Reporter 444 - 19.12.2024.

Dragi Velikogoričani, sretan vam Božić i nova 2025.!

VELIKA GORICA 19. 12. 2024.

Crtice iz Gorice

DOBRE STATISTIKE

Nezaposlenost se još smanjila

Krajem studenog u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na području Velike Gorice bile su 952 nezaposlene osobe, što je za 0,3% manje u odnosu na listopad i za 9,4% također manje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tijekom studenog posao su pronašle 92 osobe, a najčešća zanimanja u kojima su osobe zaposlene bila su prodavač, vozač taksija i administrativni službenik.

Poslodavci su u prošlom mjesecu prijavili 155 slobodnih radnih mjesta, a najtraženija zanimanja bila su čistač, odgojitelj predškol-

Promašio sve i dobio 80.000 €!

U posljednjem kolu igre "Sve ili Ništa" Hrvatske lutrije posrećilo se - Velikogoričaninu. Nije pogodio niti jedan jedini izvučeni broj, što mu je donijelo 80.000 eura. Listić je uplatio na prodajnom mjestu Hrvatske Lutrije u Zagrebačkoj 6C u Velikoj Gorici. Uložio je 1.30 eura u listić, a dobio je malo bogatiji Božić...

KRAJ I NOVI POČETAK

U mirovinu odlazi Miroslav Drljača, menadžer, profesor, vojnik i sportaš

Izv. prof. dr. sc. Miroslav Drljača, nakon 65. rođendana i 40 godina radnog staža u civilnom zrakoplovstvu, odlazi u mirovinu. Čovjek o čijem radu se govori u pet monografija i četiri leksikona, dobitnik dvije Nagrade za životno djelo koji za sebe kaže da je paralelno razvijao četiri karijere, uvjerava nas da odlazak u mirovinu nije kraj, nego novi početak. Ovo je, dakle, priča o jednom djelomičnom završetku i jednom novom početku.

- Ne, nisam tužan što odlazim u mirovinu. Naprotiv, zadovoljan sam što sam uspio odraditi puni radni vijek u civilnom zrakoplovstvu, jednoj od najdinamičnijih i tehnološki najzahtjevnijih djelatnosti u gospodarstvu. Nema sjete, nema tuge, nema nostalgije, vjerojatno iz razloga što odlazak u mirovinu ne doživljavam kao kraj nečega, već kao početak nečega drugoga - kaže Drljača.

EKOMONIJA OD PRVIH DANA

Od malena je, kaže, znao da želi biti ekonomist. Nakon što je završio osnovnu školu u svojoj Velikoj Gorici, upisao je I. Ekonomsku školu u Zagrebu, a zatim i Ekonomski fakultet.

početka rata 1991. godine. Taman sam došao na listu za odlazak u inozemno predstavništvo kad je započeo rat i u jesen 1991. godine odlazim kao dragovoljac u sastav 153. brigade. Kad su šefovi u Beogradu saznali da sam otišao u vojsku, dali su mi otkaz - kaže Drljača.

Demobilizirao se 1994. i sljedećih deset mjeseci bio je nezaspolen.

da svatko može biti menadžer. Međutim, menadžment je znanost, što se često zaboravlja.

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja

Datum izlaska ovog broja: 19. prosinca 2024. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina

Grafički urednik: Zvonko Šimunić

Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola

Novinari:

David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Mato Paviša, Vitomir Štuban

Fotografije:

David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban

Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak:

Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210, Zagreb

„Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike

Hrvatske

Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

- Šest mjeseci nakon diplome mogao dobiti posao, unatoč brojnim molbama, jer nisam odslužio vojnik rok. Nakon što sam odslužio vojni rok, odmah drugi dan zvao me kolega i rekao da se javim u JAT u Zagrebu. Primali su pet pripravnika ekonomske struke. Tadašnji direktor JAT-a nazvao je svog prijatelja, profesora na Ekonomskom fakultetu i zamolio ga da mu preporuči pet svoji najboljih studenata. Među tih pet, profesor je predložio i mene - pamti Drljača.

Počeo je kao pripravnik na šalteru prodaje avio karata, pa radio na "bookingu", u računovodstvu, zbrajao karte i dnevni utržak... Svake dvije godine je napredovao za jedno mjesto i ubrzo postao Rukovoditelj odjela putničke prodaje za suradnju s poduzećima.

- To sam radio do

- Opcija je bila da tada, s 36 godina, odem u mirovinu, ali želio sam raditi, i 1. lipnja 1994. zaposlio sam se na Zračnoj luci Zagreb d.o.o., gdje sam ostao do odlaska u mirovinu, punih 30 godina. Počeo je kao Interni kontrolor poslovanja, pa već nakon šest mjeseci postao pomoćnik direktora za komercijalu i financije, što je tad bila druga pozicija u firmi.

PRIJELOMNI TRENUTAK

Sudjelovao je i u "Oluji", pa se nakon toga potpuno posvetio poslovnoj karijeri. Sljedeći korak bilo je mjesto Predsjednika uprave Zračne luke d.o.o.

- Sektori kojima sam bio na čelu imali su i po 450 radnika, a u trenutku kad sam postao Predsjednik uprave firma je imala 1.143 zaposlena. Često me pitaju koja od ovih pozicija je bila najzahtjevnija i najkompleksnija. Biti predsjednik uprave zahtjevna je i složena, osobito iz razloga što sam na toj poziciji bio u razdoblju kad je Zračna luka Zagreb d.o.o., nakon više desetljeća, bila u poziciji napraviti značajan razvojni iskorak, ali najkompleksnija

SVE ČETIRI MOJE KARIJERE USKO UZ VEZANE UZ VELIKU GORICU I TUROPOLJE

LJUDI MISLE DA SVATKO MOŽE BITI MENADŽER, ALI MENADŽMENT JE ZAPRAVO ZNANOST

IMAM PUNO PLANOVA ZA MIROVINU, OSTAT ĆU AKTIVAN, A VESELI ME MALO VIŠE VREMENA

Drljača je ponosan i na to što je u 40 godina karijere promijenio samo tri poslodavca. - Izbjegavao sam biti "fah idiot", trebao sam širinu. Odlaskom u mirovinu djelomično završava moja menadžerska karijera, jer još sam pri kraju četvrtog mandata Predsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete, a uskoro osnivam i Hrvatsku akademiju za kvalitetu. Pored toga, bavit ću se i savjetničkim radom u području menadžmenta. Na taj će način menadžerska karijera, nadam se, trajati u nekom drugom obliku.

Trajat će i dalje i znanstvena karijera, koja je poseban dio priče.

- U znanost sam ušao relativno kasno, s 40 godina života. Magistrirao sam i doktorirao upravljanje kvalitetom na Sveučilištu u Rijeci. Objavio sam 230 znanstvenih i stručnih radova u časopisima i zbornicima radova u Hrvatskoj i širom svijeta. Sudjelovao sam na 130 konferencija i simpozija s javnim izlaganjem radova, širom svijeta, od Los Angelesa do Šangaja i Tokija - kaže Drljača.

Bio je i sportaš, talentirani nogometaš, a zapisano je i da je prvi dječak koji je iz Radnika otišao u Dinamu. U Maksimiru je bio dio generacije koja se nazivala "Mali Ajax", zajedno s velikanima poput Marka Mlinarića, Štefa Deverića, Snješka Cerina, Marijana Vlaka, Džeme Mustedanagića... - Krajem 1979. svojevoljno odlazim iz Dinama i zapravo prestajem igrati nogomet iako sam još godinu dana mogao igrati za juniore. Odlučio sam upisati fakultet. Nisam imao talent i nogometno znanje poput Mlinarića ili Deverića i mislio sam da u životu mogu nešto drugo raditi bolje. Odigrao sam još godinu dana za Radnik i oprostio se od nogometa. U Zračnoj luci sam vodio nogometnu momčad koja je bila europski prvak zračnih luka, s nizom bivših igrača Radnika, no sportska karijera je odavno završena. Osim ako se ne računa da svakog dana ujutro napravim 90 trbušnjaka i 40 sklekova te napravim krug od pet km u kombinaciji trčanja i hodanja. To radim već godinama - kaže Drljača, koji ima i plan za ono malo slobodnog vremena u mirovini. - Potrudit ću se da imam više vremena za pisanje i da provodim više vremena na moru, koje jako volim. Volim i putovanja. Kroz posao, sport i privatno, prošao sam gotovo cijeli svijet. Ali uvijek se pronađe još poneka zanimljiva destinacija koju treba posjetiti - završio je Miroslav Drljača.

SRETNI GORIČANIN

Grad Velika Gorica

Ukratko

NAJBOLJI SMO U KATEGORIJI 'OBRAZOVANJA'

Nakon priznanja i pobjede u ekološkoj akciji 'Od izvora do mora', Velika Gorica ponijela je još jednu titulu. Najbolji je grad kada je u pitanju ulaganje u demografiju i obrazovanje. Uz naš grad, ova je titula pripala još i Poreču i Cresu. Priznanja i nagrade pobjednicima izbora za 'Najbolji grad' kojeg organiziraju portal Gradonačelnik.hr u suradnji s Jutarnjim listom i Agencijom Ipsos dodijeljene su u Šibeniku u sklopu tradicionalnih “Dana regionalnog razvoja i fondova EU”. – Želim zahvaliti svima koji su zaslužni za ovo značajno priznanje. Zahvaljujem svim našim učiteljima i djelatnicima u obrazovnim ustanovama, ali i učenicima i roditeljima. Nagrada za najbolji grad u Hrvatskoj u području obrazovanja dokaz je našeg zajedničkog truda i zalaganja. Nastavit ćemo istim putem i u godinama pred nama. Ova nagrada nas dodatno motivira da nastavimo poboljšavati obrazovne standarde i pružati našim mladima najbolje moguće uvjete za učenje i rast. Za mene osobno ova nagrada ima posebno emotivno značenje jer sam svoj profesionalni put započeo kao profesor u gimnaziji, a nastavio kao pročelnik za obrazovanje i predškolski odgoj – izjavio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Inače, Velika Gorica je od samog početka izbora za Najbolji grad redovno među finalistima, a titulu najboljeg grada za djecu i mlade osvojila je već 2020. godine.

Velika Gorica pobjednik akcije "Od izvora do mora"

elika Gorica bila je domaćin završnice ekološkog projekta 'Od izvora do mora', a ponos je još veći što je ove godine odnijela pobjedu u kategoriji velikih gradova. Akcije su se ove godine odvijale u 30 gradova, gdje je 2200 volontera prikupilo više od 420 tona ambalažnog otpada. Gradovi pobjednici u ravnopravnim su iznosima podijelili nagradu od 45 tisuća eura za sadnju stabala. Simbolična predaja čeka od 15 tisuća eura te završna sadnja stabala odvijala se u Etno selu Novo Čiče. - Pokrenuli smo ovaj projekt kako bi skrenuli pažnju i pozornost na važnost odgovornog upravljanja otpadom. Iz godine u godinu projekt je rastao, kako opsegom aktivnosti tako i rezultatima, koji su nadmašili sva očekivanja. Prošle smo ga godine odlučili proširiti na sadnju drveća u urbanim sredinama kako bi smanjili udio ugljičnog dioksida i smanjenja temperatura u gradovima. Hvala goričkim volonterima koji su sa količinom prikupljenog otpada osigurali pobjedu svom gradu. Čestitamo svim pobjednicima - poručio je Jakša Maganića, direktora Odjela za prodaju tvrtke Coca-Cola HBC Adria.

U AK MIOŠIĆA 80 STABALA

Prije dvije godine, u misiji očuvanja okoliša, projektu se pridružio i Konzum.

- Uz pomoć brojnih volontera i vrijednih ruku koji su se priključili ovom projektu očistili smo brojne površine, a neke smo i

pošumili. Znamo da Velika Gorica ulaže ogromne napore u zelenu tranziciju. Briga za okoliš je i briga za zajednicu - dodao je Uroš Kalinić, član Uprave Konzuma. Projektu se 2021. priključio i Jutarnji list.

- Velika Gorica pokazala se kroz akcije koje suorganiziramo kao jedan od najboljih organizatora i najvrjednijim volonterima. Nagrada danas doista dolazi u prave ruke - kazao je glavni urednik Goran Ogurlić. Velika Gorica svoju će nagradu utrošiti na sadnju stabala u jednoj od najznačajnijih gradskih ulica, A.K. Miošića, koja će nakon sadnje biti još ljepša i ugodnija za šetnju i boravak na otvorenom. Sve radove i sadnju odradit će Vrtni centar Gorica. - U našem gradu u ovogodišnjoj akciji prikupljeno je 19 tona otpada, a zahvaljujući osvojenoj nagradi posadit ćemo oko 80 stabala. Posljednjih smo se godina jako okrenuli zelenoj trazniciji, jedini smo uveli urbani voćnjak u našem urbanom dijelu, na zgrade javne namjene postavili smo solarne elektrane te je posađeno gotovo 2 tisuće stabljiki u našem gradu i okolicinaglasio je gradonačelnik Krešimir Ačkar. Ministrica okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković pozdravila je sve napore koji se ulažu kako bi poruka o potrebi stvaranja manje otpada, odgovarajućim gospodarenjem otpadom i zaštiti naših najvrjednijih resursa doprla do šire javnosti. - Čestitam svim volonterima koji su sudjelovali u akcijama. Moram spomenuti

SMISAO PROJEKTA JE SKRENUTI PAŽNJU NA VAŽNOST ODGOVORNOG ODLAGANJA OTPADA OKRENULI SMO SE ZELENOJ TRANZICIJI, A GORICA JE PRVI GRAD S URBANIM VOĆNJAKOM

kako je Velika Gorica dobila odluku ministarstva o potpori od 414 tisuća eura za uspostavu reciklažnog dvorišta. Odluka je upravo izdana. Pošumljavanje je trenutno jedna od bitnijih aktivnosti u hrvatskim gradovima te smo dali sredstva za sadnju 1200 stabala i 1700 grmova, a podržali smo i nabavku više od 20 tisuća spremnika. Ministarstvo je spremno aktivnije doprinositi i podržati ovakve aktivnosti - istaknula je ministrica Vučković.

TISUĆU SADNICA GODIŠNJE I tako zahvaljujući ovom projektu, oko 80 novih stabala jasena, graba, Judinog drva i javora krasi Ulicu Andrije Kačića Miošića. Sadnji se pridružio i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- Unazad gotovo tri godine uz urbane šume i pošumljavanje, posadili smo gotovo 2,5 tisuće različitih stabljiki i raslinja pogodnih za ovu klimu. Nastavit ćemo sa sadnjom te nam je plan u četiri godine posaditi ukupno 4 tisuće stabala - istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom sadnje stabala te pozvao sve sugrađane da se jave s prijedlozima lokacija gdje bi voljeli da budu posađena nova stabla. Inače, Velika Gorica se u projekt koji promovira ekološku osviještenost i aktivno uključivanje zajednice u očuvanje okoliša, priključila 2022. Krajem svibnja održana je akcija čišćenja u Novom Čiču, a prilikom koje je sudjelovalo gotovo sto volontera.

BARBARICE KOD GRADONAČELNIKA

ažoretkinje Plesnog kluba Barbara iz Velike Mlake tijekom ove i prošle godine ostvarile su odlične rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima. Njihov uspjeh prepoznat je i u Gradu Velikoj Gorici, a za trud i zalaganje nagradio ih je i gradonačelnik Krešimir Ačkar. - Znam da najviše radite na treningu, radite na osobnom odricanju, najviše dajete od sebe, a najmanje se toga vidi. Tamo gdje ostvarujete uspjehe su vaše plesne točke koje kratko traju, a u njih je uloženo puno vremena, vježbanja i truda. Znajte da nema uspjeha bez discipliniranog pristupa, bez truda i bez rada koji ste vi najbolje osjetili na sebi, recimo u onim trenucima kada vam se možda i nije

dalo ići na trening, a vi ste se ipak odrekli slobodnog vremena, ipak ste vježbali i sada ste došli do uspjeha

kakav u povijesti plesa u Velikoj Gorici nismo nikada zapamtiliporučio je gradonačelnik.

Naime, Barbarice su se okitile s čak 13 zlatnih, 5 srebrnih i 3 brončane medalje na Europskom prvenstvu ove godine, što je izuzetan doseg i potvrda predanog i kvalitetnog rada s mladim plesačicama.

- Vi ste primjer i uzor mlađim generacijama koje će se baviti plesom, ali i kulturom koju širite vašim djelovanjem - dodao je Ačkar. Zahvalu Gradu što je prepoznao njihove uspjehe uputio je predsjednik kluba Vlado Palac.

- Ovo je naš najveći uspjeh u 11 godina koliko klub djeluje. Imali smo četiri velika europska natjecanja, a posebno bih naglasio ono u Pančevu u Srbiji te Kup Mediterana u Novigradu. Ove godine je naš klub, treći put za redom, jedini u Savezu osvojio

Kup Republike Hrvatske. Zaista je to ponos i hvala Gradu na čestitki, jer je u ove uspjehe uloženo puno truda, a podatak da je samo plaćenih sati u dvoranama bilo 1.248 u jednoj natjecateljskog godini, govori sve o našem ulogu - govori Palac. Palac naglašava kako interes za plesom u našem gradu raste, a plesači vježbaju u pet različitih školskih holova, te u jednoj dvorani u Ščitarjevu. - Imamo više od 100 aktivnih članova. Ove godine na državnom prvenstvu smo imali 79 natjecateljica, tu dodajmo još i dječje formacije, 11 grand-seniora i 14 folklornih članova. Ima nas, i trudit ćemo se i dalje ostvarivati ovako velike uspjehezaključio je Palac.

GRDOVIĆ

ODUŠEVIO

TUROPOLJCE

ZA ROĐENDAN

Nije bilo pjesme koju Velikogoričani i Velikogoričanke nisu pjevali uglas s popularnim zadarskim slavujem Mladenom Grdovićem, a koji je nastupio na rođendanskom koncertu povodom Dana Grada Velike Gorice.

Trg Stjepana Radića okupio je uz mladost, i one starije sugrađane koji su se u hladne zimske dane došli zagrijati pjesmom i plesom. Publika je od prve pjesme uživala u Grdovićevim bezvremenskim hitovima koji su obilježili brojne generacije, a na repertoaru su se pronašli i drugi poznati domaći hitovi.

Iza ovog popularnog zabavnog pjevača je 45 godina glazbene karijere, a poznat je po svom osebujnom glazbenom stilu i neposrednom pristupu.

Uz poznate pjesme poput 'Evo mene moji ljudi', 'Nije u šoldima sve', 'Dalmatinac sam', atmosfera je bila ispunjena dobrim vibracijama i možemo samo reći da će Velika Gorica sigurno dugo pamtiti ovu nezaboravnu feštu.

'Hvala svima koji su sebe i gradili ovakav

Koliko je Velika Gorica napredovala u posljednje vrijeme, a posebno unazad godinu dana, moglo se vidjeti i čuti na svečanoj akademiji povodom proslave Dana grada, održanoj u Pučkom otvorenom učilištu. Brojni visoki uzvanici i gosti uveličali su ovu proslavu, a među njima i premijer Andrej Plenković, koji je često viđen gost u turopoljskom kraju. Predsjednik Gradskog vijeća Grada Velike Gorice Darko Bekić uvodno je istaknuo kako samo nekoliko mjeseci dijeli ovaj saziv Vijeća od njegova završetka. - Krenuli smo u izazovnim vremenima, no Grad predvođen administracijom gradonačelnika Ačkara pronašao je optimalna rješenja koja neće narušiti standard građana i realizaciju gradskih projekata. Svaka godina i proračun nosio je specifične izazove, ali ključne su bile sinergija, suradnja i podrška Vlade - kazao je Bekić i nastavio:

- Naš grad ne čine samo zgrade, projekti, ceste, njegov smisao i temelj su ljudi. To pokazuju svi oni koji nesebično daju dio sebe kako bi njihova sredina, lokalna zajednica i grad živjeli život kakav zaslužujemo - poručio je predsjednik Bekić. Gradonačelnik Ačkar prisutnima je poželio dobrodošlicu u grad velikog srca. - Unazad godinu dana dogodilo se puno toga. Niz kapitalnih projekata, puno toga što smo desetljećima željeli, stvarali i realizirali. Velika Gorica je danas prema Državnom zavodu za statistiku jedan od najpoželjnijih gradova za život. Hvala i Vladi na potpori i podršci na realiziranim, ali i budućim projektimarekao je gradonačelnik Ačkar te zahvalio sugrađanima koji svojim doprinosom i

GRADE, SRETAN ROĐENDAN! VELIKA GORICA SVOJ 29. ROĐENDAN PROSLAVILA UZ VISOKE UZVANIKE, MEĐU KOJIMA JE BIO I PREMIJER PLENKOVIĆ, ALI I UZ OSVRT NA PROTEKLO RAZDOBLJE TE POGLED PREMA NAPRIJED...

entuzijazmom naš grad čine boljim. - Vi nas povezujete u zajedništvo i donosite onu pozitivnu energiju kojom se hvalimo i dičimo - poručio je. Zahvalio je svim djelatnicima u obrazovnom sustavu, koji su temelj za budućnost našeg grada, vatrogascima, kulturno-umjetničkim udrugama, sportašima, komunalnim poduzećima i njihovim djelatnicima koji brinu da naš grad funkcionira u svakom segmentu. - Hvala i svim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovcima koji pune gradski proračun i zapošljavaju naše sugrađane. Znamo svi da bez vaše gospodarske podrške ne možemo raditi nove parkove, škole i vrtiće. Hvala vam što ste uložili svoj entuzijazam i trud u našu Veliku Goricu - dodao je gradonačelnik.

