Reporter 447 - 17.04.2025.

Svim našim čitateljima želimo sretan i blagoslovljen Uskrs!

Broj

447 Godina XXIII

VELIKA GORICA 17. 4. 2025.

STIGAO NAM KAMP!

•

Svečano otvoreni radovi na kampu HNS-a Dom hrvatskog nogometa će biti dovršen za dvije godine Preko puta u planu gradnja Dnevne bolnice

•

Lokalni izbori Str. 10

Senzacija

Str. 18

RJEŠAVA LI SE IZBOR U PRVOM KRUGU?

Peti tenor!

Prvak sam Hrvatske u pjevanju

GRADONAČELNIKA SMO DVAPUT BIRALI U PRVOM I DVAPUT U DRUGOM KRUGU

NIKO STEPANIĆ (16) UZ NEOBIČAN NASTUP SE PREDSTAVIO NACIJI...

Crtice iz Gorice OBILAZAK

Frajlica kroz šetnju pričala o običajima

Iz Centra za posjetitelje Velike Gorice 13. travnja se išlo u još jednu "Šetnju s Frajlicom", edukativno-tematski obilazak kroz bogatu uskrsnu tradiciju Turopolja.

Događaj je organizirala Turistička zajednica Velike Gorice, a cilj mu je oživjeti i približiti stare običaje vezane uz proslavu Uskrsa na ovom području. Posjetitelji su u društvu simpatične i znatiželjne Frajlice imati priliku prošetati kroz priče koje su se nekoć prenosile s koljena na koljeno. Tijekom šetnje otkrivali su kako su se u prošlosti slavili uskrsni blagdani u turopoljskim kućama i dvorištima, koje su simbolike bile povezane s pisanicama, travom u uskrsnoj košarici i svečanom nedjeljom, te kakvo su značenje imale te tradicije. "Željeli smo da upijete dio naše bogate baštine i da provedemo nedjeljno prijepodne na drugačiji način, ispunjen toplinom, znatiželjom i ljubavlju prema zavičaju", poručili su iz Turističke zajednice.

USKRS U TUROPOLJU Naši običaji, dan po dan Piše: Matea Brenčić

U

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 17. travnja 2025.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Grafički urednik: Zvonko Šimunić Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola Novinari: David Jolić, Gianna Kotroman, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Mato Paviša, Vitomir Štuban, Franjo Kompes Novak Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Radnička cesta 210, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

turopoljskoj obitelji živjelo se skromno, jelo se skromno, a tako su se slavili i blagdani.

Uskrs je donosio posebno raspoloženje u malu drvenu hižu.

Posebno je bilo već na samu Cvjetnicu, početak Velikog tjedna. Mlado i staro od ranog se jutra pripremalo za misu. Neki su morali pješačiti i po nekoliko kilometara da bi došli do crkve ili kapelice. Za razliku od danas, kad na posvetu uglavnom nosimo maslinove grančice, nekoć se u Turopolju na posvetu nosio drijenak, odnosno drenek. U obzir je još dolazio bršljan, imela ili cice-mace od kojih se slagao pušlek. Prema jednoj od legendi, u vrijeme Isusova raspeća drijen je bio drvo veliko poput hrasta pa je od njega napravljen Isusov križ, zbog čega ga je Bog prokleo da nikada više ne bude visoko drvo.

VELIKI ČETVRTAK

Veliki četvrtak spomendan je Isusove posljednje večere, a ujedno je i zadnji dan korizme. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja, na kojoj se posvećuje krizma, odnosno ulje za svetu potvrdu te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene. Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, koje se naziva Misa večere Gospodnje.

Tom misom počinje Vazmeno trodnevlje.

U vrijeme Vazmenog trodnevlja ne zvone crkvena zvona i ne sviraju orgulje. Što se tiče života na selu, toga dana točno u podne stali su svi radovi na polju i u šumi te se nije radilo do iza Uskrsnog ponedjeljka jer "greh je bil delati dok je Isusovo telo v zemli". Jedini rad koji je dolazio u obzir, bila je briga oko blaga.

VELIKI PETAK

Veliki petak spomendan je Isusove muke i smrti, a kršćani se toga dana prisjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i na

NEKAD I SAD NEKOĆ SE U TUROPOLJU USKRS SLAVIO BLAGDAN UZ MNOGE OBIČAJE KOJI DANAS MOGU ZVUČATI NEOBIČNO, DALEKO, NEPOZNATO… koncu same smrti. Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, odnosno njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge.

U crkvi se toga dana čuva Isusov grob. U nekim obiteljima žene su ustajale još prije izlaska sunca i založile peć, a pekle su lepinju bez kvasa. Vatru su ugasile prije nego što je izašlo sunce i tijekom dana nisu je više smjeli paliti.

Kao i danas, na Veliki petak se i u prošlosti obavezno postilo. U siromašnijim pobiteljima pripremao se posni grah uz kojeg su se posluživala kuhana jaja i domaći kruh.

Za salatu se brao domaći radič. Oni bogatiji pripremali su ribu, u većini slučajeva riječnu. Za razliku od južne Hrvatske, gdje se na Veliki petak pilo crno vino, u sjeverozapadnom dijelu pila se rakija.

VELIKA SUBOTA

Dan tišine i molitve. Za Veliku Subotu karakteristično je Vazmeno bdjenje koje

NA VELIKI PETAK SE PRIPREMAO POSNI GRAH, BOGATIJE OBITELJI I NEKU RIBU

USKRŠNJI RUČAK BIO JE JUHA, ŠUNKA, HREN, JAJA, LUK I KRUH TE GIBANICA

se slavi noću te stoga nije prikladno da započne prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje.

U nekim se krajevima uz crkvu zapalio veliki Uskrsni krijes, a nakon što ga je svećenik blagoslovio, žene su uzimale manje komade drveta kojim bi zapalile vatru na kojoj se spremao uskršnji ručak.

U nekim obiteljima na Veliku se subotu pripremila šunka koja se posluživala na Uskrs. Poseban komad čuvao se upravo za taj blagdanski ručak. U poslijepodnevnim satima na dvorištu se, u velikom kotlu, kuhala šunka. Kao prilog pripremao se hren čiji se korijen kuhao i po nekoliko sati.

USKRS ILI VUZEM

Najveći kršćanski blagdan kojim slavimo Uskrsnuće Isusa Krista. Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog jezika. Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim povijesnim konotacijama, a hebrejska riječ pasah značila je prolaz.

Uskrs nam je važan iz nekoliko razloga - Isus je održao obećanje da će ustati od mrtvih, kako bismo mogli vjerovati da će ispuniti i ostala obećanja, Uskrsnuće daje sigurnost, da će vladar Božjeg vječnog kraljevstva biti živi Krist, Kristovo uskrsnuće daje nam nadu, da ćemo i mi uskrsnuti.

Za ručak se prvo posluživala kokošja juha, zatim šunka, hren, kuhana jaja, luk i kruh, te na kraju desert - uglavnom je to bila gibanica (makovnjača i orehnjača). Neke su gazdarice pekle kruh u obliku pletenice u koji su uplele jaje.

USKRSNI PONEDJELJAK

Uskrsni ponedjeljak je kršćanska svetkovina kada se u crkvama spominje put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika, koji su ga tek naknadno prepoznali, kada je lomio kruh. Dodajmo kako se tjedan od Uskrsa do iduće nedjelje naziva "bijeli tjedan", a naziv je dobio prema odjeći novokršetnika kakva se nosila u počecima Crkve.

Grad Velika Gorica Ukratko SPONZORIRANO

POTPORE ZA PODUZETNIKE POČETNIKE DO 2000 EURA Raspisan je Natječaj za dodjelu potpora za poduzetnike početnike za 2025. godinu, čiji je predmet dodjela bespovratnih financijskih sredstava Grada Velike Gorice.

Poduzetnikom početnikom smatra se obrt ili trgovačko društvo koje nije registrirano duže od dvije godine do dana podnošenja zahtjeva za dodjelu potpore. Pojedinačna potpora može iznositi do 90% troškova, odnosno najviše dvije tisuće eura. Sredstva za iznos poreza na dodanu vrijednost (PDV) dužan je osigurati korisnik potpore.

Odobrene i dodijeljene potpore na temelju ovog natječaja smatraju se potporama male vrijednosti, a zahtjevi za dodjelu potpora zaprimat će se do 23. travnja.

Obrazac Zahtjeva za dodjelu potpora može se preuzeti na web stranici Grada www.gorica.hr.

POTPORE I ZA PROIZVODNE I NEPROIZVODNE DJELATNOSTI Raspisan je Natječaj za dodjelu potpora za proizvodne i neproizvodne djelatnosti za 2025. godinu, čiji je predmet dodjela bespovratnih financijskih sredstava Grada Velike Gorice. Korisnici potpore su subjekti malog gospodarstva definirani Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva i moraju imati sjedište, a obrtnici i prebivalište na području Grada Velike Gorice. Mjesto ulaganja mora biti na području grada Velike Gorice. Korisnici potpore moraju imati najmanje jednog zaposlenog radnika u punom radnom vremenu.

Visina potpore označava udio sredstava s kojima Grad Velika Gorica sudjeluje u financiranju predloženog projekta i može dosegnuti do 90% ukupno prihvatljivih troškova (bez PDV-a), a najviše 2.000,00 eura. Prijave se zaprimaju do 23. travnja, a ako više prijava ima isti broj bodova, prednost imaju prijave koje su ranije zaprimljene.

2/3

VEGORA PROSLAVILA 10. ROĐENDAN

R

azvojna agencija VEGORA održala je svečanu konferenciju u VG Poduzetničkom inkubatoru u povodu deset godina rada. Ravnateljica Mateja Kalisar rekla je da je ova institucija danas puno više nego što je bilo zamišljeno.

- Kad je agencija osnovana, imala je za cilj biti pokretač razvoja, partner poduzetnicima, saveznik idejama, motor promjenama. Tijekom deset godina rada postali smo mjesto gdje ideje dobivaju oblik, gdje se znanje pretače u konkretne projekte i gdje se i najmanja poduzetnička inicijativa shvaća ozbiljno - istaknula je.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar prisjetio se početaka VEGORE, kad je bio gradski vijećnik.

- Kad pogledam u retrovizor, prisjećam se upitnika iznad glava vijećnika, no VEGORA je ispunila sva očekivanja, pa čak ih i nadmašila. Dala je dodanu vrijednost i komponentu koja čini razliku između prosječnog i modernoga grada - rekao je Ačkar.

Spomenuo je razvoj i širenje poslovnih zona u kojima posluju brojni poslovni subjekti koji pune gradski proračun, a ta sredstva tada Grad ulaže u brojne projekte i aktivnosti zajednice.

Kroz panel je pet poduzetnikaopisalo stvarni učinak lokalne podrške; Tomislav Prahir iz poznate zlatarske kuće Prahir, Anita Medved iz tvrtke Medved metali, Kornela Paunović, vlasnica

ABC Solutions i osnivačica ABC Edukacija, Maks Udov, direktor tvrtke Herbafertil, te Marijana Peher iz OPG-a Jadranko Peher.

Završni dio konferencije bio je posvećen dodjeli nagrada VG Business Foruma gospodarstvenicima i projektima koji su prošle godine ostavili snažan trag u lokalnom ekonomskom životu.

Tako je titulu "Poduzetničke nade" ponio je Toni Lončar, osnivač i direktor tvrtke Minergy d.o.o., za gospodarski projekt godine nagrađena je tvrtka ALTPRO d.o.o., za otvaranje novog pogona u Velikoj Gorici, čime je osnažena lokalna proizvodna scena i potvrđena atraktivnost grada za ozbiljne investicije. Priznanje za gospodarstvenicu godine pripalo je Ivani Bakunić, za razvoj i pozicioniranje Meridian 16 Business Parka kao prve eko-industrijske zone u Hrvatskoj. Nagradu za gospodarstvenika godine dobila su braća Tomislav i Hrvoje Prahir, za širenje obiteljskog brenda Prahir d.o.o.

Ulica Matije Slatinskog u novom ruhu, Goričani više ne moraju kružiti NOVA JE PROMETNA REGULACIJA NA IZLAZU IZ MATICE HRVATSKE, A NOVI SU I NOGOSTUPI...

U

lica Matije Slatinskog dobila je novo ruho.

Sanirana je ulica u dužini od 185 metara, a uređena su dva parkirališta ispred stambenih zgrada, zamijenjeni su oštećeni rubnjaci, a obnovljena je i horizontalna signalizacija.

Također, na inicijativu i zahtjev stanara spomenutoj ulici, a nakon sastanka na terenu s gradonačelnikom Krešimirom Ačkarom, dogovorena je izgradnja nogostupa kako bi se povećala sigurnost pješaka, a ponajviše djece koja svakodnevno prolaze ulicom. Naime, riječ je o jednosmjernoj prometnici koju mnogi koriste jer se u neposrednoj blizini nalaze Dom zdravlja, škola i vrtić.

Plan je postaviti betonske opločnike od ulaza u zgradu broj 4, na dijelu zelene površine između parkirališta i zgrade sve do zgrade kućni broj 2, odnosno prema Medicinskom centru Gorica. Tamo gdje je strmi teren napravit će se stepenice, a poploče-

na staza napravit će se ispred ulaza u zgradu broj 2 i spojiti na postojeću stazu prema Ulici Matice hrvatske.

Također, u parku iza spomenutih zgrada dovršit će se staza koja vodi prema Ulici Matice hrvatske.

Nakon sanacije Ulice Matije Slatinskog, uspostavljena je nova regulacija prometa. Kako bi se poboljšala protočnost i olakšao izlazak vozila iz centra, dio Ulice Matice hrvatske, od križanja s Ulicom Matije Slatinskog prema kružnom toku u Kolodvorskoj ulici, postao

je dvosmjeran. Ova promjena sada građanima olakšava put prema Zagrebu ili obližnjim naseljima.

NOVI I LJEPŠI NOGOSTUPI

Na to se vizualno jako dobro veže i novi nogostup u Ulici Matice hrvatske, obnovljen s obje strane u sklopu dosad najopsežnijih radova na obnovi oštećenih i zastarjelih pješačkih staza na području grada.

Obnovljen je nogostup i u Ulici Slavka Kolara, kao i u samom centru grada na, Trgu kralja Tomislava,

ali i na Trgu kralja Petra Krešimira IV, uz banku, kao i dio pješačke staze uz Tržni centar.

U tijeku je i rekonstrukcija nogostupa u Zagrebačkoj ulici, od križanja s Kolodvorskom do ulaza u naselje Podbrežnica. Do sad je obnovljeno oko dva kilometara nogostupa u vrijednosti oko 320 tisuća eura.

- Sigurnost u prometu nam je prioritet i zato neprestano gradimo nove nogostupe i uređujemo postojeće.

Svaki građanin zaslužuje siguran i uređen prostor za kretanje, bilo da je riječ o školarcima, roditeljima s dječjim kolicima, starijim sugrađanima ili svim ostalim pješacima.

Svjesni smo da posla još ima puno, ali ne odustajemo. Korak po korak, ulicu po ulicu, gradimo ljepši, sigurniji i pristupačniji grad - rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- Nastavljamo s ulaganjima, jer u planu je izgradnja pješačke staze u Ul. Braće Radića u Mraclinu, kao i gotovo kilometar staze u Ul. Franje Lučića u Kučama, gdje ćemo sanirati i prometnicu. Stanovnici Jagodnog će dobiti novu pješačku stazu u dužini od 1.650 metara, a veliki iskorak bit će i pješačko-biciklistička staza uz jezero Čiče, koja će imati i javnu rasvjetu - najavio je Ačkar.

Grad Velika Gorica

Igralište u Mraclinu Revijalnom nogometnom utakmicom između Gradske uprave, koju je predvodio gradonačelnik Krešimir Ačkar, i domaće ekipe Mraclinaca, svečano je otvoreno novo igralište s umjetnom travom na prostoru mraclinske Grabe.

Ovo igralište predstavlja još jedno u nizu ulaganja Grada u sportsku infrastrukturu, s ciljem stvaranja kvalitetnijih uvjeta ne samo za sportaše, već i za sve građane.

- Mraclin zaslužuje ovakav sportski kompleks koji će pridonijeti razvoju svih selekcija kluba i unaprijediti kval-

itetu sportskog života u zajednici. Ovo je samo jedno od više sportskih igrališta koje smo otvorili tijekom ovog mandata. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta jer igralište nije samo prostor za sport, već i mjesto okupljanja, druženja i stvaranja novih uspomena - poručio je gradonačelnik Ačkar.

Ukupna vrijednost investicije iznosi nešto više od 60.000 eura, od čega je 39.900 eura sufinancirano sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

ŠENOINA SE OBNAVLJA, POČELI SU RADOVI I U ULICI SELJINE BRIGADE

G

rad Velika Gorica nastavlja s kontinuiranim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu. Trenutno su u tijeku radovi na rekonstrukciji Ulice Augusta Šenoe u dužini od 530 metara, dok se paralelno obnavlja i Ulica Seljine brigade. Radove je danas obišao gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- Ulica Augusta Šenoe bila je u izrazito lošem stanju, u njoj nije postojala ni oborinska odvodnja, nije bilo nogostupa, a zbog dotrajalih instalacija morali smo zamijeniti i vodovodne cijevi. Zbog toga radovi traju nešto duže, ali po završetku ulica će zasjati u punom profilu, s novom pješačkobiciklističkom stazom i suvremenom infrastrukturom, na ponos svih sugrađana koji ovdje žive - istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Usporedno s radovima u Šenoinoj ulici, započela je i obnova dotrajale Ulice Seljine brigade. Ulica će dobiti novi asfalt u dužini od 370 metara, na dionici od početka Sisačke ulice do Ulice Augusta Šenoe.

- Potrebno je zamijeniti šahtove i sve ostale elemente koji trenutno ne zadovoljavaju standarde kvalitete potrebne za ovaj prometni pravac. Radovi bi trebali biti završeni u roku od 15 dana, nakon što VG Komunalac i VG Vodoopskrba dovrše svoj dio posla.

Svjesni smo da ovakvi radovi narušavaju svakodnevni život građana zbog prašine i blata, stoga zahvaljujem svima na strpljenju i razumijevanju - poručio je gradonačelnik.

Ukupna vrijednost ovih dviju investicija iznosi gotovo 800 tisuća eura.

Vijeće za urba su potvrđeni n NAŠ GRAD BIO JE DOMAĆIN 1. SASTANKA VIJEĆA ZA URBANI RAZVOJ, USPOSTAVLJENOG S CILJEM ZAJEDNIČKOG DJELOVANJA I USPOSTAVE PLATFORME ZA SURADNJU I RAZMJENU ZNANJA I ISKUSTVA IZMEĐU HRVATSKE VLADE I NOSITELJA RAZVOJA NAŠIH URBANIH PODRUČJA

N

akon što je nedavno Velika Gorica postala 23.

ITU središte, bila je domaćin Prvom sastanku Vijeća za urbani razvoj koji se održao u srijedu, 2. travnja, u Poduzetničkom inkubatoru. Veliko je to priznanje za naš grad, gradonačelnika Krešimira Ačkara i njegov tim. Ovo je samo još jedan dokaz kako je Velika Gorica potvrđena kao predvodnik u realizaciji razvojnih projekata.

Inače, Vijeće za urbani razvoj uspostavljeno je s ciljem zajedničkog djelovanja i uspostave platforme za suradnju i razmjenu znanja i iskustva između Vlade Republike Hrvatske i gradova korisnika ITU mehanizma, kao temeljnih nositelja razvoja urbanih područja i oslonca policentričnog razvoja Hrvatske.

Vijećem je predsjedao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a na sastanku su sudjelovali brojni ministri, predstavnici Udruge gradova te gradonačelnici gradova ITU središta.

SMATRAMO PRAVEDNIM TO ŠTO JE BAŠ VELIKA GORICA PRVI DOMAĆIN SASTANKA

VLADA JE STAVILA NAGLASAK NA URBANI RAZVOJ I KREĆE U ISKORAKE

U svom uvodnom obraćanju premijer Plenković istaknuo je kako je Vlada RH odlučila staviti akcent na urbani razvoj gradova te u ovoj financijskoj perspektivi odlučila napraviti veliki iskorak i uključiti sve gradove koji su sjedišta županija, a među njima je i Velika Gorica.

RAZVOJNO VAŽNA SREDSTVA

- Na svečanoj sjednici povodom Dana grada sredinom prosinca prošle godine najavili smo kako smo odlučili dati dodatnu snagu Zagrebačkoj županiji, koja je cijela bila naslonjena na Grad Zagreb. Smatrali smo da ste ekonomski i demografski presnažni i razvojno bitni pa smo i Veliku Goricu s 33 milijuna eura uvrstili među ITU gradove i zato je na simboličan način, upravo ovaj sastanak u Velikoj Gorici, što smatramo ispravnim i pravednim - istaknuo je premijer Plenković te nastavio: - Takva politika nam je dala za pravo da sukladno veličini pojedinog grada dobijete jednu vlastitu omotnicu u kojoj nemate konkurenciju. Dobivate sredstva koja su važna za vaš razvoj i vaše prioritete, programe, i za ono što treba dodatno ulagati na područjima vaših gradova. Ta politika je jako dobra i omogućit će brži urbani razvoj, odgovoriti na izazove gradova bez obzira radi li se tu o prometu, politici stanovanja, gospodarenju otpadom, gospodarstvu ili nizu drugih aktivnosti koje trebaju činiti te sredine gdje živi najveći broj Hrvata kvalitetnijima za život. To je bio naš politički cilj i mislim da smo ga zajedničkim snagama

4/5 SPONZORIRANO

ni razvoj: U Velikoj Gorici ovi milijuni za novi rast!

