Dijabetes-Slatki zivot 2-2024

slatki život

Dijabetes

Časopis za zdrav život Broj 2 - travanj 2024.

Laviniom

Kontrola postprandijalne glukoze

omogućuje vam da ste na pravom putu*

• HbA1c ne daje prave informacije o dnevnim vrijednostima glukoze u krvi i postprandijalnoj glukozi (PPG)1

• Visoke vrijednosti PPG-a otežavaju ukupnu kontrolu vrijednosti glukoze u krvi2

• Smanjenje vremena tijekom kojeg je glukoza u krvi iznad ciljnog raspona može pomoći u smanjenju rizika od dugoročnih zdravstvenih problema2

• Kontrola PPG-a i povećanje vremena u ciljnom rasponu mogu vam pomoći u postizanju željenih vrijednosti glukoze2,3

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

Dijabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online)

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr

Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782

Dijabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 2/2024., godina izlaženja XXX. Zagreb, Ilica 48/II, tel: 01 4847 807, e-mail: dijabetes@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 10 EUR koju treba platiti na IBAN: HR6223600001101494782.

Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax:

Potvrdu o uplati s adresom za dostavu OBAVEZNO poslati na našu e-mail adresu: dijabetes@dijabetes.hr.

01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

Izdavač:

Izdavač:

HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA

HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA

Glavna urednica:

Glavni urednik:

Davor Bučević prof., mr.oec.

Dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE Osvrt na 15. kongres osoba sa šećernom bolešću s međunarodnim sudjelovanjem

5 UVODNIK

TEMA BROJA

6 Intervju: doc. dr. sc. Lavinia La Grasta Sabolić, prim. dr. med.

13. kongres osoba sa šećernom bolesti Hrvatske

9 Osvrt na 15. kongres osoba sa šećernom bolešću s međunarodnim sudjelovanjem

Strukturirana edukacija osoba sa šećernom bolesti

15 Predstavlja li potpuno izbacivanje soli iz prehrane pravi lijek ili još veći rizik za zdravlje?

PPG = vrijednosti postprandijalne glikemije TIR (eng. Time In Range) = vrijeme provedeno u ciljnom rasponu vrijednosti glukoze

VRIJEDNOSTI GLUKOZE

Reference: 1. Danne T, et al. Diabetes Care. 2017;40(12):1631-1640. 2. Monnier L, Colette C. Diabetes Metab. 2015;41:6S9-6S15. 3. Beck RW, et al. Diabetes Care. 2019;42(3):400-405. BOLJA KONTROLA

*Za više informacija kontaktirajte svog zdravstvenog radnika

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE, PP-LD-HR-0187, 31.10.2023. Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavništvo u RH, Ulica grada Vukovara 269 G, 10 000 Zagreb, Tel: +385 1 2350 999, Fax: +385 1 2305 870

Lektura/Redaktura:

Grafičko oblikovanje i priprema: Lucija Kolarić

Branimir Markač

Tisak:

Lektorica:

Silvija Brkić Midžić, prof.

Printera Grupa d.o.o., Sveta Nedjelja

Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka

Urednički savjet:

Tisak: TISKARA ZELINA

Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer dr.med.

Tiskano: travanj 2024. u 30 000 primjeraka

Urednički savjet: prof. dr. sc. Dario Rahelić / Tomas Matić, dr. med. / dr. sc. Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane / dr. sc. Vilma Kolarić, mag. med. tehn. / doc. Lavinia La Grasta Sabolić, prim. dr. med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture, lekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno.

U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/ Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Foto naslovnice intervju: Filip Mijić

Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 iz pedijatrijske u internističku skrb

18 Dijabetes pod kontrolom: Portal zdravlja sada s podatcima iz registra CroDiab!

20 Bubrežni kamenci i važnost njihova liječenja

Utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju šećerne bolesti

23 Osobno iskustvo s inzulinskom pumpom MiniMed 780G

24 Hrvatski dan šećerne bolesti sa sloganom Zajedno smo jači

25 Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolešću

26 Važnost imunizacije u sprječavanju zaraznih bolesti

Ljetni kamp za djecu i mlade

29 Malo je opasna riječ i legende o zdravlju

30 Klimatske promjene i ja!

Mikrobiota, probiotici i dijabetes

40 Kolumna: Sretna stopala

Vegetarijansko-veganska dijeta u djece

Recepti

POVECANI

POBOLJŠANJE

Nakon uspješno organiziranog 15. kongresa osoba sa šećernom bolešću s međunarodnim sudjelovanjem, u završnoj smo pripremi za obilježavanje Hrvatskog dana šećerne bolesti kao i 70. obljetnice osnutka Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Ponosni smo na svoje dugogodišnje postojanje u kojemu smo pokazali koliko je važan ovakav oblik nevladine organizacije kao što je Savez. Tijekom svoga „dugog života“ suočavali smo se s različitim problemima i izazovima, većinu uspješno savladali i pokazali kako samo zajedničkim snagama udruženim u udruge, a onda i HSDU, možemo rješavati aktualne probleme. Svojim aktivnostima kao i uljuđenim ponašanjem i argumentiranom komunikacijom postali smo ravnopravan partner među dionicima koji skrbe o osobama sa šećernom bolešću, a suradnjom i partnerstvom s relevantnim institucijama i stručnim društvima pokazali smo svoju uključivost i mogućnost veće vidljivosti i prepoznatljivosti.

Suočeni s pandemijom COVID-19 koja je iz različitih razloga jako utjecala i na udruge članice Saveza, smanjenjem broja udruga, smanjenjem članstva u udrugama kao i inertnosti i slabijeg snalaženja u novim okolnostima, zajedničkim snagama, međusobnom otvorenom obostranom komunikacijom na relaciji Savez – udruge, ako želimo napredak, veći broj članova i otvaranje novih udruga/društava, moramo se „uhvatiti u koštac“ (bez fige u džepu) sa svim problemima. Ne smijemo zaboraviti kako udruge i Savez postoje zbog osoba sa šećernom bolešću, a ne osobnih interesa.

Tijekom obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti u suradnji sa stručnim društvima i relevantnim institucijama organizirat ćemo niz aktivnosti, što ćete moći popratiti putem naših društvenih mreža i javnih medija. Vjerujem da će se u obilježavanje ovoga za osobe sa šećernom bolešću važnog datuma uključiti što više

Dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Zajedno smo jači!

udruga i društava članica Saveza. O svim aktivnostima moći ćete pročitati u sljedećem broju našeg časopisa Dijabetes – slatki život

Kako nam je bilo na 15. kongresu osoba sa šećernom bolešću s međunarodnim sudjelovanjem možete pročitati u ovom broju časopisa Dijabetes – slatki život. Ponosni smo na organizaciju kao i sadržaj jer smo sudionicima ponudili predavanja, radionice i panele s različitim, ali vrlo aktualnim temama tako da su osobe sa šećernom bolešću mogle dobiti puno informacija, odgovore na svoja pitanja i kući otići s novim znanjima koja će moći primjenjivati u svakodnevnom životu.

U ovom broju časopisa možete pročitati tekstove koje su pripremili naši uvaženi stručnjaci, tekstove o aktivnostima naših udruga, a tu su i recepti koje vole naši čitatelji. Kako se približavamo Ljetnom kampu za djecu i mlade sa šećernom bolešću, u ovom broju časopisa Dijabetes – slatki život možete pročitati odličan i vrlo edukativan intervju s doc. dr. sc. Lavinijom La Grasta Sabolić, prim. dr. med., specijalisticom pedijatrije, užom specijalisticom pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije iz Klinike za pedijatriju KBC-a Sestre milosrdnice. Podsjećamo da se ove godine Edukativno-rekreativni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolešću održava u Hostelu Stoimena u Crikvenici od 30. lipnja do 7. srpnja 2024. S nama će kao i svake godine biti odlična ekipa liječnika i medicinskih sestara, tako da bez brige i s punim povjerenjem možete poslati svoje dijete u Ljetni kamp.

Ovim putem želim zahvaliti svima koji sudjeluju u radu Saveza i pomažu nam u provođenju projektnih aktivnosti, jer sami možemo manje, a zajedno možemo puno.

Stoga ovaj uvodnik završavam s naša dva slogana: #pokrenise i #zajednosmojači.

Intervju: doc. dr. sc. Lavinia La Grasta Sabolić, prim. dr. med.

Dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga priprema i ove godine Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolešću u kojem su uvijek s nama liječnica i medicinska sestra iz Klinike za pedijatriju Kliničkoga bolničkog centra Sestre milosrdnice. Tim povodom u ovom broju časopisa Dijabetes – slatki život razgovaramo s doc. dr. sc. Laviniom La Grasta Sabolić, prim. dr. med., specijalisticom pedijatrije, užom specijalisticom pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije iz Klinike za pedijatriju KBC-a Sestre milosrdnice.

Možete li nam za početak reći koliko ima djece i mladih sa šećernom bolešću tipa 1 u RH?

Točan podatak o prevalenciji, odnosno broju djece i adolescenata sa šećernom bolešću tipa 1 u RH nije poznat. Prema izvještaju IDF-a (engl. International Diabetes Federation) za 2022. godinu, procijenjeno je da u našoj zemlji s ovom bolešću živi oko 2.000 osoba mlađih od dvadeset godina.

Povećava li se broj djece i mladih oboljelih od šećerne bolesti? Ako je tako, je li pandemija COVID-19 utjecala na to?

Incidencija šećerne bolesti rasla je tijekom posljednjih desetljeća. U svijetu se godišnje dijagnosticira oko 150.000 novooboljelih u dobi mlađoj od dvadeset godina. Je li pandemija uzrokovana virusom SARS-CoV-2 utjecala na pojavnost šećerne bolesti tipa 1 još uvijek nije jasno, jer su rezultati do sada objavljenih istraživanja proturječni. Što se tiče podataka za Hrvatsku, u razdoblju od 1995. do 2003. incidencija šećerne bolesti tipa 1 u djece mlađe od četrnaest godina iznosila je 8,87 na 100.000 godišnje, a u razdoblju od 2004. do 2012. čak 17,23 na 100.000 godišnje, čime je Hrvatska svrstana u skupinu zemalja s visokim rizikom za pojavu ove bolesti.

Ima li u RH dovoljan broj pedijatara dijabetologa i je li skrb jednako dostupna svakom djetetu sa šećernom bolešću tipa 1?

Situacija je „pod kontrolom“, premda uvijek može biti bolja.

Važno je da o djeci i mladima sa šećernom bolešću tipa 1 brinu liječnici koji su tijekom svog školovanja, poglavito kroz užu specijalizaciju iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije, usvojili dovoljno znanja za rad s ovom osjetljivom skupinom bolesnika. Štoviše, praćenje i liječenje djece i adolescenata sa šećernom bolešću tipa 1 zahtijeva stalno učenje i usavršavanje te svakodnevnu praksu kojom se stječe prijeko potrebno iskustvo. Upravo temeljem navedenog, pedijatrijski dijabetolog u suradnji s članovima multidisciplinarnog tima osposobljen je djetetu i obitelji pružiti kvalitetnu edukaciju te osigurati potrebnu dijagnostiku, primjereno liječenje i psihosocijalnu podršku. Premda multidisciplinarni timovi postoje uglavnom u većim regionalnim medicinskim centrima, zahvaljujući suvremenim tehnološkim rješenjima dio komunikacije i edukacije moguće je provesti i „na daljinu“.

Koliko je za roditelje bitna podrška multidisciplinarnog tima kod otkrivanja šećerne bolesti njihova djeteta?

Postavljanje dijagnoze šećerne bolesti i nužnost ostanka djeteta u bolnici za roditelje predstavlja veliki šok. Stoga im je već u prvim danima suživota s dijabetesom neophodno pružiti jasne i relevantne informacije o samoj bolesti i njezinom liječenju.

Svaki član tima, a ponajviše medicinska sestra edukator, psiholog i dijabetolog imaju u tome važnu ulogu. Potrebno je od početka razvijati pozitivan stav prema šećernoj bolesti, otkloniti mogući osjećaj krivnje za njezin nastanak i osnažiti samopouzdanje roditelja, pružajući im mogućnost da slobodno postavljaju pitanja te bez odgode razriješe sve nedoumice, nejasnoće i strahove.

Znamo koliko je prehrana važna za kontrolu glikemije. Koliko su roditelji i djeca educirani o prehrani i u kojoj mjeri je to važno za postizanje dobre regulacije glikemije?

Roditelje i djecu od prvog dana učimo kako prehrana treba biti raznovrsna i količinski primjerena. U organizam se unose složeni ugljikohidrati, proteini i masti, uz dovoljno vlakana, dok se jednostavni ugljikohidrati uzimaju u hipoglikemiji. Zapravo, prehrana koju preporučujemo djeci sa šećernom bolešću ni po čemu se ne razlikuje od zdrave prehrane. Brojenje ugljikohidrata u obroku i određivanje ugljikohidratno-inzulinskih omjera sastavni je dio edukacije jer omogućuje točnije doziranje inzulina i postizanje bolje regulacije glikemije. Pa ipak, što zbog zahtjevnosti procjene i računanja, što zbog zamora, određeni broj djece i roditelja ne primjenjuje stečena znanja u svakodnevnom životu.

S obzirom na to da ste sudjelovali u Ljetnom kampu Saveza, možete li nam iz prve ruke reći pomaže li boravak u kampu djeci da se osamostale i preuzmu brigu za svoje zdravlje?

Da, bez sumnje je tako. Kamp je općenito najkorisniji za djecu s nedavno otkrivenom šećernom bolešću kojoj još nedostaje sigurnosti i iskustva, ili za djecu koja s obzirom na svoju dob

nisu dovoljno samostalna u primjeni inzulinske terapije, procjeni sastava obroka ili prilagodbi terapije. Pod stalnim stručnim nadzorom i u sigurnom okruženju polaznici kampa kroz edukaciju upotpunjuju teorijska znanja vezana uz liječenje i samokontrolu, stječu praktične vještine, primjerice nauče sami aplicirati inzulin, postaviti senzor/pod ili promijeniti infuzijski set inzulinske pumpe. Društvo vršnjaka s kojima dijele slične probleme djeluje poticajno i ohrabrujuće te osnažuje njihovo samopouzdanje. Tijekom boravka u Ljetnom kampu primijetili smo da nemaju sva djeca inzulinske pumpe. Možete li nam reći što je razlog za to?