Iduća godina posebno je slavljenička za Veliku Goricu, jer slavi se 30. rođendan.

- Želim se zahvaliti na tri desetljeća svima onima koji su utkali sebe i gradili bolju Veliku Goricu, a to su svi moji prethodnici i svi ljudi koji su dali dio sebe te mi je posebno drago da ovdje među vama vidim i neke od njih - kazao je Ačkar te čestitao ovogodišnjim laureatima. Na brojnim uspjesima i napretku, u ime župana Stjepana Kožića, čestitao je zamjenik župana Ervin Kolarec.

- Kvaliteta života u Velikoj Gorici je na visokoj razini. Svi realizirani projekti ne

NAŠ GRAD NE ČINE ZGRADE I CESTE, TU SU SMISAO I TEMELJ LJUDI... VELIKA GORICA JE SVOJIM RAZVOJEM PRIMJER OSTALIM GRADOVIMA

bi bili mogući bez jasne vizije prvog čovjeka grada i njegovih suradnika. Snažnu podršku razvoju daje i Zagrebačka županija na svim poljima. Naš najveći zajednički završen projekt je Regionalni centar kompetentnosti, pomogli smo u izgradnji područne škole u Dubrancu, a u proračunu za iduću godinu osigurali smo tri milijuna eura za Dom za starije, 500 tisuća eura za školsku sportsku dvoranu u OŠ Kurilovec. Siguran sam da ćemo i dalje raditi na tome da kvaliteta života bude što bolja - kazao je Kolarec. Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge hrvatskih gradova Željko Turk istaknuo je kako je Sabor donio brojne zakone na prijedlog Vlade koji su utjecali na razvoj države, županije i svakog grada. - Slika zaista govori više od tisuću riječi, a to potvrđuje i slučaj Velike Gorice. No, uzalud novci ako nemate viziju, strategiju, razvojne i prostorne planove koji su preduvjet da bi ste napravili nove vrijednosti. Sve ono što danas Velika Gorica razvija i stvara je primjer, ne samo Zagrebačke županije, već i čitave Hrvatske. Ponosni smo na naš šesti grad po veličini, ali i najveći grad u županiji koji sa svojim ukupnim razvojem je primjer ostalima –poručio je Turk. Nakon tri mjeseca i otvorenja područne škole u Dubrancu, premijer Andrej Plenković ponovno se vratio u Veliku Goricu kako bi svim Velikogoričankama i Ve-

Grad Velika Gorica

Velikogoričani su u velikom broju došli vidjeti i čuti Grdovića

Foto: Josip Škof

SLJEDEĆA GODINA JUBILARNA

su utkali ovakav grad...'

likogoričanima čestitao dan njihova grada, ali i pohvalio ostvarena postignuća i rad gradonačelnika Krešimira Ačkara.

- Riješili ste temeljna pitanja na koja ljudi traže odgovor. Besplatni javni lokalni prijevoz i dječji vrtić upravo su neka od njih što vaš grad čini još ugodnijom sredinom, sve atraktivnijom i za mlade. Odlično ste prometno povezani i koristite svoje prednosti da budete logistički centar, ali i gospodarski, kao i sjedište velikih kompanija. Posebno mi je drago da će se jedan od Centara za starije osobe graditi i u vašem gradu, a projekt je vrijedan 10 milijuna eura. Također, odlučili smo da iznađemo sredstva do 2028. godine da se rješi projekt Dnevne bolnice - naglasio je premijer Plenković i čestitao gradonačelniku Ačkaru što nije podizao porez na dohodak - čime je izravno pridonio rastu

plaća svojih sugrađana. Velika Gorica uvijek može računati na potporu Vlade, kazao je premijer te najavio nova postignuća. Naime, izmjenom Zakona o regionalnom razvoju stvorit će se preduvjeti za izdašnije povlačenje europskih sredstava u okviru ITU mehanizma, a kojom će Velika Gorica na raspolaganje dobiti 30 milijuna eura. - Odlučili smo da milijarda eura bude alocirana gradovima središtima županija i da u to bude uključen i širi broj jedinica lokalne samouprave koje su naslonjene na te glavne gradove. Tu nije bila uključena Velika Gorica, no ispravit ćemo tu pogrešku izmjenom Zakona - kazao je Plenković te još jednom poručio kako će Vlada podržati buduće projekte Velike Gorice jer rezultati se itekako vide. Na kraju sjednice dodijeljeno je 14 gradskih nagrada i priznanja istaknutim Velikogoričanima i Velikogoričankama.

Tko su ovogodišnji laureati?

PČELAR, GORIČKI LIBANONAC, KLESAR, KRONIČAR GRADA...

Ove godine na svečanoj akademiji povodom Dana Grada Velike Gorice dodijeljeno je čak 14 nagrada grada. Svaka nagrada ima svoju priču i više je nego zaslužena. Ovogodišnja nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena poznatom mraclinskom poduzetniku Vjekoslavu Kovačiću - Kovi, koji je bio aktivan i u području humanitarnih, kulturnih, sportskih i društvenih djelatnosti.

NAGRADA GRADA VELIKE GORICE S LIKOM FRANJE LUČIĆA

Vesna Tafra iz Mraclina život je posvetila folkloru. Upornošću i vedrinom, marljivo s ljubavlju i predanošću radi na očuvanju kulturne baštine, prenoseći priče o povijesti Mraclina, čuvanjem od zaborava starinske recepte. U svojoj sredini uživa ugled uzorne, čestite i vrijedne mještanke. Branka Tretinjak vrijedna je i marljiva vlasnica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Aktivna je u svome Šćitarjevu gdje sudjeluje u organizaciji brojnih događanja, a predsjednica je i KUD-a Šćitarjevo. Bavi se očuvanjem kulturne baštine, humanitarno djeluje sa SOS selom Lekenik te je aktivna članica udruge ‘Uzorna hrvatska seoska žena.’

Učiteljice Područne škole Dubranec Anita Gorenc, Martina Mamić, Maja Malinović i Irena Meštrović aktivno su sudjelovale u obnovi škole u Dubrancu, a njihova posvećenost obrazovanju i podrška lokalnoj zajednici pokazala je ne samo profesionalizam, već i duboku brigu za dobrobit učenika i zajednice.

Ljuba Brnadić umirovljena ravnateljica Dječjeg vrtića Lojtrica godinama je bila aktivna u svim područjima vezanima uz odgoj i obrazovanje, kao i u udruzi ‘Gorica’ koja brine o djeci s poteškoćama u razvoju. Svojim angažmanom i predanošću sudjelovala je u odgoju brojnih Velikogoričana.

NAGRADA GRADA VELIKA GORICE

KRČKA VRATA

Gordani Brozović je prošlogodišnja prva pratilji na izboru za "Najuzorniju seosku ženu Hrvatske".

Predsjednica je udruge ‘Naš Rakitovec’ i vlasnica OPG-a. Svojim radom promiče domaću poljoprivrednu proizvodnju, ali i aktivno doprinosi očuvanju tradicije i razvoju ruralnog gospodarstva. Dario Frangen je osnivač Pčelarske udruge Turopolje koja kontinuirano promiče pčelarstvo te je prvi i jedini ekološki pčelar u Zagrebačkoj županiji i najveći ekološki voćar u gradu. Predsjed-

nik je udruge Z-EKO, koja je posvećena ekološkoj poljoprivredi, zaštiti okoliša i ruralnog prostora. Frangen promovira Veliku Goricu diljem Hrvatske kroz stručna predavanja.

NAGRADA S LIKOM

NIKOLE ŠKRLCA LOMNIČKOG

Lidiji Rožić, predsjednica Društva žena Buševec, godinama vodi projekte koji unapređuju kvalitetu života u zajednici i njeguju kulturnu baštinu Buševca. Lidijin trud i predanost čine je uzornom, a njezin doprinos jačanju solidarnosti i promociji kulturnog identiteta našeg kraja. Juraj Suša umirovljeni je klesar, ljubitelj likovne umjetnosti i inicijator izrade spomenika braniteljima u Kurilovcu. Sudjelovao je i u uređenju prostora Milenijskog križa, a sam je obnovio poklonac na uglu Jelačićeve i Kurilovečke ulice. Ivan Janković iz Mičevca član je Zelene akcije Mičevec te je aktivan na edukaciji građana i podizanja ekološke svijesti. Odgovorno promišlja o budućnost i svojim primjerom svjedoči kakav bi odnos trebao biti prema okolišu.

ZLATNA TUROPOLJSKA PODGUTNICA

Hassan Haidar Diab nagrađivani je novinar i ratni reporter Večernjeg lista, naš sugrađanin, podrijetlom Libanonac. Njegova bogata profesionalna biografija krije mnoge utjecajne tekstove. Nedavno je u Velikoj Gorici održana premijera dokumentarnog filma Hassanovi ratovi, s kojim doprinosi promociji grada u zemlji i svijetu. Renato Glogovčan svojevrsni je gradski kroničar, kojeg mnogi zovu najpoznatijim lutajućim reporterom. Svojim svakodnevnim angažmanom i vrijednim zapisima vremena kroz fotografiju promovira Veliku Goricu na brojnim platformama.

TUROPOLJSKO SRCE

Udruga HVIDRA okuplja vojne invalide Domovinskog rata i jedna je od najvećih takvih udruga u županiji. Aktivnostima potiče realizaciju socijalne zaštite i pružanje pravne pomoći te promiče istinu o Domovinskom ratu. Organizatori su Malonogometnog turnira i utrke u čast poginulim braniteljima s velikogoričkog područja. Malonogometna ekipa Kurilovec i Nino Košković okupljaju goričku mladež, promoviraju bavljenje sportom, a i veliki su humanitarci. Organizirali su veliku humanitarnu akciju "12 igrač" kako bi pomogli u rehabilitaciji mladog nogometaša Kurilovca, 18-godišnjeg sugrađanina Ivana Šćepinu.

STIŽE 30 MILIJUNA EURA!

Dani posvećeni sugrađanima s invaliditetom

AČKAR: ‘VI STE MOTIVACIJA I IZVOR POZITIVNOG DUHA’

Susretom gradonačelnika Krešimira Ačkara sa sugrađanima s invaliditetom u Pučkom otvorenom učilištu počela je višednevna tradicionalna manifestacija ‘Volim život’ koja se organizira povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. – Brojne zacrtane planove smo ostvarili, ali još ih je mnogo pred nama. Hvala vam svima koji neumorno radite na unapređenju cjelokupnog sustava i života naših sugrađana s invaliditetom. Vi ste dio naše zajednice te nažalost čak 17 posto stanovnika ima neki oblik invaliditeta. Vidimo to i u broju asistenata u nastavi za kojima itekako ima potreba. Ta je brojka s 58 došla na gotovo 120 asistenata. Jedini smo od gradova u Hrvatskoj koji je na sebe preuzeo financiranje asistenata koji nisu uključeni u europski projekt – istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Za korisnike inkluzivnog dodatka osigurano je 100 tisuća eura za uskrsnice i božćnice, a osigurana su i sredstva za pilot projekt pokretanja stambenih jedinica odnosno najam prostora. - Čestitam vam na uspjesima koje ostvarujete i na sportskom, ali i kulturnom planu jer niste niti svjesni kolika ste motivacija i izvor pozitivne energije i duha drugima. To progovara o vama koliko ste vaš jedan hendikep uspjeli pretvoriti u jedno pozitivno djelovanje što ne može svatko. Do sada smo mnogo toga ostvarili, ali u periodu koji je pred nama svjesni smo da moramo još više kako bi zajedničkim snagama napravili ovu četvrtu Strategiju u kojoj će se naći popis potreba koje ćemo mi prioritetno krenuti rješavati - kazao je prvi čovjek grada te dodao kako je u Proračunu za iduću godinu osigurano 20 posto više sredstava za osoba s invaliditetom.

Ovo je bila ujedno i prilika da se porazgovara o aktualnim pripremama i provedenim mjerama iz Strategije izjednačavanja prava i mogućnosti osoba s invaliditetom Grada Velike Gorice. Pitanja koja su uputili sugrađani s invaliditetom su od rješavanja prostora za udrugu Suncokret, zatim o obnovi zgrade Centra za odgoj i obrazovanje u Zagrebačkoj ulici do povećanja broja logopeda u dječjim vrtićima. Predložena je i inicijativa o organizaciji radionice koja bi pomogla udrugama, da iskoriste mogućnosti povlačenja europskih sredstava te na taj način osiguraju dodatna sredstva za svoj rad i realizaciju novih programa. Veliku pohvalu dobio je i Parasportski savez grada Velika Gorica koji je tijekom ljeta svoj djeci s invaliditetom omogućio sudjelovanje u sportskim aktivnostima.

Svoje prigodne božićne radove u predvorju Učilišta izložili su i članovi i korisnici Udruge Suncokret. Program obilježavanja ovog međunarodnog dana nastavio se predstavom, tribinom o zapošljavanju osoba s invaliditetom te turnirom 'Fuji božićnjak'.

Što je aktualno u gradu?

AKTUALNI SAT PUCEKOVIĆEVA POSTAJE JEDNOSMJERNA, RJEŠENJE ROTOR KOD

osljednji put u ovoj kalendarskoj godini okupilo se velikogoričko Gradsko vijeće, a na posao su vijećnici i ovoga puta krenuli Aktualnim satom. Otvorio ga je HDZ-ov vijećnik Vedran Zobec, koji je pitao kojom dinamikom će se odvijati projekti koji su u tijeku.

- Kod vas Rakarju u tijeku je izgradnja nove sportske dvorane, kao i natječaj HNS-a za nacionalni nogometni kamp. Intenzivno radimo na realizaciji projekta dnevne bolnice, a u tijeku je i odabir izvođača radova na Centru za starije. Tu je i osnovna škola u Kurilovcu, zajedno sa sportskom dvoranom, a OŠ Eugena Kumičića povećat će se na 9200 kvadrata. Tu je i dječji vrtić u Goričanki koji će biti gotov do veljače. Dobit ćemo i dječji vrtić u Gradićima, a do kraja godine ići će natječaj za dječje vrtiće u Kolarevoj i Pokupskoj ulici. Uz ovih 500 mjesta osiguranih u posljednje tri i pol godine, to će nam donijeti još 700 mjesta, što će rasteretiti naše kapacitete i otvoriti prostor za svu našu djecu - istaknuo je gradonačelnik. Ivan Bekavac iz MOST-a prenio je pitanja sugrađana o nedostatku parkirališnih mjesta, pogotovo u ulicama oko Doma zdravlja. Točnije, planira li se gradnja javne garaže, hoće li ona biti podzemna ili nadzemna, gdje bi se gradila... - Svjesni smo gužvi u tom di-

jelu grada i mogu reći da je pri kraju izrada elaborata kojom će Pucekovićeva postati jednosmjerna, pa će jedna strana biti osigurana za parkirna mjesta. Sva vozila koja uđu u Pucekovićevu izlazit će na Ulicu Matije Slatinskog, odakle će se moći ići lijevo, ali i desno, prema rotoru kod Leggiera. Što se tiče javne garaže, za to prvo moramo mijenjati urbanistički plan, a u nacrtima koje imamo je više podzemnih garaža, kako se ne bi narušavala vizura grada - odgovorio je Ačkar.

SREDIŠTE ŽUPANIJE

Što se planira učiniti sa zgradom stare općine pitao je SDP-ov Ivo Jelušić.

- Kad je u pitanju zgrada stare općine, postojali su projekti i vizije, a sad čekamo Fondove kako bi povukli sredstva namijenjena njezinoj izgradnji i obnovi. Mene bi najviše veselilo kad bi se sjedište Za-

grebačke županije preselilo u Veliku Goricu i to je jedan od glavnih razloga zašto nismo napravili korak. To je savršena lokacija, iako aktualni župan nema namjeru seliti sjedište. Međutim, ako se u nekom trenutku steknu uvjeti da Velika Gorica postane središte županije, čiji je najveći grad, ta lokacija bi bila idealno rješenje - rekao je gradonačelnik. Ozrena Robića iz SDP-a zanimalo je što se planira sa zemljištem bivše ZET-ove garaže. – Zemljište ZET-ove garaže je vrlo vrijedno i atraktivno, a na zahtjev djelatnika iz Velike Gorice, kojih ima oko 150, još će neko vrijeme to biti ZETova garaža. Dugoročno to nije rješenje, a mi smo i više nego otvoreni za prijedloge svih vas ovdje, s obje strane vijećnice –poručio je gradonačelnik Vijećnika HDZ-a Slavka Perkovića zanimalo je kad će ići nastavak rekonstrukcije Ulice Petra Zrinskog na Plesu te

hoće li biti uvrštena i gradnja sportskog igrališta. Pročelnik Katulić rekao je kako je dozvola stigla te kako kreće rješavanje imovinskih odnosa. MOST-ov Damir Slojšekn pita što će biti s prostorom bivšeg Velkoma te podsjetio kako je gradonačelnik prije dvije godine rekao da će Grad tamo graditi Trg pravde.

GDJE JE ZAPELO?

- Nismo rekli da ćemo to graditi mi, nego Ministarstvo pravosuđa. Možda i znate da je Velika Gorica ušla u kreditiranje od Svjetske banke da bi se napravio Trg pravde. Novi ministar Habijan i ja razgovarali smo o tome, ali to je problem koji postoji više od 20 godina. Tu Grad nema ingerencije, ali nastavit ćemo raditi sve na tome da radovi počnu. Novac je osiguran, ne znam gdje je zapelo, što se događa u procesu oduzimanja imovine - kazao je Ačkar.

Učenicima i studentima uručene stipendije

DODIJELJENO JE UKUPNO

50 GRADSKIH STIPENDIJA

radonačelnik Krešimir Ačkar dodijelio je ugovore o stipendiranju za 25 učenika i 25 studenata. Tako je dodijeljeno 30 stipendija prema uspjehu te 20 prema socijalnom statusu. Citirajući Nelsona Mandelu, gradonačelnik je naglasio kako je obrazovanje najmoćnije oružje koje možete koristiti da promijenite svijet.

- Tijekom života možda ćete naići na situacije koje vam neće odgovarati, možda neće biti poštene niti pravedne, ali znanje vam apsolutno nitko ne može oduzeti. Budućnost našeg grada će biti upravo onakva koliko ćemo mi ulagati u školstvo,

obrazovanje i demografiju. Odgovornost leži na svima nama, od vaših roditelja pa do nas kao Grada, da vam omogućimo da se ostvarite kao mladi ljudi, da se nesmetano možete posvetiti učenju i obrazovanju, odnosno onome što će u budućnosti značiti vaše zvanje, karijeru i vašu egzistenciju - istaknuo je gradonačelnik. Jedna od "zamki" tijekom obrazovanja je nestrpljivost, odnosno želja da se cilj ostvari

što prije i što lakše, no to na kraju može rezultirati da se taj cilj nikada niti ne ostvari. - Strpljivost se može i istrenirati, na tome trebate raditi i naučiti sami sebe kontrolirati. A kada dođete do strpljivosti, onda postoji samo jedan cilj pred vama. Kad odlučite što želite biti u životu, budite najbolji u tome. Ako želite biti automehaničar, budite najbolji automehaničar, ako želite biti limar, budite najbolji limar, ako želite biti liječnik, budite najbolji liječnik. Nebitno je što. Ljepota života je u tome što trebamo jedni druge. Liječnik treba keramičara, a keramičar liječnika - dodaje Ačkar. Učenici su zahvalili gradonačelniku i Gradu što su prepoznali njihov talent, trud i rad, kao i na tome što ulažu u njihovu budućnost i znanje.

Grad Velika Gorica

Vijećnici izglasali rekordni Proračun od 163,5 milijuna eura

U NJEMU SU OBUHVAĆENI PROJEKTI POPUT CENTRA ZA STARIJE, ŠKOLE, VRTIĆI, AUTOBUSNI TERMINAL…

a 15 glasova za i 3 protiv, izglasan je najvažniji gradski akt, Proračun za 2025. godinu s projekcijama za 2026. i 2027. godinu, koji iznosi 163,5 milijuna eura.

Riječ je o rekordnom proračunu koji obuhvaća brojne kapitalne projekte, a koje je gradskim vijećnicima iznio gradonačelnik Krešimir Ačkar na 19. sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice.

- Ovaj će Proračun kroz projekte i programe podići standard i kvalitetu življenja građana u Velikoj Gorici na višu razinu, posebice mladih obitelji i naših najstarijih sugrađana - naglasio je prvi čovjek grada te nabrojao sedam ključnih projekata za koje je ukupno planirano 35 milijuna eura.