GORICA JE GRAD KOJI POKREĆE TRENDOVE, POPUT BESPLATNOG VRTIĆA I PRIJEVOZA

Gradonačelnici svih većih hrvatskih gradova okupili su se u Poduzetničkom inkubatoru

OVAJ GRAD PRIMJER JE ŠTO SVE MOŽE DATI SINERGIJA GRADSKE I ŽUPANIJSKE VLASTI S VLADOM RH

itekako dobro pozicionirali - zaključio je premijer Plenković.

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar na početku sastanka poželio je svima dobrodošlicu u najveći grad Zagrebačke županije te šesti po veličini hrvatski grad koji svojim projektima pokreće trendove koje slijede i drugi gradovi u Hrvatskoj, poput besplatnih vrtića i lokalnog prijevoza, te je po brojnim pokazateljima jedan od najpoželjnijih gradova za život. Svim prisutnima, gradonačelnik Ačkar, simbolično je poklonio Turopoljsku podgutnicu, preteču kravate i jedan od simbola Turopolja.

- Grad Velika Gorica snažnim, jakim i jasnim koracima ide prema naprijed unazad nekoliko godina zahvaljujući snažnoj podršci te je pravi primjer koliko sinergija jedinica lokalne samouprave, županijske vlasti i Vlade RH može biti plodonosna za kvalitetniji život svih sugrađana u našim gradovima. Bilo kojoj političkoj opciji ovdje da pripadamo, moramo kon-

statirati činjenice da gradonačelnicima nikada nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti na zadovoljstvo svih naših sugrađana. I na tome vam predsjedniče Vlade zahvaljujem - kazao je uvodno gradonačelnik Krešimir Ačkar te dodao kako će dodijeljenih 33 milijuna eura iz ITU mehanizma, Velikoj Gorici kao i okolnim općinama omogućiti bolji i veći standard života svih stanovnika.

NOVI CIKLUS I STANOVANJE

U sklopu sastanka, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić predstavio je novi razvojni ciklus za gradove u Hrvatskoj u okviru održivog urbanog razvoja, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić govorio je o priuštivom stanovanju i zakonodavnom okviru za razvoj gradova, a ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs o ulaganjima u obrazovanje.

Grad Velika Gorica

S EMPATIJOM KOD GR

6/7

ADONAČELNIKA

Ukratko

MLADI VIJEĆNICI GRADONAČELNIKU AČKARU PREDSTAVILI KAMPANJU "VIDI ME!", KOJOM PODIŽU SVIJEST O EMPATIJI

G

radonačelnik Ačkar u Gradskoj upravi je ugostio članove Dječjeg gradskog vijeća, koji su se i ove godine uključili u projekt "Od deklaracije do participacije", koji se provodi u Centru za djecu, mlade i obitelj u suradnji s vanjskom suradnicom i autoricom Dubravkom Uroda.

U sklopu projekta vijećnici su, između ostalog, radili i na temi empatije te su osmisli i bookmarkove s različitim porukama na tu temu, koje su na sastanku predstavili gradonačelniku.

- Želimo kao dječji gradski vijećnici biti vidljiviji i ukazati građanima i budućim kandidatima za vijeće da je moguće sudjelovati u oblikovanju kvalitetnog društva.

U tom smislu je osmišljena kampanja koja se zove "Vidi me!". Želimo se češće pojavljivati u javnosti, skrenuti pozornost na prava djece i ulogu dječjih predstavničkih tijela. Želimo ukazati da je važno, a i zabavno pripremati se za našu buduću lidersku ulogu u društvu - istaknuli su prilikom posjete članovi Dječjeg gradskog vijeća.

Kažu kako je ideja za radionicu na

IZGRADI I TI STRATEGIJU ZA ZELENU OBNOVU

temu empatije bila više puta isticana tijekom prošle godine te je bila temelj za prvu ovakvu aktivnost.

- Empatija je vještina koja prirodno postoji u čovjeku, ali u današnjem ritmu puno toga prirodnog i normalnog nekako nestaje, izumire, a stvara se neko novo normalno. Želimo ukazati da možemo na to utjecati ponašanjem i odnosom prema sebi i drugima - naglasili su mali vijećnici.

Gradonačelnik je istaknuo važnost projekta te pohvalio rad djece: - Vaš rad, koji se odvija u Centru za djecu, mlade i obitelj, pokazuje koliko su djeca sposobna, kreativna i, što je najvažnije, empatična.

Ovaj projekt podsjeća na to koliko

je važno njegovanje međusobnog razumijevanja i pažnje među ljudima. Vi ste to prepoznali i odlučili učiniti konkretan korak. Hvala vam što ste nas odabrali kao prvu stanicu u misiji širenja empatije. Čestitam na trudu i originalnosti!

Osim gradonačelniku, djeca su bookmarkere podijelila i djelatnicima Gradske uprave, a u planu im je obilazak i drugih ustanova.

- Vjerujemo da lijepe riječi i dalje imaju vrijednost i pozivamo sve koji su dobili poruku da nam pošalju informaciju putem bar koda na poleđini bookmarkera.

Projekt je podržao Grad, a u planu je njegovo predstavljanje i na nacionalnoj razini.

Prvi s edukacijom o upravljanju novcem

ZA ZELENIJA ŠKOLSKA DVORIŠTA: POSAĐENO VIŠE OD 120 STABALA! Više od 120 sadnica posađeno je u dvorištima dvije goričke Osnovne škole Jurja Habdelića i Eugena Kvaternika.

Idući tjedan posadit će se još stotinjak stabala u dvorištu Osnovne škole Nikole Hribara i Osnovne škole Vukovina, dok tridesetak novih stabala krasi dvorište Osnovne škole Eugena Kumičića. Nastavak je to akcije sadnje drveća i ozelenjivanja površina na području grada i okolice.

Kako napreduje sadnja, provjerio je danas gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- Ova nova zasađena stabla osim što će okoliš škole učiniti ljepšim, pridonijet će da učenicima boravak na otvorenom

bude ugodniji za druženje i igru. Na ovaj način pokazujemo mladim generacijama koliko je važna briga o okolišu te im želimo stvoriti osjećaj odgovornosti prema prirodi. Do sad smo u gradu posadili više od 3 tisuće stabala, a istim tempom nastavit ćemo i dalje kako bi naš grad učinili ljepšim i ekološki održivijim - istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Također, Grad Velika Gorica u sklopu projekta "Zeleni laboratorij" za goričke osnovnoškolce organizira edukaciju vezanu uz sadnju stabala, a na kojoj će naučiti sve o ekološkim koristima stabala i njihovoj vrijednosti u gradskim sredinama.

Velika Gorica prvi je grad koji sustavno pokreće besplatne edukacije s ciljem poboljšanja financijske pismenosti i kvalitetnog upravljanja novcem.

Riječ je o projektu nevladine inicijative Mladi i poduzetni, a cilj mu je povećati financijsku pismenost građana i osnažiti ih za odgovorno upravljanje osobnim financijama.

U sklopu programa, održat će se ciklus od 12 besplatnih edukacija. Edukacije će se odvijati u terminima od 18 do 19:30 sati, u prostoru VG Poduzetničkog inkubatora.

Statistike kažu da više od 70% građana Hrvatske ne zna kvalitetno upravljati novcem.

Nedostatak osnovnog financijskog znanja često dovodi do pogrešnih odluka, financi-

jskog stresa i dugoročne nestabilnosti. Iako se u mnogim zemljama EU financijska pismenost razvija već od školskih dana, kod nas to područje još nije dio formalnog obrazovanja. Građani Hrvatske u slučaju gubitka prihoda mogu preživjeti mjesec dana, a prosječan građanin zapadnih zemalja može održavati isti standard i do šest mjeseci.

Projekt je aktualan u svjetlu skorog uvođenja digitalnog eura, planiranog za 1. siječnja, koji će dodatno promijeniti način na koji će se upravljati novcem i financijskim alatima. Edukacije koje se nude osmišljene su kao praktični vodič kroz financijsku svakodnevicu - od planiranja budžeta, štednje, ulaganja...

Grad Velika Gorica je u postupku izrade Strategije zelene urbane obnove grada do 2030. godine sa ciljem razvoja zelene infrastrukture, integracije rješenja temeljenih na prirodi, unapređenja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenja ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanja otpornosti na rizike.

Na temelju rezultata ove ankete definirat će se konačna rješenja i projekti koji će biti prilagođeni potrebama stanovništva, a kojima se u konačnici povećava kvaliteta javnih prostora te posljedično kvaliteta života na području Grada Velike Gorice. Želite li i Vi imati utjecaja na kvalitetu života i izgled grada?

Ukoliko je odgovor DA, ispunite anketu na stranicama Grada.

Apeliramo i na strpljenja prilikom ispunjavanja, budući se ista nadovezuje na upute nadležnih institucija za izradu Strategije zelene urbane obnove.

Ispunjavanje ankete traje oko 10-15 minuta, a anketa će biti dostupna za popunjavanje do 30. travnja 2025. godine.

TRADICIJSKE, DEFICITARANE I PROIZVODNE DJELATNOSTI Raspisan je Natječaj za dodjelu potpora za očuvanje i razvoj tradicijskih, deficitarnih i proizvodnih obrtničkih djelatnosti za 2025. godinu. Korisnici potpora su obrti te mala i srednja trgovačka društva u vlasništvu fizičkih osoba upisana u evidenciju o pravnim osobama i radnicima koji obavljaju djelatnost na obrtnički način. Korisnici potpora moraju imati sjedište, a obrtnici i prebivalište na području Grada Velike Gorice i obavljati tradicijsku, deficitarnu i proizvodnu obrtničku djelatnost te u poslovnom subjektu imati zaposlenog vlasnika ili najmanje jednog zaposlenog radnika u punom radnom vremenu. Maksimalan iznos je 2660 eura, a natječaj je otvoren do 23. travnja.

Lokalni izbori 2025.

Kreće izborna utrka: i treći put izbor u prv VESELI ŠTO U KAMPANJI UOČI IZBORA VLADA DUH TOLERANCIJE MEĐU KANDIDATIMA. KREŠIMIR AČKAR SA SURADNICIMA ČAK JE I POTPISOM DAO POTPORU SVOJIM PROTUKANDIDATKINJAMA

P

Piše: Redakcija Reportera

Velika Gorica je u razdoblju od 1995. do 2009. godine, prvih osam gradonačelnika dobivala kroz izbore za Gradsko vijeće, koje je nakon toga glasovalo za predloženoga gradonačelnika. Od 2009. odlukom Sabora župani, gradonačelnici i općinski načelnici biraju se neposrednim izborom!

"Građani će, kao i na predsjedničkim izborima, na listiću zaokružiti ime kandidata za kojeg žele da im vodi općinu, grad ili županiju. Na izbornom listiću će uz svakog kandidata stajati i ime njegova zamjenika. Da bi nečija kandidatura bila valjana, morat će prikupiti 100 potpisa za općinskog načelnika, 200 za gradonačelnika grada do 40 tisuća stanovnika, tisuću potpisa za grad s više od 40 tisuća stanovnika i dvije tisuće potpisa za župana", objasnili su iz Državnog izbornog povjerenstva uoči lokalnih izbora 2009.

Međutim, takva promjena nije u našem gradu izazvala nije dovela do većeg interesa za mjesto gradonačelnika Velike Gorice. Štoviše, sa svojim kandidaturama izašli su Tonino Picula kao kandidat SDP-a, DC-a i HSLS-a ,Goran Beus Richembergh kao opcija koju nudi HNS i Dražen Barišić ispred liste HDZ-HSSHSP-HSU. Bio je to i dosad najmanji broj kandidata za gradonačelnika u odnosu na prethodne izbore, a i četiri prijavljene izborne liste pokazale su se rekordno niskom brojkom. Picula je kao aktualni gradonačelnik ušao u drugi krug s Barišićem, u tom trenutku političkim početnikom, ali Barišić je u drugoj je rundi odnio pobjedu ispred bivšeg ministra.

DESET GRADONAČELNIKA

Četiri godine poslije dobili smo ukupno šest kandidata za gradonačelnika, a prvi se put dogodilo da su se neposredno kandidirale i žene. Konkretno, njih dvije.

Ispred nezavisne liste na izbore je izašla Ksenija Car Šembera, a kandidatkinja koalicije SDP-HNS-HSLS-HSU bila je Vesna Fabijančić-Križanić.

Sve do ove godine, nikad prije ni poslije nismo imali dvije kandidatkinje, po čemu su ovi izbori bili posebni, a zapamćeni su i po tome što je prvi put neki od kandidata (Dražen Barišić) odnio pobjedu u prvom krugu.

Barišić je po svoj treći mandat išao 2017. godine, a u politički ring sa tad već dugo-

Nadi Finderle kandidat za zamjenika je Ivan Bekavac

Neposredan izbor, peti put Dvaput se pobjeda slavila u prvome krugu, rekordan broj kandidata - sedam! godišnjim gradonačelnikom odlučio je ući rekordan broj protukandidata. Žena ovoga puta nije bilo, u utrku za mjestom gradonačelnika ušlo je sa dotad aktualnim gradonačelnikom ušlo je još šest protukandidata.

Ovom prilikom išli smo u drugi krug, u kojem je uz Barišića bio Aleksandar Horvat, kandidat SDP-a, HSS-a i Laburista.

Neizvjesnosti u izbornoj noći nije bilo, Barišić je svoj treći mandat osigurao sa četiri tisuće glasova više od svog mladog protukandidata.

U svibnju se, točnije 16. svibnja, na lokalne izbore izlazilo i prije četiri godine, kad je vladajuća koalicija ponudila novoga kandidata, Krešimira Ačkara!

U prethodnome mandatu bio je u ulozi zamjenika gradonačelnika, očito već tad i dovoljno poznat i prepoznat kod sugrađana, jer i ovoga puta sve je riješeno u prvome krugu. Doduše, bilo je to dramatično brojanje glasova, pamtimo da se i obraćanje javnosti otengnulo do prilično kasnih večernjih sati, da

PRVI PUT NAKON 2013.

IMAT ĆEMO KANDIDATKINJE, I TO PONOVNO DVIJE, BAŠ KAO I TAD

bi konačno zbroj rekao da je Krešimir Ačkar postao deseti gradonačelnik Velike Gorice sa 50,10 posto glasova birača, a ujedno je postao i najmlađi gradonačelnik Velike Gorice.

Protukandidati su mu prije četiri godine bili Ivo Jelušić kao kandidat SDP-a, HSS-a i GLAS-a, Ivan Bekovac ispred MOST-a te Zvonimir Lovrić kao opcija koju pred građane stavlja Domovinski pokret. Prvi do Ačkara bio je Jelušić, do njega Bekavac, a na dnu poretka Lovrić. Nitko od njih trojice nije se odlučio ponovno kandidirati ove godine.

PREDIZBORNE AKTIVNOSTI

I tako ćemo 18. svibnja ove godine, na petim neposrednim izborima za gradonačelnika, ako se ne dogodi neki potpuno neočekivani i nerealan preokret, u ponudi na biralištima imati tri imena.

Time će se ova izborna utrka izjednačiti s onom iz 2009., prvom uopće u ovom obliku, a posebnu zanimljivost donosi to što su u nju ušle prve kandidatkinje nakon

2013. godine i kandidatura Vesne Fabijančić-Križanić i Ksenije Car Šembera.

Budući da je bilo potpuno jasno kako će gradonačelnik Ačkar ići po novi mandat, pitanje je bilo još jedino tko će mu se točno suprostaviti, a svoju kandidaturu prva je objavila Ivana Mlinar, predsjednica velikogoričkog SDP-a, kojoj je potporu dala i platforma Možemo!, koja je dobila svoj ogranak u našem gradu.

Upravo iz Možemo! dolazi i kandidatkinja za njezinu zamjenicu Ivana Novković.

Kao što je to već uobičajeno u svom predstavljanju zajednička kandidatkinja SDP-a i Možemo! najavljuje promjene na političkoj sceni grada i želi mijenjati lice goričke politike. Najavila je tim ljudi bez privatnog interesa isprepletenog s gradskim proračunom. Smatra da Velika Gorica treba biti grad koji će pružiti šanse budućim generacijama.

S predizbornim aktivnostima nastavila je i nekoliko dana poslije, kad su dvije Ivane dobila podršku od saborskih zastupnica Anke Mrak Taritaš i Dalije Orešković.

10/11

Rješava li se om krugu?

Krešimir Ačkar ulazi u zadnji mjesec prvog mandata

Ivana Mlinar vodi gorički SDP, a podupire je Možemo!

2009.

PRVI KRUG Dražen Barišić Tonino Picula Goran Beus Richemberg DRUGI KRUG Dražen Barišić Tonino Picula

48,58% 38,11% 10,58% 55,01% 43,74%

PRVI KRUG Dražen Barišić 48,58% Vesna Fabijančić-Križanić 31,08% Željko Stepanić 4,12% Ksenija Car Šembera 3,78% Lucijan Maslać 3,27% Mato Perković 2,56%

Aktivna je u predizbornim aktivnostima i Nada Finderle, kandidatkinja MOST-a, kojoj podršku daje i gradski HSP. Kao što joj je podršku došao dati i Nikola Grmoja, potpredsjednik nacionalnog MOST-a. Tom je prilikom Finderle je u svojoj poruci sugrađanima naglasila kako građani Velike Gorice zaslužuju više od obećanja, zaslužuju jasan plan i sposobnu gradsku upravu koja zna što radi.

Posebno je istaknula sigurnost kao temu o kojoj se, vjeruje, u javnosti premalo govori, a građanima je sve važnija.

Finderle je kritizirala poduzetničku klimu u gradu i poručila kako Velika Gorica mora biti partner poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, a ujedno najavila i promjene ukoliko dobije povjerenje građana.

DEMOGRAFIJA, GOSPODARSTVO...

Za to vrijeme, jedini kandidat među kandidatkinjama, aktualni gradonačelnik Krešimir Ačkar, redovno radi svoj posao, kao i prethodne četiri godine. Svjestan je da nema potrebe za kritiziranjem ili prozivanjem protukandidatkinja, budući da je u ove četiri godine ostvario zavidne projekte. U svojim govorima naglasio je kako poneke teme, koje protukandidatkinje navode kao problem, zapravo to i nisu, jer Velika Gorica je dva puta proglašenja najboljim gradom u području demografije, a dolazak velikih tvrtki poput Hrvatske pošte i drugih, dokaz su razvoja gospodarstva, čemu dodatno svjedoči i činjenica popunjenosti svih gosp-

SEDAM JE KANDIDATA IZAŠLO NA IZBORE 2017.

I IŠLO SE U DRUGI KRUG

REKORDNU IZLAZNOST BILJEŽIMO 2009., KAD JE OTIŠLA MALO IZNAD 43 POSTO

odarskih zona i najava otvaranja nove. A tome u prilog ide i gradnja nogometnog kampa HNS-a, koja je započela prije koji dan. Ačkar je u svom mandatu otvorio nove vrtiće, osigurao da su besplatni za sve polaznike, pokrenuo nikad veću obnovu nogostupa, uveo besplatan javni gradski prijevoz. Pred početkom je gradnja Centra za starije, a projekt izgradnje Dnevne bolnice ušao je u program Vlade RH. Za novi je mandat već, između ostalog, najavio nove vrtiće, javne garaže, vanjski bazen, novi autobusni kolodvor i program priuštivog stanovanja.

POTPISI ZA PROTUKANDIDATKINJE

Posebno je pozitivno što se cijeli predizborni proces odvija u duhu tolerancije među kandidatima, o čemu je gradonačelnik Ačkar govorio već pri objavi svoje kandidature, pa sad to i potvrdio.

- Uvijek ističem kako je Velika Gorica primjer političke kulture i tolerancije za cijelu Hrvatsku. Tako će biti i ubuduće.

Stoga sam sa svojim zamjenikom Nevenom Karasom i suradnicima potpisom podržao kandidature gospođe Ivane Mlinar i gospođe Nade Finderle. Velika Gorica nam je svima u srcu!

Svi mi imali smo se priliku u posljednje četiri godine uvjeriti kako grad funkcionira pod njegovim vodstvom, a odluku o tome želimo li nastavak te priče ili priliku za jednu od preostale dvije kandidatkinje trebalo bi donijeti u što većem broju. U Velikoj Gorici rekordna je izlaznost bila 43 posto, lijepo bi bilo to nadmašiti.

2017.