Razlozi su višestruki. Neka su djeca nedavno oboljela pa se još nalaze u fazi remisije, u kojoj je potreba za inzulinom izrazito niska, a kontrola glikemije odlična. Druga djeca jednostavno ne žele inzulinsku pumpu, ne prihvaćaju da na njihovo tijelo bude pričvršćena neka „naprava“ ili pumpu doživljavaju kao „vidljivi znak“ svoje bolesti, što im smeta, osobito u razdoblju adolescencije. Tu su i djeca koja uz intenziviranu inzulinsku terapiju imaju odličnu kontrolu bolesti, a višekratnu primjenu inzulina putem pena ne doživljavaju kao problem. Naposljetku, financijski izdatci mogu, u slučaju da roditelji žele za svoje dijete isključivo bezkatetersku pumpu ili napredni sustav hibridne zatvorene petlje, predstavljati objektivnu prepreku za realizaciju navedenog načina liječenja.

Za roditelje i djecu odlazak u vrtić i školu predstavlja veliku promjenu, a ponekad i poteškoće. Koliko dijagnoza šećerne bolesti tipa 1 dodatno opterećuje takve velike životne situacije? Polazak u vrtić i/ili početak školovanja zahtijevaju promjenu dnevne rutine i prilagodbu novom okruženju. Dijeljenje brige o šećernoj bolesti s osobljem odgojno-obrazovne ustanove izvor je stresa, a ponekad i nesporazuma na relaciji obitelj – vrtić/ škola. Kako bi se stres umanjio, a nesporazumi izbjegli, od izuzetne je važnosti dobra „priprema terena“ te kontinuirana suradnja roditelja i odgojno-obrazovnih djelatnika, zasnovana na uzajamnom povjerenju i razumijevanju.

Možete li nam iz svoje prakse reći jesu li odgojnoobrazovni djelatnici u vrtićima i školama spremni za prihvaćanje djeteta sa šećernom bolešću tipa 1?

Moramo biti svjesni da su djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova u početku podjednako „spremni“ kao i obitelj čiji je član netom obolio od šećerne bolesti. Drugim riječima, većina njih nema nikakvog osobnog iskustva s ovom bolešću. Teorijsko znanje koje mogu steći putem odgovarajućih edukacija svakako ih ne može dovoljno pripremiti za „životne“ situacije s kojima će se susresti ako u svojoj grupi ili razredu imaju dijete sa šećernom bolešću tipa 1. Stoga je važno da u kontaktu s roditeljima dobiju individualizirane i jednostavne upute o terapiji, nadzoru nad glikemijom i postupcima u slučaju hipoglikemije ili hiperglikemije. Također je nužno da im roditelji, za slučaj potrebe, budu dostupni za telefonske konzultacije.

S kojim se izazovima susreću roditelji djece sa šećernom bolešću u adolescentnoj dobi?

Adolescencija je burno životno razdoblje tijekom kojega kontrola glikemije često nije u skladu sa zadanim ciljevima, što može biti

izvor sukoba unutar obitelji. Naime, odgovornost za terapijske odluke i regulaciju bolesti u tom se periodu postupno prebacuje s roditelja na adolescente. Oni pak nerijetko zaboravljaju primijeniti inzulin, teže se pridržavaju uputa o prehrani, ne prate redovito razinu glikemije, u večernjim izlascima konzumiraju alkohol, počinju pušiti… Važno je da roditelji, koji su frustrirani takvim razvojem događaja, prihvate činjenicu da dijabetes trenutno nije na listi životnih prioriteta njihovog djeteta. Uz puno strpljenja, razumijevanja i nastojanja da se ne prekine komunikacija i nadzor, prolazne poteškoće obično budu prevladane.

Javljaju nam se roditelji čija se djeca sa šećernom bolešću tipa 1 ne mogu upisati u željenu srednju školu zbog svoje dijagnoze. Kakav je Vaš stav o tome?

Vrlo je mali broj zanimanja čiji odabir nije preporučljiv za djecu sa šećernom bolešću tipa 1. Koliko mi je poznato, na problem su uglavnom nailazila djeca prilikom odabira srednje medicinske škole, zbog percepcije da za osobe sa šećernom bolešću nisu pogodna zanimanja koja uključuju smjenski/noćni rad, što je netočno i medicinski neutemeljeno.

Oko trećine djece u RH ima prekomjernu težinu i pretila su. Imate li Vi pacijente u toj dobi koji imaju dijabetes tipa 2 i kako se oni liječe?

Na žalost, broj djece s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću stalno se povećava, uključujući i broj onih koji su vrlo

teško pretili. Poznato je da je pretilost glavni čimbenik rizika za razvoj šećerne bolesti tipa 2, a osobito su ugrožena pretila djeca s pozitivnom obiteljskom anamnezom, što znači da u obitelji već imaju oboljele od šećerne bolesti tipa 2. U pogledu terapijskog pristupa naglasak je uvijek na promjeni životnih navika s ciljem smanjenja tjelesne mase. U ranijim fazama bolesti, uz pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost, uključuje se peroralna terapija metforminom. Posljednjih godina susrećemo se i s pretilom djecom u pubertetu, koja već pri postavljanju dijagnoze šećerne bolesti tipa 2 imaju visoku razinu glikiranog hemoglobina, zbog čega im je neophodna i inzulinska terapija. Noviju terapijsku opciju predstavljaju agonisti GLP-1 receptora, koji se ovisno o dozi koriste u liječenju šećerne bolesti tipa 2, odnosno pretilosti.

I za kraj, što biste poručili djeci i mladima s dijabetesom kao i njihovim roditeljima?

Dijabetologija je danas izrazito dinamično područje medicine u kojem se ubrzano istražuju mogućnosti prevencije i razvijaju novi modaliteti liječenja. Stoga vjerujem da s optimizmom možemo gledati u budućnost i očekivati da šećerna bolest tipa 1 prestane biti kronična bolest koju ne možemo spriječiti, još uspješnije liječiti ili čak izliječiti.

Osvrt na 15. kongres osoba sa šećernom bolešću s međunarodnim sudjelovanjem

Dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Iza nas je uspješno organizirani 15. kongres osoba sa šećernom bolešću s temom Dostupnost skrbi osobama sa šećernom bolešću na kojemu smo po prvi put imali i predavače iz susjednih nam država.

Kongres je organiziran od 21. do 24. ožujka 2024. u Hotelu Bluesun Soline u Brelima pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva zdravstva

RH i Splitsko-dalmatinske županije, a na otvorenju su prisutne pozdravili prim. dr. Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, gospođa Helena Bandalović u ime splitsko-dalmatinskog župana, dr. sc. Vilma Kolarić pročitala je pozdravno pismo prof. dr. sc. Darija Rahelića, predsjednika Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma i

predstojnika Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac KB Merkur, a iz Beograda se putem interneta obratio akademik Nebojša Lalić, predsjednik IDF-a Europe.

Sudionicima trodnevnog kongresa pripremili smo predavanja, radionice, okrugle stolove s različitim aktualnim i edukativnim sadržajima primjenjivim u svakodnevnom životu osoba sa šećernom bolešću kao i jutarnju tjelovježbu. Veseli nas velik odaziv na kongres kao i popunjene dvorane, što govori da ovakvi kongresi i susreti imaju smisla.

Program kongresa započeli smo, nakon otvorenja, predavanjem predsjednice HSDU-a, dr. sc. Zrinke Mach, a tu večer je obilježio i Okrugli stol na kojem su sudjelovali svi članovi izvršnog odbora.

U petak smo program započeli s panel-raspravama o dostupnosti skrbi osobama sa šećernom bolešću kako u regiji tako i u Hrvatskoj, a nakon toga nastavili smo predavanja s područja komplikacija. Poslijepodne je bilo rezervirano za predavanja o zdravim životnim navikama (prehrani i tjelesnoj aktivnosti),

radionicu o slaganju jelovnika prema vrsti i količini namirnica, a nakon toga ponovno o kroničnim komplikacijama i drugim aktualnim temama poput dislipidemije, arterijske hipertenzije, debljine, operacije kralježnice i gerontologije.

Subotnje jutro bilo je posvećeno djeci i mladima sa šećernom bolešću kao i njihovom roditeljima i situacijama s područja pedijatrije i psihologije s kojima se susreću tijekom odrastanja, a to jutro je bilo rezervirano i za predavanje o Ljetnom kampu koji svake godine organiziramo, kao i za aktualne panele o važnosti multidisciplinarnog pristupa u liječenju šećerne bolesti te o zdravstvenoj pismenosti koja je važna u boljoj i kvalitetnoj brizi za svoje zdravlje.

Nakon subotnjeg ručka predavanja su bila o ulozi medicinskih sestara/tehničara u skrbi osoba sa šećernom bolešću, a ovaj blok osim osobama sa šećernom bolešću bio je zanimljiv i za medicinske sestre koje su također bile na kongresu. Kako nam neki od uvaženih stručnjaka nisu mogli doći u Brela, prikazali smo snimke njihovih ranije snimljenih predavanja. Drago nam je da smo imali uvažene predavače iz Makedonije, Srbije i Slovenije kao i goste iz susjednih nam država jer smo time proširili vidike i mogli usporediti skrb u regiji i Hrvatskoj, ali i razmijeniti iskustva. Kako već dvije godine provodimo Javnozdravstvenu kampanju Reagiram i preveniram bilo je logično i da organiziramo okrugli stol Kako se zaštiti od respiratornih bolesti.

Zadnje večeri organizirali smo za sve sudionike Pub Quiz – Što smo naučili na Kongresu kako bi se opustili, ali i saznali koliko je naučeno te na što u slijedećim aktivnostima u Savezu moramo staviti veći naglasak.

se obično žalimo da stručnjaci s različitih područja nemaju uvijek vremena pa ni strpljenja za nas, u nedjelju ujutro svi koji su to željeli mogli su sudjelovati na panelu Za stolom sa zdravstvenim stručnjacima – sve što ste željeli znati, a niste se usudili pitati

Ovakva forma kongresa koja nije imala samo predavanja, nego i panele, radionice kao i organiziranu svakodnevnu tjelesnu aktivnost pokazala se dobitnom jer su se sudionici kongresa mogli educirati, ali i sudjelovati i pitati što ih zanima. Ovaj Kongres bodovan je od Hrvatske liječničke komore kao i od Hrvatske komore medicinskih sestara, a sudionici su na kraju dobili i Potvrdnice o sudjelovanju na Kongresu. I na kraju, hvala svima koji su nam pomogli da ovaj kongres organiziramo, kao i vrhunskim stručnjacima koji su odvojili svoje vrijeme i prenijeli nam svoja znanja kako bismo i dalje mogli živjeti kvalitetan život bez komplikacija ili sa što manje komplikacija.

Predstavlja li potpuno izbacivanje soli iz

prehrane pravi lijek ili još veći rizik za zdravlje?

Izv. prof. dr. sc. Ana Stupin, dr. med. Mihaela Marinović Glavić, mag. sanit. ing.

Danas teret nezdrave prehrane predstavlja velik izazov za javno zdravlje i razvoj diljem svijeta, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) već godinama naglašava da je potrebno hitno djelovati kako bi se zaustavila prekomjerna proizvodnja i prekomjerna konzumacija hrane i pića koji nemaju zdrav prehrambeni profil. Uglavnom je u pitanju hrana proizvedena u industriji. Ono što stručnjake najviše zabrinjava jest upravo prekomjerna konzumacija soli (natrija), šećera i nezdravih masnoća, osobito transmasnih kiselina (transmasnoća) i zasićenih masnih kiselina,

ali i niska konzumacija cjelovitih žitarica, mahunarki, povrća i voća. U mnogim zemljama s visokim dohotkom, a sve više i u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, značajan udio soli u prehrani dolazi upravo iz prerađene hrane.

Sol je jedan od glavnih čimbenika rizika u prehrani

Iako je sol potrebna našem tijelu za održavanje ravnoteže tjelesnih tekućina i normalno funkcioniranja stanica, ustvari nam

Kako

je soli potrebno jako malo.

Našim je precima tijekom nekoliko milijuna godina jedini izvor soli bila ona sol koja se prirodno nalazila u hrani, a unos je iznosio ispod 0,5 g/dan. Nakon otkrića njezinih konzervansnih svojstava, sol je postupno postala robom kojom se najviše trgovalo i koju se najviše oporezivalo na svijetu. Iako je razvoj tehnologije hlađenja uklonio potrebu za soli kao konzervansom, trenutni unos soli u većini zemalja u prosjeku iznosi oko 10 g/dan, što u evolucijski kratkom vremenskom razdoblju predstavlja povećanje za više od dvadeset puta.

Posljedice velikog unosa kuhinjske soli na ljudsko zdravlje su višestruke, jer ljudska fiziologija u svrhu održavanja ravnoteže soli u organizmu nije prilagođena izlučivanju takvog velikog suviška unesene soli. Brojni znanstveni i klinički dokazi ukazuju na činjenicu da trenutačni prekomjerni unos soli u gotovo svim dijelovima svijeta dovodi do oštećenja ciljnih organa, što rezultira kardiovaskularnim i drugim kroničnim bolestima. Procjenjuje se da je 1,89 milijuna smrtnih slučajeva svake godine povezano s konzumiranjem prekomjerne količine soli, što ju čini jednim od tri glavna čimbenika rizika u prehrani.

Smanjite unos soli kako biste zaštitili zdravlje

Prema SZO-u smanjenje unosa soli jedan je od najisplativijih načina za poboljšanje zdravlja i smanjenje tereta nezaraznih bolesti jer se tako može spriječiti velik broj kardiovaskularnih događaja i smrti uz vrlo niske ukupne troškove programa, a za to preporučuje niz politika i akcija koje bi zemlje trebale poduzeti. Pod time se podrazumijeva smanjenje sadržaja soli u hrani, implementaciju označavanja količine soli u hrani na prednjoj strani pakiranja, kampanje u masovnim medijima te utjecaj na djelatnosti koje se bave nabavom i uslugom hrane.

Prevelik unos soli vodi do povišenih vrijednosti krvnog tlaka

Više presječnih opservacijskih studija pokazalo je izravnu poveznicu između unosa soli i vrijednosti arterijskog tlaka (studije INTERSALT, PURE te DASH). Zbog navedenoga poznatog učinka prevelikog unosa soli na arterijski tlak te arterijskog tlaka na razvoj kardiovaskularnih bolesti, velik je broj daljnjih istraživanja bio usmjeren na procjenu učinka smanjenog unosa soli na kardiovaskularne bolesti.