Riječ je o izgradnji Centra za starije osobe u vrijednosti 10 milijuna eura, zatim škole u Kurilovcu sa sportskom dvoranom u iznosu od sedam milijuna i 125 tisuća eura, dogradit će se i Osnovna škola Eugena Kumičića za što će biti izdvojeno 5 milijuna i 217 tisuća eura.

U planu je i izgradnja dva dječja vrtića, u Kolarevoj ulici u vrijednosti od oko 4,58 milijuna eura te u Pokupskoj ulici u iznosu od oko 3,57 milijuna eura. Tu je još i izgradnja novog autobusnog terminala vrijednosti 3 milijuna eura te izgradnja montažne sportske dvorane kraj Gradske sportske dvorane u Rakarskoj ulici u vrijednosti od 1,2 milijuna eura te su radovi već započeli. Ono u što će se još ulagati u narednom periodu i za što se planira značajno povećanje sredstava je cestovna infrastruktura, kao i podizanje sigurnosti u prometu i izgradnja nogostupa. U planu je i trostruko povećanje sredstava za umirovljenike, za učeničke i studentske stipendije. Povećava se i razina socijalnih izdvajanja kao i financiranje svih gradskih zajednica od vatrogasaca, sportaša i kulture. Bit će još i značajnih izdvajanja za zelene projekte i projekte gospodarenja otpadom.

- Moram ovdje spomenuti i dva projekta koja nisu obuhvaćena gradskim pro-

računom jer Grad Velika Gorica nije njihov nositelj, ali za nas će biti od velikog značaja. Prvi od njih je dugoročno najvažniji projekt za naš grad i građane, a to je dnevna bolnica u Velikoj Gorici. Aktivno se radi na analizi svih relevantnih podataka i očekujemo da ćemo na proljeće imati definiran projekt bolnice. Prema dosadašnjim razgovorima dnevna bolnica u Velikoj Gorici trebala bi djelovati pod KB Dubrava. Drugi projekt je nogometni kamp HNS-a u Velikoj Gorici. Kao što je i nedavno najavio u Velikoj Gorici predsjednik HNS-a Marijan Kustić izgradnja kampa trebala bi početi u ožujku sljedeće godine - dodao je prvi čovjek grada.

Prijedlog Proračuna za 2025. godinu je četvrti i ujedno i zadnji prijedlog proračuna koji dolazi pred ovaj aktualni saziv Gradskog vijeća.

'IMA TU SLIČNOSTI'

- Velika Gorica, iako veliki grad, ima jednu zavidnu razinu parlamentarne kulture. Mogli ste vidjeti u prethodnim sazivima gradskog vijeća, nije nikada bio slučaj kao sada da je više od 50 posto točaka prošlo jednoglasno. Uvažavali smo i osluškivali i njihovo djelovanje tako da pred ovaj posljednji Proračun u ovom sazivu vijeća, zahvalim svima i pozivam da u tom duhu i jedinstvu nastavimo graditi bolju Veliku Goricu - poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Nakon što je detalje o Proračunu vijećnicima prezentirala pročelnica za financije Žaneta Štefančić, krenula je rasprava vijećnika.

Prvi se za raspravu ispred kluba SDP-a javio Mario Zdelar koji je istaknuo kako bi vijećnicima bilo lakše razumjeti i percipirati Proračun da je koncipiran na drugačiji način.

- Čovjek se umori dok sve ovo prouči. Smatramo da je proračun prenerealan i prenapuhan, ali na kraju će se vidjeti po realizaciji kada će biti njegov rebalans -

OVAJ ĆE PRORAČUN PODIĆI STANDARD I KVALITETU ŽIVLJENJA GRAĐANIMA VELIKE GORICE

ČEKAJU NAS I PROJEKTI KOJI NISU OBUHVAĆENI PRORAČUNOM: KAMP HNS-A TE DNEVNA BOLNICA

kazao je Zdelar te usporedio proračun za 2024. i 2025. godinu i naveo kako ima velike sličnosti po pitanju kapitalnih projekata. Ispred kluba HDZ-a za riječ se javio Vedran Zobec.

- Kolege iz oporbe uvijek su kao i svaki put prema proračunu kritični. Al to je tako i tako će uvijek biti. Prije svega je razvojan, ali i socijalan. To smo čuli kroz niz povećanja koje grad izdvaja za naše građane. Kažu da je proračun najvažniji dokument u gradu, no mislim da je to urbanistički plan. Vidjeli smo kako za sve ove projekte moramo mijenjati urbanistički plan. To našem gradu definitivno treba jer tim planom jasno definiramo kriterije širenja i razvoja grada - kazao je Zobec te dodao: - Moram priznat da sam i sam ostao šokiran visinom proračuna kada sam vidio, pomislio sam da možda nije neka greška. No, kada sam ga otvorio vidio sam razlog ovako visokog iznosa, tu su veća sredstva iz državnog proračuna za plaće, povlačenje sredstava iz EU, korištenje odobrenih kredita i prihod od prodaje zemljišta. Čuli smo i da se proračun najviše puni od stavke poreza na dohodak. Tu će grad godinama imati veliki plusnaglasio je Zobec te zaključio kako je proračun jako izazovan, ali izvediv.

'MOŽEMO SVI BITI PONOSNI' U raspravu se uključio i Damir Slojšek iz Mosta koji se složio s kolegom Zdelarom. - Kada usporedite proračun za 202. i 2025. dobijete identičan proračun po pitanju planiranih kapitalnih projekata. On je svakako prenapuhan. No, drago mi je da su se povećala sredstva od 13 posto za sportsku Zajednicu, a nadam se da će i Bratstvo ići u obnovu. Nadam se da se određeni projekti neće prebaciti za 2026. godinu - dodao je Slojšek. Nakon pojedinačne rasprave, vijećnici su izglasali novi Proračun. - Zahvaljujem svim vijećnicima na konstruktivnoj i otvorenoj raspravi, kao i podršci planiranim gradskim projektima važnim za naše sugrađane. Možemo svi zajedno biti ponosni - poručio je gradonačelnik Ačkar.

Geotermalno istraživanje krenulo, cilj jeftinije grijanje

BIT ĆE POSTAVLJEN TORANJ VISINE

52 METRA KOJI ĆE BUŠITI U DUBINU

2 900 METARA KAKO BI PRONAŠAO TOPLU VODU NA NAŠEM PODRUČJU

Ovih dana na području Velike Gorice započeo je projekt istraživanja geotermalnog potencijala koji bi u nadolazećim godinama trebao osigurati jeftinije i ekološki prihvatljivije grijanje. Predstavnici investitora, iz Agencije za ugljikovodike, gradonačelniku Ačkaru prezentirali su detalje projekta čija je vrijednost ugovora za preliminarni istražni prostor na području našeg grada više od 11,2 milijuna eura bez PDV-a. Kako su izvijestili, do sada su rješeni imovinsko-pravni odnosi s vlasnicima svih zemljišnih čestica na goričkom području, ishođena je lokacijska dozvola za istražnu bušotinu geotermalne vode Velika Gorica s radnim prostorom za smještaj bušaćeg postrojenja i pristupnim putem. Ishođeno je i Rješenje o provjeri naftno rudarskog projekta ‘Projekt izrade istražne geotermalne bušotine Velika Gorica’.

Istražnu geotermalnu bušotinu izradit će naftni servis CROSCO, a prije njene izrade treba se pripremiti bušotinski radni prostor koji uključuje izgradnju pristupnih cesta, iskop odvodnih kanala i pripremu temelja za bušaće postrojenje.

Na pripremljeni teren, koji je veličine gotovo dva nogometna terena, se postavlja bušaći toranj koji je visok 52 metra. Visine je kosog tornja u Pisi, a bušit će se na dubini od gotovo 2.900 metara. Aktivnosti će krenuti ovih dana, a trajat će do početka lipnja 2025. godine.

Istražne naftno-rudarske aktivnosti na preliminarnom istražnom prostoru Velika Gorica provode se u sklopu projekta „Razvoj geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva“ koji je financiran sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

OPREZ S PETARDAMA! PROŠLE GODINE BILO JE 19 OZLIJEĐENIH...

Više od tri desetljeća provodi se operativna akcija "Mir i dobro", s naglaskom na prevenciju i poticanje građana da u blagdansko vrijeme ne koriste pirotehnička sredstva. Unatoč učestalim upozorenjima, iz Protueksplozijske službe u Ravnateljstvu policije ističu kako je prošle godine zbog neopreznog, nestručnog i neispravnog rukovanja ozlijeđeno 19 osoba. Tri su teško ozlijeđene, među njima je 13-godišnjak. Iz Ministarstva unutarnjih poslova te podsjećaju na zakonske okvire, odnosno kad je građanima dozvoljena kupovina i uporaba pojedinih kategorija pirotehničkih sredstava. - F1 kategorija pirotehničkih sredstava obuhvaća sredstva koja sadrže manje količine eksplozivne tvari, a njihova uporaba dozvoljena je starijima od 14 godina tijekom cijele godine. Pirotehnika F2 i F3 kategorije sadrži znatnije količine eksplozivne tvari te ih se od 15. prosinca do 1. siječnja može prodavati isključivo starijima od 18 godina, osim petardi i redenika, čija je nabava i uporaba građanima zabranjena. Uporaba dozvoljene pirotehnike kategorije F2 i F3 dozvoljena je starijima od 18 godina samo u razdoblju od 27. prosinca do 1. siječnja - pojasnio je Nikola Turkalj, načelnik Sektora za inspekcijske poslove u Ravnateljstvu civilne zaštite.

Kako se slavi Božić u obitelji Ačkar? Kako izgleda taj dan, imate li svoje običaje?

Božić slavim u obiteljskom okruženju, sa suprugom i djecom u toplini doma i zajedničkim pripremama. Posebno me veseli što djeca sudjeluju u svemu, od rađenja domaćih božićnih keksa do kićenja bora. U tome ih od najranijih nogu potičemo supruga Marinela i ja, veseli me da su u potpunosti posvećeni ovim obiteljskim trenucima zajedništva i sreće. Nekad, dok sam ja bio dijete, to su bili isti takvi dani. Obiteljski, topli i mirni. Bilo je tako sve do Božića ratne 1991., kad tata prvi put nije bio s nama, već na ratištu. Nakon rata tata je otišao raditi u Njemačku i božićni blagdani su za nas dobili novo značenje jer smo s nestrpljenjem i radošću iščekivali njegov povratak. I zato, vraćam se na današnji doživljaj Božića, koliko god bilo posla i obveza, Božić posvećujem svojim najmilijima, jer ne bih volio da naša djeca osjete tugu i iščekivanje koje smo brat i ja osjećali kad otac nije bio s nama. Naša je kuća puna smijeha i radosti. Želim da tako zauvijek i ostane i zato je Božić posvećen samo obitelji i našem dragom Isusu čije rođenje slavimo. Što najčešće bude na stolu za Badnjak, odnosno Božić? Postoji li nešto što Vam donosi "miris Božića"? Uvijek je to bilo skromno, ali za mene su ti mirisi i okusi djetinjstva i danas najljepši. Za Badnjak ribice i krumpir salata, na Božić najčešće mlinci s puretinom ili piletinom, pa

BOŽIĆNI INTERVJU S GRADONAČELNIKOM U DRUKČIJEM, BLAGDANSKOM RAZGOVORU, KREŠIMIR AČKAR OTKRIVA

KAKVI OBIČAJI PRATE DANE BOŽIĆA U NJEGOVU DOMU, ŠTO PAMTI IZ DJETINJSTVA I ŠTO ĆE POŽELJETI SUGRAĐANIMA...

odojak s francuskom salatom, a bilo je i kolača, koji se inače nisu često nalazili na stolu. I supruga je kao dijete imala istu tradiciju pa je zajednički nastavljamo. A "miris Božića" je zapravo zagrljaj. Nekada majčin, kojim nas je uvijek brižno čuvala, i očev kad bi stigao iz Njemačke, a danas zagrljaj moje djece koji je tog dana nekako drukčiji i poseban. Kad se kod Ačkara kiti bor?

Običaj je da se bor kiti na Badnjak, ali najvažnije je da se obitelj okupi. Da svi zajedno kitimo bor, veselimo se ukrašavanju i uživamo u zajedništvu i blagdanskom ozračju, pokojoj usput slomljenoj kuglici, rasutim borovim iglicama... Kićenje bora u predvečerje Badnjaka počinje unošenjem bora i zajedničkom pjesmom "Narodi nam se", to je tradicija koju želim usaditi i u klince, da bi i oni kao odrasli ljudi to nastavili, bez popuštanja pritisku komercijalizacije.

Kolike su razlike u doživljaju blagdana danas i u djetinjstvu?

Naravno da sam drugačiji doživljaj Božića imao kao dijete nego danas, kao roditelj i suprug. No i u djetinjstvu i danas najvažnije je obiteljsko zajedništvo. Uz jednu veliku razliku - kao dijete sam se najviše veselio dobivanju darova, a danas mi je radost darivati. I znati da smo svi zajedno, da smo zdravi i sretni.

Kakve običaje su prakticirali Vaši roditelji, koliko ste toga preuzeli?

Običaji naše obitelji bili su kao i svih drugih katoličkih, vjerničkih obitelji. Zajednička molitva, odlazak na polnoćku, obiteljsko druženje i darivanje. Nekad smo išli na misu baš u ponoć, a sad kao obitelj idemo na Dječju ponoćku. Na sam Božić obiteljski ručak je kod mojih roditelja, dok na blagdan Sv. Stjepana idemo na ručak k punici i puncu, kojem je taj dan imendan. I tako opet stvaramo jednu novu tradiciju. Koja je omiljena božićna uspomena iz djetinjstva?

Svakom poklonu sam se radovao, koliko god bio skroman. U sjećanju su mi najviše ostale slikovnice, knjige i lopte. Nekako su ti poklo-

ZA BADNJAK SE POSTI UZ RIBICE I KRUMPIR SALATU, A NA BOŽIĆ NA STOLU SU NAJČEŠĆE PURICA I MLINCI

NEKA VAM BOŽIĆ BUDE

ISPUNJEN ZAJEDNIŠTVOM I TOPLINOM, KAO I OBILJEM

BOŽJEG BLAGOSLOVA

ni i imali simboliku jer sam profesionalno završio u školstvu, a dosta dugo sam i igrao nogomet. Koliko se teško, odnosno lako u tim blagdanskim danima odmaknuti od posla kad si gradonačelnik? Iskreno, nikada se ne uspijevate odmaknuti od posla. Nije to za pohvalu, ali je tako. Pogotovo u današnje vrijeme, kad ne postoji opcija da ste nedostupni. No svakako za obitelj uvijek morate imati vremena. Pogotovo dok djeca odrastaju i više vas trebaju. Supruga i ja se trudimo pružiti im toplinu i sigurnost i zato se barem na Badnjak i sam dan Božića pokušavam što više "odmaknuti" od posla i te rijetke trenutke u potpunosti posvetiti obitelji. O čemu prvi čovjek Grada razmišlja u vrijeme darivanja, što biste najviše voljeli darovati sugrađanima? Želim da naši sugrađani žive mirno, sigurno i spokojno, da mlade obitelji imaju sve uvjete za podizanje djece u zdravoj i uspješnoj sredini. Našoj djeci sretno i bezbrižno djetinjstvo, našim starijim sugrađanima kvalitetnu skrb, a svim Velikogoričanima kvalitetan život i usluge koje im grad može pružiti.

Kakva je bila ova godina u životu grada, čime ste najzadovoljniji kad pogledate 12 mjeseci unazad?

Bila je ovo godina u kojoj smo ostvarili dva velika cilja koja smo

postavili pred sebe: besplatan vrtić za svako dijete i besplatan lokalni prijevoz. Veliki je posao iza realizacije oba ova projekta, ali uspjeli smo, zato koristim prigodu da zahvalim svima koji su omogućili da to postane stvarnost. Kao osoba koja je svoj profesionalni put započela u školi, posebno sam sretan što smo izgradili novu školu s vrtićem u Dubrancu. Sretan sam i zbog mosta u Čičkoj Poljani, koji će osigurati kvalitetniji život u tom dijelu Turopolja. Otvoreni su Poduzetnički inkubator, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Centar kompetentnosti, uređene su prometnice, nogostupi i biciklističke staze. Pred nama je izgradnja Centra za starije osobe, a dugoročno najvažniji projekt je dnevna bolnica u Velikoj Gorici. Svjestan sam da ima i onih potreba koje još nismo riješili, poput nogostupa ili većeg broja igrališta, komunalne infrastrukture, ali dat ćemo sve od sebe da i oni budu realizirani na zadovoljstvo naših sugrađana kojima zahvaljujem ovim putem na razumijevanju i strpljenju. I što biste na kraju poželjeli svim Velikogoričanima? Nalazimo se u razdoblju Adventa. To je vrijeme mira i iščekivanja, vrijeme pripreme za dolazak Božića. I zato, ako imate ikog s kime su vam narušeni odnosi ili neriješenih situacija, pokušajte to riješiti, pružite ruku mira i dočekajte Božić u miru i radosti. Neka vam bude ispunjen toplinom, zajedništvom i obiljem Božjeg blagoslova. Sretan Božić, dragi moji Velikogoričani.

Ispunjen blagdanskim duhom, Djed Božićnjak je već 15-ak dana prije Božića navratio u Veliku Goricu. Tog dana, u poslijepodnevnim satima, viđen je kako ispred vrtića u Pucekovićevoj ulici veselo maše dječici koja odlaze iz vrtića. Kreativni i odlično raspoloženi muškarac, čiji je identitet nepoznat, nasmijao je cijeli niz klinaca, ali i njihovih roditelja, pomalo iznenađenih ovim neobičnim prizorom. Pa završio na mrežama...

VRTI SE KOTAČ

Razdragana dječica, ledene atrakcije, bogat glazbeni program i druženja uz zimske napitke... Sve to u grad nosi "Najslađi Advent u Gorici". - Prošle smo godine ponijeli laskavu titulu drugog najljepšeg adventa u Hrvatskoj. Ove smo godine napravili smo korak dalje te nam je bio cilj stvoriti čaroliju koja neće oduševiti samo naše sugrađane, već i posjetitelje iz cijele Hrvatske. Posebno smo ponosni na našu novu atrakciju, a to

je panoramski kotač iz kojeg će posjetitelji imati prilike vidjeti grad u blagdanskom ruhu iz "ptičje perspektive" - kazao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

NOVA LOKACIJA KLIZALIŠTA

Upravo je famozni Ferrisov kotač, visok čak 21 metar, koji pruža očaravajući pogled na osvijetljeni adventski park, od prvoga dana postao i "highlight" ovogodišnjeg Adventa. Svatko je želio probati, nekome se doživljaj svidio više, nekome manje, ali svatko je za to zadovoljstvo platio sedam, odnosno pet eura za mlađe od 15 godina. Djeca do tri

Piše: Petra Škrinjarić

VIJEST

KOTAČ NAJSLAĐEG ADVENTA

GRAD IZ ZRAKA VELIKA GORICA OVE GODINE POSTALA PRAVA OAZA BLAGDANSKE ČAROLIJE, U KOJOJ GLAVNU ULOGU PREUZIMA FERRISOV KOTAČ, VISOK 21 METAR

godine u kotač mogu besplatno... Koncept ovogodišnjeg Adventa doživio je osvježavajuće promjene. Klizalište od 400 četvornih metara ove je godine smješteno na novu lokaciju, iza zgrade Turističke zajednice, a dok su u prednjem dijelu parka ugostiteljske kućice i pozornica. Prvi puta ove godine Advent ima i ledeni tobogan, i to smješten odmah pokraj klincima omiljene lokacije, Božićnog sela, ponovno prekrivenog sijenom. Upravo tu,u Božićnom selu, klinci su dočekali Svetog Nikolu, odradili radionice, slušali i pričali priče, gledali predstave... A toga će, naravno, biti još u preostalim adventskim danima. Advent završava na Badnjak, 24. prosinca, kad počinju Novogodišnji dani, a cjelokupni program završava na Sveta tri kralja.

Albatros u Dubrovnik: Vesna je ispričala priču...

Vesna Barišić, autorica zbirke kratkih priča "Ispričat ću ti priču", dobitnica je ovogodišnje Književne nagrade Albatros 2024. Zbirka donosi niz potresnih priča i sudbina iz Domovinskog rata, kao i iz poslijeratnog razdoblja. Svečana 30. jubilarna dodjela nagrade bila je 5. prosinca Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta. Odluku o ovogodišnjem dobitniku donijelo je tročlano Prosudbeno povjerenstvo: Vedran Kukavica (predsjednik), Maja Kušenić Gjerek i Ratko Cvetnić. Sve troje su ukratko pojasnili razloge svoje odluke.

