolesti. No, mnogi ni ne znaju da u sebi nose ovu kroničnu nezaraznu bolest, pa je brojka daleko veća.

Procjenjuje se da je gotovo 500 tisuća oboljelih u Hrvatskoj.

Zbog pandemije COVID-19 stanje je i još gore, jer mnogi nisu obavili liječničke preglede i redovite kontrole. Prema službenim podatcima, čak 60% osoba sa šećernom bolešću tipa 2 nije se odazvalo na preglede i kontrolu. „Prvi put od kada pratimo stanje oboljelih u Hrvatskoj, imamo smanjenje. Tomu razlog nije da je manje oboljelih, nego je puno manje otkrivenih novooboljelih. Puno više nam je dijabetičara umrlo. Rezultat tog smanjenja je takav zato što su ljudi zbog pandemije COVID-a manje posjećivali liječnike.“ – rekla je dr. sc.

Tamara Poljičanin, Hrvatski zavod za javno zdravstvo. „Ukoliko osobe sa šećernom bolešću obole od COVID-a imaju lošije izglede za dobru prognozu, pa su se samim time zbog toga čuvali i manje dolazili na preglede. Na početku pandemije, dostupnost zdravstvene zaštite bila je u nešto manjem obimu. Danas je potpuno drugačije, barem kada govorim o Klinici Vuk Vrhovac.

Dakle, imamo dovoljan broj timova. Čekanje na prvi pregled je manje od tjedan dana“ – rekao je dr. sc. Mladen Grgurević, dijabetolog Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. Stručnjaci dodaju kako je i premalen odaziv na cijepljenje protiv COVID-19. „Brojke su alarmantne! Mi u našoj zemlji nemamo dovoljan odaziv na cijepljenje protiv COVID-19. Stoga, pozivam sve da se odazovu na cijepljenje. Jer, osobe sa šećernom bolešću imaju dva i pol puta veću šansu da će dobiti najteži oblik COVID-a, a gotovo je do tri puta veća šansa da će bolesnik koji boluje od šećerne bolesti na žalost preminuti kada oboli od COVID-a“ – poručila je prof. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar. „Prema analizama koje smo radili 1. rujna svega 60% dijabetičara je posve cijepljeno!“ – poručila je dr. sc. Tamara Poljičanin, Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Trenutačna slika osoba sa šećernom bolešću nije dobra – premalo se kreću, velik broj ih je pretilo, a ne odlaze na sistematske preglede, koje su obvezni obaviti jedanput godišnje. „Slika opće populacije nije dobra. Samo 20% ljudi su redovito tjelesno aktivni, imamo najdeblje muškarce u Europi, trećina djece

24

do 8 godina imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretila. Onda nije ni čudo da je kod osoba sa šećernom bolešću slika još gora.

80% osoba sa šećernom bolesti imaju prekomjernu tjelesnu težinu i pretili su. Potrebna nam je pravilna prehrana i redovito kretanje.

Treba se pokrenuti!“ – izjavila je Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. „Prevencija je dugotrajan proces, gotovo cjeloživotan. Kreće se od najranije dobi. Recimo, kretanje djece – u najmlađoj dobi, kreću se oko 88%, a već u srednjoj školi padnu ispod 20%. Zašto je to tako? Zato što gledaju obrazac ponašanja nas odraslih. Ne možete očekivati sve od sustava, već pojedinac mora krenuti od sebe, da se mijenja na bolje“ – objasnila je prim. dr. Vera Katalinić Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva. „Grad Zagreb doista stavlja naglasak na prevenciju, promociju zdravlja i rano otkrivanje bolesti kako bismo spriječili nastanak dijabetesa ili, kako se još naziva, tihog ubojice. Doista je velik broj djece pretilo, velik broj njih ne doručkuje, ne kreću se dovoljno i ne jedu dovoljno voća i povrća. Edukacija se ne vrši samo preko vrtića i škola, nego i preko roditelja. Grad Zagreb je osigurao dva savjetovališta za prehranu djece i odraslih, a savjetovanje je besplatno“ – rekla je dr. sc. Mirela Šentija Knežević, v.d. pročelnica Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba.

Kako bi potaknuli osobe sa šećernom bolešću da se više kreću i brinu o svom zdravlju, Hrvatski savez dijabetičkih udruga pokrenuo je kampanju Pokreni se!. Tijekom kampanje održavat će se niz edukativnih radionica, kao i prigodno obilježavanje 100 godina od otkrića inzulina – spasonosnog lijeka koje spašava milijune ljudi sa šećernom bolešću diljem svijeta. Partneri i sudionici kampanje Pokreni se! su Ministarstvo zdravstva, HZJZ, NZJZ Andrija Štampar, Grad Zagreb (Gradski urez za zdravstvo), Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a, KOHOM, UPUZ, HDOD, Hrvatska ljekarnička komora, Društvo za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HKMS i zdravstvena platforma Health hub. Snimku konferencije za medije možete pogledati na poveznici na YouTubeu: https://www.youtube.com/watch?v=zOLKytUC0CA&t=72s

25

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a 01 55 30 503

Svakog utorka i četvrtka pozivom na broj 01 55 30 503 od 17:00 do 19:00 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/stručnjakinjom

Raspored i imena gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr i na Facebooku, a informaciju možete dobiti i pozivom na broj mobitela 091 31 31 020.

S obzirom na velik interes pozivatelja, nastavljamo i dalje s Info telefonom dva puta tjedno. Time želimo omogućiti osobama sa šećernom bolešću, članovima njihovih obitelji, odnosno svima onima koji brinu o vlastitome zdravlju i prevenciji kroničnih bolesti te onima koji su u povećanom riziku od obolijevanja od šećerne bolesti da na jednom mjestu dobiju potrebnu pouzdanu informaciju, koristan i vrijedan savjet ili točan odgovor od stručnih osoba ne odlazeći u zdravstvenu ustanovu. To je posebice važno u vrijeme pandemije COVID-19.

U suradnji sa stručnjacima iz Sveučilišne Klinike „Vuk Vrhovac“ KB Merkur, svi zainteresirani koji trebaju savjet vezano za regulaciju šećerne bolesti, prevenciju, metode liječenja, terapiju i komplikacije dijabetesa mogu nazvati na besplatni Info telefon 01 55 30 503 utorkom i četvrtkom od 17:00 do 19:00 sati.

Poziv na besplatnu telefonsku liniju HSDU-a jedinstvena je prilika za dobivanje stručnog savjeta ili preporuke putem telefona. Razgovor s liječnicima i medicinskim sestrama iz SK „Vuk Vrhovac“ KB Merkur u potpunosti je anoniman, možete se predstaviti samo ako želite. Na Info telefonu dežuraju dijabetolozi, neurolog, kardiolog, oftalmolog i diplomirane medicinske sestre.

Javite se svakako, liječnici i diplomirane medicinske sestre – edukatori na našem besplatnom Info telefonu tu su za vas. HSDU je ovu posebnu telefonsku liniju uveo kao dodatnu pomoć i savjetovanje za osobe sa šećernom bolešću, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje te sve ostale koji se suočavaju sa šećernom bolešću, žive s njom ili se žele informirati.

HSDU na ovaj način želi pomoći svim oboljelima od šećerne bolesti kao i svim osobama povezanima s njima, te vas potičemo da zovete i razgovarate s našim stručnjacima o svemu što vas zanima. I dakako, ako imate prijedloge ili ideje koji profil stručnjaka trebamo pozvati, javite nam.

Veselimo se Vašim novim pitanjima!

Raspored za studeni i prosinac 2021.

2.11.2021.

DIJABETIČKO STOPALO Imate li problema sa stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna živaca, sprječavanje ozljeda, kada se obratiti liječniku), savjeti i sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni.

4.11.2021.

PREHRANA Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju Snježana Gaćina, dipl. med. techn., i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK medicinskoj sestri. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

9.11.2021.

DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje internist, endokrinolog – dijabetolog, SK tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

20

26

11.11.2021.

KARDIOLOG Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici.

Merkur

16.11.2021.

NEUROLOG Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, bolesti, oštećenju osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke dr. med., neurologinja, SK „Vuk Vrhovac“, polineuropatije, tada nazovite našu dežurnu liječnicu.

KB Merkur

23.11.2021.

DIJABETES Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk nazovite našega dežurnog liječnika.

Vrhovac“, KB Merkur

25.11.2021.

OFTALMOLOG Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., bolesti te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB nazovite našega dežurnog liječnika.

Merkur

30.11.2021.

DIJABETES Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične Krešimir Martinac, dr. med., internist komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika.

Merkur

2.12.2021.

DIJABETIČKO STOPALO Imate li problema sa stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna živaca, sprječavanje ozljeda, kada se obratiti liječniku), savjeti i sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni.

7.12.2021.

PREHRANA Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju Snježana Gaćina, dipl. med. techn., i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK medicinskoj sestri. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

9.12.2021.

DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje internist, endokrinolog – dijabetolog, SK tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

14.12.2021.