Iako rezultati većine studija ukazuju na linearnu povezanost unosa soli i učestalosti kardiovaskularnih bolesti, rezultati nekih studija opisali su odnos između unosa soli i pojavnosti kardiovaskularnih bolesti tzv. U ili J krivuljom, koja opisuje veći rizik od kardiovaskularnih bolesti (npr. zatajenje srca, smrtnost od svih uzroka) i pri vrlo velikim, ali i pri vrlo malim količinama unosa soli u organizam. Navedeni rezultati naveli su na postavljanje pitanja: ima li smanjenje unosa soli i potencijalne štetne posljedice na organizam?

Ako izbacimo svu sol, hoćemo li naštetiti zdravlju?

Veliko i akutno smanjenje unosa soli u organizmu pokreće kompenzacijske fiziološke mehanizme, kao što su povećanje aktivnosti renin-angiotenzinskog sustava, stimulaciju simpatičkoga živčanog sustava i smanjenje volumena plazme, što povećava koncentraciju lipida u plazmi.

Pokazano je da takve akutne metaboličke promjene nisu relevantne za javnozdravstvenu preporuku umjerenog smanjenja unosa soli tijekom dugoga vremenskog razdoblja. Ipak, pojedini

autori uključili su ova vrlo kratkoročna ispitivanja smanjenja unosa soli u svoju seriju metaanaliza i izveli pogrešan zaključak da smanjenje unosa soli ima vrlo mali učinak na krvni tlak kod osoba koje su normotenzivne te implicira potencijalnu štetu zdravlju, osporavajući trenutnu politiku smanjenja unosa soli. Međutim, metaanalize koje isključuju vrlo kratka ispitivanja ograničenja unosa soli pokazuju da i skromno smanjenje unosa soli uzrokuje sniženje krvnog tlaka od kliničkog i javnozdravstvenog značaja i kod hipertenzivnih i kod normotenzivnih osoba te nema negativan učinak na lipide u krvi ili kateholamine i samo neznatno povećava aktivnost renina u plazmi i aldosteron.

Manjak joda u organizmu i posljedice

Drugi potencijalni problem ograničenja smanjenja količine soli u prehrani vezan je uz unos joda u organizam, a jodirana kuhinjska sol predstavlja značajan izvor joda u gotovo svim dijelovima svijeta. U mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku, količina joda prirodno prisutna u prehrani nije dovoljna da zadovolji potrebe organizma za ovim važnim elementom. Prema ranijoj procjeni, prosječan unos kuhinjske soli u Hrvatskoj iznosi oko 10 g dnevno, a kuhinjska sol se jodira tako da se doda 25 mg joda na kilogram kuhinjske soli, što osigurava unos od 250 μg joda dnevno. To znači da bi smanjenjem unosa kuhinjske soli na 5 g dnevno unos joda bio 125 μg dnevno, dakle nešto manji od preporučenog, ali dostatan, jer u ovu dnevnu količinu joda nije uračunata količina joda koja se unosi drugim namirnicama (mlijeko, jaja, plodovi mora i dr.), što doprinosi ukupnom dnevnom unosu, čime su zadovoljene preporuke. SZO ističe kako su kampanje kontrole unosa joda i smanjivanja prekomjernog unosa kuhinjske soli jednako vrijedne i komplementarne i treba ih sustavno provoditi i kontrolirati. Ovisno o smanjenju unosa kuhinjske soli u populaciji, razina joda može se povećati u soli kako bi se prilagodila preporučena redukcija soli u prehrani na manje od 5 g dnevno. Najkritičnije pitanje u optimizaciji unosa joda i natrija jest osigurati koordinaciju obaju programa javnog zdravstva i zagovarati primjereno praćenje unosa i natrija i joda među stanovništvom te koncentracije natrija i joda u hrani. Sporazumne i kontroverzne odluke vezane uz unos soli, arterijski tlak i kardiovaskularne bolesti. Općenito postoji konsenzus da smanjenje unosa soli u organizam snižava arterijski tlak, i to osobito u pojedinaca oboljelih od arterijske hipertenzije. Iako su učinci smanjenja unosa soli na arterijski tlak nešto manji među pojedincima s „visoko-normalnim“ tlakom (130 – 139 mmHg sistolički ili 80 – 89 mmHg dijastolički), smanjenje unosa soli u tih pojedinaca još uvijek usporava napredovanje hipertenzije i smanjuje rizik od bolesti povezanih s arterijskim tlakom. Postoji i konsenzus da je visok unos soli štetan po kardiovaskularno zdravlje. Čak i u studijama koje su odnos unosa soli i kardiovaskularnih bolesti opisale krivuljom u obliku slova U ili J, smrtnost od kardiovaskularnih bolesti porasla je u pojedinaca koji su konzumirali više od 12,5 g soli/dan. Jedna je studija pokazala ovu povezanost samo kod osoba s hipertenzijom, ali ne i kod pojedinaca s normalnim arterijskim tlakom, što opet ukazuje na utjecaj tzv. sol-osjetljivosti. S obzirom na navedeno, postoji kontroverza oko toga trebaju li savjeti o smanjenju unosa kuhinjske soli biti ograničeni na osobe s hipertenzijom ili se trebaju primjenjivati na cijelu populaciju. Zagovornici populacijskog pristupa tvrde da je prevalencija hipertenzije visoka, osobito u starijih osoba, i da bi populacijska strategija mogla spriječiti porast krvnog tlaka s godinama.

Koliko nam je soli u danu potrebno?

Treba li preporučena razina biti ≤5,75 g soli/dan kako predlaže više međunarodnih smjernica, ili bi trebala biti bliža trenutačnim prosječnim razinama unosa soli (oko 9 g soli/dan) ili pak <12,5 g soli/dan?

Razlika ovisi o tome postoji li krivulja u obliku slova J. Ako gotovo svi podatci o soli i arterijskom tlaku ukazuju na (barem neko) poboljšanje sa snižavanjem unosa soli, nije jasno zašto se to ne bi dosljedno pretvorilo u smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti. Krivulje u obliku slova J promatrane su i osporavane u mnogim drugim područjima istraživanja, uključujući intervencije na krvni tlak i pretilost. Rješenje za razrješenje ove kontroverze bile bi velike nasumične studije unosa soli i kardiovaskularnih bolesti. Ostaje pitanje koliko bi bilo idealno trajanje takve studije, ako znamo da su dugoročne intervencije u promjeni životnih navika teške, osobito ako praćenje mora trajati najmanje pet godina, što studije čini složenima i skupima. Zaključno, većina istraživača tvrdi da postojeće studije o utjecaju smanjenja unosa soli na arterijski tlak, u kombinaciji s drugim vrstama studija, nude dovoljno dokaza u prilog javnoj politici smanjenja soli u prehrani na populacijskoj razini. Potencijalni nedostatak joda uzrokovan smanjenjem unosa kuhinjske soli moguće je riješiti koordiniranim pristupom i dobrim praćenjem, a sve intervencije i mjere trebaju jasno uključivati edukaciju i komunikaciju usmjerenu prema potrošačima, proizvođačima hrane, javnozdravstvenim djelatnicima, farmaceutima, zdravstvenim radnicima i predstavnicima medija. Osim toga, smanjenje unosa soli i optimiziranje unosa joda nikada ne bi trebalo potaknuti povećanje unosa drugih nezdravih

prehrambenih tvari kao što su šećer i masnoće. Ako se uzme u obzir da su se 2013. sve 194 države članice SZO-a obvezale smanjiti unos soli za stanovništvo za 30% do 2025. godine, te da je, prema podatcima objavljenim 2023. godine, samo nekoliko zemalja uspjelo smanjiti unos soli, ali nitko nije uspio postići zadani cilj, onda su kontroverze vezane za bojazan o potencijalnim štetnim učincima prekomjernog smanjenja unosa soli zapravo neopravdane. Izvješće SZO-a iz 2023. godine o smanjenju unosa soli na globalnoj razini pokazuje koliko je to spor i zahtjevan proces te govori u prilog potrebi za produženjem akcije do 2030. godine. Analize dosadašnjih podataka pokazuju da bi procijenjeni potencijalni učinak provedbe politike na unos natrija bio smanjenje unosa od 23%, te smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti od 3%, globalno, do 2030. godine. Prema SZO-u, smanjenje unosa soli i dalje ostaje jedan od najisplativijih, izvedivih i najučinkovitijih načina za poboljšanje zdravlja te prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti. Rezultati istraživanja provedenog u Hrvatskoj (Epidemiologija arterijske hipertenzije i unos kuhinjske soli u Hrvatskoj, EHUH 2) iz 2019. godine konzistentni su s globalnim rezultatima i pokazuju da je unos soli u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina smanjen za 1,6 g/dan te i dalje iznosi prosječno 10 g soli/dan, što potvrđuje potrebu za nastavkom nacionalnih javnozdravstvenih programa vezanih uz smanjenje unosa kuhinjske soli, a u drugu ruku nas odmiče od kontroverzi vezanih uz potencijalne rizike prekomjernog smanjenja unosa soli svakodnevnom prehranom.

Izvor: https://tihiubojica.hr/novost/57/predstavlja-li-potpuno-izbacivanje-soli-izprehrane-pravi-lijek-ili-jos-veci-rizik-za-zdravlje?-

Dijabetes pod kontrolom: Portal zdravlja sada s podatcima iz registra CroDiab!

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Dijabetes je kronična bolest koja zahtijeva kontinuiranu kontrolu i praćenje. Kako bi se dodatno unaprijedila skrb i povećala samokontrola osoba s dijabetesom, Portal zdravlja proširen je podatcima iz Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću (CroDiab). Portal zdravlja je web aplikacija kojom upravlja Ministarstvo zdravstva dostupna preko portala e-Građani. Ona omogućuje pacijentima pristup dijelu njihovih medicinskih informacija ili medicinskih informacija o njihovoj djeci. Proširenjem Portala zdravlja podatcima iz registra CroDiab, svim osobama evidentiranim u registru CroDiab sada je omogućen učinkovitiji pregled i praćenje odabranih pokazatelja godišnje dijabetičke kontrole.

Što to znači za Vas?

Ako je Vaš liječnik obiteljske medicine evidentirao Vaš pregled godišnje dijabetičke kontrole, na Portalu zdravlja možete pronaći podatke u obliku pregledne tablice (slika 1). Vidjet ćete: •

glikolizirani hemoglobin (HbA1c%)

sistolički i dijastolički krvni tlak ukupni kolesterol, HDL, LDL kolesterol i trigliceride albumin/kreatinin

podatke o godišnjem pregledu očiju i stopala

Uz to što je na jednom mjestu omogućen uvid u ključne pokazatelje, na Portalu zdravlja naći ćete i podsjetnike na redovite preglede te informativni letak o godišnjoj dijabetičkoj kontroli.

Zašto je godišnja kontrola važna?

Kasne komplikacije dijabetesa mogu se razviti tiho i bez simptoma u ranoj fazi. Praćenjem i pravovremenim liječenjem možete usporiti ili čak zaustaviti njihov razvoj. Praćenje odabranih pokazatelja godišnje dijabetičke kontrole može Vam pomoći da bolje upravljate dijabetesom i smanjite mogućnost komplikacija. Posjetite Portal zdravlja već danas i pogledajte svoje podatke! tip dijabetesa tjelesnu težinu, visinu i indeks tjelesne mase (ITM)

Slika 1. Primjer tablice s podacima o dijabetičkoj kontroli (podaci su izmišljeni)

Bubrežni kamenci i važnost njihova liječenja

Doc. dr. sc. Lljiljana Fodor Đurić, nefrolog/hipertenziolog

Bubrežni kamenci, ni najmanji, nisu bezazleni. Zato nemojte izbjegavati odlazak nefrologu i saznajte obradom što su po sastavu vaši kamenci. Ako ih imate tako ćete izbjeći brojne neželjene komplikacije, savjetuje doc. dr. sc. Ljiljana Fodor, dr. med., nefrologinja iz Poliklinike Medikol. Neke od komplikacija su urosepsa i oštećenje bubrežne funkcije. Pravodobno liječenje može pomoći da se spriječi njihov rast. – Razbijanje kamenaca ultrazvukom, kako to vole reći naši pacijenti, moguće je ako vaš kamenac nije premašio određenu veličinu, kaže doc. dr. Fodor. Zato zdravlje bubrega ne stavljajte na čekanje. Najčešće se otkrivaju na rutinskom ultrazvučnom pregledu, često sistematskom, dok su veličine do pet milimetara i ne uzrokuju bol. Zato bolesnici zanemaruju važnost pravovremene obrade bubrežnih kamenaca.

„Pijesak“ u bubregu nije beznačajan

Nekada se za kamence veličine 5 milimetara govorilo „pijesak“. To je vjerojatno doprinijelo krivoj predodžbi o njihovoj beznačajnosti. Međutim, ako vam liječnik kaže da imate nefrolite veličine 5 milimetara i da ih je potrebno metabolički obraditi, nemojte zanemariti savjet. Jer tegobe koje uzrokuju veći kamenci i njihove komplikacije ozbiljne su i zahtijevaju urološku intervenciju. I to ne samo „razbijanje“, nego ponekad i operaciju. Uz tu preporuku doc. dr. Fodor objašnjava i kakve vrste kamenaca razlikujemo.

Vrste kamenaca

Organski kamenci su oni koji se sastoje od organskih tvari poput bjelančevina, ugljikohidrata i lipida. Takvi su kamenci vrlo rijetki. Često se povezuju s osnovnom bolešću kao što su infekcije, metabolički poremećaji i nasljedne bolesti. Organski kamenci su manje uobičajeni od anorganskih, ali mogu biti vrlo bolni i teško se tretiraju. Liječenje uključuje promjene u prehrani, lijekove i ponekad kirurško uklanjanje.

Anorganski kamenci nastaju od minerala koji se nalaze u urinu. Oni se obično sastoje od jednog ili više minerala kao što su kalcij,

oksalat, fosfat, magnezij, amonijev urat ili cistin.

Najčešća vrsta kamenaca

Najčešći su tip kalcij-oksalatni kamenci koji čine oko 80% svih kamenaca. Oksalati su soli oksalne kiseline koja se prirodno nalazi u mnogim biljkama i namirnicama koje konzumiramo. Kada se oksalati i kalcij kombiniraju u mokraći, formiraju se kristali kalcijevog oksalata. Oni se nakupljaju u bubrezima i stvaraju bubrežne kamence.