Svečanu dodjelu otvorila je Klapa Leggero, a nakon toga je Stipo Bilić, urednik Biblioteke Albatros, pročitao ulomak jedne od priča iz zbirke "Ispričat ću ti priču". Uslijedila je dodjela zahvalnica utemeljiteljima Albatrosa i urednicima. Zahvalnice su uručene Zlati Cundeković,

Foto: David Jolić

Božidaru Prosenjaku i Miljenku Muršiću, a Drago Bukovac zbog zdravstvenih razloga nije došao. Nagradu Albatros godinama uručuju čelni ljudi Grada, a ove godine nagradu je Vesni Barišić uručio je zamjenik gradonačelnika Neven Karas. Ravnateljica Anita Pišković predala je dobitnici paket knjiga. Dobitnica Albatrosa 2024. zaključila je svečanu dodjelu kratkim govorom i potpisivanjem svojih knjiga. Vesna Barišić rođena je 1965. u

Dubrovniku, gdje i danas živi i radi. Diplomirani je inženjer cestovnog prometa, većinu radnog vijeka provela je u Ministarstvu unutarnjih poslova. Ljubav za poviješću i očaranost rodnim gradom rezultirale su današnjim poslom turističkog vodiča. Pisanjem se ozbiljnije počela baviti tek u posljednje vrijeme. Koautor je Vodiča po Konavlima, a povremeno objavljuje kratke priče u glasilu Društva pisaca Dubrovnik. (D. Jolić)

NAJBOLJA

ŠKOLA U HRVATSKOJ!

UŠ Franje Lučića proglašena najboljom umjetničkom školom u državi, a Borut Vidošević je najbolji ravnatelj

Piše: Petra Škrinjarić

ao šlag na tortu, na samom kraju još jedne godine, obljetničke za goričku Umjetničku školu Franje Lučića stiglo je veliko priznanje. Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga proglasilo je goričku školu najboljom umjetničkom školom u 2024. godini, a ravnatelja Boruta Vidoševića najuspješnijim ravnateljem. Škola koja nosi ime jednog od najvećih sinova Turopolja, Franje pl. Lučića, od skromnih početaka do danas prešla je dug put. Nastojanjima svojih učitelja i nastavnika pokušala je i uspjela generacijama polaznika omogućiti prvi dodir sa svijetom umjetničke glazbe i plesa. Mnogi učenici su nastavili studij a neki su se vratili školi i čine drugu generaciju njenih nastavnika. Škola sudjeluje na domaćim i međunarodnim natjecanjima. U proteklih 50 godina osvojeno je preko 400 nagrada,

"Vremenski pigmenti"

Zlate Cundeković uz poeziju i zvukove

Nova knjiga Zlate Cundeković "Vremenski pigmenti" predstavljena je u Domu kulture Galženica. Predstavljanje je otvorila autorica knjige pričom o jednoj pjesmi, koju je zatim pročitala Jana Strbad, a vođenje predstavljanja predala je novinarki Zdravki Valentini Giacometi. Uslijedio je nastup glazbenice Marije Mlinar na harfi. O književnici, autorici Zlati Cundeković, govorila je književnica Diana Burazer. Glumica Mira Bosanac pročitala je dvije pjesme iz nove knjige po svom izboru, a zatim je na harfi svoje umijeće pokazala mlada glazbe-

harfe

nica harfistica Tara Franjić. Urednica knjige Zora Jekić govorila je o nakladi i Izdavačkoj kući Biakova. Glumica Bosanac je iznova pročitala dvije pjesme po svom izboru, a iza toga je Hrvojka Mihanović Salopek, književnica i znanstvenica u HAZU, govorila o knjizi "Vremenski pigmenti".

Glumica Bosanac je opet pročitala "Vremenski pigmenti", a o njenom nastajanju govorio je književnik Miroslav Mićanović. Glumica Bosanac je pročitala još dvije pjesme, nakon čega je uslijedio završni nastup mlade harfistice Franjić. (dj)

diploma i priznanja u gotovo svim disciplinama koje škola podučava.

GUDAČI, GITARE I BALET

Škola danas broji 500 učenika i više od 60 učitelja i nastavnika, u deset odjela. Projekti Škole održavaju se u dvorani Galženica, dvorani Gorica, Muzeju Turopolja, Starom gradu Lukavcu. Razvija suradnju sa osnovnim i srednjim školama na širem gradskom području. Ističe se Projekt Queen, Pink Floyd, Projekt Lučić, Hana Wa Saku 2020. /2021. Osobito se ističe dugogodišnje domaćinstvo Škole Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa, kontinuirano od 2004. do danas, bijenalno gudača i gitare, a od 2007. redovito godišnje klasičnog baleta i suvremenog plesa.

Spomenimo i kako je Borut Vidošević, nagrađen za najuspješnijeg ravnatelja, na čelu škole od 2009. godine. - Uvidi mojih prethodnika, vjerojatno više no moji vlastiti, čak i ako sam u njima, kao nastavnik, pročelnik odjela i

KLINCI I FOLKLOR, SPOJ KOJI KOD NAS

TRAJE NAJDUŽE...

Folklorni ansambl Turopolje organizirao je 27.

Dječje folklorne susrete, koji su održani u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Voditeljica programa naglasila je na početku kako su Dječji folklorni susreti najstarija manifestacija ove vrste, ne samo u našoj županiji, nego u cijeloj Hrvatskoj.

Mlade izvođače i brojne posjetitelje (roditelji, bake, dede, prijatelji) pozdravio je Ervin Kolarec, zamjenik župana, a u ime Grada Ve-

like Gorice Lana Krunić Lukinić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti, koja je i otvorila susrete. Na njima je, uz domaćina, sudjelovalo još šest KUDova: KUD Bratinečko srce (Bratina), KUD Sveta Ana (Odranski Obrež), Folklorni ansambl Mladost (Samobor), Ansambl Zabok (Zabok), KUD Bukovac (Zagreb), Folklorni ansambl Zagreb-Markovac (Zagreb) i FA Turopolje (dvije grupe). (dj)

IZAZOVI VREMENA

TJERAJU NAS NA NOVA

RJEŠENJA U RADU

U OVIH 50 GODINA ŠKOLA JE

OSVOJILA VIŠE OD 400 NAGRADA

član upravnih tijela škole i sudjelovao, zacrtali su put koji je našu školu doveo ovdje gdje je danas. Možda je u okvirima našega glazbenog i plesnog školstva najznačajnija uloga koju je naša škola odigrala bila ona u diverzifikaciji obrazovanja u području suvremenog plesa. Izazovi vremena u kojem se nalazimo, umnogome zajednički svim glazbenim i plesnim školama u zemlji, tjeraju nas na iznalaženje novih rješenja, pronalaženje novih načina djelovanja i suradnje sa školama općeg profila, osnivačima i lokalnim zajednicama. Čini mi se očitim da su međusobna podrška, i što bolje i usklađenije zajedničko djelovanje naših ustanova izvor snažnijeg i presudnijeg utjecaja na budućnost umjetničkog obrazovanja u Hrvatskoj - istaknuo je Vidošević.

SVEČANI KONCERT

Ovo dragocjeno priznanje, koje dolazi na kraju godine u kojoj su zaključili proslavu 50. obljetnice od osnutka škole, uručeno je na Svečanom koncertu u povodu Dana HDGPP-a koji se ove godine u Velikoj Gorici održao 17. prosinca u Dvorani Gorica.

Knjiga na dar: Djeco, "Život je radost" je i nastala baš zbog vas

Uoči Sv. Nikole velikogorička pjesnikinja Zdenka Mlinar posjetila je učenike OŠ Eugena Kumičića i darivala im svoju knjigu "Život je radost". Susret je organizirala voditeljica školske knjižnice Sara Vrbanc. Školski Čitateljski klub Zvjezdice sastaje svaki tjedan, a članice kluba su čitale životopis pjesnikinje i recenziju iz knjige koju im je poklonila. Svoju ulogu u čitanju poezije imala je i gorička gimnazijalka Lucija Horvat, do prije tri godine učenica ove škole. - Razlog darivanom naslovu je lepršavost sadržaja knjige, koja obiluje lirskim minijaturama na temu četiri godišnja doba, životne svakodnevice, ljubavi, uz svima nam potrebna zrnca mudrosti. Uz tematsku primamljivost, ali

i zanimljive ilustracije velikogoričkog slikara Željka Šajha, dječja se usredotoče na knjigu, što mi je bio ciljistaknula je Zdenka Mlinar. - Veseli me što je školska knjižnica bila puna, a druženje je izgledalo kao školski sat. Cilj mi je bio da upravo djeca čitaju šarolikost mojih lirskih minijatura. Ideja je rado prihvaćena, a baš taj dio bio je privid školskog sata, na kojem su se učenici možda po prvi put upoznali s tom književnom formom - dodala je Mlinar, i sama dirnuta toplinom ovog susreta. Uz ozbiljan pristup djece knjizi, te radost darivanja i sudjelovanja svih prisutnih na ovom "satu", Zdenku raduje i činjenica da su kod Zvjezdica u planu već i neki novi poetski susreti. (pš)

Foto: David Jolić

Foto: OŠ

Eugena

Kumičića

Foto: David Jolić

Kova otišao gradu ostav

VJEKOSLAV KOVAČIĆ (1956. - 2024.)

UGLEDNI MRACLINSKI PODUZETNIK, VLASNIK TVRTKE KOVA D.O.O., BIVŠI

NOGOMETAŠ, FOLKLORAŠ I JOŠ

ŠTOŠTA, U CIJELOM KRAJU OMILJENI

KOVA PREMINUO JE 6. PROSINCA

Posljednjih nekoliko godina trajala je bitka s teškom bolešću, pokušao je sve kako bi odnio pobjedu u “utakmici života”, ali tog je petka Vjekoslav Kovačić Kova posljednji put sklopio oči... Bio je ugledni poduzetnik, bio je i sportaš i folkloraš, bio je suprug, otac i djed, ali Kova je bio, svjedoče svi odreda, jedan od najboljih ljudi koje se u našem kraju moglo susresti. Ostavio je neizbrisiv trag u životu grada i cijeloga kraja, zato je i tuga koja se proširila i logična, i očekivana. Kova je Mraclinac od glave do pete, omiljen i u svome mjestu, u kojem se rodio 1956. godine. Osnovnu školu pohađao je u Mraclinu, kasnije i u obližnjoj Vukovini, da bi srednju školu odradio u Zagrebu, gdje je završio strojarsko-tehničku školu. Obrazovanje je nastavio u velikogoričkoj Višoj zrakoplovnoj školi, a od 1980. bio je zaposlenik gradskog komunalnog poduzeća Velkom. Gotovo cijelo desetljeće proveo je na rukovodećim funkcijama u Velkomu, ali usporedno je počeo graditi i vlastiti biznis. Počelo je 1983., otvaranjem obrta za proizvode od metala i plastike, a 1991. posao je narastao i mali obrt se pretvorio u ozbiljnu tvrtku Kova d.o.o., danas prepoznatu u cijeloj Hrvatsko, ali i šire. Kova je proizvodio sprave za dječja igrališta, natpis “Kova d.o.o.” viđamo u svim dječjim parkovima, ali to je samo dio onoga što je radio.

Cijela ta poslovna priča krenula je nakon što je okončana ona nogometna, u kojoj stoji da je Vjeko zvani Kova bio - paklen igrač! Počeo je u svom NK Mraclinu, pa vrlo rano otišao u zagrebački Dinamo, gdje je ostao sve do isteka juniorskog staža. Nakon toga je igrao za NK Zagreb, kasnije i za sisački Metalac, a svjedoci vremena kažu kako je riječ o jednom od najboljih nogometaša koje je Turopolje ikad dalo. Nije bio vezan za Radnik ili druge goričke klubove,

put ga je vodio drugim smjerovima, ali da će ostati zapamćen i po nogometu, hoće. Ostao je lud za nogometom praktički do posljednjeg trenutka. Pratio je i Dinamo i reprezentaciju, ali posebno mjesto u njegovu srcu imala je HNK Gorica, klub kojem je pomagao i uz kojega je bio praktički od prvoga dana. Tu je Kova i ostao svih ovih godina, kao jedan od važnih sponzora, ali i kao jedan od najvećih navijača, veliki prijatelj kluba. Pratio je i seniore, ali znao je i svaki rezultat, juniora, kadeta, pionira… Uostalom, dedinim putem krenuli su i unuci nogometaši, koji treniraju u podmlatku HNK Gorice.

Uz biznis i nogomet, Kova je uživao provoditi vrijeme i uz folklor. Član KUD-a Dučec bio je dugi niz godina, a gotovo 20 godina, od 1999. do 2018., bio je i predsjednik Društva. I to vrlo važan predsjednik, jer Mraclinci će i sami istaknuti da je “u velikoj mjeri dao Dučecu današnji programski oblik”. U njegovu predsjedničkom mandatu KUD Dučec je pokrenuo manifestacije kao što su Dani Sv. Vida, Dučecove spelancije, ali i brojne druge projekte koji su unaprijedili kulturni i društveni život Mraclina.

Uz sve to, još od malena bio je član mraclinskog DVD-a, što će dodatno zaokružiti jedan ionako zaokružen, ispunjen, sadržajem i ostavštinom iznimno bogat život. Najvrijednije od svega toga ipak je oduvijek bila obitelj, za dobrim Kovom tuguju supruga, njihovih četvero djece i brojna unučad… Kao, uostalom, i cijeli Mraclin, kao i cijeli naš kraj, koji će pamtiti jednog od svojih istaknutih ljudi. Ovaj svijet napustio je samo nekoliko dana prije nego što je trebao dobiti gradsku nagradu za životno djelo, koju je ovako preuzela kći Kristina Žordić. I pročitala emotivan govor koji je Kova pripremio za ovu prigodu: "Dopustite mi da ovim putem iskažem zahvalnost za dodijeljeno priznanje, ali da iskoristim priliku za nekoliko nadam se poticajnih misli o našem kraju. Rođen sam i cijeli sam život pro-

Piše: Marko Vidalina

NOGOMETAŠ I NAVIJAČ

ŽIVOT U FOLKLORU

s počastima, a svome io oproštajno pismo...

veo u Turopolju, mome Mraclinu, u kojem sam zasnovao obitelj. U Gorici, našoj turopoljskoj metropoli. Kao sportaš, kulturni radnik i, naravno, kao poduzetnik i poslovni čovjek, obišao sam doslovno cijeli svijet i zato mogu ustvrditi: Turopolje je malo, ali je dovoljno veliko da u njemu čovjek provede ne jedan, nego tri ispunjena i bogata života.

Od vremena moga djetinjstva i mladosti, naš se kraj promijenio više nego u čitavim stoljećima prije toga. Stizali su u Turopolje ljudi s raznih strana, sa svojom energijom i planovima, sa željom da baš tu stvore bolji život sebi i svojim obiteljima.

Velika Gorica rasla je pred našim očima, gotovo svakodnevno, i ta

nas je energija tjerala da i mi starosjedioci budemo iz dana u dan sve bolji i konkurentniji. I kao sportaši, i kao zauzeti čuvari naše turopoljske baštine, i kao ljudi realnog sektora, pogotovo od trenutka kad smo napustili ekonomske okove koje nam je nametao bivši sistem i kad smo postali dio globalnog tržišta.

S tim iskustvom, vjerujem da naša Hrvatska i naše Turopolje imaju svoju budućnost. Imaju u malim, ali dinamičnim i uređenim sredinama poput Velike Gorice, poput moga Mraclina i svih onih drevnih sučija naše Plemenite opčine turopoljske, koja na godinu slavi 800 godina postojanja. To svjedoči o

našoj upornosti, radišnosti i otvorenosti prema svijetu, ali prije svega o našoj odgovornosti prema onome što nam je Bog dao i što su naši djedovi sačuvali. U tome smislu je i poruka koju bih mogao uputiti mladim ljudima koji danas razmišljaju u ulasku u poduzetničke vode: Ako imate povjerenje u sebe i ako čistog srca prionete uz ono što znate raditi, Hrvatska doista jest mjesto na kojem se može uspjeti!

Još jednom zahvaljujem na ovoj visokoj počasti. Zahvaljujem svojoj obitelji, danas već poprilično brojnoj. Na ljubavi, strpljenju i podršci te po zagovoru Sv. Lucije, naše turopoljske zaštitnice, želim vam svima sretan i blagoslovljen Božić i svako dobro u 2025."

'RADITE ČISTA SRCA!'

Carstvo divljine i doza egzotike u Ribnici

Dobro jutro. Molim Vas dvije tarantule, tri kameleona, dvije zmije, jednog patuljastog afričkog ježa, četiri kajmana, 20 koi riba i pet kilograma lopoča... Dostava za van. Sličnom narudžbom počinje uobičajni radni dan Matije Mesica iz Ribnice, trgovca i hobista egzotičnim životinjama. Na stranici Egzotika.hr u ponudi ima lopoče, bilje za vrtna jezerca, zmije, škorpione, kameleone, dlakave tarantule, patuljaste kajmane koji žive u posebnim bazenima i hrane se ribom, mesom i glodavcima, guštere, 50 vrsta egzotičnih japanskih Kai šarana raznih boja i 15 vrsta zlatnih riba, koje su smještene u bazenima, kojih je puno dvorište. Ljubav prema tarantulama i škorpionima krenula je kao hobi prije 26 godina te se prodajom zmija, kajmana, škorpiona i riba pretvorila u ozbiljan posao. Interes za egzotične životinje u Hrvatskoj je velik. Najčešće su iz uvoza, iz Njemačke. Na tronu, u ulozi najprodavanije egzotične životinje je slatkiš - afrički patuljasti jež. Sličan našem domaćem ježurku ježiću, ali malo manji, svjetliji, hrani se insektima, hranom za mačke i poseb-

JEDNOG PITONA, MOLIM! OBITELJ MESIC, KOJA SE IZ ZAGREBA DOSELILA U RIBNICU, UZGAJA I PRODAJE ZMIJE, ŠKORPIONE, TARANTULE, PATULJASTE KAJMANE, EGZOTIČNE RIBE... A NAJPOPULARNIJI JE - PATULJASTI JEŽ!

nom hranom za ježeve.

IN su i kameleoni, bradate agame, neotrovan gušter iz Australije, koji izgleda kao mali zmaj, ima bodlje koje nisu oštre, vrlo zanimljiv primjerak, koji se hrani insektima, lagan je za održavanje, živi u terarijima sa posebnim lampama koje služe za sunčanje i grijanje. I često ga zovu "mali zmaj", jer izgleda kao potomak zmajića iz Game of Thrones...

LJUBAV ZBOG KAMELEONA

Od zmija otrovnica, kojih se većina ljudi boji, Matija nema nijednu. S obzirom na to da je otac troje male djece, ne bi riskirao sa otrovnicama.

- Ljudi najčešće drže zmije koje su pitome, daju se uzeti u ruke, pomaziti, nisu agresivne. Iako, zmije su u biti plašljive životinje. Trenutno imamo pitona iz Austalije i Afrike te bou iz Srednje Amerike. Cijena jedne zmije je u prosjeku stotinjak eura, a držanje nije skupo budući da se hrane od jednom tjedno do jednom u dva-tri tjedna, ovisno o veličini zmije. U prosjeku je to trošak od pet do 15 eura mjesečno, ništa skuplje nego za psa ili mačku - kaže Matija.

A jedan šareni kameleon i ljubav prema egzotičnim životinjama spojili su Matiju, rođenog Zagrepčanina, sa suprugom Lidijom, rođenom Zadrankom, liječnicom specijalizanticom hitne medicine u bolnici Rebro.

Cijela priča je rezultirala brakom i troje djece, prvašićem Filipom te čet-

NAŠA DJECA

VIŠE NI NE PRIMJEĆUJU TARANTULE

I ZMIJE, A S

JEŽIĆEM SE I IGRAJU...

SUSJEDI SE

NE BUNE, A PONEKAD I

DOĐU MALO

POGLEDATI

NAŠ ZOO

verogodišnjim blizancima koji su dobili imena iz Star Warsa, Leia i Lukas. No ajmo se vratiti na "love story", na upoznavanje na sajmu egzotičnih životinja, a za sve je kriv jedan kameleon kojeg je Lidija poželjela za ljubimca jer je kao mala živjela u Africi. Točnije, u Keniji, u Nairobiju, i u vrtu je imala guštere koji se kamufliraju te ih je lovila i gnjavila. Pronašla ga je na Matijinom štandu, kupila ga po ponudi koju nije mogla odbiti, razmijenili su kontakt zbog kamelona (bar je tako Lidija mislila) pao je neuobičajen dejt u ZOO-u i nekoliko godina kasnije izgovorili su sudbonosno DA. Prisjeća se da je u Africi znalo biti i otrovnih zelenih mambi, a leopardi su znali prolaziti kroz grad te je bila preporuka da se pripazi na mačke i ljubimce...

Iako je išla u internacionalnu školu, uspjela je naučiti i malo svahilija, za koji priznaje da je težak i da je u njezinu slučaju "malo zahrđao".

- Naši klinci ne obraćaju pretjeranu pažnju na zmije, škorpione i tarantule jer su uz njih odrastali.

A to i nisu ljubimci koji se paze i maze, više su za gledanje kroz terarij. Sa afričkim patuljastim ježevima je druga priča, hrane ih i malo se poigraju - govori Lidija, a Matija se nadovezuje:

- Jednom mi je zmija izmigoljila kroz slučajno otvoren prozor, susjedu se objesila na antenu i sunčala se dok va-

trogasci nisu riješili stvar. Bio je to bezopasni pitomi piton od dva, možda 2,5 metra, koji je služio za fotkanje s klincima na izložbama i sajmovima. Pitona ima raznih vrsta, od onih od 60 cm do opasnih pitončina od deset metara. Sve zmije, kao i naše najpoznatije neotrovnice bjelouške, smukulje i bjelice, dave plijen omatajući se oko njih kao i pitoni, koji su pitomi, ne napadaju bez razloga. Može ih se naučiti da poziraju i primaju se u ruke ili stavljaju oko vrata, bez straha da će ugristi ili udaviti.

