Dijabetes-slatki zivot 3-2022

b pr esp im lat jer ni ak

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

PREUZMITE ČASOPIS www.dijabetes.hr

Dijabetes slatki život

Časopis za zdrav život

Broj 3 - lipanj 2022.

Tema broja:

HRVATSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI EKSKLUZIVNO: Intervju s Brankom Lulićem, dipl. ing.

POKRENI SE!

ZAŠTO KOMPLICIRATI?

IZ UDRUGA

POSTIZANJE TERAPIJSKIH CILJEVA MOŽE BITI SLOŽENO ZA OSOBE S DIJABETESOM...

...MEĐUTIM, ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE BOLESTI I USTRAJNOST NA TERAPIJI...

...POSTOJI I NIZ EDUKATIVNIH MATERIJALA KAO POMOĆ TIJEKOM LIJEČENJA.*

PP-LD-HR-0013, 19.3.2019.

*Za više informacija kontaktirajte svog zdravstvenog radnika

SADRŽAJ

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

Dijabetes/Slatki život Dijabetes/Slatki ISSN 1333-8404 (Tisak) život ISSN 1333-8404 ISSN 2459-7945 (Online) (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) udruga, Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. godina Zagreb, broj Ilica 3/2022., 48/II, tel./fax: 01izlaženja 4847 807,XXVIII. Zagreb, Ilica 48/II, tel: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr e-mail: dijabetes@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u udruga u kojem Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih kojem pišemo načinu života, tjelovježbi i pišemoo zdravom o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj pravilnojprehrani, prehrani,a azazaosobe osobesa sašećernom šećernom bolešću, bolešću, one koji o njima one kojibrinu o njima iližive s njima žive donosimo i članke poznatih ili sbrinu njima donosimo i popularne popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti za dobrukako regulaciju šećerne kronične bolesti kako bi se bi se izbjegle komplikacije. izbjegle Časopis kroničneizlazi komplikacije.

6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji Časopis žele izlazi dostavu 6 puta godišnje i besplatan je, anaplaćujemo za na kućnu adresu troškove one kojipoštarine žele dostavu na kućnu adresukuna naplaćujemo u iznosu od 30,00 koju treba platiti troškovena poštarine u iznosu od 30 kn koju treba IBAN: HR6223600001101494782. uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 PotvrduPotvrdu o uplati os adresom OBAVEZNO poslatiOBAVEZNO poslati uplati s adresom za dostavu na fax: na našu e-mail adresu: dijabetes@dijabetes.hr.

01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

Izdavač:Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA UDRUGA

Glavna urednica: Glavni urednik: Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Davor Bučević, prof., mr.oec.

Grafičko oblikovanje i priprema: Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lucija Kolarić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Tisak: Lektorica: prof.

PrinteraSilvija GrupaBrkić d.o.o.,Midžić, Sveta Nedjelja Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka Tisak: Urednički savjet: d.d.

VJESNIK Prim. Želimir Beer, dr.med.

Irena Tiskano: lipanj 2022./ prof.dr.sc. u 30 000 primjeraka Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. Urednički / Božena Dakić, savjet:dijetetičar / prof.dr.sc.

Miroslavprof.

Dumić, dr.med.

Branka /Duvnjak, vms dr. med. / dr. sc.

Dario/Rahelić Tomas Matić, / prim. Vesna dr.med. prof.dr.sc. Željko dr. sc. Goldoni, Eva Pavić, mag. /spec. sigurnosti i kvalitete hrane Metelko,/ Vilma dr.med.Kolarić, / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. dipl. med. techn. / prim./ Lavinia La prim. Ana Švast-Singer, Grasta Sabolić, dr.med. dr. med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja Uredništvo korekture, lekture i kraćenja tekstova uz poštivanjezadržava autorskihpravo prava.redakture, Rukopisi, slike i tekstova poštivanje prava. Rukopisi, slike i crteži se ne crteži se ne vraćajuuz ukoliko to nijeautorskih izričito dogovoreno.

U vraćaju ukoliko to Pravilnika nije izričito dogovoreno. skladu s člankom 9. točka 4. o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika Hrvatski savez dijabetičkih udruga iuUredništvo časopisa HLK-a, članci objavljeni časopisu Dijabetes/Slatki život boduju Dijabetes/Slatki život po ne preuzima se s 2 boda članku. nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/ vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Foto naslovnice i intervju: Matija Djanješić / CROPIX

Dijabetes www.dijabetes.hr

HRVATSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE 5

UVODNIK

6

Intervju: Branko Lulić, dipl. ing.

510

Šećerna bolest u Hrvatskoj, aktualna epidemiološka situacija UVODNIK

11

Skrb osoba sa šećernom bolešću tijekom epidemije COVID-19 TEMA BROJA

13

natječaj na temu prvoga Hrvatskog dana šećerne 13.Likovni kongres osoba sa šećernom bolesti bolesti Hrvatske

6

16

Hrvatski savez dijabetičkih udruga protivi se izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestamasa šećernom Strukturirana edukacija osoba

18

Uređaji za mjerenje šećera u krvi bolesti

20 21

Arterijska hipertenzija ili visok krvni tlak Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 Suvremenom terapijom za šećernu bolest tipa 2 možemo iz pedijatrijske u internističku skrb

23

šećerne bolesti akcija mjerenja šećera u krvi i krvnog Javnozdravstvena

uvelike smanjiti broj komplikacija bolesti, podići kvalitetu života oboljelih troškove zdravstvo Utjecaj tjelesnei smanjiti aktivnosti nazaregulaciju tlaka u Hrvatskom saboru

Pokreni se! na Bundeku I AKCIJE 2324 DOGAĐANJA 26 29

Svečanost obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti u

Ljetni za djecu i mlade hotelukamp Esplanade

Osobno iskustvo s inzulinskom pumpom MiniMed 780G

30 RECEPTI Kad srceIzaboli – može li srce biti slomljeno?

PREHRANA 24 32 34 35

Izazovi u prehrani za vrijeme ljetnih mjeseci

Mikrobiota, probiotici i dijabetes

Slavonski Brod domaćin edukativne radionice za osobe sa šećernom bolešću Slavonije i Baranje Vegetarijansko-veganska dijeta u djece IZ UDRUGA Recepti

3

UVODNIK Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Svibanj u znaku Hrvatskog dana šećerne bolesti

Iza nas je vrlo dinamično razdoblje u kojemu smo bili izrazito aktivni. U sklopu javnozdravstvene i edukativne kampanje Pokreni se! dostojno smo obilježili prvi Hrvatski dan šećerne bolesti javnozdravstvenim akcijama na Bundeku i u Hrvatskom saboru, online predavanjem Debljina: dijabetes; prehrana, web panelom, konferencijom za medije i Radionicom u Slavonskom Brodu.

Diljem Hrvatske organiziralo se obilježavanje Hrvatskog dana šećerne bolesti na različite načine u organizaciji udruga članica Saveza i na to smo veoma ponosni. O svim našim aktivnostima možete pročitati u ovom broju časopisa Dijabetes – slatki život.

Podršku kampanji Pokreni se! dobili smo od Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Društva za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HLZ-a, Društva za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HUMS-a, Grada Zagreba, Health huba, Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara, Hrvatskog društva obiteljskih doktora, Hrvatskog društva za debljinu, Hrvatskog farmaceutskog društva, HZJZ-a, KOHOM-a, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur, Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja napravio je natječaj za sve niže razrede osnovnih škola diljem Hrvatske da pošalju likovni rad na temu 1. hrvatskog dana šećerne bolesti. Tri najbolja rada prigodno su

nagrađena, a jedan od njih je postao i službeni vizual ovoga dana u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Ponosni smo što se na naš likovni natječaj prijavilo mnogo škola i time smo svi skupa pokazali da naši „mali“ itekako znaju što je šećerna bolest i koliko su važne prevencija i edukacija.

Tijekom svibnja provodili smo i kampanju Zašto komplicirati? uz podršku Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, Hrvatskoga kardiološkog društva i Hrvatskog društva za hipertenziju. Kampanjom želimo povećati dostupnost učinkovite terapije za sprječavanje komplikacija šećerne bolesti tipa 2.

HSDU se protivi izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, o čemu smo putem dopisa informirali klubove saborskih zastupnika kao i medije. Smatramo da će se usvajanjem izmjena i dopuna ovog Zakona nanijeti velika šteta osobama sa šećernom bolešću s nesagledivim posljedicama na zdravstveni sustav.

U novom broju časopisa Dijabetes – slatki život možete, uz prethodno navedeno, pročitati i edukativne i aktualne tekstove naših suradnika – vrhunskih stručnjaka, kao i intervju s gospodinom Brankom Lulićem, predsjednikom Splitskoga dijabetičkog društva.

Još jednom zahvaljujemo svima na podršci jer nam je to vjetar u leđa za što bolji i uspješniji rad. Hrvatski savez dijabetičkih udruga predano radi i radit će i dalje u službi osoba sa šećernom bolešću, za što bolju prevenciju i edukaciju.

POKRENI SE!

HRVATSKI DAN ŠEĆERNE BOLES TI 14. SVIBNJA HDOD

SADRŽAJ

Pridružite se našoj kampanji na: www.dijabetes.hr #pokrenise #hrvatskidanšećernebolesti logotip

SADRŽAJ

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) Dijabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za

Dijabetes www.dijabetes.hr

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

5

UVODNIK

6

TEMA BROJA

Dijabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE

5

Intervju: Branko Lulić, dipl. ing.

Intervju s Brankom Lulićem, dipl. ing., dugogodišnjim aktivistom i volonterom, predsjednikom Splitskoga dijabetičkog društva, donedavno dugogodišnjim koordinatorom udruga dijabetičara Dalmacije i dopredsjednikom Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga do 2017. godine

KADA VAM JE DIJAGNOSTICIRANA ŠEĆERNA BOLEST? Šećerna bolest mi je otkrivena slučajno 1987. godine. U tijeku trčanja odjednom sam osjetio lupanje srca. Otišao sam nakon toga kod liječnika gdje mi je konstatirano da imam problema sa srcem i šećerom. Dijagnosticirana mi je šećerna bolest tipa 1. Prvih šest mjeseci bio sam na oralnoj terapiji, a onda sam završio na terapiji inzulinom. U tih prvih šest mjeseci do terapije inzulinom pao sam sa 88 na 64 kg. Početci nisu bili laki, pogotovo u ono vrijeme.

Kako sam bio visokopozicionirani privrednik s puno obaveza i sastanaka, nije bilo lako uskladiti posao i šećernu bolest.

6

MOŽETE LI USPOREDITI TADAŠNJI SA SADAŠNJIM NAČINOM LIJEČENJA ŠEĆERNE BOLESTI? KOLIKO JE MEDICINA NAPREDOVALA OTKADA VAM JE DIJAGNOSTICIRANA ŠEĆERNA BOLEST? Kako rekoh, u početku moje bolesti bilo je jako teško. Tada smo imali inzuline na bazi svinjskog i goveđeg koje smo morali miješati. Inzulini su bili u šprici. S vremenom smo dobili i aparatiće za mjerenje šećera u krvi, a onda i bolje inzuline i još bolje aparatiće. Sve nam to pomaže da dijabetes držimo pod kontrolom. Ne smiješ biti neodgovoran prema sebi i svom zdravstvenom stanju, svojoj obitelji i prema svojoj sudbini. Bilo gdje, svatko od nas mora biti odgovoran. Dakle, svatko od nas mora shvatiti da je odgovoran za svoje zdravstveno stanje. I to u velikoj, velikoj mjeri. Ja sam 24 sata na dan sam za sebe i dijabetičar i dijabetolog i obiteljski liječnik.

KADA SU VAM OTKRILI ŠEĆER U KRVI, JESTE IMALI KOD KUĆE APARATIĆ I KAKO JE BILO? Nisam imao glukometar. Išao sam na kontrole kod liječnika i tamo mjerio šećer u krvi. To je možda trajalo godinu dana, a onda smo negdje 1988. godine dobili aparatiće. Bili su malo nezgrapni, ali je tada to bilo veliko dostignuće da možemo kod kuće sami provjeriti razinu šećera u krvi.

Današnja tehnologija u liječenju šećerne bolesti omogućava da se možemo redovito kontrolirati i držati dijabetes pod kontrolom.

KAKVA JE SITUACIJA S PRAVIMA OBOLJELIH OD ŠEĆERNE BOLESTI OD 1987.

KADA STE DOBILI DIJABETES DO DANAS? Situacija se potpuno promijenila. U početku smo imali još važeći Hrvatski model zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću koji se pokazao u svijetu fenomenalnim i koji su skandinavske zemlje prihvatile, a mi odbacili. Gledajući u noviju hrvatsku povijest, učinili su se na žalost brojni potezi koji su bili nauštrb zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću: specijalističke službe su iz domova zdravlja silom prebačene u bolnice, a prevencija, koja je majka mudrosti, potpuno je zanemarena.

Kada znamo činjenicu da kurativa iznosi 88% sredstava budžeta za šećernu bolest, onda je jasno da tu puno toga ne štima. Čvrsto sam uvjeren, a što sam nedavno rekao i u Splitu na skupu na Medicinskom fakultetu, da samo zajedničkim naporima i dogovorom primarne zdravstvene zaštite, zatim sekundarne i tercijarne možemo dovesti do poboljšanja stanja u Hrvatskoj

što se tiče šećerne bolesti. Ali, ne zaboravimo, ispred svih ovih navedenih razina skrbi trebaju biti Zavodi za javno zdravstvo.

Oni su ti koji trebaju biti najaktivniji što se tiče prevencije, mobiliziranja i informiranja, senzibiliziranja cijeloga našeg naroda, ali koji mogu i moraju biti i spona svih uključenih u priču o šećernoj bolesti. Ljudi moraju shvatiti da je svatko od njih/nas sam odgovoran za svoje zdravlje te da se povišen šećer u krvi ne smije zanemarivati, odmahivati rukom kao nije to ništa. Mislim da je to moguće uz kvalitetan i stalan angažman prethodno navedenih institucija.

ŠTO VAS JE PONUKALO DA SE UKLJUČITE U RAD SPLITSKOGA DIJABETIČKOG DRUŠTVA? Kako sam u vrijeme dijagnosticiranja šećerne bolesti 1987. bio i u punom životnom i intelektualnom naponu, s dolaskom u Centar za dijabetes, dr. Grabovac mi je predložio da se učlanim u Splitsko dijabetičko društvo. Učlanio sam se i upoznao jako puno ljudi različitih profesija. Prvo smo vodili Komisiju za humanitarnu pomoć pri našem Izvršnom odboru Društva gdje smo se trudili i zalagali da pomognemo svojim članovima kako bi prebrodili ove teške zdravstvene, ali i financijske muke. Nakon toga sam izabran za tajnika SDD-a, a poslije i za predsjednika.

Ovo mi je peti mandat kao predsjednika Društva. Trudit ću se dok mogu biti na korist, a vjerujem i da će se naći nove snage koje će preuzeti SDD i voditi ga dalje.

AKTIVNO STE SUDJELOVALI I U RADU HSDU-A. KOJE STE SVE FUNKCIJE DO SADA OBNAŠALI U HRVATSKOM SAVEZU DIJABETIČKIH UDRUGA? Splitsko dijabetičko društvo je 1998. sudjelovalo u organizaciji jednoga prekrasnog susreta u Splitu. To je bio Kongres HSDU-a u gradu pod Marjanom, u hotelu Marjan, a pokojna dr. Mensura Dražić je tada bila predsjednica Saveza. Tu smo se dokazali kao organizatori i oni koji znaju i hoće raditi. To je Splitu bila odskočna daska, tako da sam u dva mandata nakon toga bio dopredsjednik Saveza, predsjednik je bio Davor Bučević.

Pozicija dopredsjednika Saveza mi je omogućila da se mogu još jače boriti za prava osoba s dijabetesom na državnoj razini, dakle u kontaktima s vodećim ljudima Ministarstva, HZZO-a, HZJZ-a.

Istovremeno, bolje sam upoznao i povezao se s ljudima koje vode iste bitke iz različitih krajeva Hrvatske.

Nastojao sam, kao dopredsjednik Saveza, posebno aktivno sudjelovati pa i inicirati razgovore s primarnom zdravstvenom zaštitom kao i HZZO-om.

U međuvremenu HZZO je jačao na regionalnom principu, tako da već dugi niz godina blisko surađujemo.

Godine 2005. pokrenuo sam inicijativu i organizirao da se Dalmacija objedini u jednu cjelinu. I tada smo imali prvu Koordinaciju udruga dijabetičara Dalmacije, gdje je od samog početka pa do danas vladalo međusobno poštivanje i uvažavanje.

Sve zaključke naših Koordinacija koordinator bi predstavljao mjerodavnim tijelima i to nam je bila izvrsna prilika definirati što je to što nas trenutno konkretno tišti i muči. Najčešće smo na tim sastancima, uz zaključke, donosili i prijedloge rješenja na naše probleme. Koordinacije su se sastajale najmanje dva puta godišnje, a sazivao ih je koordinator, dobrovoljno ili u ime Saveza kao regionalni koordinator.