Oksalatni kamenci javljaju se kod ljudi s genetskom predispozicijom za stvaranje kamenaca, kao i kod osoba s povećanim unosom oksalata u prehrani. Namirnice bogate oksalatima, poput špinata, cikle, orašastih plodova, čokolade, kave i čaja, mogu povećati količinu oksalata u urinu. To povećava rizik od stvaranja oksalatnih kamenaca.

Osim toga, i drugi čimbenici mogu doprinijeti nastanku oksalatnih kamenaca. Neki od njih su, kaže doc. dr. sc. Fodor, nedovoljna hidracija, povećana razina kalcija u urinu, visoki krvni tlak i bolesti bubrega.

Hrana koju treba izbjegavati

– Uz špinat, postoje i druge namirnice koje bi trebalo izbjegavati ili ograničiti unos ako ste skloni stvaranju bubrežnih kamenaca, navodi doc. dr. Fodor. Tu spada čokolada. Čokolada sadrži oksalate koji se vežu za kalcij i mogu dovesti do stvaranja kamenaca. Također, čokolada sadrži kofein i šećer, koji mogu povećati količinu kalcija koja se izlučuje u mokraći. A to može povećati rizik od stvaranja kamenaca u bubrezima. Rajčice također sadrže oksalate i kiselinu koja može iritirati bubrege i potaknuti stvaranje kamenaca. Što se tiče čaja i kave, neki istraživači smatraju da kofein može povećati rizik od stvaranja kamenaca zato što može povećati izlučivanje kalcija u urinu. Gazirana pića, osobito ona s kofeinom, mogu povećati rizik od stvaranja kamenaca jer mogu povećati izlučivanje kalcija u urinu. Meso, tj. previše proteina iz životinjskih izvora (to uključuje crveno meso, piletinu i ribe) može povećati rizik od stvaranja

kamenaca jer tijelo povećava izlučivanje kalcija i drugih tvari u urinu kako bi izlučilo višak proteina.

Doc. dr. Fodor kaže kako se unos ovih namirnica ne mora potpuno izbjegavati, ali bi ih trebalo ograničiti i konzumirati u umjerenim količinama. Tako bi se smanjio rizik od stvaranja kamenaca.

Također, važno je piti dovoljno vode i održavati zdravu prehranu.

To znači bogatu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama.

Unos mlijeka

– Mlijeko sadrži kalcij koji može biti jedan od sastojaka oksalatnih kamenaca ako se ne izluči iz organizma, objašnjava

doc. dr. Fodor. Međutim, studije su pokazale da unos hrane bogate kalcijem ne povećava rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca. Čak ga može i smanjiti. Razlog je taj što se kalcij iz hrane veže s oksalatom u crijevima. Tako se izlučuje iz organizma zajedno s ostatcima hrane.

Ukratko, umjereno konzumiranje mlijeka i drugih mliječnih proizvoda ne bi trebalo povećati rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca. Međutim, prehrana bogata oksalatima i drugim čimbenicima rizika povećava rizik od stvaranja kamenaca. Neće svi ljudi koji jedu hranu bogatu oksalatima razviti bubrežne kamence. Stvaranje kamenaca u bubrezima vrlo je složen proces koji ovisi o mnogim čimbenicima poput npr. naslijeđa, prehrambenih navika, razine hidratacije, tjelesne aktivnosti i općega zdravstvenog stanja. Dakle, povremeno uživanje u čokoladi vjerojatno neće povećati rizik od stvaranja kamenaca. Ali prekomjerni unos čokolade i drugih namirnica bogatih oksalatima može dovesti do nakupljanja kamenaca.

Dijagnostika

Da bi se dijagnosticirali oksalatni kamenci, liječnik obično započinje s detaljnim medicinskim pregledom, pregledom simptoma i poviješću bolesti. Može naručiti i laboratorijske testove. Krvne pretrage mogu pomoći u određivanju funkcije bubrega i razina kalcija, fosfata i drugih minerala u krvi. Povišene razine kalcija u krvi (hiperkalcemija) mogu ukazivati na prisutnost oksalatnih kamenaca u bubrezima. Analiza urina može pomoći u otkrivanju bubrežnih kamenaca i procjeni njihovog sastava. Liječnik može zatražiti uzorak urina radi analize kemijskog sastava i procjene prisutnosti kristala kamenaca. Osim toga, može se mjeriti i količina oksalata i kalcija u urinu.

Slikovne pretrage

Slikovne pretrage poput CT-a ili ultrazvuka mogu se koristiti za vizualizaciju kamenaca u bubrezima i utvrđivanje njihove veličine i oblika. Ovi testovi se koriste zajedno kako bi se postavila dijagnoza oksalatnih kamenaca, objašnjava doc. dr. Fodor.

– Ako se otkriju oksalatni kamenci, liječnik može propisati promjene u prehrani i lijekove koji pomažu u sprječavanju stvaranja novih kamenaca i pomažu u uklanjanju postojećih kamenaca.

Liječenje

Kalijev citrat

Kalinor sadrži kalijev citrat. On može pomoći u smanjenju pH vrijednosti urina. Stoga se obično propisuje za pacijente s povišenom pH vrijednošću urina. Tako se smanjuje rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca koji su povezani s visokom pH vrijednošću urina. Djeluje tako što smanjuje razinu kalcijevih soli u urinu i snižava pH vrijednost urina, što smanjuje rizik od stvaranja kamenaca.

Uratni kamenci

Uratni kamenci se sastoje od urata, tvari koja se stvara kao posljedica razgradnje purina u hrani. Visoka koncentracija urata u mokraći može dovesti do stvaranja uratnih kamenaca. Dijeta bez purina i lijek febuksostat pomažu u sprječavanju njihovog rasta.

Struvitni kamenci su vrsta bubrežnih kamenaca koji se sastoje od magnezijevog, amonijevog i fosfatnog spoja, poznatog kao struvit ili amonij-magnezij fosfat. Ovi kamenci mogu biti veliki i šiljasti. Često uzrokuju bolove u trbuhu i leđima, mokrenje krvavog urina, mučninu i povraćanje.

Bakterije

Struvitni kamenci obično nastaju kao posljedica infekcije mokraćnog sustava, najčešće uzrokovane bakterijama poput Proteusa, Klebsielle, Pseudomonasa, Staphylococcusa i drugih vrsta. Bakterije stvaraju amonijak u urinu, što dovodi do visoke razine pH vrijednosti i stvaranja struvitnih kristala u urinu. Ti kristali kasnije se mogu pretvoriti u kamence.

Liječenje struvitnih kamenaca uključuje uklanjanje kamenaca iz bubrega ili mokraćovoda. To se može učiniti kirurški ili uz pomoć različitih postupaka drobljenja kamenaca, kao što su litotripsija ili ureteroskopija.

Liječenje također uključuje terapiju antibioticima kako bi se uklonila infekcija mokraćnog sustava. Nakon uklanjanja kamenaca i liječenja infekcije važno je smanjiti rizik od daljnjeg stvaranja kamenaca. To se čini kroz promjenu prehrane, povećanu hidraciju, primjenu lijekova i redovito praćenje zdravlja mokraćnog sustava.

Urološke intervencije

Postoji nekoliko uroloških intervencija koje se koriste za liječenje kamenaca u bubregu ili ureteru, ovisno o veličini i lokaciji kamenaca, kao i o simptomima koje uzrokuje. Najpoznatija od njih je ESWL (ekstrakorporalna litotripsija). Ova intervencija koristi visokofrekventne zvučne valove za razbijanje kamenaca na manje komade. Oni se zatim mogu izbaciti kroz urinarni trakt. ESWL se obično koristi za kamence veličine manje od 2 cm.

Lijekovi za oksalatne kamence obično su usmjereni na sprječavanje stvaranja novih kamenaca i pomažu u uklanjanju postojećih kamenaca. Doc. dr. Fodor nabraja i neke od najčešće propisanih lijekova. Diuretici pomažu u povećanju proizvodnje mokraće i smanjenju razine minerala poput kalcija i oksalata u urinu. To može smanjiti rizik od stvaranja novih kamenaca. Allopurinol je lijek koji se koristi za smanjenje razine mokraćne kiseline u krvi i urinu. Povišene razine mokraćne kiseline mogu doprinijeti stvaranju kamenaca. U novije vrijeme propisuje se i febuksostat. Kalcijev citrat je dodatak prehrani koji pomaže u sprječavanju stvaranja kamenaca vezivanjem oksalata u crijevima i smanjuje njihovu koncentraciju u urinu.

Odluka o tome koja će se intervencija koristiti ovisi o nekoliko čimbenika, zaključuje doc. dr. Fodor: o veličini i lokaciji kamenaca kao i o zdravstvenom stanju pacijenta i preferencijama liječnika.

Jedna briga manje.

Sustav MiniMed™ 780G s tehnologijom SmartGuard™ .

Samostalno* prilagođava isporuku inzulina svakih pet minuta, korigira hiperglikemije i pomaže u sprječavanju hipoglikemija. Ostvarite veću kontrolu uz manje truda1 – 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.

Bez uboda

1. Carlson AL, et al. Diab Tech and Therap. 2021; DOI 10.1089/dia.2021.0319

* Pogledajte korisnički vodič za sustav – značajka SmartGuard™. Potrebna je određena interakcija između korisnika sustava.

# Očitanje glukoze u krvi (GUK) potrebno je pri otvaranju značajke SmartGuard™. Ako upozorenja o glukozi očitanja CGM-a ne odgovaraju vašim simptomima, upotrijebite mjerač GUK-a kako biste donijeli odluke o liječenju šećerne bolesti. Ovdje sadržane informacije nisu medicinski savjeti ne smiju se upotrebljavati kao zamjena za razgovor s liječnikom. O indikacijama, kontraindikacijama, upozorenjima, mjerama opreza, mogućim štetnim događajima svim dodatnim informacijama razgovarajte sa svojim zdravstvenim djelatnikom. EMEA-CGM-2200047 © 2022. Medtronic. Medtronic, logotip Medtronic „Engineering

Osobno iskustvo s inzulinskom pumpom MiniMed 780G

Marija Rajić Batlak

Moje ime je Marija i dijabetičarka sam već punih 38 godina, što znači da sam dijabetes tipa 1 dobila još kao malena djevojčica koja je tek krenula u školu, uopće ne znajući što očekuje mene i moju obitelj. Iskreno, svima nam je to bila velika nepoznanica i normalno je da se svako živo biće boji nepoznatog. Priznajem, tada nije bilo nimalo lako jer još nije bilo aparatića i trakica za mjerenje GUK-a za kućnu upotrebu, već sam samo imala trakice za kontrolu šećera u urinu. S obzirom na to da sam još bila dijete, mjerenja mi se nisu dala raditi i često bih se razljutila. Čak u prvih deset godina života s dijabetesom bilo je jako teško držati dijabetes pod kontrolom i imati dobre nalaze krvi. Nažalost, nije bilo brojnih tehnoloških pomagala koja danas postoje i koja nam definitivno olakšavaju život. Kako je vrijeme prolazilo i kako sam sazrijevala te svakim danom postajala samosvjesnija i odgovornija u svakodnevnom životu, tako je i život s dijabetesom postajao sve lakši i normalniji. Naravno da nije baš sve uvijek bilo savršeno i onako kako treba, ali sam se trudila koliko god sam znala i mogla.

Svoju prvu inzulinsku pumpu dobila sam 2015. godine i to mi je na prvu bio veliki šok, kao da nisam vjerovala da će mi pumpa od samog početka poboljšati i olakšati život s dijabetesom. No, olakšala mi je koliko god je to bilo u njenoj i mojoj moći. I onda, u ljeto 2023. godine, moj predivni dijabetolog predlaže mi najnoviju inzulinsku pumpu MiniMed™ 780G, kako bih si još više olakšala život. Pristala sam odmah bez suvišnih

pitanja, jer ja bez inzulinske pumpe uopće ne bih znala niti mogla funkcionirati. Ta je mala stvarčica na neki svoj način postala dio mene.

Inzulinsku pumpu MiniMed™ 780G koristim već nekoliko mjeseci i zaista mogu reći da sam se ponovno pozitivno iznenadila, no ovaj put još više nego s prošlom pumpom, i da mi je život s dijabetesom postao još lakši i bezbrižniji. Ne samo meni, već i svim mojim dragim ljudima oko mene. Mnogi su me na početku korištenja inzulinske pumpe znali pitati kako mogu 24 sata dnevno i sedam dana tjedno imati pumpu pričvršćenu na tijelo te je nositi čak dok spavam. Odgovorila bih im da to meni ne predstavlja nikakav problem, jer mislim da bez nje više ne bih znala funkcionirati, a dok spavam ja za nju niti ne znam. Cijelu noć drži razinu glukoze u normalnim vrijednostima pa sada spavam kao malo dijete. Potpuno vjerujem svojoj pumpi i svakim danom sve mi je draža. Znam da je to čudno izreći za bilo kakav aparat ili stvar, ali za svoju pumpu ja to zaista iskreno kažem.

Možda je prerano reći, jer je prošlo svega nekoliko mjeseci, ali otkad imam novu inzulinsku pumpu MiniMed™ 780G svi moji medicinski nalazi puno su bolji. HbA1c je odličan, TIR se kreće u vrlo visokim postotcima. Nekada mi je TIR bio između 55 i 60%, a sada je gotovo svaki dan između 90 i 100%. Nisam vjerovala da je to moguće, ali zaista je moguće. Čak uz vrlo malo osobnog truda, jer pumpa gotovo sve radi sama. Na meni je samo da u pumpu unesem što točniju količinu ugljikohidrata u gramima koju planiram pojesti za svaki obrok, a sve ostalo odradi sama.

Često znam reći da sada gotovo i ne razmišljam o dijabetesu kao o nekakvom opterećenju, smetnji u životu, bolesti koja me sputava ili sprječava da napravim bilo što, što svaki zdrav čovjek radi ili može raditi. Imam osjećaj da ponekad mogu čak i više nego ostali, no to je na svačijoj osobnoj razini. Zaista mogu reći da je inzulinska pumpa MiniMed™ 780G ispunila sva moja očekivanja. Svima koji žele lakši, jednostavniji, bezbrižniji i bolji život s dijabetesom preporučila bih da se jave svom dijabetologu kako bi dobili preporuku za ovu čudesnu stvarčicu. Pogotovo ju preporučujem roditeljima čija djeca imaju dijabetes tipa 1 i mladima koji tek započinju život. Poanta je da ju preporučujem svima jer ćete jedino tako spriječiti ili dugoročno odgoditi bilo kakve komplikacije koje dijabetes uzrokuje ili može prouzročiti. Nekada sam bila jako skeptična prema ovakvoj tehnologiji, a sada se ne dvoumim niti sekunde da si poboljšam i olakšam život. Život je lijep, a mi ga samo možemo učiniti još ljepšim i boljim.