Planovi za proljeće su otvorenje trgovine egzotičnih životinja sa paucima, gušterima, zmijama i ribnjak sa japanskim Koi šaranima te prodaja opreme i hrane. - Susjedi u Ribnici dobro reagiraju na egzotični Zoološki vrt, ponekad dođu pogledati životinje... I ne bune se - govori bračni par Mesic.

Otkad su se preselili iz zagrebačkog Borčeca Ribnicu, apsolutno su oduševljeni životom na selu, dobrim susjedima, prirodom, mirom, tišinom...

- Nema gužve u prometu, imamo ogromno dvorište u koje stane gomilu bazena za Koi šarane, a i klinci se mogu bezbrižno igrati, voziti bicikl ili samo uživati u pogledu na zelenilo - zaključuju svoju priču. A kroz tu svoju priču obitelj Mesic, očito je iz svega viđenog, živi sretnu simbiozu ljudi i egzotičnih životinja.

SEOSKA IDILA U RIBNICI

Piše: Gianna Kotroman

ROĐEN U ŠKOLI! DIO RAZREDA KOJI JE 1961. KRENUO U PRVI RAZRED U OŠ POKUPSKO JE I ŽELJKO KRIŽANIĆ, KOJI JE SVIJET UGLEDAO U DANAŠNJEM - KABINETU ZA INFORMATIKU

Piše: Petra Škrinjarić

Nakon punih 55 godina, osnovnoškolskih dana prisjetila se generacija učenika koja je 1969. godine završila Osnovnu školu Pokupsko. Prošlo je više od pola stoljeća, ali opet su sjeli u školske klupe svoje škole.

Na proslavu godišnjice "male mature" stiglo je tek 14 bivših učenika, od njih 36 koliko ih je prošlo kroz razred te generacije. Neki su u međuvremenu umrli, neke je spriječila bolest, a do nekih nije bilo moguće doći. Za okupljanje svoje stare školske ekipe iz Pokupskog zaslužni su Katica Majdak (rođ. Zgurić) iz Odre i Željko Križanić iz Mraclina. Oboje su dio ili gotovo cijelo svoje djetinjstvo i školovanje proveli u Pokupskom.

- Katica je sve pokrenula, pronašla kontakte i sve nas okupila, a dogovor je trajao više od godinu dana. Ali na kraju smo se uspjeli okupiti, svi u dobroj kondicijikroz osmijeh će Željko te dodaje: - Kad smo se našli na parkiralištu škole, bilo je tu i ponovnog upoznavanja jer godine ipak čine svoje. Neki se nisu vidjeli svih tih godina. Kako bi ovjekovječili trenutak, fotografirali smo se na gotovo istom mjestu gdje smo se slikali u prvom razredu davne 1961. - nastavlja priču. No škola danas ima sasvim novo ruho, pa su nekadašnji učenici ostali u čudu i zadivljeni koliko lijepo i moderno ona danas izgleda. Kao pravi domaćin, dočekala ih je

ravnateljica Štefica Facko Vrban, koja ih je povela u mini obilazak škole i smjestila ih u školske klupe prvog razreda. Posebno uzbudljivo i emotivno bilo je za gospodina Željka, kojeg za tu školu vežu obiteljske uspomene.

- Ravnateljica nas je odvela u prostoriju u kojoj sam se ja rodio, a sad je to kabinet za informatiku - emotivno nam govori nam Željko, koji je možda jedini čovjek u Hrvatskoj u čijem je rodnom listu kao mjesto rođenja upisana škola.

- Kada sam vadio papire za vjenčanje, otišao sam u svoje Pokupsko i matičar Mirko Cvetnić pred mene je stavio knjigu gdje piše kad sam rođen i s adresom rođenja Osnovna škola Pokupsko. Bilo je to 31. siječnja 1955. godine i zapao je snijeg, a u selu je bio samo jedan džip i nije bilo mogućnosti da se mamu preveze u bolnicu. Porodile su me baka i babica. Sad sam dobio priliku pokazati svojim školskim kolegama sobu i ćošak gdje sam rodio. Posebno sam emotivan kad prolazim pokraj škole, naviru mi sjećanja - prepričava nam Željko, inače dijete prosvjetnih radnika Vida i Marice, koji su u Pokupsko došli raditi 1952. godine. Željko je živio u školi, a Katica u kući pored škole. Bila su to drugačija vremena, u školi su se nosile kute, pisao se krasopis tanko našiljenom olovkom ili pak perom i tintom. Neposlušnost su učitelji rješavali slanjem u kut. Sjećaju se dobro Katica i Željko svoje učiteljice Nade Jakuš.

Ljudi

TOG DANA ZAPAO JE SNIJEG...

GENERACIJA 1969. Okupili se 55 godina nakon 'male mature'

- Sjećamo se kako smo čupali travu s gredica u povrtnjaku koji se nalazio iza školske kuhinje, pa smo pod tjelesnim pomagali učiteljima spremati drva za ogrjev. Na kraju školske godine išli smo uvijek u školu u prirodi, a to je značilo berbu šumskih jagoda ili kupina. Ubrano voće uvijek je završilo u školskoj kuhinji, kako bi se napravili pekmezi - prisjeća se Katica svojih školskih dana te dodaje kako je tu bilo i drugih pomalo neobičnih zahtjeva. - Jednom nas je razrednica Nada pitala zna li netko zaklati kokoš. Javila se Vera pa smo zajedno hvatale kokoš po dvorištu, ali ja to nisam mogla napraviti. Ja sam držala kokoš dok je ona sjekirom zamahnula. Ne sjećam se kako je na kraju završilo, ali bilo je strašno - prisjeća se Katica, koja tada nije imala niti deset godina.

- Bilo nam je stvarno lijepo u školi. Brali smo puževe i vrganje poslije kiše koje smo nosili na prodaju u zadrugu pa smo si tako nešto i zaradili. Kad sam morala učiti za školu, nosila sam knjige sa sobom

OKUPILO NAS SE 14 I

PONOVILI

SMO FOTKU KOJU SMO

SNIMILI U PRVOM

RAZREDU, 1961. GODINE

na pašu s kravama, no unatoč svemu bila sam odlikaš - priča nam ponosno Katica, koja je svoj radni vijek provela kao krojačica i još uvijek, iako u mirovini, sjedne za šivaću mašinu. Promjena radnog mjesta Željkovih roditelja rezultirala je selidbom u Veliku Goricu 1965., pa osmogodišnje školovanje nije završio s pokupskom ekipom.

- Ostao sam u stalnom kontaktu s mojim curama i dečkima s kojima sam krenuo u život. Kasnije smo se razišli svatko na svoju stranu, neki se nisu vidjeli svih tih

godina. Ovo je bila prilika da se ponovno sretnemo i razmijenimo svoja životna iskustva i događaje, ali i prisjetimo tih prošlih vremena, kad smo zajedno sjedili u školskim klupama. Mogu reći da svoje djetinjstvo ne bih mijenjao ni za što. Bilo je to zaista djetinjstvo ispunjeno svim aktivnostima, što je danas gotovo nemoguće - završno će Željko.

SAD NEMA ČEKANJA...

Nakon druženja od jednog školskog sata u bivšoj učionici, učenici generacije '61./'69. nastavili su slavlje uz pjesmu u obližnjem ugostiteljskom objektu. - Žao nam je što nismo uspjeli doći do kontakta drugih, ali i što nismo vidjeli one koji su bili spriječeni zbog bolesti ili su u invalidskim kolicima. Morat ćemo se nekako organizirati i krenuti u kućne posjete. Bilo je lijepo prisjetiti se naših dogodovština iz ranog djetinjstva, pa smo zaključili da ne možemo dugo čekati, već se čim prije opet sastati. I na kraju, mogu reći da je zaista najljepše đačko dobazaključuje Katica.

KNJIGA U RUCI, KRAVE NA PAŠI

O Muzeju Turopolja doznajmo - u Muzeju Turopolja!

Viši kustosi Muzeja Turopolja Maja Ergović i Josip Popovčić pripremili su novu izložbu, koja je od 11. prosinca postavljena u prostorijama muzeja. Izložba nosi naziv "260/65 – Povijest jedne zgrade" te je zanimljiv prikaz ne samo arhitekture, već i društvenih i kulturnih promjena koje su se odvijale tijekom vremena.

Cilj izložbe je obilježiti 260. godišnjicu izgradnje Turopoljskog grada i 65. obljetnicu Muzeja Turopolja. Izložba će predstaviti kronološki pregled razvoja Turopoljskog grada, koristeći izvorne dokumente koji datiraju od 18. stoljeća do današnjih dana. Također je naglasak na važnosti očuvanja nasljeđa i doprinosu Muzeja Turopolja u istraživanju i

OBLJETNIČKA IZLOŽBA "POVIJEST JEDNE ZGRADE" PREDSTAVIT ĆE KRONOLOŠKI PREGLED RAZVOJA TUROPOLJSKOG GRADA

interpretaciji lokalne povijesti. Plemenita općina turopoljska, zajednica plemića koja svoje početke vuče još iz 13. stoljeća, najznačajniji je društveni i politički subjekt u bogatoj turopoljskoj povijesti. Turopoljski plemići su uz sve svoje djelovanje bili i veliki graditelji. Uz cijeli niz zgrada u centru Velike Gorice, najpoznatije turopoljske građevine koje i danas ponosno stoje su svakako kaštel Lukavec i Turopoljski grad – nekadašnja vijećnica, današnja zgrada Muzeja Turopolja.

Ova zgrada je od samih početaka u 18. stoljeću bila sjedište Plemenite općine

turopoljske sve do njezina ukinuća 1947. godine.

Poslije Drugog svjetskog rata zgrada je imala različite namjene i stanare. Najprije se u njoj 1949. godine smjestio učenički dom, a služila je i kao vijećnica Općine Velika Gorica. Povremeni stanovnici su bili i umirovljenici, vatrogasci, Crveni križ, a prostorije u prizemlju su služile i kao svlačionica velikogoričkim nogometašima. Na dijelu kata nalazili su se privatni stanovi, a posljednji stanari su se iselili poslije 1960. godine. Godine 1960. u Turopoljskom gradu osniva se Muzej Turopolja i tada zgrada dobiva jednu sasvim novu funkciju i započinje novo poglavlje u njezinoj bogatoj povijesti. To poglavlje traje i danas, kad je tu i novi muzejski depo...

Muzej Turopolja 1963. godine, okovan snijegom

DIREKTORICA SENNA

NEKAD VRHUNSKA

ODBOJKAŠICA DANAS

JE NA ČELU OBITELJSKE

TVRTKE KOJA SE BAVI

IZRADOM PRIPRAVAKA

OD LJEKOVITOG BILJA, I TO VEĆ 45 GODINA...

Piše:

Marko Vidalina

Pojavila se onako visoka, elegantna, plavokosa, sa širokim osmijehom na licu, bila je to vizura ozbiljne i zadovoljne žene, a sjećanja su se u trenutku vratila unatrag. Dvadeset i nešto godina unatrag, u vremena kad je Senna bila samo Ušić, kad je bila djevojčica na ulasku u tinejdžerske godine, kad se tek počelo ozbiljno pričati o jednoj maloj koja "razvaljuje" u dresu novoga kluba, ŽOK Azene.

- Toplo mi je oko srca kad se sjetim tih dana, iste sekunde preplave me emocije - kaže Senna uvodno, da bi već sekundu potom, već na taj prvi pokušaj evociranja uspomena, potekla i prva suza. Posebne su emocije u pitanju kad se Senni Ušić Jogunica, kako se danas zove i preziva, spomene naš neprežaljeni odbojkaški klub, vrijeme njezina odrastanja. Bio je to klub kojeg su pokrenuli njezini majka i djed, jedna briljantna sportsko-obiteljska priča!

- Puno je tu truda uloženo, u prvom redu od moje obitelji. Iako, kasnije smo našli smo podršku u još nekim ljudima, počevši s bivšim ravnateljem OŠ Eugena Kumičića Stjepanom Puškarom, imali smo lijepu potporu i u Gradu, našli su se i neki sponzori, privatnici... Ali da, to je bila obiteljska priča - govori Senna. Osvojila je odbojkaški svijet, no danas je daleko od odbojke. U nekom je drugom svijetu, ali opet u poznatom okruženju, u kući u kojoj je cijeli život dolazila baki i djedu, u obiteljskom biznisu od kojeg nije željela odustati. Na jednom od zidova, međutim, naslagane su fotografije iz slavnih dana ŽOK Azene, pa je red za početak ove priče vratiti se na - početak. Sportski i klupski.

- Sve je krenula nevino... Mama je došla na ideju: 'Ajmo napraviti selekciju curica i malo trenirati odbojku.' Ja sam imala deset godina i do tad sam išla na ritmičku gimnastiku. Međutim, slomili su mi srce kad su mi rekli da sam previsoka da bi se nastavila baviti ritmičkom gimnastikom, a to je bio i okidač da mama pokrene školu odbojke. Krenulo je s idejom da to bude rekreativno, nikakav klub nije bio ni u primisli, a na kraju smo, eto, dogurali do Europe...

'AJMO MI NAPRAVITI KLUB...'

Mama Snježana bila je vrhunska odbojkašica, prvakinja Europe s reprezentacijom Jugoslavije, a kćeri Sennu, Simonu, Anu i Marija, kao i sina Davida, dobila je u braku sa Svenom Ušićem, bivšim košarkašem, dvostrukim prvakom Europe sa Cibonom.

- Deda je odmah rekao mami da je izabrala jako dobrog muža, da će nam dobro doći Svenovi centimetri u obiteljskom stablu, ha, ha - priča Senna, pa se vraća na prve dane ŽOK Azene. I na ulazak Antuna Azenića, poznatijeg kao Deda, u svijet goričke odbojke. - Par mjeseci nakon što smo krenule trenirati u školi, Deda se priključio i rekao: 'Snješka, ajmo mi napraviti klub! Ako može Mladost, zašto ne bismo mogli i mi ovdje, u Velikoj Gorici'. I mama, kao vrhunska igračica, i Deda, koji je stalno bio uz nju, znali su kako funkcionira ozbiljan klub, imali su to iskustvo, jednako

Senna Ušić Jogunica osvojila je odbojkaški

'ODBOJKA JE LJUBAV KRENULA SAM DEDINIM

Antun Azenić predvodio je klub koji je bio sam vrh hrvatske odbojke

kao i tata preko Cibone. Vjerovali su da to nije nikakva velika nauka, da treba samo postojati entuzijazam i dobra organizacijska struktura. Ako to imaš, sve se može. Da, treba zasukati rukave, treba gubiti vikende s obitelji, ali rezultati na kraju dođu - vjeruje Senna.

- Ujedinili su se, cijela obitelj dala je sebe za klub, a to je zapravo to! I ja danas vje-

rujem da, ako nešto u životu radiš, ne možeš raditi polovično. Ili ideš sto posto ili odustani. I radi nešto drugo. Azenić i Ušići odabrali su baviti se odbojkom, a to je dovelo do toga da je njihov klub postao druga snaga u hrvatskom ženskoj odbojci. Godinama je Azena bila rame uz rame sa zagrebačkom Mladosti, bila su to danas gotovo nestvarna vre-

KAO CURICA IŠLA SAM NA RITMIČKU GIMNASTIKU, ALI BILA SAM PREVISOKA

ČIM NETKO SPOMENE ŽOK AZENU, TOPLO MI JE OKO SRCA, EMOTIVNO...

mena, jer tad je ženska odbojka punila "bakarić", često su tu bile i televizijske kamere, po gradu se pričalo o domaćim curama kao što su Ines Rendulić, Diana Reščić, Una Bogović, Bernarda Buđa... I o Senni, koja se usput morala boriti s pričama kako je tu gdje jest zato što su joj roditelji sportaši, a djed predsjednik... - Kad si u pubertetu, sve ti smeta. Još kad si žensko... Lako mi je sad pričati, ali tu vrijedi ona, što te ne ubije, ojača te. Meni je to pomoglo da izbrusim karakter, jer puno su ljudi pričali o dedi, mami i tati. I kad sam bila najbolja juniorka svijeta, te priče nisu prestajale. Ali dobro, to je tako kod nas. I baš zato, kad sam otišla van, to je bila poezija. Nitko te ne zna, ne propitkuje, radiš svoje i uživaš. Stvarno sam procvjetala, koliko god je uvijek taj prvi odlazak u inozemstvo težak. A opet, to što je bila Dedina unuka ipak je donijelo puno više benefita. Za početak, imala je priliku odrastati uz jednog posebnog čovjeka, s posebnom energijom. I zato je 2005. bio dodatno šokantan bio njegov odlazak, s nepunih 70... - Deda je bio stvarno velik čovjek. Veliki vizionar koji je cijeli život pomagao ljudima baveći se ljekovitim biljem cijeli život... Bio je čovjek ispred svog vremena - počinje Senna priču o djedu.

se odlučila vratiti kući i preuzeti obiteljski biznis...

LJUBAV I PROŠLOST. DEDINIM PUTEM!'

Senna je direktorica tvrtke Azena, a bratić Andrej je "zeleni majstor"

Svaku večer, na svakom treningu, bez obzira na sve obaveze, Deda Azenić i njegova supruga Marija bili su tu, na klupici uz teren. Od prve do zadnje minute. - On je živio sto na sat. Uvijek kažem, i da je znao kako će umrijeti, vjerujem da bi odabrao isti način života. U tim godinama biti na svakom treningu, na svakoj utakmici, ići na sva naša gostovanja au-

tobusom... To je bilo naporno i nama mladima, kako neće njemu, u tim godinama. Uz to je imao i firmu, u kojoj su on i baka praktički sve sami radili. Od 9 do 14 sati proizvodnja, zatim dolaze klijenti negdje do 19, pa brza večera i ravno na trening, koji se znao protegnuti i do 23 sata. I tako svaki dan. Sigurna sam da je živio ispunjen život, a to smatram

DEDA JE

BIO ISPRED VREMENA U KOJEM JE ŽIVIO. I BIO JE ISPUNJEN

U KINI SAM IGRALA ODBOJKU, A USPUT I PROMOVIRALA MAST

jako važnim. Nije važno kad odeš, nego što ostaviš iza sebe. A on je u tom smislu bio ispunjen čovjek. I vjerujem da je, ako nas gleda odozgo, ponosan na sve što je napravio, ali i na nas koji smo nastavili ići njegovim putem.

GAŠENJE KLUBA S RAZLOGOM

Nažalost, odbojkaški klub nije preživio Dedin odlazak. Malo po malo, kroz godine agonije, klub je išao prema gašenju. I danas više ne postoji. - Svima nam je bilo žao kad je do toga došlo. Mama, tata i baka shvatili su da je to prevelik teret i tražio se netko tko će to preuzeti. Postojali jesu neki ljudi koji su iskazali namjeru, ali tu ne bih o detaljima. Bilo je potencijala da se to nastavi, ali vjerujem da se u životu sve događa s razlogom. Za Azenu se nije našlo rješenje, nisu se našli ljudi koji bi imali motiv, glad za uspjehom, znanje... Godinu dana nakon Dedine smrti unuka Senna krenula je svojim putem. - Iskreno, meni je odbojka bila rekreacija sve do 18. godine. Do tad sam već osvojila Kup Hrvatske, igrala finale prvenstva, ali i dalje sam razmišljala da se odbojkom mogu, ali i ne moram baviti. Išla sam u goričku Ekonomsku školu, htjela upisati i fakultet... A onda

je stigla ponudu od talijanske Perugije, u tom trenutku najboljeg kluba na svijetu, ekipe pune olimpijskih pobjednica. I tu sam shvatila: 'OK, čini se da sam izabrala da ću se baviti odbojkom...' Imala sam vjeru u sebe, i inače sam intuitivna osoba, uvijek slijedim intuiciji, i išla sam tjedan po tjedan, mjesec po mjesec, godinu po godinu - prisjeća se Senna. - Kad sam došla u tu Italiju, zapravo sam shvatila gdje sam. U Hrvatskoj su ljudi znali za mene, bila sam najbolja mlada igračica svijeta, ali sve to nije značilo ništa. Bila sam mala Senna iz Hrvatske, praktički sam opet učila osnove. Iz tog razdoblja pamtim dva osvajanja prvenstva, njihov Scudetto je vrh svijeta u ženskoj odbojci, a moja možda i najljepša uspomena je iz prve sezone u Perugiji, kad smo postale prvakinje Europe. Imale smo početnu šestorku isključivo od olimpijskih pobjednica, a ja sam bila sedmi igrač. Došle smo na Final Four, a tu se suigračica iz Bugarske ozlijedila. Gubile sam 2-1 u finalu od ekipe iz Turske, ja sam ušla, preokrenula utakmicu i mi na kraju postanemo prvakinje Europe! Nevjerojatan osjećaj, vjerojatno i najupečatljiviji u mojoj karijeri. Tu sam i definitivno shvatila da mogu živjeti od toga. A onda su krenule ponude...