KARDIOLOG Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici.

Merkur

16.12.2021.

NEUROLOG Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, bolesti, oštećenju osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke dr. med., neurologinja, SK „Vuk Vrhovac“, polineuropatije, tada nazovite našu dežurnu liječnicu.

KB Merkur

21.12.2021.

DIJABETES Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk nazovite našega dežurnog liječnika.

Vrhovac“, KB Merkur

Dijabetes www.dijabetes.hr

27

Inzulinska pumpa YpsoPump Prof. dr. sc. Ines Bilić-Ćurčić, KBC Osijek Kontinuirana isporuka inzulina putem inzulinske pumpe (CSII, continuous subcutaneous insulin infusions) postaje sve češća opcija u odnosu na terapiju višekratnim dnevnim supkutanim injekcijama inzulina (MDI, multiple daily injections) među osobama sa šećernom bolešću, poglavito tipa 1. Pomaže u kontroli glikemije dopuštajući kontinuiranu infuziju bazalnih doza inzulina u različitim dnevnim ritmovima uz dodatnu primjenu bolusa izračunatu prema unosu ugljikohidrata u obroku što je najbliže imitaciji fiziološkog lučenja inzulina iz gušetrače (1).

U usporedbi s MDI, osobe koje koriste CSII mogu postići bolju regulaciju glikemije odnosno smanjiti Hba1c, smanjiti pojavu i težinu hipoglikemijskih događaja te poboljšati kvalitetu života (24).

Trenutno su dostupne različite inzulinske pumpe koje dijele isti princip bazalne i bolusne isporuke inzulina, ali se razlikuju u pogledu dizajna, materijala, rukovanja i dodatnih funkcija.

Mnoge pumpe mogu izravno primati vrijednosti glukoze u krvi iz glukometra kako bi ih koristile za izračun bolusa, a neke inzulinske pumpe mogu se spojiti na sustave za kontinuirano praćenje glukoze, dopuštajući djelomično automatiziranu kontrolu pumpe na temelju intersticijskih mjerenja glukoze.

Svaka inzulinska pumpa i sustavi za kontinuirano monitoriranje glukoze (CGM) nude svoje posebne značajke – kako odabrati najbolju? Najvažnije je identificirati koji sustav ima ključne značajke koje zadovoljavaju potrebe i način života bolesnika i njegove obitelji, dok minimiziraju čimbenike koji narušavaju svakodnevnu kvalitetu života. S namjerom da se olakša odabir bolesnicima i liječnicima ovdje su predstavljene jedinstvene značajke koje pruža YpsoPump® (tvrtke Ypsomed Diabetescare).

Kao najmanja inzulinska pumpa dostupna u Hrvatskoj (46 mm D x 78 mm V x 16 mm D) YpsoPump ima kompaktan, tanak, prenosiv dizajn i teži samo 83 g (uključujući bateriju i napunjeni uložak). Nazivan “intuitivnim sustavom inzulinske pumpe”, YpsoPump je jednostavan i pouzdan uređaj koji je prilagođen korisniku i zdravstvenom radniku te omogoćuva brz i točan uvid u kontrolu glikemije. Funkcije i značajke crpke usredotočene su na osnove isporuke inzulina: bazalne (uključujući privremenu bazalnu funkciju, kao i dva profila isporuke bazalnog inzulina, tzv. profil A i profil B) i boluse (standardni, produženi i “slijepi

28

bolus”), a dodatna prednost su jednostavni ulošci i infuzijski setovi.

Crpka koristi intuitivan rad putem zaslona osjetljivog na dodir koji prikazuje vrlo razumljive ikone. Budući da sučelje koristi slike umjesto riječi, neovisno je o bilo kojem jeziku; nije nužno znanje engleskog kako bi se njime upravljalo (prije uporabe nužno je upoznavanje sa značenjem svake ikone kako bi se izbjeglo pogrešno tumačenje funkcije). Operacije su intuitivne i stoga ih je lako naučiti jer rade slično kao pametni telefon: prelaženjem prstom ulijevo i udesno za kretanje kroz ikone na glavnom ekranu; prelaženjem prstom ulijevo za prikaz posljednje bolusne doze; okretanjem kotačića s brojevima za postavljanje datuma/ vremena i za postavljanje bazalnih doza; ikone “start” i “stop” su poznate (kvačica i X).

YpsoPump je po dizajnu otvorena platforma. To znači da nije povezana s određenim proizvođačem glukometara (BG) ili CGM sustava; može se koristiti kao samostalna inzulinska pumpa ili s bilo kojim glukometrom s omogućenim Bluetoothom, CGM-om (poput Dexcoma) ili pametnim telefonom.

Također, YpsoPump se može koristiti i uz Freestyle Libre Flash Glucose Monitor, iako se rezultati FGM (Libre) moraju ručno unijeti u aplikaciju, budući da ona koristi NFC, dok aplikacija YpsoPump koristi Bluetooth.

Trenutno ne postoji integracija s CGM-om, ali Ypsomed je ušao u partnerstvo s Dexcomom krajem 2020. te postoje planovi za integraciju sustava Dexcom G6 CGM sa sustavom Ypsomed Diabetescare.

YpsoPump se povezuje s pametnim telefonom putem aplikacije YpsoPump (dostupna i za Apple i za Android). Komunikacija između crpke i aplikacije je jednosmjerna (aplikacija neće komunicirati s pumpom), tako da ne postoji mogućnost slučajnog unosa bolusa iz aplikacije.

Putem aplikacije omogućen je pristup dodatnim značajkama, poput kalkulatora bolusa i preostalog aktivnog inzulina (insulin on board; IOB), a obje su dostupne putem aplikacije (ne na samoj pumpi). Kalkulator bolusa preporučuje doze inzulina na temelju individualnih omjera inzulina i ugljikohidrata (UIO) i faktora osjetljivosti na inzulin (FIO). Izračunata količina bolusa mora se unijeti ručno u pumpu u jedinicama inzulina, što uglavnom ne

predstavlja izazov korisnicima, iako bi dvosmjerna komunikacija pružila dodatnu prednost. Ypsomed je najavio u 2022. za mylife YpsoPump aplikaciju bolusa putem mobilne aplikacije.

Aplikacija je skladište svih podataka povezanih s dijabetesom.

Podatci o dozama inzulina iz crpke mogu se slati u aplikaciju sinkronizacijom putem Bluetootha, a mjerenja glukoze mogu se prenijeti u aplikaciju s bilo kojeg glukometra koji ima Bluetooth.

Pomoću aplikacije moguće je pristupiti svim podatcima (uključujući dnevne izvještaje i sažetak statistike), što značajno pomaže u prilagodbi terapije na temelju generiranih podataka.

Nadalje, postoji i opcija praćenja na daljinu. Primjerice, ako je dijete prespavalo, roditelj može pogledati što se događa. Podatci su pohranjeni u oblaku pa ih svatko s pristupom internetu može vidjeti s bilo kojeg mjesta na svijetu. Ovo je iznimno korisno i medicinskom osoblju koje u stvarnom vremenu može pratiti kretanje glikemije svojih bolesnika. Ovaj virtualni pristup liječenju pokazao se kao iznimno koristan u vrijeme pandemije COVID-19, međutim vjerujem kako će se upravo radi jednostavnosti, praktičnosti i uštede na vremenu i financijama ovaj udaljeni način rada zadržati te postati okosnicom liječenja i praćenja osoba sa šećernom bolešću i u budućnosti.

Postoje dodatci koji olakšavaju pričvršćivanje pumpe za remen ili grudnjak, a njena mala veličina pogodna je za diskretno korištenje.

Spremnik inzulina je nešto manji: sadrži 160 ml inzulina (što je ekvivalentno 160 jedinica) pa može zahtijevati češću zamjenu kod osoba koje uzimaju veće doze inzulina te za njih nije prikladan.

Spremnici YpsoPump su stakleni. Sve ostale inzulinske pumpe dostupne u Hrvatskoj imaju plastične spremnike koji se razgrađuju u dodiru s inzulinom pa je potrebno puniti svježi uložak svaka 2-3 dana. No, stakleni spremnici, koji se pune inzulinom po izboru, mogu se koristiti do 7 dana ili čuvati u hladnjaku (na 2-8°C) do 30 dana. Također, infuzijski set se može promijeniti bez potrebe za zamjenom inzulinskog uloška, tako da uložak u pumpi može ostati dulje, što štedi i vrijeme i inzulin.

Infuzijski setovi YpsoPump Orbit® rotiraju se za 360° radi slobode kretanja, što olakašava umetanje kanile. Također, plava boja cijevi olakšava uočavanje mjehurića zraka te ih je moguće isprati prije nego što izazovu probleme. Prednost YpsoPump-a je veći profil infuzijskog seta u odnosu na ostale proizvođače.