Hrvatski dan šećerne bolesti sa sloganom

Zajedno smo jači

Dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga u suradnji s Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a i Društvom za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HUMS-a kao i drugim stručnim društvima i relevantnim institucijama obilježava Hrvatski dan šećerne bolesti nizom aktivnosti kako bi podsjetili javnost na učestalost šećerne bolesti te važnost prevencije, ranog otkivanja šećerne bolesti, njezinog pravovremenog liječenja kao i usvajanja zdravih životnih navika te sprječavanja i odgađanja kroničnih komplikacija.

Šećerna bolest predstavlja velik javnozdravstveni problem zbog kontinuiranog porasta broja osoba sa šećernom bolešću. Prema podatcima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u 2022. godini u Hrvatskoj je registrirano 388.213 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Budući da oko 40% osoba sa šećernom bolešću nema postavljenu dijagnozu bolesti, procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih od dijabetesa oko 700.000.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU) osnovan je 1954. godine i okuplja 44 udruge/društva osoba sa šećernom bolešću diljem Republike Hrvatske te ove godine obilježava sedamdeset godina svoga postojanja. Cilj HSDU-a je poboljšanje zaštite prava i skrbi osoba sa šećernom bolešću te ostvarivanje što bolje i jednako dostupne zdravstvene i socijalne zaštite oboljelih od dijabetesa. Hrvatski savez dijabetičkih udruga skrbi o osobama sa šećernom bolešću, a u suradnji sa stručnim društvima sudjeluje u prevenciji i edukaciji osoba sa šećernom bolešću, članova njihovih obitelji kao i opće populacije.

Tijekom posljednjih nekoliko godina HSDU organizira javnozdravstvene inicijative kako bi senzibilizirali javnost, aktivirali donositelje odluka u zdravstvu i mobilizirali stručnu javnost da zajedno sa Savezom rade na osiguravanju boljih ishoda liječenja osoba sa šećernom bolešću.

Ove godine Hrvatski savez dijabetičkih udruga u sklopu obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti prigodno će obilježiti i sedamdesetu obljetnicu svoga osnutka.

Kako bismo se lakše suočili sa šećernom bolešću i uspješno se s njom nosili važno je da nismo sami, stoga je slogan ovogodišnjeg obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti Zajedno smo jači.

Za dobru kontrolu bolesti osoba s dijabetesom mora biti motivirana i suradljiva. Među svima onima koji sudjeluju u liječenju, osoba sa šećernom bolešću je najvažniji član tima jer živi sa svojom bolešću svaki dan, zna kako se osjeća i što je sve u mogućnosti učiniti u brizi za svoje zdravlje.

Osim zdravstvenog tima, važnu ulogu u skrbi osobe sa šećernom bolešću ima obitelj. Osobe sa šećernom bolešću trebaju potporu svojih obitelji, ali da bi članovi obitelji mogli biti potpora treba im pomoć u razumijevanju rizičnih čimbenika, znakova i simptoma dijabetesa kao i usvajanja zdravih životnih navika.

Za osobe sa šećernom bolešću dobro je biti uključen u neku od udruga/društava osoba s dijabetesom kako bi razmijenili iskustva s onima koji imaju iste probleme i saznali kako drugi žive sa šećernom bolešću. Udruge su mjesta gdje se oboljeli mogu educirati o svojoj bolesti i kako provoditi svakodnevnu brigu o sebi da bi se izbjegle komplikacije i omogućio kvalitetan život.

Samo ujedinjeni možemo utjecati na javne politike, pozicionirati se kao ravnopravan partner među dionicima koji sudjeluju u skrbi osoba sa šećernom bolešću i sudjelovati u promjenama koje osiguravaju kvalitetan i dostojan život svakoj osobi sa šećernom bolešću.

Stoga #pokrenise jer #zajednosmojači.

Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolešću

Crikvenica, 30. lipnja – 7. srpnja 2024.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Ljeto je sve bliže, a s njime i ljetni praznici! Planiranje ljetovanja, posebice za djecu i mlade, može početi. Pozivamo Vas da budete dio vesele ekipe Ljetnog edukativno-rekreativnog kampa za djecu i mlade sa šećernom bolešću HSDU-a. Roditelji, svoju djecu možete bez ustručavanja povjeriti stručnom timu koji osigurava Hrvatski savez dijabetičkih udruga. Boravak u kampu organiziran je kao kombinacija odmora i edukacije, rekreacije, prijateljstva i zabave. Uživajući u aktivnom odmoru i upoznavajući druge s istim zdravstvenim problemom, djeca će kroz igru i druženje te različite kreativne radionice i edukacije naučiti mnogo o svojoj bolesti, kako se s njome nositi i biti odgovorni i u situacijama kada roditelji nisu s njima. U cjelodnevnoj brizi za djecu sudjeluje tim liječnika, medicinskih sestara, psihologa i animatora koji će malim sudionicima Kampa dati potrebne informacije kako bi stekli samostalnost i vještine nužne za dobru regulaciju šećerne bolesti.

U Kampu su osigurani 24-satna skrb, praćenje i medicinski nadzor sudionika, edukacije, radionice, smještaj, puni pansion, prijevoz Zagreb – Crikvenica – Zagreb, izlet, društvene, zabavne i rekreativne aktivnosti te grupno osiguranje.

Kamp ove godine organiziramo od 30. lipnja do 7. srpnja u Crikvenici.

Kamp je namijenjen djeci između 9 i 16 godina starosti. Prijave traju do 20. travnja 2024., odnosno do popune mjesta. Prednost prilikom prijave imaju djeca koja nisu nikad bila u Kampu i članovi su udruge, novootkriveni oboljeli, a potom oni koji su bili jednom ili više puta.

Rok za prijavu: 15. svibnja 2024., odnosno do popune mjesta. Požurite – broj mjesta je ograničen!

Cijena za sudjelovanje u Kampu iznosi 660,00 eura. Uplatom do 15. svibnja 2024. g. potvrđujete mjesto u Kampu. Požurite – broj mjesta je ograničen!

Sve informacije i obrasce za prijavu potražite na https://www.dijabetes.hr/4055-2/, a kontaktirati nas možete i na adresu e-pošte: dijabetes@dijabetes.hr ili broj telefona 01 4847 807.

Veselimo se Vašem dolasku! Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Važnost imunizacije u sprječavanju zaraznih bolesti

Svijet svjedoči o važnosti imunizacije koja ima ključnu ulogu u iskorjenjivanju i značajnom smanjenju bolesti i poboljšanju zdravlja diljem svijeta kao i u pomoći u borbi protiv pandemija. Europa se suočava s velikim izazovima poput ubrzanog starenja stanovništva, klimatskih promjena, sukoba na njezinim granicama, ekonomskim pritiscima i inflacijom kao i padom znanstvene pismenosti i povjerenja u institucije; stoga su bitne snažne politike cijepljenja. Izazovi s kojima se suočavamo međusobno su povezani sa širenjem i porastom kako postojećih tako i novih zaraznih bolesti.

Imunizacija mora biti u središtu izgradnje otpornijih i održivijih zdravstvenih sustava, služeći kao snažan alat koji sprječava bolesti, spašava živote, štedi novac i pridonosi snažnom rastu i jakim zajednicama.

Imunizacija djeluje na mnogo različitih načina. Štiti nas od bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom, određenih vrsta raka i novih zaraznih bolesti. Smanjuje potrebu za različitim medicinskim intervencijama, našu ovisnost o antibioticima i bolje nas priprema za buduće epidemije i pandemije zaraznih bolesti.

Imunizacija svake godine spašava milijune života. Štiti nas od invaliditeta i funkcionalne nesposobnosti od trenutka rođenja do kasne životne dobi, kroz programe imunizacije za djecu, adolescente i odrasle. Imunizacija čuva javno zdravlje štiteći sve od bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom. Doprinosi sprječavanju antimikrobne rezistencije. Isto tako pomaže u održavanju zdravih i aktivnih odraslih i starijih osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, pridonoseći tako društvu i gospodarstvu te istovremeno smanjuje sve veći pritisak na zdravstvene sustave. Ove goleme koristi za stanovništvo EU-a omogućuju nam sigurniji, zdraviji i produktivniji život.

Visoke stope procijepljenosti pridonose gospodarskom i društvenom napretku. Pomažu radnoj snazi da ostane zdrava i produktivna, doprinose gospodarskom rastu i slobodnom kretanju ljudi. Smanjuju troškove zdravstvene skrbi sprječavanjem bolesti koje dovode do izostanaka s posla i pomažu ograničiti dane odsutnosti s posla zbog bolesti. Ulaganje u imunizaciju se isplati. Tako primjerice u Italiji svaki 1 € potrošen na cijepljenje odrasle populacije stvara ukupno 16 € uštede.

Unatoč svemu, vrlo mali postotak nacionalnih proračuna za zdravstvo ulaže se u prevenciju pa tako samo mali udio od 0,5% ide na imunizaciju. To je nedovoljno za prilagođavanje demografskim promjenama i poboljšanje stope imunizacije. Mnogi ne dobiju cjepiva koja su im potrebna, a nacionalni programi imunizacije suočavaju se s kašnjenjem u uključivanju novih cjepiva u svoje provedbene programe. Europske države članice EU-a trebale bi ulagati u prevenciju putem imunizacije i osigurati da se proračuni za imunizaciju povećaju kako bi se bolje zadovoljile rastuće potrebe javnog zdravstva sadašnjosti i budućnosti. Zdravija Europa je naprednija Europa.

Zarazne bolesti predstavljaju veliko zdravstveno i socioekonomsko opterećenje europskom društvu koje stari. Te bolesti uzrokuju patnju, smanjenu kvalitetu života i nepotrebnu smrt u Europi. Neke od ovih bolesti poput upale pluća i sezonske gripe također mogu uzrokovati značajne troškove zdravstvenim sustavima u Europi.

Starije osobe su osjetljivije na česte i teške infekcije i imaju lošije ishode od mlađih osoba. Nekoliko je čimbenika koji doprinose ovom trendu među starijim osobama:

•

•

•

osnovna kronična medicinska stanja smanjenje imuniteta povezano sa starenjem („imunoosenescencija“) nespremnost na docjepljivanje protiv bolesti poput difterije, tetanusa ili hripavca.

Visoki teret bolesti i dalje je prisutan unatoč činjenici da se cijepljenjem mogu spriječiti mnoge zarazne bolesti među starijim osobama. Taj je teret i dalje podcijenjen zbog nedosljednih sustava

nadzora i praćenja, varijacija u korištenim metodologijama i, u nekim slučajevima, nedijagnosticiranja bolesti i nedovoljnog prijavljivanja (npr. za pertusis).

Primjena cjeloživotnog pristupa imunizaciji kao dijela politike zdravog starenja, s učinkovitom politikom cijepljenja odraslih, posebno za osobe starije od 50 godina, prioritet je za rješavanje velikog tereta zaraznih bolesti. Kako europsko stanovništvo stari, pobol od zaraznih bolesti i troškovi liječenja kod odrasle populacije vjerojatno će značajno porasti. To naglašava potrebu za strategijama prevencije kao što je cijepljenje kako bi se očuvalo zdravlje stanovništva koje stari i njihov ekonomski doprinos društvu. Ne samo da pristup koji se temelji na životnom putu može pomoći u rješavanju tereta zaraznih bolesti, nego će također vjerojatno stvoriti daljnje opipljive zdravstvene i socioekonomske koristi, uključujući pomoć u smanjenju dijela tereta društva koje stari na vladine resurse.

Literatura:

1. Cicchetti A i sur. Expanding economic analysis for HTA: the fiscal impact of vaccination in the Italian context. 2018.

2. Faivre P i sur. Immunization funding across 28 European countries. Expert Rev Vaccines. 2021;20(6):639-647. doi:10.1080/14760584.2021.1905257.

3. Michel JP, Gusmano M, Blank PR, Philip R. Vaccination and healthy ageing: how to make life-course vaccination a successful public health strategy. Eur Geriatr Med. 2010;1:155–65.

4. Vetrano DL i sur. Fostering healthy aging: The interdependency of infections, immunity and frailty. Ageing Res Rev. 2021;69:101351. doi:10.1016/j. arr.2021.101351.

5. Vaccines Europe. https://www.vaccineseurope.eu/eu-elections-2024/our-20242029-mission#note4.

Kriteriji za postavljanje dijagnoze predijabetesa i šećerne bolesti

Dijagnoza predijabetesa i šećerne bolesti postavlja se na osnovi vrijednosti koncentracije glukoze u plazmi natašte, postprandijalne glukoze i nakon oralnog opterećenja sa 75 g glukoze (OGTT), slučajno izmjerene vrijednosti glukoze i određivanjem vrijednosti glikiranog hemoglobina (HbA1c). Kriteriji za predijabetes i za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti prikazani su u tablici. U odsutnosti nedvojbene hiperglikemije, za dijagnozu su potrebna dva patološka nalaza. Samo uzorak krvi uzet nakon noćnog gladovanja od najmanje osam sati može se smatrati uzorkom natašte.

Tablica: Kriteriji za postavljanje dijagnoze predijabetesa i šećerne bolesti

*Za sva tri testa rizik je kontinuiran i povećava se uz gornju vrijednost raspona

Izvor: American Diabetes Association Professional Practice Committee. 2. Diagnosis and Classification of Diabetes: Standards of Care in Diabetes-2024. Diabetes Care. 2024;47(Suppl 1):S20-S42.

Razmislite: kako biste reagirali da Vam osoba koju jako volite kaže da i ona Vas „malo“ voli?

Pametnom dosta, rekli bi naši stari koji su bili vrlo mudri u životnim pitanjima, ali ostavili su za sobom jako puno iskrivljenih slika o zdravlju Vašeg tijela.

Nije to samo pitanje znanstvenih otkrića do kojih se došlo u međuvremenu ili neupućenosti, više bih rekla da je to stvar nonšalancije i ležernosti čitave jedne generacije u pristupu prema

Legenda 8

Malo mi je masna jetra.

Malo je opasna riječ i legende o zdravlju

Doc. dr. sc. Lljiljana Fodor Đurić, nefrolog/hipertenziolog

vlastitom zdravlju.