U KINI PRDE I PODRIGUJU

Ukupno je pet godina provela u Italiji, zatim se preselila u Tursku, pa u Japan.

- Japanci ne pričaju engleski, imaš prevoditelja na klupi, pokušavaš sve loviti... Njihova kultura nije baš kompatibilna našem mentalitetu, ali iz današnje perspektive sam zahvalna na tom iskustvu. Bila je to jako stresna sezonu, tamo može igrati jedna strankinja i bila sam jako usamljena. Imala sam krize, razmišljala nastaviti s odbojkom ili ne... Bilo je i takvih padova, ali kad digneš pehar na kraju sezone, sve prođe. Iz Japana se preselila u Kinu, pa ubrzo shvatila da su u pitanju ozbiljne razlike u načinu života.

- Kina je jako različita od Japana. Japanci su dosta zatvoreni, a Kinezi su po mentalitetu čak i dosta slični nama. U Japanu se ne smiju pokazati emocije. Dobio ili izgubio, uvijek ide naklon navijačima, ne dolazi u obzir slaviti na terenu ili ne daj Bože pustiti suzu nakon poraza. To se ne smije, zabranjeno je. Ne žele si dopustiti da pokažu emocije. Kinezi su vrlo otvoreni, sve se pokazuje, čak i malo previše. Oni imaju taj stav da treba sve izbaciti iz sebe, pa nam je u početku bilo malo čudno s tim podrigivanjem i prdenjem. Bila je sa mnom i jedna Njemica, zajedno smo se smijale tome, ali nikad se nismo željele do kraja uklopiti u tom smislu, ha, ha. Još jedna posebnost vezana je uz Kinu. - U odnosu na sve ostale klubove, tamo je dobro bilo to što su muževi mogli ići s nama na utakmice, čak i biti s nama u sobi. To je velika potpora, ako imaš uz sebe čovjeka koji će biti tu, uz tebe, pogotovo u stranoj zemlji. Sve u svemu, dvije sjajne sezone u Kini, u to vrijeme igrala sam vjerojatno i najbolju odbojku u životu, a s Kinom sam se praktički i oprostila od odbojke. Nakon toga sam dva mjeseca bila u Italiji, ali tad sam rekla da je to to. I da je vrijeme za neke druge stvari. Mama se tad i razboljela, to je također dovelo do tog malo ranijeg umirovljenja - zaključuje svoju sportsku štoriju možda i najbolja sportašica koju je Velika Gorica ikad imala. Mama Snježana preminula je 2018. godine, baka Marija dvije godine poslije, i posao s tvrtkom Azena, koja se bavi ljekovitim biljem i prirodnim preparatima otkad se Deda bacio u to još krajem sedamdesetih, bio je na čekanju...

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANICI

ŽELIM OSVOJITI SVIJET

S TVRTKOM NISMO DEDI

NI DO KOLJENA, ALI MOJ

JE PLAN PRETVORITI OVO

ŠTO IMAMO U SVJETSKI POZNATI BRAND. I NA

TOME RADIMO, KAŽE

AMBICIOZNA SENNA

- Odluka je bila hoćemo li zatvoriti firmu, hoćemo li je prodati nekome za smiješne novce, ili ćemo nastaviti dalje. Imala sam novac zarađen od odbojke, bila sam motivirana, a još su me malo pogurali bratić Andrej, koji je cijeli život radio s djecom i bakom, ali i muž Juraj, koji je ekonomist. Definitivno mi je sve "kliknulo" u Kini, tu sam odlučila da ću preuzeti firmu. Mama i baka više se nisu mogle time baviti, a puno toga promijenilo je i to što smo ušli u Europsku uniju. Trebalo je napraviti laboratorij, pogon, uskladiti se sa standardima i zakonima... - vraća film Senna.

Sve to je i napravila, zajedno s Andrejem Azenićem, sinom njezina ujaka.

- Nakon što sam preuzela firmu, još sam dvije godine igrala, no polako smo to krenuli dizati na svoje noge, napravili smo rebranding, novi logo, ambalažu...

To je meni najdraži dio, obožavam dizajniranje. Bratić je, s druge strane, zeleni čarobnjak, kako ga ja zovem, on sve formulacije koje poželite bez problema zamućka. Radi stvarno super posao. A dok je Andrej mućkao, Senna je radila na promociji. Uključujući i trenutke kad bi potencijalnim partnerima otkrivali da je mast Azena jestiva!

- Da, sto posto je prirodna, u njoj je pčelinji vosak, dobra je kod gastritisa i čira na želucu, jako dobro rješava te probleme - kaže Senna i nastavlja: - Imali smo prezentaciju u jednom odvjetničkom uredu u Kini, u Šangaju, na tko zna kojem katu nebodera. Prezentirali smo Azenu i muž pred svima pojede malo masti! Ljudi su bili van sebe, to je bio takav pljesak... Nisu mogli vjerovati da postoji jestiva kozmetika. Takvi trenuci te motiviraju. Kao i u sportu, uvijek moraš učiti i napredovati, svaka nova godina nosi nove izazove, ali kad ti dođe čovjek i kaže da je došao po preporuci, zato što smo pomogli nekome, nema novca koji to može platiti. Azena je već jako dugo dobro poznati brand, a sve je počelo jako davno, u jednom slavonskom selu... - Malo ljudi zna kako je Deda završio u ovom poslu. Dugo se bavio ugostiteljstvom, radio u Osijeku. Tu pričamo o sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, o vremenu kad nije baš u svakom selu bilo liječnika i ljudi su znali umirati od upale pluća ili bronhitisa, jer nije bilo lijekova kao danas. Deda je cijeli život imao problema s bronhima, u jednom trenutku dobio je i upalu pluća, i tu je krenuo proučavati biljke, želeći pomoći sam sebi. I tako je krenulo njegovo travarstvo - prepričava Senna. - Njegov otac bio je vrlo imućan, imao je štale, konje, ali i kola, što se u smatralo velikim bogatstvom. Ljutio se kad mu je Deda rekao čime se želi baviti, govorio "ma kakvo branje biljčica, ostavi se toga..." Međutim, Deda je na kraju razvio veliki posao, s velikim rezultatima, pomogao je puno ljudi, a firmu je službeno osnovao 1998. Naši najpoznatiji proizvod, čaj Bronhosan i biljna mast Azena, nastali su 1979. godine. Deda je s tim išao na Zagrebački velesajam, prodavao na sve moguće načine, i uspio. Najbolja reklama bila je usmena predaja. Danas su uvjeti funkcioniranja bitno drukčiji, ali vještine su ostale žive kroz bratića i sestričnu Andreja i Sennu.

'Ja

U kući djeda i bake...

Ušići su velika obitelj, Snješka i Sven dobili su petero djece, a danas su se rasuli na sve strane. Dvije sestre žive na Islandu, jedna se vratila u Veliku Goricu, a brat David, bivši košarkaš Gorice i još brojnih klubova, živi u Zagrebu.

Najstarija Senna odlučila se vezati uz Veliku Goricu, pa je sa suprugom kupila kuću svojih djeda i bake, a s njom i cijeli pogon tvrtke. Dio godine sa suprugom i djecom provodi na Pagu, gdje se bave i ugostiteljstvom, uživaju na moru...

sam direktorica koja slaže

police! Mogu i do najviših...'

PRADJED SE LJUTIO KAD JE DEDA KRENUO U "BRANJE TIH BILJKICA..."

DJECA SU MI PRIORITET, RADIMO KOLIKO MOŽEMO I STIGNEMO

KINEZI SU BILI U ŠOKU KAD SMO IM POKAZALI DA JE NAŠA KOZMETIKA JESTIVA

- Andrej je cijeli život sve recepture radio s Dedom, pomagao njemu i baki. Proizvodili su, skupljali bilje od dobavljača i berača iz cijele Hrvatske, od Hvara do Delnica. I dan danas imamo iste dobavljače, od Dede i bake, a neke biljke rastu samo u Hrvatskoj. Mi u Azeni imamo filozofiju da koristimo isključivo bilje s našeg, mediteranskog područja, što god da radimo, a tako će i ostati.

I LIJEČNICI ŠALJU KLIJENTE

Bivša odbojkašica, vrhunska sportašica, danas je uspješna direktorica, ali planovi za daljnji razvoj itekako postoje. - Posljednjih godina željeli smo učvrstiti korijene, ali moj krajnji cilj je izvoz. Želim da ovo što imamo bude svjetski prepoznat brand. Znam da ništa ne ide preko noći, ali već imamo neke suradnje s inozemnim partnerima, polako širimo tu priču i na internacionalnu razinu -

govori Senna, netipična direktorica: - Prošle godine smo s Azenom sudjelovali u "Startaj Hrvatska" i ušli smo u sve Intersparove u Hrvatskoj. Imamo super poslovni odnos, imali smo i snimanje emisije, pa promocije, pa putuješ po dućanima, slažeš police... Sve to Senna radi, nije ona samo doma. Mi smo takva firma, volim sve popratiti, ništa mi nije neugodno. A još me i koriste za ove visoke police, ha, ha... Posao ide jako dobro, no Deda je i dalje nedostižan uzor.

- Ma nismo mi ni blizu Dede. Svake godine rastemo, povećavamo prihode, ali njemu nismo ni do koljena. Uh, koliko je on prometa radio... Mi se trudimo, ali Deda je živio u vrijeme kad nismo bili u EU, nama ti standardi i zakoni malo otežavaju, ali idemo naprijed nekim svojim putem. U međuvremenu sam i rodila dvoje djece, Andrej također ima dvoje

male djece, a to je ipak obiteljski biznis. Radimo koliko možemo i stižemo, jer djeca su mi definitivno prioritete. Radimo manje serije, ali sve radimo ručno, znamo odakle su svi sastojci svakog proizvoda, garantiramo kvalitetu, a meni je to uvijek važnije od obujma. Koliko su Azenini proizvodi vrijedni, govori i činjenica da liječnici iz bolnica često šalju pacijente na dogovor s fitoterapuetom Andrejem. Kažu mu problem koji imaju, a on krene "mućkati"...

HIPERAKTIVNI DJEČACI

- Svi Velikogoričani su dobrodošli u našu proizvodnju, imamo i svoj mini shop, dobijete i super popust, imamo i super božićnih poklona, ručno rađenih... Ovo je godišnje doba kad najviše uživamo, od početka studenog imamo osjećaj kao da smo u radionici Djeda Božićnjaka. Radimo pakete za firme, pustimo božićne pjesme i uživamo - sa smiješkom kaže Senna. Voljela bi se, kaže, vratiti i odbojci, sviđa joj se što vidi interes kod djevojčica, ali sad su prioritet njezina djeca. - Noa i Toma imaju četiri odnosno, šest godina, to su vam dva hiperaktivna dečka, a što se tiče sporta... Deda je upoznao mog muža kad smo tek prohodali i bio je zadovoljan genetskom kombinacijom, pa ćemo vidjeti, ha, ha. Moj Juraj je Dalmatinac, iz Splita, ali ja ne poznajem čovjeka koji više voli Veliku Goricu. To vam je onaj lik koji u dječji par dolazi odjeven za planinarenje, tako ćete ga prepoznati - završava svoju priču Senna Ušić Jogunica. Priču o sportu i poduzetništvu, priču o jednom posebnom odrastanju i nekim teškim trenucima. I priču s kojom se, kao svjedok onog, ali i ovog vremena, lako povezati. Mala Senna je odrasla...

DEDA JE ŽELIO POMOĆI - SEBI

Mala i skladna ekipa ovih se dana osjeća kao u radionici Djeda Božićnjaka

ANA LETJELA U SKOPJE KAO ČETIRIMILIJUNTA PUTNICA

ZAHVALJUJEMO SVIM PUTNICIMA

na Vučić je 4-milijunti putnik registriran u Zračnoj luci Franjo Tuđman. Putnica je dočekana 1. prosinca u terminalu zračne luke, kad je putovala na liniji Croatia Airlinesa Zagreb - Skopje. Ovo značajno postignuće Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ) rezultat je niza aktivnosti kompanije, koje su dovele do kontinuiranog rasta prometa putnika, već nekoliko sezona za redom.

- Čestitam sretnoj putnici, gospođi Vučić i zahvaljujem svim putnicima koji su koristili usluge naše zračne luke u ovoj godini i tako doprinijeli izvrsnim prometnim rezultatima. Zahvaljujem Croatia Airlinesu što se priključio današnjoj proslavi i zajedno s nama darovao našeg zajedničkog putnika. Želio bih istaknuti kako obilježavanje četiri milijuntog putnika, po prvi put u povijesti u Zagrebu, predstavlja osobiti uspjeh kako za Međunarodnu zračnu luku Zagreb, tako

KOJI SU LETJELI S NAMA OVE GODINE, KAŽU IZ ZRAČNE LUKE

i za zrakoplovnu i turističku industriju u Hrvatskoj - istaknuo je na dočeku Nicolas Duthilleul, Izvršni direktor i Član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb d.d. Croatia Airlines darovala je putnika s dvije povratne zrakoplovne karte za jednu europsku destinaciju po izboru, a vrijedan poklon uručila je Marija Pavić, Rukovoditeljica prodaje Croatia Airlinesa.

- Drago nam je što je jubilarni putnik zabilježen na jednom od naših letova i to u godini u kojoj smo značajno proširili mrežu međunarodnih letova iz Zagreba uvođenjem novih sezonskih linija za Berlin, Stockholm i Tiranu, povezujući MZL Zagreb tijekom ljetne sezone s ukupno 18 međunarodnih odredišta. Croatia Airlines i dalje će aktivno pridonositi radu i razvoju MZL Zagreb otvaranjem novih linija u godinama koje slijede, a sukladno dinamici isporuke naših novih zrakoplova Airbus A220 - dodala je Pavić.

RAVNATELJU

ZRAKOPLOVNE ŠKOLE VELIKO PRIZNANJE

Ravnatelj Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina Vedran Šarac dobitnik je posebnog priznanja Ministra obrane RH, brončane medalje za doprinos i osobite zasluge u razvoju civilno-vojnih odnosa. Priznanje mu je uručeno u vojarni Lučko u Zagrebu, na svečanosti povodom obilježavanja 33. obljetnice utemeljenja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. ZTŠ Rudolfa Perešina niz godina ostvaruje izvrsnu suradnju s HRZ-om, a u školi su posebno ponosni na projekt stipendiranja zrakoplovnih tehničara, kroz čiju je provedbu u postrojbe HRZ-a ušlo više od 100 učenika. U školi posebno ponosno ističu da je veliki broj bivših učenika u postrojbama HRZ-a. (dj)

39,8

MILIJUNA EURA

PRIPALO JE UPRAVNOM ODJELU

ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

ZA KAPITALNA ULAGANJA U ŠKOLSTVU PREDVIĐENO JE 22,3 MILIJUNA EURA

25,6

MILIJUNA EURA

DOBIO JE UPRAVNI ODJEL ZA

GOSPODARSTVO I FONDOVE EU NA ENERGETSKU OBNOVU BIT ĆE UTROŠENO 14,4 MILIJUNA EURA, A POTPORE PODUZETNICIMA IZNOSIT ĆE 2,5 MILIJUNA

17,3

MILIJUNA EURA

IDE UPRAVNOM ODJELU ZA

ZDRAVSTVO, SOCIJALNU SKRB I HRVATSKE BRANITELJE

TRI MILIJUNA EURA OTIĆI ĆE NA

CENTAR ZA STARIJE U V. GORICI

Gdje ide župa

Županijska skupština Zagrebačke županije donijela je Proračun za 2025. godinu koji iznosi 298.003.987 eura i veći je za 16,40 posto u odnosu na proračun za 2024. godinu. Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2025. godinu iznosi 141.605.556 eura i veći je za 7,15 posto u odnosu na Izvorni proračuna za 2024. godinu. Proračun je prihvaćen s 29 glasova "za", 4 glasa "protiv" i 4 "suzdržana".

Kao i prethodnih godina, najveći iznos proračuna, 39,8 milijuna eura, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje, u kojem je za kapitalna ulaganja u školstvu osigurano 22,3 milijuna eura. Studenti i srednjoškolci u 2025. mogu računati na više stipendije: učeničke su porasle na 120, a studentske na 240 eura mjesečno. I dodjeljuju se svih 12 mjeseci. Za nastavak projekta Prsten potpore osigurano je 3,5 milijuna eura.

Za Upravni odjel za gospodarstvo i fondove EU planirano je 25,6 milijuna eura. Najveći dio, 14,4 milijuna eura, osiguran je za energetsku obnovu. Riječ je o obnovi OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu, zelinskih SŠ Dragutina Stražimira i OŠ Dragutina Domjanića sa sportskom dvoranom, ispostava Doma zdravlja u Samoboru i Ivanić-Gradu i Upravne zgrade Županije u Ivanić-Gradu. Poduzetnici mogu računati na 2,5 milijuna eura vrijedne potpore, a po prvi put moći će ostvariti bespovratnu potporu za ugradnju fotonaponskih ćelija za što je osigurano pola milijuna eura. Gradovima i općinama na raspolaganju će biti 700 tisuća eura za opremanje poduzetničkih zona i inkubatora te 813 tisuća eura za pripremu i provedbu EU projekata. Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje upravljat će sa 17,3 milijuna eura. S tri milijuna eura Zagrebačka županija sufinancirat će izgradnju Centra za

starije osobe u Velikoj Gorici, a s po milijun eura sufinancirat će izgradnju Javno zdravstvenog objekta Kupljenovo (Zaprešić) i izgradnju zgrade ambulante u Jalševcu Nartskom (Rugvica). Za financiranje specijalizacija osigurano je 303 tisuća eura, za predfinanciranje specijalizacija 781 tisuća eura, a za nabavu novih vozila za Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije osigurano je 960 tisuća eura. Za svaku novorođenu bebu u 2025. godini povećava se naknada sa 150 eura na 300 eura, a u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije pokreće se novi projekt „Od prve žlice do prve godine“. Za pokriće dijela gubitka Doma zdravlja Zagrebačke županije osigurano je 1,8 milijuna eura. Za Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo planira se 7,4 milijuna

eura od čega će se 2,5 milijuna eura izdvojiti za bespovratne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju. Poljoprivredni proizvođači mogu računati na bespovratne potpore u ukupnom iznosu od 1,1 milijuna eura od čega će se 573 tisuća eura izdvojiti za potpore male vrijednosti, 150 tisuća eura osigurano je za potpore za sjetvu i sadnju, sa 70 tisuća eura nastavlja se sufinanciranje energetske učinkovitost na OPG-ovima, a 340 tisuća eura osigurano je za ekološku poljoprivredu. U 2025. godini gradovima i općinama namijenjeno je nešto više od milijun eura za razvoj infrastrukture na ru-

7,4

MILIJUNA EURA ZA UPRAVNI ODJEL ZA POLJOPRIVREDU, RURALNI RAZVITAK I ŠUMARSTVO POLJOPRIVREDNICI ĆE DOBITI 1,1 MILIJUN € BESPOVRATNIH POTPORA, OD TOGA ĆE POLA OTIĆI NA POTPORE MALE VRIJEDNOSTI

MILIJUNA EURA IDE UPRAVNOM ODJELU ZA PROMET I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU NAJVEĆI DIO IZNOSA, OSAM MILIJUNA EURA, IDE NA LINIJSKI PRIJEVOZ PUTNIKA

12,9

4,2

MILIJUNA EURA ZA UPRAVNI ODJEL ZA POSLOVE ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE I OPĆU UPRAVU MILIJUN EURA ĆE SE IZDVOJITI ZA PREDSTOJEĆE LOKALNE IZBORE, A 373.000 EURA ZA MANJINE

MILIJUNA EURA IZDVOJIT ĆE SE ZA VATROGASTVO I CIVILNU ZAŠTITU NA SPORT ĆE OTIĆI 1,7 MILIJUNA, ZA KULTURU MALO MANJE OD MILIJUN, ZA TEHNIČKU KULTURU OKO 160.000 EURA...