No, koliko su doista korisne sve ove navedene značajke YpsoPump-a u svakodnevnom životu osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 te zdravstvenim radnicima u postizanju bolje kontrole glikemije i kvalitete života? Osim vlastitih pozitivnih iskustava iz kliničke prakse, objavljeno je i randominizirano kliničko ispitivanje u kojem je 35 ispitanika s dijabetesom tipa 1 koji su u svakodnevnim uvjetima već imali CSII procijenilo sustav inzulinske pumpe YpsoPump (5). Nakon 30 dana nisu se pojavili nikakvi sigurnosni problemi, a iskustva sa sustavom dokumentirana su u upitniku.

Korisnici su izdvojili kao najveću prednost već prethodno navedene prepoznatljive značajke nove crpke, jednostavno i intuitivno rukovanje te privlačan dizajn. Upravo bi YpsoPump posebnu prednost imala u osoba koje nisu već koristile CSII, radi jednostavnosti i sigurnosti, a da se ne preoptereti bolesnika s previše informacija.

Ispitanici su izdvojili dva moguća ograničenja sustava crpke: funkciju slijepog bolusa koju su percipirali kao previše kompliciranu, međutim mnogi ispitanici nisu koristili dodatne funkcije, što je u skladu s našim iskustvima iz kliničke prakse kao i rezultatima drugih ispitivanja koja pokazuju da je korištenje Dijabetes www.dijabetes. hr

naprednih funkcija manje uobičajeno.

Drugo ograničenje je već spomenuta veličina napunjenog uloška koju su korisnici ocijenili premalom, no s druge strane stakleni uložak kao takav viđen je kao prednost. Što se tiče infuzijskog seta, ispitanici nisu izvijestili ni o kakvim poteškoćama ili ograničenjima te su umetanje smatrali gotovo bezbolnim, što je iznimno važno za učinkovitu terapiju inzulinskom pumpom jer su teško rukovanje i bolno umetanje među najčešćim razlozima za odustajanje od liječenja CSII-om (6,7).

Glavni razlozi za prijevremenu zamjenu infuzijskih setova bili su vanjski utjecaji i odljepljivanje ljepila, dok nisu prijavljeni tehnički problemi ili problemi s isporukom inzulina, poput iskrivljenih kanila. Nadalje, u usporedbi s rezultatima drugih objavljenih studija, uočena stopa okluzije od 4,3 u 100 infuzijskih setova bila je prilično niska (8,9).

Klinička procjena nuspojava (dvije nuspojave povezane s infuzijskim setom u 2,8 godine korištenja pumpe) pokazuje da je YpsoPump siguran uređaj u svakodnevnim uvjetima, a niti jedan od tehničkih problema koji su se dogodili nije doveo do nuspojave (npr. ketoze ili ketoacidoze).

Na kraju možemo zaključiti da korištenjem YpsoPump-a dobivamo siguran, korisniku jednostavan i učinkovit CSII u svakodnevnim uvjetima koji omogućava sveobuhvatan uvid u kretanje glikemije, vrijeme i doze isporučenog inzulina, bolusnog i bazalnog te unos ugljikohidrata u obroku, što omogućava zdravstvenom radniku i korisniku optimizaciju kontrole glikemije.

Literatura 1. Heinemann, L, Fleming, GA, Petrie, JR, Holl, RW, Bergenstal, RM, Peters, AL. Insulin pump risks and benefits: a clinical appraisal of pump safety standards, adverse event reporting and research needs. A joint statement of the European Association for the Study of Diabetes and the American Diabetes Association Diabetes Technology Working Group. Diabetologia. 2015;58(5):862-870.

2. Hu S, Yang H, Chen Z, Leng X, Li C, Qiao L, Lv W, Li T. Clinical Outcome and Cost-Effectiveness Analysis of CSII Versus MDI in Children and Adolescent With Type 1 Diabetes Mellitus in a Public Health Care System of China. Front Endocrinol (Lausanne). 2021 Mar 30;12:604028. doi: 10.3389/fendo.2021.604028. PMID: 33859614; PMCID: PMC8043415.

3. Dos Santos TJ, Donado Campos JM, Argente J, Rodríguez-Artalejo F. Effectiveness and equity of continuous subcutaneous insulin infusions in pediatric type 1 diabetes: A systematic review and meta-analysis of the literature. Diabetes Res Clin Pract. 2021 Feb;172:108643. doi: 10.1016/j.diabres.2020.108643. Epub 2020 Dec 31. PMID: 33359572.

4. Karges, B, Schwandt, A, Heidtmann, B, et al. Association of insulin pump therapy vs insulin injection therapy with severe hypoglycemia, ketoacidosis, and glycemic control among children, adolescents, and young adults with type 1 diabetes. JAMA. 2017;318(14):1358-1366.

5. Waldenmaier D, Zschornack E, Kalt L, Buhr A, Pleus S, Haug C, Freckmann G. First User Experiences With a Novel Touchscreen-Based Insulin Pump System in Daily Life of Patients With Type 1 Diabetes Experienced in Insulin Pump Therapy. J Diabetes Sci Technol. 2019 Jan;13(1):96-102. doi: 10.1177/1932296818785386. Epub 2018 Jul 12. PMID: 29998760; PMCID: PMC6313294.

6. Chamberlain, JJ, Gilgen, E. Do perceptions of insulin pump usability impact attitudes toward insulin pump therapy? A pilot study of individuals with type 1 and insulin-treated type 2 diabetes. J Diabetes Sci Technol. 2015;9(1):105-110.

7. Freckmann, G, Arndt, S, Fiesselmann, A, et al. Randomized cross-over study comparing two infusion sets for CSII in daily life. J Diabetes Sci Technol.

2017;11(2):253-259.

8. Renard, E, Guerci, B, Leguerrier, AM, Boizel, R. Lower rate of initial failures and reduced occurrence of adverse events with a new catheter model for continuous subcutaneous insulin infusion: prospective, two-period, observational, multicenter study. Diabetes Technol Ther. 2010;12(10):769-773.

9. Guenego, A, Bouzille, G, Breitel, S, et al. Insulin pump failures: has there been an improvement? Update of a prospective observational study. Diabetes Technol Ther. 2016;18(12):820-824.

29

YPS-FL-PUMP-HP-HR-01

Uživajte u jednostavnosti.

mylife™ YpsoPump® – intuitivan sustav inzulinske pumpe mylife™ YpsoPump® – mala inzulinska pumpa sa zaslonom na dodir mylife™ App – opsežni podatci dostupni pritiskom prsta Samostalno punjenje mylife™ YpsoPump® Reservoir – za inzulin po izboru Stakleni mylife™ YpsoPump® Reservoir – za dulji period čuvanja inzulina Infuzijski set mylife™ YpsoPump® Orbit® – za veću slobodu kretanja mylife™ Orbit®Inserter – za brzo i sigurno postavljanje infuzijskog seta1 mylife™ Software – jednostavno upravljanje terapijom 1 Scientific publication of the mylife™ YpsoPump® HomeUse study results: D. Waldenmaier, G. Freckmann et al., First User Experiences With a Novel Touchscreen-Based Insulin Pump System in Daily Life, 2018 JDST Journal of Diabetes Science and Technology, 1-7, doi: 10.1177/1932296818785386.

Više informacija potražite na www.mylife-diabetescare.com/ypsopump Salvus d.o.o. // Toplička cesta 100 49 240, Donja Stubica info@salvushealth.com // tel: +385 49 326 550

™ ps mylife Ap lusa: om bo kalkulator sustave za dostupno oid iOS i Andr

Šećerna bolest i COVID-19 Dr. sc. Tamara Poljičanin, dr. med., Jelena Dimnjaković, dr. med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo U Republici Hrvatskoj prema aktualnim podatcima registra CroDiab ima 310.212 osoba sa dijagnosticiranom šećernom bolešću, a procjenjuje se da je ukupni broj oboljelih više od 520.000. U 2020. godini po prvi put od početka praćenja Registra opažamo pad ukupnog broja oboljelih za gotovo 4.000, no nažalost ne kao posljedicu bolje epidemiološke situacije, već kao rezultat slabijeg otkrivanja bolesti i povećane smrtnosti osoba sa šećernom bolešću. I dok se prosječni broj novooboljelih kretao od 35 do 40 tisuća godišnje, on je u 2020. iznosio 30.000. Tijekom pandemije uočava se i pad broja hospitalizacija zbog šećerne bolesti za oko 15.000 i pad broja posjeta liječnicima obiteljske medicine za oko 100.000 u odnosu na 2019. godinu. Rezultat smanjenog korištenja zdravstvene zaštite tijekom pandemije COVID-19 kao rezultat će u budućnosti imati povećan udio osoba s razvijenim komplikacijama i smanjenje njihove kvalitete života, a već i sada uočavaju se negativni trendovi u pokazateljima regulacije bolesti.

