Časopis Dijabetes-Slatki zivot 1-2024

slatki život

Dijabetes

Konferencija: Kako se zaštititi od respiratornih bolesti

Intervju s prim. dr. sc.

Miroslavom Venusom, dr. med.

Časopis za zdrav život Broj 1 - veljača 2024.

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

6.2 mmol/L

1 min

HbA1c

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

Dijabetes/Slatki život

ISSN 1333-8404 (Tisak)

Dijabetes/Slatki život

ISSN 2459-7945 (Online)

ISSN 1333-8404 (Tisak)

ISSN 2459-7945 (Online)

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV.

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 1/2024., godina izlaženja XXX.

Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr

Zagreb, Ilica 48/II, tel: 01 4847 807, e-mail: dijabetes@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr

Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije.

Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije.

Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba

Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 10 EUR koju treba platiti na IBAN: HR6223600001101494782.

uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782

Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati

na fax:

Potvrdu o uplati s adresom za dostavu OBAVEZNO poslati na našu e-mail adresu: dijabetes@dijabetes.hr.

01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

Izdavač:

Izdavač:

HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA

HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA

Glavna urednica:

Glavni urednik:

Davor Bučević, prof., mr.oec.

Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Grafičko oblikovanje i priprema:

Lara Žigić

Grafičko oblikovanje i priprema:

Lektura/Redaktura:

Lucija Kolarić

Branimir Markač

Tisak:

Lektorica:

Respiratorne bolesti i dijabetes

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE

5 UVODNIK

6 Intervju: prim. dr. sc. Miroslav Venus

11 Vrućica ili povišena tjelesna temperatura

14 Šećerna bolest i operacija kralješnice

TEMA BROJA

17 Osobno iskustvo s inzulinskom pumpom MiniMed 780G

18 Utječe li konzumacija šećera na arterijsku hipertenziju?

13. kongres osoba sa šećernom bolesti Hrvatske

22 Redovni godišnji oftalmološki pregled spašava vid

26 Klimatske promjene: Kvaliteta zraka i utjecaj na zdravlje

Strukturirana edukacija osoba sa šećernom bolesti

28 Prehrana i imunitet

33 Odsjek za dijetetiku

Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 iz pedijatrijske u internističku skrb

34 Recepti

Silvija Brkić Midžić, prof.

Printera Grupa d.o.o., Sveta Nedjelja

Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka

Tisak:

Urednički savjet:

TISKARA ZELINA

Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc.

Tiskano: veljača 2024. u 30 000 primjeraka

Urednički savjet:

Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

prof. dr. sc. Dario Rahelić / Tomas Matić, dr. med. / dr. sc. Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane / dr. sc. Vilma Kolarić, mag. med. tehn. / prim. dr. sc. Lavinia La Grasta Sabolić, dr. med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture, lekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno.

U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/ Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

36 Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolešću

Utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju

šećerne bolesti

37 Malo je opasna riječ i legende o zdravlju

38 IZ UDRUGA

40 Kolumna: Sretna stopala

Ljetni kamp za djecu i mlade Mikrobiota, probiotici i dijabetes

Vegetarijansko-veganska dijeta u djece Recepti

Kontrola postprandijalne

glukoze

omogućuje vam da ste na pravom putu*

• HbA1c ne daje prave informacije o dnevnim vrijednostima glukoze u krvi i postprandijalnoj glukozi (PPG)1

• Visoke vrijednosti PPG-a otežavaju ukupnu kontrolu vrijednosti glukoze u krvi2

• Smanjenje vremena tijekom kojeg je glukoza u krvi iznad ciljnog raspona može pomoći u smanjenju rizika od dugoročnih zdravstvenih problema2

• Kontrola PPG-a i povećanje vremena u ciljnom rasponu mogu vam pomoći u postizanju željenih vrijednosti glukoze2,3

POBOLJŠANJE

PPG-a

PPG = vrijednosti postprandijalne glikemije

TIR (eng. Time In Range) = vrijeme provedeno u ciljnom rasponu vrijednosti glukoze

Reference: 1. Danne T, et al. Diabetes Care. 2017;40(12):1631-1640. 2. Monnier L, Colette C. Diabetes Metab. 2015;41:6S9-6S15.

3. Beck RW, et al. Diabetes Care. 2019;42(3):400-405.

*Za više informacija kontaktirajte svog zdravstvenog radnika

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE, PP-LD-HR-0187, 31.10.2023.

Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavništvo u RH, Ulica grada Vukovara 269 G, 10 000 Zagreb, Tel: +385 1 2350 999, Fax: +385 1 2305 870

POVECANI

U 2024. godinu krenuli smo vrlo aktivno i ambiciozno te se nadam da će entuzijazam i trud Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kao i aktualne teme s kojima se bavimo prepoznati svi oni koji s različitih aspekata sudjeluju u skrbi osoba s dijabetesom. Tijekom ove godine slijede nam veliki projekti koje smo već sada započeli. Nakon dugog vremena odgađanja zbog pandemije COVID-19 tek ove godine organiziramo, sada po prvi put, Kongres osoba sa šećernom bolešću s međunarodnim sudjelovanjem. Jedini smo među susjednim nam državama koji organiziramo kongres osoba sa šećernom bolešću. Vjerujem da će se ta tradicija nastaviti i dalje jer smo okupili velik broj relevantnih stručnjaka s područja skrbi osoba sa šećernom bolešću. Za sudionike kongresa pripremljena su brojna predavanja, radionice kao i okrugli stolovi. Tema 15. kongresa osoba sa šećernom bolešću jest Dostupnost skrbi osobama sa šećernom bolešću. U ovom broju časopisa Dijabetes – slatki život najavljujemo i Edukativno-rekreativni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolešću koji će se održati u Hostelu Stoimena u Crikvenici od 30. lipnja do 7. srpnja 2024. I dalje imamo sjajnu ekipu liječnika i medicinskih sestara koja će biti s nama u Ljetnom kampu. Kako je broj mjesta ograničen, pozivamo zainteresirane da se što prije prijave.

Početkom veljače, po prvi put, a nadamo se da će to prerasti u tradiciju, organizirali smo vrlo uspješnu javnozdravstvenu konferenciju Kako se zaštititi od respiratornih bolesti U sklopu

Možemo li bolje i više?

Konferencije organizirali smo dva okrugla stola na kojima smo uz pomoć stručnjaka pokušali objasniti i educirati zašto i dalje nije dovoljno dobar odaziv na cijepljenje, zbog čega se vraćaju bolesti koje su cijepljenjem trebale biti iskorijenjene, poput hripavca, te educirati građane zašto je važno na vrijeme cijepiti se i izbjeći teške, a ponekad i fatalne zdravstvene posljedice. Ovim putem zahvaljujem svim stručnjacima koji su sudjelovali na Konferenciji kao i medijima koji nas prate i pomažu nam u vidljivosti i širenju spoznaje koliko je važna edukacija, prevencija i briga o vlastitom zdravlju. Za ovaj broj časopisa Dijabetes – slatki život pripremili smo za naše čitatelje zanimljive, edukativne i aktualne tekstove koje su napisali naši uvaženi stručnjaci. Kako je još uvijek sezona respiratornih bolesti, o ovoj i drugim temama razgovarali smo za ovaj broj časopisa s prim. dr. sc. Miroslavom Venusom, dr. med., predsjednikom Hrvatskoga epidemiološkog društva i ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičkopodravske županije. Tu su i recepti čijim objavama olakšavamo našim čitateljima pripremu obroka kao i lakše pridržavanje zdravih životnih navika. U časopisu je, kao i uvijek, predstavljen rad naših udruga članica Saveza, koje se uvijek potrude provoditi aktivnosti kojima okupljaju i educiraju svoje članove. Svim čitateljima našeg časopisa Dijabetes – slatki život kao i članovima naših udruga te svima koji podupiru rad Saveza želimo dobro zdravlje i uspješan rad tijekom 2024. godine.

Sretan Uskr s svojim članovima i njihovim obiteljima, suradnicima i pr ijateljima želi Vaš

Intervju: prim. dr. sc. Miroslav Venus

Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Povodom završetka druge sezone javnozdravstvene kampanje Reagiram i preveniram kao i organizacije stručne konferencije Kako se zaštititi od respiratornih bolesti u ovom broju časopisa razgovaramo s prim. dr. sc. Miroslavom Venusom,

dr. med., specijalistom epidemiologije, ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitičko-podravske županije i predsjednikom Hrvatskoga epidemiološkog društva Hrvatskoga liječničkog zbora.

Na početku Vam zahvaljujemo što ste aktivni u našoj kampanji Reagiram i preveniram i što se rado odazivate na naša događanja, sudjelujete u konferencijama i istupate u javnosti.

Smatram to ne samo svojom dužnošću, već osjećam i veliko zadovoljstvo što osobno mogu sudjelovati u bilo kojem obliku preventivnih aktivnosti, poput spomenute kampanje.

Još uvijek je sezona respiratornih bolesti. Možete li našim čitateljima reći tko se sve treba cijepiti protiv respiratornih bolesti kao što su gripa, COVID-19 i pneumokok?

Respiratorne bolesti su epidemiološki vrlo zahtjevne u smislu suzbijanja širenja iz jednostavnog razloga što se uzročnici šire zrakom koji svi moramo udisati. Uz određene nefarmakološke postupke kojima se služimo u njihovom suzbijanju (izbjegavanje okupljanja, provjetravanje prostorija, nošenje maski…), svakako je najvažnije cijepljenje, s obzirom na činjenicu da za sve tri nabrojene bolesti cjepivo postoji. Za gripu i pneumokok znamo otprije, a za COVID-19 odnedavno, da postoje određene skupine u našoj populaciji koje su osjetljivije i za koje je preporučeno cijepljenje kako bi se zaštitile od teških oblika bolesti i eventualnih smrtnih ishoda. Te skupine su vrlo slične za sve tri bolesti, pa su tako na prvom mjestu starije osobe koje su navršile 65 godina života ili više te brojni bolesnici bez obzira na dob koji boluju od određenih kroničnih nezaraznih bolesti. U njih ubrajamo kronične bolesti srca i krvnih žila, poput hipertenzije, kronične bolesti pluća poput KOPB-a, endokrine bolesti poput dijabetesa, maligne bolesti, odnosno sve one koje na bilo koji način iscrpljuju organizam i stvaraju povoljne uvjete za respiratornu infekciju. Naravno, preporuka je da se cijepe i zdravstveni radnici zbog prirode svog posla, kao i trudnice, posebice protiv gripe.

Osobe s dijabetesom često nisu svjesne niti koliko je dijabetes opasna bolest, stoga nam pojasnite što se može dogoditi ako se osobe u povećanom riziku ne cijepe protiv respiratornih bolesti?

Dijabetes je, kao i druge malo prije nabrojene kronične bolesti, oboljenje koje smanjuje imunitet kod bolesnika te je takva osoba općenito osjetljivija na svaku potencijalnu infekciju. Zbog toga je takva osoba pod povećanim rizikom za razvoj bolesti s teškom kliničkom slikom, odnosno s jako izraženim simptomima bolesti koji, uz to, i dulje traju. Ako pak akutna infekcija dulje traje i ima teže simptome, postoji realna opasnost od nastanka akutnih komplikacija u vidu tzv. superinfekcije, kada se na primarnu virusnu bolest (gripa, COVID-19) nadoveže bakterijska infekcija. Jedna od najčešćih upravo je infekcija pneumokokom, koja se može manifestirati u vidu upale pluća. Sve to otežava i produžava liječenje oboljelog s vrlo neizvjesnim ishodom, a u velikom broju slučajeva i nakon izlječenja ostaju određene zdravstvene posljedice. Stoga, kako bi se sve to izbjeglo, preporučuje se cijepljenje.

Zbog čega određeni broj građana ima otpor prema cjepivima?

Svjetska zdravstvena organizacija svojedobno je osnovala znanstvenu savjetodavnu grupu eksperata koji su proučavali razloge koji dovode do odbijanja cijepljenja ili oklijevanja kod

donošenja odluke o cijepljenju. Oni su brojni i različiti te zadiru u brojna društvena područja poput socio-ekonomskog statusa, kulture i povijesti, preko osobnih iskustava i povjerenja u sustav, do na prvi pogled banalnih razloga poput načina primjene cjepiva, broja potrebnih doza, odnosno uvođenja novih cjepiva. Sve to dodatno se pojačalo tijekom pandemije bolesti COVID-19, kada smo svi bili izloženi jednoj potpuno neuobičajenoj situaciji koja je dugo potrajala.

Uglavnom se sve one koji se odbijaju cijepiti ili oklijevaju prilikom donošenja takve odluke može svrstati u četiri grupe: oni koji su neodlučni, oni koji su nezainteresirani, oni kojima je cijepljenje teže dostupno te oni koji su aktivni protivnici cijepljenja. U prve tri skupine ubrajaju se osobe koje bi se eventualno mogle predomisliti i nakon argumentirane rasprave promijeniti svoj stav prema cijepljenju, dok se oko zadnje skupine ne vrijedi truditi jer nema uspjeha. Iz osobnih iskustava mogu posvjedočiti da ima neodlučnih roditelja koji oklijevaju kod donošenja odluke o cijepljenju svojega djeteta jer su zabrinuti i nemaju dovoljno informacija o samom cjepivu, odnosno mogućim neželjenim nuspojavama. To mi je potpuno normalno jer uvijek govorim da nema zabrinutije osobe za svoje dijete od samog roditelja. Ako je to u normalnim granicama, takve roditelje uglavnom pridobijemo nakon što im se objasni sve što ih muči. Oni koji su nezainteresirani, uglavnom podcjenjuju zarazne bolesti protiv kojih se cijepimo, iz jednostavnog razloga što ih nema. Stoga smatraju da je nepotrebno cijepiti dijete protiv onih bolesti koje više ne postoje, a u stvari ne razumiju da takvih bolesti više nema upravo zato što se protiv njih cijepimo i na takav način ih držimo pod kontrolom. Čim se u dovoljnoj mjeri protiv njih prestanemo cijepiti, one se ponovno pojave, kao što se dogodilo s hripavcem ili ospicama.

Mislite li da bi nam zdravstveni odgoj tijekom školovanja pomogao u suzbijanju širenja teorija zavjera o virusima i cjepivu?

Ako bi se takav zdravstveni odgoj provodio prema preporukama struke, na prilagođen način određenom uzrastu učenika, sigurno bi pomogao u usvajanju znanstveno potkrijepljenih činjenica i na taj način smanjio prostor za širenje dezinformacija i/ili poluinformacija.

Kako smo kao država iz koje je potekao dr. Andrija Štampar završili kao država u kojoj jedan dobar dio građana sumnja u cjepiva ili se ne žele cijepiti iako govorimo o provjerenim i sigurnim cjepivima?

Uvijek kažem da je to pitanje na koje mogu bolje odgovoriti sociolozi i psiholozi, nego mi liječnici. U svakom slučaju, barem dio odgovora leži u činjenici da su naši ljudi generalno prilično nezainteresirani za svoje zdravlje, a postaju naglo zainteresirani za svoju bolest kada se razbole. Dokaz tomu je opće poznata činjenica da smo kao nacija pretili jer se nekvalitetno hranimo, nedovoljno smo tjelesno aktivni, ali zato pušimo duhanske proizvode i pretjerano pijemo alkoholna pića. Sve su to poznati rizični čimbenici za razvoj brojnih kroničnih nezaraznih bolesti koje bi se mogle spriječiti, odnosno prevenirati kada bismo promijenili stil ponašanja. U tom zanemarenom odnosu prema prevenciji leži i dio objašnjenja o odbijanju cijepljenja ili oklijevanju kod odluke o cijepljenju, jer naprosto ne razmišljamo

i ne ponašamo se preventivno, već reagiramo kad uglavnom već bude kasno. Moram priznati da dio odgovornosti leži na svima nama jer je zdravstveni sustav tako posložen da promovira liječenje bolesnih, a ne sprječavanje nastanka bolesti. Nažalost, i dio zdravstvenih radnika, posebice liječnika unosi zabunu svojim neutemeljenim negativnim stavovima o cijepljenju i cjepivima. U velikoj smo mjeri zaboravili Štamparova načela, a bilo bi dobro da ih se prisjetimo i na primjeren, suvremen način počnemo primjenjivati.

Nedavno je Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirao Konferenciju na kojoj se na jednom okruglom stolu razgovaralo i o (ne)povjerenju u cijepljenje i povratku bolesti poput hripavca i gripe. Te epidemije nisu samo pitanje Hrvatske, nego i globalne prijetnje. Možete li nam objasniti kako uopće o takvim temama govorimo u 2024. godini?

