Dijabetes-Slatki zivot3-2024

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

slatki život

Dijabetes

Časopis za zdrav život Broj 3 - lipanj 2024.

Hrvatski dan

šećerne bolesti

Intervju s prim. dr. sc. Marijanom Živko, dr. med.

član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

Dijabetes/Slatki život

ISSN 1333-8404 (Tisak)

Dijabetes/Slatki život

ISSN 2459-7945 (Online)

ISSN 1333-8404 (Tisak)

ISSN 2459-7945 (Online)

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2024., godina izlaženja XXX. Zagreb, Ilica 48/II, tel: 01 4847 807, e-mail: dijabetes@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr

Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

Izdavač:

Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 10 EUR koju treba platiti na IBAN: HR6223600001101494782.

Potvrdu o uplati s adresom za dostavu OBAVEZNO poslati na našu e-mail adresu: dijabetes@dijabetes.hr.

Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA

HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA

Glavni urednik: Davor Bučević, prof., mr.oec.

Glavna urednica: Dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić

Lektura/Redaktura:

Grafičko oblikovanje i priprema: Lucija Kolarić

Branimir Markač

Tisak:

Hrvatski dan šećerne bolesti

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE

5 UVODNIK

6 Intervju: prim. dr. sc. Marijana Živko, dr. med.

UVODNIK

10 Prošle godine u Hrvatskoj 40 tisuća osoba razvilo šećernu bolest

TEMA BROJA

13 Javnozdravstvena akcija na Cvjetnom trgu

16 Šećerna bolest i kronična bubrežna bolest

13. kongres osoba sa šećernom bolesti Hrvatske

18 Povezanost dijabetesa i sive mrene: što sve trebamo znati?

20 Nutrigenetika i šećerna bolest

Strukturirana edukacija osoba sa šećernom bolesti

23 Osobno iskustvo s inzulinskom pumpom MiniMed 780G

24 Riješite se masne jetre i odlučite za zdravlje

27 Komarci i klimatske promjene!

Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 iz pedijatrijske u internističku skrb

29 IZ UDRUGA

Printera Grupa d.o.o., Sveta Nedjelja

Lektorica: Silvija Brkić Midžić, prof.

Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka

Urednički savjet:

Tisak: TISKARA ZELINA

Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

Tiskano: svibanj 2024. u 30 000 primjeraka

Urednički savjet: prof. dr. sc. Dario Rahelić / Tomas Matić, dr. med. / dr. sc. Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane / dr. sc. Vilma Kolarić, mag. med. tehn. / doc. Lavinia La Grasta Sabolić, prim. dr. med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture, lekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno.

U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/ Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Foto naslovnice i intervju: Filip Mijić

40 Kolumna: Sretna stopala

Utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju šećerne bolesti

DOGAĐANJA I AKCIJE

Ljetni kamp za djecu i mlade

Mikrobiota, probiotici i dijabetes

Vegetarijansko-veganska dijeta u djece

Recepti

HSDU je

Kontrola postprandijalne glukoze omogu

ćuje vam da ste na pravom

putu*

• HbA1c ne daje prave informacije o dnevnim vrijednostima glukoze u krvi i postprandijalnoj glukozi (PPG)1

• Visoke vrijednosti PPG-a otežavaju ukupnu kontrolu vrijednosti glukoze u krvi2

• Smanjenje vremena tijekom kojeg je glukoza u krvi iznad ciljnog raspona može pomoći u smanjenju rizika od dugoročnih zdravstvenih problema2

• Kontrola PPG-a i povećanje vremena u ciljnom rasponu mogu vam pomoći u postizanju željenih vrijednosti glukoze2,3

BOLJA KONTROLA

VRIJEDNOSTI GLUKOZE

PPG = vrijednosti postprandijalne glikemije TIR (eng. Time In Range) = vrijeme provedeno u ciljnom rasponu vrijednosti glukoze

Reference: 1. Danne T, et al. Diabetes Care. 2017;40(12):1631-1640. 2. Monnier L, Colette C. Diabetes Metab. 2015;41:6S9-6S15. 3. Beck RW, et al. Diabetes Care. 2019;42(3):400-405.

*Za više informacija kontaktirajte svog zdravstvenog radnika

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE, PP-LD-HR-0187, 31.10.2023. Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavništvo u RH, Ulica grada Vukovara 269 G, 10 000 Zagreb, Tel: +385 1 2350 999, Fax: +385 1 2305 870

POVECANI

POBOLJŠANJE

Dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront.

I ljeto je vrijeme za brigu o svom zdravlju!

Ljeto je u punom zamahu te se nadam da ćete iskoristiti sve njegove čari i provesti ga u odmoru na način koji Vama odgovara. U Savezu je početak ljeta u znaku Edukativnorekreativnog kampa za djecu i mlade sa šećernom bolešću koji tradicionalno organiziramo već dugi niz godina, a i ove godine bit ćemo u Hotelu Stoimena u Crikvenici. Za boravak u Ljetnom kampu uvijek postoji velik interes jer je to prilika da kroz igru i druženje, edukaciju i različite kreativne radionice djeca i mladi s dijabetesom nauče puno o svojoj bolesti, kako se s njome nositi i postati odgovorni i u situacijama kad nisu s roditeljima. Tijekom svih sedam dana djeca imaju 24-satnu skrb dvaju liječnika i tri medicinske sestre te predstavnika Saveza, kao i animatora. Već sada u Savezu pripremamo aktivnosti za jesen i zimu. Krajem rujna (28. rujna) ove godine organizirat ćemo Jednodnevnu radionicu za osobe sa šećernom bolešću u Velikoj Gorici u hotelu Garden Hill. Predavanjima želimo unaprijediti znanje osoba sa šećernom bolešću o prevenciji, pravovremenom liječenju, sprječavanju i odgađanju komplikacija, kao i o kroničnim komplikacijama te zdravim životnim navikama. Kao i uvijek, ugostit ćemo eminentne stručnjake s različitih područja prevencije i liječenja šećerne bolesti te se nadamo i velikoj zainteresiranosti prvenstveno osoba sa šećernom bolešću s područja Zagrebačke županije, ali i svih zainteresiranih za učenje i stjecanje novih znanja. Hrvatski savez dijabetičkih udruga trudi se putem svojih aktivnosti unaprijediti zdravstvenu pismenost, a edukacija je tu svakako najvažnija.

U drugoj polovici rujna nastavljamo s Javnozdravstvenom kampanjom „Reagiram i preveniram“ koju će ove godine uz konferencije za medije obilježiti stručni skupovi i predavanja, jer važno je na vrijeme se educirati o respiratornim bolestima i načinu na koji se možemo zaštititi.

Tijekom mjeseca svibnja obilježili smo nizom aktivnosti Hrvatski dan šećerne bolesti i sedamdesetu obljetnicu osnutka Saveza. Udruge naše članice bile su također vrlo aktivne te o svim aktivnostima kojima smo obilježili sada već tradicionalni Hrvatski dan šećerne bolesti možete pročitati u novom broju časopisa Dijabetes – slatki život. Na svečanosti kojom smo dostojno proslavili 70. obljetnicu Saveza, udrugama članicama

Saveza podijelili smo priznanja za doprinos unaprjeđenju skrbi osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj te uvaženim stručnjacima nagrade za doprinos u radu i razvitku Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i unaprjeđenju skrbi osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj. Hrvatski dan šećerne bolesti ove godine smo obilježili u suradnji s Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora i Društvom za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara, kao i drugim stručnim društvima i relevantnim institucijama. I stručna društva i institucije, kao i sponzori i donatori, pomažu nam da rad Saveza bude kvalitetan i prepoznatljiv te da dionici koji skrbe za osobe sa šećernom bolešću doživljavaju Hrvatski savez dijabetičkih udruga kao ravnopravnog partnera u pitanjima koja se tiču nas samih, osoba sa šećernom bolešću.

U časopisu Dijabetes – slatki život možete pročitati tekstove naših relevantnih stručnjaka o aktualnostima, ne samo iz područja dijabetesa, nego i o drugim zanimljivostima kojima želimo educirati i otvarati nove, suvremene teme. Kronična bubrežna bolest, dijabetička bolest stopala, masna jetra, nutrigenomika, siva mrena i klimatske promjene teme su o kojima možete pročitati u novom broju časopisa Dijabetes – slatki život. Tu je i vrlo edukativan i zanimljiv intervju s prim. dr. sc. Marijanom Živko, internisticom i nefrologinjom iz Zavoda za arterijsku hipertenziju, nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Kliničkoga bolničkog centra Zagreb.

Pišite nam što biste sve voljeli pročitati u našem časopisu, a možete nam poslati e-poštom na adresu dijabetes@dijabetes.hr pitanja na koja do sada niste dobili odgovor ili imate nedoumicu. Pokušat ćemo doći do najboljih stručnjaka te saznati odgovore i sve potrebne informacije i savjete, jer Savez postoji zbog svojih članova, ali i svih osoba sa šećernom bolešću.

Hvala svima onima koji podržavaju rad Saveza, kao i onima koji sudjeluju u našim aktivnostima. Hvala i medijima koji nas prate. Čast je biti dio Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, velike organizacije koju čine brojne udruge i osobe sa šećernom bolešću. Samo zajedničkim snagama možemo unaprijediti skrb osoba sa šećernom bolešću, stoga je i slogan ovogodišnjega Hrvatskog dana šećerne bolesti: Zajedno smo jači!

Intervju: prim. dr. sc. Marijana Živko, dr. med.

Dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Kronična bubrežna bolest kao i šećerna bolest postaje sve veći javnozdravstveni problem. Od kronične bubrežne bolesti boluje 850 milijuna osoba, odnosno jedna od deset osoba ima kroničnu bubrežnu bolest. O povezanosti dijabetesa i kronične bubrežne bolesti u ovom broju časopisa Dijabetes – slatki život razgovaramo s prim. dr. sc. Marijanom Živko, dr. med., spec. internisticom, subspec. nefrologinjom Zavoda za arterijsku hipertenziju, nefrologiju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb.

Možete li nam na početku reći što je to kronična bubrežna bolest?

Kronična bubrežna bolest definira se prema važećim smjernicama kao smanjenje bubrežne funkcije (smanjenje glomerularne filtracije) i/ili prisutnost bubrežnog oštećenja – patološke ili morfološke abnormalnosti u nalazima rendgenske ili ultrazvučne pretrage, biopsije bubrega te patološki nalaz mokraće, osobito prisutnost bjelančevina u mokraći (albuminurija, odnosno proteinurija) u trajanju tri ili više mjeseci, neovisno o uzroku. Kronična bubrežna bolest dijeli se na pet stadija, a kriterij za određivanje pojedinog stadija jest razina glomerularne filtracije i albuminurija. Sa svakim stadijem raste rizik za kardiovaskularne bolesti, smrtnost i progresiju kronične bubrežne bolesti prema završnom stadiju i potrebi za nadomjesnim bubrežnim liječenjem.

Važno je naglasiti, posebno za populaciju bolesnika sa šećernom bolešću, kako unatoč urednoj ekskrecijskoj funkciji (stvaranje mokraće) bolesnik može bolovati od kronične bubrežne bolesti ako ima značajnu albuminuriju.

Kroničnu bubrežnu bolest (KBB) opravdano nazivamo „tihim ubojicom“ zbog nepovoljnog utjecaja na srčano-žilni sustav. Procjenjuje se da oko 5 – 10 milijuna kroničnih bubrežnih bolesnika umire godišnje od komplikacija srčanožilnih bolesti povezanih s KBB-om. Dakle, veća je vjerojatnost u bolesnika s KBB-om za smrtni ishod nego razvoj završnog stadija zatajenja bubrega koje zahtjeva nadomjesno bubrežno liječenje dijalizom ili transplantacijom.

Što je glavni uzrok nastanka kronične bubrežne bolesti?

Najčešći je uzrok kronične bubrežne bolesti šećerna bolest, a na drugom mjestu je arterijska hipertenzija. Često se radi i o kombinaciji, pa je točan uzrok teško utvrditi bez biopsije bubrega koja se ne radi rutinski. Ostali uzroci nastanka kronične bubrežne bolesti su ateroskleroza, infekcija (pijelonefritis), imunološki poremećaji (glomerulonefritis), stvaranje kamenaca (nefrolitijaza) i neke nasljedne bubrežne bolesti, kao npr. policistična bolest bubrega.

Dijabetička nefropatija je sporo napredujuća mikrovaskularna komplikacija šećerne bolesti. Jedno od ključnih obilježja dijabetičke bolesti bubrega jest inicijalni višegodišnji asimptomatski tijek, no već i za vrijeme početnog „nevidljivog“ trajanja bolesti događaju se promjene na malim krvnim žilama u bubrezima s pojavom glomerularne hiperfiltracije, a potom albuminurije (pojava albumina u mokraći) i to prvo u tragovima, a potom značajnije. Kasnije dolazi do slabljenja bubrežne ekskretorne funkcije pa u tijelu dolazi do zadržavanja otpadnih produkata metabolizma i viška vode, što najčešće dovodi do porasta krvnog tlaka koji će dodatno pogoršati bubrežnu

funkciju. S progresijom u kroničnu bubrežnu bolest javlja se i većina komplikacija, no kod šećerne bolesti postoje neke razlike u odnosu na druge uzroke kronične bubrežne bolesti: vrijednosti kalija obično su više, anemija se može javiti ranije, brža je progresija u završni stadij bolesti, a tijekom ultrazvučnog pregleda bubrezi su obično povećani ili urednih dimenzija.

Koje su preporučljive vrijednosti krvnog tlaka za osobe sa šećernom bolešću i razlikuju li se od vrijednosti preporučljivih općoj populaciji? Šećerna bolest tipa 2 povezana je s povećanim rizikom za nastanak arterijske hipertenzije. U dobi od 45 godina oko 40% bolesnika s dijabetesom tipa 2 ima i arterijsku hipertenziju te učestalost raste na 60% u dobi od 75 godina. Istodobna prisutnost obiju bolesti u istog bolesnika multiplicira rizik za razvoj neželjenih velikih KV događaja i ubrzava razvoj kroničnog zatajivanja srca i bubrega. Arterijski tlak obično počinje rasti unutar nekoliko godina od pojave albuminurije, a u bolesnika s progresivnom dijabetičkom nefropatijom prevalencija arterijske hipertenzije iznosi 75 – 85%. Nastanak hipertenzije u dijabetičkoj nefropatiji pospješuje retencija soli i volumno opterećenje te povećana krutost arterija. Retencija soli nastaje kao posljedica povećane reapsorpcije glukoze u bubrežnim kanalićima preko proteina koji se nazivaju suprijenosnici natrija i glukoze 1 i 2. Povišena krutost arterija posljedica je glikacije proteina i ubrzane ateroskleroze, a povezana je s češćom pojavom izolirane sistoličke hipertenzije koja je tvrdokornija na liječenje i koja znatno povećava rizik od CVI-ja. Arterijska hipertenzija povezana je i s pretilošću koja je vrlo česta u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2. Prema ESC/ ESH smjernicama ciljne vrijednosti arterijskoga tlaka u bolesnika sa šećernom bolešću su sistoličke ≤130 mmHg i dijastoličke ≤80 mmHg, ne preporučuju se niže vrijednosti krvnog tlaka <120/70 mmHg, a za bolesnike starije od 65 godina preporučuju se ciljne vrijednosti SKT 130-140 mmHg i ne razlikuju se od vrijednosti preporučljivih općoj populaciji. Važno je naglasiti da je potrebno što ranije započinjanje liječenja arterijske hipertenzije kod bolesnika sa šećernom bolešću kako bi se smanjio ukupni kardiovaskularni rizik te spriječilo oštećenje ciljnih organa.

Koji su simptomi kronične bubrežne bolesti i kako ih na vrijeme prepoznati?