Dijabetes www.dijabetes.hr

7

MOŽETE LI NAM REĆI NEŠTO MALO DETALJNIJE O NAČINU RADA KOORDINACIJE DALMACIJE? U mjesecu svibnju 2005. godine imali smo prvi sastanak na kojem su sve tadašnje udruge podržale moju ideju da se nađemo kao Koordinacija, ali da to budu i susreti dijabetičara. Imali smo odjednom dvije stvari. Dakle, vodstva udruga bi se sastala na sastanku Koordinacije koji je imao svoj dnevni red na kojem bi se našle teme o problemima koji nas muče, navodila bi se i nudila rješenja. Koordinacije i susreti osoba s dijabetesom Dalmacije uvijek su se odvijali u drugom gradu. Svaki put domaćin je bila neka druga udruga. Domaćini su organizirali posjet svom mjestu uz razgledavanje znamenitosti i tako je, hvala Bogu, trajalo sve do ove nesretne korone. Do sada smo održali 26 Koordinacija i susreta dijabetičara Dalmacije. Po meni izuzetno korisnih, od Zadra do Dubrovnika i obratno. Dakle, stvarno je bilo lijepo kada dođete u jedan grad i tu vas dočeka domaćin zajedno s gradonačelnikom, županom, liječnikom... Zadovoljstvo mi je bilo uvijek vidjeti na djelu tu sinergiju udruge s lokalnom i regionalnom samoupravom. Dakle, važna poruka tih susreta i Koordinacija jest da nije jedna udruga samo za sebe dovoljna i potrebna, nego je dio zajednice i djeluje u sinergiji sa strukom, zdravstvenim djelatnicima, kao i s lokalnom i regionalnom samoupravom. Bitno nam je bilo da damo do znanja da naše udruge ne ovise ni o jednoj političkoj organizaciji, već da se borimo za prava svake osobe, ali istovremeno možemo pružiti pomoć društvu. Zalažući se da svatko od nas vodi računa o svom zdravstvenom stanju i znanju pomažemo u velikoj mjeri i zdravstvenom osiguranju i društvu u cjelini.

KOLIKO STE ZADOVOLJNI SA SKRBI OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU U RH? Ja mogu iz svog iskustva reći da su do 2011. godine osobe sa šećernom bolesti tipa 2 imale pravo na pomagala u iznosu od 3.120 kuna, da bi do 2020. godine to palo na svega 137,00 kuna.

Dijabetičari na tabletama imaju premali broj trakica za mjerenje šećera u krvi, što smatram da je vrlo loše jer je to jedina mjera prevencije, kada čovjek može sam sebe kontrolirati. Istina, znamo ponekad i mi raditi protiv sebe u želji da pomognemo jedni drugima (i ne znajući koliko to loše može završiti). Institucije se moraju poštivati, ali te iste institucije moraju raditi sve za dobro onih o kojima im je povjerena skrb. Onda se ne bi događale krive stvari. Što se više ulaže u prevenciju to će rezultati biti bolji.

To može jedino HZZO, Ministarstvo zdravstva odnosno Vlada Republike Hrvatske. Farmaceutske tvrtke sigurno neće ulagati u prevenciju.

UDRUGE/DRUŠTVA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU NEMAJU PUNO ČLANOVA, POSEBICE KAD SE UZME U OBZIR BROJ OBOLJELIH U RH. SVE SE MANJE LJUDI ŽELI UČLANITI U DRUŠTVA, A SVI BI ŽELJELI NEKAKVA PRAVA. ŠTO MISLITE DA TREBA PROMIJENITI KAKO BI SE ČLANSTVO POVEĆALO? Upravo tako, svi uvijek kažu: imam posla, imam ovo, imam ono i ne stignu se učlaniti u udrugu. Ali radi se o tebi. Radi se nama, o meni osobno. Sve je u redu dok se mi dolazimo upoznati s

8

liječnicima, sekundarnim, tercijarnim, nije bitno. Da smo u kontekstu i da razmjenjujemo mišljenja, savjete itd. Najopasniji su oni oboljeli koji odmahuju rukom. Nažalost, uvijek je tako bilo. Međutim, danas je ova tehnologija, komunikacija toliko napredovala, da govore: meni Udruga ne treba. Ma treba ti, jer živu riječ nitko i ništa ne može zamijeniti.

Sada ima puno mogućnosti, tehnologija je omogućila različite načine komunikacije. Evo i ovaj intervju je putem ZOOM aplikacije i smatram da je to jedna vrlo lijepa mogućnost komunikacije koja je dostupna skoro svima. Bilo bi dobro da se na taj način članovi uključe, pa da razgovaramo. Razgovarali smo i kao udruge Dalmacije, razmišljanja ima. Zašto ne bi svatko u udruzi to napravio. Nisu nam uvijek potrebna predavanja, dovoljan je već razgovor, kako se kaže čašicu razgovora, i da bude netko od struke s nama. Da malo razmijenimo mišljenja oko svega toga. Vjerujem da bi dobili puno više. Možemo kao koordinacija, možemo kao svaka udruga za sebe. Mislim da može i mislim da je to čak poželjno.

Mislim da bi svaki grad platio udruzi mogućnost korištenja ZOOM-a, što nije skupo mjesečno.

VIDITE LI MOGUĆNOST ONLINE KOMUNIKACIJE KAO BUDUĆNOST RADA I U UDRUZI U SPLITU? Upravo to i govorim. Mislim da je naš zadatak u Splitu do jeseni provjeriti s kakvim tehnološkim mogućnostima raspolažu naši članovi. Za one kojima to malo lošije ide, spremni smo organizirati pomoć kako bi se samostalno naučili služiti ovakvom komunikacijom. Tada bismo mogli uključiti dijabetologe i/ili obiteljske liječnike. Na taj način bila bi omogućena interakcija, pacijenti s jedne strane, a struka s druge strane. Ako treba i, kako kažu u Dalmaciji, počapat’ se malo, i posvađat’ se malo, sve je to ljudski. Mislim da bismo ojačali malo svakog od nas. Mnogi naši članovi imaju i djecu koja bi im mogla pomoći. Mislim da na tome treba probati raditi, posebno zato što imamo otvorena vrata kod dijabetologa i obiteljskih liječnika. Ali treba otvoriti vrata pacijenata, naših kolega i kolegica.

POŠALJU LI VAMA LIJEČNICI OSOBU KOD KOJE SU DIJAGNOSTICIRALI ŠEĆERNU BOLEST? Itekako, ali izgubi se u putu. Puno liječnika koje znamo, posebno doktor i doktorica Bezdrov, koji kažu: „Pa poslao sam ti osobu“, ja kažem „Nije došla“, a onda je očito zalutala. I moja obiteljska liječnica mi kaže: „Koliko puta sam im govorila da se učlane u udrugu“. Liječnici obiteljske medicine su zatrpani poslom i realno nemaju vremena detaljno raditi na edukaciji svake osobe sa šećernom bolešću, a znanje dati pacijentu pola je njegova zdravlja. Zato smo mi udruge tu i to je još jedan razlog za što hitnije pronalaženja modela kako da se udrugama pridruži što veći broj osoba sa šećernom bolešću.

KOLIKO STE ZADOVOLJNI SA SKRBI OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU U RH? Nisam zadovoljan jer smo na neki način prepušteni sami sebi.

Cijelo vrijeme govorim: primarna preventivna aktivnost je u nadležnosti Zavoda za javno zdravstvo koji svoj posao ne rade kako treba. Iza toga imamo primarnu zdravstvenu zaštitu gdje je manjak obiteljskih timova. U obiteljskom timu imamo doktora i

medicinsku sestru koji imaju dnevno oko 100 pacijenata. Dakle, nemaju vremena porazgovarati niti pitati kako si. A kamo li da se posvete osobama sa kroničnom nezaraznom bolešću. Da biste došli do dijabetologa treba Vam bar šest mjeseci. Na Koordinaciji Dalmacije dogovarali smo da treba dijabetologa dovesti u mjesta gdje ih nema, da pregleda određen broj pacijenata, a ne da čovjek mora dolaziti primjerice iz Visa ili Vrgorca u Split. Treba se pronaći način da dijabetolog bude dostupniji što većem broju ljudi uz što manji trošak. Kao što je napravljeno u Zagvozdu.

POZVANI STE I KOD PREDSJEDNIKA RH? KOJIM POVODOM I KAKVE UTISKE NOSITE SA SUSRETA? Obilježavanje 75 godina postojanja našega Splitskog dijabetičkog društva odvijalo se pod pokroviteljstvom Predsjednika RH. Kako gospodin Milanović nije mogao prisustvovati našoj godišnjici, pozvao nas je da dođemo kod njega u Zagreb. Tako je izaslanstvo naše udruge 8. lipnja 2022. u svom Uredu primio Predsjednik RH, pri čemu smo mu predstavili rad Splitskoga dijabetičkog društva, ali i razgovarali o aktualnim temama u zdravstvu i problemima s kojima se susreću osobe s dijabetesom. Pokazao je razumijevanje za naše probleme i pri tome istaknuo kako i njegova obitelj ima osobu s dijabetesom. Spomenuli smo mu i aktualni problem Zakona o sigurnosti u cestovnom prometu pri čemu će obiteljski liječnici morati biti i dio policije. Osobno sam sportaš – boćar, amater. Svakih šest mjeseci moram ići po potvrdu o svom zdravstvenom stanju, a kapetan aviona ili kruzera svakih godinu dana. To je apsurdno. Govorili smo i o prevenciji dijabetesa, velikom broju oboljelih, ali i o činjenici da se dijabetes teško dijagnosticira.

tražiti pomoć, kumiti, moliti. Da je lako, to bi mogao svatko.

A najgore je odmahivanje rukom, što sam već govorio. To da dijabetes neće mene. Hoće, hoće! Doktore treba slušati kako bi nam mogli pomoći, moramo voditi računa o sebi. Danas imamo velike mogućnosti što se tiče terapije i liječenja. Mislim da bi bilo bogohuljenje da netko kaže: „Ja ne mogu kontrolirati svoju šećernu bolest“. Možeš! Disciplinirano živjeti, a ne piti, ne paziti što jedeš i govoriti neće mene, a onda iznenada dođe do amputacije noge, sljepoće, dijalize. E, sad bi ti htio natrag.

Sad je kasno. Često mi netko kaže: „Da sam te bar slušao”. U razgovorima znam reći kako u skrbi o svom šećeru nema tople vode, topla voda je davno izmišljena. Treba se pridržavati uputa liječnika. Treba slušati struku, poštivati i uvažavati, a nadam se da će ona i nas, i da zajedničkim snagama trebamo kročiti dalje.

Ja sam uvijek oštar u odnosu na aktualnu, zakonodavnu i izvršnu vlast. Trebali bi raditi bolje. Ako su prije imali veća financijska sredstva za šećernu bolest, što se desilo da se to toliko smanjilo?

Mi kao udruge moramo u svojem mjestu biti ti koji ćemo govoriti o problemima i što treba mijenjati. Lokalna samouprava mora znati za nas, za Vas i da Vam se može obratiti.

Ako govorimo otvoreno, ne bojimo se svojeg stava, ne bojimo se svojih misli, uvijek moramo ići naprijed i svakome pogledati u oči.

OBILJEŽILI STE 75 GODINA OD OSNUTKA SPLITSKOGA DIJABETIČKOG DRUŠTVA… Imali smo cjelotjedno obilježavanje 75. godišnjice Splitskoga dijabetičkog društva, a vrhunac je bila Svečana akademija u HNK Split 19. svibnja 2022. godine.

U nazočnosti 87 članova, gostiju i uzvanika realizirana je Svečana akademija o povijesti i djelovanju SDD-a uz pozdrave pokrovitelja i gostiju, izvrsno vođenje Silvane Savić Parmać te nastupe tenora HNK Vladimira Garića uz klavirsku pratnju gospodina Aljinovića i ženske pjevačke grupe „Marjan“.

Predsjednik Lulić je uručio priznanja zaslužnima (15 povelja i 18 zahvalnica). U ime nagrađenih zahvalila je prof. dr. sc. Tina Tičinović Kurir, pročelnica Zavoda za dijabetes i izaslanica ravnatelja KBC-a Split prof. Julija Meštrovića, a Nađa Mladinić u ime Grada Splita uručila je Plaketu Grada Splita Splitskom dijabetičkom društvu.

Nakon svečanog programa održan je prigodni domjenak uz čašicu osvježenja, razgovora i međusobne komunikacije.

KAO DUGOGODIŠNJI VOLONTER I AKTIVIST TE KAO NETKO TKO DUGO IMA ŠEĆERNU BOLEST, BEZ KOMPLIKACIJA, ŠTO MOŽETE PORUČITI ČITATELJIMA? Ono što cijelo vrijeme govorim: Svatko je „svoga tela gospodar”, kako kažu Zagorci. Svatko o sebi treba voditi računa. I onda tražiti pomoć od obiteljskog liječnika, dijabetologa, bilo koga.

Ne sramiti se tražiti pomoć. Bitno je da ljudi oko vas znaju da imate dijabetes. Svi moramo biti odgovorni za svoje stanje, Dijabetes www.dijabetes.hr

9

Šećerna bolest u Hrvatskoj, aktualna epidemiološka situacija Dr. sc. Tamara Poljičanin, dr. med. i Tamara Buble, mag. soc., Hrvatski zavod za javno zdravstvo U Republici Hrvatskoj je 327.785 osoba s dijagnosticiranom šećernom bolešću, a procjenjuje se da je ukupni broj oboljelih preko 520.000 (prema podacima registra CroDiab za 2021.).

Broj novooboljelih također je dosegao rekordne razine te je u 2021. kod 45.532 osoba utvrđena po prvi put dijagnoza šećerne bolesti. Navedeni trendovi osim epidemije dijabetesa rezultat su i pandemije COVID-19, tijekom koje je osobito u prvim valovima bilo prisutno smanjeno korištenje zdravstvene zaštite. Tijekom pandemije tako je bio prisutan i pad broja hospitalizacija zbog šećerne bolesti za oko 15.000 i pad broja posjeta liječnicima obiteljske medicine za oko 100.000 na godišnjoj razini u odnosu na 2019. godinu1, a navedeno smanjeno korištenje zdravstvene zaštite tijekom pandemije imat će svoje posljedice i u budućnosti u vidu povećanog udjela osoba s razvijenim komplikacijama i smanjenjem njihove kvalitete života.

Svjetska istraživanja govore da bolesnici sa šećernom bolešću imaju 2,4 puta veći rizik od razvoja teške bolesti te 1,5 – 3 puta viši mortalitet u slučaju zaraze bolešću COVID-19 od osoba koje ne boluju od šećerne bolesti.2,3,4,5 Rezultati istraživanja provedenih u Republici Hrvatskoj također ukazuju na navedeno; šećerna bolest znatno je češće bila prisutna u osoba koje su imale teži oblik bolesti te potrebu za mehaničkom ventilacijom (24,6% naspram 10,6%)6 u odnosu na osobe s lakšim oblikom bolesti, kao

i u onih koji su preminuli u odnosu na one koji nisu.

Analize pokazatelja COVID-19 u dvogodišnjem razdoblju od početka pandemije do 11. svibnja 2022. ukazuju na visok broj osoba sa šećernom bolešću preminulih od/s COVID-19 u bolnicama, njih ukupno 5229. U 2021. godini ukupno je preminulo 15.613 registriranih dijabetičara (4,76% registriranih dijabetičara) od čega 2.628 uz ili s COVID-19. Primarno je procijepljeno 30,46% dijabetičara, primarno procijepljeno uz booster dozu njih 44,49%, a 22,42% nije primilo nijednu dozu cjepiva. Najbolja procijepljenost prisutna je u Međimurskoj županiji (47,56% primarno procijepljeno uz booster dozu) i Varaždinskoj županiji (47,37%) te u Gradu Zagrebu (46,91%), dok je najmanji udio osoba sa šećernom bolešću u potpunosti cijepljenih u Splitskodalmatinskoj (33,12%), Šibensko-kninskoj (32,56%), Zadarskoj (31,07%) te Ličko-senjskoj županiji (30,17%).

Više podataka o ukupnom broju osoba sa šećernom bolešću i broju novootkrivenih po županijama, tipu bolesti kao i pokazateljima kvalitete skrbi za 2021. godinu dostupni su na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo/registra CroDiab: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencijanezaraznih-bolesti/odjel-za-koordinaciju-i-provodenjeprograma-i-projekata-za-prevenciju-kronicnih-nezaraznih-bolest/ dijabetes

Literatura: 1. Cerovečki I, Švajda M. COVID-19 Pandemic Influence on Diabetes Management in Croatia. Front. Clin. Diabetes Healthc., 21 March 2021. https://doi.org/10.3389/ fcdhc.2021.704807 2. Wu ZH, Tang Y, Cheng Q. Diabetes increases the mortality of patients with COVID-19: a meta-analysis. Acta Diabetol. 2021 Feb;58(2):139-144. doi: 10.1007/s00592-02001546-0. Epub 2020 Jun 24. PMID: 32583078; PMCID: PMC7311595.

3. Shang L i sur. Diabetes Mellitus is Associated with Severe Infection and Mortality in Patients with COVID-19: A Systematic Review and Meta-analysis. Arch Med Res. 2020 Oct;51(7):700-709. doi: 10.1016/j.arcmed.2020.07.005. Epub 2020 Aug 7. PMID: 32811670; PMCID: PMC7413048.

4. Chidambaram V i sur. Factors associated with disease severity and mortality among

patients with COVID-19: A systematic review and meta-analysis. PLoS One. 2020 Nov 18;15(11):e0241541. doi: 10.1371/journal.pone.0241541. PMID: 33206661; PMCID: PMC7673562.

Yin Y i sur. The epidemiology, pathophysiological mechanisms, and management toward COVID-19 patients with Type 2 diabetes: A systematic review. Prim Care Diabetes. 2021 Sep 6:S1751-9918(21)00169-8. doi: 10.1016/j.pcd.2021.08.014. Epub ahead of print. PMID: 34600859; PMCID: PMC8418914.

Capak K, Brkić-Biloš I, Kralj V, Poljičanin T, Šekerija M, Ivanko P, Draušnik Ž, Mihel S, Fuštin D, Cerovečki I, Švajda M, Dimnjaković J, Sarajlić G, Benjak T. Prevalence of somatic comorbidities among coronavirus disease 2019 patients in Croatia in the first pandemic wave: data from national public health databases. Croat Med J. 2020 Dec 31;61(6):518-524. doi: 10.3325/cmj.2020.61.518. PMID: 33410298; PMCID: PMC7821369.

10

5.

6.

Skrb osoba sa šećernom bolešću tijekom epidemije COVID-19 Tereza Šarić, dr. med.

Promeritus savjetovanje d.o.o.