Svijet se je promijenio, postao je „globalno selo“ u kojemu ne samo ljudi i roba, već i informacije putuju ogromnom brzinom s jednog kraja na drugi. Nesumnjivo je i utjecaj društvenih mreža odigrao značajan utjecaj na širenje lažnih informacija, odnosno netočnih podataka i iskrivljenih zaključaka koji su doveli do porasta nepovjerenja općenito. Pojedinci više ne vjeruju nikome, izgubili su povjerenje u institucije, pa tako nekritički više ne vjeruju niti zdravstvenim radnicima, liječnicima i njihovim savjetima koji se odnose na preventivne aktivnosti. Jedna od najznačajnijih svakako je cijepljenje, koje zbog toga sve manje ispunjava svoju svrhu jer se sve manji broj osoba cijepi i na taj način zaštićuje protiv određenih zaraznih bolesti. Zato se one pojavljuju ponovno i u povećanom opsegu jer su cjepni obuhvati pali ispod određene granice i na taj način smanjili proporciju imunih osoba u populaciji. Umjesto da neke bolesti eliminiramo, jednim dijelom i zbog navedenog razloga, one se pojavljuju u epidemijskom obliku. Radi potpune objektivnosti, preboljenje ili cijepljenje protiv hripavca ne ostavlja dugotrajni imunitet i bolest je izrazito zarazna, pa su i to razlozi njegove povećane pojavnosti. No, podatci pokazuju da se u značajno većem broju pojavljuje upravo u onim dijelovima Republike Hrvatske gdje su cjepni obuhvati niži, tako da ne možemo i ne smijemo zanemariti upravo tu poveznicu.

Vrlo ste aktivni u našoj kampanji Reagiram i preveniram i Hrvatsko epidemiološko društvo je partner naše kampanje. Mislite li da bi više ovakvih kampanja pomoglo u edukaciji građana o važnosti cijepljenja kao preventivne metode?

Apsolutno. To se moglo vidjeti upravo tijekom spomenute kampanje, u što sam se i sam uvjerio kada su mi se nakon medijskog pojavljivanja pacijenti javljali na cijepljenje u većem broju, upravo potaknuti porukama iz kampanje. Jednako tako, ako su došli na cijepljenje protiv jedne određene bolesti (gripe, na primjer), a bilo im je ponuđeno i objašnjeno cijepljenje protiv pneumokoka, gotovo svi su prihvatili uz komentar kako su o tom cjepivu čuli u medijima. Zbog toga smatram da s takvim pristupom treba nastaviti i dalje ga razvijati uz pojavljivanje stručnjaka „s terena“, koji su lokalno prepoznatljivi i kojima ljudi vjeruju.

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno

zdravstvo dosad je potrošeno oko 350.000 cjepiva protiv gripe. Iako su osobe starije životne dobi najdiscipliniranije po pitanju cijepljenja protiv gripe, to je još uvijek mali broj ako znamo da je više od 800.000 osoba u RH starijih od 65 godina. Kako to komentirate?

Siguran sam da barem dio tih starijih osoba koje se ne cijepe nemaju odgovarajuću dostupnost cijepljenju na onakav način koji bi odgovarao njihovim potrebama. Podsjećam na ranije navedenu treću skupinu osoba koje oklijevaju kod donošenja odluke o cijepljenju jer im je ono teže dostupno. Poznato je da, posebice u Slavoniji, imamo sve više staračkih, samačkih domaćinstava gdje pojedinci žive sami bez pomoći mlađih. S druge strane, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sada već kronično nedostaje liječnika, pa tako imamo sve više ambulanti u ruralnim sredinama gdje nema „nositelja tima“. Da je tome tako, pokazali smo tijekom pandemije bolesti COVID-19, kada smo na području moje županije organizirali cijepljenje protiv virusa SARSCoV-2 putem tzv. COVID-autobusa kojima smo obilazili seoska područja i dovodili cijepljenje i cjepivo „pred kućni prag“ takvim osobama. Na takav način povećali smo dostupnost te posljedično i obuhvat cijepljenja jer su nam brojne osobe rekle kako se ne bi cijepile da im nismo pružili takvu mogućnost, ne zato što se ne žele cijepiti, već zato što ne mogu. Dakle, jednom izvornom „štamparovskom“ akcijom pokazali smo da se može.

Imate li iskustva s domovima za starije, kakva je ondje procijepljenost protiv respiratornih bolesti?

Redovito nudimo cijepljenje svim domovima za starije na području Virovitičko-podravske županije. Neki domovi se odazovu, pa ih posjetimo i procijepimo, a neki navode tehničke poteškoće zbog potrebe dobivanja suglasnosti za cijepljenje od strane djece korisnika koji su teško bolesni, koji nisu pokretni ili ne komuniciraju. U nekim domovima za starije cijepljenje provode i kolege iz obiteljske medicine pa možemo reći da je situacija donekle zadovoljavajuća, mada bih bio puno zadovoljniji da se svi korisnici domova, ali i zaposlenici, procijepe u potpunosti. Naime, zbog načina njihova smještaja (zatvoreni kolektivi), njihove uglavnom visoke dobi i prisutnosti brojnih kroničnih bolesti ubrajaju se u posebno osjetljive skupine pa bi im cijepljenje trebalo biti obvezno.

Iako bi zdravstveni djelatnici trebali biti najbolje procijepljeni, praksa pokazuje suprotno. U čemu je problem?

U odnosu na vrijeme od prije desetak ili više godina, situacija je ipak nešto bolja što se tiče procijepljenosti zdravstvenih djelatnika. Uostalom, određena cijepljenja su kod zdravstvenih djelatnika obvezna, kao što je cijepljenje protiv HBV-a, gdje se traži i povremeno kontrolira titar zaštitnih protutijela. Svi su shvatili da ih navedeno cijepljenje štiti u slučaju ubodnih incidenata, pa nema odbijanja cijepljenja. Za neka druga, neobavezna cijepljenja poput cijepljenja protiv sezonske gripe situacija se također popravlja, ali nedovoljno dobro. Slično je bilo i tijekom pandemije bolesti COVID-19, kada je bilo nerazumijevanja i odbijanja cijepljenja, a kao razlog najviše se navodila nedovoljna istraženost cjepiva, posebice onih proizvedenih m-RNA tehnologijom. Smatram da

je tu najviše nedostajalo pravodobnih informacija, a nije nam pomoglo ni javno polemiziranje poznatih i priznatih znanstvenika u medijskom prostoru, uz uplitanje i nekih poznatih osoba, laika. U svakom slučaju, zdravstveno opismenjavanje svih, bez obzira na struku, s naglaskom na preventivne aktivnosti od kojih je najznačajnije cijepljenje, predstavlja conditio sine qua non

Surađujete li kao epidemiolog s udrugama na području Virovitičko-podravske županije?

Surađujem intenzivno već dugi niz godina, a suradnja se dodatno pojačala tijekom pandemije bolesti COVID-19. S obzirom na to da je poznato kako respiratorne bolesti, poput sezonske gripe, bolesti COVID-19 ili invazivne pneumokokne bolesti mogu biti pogubne upravo za starije, odnosno one s kroničnim bolestima, ostvarili smo suradnju s udrugama koje ih okupljaju. Tako smo s udrugama umirovljenika dogovarali cijepljenje protiv bolesti COVID-19 za njihove članove, dogovarali im posebne termine za cijepljenje kako ne bi morali čekati, organizirali edukativna predavanja i slično. Jednako tako, ostvarili smo suradnju s udrugama osoba oboljelih od dijabetesa te klubovima liječenih alkoholičara iz istih, prethodno navedenih razloga. S udrugama osoba oboljelih od dijabetesa sudjelujemo u obilježavanju važnih datuma, a sudjelujemo i u radijskim emisijama gdje promoviramo cijepljenje i prevenciju općenito.

Kakav je Vaš stav po pitanju sankcija roditelja koji ne žele cijepiti svoju djecu, a da pritom nema opravdanih zdravstvenih razloga?

Kao epidemiolog, liječnik koji se bavi prevencijom, uvijek sam najprije za provedbu edukacije roditelja kako bi shvatili važnost cijepljenja kojim štite svoje dijete. Budući da u Republici Hrvatskoj imamo tzv. kalendar obveznog cijepljenja, svi bi se trebali podvrgnuti toj obvezi. Ako to netko ne želi, a u ovom slučaju roditelj odlučuje u ime svojeg djeteta, predviđene su zakonske sankcije. One su uglavnom novčane, ako do njih uopće dođe. Naime, dug je put u stvarnom životu da se dođe do sankcija roditelja od strane pravosudnog sustava i nisam siguran da uopće ostvaruju željene ciljeve i svrhu. Roditelj, kada i ako bude novčano kažnjen, i dalje ne cijepi svoje dijete pa tako i nakon izricanja sankcija nismo ostvarili željeni cilj, nismo procijepili dotično dijete.

Postoji jedno istraživanje koje sam pronašao, a koje uspoređuje zemlje sličnog sustava i geografskog položaja koje se razlikuju po politici cijepljenja s obzirom na obvezu ili samo preporuku. Uspoređivao se obuhvat cijepljenih protiv ospica, hripavca i dječje paralize u baltičkim zemljama, gdje jedna zemlja ima uvedeno obvezno cijepljenje, dok ostale dvije samo preporučeno, pa se ustanovilo da ona s obveznim cijepljenjem, unatoč toj obvezi, nije postigla veće cjepne obuhvate. Jednako tako, međusobnom usporedbom skandinavskih zemalja koje sve redom imaju preporučeno cijepljenje, bez obveze cijepljenja, vidjelo se da su im cjepni obuhvati različito visoki unatoč jednakoj politici preporučenog cijepljenja. Dakle, može se zaključiti da na postizanje zadovoljavajućih cjepnih obuhvata utječe puno više razloga te da sankcioniranjem, a bez sveobuhvatnog pristupa, nećemo postići željene ciljeve.

Što mislite da bismo najprije trebali promijeniti da nam građani RH imaju povjerenja u cijepljenje kao jedno od najvećih medicinskih dostignuća i da nam se poveća procijepljenost?

Prvenstveno paradigmu o bolesti i zdravlju. Budući da se paradigma po definiciji stvara preko informacija i iskustava u najranijem djetinjstvu pa nadalje u životu te da su autoriteti oni koji je nameću, potrebno je prevenciju postaviti na ono mjesto koje joj pripada. To je polazna točka koju treba nametati od najranije dobi: da je zdravlje neprocjenjivo i da ga se ne shvaća „zdravo

za gotovo“, jer ga neki nemaju već od rođenja, nažalost. A što mi radimo tijekom života? Svim silama se trudimo narušiti svoje zdravlje živeći nezdravim životom, a kad nam to napokon uspije, onda smo nezadovoljni. I uglavnom su nam svi drugi krivi. Stoga treba početi cijeniti svoje zdravlje, u njega svakodnevno ulagati i truditi se zdravo živjeti. Jedna od mjera zdravog života svakako je i zaštita od zaraznih bolesti koja se najkvalitetnije postiže cijepljenjem. Tu nam svima treba pomoć autoriteta koji u svojim nadležnostima trebaju poraditi na pozicioniranju prevencije na puno značajnije mjesto u društvu nego što je trenutno.

Vrućica ili povišena tjelesna temperatura

Ljiljana Ćenan, dr. med., specijalistica obiteljske medicine u Ivankovu

Vrućica (povišena tjelesna temperatura) je stanje tjelesne temperature iznad 37˚C, koja se smatra normalnom u većine ljudi. Vrućica sama po sebi nije bolest, već je simptom drugih stanja i bolesti. Porast tjelesne temperature u tim drugim stanjima i bolestima znak je da se obrambeni (imunološki) sustav aktivirao, najčešće radi borbe s infekcijama (bakterijskim ili virusnim).

Tjelesna temperatura se razlikuje od osobe do osobe, ovisi o periodu dana u kojem se mjeri, ali i o metodi mjerenja.

Povišenu tjelesnu temperaturu najčešće uzrokuju infekcije (bakterijske, virusne, infekcije dišnog, mokraćnog ili probavnog

sustava), no može nastati i nakon cijepljenja, kao simptom autoimunog poremećaja ili u sklopu reakcije na uzimanje nekih lijekova.

Uz povišenu temperaturu se mogu javiti i glavobolja, bol u mišićima i kostima cijelog tijela, zimica, tresavica, osjećaj hladnoće, znojenje, umor, ubrzan rad srca, ovisno o samom uzroku koji leži u podlozi povišenja temperature.

U slučaju kad netko osjeti simptome poput bolova u grlu i/ili u mišićima i kostima cijelog tijela, kašlja, curenja nosa, zimice, tresavice, trbušnih tegoba kao što su proljev i povraćanje, važno

je IZMJERITI TEMPERATURU.

Zdravstvenim radnicima je podatak o temperaturi izuzetno važan jer ih usmjerava prema dijagnozi. Nije isto kad netko kaže da je imao temperaturu najviše do 37,5˚C ili preko 39,5˚C. Ponekad pacijenti kažu da nisu mjerili temperaturu jer znaju da će biti izmjerena u ordinaciji. No, budući da često prije dolaska već uzmu neki lijek koji snižava temperaturu (antipiretik), onda ta temperatura koja se izmjeri u ordinaciji nije podatak na koji se može osloniti prilikom postavljanja dijagnoze.

Na kojem mjestu se mjeri temperatura?

Temperatura se može mjeriti u ustima, pod pazuhom, u uhu, na čelu i rektalno (u završnom dijelu debelog crijeva). Najtočnija je temperatura izmjerena rektalno ili u ustima, a najmanje točna izmjerena u uhu i pod pazuhom. Temperatura izmjerena rektalno viša je za oko 0,5˚C nego kad se mjeri u ustima ili pod pazuhom. Kad se izmjeri povišena temperatura, ako je ona viša od 38˚C potrebno je uzeti lijek za snižavanje temperature. Preporučuje se da se do 38˚C ne uzima ništa, jer se s povišenjem temperature organizam bori protiv virusa i bakterija koji su ušli u njega i izazivaju bolest. No, ako se bolesnik osjeća loše i ima bolove, može uzeti lijek i pri temperaturi ispod 38˚C. Lijekovi koji snižavaju temperaturu ujedno djeluju i protiv boli pa se nazivaju antipiretici/analgetici.

Prije nego što se osoba s povišenom tjelesnom temperaturom uputi ili javi liječniku, važno je da uzme lijek za skidanje temperature. To osobito vrijedi za djecu, jer roditelji često misle da ne trebaju davati antipiretik jer vode dijete liječniku. No, zdravstveni radnici ne mogu skinuti djetetu temperaturu pogledom ili čarobnim štapićem, već isto tako moraju dati antipiretik te pričekati da on počne djelovati. Rijetko se dogodi da onaj tko dođe liječniku bude odmah na redu. Obično su i drugi bolesnici ondje i potrebno je čekati, što nekome tko se loše osjeća i ima visoku temperaturu nije lako. Zbog toga često bude nervoze u čekaonicama, pa i sukoba. Sve se to može izbjeći tako da se bolesniku da lijek za snižavanje temperature i da temperatura već padne dok dođe do liječnika. Zdravstveni radnici će vjerovati bolesniku ili roditelju kad kaže da je imao temperaturu i da je pala na primijenjeni lijek.

Koji lijekovi se primjenjuju za snižavanje povišene tjelesne temperature?

Najčešće se koriste paracetamol (Plicet, Lupocet, Efferalgan) i ibuprofen (Brufen, Neofen), samostalno ili u kombinaciji. I drugi lijekovi iz skupine nesteroidnih antireumatika (NSAR), kao što su ketoprofen (Ketonal, Knavon), naproksen (Nalgesin), diklofenak (Voltaren, DicloDuo, Diclac Duo), acetilsalicilna kiselina (Andol, Aspirin), spuštaju povišenu tjelesnu temperaturu uz analgetsko djelovanje. Važno je napomenuti da se lijekovi iz skupine NSAR ne smiju međusobno kombinirati zbog opasnosti od oštećenja bubrega.

U našoj zemlji još uvijek se često za spuštanje temperature koristi acetilsalicilna kiselina (Andol, Aspirin). Ona se ne smije davati djeci mlađoj od dvanaest godina, a kada se uzima potrebno je obratiti pozornost na dozu. Za spuštanje temperature koristi se doza od 300 mg više puta dnevno. U našim kućama su Andol ili Aspirin često prisutni u dozama od 75 ili 100 mg jer se uzimaju kao prevencija stvaranja krvnih ugrušaka. No, to nisu doze koje mogu spustiti povišenu temperaturu.

Fizikalne metode skidanja temperature

Osim lijekova za skidanje temperature, često se koriste i pomoćne metode kao što su kupanje ili tuširanje te razni oblozi. Kod kupanja i tuširanja bitno je da voda ne smije biti hladna i bolesnik se ne smije tresti, jer tada temperatura raste (zbog rada mišića), a ne pada, kao što bi trebala.

Stavljanje obloga od vode na manje dijelove tijela (čelo, stopala), stavljanje obloga od krumpira ili svinjske masti i slične metode su upitne učinkovitosti, dok stavljanje alkoholnih obloga može biti izuzetno opasno, pogotovo kod djece, kroz čiju se tanku kožu alkohol apsorbira u organizam i može dovesti do otrovanja alkoholom opasnog po život. Stoga se nikad ne smije primjenjivati obloge od alkohola kao metodu skidanja temperature kod djece!