Jedno od ključnih obilježja kronične bolesti bubrega jest inicijalni višegodišnji asimptomatski tijek. Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega u podlozi dijabetičke nefropatije mogu imati samo blaže simptome, npr. učestalije noćno mokrenje (nokturija), uglavnom zbog smanjene sposobnosti bubrega da koncentriraju urin. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode javlja se visoki krvni tlak koji može dovesti do srčanog ili moždanog udara i zatajivanja srca. Izlučivanje proteina mokraćom može biti veće od 3,5 grama na dan, popraćeno sniženjem albumina u krvi, povišenjem masnoća u krvi i pojavom edema pa tada govorimo o nefrotskom sindromu. Napredovanjem bubrežnog zatajenja s posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi javljaju se drugi simptomi poput kroničnog umora i pojačanog zamaranja, gubitak teka, slabljenje mentalnih sposobnosti, mišićna slabost i grčevi, sindrom nemirnih nogu, mučnina, povraćanje i svrbež kože. Pothranjenost koja dovodi do općeg gubitka tjelesne mase istaknuto je obilježje kronične uremije. U uznapredovaloj KBB može se pojaviti uremični perikarditis, a česte su ulceracije u probavnom sustavu s krvarenjem.

Hoće li svaka osoba s dijabetesom oboljeti i od kronične bubrežne bolesti?

Svaka osoba sa šećernom bolešću ne mora nužno oboljeti i od kronične bubrežne bolesti. Učestalost kronične bubrežne bolesti u bolesnika sa šećernom bolešću je oko 40%. Važno je naglasiti da su upravo bolesnici sa šećernom bolešću ciljna skupina za prevenciju i rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti (probir –albuminurija i GFR). Glavni čimbenici rizika za razvoj kronične bubrežne bolesti u populaciji bolesnika s dijabetesom jesu dob, niži socioekonomski status, pretilost, pušenje, slaba kontrola glikemije i arterijska hipertenzija.

Što je završni stadij zatajenja bubrega u bolesnika s dijabetesom i na koji se način liječi?

Usprkos liječenju i redovitim kontrolama u nekih bolesnika dolazi do postupnoga trajnog pogoršanja kronične bubrežne bolesti i nepopravljivog narušavanja bubrežne funkcije do završnog stadija (GFR < 15 ml/min/1,73 m2) u kojem je potrebno razmotriti početak njenog nadomještanja. Najbolji način nadomještanja bubrežne funkcije jest transplantacija bubrega, no ona nije moguća u svih bolesnika zbog njihovih ostalih bolesti i stanja. Transplantacija se može provesti i preemptivno, tj. prije potrebe za samim početkom nadomještanja bubrežne funkcije. U bolesnika koji nisu pogodni za transplantaciju ili do same transplantacije potrebno je početi nadomještanje bubrežne funkcije dijalizom. Dvije su vrste dijalize – hemodijaliza (pročišćavanje krvi pomoću aparata) i peritonejska dijaliza (pročišćavanje krvi putem potrbušnice, provodi se u kućnim uvjetima od strane samog bolesnika ili njegovih najbližih, a nakon temeljite edukacije od strane medicinskog osoblja).

Dakle, upravo planiranje vrste nadomještanja bubrežne funkcije i to dovoljno rano kako bi se bolesnika bez hitnosti i dodatnog opterećenja moglo pripremiti za navedene postupke od ključne je važnosti u liječenju kroničnih bubrežnih bolesnika.

Možemo li sačuvati zdravlje bubrega i prevenirati razvoj ili napredovanje bolesti bubrega kod osoba sa šećernom bolešću?

Postoji više načina kojima se može sačuvati zdravlje bubrega i prevenirati razvoj ili napredovanje bolesti bubrega kod bolesnika sa šećernom bolešću, a od neizmjerne je važnosti edukacija samih pacijenata i podizanje svijesti o bubrežnoj bolesti među zdravstvenim radnicima i u općoj populaciji. Unaprjeđenje prevencije može se postići implementacijom probira na kroničnu bubrežnu bolest u visokorizičnih skupina (osobe sa šećernom bolešću, arterijskom hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima, prekomjernom tjelesnom težinom i obiteljskom anamnezom KBB-a), što podrazumijeva dostupnost osnovnih identifikacijskih testova iz krvi i urina, redovitim liječničkim pregledima koji uključuju procjenu funkcije bubrega, a u liječenju bolesti bubrega nastojati pospješiti postojeće metode uvođenjem novih lijekova i tehnologija.

Nužno je usvajanje zdravih životnih navika kojima će se izbjeći razvoj rizičnih čimbenika za bubrežne bolesti, poput redovite tjelesne aktivnosti (150 – 300 min aerobnih vježbi umjerenog intenziteta tjedno ili 75 – 150 min aerobnih vježbi tjedno jačeg intenziteta), prehrane u kojoj prevladava voće, povrće, riba uz dovoljnu dnevnu hidraciju, smanjenja unosa soli, prestanka pušenja, normaliziranja tjelesne težine i ograničenja unosa alkohola te smanjenja izloženosti buci, onečišćenom zraku i ostalim stresorima.

Nadalje, važna su redovita mjerenja arterijskoga tlaka radi otkrivanja arterijske hipertenzije u bolesnika sa šećernom bolešću, jer često nema simptoma ili znakova upozorenja. Svaku osobu oboljelu od šećerne bolesti treba educirati i o pravilnom mjerenju krvnog tlaka u kućnim uvjetima, a prilikom odabira tlakomjera obratiti pozornost na njegovu točnost koju jamči validacija uređaja (klinička provjera točnosti) koju obavljaju mjerodavne nezavisne svjetske institucije. Popis validiranih tlakomjera može se provjeriti na internetskoj stranici (www.stridebp.org).

Treba li svaka osoba sa šećernom bolešću pregled nefrologa?

Osobe oboljele od šećerne bolesti moraju se redovito javljati na kontrolne preglede i procjenu bubrežne funkcije kod svoga liječnika obiteljske medicine. Rano prepoznavanje (probir – albuminurija i GFR) ključno je za pravovremeno liječenje i usporavanje progresije bolesti. Ovisno o nalazu, obiteljski liječnik je taj koji upućuje svog bolesnika na pregled nefrologu, no često to budu i endokrinolozi/dijabetolozi, kardiolozi, neurolozi, urolozi… Bolesnici koji trebaju biti upućeni nefrologu su svi oni s visokim i vrlo visokim rizikom za progresiju kronične bubrežne bolesti (što uključuje i bolesnike s eGFR ≥ 90 ml/min/1,73 m2 koji imaju značajno povišenu albuminuriju: >300 mg/g odnosno >30 mg/mmol).

Imamo li danas lijekove koji mogu usporiti napredovanje kronične bubrežne bolesti?

AU bolesnika sa šećernom bolešću za liječenje kronične bubrežne bolesti i sprječavanje njene progresije najbitniji su stroga kontrola glikemije (HbA1c <7,0%, posebice za šećernu bolest tipa 1), arterijskog tlaka i kontrola razine lipida. Terapija za postizanje optimalne kontrole arterijske hipertenzije svakako bi trebala uključivati ACE inhibitor ili blokator angiotenzinskih receptora (smanjuju albuminuriju), često u kombinaciji ili s blokatorom kalcijskih kanala ili diuretikom uz redovite kontrole kalija. Prema važećim smjernicama bolesnici sa šećernom bolešću tipa 2 u trajanju >10 godina ili eGFR 30 – 59 ml/min/1,73 m2 trebali bi imati ciljne vrijednosti LDL kolesterola <1,8 mmol/l, a oni s oštećenjima ciljnih organa, eGFR <30 ml/min/1,73 m2 ili s DM tipa 1 u trajanju >20 godina trebali bi imati ciljne vrijednosti LDL kolesterola <1,4 mmol/l. Takve ciljne vrijednosti LDL kolesterola nemoguće je postići samo uz hipolipemijsku dijetu pa se vrlo rano započinje liječenje s hipolipemicima (statini, fibrati, ezetimib, PCSK9 inhbitori). Dok je kod šećerne bolesti tipa 1 jedini izbor liječenja nadomjesna primjena inzulina, u najčešćem tipu 2 šećerne bolesti inzulina u plazmi ima u suvišku pa je uz nefarmakološke mjere nužna primjena oralnih antihiperglikemika. Posljednjih godina došlo je do promjena u smjernicama liječenja bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2 nakon što su se pojavili novi lijekovi poput GLP-1 agonista, SGLT2 inhibtori (npr. empagliflozin, dapagliflozin) te novi nesteroidni selektivniji antagonisti mineralokortikoidnih receptora (finerenon) koji su se pokazali dodatno kardioprotektivnima i renoprotektivnima. Prema dostupnim podatcima iz literature SGLT2 inhibitori (inhibitori proteina suprijenosnika natrija i glukoze 2 u bubrežnim kanalićima) povećavaju izlučivanje natrija i glukoze bubrezima, imaju diuretsko djelovanje i smanjuju intravaskularni volumen, snižavaju arterijski tlak, doprinose gubitku tjelesne težine, snižavaju intraglomerularni tlak, smanjuju glomerularnu hiperfiltraciju, proteinuriju i albuminuriju, povoljno utječu na endotelnu funkciju i smanjuju krutost arterija i simpatičku hiperreaktivnost te dokazano smanjuju rizik za neželjene velike kardiovaskularne događaje i hospitalizaciju zbog zatajivanja srca kao i progresiju kronične bubrežne bolesti, no treba biti oprezan zbog veće mogućnosti infekcije mokraćnog sustava. Novi nesteroidni selektivniji antagonist mineralokortikoidnih receptora finerenon pokazao je obećavajuće pozitivne ishode u kardiorenalnoj medicini, primarno prevenciju napredovanja

kronične bubrežne bolesti u sklopu dijabetičke nefropatije uz mnogo manju pojavnost hiperkalemije. U randomiziranom istraživanju FIDELIO-DKD finerenon je znatno smanjio primarni i sekundarni ishod u usporedbi s placebom, dovodeći do usporavanja progresije bubrežnog oštećenja u bolesnika s dijabetičkom kroničnom bubrežnom bolešću, čime je otvorena nova era liječenja dijabetičke bubrežne bolesti koja je danas najčešći uzrok završnoga stupnja bubrežne bolesti u svijetu.

Prema istraživanjima svaka treća osoba u RH je pušač. Kako pušenje utječe na šećernu bolest i kroničnu bubrežnu bolest?

Pušenje i šećerna bolest smrtonosna su kombinacija.

Osobe koje boluju od šećerne bolesti imaju tri puta veću vjerojatnost da će umrijeti od srčanožilnih bolesti (poput srčanog ili moždanog udara), a pušenjem se taj rizik dodatno povećava.

Prema jednoj metaanalizi kineskih autora kojom je obuhvaćeno šest milijuna ispitanika, utvrđena je povezanost pušenja i rizika za nastanak šećerne bolesti: aktivni pušači imali su 37% veći rizik za dijabetes u odnosu na nepušače, bivši pušači 14% veći rizik u odnosu na nepušače, među ispitanicima koji nikad nisu pušili oni izloženi pasivnom pušenju imali su 22% veći rizik u odnosu na one koji nisu bili pasivni pušači; ispitanici koji su prestali pušiti imali su 54% veći rizik za dijabetes u prvih pet godina nakon prestanka u usporedbi sa nepušačima, a rizik se nakon deset godina smanjio na 11%. Učestalim svakodnevnim pušenjem dolazi do endarteritisa, ubrzanog stvaranja aterosklerotskih plakova, sužavanja krvnih žila i narušavanja normalnog protoka krvi, što utječe na rad svih unutarnjih organa pa tako i na bubrege.

Građani Hrvatske prekomjerno konzumiraju kuhinjsku sol, a nemaju ni dobro reguliran krvni tlak. Što treba poduzeti da više vodimo računa o svom zdravlju?

Kuhinjska sol je začin koji daje okus hrani i u umjerenim količinama je neophodna i značajna za ljudsko zdravlje jer ima važnu ulogu u biokemijskim procesima u organizmu, međutim prekomjerna konzumacija soli je opasna po zdravlje čovjeka i povezana je s bolestima kao što su osteoporoza, arterijska hipertenzija, bubrežni kamenci, rak želuca i gornjeg dijela ždrijela, bronhalna astma i s edemima. U Hrvatskoj odrasla osoba u prosjeku dnevno unosi 11,6 g grama soli, što premašuje preporučeni dnevni unos od 5 grama (2 grama natrija). Pritom je značajan udio kuhinjske soli koju čovjek unosi u organizam (77%) podrijetlom iz procesirane hrane. Manje soli u hrani doprinosi smanjenju krvnog tlaka i povećava učinak lijekova koji se uzimaju kod hipertenzije, a učinkovito djeluje i na rad bubrega. S malo uloženog truda jednostavno je smanjiti unos soli, npr. čitanjem deklaracije i konzumacijom namirnica s niskim sadržajem natrija, konzumacija svježeg voća ili povrća uz svaki obrok, konzumacija svježeg mesa ili ribe, izbjegavanje dimljenih proizvoda i proizvoda konzerviranih solju te polugotovih i gotovih jela te jela koja sadrže mononatrijev glutamat i soja umak, grickalica, pekarskih proizvoda, kečapa, raznih dresinga za salate. Umjesto soli pri pripremi jela poželjno je koristiti razno začinsko bilje, češnjak, papar, vinski ili jabučni ocat, sok od limuna. Osim smanjenjem unosa soli, organizmu možemo pomoći i povećanim unosom kalija. Ravnoteža između količine natrija i kalija u prehrani ima direktni utjecaj na razinu krvnoga

tlaka. Kalij ćemo naći u neobrađenim namirnicama poput svježeg voća i povrća te u cjelovitim žitaricama. Najvažnije je biti strpljiv jer već nakon nekoliko dana moći će se primijetiti kako hrana s manjom količinom soli ima bolji i puniji okus.

I na kraju, što biste poručili našim čitateljima koji imaju šećernu bolest, a možda i ne znaju da imaju i kroničnu bubrežnu bolest?

Ako imate šećernu bolest i/ili arterijsku hipertenziju i još k tome prekomjernu tjelesnu težinu, svakako provjerite funkciju Vaših bubrega već danas. Rana dijagnoza kronične bubrežne bolesti utemeljena je na pojavi albuminurije (UACR = omjer albumin/ kreatinin u urinu) i izračunu glomerularne filtracije (eGFR). Rano prepoznavanje bolesti omogućuje ranu terapijsku intervenciju kojom se mogu smanjiti i usporiti oštećenja. Kronična bubrežna bolest tihi je ubojica i znatno narušava kvalitetu života, no postoje načini kako možemo sačuvati bubrege zdravima: više se krećite, redovito kontrolirajte šećer u krvi i svoj krvni tlak, jedite zdravu hranu i kontrolirajte tjelesnu težinu, smanjite unos soli na 5 grama dnevno, unosite dovoljan unos tekućine, prestanite pušiti i ne uzimajte nekontrolirano lijekove, osobito one koji imaju nefrotoksično djelovanje (analgetici, antimikrobni lijekovi, kemoterapeutici, kontrastna sredstva, imunosupresivi, biljni preparati) te odlazite na redovite liječničke preglede.

Prošle godine u Hrvatskoj 40 tisuća osoba

razvilo šećernu bolest

Povodom obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti, Hrvatski savez dijabetičkih udruga održao je 7. svibnja 2024. u hotelu Sheraton svečanost na kojoj je obilježeno i 70 godina postojanja i rada Saveza Svečanosti su nazočili brojni uvaženi stručnjaci i predstavnici institucija koji sudjeluju u projektnim aktivnostima Saveza i podržavaju njegov rad.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga broji 44 udruge koje svakodnevno promiču zdrav način života i bore se za što veću i bolju kvalitetu života osoba sa šećernom bolešću.