Danas, kada sve više do izražaja dolazi krilatica da je vrijeme novac, a novcem možete kupiti gotovo sve osim vlastitoga narušenog zdravlja, trebali bismo zauzeti više ozbiljnosti u stavu prema prevenciji te promijeniti neke legende.

Riječ koju na žalost najčešće čujemo u ordinaciji jest „malo”, a pacijenti ju koriste kad opisuju koliko im je visok krvni tlak, šećer u krvi ili masna jetra.

Često se čuje ova rečenica prije UZV-a abdomena ako pitate pacijente prati li se kod njih nešto od ranije. Međutim, „krvinju“ za ovaj ležeran pristup dijagnozi masne jetre ne bih svalila samo na leđa pacijenata. Liječnici ne smiju izgovarati rečenicu: „Sve je u redu, samo je ‘malo’ masna jetra“.

Masna jetra može imati ozbiljne posljedice ako joj se ne pridaje pažnja, te može voditi u masnu infiltraciju, fibrozu i cirozu. Nije vezana samo uz alkoholizam i pretilost i treba je dodatno obraditi.

Puni naziv za MAFLD - Metabolic Associated Fatty Liver Disease ili Metabolička bolest povezana s masnom jetrom, dio je kardio-reno metaboličkog sindroma i povećava vaš ukupni kardiovaskularni rizik.

Legenda 9

Malo mi je povišen kolesterol.

Referentne vrijednosti za razinu ukupnog kolesterola i LDL kolesterola jasno su definirane smjernicama.

Povišene vrijednosti masnoća u krvi treba ozbiljno shvatiti i liječiti, osobito ako su vezane i za druge komorbiditete kao što su povišen krvni tlak i dijabetes.

Legenda 10

Lijekovi za povišene masnoće uništavaju mi jetru.

Statini su klasa lijekova koji se koriste za snižavanje kolesterola u krvi, a njihovo djelovanje može utjecati na jetru. Ovi lijekovi djeluju inhibirajući enzim HMG-CoA reduktazu, ključni enzim u procesu proizvodnje kolesterola u jetri. Kroz ovu inhibiciju, statini smanjuju proizvodnju kolesterola u jetri, što dovodi do smanjenja razine kolesterola u krvi.

Iako su statini općenito sigurni i dobro podnošljivi, postoji mala mogućnost nuspojava na jetri kod nekih ljudi. U rijetkim slučajevima statini mogu uzrokovati povećanje razine jetrenih enzima u krvi. Važno je redovito pratiti jetrene funkcije tijekom terapije statinima kako bi se osiguralo da nema ozbiljnijih problema.

Klimatske promjene i ja!

Zeleni gradovi

Prof. dr. sc. Sanja Kalambura, Veleučilište Velika Gorica

Iako nam je kalendarski ljeto još relativno daleko, temperature već sada podsjećaju na doba godine kada se nekako usporava poslovna aktivnost, osigurava vrijeme odmora i predaha. Što možemo očekivati ovog ljeta? Hoće li nam biti pakleno vruće? Hoćemo li imati tornada i pijavice, prekomjerne oborine ili sušu? Prateći desetljeće od 2011. do 2021. znanstvenici su utvrdili da je upravo to desetljeće najtoplije otkad postoje mjerenja

temperature na Zemlji. Prosječna globalna temperatura 2019. bila je 1,1°C viša nego u predindustrijsko vrijeme, odnosno početkom dvadesetog stoljeća. Ako se temperatura poveća za 2°C u odnosu na temperaturu u predindustrijskom vremenu uzrokovat će ozbiljne negativne učinke na prirodni okoliš te zdravlje i dobrobit ljudi. Kada se preračuna globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem, ono iznosi 0,2°C po desetljeću. To bi značilo da

u novom desetljeću možemo očekivati temperature veće za najmanje 1,3°C. Ograničavanje povećanja temperature na 1,5°C mjera je koja treba osigurati da se ne dogodi ona točka s koje nema više povratka.

Pritom su gradovi posebno pogođeni. Jeste li znali da u gradovima živi više od pola svjetske populacije te da će do 2050. godine 68% svjetske populacije živjeti u gradovima? Upravo to nas tjera na promišljanje kako unaprijediti život u gradskim sredinama. Naime, gradovi uvelike doprinose klimatskim promjenama budući da su velik izvor emisija ugljikovog dioksida (transport, potrošnja energenata, velike količine otpada), no u isto vrijeme ugroženi su djelovanjem poplava ili ekstremnim vrućinama.

Samim time i izloženost stanovništva u gradovima veća je nego u ruralnim područjima. Mnoge zelene politike u gradovima nastoje popraviti sliku ozelenjivanjem površina, izgradnjom zelenih fasada i krovova, uvođenjem čistoga gradskog prijevoza, promoviranjem pješačenja i bicikliranja. U tim nastojanjima EU potiče razvoj dobrih praksi te motivira gradove i kroz dodjelu nagrade Zelena prijestolnica Europe. Gradovi koji se prijavljuju za nagradu Zelena prijestolnica Europe ne moraju biti savršeni po svim kriterijima. Važno je da su to gradovi koji se trude poboljšati urbani okoliš i krenuti prema zdravijim i održivijim životnim područjima. U tome sudjeluju lokalne vlasti, građani, tvrtke i drugi dionici, a sve u cilju poboljšanja našeg gradskog životnog okruženja. U 2023. godini ovu prestižnu nagradu osvojio je Tallin u Estoniji prezentirajući sustavni pristup u tranziciji prema održivosti i snažnim djelovanjem u smjeru ostvarivanja ciljeva

održivog razvoja. Razvio je integrirani pristup zelenim rješenjima s naglaskom na digitalno, transport koji osigurava povezanost svih dijelova grada u petnaest minuta, brzo reagiranje u hitnim slučajevima i posebno otpornost tijekom vrućeg ljeta. Prema najnovijim istraživanjima razvojem zelenih gradova smanjuje se značajno smrtnost stanovništva uzrokovana velikim vrućinama. Naravno, sve navedeno zahtijeva sustavan pristup gradskih vlasti u kreiranju zelenih politika i urbanizacije. No možemo li mi kao pojedinci djelovati na ublažavanje emisija štetnih plinova? Odgovor je: DA.

Energija i hrana dva su ključna elementa koja su u domeni našeg doprinosa smanjenju utjecaja na okoliš. Nije to ništa jako komplicirano za provedbu. Potrebno je samo promišljati na takav način da se hranimo lokalnim proizvodima, ne bacamo hranu, učinkovito koristimo energente te odabiremo prijevoz prema ekološkim načelima.

U vremenima u kojima živimo svatko od nas suočen je s vlastitim osobnim izazovima i borbama. No, kada bolje promislimo, zar to nije zajedničko svim vremenima ljudskog postojanja? Sigurno će isti izazovi postojati i kad nas ne bude više ovdje. No, to nam ne daje pravo da zanemarimo sve navedene činjenice i na osobnoj razini koristimo resurse prekomjerno.

Svaka promjena počinje danas i od nas samih! Sretno!

Godina 2023. najtoplija je godina ikada zabilježena u Europi!

RECEPTI

JUHA OD ŠPAROGA

(za 4 osobe)

Sastojci:

50 dag šparoga, 5 dag maslaca, 5 dag brašna, 5 dag raženog kruha, peršin, sol, papar, začinsko bilje

Priprema:

Šparoge operemo i odvojimo glave tako da šparogu primimo za oba kraja i prelomimo. Gornji kraj ili glava je mekši i jestiv, dok je donji tvrd i koristi se za pripremu temeljca. Temeljac se priprema vrlo jednostavno, tako da stabljike kuhamo u litri vode oko 20 minuta i lagano začinimo.

U drugoj posudi popržimo brašno na maslacu do zlatnožute boje te uz konstantno miješanje dodajemo procijeđeni temeljac. Glave šparoga prethodno izlomimo na komadiće od 2 do 3 cm duljine te stavimo u juhu da kuhaju dok ne omekšaju. Juhu možemo začiniti te povezati vrhnjem po želji. Raženi kruh ili kruh koji nam je ostao od jučerašnjeg dana narežemo na kockice te ih popržimo na maslacu i dodamo kosanog peršina. Tako spremne dodamo juhi pri posluživanju.

Nutritivni sastav po osobi: 220 kcal

Ugljikohidrata 22 g

Bjelančevina 5,6 g

Masnoće 12,5 g

Kolesterola 28,75

HUMUS

(za 2 porcije)

Sastojci:

300 g slanutka (leblebija) iz konzerve, 1 žlica tahinija, 2 žlica limunovog soka, 1 češanj češnjaka, 2 žlice vode, 3

žlice maslinovog ulja

Priprema:

Izmiješajte slanutak, tahini, limunov sok i vodu pa usitnite u blenderu. Dok mutite postupno dodajte ulje dok ne dobijete glatku smjesu. Servira se s maslinovim uljem, kao umak ili dodatak jelima.

Nutritivna vrijednost za jednu porciju:

Ukupno kalorija 427,4 kcal

Proteini 8,8 g

Masti

Ugljikohidrati

RIŽOTO OD ŠPAROGA

(za 4 osobe)

Sastojci:

80 dag šparoga, 20 dag luka, 2 dag češnjaka, 0,5 dl maslinovog ulja, 20 dag riže, sol, papar, začinsko bilje, parmezan, peršin

Priprema:

Pripremamo umak od šparoga na klasičan način, kao i svaki umak ili gulaš s mesom: na maslinovom ulju popržimo sitno sjeckani luk do zlatnožute boje. Tada dodamo glave šparoga lomljene na duljinu od 2 do 3 cm i podlijevamo temeljcem koji smo prethodno skuhali od stabljika šparoga. Kada šparoga omekša, pustimo da tekućina ispari i dodajemo sitno sjeckani češnjak, začine po želji, malo brašna te popržimo. Podlijemo temeljcem i lagano kuhamo 10 minuta. Rižu neposredno pri kraju kuhanja pomiješamo s polovicom umaka i dodamo ribani sir. Takvu rižu oblikujemo u tanjuru, a okolo podlijemo umakom.

Nutritivni sastav po osobi: 236 kcal

Ugljikohidrata 25 g

Bjelančevina 7,5 g

Masnoće 12,5 g

GRILANO POVRĆE S MOZZARELLOM

(za 2 osobe)

Sastojci:

150 g tikvica, 150 g patlidžana, 100 g mrkve, 250 g paprike (crvene, zelene, žute), 60 g luka, 70 g rajčice, 40 g ekstra djevičanskog maslinovog ulja, sol, papar, ružmarin, 20 g mozzarelle, mladog ili nemasnog sira

Priprema:

Oprane tikvice, mrkve, luk i patlidžan narežite na kolutove, a paprike na trake. Napravite preljev od maslinovog ulja i začina pa prelijte povrće i dobro izmiješajte. Pecite na roštilju s obje strane dok ne omekša. Možete ga ispeći i u pećnici tako da u posudu za pečenje stavite masni papir, na njega složite marinirano povrće i zapečete ga na najvišoj polici u pećnici na 200°C nekoliko minuta s obje strane. Mozzarellu ili neki drugi sir narežite na tanke kriške i prepecite na roštilju ili u pećnici s obje strane na visokoj temperaturi vrlo kratko. Poslužite toplo.

Nutritivni sastav za 100 g gotovog obroka: 57 kcal

Ugljikohidrata 5,4 g

28,2 g

35,9 g

Kolesterola 0 mg

Biljnih vlakana 0 g

KOLAČ SA SVJEŽIM VOĆEM

(za posudu za pečenje 23x28 cm)

Sastojci:

Za tijesto: 6 bjelanjaka, 60 g zaslađivača, 50 g zobenog brašna, 15 g ulja

Za žutu kremu: 600 g mlijeka, 6 žutanjaka, 50 g zobenog brašna, 30 g zaslađivača

Voće: 200 g naranči, 200 g banana, 200 g marelica, 200 g trešanja

Za bijelu kremu: 250 g slatkog vrhnja, 1 vrećica šlaga, 80 g mlijeka, 200 g jogurta, 1 vrećica želatine, tekući zaslađivač po želji.

Priprema:

Umiksajte čvrsti snijeg od bjelanjaka, dodajte zaslađivač, lagano umiješajte brašno i dodajte ulje. U namašćenu i pobrašnjenu posudu ulijte kremu za tijesto i pecite 10 – 12 minuta na 200°C. Ohladite.

Izmiksajte žutanjke sa zaslađivačem, dodajte brašno i 3 –

4 jušne žlice mlijeka (odvadite od 600 g). Ostatak mlijeka zakuhajte, izlijte smjesu u mlijeko i kuhajte 2 – 3 minute.

Ohladite i prelijte preko tijesta.

Voće ogulite i izvadite mu koštice, narežite na kockice i posložite na žutu kremu.

Umutite šlag s mlijekom, dodajte slatko vrhnje i miksajte dok ne bude čvrsto. Dodajte jogurt i otopljenu želatinu. Prelijte preko voća i ostavite preko noći u hladnjaku.

Nutritivni sastav za 100 g gotovog obroka: 127 kcal

Ugljikohidrata 13,2 g

Bjelančevina 4,4 g

Masnoće 6,3 g

NAMAZ OD AVOKADA

(za 1 porciju)

Sastojci:

avokado 50 g, rajčica 30 g, maslinovo ulje 10 g, 1 češanj češnjaka, sok od limuna, sol, papar, peršin

Priprema:

Zreli avokado usitnite vilicom, dodajte dvije žličice maslinovog ulja, protisnuti češnjak, limunov sok i nasjeckanu rajčicu. Začinite po želji.

Nutritivna vrijednost za jednu porciju:

Ukupno kalorija 134 kcal

Proteini 1,1

Ugljikohidrati

JJE E D D N N O O S S T T A A V V N NII Z Z O O B B E E N NII K K R R U U H H

Vrijeme pripreme: 10 min, pečenje 25-30 min Brzo i jednostavno

S S A A S S T T O OJJC CII

500 g zobenih pahuljica (mekanih)

500 g svježeg posnog sira

2 kom jaja

3 žlice sjemenki suncokreta

2 žlice sezama

1 žlica chia sjemenki

1,0 dcl jogurta običnog

50 g maslinovog ulja

1/2 žličice sode bikabone

2 žličice soli

P P R RIIP P R R E E M M A A::

S S v v e e ssa asst t o ojjk k e e p p o o m miij j e ešša ajjt t e e.. N N a a m m a ažžiit t e e u ussk kii p plle e h h u ullj j e e m m iil lii sst t a a v viit t e e m m a assn nii p p a a piir r n n a a d d n n o o.. R R a azzd diij j e elli itte e

ssm mjje essu u u u d d v v a a p plle e h h a a,, g g o orre e n n a a m m a ažžiit t e e m m a assl liin n o o v viim m u ullj j e e m m ii sst t a a v viit tii p p e e ć

((v viid djje etti i p p o o b b o ojji i k k a a d d a a jje e g g o otto o vo o)).