Potporne mjere

Zdravstveni radnici redovito savjetuju osobama s povišenom temperaturom da se odmaraju, uzimaju dovoljno tekućine, zdravu i uravnoteženu prehranu. Odmor je bitan jer omogućuje organizmu da se usredotoči na borbu s uzrokom povišene temperature. Uzimanje dovoljno tekućine također je bitno jer se i na taj način organizam rashlađuje.

Je li temperatura hitno stanje?

Često pitanje za zdravstvene radnike jest: „Treba li se netko čim izmjeri povišenu temperaturu što prije javiti doktoru?“ Odgovor ovisi o tome radi li se o bebi, većem djetetu ili odrasloj osobi. Ako se radi o bebama, najbolje je javiti se liječniku ako temperatura traje dulje od 24 sata. Kod veće djece važno je promatrati kako dijete izgleda i kako se ponaša. Ako dijete ima povišenu temperaturu, a normalno se igra, jede, pije, najčešće se radi o virozi. Potrebno je skidati temperaturu, davati dovoljno tekućine, pratiti stanje djeteta i javiti se liječniku ako temperatura traje dulje od tri dana. Ta tri dana temperature imaju svoju svrhu. U većini slučajeva povišena temperatura je uzrokovana virusnom infekcijom dišnih organa. Većina tih virusnih infekcija traje tri dana i nakon toga bude bolje. Ako kroz ta tri dana nema pojave ozbiljnijih drugih simptoma, nema potrebe ići doktoru, jer je moguće da će pacijent dobiti nepotrebni antibiotik ili biti upućen na neku nepotrebnu dijagnostičku pretragu. Od oboje će biti više štete nego koristi. Kod koga treba biti oprezan s povišenom temperaturom?

Kod male djece, osoba visoke životne dobi i osoba koje imaju druge bolesti koje oslabljuju imunološki sustav te kod osoba koje uzimaju lijekove koji potiskuju imunološki sustav (bolesnici sa transplantiranim organima, autoimunim bolestima i slično). Bebe mlađe od šest mjeseci zbog nepotpuno razvijenoga imunološkog sustava često ne mogu niti razviti povišenu temperaturu. A ako je razviju stanje se može promijeniti (pogoršati) u svega nekoliko sati.

Osobe visoke životne dobi isto imaju oslabljen imunološki sustav, ali još uz to često i brojne druge bolesti i uzimaju brojne lijekove, pa ni u ozbiljnom stanju ne moraju uopće razviti temperaturu. A kad je i razviju treba ih pomnije pratiti (kao i bebe) zbog mogućnosti komplikacija i brzog pogoršanja.

Ako je temperatura odmah visoka (preko 39,5°C), ne pada kad se popije antipiretik, praćena je općim lošim stanjem, ako se pojavi osip u obliku sitnoga potkožnog krvarenja po tijelu, ukočen vrat ili grčevi (konvulzije) potrebno je odmah se javiti liječniku.

BRZI VODIČ KOD POVIŠENE TJELESNE

TEMPERATURE – ŠTO ČINITI?

Preuzeto sa: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/fever/in-depth/ fever/art-20050997

BEBE I DJECA DO DVIJE GODINE

DOB TEMPERATURA ŠTO ČINITI?

0 – 3 MJESECA 38°C ili viša, mjereno rektalno Zovite liječnika iako vaše dijete nema drugih simptoma bolesti.

3 – 6 MJESECI Ispod 38,9˚C, mjereno rektalno Potičite dijete da se odmara i pije dosta tekućine. Lijek nije potreban. Nazovite liječnika ako vam se dijete čini letargično, izrazito razdražljivo ili djeluje teže bolesno.

3 – 6 MJESECI Iznad 38,9˚C, mjereno rektalno Javite se liječniku.

6 – 24 MJESECA Iznad 38,9˚C, mjereno rektalno Dajte djetetu paracetamol ili ibuprofen. Dozirajte lijek prema uputi priloženoj u kutiji. Javite se liječniku ako temperatura ne pada na primjenu lijeka ili traje dulje od jednog dana.

DJECA OD 2 DO 17 GODINA

DOB TEMPERATURA ŠTO ČINITI?

2 – 17 GODINA Do 38,9˚ C mjereno rektalno kod djece do 3 godine ili u ustima kod djece starije od 3 godine

2 – 17 GODINA Iznad 38,9˚ C mjereno rektalno kod djece do 3 godine ili u ustima kod djece starije od 3 godine

Potičite dijete da se odmara i pije dosta tekućine. Lijek nije potreban. Nazovite liječnika ako vam se dijete čini letargično, izrazito razdražljivo ili djeluje teže bolesno.

Dajte djetetu paracetamol ili ibuprofen. Dozirajte lijek prema uputi priloženoj u kutiji. Nemojte djeci davati Aspirin. Javite se liječniku ako temperatura ne pada na primjenu lijeka ili traje dulje od tri dana.

ODRASLI

DOB TEMPERATURA ŠTO ČINITI?

Stariji od 18 godina

Stariji od 18 godina

Do 38,9˚ C mjereno u ustima

Odmarati se i piti dosta tekućine. Lijekovi nisu potrebni. Javiti se liječniku ako je temperatura praćena jakom glavoboljom, ukočenim vratom, teškoćama s disanjem ili nekim drugim neuobičajenim simptomima.

Iznad 38,9˚ C mjereno u ustima Uzeti paracetamol ili aspirin. Paziti na adekvatnu dozu lijeka i paziti da se ne uzme više lijekova koji sadrže paracetamol i ne prijeđe maksimalna dnevna doza. Javiti se liječniku ako temperatura ne pada unatoč uzetom lijeku, ako je stalno iznad 39,4˚ C ili traje dulje od tri dana.

Šećerna bolest i operacije kralješnice

Dr. sc. Krešimir Saša Đurić, neurokirurg Klinika za neurokirurgiju, Klinički bolnički centar Zagreb

Sjedilački način života te prehrana bogata ugljikohidratima definitivno su jedna od pošasti modernog društava. Uzlazni trendovi novodijagnosticiranih degenerativnih oboljenja lokomotornog sustava i metaboličkih sindroma vrlo vjerojatno su direktna posljedica životnog stila. Taj stil života obilježen je slabijim kretanjem, što u kombinaciji s visokokaloričnom prehranom značajno opterećuje naš metabolizam, ali i lokomotorni sustav. Jedna od posljedica prekomjerne tjelesne težine jest razvoj metaboličkog sindroma, odnosno inzulinska rezistencija, koja s vremenom vodi u dijabetes tipa 2. Rezultat smanjenog kretanja i prekomjerne tjelesne težine na razini lokomotornog sustava dovodi do prekomjernoga biomehaničkog naprezanja. Prekomjerna biomehanička naprezanja i poremećeni odnosi odmora i kretanja dovode do ubrzanog starenja lokomotornog sustava, odnosno razvoja artroza i spondiloza, tj. stenoze spinalnog kanala, koja utječe na fiziološko funkcioniranje središnjega živčanog sustava. Opisani ciklus je začarani krug gdje je na kraju svakoga pojedinog ciklusa pojedinac sve više

onesposobljen.

Kako se dalo naslutiti, operacije kralježnice sve su potrebnije i sve izvođenije, a velik broj bolesnika kojima su neophodne ima poremećen metabolizam glukoze. Danas znamo da je dijabetes melitus čimbenik rizika za razvoj komplikacija kod velikog broja kirurških zahvata, a prema nekim autorima čak četvrtina bolesnika koji imaju potrebu za kirurškom intervencijom na kralježnici ima neki oblik dijabetesa. Čimbenici koji jasno pridonose lošijem ishodu povezani su s produženim bolovanjem, slabijim zarastanjem kirurških rana, upalnim komplikacijama pa i s raznim neželjenim kardiovaskularnim događajima, kao što su plućna embolija, moždani udar i infarkt miokarda, naposljetku i smrt.

Kratkotrajna perioperativna kontrola glikemije jasno je povezana s lošijim kirurškim ishodom u bolesnika s dijabetesom melitusom. Glikozilirani hemoglobin (HbA1C) koristi se kao mjera za kontrolu dijabetesa, a dobro korelira s kolebanjem koncentracije glukoze u krvi više mjeseci unazad, te je adekvatna kontrola

HbA1c povezana s manjom stopom komplikacija. Američko dijabetičko udruženje preporučuje ciljnu vrijednost glikoziliranog hemoglobina <7% u svih dijabetičara, a preporučuje se izbjegavati izvođenje elektivnih kirurških zahvata u bolesnika s vrijednostima HbA1c višim od 7%. Ove tvrdnje su postavljene samo na razini preporuke i nisu dio standardne skrbi za bolesnike stoga što nije sasvim jasno definirana ciljna vrijednost HbA1C, a posebice za nedijabetičare ili za bolesnike s intolerancijom glukoze. Iz navedenoga se može razlučiti da postoji razlika između mjerenja koncentracije šećera u krvi i glikoziliranog hemoglobina. Koncentracija šećera u krvi fiziološki varira tijekom dana, a osobito nakon unošenja namirnica različitih glikemijskih indeksa. Razina glukoze u krvi daje uvid u trenutni metabolizam glukoze te je vrlo pogodna za dnevnu regulaciju šećera u krvi. Glikolizirani hemoglobin nastaje spajanjem hemoglobina s molekulom šećera, te dobro odražava relativnu koncentraciju šećera u krvi kroz period od dva do tri mjeseca. Viša koncentracija glikoliziranog hemoglobina posljedica je slabije kontrole šećera u krvi kroz dulji vremenski period, te vrlo dobro korelira s razvojem komplikacija šećerne bolesti. Američka udruga oboljelih od šećerne bolesti navodi vrijednost HBA1C višu od 6,5% indikativnom za šećernu bolest, a vrijednosti između 5,7% i 6,4% indikativnima za predijabetes.

Svrha je ovog članka približiti čitateljima odnos glikoziliranog hemoglobina i ishoda operacija kralježnice.

Jasno je dokazano da je vrijednost HbA1C iznad 8% povezana s infekcijom kirurške rane te lošije prijavljenog ishoda nakon zahvata. Temeljem navedenog, svakako se može preporučiti bolja kontrola glikemije kod bolesnika s udjelom HbA1c iznad 8% jer je jasna direktna veza lošijeg ishoda nakon operacije kralježnice i vrijednosti HbA1c više od 8%. Nije sasvim jasna ciljna donja vrijednost HbA1C koja se može povezati s boljim ishodima nakon operacije kralježnice.

Istraživanja pokazuju da su vrijednosti HbA1C iznad 6,1% povezane s manjom vjerojatnosti postizanja boljega kirurškog

ishoda, a vrijednosti iznad 6,8% povezane su sa značajnijom vjerojatnosti za reoperaciju kod bolesnika kojima se planira prednja operacija vratne kralježnice. Kod bolesnika kojima je napravljena stražnja operacija na vratnoj kralješnici vrijednosti iznad 6,8% povezane su sa smanjenom vjerojatnosti postizanja boljega kirurškog ishoda, a vrijednosti iznad 7,6% povezane su s povećanom stopom ponovne hospitalizacije. U bolesnika koji su podvrgnuti dekompresiji živaca na lumbalnoj kralješnici pokazalo se da su razine više od 7,5% povezane sa slabijim kliničkim oporavkom uz povećanu vjerojatnost razvoja drugih komplikacija vezanih uz kirurški zahvat.

Kao zaključak ovoga kratkog podsjetnika na opasnosti koje vrebaju iz kuta nekontrolirane glikemije i kirurškog liječenja bolesti kralježnice, mogu reći da postoji jasna, znanstvenom metodom dokazana veza između lošijeg ishoda i nekontroliranoga dijabetesa melitusa. Velik udio bolesnika koji su podvrgnuti kirurškom liječenju degenerativnih promjena na kralježnici starije su životne dobi, stoga je utjecaj DM-a na kirurške ishode od velikog interesa.

Za dugoročno kvalitetnu kontrolu glikemije vrlo je važna što bolja kontrola HbA1c, a čak i relativno male razlike od 1% do 2% mogu dovesti do značajne razlike u ishodu liječenja, dugoročno, ali i kratkoročno. Međutim, ne postoje jasni i direktni dokazi koji potvrđuju da je DM neovisni čimbenik rizika za postoperativnu smrtnost. Komorbiditeti, uključujući kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, respiratorne bolesti, bolesti mokraćnog sustava i bolesti živčanog sustava, mogu dodatno utjecati na ishode kod pacijenata nakon operacija kralježnice.

Svakako preporučujem onim pojedincima koji imaju dijagnosticiran dijabetes melitus, a planiraju se podvrgnuti elektivnoj operaciji kralješnice, održavanje HbA1c ispod 7%, onima koji imaju vrijednosti više od 7% preporučujem odgoditi zahvat, dok se ne postigne glikemija s udjelom HBA1C ispod 7%.

Jedna briga manje.

Sustav MiniMed™ 780G

s tehnologijom SmartGuard™ .

Samostalno* prilagođava isporuku inzulina svakih pet minuta, korigira hiperglikemije i pomaže u sprječavanju hipoglikemija. Ostvarite veću kontrolu uz manje truda1 – 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.

Bez uboda

#

www.medtronic-diabetes.com/hr-HR

Medtronic Adriatic d.o.o.

Folnegovićeva 1c

10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 1 488 1144

www.mediligo.hr

Distributer:

MediLigo d.o.o.

Strojarska 20

10 000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 1 6454 295

u

(GUK)

je pri otvaranju

i očitanja CGM-a ne odgovaraju vašim simptomima, upotrijebite

Ako

GUK-a kako biste donijeli odluke o liječenju šećerne bolesti. Ovdje sadržane informacije nisu medicinski savjeti i ne smiju se upotrebljavati kao zamjena za razgovor s liječnikom. O indikacijama, kontraindikacijama, upozorenjima, mjerama opreza, mogućim štetnim događajima i svim dodatnim informacijama razgovarajte sa svojim zdravstvenim djelatnikom.

EMEA-CGM-2200047 © 2022. Medtronic. Medtronic, logotip Medtronic i „Engineering the extraordinary” žigovi su društva Medtronic. Sve ostale marke žigovi su nekog od društva u vlasništvu društva Medtronic.

1. Carlson AL, et al. Diab Tech and Therap. 2021; DOI 10.1089/dia.2021.0319

* Pogledajte korisnički vodič za sustav – značajka SmartGuard™. Potrebna je određena interakcija između korisnika i sustava.

Očitanje glukoze

krvi

potrebno

značajke SmartGuard™.

upozorenja o glukozi

mjerač

Osobno iskustvo s inzulinskom pumpom MiniMed 780G

Lucija Muščet

Studentica sam iz Zagreba i živim sa svojim dijabetesom već dvadesetak godina. Dijabetes sam dobila dosta rano u djetinjstvu, odnosno s pet godina. Imala sam sreće što sam već nakon tri godine dobila svoju prvu pumpicu. Tada je to u Hrvatskoj stvarno bila rijetkost, a tehnologija i senzori kakve danas poznajemo uopće nisu postojali. Moram priznati da sam kao dugogodišnja korisnica inzulinske pumpe jedva čekala dobiti novu MiniMed 780G. Prije nego što sam se za nju odlučila dosta sam se konzultirala s prijateljima koji su je već neko vrijeme koristili te sam, slušajući njihove zadovoljne priče, definitivno odlučila da je pravi izbor za mene. Sustav MiniMed 780G s odašiljačem Guardian 4 koristim nešto manje od godinu dana. Naravno, na početku je bilo puno nepoznanica, ali brzo sam se naviknula. Svi koji me poznaju znaju da sam vrlo aktivna osoba i da sam stalno u pokretu. Radim, studiram, treniram i volim se družiti. S ovom pumpom sve je to jednostavnije organizirati. Prije sam morala puno više unaprijed planirati iduće obaveze te tomu prilagođavati bazale i obroke. Sada to moja pumpa radi za mene, a ja imam jednu brigu manje. Posebno na ovoj pumpi volim značajku

„Privremeni cilj“ gdje mogu izabrati privremenu vrijednost

šećera u krvi, koju koristim gotovo na svakom treningu, te tako više nemam potrebe za skidanjem pumpe tijekom treninga i gašenjem bazala. Moja pumpa je dio mene – kud ja, tud i ona. Volimo se i ne znamo jedna bez druge. Meni je uvijek zakopčana na remenu od hlača i služi kao još jedan modni dodatak, niti ne primjećujem da je nosim. Tijekom spavanja zakopčana mi je kopčom na pidžamu, a kako spavam na boku, uopće mi ne smeta.