„Ove godine Hrvatski savez dijabetičkih udruga u sklopu obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti prigodno obilježava i 70 godina od svog osnivanja. Živjeti sa šećernom bolešću nije uvijek lako jer to zahtijeva 24-satnu brigu za svoje zdravlje svih sedam dana u tjednu. Važno je zbog toga svakodnevno voditi računa o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i redovitom uzimanju terapije kako bi bolest držali pod kontrolom. Ovim putem zahvalila bih svima onima koji su sudjelovali u nastanku i radu Saveza i unatoč izazovima i problemima s kojima se suočavamo dočekali smo i 70. obljetnicu. Vjerujem da će i oni budući koji će voditi Savez znati koliki je njegov značaj i truditi se za sve osobe sa šećernom bolešću koje zastupa. Hrvatski savez dijabetičkih udruga u suradnji s Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a i Društvom za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HUMS-a kao i drugim stručnim društvima i relevantnim institucijama obilježava Hrvatski dan šećerne bolesti kako bismo podsjetili javnost na učestalost šećerne bolesti te važnost prevencije, ranog otkivanja šećerne bolesti, njezinog pravovremenog liječenja i sprječavanja i odgađanja kroničnih komplikacija kao i zdravih životnih navika“ – rekla je dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

Prema posljednjim podatcima, u Hrvatskoj je registrirano 395.058 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Budući da oko 40% osoba sa šećernom bolešću nema postavljenu dijagnozu bolesti, procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih od dijabetesa oko 700.000. Također, prema podatcima Crodiab registra, više od polovice oboljelih (50,70%) ima povišen krvni tlak, a 85% ima prekomjernu težinu ili su pretili.

„Brojke oboljelih su u porastu. Zabrinjavajuće je da je samo prošle godine 40 tisuća osoba razvilo šećernu bolest. To je puno

više nego od bilo koje maligne bolesti i zato je izuzetno važno šećernu bolest prevenirati i pokušati ju spriječiti. Tu mislim i na sprječavanje preuhranjenosti i pretilosti, jer oni su jedni od glavnih čimbenika za razvoj šećerne bolesti. Kada bih Vam rekao da u svijetu svake 3 sekunde jedna osoba razvije šećernu bolest, svakih 6 sekundi jedna osoba umre od šećerne bolesti i svakih 20 sekundi jedna osoba ostane bez dijela ekstremiteta – potkoljenice, natkoljenice zbog šećerne bolesti, tada brojke itekako znače“ – poručio je prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik SK Vuk Vrhovac, KB Merkur i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma pri HLZ-u.

„Jedna od naših krucijalnih uloga jest svakako edukacija i zdravstveno prosvjećivanje osoba sa šećernom bolešću. Cilj je naše Udruge da pružimo najbolju i najkvalitetniju skrb osobama sa šećernom bolesti. Mi sestre smo tu uvijek za naše pacijente i doista ih vodimo kroz cijeli njihov put u bolesti. Dijabetes je bolest koja uvelike ovisi i o aktivnosti pacijenta. Tako da je jako bitno educirati ih kako bi sami sebi što više pomogli“ – poručila je Snježana Gaćina, mag. med. techn., glavna sestra Zavoda za dijabetes i endokrinološke bolesti u trudnoći SK Vuk Vrhovac, KB Merkur, predsjednica Društva za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HUMS-a.

Na svečanosti su podijeljena priznanja udrugama članicama Saveza za njihov dugogodišnji rad i potporu osobama sa šećernom bolešću.

Nagrade za doprinos u radu i razvitku Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i unaprjeđenju skrbi osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj dobili su dr. Anica Badanjak, specijalistica interne medicine, subspecijalistica dijabetologije i endokrinologije; Snježana Gaćina, mag. med. techn., glavna sestra Zavoda za dijabetes i endokrinološke bolesti u trudnoći Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur, predsjednica Društva za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HUMS-a; dr. sc. Vilma Kolarić, mag. med. techn., glavna sestra SK Vuk Vrhovac, KB Merkur i prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik SK Vuk Vrhovac, KB Merkur i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma pri HLZ-u. Priznanja i nagrade uručila je predsjednica HSDU-a dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront.

„Živjeti sa šećernom bolešću nije uvijek lako jer to zahtijeva 24-satnu brigu za svoje zdravlje svih sedam dana u tjednu. Važno

je zbog toga svakodnevno voditi računa o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i redovitom uzimanju terapije kako bi bolest držali pod kontrolom. Kako bi se osobe sa šećernom bolešću lakše suočile sa svojom bolešću i uspješno se s njom nosile važno je da znaju da nisu same, da imaju potporu zdravstvenog tima, obitelji koja ima važnu ulogu u skrbi osobe sa šećernom bolešću i da budu uključene u neku od udruga/društava osoba s dijabetesom kako bi razmijenili iskustva s onima koji imaju iste probleme i saznali kako drugi žive sa šećernom bolešću. Udruge su mjesta gdje se oboljeli mogu educirati o svojoj bolesti i kako provoditi svakodnevnu brigu o sebi da bi se izbjegle komplikacije i omogućio kvalitetan život. Na osnovi svega navedenog slogan ovogodišnjeg obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti jest Zajedno smo jači“ – rekla je dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

„Ovo je veliko priznanje za našu udrugu koja postoji čak 75 godina. Uloženo je puno truda i napora kako bi se pomoglo osobama sa šećernom bolešću. Danas u Hrvatskoj osoba koja ima dijabetes doista ima adekvatnu zdravstvenu skrb. Međutim, nadam se da će dolaskom Nacionalnog programa naši oboljeli dobiti još veću i bolju skrb“ – rekla je Vesna Zec, dopredsjednica Splitskoga dijabetičkog društva.

S komplikacijama su dobro upoznati i infektolozi jer ih i sami često liječe.

„S različitim infektivnim bolestima kojima su oni skloni, što s bolestima kože i mekih česti, bolestima respiratornog sustava, mokraćnog sustava, središnjeg živčanog sustava. Sve su infekcije češće nego u nekakvoj općoj populaciji koja nema šećernu bolest“ – kazao je prof. prim. dr. sc. Rok Čivljak, pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Prof. Čivljak je također istaknuo i da suradnja s dijabetolozima treba biti bolja.

U Savezu koji slavi 70. rođendan sve to dobro znaju.

„Ja mislim da je Hrvatski savez dijabetičkih udruga pokazao da se i ovo može profesionalno raditi i da se može utjecati i na politike i izboriti se za prava osoba sa šećernom bolešću i njihovu bolju kvalitetu života, a zbog toga Savez i postoji“ – zaključila je dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Saveza.

Odlukom Hrvatskog sabora svake se godine 14. svibnja obilježava Hrvatski dan šećerne bolesti, koji želi upozoriti na sve veći broj osoba sa šećernom bolešću koju nerijetko zovu tihim ubojicom, jer većina simptoma na početku bolesti nije vidljiva.

Najčešći simptomi su žeđanje i suhoća usta, nagli gubitak težine, učestalo mokrenje, pojačana glad, umor i iscrpljenost.

Prvi Hrvatski dan šećerne bolesti obilježen je 2022. godine.

Panel-rasprava Multidisciplinarni pristup u liječenju šećerne bolesti

Povodom obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti i 70. obljetnice Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirao je 7. svibnja 2024. panelraspravu Multidisciplinarni pristup u liječenju šećerne bolesti Na panel-raspravi sudjelovali su naši istaknuti stručnjaci prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, voditeljica Odjela za transplantaciju bubrega KBC-a Zagreb i predsjednica Hrvatskog društva za bubreg pri HLZ-u; dr. sc. Vilma Kolarić, mag. techn., glavna sestra Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur; Nikola Mesarić, mag. nutricionizma, Služba za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb; prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik SK Vuk Vrhovac, KB Merkur i predsjendik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma pri HLZ-u i prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, liječnik obiteljske medicine. Moderatorica panela bila je predsjednica Saveza dr. sc. Zrinka Mach. Na ovom vrlo aktualnom i nadasve zanimljivom panelu od zdravstvenih stručnjaka iz različitih specijalnosti mogli smo saznati s različitih aspekata zašto je važan multidisciplinarni tim u liječenju osoba sa šećernom bolešću, tko ga čini i je li multidisciplinarni pristup u liječenju šećerne bolesti dostupan svim osobama sa šećernom bolešću. Isto tako mogli smo saznati koja je uloga medicinske

sestre i nutricionista/dijetetičara u multidisciplinarnom timu koji skrbi za osobe sa šećernom bolešću, treba li svaka osoba sa šećernom bolešću pregled nefrologa i jesu li osobe sa šećernom bolešću redovite u svojim kontrolama kod liječnika obiteljske medicine. Sugovornici su se osvrnuli i na važnost prevencije svih kroničnih bolesti te što svatko od nas, kao i društvo u cjelini, možemo poduzeti i je li moguće pravovremeno liječenje koje doprinosi poboljšanju kvalitete života i smanjenju troškova zdravstvene zaštite.

Javnozdravstvena akcija na Cvjetnom trgu

Hrvatski savez dijabetičkih udruga obilježio je Hrvatski dan šećerne bolesti na Cvjetnom trgu u Zagrebu u subotu 11. svibnja u suradnji s Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a i Društvom za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HUMS-a kao i drugim stručnim društvima i relevantnim institucijama. Uz medicinske sestre iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur dr. sc. Vilmu Kolarić, glavnu sestru SK Vuk Vrhovac: bacc. med. techn. Blanka Šir i bacc. med. techn. Kristina Vujnović, dijabetologinju i endokrinologinju dr. Anicu Badanjak i mag. Nikolu Mesarića u javnozdravstvenoj akciji aktivno su sudjelovali studenti Sveučilišnog odjela za sestrinstvo Hrvatskoga katoličkog sveučilišta: Ivona Gracin, Alenka Lakatoš, Hrvoje Pili i Matko Matišić iz Kluba studenata sestrinstva HKS-a Nutrix, studenti Medicinskog fakulteta HKS-a: Šimun Petar Praljak, Dušica Kasun i Lea Šečić te studenti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Fani Čeović, Mare Žunić, Klara Grgorinić, Anja Kovačić, Luna Zetaić i Luka Linarić iz udruge CroMSIC.

Na javnozdravstvenoj akciji na Cvjetnom trgu tristotinjak prisutnih građana moglo je besplatno izmjeriti šećer u krvi, krvni tlak, ITM, napraviti analizu sastava tijela i izraditi zdravi napitak

na smoothie bikeu. Od najboljih zdravstvenih stručnjaka građani su mogli dobiti sve potrebne edukativne materijale, informacije i savjete kako prevenirati šećernu bolest, pravovremeno je otkriti i liječiti te spriječiti komplikacije. Izjave za medije tom prilikom su dali prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik SK Vuk Vrhovac, KB Merkur i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma pri Hrvatskom liječničkom zboru, prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a, prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., ravnatelj NZJZ „Andrija Štampar“, mag. nutricionizma Nikola Mesarić iz Službe za prehranu i dijetetiku Kliničkoga bolničkog centra Zagreb i dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u javnozdravstvenoj akciji, kao i predstavnicima institucija i stručnih društava koji su nas podržali svojim dolaskom. Zahvaljujemo i sponzorima i donatorima koji su nam financijski pomogli u obilježavanju Hrvatskog dana šećerne bolesti i svim aktivnostima koje smo proveli tijekom svibnja. Hvala i medijima koji nas redovito prate i na taj način informiraju javnost o svemu što Hrvatski savez dijabetičkih udruga radi.

#Pokrenise na Bundeku!

Hrvatski savez dijabetičkih udruga tradicionalno povodom Hrvatskog i Svjetskog dana šećerne bolesti organizira hodanje u plavom Stazom zdravlja na Bundeku kako bismo podsjetili, ali i potaknuli javnost na zdrave životne navike, kao i prevenciju ne samo šećerne bolesti, nego i svih drugih kroničnih bolesti. I ove godine povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti, zajedno s Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora i Društvom za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara, Sveučilišnom klinikom Vuk Vrhovac

Kliničke bolnice Merkur i studentima Sveučilišnog odjela za sestrinstvo Hrvatskoga katoličkog sveučilišta iz Kluba studenata sestrinstva HKS-a Nutrix, na Bundeku u svojim prepoznatljivim plavim majicama s natpisom #pokrenise istaknuli smo važnost redovite tjelesne aktivnosti, kao i brige o vlastitom zdravlju. Ovom prigodom obilježili smo i Međunarodni dan medicinskih sestara i Svjetski dan kretanja za zdravlje. Budite zdravi, budite aktivni!

#pokrenise #zajednosmojači

Uz podršku Grada Zagreba i Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga povodom obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti, Meštrovićev paviljon u Zagrebu prigodno je osvijetljen plavom bojom, simbolom jedinstva osoba sa šećernom bolešću i podizanja svjesnosti o ovom velikom globalnom javnozdravstvenom problemu.

Dijabetes

Šećerna bolest i kronična bubrežna bolest

Izv. prof. prim. dr. sc. Josipa Radić, dr. med. specijalistica interne medicine, nefrologije, endokrinologije i dijabetologije

Zavod za nefrologiju i dijalizu

Klinički bolnički centar Split Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu

Koliko je česta kronična bubrežna bolest u bolesnika sa šećernom bolesti?

Učestalost šećerne bolesti diljem svijeta je dosegla epidemijske razmjere. Procjenjuje se kako je 2021. godine 537 milijuna ljudi diljem svijeta živjelo sa šećernom bolesti te kako će broj osoba sa šećernom bolesti do 2045. godine porasti na 784 milijuna. Također, procjenjuje se kako će oko 40% osoba sa šećernom bolesti razviti kroničnu bubrežnu bolest (KBB). Šećerna bolest

je vodeći uzrok nastanka KBB-a. Oštećenje bubrežne funkcije, odnosno KBB nastaje kada bubrezi gube veći dio svoje sposobnosti u uklanjanju štetnih tvari iz organizma i nemaju mogućnost održavanja ravnoteže tekućine i kemijskih elemenata u organizmu. Mehanizmi nastanka i rizični čimbenici za razvoj KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti kompleksni su i dovode do razvoja kronične upale i kroničnog oštećenja bubrežne funkcije.

Koji su čimbenici rizika za razvoj i napredovanje kronične bubrežne bolesti u bolesnika sa šećernom bolesti?

Razlikujemo čimbenike rizika za razvoj KBB-a na koje ne možemo utjecati i one na koje možemo utjecati kako bismo smanjili rizik razvoja i napredovanja KBB-a prema završnom stadiju zatajenja bubrežne funkcije. U čimbenike rizika na koje ne možemo utjecati ubrajamo dob, spol, rasu, genetsku predispoziciju, pojavnost šećerne bolesti u mlađoj dobi te pozitivnu obiteljsku anamnezu. Postoji i cijeli niz čimbenika rizika za razvoj KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti na koje možemo utjecati, poput povišenoga krvnog tlaka, prekomjerne tjelesne mase, socioekonomskog statusa, povišenih masnoća u krvi, inzulinske neosjetljivosti te povišene razine glukoze u krvi (nezadovoljavajuće regulirane šećerne bolesti). Važno je naglasiti kako KBB može napredovati brzo ili se razvija tijekom višegodišnjeg liječenja šećerne bolesti. Nažalost, velik broj odraslih osoba ne zna da ima šećernu bolest, a time i samu KBB. Poznato je kako je svaka osoba koja boluje od šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu na postojanje bubrežnih bolesti pod povišenim rizikom za razvoj KBB-a. Također, svaka osoba koja boluje od šećerne bolesti i arterijske hipertenzije može poduzeti korake s ciljem sprječavanja razvoja KBB-a ili ona osoba koja već boluje od KBB-a može poduzeti korake radi sprječavanja daljnjeg napredovanja poznate KBB. Rana dijagnoza KBB-a, kontrola krvnog tlaka i glukoze, fizička aktivnost i poštivanje preporuka o zdravoj prehrani kao i zdravstvena edukacija mogu pomoći kako u sprječavanju razvoja KBB, tako i u njezinom napredovanju prema završnom stadiju KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti.