K Krru u h h jje e d d aniim m a a sso o č č an,, a viiš š

Recept pripremila: Eva Pavić, mag.spec.dipl.ing.,KBC Zagreb

Nutritivna vrijednost za 1 porciju 50 g

M M a asst tii 5 5,,0 0 g g

Zasićene 1,1 g

Kolesterol 19,8 mg

U U g gllj jiik k o o h hiid drra atti i 1 1 0 0,,2 2 g g

Mono+disah. 0,9 g

Vlakna 2,3 g

P Prro otte eiin nii 5 5,,7 7 g g

Natrij 254 mg

Sol 0,3 g

Aktivnosti Dijabetičke udruge Slatina u ožujku

Greta Perković

Nakon zime i svih obveza oko administracije, izvještaja, pisanja novih projekata, javljanja na natječaje došlo je vrijeme i za akcije na otvorenom.

Dugo planiran jednodnevni izlet u Nacionalni park Plitvice došao je na red za realizaciju. Na popisu putnika našlo se pedeset članova naše udruge koji su, iskreno rečeno, jedva dočekali da krenemo. U jutarnjim satima 16. ožujka 2024. autobusom smo pošli put našeg cilja. U svim planiranjima bojali smo se lošeg vremena i kiše, ali vrijeme nas je pomazilo; bilo je pomalo oblačno pa sunčano, a temperatura ugodna, najljepše za šetnju i obilazak. Uz lijepo druženje nauživali smo se ljepote prirode, čistog zraka i boravka na otvorenom. Ova tjelesna aktivnost uz sve benefite boravka u prirodi svima nam je dobrodošla nakon zimskih mjeseci. Zamislite: nikoga nisu boljele noge niti se žalio na umor ili da mu nije dobro, dapače svima je bilo žao kada je došao trenutak za povratak. Nakon lijepo provedenog dana došlo je vrijeme da se vratimo. Atmosfera u autobusu tijekom povratka bila je za poželjeti. Uz zafrkancije, smijeh i pjesmu brzo je prošlo putovanje kući. Rastali smo se uz obećanje da ovakva druženja moramo ponoviti.

U ožujku se već tradicionalno Dijabetička udruga Slatina pridružuje obilježavanju dana zaštitnika grada Slatine, svetog Josipa. Javnozdravstvenu akciju mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka održali smo 20. ožujka 2024. u samom centru grada,

pokraj gradske fontane. U provedbi akcije pridružile su nam se patronažne sestre Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije – Slatina koje s nama surađuju već niz godina. Akcija se održava u sklopu projekta Slatki za Slatinu koji smo prijavili na natječaj Grada Slatine. Uz sunčano i toplo prijepodne te naše sugrađane brzo je prošlo vrijeme. Odaziv ljudi bio je odličan. Uz mnoštvo podijeljenih savjeta i preporuka zabilježili smo 85 mjerenja šećera u krvi i isto toliko mjerenja krvnog tlaka. Zadovoljni građani, zadovoljni mi – završili smo akciju bogatiji za nekoliko novih članova.

Krajem mjeseca, odnosno od 21. do 24. ožujka 2024. četvero naših članova otputovalo je na 15. kongres osoba sa šećernom bolešću. Putovanje do Brela autobusom organizirao je HSDU s polaskom iz Zagreba. Zadovoljstvo članova zbog sudjelovanja na kongresu je veliko. Pohvalili su organizaciju i smještaj, a odslušana predavanja ocijenili su veoma poučnim i njima nadasve korisnima. Na kongresu su bile dvije osobe oboljele od dijabetesa i dvije medicinske sestre – dugogodišnje članice udruge, zaposlene u patronaži.

Našim slatkim članovima bit će od pomoći u savladavanju svakodnevnim poteškoćama sve novine i saznanja koja su naučili iz predavanja. Medicinskom osoblju bit će od velike pomoći u njihovom svakodnevnom radu novosti u liječenju dijabetesa i lakše sagledavanje problema osoba sa šećernom bolešću te na taj način i efikasnije rješavanje problema.

Održana redovna izvještajna skupština

Zdenka Mikulčić-Drakulić

Redovna izvještajna skupština Udruge dijabetičara Virovitice održana je 14. veljače 2024. godine. Kao gost bio je nazočan Alen Bjelica, pročelnik Ureda za društvene djelatnosti grada Virovitice.

Iz izvješća o radu vidi se da smo ostvarili sve planirane aktivnosti i projekte. Naglasak je bio na edukaciji, boravku u prirodi i poticanju članova na fizičku aktivnost te podizanje svijesti o potrebi ranog otkrivanja dijabetesa.

Edukativni program započeli smo realizirati predavanjem ph. dr.

Jasne Per-Kožnjak, kliničke psihologinje, na temu Kako uklopiti promjene u život. Zatim je održano predavanje o nutritivnim vrijednostima jabuke, koje je održao naš član prof. Zvonko Ternjej.

Suzana Cindrić, dipl. med. sestra održala je dva predavanja: Zdrava prehrana dijabetičara i Dijabetes nekad i sad. Gospođa

Nancy Lamza informirala je članove Udruge o novoj Libre

FreeStyle tipa 2 farmaceutske tvrtke Abbott.

Član Udruge Luka Jung bio je prisutan na edukativnoj radionici

na Sljemenu.

Boravak u prirodi članovi Udruge započeli su svibanjskom šetnjom u arboretumu Lisičine, a u lipnju organizirali smo sportske igre na virovitičkim jezerima. U listopadu je realiziran projekt Jabuka je iz raja izašla posjetom OPG-u Suhanek.

Mjerenjem GUK-a i tlaka za građanstvo obilježili smo Hrvatski dan šećerne bolesti i Svjetski dan šećerne bolesti, u čemu su nam pomagali učenici završnih razreda srednje medicinske škole pod vodstvom magistre sestrinstva Ivane Marek. Na obilježavanju Svjetskog dana šećerne bolesti pridružile su nam se sestre iz patronažne službe, dok je Virovitičko-podravska županija imala štand s promotivnim materijalima. Prošle godine prvi put smo mjerenje GUK-a i tlaka izvršili za mještane općina Lukač i Gradina.

U prosincu je održan božićni domjenak i tombola te smo uz čestitke za nastupajuće blagdane i podjelu skromnih darova (voće) završili rad u 2023. godini.

Starost može biti lijepa

Zdenka Mikulčić-Drakulić

Povodom Dana zdravlja Udruga VGD Velika Gorica organizirala je za svoje sugrađane akciju kontrole šećera u krvi i vrijednosti krvnog tlaka. Ekipe su radile na dva punkta u gradu. Odaziv je bio zadovoljavajući, što pokazuje da su 183 osobe pristupile prekontrolirati trenutno stanje. Lijepo je bilo vidjeti da je u toj brojki bilo dosta mlađih osoba koje time potvrđuju da brinu o svom zdravlju. Da bi akcija bila odrađena kao i svaka prethodna pobrinuli su se naši sponzori, kojima ovim putem zahvaljujemo, a to su MEDILAB ONE i Roche d.o.o.

U drugom tjednu veljače obilježen je 17. tjedan psihologije u Hrvatskoj pa je i Društvo psihologa Virovitičko-podravske županije priredilo bogat program. U Gradskoj knjižnici i čitaonici ph. dr. Jasna Per-Kožnjak, klinička psihologinja, održala je 20. veljače 2024. predavanje za članove Udruge dijabetičara na temu Treća životna dob i suvremeni svijet ili kako se snaći u vrtlogu brzih promjena. Predavanje su s pozornošću i zanimanjem pratili prisutni članovi Udruge. Posebno nam je drago da smo imali i goste iz Dijabetičke udruge Slatina, čime je započela naša suradnja na programima edukacije. Velika je to podrška oboljelima od šećerne bolesti jer su mogli naći odgovore na mnoge dileme u današnjem vrtlogu suvremenog svijeta punom neizvjesnosti i straha od budućnosti. Unatoč svim izazovima i teškoćama, kod većine prisutnih prevladalo je uvjerenje da starost može biti lijepa.

Virovitica

Slatina

Virovitica

Dan zdravlja

Velika Gorica

Marica Varjačić

Novosti u liječenju dijabetesa

Zdenka Mikulčić-Drakulić

U edukativnom programu naše Udruge najveću pozornost privlače informacije o novim lijekovima u terapiji dijabetičara i nove tehnike samokontrole.

Na sastanku Udruge 13. ožujka 2024. predavanje je održao Ivica Cindrić, dr. med., specijalist dijabetolog i endokrinolog, na temu Novosti u liječenju dijabetesa. Gosti na predavanju bile su članice Slatinske dijabetičke udruge. Bilo je dosta pitanja, a najviše o mogućnosti dobivanja Libre FreeStyle tipa 2 za samokontrolu GUK-a. Informacije o napretku medicine kod svih oboljelih od šećerne bolesti bude nadu u dobre rezultate liječenja i povećanje kvalitete života. Međutim, ostaje obveza dijabetičara da se zdravo hrane i bave fizičkom aktivnošću.

Aktivnosti iz Garešnice

Od Udruge DIA-MELL iz Centra svijeta

Virovitica

Potaknute aktivnostima DUG Garešnica kao medicinske sestre i suport dijabetičkoj udruzi odlučile smo napisati kratak osvrt na protekla događanja u 2024. godini. DUG Garešnica održala je 15. ožujka 2024. izvještajnu godišnju skupštinu. Tom je prigodom napravljen rezime rada u DUG-u i aktivnosti koje su se odvijale u 2023. godini. Konstatirano je da je tijekom protekle godine udruga bila prilično aktivna i odradila zadane planove. Prisustvovali smo 15. kongresu osoba sa šećernom bolešću s međunarodnim sudjelovanjem koji se održavao od 21. do 24. ožujka 2024. u Brelima. Tema kongresa je bila Dostupnost skrbi osobama sa šećernom bolešću. Kroz niz predavanja i radionica kako za zdravstveno osoblje tako i za same oboljele unaprijedili smo svoje znanje novim informacijama. Između predavanja bilo je vremena za šetnju po prekrasnim Brelima. Dijabetička udruga podržala je aktivnosti održavanja Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava 7. travnja 2024. čiji je pokrovitelj i organizator Bjelovarsko-bilogorska županija. Tema ovogodišnjeg Dana zdravlja je Zdravlje kao ljudsko pravo. Naši „slatki“ uključili su se kao podrška nama patronažnim sestrama u akciji mjerenja vitalnih parametara (RR, GUK) te savjetovanja o važnosti usvajanja zdravoga životnog stila. Te akcije provodile su se tijekom cijelog tjedna po mjesnim odborima. Glavna akcija održana je 9. travnja 2024. na Gradskoj tržnici u Garešnici. Odaziv je bio velik; naši sugrađani razvijaju svjesnost o zdravim navikama na naše veliko zadovoljstvo. Tom prigodom otkriveno je nekoliko novooboljelih od dijabetesa i arterijske hipertenzije. Rezime svih navedenih aktivnosti jest važnost odaziva na preventivne akcije i uključivanja u udruge u svrhu poboljšanja kvalitete života naše zajednice i svakog pojedinca osobno. Želimo poboljšati zdravlje naših sugrađana pravilnom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću i zdravim životnim navikama. Srdačno Vas pozdravljaju patronažne sestre iz Garešnice Anita, Mirjana i Romana

Dragica Lukić

Naša Udruga je lagano u pripremi za Hrvatski dan dijabetesa. Niz aktivnosti započet ćemo od 3. svibnja 2024. sudjelovanjem na Sajmu cvijeća, a završit ćemo vedrom nagradnom radioemisijom uživo, tako da će se građani moći javiti s odgovorom na neko pitanje.

Do sada su se emitirale naše tri autorske mjesečne radioemisije. Naša emisija ABECEDA ZDRAVLJA – ABECEDA

DIJABETESA ide u 17 sati svakog trećeg utorka u u mjesecu, s vremenom reprize petkom u 17 sati. Namijenjena je dijelu

Aktivnosti naše udruge

Branko Lulić

Uspješno smo realizirali 17. veljače 2024. izlet na Blidinje.

Iako nije bilo snijega, sve je ostalo bilo izvrsno: ugodna vožnja, druženje i pješačenje na velikoj nadmorskoj visini, prekrasna hrana, lokalni suveniri…

Nakon dugih „korona problema“ i priprema održan je 15. kongres osoba sa šećernom bolešću s međunarodnim sudjelovanjem, 21.

građana koji nemaju Facebook i ostale medije, a vole Radio Ludbreg. Pretežno su to ljudi sa sela koji po vani i na polju stalno nešto rade – radio se može slušati baš svugdje. Ondje gdje nema struje, postoje baterije.

Misija je naše Udruge približiti se što više običnim malim ljudima u udaljenim selima i educirati ih. Dosad smo u 2024. educirali stanovnike dvaju sela. Po dogovoru s mjesnim odborom sela Luka, u Općini Sveti Đurđ, dana 12. travnja 2024. educiramo i provodimo mjerenja u ovom selu. Pozvali smo preko radija i drugih medija sve naše članove, otkud god bili, i sve građane osam sela ove male općine. Inače, Ludbreg se pod okriljem proljeća polako pretvara u pravog ljepotana, a uskoro će se za vrijeme Sajma cvijeća, početkom svibnja, tri dana (od 3. do 5. svibnja) okititi cvijećem. Posvuda, a posebno na Otoku mladosti. Ondje će se između štandova i livada koje budu prepune cvijeća, ukrasnih grmića i stabala, plaviti naš PLAVI ŠTAND. A mnogi naši članovi dobit će zadatak: naime, tri cijela dana na štandu će se svaka tri sata izmjenjivati minimalno po četiri člana iz Udruge, uz laboranta. Mjerit ćemo šećer u krvi, tlak, vagati građane i dijeliti im zdravstvene savjete i informacije o dijabetesu. Želimo biti s građanima na našem Plavom štandu koji će biti krcat promotivnim letcima i brošurama, a bome i zdravim zalogajčićima, kao što su npr. čips od jabuke i energetske pločice na bazi zobi.