PRVI KRUG Dražen Barišić Aleksandar Horvat Goran Beus Richembergh Alanmilan Šembera Krunoslav Hrvačić Neven Karas Karlo Milinković DRUGI KRUG Dražen Barišić Aleksandar Horvat

48,58% 31,08% 11,42% 8,15% 6,26% 5,06% 2,65% 61,11% 36,11%

GRADSKO VIJEĆE HDZ-BM365-SKNL-HSU-HSLS 43,43% SDP-GLAS-HSS 24,45% MOST 18,91% DOMOVINSKI POKRET 13,19%

GRADSKO VIJEĆE HDZ-HSS-HSP-HSU 43,78% SDP-DC-HSLS 39,16% HNS 10,77% HČSP 3,16%

2013.

GRADSKO VIJEĆE HDZ-HSS-HSP AS-DC-BUZ-ZS 44,56% SDP-HNS-HSLS-HSU 29,95% LABURISTI - STRANKA RADA 4,97% HSP, HRAST 3,64%

GRADSKO VIJEĆE HDZ-HSLS-HSU 39,47% SDP-HSS-LABURISTI 19,64% SRiS, HSS BR 11,70% MOST 10,24% HNS 8,11% HSP-HČSP 5,60% ŽIVI ZID 5,21%

2021.

PRVI KRUG Krešimir Ačkar Ivo Jelušić Ivan Bekavac Zvonimir Lovrić

50,10% 21,23% 15,68% 9,72%

Lokalni izbori 2025.

Foto: Marija Vrbanus

Ervin Kolarec bio je zamjenik gradonačelnika, a sad je desna ruka dugogodišjem županu

'Prije dođe Pelješki most nego integrirani prijevoz'

M

ihael Zmajlović, SDP-ov kandidat za župana,predstavio je u Dugom Selu dio svojeg programa kojim se rješavaju svakodnevni problemi u prometu između naše županije i grada Zagreba. Predstavio je i kandidata za zamjenika župana, Krunoslava Sohoru, stručnjaka za sigurnost i komunalne sustave s iskustvom u lokalnim infrastrukturnim projektima.

- Više od 90.000 građana svakodnevno putuje iz Zagrebačke županije u Zagreb,

a na tom ih putu dočekuju presjedanja i previsoki troškovi putovanja ili preduga čekanja u kolonama. Potreban nam je sustav u kojem se iz Dugog Sela, Ivanić Grada, Zeline i Vrbovca u Zagreb dolazi jednom kartom, jednostavno, brzo i pristupačno - kazao je Zmajlović.

Projekt Integriranog prijevoza, uvođenje jedinstvene karte za vlak, autobus i tramvaj, pokrenut je 2008., kad je izrađena prva studija.

- Prošlo je 17 godina, pola radnog vijeka prosječnog

građanina, a i dalje jedni plaćaju više karata, a drugi još duže stoje u kolonama.

U međuvremenu je izgrađen Pelješki most, ali jedinstvena karta za tramvaj, vlak i autobus, kao i jedinstveni tarifni model, još uvijek ne postoje - naglasio je Zmajlović.

- Ovaj problem moguće je kvalitetno riješiti samo kroz ozbiljnu suradnju s Gradom Zagrebom. Zagrebačka županija i Zagreb čine jednu funkcionalnu cjelinu, vrijeme je da tako počnu funkcionirati i naši prometni sustavi.

12/13

Kolarec i Tomljenović i dalje uz župana Kožića S

tjepan Kožić u Velikoj Gorici je službeno objavio svoju kandidaturu za sedmi mandat za župana Zagrebačke županije. Njegovu kandidaturu na listi HDZ-a i nezavisne liste Stjepan Kožić, podržali su njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Damir Tomljenović, ali i gradonačelnici Velike Gorice i Zaprešića, Krešimir Ačkar i Željko Turk.

- Zahvaljujući vašoj podršci svih ovih godina imali smo ono što mnogi nemaju, a to je kontinuitet. Razvoj ne dolazi preko noći, on traži stabilnost, odgovornost i jasnu viziju. Zahvaljujući toj potpori Zagrebačka županija danas je gospodarski najrazvijenija županija, u kojoj ljudi žele živjeti. Najbolji primjer odlične suradnje su i tri Centra izvrsnosti u strukovnom obrazovanju u Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom Selu, također nezaposlenost je niska, a prosječna plaća najveća je među svim županijama, odmah iz grada Zagreba. Rijetko tko ima priliku gledati kako se vizija pretvara u stvarnost. Ja jesam. I zahvalan sam na tome, jer nekad puste ledine diljem županije, koje smo prije dvadeset godina počeli uređivati u poduzetničke centre, danas su pune domaćih i stranih investitora - rekao je Kožić.

Također, u tijeku je i 124 milijuna eura vrijedan projekt regionalnog vodoop-

PO SEDMI MANDAT STJEPAN KOŽIĆ ŽUPAN JE PRVI PUT POSTAO U LIPNJU 2001., ALI NIJE SE UMORIO. I SLJEDEĆE ČETIRI GODINE ŽELI VODITI ŽUPANIJU, I TO UZ POMOĆ ISTIH SURADNIKA KAO U OVOM MANDATU skrbnog sustava na istoku županije koji je strateški projekt, a tu je i povijesno ulaganje u prometnu infrastrukturu od 92 milijuna eura. Od 117 projekata obnove zgrada oštećenih potresom obnovljeno njih 87. Tijekom prošle i ove godine, podsjetio je župan, realizirane su investicije vrijedne više od milijardu eura.

- Naši vrijedni poduzetnici najjači su u državi po ostvarenim prihodima, a zahvaljujući njima proračun Zagrebačke županije raste, što nije samo brojka na papiru već alat kojim stvaramo kvalitetnije uvjete za život za sve naše stanovnike. Gradimo škole, uređujemo ceste, energetski obnavljamo zgrade, ulažemo u komunalnu i društvenu infrastrukturu te snažnu podršku dajemo udrugama civilnoga društva - dodao je župan.

SIGURNOST I STABILNOST

Osim toga, Kožić je istaknuo i energetsku obnovu Domova zdravlja i školskih zgrada a u planu je gradnja dviju novih ambulanti. Županija na čelu sa Stjepanom Kožićem, uz podršku Vlade Republike Hrvatske stvara preduvjete

za rast kvalitete života u svim gradovima i općinama, poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar, inače nositelj liste HDZ-a za Županijsku skupštinu.

- Garancija je sigurnost, stabilnost i kontinuitet koji je mnogo puta dokazao jedan i jedini Štef Kožić sa svojim zamjenicima. Ponosni smo i da je njegov zamjenik Ervin Kolarec naš Velikogoričanin koji je dokazani društveni djelatnik, te im se zahvaljujem na svemu što su učinili za Veliku Goricu.

Izražavam punu podršku u kandidaturi za idući mandat i veselim se svim projektima koje ćemo zajednički realizirati. Dragi Štef, nema druge nego ‘ajmo ponovo do pobjede, jer drugačije ni ne znaš - poručio je Ačkar.

Gradonačelnik Zaprešića i predsjednik županijske organizacije HDZ-a Željko Turk naveo je važnost zajedničke suradnje i doprinos ljudi koji žive u županiji, rade u općinskim, gradskim i županijskim sustavima kao i strategu koji određuje smjer razvoja.

- Tim na čelu sa gospodinom Kožićem je to radio jučer, on to raditi danas, a

radit će i sutra. Svaki od ovdje prisutnih načelnika i gradonačelnika bi ovdje mogao pričati o onome što je uz pomoć Županije učinjeno na njihovom području, za sve stanovnike koji tamo žive, od onih najmlađih do onih najstarijih. Zagrebačka županija je u samom vrhu po pitanju gospodarskog razvoja i to je razlog zašto u našu županiju ljude dolaze, jer žele, hoće i mogu lijepo živjeti - istaknuo je Turk.

DVIJE NOVE AMBULANTE

- Ne bježimo od problema - rekao je Kožić, misleći na problem nedostatka liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

- Nedostatak liječnika nije samo problem u našoj županiji. To je nacionalni izazov koji rješavamo na našoj lokalnoj razini. Najavljujem daljnja ulaganja u zdravstvo, gradnju dviju novih ambulanti, a poduzeli smo i korake za više od 100 liječnika na specijalizaciji - najavio je Kožić, te nastavno podsjetio da se najveći dio županijskog proračuna ulaže se u školstvo. Naime, Stjepan Kožić je na čelu Zagrebačke županije već 24 godine, tijekom kojih je diljem županije sagrađeno 50 škola.

- To je razlog zašto želim nastaviti. Znanje, obrazovanje i mladi, to je najvažnija investicija u budućnost Zagrebačke županije - zaključio je župan.

I DANIJEL PUKŠIĆ ŽELI BITI ŽUPAN GEODET IZ VELIKE GORICE KANDIDAT JE SEDAM NEZAVISNIH LISTA

I

spred zgrade Zagrebačke županije predstavljena je kandidatura Danijela Pukšića za župana. Pukšić, kandidat sedam nezavisnih lista, naglasio je kako mu je cilj "donijeti stvarne promjene u Zagrebačku županiju."

- Stojim pred vama ne samo kao kandidat za župana, već kao netko tko razumije vaša očekivanja, nade i brige. Kandidiram se jer znam da može bolje, i to puno bolje nego što imamo danas rekao je Pukšić, dodajući da će prioriteti biti zdravstvo, promet, gospodarski razvoj i školstvo.

Danijel Pukšić rođen je 1979. u Zagrebu, a odrastao je u Velikoj Gorici. Diplomirao je na Geodetskom fakultetu, stekao titulu specijalista menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, dok je 2021. diplomirao u Ljubljani kao međunarodni inženjer zavarivanja.

Tijekom stručne karijere radio je kao geodetski inženjer na cestama, autocestama, mostovima i

tunelima u Hrvatskoj i na projektima u inozemstvu.

- Značajan dio problema može se riješiti slušanjem građana i njihovih potreba. Ja ću dati sve od sebe da pomognem svima kojima je pomoć potrebna, a ne prema stranačkoj podobnosti poručio je Pukšić.

Podržala ga je i nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić, kao i gradonačelnik Sv. Nedelje Dario Zurovec, ali i predstavnici nezavisnih lista iz Velike Gorice, Dugog Sela, Jaske, Zaprešića, Ivanića, Pisarovine i Klinča Sela.

- Ne želim više raditi za strance i ulagati znanje i iskustvo da bi njihove zemlje prosperirale. Sve što sam naučio želim staviti na raspolaganje svojoj domovini. Budućnost je u našim rukama, vrijeme je da to osvijestimo i da se zajedno za nju izborimo!

Budućnost je u naših rukama, kaže Pukšić

N Deak od Slatine do do Zadra: 'Gdje smo mi, tu su i nagrade za najbolje'

e istupa u posljednjih nekoliko tjedana u javnosti Gabrijel Deak, kandidat FOKUS-a za župana Zagrebačke županije, barem ne kad je riječ o županijskim temama.

Računajući vjerojatno da će birači prepoznati sve što je ostavio iza sebe na svom političkom putu, predsjednik ove stranke odabrao je ovih dana biti u Slatini, gdje se osvrnuo na geotermalne potencijale toga kraja, pri čemu je dao i podršku Sanji Mrzljak Jovanić, kandidatkinji za gradonačelnicu Slatine.

Podršku je otišao dati i u Zadar. Lucian Perić tamo će se boriti za fotelju gradonačelnika.

- Mi iz stranke Fokus smo već u cijelom nizu gradova dokazali da naše politika unapređuju kvalitetu života i poslovnu klimu, kao i da gradovi kojima upravljamo redovito osvajaju nagrade za najbolje gradove u Hrvatskoj rekao je Deak.

Ljudi i događaji Ukratko

DJECA - DIGITALNI UROĐENICI

U

povodu nacionalnog Tjedna medijske pismenosti u organizaciji Saveza društava "Naša djeca" Hrvatske, u suradnji s društvima iz Crikvenice i Ivanića i Velike Gorice, u velikogoričkom Pučkom otvorenom učilištu održana je interaktivna panel rasprava s temom "Medijska pismenost za najmlađe".

Tim stručnjaka iz područja novinarstva, odgoja i obrazovanja za medijsku pismenost, djece i roditelja, razgovarao je o izazovima medijskog odgoja a svoj doprinos dale su predavačice Višnja Biti, novinarka i autorica, te Gorana Dojčinović i Alma Čakmazović iz agencije Re:public.

Kako potaknuti roditelje i obra-

zovne djelatnike u podučavanju djece medijskoj pismenosti, objasnila je glavna tajnica Saveza društava Naša djeca, Snježana Krpes.

- Današnji predškolci, i to njih čak 97 posto u svakodnevnom je kontaktu s različitim tehnologijama, od mobitela, laptopa ili video igrica, a podaci govore da djeca konzumiraju medijski sadržaj u prosjeku 3 sata tijekom vikenda.

No, mediji prvenstveno služe informiranju, edukaciji i zabavi, a na odraslima je da zajedno s djetetom stvore ravnotežu - rekla je Krpes, dodavši kako projekt "Medijska pismenost za najmlađe" upozorava kako medijsku pismenost treba podučavati od najranije dobi.

Tako je uoči panela na istu temu u Dječjem vrtiću "Lojtrica" u Velikoj Mlaki održana radionica.

- Zaista je čast što se ovakav događaj odvija u našem gradu, a posebice je pozitivno što su uključena djeca različitih dobnih skupina. Time dajemo na značaju mladima kao ravnopravnim članovima društva jer je i njihov glas važan. Također, digitalna i medijska pismenost dio su nacionalnog kurikuluma, koji nalaže da od najranije dobi uključimo medijsku pismenost. Razlog je što je tehnologija, internet, mediji dostupni sve mlađoj djeci koja su digitalni urođenici, te je važno osvijesti ih koliki je utjecaj na njihov razvoj istaknula je Petra Gotal, savjetnica

za predškolski odgoj, djecu i mlade Grada Velike Gorice, koji je bio partner u organizaciji panela.

Zaključak panel rasprave je potreba provođenja zajedničkog vremena roditelja i djece u praćenju medijskih sadržaja, praćenje dobne oznake u medijskim sadržajima, provjera sadržaja prije nego li ga pogledaju djeca i uputiti ih na primjerenost, a svoja iskustva podijelili su i učenici 7. i 8. razreda velikogoričkih osnovnih škola.

Također, zaključeno je, da je roditeljima i odgajateljima potrebna kontinuirana podrška u jačanu digitalnih vještina, jer je to jedini način prepoznavanja rizika i upotrebe pozitivnih strana tehnologije.

ŠUMOBORCI OBNAVLJALI ŠUMU POKRAJ PETRINJE Velikogorički učenici i korisnici Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica sudjelovali su u akciji pošumljavanja u Taborištu pokraj Petrinje, gdje je šuma prije dvije godine teško stradala u vjetroizvali. Edukativna i ekološki usmjerena akcija održana je 7. travnja, a okupila je pedesetak volontera unutar programa Šumoborci.

Uz učenike, na sadilištu su bili i odrasli korisnici Centra te njihovi nastavnici i stručni djelatnici.

Prije same sadnje, sudionici su prošli edukaciju o klimatskim promjenama i važnosti očuvanja šuma, koje su prepoznate kao jedno od najučinkovitijih sredstava za smanjenje ugljičnog onečišćenja zraka.

14/15

V

eleučilište Velika Gorica (VVG) organiziralo je 9. travnja Dan otvorenih vrata. Gostima i posjetiteljima, učenicima velikogoričkih srednjih škola (Gimnazija, Ekonomska škola, Srednja strukovna škola i Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina; ukupno 160 učenika) predstavljeni su studijski programi.

Prezentirani su i ostali programi cijeloživotnog obrazovanja uz popratne sadržaje, obilazak knjižnice i čitaonice za studente, laboratorija očne optike uz mjerenje oštrine vida, kao i prezentacija novih tehnologija putem 3D printera. Organizirano je još nekoliko popratnih sadržaja koji bi mogli biti zanimljivi potencijalnim studentima VVG-a.

Veleučilištu su se na Danu otvorenih vrata pridružili njegovi partneri kao i ustanove s kojima surađuju: Javna vatrogasna

Foto: David Jolić

Dani VVG-a iz zraka... postrojba Grada Velike Gorice (JVPGVG), Ravnateljstvo civilne zaštite i Auto Gašparić.

Hrvatsko društvo za kronične bolesti zajedno s velikogoričkom udrugom VG Dijabetičar mjerilo je zainteresiranim posjetiteljima tlak, razinu šećera u krvi, index tjelesne mase, a dijeljeni su i nutricionistički savjeti.

Vatrogasci JVPGVG-a pripremili su posebnu atrakciju za posjetitelje: penjanje dugim vatrogasnim ljestvama u visinu od nekoliko desetaka metara i promatranje Grada iz ptičije perspektive. Hvala vatrogascima na ideji i spremnosti da sve zainteresirane podignu u "nedostižne" visine. Organizirana je i tombola, s dva izvlačenja... Dekanica Tamara Čendo Metzinger, profesori i djelatnici VVG-a odlično su pripremili Dan otvorenih vrata. (D. Jolić)

Ljudi i događaji Foto: Privatna arhiva

Foto: Sanjin Vrbanus

I TROGODIŠNJACI SU OVDJE U NOŠNJAMA...

G

radska smotra folklora 2025 Dan dječjeg folklora, u organizaciji gradske Zajednice kulturno-umjetničkih udruga, održana je 6. travnja u dvorani Gorica. U konkurenciji je nastupilo 14 udruga: KUD Čiče (Novo Čiče), KUD Gradići, KUD Velika Mlaka, KUD Dučec (Mraclin), KUD Nova zora (Donja Lomnica), KUD Stari Grad (Lukavec), FA Šiljakovina, KUD Mičevec, KUD Šćitarjevo, FA Turopolje (Velika Gorica), Ogranak Seljačke sloge Buševec, KUD Kravarsko, KUD Slavuj (Bukevje) i KUD Veleševec.

Izvedeno je ukupno 25 koreografija.

Nastupila su djeca u dobi od 3(!) do 14

godina. Mladi folkloraši predstavili su pjesme i plesove iz svih krajeva Republike Hrvatske.

Dječje skupine su plesale po redoslijedu od najmlađih do nešto starijih skupina.

Devet KUD-ova predstavilo je po dvije dobne selekcije odnosno dvije koreografije: Čiče, Turopolje, Dučec, Velika Mlaka, Gradići, Nova Zora, Stari Grad, Šiljakovina i Šćitarjevo. OSS Buševec izveo je tri koreografije u tri dobne selekcije.

Gledalište je dugotrajnim pljeskom nagradilo mlade folkloraše, koji su svojim koreografijama podsjećali na neka davna vremena i zaboravljene dječje igre.

60 GODINA NAŠE MALE MATURE 'Bilo je to vrijeme kina i sladoleda, Kolareve i Dingosa...'

GENERACIJA UČENIKA KOJI SU 1965. GODINE ZAVRŠILI OSNOVNU ŠKOLU DANAS SU VIŠE ILI MANJE VITALNI 75-GODIŠNJACI. DRUŽENJE SU ORGANIZIRALI U PIVNICI TUROPOLJE, UZ PRISJEĆANJE NA DANE NJIHOVE MLADOSTI

16/17 Foto: Arhiva Ivana Mikulčića

Piše: Marija Vrbanus

U

prestižnom ugostiteljskom lokalu Pivnica u Velikoj Gorici 15. travnja 2025. godine popodne okupilo se vrlo zanimljivo društvo dama u zrelim i takozvanim zlatnim godinama života te njihovi muški vršnjaci. Skup su organizirali Ivan i Stjepan Mikulčić.

- Svi okupljeni smo generacija koja je prije 60 godina u Velikoj Gorici završila osmogodišnje osnovno školovanje i tako stekla ondašnju malu maturu.

Uglavnom smo rođeni 1950. godine i domicilni smo stanovnici Velike Gorice i susjednih mjesta Plesa, Rakarja, Kurilovca, Novog Čiča, Okuja, Velike Mlake i još nekih. Red je da druženjem malo proslavimo zaista veliki jubilej rastanka od vjerojatno najljepšeg razdoblja života i prisjetimo se tih lijepih dana - uvodno je kazao Ivan Mikulčić Mika.

Dobro je zapamtio kako je izgledala Velika Gorica tih davnih dana.

- Grad je tad još bio na početku svoga razvoja, pa smo prvi razred odradili na početku Zagrebačke ulice, s desne strane, nedaleko parka, u samom centru grada, u zgradi u kojoj je kasnije bila trgovina Ve-Go. Učiteljica je bila Stanka Matijašec. Kasnije smo se selili na suprotnu stranu ulice, u prostorije današnjeg Veleučilišta, pa u takozvanu Kulu u blizini zgrade DVD-a (sad Udruženje obrtnika), a na kraju u potpuno novu školu, danas OŠ Eugena Kvaternika - prisjeća se Mikulčić i dodaje: - U novoj školi bila je i mala dvoranu za tjelovježbu i nismo više morali kroz

kukuruze prema Kolarevoj, nedaleko tadašnjeg legendarnog igrališta NK Radnika, gdje smo vježbali u jednoj prizemnici, koja još i danas postoji, odmah iza glavne Pošte i HEP-a, a zvali smo je "sokolana". U novoj školi razrednica nam je bila Josipa Čeranić.

AJMO JEDNOSMJERNO!

Generacija iz tadašnjeg 8. A, njih ukupno 22, okupila se i prije dvije godine na istome mjestu, pa Mikulčić ima vjerodostojne podatke o broju učenika koji su u osam godina prodefilirali razredom.