Kako se postavlja dijagnoza kronične bubrežne bolesti u bolesnika sa šećernom bolesti?

Kako bi se na vrijeme prepoznala KBB u bolesnika sa šećernom bolesti potrebno je svim bolesnicima odrediti parametre koji ukazuju na oštećenje bubrežne funkcije. Određivanjem serumskog kreatinina iz uzorka krvi uz procjenu bubrežne funkcije izračunom procijenjene glomerularne filtracije (eGFR) te analizom uzorka urina na postojanje albumina uz određivanje omjera koncentracije albumina i kreatinina u urinu (engl. Urine Albumin-to-Creatinine Ratio, UACR) dobivamo informacije o postojanju bubrežne bolesti. Tako u kliničke kriterije za postavljane dijagnoze KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti ubrajamo eGFR < 60 ml/min/1,73m2 i UACR ≥ 30 mg/g. Jedan od dva navedena kriterija mora biti prisutan dulje od tri mjeseca i potvrđen ponovljenim mjerenjem prije postavljanja dijagnoze KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti.

Bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti tipa 1 savjetuje se navedene pretrage učiniti s ciljem probira na KBB pet godina nakon postavljanja dijagnoze šećerne bolesti. Kod bolesnika koji bolju od šećerne bolesti tipa 2 preporuka je navedene pretrage učiniti u trenutku postavljanja same dijagnoze šećerne bolesti, s obzirom na to da se danas suvremeno liječenje šećerne bolesti tipa 2 te odabir lijekova za kontrolu glikemije (razine šećera) temelji na poznavanju bubrežne funkcije, odnosno postojanju KBB-a. Navedene pretrage kojima se postavlja dijagnoza KBB-a potrebno je periodično ponavljati ovisno o početnim vrijednostima navedenih parametara u rasponu od jednom do četiri puta godišnje.

Prema vrijednostima izračunate eGFR te razini UACR-a definira se stadij KBB-a. Stupnjevanje KBB-a ukazuje na srčano-žilni rizik u bolesnika s KBB-om te na rizik za brzinu napredovanja KBB-a prema završnom stadiju zatajenja bubrežne funkcije. Kako napreduje KBB prema završnom stadiju zatajenja bubrežne funkcije, značajno raste i rizik za razvoj srčano-žilnih komplikacija. Također, stupnjevanjem KBB-a procjenjuje se i potreba za upućivanjem bolesnika nefrologu (liječniku koji liječi bolesti bubrega). Napredovanje KBB-a zahtijeva prilagodbu doze propisanih lijekova ili pak promjenu propisane medikamentozne terapije uz liječenje pridružene anemije (slabokrvnosti), poremećaja koštano-mineralnog metabolizma, poremećaja ravnoteže tekućine i elektrolita.

Zašto je važno dijagnosticirati i liječiti kroničnu bubrežnu bolest u bolesnika sa šećernom bolesti? Prisutnost KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti značajno utječe na kvalitetu života bolesnika sa šećernom bolesti jer je dobro poznata povezanost KBB-a s povećanom pojavnosti i učestalosti drugih komplikacija šećerne bolesti poput poremećaja spolnog nagona, kongitivnih oštećenja, periodontalnih poremećaja, depresije, anksioznosti, periferne arterijske bolesti, dijabetičkog stopala, neuropatije, retinopatije, kardiomiopatije te drugih srčano-žilnih komplikacija. Bolesnici s KBB-om i šećernom bolesti imaju često i povišene vrijednosti krvnog tlaka, prekomjernu tjelesnu masu, povišene masnoće te srčano-žilne bolesti.

Postupci koji sprječavaju razvoj i napredovanje KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti uključuju dobru kontrolu šećerne bolesti i krvnog tlaka, liječenje povišenih vrijednosti masnoća u krvi te promjenu životnih navika s ciljem povećanja fizičke aktivnosti i smanjenja prekomjerne tjelesne mase uz prehranu prilagođenu stupnju oštećenja bubrežne funkcije u bolesnika sa šećernom bolesti.

U zaključku je važno istaknuti kako je KBB česta u bolesnika sa šećernom bolesti te kako je često neprepoznata jer izostaju specifični simptomi koji bi ukazivali na postojanje bubrežne bolesti. Bolesnici sa šećernom bolesti i KBB-om moraju biti na vrijeme prepoznati, liječeni sveobuhvatnim pristupom kako bi se smanjio rizik za progresiju KBB-a i razvoj srčano-žilnih bolesti. Ranim prepoznavanjem i sveobuhvatnim liječenjem KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti usporava se napredovanje KBB-a te značajno smanjuje srčano-žilni rizik.

Literatura:

1. International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas, 10th ed. Brussels, Belgium; 2021. Dostupno na: https://www.diabetesatlas.org.

2. Thomas MC, Brownlee M, Susztak K, Sharma K, Jandeleit-Dahm KA i sur. Diabetic kidney disease. Nat Rev Dis Primers. 2015;1:15018.

3. Sindhu D, Sharma GS, Kumbala D. Management of diabetic kidney disease: where do we stand?: A narrative review. Medicine (Baltimore). 2023;102(13):e33366.

4. https://diabetes.org/about-diabetes/more-about-diabetes

5. Kidney Disease: Improving Global Outcomes (KDIGO) Diabetes Work Group. KDIGO 2022 Clinical Practice Guideline for Diabetes Management in Chronic Kidney Disease. Kidney Int. 2022;102(5S):S1-S127.

Povezanost dijabetesa i sive mrene: što sve

trebamo znati?

Ana Bišćan Tvrdi, dr. med., specijalistica oftalmologije Poliklinika Bilić Vision, Odjel za retinu

Dijabetes je kronična bolest krvnih žila te time zahvaća sve organske sustave, a jedan od najčešće zahvaćenih organa jest upravo oko. Najozbiljnija komplikacija na oku jest dijabetička retinopatija zbog koje se pacijenti najčešće upućuju na oftalmološki pregled. Ali brojna su druga stanja u oku vezana uz komplikacije dijabetesa, a jedna od njih je pojava mrene odnosno katarakte. Ona podrazumijeva bilo kakvo zamućenje prirodne leće u oku koje može stvarati smetnje, ali i ne mora, ovisno o tipu i stupnju zamućenja leće. Svatko može imati kataraktu, pogotovo u dobi starijoj od 65 godina s obzirom na degenerativne promjene prirodne leće u oku koja se razvija s vremenom. Osobe oboljele od dijabetesa imaju dva do tri puta veći rizik razvoja katarakte i to u ranijoj životnoj dobi od uobičajene. To pogotovo vrijedi za osobe oboljele od dijabetesa tipa I. Povišene vrijednosti šećera u krvi tijekom vremena uzrokuju strukturalne promjene proteina u leći koje dovode do njezinog zamućenja.

Više je tipova katarakti, a neka su češća u određenim stanjima. Tako je nuklearna katarakta češće vezana uz starenje, za koju je karakteristično zamućenje jezgre odnosno nukleusa same leće. Stražnja subkapsularna katarakta podrazumijeva zamućenje stražnjih slojeva leće. Česta je upravo kod dijabetičara. Ako zahvaća perifernije dijelove leće neće izazivati značajnije simptome. Međutim, ako zahvaća centralni dio smetnje će se manifestirati u smislu mutnijeg vida, i to pogotovo u uvjetima boljeg osvjetljenja kada je zjenica uža te će biti izraženije. Ona ima i bržu progresiju zamućenja. Također je kortikalna katarakta češća u dijabetičara, kada su vanjski dijelovi leće, oko jezgre, izraženije zamućeni. I ona će izazivati više smetnji ako su zahvaćeni centralni dijelovi u odnosu na perifernije. Pahuljasta ili prava dijabetička katarakta ima izgled poput pahuljica snijega ispod lećne kapsule. Unatoč nazivu rjeđa je od ostalih tipova katarakti u dijabetičara. Češća je u mlađih osoba s loše kontroliranim dijabetesom, ali se može pojaviti i u osoba koje ne boluju od dijabetesa.

Početne faze zamućenja leće dovest će do promjena u dioptriji kojom se vidna oštrina uglavnom popravlja do vrijednosti kakve su bile ranije, naravno ako ne postoje druge bolesti oka. Kasnije, kako se zamućenje leće povećava, promjenom dioptrije više se ne može postići ranija vidna oštrina. Vid postaje mutan, mogu se pojaviti zablještenja, vožnja noću postaje otežana, a boje mogu postati zagasitije.

Operacija katarakte i dalje je jedina metoda liječenja. Osim da bi se poboljšala vidna oštrina, zahvat ponekad treba napraviti s ciljem bolje vizualizacije i praćenja stanja na očnoj pozadini (fundusu) oka. Ako se ne liječi može dovesti do sljepoće. U Poliklinici Bilić Vision operacija katarakte izvodi se kao jednodnevni kirurški zahvat. Nakon operacije pacijenti odlaze kući na oporavak, a prva kontrola planira se za sutradan. Zahvat se izvodi u topičkoj anesteziji uz primjenu kapljičnog anestetika. Prilikom operacije

pacijent ne osjeća bol, ali osjeća dodire na oku. Sama operacija traje između 10 i 15 minuta i bezbolna je, a nakon operacije potrebno je kapati antibiotske i kortikosteroidne kapi. Operacija katarakte obavlja se ultrazvučnim postupkom koji se naziva fakoemulzifikacija. Upotrebom najmodernije tehnologije u Poliklinici Bilić Vision taj postupak može biti laserski potpomognut, kada kažemo da se radi o tzv. Femto laserskoj operaciji katarakte. U tom slučaju rezove na oku, rez otvaranja prednje kapsule prirodne leće i usitnjavanje leće čini laser, nakon čega se leća ultrazvučno odstranjuje iz oka. Stoga je rezultat samog zahvata za pacijenta značajno precizniji i sigurniji. Bez lasera navedene korake izvodi kirurg manualno, čime je zahvat i dalje siguran uz odličan rezultat. Nakon uklanjanja prirodne leće iz oka na njeno mjesto ugrađuje se umjetna intraokularna leća koja ostaje trajno u oku. Leće koje se mogu ugraditi u oko mogu biti monofokalne, kojima se postiže dobar vid na jednu udaljenost, najčešće na daljinu, a nakon zahvata moraju se nositi naočale za udaljenost koja nije korigirana, najčešće za blizinu. Postoje leće iz tzv. skupine „premium“ leća koje mogu biti multifokalne te leće s produženim fokusom kojima je moguće postići dobar vid na više udaljenosti bez potrebe za nošenjem naočala u većini životnih situacija. Kod izbora leće koja se ugrađuje u oko kod pacijenta s dijabetesom jedan je od glavnih čimbenika prisutnost drugih komplikacija vezanih uz šećernu bolest od kojih je najbitnije postojanje i stupanj dijabetičke retinopatije i dijabetičkog makularnog edema. Zbog toga je monofokalna leća najčešći izbor kod takvih pacijenata, kada su ostale leće u većini slučajeva kontraindicirane. Pristup odabiru leće mora biti individualan, nakon što liječnik detaljnim pregledom utvrdi trenutno stanje na očima te eventualne moguće kasnije komplikacije.

Oglas 200x130.pdf 1 21/02/2023 10:19:27

Nastanak katarakte ne može se spriječiti, prije ili poslije svi će razviti neki stupanj zamućenja leće, ovisno o životnom vijeku. Cilj je prevenirati nastanak katarakte u ranijoj životnoj dobi. Dobra kontrola glikemije, zaštita od UV zračenja nošenjem sunčanih naočala, prestanak pušenja te kontrolirana upotreba kortikosteroida mogu tome pridonijeti. Redovnim oftalmološkim pregledom moguće je na vrijeme uočiti komplikacije šećerne bolesti kako na očnoj leći tako i na drugim dijelovima oka te individualnim pristupom planirati daljnje dijagnostičke i terapijske postupke te redovne intervale kontrolnih pregleda.

Nutrigenetika i šećerna bolest

Dr. sc. Eva Pavić, dipl. ing., univ. spec. Služba za prehranu i dijetetiku, Klinički bolnički centar Zagreb

Danas imamo čvrste dokaze da promjenom stila života i boljim prehrambenim navikama možemo smanjiti rizik za nastanak bolesti poput karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i šećerne bolesti. To je zato što je nekoliko kroničnih bolesti, kao što je šećerna bolest tipa 2, povezano s genetskim i okolišnim aspektima. Različite navike i okolišni čimbenici, uključujući hranu, mogu utjecati na ekspresiju gena uključenih u patogenezu šećerne bolesti koji bi mogli biti korisni ili štetni u odnosu na bolest. Velik napredak u proučavanju ovih interakcija postignut je nakon projekta ljudskog genoma i pojavom genetske prehrane, područja prehrane koje proučava odnos između genoma i prehrambenih navika.

Što je nutrigenomika, a što nutrigenetika?

Koncepti nutrigenomike i nutrigenetike povezani su, ali slijede drugačiji pristup razumijevanju povezanosti između gena i prehrane. Nutrigenomika proučava hranjive tvari i strukture hrane koje mogu djelovati na ekspresiju gena; nasuprot tomu,

nutrigenetika proučava utjecaj genskih varijacija na prehrambeni odgovor u odnosu na to kako reagiramo na hranu ili spojeve koje konzumiramo kroz hranu. Drugim riječima, omogućava nam da personaliziranu prehranu prilagodimo funkciji naših gena, odnosno razradimo poseban plan prehrane koji pojedincu omogućuje unos potrebnih hranjivih tvari, čime se postiže odgovarajuće zdravstveno stanje temeljeno na genetici. Takvim analitičkim pristupom dobijemo podatke kako genetski profil osobe utječe na apsorpciju, metabolizam i mjesto djelovanja bioaktivnih komponenti hrane. Među tim su spojevima i polifenoli. Oni su sekundarni metaboliti koje proizvode biljke koje su dio ljudske prehrane. Imaju potencijal za interakciju s genetskim materijalom i mogu promijeniti ekspresiju važnih gena. Osim toga, djeluju kao antioksidansi, imaju protuupalna svojstva i možda su najproučavaniji spojevi u prevenciji i liječenju šećerne bolesti tipa 2. Nutrigenetika proučava i kako promjene u genima mogu izazvati štetan i nepoželjan učinak unosom pojedinih prehrambenih supstanci u naš organizam i time dovesti

do oštećenja brojnih tkiva i organa te izazvati upalu i bolesti poput nasljedne hiperkolesterolemije, šećerne bolesti, fenilketonurije, celijakije, pretilosti i karcinoma. Nutrigenetički profil svake osobe određuje se testiranjem koje se provodi na uzorku DNA iz krvi. Ovom analizom možemo utvrditi koje hranjive tvari unesene hranom ili suplementacijom metaboliziramo normalno, a koje hranjive tvari ne metaboliziramo ili postoji deficit u metabolizmu.

Nutrigenomika – što nam nudi?

Nutrigenomika nudi obećavajuću budućnost za upravljanje i prevenciju šećerne bolesti objašnjavajući kako prehrana i unos hrane utječu na ekspresiju gena povezanih sa šećernom bolešću. Takve su informacije presudne u razvoju nove hrane, dodataka prehrani i nutraceutika (odnosi se na sve vrste hrane sa zdravstvenim ili medicinskim učinkom) koji mogu poboljšati dinamiku inzulina kako bi se spriječilo napredovanje jako nam poznatih komplikacija šećerne bolesti. Istraživanje nutrigenomike i nutrigenetike može pružiti uvid u specifične genetske markere prisutne u pacijenta koji mogu dovesti do formuliranja precizne prehrane, gdje su način života, dijeta, prehrambene i farmakološke intervencije osmišljene za određene metaboličke bolesti kao što je šećerna bolest. Nutrigenetika je ustvari alat koji nam pomaže razumjeti tu kompleksnost te pruža smjernice za prilagođavanje prehrane i životnih navika kako bi se postigla optimalna ravnoteža u unosu specifičnih tvari putem prehrane.