Ukupan broj osoba sa šećernom bolešću prema registru CroDiab u 2021. godini iznosio je 327.785 odraslih osoba, čime je broj oboljelih dosegao oko 10% odrasle populacije. To je značajan skok, posebice zbog zabilježenog pada registriranih osoba u 2020. godini za oko 3.400 u odnosu na 2019. godinu. Možemo pretpostaviti da je to posljedica manjeg broja novodijagnosticiranih osoba zbog uvjeta uzrokovanih epidemijom COVID-19.

CroDiab u prikupljanju podataka o broju oboljelih kao i o kvaliteti skrbi osoba sa šećernom bolesti analizira sve dostupne baze podataka, podatke panela za šećernu bolest na primarnoj razini zdravstvene zaštite te evidenciju hospitalizacija, rehabilitacija i dnevnih bolnica. Unatoč svim naporima u prikupljanju podataka, podatci o kvaliteti skrbi osoba sa šećernom bolesti i dalje su oskudni. U 2021. godini pristigle su prijave za neke od indikatora praćenja za 60.364 pacijenata, a to predstavlja svega 18% onih koji se nalaze u registru. Međutim, dodatni problem predstavlja činjenica da za one osobe gdje postoje podatci, oni se češće odnose na lipidne parametre, vrijednosti krvnog tlaka i indeksa tjelesne mase. Udio pacijenata za koje imamo podatak o vrijednostima HbA1c u posljednjih 12 mjeseci u prosjeku je niži od ukupnog broja prijava indikatora praćenja pa tako u 2021. godini imamo podatak o vrijednosti HbA1c za ukupno 15% onih koji se nalaze u registru.

Uz ove ograničene podatke o kvaliteti skrbi činjenica je da velik broj bolesnika ne postiže ciljne vrijednosti najznačajnijih metaboličkih pokazatelja, rizičnih čimbenika za razvoj kasnih komplikacija bolesti. Zadovoljavajuće vrijednosti HbA1c ima

samo 32,45% bolesnika, nešto veći broj ih ima zadovoljavajuće vrijednosti krvnog tlaka (45,82%), a zadovoljavajuće vrijednosti kolesterola prisutne su u svega 33,6% bolesnika. Debljina (BMI >30) je prisutna u 46,9% bolesnika, a ukupno onih s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilih ima 85,1%.

Analizirajući skrb osoba sa šećernom bolesti odnosno konzumirane usluge zdravstvene zaštite vidimo promjene koje se događaju tijekom godina kao i promjene nastale zbog epidemije COVID-19. Broj pregleda u liječničkim ordinacijama primarne zdravstvene zaštite bilježi trend opadanja dugi niz godina, a broj posjeta značajno raste. U 2019. godini jedan korisnik je prosječno bio pregledan oko četiri puta, a posjetio je liječničku ordinaciju prosječno dvanaest puta. Uz prosječno visok broj dijagnoza koje imaju korisnici zdravstvene zaštite u nas, to dovodi do prosjeka od 0,5 pregleda godišnje po jednoj kroničnoj dijagnozi. Gledajući iz perspektive skrbi šećerne bolesti to je nedovoljan broj u odnosu na prihvaćeni standard skrbi koji podrazumijeva dvije godišnje kontrole zbog evaluacije reguliranosti glikemije i učinaka terapije te jednu godišnju kontrolu koja obuhvaća procjenu razvoja kroničnih komplikacija. U osoba koje nisu dobro regulirane potrebno je provesti i više kontrola. Broj pregleda je dodatno smanjen u 2020. godini zbog epidemije COVID-19 pa imamo prosječno tri pregleda (jedan manje u odnosu na 2019. godinu) po korisniku u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite. Uzimajući u obzir da se glavnina pregleda događala zbog akutnih smetnji, možemo pretpostaviti da se prosjek pregleda po jednoj kroničnoj dijagnozi smanjio na prosjek od 0,2 – 0,3.

Slika 1. Posjeti i pregledi u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite Dijabetes www.dijabetes.hr

11

Prosječan broj specijalističkih pregleda na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite raste iz godine u godinu.

Broj doktora medicine u svim djelatnostima specijalističkokonzilijarne zdravstvene zaštite raste i u posljednjih se desetak godina postupno povećao za 75%. Ukupan broj specijalista interne medicine povećao se za 73%, a među njima i broj liječnika specijalista endokrinologije i dijabetologije. U 2019. godini jedan korisnik u skrbi timova primarne zdravstvene zaštite prosječno je bio pregledan kod specijalista tri puta, čime se zastupljenost specijalističkih pregleda na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite popela na 77% u ukupnom broju pregleda u okviru javnoga zdravstvenog sustava. Uz to što je promijenjen odnos ukupnog broja pregleda u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite i specijalističko-konzilijarnoj zaštiti, postoji jasna tendencija pada broja specijalističkih pregleda u korist liječenja kroz dnevne bolnice. Međutim, ove ukupne brojke pokazuju značajne regionalne razlike, posebice vezano uz skrb o šećernoj bolesti koja je bila prisutna prije epidemije COVID-19.

U zapadnom dijelu Hrvatske skrb o bolesti najčešće provode

liječnici na razini primarne zdravstvene zaštite u 80% slučajeva, zatim slijedi istočni dio gdje isti liječnici provode skrb u 63% slučajeva. U ostalim regijama u većem udjelu skrb o bolesti provode liječnici na sekundarnoj ili tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, a u južnom dijelu Hrvatske te u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji taj je udio najveći. Situaciju u nekima od regija možemo objasniti brojem liječnika, kao na primjer: u zapadnom dijelu Hrvatske do nedavno smo imali najmanji broj liječnika specijalista na razini sekundarne i tercijarne skrbi pa je očekivano da su liječnici na razini primarne zdravstvene zaštite „preuzeli glavninu tereta na sebe“. S druge strane, u južnom dijelu Hrvatske imamo najmanje opterećenje liječnika na razini primarne zdravstvene zaštite brojem oboljelih, ali tu se dogodila preraspodjela skrbi prema sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti iako je broj liječnika specijalista najmanji u odnosu na broj oboljelih. Na kraju, u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji dostupno je najviše liječnika specijalista – dijabetologa pa je ovo regija u kojoj dominira skrb na toj razini zdravstvene zaštite.

Slika 2. Skrb oboljelih od šećerne bolesti na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite (prosjek po broju oboljelih) Gledajući općenito broj redovitih kontrolnih pregleda osoba sa šećernom bolesti, neovisno na kojoj su razini zdravstvene zaštite obavljeni, oni se najčešće događaju u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, odnosno u središnjoj Hrvatskoj. Zagreb je jedina regija u kojoj 36% oboljelih obavi dva kontrolna pregleda godišnje.

Zbog uvjeta koje je nametnula epidemija COVID-19 u 2020. godini došlo je do značajnog pada broja specijalističkih pregleda na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Ukupan broj pregleda se smanjio za 27%, a među njima pregledi internista za 22%, kardiologa za 20% i dijabetologa za 31%.

U dnevnim bolnicama već se dulje vrijeme bilježi najveći porast broja liječenja. Od 2009. do 2019. godine on je porastao preko tri puta, a osobe sa šećernom bolesti značajno su doprinijele ovom porastu. Bolnički pobol i struktura hospitalizacija prema skupinama bolesti pokazuju da su endokrine bolesti, odnosno šećerna bolest, četvrta najbrojnija skupina pacijenata liječena u dnevnim bolnicama nakon hemodijalize, onkoloških pacijenata i pacijenata liječenih na odjelima psihijatrije. U 2020. godini zbog epidemije COVID-19 smanjen je ukupan broj liječenja u dnevnim bolnicama za 14,5%, a broj liječenih osoba sa šećernom bolesti smanjen je za oko 11%. Uz već navedeno smanjenje broja specijalističkih pregleda, u 2020. godini skrb na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite smanjena je za oko 40% u odnosu na 2019. godinu.

Prema prijavama o liječenim osobama sa šećernom bolesti kao

12

glavnom dijagnozom, broj liječenih osoba na stacionarnim odjelima bolnica opada iz godine u godinu, a epidemija COVID-19 je ubrzala taj trend. Tako je u 2020. godini broj hospitalizacija smanjen za 37%, a u 2021. godini još dodatnih 10%. Hipoglikemije, kao najčešća akutna komplikacija bolesti, zastupljene su s 4–5% u ukupnom broju bolničkih slučajeva prema glavnoj dijagnozi. Od toga najveći dio (68%) otpada na osobe sa šećernom bolesti tipa 1. U zadnjih pet godina, od 2017. godine, evidentan je značajan pad broja bolničkih slučajeva s hipoglikemijom kao glavnom dijagnozom. Tako je ovaj broj bolničkih slučajeva smanjen za 11% u 2018. godini, dodatnih 9% u 2019. godini, još 37% u 2020. godini i dodatnih 4% u 2021. godini. Ovaj pozitivan trend smanjenja teških hipoglikemija direktna je posljedica porasta broja osoba koji koriste uređaje za kontinuirano mjerenje glukoze te je time i u praksi potvrđena korist opisana u kliničkim studijama s ovim uređajima.

Bolnički slučajevi hipoglikemija u osoba sa šećernom bolesti tipa 2 također su u padu. Njihov broj slučajeva smanjen je za 14% u 2018. godini, dodatnih 16% u 2019. godini, još 29% u 2020. godini i dodatnih 5% u 2021. godini. Ovo poboljšanje možemo povezati s uvođenjem novih terapija u liječenju bolesti i njihovim sigurnosnim profilom koji omogućava primjerenu regulaciju glikemije bez povećanja rizika hipoglikemija.

Za ove pozitivne trendove imamo još jedan dokaz. Izvanbolnička hitna medicinska služba bilježi smanjenje broja intervencija prema utvrđenim dijagnozama za šećernu bolest. Možemo pretpostaviti

da su vodeći razlozi njihovih intervencija hipoglikemije za ovu skupinu pacijenata. U istom razdoblju, od 2017. godine, evidentan je značajan pad broja intervencija izvanbolničke hitne medicinske

službe i to za 7% u 2018. godini i dodatnih 18% u 2019. godini i još 12% u 2020. godini.

Slika 3. Bolnički slučajevi hipoglikemija Vodeći razlog bolničkog zbrinjavanja za ukupnu populaciju osoba sa šećernom bolesti jesu kronične komplikacije. Daleko su najčešće kardiovaskularne bolesti koje su ujedno i vodeći uzrok smrti osoba sa šećernom bolešću. Nažalost, njihov pad nije zabilježen tijekom epidemije COVID-19. Kardiovaskularne bolesti su vodeća skupina bolesti u bolničkom zbrinjavanju na stacionarnim odjelima bolnica u Hrvatskoj, a njihov broj je imao samo manje oscilacije tijekom epidemije COVID-19.

Međutim, značajno je da se broj hospitalizacija koje se odnose na interventne postupke kod kardiovaskularnih bolesti i dalje povećavao u ovom razdoblju. Razvoj kardiovaskularnih komplikacija znatno je učestaliji u osoba s nereguliranom glikemijom te nezadovoljavajućim vrijednostima kolesterola, tlaka ili prekomjernom tjelesnom težinom pa možemo zaključiti da u ovom slučaju nije došlo do poboljšanja.

Još jedan negativan trend koji se događa u zadnjih nekoliko godina jest smanjenje broja oboljelih s tipom 2 šećerne bolesti koji provode samokontrolu. Ona se provodi većinom povremeno, a podatci o potrošnji ukazuju na pad od nekih 25% u odnosu na 2017. godinu. Djelomično je na pad potrošnje utjecala i odluka HZZO-a da smanji dozvoljene količine trakica za mjerenje glukoze u krvi uređajem na 50 komada godišnje za skupinu osoba sa šećernom bolešću tipa 2 koje se liječe oralnim i drugim neinzulinskim antihiperglikemicima. Iz svega proizlazi da oni sada već iznimno rijetko provode samokontrolu.

Uz redovito velik udio oboljelih kod kojih se glikirani hemoglobin (HbA1c) nije odredio niti jednom (27%), odnosno samo jednom u zadnjih godinu dana (56%), ovaj trend smanjenja samokontrola ide u smjeru propuštanja prilike za pravovremeno prepoznavanje komplikacija. Dodatno zabrinjava situacija koju smo imali prije epidemije COVID-19, a pogoršana je manjim brojem redovitih kontrolnih pregleda na svim razinama zdravstvene zaštite.

Tako smo imali sljedeću situaciju: laboratorijsko određivanje albumina u urinu bio je rijetko provođen preventivni postupak te ga 43% oboljelih nije obavilo ako su bili u skrbi kod liječnika na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, a još više ih nije obavilo (64%) ako je o njima skrbio liječnik na razini primarne zdravstvene zaštite. Pregled stopala, također, nije bila Dijabetes www.dijabetes.hr

učestala mjera prevencije i nije ga obavilo 78% oboljelih na primarnoj razini, odnosno 47% onih kod dijabetologa. Jedino je pregled očiju obavio značajan broj oboljelih osoba o kojima skrbe liječnici na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, ali je i dalje bio visok udio onih koji nisu obavili pregled ako je o njima skrbio liječnik na razini primarne zdravstvene zaštite (44%). Šećerna bolest jedan je od vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj, a dugi niz godina prisutan je i trend porasta udjela šećerne bolesti u ukupnoj smrtnosti. U razdoblju od 2005. do 2013. godine udio šećerne bolesti u ukupnom mortalitetu kretao se između 2,08% i 2,84%. U 2015. godini šećerna bolest je bila na sedmome mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj s 3,06% udjela u ukupnoj smrtnosti, a od 2019. godine šećerna bolest je na trećem mjestu prema ljestvici vodećih uzroka smrti. U isto vrijeme opća stopa mortaliteta nastavila je blagi pad. Glavni uzrok pada opće stope mortaliteta jest manji broj umrlih u skupinama bolesti cirkulacijskog sustava, koja je prvi uzrok smrti, i novotvorina. Kako većina dijabetičkih bolesnika umire od makrovaskularnih komplikacija, njihove smrti su najčešće pripisane kardiovaskularnim uzrocima smrti. Stoga se procjenjuje da je mortalitetni udio šećerne bolesti značajno veći od objavljenoga zbog važećeg načina kodiranja. Uz pojavu epidemije COVID-19 ona je postala peti uzrok smrti u 2019. godini, a u 2020. godini vjerojatno se popela i naviše. I u ovom slučaju osobe sa šećernom bolešću bile su rizična skupina pa ako bismo pribrojili sve ove slučajeve realno je zaključiti da je u 2021. godini šećerna bolest na prvom mjestu prema ljestvici vodećih uzroka smrti.

Sve ovo pokazuje da je epidemija COVID-19 imala snažan negativan učinak na skrb osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj. Uz stalne probleme, pretežito obavljanje administrativnih usluga u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite i ograničenu dostupnost liječnika specijalista na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, onemogućeno je učinkovito zbrinjavanje šećerne bolesti i kvalitetna prevencija njezinih komplikacija.

13

Likovni natječaj na temu prvoga Hrvatskog dana šećerne bolesti Predstavljamo vam tri najbolja rada likovnog natječaja za sve osnovne škole u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, a na temu prvoga Hrvatskog dana šećerne bolesti.

Naime, Hrvatski savez dijabetičkih udruga uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja napravio je natječaj za sve niže razrede osnovnih škola diljem Hrvatske da pošalju likovni rad na temu 1. hrvatskog dana šećerne bolesti. Tri najbolja rada su prigodno nagrađena slatkim, ali zdravim paketima Kandita, a jedan od njih je postao i službeni vizual ovog dana u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Pobjednica ovoga likovnog natječaja je Rianna Mikolj iz 4. razreda OŠ Vladimir Nazor iz Potpićna. Mirna Matković, učenica 1.a razreda OŠ Mladost iz Lekenika dobila je drugu nagradu, a treću nagradu je osvojila Kata Mustapić, učenica 4.a razreda OŠ Josip Vergilij Perić iz Imotskog.

Rianna Mikolj, 4. razred Učiteljica: Gordana Fable OŠ Vladimira Nazora, Potpićan

14

Ponosni smo što se na naš likovni natječaj prijavilo mnogo škola i time smo svi skupa pokazali da naši „mali“ itekako znaju što je šećerna bolest i koliko su važne prevencija i edukacija.

Još jednom hvala svim školama, učiteljicama i učenicima koji su se aktivno uključili u naš natječaj i kroz svoje likovne radove pokazali koliko su osviješteni o zdravim životnim navikama, prevenciji, ali i znanju o šećernoj bolesti. Veliku zaslugu u tome imaju i učitelji/učiteljice koji su se potrudili da radovi njihovih učenika stignu na našu adresu.

U sljedećim brojevima našeg časopisa Dijabetes – slatki život prikazat ćemo i druge radove s likovnog natječaja te pokazati koliko su učenici nižih razreda osnovnih škola nadareni, ali i osviješteni o šećernoj bolesti te isto tako i empatični prema svojim prijateljima koji imaju šećernu bolest.

Mirna Matković, 1.a Učiteljica: Dubravka Pšeničnik OŠ Mladost, Lekenik

Kata Mustapić, 4.a Učiteljica: Katija Nikolić OŠ Josip Vergilij Perić, Imotski

Dijabetes www.dijabetes.hr

15

Hrvatski savez dijabetičkih udruga protivi se izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama

Hrvatski savez dijabetičkih udruga, krovna organizacija društava osoba sa šećernom bolešću, protivi se usvajanju Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Naime, prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i registra CroDiab, u 2021. godini šećerna bolest dijagnosticirana je u 327.785 osoba, a procjenjuje se da je stvarni broj veći od 534.000. Šećerna bolest se u Hrvatskoj nalazi na trećem mjestu među vodećim uzrocima smrti, a ujedno je i vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova. Prema posljednjim podatcima iz 2016. godine 20% ukupnoga godišnjeg proračuna HZZO-a (4,6 milijardi kuna) utrošeno je na liječenje šećerne bolesti. Od 4,6 milijardi kuna za šećernu bolest čak se 88,1% trošilo upravo na liječenje komplikacija bolesti.