- Na popisu imam oko 60 učenika. Neki su zajedno odradili svih osam godina, neki su se odselili, neki stigli iz susjednih mjesta od petog razreda nadalje, neki promijenili razred ili školu, a kasnije je, nažalost, dosta njih i preminulo. Ovom novom okupljanju odazvali su se Ankica Kranjčina (rođena Črnjak), Đurđica Dolački, Đurđa Nemet (Đuksi), Ankica Kadabec (Mirenić), Višnja Paviša (Peternac), Nada Gršetić (Stanković), Đurđa Plepelić (Šapković), Marija Pupić (Vugrinović), Franjo Bartolić, Miro Brigljević, Kazimir Fabečić, Ivica Jancetić, Zlatko Katulić, Stjepan Kliček, Marko Krilić, Ivan Mikulčić, Stjepan Mikulčić, Mato Paviša, Ratko Radić, Stjepan Zagorec, Josip Zubec i Božidar Župetić. Prije dvije godine odazvali su se i Ivan Godinić te Zvonko Mučnjak, koji su ovaj put bili spriječeni zbog bolesti.

Sjetili su se školski kolege i onih kojih više nema među nama.

- Red je da spomenemo i nažalost puno prerano preminule. To su Josip Bratković, Vlado Brigljević Šterna, Zlatko Brigljević Riba, Diana Daubachy, Stjepan Kavur, Nenad Kos, Stjepan

RED JE DA OBILJEŽIMO OVAJ LIJEP JUBILEJ OD RASTANKA S PUČKOM ŠKOLOM

NOGOMETNI SUDAC, RADIOLOG, BRANITELJI, INSPEKTORI, OPG-OVCI...

SVI SU TU!

U ŠETNJI PO GORICI TAD SI SVAKOGA POZNAVAO. DANAS TO VIŠE BAŠ I NIJE TAKO

Kovačić, Ivan Ljeljak, Ivan Lisec, Višnja Mikša, Ivan Munđer, Marica Plepelić, Branka Postić, Štefica Poturić, Milan Šipušić, Branko Trdić, Ivan Veselić, Marica Zubec i Mijo Gusić - pokazao je svoj precizan istraživački rad, pa i pamćenje Ivan Mikulčić.

Mika je bio ponajbolji učenik razreda a kasnije je postao diplomirani inženjer prometa. Od 1977. do 1989. bio je djelatnik Gradske uprave grada Zagreba u tadašnjem Sekretarijatu za promet.

Godine 1981. autor je idejnog rješenja jednosmjernog prometa kroz Veliku Goricu, koje egzistira i danas. Bavio se i sportom, odlično igrao nogomet za Radnik, a u bivšoj državi bio je prvoligaški sudac, kao i u hrvatskoj ligi. I drugi učenici bili su kasnije zapaženi u društvenom i privatnom životu.

- Pokojni Neno Kos bio je doktor radiolog, Višnja Peternac dugogodišnja tajnica tada jedine škole u Velikoj Gorici, koju je i pohađala, Stjepan Mikulčić radio je kao sanitarni inspektor, a bio je i branitelj u Domovinskom ratu, kao i Ratko Radić, Josip Zubec i Franjo Bartolić. Ivan Godinić imao je također diplomu sanitarnog inspektora, Marija Vugrinović ima svoj OPG, Stjepan Zagorac uspješni je obrtnik sa čak pet obrtničkih diploma, Vlado Odrčić radio je kao kontrolor leta u zračnoj luci na Plesu, gdje je 43 godine radio i Stjepan Kliček. Marko Krilić u Velikoj Gorici pokraj crkve NBDM ima svoju trgovinu uredskog materijala... I mnogi drugi bili su i jesu uspješni, čestiti pa i cijenjeni građani Velike Gorice i okolnih mjesta uz svoje obitelji - zaključio je Ivan Mikulčić.

Druženje je organizirano ciljano u Velikom tjednu, kako bi i oni koji možda

žive van Lijepe naše bili prisutni, jer za Uskrs obavezno stižu u svoju Goricu.

Zbog takvog termina nije bilo muzike i plesa, ali svečano, dostojanstveno i mirno jest. Najprije je prisutne pozdravio jedan od organizatora Ivan Mikulčić te predstavio one koji nisu bili na druženju prije dvije godine. Razlog?

Mnogi se možda ne bi međusobno ni prepoznali nakon 60 godina, što je i razumljivo.

Na samom domjenku opet su osvježene uspomene i sjećanja na prekrasne davno minule dane kad se za kino vikendom tražila karta više, kad su dečki nedjeljom u deset jurili masovno na utakmicu NK Radnika u Kolarevu, a dame, one mlađe i starije, išle na misu. Kad se plesalo i slušao tadašnji odličan lokalni bend Dingosi, kad se išlo na kolače ili sladoled u jedinu slastičarnu, kad se šetalo Goricom i poznavalo gotovo sve koje se srelo... Danas baš i nije tako.

SVJEDOCI POVIJESTI GRADA

Sklopljena su tada mnoga prijateljstva, možda i simpatije. Svjedoče tome i poneka međusobna posjećivanja, a najsvježiji primjer je posjeta Juraju Šipušiću, koji zbog bolesti nije mogao na druženje. Što ti je život, kao školarac bio je vjerojatno najbrži u Velikoj Gorici, pa i šire, a šteta je što se nije bavio atletikom. Slavljenici i oni koji nisu mogli do Pivnice danas imaju oko 75 godina i svjedoci su zavidnog dijela povijesti svoje voljene Velike Gorice, pa i kultnog mjesta gdje su se okupili. Spomenimo na kraju da je jedan od prisutnih slavljenika svima poklonio primjerak svoje knjige o sportu, barem za uspomenu povodom prekrasnog druženja.

Ljudi i događaji

'Dragi sine, nek' te čuvaju anđeli, tu gdje nema boli...'

DR. DAREN LUČINGER MLADI VELIKOGORIČKI LIJEČNIK PREMINUO JE U 33. GODINI. OSTAVIO JE IZA SEBE DVIJE KĆERI TE SUPRUGU, MAJKU I OCA, TAKOĐER LIJEČNIKE

S

pecijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice je na svojim društvenim mrežama objavila tužnu vijest: preminuo je njihov djelatnik, mladi liječnik, dr. Daren Lučinger.

Vrlo brzo se i njegovom Velikom Goricom proširila tragična vijest koja je pogodila i one koji ga nisu poznavali.

"Zauvijek nas je napustio naš kolega, prijatelj i suradnik, liječnik specijalizant iz kardiologije dr. Daren Lučinger. Na njegovoj kardiologiji vlada tuga i tišina.

Nikako drugačije i ne može biti. Daren je prema svojim pacijentima bio strpljiv, profesionalan, suosjećajan, ali prije svega pun ljudskosti i topline. Ponosni smo i zahvalni što smo imali priliku raditi i surađivati s njim. Počivao u miru, dragi naš Daren", objavili su iz njegove bolnice.

Dr. Daren Lučinger rođen je 14. studenog 1992. godine u Zagrebu. Osnovnu školu završio je u Velikoj Gorici, a 2011. godine završio je i velikogoričku Gimnaziju.

Iste godine upisao je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kojeg je uspješno završio 2017. godine. Zaposlio se u Općoj bolnici Zabok kao liječnik na hitnom prijemu, gdje je bio zaposlen od 2018. do 2020. godine. Nakon toga otišao je na rad u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, gdje 2020. godine dobiva specijalizaciju iz kardiologije.

Prerano je napustio ovaj svijet 25. ožujka 2025. godine, ostavljajući za sobom suprugu, dr. Vedranu Opačak Lučinger, te kćeri Adrianu i Aniku, kao i majku dr. Ljiljanu Lučinger, oca dr. Dražena Lučingera, brata Brunu, kao i ostalu rodbinu te sve prijatelje i poznanike koji su ga s i voljeli i cijenili.

"Sine moj voljeni, neka te čuvaju anđeli

jer si ti bio naš obiteljski anđeo. Život je okrutan, daje malo sreće, uzima najmilije.

Neka te, dragi sine, čuvaju anđeli, i počivao u miru Božjem, gdje nema boli. Tvoja mama", napisala je majka preminulog liječnika na društvenim mrežama.

Od njega su se opraštali i brojni kolege, prijatelji i pacijenti. "Čovjek pun topline, suosjećanja i nesebične brige za druge... Vaš odlazak ostavlja nama mladima odgovornost da nastavimo Vašim putem. Nastojat ćemo učiti iz Vaše predanosti, širiti dobrotu i brinuti o drugima baš kako ste nas učili, s ljubavlju" samo je jedna od tih poruka.

"Dragi naš Daren, bio si pravi prijatelj, osoba puna ljubavi i empatije, topline i prema bližnjima i prema pacijentima. Tvoja dobrota, osmijeh neće nikad izblijediti, ostat ćeš uvijek u našim srcima. Neka te čuvaju anđeli! Počivaj u miru", još je jedna od dirljivih poruka na društvenim mrežama.

"Hvala na prenesenom znanju i suradnji, poštovani doktore. Bila je čast surađivati s Vama", napisala je jedna od kolegica.

Dr. Lučinger je ostavio trag i na Hitnoj pomoći u Općoj bolnici Zabok.

"Pamtimo ga kao mladog liječnika punog entuzijazma, znanja, s beskrajno puno volje za pomaganjem drugima. Prema pacijentima uvijek pun ljudskosti, empatije i suosjećanja. Dr. Lučinger ostaje u našim srcima kao nezamijenjiv prijatelj i kolega.

Njegov plemeniti duh, srdačnost, znanje, profesionalnost i požrtvovnost zauvijek ćemo pamtiti. Svijet ostaje bez sjajnog liječnika s neiskvarenom i čistom dušom.

Svojim primjerom ukazivao je na prave životne vrijednosti", stajalo je u objavi Opće bolnice Zabok.

18/19

NAŠA MLADA PJEVAČKA SENZACIJA...

GORIČKI

SLAVUJ

NIKO NIKO STEPANIĆ (16) POSTAO JE PRVAK HRVATSKE U PJEVANJU, A KOJI DAN POTOM CIJELA GA JE NACIJA UPOZNALA KROZ NEOBIČAN NASTUP U LISINSKOM...

Piše: Marko Vidalina

V

eć kad je došla vijest da u Velikoj Gorici imamo prvaka Hrvatske u pjevanju, bilo je jasno da se tu radi o jednom posebnom tinejdžeru. Ime mu je Niko Stepanić, ima 16 godina i učenik je drugog razreda velikogoričke Gimnazije, ali i drugog razreda srednje škole Umjetničke škole Franjo Lučić.

Titule najboljega u Hrvatskoj dokopao se na državnom natjecanju održanom u Glazbenoj školi Zlatka Grgoševića u Sesvetama. Niko je bio briljantan u svojoj izvedbi, uz klavirsku pratnju profesora Krešimira Starčevića skupio je impresivnih 99 bodova, što je bilo dovoljno za prvo mjesto u prvoj kategoriji.

Mladi Niko uživao je u trenutku, u spoznaji da je najbolji u državi u onome čime se bavi, a koliko je zapravo dobar i svi mi ostali saznali smo samo nekoliko dana kasnije. Iako nisam nije bio svjestan da će baš te nedjelje navečer dogoditi njegov novi poseban trenutak.

OBOA JE BILA PRVA ŽELJA, ALI BRZO JE POSTALO JASNO DA JE ON - PJEVAČ

U LISINSKOM JE BIO NA KONCERTU "4 TENORA", DALI SU MU MIKROFON I ONDA - ŠOK!

'IDEMO MI U MIROVINU!'

U Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski došao je na koncert "4 tenora", odnosno četvorice vrhunskih pjevača. Đani Stipaničev, Vladimir Garić, Marko Pecotić i Filip Hozjak oduševljavali su publiku i bili prve zvijezde večeri sve dok Pecotić u jednom trenutku nije došao do Nike, koji je sjedio u prvom redu. Gurnuo mu

je u ruke mikrofon i pozvao ga da zapjeva s njim, a mladi Velikogoričanin nije ni na trenutak dvojio. Pustio je glas, a u dvorani Lisinski nastalo je momentalno oduševljenje.Do toga trenutka neupućenima potpuno nepoznat klinac nije dozvolio da ga u ovom iznenađujućoj situaciji pojede trema, nego je zapjevao tako da je pljesak publike namijenjen upravo njemu potrajao još neko vrijeme. " Niko je tiho sjedio u publici, a onda nas je sve iznenadio! Idemo mi u mirovinu, čini nam se. Bravo, Niko!", oduševljeni su bili i dečki iz "4 tenora".

- Kad ulazimo među publiku i pjevamo, često se netko posebno istakne. Ovaj put sam odmah primijetio mladića u prvom redu, bio je odjeven kao da ide na klasični koncert, s leptir mašnom i košuljom. Vidjelo se da mu je stalo rekao je Marko Pecotić Peco. Čuvši kako dečko iz prvog reda gledališta pjeva, Peco je sa širokim osmijehom sjeo na njegovo mjesto i - slušao!

- Mladić se nije sramio, bio je voljan sudjelovati. Kad je počeo pjevati, shvatio sam da odlično poznaje pjesmu i da mu je glas izvrstan. Najpametnije mi je bilo da se maknem i ne ometam ga, kako bi mogao dati svoj maksimum. Na takvim koncertima mi znamo što ide i kako ide, ali nekoga tko prvi put pjeva javno sitnica može izbaciti iz takta. Zato sam mu dao prostor i stvarno mi je drago zbog toga - objasnio je Pecotić.

Snimljen je i video tog trenutka, kojeg su "4 tenora" podijelila na svojim društvenim mrežama, a tek tu je nastalo

ludilo! Oduševljena nacija mahnito je pregledavala neobičan nastup mladog Velikogoričanina, pa je već dva dana kasnije taj video imao više od 600.000 pregleda. Usporedbe radi, najgledanije video objave na ovom profilu do tad su imali desetak puta manje pregleda...

SJAJAN JE I U - SLIKANJU

Niko Stepanić tako je preko noći postao veliki hit, nacionalni mediji počeli su se javljati sa zahtjevima za intervjue, ali to u njegovu svijetu nije previše toga promijenilo. U svemu tome Niko uživa, takva vrsta reakcija na njegov iznenadni dobro dođe kao doza samopouzdanja, ali riječ je o tinejdžeru koji je s obje noge čvrsto na zemlji. I koji, jednostavno, uživa u pjevanju, u glazbi...

Otac mu svira gitaru, majka je bila u crkvenom zboru, neka glazbena podloga tako je postojala i u genima, ali i roditelji su vrlo brzo shvatili da ovo nije šala. Već sa četiri-pet godina davao je naznake velikog talenta, jer Niko je bio dječak koji već u toj dobi bez problema otpjeva svaku pjesmu koju čuje na radiju ili televiziji.

Shvativši da tu postoji talent, roditelji su ga usmjeravali u glazbu, Niko istodobno pohađa dvije srednje škole, glazbenu i redovnu

ZAGREPČANKA FANI I LOMNIČANIN BORIS ZASLUŽILI "POCULICU"

O

Ogranak Matice Hrvatske Velika Gorica objavio je najbolje kratke priče pisane kajkavskim dijalektom ili hrvatskim standardnim jezikom pristigle na 16. Matičin književni natječaj "Turopoljska poculica". Na natječaj je poslan 21 književni rad na standardu i 12 na kajkavskom narječju a Prosudbeno povjerenstvo odabralo je po jedan najbolji rad u obje kategorije, te po još dva rada užeg izbora.

Najbolja kratka priča na standardnom

hrvatskom jeziku je "Prokleti propuh" autorice Fani Frković iz Zagreba, dok su radovi užeg izbora priče "Margareta", autora Franka Stipkovića iz Zagreba i "Piščeva osveta" autorice Jelene Pavičić Vukičević iz Zagreba. Najbolju kratku priču na kajkavskom dijalektu "Kak je to bilo kad je turopolski tur zestal vraga" napisao je Boris Deverić iz Donje Lomnice, a radovi užeg izbora su priče "Čez kuruzu, čez me" autora Darka Raškaja iz Lobora i "Jagica" autorice Biserke Rozer.

a njegov prvi izbor bila je - oboa! U jednom crtiću, kaže priča, vidio je taj instrument i želio je samo to. Upisao se u glazbenu školu u drugom razredu "prave" škole, no vrlo je brzo postalo jasno da oboa nije pravi izbor za njega. I da je Niko rođen da bude - pjevač.

Promijenio je instrument, prebacio se na klavir, ali i radio na pjevanju. Osnovu glazbenu školu završio je na klaviru, da bi u srednjoj upisao pjevanje, dok se klavir prebacio na mjesto broj dva.

I nije to uopće loša kombinacija za ukućane, jer Niko često doma sjedne za klavir i pjeva omiljene pjesme poznatih izvođača, a svi ostali uživaju... Iako, nisu to isključivo tuđe pjesme.

Naime, budući da je tijekom osnovne glazbene škole briljirao i u solfeggiju, čak bio i na natjecanjima, već u ovim godinama okrenuo se i skladanju vlastitih pjesama!

Zasad ih ima nekoliko, kažu kako to zvuči jako dobro...

Da je riječ o mladiću koji je potpuno umjetnički tip govori i podatak da Niko izvrsno slika, i to u svim tehnikama, no s obzirom na pohađanje dvije škole nema se vremena previše posvećivati slikarskom platnu, kao ni stolnom tenisu, omiljenom mu sportu.

Ukratko, čini se kako u svom gradu imamo glazbenu zvijezdu u usponu.

Piši pismo gradu...

Gradska knjižnica Velika Gorica po četrnaesti put zaredom raspisala je natječaj "Pišem ti pismo…", ovoga puta s posebnom prigodnom temom "Pišem ti pismo… svome gradu za rođendan". Natječaj se organizira povodom Svjetskog dana pisanja pisama, koji se obilježava 11. svibnja, a ove godine ima dodatnu simboliku jer Velika Gorica slavi 30 godina od stjecanja statusa samo-

stalnog grada.

Svi zainteresirani mogu poslati svoja pisma od 7. travnja do 5. svibnja na adresu pisemtipismogkvg@gmail.com ili poštom na adresu Gradske knjižnice Velika Gorica (Zagrebačka 37). Natječaj je otvoren za sve uzraste, a nagrade se dodjeljuju u tri kategorije: Naj pismo odraslih, Naj srednjoškolsko pismo i Naj dječje pismo.

Intervju

INTERVJU STJEPAN KOŽIĆ, ŽUPAN ZAGR

Zagrebačka žup

na ljestvici razvijenos P rema posljednjem indeksu razvijenosti, Zagrebačka županija najrazvijenija je županija u Hrvatskoj. Snažno gospodarstvo, velika ulaganja u školstvo, zdravstvo i promet pokazatelji su uspješne politike ravnomjernog razvoja. O ključnim postignućima, izazovima i planovima razgovarali smo sa županom Stjepanom Kožićem.

S nešto više od 300.000 stanovnika i 9 gradova i 25 općina, Zagrebačka županija posljednjih godina ostvaruje snažan razvojni zamah. Izgradnja škola i cesta, povlačenje europskih sredstava, ulaganja u poduzetništvo i društveni standard podigli su kvalitetu života i učvrstili poziciju zagrebačke županije kao prostora poželjnog za život, rad i investicije. Tijekom 24 godine vođenja Zagrebačke županije, župan Stjepan Kožić ističe kako su upravo suradnja i kontinuitet temelj postignutih rezultata.

Zagrebačka županija gospodarski je najbrže rastuća hrvatska regija. Što je temelj tog uspjeha i kakvi su konkretni rezultati ulaganja?

Na to sam ponosan! To nije slučajnost, već rezultat dugoročnog i odgovornog upravljanja. Još prije dvadesetak godina postavili smo jasnu viziju – ulagati u gospodarske zone, jačati infrastrukturu i stvarati pozitivno okruženje za poduzetništvo. Naši poduzetnici ostvaruju vrhunske rezultate, a mi smo im snažan oslonac – u posljednje četiri godine podržali smo 1900 njihovih projekata. Samo u posljednje dvije godine na prostoru naše županije ostvareno je više od milijardu eura ulaganja. To je pokazatelj povjerenja poduzetnika, ali i potvrda da smo na dobrom putu. U našoj županiji posluju neki od najuspješnijih hrvatskih i stranih investitora koji šire svoje poslovanje te otvaraju nova radna mjesta.

Koliko će ove godine biti izdvojeno za potpore poduzetnicima?

Rekordnih 3 milijuna eura! Natječaj za poduzetnike-početnike, ukupnog iznosa 300.000 eura, završio je sredinom ožujka i u tijeku je obrada prijava. Uskoro ćemo raspisati i javne natječaje za povećanje konkurentnosti u proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima, ukupnog iznosa 2,2 milijuna eura, a ove smo godine po prvi puta osigurali i sredstva - 500.000 eura za ugradnju fotonaponskih ćelija na krovove proizvodnih pogona.

Nedostatak liječnika specijalista veliki je izazov. Kako Zagrebačka županija rješava taj problem?