Gotovo 70% bolesnika ima loše ili granično zadovoljavajuće kontroliranu šećernu bolest (HbA1c veći od 6,5%) s prosječnom vrijednošću HbA1c 7,22%. Za usporedbu, prosječni HbA1c 2019. godine bio je 7,17% te je 2020. godina prva godina u kojoj se vidi porast HbA1c nakon niza godina s padom prosječne vrijednosti HbA1c. Prosječna vrijednost glukoze u krvi natašte bila je 8,11 mmol/L, jednako kao i 2019. godine, što je prva godina u kojoj imamo stagnaciju nakon niza godina pada prosječne razine glukoze natašte.

Analize pokazatelja COVID-19 do 1. rujna 2021. ukazuju na to da je 10% osoba sa šećernom bolešću bilo pozitivno na COVID-19, 2,4% ih je bilo hospitalizirano zbog ili s COVID-19, 0,8% je preminulo uz ili s COVID-19 te 7% ukupno preminulo, dok ih je tek 60,1% u potpunosti i 3,9% djelomično cijepljeno. Najbolja procijepljenost prisutna je u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji te Gradu Zagrebu, dok je najmanji udio osoba sa šećernom bolešću u potpunosti cijepljen u Šibenskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj te Ličko-senjskoj županiji.

Svjetska istraživanja govore da bolesnici sa šećernom bolešću imaju 2,4 puta veći rizik od razvoja teške bolesti te 1,5-3 puta viši mortalitet u slučaju zaraze COVID-19 od osoba koje ne boluju od šećerne bolesti. Rezultati istraživanja provedenih u Republici Dijabetes www.dijabetes. hr

Hrvatskoj također ukazuju na navedeno; šećerna bolest znatno je češće bila prisutna u osoba koje su imale teži oblik bolesti te potrebu za mehaničkom ventilacijom (24,6% naspram 10,6%) te onih koji su preminuli u odnosu na one koji nisu (25,5% naspram 10,2%).

Temeljem svega navedenog razvidno je da su osobe sa šećernom bolešću pod povećanim rizikom od infekcije i bolesti COVID-19, dok stope cijepljenja nisu zadovoljavajuće. Istovremeno se udio osoba s redovitim i zadovoljavajućim nadzorom nad bolešću smanjuje. Osobe sa šećernom bolešću, možda i više nego ikada, moraju biti svjesne da su redovne godišnje dijabetičke kontrole neizostavne te da cijepljenje dodatno poboljšava ishode i najbolji je način prevencije i zaštite od bolesti COVID-19. Kronične komplikacije i COVID-19 moguće je spriječiti i/ili odgoditi, stoga preuzmite kontrolu u svoje ruke, ako ne sada – kada?

Literatura 1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću CRODIAB Izvješće za 2020. godinu. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/ wp-content/uploads/2021/05/Izvje%C5%A1%C4%87e-za-2020.-godinu.pdf 2. International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas, 9th edn. Brussels, Belgium; 2019. Dostupno na: https://www.diabetesatlas.org 3. Shang L et al. Diabetes Mellitus is Associated with Severe Infection and Mortality in Patients with COVID-19: A Systematic Review and Meta-analysis. Arch Med Res. 2020 Oct;51(7):700-709. doi: 10.1016/j.arcmed.2020.07.005. Epub 2020 Aug 7. PMID: 32811670; PMCID: PMC7413048.

4. Yin Y et al. The epidemiology, pathophysiological mechanisms, and management toward COVID-19 patients with Type 2 diabetes: A systematic review. Prim Care Diabetes. 2021 Sep 6:S1751-9918(21)00169-8. doi: 10.1016/j. pcd.2021.08.014. Epub ahead of print. PMID: 34600859; PMCID: PMC8418914.

5. Chidambaram V et al. Factors associated with disease severity and mortality among patients with COVID-19: A systematic review and meta-analysis. PLoS One. 2020 Nov 18;15(11):e0241541. doi: 10.1371/journal.pone.0241541. PMID: 33206661; PMCID: PMC7673562.

6. Capak K et al. Prevalence of somatic comorbidities among coronavirus disease 2019 patients in Croatia in the first pandemic wave: data from national public health databases. Croat Med J. 2020 Dec 31;61(6):518-524. PMID: 33410298.

7. Giorgino F et al. Management of patients with diabetes and obesity in the COVID-19 era: Experiences and learnings from South and East Europe, the Middle East, and Africa. Diabetes Res Clin Pract. 2020 Dec 10;172:108617. doi: 10.1016/j.diabres.2020.108617. Epub ahead of print. PMID: 33310175; PMCID: PMC7728417.

8. Shah K. et al. Hypoglycemia at the time of Covid-19 pandemic. Diabetes Metab Syndr. 2020;14:1143–1146. doi: 10.1016/j.dsx.2020.07.003.

31

RESPIRATORNE BOLESTI I PREHRANA Nikola Mesarić, mag. nutricionizma, Služba za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb Zdravlje respiratornog sustava usko je povezano s pravilnom prehranom. Osim energijske vrijednosti, hrana posjeduje i brojne komponente koje pridonose zdravlju respiratornog sustava. Brojna istraživanja upućuju na povezanost respiratornog, imunološkog i probavnog sustava, posebice uravnotežene flore mikroorganizama (mikrobiote) za koju je dokazano da bitno može ublažiti simptome infekcija.

Na imunološki sustav utječu sljedeće hranjive tvari: vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folat i selen. Za ove nutrijente postoji zdravstvena tvrdnja EFSE (Europske agencije za sigurnost hrane) da doprinose normalnoj funkciji imunološkog sustava. Sustav obrane antioksidansa vrlo je složen u neutralizaciji slobodnih radikala. Prehrambeni unos odabranih vitamina i minerala, nezasićenih masnih kiselina te raznih fitokemikalija i flavonoida omogućava obnavljanje središnjih antioksidanata održavajući ravnotežu između prooksidansa i antioksidansa. Važno je imati na umu da bez optimalnoga kalorijskog unosa te raznolikog načina prehrane ne možemo postići optimalni unos vitamina i minerala. Prilikom borbe s infekcijom tijelo troši dosta energije te naposljetku organizam ostaje iscrpljen, a vrlo je individualno koliko dugo će to trajati.

U hranu koja pokazuje obećavajuće učinke za prehladu, gripu i druge respiratorne infekcije ubrajaju se npr. agrumi i bobičasto voće, različito povrće (brokula, špinat, gljive, crvena paprika, slatki krumpir – batat), mahunarke, orašasti plodovi, različiti čajevi i začini (npr. kurkuma). Crijevna mikrobiota može utjecati na imunološki odgovor, čime utječe i na napredovanje bolesti.

Fermentirana hrana kao što je npr. svježi kiseli kupus i fermentirani mliječni proizvodi (kefir, jogurt s probiotikom, acidofil) doprinosi obnavljanju crijevne mikrobiote, a samim time i imunitetu. Osim toga, važan je i unos omega-3 masnih kiselina koje također imaju protuupalni učinak (npr. plava morska riba, lanene i chia sjemenke, orasi itd.).

Pandemija COVID-19 tekuća je pandemija nove bolesti respiratornog sustava koju uzrokuje novi koronavirus SARS-

32

CoV-2. Nema uvjerljivih dokaza da određena hrana ili način prehrane mogu utjecati na imunološki sustav i time prevenirati zarazu ili izliječiti osobu zaraženu koronavirusom. No, budući da simptomi bolesti mogu značajno utjecati na odgovarajući unos hrane i zadovoljavanje nutritivnih potreba, prehrana čini bitnu komponentu u liječenju i oporavku.

U slučaju nedovoljnog unosa hrane dolazi do gubitka tjelesne i mišićne mase, čime se otežava oporavak. Zato je potrebno svjesno povećati unos pojedine hrane kako bi se spriječio daljnji gubitak i povratila snaga. Poželjno je redovito pratiti tjelesnu masu ili obratiti pozornost na druge znakove koji ukazuju na smanjenje tjelesne mase (npr. prevelika odjeća), ali i gubitak mišićne snage (npr. teže obavljanje svakodnevnih aktivnosti). Važno je jesti uravnoteženu i raznovrsnu hranu radi održavanja mišićne mase i snage tijela, ali i jačanja imuniteta i obrane od infekcija.

Preporučuje se slijediti sljedeće preporuke: • Konzumirati manje, a češće obroke.

• Kako bi unijeli dovoljnu količinu proteina potrebnih za održavanje mišićne mase, uključiti hranu koja je izvor proteina (meso, ribu, jaja, sir, mahunarke ili orašaste plodove) u svaki obrok.

• Kao izvor energije i vlakana birati složene ugljikohidrate iz cjelovitih žitarica (zobenih pahuljica, prosa, ječma, heljde, kvinoje, amaranta, riže), krumpira, batata, tjestenine i kruha od cjelovitih žitarica.

• Vitamine i minerale potrebne za jačanje imuniteta unijeti svakodnevnom konzumacijom barem 5 serviranja voća i povrća (svježeg ili smrznutog) – uključiti sokove od voća i/ ili povrća ili smoothije u prehranu kako bi lakše ostvarili preporučeni unos.