S obzirom na to da se broj oboljelih od šećerne bolesti neprestano povećava, smatramo da će donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama dodatno povećati ne samo broj osoba sa šećernom bolešću, nego i broj komplikacija. Usvajanjem Zakona naštetit će se osobama sa šećernom bolešću na takav način da će ih se sve manje javljati na preglede kod liječnika obiteljske medicine i dijabetologa zbog straha od privremenog oduzimanja vozačke dozvole.

Nadalje, usvajanjem ovog Zakona narušit će se povjerenje u odnosu između liječnika i pacijenta, što će dovesti do ugrožavanja liječničke tajne kao i mogućeg kršenja prava na privatnost pacijenata. Može se očekivati kako će to u konačnici dovesti do manjeg broja liječničkih pregleda, kao i do toga da će osoba sa šećernom bolešću iz straha od privremenog oduzimanja vozačke dozvole zatajiti promjene u svom zdravstvenom stanju te će se time povećati broj komplikacija šećerne bolesti čije liječenje i sada čini najveći dio troška HZZO-a u liječenju šećerne bolesti.

Isto tako, smatramo da će se i ovako loša prevencija šećerne bolesti dodatno pogoršati, smanjit će se pravovremeno liječenje i redoviti liječnički pregledi te povećati loši ishodi liječenja osoba sa šećernom bolešću.

Isto tako napominjemo da se ovim zakonom krši GDPR kao i kod profesionalnih vozača Ustavom zagarantirano pravo na rad.

16

Ujedno i pitamo: kako je moguće utvrđivati privremenu nesposobnost vozača za upravljanje motornim vozilom kada nije donesen pravilnik s popisom zdravstvenih stanja koja privremeno utječu na sposobnost sigurnog upravljanja vozilom, niti je regulirano predviđeno trajanje nesposobnosti koje predstavlja prepreku za sudjelovanje vozača u prometu? Na koji će način liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabrani liječnik moći znati koja su sve stanja i bolesti za koje postoji obveza izvještavanja nadležne policijske uprave ili postaje, odnosno upozoravanja vozača?

Napominjemo kako će se donošenjem ovog Zakona pogodovati osobama boljeg imovinskog stanja na takav način da će oni u slučaju zdravstvenih stanja ili terapija koje uzrokuju privremenu nesposobnost za upravljanje motornim vozilom odlaziti na liječenje u privatne ustanove koje predložene odredbe ovog zakona ne obvezuju te tako izbjeći izricanje privremene nesposobnosti!

Nadalje, smatramo da se donošenjem ovog zakona otvara prostor za crno tržište jer će dio pacijenata početi kupovati svoje lijekove na taj način.

Budući da odluku o zdravstvenoj sposobnosti odnosno privremenoj ili trajnoj nesposobnosti vozača mogu donositi samo za to ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačka društva ili privatnici specijalisti medicine rada, kako će tu odluku onda donositi liječnici obiteljske medicine i liječnici drugih specijalizacija?

Tko će odgovarati ako pacijent kojem je utvrđena privremena nesposobnost za upravljanje motornim vozilom podigne prijavu protiv liječnika koji ga je morao prijaviti policiji i na sudu presuda bude u korist pacijenta?

Jesu li se prije prijedloga donošenja Zakona prilagodili svi podzakonski akti i hoće li novi Zakon, ako se donese, biti u suprotnosti s drugim zakonima vezanim za utvrđivanje zdravstvenih stanja i privremenu nesposobnost za upravljanje motornim vozilom?

Kako nema recentnih istraživanja koja dokazuju kako su osobe s kroničnim nezaraznim bolestima najčešći uzročnici prekršaja u prometu, smatramo da je ovaj Zakon diskriminatoran za osobe sa šećernom bolešću.

Uživajte u jednostavnosti. mylife™ YpsoPump® – intuitivan sustav inzulinske pumpe

™ ps mylife Ap lusa: b m o kalkulatoro sustave za dostupno ndroid A i S iO

mylife™ YpsoPump® – mala inzulinska pumpa sa zaslonom na dodir mylife™ App – opsežni podatci dostupni pritiskom prsta mylife™ Software – jednostavno upravljanje terapijom

GM700SB

SECURE CLOUD

Set za određivanje razine glukoze u krvi

SLV-ADV-COMPL-PAT-HR-27

Pametni i bežični partner za upravljanje dijabetesom

SALVUS d.o.o. Toplička cesta 100, 49240 Donja Stubica | Tel: +385 (0)49 326 550 Fax: +385 (0) 49 326 559 | www.salvushealth.com | info@salvushealth.com

Uređaji za mjerenje šećera u krvi Nenad Bićanić, dr. med., specijalist interne medicine – endokrinologije i dijabetologije Budući da je dostupnost mjernih uređaja i trakica sve bolja, šećernu bolest možemo pratiti i kod kuće te u svakidašnjem životu postići ciljane vrijednosti i odgoditi ili ublažiti kronične komplikacije.

Potreba za što boljom glukoregulacijom postoji otkako znamo za šećernu bolest. Do unatrag desetak godina ili malo više, uređaji za mjerenje šećera u krvi za kućnu uporabu bili su veoma skupi upravo zbog golemih troškova izrade trakica. Napretkom tehnologije taj je postupak maksimalno pojednostavnjen te je i cijena izrade znatno pristupačnija nego što je bila prije. S obzirom na sve veći broj oboljelih od šećerne bolesti u posljednjim desetljećima, povećala se potreba za dobrom glukoregulacijom kako bi se odgodile ili ublažile kronične komplikacije. Zahvaljujući boljoj dostupnosti uređaja i trakica, omogućeno nam je da pratimo vrijednosti i u kućnim uvjetima, u svakidašnjem životu te na taj način postignemo ciljane vrijednosti. Dostupnost još nije onakva kakva bi trebala biti, ali je svakako puno bolja nego prije. Kada mjerimo šećer u krvi, same vrijednosti nam ne govore ništa ako ne znamo što mjerimo i na što se one odnose.

MOGUĆNOSTI SAMOKONTROLE GLIKEMIJE UREĐAJEM GM700SB Šećerna bolest je veliki izazov i pacijenti koji žele dobru kontrolu bolesti mijenjaju svoje ponašanje. Oni češće provode samokontrolu glikemije, više provode tjelovježbu i točnije

uzimaju preporučene lijekove. Takve promjene u ponašanju najbolji su način prilagodbe oboljelih od šećerne bolesti na izazov. U posljednje vrijeme, a posebno sada nakon pandemije COVID-19, uvelike je izmijenjeno pružanje zdravstvene usluge oboljelima od dijabetesa u polikliničkim uvjetima.

Fizički kontakt liječnika i bolesnika zamjenjuje se sve većim kontaktom i komunikacijom putem telefona ili interneta.

Mogućnost bolesnika da sa svojim liječnicima specijalistima podijele podatke samokontrole glikemije i ostvare brzu ciljanu konzultaciju u velikoj je mjeri poboljšala glukoregulaciju, ali i osnažila bolesnike u procesu samozbrinjavanja šećerne bolesti.

Bionime Right test sustav GM700SB primjer je pametnog i bežičnog partnera za samokontrolu glikemije koji je upravo u tijeku pandemije COVID-19 pokazao odlične značajke potrebne u promijenjenim uvjetima skrbi oboljelih od šećerne bolesti.

Kako bi se omogućilo što bolje iskustvo testiranja glukoze u krvi, znatno su poboljšani materijali, struktura i funkcije. S pomoću funkcije Bluetooth rezultati testiranja mogu se bežično prenositi na pametne telefone. Na taj način ne samo bolesnik, nego i član obitelji koji se o bolesniku skrbi može imati cjelovit pregled izmjerenih vrijednosti koje se mogu podijeliti i s liječnikom.

Bolesnik može u prilagođenome grafičkom prikazu izraženom u postotku vidjeti i raspored svojih izmjerenih vrijednosti s obzirom na zadane ciljne vrijednosti (slika 1).

POGLED IZ KUTA PACIJENTA

18

U svakidašnjoj praksi nerijetko upravo mlađi članovi obitelji na svojim pametnim telefonima imaju rezultate samokontrole starijih članova obitelji te daju i potrebne savjete za samozbrinjavanje šećerne bolesti. Naime, u provođenje edukacije o samokontroli glikemije, ako je ikako moguće, uvijek se vrlo rado uključuju članovi obitelji koji su u pratnji bolesnika i koji poslije bolesniku pružaju važan oslonac u kućnim uvjetima. Dio edukacije o prehrani oboljelog od šećerne bolesti jest i povezivanje sa samokontrolom glikemije, što podržava i Bionime Right test sustav GM700SB putem oznaka za obrok kojima omogućuje informaciju o utjecaju hrane na razinu glukoze u krvi, a automatsko kodiranje sustava pruža bolju točnost bez obzira na to je li vrijednost glukoze

izmjerena natašte ili nakon obroka. Pohrana uređaja ima kapacitet od 500 rezultata s datumom i vremenom, uz prikaz prosjeka mjerenja za 7, 14, 30 i 90 dana. Putem aplikacije Rightest Care uvid u vrijednosti izmjerenih šećera dostupan je i liječniku specijalistu koji se skrbi o bolesniku, što je izvanredna prednost za korisnike.

Ta je aplikacija zamijenila klasičan dnevnik mjerenja šećera i u velikom broju slučajeva dijabetolog te liječnik specijalist nakon analize podataka na svojemu računalu mogu ostvariti telefonsku ili internetsku komunikaciju i konzultaciju s bolesnikom. Takve su konzultacije utjecale na bolju prilagodbu terapije dnevnim oblicima kretanja glikemije te u konačnici pomogle bolesniku da postigne svoje ciljeve glukoregulacije (slika 2,3).

POGLED IZ KUTA LIJEČNIKA

Važno je napomenuti da je za najučinkovitiju iskoristivost mogućnosti moderne tehnologije u provođenju samokontrole glikemije i savjetovanje o praktičnoj primjeni aplikacije Rightest Care na raspolaganju bolesniku 24 sata tim Bionime, koji je važna potpora u procesu preuzimanja novih znanja. Prema današnjem standardu edukacije oboljelog od šećerne bolesti, preporučenom u smjernicama ADA-e (engl. American Diabetes Association), za provođenje samokontrole glikemije potrebno je osigurati da Dijabetes www.dijabetes.hr

bolesnik dobije sve upute o provođenju i vrednovanju podataka, uključujući preuzimanje/dijeljenje (engl. uploading/sharing) podataka u svrhu prilagodbe terapije. Bez obzira na to što je HbA1c ključni pokazatelj dugoročnih komplikacija šećerne bolesti, kod oboljelih je učestalost praćenja vrijednosti glukoze povezana s razinom kontrole šećerne bolesti izražene putem HbA1c.

19

Arterijska hipertenzija ili visok krvni tlak Prim. dr. sc. Ljiljana Fodor, dr. med., internist subspecijalist nefrolog/hipertenziolog I dok o tlaku puno češće pričamo u kontekstu stresa i „dizanja tlaka“ zbog različitih svakodnevnih situacija, vezano za zdravlje povišen krvni tlak zauzima itekako važno mjesto, zbog potencijalne opasnosti da ostavi dugoročne posljedice na ciljnim organima i bude uzrok kroničnih bolesti i njihovih neželjenih komplikacija.

ŠTO JE POVIŠEN, A ŠTO NORMALAN KRVNI TLAK? U studenom 2017. na kongresu Američkoga kardiološkog društva predstavljene su smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije. Normalna vrijednost krvnog tlaka ostala je nepromijenjena – do 120/80 mmHg. Ipak, prema novim smjernicama preporučene ciljne vrijednosti krvnoga tlaka su 130/80 mmHg, što je razlika u odnosu na prethodno tumačenje kada je ciljna vrijednost bila 140/90 mmHg. Tako se krvni tlak od 130/80 do 139/89 mmHg klasificira kao stupanj 1 arterijske hipertenzije, a krvni tlak 140/90 mmHg i više smatra se stupnjem 2 arterijske hipertenzije.

EUROPSKE SMJERNICE 2013.

PREPORUČUJU SNIŽAVANJE KRVNOG TLAKA NAJMANJE NA: SISTOLIČKI < 140 mmHg za sve hipertenzivne bolesnike DIJASTOLIČKI < 90 mmHg za sve bolesnike osim bolesnika s dijabetesom, kojima se preporučuje < 85 mm.

Arterijska hipertenzija jedno je od najčešćih oboljenja koje se često ne otkrije na vrijeme jer se specifični simptomi, kao što su

20

zatiljna glavobolja, umor, pomanjkanje kondicije, vrtoglavica i krvarenje iz nosa, mogu pripisati i drugim stanjima i bolestima, pa odatle i popularan naziv „tihi ubojica“. Nerijetko ju otkrijemo tek kada se njezine posljedice počnu pojavljivati na ciljnim organima kao što su mozak, srce i bubreg.

KOMPLIKACIJE NELIJEČENOGA POVIŠENOG KRVNOG TLAKA JESU: • infarkt miokarda • moždani udar • oštećenje stijenke krvnih žila (povećana krutost) • oštećenje bubrega.

Hipertenzija može biti esencijalna (primarna) ili sekundarna.

Pojam primarna hipertenzija označava pojavu visokoga krvnog tlaka koji je najčešće genetski uvjetovan i procjenjuje se da je više od 90% slučajeva hipertenzije primarno. Kod preostalih 5–10% slučajeva riječ je o hipertenziji koja ima sekundarni uzrok, a to može biti suženje bubrežnih arterija ili hormonski aktivni tumor nadbubrežne žlijezde. Otkrivanje eventualnoga sekundarnog uzroka približava nas mogućnosti intervencije i pravovremenog sprečavanja neželjenih kardiovaskularnih događaja.

Prevencija je pola zdravlja, zato je krvni tlak potrebno redovito kontrolirati – barem jednom godišnje na redovitim sistematskim pregledima ili češće, ukoliko temeljem dobivenih vrijednosti posumnjate na mogući problem s krvnim tlakom. Ukoliko ste u nedoumici, možete se javiti našem hipertenziologu dr. sc.

Ljiljani Fodor https://wellife.hr/#nastim ili na br. tel. 01 6381 150, Poliklinika Wellife, Ljudevita Posavskog 31, Zagreb.

Suvremenom terapijom za šećernu bolest tipa 2 možemo uvelike smanjiti broj komplikacija bolesti, podići kvalitetu života oboljelih i smanjiti troškove za zdravstvo Predstavnici Ministarstva zdravstva, vodeći stručnjaci i predstavnici udruga o prilici za poboljšanje liječenja oboljelih od šećerne bolesti tipa 2, koju ne treba propustiti “Povećanjem upotrebe najsuvremenije i u Hrvatskoj već dostupne terapije koja sprječava kardiovaskularne i bubrežne bolesti, poboljšat ćemo preživljenje i kvalitetu života osoba oboljelih od šećerne bolesti”, složili su se stručnjaci okupljeni 18. lipnja na web panelu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, krovne organizacije društava osoba sa šećernom bolešću u RH i Health Huba, prvog regionalnog think tanka za zdravstvo i zdravstvenu industriju.

Na skupu, održanom pod nazivom ODVAŽNE ZDRAVSTVENE POLITIKE za bolje ishode liječenja i smanjenje komplikacija šećerne bolesti, sudjelovali su vodeći hrvatski stručnjaci u području skrbi o oboljelima od šećerne bolesti: Vesna Katalinić Dijabetes www.dijabetes.hr

Janković, dr. med., posebna savjetnica ministra zdravstva izv. prof. dr. sc. Vilija Beroša, prof. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora, prim. dr. Andreja Marić, supspecijalistica endokrinologije i dijabetologije, zastupnica u Hrvatskom saboru i članica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, kao i klinički farmakolog doc. dr. sc. Marko Skelin te Ljiljana Ćenan, dr. med., specijalistica obiteljske medicine.

Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih društva, u ime organizatora istaknula je kako smo ove godine po prvi put prošle subote obilježili Hrvatski dan šećerne bolesti i da je vrijeme da hrvatski zdravstveni sustav iskoristi priliku da poveća dostupnost učinkovite terapije za sprječavanje komplikacija šećerne bolesti tipa 2, što je i tema kampanje koju

21

HSDU provodi pod nazivom Zašto komplicirati?.

HSDU provodi kampanju uz podršku vodećih hrvatskih strukovnih društava koja se bave šećernom bolešću i njezinim komplikacijama: Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma, Hrvatskim kardiološkim društvom i Hrvatskim društvom za hipertenziju.

Naime, u Hrvatskoj je šećerna bolest tipa 2 vodeći javnozdravstveni izazov po broju oboljelih, ali i ukupnim troškovima njezinog liječenja, složili su se okupljeni.

“Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i CroDiab registra, u 2021. godini šećerna bolest dijagnosticirana je u 327.785 osoba, a procjenjuje se da je stvarni broj veći od 534.000, od čega 90% otpada na tip 2 bolesti. Upravo na liječenje šećerne bolesti tipa 2 u pretpandemijskim godinama trošen je najveći dio godišnjeg proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Od 4,6 milijardi kuna za šećernu bolest, čak se 88,1 posto trošilo upravo na liječenje komplikacija bolesti”, upozorio je prof. Rahelić. Najavivši skoro donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv šećerne bolesti, zajedno s dr. Verom Katalinić Janković iz MIZ-a, naglasio je i kako bi se uz praćenje ishoda liječenja dodatno trebalo apelirati na pridržavanje terapije od strane pacijenata. “Time bismo povećali i učinkovitost svih oblika liječenja za oboljele od dijabetesa i povećali dodatno njihovu učinkovitost, rekao je naglasivši svoju podršku povećanju dostupnosti suvremene terapije koja sprječava komplikacije dijabetesa tipa 2, poput bubrežnog zatajenja: Za kvalitetu života i ukupan trošak liječenja oboljelih veliku razliku čini jesu li došli na dijalizu s 50, 60 ili tek nakon 70. godine života“.