Od 2018. do danas na specijalističko usavršavanje uputili smo više od 100 liječnika. Samo za potrebe Doma zdravlja Zagrebačke županije trenutno je na specijalizaciji 91 liječnik – iz obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije, interne medicine, radiologije, medicine rada i drugih ključnih zvanja. Dodatno, upućeni su i liječnici za potrebe hitne medicine, Zavoda za javno zdravstvo i drugih zdravstvenih ustanova. Dio specijalizacija financira Županija iz vlastitog proračuna, dio dolazi iz EU fondova i nacionalnih programa. Nedostatak liječnika nije izazov samo Zagrebačke županije, to je nacionalni problem.

No, mi nismo čekali – već smo poduzeli konkretne korake.

Zdravlje naših stanovnika trajna je obveza i prioritet. Ponosan sam što Zagrebačka županija prednjači po izdvajanjima za zdravstvo i što kontinuirano jačamo sve segmente sustava – od infrastrukture, preko opreme, pa do ljudskih resursa. Moderniziramo vozni park hitne pomoći, ulažemo u digitalizaciju i razvoj novih usluga kako bismo povećali dostupnost i učinkovitost zdravstvene zaštite. U planu je i gradnja dviju novih ambulanta kako bismo dodatno proširili mrežu i osigurali jednaku dostupnost svima, bez obzira gdje žive. Županija je prije pet godina donijela mjere za zadržavanje i privlačenje zdravstvenih djelatnika. Imaju li one učinka?

Imaju, i to konkretne. Liječnicima subvencioniramo kamate na stambene kredite, medicinskim sestrama i tehničarima troškove stručnog usavršavanja i doškolovanja, a za deficitarna radna mjesta i troškove podstanarstva, vrtića i službeni automobil.

Dosad smo za subvenciju kamata izdvojili oko 37.000 eura, za

stručno usavršavanje više od 114.000 eura, a u specijalizacije iz vlastitog proračuna uložili smo oko milijun eura.

Zagrebačka županija kontinuirano ulaže u školstvo. Koliko je projekata prijavljeno kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti? Školstvo je temelj budućnosti i ono što me osobno najviše motivira da nastavim ovaj posao. Više od 50 školskih objekata izgrađeno je ili dograđeno širom županije. Samo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti prijavili smo projekte vrijedne 54 milijuna eura za izgradnju i dogradnju osam škola i sportskih dvorana, a spremni su i dodatni projekti vrijedni još 50 milijuna eura. Do kraja ožujka prijavili smo još tri projekta i u fazi su završetka još četiri, a do roka u rujnu planiramo prijaviti sve preostale spremne projekte.

Naša djeca danas pohađaju moderne škole i uče u jednoj smjeni, s jednakim uvjetima za sve. Posebno smo osnažili strukovno obrazovanje – kroz tri regionalna centra izvrsnosti u strojarstvu.

U čemu je važnost Regionalnog centra kompetentnosti?

Omogućili smo učenicima da znanja stječu na najmodernijim strojevima, u tzv. učećim tvornicama. U Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom Selu nastava se provodi u centrima izvrsnosti gdje se uči robotika, 3D modeliranje i rad na CNC strojevima. Učenike ne obrazujemo samo za sadašnje potrebe tržišta rada, već ih pripremamo za nova zanimanja i tehnologije budućnosti. Posebno sam ponosan na Srednju strukovnu školu Samobor, koja je među deset najboljih strukovnih škola u Hrvatskoj prema rezultatima državne mature. To je potvrda kvalitete i predanosti koju ulažemo u strukovno obrazovanje.

Kakve konkretne mjere Zagrebačka županija provodi kako bi podržala obitelji, učenike i studente?

Naš je cilj stvoriti okruženje u kojem obitelji imaju sigurnost, a mladi priliku. Od 1. siječnja 2025. udvostručili smo iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete – povećanje je 100 posto. Znamo da takva pomoć neće odlučiti hoće li netko postati roditelj, ali je simbolična i konkretna podrška u prvim mjesecima djetetova života. Poruka je jasna – obitelj nam je važna.

Povećali smo i stipendije za učenike i studente – za 50 posto u odnosu na dosadašnje iznose. Time želimo nagraditi njihov

trud i uspjeh te ih dodatno motivirati da ostanu, razvijaju se i grade svoju budućnost upravo ovdje. Ulaganjem u djecu i mlade ulažemo u ono najvrjednije – u našu zajednicu i njezinu budućnost.

Projekt regionalnog vodoopskrbnog sustava na istoku županije još je u tijeku, ali već sada se vide njegovi učinci. Što je sve postignuto?

Regionalni vodoopskrbni sustav na istoku Zagrebačke županije, vrijedan 124 milijuna eura, jedan je od strateških infrastrukturnih projekata Republike Hrvatske, a njegov završetak očekuje se do kraja 2025. godine.

Projekt obuhvaća izgradnju 316 kilometara nove vodovodne mreže, pet vodotornjeva i vodocrpilište, a već sada je omogućio besplatne priključke za gotovo 9.000 domaćinstava.

Time ne samo da smo podigli komunalni standard i kvalitetu života, već smo osigurali i preduvjete za daljnji razvoj tih krajeva.

U tijeku je i novi ciklus energetske obnove. Koji su objekti obuhvaćeni?

Ukupno ulažemo 21,5 milijuna eura, od čega je 10,6 milijuna bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a ostatak iz vlastitog proračuna. Obuhvaćeno je osam zgrada – dvije škole u Svetom Ivanu Zelini (SŠ Dragutina Stražimira i OŠ Dragutina Domjanića, uključujući sportsku dvoranu), tri objekta u Ivanić-Gradu (OŠ Đure Deželića, ispostava Doma zdravlja i upravna zgrada Županije), ispostava Doma zdravlja u Samoboru, te ispostava Doma zdravlja u Velikoj Gorici i OŠ Jakov-

20/21

EBAČKE ŽUPANIJE

panija prva

sti u Hrvatskoj

ULAGANJIMA U OBRAZOVANJE, ZDRAVSTVO INFRASTRUKTURU I PODUZETNIŠTVO, ZAGREBAČKA ŽUPANIJA POTVRĐUJE STATUS REGIJE POŽELJNE ZA ŽIVOT, RAD I ULAGANJE

lje, za koje je u tijeku javna nabava.

Nakon obnove, ove će zgrade imati znatno niže račune za grijanje i električnu energiju, a boravak u njima bit će ugodniji i kvalitetniji. Još važnije – smanjit će se emisije štetnih plinova i ukupna potrošnja energije, čime doprinosimo zaštiti okoliša i stvaramo održive uvjete za buduće generacije.

Zagrebačka županija je prva među županijama koja je organizirala javni prijevoz i na nerentabilnim linijama. Kakvi su rezultati tog modela?

Naš je cilj jasan – povezati cijelu županiju i omogućiti jednake uvjete kretanja svim građanima, bez obzira na to gdje žive. Sufinanciranje javnog linijskog prijevoza pokrenuli smo 1. siječnja 2022. godine, a lani smo s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture potpisali Okvirni sporazum vrijedan 49,5 milijuna eura za razdoblje do 2031. godine.

Projektom se subvencionira prijevoz na 61 autobusnoj liniji, pri čemu autobusi godišnje ukupno prijeđu više od 4 milijuna kilometara, a obavlja ih šest prijevoznika okupljenih u zajednicu ponuditelja. Projekt je naišao na odličan odjek žitelja županije.

Poljoprivreda je važan sektor za mnoge obitelji u Zagrebačkoj županiji. Kakvu podršku imaju naši poljoprivrednici?

Poljoprivreda je strateški važna za našu županiju, i upravo zato sustavno ulažemo u njezin razvoj. Kroz dva temeljna dokumenta – Program razvoja ekološke poljoprivrede i Program razvoja pametnih sela do 2030. – definirali smo prioritete i mjere koje pratimo kroz konkretne potpore. U ovoj godini za poticanje poljoprivrede osigurali smo 1,1 milijun eura. Poljoprivrednicima su dostupne potpore za izgradnju i opremanje objekata, podizanje nasada, nabavu opreme za preradu proizvoda, okrupnjavanje zemljišta, osiguranje usjeva i edukaciju. Ekološki proizvođači mogu ostvariti do 20.000 eura, a konvencionalni do 15.000 eura potpore.

Subvencioniramo i nabavu repromaterijala, kamate na kratkoročne kredite, kao i

ulaganja u obnovljive izvore energije – poput sunčanih i agrosunčanih elektrana. Županija je također poznata po jako organiziranom vatrogasnom sustavu. Koliko ulažete u vatrogastvo i civilnu zaštitu?

Puno puta kažem da su vatrogasci naš ponos. Uvijek su spremni pomoći i sigurno je da su najorganiziranija snaga sustava civilne zaštite. Stoga je i naša obveza financijski poduprijeti njihov rad, posebno nabavu nove opreme. Na vatrogasce se ne oslanjamo samo u slučaju požara, oni odrađuju i brojne druge zadaće, a nositelji su i brojnih društvenih aktivnosti u svojim naseljima. Za rad Vatrogasne zajednice osigurali smo u ovoj godini gotovo milijun eura. Također, sredstva su osigurana i za Društvo Crvenog križa, HGSS i Hrvatsku udrugu za obuku potražnih pasa. U odnosu na prošlu godinu, sredstva za civilnu zaštitu ove su godine povećana za 300.000 eura.

Zagrebačku županiju 2020. pogodila su dva snažna potresa. Koliko je do sada uloženo u obnovu i jačanje infrastrukture?

Dvostruki udar potresa ostavio je značajne posljedice na području Zagrebačke županije. Kako bismo obnovili i dodatno ojačali infrastrukturu, osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 145,3 milijuna eura. Od toga je 91 milijun eura uložen u sanaciju prometne infrastrukture, 50 milijuna eura namijenjeno je obnovi 125 zgrada javne namjene. Uz to, Zagrebačka županija uložila je i 4,5 milijuna eura u sanaciju 40 klizišta nastalih kao posljedica potresa. Obnova je veliki i zahtjevan posao, ali radimo temeljito, planski i odgovorno – s ciljem da nova infrastruktura bude otpornija, sigurnija i dugoročno održiva.

Gospodarenje otpadom često se ističe kao jedan od ključnih izazova. Kako Zagrebačka županija pristupa tom pitanju?

Zajedno s Vladom Republike Hrvatske i Gradom Zagrebom radimo na trajnom i učinkovitom rješenju sustava gospodarenja otpadom. To je jedan od ključnih izazova za budućnost, a odgovorno upravljanje resursima temelj je održivog razvoja i kvalitetnog života. Cilj nam je uspostaviti sustav koji će biti učinkovit, pravedan i dugoročno održiv – u interesu građana i zaštite okoliša.

Kampanja se zahuktava, a politički protivnici sve češće upućuju prozivke na Vaš račun. Kako to komentirate?

Građani znaju tko stoji iza konkretnih rezultata: iza škola, cesta, zdravstvenih ustanova, poduzetničkih zona i komunalne infrastrukture. U više od dva desetljeća javne službe naučio sam da je lakše kritizirati nego graditi. Moj odgovor nisu parole, već projekti koji mijenjaju svakodnevicu ljudi. Politiku doživljavam kao odgovornost, a ne kao prostor za obračune. I vjerujem da će građani uvijek znati prepoznati razliku.

Foto: Dražen Kopač

Moja županija

22

Z

avršeni su radovi na preuređenju trga ispred srednjoškolskog centra u Velikoj Gorici u kojoj djeluju tri srednje škole; Srednja strukovna i Ekonomska škola te Gimnazija Velika Gorica, a investiciju je s 925 tisuća eura u cijelosti financirala Zagrebačka županija. Školski trg danas je u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara te ravnatelja i ravnateljica škola, obišao zamjenik župana Ervin Kolarec.

- Zagrebačka županija imala je u ovom srednjoškolskom centru tri faze investicije. Prva faza bila je energetska obnova zgrade koja je završila 2021. godine, druga faza je izgradnja Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojarstvu - Industrija 4.0 čiji je nositelj bila

Srednja strukovna škola Velika Gorica, a radovi su vrijedni 15,5 milijuna eura. Treća faza je investicija u uređenje ovog školskog trga za koji vjerujem da će biti omiljeno mjesto školarcima te novo mjesto okupljanja za društveni život grada Velike Gorice - rekao je Kolarec.

Ravnatelj Srednje strukovne škole Miroslav Antolčić ističe kako školarci rado provode vrijeme školskog odmora upravo na otvorenom, na novom školskom trgu.

- Ovaj projekt se sastoji od dvije faze. Prva je bila rekonstrukcija, a druga faza uređenje trga, od hortikulture, urbanog namještaja i rasvjete. Time smo dobili moderan i funkcionalan prostor. Mogu reći da je već sada postalo omiljeno mjesto gdje se učenici druže prije i nakon škole, a

za vrijeme odmora cijeli trg je u potpunosti ispunjen našim učenicima - rekao je Antolčić.

Suradnju Županije s Gradom Velikom Goricom na nekoliko velikih projekata pohvalio je gradonačelnik Ačkar.

- Zahvaljujem se i ravnatelju Miroslavu i ravnateljicama Brankici i Vesni na suradnji, te zamjeniku Kolarecu i Županiji na podršci da se realizira ovaj projekt uređenja, što su prepoznali važnost da u centru grada imamo ovako lijepo uređen objekt i školski trg. Veselim se i daljnjim projektima koje Grad realizira u suradnji sa Županijom, poput energetske obnove zgrade Doma zdravlja Zagrebačke županije, ispostave u Velikoj Gorici, kao i izgradnji Doma za starije u našem gradu - istaknuo je Ačkar.

UREĐENJEM PLATO ISPRED SREDNJIH ŠKOLA ZAVRŠENA TREĆA FAZA ULAGANJA...

Školski trg u pogonu!

Ukratko

NAFTALANU PRIPAO STATUS "NAFTALANSKO LJEČILIŠTE" U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić Gradu održan je simpozij "Lječilišni turizam i prirodni ljekoviti činitelji", tijekom kojeg je specijalnim bolnicama i lječilištima iz cijele Hrvatske, koja se bave zdravstvenim turizmom, ministrica zdravstva Irena Hrstić dodijelila status pružatelja lječilišnih usluga. Među njima je i Naftalan, jedinstvena bolnica toga tipa u ovom dijelu Europe.

- Zahvaljujući gotovo 10 milijuna eura vrijednoj investiciji, ova jedinstvena bolnica dobila je novi zamah u razvoju i pozicioniranju na lječilišnoj karti - rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec.

Županiji za pet škola odobreno 47 milijuna eura

Z

agrebačkoj županiji za izgradnju i dogradnju pet školskih objekata ukupne vrijednosti 55 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od gotovo 47 milijuna eura, rečeno je na konferenciji za medije održanoj u prostorijama Zagrebačke županije.

Sredstva su odobrena za izgradnju novih osnovnih škola u Dugom Selu i Kominu, dogradnju OŠ Rugvica, izgradnju nove sportske dvorane i dogradnju PŠ Strmec te dogradnju SŠ Ivan Švear u Ivanić-Gradu.

- Cilj je da svi učenici osnovnih škola u Zagrebačkoj županiji nastavu imaju u jednoj smjeni, a zahvaljujući odobrenim sredstvima Zagrebačka županija taj će cilj puno lakše postići. Od svih žu-

NOVE OSNOVNE ŠKOLE GRADIT ĆE SE U DUGOM SELU I KOMINU, A TRI ŠKOLE ĆE SE DOGRAĐIVATI panija u Hrvatskoj najveći iznos za gradnju i dogradnju osnovnih škola do sada iz NPOO-a odobren je upravo Zagrebačkoj županiji. Preostali iznos sredstava za realizaciju ovih pet investicija Županija osigurava u vlastitom proračunu, a kroz mjesec dana prijavljujemo još četiri škole procijenjene vrijednosti oko 25 milijuna eura, dok se za 9 škola rade glavni projekti s troškovnicima s namjerom da ih prijavimo na NPOO do kraja rujna - rekao je župan Stjepan Kožić.

GRADNJA I DOGRADNJA

Riječ je o projektima dogradnje OŠ Pavao Belas u Brdovcu, PŠ Kerestinec i OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom.

Najveći iznos sredstava, 19,3 milijuna eura odobren je za izgradnju nove osnovne škole

u Dugom Selu gdje je u planu izgradnja škole za 24 razredna odjela s dvodijelnom sportskom dvoranom i malom dvoranom.

Realizacijom te investicije OŠ Josipa Zorića u Dugom Selu te OŠ Stjepana Radića u Božjakovini prijeći će na rad u jednoj smjeni.

Za izgradnju nove osnovne škole u Kominu odobreno je nešto više od 14 milijuna eura, a u planu je gradnja škole za 16 razrednih odjela s jednodijelnom sportskom dvoranom i malom dvoranom.

Realizacijom ove investicije stvorit će se preduvjeti za prelazak zelinske OŠ Dragutina Domjanića za rad u jednoj smjeni.

Za potrebe jednosmjenske nastave PŠ Strmec dogradit će se s pet novih učionica, dvodijelnom sportskom dvoranom i malom dvoranom za što je odobreno 5,2 milijuna eura, dok će se OŠ Rug-

vica dograditi s 8 novih učionica i 2 dvije učionice za učenike s teškoćama u razvoju za što je odobreno 6,3 milijuna eura.

Po pitanju srednjih škola, na Nacionalni plan oporavka i otpornosti mogli su se prijaviti samo oni projekti koji se odnose na proširenje gimnazijskog programa, a tu je Zagrebačka županija uspješno aplicirala projekt dogradnje Srednje škole Ivan Švear u Ivanić-Gradu za što odobreno bespovratnih 1,8 milijuna eura zahvaljujući kojima će se škola dograditi sa četiri nove učionice.

Inače, Zagrebačka županija u kontinuitetu najveći dio proračuna usmjerava u školstvo s ciljem podizanja kvalitete obrazovanja, a tijekom proteklih 20 godina izgrađeno je i dograđeno više od 50 škola i sportskih dvorana.

Drugi pogled

ČETIRI VELIK Ponekad su nam potrebne nove osobe u našem životu

Foto: Samir Kurtagić

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

U

jednom od na tečaj koji je Vinh naših pododržavao u Americi, gdje PIŠE: casta u kojem iskoristio vrijeme da sazSiniša razgovaramo sa uspna u kojem segmentu ješnim poduzetnicima Drobnjak može Vinhu ponuditi iz svijeta, ugostili smo poduzetnik dodanu vrijednost. dr. Quoc An Nguyena, Nakon toga mu je ponujednog od vodećih govdio da na sljedećem tečaornika i komunikacijskih ju napravio profesionalni stručnjaka, te vlasnika uspješne audio i video sadržaj, koji će Vinh stomatološke klinike Ardent u moći koristiti u vlastitoj promociji.

Nizozemskoj.

Tom prilikom je došlo i do snimanJedna od lekcija o kojoj je An govoja prvog zajedničkog intervjua, rio je koliko je važno izabrati s koprilikom kojeg su obojica zaključili jim ćemo ljudima iz svog okruženja da imaju puno toga zajedničkog provoditi najviše vremena, drugim zakon "zajedničkog nazivnika" na riječima tko će biti suputnici na djelu! našem putovanju kroz život.

Danas su postali prijatelji i poslovni Zašto je to ključno? suradnici koji kreiraju zajedničke Ljudi iz naše najbliže okoline cijelo planove za budućnost. vrijeme utječu na nas i onda kad Na početku ove priče, Vinh je bio toga nismo ni svjesni - istraživanja nedostupna međunarodna prepokazuju da smo "zajednički davačka zvijezda, no zahvaljujući nazivnik" petero ljudi s kojima Anovoj predanosti, domišljatosti i provodimo najviše vremena. odluci, Vinh je jedan od ključnih Ovo je jedna od ključnih spoznaja ljudi u "unutrašnjem" krugu utjeu životu, jer kad osvjestimo tu čincaja u Anovom životu. jenicu, možemo svjesno utjecati na Da bi stvorili vlastiti krug utjecaja, to s kim i kako provodimo svoje ne moramo svi doći u fizičku blizvrijeme. inu svog Mentora ili osobe koju An je dao odličan vlastiti primjer želimo dovesti u život. Zakon "zakroz priču o tome kako je došao u jedničkog nazivnika" djeluje i ako osobni kontakt sa jednim od svojih proučavamo knjige, on-line treMentora, poznatim motivacijskim ninge, tečajeve i slično. govornikom Vinhom Giangom.

Tamo gdje usmjerimo svoj fokNakon što je donio odluku o us, sljediti će ga i naša životna tome da želi provesti vrijeme energija. u njegovoj blizini i na taj Stoga pogledajte oko sebe i način aktivirati zakon "zajedosvjestite tko su ljudi s kojiničkog nazivnika", An je ma provodite najviše proučio sve što je na vremena. Zapitajte društevnim mrežase da li je to ono ma i internetu bilo što zaista želite ili dostupno o Vinhu možete dovesti slobodno možemo novu osobu u reći da je već i u svoj život, koja ovom inicijalnom će vas inspirkoraku, došlo do irati da posutjecaja na Ana. tanete bolja An je nakon verzija sebe, toga otišao poput Ana.

PODUZETNIK MORA BITI SPREMAN I RISKIRATI!