1,2

nijskih 141,6 milijuna eura

Na Skupštini Zagrebačke županije prihvaćen proračun za 2025. godinu. Najviše novca izdvojit će se za odgoj i obrazovanje, za gospodarstvo te za zdravstvo i socijalu

ralnim područjima, dok je gotovo 300 tisuća eura osigurano za sufinanciranje predškolskog odgoja u ruralnim područjima. U vrijednosti od tri milijuna eura osigurana je pomoć Hrvatskih voda za provedbu kapitalnog projekta Sustava javnog navodnjavanja Lonjica. Za Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu planira se gotovo 13 milijuna eura, a najveći dio odnosi se na županijski linijski prijevoz putnika, za što je osigurano osam milijuna eura, od čega je 75 posto pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Gradovi i općine u sljedećoj godini mogu računati na kapitale pomoći u iznosu 1,6 milijuna eura i to za zbrinjavanje otpada, vodoopskrbu, prometnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpadnih voda, a dva milijuna eura osigurano je za Županijsku upravu za ceste, za izvođenje investicijskih radova sanacije i obnove županijskih i lokalnih cesta na području županije. U Proračunu za iduću godinu za vatrogastvo i civilnu zaštitu osigurano je 1,2 milijuna eura. Za kulturu se planira nešto više od 960 tisuća eura, za sport 1,7 milijuna eura, a za tehničku kulturu gotovo 160 tisuća eura. Za Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša osigurano je 20,7 milijuna eura, od čega je 14,2 milijuna eura namijenjeno obnovi zgrada javne namjene oštećenih potresima. Upravni odjel za poslove Županijske skupštine i opću upravu raspolagat će s 4,2 milijuna eura. Za projekte nacionalnih manjina osigurano je 373 tisuće eura, a za predstojeće

lokalne izbore milijun eura. Na sjednici je donesen i drugi rebalans proračuna za 2024. godinu koji iznosi 239.100.818 eura, što je smanjenje za 12,33 posto u odnosu na prvi rebalans. Izvorni proračun temeljem novog rebalansa iznosi 107.727.107 eura što je smanjenje u odnosu na prvi rebalans za 24,06 posto. Rebalans II. je donesen radi smanjenja sredstava za kapitalna ulaganja u školstvu u skladu s očekivanim prihodima iz NPOO-a i planiranoj dinamici radova, zatim smanjenja sredstava za energetsku obnovu škola i ispostava Doma zdravlja Zagrebačke županije prema predviđenoj dinamici provedbe projekta, smanjenja sredstava za projekt Centar za starije osobe u Velikoj Gorici čiji se realizacija očekuje iduće godine te preraspodjele sredstava unutar postojećih projekata sukladno dosadašnjoj realizaciji.

Donesen je zaključak o prijedlogu potreba specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje od 2025. do 2029. godine temeljem kojeg se predlaže 76 specijalizacija iz različitih zdravstvenih djelatnosti koje su nužne radi osiguravanja kontinuirane i kvalitetne zdravstvene skrbi na cijelom području Zagrebačke županije. Spomenuti Zaključak se upućuje resornom ministarstvu na nadležno postupanje.

Donesena je odluka o visini turističke pristojbe za 2026. Pristojbe se kreću od 1,33 do 2 eura

po osobi i noćenju za boravak u smještajnim objektima, ovisno o pojedinom gradu i općini (2 eura Velika Gorica, 1,80 eura Jastrebarsko, 1,59 eura Samobor i 1,35 eura Pisarovina, a ostale JLS 1,33 eura), odnosno od 1,06 do 1,30 eura u kampovima (1,30 eura Velika Gorica, 1,20 eura Jastrebarsko, 1,10 eura Pisarovina, a ostale JLS 1,06 eura). Visina godišnjeg paušala za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu po krevetu iznosi 46,45 eura za sve JLS na području Zagrebačke županije, izuzev općine Pisarovina za koju iznosi 47 eura, a na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) po 26,54 eura i to za sve jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije izuzev Jastrebarskog gdje je paušal 40 eura, Velike Gorice gdje je 33 eura i Pisarovine gdje je 27 eura. Visina godišnjeg paušalnog iznosa za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu u kampu, kamp odmorištu za svaku smještajnu jedinicu iznosi 66,36 eura (osim u Jastrebarskom gdje pristojba 70 eura, Velikoj Gorici 80 eura i Pisarovini 67), a na OPG-u po 33,18 eura (osim u Jastrebarskom

gdje iznosi 40 eura i Pisarovini gdje iznosi 35 eura). Turistička pristojba koju plaća vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor u godišnjem paušalnom iznosu za sebe i članove uže obitelji za sve jedinice lokalne samouprave (osim Jastrebarskog) na području Zagrebačke županije iznosi za prvog i drugog člana po 7,96 eura a za svakog sljedećeg 3,32 eura. Ista pristojba u Jastrebarskom iznosi 10 eura za prvog i druga člana uže obitelji, a 5 eura za svakog slijedećeg člana, u Velikoj Gorici 10 eura za prvog i druga člana uže obitelji, a 4 eura za svakog slijedećeg člana.

Na sjednici je donesen i godišnji plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, razvoja sustava civilne zaštite, Analize stanja sustava civilne zaštite na području Zagrebačke županije, godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite i provedbeni plana unapređenja zaštite od požara. Također, odobreni su planovi rada za 2025. godinu Koordinaciji za ljudska prava, Povjerenstvu za ravnopravnost spolova i Savjetu mladih.

Na aktualnom satu vijećnička pitanja odnosila su se na planiranje sredstava za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom, projekte u tehničkoj kulturi, županijske natječaje za sufinanciranje EU projekata gradova i općina, opremanje kuhinje i ispravnost vode u OŠ Strmec te mandat direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Zbog dječice sam naučila u ophodnji, dinosaure i n

Pišu:

M. Brenčić, P. Škrinjarić

Predana, odgovorna, stručna, pažljiva, brižna, topla... To su samo neki od epiteta kojima bi mnogi roditelji, ali i djeca, opisali goričku pedijatricu Ružicu Vasari-Talanga. Kroz svoj radni vijek Ružica je pratila odrastanje mnogih Velikogoričana, danas već odraslih ljudi. Stoga nije ni čudo da se i ove godine doktorica Vasari-Talanga našla na listi 'Najdoktora' koje su odabrali sami pacijenti. Maštala je o tom poslu još kao gimnazijalka. Kaže kako joj je kao mladoj djevojci literatura bila stvarnija od stvarnog života.

- Maštala sam u to doba da ću jednoga dana biti doktorica i liječiti djecu na selu. Da će mi djeca dolaziti rumenih obraza i nositi lanene košuljice i da će mirisati na sapun. To su bili moj djevojački snovi koji su mi se zapravo i ostvarili - započinje nam priču ova najdoktorica iza koje je već tri desetljeća rada u medicini. Prije nego što je došla u velikogorički dom zdravlja svoj je staž odradila u Vinogradskoj bolnici. Nakon diplome upisala je još i postdiplomski studij iz kliničke imunologije i alergologije te je paralelno radila u ordinaciji opće prakse. Potom je stigao poziv za rad u dječjem dispanzeru u goričkom domu zdravlja. I tu je krenula sanjati svoje snove. - Volim djecu i taj posao, poklanjam im svoju pažnju i zaista se trudim oko njih kako bi stvorili jedan odnos povjerenja koji je važan u ovom poslu. Nikako ne želim da me se djeca boje već da s lakoćom dolaze k meni u ordinaciju. Najljepše u svemu mi je rad s bebama od nekoliko mjeseci. Nađemo svoj zajednički jezik, razgovaramo se i gledamo u oči, oni mi se smiju, ja ih pomazim i imamo jedan divan odnos. No, kako odrastaju postaju malo zahtjevniji pa se i tu trudim savladati gradivo. Naučila sam tako sve Psiće iz ophodnje, sve vrste dinosaura, a pratim i nogometne lige da mogu razgovarati u nogometašima - prepričava nam doktorica Ružica, koju dje-

RUŽICA VASARI-TALANGA VELIKOGORIČKA PEDIJATRICA I OVE

GODINE PROGLAŠENA JEDNOM OD NAJBOLJIH U SVOJOJ STRUCI U HRVATSKOJ PO IZBORU NAJRELEVANTNIJEG ŽIRIJA - PACIJENATA!

ca od milja ponekad zovu i teta Ruška. Njezina velika posvećenost ogledava se i u načinu zbrinjavanja i komunikaciji s malim pacijentima. U ordinaciji provodi i više vremena nego što bi trebala, a uvijek je dostupna ili na telefon ili putem e-maila na koji odgovara čak i u večernjim satima. Uvjerili su se u to mnogi roditelji.

- To je zaista tako, ali nije to samo kod mene. Mislim da je to kod svih koji vole svoj posao. Nisam ja jedina koja u primarnoj pedijatriji mnogo radi. Svi vam mi imamo jako puno pacijenata i nisam u stanju uz redovni rad s pacijentima odgovarati ponekad na mailove. Zato to obično bude od kuće ili navečer nakon ili ujutro prije posla. Volim kada dođem na posao i da su mi svi mailovi riješeni

- kaže Vasari Talanga te dodaje kako uvijek, između kuhanja ručka za obitelj, nađe vremena za svoje pacijente.

LJUDI, PREBACUJTE ŠKOLARCE!

Ova omiljena pedijatrica danas skrbi za gotovo 1600 pacijenata, a dnevno kroz ambulantu prođe njih više od stotinu. - Najviše je tu predškolske djece, a imamo i problem s upisom novorođenčadi, iako mi je to dosta teško govoriti, ali molila bi ovim putem roditelje školske djece da ih presele u opću praksu. Jednostavno mi nemamo više vremenskih mogućnosti tu djecu zbrinuti, kao i svojim fizičkim i psihičkim kapacitetima to pokriti. U Domu zdravlja radi nekoliko mladih liječnika obiteljske medicine za koje se sigurno isplati opredijeliti. Neke od tih doktorica su i moji pacijenti sa svojom djecom i vidim kako su to krasne mlade žene posvećene svome poslu i koje stvarno možemo preporučiti da roditelji presele svoju djecu kod njih - savjetuje doktorica.

Veliki broj pacijenata ponekad stvara gužve u čekaonici ispred ordinacije dr. Vasari koja je svjesna da roditelji danas

BRINEM O GOTOVO

1600 MALIH

GORIČANA, SVAKI DAN PO STOTINU

TU SAM DA POMOGNEM

DJECI, ALI I DA SMIRIM

ZABRINUTE RODITELJE

NEMOJTE PROPUSTITI

NI JEDAN TREN IGRE I RAZGOVORA SA SVOJOM DJECOM...

nemaju vremena dugo čekati red na pregled. No, ipak je najvažnije da se dijagnoza ispravno postavi. - Nije mi žao utrošenog vremena kako bi stvorila dobar odnos s djecom. Od nas se očekuje da postavimo dijagnozu i liječimo ih, ali kako mogu biti suvisla ako ga ne mogu pregledati pa je itekako važno približiti se djetetu. Također, za dijagnostičara u pedijatriji nije dovoljno znanje i iskustvo, treba imati i malo smisla za psihologiju, ali i pratiti same roditelje, naročito mame koje su vrlo povezane sa svojom djecom i znaju biti poprilično zabrinute. Na kraju, mi smo tu za njih da ih umirimo, educiramo i savjetujemo - objašnjava nam. Vrlo važna karika u radu ambulante je i medicinska sestra Dorotea, koja je također omiljena među malim pacijentima, a doktorici je itekako od velike pomoći.

- Ona je jedna divna mlada žena, odlična medicinska sestra koja jako voli djecu i ima jako lijepi odnos prema djeci. Djeca ju vole što je jako važno jer im Dorotea daje injekcije. Zato djeca kažu kako u našoj ordinaciji dobiju naljepnice, to su one za hrabrost. Djeca jako vole da ih se pohvali kada su bili hrabri, to im onda daje hrabrost i volju da drugi puta dođu kod nas i da se ne boje - kaže kroz osmijeh doktorica za svoju radnu kolegicu.

S obzirom na period u kojem vladaju razne respiratorne bolesti i gužve u čekaonicama, iz ove goričke ordinacije poručuju roditeljima da ne dolaze odmah u ordinaciju kada djeca dobije temperaturu.

- Naša su djeca jako dobro procijepljena protiv bakterijskih bolesti i najčešće se susrećemo s virusnim infektima koji se mogu, ako se ne zakompliciraju, liječiti kod kuće. Stoga bi poručila roditeljima da puste temperaturu da se razvije za nekoliko sati i kako bi se u potpunosti razvila klinička slika. Savjetujem im i da

je važno pridržavati se higijene. Pranje ruku sprječava crijevne infekcije i zaraze parazitima. Na kraju, time nećemo smanjiti našu imunost - savjet je doktorice.

Dani prolaze, a pedijatrica Vasari do mirovine nema još mnogo.

- Radit ću sigurno još sljedeću godinu, pa se nadam da će doći mlađe kolege koje će preuzeti naše ordinacije. Moramo se umiroviti, jer ordinacije koje imamo su prevelike da bi ih mogli raditi na četiri sata. Kada odem u mirovinu, ne bi htjela raditi po zamjenama. Stići će novi mladi doktori koji u toku svog specijalističkog staža provode vrijeme i kod nas primarnih pedijatara. Jedan sam od mentora svojim specijalizantima i vidim da su to mladi doktori koji imaju dobro znanje. Mi im prenosimo svoje iskustvo i gledaju organizaciju posla. Bit će spretni i spremni nas naslijediti - dodaje Vasari koja otkriva kako je unatoč tome što ga voli, ovo zaista iscrpljujući posao, a njezina predanost i posvećenost utječe i na život vlastite obitelji.

- Moja obitelj bi svakako htjela da malo manje radim i da se više možemo družiti i putovati, ali svi poštuju moju želju da još radim. Dok sam bila mlađa znala sam kući dolaziti poprilično iscrpljena jedva sam mogla otvoriti usta. Svjesna sam da se možda svojoj djeci nisam dovoljno posvećivala i ti su se zajednički trenuci izgubili, nismo ih nikad ostvarili. Vidim da niti jedno od moje djece nije krenulo mojim stopama - naglašava doktorica Ružica, koja upravo iz tog razloga za kraj ima važnu poruku za roditelje: - Volite svoju djecu i nemojte propustiti niti jedan tren razgovora i igre sa svojim djetetom jer je to nenadoknadivo. U svom odgoju budite autoritativni roditelji i svojoj djeci postavite granice. Ako dijete živi u takvom jednom okruženju, ono će uspješno i lakše odrasti te će postati jedan zreo, kompetentan i odgovoran mlad čovjek - poručila je ovogodišnja najbolja pedijatrica, omiljena doktorica Ružica Vasari-Talanga.

PORUKA ZA RODITELJE

sve Psiće ogometaše

Radit ću još iduće godine, a onda ću u mirovinu, i to pravu, najavila je doktorica Vasari-Talanga

Turopoljsko srce kuca i dalje: Na aukciji dresova 26.000 €!

eselo je bilo u petak 13. u Oziris baru, na Donatorskoj večeri i aukciji dresova u sklopu humanitarnog projekta “Turopoljsko srce”. A opet, od dobre zabave i kvalitetnih nogometnih spika vrjednija je bila - humanost! Sav prihod kao i proteklih pet godina, išao je u fond iz kojeg će se pomagati potrebitim obiteljima s djecom iz našega kraja, a ljudi sretniji od njih okupili su se da pomognu. Primjerci koji su izlazili pred okupljene izazivali su zazubice nogometnim fanaticima. Dresovi su se redali, njih 39, odreda potpisani i donirani, a ukupni iznos se povećavao. I na kraju zaustavio negdje oko 26.000 eura! Zamjenik gradonačelnika Neven Karas licitirao je, u ime Grada, za dres Ante Budimira iz Osasune, za dres Joška Gvardiola iz reprezent-

acije trebalo je izdvojiti vrtoglavnih 1900 eura, a još "jači" bio je kockasti dres - Petra Sučića! On je otišao za 2100 eura... Najvrjedniji artikl večeri, očekivano, bio je potpisani dres Luke Modrića iz Real Madrida, koji je na kraju završio na šest tisuća eura! A još ove subote slijedi turnir kod Panadića.

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

Kupčev pristanak kroz 'tajnicu' i 'direktora'

Postoji nekoliko ključnih trenutaka koji definiraju iskustvo koje će kupci dobiti u suradnji s našom tvrtkom.

PIŠE:

Siniša Drobnjak poduzetnik

Jedan od njih je svakako prvi sastanak - "priprema pozornice" na kojoj se može, a i ne mora, dogoditi kupčev pristanak.

Bez njega nema realizacije našeg poslovnog plana - drugim riječima, kupčev je pristanak presudan za naš poslovni opstanak.

Što to ustvari znači da "pripremamo pozornicu" za taj jedan trenutak - trenutak u kojem kupac donosi odluku?

Stara marketinška poslovica kaže: "Svi volimo kupovati, ali nitko ne voli kad mu se prodaje!"

Začetak odgovora na pitanje kako donosimo odluku da ćemo nešto kupiti, dao je Roger W. Sperry koji je 1981. godine dobio Nobelovu nagradu za otkriće da je lijeva polovica mozga analitička, a desna emotivna.

Odluku o tome da li nam se npr. sviđa neka slika, donosimo gotovo trenutno, unutar 10-15 milisekundi - u emotivnom dijelu mozga. Istraživanja ukazuju na to da gotovo sve bitne odluke donosimo emotivno - mogli bismo gotovo reći da je "direk tor" za odluke u emo tivnom dijelu mozga, a njegova osobna "tajnica" u analitičkom dije lu mozga.

Ako želimo st voriti preduv jete za kupčev pristanak, onda se mo ramo obra titi "direk toru".

Tu nastaje lagani problem,

jer "direktor" ne živi u dijelu mozga kojem se možemo obratiti riječima ili pisanom financijskom ponudom ili ogledalom. Ono gdje većina nas napravi grešku je da uglavnom riječima pokušavamo stvoriti uvjete za pristanak - dok se u stvarnosti cijelo vrijeme obraćaju osobnoj "tajnici" koja konstantno analizira i procjenjuje, jer je to njezina zadaća. Ali ne donosi odluku.

Jednom kad "direktor" donese odluku, "tajnica" će dati sve od sebe da podrži tu odluku kroz prikupljanje dokaze iz okoline. Najbolji je primjer za to činjenica da dan nakon što se odlučili kupiti crvenu Mazdu, odjednom vidite oko sebe crvene Mazde, dok se vozite kroz grad.

Kako živi u emotivnom dijelu mozga, "direktor" će prepoznati sve što generira emociju poput slike, filma, muzike i slično.

Izazov koji je pred nama je kako kreirati emociju kod kupca i tako pripremiti pozornicu da "direktor" samostalno donese odluku o pristanku, koju će "tajnica" analitički podržati. Na taj način više ne moramo "prodavati" - možemo pripremiti pozornicu i stvoriti uvjete da

Pitanje poput, što se to mora dogoditi da u svojoj prodajnoj komunikaciji "razgovaram" sa direktorom i stvorim uvjete da donese odluku o kupnji, jedno je od onih "milion dolara" vrijednih pitanja, uz koje se isplati uložiti vrijeme na traženje mogućih odgovora.

Prema podacima CroDiab Registra, u Hrvatskoj je prošle godine bilo registrirano 395.058 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. U Zagrebačkoj županiji je više od 42 tisuće oboljelih, dok je broj osoba koje ne znaju da imaju dijabetes znatno veći. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih veći od 600.000. Šećerna bolest je četvrti vodeći uzrok smrti sa udjelom od 7,8% u 2022. godini.

Stručnjaci smatraju kako svijetom vlada prava epidemija šećerne bolesti. Više je razloga zašto se to događa, a najznačajniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost.

PROCJENA JE DA TEK 60 POSTO ONIH KOJI IMAJU NEKI OBLIK DIJABETESA TO I ZNAJU...

bolja situacija nije ni na velikogoričkom području. Na području našeg grada i susjednih općina ima oko sedam tisuća registriranih dijabetičara, kaže nam Marica Varjačić, predsjednica udruge VG Dijabetičar.

Iako se redovito organiziraju preventivne akcije na kojima građani imaju priliku izmjeriti šećer i tlak, to očito nije dovoljno da bi se otkrili svi oni kod kojih bolest još nije dijagnosticirana. Jedna od udruga koja tijekom cijele godine organizira različite zdravstveno-edukativne akcije je i VG Dijabetičar. Više od 100 građana svaki mjesec u udruzi kontrolira dijabetes. Udruga je osnovana 2010. godine i od samog osnutka promiče svijest o važnosti liječenja i ranog otkrivanja šećerne bolesti.

avršno natjecanje za ovu godinu u organizaciji Saveza mažoretkinja i pom pon timova Hrvatske održano je u dvorani srednjih škola u Jelkovcu. Jubilarni X. Zagreb Christmas open okupio je 27 timova i preko 600 sudionika koji su osim iz Hrvatske stigli iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Slovenije, Srbije i Ukrajine. Među njima su bile i Velikogoričke mažoretkinje koje su ponovno ostvarile odlične rezultate. Zvuci blagdanskih nota uz prigodne kostime i koreografije ispunili su program koji je trajao gotovo osam sati.

- Sretna sam što trajemo sve ove godine, prošle godine imali smo Gorica Christmas open, prije toga Zadar, Beč, Rim… I ove godine imali smo lijep odaziv timova bez obzira što u ovo vrijeme svi imaju velik broj nastupa i svi su jako zauzeti, a uz sve već se pripremaju za novu natjecateljsku sezonu koja počinje već u siječnju - istaknula je Željka Banović, predsjednica Saveza

Mažoretkinje uzele zlato, dva srebra i dvije bronce

mažoretkinja i pom pon timova Hrvatske te predsjednica Majorette Sport World Federationa (MWF).

Svih deset godina na ovom međunarodnom natjecanju sudjeluju i Velikogoričke mažoretkinje koje su i ovoga puta ostvarile zapažene rezultate.