Danas suvremenu terapiju koja sprječava komplikacije, tzv. inhibitore SGLT-a koji su na dopunskoj listi HZZO-a, prima tek oko 15 tisuća oboljelih. Riječ je o terapiji koja dokazano smanjuje rizik od zatajivanja srca ili smrti uslijed drugih kardiovaskularnih uzroka, uključujući i infarkt miokarda. Ova vrsta terapije također smanjuje rizik od dijalize, transplantacije ili smrti zbog bolesti

bubrega u osoba sa šećernom bolešću tipa 2.

“Kako kažu u Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga, glavni razlog nesrazmjera broja liječenih i dugoročne vrijednosti ove terapije jest visoka cijena nadoplate. U Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga smatraju da je trenutnu nadoplatu od preko 120 kuna mjesečno potrebno smanjiti na 40 kuna mjesečno.

Tako bi terapija postala dostupnija ranjivim skupinama društva, u kojima je najveći broj oboljelih od šećerne bolesti tipa 2”, upozorava Mach.

Doc. dr. Marko Skelin ocijenio je kako nije u redu da osobe ne mogu zbog neimaštine doći do optimalne terapije, posebno kad postoji terapija koja dokazano smanjuje kardiovaskularne incidente i smrtnost: “Dijabetičari su u nepravednoj situaciji da ako si ne mogu produžiti terapiju koja im smanjuje mogućnost da izbjegnu moždani i srčani udar”.

Prim. dr. Andreja Marić naglasila je kako u zdravstvu pa tako i liječenju šećerne bolesti tipa 2 stalno moramo govoriti o costbenefit analizi, koliko smo uložili i koliko smo dobili nazad: ako smo uložili kunu, da dobijemo nazad tri kune ušteda u liječenju pacijenata. Danas puno trošimo na liječenje komplikacija, umjesto da više trošimo na prevenciju ili na terapiju koja sprječava komplikacije, zbog čega i podržava kampanju HSDU-a.

O perspektivi liječnika obiteljske medicine govorila je Ljiljana Ćenan, dr. med., koja je istaknula kako se puno govori o tome da je čak 40 posto oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 nedijagnosticiranih, ali da među njima ima i puno onih koji su svjesni bolesti, ali ne i njezine ozbiljnosti. Kad se šećerna bolest dijagnosticira u bolnici, to je već jako kasno; tamo su već zbog komplikacija koje su se promjenom navika i primjerenim liječenjem mogle spriječiti.

Naš je cilj, kao i svakog budućeg plana razvoja skrbi za šećernu bolest, svima liječenje učiniti jednako dostupnim i smanjiti pojavnost komplikacija bolesti, smanjiti smrtnost i poboljšati kvalitetu života oboljelih od šećerne bolesti, zaključno su poručili panelisti.

Povodom 1. hrvatskog dana šećerne bolesti i Meštrovićev paviljon u Zagrebu bio je osvijetljen u plavom

Na inicijativu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a, a uz potporu Grada Zagreba, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, poznat kao

22

Meštrovićev paviljon, povodom obilježavanja 1. hrvatskog dana šećerne bolesti 14. svibnja bio je osvjetljen u plavoj boji, simbolu jedinstva u šećernoj bolesti.

Javnozdravstvena akcija mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka u Hrvatskom saboru Nakon što je Hrvatski sabor u ožujku proglasio 14. svibnja Hrvatskim danom šećerne bolesti, u Saboru je u petak 27. svibnja 2022. javnozdravstvenom akcijom mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka za zastupnike i službenike organizirano njegovo prvo obilježavanje.

Akciju je inicirao Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU), čija je predsjednica Zrinka Mach skrenula pozornost na važnost podizanja svijesti građana o rizicima šećerne bolesti i njezinoj prevenciji.

Predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora prof. dr. sc. Dario Rahelić upozorio je kako je u Hrvatskoj 330 tisuća registriranih bolesnika sa šećernom bolešću, no da procjena stvarno oboljelih premašuje brojku od 500 tisuća. Šećerna bolest je važan javnozdravstveni i socioekonomski problem. Naime, više od 20 posto proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje troši se na liječenje šećerne bolesti, od čega čak 88 posto na liječenje kroničnih komplikacija, kazao je prof. Rahelić i naglasio važnost prevencije i pravovremenog otkrivanja i liječenja šećerne bolesti radi smanjenja tih troškova, ali i povećanja kvalitete života oboljelih.

Broj oboljelih povećava se iz godine u godinu, a istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, što znači da svaka deveta osoba u Hrvatskoj Dijabetes www.dijabetes.hr

ima šećernu bolest, naglasila je Renata Sabljar-Dračevac, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, i dodala kako je ta bolest 2020. godine bila treći vodeći uzrok smrtnosti s udjelom od 8,2%.

Nakon što su se velikom broju medija obratili prof. dr. sc. Dario Rahelić, predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora Renata Sabljar-Dračevac i predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach, više od 100 saborskih zastupnika kao i zaposlenika Hrvatskog sabora izmjerilo je šećer u krvi i krvni tlak. Rezultati mjerenja nisu sjajni, pogotovo kad su u pitanju vrijednosti krvnog tlaka. Razlog u povišenim vrijednostima saborski zastupnici najčešće objašnjavaju stresnim poslom i vremenom neposredno prije glasovanja, a vrlo malo svojim nezdravim životnim navikama.

Uz Hrvatski savez dijabetičkih udruga, u Saboru su bili liječnici i medicinske sestre Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac bez kojih bismo ovu javnozdravstvenu akciju teško proveli u djelo. Još jednom se zahvaljujemo prof. dr. sc. Dariju Raheliću, predstojniku Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur na suradnji i podršci te liječnicima dr. Kristianu Dominiku Rudežu i dr. Morani Šangulin Bašić, kao i medicinskim sestrama Steli Freund i Iris Britvar na lavovski odrađenom poslu mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka i davanju stručnih savjeta svima kojima je to trebalo.

23

Pokreni se! na Bundeku Povodom obilježavanja 1. hrvatskog dana šećerne bolesti, Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirao je 14. svibnja javnozdravstvenu akciju na zagrebačkom Bundeku.

Svi zainteresirani građani mogli su besplatno izmjeriti šećer u krvi, krvni tlak i indeks tjelesne mase, savjetovati se s kineziolozima, nutricionistima, dijabetolozima, medicinskim sestrama – edukatorima te isprobati slatke, ali zdrave zalogaje, preporučene osobama sa šećernom bolešću. U suradnji s Trčaonom, pokrenuli smo se Stazom zdravlja oko jezera Bundek.

U mjesecu ožujku Hrvatski je sabor jednoglasnom odlukom proglasio da se 14. svibnja obilježava Hrvatski dan šećerne bolesti – bolesti koju još nazivaju „tihim ubojicom“. To je jedinstvena prilika da se govori o ovoj kroničnoj nezaraznoj bolesti od koje u Hrvatskoj boluje gotovo pola milijuna ljudi. Prilika je to i da se pokaže kako je u Hrvatskoj živjeti sa šećernom bolešću, da se pohvale svi medicinski kao i zdravstveni napori da oboljeli imaju najsuvremenije terapije liječenja. No, ovo obilježavanje otvara mogućnost i da se istaknu svi problemi s kojima se oboljeli svakodnevno susreću, ali i da zajedno sa stručnjacima i zdravstvenim institucijama napravimo plan za bolju i zdraviju budućnost oboljelih od šećerne bolesti.

Tom prilikom održana je i konferencija za medije, na kojoj su sudjelovali: • prim. Vera Katalinić-Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva • doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu pri HZJZ-u • dr. sc. Romana Galić, pročelnica za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba • prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a • dr. sc. Tamara Poljičanin, voditeljica Odjela za biostatistiku pri HZJZ-u • dr. med. Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica • mag. soc. geront. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. „Vrlo je važno kroz sve javnozdravstvene akcije koje provodimo istaknuti koliko je ovo javnozdravstveni problem, koliko je oboljelih od šećerne bolesti, kako spriječiti tu veliku brojku i kako povećati i poboljšati prevenciju“ – rekla je Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

Prema posljednjim podatcima, u Hrvatskoj je gotovo 500 tisuća oboljelih, s tim da oko 200 tisuća građana niti ne zna da u sebi nosi šećernu bolest. „Prema posljednjim podatcima, u Hrvatskoj je oko 330 tisuća registriranih osoba sa šećernom bolešću. Novootkrivenih je 45 tisuća, a možemo očekivati da je gotovo toliko i onih koji niti ne znaju da imaju šećernu bolest“ – rekla je dr. sc. Tamara Poljičanin, voditeljica Odjela za biostatistiku pri HZJZ-u.

Unatoč dostupnosti svih modernih i inovativnih terapija, u Hrvatskoj je problem nedovoljne dostupnosti zdravstvene skrbi za oboljele od šećerne bolesti. „Slavonija muku muči s nedostatkom endokrinologa i dijabetologa.

Da ne govorimo o zdravstvenim radnicima primarne zdravstvene zaštite, koji su prijeko potrebni. Praktički se primarna zdravstvena

24

zaštita urušava jer nema zdravstvenih radnika, a oni koji i rade su zatrpani silnom administracijom“ – izjavila je dr. med. Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica. „Imamo primjer u Dubrovniku, gdje za djecu nisu dostupni ni endokrinolog ni dijabetolog, pa im jednom mjesečno dolazi liječnica iz Zagreba“ – rekla je Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

Jedno od rješenja o kojem se dugo govori jesu i posebni medicinski timovi koji bi se slali u manja mjesta i sela, kako bi svima bila dostupna zdravstvena skrb. „Prijedlog je da naši liječnici, medicinske sestre, edukatori, nutricionisti idu kao mobilni timovi u manja mjesta. Zašto ne bi naša tri mobilna tima otišla na najudaljeniji otok i u roku od tri dana, u suradnji s obiteljskim liječnicima, pregledali sve mještane?“ – objasnio je prof. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a. Razmatra se i o Nacionalnom planu ranog otkrivanja šećerne bolesti. „U planu je provedba aktivnosti ovih mobilnih timova, ali isto tako i donošenje novog Nacionalnog plana o ranom otrkivanju šećerne bolesti. Nadamo se da će do kraja ove godine biti prihvaćen. Međutim, ako mi sami ne pazimo na svoje zdravlje i prevenciju, neće nam onda ni mobilni tim koji će doći na vrata moći pomoći“ – rekla je prim. Vera Katalinić-Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva.

Stručnjaci su ujedinjeni – potrebna je što bolja i ranija prevencija. „Grad Zagreb već provodi programe, a neki se tek trebaju početi provoditi kada govorimo o prevenciji u najranijoj dobi. Tu treba istaknuti kako je potrebna međusektorska suradnja obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite“ – naglasila je dr. sc. Romana Galić, pročelnica za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba. „Bitno je da što više toga odradimo u suradnji s primarnom zdravstvenom zaštitom i sustavom javnog zdravstva, kako bismo što manje bolesnika zbrinjavali u bolnicama“ – dodao je doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja za kvalitetu pri HZJZ-u. Prema posljednjim podatcima (2016.) HZZO je na liječenje šećerne bolesti utrošio 4,6 milijardi kuna ili 19,8% svog proračuna. Troškovi liječenja komplikacija šećerne bolesti zastupljeni su u najvećem udjelu i iznose 88,1% ukupnih troškova.

Glavni razlog porasta troškova liječenja šećerne bolesti u razdoblju od 2009. do 2016. godine jest porast troškova komplikacija bolesti koji su u ovom razdoblju porasli za 1,8 milijardi kuna (83%). Šećerna bolest je vodeći uzrok krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije donjih ekstremiteta. Komplikacije umanjuju kvalitetu života oboljelih, a istodobno liječenje komplikacija čini najveći udio u troškovima liječenja šećerne bolesti.

Konferenciju za medije Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti možete pogledati na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=fNWaHb0cgXw&t=20s.

Kažu da se prvi pamte.☺ Hrvatski savez dijabetičkih udruga potrudio se da obilježavanje 1. hrvatskog dana šećerne bolesti ostane zapamćeno! Svima hvala na podršci, pomoći i dolasku na javno-zdravstvenu akciju na zagrebačkom Bundeku! Za sve one koji nisu mogli doći, pogledajte u kratkom videu kako smo se proveli: https://www.youtube.com/watch?v=e6EHk19ZYgk.

Dijabetes www.dijabetes.hr

25

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA HRVATSKOG DANA ŠEĆERNE BOLESTI U HOTELU ESPLANADE

Završetak javnozdravstvene i edukativne kampanje Pokreni se! povodom 1. hrvatskog dana šećerne bolesti svečano smo obilježili 15. svibnja 2022. u Hotelu Esplanade. Neizmjerno nam je drago što smo tom prilikom dobili punu podršku zdravstvenih i državnih institucija i stručnih društava kao i saborskih zastupnika.

Velika nam je čast što su se tog dana u predivnoj Smaragdnoj dvorani okupili svi relevantni stručnjaci i istaknuti predstavnici institucija koji svesrdno rade na prevenciji šećerne bolesti i opetovano daju potporu Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga, koji je i organizator ove svečanosti.

Ovom prilikom još jednom zahvaljujemo svima na podršci i toplim riječima, koje su nam samo vjetar u leđa za što bolji i uspješniji rad. Hrvatski savez dijabetičkih udruga predano radi i radit će i dalje u službi naših oboljelih, za što bolju prevenciju i edukaciju.

Na početku svečanosti premijerno smo prikazali video Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga koji okuplja 48 udruga, a kojim pozivamo na zajedništvo i akciju.

Na svečanosti povodom obilježavanja 1. hrvatskog dana šećerne bolesti prisutnima su se obratili uvaženi gosti: • izv. prof. dr. sc. Silvio Bašić, dr. med., državni tajnik Ministarstva zdravstva, koji je ujedno i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske • Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja, koji je ujedno i izaslanik Ministra znanosti i obrazovanja • prim. mr. sc. Maja Grba-Bujević, dr. med., potpredsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, te izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora • Ivana Portolan Pajić, dr. med., voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom,

26

te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba • prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med., spec. školske medicine i zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo • prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a • mag. soc. geront. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

Svojom nazočnošću počastili su nas predstavnici zdravstvenih institucija, veleposlanici Kanade i Danske, predstavnici industrije i udruga članica HSDU-a koji kontinuirano prate rad Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, pomažu nam i sudjeluju u provedbi svih naših aktivnosti.

Tijekom svečanosti prikazali smo tri kratka videa koja su nam poslali naši školarci. Naime, Hrvatski savez dijabetičkih udruga napravio je natječaj za sve niže razrede osnovnih škola diljem Hrvatske da pošalju likovni rad na temu 1. hrvatskog dana šećerne bolesti. Tri najbolja rada su prigodno nagrađena slatkim, ali zdravim poklon-paketima Kandita, a jedan od njih je postao i službeni vizual ovog dana u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

S nama je bila i Mirna Matković, učenica 1.a razreda OŠ Mladost iz Lekenika, koja je dobila drugu nagradu, a prigodni poklon tvrtke Kandit uručila joj je predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, mag. Zrinka Mach.

Svaka čast našim učenicima i hvala im na ovim divnim porukama!

Hvala još jednom svima koji su došli podržati i svečano obilježiti 1. hrvatski dan šećerne bolesti. Vjerujem kako će ovaj dan svake godine biti prigodno obilježen u nadi da će se brojke oboljelih smanjiti, a prevencija povećati.

Online predavanje DEBLJINA; DIJABETES; PREHRANA Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga započeo je Javnozdravstvenu i edukativnu kampanju Pokreni se! u sklopu obilježavanja Prvoga hrvatskog dana šećerne bolesti online predavanjem DEBLJINA; DIJABETES; PREHRANA. Organizatori predavanja koje je održano 5. svibnja 2022. na YouTube kanalu HSDU-a bili su Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Dijabetičko društvo Trogir, a predavačica doc. dr. sc. Mirjana Vučinović, dr. med., voditeljica Savjetovališta za metabolizam i prehranu u Poliklinici za endokrinologiju Endimet u Splitu.

Docentica Vučinović u svom je predavanju naglasila kako je debljina, unatoč tomu što kod pojma debljine prvo pomislimo na estetsko značenje tog pojma, bolest koja je poznata još iz doba Hipokrata, no za koju do današnjeg dana nije nađeno u potpunosti učinkovito rješenje odnosno način liječenja. Dapače, debljina se danas širi čak i u zajednicama i kulturama u kojima povijesno i tradicionalno nikada nije bila udomaćena. Tu se prvenstveno misli na mediteranske zemlje kojima i sami pripadamo.

Ono što bi nas trebalo zamisliti jesu podatci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2018. godine koji govore kako je najveća pojavnost debljine kod djece u zemljama Mediterana.

Tijekom ovoga nadasve edukativnog i sadržajnog, ali i motivirajućeg predavanja saznali smo što je debljina, koliko je to velik javnozdravstveni problem sadašnjice, kako se debljina javlja u sve ranijoj životnoj dobi kod sve mlađe djece te koliko debljina ima dugoročne posljedice za zdravlje. Isto tako saznali smo da je debljina čimbenik rizika za razvoj mnogih bolesti, među kojima je šećerna bolest tipa 2.

Docentica Vučinović naglašava kako kod liječenja debljine Dijabetes www.dijabetes.hr

i dijabetesa trebamo pristupiti tako da promijenimo stilove života. Isto tako liječenje debljine zahtjeva sudjelovanje cijele obitelji koja će dati potporu u izgradnji nove kvalitete života.

Docentica Vučinović je pojasnila na koji način liječnik pristupa debljini i kako se ona dijagnosticira. Liječenje debljine zahtijeva multidisciplinarni pristup u kojem su uključeni liječnik obiteljske medicine, endokrinolog, psiholog i/ili psihijatar, nutricionistdijetetičar, kineziolog, fizijatar i fizioterapeut, kirurg te po potrebi ostale specijalnosti i obitelj. Cilj liječenja debljine jest ovladavanje zdravim stilom života, a optimalno je mršaviti u dvije faze – prva faza je mršavljenje 2 do 4 kg mjesečno (oko 10% tjelesne mase tijekom prvih pola godine), a drugu fazu čini održavanje postignute niže tjelesne mase.