Uvijek sam imala relativno dobru kontrolu nad svojim dijabetesom, ali s ovim sustavom to je još bolje. Naravno da pumpa ipak ne može sve sama odraditi pa je još uvijek potrebno malo discipline. Moj Time in Range (vrijeme provedeno u cilju), u odnosu na rezultate prije ovog sustava, znatno je bolji. On je u prosjeku minimalno 90%, a vrlo često i veći. Ja sam time trenutno i više nego zadovoljna, pogotovo s obzirom na svakodnevni tempo života. Pitali su me vjerujem li pumpi. Ja joj vjerujem 100%. Kada bi je bilo moguće još više automatizirati, pristala bih odmah. Smatram da su algoritmi pametniji od nas, tako da s time nemam nikakvih problema. Kao jednu od velikih prednosti ove pumpe izdvojila bih i povezanost s aplikacijom na mobitelu. Meni je to odlično! Mobitel je uvijek pored mene i ako mi se pojavi neka obavijest odmah je vidim, a postalo mi je normalno povremeno ući u aplikaciju i pogledati što se događa, baš kao što odlazim i na društvene mreže.

Ovaj sustav je u potpunosti ispunio moja očekivanja i smatram da mi je bio najbolja investicija u sebe koju sam do sada napravila. O dijabetesu razmišljam sigurno upola manje u danu, a zna proći i dosta sati da ga se uopće ne sjetim. Oslanjam se na alarme pumpe i obavijesti na aplikaciji mobitela jer znam da, dok njih nema, nema ni problema. Inzulinsku pumpu oduvijek preporučujem svakome, a ovakav sustav napredne hibridne zatvorene petlje još i više. Za sve koji imaju strah od tehnologije, poručujem da je ona pametnija od nas i zna bolje.

Utječe li konzumacija šećera na arterijsku

hipertenziju?

Nikola Mesarić, mag. nutricionizma Doc. dr. sc. Valentina Rahelić, mag. nutricionizma Služba za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb

Arterijska hipertenzija se smatra glavnim uzrokom prerane smrti diljem svijeta. Naziva se još i „tihim ubojicom“ jer obično godinama ne uzrokuje simptome, sve dok ne izazove oštećenje na važnim organima. Glavni je čimbenik rizika za razvoj infarkta miokarda, zatajenja srca, moždanog udara, kroničnog oštećenja bubrega i nekih drugih bolesti. Procjenjuje se da 1,3 milijardi odraslih osoba u dobi od 30 do 79 godina ima hipertenziju. Manje od polovine se dijagnosticira i liječi, a samo jedna od pet odraslih osoba s hipertenzijom dobro je kontrolirana.

Promjenjivi čimbenici rizika za razvoj hipertenzije uključuju nepravilne prehrambene navike (pretjeranu konzumaciju soli, prehranu s visokim udjelom zasićenih masti i transmasti, nizak unos voća i povrća), tjelesnu neaktivnost, pušenje i konzumaciju alkohola te prekomjernu tjelesnu masu i pretilost. Povećana proizvodnja prerađene hrane i promjena načina života (tzv. zapadnjački ili moderan način života) utječu na razvoj nepravilnih prehrambenih navika. Industrijska visokoprerađena hrana postaje sve dostupnija i pristupačnija te se povećava konzumacija energijski bogate hrane koja sadrži zasićene masti, transmasti, sol i šećere. Sol je primarni izvor natrija u prehrani, a zna se da je povećana konzumacija natrija povezana s visokim krvnim tlakom i povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. No, sve je više dokaza koji upućuju na činjenicu da ne samo sol, već i šećeri imaju značajan utjecaj na razvoj hipertenzije.

Kako točno šećer utječe na krvni tlak?

Šećer je vrsta ugljikohidrata koji se prirodno nalazi pretežito u voću i mliječnim proizvodima te u manjim količinama u povrću. Međutim, može se dodavati u obliku rafiniranih šećera u hranu i pića kao što su voćni i povrtni sokovi, džemovi, kolači, pekarski proizvodi, slatkiši i grickalice. Često mogu biti „skriveni“ u umacima kao što su kečap, majoneza, preljevi za salate, u gotovim (tzv. ready-to-eat) obrocima i alkoholnim pićima. Iako obje vrste šećera mogu biti dio uravnotežene prehrane, dodani šećer nije neophodan za preživljavanje i često se naziva „praznim ugljikohidratima“.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, engl. World Health Organization) preporučuje smanjenje unosa šećera (izuzev onih prirodno prisutnih u hrani) na manje od 10% od ukupnoga dnevnog energijskog unosa, što bi za odraslu osobu bilo manje od 50 g/dan (za prosječan energijski unos od 2000 kcal/dan). Daljnje smanjenje ispod 5% (manje od 25 g/dan) imalo bi dodatnu zdravstvenu korist.

Mnoge znanstvene studije povezale su pretjeranu konzumaciju dodanog šećera s visokim krvnim tlakom, pretilošću, šećernom bolešću tipa 2 i bolešću masne jetre.

Postoji značajna povezanost između povećanog unosa industrijski visokoprerađene hrane, te osobito napitaka zaslađenih kukuruznim sirupom s visokim udjelom fruktoze ili saharoze, i razvoja arterijske hipertenzije. Povećan unos takve hrane i napitaka utječe na povećan kalorijski unos i povećanje tjelesne mase te uzrokuje pretilost. Povećan unos fruktoze direktno uzrokuje rezistenciju na leptin, što također rezultira povećanjem tjelesne mase i razvojem pretilosti. Ujedno, fruktoza pospješuje apsorpciju soli u crijevima i bubrezima te unutarstanično stvaranje angiotenzina (RAS, renin-angiotenzin sustav) zbog čega dolazi do povećanog zadržavanja soli (natrija) i vode u organizmu. Nadalje, pretjeran unos šećera uzrokuje rezistenciju na inzulin i razvoj šećerne bolesti tipa 2, doprinosi povećanoj sintezi urata i nedostatku dušikovog oksida te smanjenju endotelne funkcije. Svi navedeni mehanizmi posljedično uzrokuju porast vrijednosti krvnog tlaka i razvoj hipertenzije. Međutim, šećer iz cjelovitih izvora hrane, kao što je npr. voće, neće imati takav učinak. Smanjenje unosa šećera može biti izazovno, no i male promjene u prehrani mogu činiti veliku razliku:

•

Umjesto pića zaslađenih šećerom, pokušati aromatizirati vodu komadićima voća ili začinskog bilja (limun, naranča, limeta, ananas, krastavac, menta).

•

Izbjegavati za doručak žitarice s dodatkom šećera. Umjesto toga, koristiti svježe ili smrznuto voće kako bi prirodno zasladili doručak.

•

Prilikom pripreme kolača i slastica koristiti manje šećera i aromu slatkoće postići začinima poput cimeta, vanilije ili

•

muškatnog oraščića.

Izbjegavati gotove umake jer im se najčešće dodaje šećer te ih nastojati pripremati kod kuće. Naizgled zdrave grickalice poput energetskih pločica često mogu sadržavati puno dodanog šećera pa je važno čitati deklaracije i izbjegavati one koji ih sadrže ili napraviti domaće.

• S ciljem prevencije ili postizanja bolje kontrole već razvijene arterijske hipertenzije, smjernice vodećih svjetskih društava savjetuju regulaciju tjelesne mase, prakticiranje redovite

Hrana koja pomaže u kontroli hipertenzije:

Voće i povrće

•

• •

tjelesne aktivnosti, smanjenje stresa, ograničenu konzumaciju alkoholnih pića, prestanak pušenja i pridržavanje pravilnih prehambenih navika. DASH (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension) dijeta i mediteranski princip prehrane najbolji su načini prehrane za smanjenje krvnog tlaka. Takav način prehrane uključuje cjelovite žitarice, mahunarke, povrće, voće, nemasno meso i ribu, mlijeko i mliječne proizvode, orašaste proizvode, sjemenke, začine i biljna ulja, uz neophodnu redukciju soli, šećera i transmasti.

Prvi izbor neka bude zeleno lisnato povrće jer je izvor vitamina C, folne kiseline, kalija, magnezija, kalcija, željeza, vlakana i fitonutrijenata.

Prednost treba dati bobičastom voću (borovnice, kupine, maline, jagode) jer je bogato fitonutrijentima koji pomažu u prevenciji kroničnih bolesti kao što su bolesti srca i šećerna bolest.

Birati sezonsko voće i povrće.

Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama

•

Ribu bi trebalo konzumirati najmanje dva puta tjedno.

Prednost dati plavoj morskoj ribi (srdela, skuša, tuna, losos i sl.) zbog omega-3 masnih kiselina.

• Maslinovo ulje bogato je jednostruko nezasićenom masnom kiselinom (oleinskom) koja ima povoljno djelovanje na krvne žile, što može dovesti do smanjenja krvnog tlaka.

Maslinovo ulje

•

Fermentirani mliječni proizvodi

•

•

Mlijeko, jogurt, sirevi i drugi mliječni proizvodi glavni su izvor kalcija u prehrani. Preporučuje se konzumirati barem jedan fermentirani mliječni proizvod dnevno.

• Hrana bogata magnezijem

Hrana bogata kalijem

•

•

Kalij pomaže u smanjenju napetosti u stijenkama krvnih žila, što doprinosi snižavanju krvnog tlaka.

Hrana koja je dobar izvor kalija: losos, zeleno lisnato povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, krumpir, banana, rajčica.

Hrana koja je dobar izvor magnezija: mahunarke, špinat, sjemenke i orašasti plodovi, losos, avokado, banana, tamna čokolada, prirodne vode bogate magnezijem.

Izvori:

• Guideline: Sugars intake for adults and children. Geneva: World Health Organization; 2015. Dostupno na: https://www.who.int/publications/i/item/9789241549028

• Temple NJ. (2018) Fat, Sugar, Whole Grains and Heart Disease: 50 Years of Confusion. Nutrients. 10(1):39.

• Baker P, Machado P, Santos T i sur. (2020) Ultra-processed foods and the nutrition transition: Global, regional and national trends, food systems transformations and political economy drivers. Obes Rev. 21(12):13126.

• Byun SS, Mayat ZK, Aggarwal B i sur. (2019) Quantity, Quality, and Timing of Carbohydrate Intake and Blood Pressure. Curr Nutr Rep. 8(3):270-280.

• European Food Safety Authority (EFSA), Added and free sugars should be as low as possible. Dostupno na: https://www.efsa.europa.eu/en/news/added-and-free sugars-should-be-low-possible

• Valenzuela PL, Carrera-Bastos P, Gálvez BG i sur. (2021) Lifestyle interventions for the prevention and treatment of hypertension. Nat Rev Cardiol. 18:251-275.

• Akhlaghi M. (2020) Dietary Approaches to Stop Hypertension (DASH): potential mechanisms of action against risk factors of the metabolic syndrome. Nutr Res Rev. 33(1):1-18.

Javnozdravstvena konferencija Kako se zaštititi od respiratornih bolesti

Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirao je 9. veljače 2024. u sklopu Konferencije dva okrugla stola na kojima su uz pomoć stručnjaka pokušali objasniti i educirati zašto i dalje nije dovoljno dobar odaziv na cijepljenje, zbog čega se vraćaju bolesti koje su cijepljenjem trebale biti iskorijenjene, poput hripavca, te educirati zašto je važno cijepiti se na vrijeme i izbjeći teške, a ponekad i fatalne zdravstvene posljedice.

Prije službenog dijela konferencije prisutnima su se obratile Dunja Skoko-Poljak, dr. med. iz Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva i Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

Na Okruglom stolu pod nazivom Gripa, pneumokok, COVID-19 – kako se na vrijeme zaštititi? na Konferenciji su predstavljeni posljednji podatci o procijepljenosti protiv gripe, pneumokoka i COVID-19.

„I dalje traje cijepljenje protiv sezonske gripe. Prema posljednjim podatcima, protiv gripe je cijepljeno oko 350 tisuća osoba. Protiv COVID-19, od početka cijepljenja protiv te bolesti pa do danas, potrošeno je 5 milijuna i 380 tisuća doza cjepiva. Što se tiče pneumokoka, nažalost, nemamo podatke koliko je odraslih ljudi procijepljeno. Znamo da je za prošlu godinu distribuirano više od 22 tisuće doza cjepiva.“ – rekla je Ivana Brkić Biloš, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Unatoč preporukama da se osobe koje su u povećanom riziku cijepe protiv respiratornih bolesti, mnogi to ne rade, zbog čega vrlo često budu hospitalizirani.

„Osobe koje imaju šećernu bolest ne shvaćaju ni da je ta bolest ozbiljna i da se mora liječiti, a kamoli da se trebaju cijepiti protiv respiratornih bolesti. I to je doista velik problem. Potrebna je što bolja i veća komunikacija i dobro objasniti zašto se moraju cijepiti.“ – rekla je Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

„U našoj smo bolnici proveli istraživanje koje je pokazalo da osobe koje su završile s teškim respiratornim bolestima, njih čak 90% nije bilo cijepljeno. I to sve govori. S jedne strane, kupuju razne vitamine, dodatke prehrani i slično, za koje izdvajaju velik novac, a ne žele se cijepiti. I to većinom osobe imaju besplatno, jer većina njih su kronični bolesnici.“ – izjavio je izv. prof. prim. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med., spec. infektolog i subspec. intenzivne medicine, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

„Ima i smrtnih slučajeva, ima osoba s teškim oblicima bolesti koje leže u intenzivnoj jedinici i ovog časa imamo nekoliko bolesnika koji su na respiratoru na mehaničkoj ventilaciji zbog teških oblika upale pluća, no raspon dobi oboljelih kreće se od dvadesetak pa do devedeset godina, tako da nisu svi samo starije životne dobi, ima i bolesnika koji su mlađi“ – dodao je prof. Čivljak.

Kako bi povećali procijepljenost, Sveučilišna klinika „Vuk Vrhovac“ posljednjih nekoliko godina uspješno cijepi svoje pacijente protiv gripe, pneumokoka i COVID-19, a na Klinici za plućne bolesti na Jordanovcu odnedavno se pacijenti mogu cijepiti protiv pneumokoka.

„Preko 800 doza cjepiva protiv pneumokoka je potrošeno“ – rekao je prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik SK „Vuk

Vrhovac“ i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma pri Hrvatskome liječničkom zboru.

„Naši bolesnici su doista jedna od najugroženijih skupina koje se trebaju cijepiti. I moramo priznati da smo itekako zadovoljni odazivom. Kada dođu na pregled ili dobiju dijagnozu, odmah im sve objasnimo i ponudimo cijepljenje protiv pneumokoka. I odaziv je jako dobar.“ – rekla je prof. dr. sc. Gordana Pavliša, dr. med., specijalistica internistica, Klinika za plućne bolesti Kliničkoga bolničkog centra Zagreb.

Građani se osim kod svog obiteljskog liječnika ili u zavodima za javno zdravstvo mogu cijepiti i u ljekarnama.

„Ove je godine bio vrlo malen odaziv na cijepljenje protiv gripe u ljekarnama. Potrebno je donijeti zakonsku regulativu kojom će ljekarnici moći cijepiti, ali još važnije, educirati i motivirati ljude da se cijepe.“ – rekla je Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Građani se protiv sezonske gripe još mogu cijepiti, dok protiv pneumokoka to mogu učiniti tijekom cijele godine.

Na Okruglom stolu pod nazivom (Ne)povjerenje u cjepivo i povratak bolesti iz prošlog doba stručnjaci su istaknuli kako i dalje nije dovoljno dobra procijepljenost, unatoč tomu što Hrvatska ima dostupna, sigurna i besplatna cjepiva.

„Naš je čovjek gotovo nezainteresiran za svoje zdravlje, a naglo se zainteresira kada nastupi bolest. Potrebna je prevencija, jer koja je bolja mjera protiv zaraznih respiratornih bolesti nego cijepljenje?“ – poručio je prim. dr. sc. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskoga epidemiološkog društva pri Hrvatskome liječničkom zboru.

„Moramo se ponovno potruditi da privučemo ljude da ih zdravstveno opismenimo, da ih zdravstveno educiramo i da ljudi prihvate jednu neospornu činjenicu, a to je da je cjepivo najkvalitetnija zaštita u smislu primarne prevencije“ – rekao je prim. Venus.

„S jedne strane, imamo građane koji se žale da ne mogu doći do zdravstvenih usluga, a s druge strane imamo besplatne usluge koje ne žele koristiti. Tako je cijepljenje postalo žrtva svoga vlastitog uspjeha. Jedno je istraživanje pokazalo kako su ljudi koji ne vjeruju i odbijaju cijepiti se mlađa populacija koja je aktivna na društvenim mrežama, ljudi desnoga političkog uvjerenja i oni s većim vjerskim uvjerenjima.“ – poručila je prof. dr. sc. Aida Mujkić, dr. med., predsjednica Hrvatskoga pedijatrijskog društva.

„Na našem Zavodu građani se mogu cijepiti protiv gripe, COVID-19, hripavca i pneumokoka. I naravno da nismo

zadovoljni odazivom i da može puno bolje. Mi smo od prosinca uveli i testiranje na hripavac i pokazalo se da je 35% testiranih bilo pozitivno.“ – rekao je prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar“.

Stručnjaci su ujedinjeni: potrebna je što veća edukacija i komunikacija.