• Svakodnevno konzumirati 2 – 3 serviranja mlijeka ili mliječnih proizvoda (posni sir, jogurt, kefir, acidofil i sl.).

• Voditi računa o odgovarajućoj hidraciji – osim vode i čajeva uključiti mliječne napitke i cijeđene voćne sokove ako je potrebno povećati energijski unos.

SMANJEN APETIT, MUČNINA, RANI OSJEĆAJ SITOSTI

• • • •

• Preporučuju se manji, a češći obroci (6 – 8 puta dnevno).

• Hrana se bolje podnosi svježa (hladna) ili na sobnoj temperaturi – npr. sendvič sa šunkom umjesto termički obrađenog mesa.

• Konzumirati suhu hranu – štapiće i krekere.

• Konzumirati jednostavne namirnice poput riže, jaja, tosta, tjestenine, banana, pire krumpira, posnog sira.

• Izbjegavati hranu intenzivnih mirisa.

• Ograničiti unos tekućine za vrijeme jela, kako to ne bi utjecalo na količinu konzumirane hrane.

• Osjećaj mučnine mogu ublažiti čajevi od kamilice, matičnjaka, anisa i đumbira.

• Izbjegavajti ležeći položaj odmah nakon jela.

Eksperimentirati s hranom različitih tekstura i temperatura.

Intenzivnije začinjavati hranu (koristiti svježi đumbir, hren, chili).

Intenzivnim mirisima pokušati potaknuti osjet mirisa.

Održavati higijenu usne i nosne šupljine.

OTEŽANO GUTANJE

• Konzistenciju i teksturu hrane prilagoditi trenutnom stanju (miksana ili jušna jela, guste povrtne juhe, variva, smoothie i sl.).

• Konzumirati mekšu i sočniju hranu – svježu ili na sobnoj temperaturi.

• Olakšati unos tekućine korištenjem slamčice.

• Konzumirati hranu kroz više manjih obroka tijekom dana, a prednost dati visokoenergijskoj hrani bogatoj proteinima.

• Birati mekšu i sočniju hranu, jednostavniju za žvakanje i gutanje.

STVARANJE MUKUSA/SLUZI

PROMJENE/ GUBITAK OSJETA OKUSA I MIRISA

KRATKOĆA DAHA

• Konzumirati mliječne proizvode poput jogurta, kefira i svježeg krem sira zbog osvježavajućeg/kiselog okusa.

• Prilikom konzumacije hrane piti manje gutljaje hladne vode ili koristiti manje kockice leda nakon konzumacije mliječnih proizvoda, što može spriječiti stvaranje sluzi.

• Konzumirati hranu visoke nutritivne i energijske gustoće – meso, ribu, jaja, sireve, punomasno mlijeko i mliječne proizvode, cjelovite žitarice i škrobno povrće.

• Dodatno obogatiti jela i povećati njihovu energijsku vrijednost maslinovim uljem, sjemenkama, orašastim plodovima, vrhnjem, maslacem, avokadom, medom, suhim voćem.

• Koristiti hranjive napitke kao što su voćni frapei i smoothiji, mliječni napitci i cijeđeni voćni sokovi.

• Ne preskakati i ne izbjegavati obroke, jesti redovito i nastojati uključiti više međuobroka tijekom dana.

NEŽELJENI GUBITAK NA TJELESNOJ MASI

Literatura 1. Verbanec, D. i sur. (2013) Prehrana i zdravlje respiratornog sustava. Medicus, 22(2), 115-124.

2. European Food Safety Authority (EFSA), Coronavirus: no evidence that food is a source or transmission route. Dostupno na: https://www.efsa.europa.eu/en/news/ coronavirus-no-evidence-food-source-or-transmission-route.

3. Royal College of Nursing (RCN), British Dietetic Association (BDA) and British Association of Parenteral and Enteral Nutrition (BAPEN) (2020) IMPROVING YOUR NUTRITION During and After COVID-19 Illness. Dostupno na: https://www.malnutritionpathway.co.uk/library/covid19yellow.pdf 4. Royal College of Nursing (RCN), British Dietetic Association (BDA) and British Association of Parenteral and Enteral Nutrition (BAPEN) (2020) EATING WELL During and After COVID-19 Illness. Dostupno na: https://www.malnutritionpathway.co.uk/library/covid19green.pdf 5. Van der Linden, D. i Schuurman, I. (2020) Nutritional guidance during recovery from COVID-19. Dostupno na: https://european-nutrition.org/wp-content/uploads/2020/05/Nutritional-guidance-during-recovery-from-COVID-19.pdf 6. Canadian Nutrition Society (2020) What Can I Eat at Home After Being in the Hospital with COVID-19? Dostupno na: https://nutritioncareincanada.ca/sites/default/ uploads/files/COVID-19/Food_is_Medicine_2_Covid-19_and_Hospitalization_English.pdf 7. Calder, P. C. (2020) Nutrition, immunity and COVID-19. BMJ Nutrition, Prevention & Health, 3(1), 74.

2020 Oct;51(7):700-709. doi: 10.1016/j.arcmed.2020.07.005. Epub 2020 Aug 7. PMID: 32811670; PMCID: PMC7413048.

Dijabetes www.dijabetes. hr

33

RECEPTI NABUJAK OD ŠPINATA (za 4 osobe)

Sastojci:

2,5 dl mlijeka (1% mliječne masnoće), 8 dag brašna, 3 dag margarina, 5 dag sira ribanca, 3 jaja, 40 dag špinata, muškatnog oraščića, soli i papra po želji, 1 čajna žlica ulja, 1 velika žlica mrvica

Priprema:

U malo hladnog mlijeka rastopite brašno. Ostatak mlijeka zagrijte, dodajte margarin i muškatni oraščić. Kada zakipi, maknite s vatre i miješajući ulijte razmućeno brašno te vratite na plamen dok se ne zgusne. U međuvremenu skuhajte i ocijedite špinat. U umak umiješajte sol i papar, dodajte žutanjke i potom špinat. Sve sastojke pomiješajte.

Od bjelanjaka istucite čvrst snijeg i umiješajte u smjesu pa sve pospite sirom ribancem. Staklenu vatrostalnu zdjelu namažite čajnom žlicom ulja, pospite mrvicama, ulijte u nju smjesu i pecite u vrućoj pećnici 30 minuta.

Energetska vrijednost: Ugljikohidrata Bjelančevina Masnoće

PUSLICE OD MARELICA (za 8 porcija)

Sastojci:

5 bjelanjaka, 3 žlice fruktoze u prahu, 1 žlica tekućeg zaslađivača, 50 dag marelica

Priprema:

Operemo marelice, odstranimo koštice. Pirjamo ih 10 minuta. Propasiramo ih, dodamo fruktozu i tekući zaslađivač te ohladimo. Bjelanjke istučemo u snijeg i dodamo marelicama. Istresemo u namašćene kalupe i pečemo 20 minuta u srednje jako zagrijanoj pećnici.

Jedna porcija sadrži: kalorija ugljikohidrata bjelančevina masti

34

45 kcal 10 g 2g 0g

214 kcal 17,3 g 16,8 g 8,3 g

ODRESCI OD BLITVE (za 4 osobe)

Sastojci: 40 dag blitve, 1 jaje, 4 čajne žlice maslinovog

ulja, 4 čajne žlice običnog ulja, 5 dag sira ribanca, 2 velike žlice krušnih mrvica, 1 režanj češnjaka, 1 dl kiselog vrhnja (do 12% mliječne masnoće), sol i papar po želji

Priprema:

Blitvu kratko prokuhajte, dobro ocijedite i sitno nasjeckajte.

Sitno nasjeckajte češnjak. U blitvu dodajte maslinovo ulje, jaja, sol, papar, sir ribanac i češnjak. Smjesu dobro promiješajte, napravite odreske i uvaljajte ih u mrvice. U malo nauljenu plitku staklenu posudu (ili lim za pečenje) posložite odreske jedan do drugoga i pecite u vrućoj pećnici 10 minuta sa svake strane. Pred kraj pečenja po odrescima polijte vrhnje i kratko zapecite.

Energetska vrijednost: Ugljikohidrata Bjelančevina Masnoće

225 kcal 10 g 8,2 g 16 g

KOLAČ OD ROGAČA I JABUKA Sastojci: 4 jaja, 2 dl pirovog brašna, 2 dl ulja, 1 dl mlijeka, 10 dag tamne ribane čokolade, 10 dag rogača, 1 prašak za pecivo, 3 jabuke srednje veličine, 1 naranča, stevia po potrebi Priprema:

Dan prije pripreme kolača staviti oguljenu naranču u zamrzivač. Miksati cijela jaja dok ne postanu pjenasta, dodati ulje i mlijeko. U smjesu dodati sve suhe sastojke te na kraju umiješati ribane jabuke i smrznutu ribanu naranču.

Pečeni kolač posipati kokosom.