Polifenoli – spojevi koji mogu izazvati epigenetičke promjene

Iznimno je važno naglasiti da brojne tvari iz hrane na molekularnoj razini mogu izazvati epigenetičke promjene, a to su u prvom redu polifenoli, prirodni spojevi iz biljaka koji imaju blagotvoran učinak na zdravlje. Njihova uloga je važna u poboljšanju lipidnog profila, krvnog tlaka, inzulinske rezistencije i upale, a mikrobiom crijeva pretvara polifenole u bioaktivne spojeve koji imaju terapeutske učinke. Upravo hrana biljnog podrijetla predstavlja značajan izvor bioaktivnih spojeva polifenola odgovornih za određena zdravstvena i osjetilna svojstva hrane, kao što su gorčina, trpkost i antioksidativni potencijal. Pretpostavlja se da su upravo fenolni spojevi velikim dijelom odgovorni za korisne učinke mediteranske prehrane. Flavonoidi su najčešća vrsta polifenola, a imaju više od 5.000 podvrsta koje su najviše prisutne u biljnoj hrani i pićima, poput voća, čaja, bobičastog voća, vina i kakaa. Najčešće podvrste u ljudskoj prehrani jesu: antocijanidini (npr. cijanidin), flavanoli (npr. epikatehin), flavanoni (npr. naringenin), flavoni (npr. luteolin), flavonoli (npr. kvercetin), izoflavoni (npr. genistein) i proantocijanidini (oligomerni i polimerni flavonoidi). Procjenjuje se da je ukupni unos flavonoida u prehrani u rasponu od 20 do 1000 mg/dan, ovisno o ispitivanoj populaciji i korištenim analitičkim metodama.

Zahvaljujući antioksidativnom potencijalu i protuupalnim svojstvima pozitivan utjecaj najviše se iskazuje na funkciju HDL-a, smanjenje upale, ali i općenito na sveukupno zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Vrste polifenola i njihovi izvori:

• luteolin (majčina dušica, origano, menta, celer, peršin...)

• rutin (heljda, marelica, trešnja, grožđe, šljiva, naranča...)

• kvercetin (agrumi, jabuka, luk, brokula, bobičasto voće...)

• flavoni (celer, češnjak, paprika, biljni čaj ...)

• flavonoli (borovnice, češnjak, kelj, luk, špinat, čaj, cherry

rajčice…)

• fisetin (jagode, kivi, rajčica, jabuke, breskve, grožđe...)

• apigenin (čaj od kamilice, peršin, celer, luk, naranče, biljni začini...).

Mediteransku prehranu karakterizira i umjeren unos voća, a upravo jabuka kao najvažnije voće za osobe sa šećernom bolešću sadrži oko 500 različitih hranjivih tvari. Između ostalog sadrži flavonole u monomernom ili oligomernom obliku, klorogensku kiselinu, hidroksicimetnu kiselinu, kvercetin glikozide, floretin glikozide i antocijane. Najzastupljeniji polifenoli u mesu jabuke jesu katehin, procijanidin, epikatehin i floridzin. S obzirom na sadržaj esencijalnih vitamina (flavonoida, karotenoida, vitamina B skupine, vitamina C i E, niacina i folne kiseline) jabuka ima antioksidacijska svojstva te njenom konzumacijom pozitivno utječemo na smanjenje kardiovaskularnih bolesti. Kombinacija pektina i fenolnih komponenti jabuke rezultira smanjenjem kolesterola i triglicerida u plazmi i jetri. Također, istraživanje je pokazalo da je konzumacija svježe hrane bila korisnija za zdravlje u usporedbi s dodatcima prehrani zbog interakcije vlakana iz voća i fenolnih komponenti.

Pravilnom prehranom s odgovarajućim unosom minerala i vitamina koji sudjeluju u regulacijskim i enzimskim procesima smanjuje se rizik od kroničnih bolesti. Upravo mediteranskom prehranom unosimo preporučeni omjer makronutrijenata i mikronutrijenata, što dovodi do poboljšanog oksidativnog i upalnog odgovora te se time mediteranska prehrana povezuje s blagotvornim učincima na kronične nezarazne bolesti, a samim time i na razvoj šećerne bolesti. Iz svega navedenog jasno je da je šećerna bolest složen problem za liječenje jer je rezultat kompleksne interakcije između genetskih, bihevioralnih i okolišnih čimbenika. Individualni genetski profil pruža uvid u sklonosti pojedinca prema određenim obrascima metabolizma hranjivih tvari, ali konačan ishod i zdravlje ovise ipak o ukupnom životnom stilu.

Jedna briga manje.

Sustav MiniMed™ 780G

s tehnologijom SmartGuard™ .

Samostalno* prilagođava isporuku inzulina svakih pet minuta, korigira hiperglikemije i pomaže u sprječavanju hipoglikemija. Ostvarite veću kontrolu uz manje truda1 – 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.

Bez uboda

1. Carlson AL, et al. Diab Tech and Therap. 2021; DOI 10.1089/dia.2021.0319

* Pogledajte korisnički vodič za sustav – značajka SmartGuard™. Potrebna je određena interakcija između korisnika i sustava.

www.medtronic-diabetes.com/hr-HR

Medtronic Adriatic d.o.o. Folnegovićeva 1c 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: +385 1 488 1144

www.mediligo.hr

Distributer: MediLigo d.o.o. Strojarska 20 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: +385 1 6454 295

# Očitanje glukoze u krvi (GUK) potrebno je pri otvaranju značajke SmartGuard™. Ako upozorenja o glukozi i očitanja CGM-a ne odgovaraju vašim simptomima, upotrijebite mjerač GUK-a kako biste donijeli odluke o liječenju šećerne bolesti. Ovdje sadržane informacije nisu medicinski savjeti i ne smiju se upotrebljavati kao zamjena za razgovor s liječnikom. O indikacijama, kontraindikacijama, upozorenjima, mjerama opreza, mogućim štetnim događajima i svim dodatnim informacijama razgovarajte sa svojim zdravstvenim djelatnikom.

EMEA-CGM-2200047 © 2022. Medtronic. Medtronic, logotip Medtronic i „Engineering the extraordinary” žigovi su društva Medtronic. Sve ostale marke žigovi su nekog od društva u vlasništvu društva Medtronic.

Osobno iskustvo s inzulinskom pumpom MiniMed 780G

Josipa Šimleša

Svoj slatki četvrti rođendan proslavila sam na Hrvatski dan dijabetesa 14. svibnja ove godine. Do prije tri mjeseca koristila sam senzore za praćenje glukoze i bila na injekcijama inzulina. Na svaki spomen inzulinske pumpe od strane dijabetologa odgovorila bih da to nije za mene. Bilo me strah kako ću s njom vježbati, kako spavati, kupati se i još mnogo toga, sve dok jednom na edukaciji u dijabetičkom društvu Kaštela nije bilo predstavljanje inzulinske pumpe MiniMed 780G, pumpe koju danas koristim i u koju sam se instant zaljubila.

Otkad ju imam dosta se toga promijenilo nabolje. Nisam trenirala od otkrića dijabetesa zbog straha od hipoglikemije, a sada treniram tri puta tjedno. S inzulinskom pumpom MiniMed 780G TIR se u tri mjeseca poboljšao s 68% na 83%. Smatram da mogu puno bolje, ali se još uvijek uhodavam. Najveća su vrijednost inzulinske pumpe 780G mirne noći. Ona tokom spavanja odradi vrhunski posao. Nema hipoglikemija, nema sindroma zore. Samo Vam ostaje onaj izvanredan osjećaj naspavanosti jer su šećeri mirovali. I ne, ne smeta mi kateter, dovoljno je dugačak da se možete neometano okretati u snu.

Budući da živim na moru, zabrinjavalo me i kako će to izgledati na plaži, međutim i taj je dio jako jednostavan. Odspojim je dok se kupam, na plaži je ponovno spojim i to je to, samo pazim da je uvijek u hladu. Dosta često primijetim poglede dok spajam pumpu čim izađem iz mora. Često me ljudi pitaju što to radim pa uhvatim priliku da im malo više ispričam o dijabetesu i tehnologiji koja pomaže pri upravljanju istim. Iznenadim se koliko ljudi malo znaju o ovoj bolesti, iako brojke pokazuju sve veći porast novooboljelih. Ja sam bila jedna od njih. Nažalost, o dijabetesu tipa 1 nisam skoro ništa znala dok ga nisam sama dobila. Nikada se prije nisam u svojoj okolini susrela s njim. Sve što sam tada znala jest da moja baka ima šećer i pije tablete. Baka ima 90 godina i onda je to nekako normalno. Nisam znala razliku između dijabetesa tipa 1 i tipa 2. Zato mi je sada drago kada netko vidi senzor na ruci ili pumpu prikvačenu na pojas te se krene raspitivati što je to. Vrlo rado podijelim svoju priču kako bi ljudi bili malo spremniji od mene ako se oni ili netko njihov blizak nađe u istoj situaciji. Smatram da je podizanje svijesti o dijabetesu moja svakodnevna dužnost.

Ja sam u ovoj pumpi pronašla ne samo tehnološku pomoć pri regulaciji glukoze, nego i emocionalnu potporu. Ona se snađe i kada sam u stresnim situacijama (primjerice prvi let avionom,

prva manja operacija pod anestezijom), a tada budem posebno oduševljena koliko joj mogu vjerovati i računati na nju. Naravno da su tu prisutni i moj rad i disciplina, ali je život uz takvog suputnika puno jednostavniji. Ovaj mali čarobnjak MiniMed 780G ima moju apsolutnu i toplu preporuku.

Riješite se masne jetre i odlučite za zdravlje

Doc. dr. sc. Ljiljana Fodor Đurić, nefrologinja/hipertenziologinja

Definicija i dijagnoza

„Imam masnu jetru i to pratim dugi niz godina” – često kažu pacijenti prilikom ultrazvučnog pregleda. Zašto je pratite, zar ne želite riješiti taj problem?

Dugogodišnje i zbog toga često podcijenjeno stanje nije se dugo dovodilo u vezu s kardiovaskularnim rizikom, nego je bilo sinonim za alkoholizam i debljinu. Debljina se također nije dugi niz godina tumačila kao bolesno stanje organizma koje dovodi do niza komplikacija, nego se opisivala kao estetski problem – a to onda i „nije toliki problem“, jer se čovjek navikne na svoj odraz u ogledalu.

Ipak, ova bolest je u porastu, s velikim utjecajem na klinički i ekonomski teret za društvo, tako da je gotovo milijarda ljudi globalno pogođeno. Zabrinjavajuće je što se MAFLD sve češće prepoznaje i dijagnosticira kod djece i adolescenata, a kada se poveže s jetrenim, kardiovaskularnim i onkološkim posljedicama, to stavlja ogroman teret na pojedince, obitelji i zdravstvene sustave. Procijenjeni godišnji medicinski troškovi izravno pripisani MAFLD-u premašuju 35 milijardi eura u četiri velike europske zemlje (Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka i Italija) i 100 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama. Iako se čini očitim da bi smanjenje tereta bolesti kroz prevenciju bilo poželjno, to se nije postiglo.

Skupina stručnjaka nastojala je integrirati trenutno razumijevanje heterogenosti pacijenata obuhvaćenih akronimom nealkoholna masna jetra (NAFLD) i pružiti prijedloge za terminologiju koja točnije odražava patogenezu i može pomoći u stratifikaciji

pacijenata za kontrolu bolesti. Znanstvenici su postigli konsenzus da NAFLD ne odražava trenutno znanje, te je metabolički (disfunkcijom) povezana masna jetra –„MAFLD“ predložena kao prikladniji sveobuhvatni pojam. Ovo otvara vrata za napore istraživačke zajednice da ažurira nomenklaturu i subfenotipizira bolest kako bi ubrzala translacijski put do novih terapijskih opcija. Metabolički uzrokovana masna jetra (MAFLD) definira se kao prisutnost masne jetre (steatoze) u kombinaciji s jednim ili više metaboličkih čimbenika rizika, kao što su:

• pretilost ili prekomjerna tjelesna težina

• dijabetes tipa 2

• inzulinska rezistencija

• metabolički sindrom (skup stanja koja uključuju povišeni krvni tlak, povišene razine šećera u krvi, višak tjelesne masti oko struka i abnormalne razine kolesterola ili triglicerida).

Za dijagnozu MAFLD-a više nije potrebno isključiti značajnu konzumaciju alkohola, što je bila obvezna procedura kod NAFLD-a.

Patofiziologija

MAFLD je usko povezan s poremećajima metabolizma i inzulinskom rezistencijom. Akumulacija masnoće u jetri rezultat je poremećene ravnoteže između sinteze masnih kiselina, njihovog unosa, oksidacije i izlučivanja. Kronična inzulinska rezistencija i hiperglikemija doprinose lipogenezi u jetri, što vodi do nakupljanja masnoće. Promjena naziva iz NAFLD u MAFLD naglašava metaboličke uzroke stanja i omogućava bolje

razumijevanje i liječenje ove sve prisutnije bolesti jetre. Kliničke manifestacije

Većina ljudi s MAFLD-om nemaju simptome i otkriju slučajno tijekom rutinskih pregleda. Kada se simptomi mogu uključivati:

• umor

• nelagodu ili bol u gornjem desnom kvadrantu abdomena

• povećanu jetru (hepatomegaliju).

Komplikacije

Ako se ne liječi, MAFLD može napredovati do ozbiljnijih bolesti jetre, uključujući:

• NASH (engl. nonalcoholic steatohepatitis): upala

može dovesti do ožiljnih promjena parenhima jetre

• ciroza: trajno oštećenje jetre s ožiljcima koje može zatajivanja jetre

• hepatocelularni karcinom (HCC): vrsta raka jetre.

Liječenje

Liječenje MAFLD-a fokusirano je na modifikaciju rizika i uključuje:

• promjene u prehrani: smanjenje unosa kalorija, izbjegavanje hrane bogate zasićenim mastima i šećerom, te povećanje vlakana

• fizičku aktivnost: redovito vježbanje za poboljšanje osjetljivosti i smanjenje tjelesne mase

• kontrolu glikemije: u slučaju prisutnosti dijabetesa, kontrola razine šećera u krvi

• lijekovi: iako nema specifičnih lijekova za MAFLD, se koristiti lijekovi za kontrolu dijabetesa, hiperlipidemije hipertenzije.

Nadalje, iako se očekuje da će farmakoterapija probleme s mršavljenjem u bliskoj budućnosti, do jedna nije uspjela, jer je riječ o stanju koje zahtijeva pristup stručnjaka – internista, psihijatara, psihologa, nutricionista, a u slučajevima ekstremne pretilosti čak

Prevencija

Prevencija MAFLD-a uključuje održavanje zdrave tjelesne uravnoteženu prehranu i redovitu fizičku aktivnost. sistematski pregledi i praćenje metaboličkih parametara u krvi, lipidni profil), također su ključni za ranu intervenciju. Premisa da ne možete smršaviti jer imate bolest, promijenila se u „imate šećernu bolest jer smršaviti“. Nema čarobnog štapića/lijeka koji bi vam da unosite neograničenu količinu kalorija i ostajete u dobroj Ključna je Vaša ustrajnost u odricanju od loših prehrambenih navika i odluka za zdravlje.

Literatura:

Mohammed Eslam, Arun J Sanyal, Jacob George; International Consensus MAFLD: A Consensus-Driven Proposed Nomenclature for Metabolic Fatty Liver Disease. Gastroenterology. 2020 May;158(7):1999-2014.e1. 10.1053/j.gastro.2019.11.312.

Komarci i klimatske promjene!