„Na nama je da pronađemo način kako doprijeti do ljudi. Mi uvijek gasimo vatru umjesto da smo korak ispred, kao Andrija Štampar. Moramo naučiti ljude kako prepoznati i razlikovati informacije od dezinformacija.“ – rekla je prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.

„Moramo što više ulagati u edukaciju o važnosti cijepljenja, jer je ona iznimno važna i na taj način možemo promijeniti svijest ljudi. Kada govorimo o roditeljima koji odbijaju cijepiti svoje dijete, treba poručiti kako je pravo djeteta na zdravlje i na najvišu moguću zdravstvenu zaštitu iznad prava roditelja na izbor! Sankcije nisu nikako dobre, već samo edukacija i edukacija. I tu mediji imaju jako veliku ulogu u prenošenju točnih i stručnih informacija.“ – rekla je dr. sc. Mirela Šentija Knežević, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.

„Koliko god govorimo o dostupnosti cjepiva i njihovim dobrim stranama, nama je procijepljenost i dalje nedovoljno visoka. Očito je da su nam potrebne i edukacija, ali i komunikacija prema građanima kako tu prevenciju trebaju provoditi.“ – izjavila je Dunja Skoko-Poljak, dr. med., Sektor za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva.

Stručnjaci su ukazali i na to da nam se zbog niske procijepljenosti i određenog nepovjerenja u cjepiva vraćaju zarazne bolesti koje su cijepljenjem trebale biti već odavno iskorijenjene, poput hripavca i ospica.

„Zbog necijepljene djece stradaju djeca koja se zbog svojih zdravstvenih problema ne smiju cijepiti. Gdje je empatija u društvu? S druge strane, pedijatar zbog GDPR-a ne smije prijaviti da je roditelj odbio cijepiti svoje dijete, unatoč tomu što za to nema razloga. Roditelji preko odvjetnika prijete tužbama, pedijatri su u strahu od takvih situacija. A jako velik problem su i liječnici antivakseri koji nerijetko znaju savjetovati roditeljima da ne cijepe svoju djecu, a da za to nemaju niti jedan valjan zdravstveni razlog.“ – rekla je prof. dr. sc. Aida Mujkić, dr. med., predsjednica Hrvatskoga pedijatrijskog društva.

Redovni godišnji oftalmološki pregled spašava vid

Ana Bišćan Tvrdi, dr. med., specijalistica oftalmologije Poliklinika Bilić Vision, Odjel za retinu

Zdravlje očiju i kvalitetan, bistar vid u starosti cilj je svima nama! Kao što godišnje posjećujemo zubara ili vozimo automobil na servis, tako bismo za očuvanje zdravlja naših očiju redovno trebali obavljati godišnji oftalmološki pregled. Tim vrhunskih stručnjaka Poliklinike Bilić Vision, s više od 28 godina poslovanja prema najvišim standardima, poziva Vas da brinete o zdravlju svojih očiju!

Važnost redovnih oftalmoloških pregleda

Redovnim oftalmološkim pregledom pravovremeno utvrđujemo potencijalne vidne greške ili bolesti oka. Greške vida poput kratkovidnosti, dalekovidnosti, astigmatizma te starosne dalekovidnosti, odnosno one koje uključuju pad vidne oštrine ili druge bolesti oka (kronični konjuktivitisi, suho oko, keratokonus, napredovanje sive mrene, degeneracija žute pjege…) mogu se izliječiti ili se može spriječiti njihov daljnji razvoj upravo pravovremenim kontrolama.

Redovni pregledi posebno su važni jer brojne očne bolesti počinju s gotovo neprimjetnim simptomima, a kada se bolest već razvije i uzrokuje pad vidne oštrine moguće je da je došlo do trajnog oštećenja oka.

Odlazak na redovne oftalmološke preglede posebice je važan nakon 40. godine života, ističu stručnjaci Poliklinike Bilić Vision. Ako nemate nikakvih dijagnosticiranih smetnji s očima dovoljna je kontrola jednom godišnje, a u slučajevima oboljenja od neke od kroničnih očnih bolesti na preglede je potrebno odlaziti i češće.

Redovni oftalmološki pregledi kod pacijenata koji boluju od kroničnih očnih bolesti U slučaju brojnih očnih bolesti pregled u ranoj fazi omogućava pravodobno liječenje i zaustavljanje mogućih oštećenja oka koja inače kontinuirano napreduju.

Glaukom, bolest povišenog očnog tlaka ili makularne degeneracije, zahtijeva mjerenje očnog tlaka nekoliko puta godišnje te barem dva puta godišnje kontrolu vidnog polja i OCT (pretragu koja otkriva prve promjene i oštećenja u strukturi vidnog živca).

Osobe koje boluju od dijabetesa također trebaju obratiti posebnu

pozornost na zdravlje svojih očiju. Redovnim pregledima te eventualnim liječenjima laserom ili injekcijama u oko spriječit će se moguća oštećenja u oku te i potencijalna sljepoća, koja je u postotku češća kod osoba koje boluju od dijabetesa. Sivu mrenu (kataraktu) u prosjeku razvije oko 75% osoba u dobi iznad 65 godina, zbog čega je od iznimne važnosti redovno kontrolirati zdravlje oka kako bi se pravovremeno donijela odluka o operaciji. Nažalost, uvriježeno je pogrešno vjerovanje da je potrebno čekati mrenu da „sazrije“, no operacija mrene za pacijenta je znatno lakša ako je mrena u početnoj fazi. Što je mrena „tvrđa“, veći je rizik operacije te se produljuje oporavak pacijenta poslije operacije.

Oglas 200x130.pdf 1 21/02/2023 10:19:27

Udžbenik Dijetoterapija

Udžbenik Dijetoterapija autorice prof. dr. sc. Darije Vranešić Bender i suradnika, prof. dr. sc. Željka Krznarića, dr. sc. Dine Ljubas Kelečić, Petre Vlak, mag. nutr., dr. sc. Ane Marije Liberati Pršo, prof. dr. sc. Zvonimira Šatalića, dr. sc. Ane Barišić i Irene Karas, mag. nutr., cjelovito obuhvaća brojne teme s područja dijetoterapije, kliničkog nutricionizma i znanosti o prehrani. Knjiga je prikladna za studente Prehrambenobiotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za obvezni predmet Dijetoterapija diplomskog studija Nutricionizam. Osim za studente Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prikladna je i za studente Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te za druge srodne fakultete, kao i brojne liječnike, ljekarnike, nutricioniste i srodne profesije koje se u svakodnevnom radu susreću s ovom problematikom. Djelo je metodički prilagođeno nastavnim cjelinama predmeta Dijetoterapija, budući da obuhvaća sve temeljne segmente ove stručne problematike. Osnovne cjeline koje djelo obrađuje jesu: povijest znanosti o prehrani, osnove probave i metabolizma, nutritivni status u zdravlju i bolesti, dijetoterapijska načela, prehrana i dijetoterapija u pojedinim životnim ciklusima (starija dob, trudnoća i dojenje), te prehrana i dijetoterapija u bolestima sljedećih organa i organskih sustava: probavnog sustava, malignih bolesti, šećerne bolesti, debljine i poremećaja hranjenja, bolesti bubrega, kardiovaskularnog sustava, odabranih reumatoloških bolesti, odabranih endokrinoloških bolesti, odabranih neuroloških i psihijatrijskih bolesti te odabranih bolesti dišnog sustava.

Udžbenik je podijeljen u petnaest poglavlja, a na kraju svakog poglavlja istaknute su ključne poruke koje pomažu studentima uočiti bitne elemente pojedinog gradiva.

U pisanju ovog udžbenika sudjelovalo je osam domaćih stručnjaka iz različitih znanstvenih područja i disciplina, poglavito nutricionizma, medicine i farmacije. Kako je u ovome području vrlo bitan multidisciplinarni pristup, tim autora je komplementarnošću pridonio kvaliteti materijala.

Tekst udžbenika Dijetoterapija prije svega je vrlo opsežan i sveobuhvatan. Studenta uvodi u tematiku kroz temeljne povijesne činjenice o znanosti o prehrani i liječenju hranom, potom se iznose temeljna načela probave i metabolizma koja su povezana s najčešćim nutritivnim poremećajima i bolestima. Poglavlje o nutritivnom statusu detaljno opisuje sve oblike nutritivnih disbalansa, metode procjene nutritivnog statusa te nutritivnog unosa i preporuka. Kroz dijetoterapijska načela objašnjeni su modeli rada i primjene nutritivne potpore, od dijetnog savjetovanja do artificijelnih oblika hranjenja bolesnika u sažetom obliku, prikladno za studente koji tek trebaju dobiti uvid u sve segmente i potencijalna područja dijetoterapije. Budući da su bolesti probavnog sustava usko vezane uz modele prehrane i najčešće zahtijevaju posebno prilagođenu nutritivnu potporu, ovome segmentu autori su posvetili najveći dio sadržaja. Nadalje, zbog sve veće učestalosti malignih bolesti i iznimnog interesa stručnjaka i bolesnika za prehranu onkoloških bolesnika, i ovome segmentu posvećena je značajna pažnja. U ovome poglavlju prezentirani su jednostavni konkretni savjeti za onkološke bolesnike koje studenti trebaju naučiti prenijeti ovoj vulnerabilnoj skupini bolesnika na jednostavan i primjenjiv način. Slijede poglavlja posvećena najučestalijim bolestima današnjice – šećernoj bolesti, debljini, kardiovaskularnim bolestima i metaboličkom sindromu

čiji su dijetoterapijski principi detaljno prezentirani i popraćeni oglednim dnevnim planovima prehrane uz izračune nutritivnih vrijednosti. Jelovnici su prikazani na kraju većine poglavlja kao ogledni primjeri za pojedine bolesti i stanja, što predstavlja jednostavan orijentir za kreiranje individualnih planova prehrane temeljeno na teorijskim činjenicama i znanstvenim spoznajama iznesenim u tekstualnom dijelu svakog poglavlja.

Poglavlje o šećernoj bolesti detaljno prikazuje suvremeni pristup liječenju i medicinskoj nutritivnoj terapiji, temeljen na novim znanstvenim spoznajama i smjernicama te dugogodišnjoj kliničkoj praksi autorica ovoga poglavlja (dr. sc. Ana Marija Liberati Pršo, prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, Petra Vlak, mag. nutr.).

Tekst nije ni jednostran niti kontroverzan te ne izaziva zabunu kod početnika, glede široko prihvaćenih zasada struke ili njezine dosegnute razine. Tekst se temelji na najvažnijim literaturnim izvorima, pri čemu je često korištena i nova, recentno objavljena literatura.

Rukopis je opremljen brojnim prikazima korisnim za praktični rad i bolje usvajanje gradiva uz pomoć grafičkih i tabličnih prikaza. Prilikom izrade rukopisa autori su se koristili odgovarajućom recentnom literaturom, a popis literature postoji nakon svakog poglavlja.

Djelo je u cijelosti izvorno, koristi brojne podatke koji su svojstveni za hrvatsko podneblje i u potpunosti je primjenjivo u praksi kliničkih nutricionista i dijetetičara koji skrbe o populaciji bolničkih i izvanbolničkih pacijenata odrasle dobi. S obzirom na to da ne postoji djelo ovakvoga opsega iz ovoga područja, udžbenik Dijetoterapija predstavlja izniman znanstveni i stručni doprinos za studente i stručnjake.

15. kongres osoba sa šećernom bolešću s

međunarodnim sudjelovanjem

MJESTO ODRŽAVANJA: Hotel Bluesun Soline, Brela

VRIJEME ODRŽAVANJA: 21. - 24. ožujka 2024.

Tema: Dostupnost skrbi osobama sa šećernom bolešću

Na kongresu ćemo ugostiti relevantne stručnjake s različitih područja šećerne bolesti kao i predstaviti najnovije spoznaje u prevenciji i liječenju šećerne bolesti. Stoga se nadamo što većem odazivu osoba sa šećernom bolešću, članova njihovih obitelji kao i zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika koji skrbe za osobe s dijabetesom.

Cijena Kongresa uključuje:

• tri puna pansiona (smještaj u jednokrevetnim ili dvokrevetnim sobama)

• predavanja podijeljena u tematske cjeline

• kongresne materijale.

Cijena Kongresa:

Smještaj u jednokrevetnoj sobi iznosi 285,00 eura po osobi, kongresni paket 21.-24. ožujka 2024.

Smještaj u dvokrevetnoj sobi iznosi 210,00 eura po osobi, kongresni paket 21.-24. ožujka 2024.

KOTIZACIJA:

Kotizacija za zdravstvene djelatnike iznosi 70,00 eura po osobi i uključuje bodove Hrvatske liječničke komore i Hrvatske komore medicinskih sestara.

Za sve informacije i upite slobodno se obratite organizatoru kongresa Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga ili službenoj agenciji kongresa:

Dubrovnik Sun d.o.o.

tel: 020/436 363 e-mail: hsdu@dubrovniksun.hr

Online prijave smještaja u hotel te prijavu sponzorstva i izložbenog prostora za tvrtke moguće je napraviti putem donjih linkova:

Online prijavnog obrasca za smještaj: https://prijave. dubrovniksun.hr/hsdu-2024-smjestaj

Online obrazac prijave za sponzorstvo/izložbeni prostor: https://prijave.dubrovniksun.hr/hsdu-sponzorstvo-izlozbeniprostor/

Veselimo se zajedničkom druženju! Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Klimatske promjene: Kvaliteta zraka i utjecaj

na zdravlje

Prof. dr. sc. Sanja Kalambura, Veleučilište Velika Gorica

Kad pogledamo naš životni vijek, jedna od vrlo čestih riječi koje spominjemo za života jest upravo zdravlje. A jesmo li se ikada zapitali što je zapravo naše zdravlje? Jedna od definicija koje se može pronaći u literaturi daje opis zdravlja kao: „stanja potpunog fizičkog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnosti bolesti ili slabosti“.

I upravo ovaj segment potpunog fizičkog, mentalnog i društvenog blagostanja vrijedan je analize u godinama koje nam predstoje.

No, ako se vratimo samo jednu godinu unatrag vidjet ćemo da smo u 2023. godini i dalje bili zaokupljeni događanjima oko ratnih zbivanja u neposrednom okruženju, ekonomskom situacijom te unutrašnjim političko-gospodarskim previranjima. Nekako nam je opet „ispod radara“ prošla informacija Svjetske zdravstvene organizacije kako je upravo prošla godina bila obilježena valom klimatskih katastrofa. Šumski požari, toplinski valovi i suše uzrokovali su raseljavanja, nestanak usjeva, smanjenje stočnog fonda, ali i sveprisutno pogoršanje onečišćenja zraka. Ponovno je zabilježeno širenje smrtonosnih bolesti poput kolere, malarije i denge. Stoga je koncem godine, u okviru COP 28, održan po prvi put Dan zdravlja koji je poduprlo više od 40 milijuna zdravstvenih djelatnika iz cijelog svijeta te se pridružilo pozivu na akciju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i organizacija civilnog društva kako bi dali prioritet zdravlju u klimatskim pregovorima na COP 28. Zaključci pregovora zahtijevaju trenutnu i hrabru akciju za postupno smanjenje izvora koji dovode do sve izraženijih promjena u klimi.

Klimatske promjene, kako smo već u prošlom članku naglasili, vezane su uz povišenja temperature, podizanje razine mora, pojavu ekstremnih vremenskih prilika, povećanje emisija ugljikovog dioksida. Povećanje temperature direktno utječe na kardiovaskularne bolesti, bolesti izazvane visokim temperaturama, pojačan broj ozljeda na radu kojima su posebno izloženi radnici na vanjskim radovima; zabilježen je direktan i indirektan utjecaj na mentalno zdravlje. S obzirom na onečišćenje zraka koje je često pratitelj ekstremnih vremenskih prilika, zabilježeni su veći postotci oboljelih od astme i alergijskih reakcija. Visoka temperatura pogoduje i promjenama u okviru vektorske ekologije uz pojavu različitih bolesti. Nestanak ili onečišćenje vode dovode do pojačane pojave algi i cvjetanja mora, a u nekim zemljama i kolere. Smanjeni urod usjeva i nedostatak hrane dovodi do pothranjenosti gdje su najugroženije upravo ranjive skupine: djeca, osobe starije životne dobi kao i kronični bolesnici.

Prema izvoru European climate pact, ako se klimatske promjene ne zaustave, za života naše djece moglo bi doći do:

• 400.000 preranih smrti zbog onečišćenja zraka

• 90.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog toplinskih valova

• smanjenja količine dostupne vode za 40% u južnim regijama EU-a

• izloženosti 2,2 milijuna ljudi poplavama obalnih područja svake godine

• godišnjih gospodarskih gubitaka od 190 milijardi eura.