Split

– 24. ožujka 2024. u Brelima. Svaka pohvala za organizaciju Kongresa i smještaj nas sudionika. Onoliki sastav stručnih ljudi tijekom predavanja i okruglih stolova zaslužuje najveće priznanje.

Mišljenja smo da je trebalo malo više govoriti o prevenciji u odnosu na kurativu, znajući da 20% sredstava HZZO-a ide za potrebe šećerne bolesti, a od toga 88% za sanaciju komplikacija šećerne bolesti (dijaliza, sljepoća, amputacije, moždani i srčani udari…). Prevencija je ostala visjeti u zraku!

Iako je smještaj na Kongresu bio relativno jeftin, nažalost imovinsko stanje naših članova nije na zadovoljavajućem nivou (tako da smo uspjeli poći svega nas četrnaest sudionika).

Hvala svima koji su nam pomogli oko odlaska na Kongres. Izradili smo i predali projekt na Javni poziv Splitsko-dalmatinske županije, a u tijeku je priprema, izrada i predaja projekta na Javni poziv Grada Splita.

Planiramo višednevno obilježavanje 14. svibnja – Hrvatskog dana šećerne bolesti, a nadamo da će nam se pridružiti i drugi (Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Klinički bolnički centar Split, obiteljski liječnici, mediji…) Očekuje nas naša redovna izborna skupština koja će se održati u prvoj polovici lipnja 2024. godine. Zdravi i veseli bili uz dobru regulaciju glikemije!

Ludbreg

Garešnica

Kako obuća utječe na stopala?

Stopala su izložena raznim ozljedama, kako kostiju, tako i mekih tkiva kao što su mišići, tetive, koža. Obuća, koja bi trebala štititi stopala od ozljeda, najčešći je uzrok problema sa stopalima. Obično se radi o neodgovarajućoj obući koja je tijesna i loše pristaje. Tijesna obuća trljanjem može iritirati kožu, a dugotrajnim pritiskom može uzrokovati nastanak kurjih očiju, natisaka, uraslog nokta, dovesti do trajnih deformacija prstiju, čukljeva. Istraživanja su pokazala da većina ljudi nosi obuću neodgovarajuće veličine, uglavnom tijesnu. Obuća ne bi trebala biti ni prevelika, jer to izaziva trenje i može oštetiti kožu i izazivati bolove. Nošenje cipela s visokim potpeticama (štikli) utječe i na hod, jer je u njima tijelo nagnuto naprijed i promijenjen je položaj stopala prema gležnju. Da bi cipele bile udobne i sigurne trebale bi pratiti oblik stopala, biti dovoljno duge, duboke i široke.

Podsjetimo se kako izgleda dječja cipelica – prednji dio je širok toliko da se prsti mogu slobodno raširiti. Nažalost, i u dječjim cipelicama, već nakon četvrte godine života, sve je manje prostora za prste.

KOLUMNA: Sretna stopala

Anica Badanjak, dr. med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica dijabetologije i endokrinologije

Na što treba paziti pri odabiru obuće?

Veličina i oblik stopala s vremenom se mijenjaju, stoga je potrebno kod nabavke nove obuće izmjeriti stopala posebnim uređajem u dućanima ili nacrtati stopala na papir i izmjeriti dužinu i širinu. Dužina se određuje mjerenjem pete i najdužeg prsta, a to ne mora biti palac. Često je jedno stopalo duže, pa treba odabrati broj cipele prema većem stopalu.

Odgovara li oblik cipele obliku našeg stopala možemo provjeriti ako izvadimo uložak iz cipele i stanemo na njega. Ako stopalo prelazi granice uloška, takva cipela je neodgovarajuća. Osobe koje nose uloške trebale bi isprobati stanu li ulošci (ili druge ortoze) u nove cipele. Također je važno kod odabira cipela imati na sebi čarape koje se planiraju nositi s tom vrstom obuće. Prsti u cipelama trebaju imati dovoljno mjesta. Od vrha najdužeg prsta do vrha cipele trebalo bi biti 0,8 do 1 cm slobodnog prostora. Stražnji dio cipele treba biti čvrst i pripijen kako stopalo ne bi

klizalo.

Tijekom dana stopala mogu oteći, bilo da se krećemo ili mirujemo ili nosimo usku obuću, stoga je potrebno obuću birati navečer. Cipele treba isprobavati sjedeći i hodajući. Ne smije ništa tiskati. Nakon što ste kupili cipele još jednom ih provjerite po kući. Nosite ih pola sata i provjerite ima li znakova da ne pristaju dobro. Ako primijetite crvenilo kože, to je znak trljanja ili pritiska, odnosno znak da cipele ne pristaju dobro i radije ih vratite. Nemojte kupiti usku cipelu s namjerom da ćete je razgaziti. Uvijek isprobajte obje cipele.

Za bolju potporu stopalu odaberite cipele s vezicama (ili na čičak), jer tako ih možete lakše prilagođavati ako stopala oteknu. Važna je visina potpetice, najbolje 2 do 2,5 cm. Bolja potpora bit će uz širu petu na cipeli jer omogućuje bolju raspodjelu težine i veću apsorpciju udaraca. Gornji dio cipele trebao bi biti od prirodnih, mekanih materijala da se lakše prilagođava obliku stopala. Unutrašnjost cipele treba biti glatka, bez grubih šavova, što je posebice važno kod osoba sa šećernom bolešću.

Koja je obuća „zdrava“

Izabrati „zdravu“ obuću sigurno nije lako jer većina komercijalne obuće (i sportske) sadrži elemente koje bi trebalo izbjegavati: podignutu petu, oprugu za nožne prste, nedovoljno prostora za prste i krute potplate.

Slika 3. „Zdrava“ obuća

Za dobrobit stopala, cipela treba biti lagana i ravna od pete do prstiju kako bi pružila stabilnost stopalu i gležnju i omogućila prirodnu potporu svodu stopala. Potplat cipele treba biti savitljiv na vrhovima stopala kako bi potaknuo učinkovito izbacivanje prstiju pri hodu. Međupotplat ne smije biti previše fleksibilan kako bi se održala stabilnost srednjeg dijela stopala. Posebno je važno da ima dovoljno mjesta za prste, ne samo na vrhu, nego i na krajevima prstiju, što omogućuje prirodno širenje nožnih prstiju pri hodu.

Izbor odgovarajuće obuće za određenu osobu ovisi o dobi, zdravstvenom stanju, namjeni obuće, preferencijama i financijskim mogućnostima.

Uvijek prije obuvanja treba provjeriti ima li bilo kakvih stranih predmeta u obući i je li unutrašnjost obuće istrošena, jer sve to može uzrokovati ozljede. Ne dijelite obuću s drugim osobama.

Koja obuća je nepoželjna?

Primjer neprikladne, neudobne, opasne obuće jesu cipele s visokim potpeticama i suženim prostorom za prste koje se nose preko tristo godina, jer to „diktira“ moda. Cipele s visokom

potpeticom su one kod kojih je peta viša od prednjeg dijela. Tijelo je u visokim potpeticama nagnuto naprijed, a promijenjen je i položaj stopala prema gležnju. To ometa normalan hod i može dovesti do osjećaja umora i bolova, ne samo u stopalima, nego i u koljenima, kukovima i leđima. Bolovi u stopalima djelomično su posljedica smanjene duljine stopala i povećane visine luka. Bol se javlja u prstima, jabučici, peti i svodu stopala. Tanja (manji kontakt površine između cipele i tla) i viša potpetica (veći nagib pete prema prstima), suženi dio za prste i dugotrajno nošenje izazvat će više poteškoća. Visoke potpetice stvaraju veći pritisak na podlogu stopala, što uzrokuje stanjivanje jastučića stopala (prirodne podloge stopala). Dodatni pritisak može dovesti do natisaka na tabanima.

Slika 4. Dok stojimo bosi težina tijela raspoređena je podjednako na petu i prednji dio stopala, dok je u cipalama s visokom potpeticom najveće opterećenje na prste, čak 90%

6. Bol u peti zbog nošenja štikli Česta ili dugotrajna uporaba cipela s visokom petom ili šiljastim vrhom dovodi do strukturalnih iskrivljenja stopala kao što su kandžasti prsti, čukljevi. Povećana je sklonost uganuću gležnja, oštećenju hrskavice i mekih tkiva (osteoartritisu) koljena, nastanku kurjih očiju, žuljeva, ukočenosti Ahilove tetive, što pridonosi smanjenju opsega pokreta gležnja. Kada dođe do težih oštećenja struktura stopala, zatezanja i

Slika 1. Dječje cipelice

Slika 2. Uske Cipele

Slika 5. „Opasna“ obuća

Slika

skraćivanja Ahilove tetive, kod osoba koje su dugo nosile štikle prelazak na ravne cipele može im izazivati nelagodu u mišićima i bol.

Radi nametnutih modnih trendova mnogi žrtvuju bol i funkciju za stil, posebice mlađe osobe. Istraživanje Američkog podijatrijskog udruženja otkrilo je da je 42% žena nosilo visoke potpetice usprkos boli iz estetskih razloga. Treba se zapitati: isplati li se za „ljepotu“ toliko žrtvovati? Starije osobe češće se opredjeljuju za udobnu i sigurniju obuću, a zadnjih godina povećala se svijest o potencijalnoj štetnosti visokih potpetica. Sve više se nose tenisice, stoga se možemo nadati da će prevladati „zdrava“ obuća s niskom petom, okruglim vrhom i mekim potplatom. Međutim, potrebne su društvene promjene u definiranju mode koje će promovirati udobnost i zdravlje, a cipele s tankim potplatom, visokom potpeticom i uskim vrhom odbaciti kao opasne.

Opasnosti postoje i kod nošenja ravne obuće kao što su japanke i balerinke, jer ne pružaju potporu svodu stopala, zbog čega dolazi do prenaprezanja tetiva, promjene mehanike stopala (razvija se plantarni fasciitis i tendinitis Ahilove tetive – vrlo bolna stanja u području stopala). Japanke ne štite stopalo od ozljeda, a mogu dovesti do deformacija nožnih prstiju (čekićasti prsti) jer se nožni prsti „bore“ da drže nogu u obući.

Slika 7. Obuća koju osobe sa šećernom bolešću ne bi trebale nositi

Zašto je odabir obuće posebno važan za osobe sa šećernom bolešću?

Za osobe sa šećernom bolešću iznimno je važan pravilan odabir obuće jer je neodgovarajuća obuća ili obuća koja loše pristaje

najčešći uzrok nastanka rane na stopalu u razvijenim zemljama. Odabir obuće ovisi o zdravstvenom stanju stopala i kategoriji rizika za nastanak rane na stopalu. Osobe s niskim rizikom za razvoj rane na stopalu nemaju gubitak zaštitnog osjeta u stopalima ni oštećenje arterijske cirkulacije i spadaju u kategoriju „0“ (prema klasifikaciji Međunarodne radne skupine za dijabetičko stopalo).

Oni mogu koristiti komercijalno izrađenu obuću uz preporuku da je pravilno odaberu. Na primjer, kod izbora tenisica treba voditi računa za koju svrhu im trebaju. Kako se stanje stopala pogoršava i rizik za nastanak rane na stopalu se povećava, tako da i obuću treba sve više prilagođavati novim zahtjevima, odnosno potrebno je koristiti terapijsku obuću izrađenu po mjeri.

Neodgovarajuća obuća nije loša samo za osobe sa šećernom bolešću, nego i za sve ostale, samo što posljedice mogu biti mnogo, mnogo opasnije za one sa šećernom bolešću. Bol – „dar od Boga“, kako je rekao Paul Brand, potaknut će nas na rješavanje problema. Problem nastaje i ubrzano se povećava kod osoba sa šećernom bolešću koje su izgubile taj „Božji dar“, jer nema znakova upozorenja na koje bismo inače reagirali.

Neosjetljiva stopala sklona su ozljedama, nastanku rana uz opasnost od infekcije, a ako je i cirkulacija oštećena rane mogu dovesti do odumiranja tkiva i potrebe za kirurškim uklanjanjem dijela stopala ili noge. Jedna od dugotrajnih komplikacija šećerne bolesti naziva se „dijabetičko stopalo“ ili po novome „dijabetička bolest stopala“, kojoj često ni zdravstveni djelatnici ni osobe sa šećernom bolešću ne pridaju dovoljno pozornosti. Šećerna bolest može dovesti do deformacija stopala, odnosno do promjena oblika i strukture stopala, što mijenja biomehaniku stopala i hod i povećava sklonost padovima i ozljedama. O promjenama statike stopala i neravnomjernom rasporedu pritisaka na stopala s posljedičnim razvojem natisaka bilo je govora u prethodnom broju časopisa. Odabirom odgovarajuće obuće možemo sačuvati zdravlje stopala. Ako baš morate nositi štikle, neka to ne bude često ni dugo.

Izvori:

1. Branthwaite H, Chockalingam N, Grogan S, Jones M. Footwear choices made by young women and their potential impact on foot health. J Health Psychol. 2013;18:1422–31.

2. Cronin NJ. The effects of high heeled shoes on female gait: a review. J Electromyogr Kinesiol. 2014;24(2):258–63. doi: 10.1016/j.jelekin.2014.01.004.

3. https://iwgdfguidelines.org/guidelines-2023/

4. https://naturalfootgear.com/blogs/educational-articles/definition-of-a-healthy-shoe

5. https://www.percystride.com/post/what-are-the-healthiest-shoes-for-feet

6. https://www.piedmont.org/living-real-change/the-best-and-worst-shoes-for-your-feet

7. Lorkowski J, Pokorski M. Harmful female footwear: A public health perspective. Heliyon. 2023;9(11):e21297. doi: 10.1016/j.heliyon.2023.e21297.

8. Seale KS. Women and their shoes: unrealistic expectations? Instr Course Lect. 1995;44:379–84.

Slike

1. https://picsbestsk.live/product_details/39146009.html

2. https://squatuniversity.com/2021/11/02/foot-anatomy-101-normal-vs-natural/

3. https://www.healthxchange.sg/diabetes/essential-guide-diabetes/diabetes-foot-care-how-choose-shoes-good-support-fit

4. Rossi WA. Footwear: The Primary Cause of Foot Disorders. Podiatry Management 2001.

5. https://en.wikipedia.org/wiki/High-heeled_shoe

6. https://mavshacklive.in/blogs/news/effects-of-bad-shoes-and-foot-wear

7. https://www.healthxchange.sg/diabetes/essential-guide-diabetes/diabetes-foot-care-how-choose-shoes-good-support-fit