Energijska vrijednost (za jedan kolač): 359,5 kcal Ugljikohidrati: 42,3 g Proteini: 8,0 g Masti: 18,6 g

Dijabetes www.dijabetes.hr

35

Dječji kutak Dragi čitatelji, u rubrici Dječji kutak objavljujemo radove vaših mališana. Stoga vas sve i na dalje pozivamo da nam šaljete njihove uratke, bilo da je riječ o tekstovima ili crtežima, a mi ćemo se truditi sve ih objaviti. Očekujemo vaše uključivanje u što većem broju kako bismo i putem našeg časopisa predstavili našu vrijednu i kreativnu djecu.

36

Jesenske aktivnosti naše udruge – Dia-mell Ludbreg Marija Ibrčić Bio je predivan jesenski dan 16. listopada, u subotu, kada smo hodajući krenuli u 12:30 sati od centra Ludbrega, sa Svetišta Predragocjene krvi Isusove, prema Ludbreškim Vinogradima.

A to je bregovit, šumovit dio ludbreške regije, od kojega puca vidik prema Kalniku i do Međimurja.

Trasa hodanja oko 3 km, lagana uzbrdica. Ali pokoji vic i već smo stigli. Naša ekipa zadužena uz naš Plavi štand nas je dočekala: izmjerili nam šećer, tlak, ponudili vodom i zelenim jabukama.

Brošure, časopisi, letkići na stolu, vesela lica.

Ugledala sam štand – izložbu malih životinja. Bili su tu uzgajivači golubova i međunarodni suci u ocjenjivanju ljepote, a izloženi su golubovi različitih vrsta, boja i šara na perju, za koje nisam niti znala da postoje. Neki su šampioni ljepote, držanja. Vidjeli smo i izložbe kanarinaca, patkica, malih kokoši i zečeva različite veličine. Djeca su bila oduševljena, kao i svi mi. Suncem obasjano dječje igralište i stolovi razbacani na travnatom velikom dvorištu, a između svega toga na tri mjesta peku se kesteni i darivaju posjetiocima. Na dva kotlića spremaju se specijaliteti s gljivama.

Deset vrsta jabuka na stolovima. Za djecu svega pomalo što oni vole. Gdje ćeš bolje i ljepše, za svakog ponešto! Posjetitelji su se družili, djeca jurcala uokolo. A svi smo čekali sumrak, da nam zasvira muzika i da krene izvlačenje tombole.

Zapjevalo se, pa i zaplesalo. Razmjenjivali smo iskustva i

Ludbreg planove – tri udruge na našu prvu zajedničku Kestenijadu: Udruga dijabetičara, Udruga uzgajivača malih životinja i Udruga Gornji grad.

Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti te u sklopu kampanje Pokreni se hodamo prema Kalniku. U autorskoj emisiji naše Udruge Abeceda zdravlja – abeceda dijabetesa, koja nam ide jedanput mjesečno (a u studenome će se emitirati uz sudjelovanje naših najmlađih, 12. studenoga), objavit ćemo detalje, jer pojedinosti još dogovaramo. U stručnom dijelu želimo da ovaj put budu glavna naša djeca, troje najmlađih članova naše Udruge.

Bit će organizirano natjecanje u pikadu i kuglanju. Naravno, na otvorenom, a Plavi baloni su već spremni i kreću...

A tako i svi mi lagano prema Adventu!!!

Svima želimo „dobru klimu“ u sljedećim mjesecima, da se možemo više družiti na stručnim radionicama –u zatvorenom.

Zadarsko srce Doris Bailo Kako javnosti predstaviti dijabetes i obuhvatiti sve pojmove koji predstavljaju naš plavi krug – simbol dijabetesa? Kako senzibilizirati naše sugrađane o dijabetesu, kako educirati i naše članove Udruge o drugim teškoćama i dijagnozama?

Kako članovima udruga i njihovim obiteljima dati do znanja da su uvaženi članovi zajednice? Mi smo to pokušali na sljedeći način. Divni ljudi koji predstavljaju Hrvatski nogometni klub Zadar odradili su sportski dio – tjelesnu aktivnost. Veliku smo podršku dobili i od članova Hrvatskoga nogometnog kluba Split, a ono najljepše od svega bila je podrška naših prijatelja iz Udruge za Down sindrom Zadar (vjerujte nam – hrvatski jezik je presiromašan da opiše naše dojmove). Članovi naše Udruge Cukrići educirali su posjetitelje dijeljenjem edukativnih letaka o

Dijabetes www.dijabetes. hr

Zadar prehrani i mjerenjem glukoze u krvi.

Druženje s članovima nogometnog kluba Zadar i nogometnog kluba Split započelo je u subotu 9. listopada 2021. u 11 sati.

Poštujući sve epidemiološke preporuke, trudili smo se da svakom djetetu i posjetitelju pružimo ono što ga veseli. Oduševljenje sudionika bilo je zaista nemjerljivo i veliku razliku u tome svemu napravio je upravo nogometni klub Zadar dijeleći lopte i ostale rekvizite koji su imali s logom #i ja sam dite zadarsko.

U popodnevnim satima bila je organizirana nogometna utakmica na Stanovima. Veličina nogometnih klubova, a posebice fanova Hajduka vidjela se na stadionu, a najupečatljiviji (ujedno i najljepši) dojam ove nogometne fešte u Zadru bio je izlazak odnosno pratnja igračima od strane članova Udruge Cukrići Zadar i članova Udruge za Down sindrom Zadar pred mnogobrojnom publikom.

Ujedinjeni u sreći, razumijevanju i nesebičnoj podršci za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom zaista smo uživali u ovom spektaklu emocija i ljubavi, a mnoge oči su zasuzile kada je jedan prekrasan dječak Gabrijel zapjevao pjesmu Zadarsko srce.

Ovu akciju zajedništva i nesebičnosti uvelike su pripomogli i Grad Zadar i brojni drugi nesebični pojedinci i tvrtke. Svima im najiskrenija hvala, a posebice našim prijateljima iz Udruge za Down sindrom Zadar i timu Hrvatskoga nogometnog kluba Zadar, jer su nam omogućili da u potpunosti realiziramo onu poznatu krilaticu: „Svi za jednoga, jedan za sve“.

37

Dobitnik Srebrnog grba grada Županje – posmrtno Pavao Mach Članovi Dijabetičke udruge Županja Svečanom sjednicom Gradskog vijeća u kinodvorani „Mladost“ u Županji 28. kolovoza 2021. obilježen je Dan grada Županje i zaštitnika grada, Mučeništva sv. Ivana Krstitelja.

U nazočnosti brojnih uglednika, predstavnika javnog, kulturnog, vjerskog i političkog života, na sjednici su dodijeljene nagrade i priznanja zasluženim građanima i javnim ustanovama te sportskim klubovima za 2021. godinu.

Dobitnik Srebrnog grba grada Županje je posmrtno Pavao Mach za dugogodišnje volontersko djelovanje u Dijabetičkoj udruzi

Županja Županja i Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga.

Iznimno smo ponosni što je i na ovaj način prepoznat rad Dijabetičke udruge Županje kao i izniman doprinos pokojnoga Pavla Macha, dugogodišnjeg predsjednika udruge.

Pavao Mach, kao inicijator i osnivač zajedno sa svojim suradnicima, zdravstvenim djelatnicima i lokalnom samoupravom te kao dugogodišnji predsjednik Dijabetičke udruge Županja, dao je za života velik doprinos u volonterizmu i jačanju kapaciteta udruga na području Županje, Županjske Posavine i Vukovarskosrijemske županije kao i u Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga.

Svojim nesebičnim radom doprinio je prepoznavanju šećerne bolesti kao velikoga javnozdravstvenog problema te u edukaciji i prevenciji kako samih oboljelih od dijabetesa, članova njihovih obitelji, tako i opće populacije. Surađujući sa svim dionicima društva sudjelovao je u unaprjeđivanju zdravstvene zaštite kao i ostvarivanju bolje i jednako dostupne zdravstvene i socijalne zaštite osoba sa šećernom bolešću.

Naša srca i naši životi neizrecivo su obogaćeni znanjem, upornošću i dobrotom koju nam je bezuvjetno dijelio gospodin Mach. Za svaki korak naprijed, za svaki glas, za svako neuvjetovano dobročinstvo i boljitak – od srca hvala.

Redovna skupština održana u Županji Morena Marčelja Mach Dijabetička udruga Županja održala je 8. listopada 2021. u restoranu „Sava“ svoju redovnu godišnju skupštinu. Na skupštini je predsjednica udruge Morena Marčelja Mach izvijestila o radu udruge u prethodnom razdoblju, a članovima su predloženi planirani projekti. Aktivnosti povodom Svjetskog dana šećerne bolesti prezentirane su predstavnicima grada Županje, kako bi pod pokroviteljstvom Grada obilježili najvažniji datum za osobe sa šećernom bolešću. Čast nam je da je naš skup uveličao svojim dolaskom dogradonačelnik Županje gospodin Petar Buljević te podržao sve aktivnosti koje Dijabetička udruga Županja provodi.