Zbog već slabijega imunološkog sustava dijabetičari su posebno izloženi promjenama koje su uzrokovane ekstremima u klimi. Stoga je od velike važnosti, osim praćenja uputa i savjeta zdravstvenih djelatnika o pravilnoj fizičkoj aktivnosti – redovitim

šetnjama u prirodi – pratiti i čimbenike kvalitete zraka odnosno indeks kvalitete zraka ako je to moguće. Indeks kvalitete zraka (AQI) pokazatelj je izvještavanja o dnevnoj kvaliteti zraka i daje nam informaciju koliko je zrak čist ili onečišćen.

Onečišćivači zraka dijele se na primarne – spojeve koji u zrak dospijevaju iz pokretnih ili nepokretnih izvora te sekundarne koji nastaju kemijskim reakcijama primarnih onečišćivača u našem okolišu. U primarne onečišćivače ubrajaju se: ugljikov dioksid, ugljikov monoksid, lebdeće čestice, sumporov dioksid, dušikovi spojevi kao i ugljikovodici. Posebno se ističu lebdeće čestice čija veličina može biti manja od 1 mm (PM1), a koje imaju efekt na alveole u plućima, zatim lebdeće čestice 2,5 mm (PM2.5) koje utječu na dušnik te lebdeće čestice promjera manjeg od 10 mm

(10PM) koje imaju učinak na područje nosa.

Prema zakonu definirane su maksimalno dozvoljene granične vrijednosti svih parametara onečišćenja, a za praćenje svih parametara postoji državna i lokalna mreža mjernih stanica. U RH se podatci o kvaliteti zraka mogu pronaći na stranicama MGOR-a, Državnoga hidrometeorološkog zavoda te Instituta za medicinska istraživanja s podatcima za grad Zagreb. Svi podatci objedinjeni su i javno dostupni na mrežnim stranicama https:// iszz.azo.hr/iskzl/index.html.

Podatci i načini mjerenja usklađeni su s EU standardima i pouzdani su pokazatelji kvalitete zraka. U tablicama 1 i 2 prikazane su razine indeksa kvalitete zraka i poveznica s preporučenim aktivnostima na otvorenom.

Tablica 1. Europski i RH indeks kvalitete zraka, Preuzeto od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, 2024.

Oznake indeksa u tablici 2 nadopunjene su preporukama vezanim za zdravlje, a pružaju preporuke za opću populaciju i za osjetljive skupine građana te osobe slabijeg zdravlja, što uključuje odrasle

i djecu s respiratornim problemima i odrasle osobe sa srčanim bolestima.

Tablica 2. Preporuke za ponašanje vezano za indeks kvalitete zraka, preuzeto od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, 2024.

Prehrana i imunitet

Dora Bučan Nenadić, mag. nutr., Marija Selak, mag. nutr., Ela Kolak, mag. nutr., Katarina Blažević, mag. nutr. Služba za prehranu i dijetetiku - Odsjek za dijetetiku. Kliničkog bolničkog centra Split

Hiperglikemija (visoka razina šećera u krvi) potiče dodatan stres organizma te „tjera“ gotovo svaki sustav u tijelu na pojačani rad, uključujući i imunološki sustav. To znači da kod osoba koje imaju šećernu bolest imunološki sustav može biti oslabljen i manje učinkovit, a samim time podložniji infekcijama. Osim toga, hiperglikemija može pokrenuti zaštitni imunološki odgovor koji se naziva upala, a koji s vremenom može oštetiti unutarnje organe. Istraživanja pokazuju kako osobe sa šećernom bolesti češće imaju infekcije dišnog sustava, gripu, upalu pluća, infekcije mokraćnog sustava i infekcije kože. Osim toga, zacjeljivanje ili oporavak od bolesti, posjekotina i rana može trajati dulje.

Kada govorimo o dišnom sustavu, hiperinzulinemija, hiperglikemija i kronično proupalno stanje može dovesti do funkcionalnih plućnih promjena s povećanim rizikom od razvoja opstruktivne apneje u snu i karcinoma pluća, osobito kada su povezani s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilosti. Smatra se da stanje uhranjenosti ima značajan utjecaj na simptome i zdravstveni rizik kod kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Osim dobro poznatog učinka KOPB-a na gubitak tjelesne i mišićne mase, pretilost postaje sve češća i važnija klinička poveznica s ovom vrstom bolesti.

U slučaju razboljevanja, može se primijetiti da razina šećera u krvi postaje viša nego inače. Kako bi se izborio s bolešću, imunološki sustav oslobađa hormone koji mogu privremeno povisiti razinu šećera u krvi. Također, određeni lijekovi protiv prehlade i gripe

mogu uzrokovati hiperglikemiju. S druge strane, groznica, znojenje i slab apetit mogu imati suprotan učinak te uzrokovati smanjenu razinu šećera u krvi (hipoglikemiju).

Kako pozitivno utjecati na zdravlje dišnog sustava kod osoba sa šećernom bolesti?

• • • •

Održavajte razine šećera u krvi unutar ciljnog raspona kako bi se zaštitio imunološki sustav. Osim primarne zaštite od obolijevanja, navedeno može doprinijeti što bržem oporavku. Prehranom možete potpomoći radu imuniteta na takav način da birate namirnice koje su bogate hranjivim tvarima kao što su kvalitetni izvori bjelančevina, „dobrih“ masnoća te antioksidansa, probiotika i prebiotika. Važno je znati kako se imunitet gradi tijekom cijele godine, a ne samo u hladnijim mjesecima kada češće obolijevamo od gripe i prehlada. Unesite najmanje pet porcija voća i povrća dnevno. Pod porcijom povrća podrazumijevamo jednu šalicu kuhanog ili dvije šalice svježega zelenog lisnatog povrća, dok porcija voća podrazumijeva jednu srednju voćku ili jednu šalicu bobičastog voća. Prehrana bogata voćem i povrćem osigurava vitamine, mineralne tvari i antioksidanse koji dokazano poboljšavaju imunitet na takav način da smanjuju količinu proupalnih medijatora i pojačavaju rad imunološkog sustava. Prilikom biranja namirnica iz ove skupine zapamtite: što više boja voća i povrća, veća je količina različitih vitamina i minerala. Obratite pozornost na unos omega-3 masnih kiselina koje

imaju dokazan pozitivan učinak na funkciju pluća. Preporučen je unos minimalno dva serviranja plave ribe tjedno. Skuša, srdele, tuna, inćuni, kao i ribe iz hladnih mora (losos i haringa), izvrstan su izbor za ostvarenje zdravstvene blagodati navedenih protuupalnih masnih kiselina.

Crijeva su polazište dobrog imuniteta i naseljena su milijardama različitih crijevnih mikroorganizama koje nazivamo crijevna mikrobiota. Probiotici su naziv za određene sojeve bakterija za koje se smatra da povoljno djeluju na zdravlje i imunitet. Te se bakterije prirodno nalaze u hrani ili se hrana njima obogaćuje. Stručnjaci su utvrdili kako je uzimanje probiotika smanjilo učestalost ponovljenih infekcija prehlade i rezultiralo znatno nižim srednjim brojem prehlada u ispitanika. Namirnice bogate probioticima su kiseli kupus, kefir, jogurt, acidofil i ostali fermentirani mliječni proizvodi.

U službi zdravlja crijevne mikrobiote osim probiotika djeluju i prebiotici. Prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotika na takav način da omogućavaju njihovo naseljavanje u mikrobioti debelog crijeva, pospješuju peristaltiku, skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal te povećavaju bioraspoloživost minerala, osobito kalcija i magnezija. Prebiotici potječu iz biljnih izvora, a najviše ih se nalazi u namirnicama poput korijena cikorije, čičoke, luka i banane.

O bjelančevinama najčešće govorimo u kontekstu sportske izvedbe i oporavka kao i oblikovanja tijela, no jedna od njihovih najvažnijih uloga jest podrška imunološkoj funkciji. Istraživanja pokazuju da nedostatan unos bjelančevina može značajno oslabiti imunološki sustav i povećati osjetljivost na zarazne bolesti. Izvori bjelančevina poput ribe, jaja i mesa peradi, ali i mahunarki te orašastih plodova vrlo su važni za održavanje mišićnog sustava, uključujući i prsne mišiće koji pomažu u širenju rebara prilikom svakog udisaja. Važno je napomenuti kako treba obratiti pozornost na količinu konzumiranih mahunarki, s obzirom na to da sadrže i ugljikohidrate. Preporuka je unijeti 2 – 3 porcije dnevno. Ne zaboravite na redovitu tjelesnu aktivnost. Istraživanja su pokazala kako osobe koje redovito vježbaju obolijevaju rjeđe od osoba koje imaju sjedilački način života te da svaka nova tjelovježba štiti organizam dulje vrijeme.

Upravljajte razinom stresa – barem onoga na koji možete

Hranjiva tvar Izvor

Vitamin A

mrkva, batat, zeleno lisnato povrće (beta-karoten), perad, crveno meso, jaja (retinol)

Vitamini B skupine zeleno lisnato povrće, jetrica, jaja, crveno meso

utjecati. Općenito je poznato da je veća razina stresa izravno povezana s narušenom obranom imunološkog sustava. Bitno je osvijestiti trenutke u kojima je razina stresa visoka i poduzeti korake kako bi se količina stresa minimalizirala. Smatra se kako je i pet minuta odabrane aktivnosti u kojoj uživate (joga, meditacija, slikanje, ples) dovoljno da se veća količina stresa smanji na prihvatljivu razinu.

Održavajte redovitu higijenu ruku. Klice se mogu širiti s površina koje se svakodnevno dodiruju. Često i pravilno pranje ruku važan je način održavanja zdravlja.

Bitno je održavati dobru higijenu spavanja. Dobar odmor neizostavna je odrednica u očuvanju zdravlja. Isprekidan san i san u trajanju manjem od sedam sati otežava kontrolu šećerne bolesti. Premalo sna također može imunološkom sustavu otežati borbu protiv infekcija.

Budući da je poznato da i blaga dehidracija narušava tjelesne funkcije, važno je održavati zadovoljavajući status hidracije. Preporuka je dnevno popiti barem osam šalica tekućine. To se prvenstveno odnosi na vodu, nezaslađeni čaj i nezaslađeni svježe cijeđeni sok. Unos kave dobro je ograničiti na jednu šalicu kave dnevno, dok bi alkohol trebalo svesti na minimalnu količinu te obratiti pozornost na vrstu s obzirom na to da pojačava dehidraciju organizma i utječe na razinu šećera u krvi. Važno je održavati tjelesnu masu unutar preporučenog raspona (indeks tjelesne mase (BMI) između 20 i 25 kg/m2) te obratiti pozornost i na sastav tijela (udio masne i mišićne mase, kao i nivoa visceralne masti). Studije pokazuju vezu između pothranjenosti i slabijega imunološkog sustava. Ako osoba ne dobiva odgovarajuće hranjive tvari iz hrane koju jede, najvjerojatnije nema dovoljno hranjivih tvari za borbu protiv infekcija. Kao rezultat toga, osobe s manjkom tjelesne mase mogu se češće razbolijevati i treba im više vremena za oporavak. S druge strane, suvišak masnog tkiva (posebice visoke razine visceralne masti) djeluje proupalno, čak i uz redovitu tjelovježbu i pravilnu prehranu.

U nastavku slijedi popis hranjivih tvari koje povoljno djeluju na imunološki sustav, kao i primjeri obroka koji sadržavaju navedene namirnice, a prilagođeni su osobama sa šećernom bolesti.

Benefiti

Beta-karoten i retinol učinkoviti su u borbi protiv virusnih infekcija. Suplementacija vitamina A povezuje se sa značajnim smanjenjem morbiditeta i smrtnosti kod djece (Imdad et al, 2022).

Vitamini B12 i B9 modulatori su imuniteta.

Osobe sa šećernom bolesti su skloni manjku navedenih vitamina (Wakeman i Archer, 2020).

Manjak vitamina B12 utječe na urođeni i stečeni imunitet te povećava šanse za stvaranje infekcije (Batista et al, 2022).

Vitamin C crvena paprika, brokula, jagoda, naranča, mango, limun

Važan antioksidans i ključan za urođeni i stečeni imunitet. Adekvatna količina vitamina C smanjuje intenzitet prehlade i njezino trajanje (Hemila i Chalker, 2013).

Vitamin D

Vitamin E

riba, žumanjak, jetrica, mliječni proizvodi (mlijeko, jogurt), izlaganje suncu

ulja (sojino, suncokretovo), kukuruz, pšenične klice, orah, sjemenke, špinat, brokula

Ima imunomodulatorne i antiupalne utjecaje. Kao suplement štiti od akutnih respiratornih infekcija (Martineau et al, 2017).

Smanjena količina utječe na humoralne i stanično posredovane imunološke funkcije.

Njegova suplementacija ima zaštitni utjecaj na smanjenje rizika od infekcija gornjih dišnih putova (Meydani et al, 2004).

Masne kiseline

Selen

riba i riblje ulje s omega-3 masnom kiselinom, višestruko nezasićene masne kiseline, dokozaheksaenska kiselina

brazilski oraščić, riba, plodovi mora, meso

Antiupalna i imunomodulatorna svojstva koja štite od infekcija. Dodavanjem dviju porcija (90 g svaka) masne morske ribe tjedno osiguravamo preporučenu količinu omega-3 masnih kiselina (višestruko nezasićena masna kiselina) koja dokazano podiže imunitet.

Losos, skuša, haringa, sardina i gavun odličan su izbor (Mendivil, 2021).

Štiti od upale i oksidativnog stresa.

Niske razine šećera povezane su sa slabim djelovanjem imuniteta (Erkekoglu et al, 2013). Cink

riba, meso, jaja, mliječni proizvodi, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, mahunarke

Igra ključnu ulogu u imunološkom odgovoru reguliranjem urođenog i stečenog imuniteta.

Smanjena količina cinka povećava šanse za ozbiljne respiratorne komplikacije, dok suplementacija navedeni rizik smanjuje (Pecora et al, 2020).

Smith M, Gragg K, Keim A, Wan L. Type 2 diabetes and COVID-19: Does nutrition affect immunity? Article points. Journal of Diabetes Nursing. 27:2023. https://diabetesonthenet.com/wp-content/uploads/JDN_27-1_JDN273.pdf.

Doručak

Prekonoćna heljdina kaša s borovnicama i sjeckanim, tostiranim bademima (1 porcija)

Sastojci:

30 g heljdinih pahuljica, 200 g kefira, 10 g chia sjemenki, 60 g borovnica, 5 g sjeckanih, tostiranih badema

Priprema:

U zdjelici pomiješajte heljdine pahuljice, kefir i chia sjemenke. Ostavite u hladnjaku preko noći. Ujutro u kašu umiješajte borovnice i sjeckane, tostirane bademe.

Nutritivna vrijednost obroka: 325 kcal, 12,7 g proteina, 48,6 g ugljikohidrata, 9,6 g masti, 7 g vlakana

Užina

Talijanski hummus s integralnim krekerima i svježe cijeđenim sokom od naranče (1 porcija)

Sastojci:

(za 10 porcija) 480 g konzerviranog slanutka, 20 g sušenih rajčica, 2 žlice maslinovog ulja, 2 žlice limunovog soka, 1 čajna žlica origana, papar

Priprema:

Slanutak ocijedite i stavite u blender. Sušene rajčice narežite na sitno pa dodajte slanutku uz preostale sastojke. Dobro usitnite dok ne dobijete jednoličnu smjesu. Prije serviranja držite u hladnjaku.

Integralni krekeri – 30 g Svježe cijeđeni sok od naranče – 100 mL

Nutritivna vrijednost obroka: 269 kcal, 5,8 g proteina, 38,5 g ugljikohidrata, 17,2 g masti, 1,9 g vlakana

Ručak

Pečeni losos sa salatom od kvinoje i povrća (1 porcija)

Sastojci:

40 g kvinoje, 120 g crvene paprike, 25 g mladog špinata, 60 g ljubičastog luka, 10 g sjemenki bundeve, 2 čajne žlice maslinovog ulja, 1 žlica balzamičnog octa, peršin, sol, papar

Priprema:

Očistite papriku, položite na pleh prekriven masnim papirom i stavite peći u dobro zagrijanu pećnicu. U međuvremenu, skuhajte kvinoju prema uputama na pakiranju. Kad su navedene namirnice kuhane, ostavite ih po strani da se malo ohlade. Potom paprike narežite na manje komade te pomiješajte zajedno s ostalim sastojcima. Pred kraj umiješajte svježe sjeckani peršin i druge začine po želji. Poslužite s pečenim filetom lososa.

Losos – 120 g

Salata od kvinoje i povrća – 1 porcija

Nutritivna vrijednost obroka: 549,8 kcal, 42,2 g proteina, 41,2 g ugljikohidrata, 24,5 g masti, 7,6 g vlakana

Užina

Kremica od sira i višanja (1 porcija)

Sastojci:

60 g svježeg sira, 125 g višanja, 2 – 3 kapi stevije

Priprema:

Sve sastojke dobro usitnite u blenderu ili štapnim mikserom.