Prof. dr. sc. Sanja Kalambura, Veleučilište Velika Gorica

Promjene u klimi, ali i u vremenskim obrascima poput suša, toplinskih valova, poplava i jakih oborine sve se češće pojavljuju i u našem okruženju. No, ono što je u ovom slučaju bitno jest da sa sobom donose jako povoljne uvjete za razmnožavanje komaraca te pomažu širenju pojedinih vrsta u dijelove svijeta gdje ih do sada nije bilo.

U svijetu postoji više od 3.000 vrsta komaraca, od čega su do sada u Hrvatskoj pronađene 52 vrste od kojih samo na području Zagreba obitavaju 32 vrste. No, ono što nas često zabrinjava jest upravo razvoj bolesti koje komarci prenose. Najteže bolesti kao što su denga, chikungunya, zika i žuta groznica prenose samo dvije vrste komaraca – Aedes aegypti i Aedes albopictus, poznat kao azijski tigrasti komarac. Prema podatcima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, posljednjih 15 godina u Hrvatskoj je prisutan tigrasti komarac (Aedes albopictus), invazivna vrsta koja se proširila na cijelo područje Hrvatske. Ovu vrstu opasnom čini njena prilagodljivost, brzo razmnožavanje te širenje na nova područja gdje do sada nisu obitavali.

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (engl. World Health Organization, WHO) bolesti koje prenose komarci ubiju više od milijun ljudi i zaraze do 700 milijuna svake godine, što je gotovo jedna od deset osoba. Budući da se naša planeta zagrijava, može se zaključiti da zapravo klimatske promjene produljuju sezonu komaraca i oni se šire prema onim dijelovima svijeta gdje ih nije bilo do sada ili su bili vezani za kratka ljetna vremenska razdoblja. Sustav ranog upozoravanja na bolesti koje prenose komarci (EYWA) pokazuje uzlaznu putanju bolesti u Europi,

s porastom slučajeva malarije za 62%, a denga groznice, zike i chikungunye za 700%.

Danas je potvrđeno da klimatske promjene povećavaju rizik od bolesti koje prenose komarci, navodi dr. Katie Anders, epidemiologinja u Svjetskom programu za komarce (WMP). Naime, vektorske bolesti čine više od 17% svih zaraznih bolesti u svijetu, uzrokujući više od 700.000 smrti godišnje. Mogu ih uzrokovati paraziti, bakterije ili virusi. Bolest koju prenose komarci jest denga groznica, virus koji se najbrže širi na svijetu, a zarazi više od 390 milijuna ljudi svake godine. WHO procjenjuje da je više od 3,9 milijardi ljudi u više od 129 zemalja u opasnosti od zaraze denga groznicom. Pritom se navodi procjena da će u sljedećim godinama biti razvijeno 96 milijuna simptomatskih slučajeva i 40.000 smrtnih slučajeva svake godine.

Ostale virusne bolesti koje prenose vektori jesu: chikungunya groznica, zika virusna groznica, žuta groznica, groznica zapadnog Nila i druge.

Zika virus prenose komarci vrste Aedes, a većina zaraženih ljudi ne razvije simptome. Ipak, oni koji imaju simptome razvijaju osip, groznicu, konjunktivitis, bolove u mišićima i zglobovima, malaksalost i glavobolju, što može trajati dva do sedam dana. Prema podatcima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ na području grada Zagreba udomaćio se tigrasti komarac (Aedes albopictus), azijska invazivna vrsta komarca koja može prenijeti zika virus. Za razliku od većine vrsta na našem području koje su aktivne predvečer i tijekom ranojutarnjih sati, tigrasti komarac je aktivan i bode tijekom cijelog dana.

Slika: Rasprostranjenost komaraca Aedes na području grada Zagreba tijekom 2022., preuzeto od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, 2024.

Evidentno je da se promjenama u klimi mijenjaju i uvjeti u kojima se komarci razvijaju, no moguće je potaknuti aktivno sudjelovanje zajednice u primjeni zaštitnih mjera.

Kućanstva ne bi trebala stvarati umjetna legla poput otvorenih posuda s vodom, gomilanjem otpada koji se nepropisno skla dišti

ili odbacuje u prirodu, neodržavanjem slivnika i oluka na kućama i slično.

U pogledu bolje edukacije stanovništva važno je slijediti upute nadležnih tijela koje na jednostavan način donose pravila ponašanja i našeg reagiranja, poput informativnog letka u nastavku.

Obilježavanje Hrvatskog dana šećerne bolesti

Branka Gregurović

Sukladno programu rada Udruge oboljelih od dijabetesa Krapina dana 14. svibnja 2024. u suradnji s Općom bolnicom Zabok i Bolnicom hrvatskih veterana obilježen je Hrvatski dan šećerne bolesti. Svi zainteresirani pacijenti i građani od 10 do 12 sati u holu ispred poliklinika mogli su izmjeriti šećer i tlak, upoznati se sa slaganjem određenih obroka, vježbati s fizioterapeutom, a također i dobiti savjete za zdrav način života od liječnice dijabetologinje Nikoline Tolj i medicinskih sestara.

Krapina

U Županji održana izborna skupština dijabetičke udruge

Morena Marčelja Mach

Dijabetička udruga Županja organizirala je tijekom svibnja redovitu izbornu skupštinu i obilježila Hrvatski dan šećerne bolesti. Na izbornoj skupštini ponovno je izabrano staro/novo rukovodstvo. Za predsjednicu udruge ponovno je izabrana mag. Morena Marčelja Mach, a za dopredsjednika ponovno Ivan Dominković. Na skupštini je dogovoreno da će Udruga i nadalje održavati redovite sastanke, organizirati javnozdravstvene akcije, predavanja i provoditi kampanje u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Poseban naglasak je stavljen na obilježavanje Svjetskog i Hrvatskog dana šećerne bolesti kao najvažnijih datuma kad se podiže svjesnost o učestalosti šećerne bolesti, njezinom ranom otkrivanju, pravovremenom liječenju, a sve s ciljem izbjegavanja i odgađanja komplikacija koje smanjuju kvalitetu života oboljelih. Kao i na svim sastancima i druženjima Udruge, svi zainteresirani mogli su izmjeriti šećer u krvi i krvni tlak, dobiti edukativne materijale, poslušati tematska predavanja i čuti savjete stručnjaka o svemu što ih zanima. Prema posljednjim podatcima registra CroDiab (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću), u Hrvatskoj je u 2023. godini registrirano 395.058 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Kako tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, tako se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih u RH veći od 600.000. Prema najnovijim podatcima registra CroDiab, prevalencija šećerne bolesti nije više najviša u Vukovarsko-srijemskoj županiji kao što je bilo u ranijim godinama. S obzirom na to da u početku šećerna bolest nema izraženih simptoma i može

dugo ostati neprepoznata, cilj Dijabetičke udruge Županja jest osvijestiti građane o važnosti redovitih kontrola razine šećera u krvi, posebice ako imaju neki od rizičnih čimbenika koji povećavaju vjerojatnost oboljenja od šećerne bolesti. Stoga je poruka svima da vode brigu o svom zdravlju i redovito odlaze na preventivne preglede, jer zdravlje je u našim rukama.

Dijabetičko društvo Trogir obilježilo treći Hrvatski dan šećerne bolesti

Katja Šćurla

U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje u Dijabetičkom društvu Trogir zaposlena je jedna osoba neposredno pred Hrvatski dan šećerne bolesti. Zahvaljujući tomu otvorile su nam se brojne mogućnosti kako bismo bili što dostupniji našim članovima i svim ostalim građanima. U tom našem projektu što veće dostupnosti i kvalitete pružanja usluga veliku podršku nam pružaju medicinske sestre Patronažne službe Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. S gradom Trogirom i susjednim općinama Okrugom, Segetom i Marinom dogovorili smo prostore koje možemo tjedno koristiti. U tjednu u kojemu smo obilježavali Hrvatski dan šećerne bolesti ispred tih prostora, a u suradnji s patronažnim sestrama, provodili smo javna mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka. Odaziv akcijama bio je izuzetno velik. Posebno nam je drago što imamo povratne informacije osoba kojima su bile povišene vrijednosti, a koje to nisu znale, da su se obratile svome obiteljskom liječniku. #zajedno smo jači

Trogir

Županja

Sve je u tvojim rukama

Zdenka Mikulčić-Drakulić

Udruga dijabetičara Virovitica započela je obilježavanje Hrvatskog dana šećerne bolesti 8. svibnja 2024. predavanjem u Gradskoj knjižnici i čitaonici koje je održala Suzana Cindrić, mag. sestrinstva. Naslov predavanja bio je Sve je u tvojim rukama. A što to dijabetičari imaju u svojim rukama? Tri bitne komponente za dobru regulaciju šećera u krvi, a to su prehrana, fizička aktivnost i redovno uzimanje terapije. Naglasak na predavanju bio je na prehrani. Dat je pregled novih namirnica koje se preporučuju dijabetičarima, kao i onih koje

treba izbjegavati, te niz drugih informacija i preporuka. Uzimanju terapije prethodi mjerenje GUK-a. Prezentirano je korištenje libre free style farmaceutske tvrtke Abbott, kojoj zahvaljujemo na podršci i domjenku. Zahvaljujemo ravnatelju i osoblju Gradske knjižnice i čitaonice, čija su nam vrata uvijek otvorena i osjećamo se dobrodošlima. Posebno želimo zahvaliti medicinskoj sestri Suzani Cindrić, koja od osnivanja Udruge educira članove putem predavanja i radionica.

Veliki interes za kontrolu šećera u krvi i tlaka

Zdenka Mikulčić-Drakulić

Javnozdravstvena akcija mjerenja šećera u krvi i tlaka održana je u gradu Virovitici 11. svibnja 2024. povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti. Mjerenje je vršeno na dvjema lokacijama i to ispred Gradske knjižnice i čitaonice te ispred Gradske tržnice. Zadatak članova Udruge bio je da pripreme štandove za mjerenje i postave promotivne materijale te vode evidenciju rezultata mjerenja. Voditelj projekta bio je dopredsjednik Udruge Luka Jung.

Sama mjerenja i ove godine obavilo je deset učenika završnih razreda Medicinske škole u Virovitici pod stručnim nadzorom voditeljice prakse Uvane Marek, mag. sestrinstva. Rezultate su građanima objašnjavali dr. Mirjana Brenner-Hilsenkopf i iskusni članovi Udruge. Cilj je ove aktivnosti podizanje svijesti o potrebi ranog otkrivanja dijabetesa i upućivanje građana liječniku kod visokih izmjerenih vrijednosti kako bi se smanjile komplikacije šećerne bolesti.

Izmjeren je šećer u krvi kod 410 građana, što predstavlja rekord, a pronađeno je 10,5% povišenih vrijednosti i tri visoke: 20,6, zatim 26,2 i 12,8 mmol/l. Svima je preporučen odlazak liječniku.

Virovitica

Od 198 mjerenja tlaka 14,6% bilo je povišeno, a dva jako visoka, 214/96 i 214/89 mmHg, te su ova dva građana upućena na hitnu pomoć, a ostali liječniku.

Na ICV vijestima objavljena je informacija o ovoj aktivnosti.

Hrvatski dan šećerne bolesti obilježen u općini Lukač

Zdenka Mikulčić-Drakulić

Dobra suradnja s općinom Lukač nastavila se i ove godine. Mjerenje šećera u krvi i tlaka obavljeno je u naselju Turanovac 15. svibnja 2024. u Društvenom domu, gdje nam je dobrodošlicu zaželio predsjednik Udruge umirovljenika Branko Videković. Akciji mjerenja pridružila se Sanja Kolar iz Crvenog križa Virovitice. Mjerenja su izvršili učenici Medicinske škole u Virovitici uz stručni nadzor Ivane Marek, mr. sestrinstva. Rezultate su tumačili iskusni članovi Udruge Zdravko Bunjevac, Zdenka Vajtner i Zdenka Mikulčić-Drakulić. Izmjeren je šećer u krvi kod četrdeset osoba, a povišene vrijednosti imalo je njih 12,5%. Otkrivena su dva nova dijabetičara s vrlo visokim vrijednostima GUK-a od 20,4 i 16,3 mmol/l. Povišene vrijednosti tlaka imalo je 15% osoba, a najviše vrijednosti iznosile su 220/81 i 182/103 mmHg te su isti upućeni liječniku.

Udruga je donirala glukometre tvrtki Roche i Bauerfeind mještanima s najvišim vrijednostima glukoze u krvi. Prisutni mještani pokazali su velik interes za promotivne materijale, osobito o prehrani, jelovnicima i komplikacijama šećerne bolesti. Posebno zahvaljujemo na podršci i suradnji načelniku općine Đuri Bukviću.

Nastavak naših aktivnosti

Svjetlana Koutnik

U iščekivanju lijepog vremena nastavili smo se okupljati svakog četvrtka u prostoriji koju nam je na korištenje ustupio Sportski centar Kutina. U tom smo razdoblju nastavili s druženjem, mjerenjem šećera i tlaka i, naravno, vježbanjem. Nakon 15.

Kutina

kongresa osoba sa šećernom bolesti, kojemu su ovaj put prisustvovale samo dvije članice Društva, nastojali smo članove upoznati s novim saznanjima na području borbe protiv šećerne bolesti. Hrvatski dan šećerne bolesti obilježili smo 11. svibnja na gradskom trgu. Vrijeme nam je bilo naklonjeno pa je i odaziv građana bio velik. Ovaj put imali smo jednu novootkrivenu osobu s povišenom vrijednosti šećera u krvi. Uz korisne savjete naših članova, gospođu smo uputili obiteljskom liječniku. Našim akcijama često prisustvuje i gradonačelnik pa je tako bilo i ovaj put. Grad Kutina već dugi niz godina prepoznaje naš rad i financijski ga potpomaže.

Od početka lipnja aktivnosti Društva provodit ćemo na otvorenom u parku kod Doma zdravlja. Nadamo se većem odazivu članova koji nisu bili u mogućnosti dolaziti u zimsko doba. Također se nadamo da će se i drugi građani Kutine pridružiti tjelovježbi, što nam je jedan od ciljeva. Puno je toga rečeno o važnosti tjelesne aktivnosti u održavanju normalne razine šećera u krvi. Zbog toga bismo bili sretni kad bi se što više građana uključilo, jer je upozoravanje na opasnost koju može prouzročiti šećerna bolest jedan od razloga postojanja dijabetičkih udruga.

Obilježavanje Hrvatskog dana šećerne

Greta Perković

Dana 13. svibnja 2024. Dijabetička udruga Slatina obilježila je Hrvatski dan šećerne bolesti javnozdrastvenom akcijom mjerenja šećera u krvi i krvnoga tlaka. Akciju smo proveli u prostoru Udruge u trajanju od 9 do 12 sati.

Akciji je prisustvovalo 47 građana, kod njih dvoje našli smo vrijednosti koje zahtijevaju daljnju obradu te su savjetovani da se obrate obiteljskom liječniku.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga ove godine pokreće niz akcija za obilježavanje dana pod sloganom ZAJEDNO SMO JAČI. Šećerna bolest predstavlja velik javnozdravstveni problem zbog stalnog porasta broja osoba oboljelih od šećerne bolesti. Pema

CroDiab Registru u Hrvatskoj je registrirano 388.213 osoba s dijagnozom šećerne bolesti.

bolesti

S obzirom na to da 40% osoba sa šećernom bolešću nema dijagnozu procjenjuje se da je stvarni broj oboljelih od dijabetesa 700.000.

Organiziranjem akcija želimo podsjetiti javnost na učestalost bolesti te važnost prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja. Usvajanjem zdravih životnih navika pomažemo sprječavanju i odgađanju kroničnih komplikacija. U akciji su sudjelovali članovi Udruge i patronažne sestre Doma zdravlja Slatina – VPŽ. Ova suradnja dugogodišnja je i veoma uspješna. Hvala svima koji su pomogli u realizaciji akcije i svima koji su se akciji odazvali.

ZAJEDNO SMO JAČI!