Ovim putem pozivamo osobe sa šećernom bolešću s područja

Županja Županjske Posavine kao i Vukovarsko-srijemske županije da nam se pridruže, učlane u udrugu i pomognu nam u zajedničkoj borbi za što bolju skrb i kvalitetu života oboljelih od šećerne bolesti.

Rujanski susreti u Suhopolju Zdenka Mikulčić-Drakulić Udruga dijabetičara Virovitice već tradicionalno organizira Rujanske susrete, sada po drugi put u Suhopolju. Program

38

Virovitica ovogodišnjeg susreta obuhvatio je posjet crkvi sv. Terezije Avilske, biseru neoklasicističke sakralne gradnje kontinentalne Hrvatske, galerije slika domaće umjetnice Gordane Čurik te Centra za posjetitelje dvorca Jankovića. Ove godine omogućeno je i razgledavanje unutrašnjosti dvorca te šetnja parkom.

Kiša je omela planirane sportske aktivnosti. Nakon šetnje perivojem izmjerena je razina šećera u krvi 46 sudionika susreta.

Druženje i razgovor imaju poseban učinak na zdravlje dijabetičara.

To je jedan od važnih ciljeva ovog programa. Druženje je završilo zajedničkim ručkom. Zahvaljujemo Virovitičko-podravskoj županiji što je podržala ovaj naš projekt – poručuju iz Udruge.

Udruga VG. Dijabetičar na Papuku Velika Gorica

Krunoslav Ban Na veliko zadovoljstvo naših članova VG. Dijabetičara, usprkos situaciji u društvu, Udruga dijabetičara Orahovica uspjela je organizirati i održati nama vrlo dragi rekreacijski susret pod nazivom Slatki na Papuku. Naših je dvadeset članova po dolasku vrlo srdačno primljeno, i uz manje poteškoće smješteni su pod šator. Na otvaranju susreta sve prisutne pozdravio je gradonačelnik grada Orahovice uz temeljito izlaganje o dostignutom napretku za sam grad, kao i o planovima za nove investicije i ulaganja te za unaprjeđenje uređenja grada kao turističke destinacije.

Poslije gradonačelnika prisutne je pozdravio predsjednik Udruge te nam uz dobrodošlicu u kratkim crtama prikazao i sam rad Udruge, kao i njezina dostignuća.

Nakon pozdravnih govora krenulo se na sportske aktivnosti.

Od sportskih disciplina održavane su pikado, viseća kuglana i bacanje potkove. Naša Udruga prijavila se u sve tri discipline te smo sretni i zadovoljni s osvajanjem 6 odličja.

U disciplini pikado naša članica Mira Rakarić osvojila je zlatno odličje.

U disciplini bacanje potkove imali smo dvije ekipe. Ekipa u sastavu Marica Varjačić i Ružica Živanović osvojila je srebrno

odličje, a druga ekipa u sastavu Jelena Hrvojić i Branko Pavić osvojila je brončano odličje.

U disciplini viseća kuglana naš član Branko Pavić osvojio je brončano odličje.

Na kraju smo otišli kući puni dojmova i sretni zbog osvojenih odličja, a naše veselje uvećao je uz zajedničku sliku i sam gradonačelnik Orahovice.

Veselimo se ponovnom susretu Slatkih na Papuku.

Orahovački dijabetičari više nego aktivni Vladimir Grgurić Članovi Dijabetičke udruge Orahovica, unatoč svim nedaćama nošenim pandemijom koronavirusa, i dalje su više nego aktivni.

Potvrđuje to i predsjednik Udruge Ivica Martinčević koji naglašava kako iz poznatih razloga udruga u ovoj godini nije mogla odraditi sve željene i zacrtane aktivnosti: „Aktivnosti su bile u manjem obimu sve do kraja kolovoza, tj. do 21. dana toga mjeseca kada smo započeli kontrolu šećera u krvi za građane Orahovice. Kontrolu smo nastavili početkom rujna te ju privremeno prekinuli, a nastavili kontrolirati šećer na cijelom širem području, točnije u središtima općina Čačinci, Zdenci i Crnac te potom i u mjestima Veliki Rastovac, Nova i Stara Jošava, Crkvari, Donja Pištana i Dolci. Nastavit će i dalje s kontrolama na Međunarodni dan dijabetičara i to uobičajeno i tradicionalno u Srednjoj školi „Stjepan Ivšić“ Orahovica te

Dijabetes www.dijabetes.hr

Orahovica ponovno u samom gradu. Do sada je u navedenim mjestima mjerenje šećera u krvi provedeno na 303 osobe, a očekujemo u preostalim akcijama još barem 200 – kaže Martinčević te dodaje i ostale odrađene i predstojeće aktivnosti. „17. listopada organizirali smo izlet u Daruvar za naše vrijedne članove koji su ovaj „poklon“ zaslužili trudom i radom u svim akcijama ove godine. Krajem godine, ako nam to dozvoli postojeća situacija, organizirat ćemo proslavu 20. godišnjice postojanja naše udruge koja je trebala biti održana prošle godine, ali smo je bili primorani otkazati zbog epidemiološke situacije.

Sve što radimo nastavak je naše najveće manifestacije Slatki na Papuku koja je održana u kolovozu ove godine na zadovoljstvo velikog broja ljudi, o čemu je u našem časopisu Dijabetes već pisano“ – zaključio je predsjednik Martinčević.

39

Dijabetičari Našica na festivalu Dani slavonske šume Silvija Cindori

Našice Festival Dani slavonske šume (prvi put održan 1970. godine!) tradicionalna je manifestacija koja se svake godine održava početkom rujna pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, a organizatori su Grad Našice, Hrvatske šume – Uprava šuma podružnice Našice, Ogranak Matice hrvatske u Našicama i Turistička zajednica Grada Našice.

Festival je turistička, gospodarska, kulturna, ekološka, znanstvena, gastronomska, zabavno-rekreativna i sportska manifestacija koja okuplja više od dvije tisuće sudionika.

Ovogodišnji Festival trajao je tri dana (9., 10. i 11. rujna), a u programu su bile izložbe, demonstracije rada, nastupi najvećih zvijezda hrvatske estrade, natjecanja sjekača, natjecanja u kuhanju slavonskog čobanca i druge gastro ponude, Obrtnički sajam, sajam proizvoda i usluga ruralne Slavonije, sportska natjecanja, predstavljanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj i Hrvata kao nacionalne manjine drugih zemalja.

Festival je tijekom svog održavanja postao neizostavnim dijelom programa brojnih ustanova, udruga (pa tako i Udruge dijabetičara Našice) i društava te se pretvorio u turistički vrlo značajnu manifestaciju, koju je središnjeg dana (11. rujna), pod vodstvom Branka Uvodića, počasnog građanina Grada Našica, u parku i perivoju uz dvorce Pejačević (sada u vlasništvu i rekonstrukciji Grada Našice) posjetilo više od deset tisuća ljudi.

Udruga dijabetičara Našice provela je tog središnjeg dana manifestacije za sve zainteresirane akciju mjerenja tlaka i šećera u krvi, a poslije akcije nastavljeno je druženje uz čobanac koji je Udruga pripremila za svoje članove i za goste iz Tavankuta i Ljubljane.

Akcije nakon ljetne stanke Svjetlana Koutnik Nakon ljetne pauze, članovi Kutinskoga dijabetičkog društva sastali su se na starom mjestu u Parku zdravlja. Odazvalo se dosta članova koji žele nastaviti s aktivnostima Društva koliko nam to epidemiološka situacija dozvoli. Održan je kratki dogovor o budućim aktivnostima, a nakon provjere vrijednosti šećera u krvi i tlaka za sve članove slijedilo je obvezno vježbanje pod vodstvom “dobrog duha” našeg Društva gospođe Vere Habazin.

Zahvaljujući gospođi Habazin članovi Društva još su davnih dana prepoznali važnost tjelesne aktivnosti, ne samo kod dijabetičara.

Zato me jako razveselilo kad sam vidjela da pandemija nije imala utjecaj na taj dio naše aktivnosti.

Lijepe rujanske dane iskoristili smo za dvije akcije mjerenja GUK-a, krvnog tlaka i masnoća u krvi. Jedna je akcija održana u Udruzi slijepih grada Kutine i dijela SMŽ-a, s kojima imamo dugogodišnju suradnju. Drugu akciju održali smo na otvorenom za građanstvo Kutine uz poštivanje epidemioloških mjera. Odaziv građanstva bio je velik, a bilo je i novootkrivenih “slatkića” koje smo uputili njihovim obiteljskim liječnicima. Akciju je medijski popratila Mreža TV. Naši sastanci ubuduće će se održavati na otvorenom dokle god to vremenski uvjeti dozvole, a vježbanju će se moći pridružiti

40

Kutina svi zainteresirani građani Kutine. Sastanci u zimskim mjesecima zasad su pod upitnikom i ovisit će o epidemiološkoj situaciji.