Tijekom predavanja saznali smo kako se provodi plan liječenja debljine, koje je promjene potrebno uvesti u prehrani, koliko je važna redovita tjelesna aktivnost, koju dijetu odabrati, koje zdrave namirnice izabrati i što je mediteranska prehrana.

Na kraju predavanja docentica Vučinović je pojasnila da je u osoba kod kojih promjena načina života, prehrane i pojačana tjelesna aktivnost nisu dale zadovoljavajuće rezultate indicirana primjena farmakoterapije. Međutim, ako se svim do sada navedenim načinima liječenja tijekom duljeg vremenskog razdoblja ne uspije postići ITM manji od 35 kg/m2 valja razmotriti mogućnost primjene kirurškog liječenja debljine.

Ako još niste pogledali ovo predavanje, možete to učiniti na YouTube kanalu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=b97h2h6KTKk.

27

AUTOMATIZIRANA * ZA JEDNOSTAVNIJI NAČIN STABILIZIRANJA RAZINE GLUKOZE 1,2

Naš najnapredniji sustav inzulinske pumpe: MiniMedTM 780G sustav

Sustav MiniMed™ 780G automatski prilagođava isporuku inzulina prema Vašim potrebama, kako bi na jednostavniji* način stabilizirali razine glukoze te pomaže da s manje napora spriječite hipo i hiperglikemije.1,2,3,4

Fokusirajte se na život, ne na razine glukoze.

Saznajte više na www.mediligo.hr ili www.medtronic-diabetes.hr *U usporedbi sa MiniMed™ 670G sustavom. Pogledajte Korisnički vodič sustava - Značajka SmartGuard™. Potrebna je određena korisnička interakcija.

1. Carlson, A.L. et al. 97-P- Safety and glycaemic outcomes of the MiniMed™ AHCL System in subjects with T1D. 80th ADA International Conference, June 2020, Chicago 2. Collyns .O. et al. 199-OR- Improved glycaemic Outcomes with MiniMed™ AHCL Delivery. 80th ADA International Conference, June 2020 3. Bergenstal, R. M. et al.Safety of a Hybrid Closed-Loop Insulin Delivery System in Patients With Type 1 Diabetes Jama. 2016; 316 (13): 1407 – 1408 4. Data on file. Medtronic pivotal trial (age 14-75) Ahe 14-75 2020; 16 US sites Pogledajte priručnik za uređaj za detaljne informacije o uputama za upotrebu, indikacijama, kontraindikacijama, upozorenjima, mjerama opreza i potencijalnim štetnim događajima. Za dodatne informacije kontaktirajte svog lokalnog predstavnika tvrtke Medtronic.

UC202211586 HR©2021 Medtronic. Sva prava pridržana. Medtronic i Medtronic logo su zaštitni žigovi tvrtke Medtronic.

Sve druge marke žigovi su tvrtke Medtronic.

28

OSOBNO ISKUSTVO S INZULINSKOM PUMPOM MINIMED 780G Marinko Zubac Zovem se Marinko Zubac, dolazim iz Metkovića i imam 38 godina. Po struci sam nastavnik informatike i radim u Gimnaziji Metković.

Dijabetes sam dobio prije 37 godina. Šećer mi je otkriven slučajno jer sam konzumirao puno tekućine i išao u WC pa su roditelji posumnjali da bih mogao imati problem s dijabetesom. Došao sam liječniku i u tom trenutku me pogodilo kao smak svijeta. U to doba dijabetes je bio rijetka bolest i nije bilo toliko slučajeva kao danas.

Moja prva terapija bila je s inzulinskim injekcijama. Kasnije, u vrijeme puberteta, prešao sam na penove, a prije dvije godine na inzulinsku pumpu.

U vrijeme kada sam saznao da sam dijabetičar život je bio dosta težak. Nismo imali mogućnost kontinuiranog mjerenja šećera, a aparati koji su mjerili šećer radili su isključivo putem elektroenergetske naponske mreže. Nisu mogli raditi pomoću baterija i to je bilo dosta nezgodno. Mjerio sam šećer dva do tri puta na dan, a rezultati koji bi se očitavali na tim uređajima nisu bili precizni kao danas. Odstupanja su bila jako velika i nisam se mogao pouzdati u rezultat koji bi se pokazao na aparatu.

Korištenje inzulinskih penova zadavalo mi je dosta problema. Ta terapija postala mi je velika briga i preokupacija. Puno vremena koje bih mogao iskoristiti kvalitetnije u životu morao sam posvetiti kontroli dijabetesa uz stalno mjerenje šećera. Rezultati mjerenja šećera nisu bili ni idealni ni točni pa mi je to predstavljalo poprilično velik problem u životu.

Kako sam dosta istraživao o šećeru i o toj bolesti, na Internetu sam provodio poprilično mnogo vremena čitajući raznorazne članke i stručnu literaturu te gledajući emisije. Primijetio sam da puno ljudi spominje inzulinsku pumpu kao medicinsko pomagalo koje poprilično olakšava život dijabetičarima. Iz tog sam se razloga i sâm zainteresirao, kontaktirao nekoliko osoba koje imaju iskustva i pomislio da je možda ipak došlo vrijeme da i sam probam s drugom terapijom. To mi je bila jedna od najvećih odluka u životu, jer je razlika između života s inzulinskom pumpom MiniMed 780G i života bez inzulinske pumpe jednostavno neopisivo velika. Živim život punim plućima kada provodim vrijeme sa svojom obitelji u prirodi, šetajući našega psa uz Neretvu i u berbi maslina.

Jednostavno, to me čini sretnim u životu. Nažalost, prije se nisam mogao baviti tim aktivnostima, barem ne u tolikoj mjeri jer mi je velika briga bio život s dijabetesom, noći i šećeri koji bi padali u hipoglikemiju.

Sad sam opušteniji, jer imam nekoga tko se brine za mene i da moj šećer uvijek bude dobar. Umjesto da vrijeme provodim mjereći inzulin i misleći na šećer, danas na licu imam veliki osmijeh kada vidim da sam 95% ili 100% raspona u time rangeu. Vidim da mi je šećer jako dobar i znam da imam vrijeme koje mogu kvalitetnije provesti sa svojom obitelji, radeći ono što volim, jer imam jednog anđela čuvara koji pazi da moj šećer bude što bolji i što kvalitetniji.

Dijabetes www.dijabetes.hr

29

Kad srce zaboli – može li srce biti slomljeno?

Prim. dr. sc. Ljiljana Fodor, dr. med., internist subspecijalist nefrolog/hipertenziolog Emotivni stres uzrokuje procese koji se odražavaju na stvarno fizičko stanje srca. Najčešći uzrok je gubitak voljene osobe, odnosno smrt, razvod, izdaja, prekid veze ili nevjera. Potencijalni okidači mogu biti i gubitak posla ili financijske poteškoće, zastrašujuća medicinska dijagnoza te napad astme ili infekcije (COVID-19). U rjeđim slučajevima posljedica je i prevelike sreće (poput dobitka na lotu). Takotsubo sindrom ili stresna kardiomiopatija nadalje uzrokuje probleme poput aritmije, rupture ventrikula i srčanog zastoja, koji doživi jedna petina žrtava.

To je dakle privremeno stanje koje često uzrokuju stresne situacije i ekstremne emocije. Hormoni stresa dovode do simptoma koji podsjećaju na predinfarktno stanje, a rijetko i do stvarnoga srčanog udara. Ovaj je sindrom prvobitno opisan u japanskoj medicinskoj literaturi devedesetih, a stručan mu je naziv kardiomiopatija izazvana stresom.

Simptomi su vrlo slični simptomima srčanog udara, ali njegovo podrijetlo i fizički uzroci potpuno su različiti. Naime, sindrom se očituje nestankom zraka, boli u prsima ili gubitkom svijesti, a EKG i UZV srca pokazuju dramatične promjene koje su tipične za srčani udar, ali za razliku od srčanog udara, arterije su zdrave i prohodne (osim u slučaju kada pacijent koji je pretrpio stres ima i aterosklerozu).

Ljudi sa sindromom slomljenog srca mogu imati iznenadnu bol u prsima ili misle da imaju srčani udar. Sindrom slomljenog srca zahvaća samo dio srca, privremeno narušavajući normalnu funkciju srca kao pumpe. Ostatak srca nastavlja normalno funkcionirati ili čak može imati snažnije kontrakcije. Bol u prsima i kratkoća daha mogli bi biti i simptomi srčanog udara, stoga je važno da ih shvatite ozbiljno.

UZROCI Točan uzrok sindroma slomljenog srca nije jasan. Smatra se da bi val hormona stresa, poput adrenalina, mogao privremeno oštetiti srca nekih ljudi. Nije potpuno jasno kako bi ti hormoni mogli ozlijediti srce ili je odgovorno nešto drugo. Sumnja se da privremeno sužavanje velikih ili malih arterija srca igra važnu ulogu. Ljudi koji imaju sindrom slomljenog srca također mogu imati razliku u strukturi srčanog mišića.

LIJEČENJE Stresna se kardiomiopatija liječi standardnim medikamentima koji liječe srčani zastoj i arterijsku hipertenziju. To su ACE

30

inhibitori koji smanjuju srčano opterećenje i reguliraju krvni tlak, beta blokatori za regulaciju srčane frekvencije te diuretici za regulaciju volumena tjelesnih tekućina i krvnog tlaka. Ako srce i krvne žile nisu imali prethodnih oštećenja, oboljeli od stresne kardiomiopatije u pravilu se oporavlja za nekoliko tjedana.

STATISTIKA Prema izvorima s Harvardskog sveučilišta, više od 90% slučajeva stresne kardiomiopatije otpada na žene između 58 i 75 godina. Starije su žene najranjivije zbog pada estrogena nakon menopauze. Od svih žena koje imaju simptome srčanog udara pet posto ih ima stresnu kardiomiopatiju. Jedna petina žrtava stresne kardiomiopatije doživi srčani zastoj. Znanstvenici su otkrili kako vrijeme ne liječi sindrom slomljenog srca te kako se neki ljudi nikada ne oporave i kako su posljedice dugotrajne.

Iako su se istraživanja i vođenje statistike na ovu temu počeli intenzivnije provoditi u zadnje vrijeme te se govori o relativno maloj smrtnosti od oko 4%, neki istraživači tvrde da će, štoviše, čak 17% ljudi umrijeti ubrzo ili u periodu od pet godina. Mislilo se i da sindrom uglavnom pogađa osobe zrelije životne dobi, no pokazuje se kako od ove bolesti strada sve više mladih osoba, iako žene češće nego muškarci.

KAKO POSTUPITI Žrtvi sindroma slomljenog srca treba žurna liječnička intervencija.

Elektrokardiogram (EKG) i krvni testovi često pokazuju jednake abnormalnosti kao kod oboljelih od tipičnog infarkta. Ako imate bolove u prsima, vrlo brz ili nepravilan rad srca ili nedostatak daha nakon stresnog događaja, odmah nazovite hitnu medicinsku pomoć.

KADA POSJETITI LIJEČNIKA Ukoliko se simptomi ubrzanog ili nepravilnog rada srca javljaju povremeno, neovisno o stresu, preporučuje se učiniti pravovremeno adekvatnu obradu, a ona uključuje krvne pretrage, 24-satni holter EKG-a i tlaka i test opterećenja, odnosno ergometriju.

Bez obzira spadate li u emocionalno ranjivije osobe ili mislite da kontrolirate životne okolnosti s lakoćom te ako imate čimbenike koji povisuju rizik za koronarnu bolest (pretilost, pušenje), poželjno je učiniti preventivni pregled jednom godišnje: https:// wellife.hr/sistematski-pregled/.

Voda iz Parka prirode

Park prirode Dinara, naš najmlađi park prirode proglašen u veljači 2021. godine Dijabetes www.dijabetes.hr

31

IZAZOVI U PREHRANI ZA VRIJEME LJETNIH MJESECI Monika Andrašić, mag. nutricionizma Zrinka Šmuljić, mag. nutricionizma Služba za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb Jedan od užitaka tijekom ljetnih mjeseci jesu dulje, tople večeri u društvu dragih osoba uz ukusnu hranu, pića i osvježavajuće voće ili deserte. Koliko god nam bila draga takva druženja, za osobe sa šećernom bolešću ona predstavljaju dodatne izazove u regulaciji razine šećera u krvi – od toga kako se nositi s nizom primamljive, ali manje preporučene hrane, do suočavanja s promjenama razine šećera u krvi uzrokovanim vrućinom.

Pravilna prehrana, odnosno prehrana za osobe za šećernom bolesti, predstavlja osnovu liječenja šećerne bolesti, što oboljeli moraju imati na umu tijekom cijele godine. No, odgovarajućom

32

edukacijom o prehrani oboljela osoba dobila je upute kako se hraniti u skladu sa zahtjevima bolesti u svakoj situaciji, pa tako i tijekom ljetnih vrućina ili prilikom druženja i prigoda u ljetnim mjesecima.

Tijekom ljetnih mjeseci nužno je veću pažnju obratiti na hidraciju, odnosno povećane zahtjeve organizma za tekućinom zbog pojačanog znojenja. Dehidracija (stanje smanjene razine vode i elektrolita u organizmu) je opasnija za osobe oboljele od šećerne bolesti. Tekućinu treba unositi tijekom cijelog dana i to u obliku vode, nezaslađenih biljnih čajeva ili čajeva blago zaslađenih

zaslađivačima poput stevije ili brezinog šećera, te limunade bez šećera, a izbjegavati napitke s dodanim šećerom poput ledenih čajeva, gaziranih i negaziranih sokova te koktela. I hrana predstavlja izvor vode, pa je tako povrće i voće koje dozrijeva u ljetnim mjesecima bogato vodom i treba ga svakodnevno uključivati u jelovnik. Neškrobno povrće neće remetiti glikemiju pa se bez grižnje savjesti može uživati u tikvicama, krastavcima, rajčici, zelenom lisnatom povrću, paprikama… Sočno ljetno voće kao što su lubenice, dinje, smokve, grožđe predstavljaju veći izazov za oboljele jer unatoč značajnom udjelu vode voće sadrži i šećer. Osim što je značajan izvor tekućine, voće je i izvor vrijednih vitamina i minerala koji su potrebniji u ljetnim mjesecima.

Prvenstveno se ističu vitamini A, C i E te spojevi beta-karoten i likopen, svi važni za zaštitu očiju i kože od sunčevih zraka, ali i za imunološki sustav koji se i tijekom ljetnih mjeseci mora boriti protiv brojnih prijetećih infekcija. Stoga svakako treba birati voće kao desert i osvježenje između obroka, ali i uključivati ga u doručak. Idealnu kombinaciju činit će sa zobenim pahuljicama, fermentiranim mliječnim proizvodom i sjemenkama ili orašastim plodovima. Pritom treba voditi računa o preporučenim količinama.

Izazov kod pripreme hrane tijekom ljetnih mjeseci upravo je odgađanje tih poslova zbog dodatnog zagrijavanja prostorija, a s dolaskom vrućih dana prirodna je i želja za laganijom hranom. Tada treba pristupiti mudro – izbjegavati kupovinu polupripremljene ili pripremljene, pogotovo brze hrane, već kreirati obroke koji podrazumijevaju što manje kuhanja i stajanja kod štednjaka. Iako konzervirane namirnice nisu uvijek najbolji izbor, priprema obroka može se olakšati tako da uvijek pri ruci budu konzervirane mahunarke – grah, leća i slanutak koji će biti spremni za pripremu brzih hladnih salata ili kao škrobni prilog.

Važno je isprati ih pod vodom prije pripreme konačnog obroka.

Navedene mahunarke, prethodno namočene, moguće je skuhati u večernjim satima te ih konzumirati idući dan, kao i cjelovite žitarice poput bulgura, prosa, integralne riže, heljde, kvinoje…

Bazu obroka može činiti zeleno lisnato povrće kojemu se doda naglo pečeno meso peradi ili tunjevina ili kuhana jaja ili kockice polutvrdog ili tvrdog sira, pripremljene mahunarke ili cjelovite žitarice, malo maslinovog ulja i limunovog soka te mediteranski biljni začini poput bosiljka, origana, peršina i/ili ružmarina kako bi se smanjila količina korištene soli. Tijekom ljetnih mjeseci česte su i salate na bazi tjestenine ili klasičan obrok tjestenine u umaku. Moguće ih je prilagoditi dijetoterapiji šećerne bolesti tako da se tjestenina zamijeni rezancima od povrća. Najbolji izbor su buča, tikvica ili mrkva, a rezultat je ukusan i zasitan obrok s manje kalorija i ugljikohidrata. Ukusan omlet s povrćem također je dobar izbor kao brzi ručak ili večera. Moguće je kombinirati jaja s gljivama, crvenom paprikom, tikvicama, patlidžanima ili mahunama. S druge strane, masnu i prženu hranu koja je pripremljena u puno masnoća trebalo bi izbjegavati tijekom cijele godine, a posebice ljeti.

I za kraj, odlazak na ljetovanje znači i otkrivanje mjesnih znamenitosti. Ne treba zaboraviti ni lokalne tržnice i ribarnice u kojima se može dobiti pokoji savjet mještana za pripremu lokalnih specijaliteta. Unatoč dijagnozi šećerne bolesti moguće je uživati u blagodatima svježe, sezonske i lokalne hrane. Želimo vam ugodno i ukusno ljeto!

Dijabetes www.dijabetes.hr

Kad razmišljate o vašem

šećeru u krvi, pomislite i na

srce!