Nutritivna vrijednost obroka: 141,7 kcal, 7,5 g proteina, 26,1 g ugljikohidrata, 1,6 g masti, 1,8 g vlakana

Večera

Avo tost (1 porcija)

Sastojci:

2 kriške (70 g) integralnog kruha, 60 g avokada, 2 jaja, 20 g rikole

Priprema:

Stavite kuhati jaja. U međuvremenu, kruh tostirajte na suhoj tavi. Avokado očistite te četvrtinu protisnite vilicom. Avokadu dodajte sol i papar te par kapi limunovog soka. S dobivenim namazom premažite kriške kruha, dodajte rikolu, a potom na tost položite i jaja. Jaja možete i narezati na manje komade te umiješati u namaz od avokada.

Nutritivna vrijednost obroka: 433,5 kcal, 23,7 g proteina, 37,1 g ugljikohidrata, 21,8 g masti, 9,7 g vlakana

Literatura:

• Visca D, Pignatti P, Spanevello A, Lucini E, La Rocca E. 2018. Relationship between diabetes and respiratory diseases—Clinical and therapeutic aspects. Pharmacological Research. 137:230–235. doi:https://doi.org/10.1016/j.phrs.2018.10.008.

• https://www.cdc.gov/diabetes/library/features/diabetes_immune_system.html, datum pristupa: 20.1.2024.

• Smith M, Gragg K, Keim A, Wan L. Type 2 diabetes and COVID-19: Does nutrition affect immunity? Article points. Journal of Diabetes Nursing. 27:2023. https:/ diabetesonthenet.com/wp-content/uploads/JDN_27-1_JDN273.pdf.

• Luan R, Ding D, Xue Q, Li H, Wang Y, Yang J. Protective role of zinc in the pathogenesis of respiratory diseases. European Journal of Clinical Nutrition. 2022 Aug 18:1–9. doi:https://doi.org/10.1038/s41430-022-01191-6. [accessed 2023 Apr 6]. https://www.nature.com/articles/s41430-022-01191-6.

• Beijers R, Steiner M, Schols A, Verleden G, Janssens W. The role of diet and nutrition in the management of COPD Number 6 in the Series “Non-pharmacological interventions in COPD: state of the art and future directions” Edited. [accessed 2023 Sep 30]. https://err.ersjournals.com/content/errev/32/168/230003.full.pdf.

Odsjek za dijetetiku

Napretkom znanosti o hrani i dijetoterapije, osim konstantnog unaprjeđivanja bolničkih jelovnika u skladu s posljednjim znanstvenim dokazima u struci, nutricionistice Kliničkoga bolničkog centra Split neizostavan su dio multidisciplinarnih timova za liječenje kroničnih bolesti. U sklopu Odsjeka za dijetetiku pri Službi za prehranu i dijetetiku KBC-a Split djeluju četiri magistre nutricionizma: Marija Selak, Ela Kolak i Katarina Blažević na čelu s voditeljicom Odsjeka Dorom Bučan Nenadić. Svakodnevni rad nutricionistica obuhvaća individualni pristup pacijentima za vrijeme hospitalizacije, ambulantno te putem dnevnih bolnica. Kod hospitaliziranih pacijenata glavna zadaća je planiranje adekvatne prehrane za pacijente različitih odjela bolnice, uključujući i one s posebnim prehrambenim potrebama ili ograničenjima, kada se pacijentu pristupa individualno. Integrirana skrb za pacijente vidljiva je i putem ambulantnog rada. Nutricionističko savjetovanje odrasle populacije vrši se u Ambulanti za kliničku prehranu (lokacija Križine; putem uputnice

A3) te pri Dnevnoj bolnici Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i poremećaje metabolizma (lokacija Križine, uputnica D2) nakon upućivanja bolničkog specijalista. Nadalje, savjetovanje pedijatrijske populacije po upućivanju bolničkog specijalista vrši se pri Dnevnoj bolnici Klinike za dječje bolesti (lokacija Firule, putem uputnice D2). S obzirom na gravitiranje cijele srednje i južne Dalmacije Kliničkom bolničkom centru Split postoji velik broj pacijenata u praćenju, no čekanje termina prvih pregleda sve više se smanjuje povećavanjem broja sati ambulantnog rada i zapošljavanjem novih magistara nutricionizma. Nutricionistice sudjeluju u brojnim istraživanjima koja se odnose na prehrambene aspekte i njihov utjecaj na različita zdravstvena stanja i pristupe liječenju kako odraslih pacijenata tako i djece. Zajedno s Klinikom za unutarnje bolesti provele su projekt Digitalizacija i unaprjeđenje nutritivne skrbi oboljelih od kroničnih bolesti te su s liječnicima razvile aplikaciju za lakše pridržavanje nutritivne terapije kroničnih bolesnika.

Nikola Vilić/Cropix

RECEPTI

PIKANTNA JUHA OD BUNDEVE

(6 porcija)

Sastojci:

1 kg jestive bundeve, 2 žličice maslinova ulja, 2 poriluka, 1 režanj češnjaka, 1 žličica đumbira, 1 l temeljca ili vode, sol, papar u zrnu, 2 grančice peršina, 4 žlice jogurta od 0,9 % m.m.

Priprema:

Oguljenu i očišćenu bundevu narežemo na komade. U većoj posudi zagrijemo ulje, dodamo na kolutove narezan poriluk, zdrobljeni režanj češnjaka, nastrugani đumbir, zdrobljeni kim i komade bundeve. Zalijemo temeljcem ili vodom i pustimo da zavrije. Na laganoj vatri kuhamo pola sata da se bundeva smekša. Posolimo i popaprimo. Juhu usitnimo štapnim mikserom. Dodamo jogurt i sjeckani peršin.

Energetska vrijednost po osobi: 1125 kJ (268 kcal)

2 jedinice iz skupine POVRĆE

2 ½ jedinice iz skupine MESO I i ZAMJENE

1/2 jedinice iz skupine MESO II i ZAMJENE

1 jedinica iz skupine MASNOĆE I ZAMJENE

Jedna porcija sadrži:

kalorija

ugljikohidrata

bjelančevina

masti

zasićenih masnih kiselina

88

7,3 g

3,4 g

5,3 g

0,9 g

SALATA OD GOVEDINE S JAJIMA (za

4 osobe)

Sastojci:

30 dag posne sirove govedine od buta, 2 jaja, 20 dag mladog luka u glavicama, 20 dag svježih rajčica, 20 dag zelene salate, 10 dag rotkvica, 10 dag zelene mesnate paprike, 20 g maslinovog ulja (četiri čajne žlice), 0,5 dl vinskog octa, 1 dl obrane goveđe juhe, dva češnja češnjka, sok pola limuna, velika žlica svježega sjeckanog mažurana (ili sušenog i namočenog u mlaku vodu), velika žlica sjeckanog lišća peršina Za goveđu juhu: 1 svježanj zelenja za juhu

Priprema:

U mlaku vodu stavite kuhati govedinu. Kada zakuha, oberite pjenu. U juhu dodajte očišćeno zelenje i zrnca papra. Kada je juha gotova ostavite meso u juhi. U međuvremenu kuhajte jaja dvadesetak minuta, oljuštite ih, ohladite i izrežite na kockice. Rajčicu, zelenu salatu, rotkvice, papriku i luk operite, očistite i narežite (rajčicu, rotkvice i luk na ploške, papriku na rezance, zelenu salatu na manje komade). Izvadite iz juhe govedinu i pustite da se ohladi do kraja. Kada je hladna, izrežite je na kockice i dodajte povrću. Svemu dodajte ocat, limun, sok češnjaka, mažuran, peršinovo lišće, 1 dl juhe odvojite i ohladite u hladnjaku. Kada je ohlađena, procijedite je da biste odstranili masnoću koja se skupila na površini. Juhom zalijete salatu i dobro je promiješajte. Poslužite s određenom količinom crnog kruha (prema dnevnom jelovniku).

IMOTSKA TORTA (za 12

komada)

Sastojci:

Tijesto: 200 g pšeničnog oštrog brašna, 120 g maslaca, 20 ml umjetnog sladila bez energetske vrijednosti, 1 žumanjak ili manje jaje

Nadjev: 5 jaja – srednje veličine, 20 ml umjetnog sladila bez energetske vrijednosti, 200 g badema, 30 ml likera maraskina, limunova korica, 1 vanilin šećer

Priprema:

Od brašna, maslaca, šećera i žumanjaka umiješajte prhko tijesto, razvaljajte tanko i obložite dno i stranice oblika za tortu. Preostali dio tijesta razvaljajte i ukrasnim kotačićem izrežite trake široke oko 1 cm.

Za nadjev jaja sa šećerom pjenasto izmiješajte, dodajte mljevene bademe, liker maraskino, limunovu koricu i vanilin šećer. Sve dobro izmiješajte i nalijte na tijesto u pripremljenom obliku za torte.

Po vrhu nadjeva složite ukrasnu mrežu od tijesta narezanog na trake, a na svakom mjestu na kojem se trake križaju utisnite po jedan oguljeni badem.

Stavite peći u zagrijanu pećnicu na temperaturu od 200°C 45 – 50 minuta.

KISELI KUPUS SA SVINJETINOM (SEKELJI GULAŠ)

(za 4 osobe)

Kada je torta gotova, ostavite je u isključenoj i otvorenoj pećnici dok se ne ohladi. Prije posluživanja tortu pospite šećerom u prahu. Ako torta prerano dobiva boju na gornjoj strani, prekrijte je papirom za pečenje.

Sastojci:

30 dag posne svinjetine, 5 dag crvenog luka, 40 dag kiselog kupusa, 2 dag suhe slanine, 1 veliku žlicu ulja, 2 velike žlice koncentrata od rajčice (3 dag), dva lista lovora, nekoliko zrna papra, slatke crvene paprike.

Priprema:

Na ulju propirjajte sitno sjeckani luk, slaninu i svinjetinu izrezanu na veće komade. Kada luk požuti, a meso dobije rumenu boju, podlijte s 4 dl mlake vode. Kiseli kupus operite i narežite po želji na deblje ili tanje rezance te dodajte u posudu. Kada zakipi, dodajte ostale mirodije (papriku, papar, lovorov list) te dvije velike žlice koncentrata od rajčice. Kuhajte polagano u poklopljenoj posudi (uz dolijevanje toplom vodom) sat i pol.

Energetska vrijednost po osobi: 928 kJ (221 kcal)

1 jedinica iz skupine POVRĆE

2 ½ jedinice iz skupine MESO I ZAMJENE

1 jedinica iz skupine MASNOĆE I ZAMJENE

Energetska

1

4

Ljetni kamp za djecu i mlade sa

šećernom bolešću

Crikvenica, 30. lipnja – 7. srpnja 2024.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Ljeto je sve bliže, a s njime i ljetni praznici! Planiranje ljetovanja, posebice za djecu i mlade, može početi. Pozivamo Vas da budete dio vesele ekipe Ljetnog edukativno-rekreativnog kampa za djecu i mlade sa šećernom bolešću HSDU-a. Roditelji, svoju djecu možete bez ustručavanja povjeriti stručnom timu koji osigurava Hrvatski savez dijabetičkih udruga.

Boravak u kampu organiziran je kao kombinacija odmora i edukacije, rekreacije, prijateljstva i zabave. Uživajući u aktivnom odmoru i upoznavajući druge s istim zdravstvenim problemom, djeca će kroz igru i druženje te različite kreativne radionice i edukacije naučiti mnogo o svojoj bolesti, kako se s njome nositi i biti odgovorni i u situacijama kada roditelji nisu s njima. U cjelodnevnoj brizi za djecu sudjeluje tim liječnika, medicinskih sestara, psihologa i animatora koji će malim sudionicima Kampa dati potrebne informacije kako bi stekli samostalnost i vještine nužne za dobru regulaciju šećerne bolesti.

U Kampu su osigurani 24-satna skrb, praćenje i medicinski nadzor sudionika, edukacije, radionice, smještaj, puni pansion, prijevoz Zagreb – Crikvenica – Zagreb, izlet, društvene, zabavne i rekreativne aktivnosti te grupno osiguranje.

Kamp ove godine organiziramo od 30. lipnja do 7. srpnja u Crikvenici.

Kamp je namijenjen djeci između 9 i 16 godina starosti. Prijave traju do 20. travnja 2024., odnosno do popune mjesta. Prednost prilikom prijave imaju djeca koja nisu nikad bila u Kampu i članovi su udruge, novootkriveni oboljeli, a potom oni koji su bili jednom ili više puta.

Rok za prijavu: 20. travnja 2023., odnosno do popune mjesta. Požurite – broj mjesta je ograničen!

Cijena za sudjelovanje u Kampu iznosi 660,00 eura. Uplatom do 30. svibnja 2024. g. potvrđujete mjesto u Kampu. Požurite – broj mjesta je ograničen!

Sve informacije i obrasce za prijavu potražite na www.dijabetes.hr/djecji-kamp, a kontaktirati nas možete i na adresu e-pošte: dijabetes@dijabetes.hr ili broj telefona 01 4847 807.

Veselimo se Vašem dolasku!

Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Razmislite: kako biste reagirali da Vam osoba koju jako volite kaže da i ona Vas „malo“ voli?

Pametnom dosta, rekli bi naši stari koji su bili vrlo mudri u životnim pitanjima, ali ostavili su za sobom jako puno iskrivljenih slika o zdravlju Vašeg tijela.

Nije to samo pitanje znanstvenih otkrića do kojih se došlo u međuvremenu ili neupućenosti, više bih rekla da je to stvar nonšalancije i ležernosti čitave jedne generacije u pristupu prema

Legenda 4

Povišen mi je tlak u Vašoj ordinaciji zbog bijele kute.

Malo je opasna riječ i

Doc dr sc Ljiljana Fodor Đurić, nefrolog/hipertenziolog

vlastitom zdravlju.

Danas, kada sve više do izražaja dolazi krilatica da je vrijeme novac, a novcem možete kupiti gotovo sve osim vlastitoga narušenog zdravlja, trebali bismo zauzeti više ozbiljnosti u stavu prema prevenciji te promijeniti neke legende.

Riječ koju na žalost najčešće čujemo u ordinaciji jest „malo”, a pacijenti ju koriste kad opisuju koliko im je visok krvni tlak, šećer u krvi ili masna jetra.

„Hipertenzija bijele kute“ poseban je entitet i nerijetko se bijeloj kuti pripisuje i ono što ne bi trebalo te se opet odgađa postavljanje dijagnoze i liječenje.

Zato imamo 24-satne kontinuirane mjerače tlaka, sada i s opcijom mjerenja centralnog aortalnog tlaka, te nismo više u dilemi je li potrebno uvesti terapiju i čemu pripisati visoke vrijednosti krvnog tlaka. Prilikom očitavanja nalaza točno ćemo znati koji se dio povišenih vrijednosti odnosi na tzv. hipertenziju bijele kute.

Legenda 5

Premlad sam da bih pio lijekove za tlak.

Starački tlak i starački dijabetes opasne su legende. Živimo u doba preventivnih sistematskih pregleda i povišen krvni tlak otkriva se već i u adolescentskoj dobi, kao i šećerna bolest. Ako je povišen tlak otkriven u osamnaestoj godini, ne znači da ga ne treba liječiti i svakako je potrebno učiniti obradu eventualnih sekundarnih uzroka.

Legenda 6

Ako imam postavljenu dijagnozu hipertenzije, trebam pregled kardiologa.

Ovo je jedna od najčešćih zabluda, jer se kardiolozi ne bave obradom arterijske hipertenzije, to rade nefrolozi. Svi su eventualni sekundarni uzroci hipertenzije vezani uz bubrege, nadbubrežne žlijezde i bubrežne krvne žile. Ne treba svaki hipertoničar kardiologa, ali svaki kardiološki pacijent treba nefrologa.

Činjenica je da će svaki neliječeni hipertoničar kad-tad trebati i kardiologa i nefrologa.

Legenda 7

Nemoguće je da imam povišen krvni tlak, jer sam do jučer bio/bila niskotlakaš.

Ovo je najčešča rečenica u Ambulanti za hipertenziju. Izrazito niske vrijednosti krvnog tlaka također su „problem“ s tlakom i nerijetko se budući hipertoničari regrutiraju iz redova niskotlakaša. Preporučuju se svakako češće kontrole krvnog tlaka i postavljanje 24-satnoga kontinuiranog mjerača tlaka.

Naše aktivnosti

Branko Lulić

Budući da se nismo javili u prethodnom broju časopisa, navest ćemo samo glavne aktivnosti naše udruge tijekom ovog vremena. S velikim zadovoljstvom javljamo da je naš Banko Lulić, dipl. ing., dobio zasluženo priznanje predsjednika RH za svoj volonterski rad na razvoju dijabetologije u Splitu i Splitskog dijabetičkog društva te mu je uručen orden 25. listopada 2023. na svečanom prijemu u Uredu predsjednika na Pantovčaku.