Naše aktivnosti Split

Branko Lulić Zahvaljujemo svim medijima koji su prenijeli naš apel HZZO-u o smanjivanju prava na trakice i lancete sa 100 na 50 komada godišnje, a posebno onima koji su nas ugostili. Žalosno je da je HZZO izbjegao odgovoriti na konkretna i jasna pitanja te i dalje radi u korist vlastite štete.

Usprkos pandemiji COVID-19, 18. rujna 2021. godine uspjeli smo realizirati jednodnevni edukacijski izlet naših članova u Galopski klub „Mustang“ u Glavicama kod Sinja, gdje smo doslovno skinuli znoj sa čela i lijepo se proveli uz neizostavne balote, jahanje konja, nogomet, ali i šetnju po imanju. Zahvaljujemo domaćinu na izvrsnom prijemu i ponašanju i sudionicima na primjerenom pridržavanju epidemioloških mjera zaštite.

Sa zadovoljstvom javljamo da smo počeli s realizacijom tradicionalnog, već 35. ciklusa edukacije – radionica za oboljele sa šećernom bolešću tipa 2, uz sudjelovanje sedmoro vanjskih stručnih izvoditelja i trajanje ciklusa 3 mjeseca.

Počeli smo i sa redovitim konzultacijama sa dijabetolozima, pa ćemo imati konzultacije sa prim. prof. dr. sc. Majom Radman iz KBC Split u našoj udruzi 14. listopada 2021. godine.

Pripremamo se za tradicionalno obilježavanje 14. studenoga – Svjetskog dana šećerne bolesti (mnoga mjerenja RR-a i GUK-a na raznim lokacijama, medijska prezentacija, razna stručna predavanja, gostovanje u medijima i sl.)

Lijepi pozdrav, zdravi i veseli bili!

7. biciklijada Sisak – Martinska Ves – kupalište Zibel povodom Europskog tjedna mobilnosti Darko Velhers Dana 18. rujna 2021. okupili smo se na Gradskoj tržnici Sisak s početkom u 9:00 sati. Volonteri Dijabetičkog društva Grada Siska vršili su podjelu majica, vode i bureka i naplaćivali kotizaciju u iznosu od 30,00 kn. Svaki sudionik koji je platio kotizaciju dobio je kupon koji će iskoristiti na kupalištu Zibel za topli obrok, tj. ručak – lovački gulaš. Prije samog polaska prema Martinskoj Vesi iskoristili smo priliku da se fotografiramo na stepenicama kod glavnog ulaza Gradske tržnice Sisak. Točno u 10 sati krećemo prema Martinskoj Vesi, gdje smo došli u 10:40; tu nas dočekuju mažoretkinje „Martinčica“ koje su izvele dvije točke i to jako uspješno, a tu su biciklisti imali i prvu okrjepu vodom i burekom.

U međuvremenu smo uspjeli napraviti i drugu zajedničku fotografiju kod mosta u Martinskoj Vesi da nam ostane lijepa uspomena na zajedničko druženje. U 11:15 uputili smo se prema Sisku, gdje smo u 12:30 uspješno došli na naš cilj –kupalište Zibel. Sama ruta biciklijade duga je 30 km. Imali smo najmlađeg sudionika koji ima 7 godina i koji je tu rutu biciklijade uspješno savladao te je dobio zahvalnicu kao najmlađi sudionik biciklijade,

Dijabetes www.dijabetes.hr

Sisak a isto tako dodijelili smo zahvalnicu i najstarijem sudioniku biciklijade. Posle ručka bila je svečana podjela priznanja svim onima koji su dali svoj doprinos da ova 7. biciklijada bude tako uspješna, a to su Grad Sisak, ŠRC Sisak, Gradska tržnica Sisak, udruga Zibel, Općina Martinska Ves, mažoretkinje „Martinčica“ – Martinska Ves, DVD Trebarjevo, JVP Sisak, BK „Kraljevi“ i BK „Ciklon“ – Topusko i drugi. Za glazbeni ugođaj pobrinuli su se duo „TNT“ – Toni Butorac i Tihomir Dolenac, i to vrlo uspješno već sedmu godinu po redu. Cijelo vrijeme smo poštivali upute i mjere Civilnog stožera. Na kraju nas je vrijeme ipak poslužilo da održimo 7. biciklijadu Sisak – Martinska Ves – kupalište Zibel i ovom prilikom svim sudionicima čestitam na sudjelovanju, što su uspješno izbiciklirali rutu od 30 km i družili se s nama uz muziku i ples. Poruka na kraju je sljedeća: Europski tjedan mobilnosti 16.

– 22. rujna uspješno smo proslavili kretanjem, tj. bicikliranjem, a to je i bio cilj ove nama drage manifestacije – biciklijade.

Da ste mi veseli i zdravi bili! Voli Vas Vaš DDGS do iduće godine na istome mjestu!

41

IN MEMORIAM

Dr. sc. Mensura Dražić, dipl. ing. kem.

1937. – 2021.

S velikom tugom opraštamo se od naše dr. sc. Mensure Dražić, dugogodišnje predsjednice Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Svojim entuzijazmom, trudom i radom ostavila je neizbrisiv trag kako za osobe sa šećernom bolešću tako i za civilno društvo.

Nakon umirovljenja 1991. godine doktorica Mensura Dražić aktivno se uključila u rad dijabetičkih udruga i surađivala u organizacijama civilnog društva. Na taj način nastojala je svojim primjerom pokazati umirovljenicima, ali i drugima koji još rade, a imaju sklonosti za društveni angažman, koliko je to dobar izbor za provođenje slobodnog vremena.

Sjećamo se kako je znala reći da zahvaljujući vrhunskoj dijabetologiji u Hrvatskoj – prof. Vuku Vrhovcu i njegovim nasljednicima te akademiku prof. Zdenku Škrabalu i njegovim suradnicima, već bilo prihvaćeno pravilo da o osobama sa šećernom bolešću brinu dva liječnika – dijabetolog i oni sami.

Bila je jedna od osnivačica Zagrebačkoga dijabetičkog društva i njegova predsjednica od 1994. do 1997. godine.

Od 1997. do 2005. bila je predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga te glavna urednica časopisa Dijabetes – slatki život od 2004. do 2014., a od travnja 2004. do 2014. i predsjednica Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

Bila je članica Povjerenstva za ortopedska i tehnička pomagala pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te članica osiguranih osoba u Upravnom vijeću Zavoda, kao i predsjednica Nacionalnog povjerenstva za zaštitu i promicanje prava pacijenata.

S veseljem je kontaktirala s velikim brojem ljudi, članovima naših dijabetičkih udruga, ali i drugih udruga. Svojom upornošću, znanjem i integritetom svestrano se borila za boljitak života osoba sa šećernom bolešću te osobnim primjerom pokazivala da se stvari mogu mijenjati na bolje.

Teško bi bilo nabrojiti sve ono što je učinila ne samo za osobe sa šećernom bolešću, nego i za civilno društvo, jer njezin život i rad bili su izuzetno plodni. Za sebe je znala reći: „Obožavam putovati, raditi i mijenjati stvari nabolje, rođena sam štreberica i uvijek sam se ponašala odgovorno“.

Na taj način uspjela je dugo i uspješno živjeti sa svojim dijabetesom, ali i biti inicijator, motivator i vizionar u civilnom sektoru. Zahvaljujući njezinom predanom radu i život dijabetičkih udruga je napredovao.

Neizmjerno nam je drago da smo imali priliku poznavati doktoricu Dražić, biti njezini suradnici i prijatelji. Svojim bogatim iskustvom, ali i velikim srcem ostavila je neizbrisiv trag u svima nama.

Počivala u miru!

Otkrivanje šećerne bolesti jednostavno je i brzo. Rana dijagnoza može pridonijeti boljoj regulaciji bolesti i izbjegavanju dugoročnih komplikacija.1

znanje

svijest o riziku

dijabetes tip 2 pandemija

promjena

zdrave životne navike

Osobe s nedijagnosticiranom šećernom bolešću tipa 2 izložene su riziku od razvoja komplikacija poput sljepoće, zatajenja bubrega ili srčanih bolesti.2 Neki nisu svjesni simptoma. Drugi sumnjaju da je šećerna bolest ozbiljna ili se boje da će dijagnoza utjecati na njihov posao ili obitelj.

Upoznavanje čimbenika rizika i probir ako ste pretili, živite nezdravo ili imate šećernu bolest u obitelji jednostavni su prvi koraci ka dužem i zdravijem životu.1

Reference: 1. WHO. Global report on diabetes. World Health Organization. 2016.

2. International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas. 7th edn. Brussels, Belgium: International Diabetes Federation. 2015.

INZULIN

© 2021. Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. HR21CD00001 Datum sastavljanja: 02/2021.

193 milijuna ljudi ima neotkrivenu šećernu bolest.2 Jeste li jedan od njih?

SC-HR-00598