U

Zagrebačkoj županiji posluje više od 11 tisuća poduzetnika koji zapošljavaju gotovo 85 tisuća radnika. Podaci FINE otkrivaju da je najviše poduzetnika u Velikoj Gorici. U našem gradu posluje 2.187 poduzetnika kod kojih radi više od 22 tisuće radnika. Među goričkim poduzetnicima je i 33-godišnji Toni Lončar, vlasnik i direktor tvrtke Minergy, koja se bavi projektiranjem i razvojem solarnih elektrana. Toni je ovogodišnji dobitnik gospodarske nagrade VG Business Foruma za "Poduzetničku nadu".

Tvrtku je osnovao 2021. godine, a godinu dana kasnije postali su dio StartupaVG koji im je puno pomogao u samim počecima razvoja poslovanja.

Nakon što je završio FER, pet je godina radio u Končaru, kaže, to je stabilna državna firma, odlična za prvi posao.

- Tamo sam skupio dosta znan-

TONI LONČAR IZ TVRTKE MINERGY, KOJA SE BAVI SOLARNIM ELEKTRANAMA, PODUZETNIČKA JE NADA... ja i iskustva, ali sam u jednom trenutku odlučio pokrenuti svoj posao i biti sam svoj šef.

Kada si mlad manje razmišljaš o rizicima, a u konačnici ispalo je dobro. Nekad je bolje ne razmišljati previše nego se doslovno baciti u posao. Kao poduzetnik morate biti spremni riskirati, a danas nijedan posao nije posve siguran - ističe Toni.

Kako se posao povećavao došao je prvi zaposlenik, pa drugi, pa dva studenta… Polako su rasli i danas je osam zaposlenih, od čega pet inženjera. Specijalizirali su se za razvoj solarnih projekata kako za fizičke tako i za poslovne korisnike.

Prošle godine počeli su održavati besplatne radionice širom Hrvatske, dosad su održali više od 20 radionica, ističe Toni Lončar. Na radionicama se mogu dobiti sve informacije kako se prijaviti na fondove i osigurati bespovratna sredstva

za izgradnju solarne elektrane na svojoj kući.

Pokrenuli su i razvoj elektrana na tlu. Među prvima su u Hrvatskoj dobili dozvolu za jednu agro elektranu. Toni ističe kako je takva elektrana pravi primjer spoja zelene energije i održive poljoprivrede. Trenutno imaju dosta projekata u razvoju što će omogućiti daljnji rast tvrtke.

- Cilj mi je bio raditi u Velikoj Gorici, ovdje sam odrastao i ovdje živim, to su bili glavni motivi kada sam pokretao svoju firmu - priča nam Toni.

Za nagradu VG Business Foruma ističe da mu puno znači.

- Lijepo je kad sredina u kojoj radiš prepozna tvoj uspjeh!

Za pokretanje uspješnog posla osim dobrog projekta potrebna su i financijska sredstva. Osim Grada Velike Gorice koji svake godine dodjeljuje bespovratne potpore poduzetnicima, financijsku pomoć daje i Zagrebačka županija.

26/27

OGORIČKA SPARTANCA! V iše od 2200 natjecatelja sudjelovalo je na Spartan Raceu, utrci za koji mnogi kažu da najteža utrka s preprekama na svijetu. Treću godinu za redom Sveta Nedelja i jezero Orešje bili su domaćini utrke "Santa Domenica Spartan Trifecta Weekend 2025".

Brojni natjecatelji iz Hrvatske i inozemstva pokazali su veliku izdržljivost i snagu, a među njima su bila i četvorica Velikogoričana koji su sudjelovali u utrci na 10 kilometara s 25 različitih prepreka. To su Nikola Ivan Leder, Goran Siuc, Martin Potočnik i Tomislav Delač.

Nikola je liječnik radiolog, Goran geodet, Martin profesor u glazbenoj školi, a Tomislav stolar. Svi u ranim četrdesetima, za utrku su se pripremali mjesecima.

Bilo je zahtjevno i izazovno, ali smo uspjeli stići do cilja, kazao nam je Nikola Ivan Leder, uz poruku da je preživio.

ONO KAD UĐEŠ "U ZONU"...

- Bila je ovo moja prva Spartan utrka.

Sudjelovao sam zahvaljujući prijateljima koji su me već ranije „navukli“ pričama o adrenalinu, izazovima i osjećaju pobjede nakon što pređeš ciljnu liniju.

Naravno, zaboravili su spomenuti detalje poput hladnoće, modrica i težine brodskog lanca koji te čeka ako ne uspiješ svladati prepreku - priča nam Nikola Leder i dodaje: - Utrci sam pristupio s mješavinom uzbuđenja i straha, nisam do tada nikad

LIJEČNIK RADIOLOG NIKOLA, GEODET GORAN, PROFESOR MARTIN I STOLAR TOMISLAV USPJELI PROĆI DESET KM I 25 PREPREKA U ZAHTJEVNOJ UTRCI... preskakao zidove, niti se penjao po užetima, ali čim sam prešao nekoliko prvih prepreka, osjećaj nervoze se smanjio, a na površinu je isplivala čista zabava.

Ogrebotine i masnice nisam ni primijetio do kasnije, valjda je to znak da sam bio "u zoni". Posebno iskustvo bilo je hodanje kroz ledeni kanal, koliko god zvučalo neugodno, umornim nogama je to došlo kao pravo osvježenje - objašnjava Nikola nakon svog prvog Spartana.

- Na kraju, unatoč svemu, osjećaj je fenomenalan. Da, ulaznica nije jeftina, ali smo iskoristili „Black Friday“ popust, a ono što sam dobio zauzvrat je vrijedilo svakog centa. Doživljavam ovu utrku kao pravi test, kombinaciju izdržljivosti, snage i spretnosti, nešto što ti "uzme mjeru" i pokaže gdje stvarno stojiš. Sigurno idem opet - zaključuje Nikola.

Spartanci i Spartanke natjecali su se u tri glavne utrke, na 5, 10 i 21 km, a na svakoj ruti bile su postavljene prepreke koje su sudionici morali svladati.

Ove godine uvedena je i dječja utrka za djecu u dobi od 4 do 14 godina. Oni su trčali rutu od 1 do 3 km, na rutama su

dodatak sportskoj i outdoor ponudi Zagrebačke županije te potvrda njezina statusa kao jedne od vodećih destinacija u području aktivnog turizma.

Direktorica Turističke zajednice Ivana Alilović navodi da ovakva događanja privlače posjetitelje i odličan su način promoviranja destinacije.

Turistička zajednica Zagrebačke županije financijski podržava kvalitetne projekte koji su konkretni i održivi, a s obzirom na to da se pozicioniramo kao cjelogodišnja destinacija, kao dobri domaćini pokazujemo najkvalitetnije što možemo ponuditi posjetiteljima kako bi se iznova vratili u našu županiju - kazala je Alilović.

RUŽA ZA SPARTAN UTRKU

također bile postavljene razne prepreke.

Spartan utrke održavaju se u 37 zemalja širom svijeta, a glavni cilj utrka je promocija mentalnog i fizičkog zdravlja, ali i lokalne zajednice u kojoj se utrka održava.

Iz Turističke zajednice Zagrebačke županije ističu kako je Spartan utrka važan

Spomenimo i da je Spartan utrka prošle godine dobila nagradu Ruža Zagrebačke županije za izvrsnost u turizmu.

Ovo nije jedini sportski događaj koji privlači posjetitelje iz cijelog svijeta u Zagrebačku županiju. Posljednje četiri godine trasa poznate automobilističke utrke WRC Croatia Rallyja prolazila je kroz Zagrebačku županiju.

Podsjetimo, Zagrebačka županija svake godine dodjeljuje potpore manifestacijama značajnim za turističku ponudu naše županije. Na javni poziv mogu se prijaviti gradovi i općine, turističke zajednice, javne ustanove i udruženje obrtnika.

Potpora za pojedinu manifestaciju može iznositi najviše 10.000 eura.

Gospodarstvo

29 SPONZORIRANO

Krenula je proljetna košnja, VG Komunalac uređuje grad i okolicu PROLJEĆE JE STIGLO, A S NJIM I PITANJE SVIH PITANJA, „KAD ĆE SE KOSITI KOD NAS?“

V

G Komunalac je krajem ožujka započeo s tradicionalno zahtjevnim poslom prve košnje javnih površina na području grada Velike Gorice i okolnih naselja. Prema riječima Arijane Mrkonjić, voditeljice poslovne jedinice održavanja javnih površina u VG Komunalcu, ovogodišnja prva košnja predstavlja izniman izazov zbog gustoće trave, brzog ponovnog rasta i ogromne površine koju je potrebno urediti. „Prva košnja u godini je najzahtjevnija.

Prvi razlog je gustoća trave koja u proljeće buja i njen brzi ponovni rast te velika kvadratura koja iziskuje košnju. Naime, naši radnici moraju pokositi gotovo milijun metara kvadratnih površina pod travom, i to samo na području grada Velike Gorice. Još ih čeka dodatnih 500 tisuća metara kvadratnih površina u okolnim naseljima, tako da sada možemo zamisliti koji je to obujam posla, budući da, recimo u našim dvorištima moramo pokositi travu koja brzo raste u proljeće gotovo svaki tjedan“, pojasnila je Mrkonjić.

Važno je odabrati pravi trenutak Ukupno 150 hektara zelenih površina, za čije je uređenje zadužen VG Komunalac, predstavlja poseban izazov u ovom periodu. Za ovaj pothvat zaduženo je 28 djelatnika koji raspolažu s tri velika traktora, pet manjih traktora, šest samohodnih kosilica, četiri male kosilice i deset flakserica. Ključnim se pokazalo odrediti vrijeme početka košnje, kao i završetka. „Prvu košnju je važno odraditi na vri-

jeme da trava previše ne naraste jer u suprotnom imamo puno teži zadatak.

Trudimo se dakle, krenuti na vrijeme kad vremenske prilike dozvole. Apeliram na građane, koji često zovu s upitima kada će se pokositi u njihovom naselju, da imaju razumijevanja da je jednostavno nemoguće biti na svim mjestima istovremeno, tako da imamo plan košnje kojim u proljeće krećemo s košnjom na području

koje smo zadnje pokosili prošle godine“, dodala je voditeljica.

U nekim gradovima se ograničava košnja zbog hrane za oprašivače Naime, brojni hrvatski i europski gradovi slijede praksu uređenja zelenih površina koji naglašavaju važnost očuvanja bioraznolikosti. To podrazumijeva ostavljanje određenih dijelova travnatih površina netaknutima kako bi se osigurala hrana za kukce oprašivače.

Očuvanje bioraznolikosti je izuzetno važno, jer utjecajem čovjeka mnoge životinjske vrste izumiru zbog nedostatka hrane. Tako se i košnjom trave u proljeće utječe na količinu hrane potrebne kukcima koji oprašuju voće i povrće, čime se ide u smjeru da je priroda krug u kojem smo i mi sami.

Pripreme za Uskrs Osim uređenja travnatih površina, Komunalac se pobrinuo i za ukrase za nadolazeći blagdan. Najprometnije gradske površine prigodno su uređene uoči Uskrsa, s prepoznatljivim blagdanskim simbolima – pisanicama.

Postavljaju se tri velike pisanice koje su oslikali umjetnici i raspoređene su na tri lokacije, Trg Stjepana Radića, plato ispred Pučkog otvorenog učilišta i ispred Muzeja Turopolja. Malim pisanicama okititi će se drveće u centru grada, a ostali ukrasi krase ulaz u grad i središte kružnih tokova, čime naš grad i u ovo doba godine, kada se budi i priroda, prigodnim ukrašavanjem postaje još uređeniji i ljepši.

31

Gospodarstvo

SPONZORIRANO

NOVOSTI U RADU NOVOG RECIKLAŽNOG DVORIŠTA „VELIKA GORICA“ Poštovani korisnici, Kao što znate krajem ožujka ove godine otvorili smo novo reciklažno dvorište u ulici Franje Kirinčića Boška u Kurilovcu i uveli neke novosti. Dužni smo ponoviti upute s ciljem bolje suradnje i uspješnijeg gospodarenja otpadom: • Korisnici ulaze pomoću barkoda koji se nalazi u gorenjem dijelu računa.

• Pravo ulaza imaju samo fizičke osobe koje su korisnici s područja Grada Velike Gorice.

• U reciklažno dvorište se NE zaprima miješani komunalni otpad.

• Otpad mora biti razvrstan prema vrsti koja se dovozi.

• Drveni namještaj poput stolova, ormara i sl., treba biti rastavljen kako ne bi zauzeo previše prostora.

Ukoliko imate dodatnih upita, pozivamo Vas da se javite na brojeve telefona: (01) 6566 757, (01) 6566 758, elektroničkom poštom na: reklamacije@vgcistoca.hr ili putem društvenih mreža Facebook ili Instagram.

Hvala što odvajate otpad!

U

Velikoj Gorici je 10. travnja 2025. godine održana konferencija za medije na kojoj je Grad Velika Gorica najavio kandidaturu za dobivanje prestižnog certifikata “Zero waste grad” koji se dodjeljuje najboljim praksama gospodarenja otpadom u Hrvatskoj i svijetu. Na konferenciji je sudjelovao gradonačelnik Krešimir Ačkar, predstavnici VG Čistoće i Zelene akcije koja je nacionalni koordinator mreže Zero Waste Europe koja dodjeljuje “zero waste” certifikat. Velika Gorica će tako postati najveći hrvatski grad u društvu najboljih europskih praksi i uzorni model za druge velike gradove u Hrvatskoj.

Posljednjih su godina u Velikoj Gorici učinjeni brojni važni koraci u unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom, poput otvorenja novog reciklažnog

dvorišta, unaprjeđenja odvojenog prikupljanja i uvođenja pravednije naplate odvoza otpada. Time se stanovnicima olakšalo zbrinjavanje otpada, a ujedno i smanjila količina otpada koji se odlaže.

Komunalno društvo VG Čistoća i Zelena akcija pripremili su “zero waste” deklaraciju tj. Odluku o implementaciji strategije maksimalnog smanjenja otpada te povećanja ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja. Odluka definira ambiciozne petogodišnje ciljeve od 65 posto odvojeno prikupljenog otpada i smanjenje količine miješanog otpada sa 137 kg na 100 kg po stanovniku. Uz to, komunalno poduzeće VG Čistoća osigurat će uvjete da se u Velikoj Gorici primijene određeni modeli ponovne uporabe i smanjenja nastanka otpada.

Grad Velika Gorica, VG Čistoća i Zelena

akcija nastavit će suradnju kroz Savjet za gospodarenje otpadom, koji će pripremati preporuke za daljnji razvoj održivog sustava gospodarenja otpadom. Provedbom tih preporuka i ispunjenjem definiranih ciljeva, Velika Gorica će u narednom razdoblju steći uvjete za punopravnu certifikaciju i postati dio društva najboljih europskih praksi u gospodarenju otpadom. Taj će certifikat biti novo veliko priznanje za sve stanovnike koji svojim zalaganjem doprinose očuvanju visoke kvalitete života u Velikoj Gorici.

Ovim putem pozivamo sve stanovnike da se još aktivnije uključe u odvajanje otpada na svom kućnom pragu te da zajednički ostvarimo ciljeve koji su potrebni za dobivanje ovog prestižnog certifikata.

Hvala Vam što odvajate otpad!

UREĐAJ ZA PREUZIMANJE OTPADNE AMBALAŽE U RECIKLAŽNIM DVORIŠTIMA VELIKA GORICA I MRACLINSKA DUBRAVA Poštovani korisnici, obavještavamo Vas da u našim reciklažnim dvorištima možete odložiti otpadnu ambalažu u sustavu povratne naknade (PET boce od mlijeka, jogurta i raznih napitaka, Al limenke i staklene boce od pića).

• Na reciklažnom dvorištu u Velikoj Gorici se nalazi uređaj za preuzimanje otpadne ambalaže, a na reciklažnom dvorištu u Mraclinu ambalaža se preuzima ručno.

• Jedan korisnik dnevno može predati do 80 ambalažnih jedinica.

• Ambalaža mora biti čista, bez oštećenja, bez ostatnog sadržaja i na sebi MORA imati oznaku da je u sustavu povratne ambalaže.

• Naknadu za predanu ambalažu možete podići u zgradi uprave VG Čistoće (Ulica kneza Ljudevita Posavskoga 45, Velika Gorica) u prizemlju na blagajni, od ponedjeljka do petka od 7,30 do 14,30 sati.

Savjetujemo da potvrdu unovčite u što kraćem roku, jer u slučaju oštećenja (obrisani podatci ili barkod) ne ćemo biti u mogućnosti unovčiti vašu potvrdu.

Hvala što odvajate otpad!

Velika Gorica na putu do “zero waste” certifikata U Velikoj Gorici je 10. travnja 2025. godine održana konferencija za medije na kojoj je Grad Velika Gorica najavio kandidaturu za dobivanje prestižnog certifikata “Zero waste grad” koji

SPONZORIRANO

Velika Gorica na putu do "zero waste" certifikata

Ljekarne savjetuju

33

ZAŠTO PRESTATI

R

PUŠITI?

epublika Hrvatska od 2003. obilježava nacionalni, Hrvatski dan nepušenja, kako bi se naglasila važnost prestanka pušenja. Ovaj se dan obilježava na prvi dan korizme, koja je ove godine počela 05. ožujka. Na taj dan većina ljudi razmišlja o odricanju, pa je ovo prilika za promišljanje o vlastitom zdravlju. Cilj je potaknuti pušače na prestanak pušenja tako da 24 sata ne zapale cigaretu, steknu uvid da to nije nemoguće i nastave s apstinencijom.

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO): • duhan ubije polovicu korisnika koji ne prestanu pušiti • svake godine od posljedica pušenja umre oko 8 milijuna osoba, uključujući procijenjenih 1.3 milijuna nepušača izloženih pasivnom pušenju • približno 80% od 1.3 milijarde osoba u svijetu koje puše živi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom • u 2020. pušilo je 22.3% svjetske populacije (36.7% muškaraca i 7.8% žena) Pušenje predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od posljedica pušenja godišnje umire oko 14.000 ljudi. Dok je 1960-ih godina stopa pušenja bila na vrhuncu među muškarcima, a dva desteljeća kasnije među ženama, danas je statistika ipak na strani bivših pušača u odnosu na pušače. Žestoke masovne medijske kampanje protiv duhana i slikovna zdravstvena upozorenja dokazano sprječavaju djecu i druge ranjive skupine da počnu pušiti i povećavaju broj korisnika duhana koji prestanu pušiti. Oko 80 posto pušača počinje pušiti prije 18 godine. U cijelom svijetu svake godine oko 30 milijuna adolescenata počinje pušiti (oko 50 posto mladih muškaraca i 10 posto mladih žena), a nažalost većina će nastaviti do kraja života. Studije na mladuncima eksperimentalnih životinja zaključuju da nikotin može izazvati trajne promjene u mozgu.

Pušenje predstavlja najveći preventabilni zdravstveni rizik.

Pušenje je vodeći uzročnik malignih, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti. Oko 95 posto umrlih od raka pluća su pušači. Pušenje se dovodi u vezu s povećanim rizikom od osteoporoze, ulkusa jednjaka i želuca, usporenog zarastanja rana i šećerne bolesti. Uz to, pušenje uzrokuje trenutni porast krvnog tlaka i pulsa, smanjuje protok krvi kroz srce i mozak, smanjuje količinu kisika u tkivima, povećava rizik od stvaranja ugrušaka te direktno oštećuje krvne žile. Znanstveno je dokazano da jedna cigareta skraćuje život osam minuta; dakle, osobi koja puši jednu kutiju cigareta dnevno dan je kraći za

dva sata i 40 minuta, a godina 40 dana. Ukupna smrtnost među pušačima je tri puta veća nego kod osoba iste dobi i spola koje nisu nikad pušile te pušači umiru oko deset godina ranije.

Cigareta sadrži više od 7000 supstanci, od kojih je 70 kancerogeno. Za ovisnost je odgovoran nikotin, a intenzitet ovisnosti o nikotinu može se usporediti s heroinom ili kokainom.

Pušenje uzrokuje zadovoljstvo, bolje raspoloženje, smanjenje stresa i anksioznosti. Oko 75 posto pušača u zapadnim zemljama razmišljaju o prestanku u sljedećih šest mjeseci, dok ih je oko 50 posto pokušalo prethodne godine. Većina pušača nije planirala pušiti cijeli život, odlučili su samo zapaliti prvih nekoliko cigareta. Nažalost, oko 80 posto osoba koje pokušaju prestati pušiti, ponovno zapali cigaretu nakon nekoliko mjeseci.

"Prestati pušiti?! Pa to je bar lako, ja sam to učinio već stotinu puta!" govorio je, navodno, Mark Twain.

Iako nije lako, prestati pušiti je uvijek korisno, bez obzira na dob. Zanimljiva je metafora koja pušenje uspoređuje s uskim cipelama, tek kad ih skinemo osjetimo olakšanje. Tri minute traje jaka želja za cigaretom, nikada dulje, a možete je suzbiti na razne načine: operite zube, prošetajte, istuširajte se, popijte čašu vode, pojedite jabuku.