Osobe s dijabetesom tipa 2 imaju 2-4 puta veću vjerojatnost za razvoj bolesti srca i krvnih žila 1 Očekivano trajanje života osoba s dijabetesom tipa 2 i bolešću srca i krvnih žila smanjuje se za 12 godina 2 1. World Heart Federation. https://www.world-heart-federation.org/ resources/risk-factors/. Accessed in September 2018.

2. The Emerging Risk Factors Collaboration. JAMA. 2015; 314(1):52–60.

33

Slavonski Brod domaćin edukativne radionice za osobe sa šećernom bolešću Slavonije i Baranje Hrvatski savez dijabetičkih udruga u suradnji s Brodskom dijabetičkom udrugom organizirao je 4. lipnja 2022. Jednodnevnu edukativnu radionicu za osobe sa šećernom bolešću Slavonije i Baranje u Slavonskom Brodu, u hotelu Art. Radionica je obuhvaćala edukativna predavanja o šećernoj bolesti, prehrani i kroničnim komplikacijama, pauzu za kavu, ručak i obilazak grada.

Nakon simboličnog otvorenja i davanja izjava medijima oko 10 sati započeli smo s predavanjima. Imali smo izuzetnu čast slušati vrhunske i etablirane stručnjake: prof. prim. dr. sc. Blaženku Miškić, dr. med., pročelnicu Službe za internističke djelatnosti OB „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod; prim. Ninoslava Leku, dr. med., spec. internista, subspecijalista nefrologa OB „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod; dr. sc. Evu Pavić, dipl. ing. univ. spec., Rukovoditeljicu Službe za prehranu i dijetetiku KBC Zagreb

34

i Vilmu Kolarić, dipl. med. techn., glavnu sestru Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur.

Predavanja su bila s različitih područja skrbi osoba sa šećernom bolešću, vrlo poučna, jednostavno objašnjena i zanimljiva.

Sudionici radionice imali su priliku pitati sve što ih zanima, a to je vrlo važno s obzirom na to da u ambulantama na liječničkim pregledima to nije uvijek moguće.

Nakon održanih predavanja imali smo priliku pojesti zdravi ručak prilagođen osobama sa šećernom bolešću, ali i svima onima koji vode računa o svom zdravlju. Kako bismo „potrošili“ kalorije koje smo pojeli, ali i upoznali se s poviješću i znamenitostima Slavonskog Broda, organiziran je obilazak grada uz licenciranoga turističkog vodiča.

Za osobe sa šećernom bolešću vrlo je važno stjecanje novih znanja o šećernoj bolesti, prevenciji i edukaciji, kao i razmjeni iskustava u suživotu s bolešću koja je iznimno zahtjevna i traži cjelodnevni angažman svakog pojedinca, usvajanje zdravih životnih navika, redovite liječničke preglede i kontrole kako bi se spriječile i/ ili odgodile kronične komplikacije, a to im ovom radionicom omogućavamo.

U ovim izuzetno teškim vremenima, posebice za osobe sa šećernom bolešću, kroz predavanja koja su održana tijekom radionice željeli smo da osobe sa šećernom bolešću unaprijede znanja o svojoj bolesti, preuzmu kontrolu u svoje ruke i učine nešto za sebe i svoje zdravlje!

Zahvaljujemo se domaćinu ove prve, ali ne i zadnje jednodnevne radionice, Brodskoj dijabetičkoj udruzi i njezinom predsjedniku prof. Slavku Lackoviću te se nadamo da su sudionici radionice otišli kući s puno znanja, uspomena i sjećanja na ovaj lijepi susret i prekrasan grad. Zahvaljujemo se i našim vrhunskim stručnjacima koji su subotu posvetili da nama prenesu svoje znanje. Hvala i medijima koji prate rad udruga i čine vidljivim sve ono što radimo i za što se zalažemo. Kako je ovo bila jedna vrlo uspješna radionica koja je uključivala sve elemente edukacije osoba sa šećernom bolešću, nadam se da će i druge udruge prihvatiti ovaj način učenja i druženja sve dok se ne stvore bolji uvjeti u kojima će pandemija COVID-19 biti prošlost.

Vidimo se na nekoj novoj regionalnoj radionici u nekom drugom gradu i regiji!

I u gradu Majstora obilježen prvi Hrvatski dan šećerne bolesti Trogir

Katja Šćurla Dijabetičko društvo Trogir, koje djeluje u Trogiru punih 12 godina, pridružilo se obilježavanju prvoga Hrvatskog dana šećerne bolesti s nekoliko aktivnosti.

Naša prva aktivnost bila je najava svih događanja na Gradskom radiju Trogir, koji i inače vjerno prati rad udruge. Osim najave događanja, radijska emisija je bila i prilika da predsjednica udruge predstavi brojne aktivnosti udruge u pandemijskom vremenu, probleme s kojima se osobe s dijabetesom susreću, planove za budućnost, kao i načine i oblike pomoći za koje se sugrađani mogu javiti Društvu.

U suradnji s HSDU-om organizirali smo predavanje Debljina; dijabetes; prehrana kojim je ujedno i započeo mjesec obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti 14. svibnja. Predavanje je održala doc. dr. sc. Mirjana Vučinović, dr. med., voditeljica Savjetovališta za metabolizam i prehranu u Poliklinici za endokrinologiju Endimet u Splitu. Cjelovito, izuzetno zanimljivo, sadržajno i veoma poučno predavanje može se poslušati i pogledati na YouTube kanalu HSDU-a i zaista ga od srca preporučujemo.

Namjera nam je bila tradicionalnom šetnjom preko tri trogirska mosta #pokrenise, kojom smo do sada obilježavali Svjetski dan šećerne bolesti, obogatiti obilježavanje Hrvatskog dana, ali zbog objektivnih okolnosti morali smo je prebaciti za kraj ljeta.

Uoči samoga prvog Hrvatskog dana šećerne bolesti, 13. svibnja, u Muzeju grada Trogira otvorili smo Izložbu 100 godina inzulina. Jedan dio postava ove izložbe bio je za Svjetski dan šećerne bolesti 2021. izložen u Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Posebnost je trogirske izložbe u prekrasnim fotografijama osoba s dijabetesom koje aktivno djeluju u našoj udruzi, a istovremeno

se bave i različitim tjelesnim aktivnostima. Završna fotografija je ona grada Trogira, snimana iz zraka.

Grad Trogir je „grad majstora“ od davnina. Upravo u tom duhu i mi, osobe s dijabetesom, majstorski brinemo o svojim razinama šećera u krvi kako bismo što aktivnije mogli sudjelovati u svojoj obitelji, na svom radnom mjestu, u svom slobodnom vremenu i na taj način doprinositi rastu našega prelijepog Grada.

Obilježavanje 1. Hrvatskog dana šećerne bolesti 14. svibnja 2022.

Ivan Klanac Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek i Regionalni centar za dijabetes Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek organizirali su obilježavanje 1. Hrvatskog dana šećerne bolesti, uz potporu studenata Medicinskog fakulteta osječkog sveučilišta (CroMSIC) te učenika Medicinske škole i njihovih profesora iz Osijeka.

Dijabetes www.dijabetes.hr

Osijek Veliki broj naših građana (270) kontrolirao je šećer u krvi, krvni tlak, razinu hemoglobina HbH1c i zasićenost kisikom u krvi.

Nazočni građani mogli su kušati čokolade (bez šećera) poznatoga proizvođača slastica „Kandit“ iz Osijeka.

35

75 godina rada Split

Branko Lulić Izuzetno dobro smo realizirali sve planirano za 1. hrvatski dan šećerne bolesti i obilježavanje 75. godišnjice postojanja i djelovanja našeg SDD-a. Nakon konferencije za medije 13. svibnja 2022. mediji su korektno i inovativno pisali o novo uspostavljenom Hrvatskom danu šećerne bolesti. Obilježavanje smo realizirali u suradnji s Patronažnom službom Doma zdravlja SDŽ 14. svibnja 2022. u Strossmayerovom parku (Đardin) gdje smo korisnicima (114 osoba) preventivno mjerili GUK i RR, davali informacije, upute i upozorenja.

Naš je štand posjetilo kompletno vodstvo Doma zdravlja SDŽ i Zavoda za dijabetes KBC-a Split, kao i drugi. Realizirali smo 16. svibnja 2022. u Udruzi konzultacije s dijabetologom (prof. dr. sc. Tina Tičinović Kurir) za 15 korisnika. Otvoreni dan Udruge poslužio je da se zainteresirani obavijeste o Udruzi, njenom radu i postojanju. Nekima smo mjerili GUK i RR.Dr. Merim Bezdrov održao je krasno predavanje na temu Metabolički sindrom u prepunoj dvorani. Šlag na tortu bila je Svečana akademija održana 19. svibnja 2022. u Hrvatskom narodnom kazalištu Split povodom 75. godišnjice SDD-a, uz 87 nazočnih članova SDD-a, predstavnika Grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije, Doma zdravlja SDŽ, KBC-a Split, NZ javnog zdravstva SDŽ, predstavnika tvrtki iz realnog sektora i medija.

Voditeljica Silvana Savić izvrsno je vodila cijeli program obogaćen nastupom tenora HNK Vladimira Garića uz klavirsku pranju gospodina Aljinovića te ženske klape „Marjan“.

Nakon obraćanja pokrovitelja i drugih, predsjednik Lulić je upoznao prisutne o postojanju i djelovanju SDD-a kroz povijest uz kraći videouradak.

Gospođa Nadja Mladinić, voditeljica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalu i demografiju kao izaslanica Grada Splita

uručila je Plaketu Grada Splita predsjedniku Luliću.

Predsjednik Lulić je podijelio priznanja – povelje i zahvalnice zaslužnima. Prema izjavi nazočnih, svečana akademija je izvedena za ocjenu odličan. Kako jedan od pokrovitelja, predsjednik RH Zoran Milanović nije mogao doći u Split, pozvao je izaslanstvo SDD-a k sebi na Pantovčak 8. lipnja 2022. u 12:15.

Prijem je protekao u izvrsnoj atmosferi, gdje je predsjednik SDD-a Lulić obavijestio Predsjednika RH Milanovića o problemima populacije oboljelih od šećerne bolesti u Hrvatskoj (svaki deseti Hrvat je „sladak“ i vrlo visok udio novca HZZO-a troši se za dijabetes – 20% !?, a od toga 88% ide na sanaciju komplikacija uzrokovanih šećernom bolešću; prijedlozi da se obiteljski liječnici angažiraju u prijavljivanju potencijalnih pacijenata MUP-u; problemi manjka liječničkih timova; dugo čekanje na specijalističke preglede; slaba prevencija oboljelih s tipom II; nedonošenje Nacionalnog programa zaštite od šećerne bolesti…).

Uz predsjednika Lulića bile su nazočne dopredsjednice Liljana Repanić i Vesna Zec, tajnik Ivan Petričević i volonter Miro Katavić. Zakazali smo redovnu izvještajnu Skupštinu SDD-a za 29. lipnja 2022. pa onda idemo na zasluženi ljetni odmor.

Zdravi i veseli bili i dobru regulaciju imali!

Udruga dijabetičara Imotske krajine posjetila 4.a razred OŠ Josip Vergilij Perić Ante Lažeta

Imotski Na likovnom natječaju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga za sve niže razrede osnovnih škola diljem Hrvatske na temu 1. hrvatskog dana šećerne bolesti, Kata Mustapić, učenica 4.a razreda OŠ Josip Vergilij Perić iz Imotskog osvojila je treću nagradu. Tim povodom predsjednik Udruge dijabetičara Imotske krajine, gospodin Ante Lažeta posjetio je njezin razred i u ime udruge uručio darove za sve učenike, a Kati i zahvalnicu udruge.

Učenici i učiteljica Katija Nikolić oduševili su se posjetom gospodina Ante Lažete i darovima koje su dobili. U ovom je razredu i učenica Nika Lažeta koja ima šećernu bolest, a koja je svoje prijatelje iz razreda motivirala da nauče što više o šećernoj bolesti, prevenciji, liječenju, ali i važnosti pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti kod osoba koje imaju šećernu bolest.

Učenici 4.a razreda obilježili su i Hrvatski dan šećerne bolesti, pri čemu je njihova prijateljica iz razreda Nika Lažeta ispričala svoje iskustvo šećerne bolesti, koji su simptomi i kako ih prepoznati te svima u razredu izmjerila šećer u krvi.

36

Cijepljenje protiv pneumokoka Zdenka Mikulčić-Drakulić Javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije ponudilo je članovima Udruge cijepljenje protiv pneumokoka. U koordinaciji s dr. Ivanom Andraševićem, na čemu mu zahvaljujemo, tu

Virovitica mogućnost početkom svibnja iskoristilo je 40 članova Udruge, dok je četvero već ranije bilo cijepljeno kod liječnika obiteljske medicine.

Aktivnosti naše Udruge Dragica Lukić Dana 12. lipnja 2022., u sunčanu nedjelju, održali smo svoju izbornu skupštinu u prekrasnom prirodnom ambijentu Lovačkog doma u Ludbregu, u njihovoj dvorani.

Izbornoj skupštini prisustvovalo je 60 članova udruge. Skup je svojim dolaskom uveličao naš gradonačelnik Dubravko Bilić i u svom govoru pohvalio rad Udruge. Izabrali smo svoje novo rukovodstvo: za predsjednicu je izabrana dr. Dragica Lukić, a za potpredsjednice Lidija Pokos i Kristina Kelemen.

Već od jutra bilo je živo na našem PLAVOM ŠTANDU. Stol je bio krcat edukativnim brošurama i časopisima: mjerio se GUK, tlak, TT i BMI impedancijskom vagom (tzv. dijagnostička vaga).

Ona radi na principu da različita tkiva različito provode električnu struju bioelektrične impedancije (nemasno tkivo – mišići koji sadrže puno vode dobar su vodič, dok je masno tkivo loš vodič jer ne sadrži vodu) kako bi se dobio uvid u tjelesnu masu, BMI (indeks tjelesne mase), količinu tjelesne i visceralne masnoće, mišićne i koštane mase, tip tijela, BMR = bazalni metabolizam.

Nakon toga slijedila je točka Djeca nastupaju – recitirali su nam naši najmlađi. Od 13 sati na redu je bila autorska predstava Udruge žena Sv. Đurđ pod nazivom Dijeta, a polako je počeo ručak i formiranje ekipa za natjecanja i prodaja tombola.

Sportske igre – potezanje užeta, brzi hod sa jajetom u žlici, turnir u igri Čovječe ne ljuti se i drugo – trajale su do navečer. Šareni napuhanac za djecu bio je stalno pun, dok su se odrasli pokretali uz živu glazbu.

Aktivnosti su nam bile intenzivne oko prvog Hrvatskog dana šećerne bolesti, o čemu smo pisali u prošlom broju časopisa. A na Sajmu cvijeća u Ludbregu 6.,7. i 8. svibnja prišlo nam je vrlo

Ludbreg mnogo građana, mi smo bili veseli i pristupačni pa su tako 174 osobe izmjerile šećer u krvi. Za povišene vrijednosti dobili su preporuke i stručne savjete naše medicinske ekipe. Naše zdrave zalogajčiće i recepte za njihovo pripremanje doslovce su nam sve pokupili.

Vrijeme nas je poslužilo za sve ove naše manifestacije, iako ste vjerojatno čuli za oluje i tuču u bližoj okolici Ludbrega. Na sam Prvi Hrvatski dan šećerne bolesti, 14. svibnja 2022., Plavi štand je bio na Gradskoj tržnici, a obavljeno je 123 mjerenja GUK-a.

Razdragano druženje s građanima koristilo je svima, a nama je poslužilo i da uvedemo nove članove u naše aktivnosti te da vidimo kako će se snaći.

Sve u svemu, zadovoljni smo, BRAVO ZA SVE NAS!

Posjet geo info centru Voćin Zdenka Mikulčić-Drakulić

Virovitica Četrdeset pet članova Udruge dijabetičara Virovitice 29. travnja 2022. posjetili su Geo info centar u Voćinu.

U multimedijalnoj dvorani 6D kina prikazan je život Papuka od stvaranja našeg planeta pa do 20. stoljeća. Za sve je to bio poseban i nezaboravan doživljaj, a većina se čvrsto držala za svoje sjedalice. Floru i faunu Papuka upoznali smo preko zbirki leptira, kornjaša, gljiva, orhideja i perunika. Nakon mjerenja GUK-a i tlaka prošetali smo voćinskim parkom i posjetili crkvu, Marijansko svetište Gospe voćinske.

Ručali smo u restoranu Park u Suhopolju, a potom smo se umorni i puni utisaka vratili u Viroviticu. Ovaj projekt podržali su tvrtka Flora VTC d.o.o. i Grad Virovitica, na čemu im zahvaljujemo.

Dijabetes www.dijabetes.hr

37

Obilježavanje Hrvatskog dana šećerne bolesti 14. svibnja Zdenka Mikulčić-Drakulić Po prvi put Hrvatski dan šećerne bolesti 14. svibnja obilježili smo mjerenjem GUK-a i tlaka za građanstvo na Gradskoj tržnici.

Voditelj projekta bio je dopredsjednik Udruge Luka Jung, a većina članova aktivno je sudjelovala u pripremi štandova i bilježenju izmjerenih rezultata. Mjerenja su vršili učenici petog razreda Medicinske škole u Virovitici uz pomoć voditeljice prakse Ivane Marek, dipl. med. sestre, kao i medicinske sestre, članice naše Udruge. Rezultate su objašnjavali dr. Mirjana Brenner-Hilsenkopf i iskusni članovi Udruge. Podršku nam je dala Virovitičko-podravska županija donacijom promotivnog materijala, traka i aparata.

Najveći broj traka i glukometara donirala je tvrtka Bauerfeind.

Vladao je veliki interes građana za mjerenje jer zbog epidemije COVID-19 dvije godine nismo provodili tu aktivnost koja značajno doprinosi podizanju svijesti o potrebi ranog otkrivanja dijabetesa.

Virovitica Izmjeren je GUK kod 282 građanina te je pronađeno 10,6% povišenih vrijednosti i tri visoke od 19,7, 14,3 i 13,9 mmol/l.