Javnozdravstvena akcija

Greta Perković

U sklopu obrtničkog sajma Dijabetička udruga Slatina održala je 5. svibnja 2024. javnozdravstvenu akciju mjerenja šećera u krvi i krvnoga tlaka za građanstvo grada Slatine. Akciji se odazvalo 140 naših sugrađana. Kod njih devetero izmjerene su vrijednosti šećera koje zahtijevaju daljnju obradu te su savjetovani da se obrate svome obiteljskom liječniku. Članovi Udruge ovakvim akcijama žele potaknuti sugrađane na kontrolu svoga zdravlja i pravovremeno rješavanje eventualnih poremećaja. Takvim ponašanjem doprinosimo boljem zdravlju, manjim komplikacijama i boljoj kvaliteti života.

U akciji su sudjelovali članovi Udruge dijabetičara Slatina, a medicinski dio posla odradile su medicinske sestre – dugogodišnje članice Udruge: Vesna Kizivat, Višnja Kajzer, Neda Dušak i Greta Perković.

Na kraju akcije svima koji su pomogli u organizaciji te svima koji su se odazvali na akciju predsjednik Rajko Brajić od srca je zahvalio na trudu i dobroj volji te pozvao sugrađane da se uvijek odazovu u ovako lijepom broju.

Slatina

Slatina

Proljetne aktivnosti

Ivan Klanac

Obilježili

Branko Lulić

Osijek

Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek počelo je vrlo aktivno s provođenjem planiranih proljetnih aktivnosti. Sudjelovalo je u obilježavanju Svjetskog dana zdravlja u organizaciji Grada Osijeka, organiziralo je stručna predavanja o šećernoj bolesti po gradskim četvrtima te je sudjelovalo u obilježavanju Dana gradskih četvrti provođenjem aktivnosti mjerenja šećera u krvi, krvnog tlaka i zasićenosti krvi kisikom. U obilježavanju Hrvatskog dana šećerne bolesti Društvo je sudjelovalo s uobičajenim aktivnostima u organizaciji Udruge MaDi, a pod pokroviteljstvom Grada Osijeka, kako bi se članovi Društva s obiteljima i medicinskim osobljem KBC-a Osijek (s dijabetologije) malo opustili u prirodi uz tjelesne aktivnosti, a potom uz dobar zalogaj prekontrolirali razinu šećera u krvi i utjecaj prirode na izmjerene vrijednosti. Zahvaljujući načelniku općine Antunovac svi su sudionici bili prezadovoljni.

smo Hrvatski dan šećerne bolesti

Obilježili smo 14. svibnja 2024. – Hrvatski dan šećerne bolesti: realizirali smo veliku javnu tribinu 9. svibnja 2024. u Gradskoj knjižnici Marka Marulića na temu Dijabetes naš svagdašnji uz nazočnost mnogih predstavnika koji su meritorno raspravljali o ovom problemu: izaslanica župana, predstavnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, predstavnici KBC-a Split, a posebno Zavoda za dijabetes, predstavnici Doma zdravlja SDŽ, obiteljski liječnici, predstavnici udruga dijabetičara Dalmacije i Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, zdravstvena škola iz Splita i mediji. Rasprava je bila intrigantna, argumentirana i korektna. Žalosno je da u Hrvatskoj dijabetes (šećerna bolest) ima potrebu za 20% sredstava HZZO-a, a od toga 88% ide na sanaciju komplikacija dijabetesa kao što su sljepoća, dijaliza, amputacija udova, moždani i srčani udari… A prevencija gotovo da i ne postoji! Nacionalni program zaštite od šećerne bolesti je još nedostižan željeni alat.

Prema relevantnim podatcima svaki osmi građanin našega grada Splita, ali i Republike Hrvatske ima problem s dijabetesom. Sudjelovali smo na 27. Danima volonterstva i solidarnosti s Udrugom Mi u „Đardinu“ 18. svibnja 2024., gdje smo s glavnom sestrom Zavoda za dijabetes KBC-a Split i Patronažnom službom Županijskog doma zdravlja informirali sugrađane, mjerili šećer u krvi i krvni tlak, dijelili promotivnu i stručnu literaturu. Naš štand je bio najposjećeniji od 35 štandova.

Pripremamo s vodstvom KBC-a Split obilježavanje 25. godišnjice osnivanja Centra za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma u splitskoj bolnici, gdje ćemo se 10. lipnja 2024. naći u velikoj predavaonici KBC-a Split na Firulama i prisjetiti

Split

se toga vremena – angažmana Splitskog dijabetičkog društva, ali i razmotriti sadašnje stanje i budućnost splitske dijabetologije. U tijeku su pripreme za prijavu na poziv Splitsko-dalmatinske županije za kolektivnu nagradu, gdje se nadamo pozitivnom odgovoru. Pripremamo se za održavanje redovne izborne skupštine Splitskog dijabetičkog društva koja će se održati 17. lipnja 2024. godine. Lijepi pozdrav, zdravi i veseli bili!

Aktivnosti Udruge Dia-mell

Ludbreg povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti 14. svibnja 2024.

Dragica Lukić

U svibnju, točnije 14. svibnja obilježavamo Hrvatski dan šećerne bolesti kako bismo intenzivnije potakli svijest da se dijabetes može potiho već događati svakome od nas ili kod naših najbližih. Zato kad se pogledamo, „Nek se i stvarno vidimo!“. Kad se sretnemo ili saslušamo nečiji zdravstveni problem, potaknimo osobu, recimo joj: „Hej, hajde, daj POKRENI SE i počni to rješavati!“, pobrinimo se i potaknimo jedan drugog na veću brigu o zdravlju.

U tom duhu protekle su sve naše aktivnosti povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti 14. svibnja 2024. Počeli smo 4. i 5. svibnja na Ludbreškom sajmu cvijeća, gdje smo na 5 m dugom Plavom štandu (koji smo dobili od Grada na korištenje gratis) od jutra rasprostrli edukativno-promotivnu literaturu i letke, zdrave zalogaje: čips od jabuke, kruh i energetske zobene pločice na sto načina te smo mjerili krvni tlak i šećer u krvi. Ponosna sam na sve stare i nove članove koji su došli, tako da nas je uvijek bio desetak, jer neki savjet građanima ne treba naturati, nego ih prvo treba zainteresirati. Na samom štandu izmijenilo nas se stvarno puno, više od tridesetak u dva dana. Tu ne mogu zaboraviti „jaku snagu iz pozadine“ – naše članove koji su bolesni toliko da nisu mogli biti na štandu, ali su nam kod kuće pekli, pakirali... Volimo vas puno! Imali smo 138 vađenja (najviši šećer 21, najniži 2,9) i još više edukacija. Mlade ritmičarke, tridesetak djevojčica koje su imale štand do našega i prodajom igračaka koje su izradile skupljale za svoja natjecanja i kostime, promatrale su s velikim interesom kako se vadi krv i mjeri tlak. Tko zna... Možda su to budući volonteri.

Ludbreg

Predavanje koje je 8. svibnja 2024. održala naša nutricionistica iz Opće bolnice Varaždin Mateja Ostojić na temu Uloga vlakana u prehrani bilo je vrlo korisno. Vijećnica je bila iznenađujuće prepuna i zahvaljujući bukingu naših prijateljskih udruga. Na tome im hvala.

Planinarski pohod pod okriljem uvježbanih planinara Planinarskog društva Ludbreg 12. svibnja bio je nezaboravni doživljaj za nas četrdeset i dvoje ljudi. Velika nam je čast što smo od Ludbrega do Ljubeščice, oko 40 km, imali besplatan prijevoz: četiri kombi-vozila spremno su nam ustupili Grad, Crveni križ i Udruga hendikepirane djece Sunce s kojima neizostavno surađujemo.

Ukupno smo prešli oko 10,5 kilometara; počeli smo hodati u 10 sati, a vratili se u 17.30.

Staza se prvo polako uspinjala po šumskom makadamu te smo došli na lijep vidikovac s pogledima prema jugu, jugoistoku i jugozapadu, prema Medvednici, na zapadni dio Kalničkog gorja te unutrašnjost RH. Zatim smo hodali poučnom stazom (zašto poučna? – postoji obrazloženje), do planinarskog doma na Kalniku gdje je bio veći odmor, okrjepa. Nakon odmora nastavili smo prema vrhu Peca, odakle je lijep vidik na drugi kraj Hrvatske. Zatim smo se poslije ručka lagano spuštali do polazišta gdje smo ostavili kombi-vozila.

Sada smo počeli intenzivne pripreme za naše već tradicionalno lipanjsko cjelodnevno druženje u prirodi 16. lipnja koje će biti i edukativno i s malim kulturno-umjetničkim programom te sa sportskim natjecanjem, uz zabavu za djecu i odrasle.

Puno pozdrava iz Ludbrega!

RECEPTI

KOŠARICE S JAGODAMA

(za 10 komada)

Sastojci:

Tijesto: 16 dag brašna, 60 g margarina, 1 jaje, 10 ml tekućeg sladila bez energetske vrijednosti, koje se može kuhati, prašak za pecivo, nastrugana korica jednog limuna

Nadjev: 30 dag jagoda, 15 ml tekućeg sladila bez energetske vrijednosti, koje se može kuhati, 6 g želatine (3 lista), čajna žlica limunovog soka

Priprema tijesta:

Brašno, margarin, tekuće sladilo, pola cijelog jajeta, nastruganu koricu limuna i pola čajne žlice praška za pecivo miješajte dok ne dobijete jednoličnu masu. Uzmite metalne oblike (modle) za tortice i tijesto razdijelite na desetak dijelova od kojih u oblicima za tortice oblikujte košarice. Pecite ih u pećnici petnaest do dvadeset minuta na temperaturi 180°C.

Priprema nadjeva:

Želatinu namočite u hladnoj vodi dok ne nabubri. Jagode očistite, operite i ocijedite. Sok koji se sakupio stavite u menzuru i nadolijte vode do 125 ml, dodajte sok od limuna i tekuće sladilo. U nekoliko žlica vruće vode rastopite želatinu i umiješajte u tekućinu sa sokom. Jagode posložite u ohlađene košarice te prelijte toplom želatinom. Košarice

PUDING OD JOGURTA, JAGODA I VANILIJE

(za 4 osobe)

Sastojci:

200 g nemasnog jogurta, 300 g zrelih jagoda, 2 male vrećice zaslađivača, 2 kapi arome vanilije, 1 vrećica želatine u listovima

Priprema:

Očistite i operite jagode. Nježno obrišite višak vode, a zatim ih usitnite i zasladite zaslađivačem, dodajte ekstrakt vanilije i izmiksajte. Dodajte jogurt i dobro izmiješajte. Omekšajte želatinu u hladnoj vodi, pa ju otopite u dvije žlice tople vode i nježno umiješajte u smjesu. Izlijte smjesu u manje kalupe da se ohlade u hladnjaku najmanje dva sata. Istresite iz kalupa i poslužite.

Energetska vrijednost jedne porcije: 55 kcal

stavite u hladnjak da se želatina stvrdne. Umjesto jagoda možete upotrijebiti istu količinu malina, ribizla ili šumskih jagoda.

Energijska vrijednost po osobi (jedna košarica): 542 kJ (129 kcal)

1 jedinica iz skupine KRUH I ZAMJENE

1 jedinica iz skupine MASNOĆE I ZAMJENE

Albuminurija

Albumin u urinu

Rani znak oštećenja bubrega i povećanog kardiovaskularnog rizika1, 2

U bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2 albuminurija povećava rizik od:*3

Srčanog udara 3x

Kardiovaskularne smrti

5x

Hospitalizacije zbog zatajivanja srca

Međunarodne smjernice

UACR + eGFR

Međunarodne smjernice preporučuju pretrage UACR i eGFR barem jednom godišnje u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2.1, 2, 6

Izostavljanje

pretrage UACR važan je čimbenik koji dovodi do odgođene i kasne dijagnoze KBB 3

Povišena vrijednost albuminurije može biti pokazatelj pogoršanja kronične bubrežne bolesti1, 2

Pretraga omjer albumin/kreatinin u urinu (UACR)

Omjer albumin/kreatinin u urinu (UACR) daje raniju sliku zdravlja bubrega nego često korištena procijenjena glomerularna filtracija (eGFR). Korištenjem samo eGFR može se propustiti otkrivanje ranijih stadija kronične bubrežne bolesti (KBB).1, 4

pretraga urina za otkrivanje albuminurije1, 4

Rano upozorenje za bolest bubrega i povišeni kardiovaskularni rizik1, 2

Komplementarna pretraga s eGFR1, 2

Rano otkrivanje albuminurije korištenjem pretrage UACR omogućuje ranu intervenciju u zaštiti zdravlja bubrega i kardiovaskularnog sustava.3

Collaborate for Healthy Kidneys

Reference: 1. American Diabetes Association Professional Practice Committee. Diabetes Care. 2022;45(suppl 1):S175–S184. 2. Kidney Disease: Improving Global Outcomes (KDIGO) CKD Work Group. Kidney Int Suppl. 2013;3:1–150. 3. Rossing P & Epstein M. Am J Med. 2022;135:576−580. 4. Campion CG, et al. Can J Kidney Health Dis. 2017;4. doi:10.1177/2054358117705371. 5. Willison A, BMJ Quality Improvement Reports 2016;5:u209185.w3747. doi:10.1136/bmjquality.u209185.w3747. 6. Cosentino F, et al. Eur Heart J. 2020;41:255–323. *U usporedbi s osobama sa šećernom bolešću tipa 2 bez albuminurije.

Prekomjerna tjelesna težina zove na oprez!

Pretilost je postala sve češća pojava u društu, a Hrvati su po tome gori od prosjeka Europske unije s udjelom od čak 57% osoba starijih od 18 godina s prekomjernom tjelesnom masom. Zabrinjava i podatak da je problem sve izraženiji i kod djece1 .

Pretilost je povezana s povećanim rizikom za razvoj raznih bolesti – između ostalog i izulinske rezistencije, a gubitak tjelesne mase, čak i malom postotku, dovodi do smanjenja dislipidemije i hiperglikemije2

Predijabetes je kompleksni metabolički poremećaj u kojem je razina glukoze u krvi povišena, ali nedovoljno za dijagnozu šećerne bolesti ili dijabetesa. Polako napreduje i razvija se godinama i to bez upečatljivih simptoma. Nažalost, dugo razdoblje bez simptoma može nanijeti štetu organizmu jer kontinuirano povišena razina glukoze nosi rizik od oštećenja malih krvnih žila, što postupno vodi do sve većih i težih oštećenja brojnih sustava u tijelu3 .

Rano prepoznavanje rizika i redovite kontrole mogu na vrijeme upozoriti na razvoj predijabetesa i pružiti priliku da se uspori ili čak potpuno izbjegne napredovanje stanja do dijabetesa, kao i drugih ozbiljnih poremećaja. U kontroli razine glukoze u krvi dokazano pomaže gubitak težine, prelazak na mediteransku prehranu ili jednostavnije smanjenje količine jednostavnih ugljikohidrata u prehrani, uključivanje više povrća i voća te smanjenje unosa procesirane hrane i jednostavnih šećera – poput

brašna, šećera, ali i crvenog mesa. Osim toga, preporučuje se povećanje fizičke aktivnosti u skladu s dobi i mogućnostima4,5.

Dibeticin kapsule su dodatak prehrani koje su već godinama prisutne na policama hrvatskih ljekarni i često su preporuka farmaceuta za održavanje normalne razine glukoze u krvi. Sadrže ekstrakt kore cejlonskog cimetovca, koji se razlikuje od kineskog cimeta jer ne sadrži kumarin, potencijalno štetan spoj6 Također sadrže alfa-lipoičnu kiselinu i esencijalni mineral krom, koji doprinosi održavanju normalne razine šećera u krvi.

Važno je napomenuti da dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena za uravnoteženu prehranu. Potrebno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

Izvori:

1. Debljina u brojkama - Petica. Pristupljeno 21.05.2024.

2. Pretilost - PLIVAzdravlje. Pristupljeno 21.05.2024.

3. https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/7104-diabetes. Pristupljeno 02.04.2024.