Već 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava se cirkulacija krvi, lakše se hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje se kašalj i otežano disanje te se poboljšava funkcija pluća.

Godinu dana nakon prestanka pušenja rizik od srčanog udara

smanjuje se za tri puta, a nakon pet godina rizik je jednak onome kao u nepušača. Deset godina nakon prestanka pušenja rizik za pojavu raka pluća postaje dvostruko manji nego kod pušača, smanjuje se i rizik obolijevanja od raka usne šupljine, grkljana, jednjaka, mokraćnog mjehura, maternice i gušterače. Nakon 15 godina rizik obolijevanja od srčanih bolesti izjednačen je riziku nepušača.

Među pušačima koji su svjesni opasnosti duhana većina želi prestati pušiti. Osim zdravstvenih dobrobiti, brojne su druge prednosti prestanka pušenja, pa tako netko može pronaći motivaciju u količini ušteđenog novca i porastu samopouzdanja zbog ovog velikog koraka, porastu energije, svježijem izgledu, manje bora, drugi u boljem okusu hrane, osjetu mirisa, a treći u pružanju pozitivnog primjera djeci.

Savjetovanja i lijekovi mogu više nego udvostručiti šanse korisnika duhana za uspješan prestanak pušenja. U prestanku od pomoći mogu biti proizvodi koji sadrže nikotin u obliku flastera, guma za žvakanje i spreja. Ti proizvodi smanjuju simptome odvikavanja od pušenja jer zamjenjuju nikotin koji se unosi pušenjem cigarete. U organizam se tako unosi mala, netoksična doza nikotina, bez štetnog dima.

Nikotinska guma za žvakanje prikladnija ja za ljude koji se pušenja ne odriču naglo, već postepeno smanjuju broj popušenih cigareta, sve do potpunog prestanka. Uzima se kad se osjeti potreba za pušenjem i polako žvače tijekom 30 minuta. Prvo se koriste kao zamjena za cigarete što pomaže smanjiti broj popušenih cigareta, a nakon toga se postupno smanjuje i uzimanje samih guma dok se ne smanji potreba za nikotinom.

Flaster se stavlja na kožu i neprekidno otpušta određenu količinu nikotina koja, kroz kožu, odlazi u cirkulaciju i dalje se prenosi krvlju te osigurava veliku šansu za prestanak pušenja ljudima koji se cigareta žele odreći odmah. Doziranje i trajanje terapije ovisi o razini ovisnosti o nikotinu.

Sprej se može koristiti za postupno smanjenje pušenja ili za nagli prestanak, ovisno o preferencijama pušača. Doza ovisi o razini ovisnosti o nikotinu. U procesu odvikavanja, primjenjuje se tijekom 12 tjedana. Koraci terapije uključuju postupno smanjivanje broja potisaka spreja tijekom tog razdoblja.

Učinci kombinirane nefarmakološke i farmakološke intervencije multipliciraju se, pri čemu obje komponente pridonose uspjehu bez obzira radi li se o individualnom ili grupnom pristupu. Stoga se kombinacija farmakoterapije sa savjetovanjem i bihevioralnim pristupom preporuča kao najučinkovitija metoda za prestanak pušenja.

Sport NOGOMET

Deja vu? Preokret s Istrom za malo mira Sedam je kola ostalo do kraja sezone jednog prilično neobičnog izdanja SuperSport HNL-a. Nogometaši Gorice također spadaju u skupini onih koji se prezentiraju u toplo-hladnim izdanjima, a rezultat svega toga su četiri boda više od posljednjeg Šibenika.

Malo zraka je donijela velika i vrijedna pobjeda protiv Istre 1961 na svome stadionu, i to uz preokret. Gorica je od 0-2 došla do 3-2, uzeli tri boda i podsjetili na prol-

21

POBJEDA, NULA PORAZA! ODBOJKAŠICE HOK GORICE OSVOJILE SU NASLOV PRVAKINJA U 2. LIGI SJEVER SA SAVRŠENIM UČINKOM, DOBILI SU SVIH 14 UTAKMICA U LIGI I SVIH PET U DOIGRAVANJU

jeće 2023., kad se ostanak "ganjao" pod Sopićem.

Tad je Istra na Gradskom stadionu vodila 3-1 u 78. minuti, Gorica je okrenula, Istra izjednačila u 94., a Mitrović zabio za pobjedu u 96. minuti...

Tad je ta pobjeda preokrenula stvari, a sad bi bilo dobro da donese malo mira u završnici sezone. U kojoj Goricu čekaju još Dinamo, Hajduk i Lokomotiva doma te Osijek, Šibenik, Rijeka i Slaven Belupo u gostima.

STABILIZACIJA JE PROVEDENA!

Košarkaši Gorice još su jednu sezonu u drugom rangu završili bez stresa. Smjestili su se na šesto mjesto s po 13 pobjeda i poraza.

Foto: MRK Trogir

VELIKA GOR HRVATSKOG

Piše: Marko Vidalina

D RUKOMET

Goričani na Final Fouru prvi put nakon 20 godina!

Prvi dio sezone rukometaši Gorice su zaključili u negativnom tonu, ostali bez Lige za prvaka, ali utjeha je stigla kroz natjecanje u kupu. Pomazio je naše rukometaše ždrijeb ove sezone, pa je nakon drugoligaša Kozale u osmini finala čekao još jedan klub iz drugog ranga natjecanja - dubrovački RK Ardiaei.

Atmosfera je u dvorani u Gospinu polju bila čudesna, domaćini su vjerovali da mogu napraviti

čudo i plasirani se na završni turnir kupa, no senzacija se nije dogodila.

Gorica je pobijedila 31-23 te tako izborila drugi nastup na Final Fouru kupa u klupskoj povijesti. Prvi put to se dogodilo u proljeće 2005. godine, kad su boje Gorice branili igrači kao što su Pekera, Mesarov, Černetić, Svalina, Petrač, Konjar, Nedić, Dijanić...

Završnica je od 15. do 18. svibnja u Poreču, stižu Zagreb, Dugo Selo i Osijek.

NAJBOLJI GOLMAN JE IZ GORICE

Karlo Bujanić, 23-godišnji Velikogoričanin i član KHL Zagreba, proglašen je najboljim golmanom hrvatske hokejske lige, koju je na kraju osvojio Sisak, pobijedivši zagrebačku Mladost.

rvene stepenice vodile su do prostora pripremljenog za svečano otvaranje, na kojem se pojavilo vodstvo države, Županije, Grada i nogometnog saveza, ali i brojni prijatelji nogometa iz svih sfera društvenog života. Svi oni okupili su se na mjestu na kojem su, čim su se uglednici razišli, počeli pravi radovi. Na mjestu na kojem će do prve polovice 2027. godine biti i nacionalni kamp, dom hrvatskog nogometa.

A sve je krenulo, ostalo je zapisano, 11. travnja 2025. godine...

- Od početka sam govorio da ne želim postavljati nikakve kamene temeljce i slične stvari, jer to smo već viđali u prošlosti. Želio sam da to napravimo kad radovi već počnu. Ovo je poseban dan za mene kao predsjednika, ali i za nogometnu obitelj. Vjerujem da ćemo se za dvije godine naći ovdje na otvaranju kampa - rekao je predsjednik HNS-a Marijan Kustić, koji se prvi obratio okupljenima.

- Vlada RH financijski nam je pomogla i dala zemljište, to nam puno znači, a pomogao je i predsjednik Uefe Aleksandar Čeferin. Emocije su me dosta jako pogodile kad sam došao ovdje. Lijepo je, prekrasno je, to zaslužujemo i vjerujemo da će ovdje nicati novi Modrić, Perišić, Rakitić… Veliki rezultati koji su iza nas zaslužuju ovako nešto. Danas-sutra, kad odem s mjesta predsjednika, mora nešto ostati iza mene, da se vidi da se nešto napravilo. U prvoj fazi kamp će imati tri terena, glavnu zgradu za savez,

POVIJESNI DAN! OSTAT ĆE ZAPISANO DA SU RADOVI NA KAMPU HNS-A U VELIKOJ GORICI POČELI 11. TRAVNJA. ZAJEDNO SU SLAVILI I PREDSJEDNIK HNS-A, I PREMIJER, I GRADONAČELNIK akademiju, sudačku komisiju, dvoranu, skladište… I stadiončić. Moći će ga koristiti i neki klubovi, zašto ne?! I oni su dio nogometne obitelji - govorio je Kustić i zaključio: - Ovo nije samo gradilište, ovo je temelj vizije i najvažnije ulaganje u budućnost hrvatskog nogometa i simbol zajedničke ambicije svih nas koji radimo u nogometu, da Hrvatska ostane svjetska nogometna velesila!

SAVRŠENA LOKACIJA

Resorni ministar Tonči Glavina bio je vrlo precizan što se tiče brojki, kazavši da je ukupan projekt vrijedan 45 milijuna eura, od čega je Vlada RH odobrila 15 milijuna i darovala zemljište vrijedno 4,5 milijuna eura. Prije nego što je radove i sam budući kamp blagoslovio velečasni Norbert Koprivec, okupljenima se obratio i premijer Andrej Plenković.

- Hrvatski nogomet je donio puno sreće, veselja, ponosa i međunarodnog brendiranja Hrvatske u svijetu u proteklih 35 godina, kao malo tko drugi, i nema snažnijeg načina za brendiranje Hrvatske od dresa reprezentacije. Želim zato zahvaliti našim nogometašima i trenerima, koji su pomogli da tijekom tri i pol desetljeća samostalnosti Hr-

vatsku kroz ove uspjehe, dvije svjetske bronce i jedno srebro, uz srebro u Ligi nacija, pozicioniramo kao malu zemlju, ali nogometnu velesilu. Ovaj kamp je zahvala našim nogometašima i poruku mladima da će oni najbolji ovdje treni-

45

34/35

MILIJUNA EURA STAJAT ĆE UKUPAN PROJEKT KAMPA. VLADA JE ODOBRILA 15 MILIJUNA, A TU SU I HNS, UEFA, FONDOVI..

RICA - DOM OG NOGOMETA rati - kazao je Plenković i nastavio: - Lokacija budućeg kampa je odlična jer se nalazi tik uz zračnu luku, na nekoliko kilometara od Zagreba, a iskoristit ću priliku i da pohvalim vodstvo Velike Gorice na čelu s gradonačelnikom Ačkarom jer kreće i gradnja Centra za starije osobe. Uz pomoć Vlade u neposrednoj blizini će se izgraditi i dnevna bolnicu, a to znači da Velika Gorica vodi cjelovitu politiku grada koji je naslonjen na Metropolu, ali je i najveći grad Zagrebačke županije. Baš zato zaslužio je da bude jedan od onih koji su ušli u integrirani teritorijalni razvoj s 33 milijuna eura posebne financijske omotnice za razvoj grada.

OD PRVOG SASTANKA

Sve te govore pozorno je pratio gradonačelnik Velike Gorice, grada koji će u razdoblju pred nama dobiti dom hrvatskog nogometa. Nije Krešimir Ačkar mogao sakriti smiješak, nije ni želio, ovo je bio trenutak za uživanje.

- Velika Gorica danas svjedoči o jednoj prekrasnoj priči koja je važna i dugo čekana, a to je da će nakon gradnje nacionalnog kampa postati dom hrvatskog nogometa i upisati se u sportsku kartu, ne samo Hrvatske, nego i Europe i svijeta. Vjerujem da će mnogi mladi ljudi iz cijele Hrvatske ovdje ostvariti snove koje sanjaju i, zahvaljujući između ostaloga i ovome kampu, predstavljati u kockastom dresu našu Hrvatsku i donijeti nam onu radost koju nam donosi najvažnija sporedna stvar na svijetu - rekao je gradonačelnik i pa se vratio unatrag: - Sjećam se tog dana kad smo Neno Črnko, Marko Stepanić i ja išli na dogo-

OVO NIJE TEK GRADILIŠTE, OVDJE ĆEMO GRADITI ZA TEMELJE NAŠE VIZIJE

MINISTAR JE DOŠAO ZBOG POTRESA, A MI SMO TU USPJELI PROGURATI I TEMU KAMPA

DVORANA NAM JE JAKO VAŽNA, TU BI I GORIČKI KLUBOVI MOGLI NAĆI PROSTORA...

voreni sastanak s predsjednikom Kustićem. Predložili smo ideju, rekli da je lokacija savršena, na nekoliko minuta od aerodroma, u blizini glavnoga grada i da nema niti jedne prepreke da bi se ovako prekrasan projekt mogao realizirati upravo u našem gradu. Istoga dana navečer primio nas je i premijer Plenković, bez čije podrške sve ovo ne bi bilo moguće, a s ministrom Bačićem dogovorili smo darivanje zemljišta. Odmah smo krenuli u podjelu zaduženja i u realizaciju ovoga čemu danas svjedočimo. Uživajmo u ovom povijesnom danu za naš grad!

EVO, SAD SU TU I BAGERI...

A posebno su uživala dvojica spomenutih. Nenad Črnko i Marko Stepanić svojevremeno su sate i sate provodili crtajući na papiru kako bi taj kamp jednoga dana mogao i trebao izgledati. Tu se rađala ta osnovna ideja.

- Sve je počelo u veljači 2023... - sjeća se Marko Stepanić, pa nastavlja: - Kad je ministar Bačić sa svojom radnom skupinom došao obići mjesta koja su stradala u potresu, mi smo na dnevni red kao jednu od tema ugurali i kamp, odnosno ovog zemljišta. Održali smo prezentaciju od desetak minuta koja je prilično zainteresirala ministra Bačića.

Postavljao je iznenađujuće puno konkretnih pitanja po pitanju naših obaveza i mogućnosti da bi se promijenila namjena zemljišta. Sve smo mu objasnili, a on je rekao: "Dečki, prenamijenite to zemljište i dobit ćete kamp!"

Takvo obećanje gorička je ekipa shvatila vrlo ozbiljno. I zapela svim snagama.

- Već do kraja svibnja, u nešto više od tri mjeseca, mi smo sve potrebno odradili.

Potpisivanje darovnog ugovora organizirano je u drugoj polovici lipnja i tad je ministar Bačić rekao da još nikad nije vidio da je netko u tri i pol mjeseca uspio napraviti sve to što smo mi napravili - rado se prisjeća Stepanić.

Tu je već postalo jasno da će se nacionalni nogometni kamp u Velikoj Gorici doista graditi. Naravno, bilo je potrebno u međuvremenu i izvaditi "mali milijun" papira, dozvole su stizale jedna za drugom, krenuli su i natječaji... I cijelo to vrijeme sumnje su postojale.

- Doživljavao sam puno skepse u posljednje dvije godine, često su mi ljudi govorili da se to neće dogoditi, da se uzalud trudimo, da je toliko kamena temeljaca položeno... Osobno sam bio uvjeren da će se kamp sigurno graditi nakon što smo dobili građevinsku dozvolu, ali u tom cijelom procesu doznao

sam da je i kamp na Sveticama dobio građevinsku dozvolu, pa se ništa nije dogodilo. Skepsa je stalno bila tu negdje, ali sad smo valjda i to riješili. Mnoge sam morao i uvjeravati, ali malo tu koriste papiri koje pokazuješ, stalno su se čekali bageri. Evo, sad su i bageri tu...

OGRADA JE NA MJESTU

Bageri su prvi dio posla odradili, cijelo gradilište je ograđeno i radovi u punom obujmu mogu ići dalje. Govornici su na otvorenju radova spominjali dvije godine kao rok završetka, ali..

- Krenulo se stvarno puno parom. Odmah je stigla operativa, stigla je i kompletna ograda za ograđivanje prostora od 92.000 kvadrata, mislim da je jasna želja da se kamp izgradi što prije.

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANICI

36

Sport

'CRTAO SAM KAMP POPUT OVOGA U REALOVOJ ŠKOLI' Kamp će se graditi u dvije faze.

- Vjerujem da je 18 mjeseci realan rok za završetak prve faze, u koju nije uključena samo multifunkcionalna sportska dvorana s medicinskim centrom i četvrti teren. Ide se odmah s tri terena, upravnom zgradom, tribinom s prostorijama za VAR edukaciju, a tu je i skladište HNS-a, koje će konačno biti centralizirano.

Ta prva faza bit će i više nego dovoljna za funkcionalnost, a mi iz Velike Gorice nadamo se da će druga faza započeti već tijekom gradnje prve faze, a ne nakon što ona završi - kaže Stepanić pa pojašnjava zašto je to toliko važno.

- Nama je ta dvorana jako bitna. S obzirom na to da nije za očekivati da će ona biti ispunjena u cijelom kapacitetu potrebama nacionalnih reprezentacija, Grad tu traži prostor i za svoje dvoranske sportove. U tom smjeru se ide, o tome se komunicira, a mi koji predstavljamo Grad u ovom projektu stalno napominjemo da je to naša želja. Stvarno je često spominjemo...

U prijevodu, nema opasnosti da se od druge faze eventualno usput odustane.

- Ne. Dvije faze određene su od samoga starta u prvom redu zbog jednostavnijeg izvođenja radova. Ta parcela na koju će doći četvrti teren služit će za postavljanje kranova, kontejnera, strojeva... Nije ta druga faza izmišljena da se dvorana eventualno ne bi napravila, nego je jednostavno lakše na ovaj način sve izvesti. A ja mogu obećati da ćemo na drugoj fazi raditi jednakom energijom s kojom smo radili na cijelom ovom projektu kampa.

Dok god se ne dogodi, dok god ne bude završena - poručio je Marko.

SPORT KAO BREND

Potencijalno su to jako dobre vijesti za goričke klubove, mogao bi to biti jedan od prvih jasno vidljivih benefita dolaska kampa.

- Za početak, mi Goričani Marko Stepanić je jedan od ključnih ljudi od početka "operacije kamp"

moći ćemo se pohvaliti da tu imamo dom hrvatskog nogometa! S druge strane, kao netko tko dolazi iz poduzetničkog svijeta, već sad mogu reći da Velika Gorica s kampom dobiva novu vrstu prepoznatljivosti. Puno toga će se vrtjeti oko kampa, pa već sad u još nekim sportovima postoji želja da se kod nas radi nešto sličnošto znači da ćemo postati jako prepoznatljivi po sportu, grad će u tom smislu biti vrlo snažno brendiran - vjeruje Stepanić, dečko iz Lomnice koji je štošta vremena proveo i po drugim meridijanima.

OD LOMNICE DO BERNABEUA

- Imam diplomu inžinjera elektrotehnike i master iz ekonomije, a tražio sam i najbolji način za završiti MBA. Nisam želio da to bude nešto klasično, a kako me zanima sport, kako sam jako dugo u sportu, jer bio sam pet godina i predsjednik NK Lomnice, a educiram se i za trenera, imam A licencu, surađivao sam na marketingu i s Juventusom, tu sku-

pio iskustva, odlučio sam ići na MBA za sportski menadžment na Akademiji Real Madrida! To sam završio 2021. godine i sigurno je jedan od razloga zašto me kamp zainteresirao - govori Marko.

- Jedan od predmeta na Akademiji bio je i menadžment sportske infrastrukture, odnosno razvijanje raznih sportskih objekata. Imali smo razne zadatke, a jedan od njih bio je i nogometni kamp.

Ja sam uzeo parcelu između stadiona i Gradske dvorane i napravio projekt vrlo sličan ovome koji se krenuo graditi. I to mi je ostalo u glavi. Vrlo brzo ukazala se prilika za ovaj kamp, a za mene je to bila neka vrsta krune rada.

Zato ovo sve što imamo danas smatram svojom malom slatkom pobjedom dodaje.

I neka to bude tek prva od mnogih, jer ima posla s infrastrukturom u našem nogometu.

Hrvatskom, ali i goričkom.

- Gradski stadion će morati u rekonstrukciju, može se tu napraviti moderan i funkcionalan stadion zaključio je Marko.

3. NL CENTAR

Bitka za vrh ide dalje!

Kurilovec ima način...

NEMA GOLA NOGOMETAŠI KURILOVCA PRIMILI SU SAMO 13 GOLOVA U 21 UTAKMICI, ČAK 11 PUTA SAČUVALI SU SVOJU MREŽU, A TAKAV STIL DONIO IM JE BORBU ZA PROMOCIJU U JEDINSTVENI TREĆI RANG

K

ad je prošlog ljeta NK Kurilovec osdi koju je stvorio i koju vodi trener Harambašić, tao na svega sedam-osam igrača iz do te mjere da danas pričamo o klubu koji ima prošlosezonskoga kadra, kad je trener svoj stil, svoj "modus operandi", koji se pokazuSenad Harambašić krenuo crtati novu momčad i je vrlo uspješnim. U prijevodu, Kurilovec je u dogovarati dolaske igrača, samo su najluđi optiborbi za naslov zahvaljujući stabilnosti, energimisti mogli očekivati sezonu poput ove. ji, zajedništvu i borbenosti. Svjestan Jer, kako god završila, ovo je definitivno da u kadru nema kvalitetu kojom će sezona za pamćenje na Udarniku, sedominirati nad protivnicima, Senad zona u kojoj se kurilovečki klub nakon je odlučio "odigrati Mourinha".