Svima je preporučen odlazak liječniku.

Od 240 mjerenja tlaka 12,5% bilo je povišeno, a jedan previsok (194/112) te je građanin upućen na hitnu pomoć, a ostali liječniku.

Na ICV vijestima objavljena je informacija o ovoj aktivnosti Udruge.

Nastavljamo s radom Doris Mlinarić Nakon duže pauze zbog epidemije COVID-19 naša udruga nije održala svoje aktivnosti te smo s ukidanjem epidemioloških mjera i mi započeli s radom.

Dana 6. svibnja 2022. održali smo izvanrednu izbornu skupštinu.

Odabrali smo mlado vodstvo udruge: za dopredsjednicu je izabrana Tanja Bubaš, a za tajnika Rajko Brajić. Pokrenuli smo niz predavanja s ciljem edukacije i osvještavanja građana o važnosti i mjerama prevencije šećerne bolesti.

Održali smo predavanje općenito o šećernoj bolesti koje je vodila naša predsjednica, medicinska sestra i dugogodišnja dijabetičarka tipa 1, Doris Mlinarić. Predstavili smo našim građanima što je to šećerna bolest, koji su simptomi, metode liječenja i komplikacije.

Na dan obilježavanja prvoga Hrvatskog dana šećerne bolesti 14. svibnja 2022. naša dugogodišnja članica, viša medicinska sestra Greta Perković, inače srebrni edukator za dijabetes tipa 2, održala je predavanje o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani i laički je predstavila primjere jelovnika građanima i članovima udruge.

U suradnji s Gradom Slatina i Crvenim križem prijavili smo projekt na natječaj sufinanciran od Europske Unije iz Europskoga socijalnog fonda. Projekt je odobren u vrijednosti od 426.320,72 kn, sufinanciran 100%, traje jednu godinu te je službeno i započeo.

Planirane aktivnosti projekta su sljedeće: 1. AKCIJA TRIJAŽE (za tu akciju je zadužena naša udruga) – javnozdravstvene akcije mjerenja šećera, triglicerida i kolesterola u krvi, mjerenja krvnog tlaka, procjene kardiovaskularnog rizika i svaki sudionik ima priliku porazgovarati s liječnikom. Održat će se 10 akcija po mjesnim domovima grada Slatine, a akciju vodi medicinski tim (tri medicinske sestre, liječnik, farmaceut te voditelj trijaže) s ciljem mini kontrole zdravlja građana.

2. RADIONICE NORDIJSKOG HODANJA – tehnika hodanja sa štapovima s ciljem aktiviranja gornjeg dijela tijela i povećanja kondicijske i zdravstvene učinkovitosti. Odvijat će se u 10

38

Slatina termina u suradnji s Udrugom Motiv Slatina.

3. EDUKACIJE PRVE POMOĆI – provodit će se jednom mjesečno kroz cijelo trajanje projekta, a vode ih medicinsko osoblje i volonteri Crvenog križa Slatina.

4. EDUKACIJE SAMOPREGLEDA DOJKI – održavat će se jednom mjesečno, vodit će ih liječnici obiteljske medicine te će zainteresirane žene moći naučiti više o preventivnom samopregledu dojki i njegovoj važnosti.

5. ŠKOLA NEPUŠENJA – namijenjena je završnim razredima osnovnih škola i prvom i drugom razredu srednjih škola te ostalim zainteresiranim građanima.

6. PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA ŽENE OBOLJELE OD KARCINOMA DOJKE – namijenjene su ženama oboljelima od karcinoma dojke te članovima njihovih obitelji. Ovu aktivnost provodi udruga SVE ZA NJU kao dvodnevno predavanje.

Dana 19. svibnja 2022. održali smo Prvu javnozdravstvenu akciju u Centralnom parku u centru Slatine. Uz izvrsnu koordinaciju medicinskog tima održali smo uspješnu akciju, s odličnim odazivom i suradnjom naših građana. Nadamo se i daljnjim uspješnim akcijama.

Naše aktivnosti Branko Predragović Iz Dijabetičke udruge Garešnica već duže vrijeme nismo se javljali, što ne znači da nije bilo aktivnosti udruge i članstva.

Epidemija COVID-19 malo nas je omela u radu, dva puta smo prekidali s radom, po jednom u 2020. i 2021. godini. Zbog epidemioloških mjera nismo mogli svoje aktivnosti provoditi u prostoru Doma zdravlja BBŽ, podružnica Garešnica, već smo se smjestili u Dnevnom centru za starije osobe, kamo su uz primjenu mjera mogli dolaziti naši članovi i građani na kontrolna mjerenja šećera u krvi, krvnog tlaka i kolesterola.

Od 2. ožujka 2021. godine djelujemo kontinuirano i uz pomoć patronažne službe Doma zdravlja provodi se tjedno savjetovanje za oboljele od šećerne bolesti. Uz to, održane su i dvije godišnje izvještajne skupštine, organizirana su predavanja, izleti, plesne večeri i šetnje. Obilježeni su i Svjetski dan zdravlja, Svjetski dan oboljelih od šećerne bolesti i 1. Hrvatski dan šećerne bolesti. Članovi udruge, kao svih godina prije, bili su na druženju Slatki

Garešnica na Papuku na Orahovičkom jezeru. U Garešnici je izvršeno nekoliko javnih mjerenja šećera u krvi za vrijeme manifestacija Gariglazbijada i Gastro-Flora. I zadnje, naši članovi bili su na radionici za Slavoniju i Baranju u Slavonskom Brodu.

Za dalje su u planu edukativno-rekreativni izleti, predavanja i druženja, ako nam se korona ponovno ne pojavi i ne oboli velik broj građana.

Nakon odluke HZZO-a da se broj trakica za dijabetičare na oralnoj terapiji smanji sa 100 na 50 trakica u godini, naši članovi bili su aktivni u prikupljanju potpisa za peticiju, koja do sada nije dala nikakve rezultate. Samokontrola šećera u krvi jedna je od bitnih mjera za dobro reguliranu glukozu, a time i smanjenje posljedica.

Sada dijabetičari koji to mogu kupuju dodatne količine trakica, ali ima dosta onih koji si to ne mogu priuštiti.

U nadi da nas epidemiološke mjere više neće ometati u aktivnostima pozdrav svim dijabetičarima, društvima i udrugama!

Tradicionalni susret udruga Branka Gregurović

Krapina

U skladu s programom rada Udruge oboljelih od dijabetesa Krapina dana 11. lipnja 2022. članovi udruge, njih 29, sudjelovali su na tradicionalnom susretu udruga Krapina – Varaždin – Vojnić u organizaciji Udruge Vojnić, koja je ujedno i obilježila 10. godišnjicu rada i djelovanja. Udruga Vojnić organizirala je jednodnevno druženje obilaskom općine Vojnić uz prisutnost načelnika općine Vojnić Nebojše Andrića i šetnjom po obroncima Petrove gore. Također, vanjska suradnica Udruge Vojnić Dara Karan održala je kraće predavanje na aktualnu temu dijabetesa.

Na navedenom susretu sudjelovalo je oko 90 članova svih triju Udruga. Nakon cjelodnevnog druženja članovi su međusobno izmjenjivali saznanja o šećernoj bolesti, posljedicama, uzrocima i načinu sprječavanja širenja bolesti. Nakon uspješnog susreta dogovoren je i sljedeći susret iduće godine u organizaciji Udruge Varaždin.

Dijabetes www.dijabetes.hr

39

Sajam udruga Krapinsko-zagorske županije Krapina

Branka Gregurović Tradicionalno svake godine u organizaciji Mreže udruga Zagor uz potporu Krapinsko-zagorske županije održava se Sajam udruga Krapinsko-zagorske županije, pa je tako dana 28. svibnja 2022. održan 17. Sajam udruga Krapinsko-zagorske županije u gradu Zaboku, u prostoru City Parka. Cilj Sajma udruga jest promocija rada udruga koje djeluju na području Županije te međusobno upoznavanje udruga radi buduće suradnje na projektima od interesa za Županiju i šire. Sajam je namijenjen svim udrugama i njihovim članovima te onima koji se žele uključiti u rad udruga i doprinijeti razvoju civilnog društva. Na sajmu je aktivno sudjelovala i Udruga oboljelih od dijabetesa Krapina sa svojim članovima koji su posjetiteljima dijelili prigodne letke i brošure s ciljem očuvanja zdravlja i prevencije šećerne bolesti te vršili mjerenje šećera i tlaka. Događaju su nazočili župan Krapinskozagorske županije Željko Kolar, gradonačenik grada Zaboka Ivan Hanžek, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu

skrb, udruge i mlade Krapinsko-zagorske županije Martina Gregurović Šanjug i koordinatorica Mreže udruga Zagor Ivana Radanović, koji su prilikom obilaska štandova posjetili i naš štand i upoznali se s radom Udruge.

Do rješenja problema “naš” će nas park čekati Svjetlana Koutnik Krajem ožujka, s poboljšanjem vremenskih prilika, započeli smo ponovo s našim uobičajenim aktivnostima. Osim pandemije, još je jedan razlog zbog kojega smo čekali ljepše vrijeme. Ove zime smo, naime, ostali bez prostora koji nam je Dom zdravlja ustupio na korištenje. Zbog toga će se naši sastanci ubuduće odvijati na otvorenom, u parku kod Doma zdravlja. Sve aktivnosti morat će se tome prilagoditi. Ohrabruje činjenica da su se članovi okupili u velikom broju, željni novih aktivnosti i da ih “beskućništvo” nije omelo u planiranju predstojećih aktivnosti. Nakon mjerenja šećera i tlaka i vježbanja, dogovorili smo nove akcije i nastavak suradnje s partnerskim udrugama. Prvu smo akciju odradili u

40

Kutina Udruzi slijepih grada Kutine i dijela SMŽ. U planu je i akcija mjerenja šećera i tlaka za građanstvo Kutine, kako bismo našim sugrađanima skrenuli pažnju na opasnosti koje sa sobom nose dijabetes i njegove komplikacije. Takve akcije su uvijek imale velik odaziv, a naši su članovi, osim mjerenja šećera i tlaka, podijelili zainteresiranim građanima mnogo korisnih savjeta.

Sigurna sam da nas trenutni problem neće u tome omesti. Do rješenja problema “naš” će nas park čekati, a nadamo se da će nam se u vježbanju pridružiti i oni koji nisu dijabetičari, ali žele učiniti nešto dobro za svoje zdravlje.

I bez prostora nastavljamo dalje Svjetlana Koutnik Tijekom svibnja aktivnosti Kutinskog dijabetičkog društva nastavile su se sastancima četvrtkom. Kako problem s prostorom još nismo uspjeli riješiti, sastanci se odvijaju na otvorenom,

Kutina što nam za sada ne predstavlja problem. I dalje nastavljamo s vježbanjem, želeći građanima Kutine skrenuti pažnju na važnost tjelesne aktivnosti. U subotu, 14. svibnja 2022. obilježili smo prvi Hrvatski dan šećerne bolesti akcijom mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka. Akciju smo odradili u suradnji s Udrugom umirovljenika grada Kutine, koja nam je za ovu prigodu ustupila prostor. Odaziv građana Kutine bio je iznenađujuće velik, jer je problem koji sa sobom nose šećerna bolest i njene komplikacije prepoznat, pogotovo u starijoj populaciji. Otkriveno je i nekoliko osoba s povišenom vrijednosti šećera u krvi koje smo uputili obiteljskim liječnicima.

Također su od članova Društva dobili korisne savjete o prehrani i tjelesnoj aktivnosti, a podijeljeno je i dosta edukativnih materijala.

Naše daljnje aktivnosti bit će usmjerene na takve akcije kao i na edukaciju članova kako bismo mogli i dalje savjetima pomagati svojim sugrađanima. Ohrabruje činjenica da je kod svih članova nakon svih nevolja s pandemijom prisutna želja da se nastavi s radom po kojemu smo među građanima Kutine, ali i vodećim strukturama grada bili prepoznati.

Vrijedna Dijabetička udruga Orahovica i dalje provodi akcije kontrole šećera i krvnog tlaka Vladimir Grgurić Dijabetička udruga Orahovica u ovoj je godini nastavila s vrijednim radom usmjerenim ka ukazivanju građanima Orahovice i susjednih općina o opasnosti koje sobom nosi šećerna bolest.

Posebno se ističu akcije kontrole šećera u krvi koje su održane u Orahovici, Zdencima, Čačincima i Crncu, a kako bi se upozorenja i kontrole odradile s još većim brojem ljudi, akcije su održane i u manjim mjestima kao što su Veliki Rastovac, Nova i Stara Jošava, Crkvari, Dolci i Donja Pištana. „O kontroli šećera obavještavali smo javnost putem plakatiranja, emisija na lokalnom Radiju Orahovica te su naši članovi osobno sve obavještavali. Akcije su provođene od 14. svibnja do 10. lipnja tekuće godine, a kontrola je izvršena kod 279 osoba,

Dijabetes www.dijabetes.hr

Orahovica

uz napomenu kako smo kod svake osobe mjerili i krvni tlak.

U Orahovici smo prilikom mjerenja vršili i kontrolu tjelesne težine vaganjem, a sve ovo radimo kako bismo pomogli ljudima kod kojih se uoči povišen šećer i tlak: odmah nakon kontrole savjetujemo ih i upućujemo što je potrebno činiti i kome je nužno obratiti se za pomoć. Zahvaljujući našem Savezu bili smo u Slavonskom Brodu sa šest naših predstavnika na iznimno zanimljivom stručnom predavanju na temu dijabetesa koji postaje jednom od najmasovnijih bolesti kako u Hrvatskoj tako i u svijetu“ – rekao je predsjednik Dijabetičke udruge Orahovica Ivica Martinčević.

41

Javnozdravstvena akcija Pokreni se! u Županji Županja

Morena Marčelja Mach Dijabetička udruga Županja u suradnji s Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga u sklopu manifestacije Proljeće u Županji, a povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti, organizirala je sada već tradicionalnu javnozdravstvenu akciju Pokreni se! u Županji.

Tako su 7. lipnja svi zainteresirani građani uz članove Dijabetičke udruge Županja, ali i članove udruge Golubovi Županja koji su nam se ovom prilikom pridružili, mogli grupno hodati od Križa šetnicom na Savi do restorana „Sava“. Nakon grupnog hodanja svi su prisutni mogli izmjeriti šećer u krvi, krvi tlak i ITM (indeks tjelesne mase), dobiti savjete stručnjaka te poslušati edukativno predavanje Šećerna bolest – važnost prevencije i zdravih životnih

navika. U ovoj javnozdravstvenoj akciji pridružili su nam se dogradonačelnik Županje Petar Buljević i direktor Sanobiroa Marko Adžamić.

Cilj je ove akcije podići svjesnost o važnosti ranog otkrivanja šećerne bolesti, kao i zdravih životnih navika, te potaknuti građane da sami mogu učiniti puno na prevenciji i zaštiti svog zdravlja.

Ovim putem zahvaljujemo se Gradu Županji što nas podržava u projektnim aktivnostima, kao i Gradskom radiju Županja koji nam pomažu da sve što radimo bude i vidljivo u medijima.

Prvi Hrvatski dan šećerne bolesti obilježen u udruzi „Slatki“ Ploče Matilda Viskić Obilježavanju prvoga Hrvatskog dana šećerne bolesti, uz članove udruge „Slatki“ Ploče, pridružili su se i mnogi mještani Ploča i susjednih mjesta. Šetnja do Baćinskih jezera odvijala se 13. svibnja, u veselom mnogobrojnom društvu. To nam je ujedno bila i prilika da u neobaveznom razgovoru sa što više osoba ponovimo smjernice za prehranu osoba sa šećernom bolešću. Naravno, uz razmjenu recepata i načina pripreme hrane.

Svi su sudionici imali priliku provjeriti svoje razine šećera u krvi, krvni tlak te ostale vitalne parametre. Naglasak cijele šetnje bio je na važnosti tjelovježbe na očuvanje zdravlja, a osobito zdravlja osoba sa šećernom bolešću. Veoma nas je obradovalo što su u našoj aktivnosti sudjelovale i kolegice iz patronažne službe kojima ovim putem zahvaljujemo na svim provedenim mjerenjima, a osobito pruženim savjetima. Akciju je podržala i lokalna radio postaja Ploče, kao i naš gradonačelnik koji kao liječnik dobro zna važnost tjelovježbe i pravilne prehrane za očuvanje zdravlja osoba sa šećernom bolešću.

Radujemo se sljedećoj šetnji. Lijep pozdrav iz Ploča!

42

Ploče

VIL-4-34-O/HR2006038949/2020-06-03

Sandoz d.o.o. Maksimirska 120, 10000 Zagreb, tel. 01 2353 111, www.sandoz.hr

Otkrivanje šećerne bolesti jednostavno je i brzo. Rana dijagnoza može pridonijeti boljoj regulaciji bolesti i izbjegavanju dugoročnih komplikacija.1

znanje

svijest o riziku

dijabetes tip 2 pandemija

promjena

zdrave životne navike

Osobe s nedijagnosticiranom šećernom bolešću tipa 2 izložene su riziku od razvoja komplikacija poput sljepoće, zatajenja bubrega ili srčanih bolesti.2 Neki nisu svjesni simptoma. Drugi sumnjaju da je šećerna bolest ozbiljna ili se boje da će dijagnoza utjecati na njihov posao ili obitelj.

Upoznavanje čimbenika rizika i probir ako ste pretili, živite nezdravo ili imate šećernu bolest u obitelji jednostavni su prvi koraci ka dužem i zdravijem životu.1

Reference: 1. WHO. Global report on diabetes. World Health Organization. 2016.

2. International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas. 7th edn. Brussels, Belgium: International Diabetes Federation. 2015.

INZULIN

© 2021. Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. HR21CD00001 Datum sastavljanja: 02/2021.

193 milijuna ljudi ima neotkrivenu šećernu bolest.2 Jeste li jedan od njih?