4. https://www.zdravobudi.hr/clanak/dijabetologija predijabetes-nedijagnosticirana-bolest-17457. Pristupljeno 02.04.2024

5. Prediabetes - Your Chance to Prevent Type 2 Diabetes | CDC. Pristupljeno 07.05.2024.

6. Wang Yhi sur. Cassia cinnamon as a source of coumarin in cinnamon-flavored food and food supplements in the United States. J Agric Food Chem. 2013 May 8;61(18):4470-6.

Smjernice IWGDF-a za prevenciju i liječenje

dijabetičke bolesti stopala

Dijabetička bolest stopala veliki je teret, kako za bolesnike tako i za zdravstvene sustave. Međunarodna radna skupina za dijabetičko stopalo (engl. The International Working Group on the Diabetic Foot, IWGDF) od 1999. godine izrađuje smjernice za prevenciju i liječenje dijabetičke bolesti stopala temeljene na dokazima. Godine 2023. objavljeno je dopunjeno izdanje smjernica IWGDF-a, koje je nastalo na temelju sustavnih pregleda literature i preporuka stručnjaka različitih specijalnosti iz cijelog svijeta. Osim toga, napisane su nove smjernice za akutnu Charcotovu neuroosteoartropatiju.

U ovom dokumentu, Praktične smjernice IWGDF-a, opisana su osnovna načela prevencije, klasifikacije i liječenja dijabetičke bolesti stopala, na temelju sedam poglavlja smjernica IWGDF-a. Opisana je organizacijska struktura za uspješnu prevenciju i liječenje dijabetičke bolesti stopala te su uključeni dodatci za pomoć pri pregledu stopala. Podatci iz ovih praktičnih smjernica namijenjeni su svim zdravstvenim djelatnicima koji sudjeluju u skrbi osoba oboljelih od šećerne bolesti.

Rezultati mnogih međunarodnih studija potvrdili su da je provođenje opisanih načela prevencije i liječenja povezano sa smanjenjem broja amputacija donjih okrajina povezanih sa šećernom bolesti. Teret liječenja bolesti stopala i amputacija raste velikom brzinom, i to relativno više u zemljama sa srednjim do nižim dohotkom. Ove smjernice također pomažu u definiranju standarda prevencije i skrbi u ovim zemljama.

Autori se nadaju da će ove ažurirane praktične smjernice i dalje nastaviti služiti kao referentni dokument i pomoć zdravstvenim djelatnicima u smanjenju globalnog opterećenja koje predstavlja dijabetička bolest stopala.

Smjernice su na hrvatski jezik prevele dr. Anica Badanjak i doc. dr. sc. Anela Novak.

Hrvatski prijevod smjernica IWGDF-a za liječenje i prevenciju dijabetičke bolesti stopala predstavlja snažan alat za smanjenje amputacija povezanih sa šećernom bolesti koje se mogu izbjeći i besplatno je dostupan online na poveznici: https:// iwgdfguidelines.org/wp-content/uploads/2024/04/IWGDFCroatian-Translation.pdf.

KOMPLIKACIJE DIJABETIČKOG STOPALA:

RANE

Dijabetička bolest stopala najčešća je i najteža komplikacija šećerne bolesti. Dijabetičko stopalo uključuje različite promjene na stopalu povezane s dugotrajnim komplikacijama šećerne bolesti uključujući oštećenje živaca, biomehaničke promjene te deformitete stopala, što može i uz malu, neopaženu povredu dovesti do nastanka rane (vrijeda, čira, ulkusa). Rana je oštećenje na stopalu koje zahvaća kožu, a može zahvatiti kosti i mišiće. Jedna od pet do jedna od tri osobe imat će tijekom života ranu na stopalu, ovisno o stupnju zdravstvene skrbi u području gdje osoba sa šećernom bolesti živi, kao i o socioekonomskom statusu oboljelog. Povećan rizik za (ponovni) nastanak rane na stopalu imaju osobe koje su već imale ranu na stopalu i koja je zacijelila, kao i oni kod kojih je izvršena amputacija u području donjih udova. Ostali rizični čimbenici uključuju dugoročne komplikacije šećerne bolesti, kao što su terminalna faza bubrežne bolesti i liječenje dijalizom, stanje nakon transplantacije bubrega i gušterače (neuropatija time nije izliječena), gubitak vida, natisak (žulj, kalus) i mjesta povećanog pritiska na tabanima, otok stopala. Rana je, zapravo, komplikacija dijabetičke bolesti stopala koja se može dalje komplicirati ako se inficira, a zahvaćeno tkivo odumre (gangrena), zbog čega je potrebno amputirati (kirurški ukloniti) odumrli dio. Rane se često inficiraju, čak 50 – 60%. Oko 20% inficiranih rana završi amputacijom. Rana na stopalu u osoba sa šećernom bolesti prethodi amputaciji u 85% slučajeva. Najteži ishod – smrtnost je velika i iznosi preko 70% pet godina nakon velike, a 30% nakon male amputacije. Najveća je pojavnost rana i najveća smrtnost nakon amputacija kod osoba sa šećernom bolesti na dijalizi. Kvaliteta života osoba s dijabetičkom bolesti stopala jako je narušena, a liječenje dugotrajno, skupo i neizvjesno. Dobra je vijest da se amputacije povezane sa šećernom bolesti

KOLUMNA: Sretna stopala

Anica Badanjak, dr. med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica dijabetologije i endokrinologije

mogu spriječiti i to čak u 85% slučajeva.

Za smanjenje komplikacija dijabetičkog stopala, rana i amputacija neophodno je razumjeti kako nastaje rana, kako ju spriječiti, a ako se pojavi kako je pravilno liječiti. Rane na stopalima ne nastaju spontano, već kao posljedica kombinacije dvaju ili više rizičnih čimbenika.

VRSTE DIJABETIČKIH RANA PREMA

UZROKU NASTANKA

Kada je prisutno samo oštećenje živaca, govorimo o neuropatskom, a ako je prisutno samo oštećenje cirkulacije, o ishemijskom stopalu.

Slika 1.

Lijevo: neuropatsko stopalo - s deformiranim prstima i točkama povećanog pritiska na najizbočenija mjesta.

Desno: neuroishemijsko stopalo – natečeno, s udubljenjem na sredini gornjeg dijela zbog zatajenja srca; na prednjem dijelu stopala s unutarnje strane vidi se čukalj (haluks valgus) i crvenilo od pritiska tijesne cipele.

Ovisno o glavnom uzroku nastanka, rane na dijabetičkom stopalu svrstane su u tri grupe: neuropatske, ishemijske i neuroishemijske. Najčešće se radi o neuroishemijskoj rani, zbog velike sklonosti

oštećenju živaca i krvnih žila kod osoba sa šećernom bolesti.

Neuropatsko stopalo je toplo i dobro prokrvljeno (cirkulacija nije oštećena), a zbog smanjenog znojenja koža može biti suha i sklona pucanju. Glavni poremećaj je gubitak zaštitnog osjeta dodira, temperature i boli Nestanak zaštite od bolnih podražaja trenja, smicanja (zbog neodgovarajuće obuće) ili povreda stopala (hodanje bez obuće, strani predmet u cipeli) dovode do oštećenja kože i stvaranja rana. Vrlo velika opasnost za nastanak rane na stopalu kod neuropatskog stopala jest natisak (žulj, kalus) Radi se o području zadebljane kože koje se stvara na mjestima povećanog pritiska, od težine tijela (najčešće na prednjem dijelu tabana, na gornjoj strani deformiranih prstiju, na izbočenim dijelovima kosti). Kad postane predebeo, natisak će pritisnuti meka tkiva ispod i dovesti do nastanka rane.

Neuropatske rane su okrugle, a rubovi su prekriveni debelim nakupinama tvrde kože (hiperkeratoze). Mogu biti različitog promjera, a dubina rane ovisi o tome koliko je koža bila izložena ozljedi. Neuropatske rane obično se javljaju na donjoj strani stopala (tabanu) ispod izbočenijih dijelova kostiju, na donjoj strani prstiju ili na gornjoj strani ako su prsti deformirani (kandžasti, čekićasti prsti). Neuropatske rane u razvijenim zemljama zastupljene su u oko 35% slučajeva i najčešće su uzrokovane tijesnom obućom.

Liječenje se sastoji u uklanjanju viška zadebljane kože oko rane skalpelom (debridman), upotrebi obloga i rasterećenju pritiska s rane dok pacijent hoda. Ako se rana inficira potrebno je liječenje antibioticima, a ovisno o stupnju infekcije poduzimaju se i druge intervencije.

Neuropatska rana na donjoj strani stopala (tabanu) ispod izbočenijih dijelova kostiju (na medijalnoj površini prvoga metatarzofalangealnog zgloba).

Neuroishemijsko stopalo je hladno, sa slabim ili odsutnim pulsacijama (smanjen protok krvi), s tankom, sjajnom kožom, bez dlaka, a potkožno tkivo je reducirano. Karakteristični znak oštećene cirkulacije u nogama jest bol u listovima pri hodu, a

kod kritičnog zatajenja cirkulacije i bol u mirovanju koji može izostati zbog oštećenja živaca.

Neuroishemijska rana nastaje kada je prisutno oštećenje živaca i oštećenje cirkulacije (neuropatija i ishemija), što predstavlja veći rizik za infekciju, slabo cijeljenje rana, češće komplikacije i potrebe hospitalizacije. Neuroishemijske rane često se vide na rubovima stopala, na vrhovima nožnih prstiju, uz rub ili ispod noktiju ako postanu previše debeli. Česte su u prednjem dijelu stopala. Rana je blijeda ili žuta i može imati tanki rub zadebljane kože oko rane.

Slika 3. Neuroishemijska rana

Rana na vanjskoj strani stopala, s tankim uzdignutim rubom zadebljane kože, dobro reagirala na liječenje.

Kod ishemijskih rana osjet je očuvan, a oštećena je cirkulacija (sužene su arterije). Smanjeni protok krvi u nogama i stopalima oštećuje tkivo, rane sporo zacjeljuju, povećana je sklonost infekciji, odumiranju tkiva i razvoju gangrene. Ishemijske rane se javljaju na prstima, peti i rubovima stopala. Prvi znak je površinski mjehur, obično nastao trenjem. Potom nastaje rana bez zadebljanja rubova. Izolirane ishemijske rane su najrjeđe, ima ih oko 15%.

Slika 4. Ishemijska rana

Površinski mjehuri i plitki ulkus na vanjskoj strani stopala.

Za uspješno cijeljenje rana potreban je adekvatan dotok krvi, agresivno liječenje infekcija i rasterećenje rane od pritiska. Rasterećenje je ključno u liječenju neuropatskih rana na tabanu i trebalo bi ga redovito provoditi. Rane kod kojih je oštećena cirkulacija (prisutna periferna arterijska bolest) zahtijevaju hitnu vaskularnu obradu.

Primarni cilj liječenja dijabetičke rane jest njeno zatvaranje, što je otežano zbog narušenih fizioloških uvjeta i oslabljenih imunoloških odgovora. Stoga je iznimno važno održavati dobru

Slika 2. Neuropatska rana

kontrolu šećera u krvi. Uz dobru zdravstvenu skrb zacijelit će 30

40% rana u roku od 12 tjedana. Nažalost, u velikom postotku doći će do ponovne pojave rane na stopalu i to u 42% nakon jedne godine i 65% nakon pet godina.

Nakon uspješno zacijeljene rane na dijabetičkom stopalu i liječnik i pacijent trebaju poduzeti sve da se rana opet ne pojavi.

To znači nastaviti redovite liječničke preglede stopala, ali ne jednom godišnje, nego svakih 1 – 2 mjeseca, jer se radi o visokorizičnom stopalu. Vodeći svjetski stručnjaci naglašavaju da je u prepoznavanju visokorizičnog stopala najvažnije skidanje cipela i čarapa i dobro kliničko promatranje, uz pažljiv sveobuhvatni pregled stopala kao dio redovitog praćenja svih osoba sa šećernom bolesti.

Izvori:

1. Slika 1. Edmonds ME, Foster AV. Diabetic foot ulcers. BMJ. 2006 Feb 18;332(7538):407-10.

2. Slika 2. Izvor: https://www.podiatrypractice.com.au/diabetic-foot-treatment/

3. Slika 3. Izvor: https://healthjade.net/diabetic-foot/

4. Slika 4. Edmonds ME, Foster AV. Diabetic foot ulcers. BMJ. 2006 Feb 18;332(7538):407-10.

5. Armstrong DG, Boulton AJM, Bus SA. Diabetic foot ulcers and their recurrence. N Engl J Med. 2017;376(24):2367–75. doi:10.1056/NEJMra1615439.

6. Armstrong DG, Swerdlow MA, Armstrong AA, Conte MS, Padula WV, Bus SA. Five year mortality and direct costs of care for people with diabetic foot complications are comparable to cancer. J. Foot Ankle Res. 2020;13:16. doi: 10.1186/s13047-020-00383-2.

7. Boulton AJM, Whitehouse RW. The Diabetic Foot. [Updated 2023 Jul 28]. In: Feingold KR, Anawalt B, Blackman MR et al., editors. Endotext [Internet].

South Dartmouth (MA): MDText.com, Inc.; 2000-. Dostupno na: https://www. ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK409609/

8. Boulton AJM et al. Diagnosis and management of diabetic foot complications, 2018.

9. Boulton AJM, Armstrong DG, Kirsner RS et al. Diagnosis and management of diabetic foot complications. Arlington (VA): American Diabetes Association; October 2018. https://www.cdc.gov/diabetes/library/features/healthy-feet.html

10. https://www.dijabetes.hr/wp-content/uploads/2021/08/STOPALO-ŽIVOTČUVA-dr-Badanjak.pdf

11. https://iwgdfguidelines.org/wp-content/uploads/2024/04/IWGDF-CroatianTranslation.pdf

12. https://www.medicalnewstoday.com/articles/neuropathic-ulcer https://www. ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK538977/

13. Edmonds M, Manu C, Vas P. The current burden of diabetic foot disease. Journal of clinical orthopaedics and trauma. 2021;17:88–93. https://doi. org/10.1016/j.jcot.2021.01.017

14. Eastman DM, Dreyer MA. Neuropathic Ulcer. [Updated 2022 Nov 30]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2024 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK559214/

15. Jais S. Various Types of Wounds That Diabetic Patients Can Develop: A Narrative Review. Clinical Pathology. 2023;16. doi:10.1177/2632010X231205366

16. Hančević J, Lehner V. Kirurški problemi u liječenju dijabetičkih stopala. Med Vjesn. 1999;31(1-4):157-75. Meloni M, Izzo V, Giurato L, Lázaro-Martínez JL, Uccioli L. Prevalence, Clinical Aspects and Outcomes in a Large Cohort of Persons with Diabetic Foot Disease: Comparison between Neuropathic and Ischemic Ulcers. J Clin Med. 2020 Jun 8;9(6):1780. doi: 10.3390/jcm9061780.

17. Meena KP, Karri T, Samal P et al. Pathophysiology and management of diabetic foot ulcer: Review. J Diabetol. 2023;7(5):1-6.

18. Ousey K et al. Identifying and treating foot ulcers in patients with diabetes: saving feet, legs and lives. Journal of wound care. 2018;27(Sup5):S1–S52. https://doi.org/10.12968/jowc.

Kontinuirani pregled očitanja svake 3 minute

MARD = 9,61 %

Dnevna kalibracija za vašu sigurnost

• POCTech sustav za kontinuirano

• Senzor pogodan i za osobe

• Dodatna elektroda radi

• POCTech aplikacija za pametni telefon

• Alarm kod visoke i niske razine glukoze

• Postavljanje senzora na ruku ili abdomen

www.salvushealth.com, info@salvushealth.com

CT-14