Izuzetno uspješno smo realizirali obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti raznim aktivnostima (preventivnim mjerenjima

GUK-a i RR-a s Patronažnom službom Doma zdravlja naše Županije na mnogo lokacija, javnim plenarnim predavanjima, izletom na Kozjak (Malačku), nastupima u medijima, razgovorima u ravnateljstvu KBC-a Split i Domu zdravlja Županije splitskodalmatinske...).

Očekujemo poziv župana kako bismo u suradnji s Domom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Kliničkim bolničkim centrom Split, HZZO PU Split i Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije pokušali poboljšati zdravstvenu skrb osoba sa šećernom bolešću u našoj Županiji i Dalmaciji.

Aktivno smo obilježili Međunarodni dan volontera i uručili priznanja zaslužnim podržavateljima i volonterima. Uspješno smo završili 37. ciklus edukacije – radionica u grupama za DM2 u sklopu projekta Edukacija i rehabilitacija osoba sa šećernom bolešću koji podržavaju i podupiru Grad Split, Splitsko-dalmatinska županija i realni sektor, gdje smo svečano uručili diplome (potvrdnice) uspješnim polaznicima.

Aktivno se pripremamo za realizaciju plana i programa za 2024. godinu.

Split

Trenutačno je u tijeku priprema za odlazak naših članova i prijatelja Društva na jednodnevni izlet na ski-odredište Blidinje 10. veljače 2024., kao i odlazak na XV. kongres osoba sa šećernom bolešću Hrvatske koji će se održati u Brelima 21. – 24. ožujka 2024. godine.

Kontinuirano smo na raspolaganju članstvu i zainteresiranima svakoga radnog utorka u vremenu od 9:30 do 11:30 i srijedom od 17:00 do 19:00 sati.

Lijepi pozdrav, zdravi i veseli bili, vidimo se na Kongresu u Brelima!

Dijabetička udruga Orahovica održala radnu skupštinu: poslovanje je i u tekućoj godini bilo transparentno i uspješno

Vladimir Grgurić

Dijabetička udruga Orahovica održala je svoju redovnu radnu skupštinu, točnije onu koju je nužno održati zbog potvrde plana i posebno financijskog plana za iduću godinu. Nakon uobičajenih skupštinskih točaka oko izbora vodstva sjednice, predsjednik Petar Čačinović iznio je plan i financijski plan za iduću godinu: – Prije svega moram reći kako je poslovanje naše udruge i u tekućoj godini bilo transparentno i uspješno pa se tako nadam da će biti i ono iduće godine. Imamo ukupno 68 članova s područja grada i susjednih općina i trenutno smo u odnosu na broj stanovnika ovoga područja najbrojnija udruga u Hrvatskoj. Naš cilj će i dalje ostati isti: činiti sve za normalan život oboljelih od šećerne bolesti, organizirat ćemo akcije mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka, druženja, stručna predavanja, nabavku stručne literature, i iduće godine organizirat ćemo našu prepoznatljivu manifestaciju Slatki na Papuku, a svakako ćemo nastaviti i suradnju s farmaceutskim tvrtkama kako bismo što brže pribavili potrebna pomagala za brže i bolje liječenje bolesnika od šećerne bolesti – rekao je Čačinović te naglasio i nastavak suradnje sa svim udrugama u Hrvatskoj, s prijateljima iz Bosne i Hercegovine i Srbije te nastavak suradnje

Orahovica

s Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga. Čačinović je istaknuo kako se Udruga nada i daljnjoj suradnji s Gradom Orahovicom i susjednim općinama, čija je pomoć neophodna za normalan rad. Nakon izlaganja predsjednika oba plana su jednoglasno usvojena, a potom je rad udruge pozdravila Bosiljka Vudrag iz farmaceutske i dijagnostičke tvrtke Roche iz Zagreba.

Jesen u Kutini

Svjetlana Koutnik

Jesen je za članove Kutinskoga dijabetičkog društva bila vrlo aktivna. Svaki četvrtak sastajali smo se u parku kod Doma zdravlja, dok su to vremenske prilike dozvoljavale. Početkom listopada sastanke smo preselili u prostor u Domu sportova. Na svim smo sastancima, uz mjerenje šećera u krvi i tlaka, vježbali i dogovarali akcije. Prve akcije održali smo u okviru Svjetskog dana srca. Budući da su bolesti srca i krvožilnog sustava „vjerni“ pratioci šećerne bolesti, akciju smo, uz mjerenje šećera i tlaka usmjerili prema toj opasnosti po zdravlje dijabetičara, ali i ostalih građana Kutine. U listopadu smo već tradicionalno posjetili članove Udruge slijepih Grada Kutine i dijela Sisačko-

Božićni domjenak

Zdenka Mikulčić-Drakulić

Udruga dijabetičara Virovitice završila je rad u protekloj kalendarskoj godini 6. prosinca 2023. Predsjednica Udruge iznijela je ostvarene aktivnosti iz Programa rada za 2023. godinu

Kutina

moslavačke županije, koja je već dugi niz godina naša partnerska udruga. U ugodnom druženju dogovorili smo buduće akcije. Na poziv Udruge nekoliko naših članova prisustvovalo je obilježavanju Dana bijelog štapa. Početkom studenog počeli smo s aktivnostima obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti. Već 9. studenog održali smo interaktivnu radionicu na temu prehrane i tjelesne aktivnosti dijabetičara. Voditelj radionice bila je patronažna sestra Martina Beljan. Radionica je bila vrlo zanimljiva za naše članove, koji su voditeljicu zasipali pitanjima veznim uz prehranu i tjelesnu aktivnost, svjesni da je to važan dio terapije šećerne bolesti. Veliku akciju povodom obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti održali smo 11. studenog u prostorijama Udruge umirovljenika grada Kutine. Odaziv građana Kutine bio je zaista velik. Otkriveno je nekoliko novih dijabetičara, koje smo uputili obiteljskim liječnicima. Također su dobili vrlo korisne savjete od članica Društva koje su prošle edukaciju po Düsseldorfskoj metodi.

Krajem studenog, na Svetu Katu, odazvali smo se na poziv Udruge invalida rada grada Kutine. Prisustvovali smo susretu udruga invalida rada iz cijele Hrvatske. Susret je prošao u druženju i sportskom natjecanju koje je malo poremetio snijeg, ali to nije previše omelo natjecatelje koji su se preselili u zatvoreni prostor i nastavili natjecanje.

Kraj godine obilježili smo prigodnim domjenkom za naše članove i goste iz partnerskih udruga. Na kraju želim zahvaliti svim članovima Društva na predanom radu unatoč svim nedaćama koje nas prate već dulje vrijeme. Bez obzira na to što više nemamo svoj prostor, redovito dolaze na sastanke i na sve se načine uključuju u rad Društva i tako doprinose njegovu opstanku. Oni nam daju nadu da ćemo ipak nastaviti s radom, na korist svim građanima Kutine.

Virovitica

i dala prijedlog Programa za 2024. godinu. Organiziran je božićni domjenak i tombola. Uz čestitke za nastupajuće blagdane članovima je uručen skroman dar (voće).

KOLUMNA: Sretna stopala

Anica Badanjak, dr. med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica dijabetologije i endokrinologije

ŽULJEVI I KURJE OČI

Osobe s dugotrajnom šećernom bolešću i oštećenjem živaca na stopalima imaju povećanu sklonost za nastanak žuljeva i to iz nekoliko razloga. Oštećenje živaca je česta komplikacija šećerne bolesti koja može dovesti do promjene oblika stopala zbog slabosti malih mišića stopala, s posljedičnim deformacijama stopala. Zbog promjene oblika stopala pojedina područja stopala postaju izložena povećanom pritisku, a na tim mjestima, kao obrana tijela, stvara se tvrda koža – natisak, žulj (kalus, od lat. callus).

Slika oštećenja živaca, strukturnih deformacija (visok svod, kandžasti prsti, oslabljeni mali mišići stopala) – može dovesti osobu sa šećernom bolešću do pojave rane, infekcije i naknadne amputacije.

Ako se ništa ne poduzme, zbog pritiska tvrde kože na mekane strukture tkiva ispod natiska može se razviti rana, koja se u početku ne mora vidjeti, jer je prekrivena zadebljanom kožom.

Žuljevi pojaviti i obliku mjehurića ispunjenih tekućinom smicanja/pritiska, od

Slika 2. Žuljevi na tabanu i palcu stopala, na mjestima dugotrajnog, pojačanog pritiska

Slika

Slika

Slika

oči maju tendenciju razvijaju krug stranama prstiju.

Oštećenje živaca kod osoba sa šećernom bolešću može dovesti do smanjene funkcije znojnih žlijezda, zbog čega je koža suha, sklona pucanju. Najopasnije je stanje, koje se nerijetko događa kod osoba sa šećernom bolešću, kada zbog oštećenja živaca oboljela osoba izgubi osjet boli. Tada pogrešna vrsta obuće, najčešće pretijesna, prevelika, odnosno ona koja ne priliježe dobro uz nogu može uzrokovati stvaranje žuljeva kao odgovor na trenje (smicanje). Osoba s gubitkom

zaštitnog osjeta, koja ne osjeća bol, može kroz dulje vrijeme imati ranu na nozi i dalje nositi obuću (i/ili čarape) koja je do toga dovela te nesvjesno ugrožavati zdravlje stopala pa i život.

Slika

Razlika između žulja i kurjeg oka

Žulj

oko

upaljenom

kožom, dublje je i može biti bolno zbog pritiska na završetke živaca (kod osoba s očuvanim osjetom bola).

Zašto žulj na stopalu osobe sa šećernom bolešću može biti opasan?

Kurje oči i posebice žuljevi česte su ozljede stopala svakodnevnom životu, ali rijetko predstavljaju problem osobe koje ne žive sa šećernom bolešću. Žuljevi (natisci) i kurje oči najčešće su suha, ograničena područja zadebljane kože predstavljaju prirodnu obranu tijela na mehaničke podražaje. Obično nastaju zbog stalnog pritiska ili trenja na stopalima, uzrokuje neodgovarajuća obuća u kombinaciji s deformacijama stopala kod osoba s gubitkom zaštitnog osjeta. Žuljeve mogu uzrokovati i kemijska sredstva, intenzivna toplina poput opeklina od sunca, ekstremna hladnoća. Žuljevi sami po obično nisu opasni za osobe sa šećernom bolešću bez razvijenih komplikacija na živcima i krvnim žilama. Kod osoba s gubitkom osjeta u stopalima često se kasno otkrivaju, a ako se i otkriju ne pridaje im se dovoljna pozornost, i tako mogu (neprimjetno) dovesti do razvoja rane. Ako je cirkulacija oštećena rana sporije cijeli, sklona je infekciji, što može dovesti do odumiranja tkiva (gangrene) i potrebe za amputacijom (kirurškim odstranjenjem zahvaćenog područja), ako se ne liječi pravilno i na vrijeme.

Slika 8. I prevelike cipele mogu izazvati nastanak žulja. Sportske aktivnosti ili posao koji stvara pritisak na stopala može dovesti do stvaranja žuljeva i to zbog dugotrajnog stajanja, hodanja ili trčanja.

Žuljevi mogu nastati hodanjem bez obuće ili nošenjem obuće bez čarapa. Čarape i/ili podstave za cipele koje klize i skupljaju se pod nogama dok je osoba u cipelama također mogu prouzrokovati nastanak žulja.

Žuljevi se obično razvijaju na dijelovima stopala koji nose najveću težinu, kao što su jabučica stopala, peta i prsti.

Deformiteti stopala (čekićasti prsti, čukljevi, Charcotovo stopalo), promijenjena biomehanika, nepravilno hodanje na

unutarnjem ili vanjskom rubu stopala mogu imati za posljedicu nastanak žuljeva.

NAPOMENA: Ponekad se, zbog sličnog izgleda, bradavica na tabanu može zamijeniti sa žuljem. Međutim, radi se o dva različita stanja, a bitna je razlika to što bradavice uzrokuje (humani papiloma virus ili HPV). Osoba se može zaraziti hoda bosa na toplim i vlažnim mjestima, npr. u javnim prostorima kao što su svlačionice, saune te kod pedikera (ako ne sterilizira instrumente) ili ako nosi obuću zaražene osobe.

Ako se žulj ipak razvije, važno je odmah potražiti liječničku pomoć, jer rano liječenje može spriječiti infekciju i razvoj ozbiljnijih komplikacija.

Slika 9. Bradavice na tabanu

Ako se pojavi žulj na stopalu važno je poduzeti korake spriječi da on postane rana (ulkus). To može uključivati nošenje prikladne obuće, korištenje mekih uložaka ili ortotičkih dodataka i izbjegavanje aktivnosti koje stvaraju preveliki pritisak stopala.

Cilj je prevencija, odnosno sprječavanje nastanka žuljeva dijabetičkom stopalu. To se postiže održavanjem dobre kontrole šećera i sprječavanjem razvoja komplikacija šećerne bolesti. Redovita higijena, pravilna njega, samopregled stopala i nošenje odgovarajuće obuće ključni su za smanjenje rizika za razvoj žuljeva i kurjih očiju.

Izvori:

Slika 1. Armstrong DG, Lavery LA. Diabetic foot ulcers: prevention, diagnosis and classification. Am Fam Physician. 1998 Mar 15;57(6):1325-32, 1337-8. PMID: 9531915.

Slika 2. https://clinicalfootservices.ca/calluses-a-royal-pain/ Slika 3. https://www.nhsinform.scot/illnesses-and-conditions/injuries/skin-injuries/blisters Slika 4. https://www.piedmontfootclinic.com/blog/item/315-what-causes-blisters.html Slika 5.https://healthjade.com/how-to-treat-calluses-on-feet/ Slika 6. https://www.hallandalebeachfootdoctor.com/conditions-we-treat/corn-and-callus-removal Slika 6. https://www.onlymyhealth.com/ten-problems-that-can-happen-because-of-tight-shoes-1616056411 Slika 7. https://www.bergdpm.com/blog/are-you-wearing-the-wrong-shoe-size-.cfm Slika 8. https://www.wkhs.com/health-resources/wk-health-library/disease-condition-information/a-z/plantar-wart Armstrong DG, Tan TW, Boulton AJM, Bus SA. Diabetic Foot Ulcers: A Review. JAMA. 2023 Jul 3;330(1):62-75. doi: 10.1001/jama.2023.10578. PMID: 37395769 Boulton AJ. End-stage complications of diabetic neuropathy: foot ulceration. Can J Neurol Sci. 1994 Nov;21(4):S18-22; discussion S23-5. doi: 10.1017/ s0317167100040701. PMID: 7874609.

Bus SA, van Netten JJ. A shift in priority in diabetic foot care and research: 75% of foot ulcers are preventable. Diabetes Metab Res Rev. 2016 Jan;32 Suppl 1:195-200. doi: 10.1002/dmrr.2738. PMID: 26452160. https://www.directpodiatryaz.com/post/callus-on-diabetic-foot https://americanfoot.com/blisters-corns-and-calluses-common-foot-ailments/nastanak žuljeva i kurjih očiju. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/poremecaji-oroznjavanja/kalusi-i-klavusi https://www.usmed.com/blog/shoes-diabetes-and-foot-health/ https://americanfoot.com/blisters-corns-and-calluses-common-foot-ailments/

The diabetic foot. Medicine, Volume 34, Issue 3, 2006, Pages 87-90, ISSN 1357-3039, https://www.directpodiatryaz.com/post/callus-on-diabetic-foot https://podimetrics.com/how-to-prevent-pre-ulcerative-calluses-for-diabetics/ Singh, D., Bentley, G., & Trevino, S. G. (1996). Fortnightly review: callosities, corns, and calluses. Bmj, 312(7043), 1403-1406. Troskot N et al. Diabetic foot syndrome – dermatological point of view Acta Clin Croat, Vol. 52, No. 1, 2013. Slika: Sonja Milotić-Šesto

30 KAPSULA

Dodatak prehrani sa snažnom kombinacijom luteina, zeaksantina, rutina, aktivnog folata, vitamina B1, B6 i B12 te cinka i selena za zdravlje i zaštitu struktura oka, osobito mrežnice

Cink doprinosi održavanju normalnog vida.*

Tiamin (vitamin B1), vitamin B6 i vitamin B12 doprinose normalnom funkcioniranju živčanog sustava.

Cink i selen doprinose zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Folat (folna kiselina) ima ulogu u procesu dijeljenja stanica i doprinosi normalnom metabolizmu homocisteina.

NE DOPUSTITE DA VAM DIJABETES SLOMI SRCE

Kardiovaskularna bolest

je #1 uzrok invaliditeta i smrti u osoba s

dijabetesom tipa 21

Ako imate dijabetes tipa 2 izloženi ste većem riziku od srčanog i moždanog udara. Pitajte svog liječnika kako odabir zdravog životnog stila i pravilno liječenje mogu imati koristan učinak na dijabetes tipa 2, a usto i smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara

Pokrećemo promjene u dijabetesu

1. Low Wang C, Hess CN, Hiatt WR, et al. Clinical Update: Cardiovascular Disease in Diabetes Mellitus. Circulation. 2016; 133:2459-2502.