KURILOVEC cijelog jednog desetljeća opet bori za Ukupno je njegova momčad ove senaslov prvaka. Bez obzira na sve sumnje JE SKUPIO 13 zone pobijedila 13 puta, a čak osam se u tim ljetnim mjesecima, bez obzira na POBJEDA, A puta to dogodilo rezultatom 1-0! Tri ozbiljnu konkurenciju, Senad i njegovi ČAK OSAM je puta, doduše, Kurilovec tim rezudečki praktički od početka prvenstva PUT BILO ltatom i i izgubio, jednako kao što je JE TO S 1-0! gledaju prema samome vrhu. tri puta slavio 2-0. U čak 17 utakmica Baš tu, na vrhu, nalaze se i nakon 21 od Kurilovca ove sezone prošla bi kladiukupno 30 kola, s dva boda manje od Lučkog, oničarska opcija "dva ili manje gola", a samo su koje ima jednu odigranu utakmicu više. Čeka dvaput pala tri, jedanput četiri i jedanput - senas i veliki derbi, Kurilovec ide Lučkom u goste, dam! Utakmica koja iskače kao potpuna anompuno se toga još može događati i mijenjati, ali u alija je onih 3-4 u Petrinji. jedno smo sigurni - Kurilovčani će, kako se god Logično je iz svega ovoga da Kurilovec ima i prvu budu stvari razvijale, imati svoj plan. obranu lige, s 13 primljenih golova, sedam manje Jasno su posložene i definirane stvari u momčaod prvog sljedećeg, te s 11 "čistih mreža".

PREMIER LIGA ZŽ

EL CAMACHO U KUČU! D

eset pobjeda zaredom imaju nogometaši iz Kuča, zahuktali NK Turopoljac, u šestom rangu natjecanja. Sezona nije krenula osobi-

to, no okrenula se dolaskom novog trenera, Zagrepčanina Deana Vraneša.

Pod vodstvom stratega koji je vrlo aktivan uz teren, ali i

na TikTok-u, na kojem se isplati pregledati njegov profil pod nazivom "El Camacho", Kučani su u svoju ludu seriju krenuli prvog vikenda u studenom. Vraneš je preuzeo momčad na dnu tablice, ali nakon niza pobjeda, protiv Lomnice, Dubrave, Meštrice i Klasa na zatvaranju jeseni te Jelačića, Zrinskog, Lukavca, Sutle-Laduč, Strmca i Mladosti na otvaranju proljeća, Turopoljac je već peti na tablici. I dalje Kučani gledaju u leđa Poletu iz Buševca, koji je već osam utakmica bez poraza, nakon šest pobjeda i dva remija Buševčani čvrsto druže drugo mjesto. Jelačić je šesti, Lomnica sedma...

Sport

OKO 680 SPORTSKIH UDRUGA IZ CIJELE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE OKUPLJA OTPRILIKE 20.000 SPORTAŠA SVIH UZRASTA, OKO 1600 TRENERA I SUDACA...

Piše: Marko Vidalina

B

Na dodjeli nagrada najboljima u sportu županije, Ervin Kolarec uručio je nagradu sportašici godine Sadei Bećirović

io sam vratar, stipendist Dinama, odnosno tadašnje Croatije, igrao sam u Karlovcu, sisačkoj Segesti, kratko i sisačkom Metalcu, nakon čega sam se vratio u Radnik. Branio sam i za Dinamo Hidrel iz Novog Čiča i Turopoljac iz Kuča, a zadnja igračka postaja bio mi je Mraclin. Doživio sam i najveću čast igranja za svoju domovinu, kroz nastupe za hrvatsku juniorsku reprezentaciju, godinama sam igrao nogomet i uvijek se rado sjetim igračkih dana, kaže Ervin Kolarec na uvodu u svoje gostovanje u serijalu "Sport Zagrebačke županije".

Nakon što je završio s nogometom, otišao je u politiku. U dva mandata Kolarec je bio zamjenik gradonačelnika Velike Gorice, a posljednje četiri godine obnašao je ulogu zamjenika župana Zagrebačke županije. Na isteku prvog mandata u toj ulozi idealan je trenutak za rekapitulaciju razdoblja iza nas.

- Uvijek rado govorim o temama kojima se propagira sport - rekao je i nastavio: - Moja generalna ocjena trenutačnog stanja u županijskom sportu vrlo je visoka. Napomenut ću samo da u županiji imamo oko 680 udruga u svim granama

38/39 39 ERVIN KOLAREC ZAMJENIK ŽUPANA ZADUŽEN ZA SPORT GOSTOVAO U SERIJALU "SPORT ZAGREBAČKE ŽUPANIJE"

'Sport u županiji nam raste, a mi to sve snažnije pratimo'

sporta, koje su pod ingerencijom Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Mislim da postižemo sjajne rezultate, da se oni događaju u svim sportovima, i to sve više iz godine u godine, a sve to Županija prati. Tu je posebno važno reći da se sve više mladih ljudi uključuje u te udruge, što je jedan veliki plus - vjeruje Kolarec.

Ogromna je ta županijska sportska obitelj, velike su to brojke.

- Kad govorimo o brojkama, pričamo o otprilike 20.000 aktivnih sportašica i sportaša u županiji, o oko 1600 trenera, sudaca i delegata, a možemo dodati i da po gradovima i općinama imamo nešto više od 200 sportskih objekata - zadovoljan je zamjenik župana.

OVE GODINE 1,66 MILIJUNA €

Kad dođemo do teme što prije birati, rekreativni ili natjecateljski sport, odgovor je najčešće točno na sredini.

- Natjecateljski dio je jako važan, jer kroz njega dolaze i svi ti sjajni rezultati, koji su i najbolja promocija naše županije, ali i cijele Hrvatske. Međutim, važno nam je i da se što više naših stanovnika, bez obzira na dob, bavi sportom. Rekreacija je itekako bitna, znam da brojni gradovi i općine ulažu i u rekreacijske programe, baš zato da bi se omogućilo ljudima da

činjenice da imamo tek dva županijska predstavnika u prva tri ranga: Goricu u prvom i Dugo Selo u trećem.

- Moramo težiti da se u godinama koje su pred nama sredinama kao što su Dugo Selo, Samobor ili Vrbovec, zašto ne i Kurilovec, odu u rang ili dva više.

Strategija našeg nogometnog saveza je da se ide u tom smjeru.

NATJECATELJI NAM DONOSE REZULTATE, ALI VAŽNA JE IZUZETNO I REKREACIJA

NOGOMET S KLINCIMA

ŽELJA NAM JE JEDNOSMJENSKA NASTAVA PA GRADIMO ŠKOLE, A UZ NJIH I DVORANE

je bave sportom kojim žele, i to je pravi put - vjeruje Kolarec.

U skladu sa svojim ingerencijama, ali i mogućnostima, Županija sve više odvaja za sport, kojem nikad nije dovoljno...

- Naš županijski sportski savez u stalnoj je koordinaciji s općinama i gradovima, odnosno njihovim savezima, a mi im dajemo financijsku podršku.Svake godine Županija izdvaja sve veća i veća sredstva, pa smo ove godine došli do 1,66 milijuna eura za sport. Najveći dio ide za sportsku Zajednicu, dio ide i za školski sportski savez, koji također sjajno radi, jednako kao i naš parasavez, u kojem je desetak klubova.

Pogled unatrag, tvrdi, nudi jako cijeli niz razloga za zadovoljstvo.

- Zadovoljan sam što pojačavamo infrastrukturu u općinama i gradovima. Moram pohvaliti gradonačelnike i načelnike, kao i sve odgovorne ljude, koji svake godine poboljšavaju uvjete za sport.

Važno je i što svake godine možemo povećavati sredstva za sport, a naš fokus je već 20-ak godina i na gradnji škola.

Uz te škole izgrađene su i školske sportske dvorane, koje nakon nastavnog procesa mogu koristiti sve te brojne udruge.

To nam je cilj raditi i u godinama koje su pred nama - ističe Kolarec.

Dotaknuli smo se i nogometa, odnosno

Posebna priča je Inker iz Zaprešića.

- Vidim da se polako vraćaju na pravi put, prva momčad bori se za viši rang i siguran sam da će i dalje ići prema naprijed, jer grad poput Zaprešića zaslužuje više od ovoga u nogometnom smislu.

Baš kao i Samobor, nakon Velike Gorice drugi grad u županiji, sa 40.000 stanovnika, koji po svemu zaslužuju klub u rangu ili dva više.

U tom smislu, zamjenika Kolarca rukomet u županiji veseli nešto više od košarke, koju pokušavaju "spasiti" u Samoboru, isprati i odbojku...

Već godinama Kolarec je u organizaciji Noći borilačkog sporta u Velikoj Gorici, a bio je i predsjednik NK Jelačića.

- Uz sve to ostane vremena za posvetiti se djeci, malo s njima odigrati nogomet.

Kad uspijem, volim otići na utakmice HNK Gorice, ali i na sav drugi sport.

Mali oglasi ZAMJENA KUĆA Mijenja se kuća 48 m2, čestica 202 m2, 2 parkirna mjesta, u blizini Pule za stan u Velikoj Gorici, Zagreb ili okolica. 099/3545 252

POTRAŽNJA KUĆA Velika Gorica ili okolica, kuća sa urednim papirima do 110.000 €, kupujem.

098/679-500

IZNAJMLJIVANJE KUĆA Velika Gorica, centar, ul. Tina Ujevića, prizemlje kuće, 3 sobe, stan za 7 radnika, iznajmljujem. 098/1794-744

IZNAJMLJIVANJE POSLOVNOG PROSTORA Velika Gorica, u strogom centru, preko puta šetalište Franje Lučića i muzeja, u neposrednoj blizini svih sadržaja, općine i većine institucija, autobusne stanice, ukupne površine 36m2 na 1. katu stambeno poslovne zgrade sa osiguranim parkirnim mjestom u haustoru s rampom. Poslovni prostor se sastoji od dvije prostorije, 21m2 i 11m2, svaka sa posebnim ulaznim vratima, a povezanih unutrašnjim vratima, te odvojenog sanitarnog čvora u hodniku sa mini kuhinjom površine 4m2. Grijanje plinsko etažno te opremljen klimama u obje prostorije. Zgrada izgrađena 1997. god., adaptirana 2024. god., ne namješteno, cijena najma 500 eura mjesečno + režije, iznajmljujem. 098/218-607

IZNAJMLJIVANJE STANA Velika Gorica, centar, jednosoban, namješten stan, iznajmljujem od 1.12.2024.

091/1656-904

PRODAJA ZEMLJIŠTA Velika Mlaka, poljoprivredno zemljište, 6.318m2, prodajem. 098/709-488 Ribnica, građevinsko zemljište, tri parcele, svaka od cca 1600m2, prodajem.

098/9553-556 Šiljakovina, građevinsko zemljište, Ul. Josipa Kovačića, 748m2, čestica 694/1, papiri uredni, 34.000 eura, prodajem. 099/233-8086 Bukovčak, građevinsko zemljište 4575 m2, s lijepim pogledom na zapad. Moguća parcelizacija. Cijena: 16.000€, prodajem. 099/7688 264, 01/6234 179.

Vukovina, zemljište 10.500m2, moguća gradnja, prodajem. 01/6215 464 Velika Gorica, Bukevje, zemljište 3000 m2, namijenjeno u različite svrhe, vl. 1/1, gradska voda, struja i telefon uz zemljište, 15.000€, prodajem. 091/5301-741 Sisak, građevinsko zemljište (Drenački put) veličine: 3700 m², 24 m x 160 m, katast. općina: Odra, kbč:1808, cijena: 6 EUR m2 (22.000 eura), VAŽNA NAPOMENA: nekretnine se nalaze na udaljenosti manjoj od jednog kilometra od ulaza na Autocestu Sisak – Zagreb! 091 441 0057 Gornji Vukojevac, centar, Općina Lekenik, zemljište površine 2.500 m2 na kojem se nalaze tri drvena objekta, legalizirana, priključak struje, bunar, uz asfaltiranu cestu, cijena 12€ m2, prodajem. 098/9104-910, 098/752-144 Vukovina, Gornje Podotočje, zemljište površine 1.137m2, namjenjeno u različite svrhe, vlasništvo 1/1, 4 € po kvadratu, prodajem. 01/6215-149, 091/9156-863 Kravarsko, zemljište, na ulazu u mjesto, 3.438 m2, pola građevinsko, 20.000 €, prodajem. 091/9002-158 Kravarsko, zemljište na izlazu iz mjesta, 1.464 m2, 2/3 građevinsko, 15.000 €, prodajem. 091/9002-158 Lazina Čička, gradilište 2.254 m2, poljoprivredno zemljište 1.300 m2 u istom ko-

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima

01/6222777

madu, prodajem. 095/5570-177 Obed, zemljište, 22.322 m2, prodajem. 01/5602-005 Obed, zemljište 14.747 m2, prodajem. 01/5602-005

IZNAJMLJIVANJE ZEMLJIŠTA Donja Lomnica, kvalitetno zemljište površine cca 1.100 m2 u ulici Vojka Miklaušića za sadnju poljoprivrednih kultura iznajmljujem POTPUNO BESPLATNO. 01/6237-676

USLUGE Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima. 6252-985, 091/600 0391.

OSTALO Bicikl ROG, muški, malo vožen, 80€, prodajem. 098/9357-033 Stolić na kotačima, crni, puno drvo sa staklom, 100€, prodajem. 098/9357-033 Tepih staza sa držačima, njemačka proizvodnja, novi, dužina 10m x širina 60cm, cijena 120€, prodajem. 098/9288-306 Kosilica samohodna GartenXL sa priborom, ispravna, skoro nova, cijena 130€, prodajem. 095/9031-486 Traktorski rasipač Mega metal RG-300 za umjetni gnoj i sjeme, prodajem.

01/6239-615 Pločice za kuhinji ili kupaonicu cca 18 m2 i bordure, prodajem. 099/ 6754-244 Šivača mašina Ruža, prodajem. 099/6754-244 Auto registriran od vlasnika do 2.000 € kupujem. 091/2527-938 Traktorski rasipač Mega metal 300 za umjetno gnojivo i sjeme, prodajem.

01/6239-615 Transporter dužine 9m za transpotiranje žita i sjena, prodajem. 01/6239-615 Emajlirane velike posude od 46 i 48 litara, 2 kom, prodajem. 091/5150-744 Grobno mjesto sa dva ukopa u Kravarskom ustupam. 091/6105-423 Vitrina dvodijelna, puno drvo smeđe boje, iz Njemačke, kao nova, 2.45x1.95x0.55, 300€, prodajem. 098/9288-306 Garažno mjesto u Velikoj Gorici, u ulici A.K. Miošića 62 na duži period iznajmljujem.

091/5122-792 Perilica za veš Gorenje, prodajem. 01/6252-180 Škrinju ledenicu, duboko smrzavanje LTH, prodajem. 01/6252-180 Kalijeva peć sa pećnicom, unikat bijele boje, prodajem 150eura. 091/5249-756.

Auto prikolica, manja, 1,20 x 1,20, ne registrirana, prodajem. 098/9881-011 Rasipač za umjetno gnojivo i žito, priključak na traktor, proizveden u Sloveniji, prodajem. 01/6225-314 Cirkular čekičar, trofazni motor na kotačima sa više funkcija, prodajem. 091/7291099 Peterostepena pumpa Elektrokovina za hidrofor, prodajem. 091/7291-099 Gume Goodyear, ljetne, 4 komada, 175x65x14, prodajem. 091/7291-099 Pocinčana žica za ogradu 125visina x 25m (dužina), prodajem. 091/7291-099 Bačva drvena 300l, prodajem. 091/7291-099 Ribež veliki za zelje, prodajem. 091/7291-099 Crijep stari ali u dobrom stanju, Novi Bečej 1600 kom., 0,40€ po komadu, prodajem. 091/5500-644 Ledenica od 200l, malo korištena, povoljno prodajem. 01/7347-805 Komoda staro, puno drvo, 200x100, uščuvana, 250 €, prodajem. 098/9288-306 Regal, drvo, u četiri dijela, 4x2m, 60€, prodajem. 098/9288-306 Ormarić za cipele 93x37, 15€, prodajem. 098/9288-306

Radni stol, 120x80, novi, 200€, prodajem. 098/9288-306 Stol kutni, kombinirani, metalne nogice, 120x60, 2 kom ukupno 100€, prodajem, 098/9288-306 Stol okrugli, crni, 30€, prodajem 098/9288-306 Bunda prirodno krzno, 40-42 veličina, smeđa, 90 cm duga, proizvođač Cibalija Vinkovci, 50€, muški zimski mantil, kvalitetan 50€, prodajem. 098/9288-306 Regal mali, 100x160x0,40, 50€, prodajem. 098/9288-306 Krevet s noćnim ormarićem, 1,95x0,95, 100€, prodajem. 098/9288-306 Krevet s podnicama i noćnim ormarićima, 2,20x2,10, plus ormar, 3,08x2,20x0,60, uščuvano, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306 Krevet tapecirani, 2,10x1,66, s noćnim ormarićima i ogledalom + ormar, 2,75x2,20x0,55, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306 Komoda u dva dijela, stara 70 god., POKLANJAM 095/8073-833 Električne škare za živicu Power+ Garden, 400W/450mm dužina noža, ispravne, malo korištene, 60€, prodajem. 091/7699-484 Mobitel preklopni Doro 2404 na tipke, novi ne korišten u originalnom pakiranju, 55€, prodajem. 091/7699-484 Lamel parket, jasen, 1. klasa, 30m2, cijena po dogovoru, prodajem. 095/808-676 Vrata hrastova, ostakljena, desna, bez štoka, 200x80cm, prodajem. 095/808-676 Njemački ovčar štene, star tri mjeseca, poklanjam. 098/492-740 Bor umjetni, veliki sa dva kofera pina ukrasa za 80€, prodajem. 01/6214-182 Aparat za zavarivanje Uljanik 140Ah s maskom, povoljno prodajem. 01/6235-048 Trosjed na izvlačenje sa nadmadracem, novi, prodajem. 092/3600-516 Sudoper korito, jedan rosfraj, cijena 30€, jedan keramika 90 cm, cijena 50€, fotelja na razvlačenje 80cm cijena 30€, prodajem. 01/6234-384 Umjetničke slike, prodajem. 01/6234-384 Štence Hrvatskog ovčara stare 2 mjeseca, poklanjam. 098/492-740 Štednjak etažni za centralno grijanje, u dobrom stanju. Ima ploču za kuhanje i pećnicu, prodajem. 01/6232-743 Crijep, stari, Velika Kikinda, 0,30€, prodajem. 091/9334-629 Bicikl muški, brzinac, u odličnom stanju, čuvan u zatvorenom prostoru, 50% cijene novog, prodajem. 098/596-959 Krilo vrata 66x200cm desna, 75x200cm lijeva, 85x200cm lijeva i ostakljena klizna vrata s priborom, prodajem povoljno. 091/5605-672 Preša za grožđe 80 l, bačva 200l, PVC kaca 500l, muljača mlin, prodajem povoljno.

091/5605-672 Gazišta drvena za polukružne stepenice, lakirane, prodajem. 091/5900-661 Grilje nove za balkonska vrata, grilje za prozore 120x120, nove, prodajem.

091/5900-661 Mobitel Redmi 10 5G, novi, zapakirani sa računom, prodajem. 098/472-310 Branik zadnji za Golf I i Golf II, prodajem. 091/5900-661 Vrata balkonska sa staklom, rabljena, ispravna prodajem. 091/5900-661 Bunda kratka original krzno jeftino prodajem. 01/6214-182 Patke, indijske trkačice, prodajem. 091/5738-044 Šivaći stroj Jadranka (može i za dijelove), prodajem. 091/5150-744 Singer stroj za šivanje iz 20 st., prodajem. 091/5150-744 Mobitel Alcatel 1S, novi ne korišten, prodajem. 098/9197-787 Stol kancelarijski, 160x85cm, prodajem. 098/9197-787 Reklamni stalak, metalni sa osvjetljenjem, prodajem. 098/9197-787 Kosilica za travu Gorenje Muta, benzin, prodajem. 098/9197-787 Prodaje se firma d.o.o.. 098/9197-787 Automobil Hyunday 1,6, 2009. godina, redovito servisiran, 180.000 km, registriran do 21.4.2023., cijena 1.950 €, prodajem. 091/5276 051 Kravarsko, šuma, bukva-grab, 2.700 m2, 12.000€, prodajem. 091/9002-158 Kravarsko, šuma, bukva-grab, 17.500 m2, 30.000€, prodajem. 091/9002-158 Korito za šurenje svinja i reme, prodajem 01/5602-005 Stari kovani i papirnati novac svih država svijeta, medalje, odlikovanja, vojne oznake, značke prije 1950 god., KUPUJEM. 098/462-185 Konjski gnoj poklanjam. 01/6671-416; 097/6440-831 Balirka Claas, niskotlačna, cijena po dogovoru, prodajem. 01/5602-005 Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, ručnik našiven sa svilom, prodajem.

01/5602-005 Regal drvo, u 4 dijela, 4x2m, 100,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306 Ormarić za cipele, 93x37cm, 25 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306 Stol radni, 120x80 cm, 70,00 eura, stol kutni kombinirani, metalne nogice, 120x60x2, 25,00 eura, stol okrugli bijeli, 150,00 kn, stol okrugli crni, 20,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306