U kolekciji nagrada nove su dvije bronce (kategorija Mini formation Christmas pom pon cadet te Solo baton kids gdje je nagrađena Paola Buntak), dva srebra (kategorija Duo-trio pom pon cadets u kojoj su se natjecale Zara Stepanić i Bianca Potesak te kategorija Duo trio baton cadets u kojoj su nagrađene Matea Buntak, Lana Krilčić i Mia Kukec) i jedno zlato (kategorija Mini formation baton cadets).

- Da, Velikogoričke mažoretkinje bile su na svim turnirima, festivalima, i iskreno ne mogu se sjetiti gdje nisu bile - prokomentirala je Banović ove odlične promotorice našeg grada.

Ništa

DIJABETES Pošast modernog doba i posljedica neurednog života

UDRUGA VG DIJABETIČAR TRENUTAČNO IMA VIŠE OD 80 ČLANOVA, KOJI

SE REDOVNO SASTAJU, DVAPUT TJEDNO MOGU DOĆI I IZMJERITI ŠEĆER

VG Dijabetičar trenutačno ima više od 80 članova koji se redovito sastaju. Svaki utorak i petak od 10 do 12 sati građani mogu doći u udrugu, izmjeriti šećer i dobiti odgovore na sva pitanja – kaže Marica. Mjesečno im se obrati više od 100 osoba, a brojni naši sugrađani upravo nakon razgovora s Maricom i njezinim volonterima odluče se javiti svom liječniku.

Volimo organizirati i akcije na otvorenom jer nas tada građani vide, priča Marica. Onda se nekako lakše odluče da im pogledamo kako stoje sa šećerom. Zato smo tu na Tržnom centru, na Radićevu trgu ili kod Robne kuće. To su gorička frekventna mjesta gdje nas lako mogu pronaći. - Dijabetes je bolest koja ne boli. Vi možete jesti, piti, hodati… Dok ne dođe do komplikacija, a kad dođe do njih, onda je to veliki problem. Može se do-

goditi da dobijete žulj i imate šećer koji se ne regulira, ako taj žulj niste sanirali kod liječnika, za otprilike mjesec danas možete ostati bez stopala - upozorava Marica Varjačić.

PREHRANA I AKTIVNOST

Ljudi su kada je dijabetes u pitanju dosta nemarni, govori nam Marica, imamo sve više mladih pacijenata koji ne pridaju dovoljno pažnje ovoj bolesti. Dijabetes je pošast modernog doba, neurednog života, svi bi nešto brzo, ne jedemo sa žlicom radije se nešto kupi u pekari, a to nije dobra prehrana ni za mlade a kamoli za stare. Trebali bi se više kretati, manje sjediti. Nisu samo mladi na mobitelima nego i stari, svi nešto tipkaju umjesto da hodaju, kaže Marica.

Koliko je važno voditi brigu o zdravlju pokazuje i primjer našeg sugrađanina Vinka Tunjića, 75-godišnjeg umirovl-

DIJABETES JE

BOLEST KOJA

NE BOLI, DOK

NE DOĐE DO KOMLIKACIJA. A ONDA JE PROBLEM

jenika.

Prije 15 godina krenuo je s terapijom za dijabetes koju je koristio neko vrijeme, a onda jednostavno zaboravio. Dvije godine kasnije liječnica obiteljske medicine kontrolirala mu je šećer koji je bio 22. Tada se ponovno javio liječniku u Vinogradskoj bolnici i krenuo ozbiljnije se baviti kontrolom dijabetesa.

- Sada idem redovno na kontrole, pazim na sebe i svoje zdravlje i evo sada je šećer 5,6. Isto tako redovito uzimam terapiju.

Da se nisam prije 12 godina odlučio ići liječniku, možda danas ne bi bio živkaže vitalni umirovljenik.

Aktivan je i udruzi VG Dijabetičar, redovito odlazi na edukativna predavanja na kojima se, kako kaže, uvijek nešto novo nauči.

Katica Tonković živi u Velikoj Gorici, ima 74 godine, redovito ide liječniku, jako pazi na svoje zdravlje, a kada ima

priliku iskontrolira šećer i tlak. - Pazim na prehranu, bavim se sportom, trčim dok je toplo vrijeme, a sada tijekom zime hodam. Važno je kada dođete u godine da jako pazite na sebe i svoje zdravlje - poručuje Katica. Spomenimo i da se osobama koje boluju od dijabetesa preporučuje cijepljenje protiv pneumokoka. Za njih ova bolest može imati najteže posljedice poput teške upale pluća, koja nerijetko može dovesti i do fatalnog ishoda. Hrvatski savez dijabetičkih udruga i ove godine provodi kampanju „Reagiram i preveniram” kojom promovira prevenciju respiratornih bolesti, posebno pneumokokne, cijepljenjem rizičnih skupina bolesnika.

Građani se cijepiti mogu kod izabranog obiteljskog liječnika ili u županijskim zavodima za javno zdravstvo. Županija podupire udruge koje se bave prevencijom bolesti Zahvaljujući akcijama mjerenja šećera VG Dijabetičara mnogi su građani na vrijeme otkrili da boluju od ove bolesti. Rad udruga koje se bave prevencijom raznih bolesti redovito podupiru Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija. Županija svake godine kroz javni poziv izdvaja znatna sredstva za preventivne programe koje provode zdravstvene županijske ustanove, ali i programe koje provode udruge koje djeluju na području županije ili za korisnike s područja županije. Ove će godine dodijeliti 400 tisuća eura za financiranje programa i projekata zdravstvenog, socijalnog i humanitarnog značenja.

I zato sljedeći put kada imate priliku izmjeriti tlak ili šećer u akciji koju organiziraju udruge, iskoristite je i prekontrolirajte svoje zdravstveno stanje.

ZAGREBAČKI ADVENT VS. GORIČKI ADVENT

I dobra zabava i niže cijene

FRITULE, HOT DOG I KUHANO VINO U ZAGREBU 20 POSTO SKUPLJI

rava salva kritika već je ispisana zbog cijena jela i pića na zagrebačkom Adventu. Čini se da je ta manifestacija od najbolje adventske u Europi prije koju godinu, postala mjesto ponajviše za dobru zaradu vlasnicima štandova jer još uvijek ima dovoljno turista koji će platiti njihove proizvode ne pitajući previše za cijenu. No, samo 15-ak kilometara od središta Zagreba smjestio se manji, ali zabavan, šarmantan i svakako cjenovno prihvatljiviji - Advent u Gorici.

Kažu da Advent nije potpun bez kobasica, fritula i kuhanog vina. Tako cijena fritula u Zagrebu kreće od pet eura, a može prijeći i 11 eura za pomodne Dubai fritule. Običan hot dog u metropoli stoji četiri eura, a pecivo sa drugim vr-

stama kobasica prelazi 6,50 eura, a ako su “s potpisom“ nekog hrvatskog kuhara i euro-dva više od toga. A sve to možete zaliti kuhanim vinom po cijeni od 3,50 eura. Fritule u Velikoj Gorici su barem 20 posto jeftinije nego u Zagrebu. Velika Gorica je prihvatljivija. Naime, na Adventu u Gorici fritule stoje 3,50 ili četiri eura, hot dog se može pojesti za 3,50, a ostale kobasice u pecivu pet eura. I kuhano vino u našem gradu je jeftinije nego u Zagrebu - tri eura.

Dakle, osnovni adventski, nazovimo ga tako, gastro paket (obične fritule, hot dog i kuhano vino) u Velikoj Gorici stoji 10,50 eura, a u Zagrebu 12,50 eura. Razlika je 2,50 eura, odnosno Zagreb je dvadesetak posto skuplji. Pa izračunajte sami kolika je razlika ako krenete na Advent s obitelji ili u većem društvu. Gorički Advent ove godine nudi i jela na

žlicu pa ćete povrtni grah platiti 6 eura, domaću sarmu 8 eura dok je bakalar 10 eura.

Ljubitelji tortilja za ovo popularno meksičko jelo s piletinom i raclette sirom izdvojit će 9 eura, dok je vegetarijanska varijanta 5 eura.

Klinci će sigurno uživati u različitim vrstama wafflea čija je cijena od 3 do 6,50 eura zavisno koji preljev se odabere. U ponudi su i sarmice u pecivu, za koje treba izdvojiti 7,50 eura, buncek sa zeljem u sendviču je sedam, a pommes frites stoji 3,50 eura. Cijene piva su od 3 eura, koliko koštaju i sokovi, a nešto skuplje su žestice. Cijene se razlikuju od kućice do kućice, svakako malo prošetajte i istražite ponudu.

OSNOVNI ADVENTSKI PAKET

VG Vodoopskrba savjetuje građane

da zaštite vodomjere tijekom zime

Dolaskom zimskih mjeseci iz VG Vodoopskrbe žele upozoriti korisnike kako zaštititi vodomjere u vodomjernim oknima od smrzavanja i posljedično pucanja unutarnjih vodovodnih cijevi.

- Istovremeno, upozoravamo naše korisnike kako su sukladno čl. 76. i čl. 82. Općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga (www.vgvodoopskrba.hr) dužni održavati funkcionalnu ispravnost unutarnje vodovodne instalacije, jer ne odgovaramo za štetu nastalu zbog smrzavanja - ističu iz VG Vodoopskrbe. Pod unutarnjom vodovodnom instalacijom podrazumijevaju se vodovi, naprave i uređaji korisnika iza glavnog vodomjera na nekretninama koje su spojene na javni vodoopskrbni cjevovod.

Uslijed niskih temperatura moguće je pucanje vodovodnih cijevi i time dolazi do velikih dodatnih troškova za korisnike. Upravo kako bi građani prevenirali takve neugodne situacije iz Vodoopskrbe preporučuju zaštitu vodomjera u vodomjernom oknu.

- Stjenke i poklopac vodomjernog okna potrebno je obložiti odgovarajućim izolacijskim materijalima kao što je npr. stiropor. Nikako ne savjetujemo oblaganje upijajućim materijalima kao što su kamena vuna ili stari prekrivači, jer oni mogu prouzročiti još veću štetu.

Foto:

Damir

Špehar/

Pixsell

USPJEŠNO APLICIRANI PROJEKTI

VIŠESTAMBENIH ZGRADA U PROJEKTU

ENERGETSKE OBNOVE 2024. GODINE

Nakon apliciranja projektnih prijedloga za novi Poziv Energetska obnova višestambenih zgrada sufinanciranog iz Mehanizma za oporavak i otpornost, raspisanog od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske od 29. ožujka 2024., donsena je obavijest o prihvaćanju projektnih prijedloga za četiri višestambene zgrade aplicirane od strane GSG VG-a. GSG VG, kao vodeći upravitelj višestambenih zgrada u Velikoj Gorici, nastavlja s misijom poboljšanja energetske efikasnosti, primjenjujući mjere energetske učinkovitosti. U prethodnim

pozivima uspješno je aplicirao 29 višestambenih zgrada za energetsku obnovu. Kroz predan rad i stručno upravljanje, GSG VG je postao pouzdan partner u stvaranju energetski učinkovitijih i sigurnijih stambenih prostora. Obavijest o prihvaćanju projektnih prijedloga donesene su za sljedeće višestambene zgrade: Matije Magdalenića 1, Slavka Kolara 44-58, Trg Grada Vukovara 1-7, te Trg Stjepana Radića 1-6 i Nikole Bonifačića 9-15. Vrijednost navedenih projekata je oko 11.700.000,00 EUR koji će biti sufinancirani bespovratnim sredstvima u iznosu preko

6.924.000,00 EUR. Obavljajući svoju osnovnu djelatnost, upravljanje stambenim zgradama, pod svojom upravom ima fond od 160 stambenih zgrada od kojih je najveći broj sagrađen do 1990. godine a koje su nižeg energetskog razreda, D ili lošijeg. Društvo je u cilju poboljšanja kvalitete pružanja svojih usluga, u proteklih 7 godina, usmjerilo svoje djelovanje projektima energetske obnove višestambenih zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi unaprijedili kulturu stanovanja i poboljšali kvalitetu života svih korisnika te smanjili troškove za energiju.

Djelatnici VG Komunalca u akciji "ozelenjavanja"

matra se da jedno zrelo stablo s raskošnom krošnjom u godini dana može proizvesti dovoljno kisika potrebnog za disanje 10 ljudi. Stoga je sadnja novih stabala ulog u kvalitetu zraka koji ćemo udisati u budućnosti. Velika Gorica kao četvrti grad po veličini u Republici

Hrvatskoj, u koji se svakoga dana doseljava sve veći broj ljudi, vodi računa da, na održiv način i u suradnji s prirodom, udišemo kvalitetan zrak.

Naime, u mjesecu studenome i prosincu, djelatnici VG Komunalca radili su na sadnji sadnica stabala na više lokacija u gradu. Osim redovne sadnje, kojom se ozelenjavaju površine, na pojedinim lokacijama prioritet je bila zamjenska sadnja iz razloga što se neke sadnice nisu uspjele ukorjeniti u tlu i bilo ih je potrebno zamijeniti novima.

- Sadnja stabala i zelenila općenito, od iznimne je važnosti u ovim modernim vremenima, stoga ćemo se truditi i dalje, u suradnji s Gradom, posaditi što više stabala u budućnosti. Naši vrijedni djelatnici na sadnji rade predano i profesionalno kao i uvijek, te im se na tome zahvaljujem. Lokacija za sadnju u idućoj godini je još puno i veselimo se što ćemo „zazeleniti“ još javnih površina diljem našeg grada, ali i okolnih naselja - najavio je predsjednik Uprave VG Komunalca, Jurica Mihalj. Lokacija na kojoj su zasađena nova stabla je Dječji vrtić u Velikoj Mlaki čiji je okoliš dobio dvije sadnice likvidambara, te po jednu lipe i crvenolisnog javora. Zamjenske sadnice hrasta, koji je autohtono stablo našeg Turopolja, stigle su u Cvjetno naselje čiji će stanovnici u budućnosti

hladovinu naći pod čak četiri primjerka. Ulicu Slavka Kolara krase dvije nove sadnice, jedna je posađena u Parku Plemenite opčine Turopoljske, četiri u ulici Jurja Dobrile, te dvije u Parku Jadranka Cumbaja. Osam sadnica crvenolisnog javora zamijenjeno je novima u Petrovini. Ne zaboravimo da suživot s drvećem ima višestruke blagodati, posebice u gradovima čiji okoliš, zbog koncentracije stanovništva, stambenih zgrada i vozila, vapi za ravnotežom između prirode i “betona”. Osim onih ključnih koje smo već spomenuli, tu je i smanjenje rizika od poplava, apsorbicija ugljičnog dioksida više od 20 kilograma po stablu, ali dodatno i one koje često zaboravljamo, a to je da su drveća dom životinjama, spas od ljetne žege i naš prirodni klima uređaj!

K TJELOVJEŽBA

ako se godina privodi kraju, skloni smo podvući crtu, zbrojiti sva dobra koja nam je godina za nama donijela, popisati sve loše što bi se u novoj dalo popraviti. Nerijetko, ako ne i gotovo redovito svi odlučimo poraditi na zdravlju. Bolje se hraniti, kvalitetnije trošiti vrijeme, mijenjati loše navike i uvesti pokoju dobru pa ne iznenađuje da nam se na „to do“ listi za godinu koja slijedi često nađe i „početi vježbati“. Možda su nam motivi uglavnom vezani za fizički izgled (mršavije tijelo, definirani mišići, bolji odraz u ogledalu), ne bismo trebali zanemariti i pozitivan utjecaj tjelovježbe na mentalno zdravlje. Osobe koje redovito vježbaju nerijetko će vam posvjedočiti kako osjećaju da imaju više energije, da su im koncentracija, pamćenje i san bolji. Redovito vježbanje ima pozitivan učinak na smanjenje anksioznosti, depresije, ADHD-a, oslobađa od stresa te stabilizira cjelokupno raspoloženje. Studije pokazuju da 30 minuta umjerenog vježbanja 3 do 5 puta tjedno može znatno poboljšati mentalno zdravlje te da 15 minuta trčanja ili sat vremena hodanja dnevno smanjuje rizik od velikog depresivnog poremećaja za 26 %. Promjene u mozgu potaknute vježbanjem uključuju stvaranje i rast novih neuroloških mreža, smanjenje upala i oslobađanje neurotransmitera koji utječu na poboljšanje raspoloženja (endorfin, dopamin, serotonin). Usmjeravanjem pažnje na disanje, na pravilno izvođenje vježbi, fokusiranje na položaj tijela, možete prekinuti kontinuirani ciklus briga koji vam prolaze mislima. Osobe starije od 18 godina trebale bi minimalno ostvariti 150 - 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 - 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno. Što se tiče vježbi snage za velike mišićne skupine, njih treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti (5 - 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 60 minuta dnevno, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta provesti u aktivnoj igri.

Tjelesna aktivnost pozitivno utječe i na krvožilni sustav budući da doprinosi sniženju krvnog tlaka, sniženju masnoća i kolesterola, regulaciji razine šećera u krvi. Redovita tjelovježba smanjuje rizik pojave šećerne bolesti tipa 2. Ipak, kod kroničnih bolesnika svakako treba biti oprezan prilikom povećanja intenziteta fizičke aktivnosti koje treba biti postupno te uz nadzor. Tjelesna neaktivnost jedan je od najznačajnijih rizika za srčanožilne bolesti, a njezin štetan utjecaj usporediv je s pušenjem. Plivanje, vožnja biciklom učinkovite su pogotovo za održavanje zdravlja krvožilnog sustava. Redovita tjelovježba može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća kod osoba koje su ranije pušile. Pokazalo se da dobra tjelesna forma može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća za do 77% kod osoba koje su prestale pušiti. Također, redovita fizička aktivnost dovodi do smanjenja zaduhe, boljeg podnošenja napora, poboljšanja psihičkog stanja bolesnika i poboljšanja kvalitete života oboljelih od KOPB-a, kronične opstruktivne plućne bolesti. Tjelesna aktivnost blagotvorno djeluje i na kosti te na zdravlje zglobova. Fizička aktivnost bitan je element u prevenciji

osteoporoze i prijeloma, a preporučene vježbe su aerobne sa opterećenjem koje uključuju mišićne skupine u ritmičkim pokretima. Takve vježbe izazivaju kontrakcije mišića i naizmjenično djelovanje sile na kosti čime kost dobiva informaciju da

se na tom mjestu treba pojačati. Dobar izbor tjelovježbe kod osteoporoze su brzo hodanje, nordijsko hodanje, ples, penjanje… Kao i svaki početak, i ovaj može biti izazovan, ali potrebna je snaga volje i ustrajnost te strpljenje kako bi se zdrave životne navike inkorporirale u svakodnevnicu. Na početku nisu potrebne velike i drastične promjene u stilu života. Hodajte kad god je to moguće. Izađite jednu autobusnu satnicu ranije, parkirajte malo dalje, koristite stepenice umjesto lifta. Dokazano je kako su se osobe koje su hodale pet puta tjedno u prosjeku po 30 minuta dnevno, riješile boli u leđima što nije zanemariva činjenica budući da rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Lancet sugeriraju kako bol u donjem dijelu leđa pogađa više od polovice odraslih u razvijenim zemljama. Životna dob nikako ne bi smjela biti opravdanje za nevježbanje. Tjelesna aktivnost nužna je za očuvanje pokretljivosti, snage, ravnoteže. Starenje je prirodan proces, a činjenica da postoji više od 300 teorija starenja, dokazuje da je to kompliciran proces povezan sa čitavim nizom fizioloških promjena. Neke od promjena su gubitak mišićne mase (započinje već nakon tridesete godine, a ubrzava se nakon šezdesete) , gubitak koštane mase (kost se gubi pri brzini od oko 0,3 – 0,5 % godišnje nakon 40. godine starosti, a početkom menopauze gubitak kosti u žena se ubrzava kroz 5 – 7 godina na 3 – 5 % godišnje), smanjenje pokretljivosti zglobova, smanjenje ravnoteže i koordinacije pokreta (povećava se rizik od pada i ozljede) , povećanje tjelesne mase te usporavanje metabolizma. Vježbanjem se može blagotvorno utjecati na sve navedene procese. Važno je prilagoditi intenzitet vježbanja pojedincu ovisno o njegovim mogućnostima, bez obzira na dob. Ma kakve odluke donijeli na kraju ove 2024.godine, zaposlenici Ljekarni Zagrebačke županije žele vam sretan i Blagoslovljen Božić, te uspješnu i zdraviju Novu godinu.

Kobnih 26-40... Liga za prvaka je pobjegla

Rukometaši Gorice izgledali su fenomenalno

praktički cijele jeseni, Liga za prvaka činila se kao više nego realan cilj, no ispalo je malo drukčije... Forma je pala u najgorem mogućem trenutku i - ništa od svega! Goričani će opet mor ati u Ligu za ostanak, u kojoj im ni po čemu nije mjesto. Ni po čemu osim, nažalost, po rezultatu na parketu.

U posljednjih pet kola prvog dijela sezone ušla je Gorica u jako dobroj poziciji, ali svi su u klubu bili

RUKOMET IN MEMORIAM

svjesni da će ključna biti dva gostovanja, u Čakovcu i Vinkovcima. I oba puta dogodila se - katastrofa! Istim rezultatom, s tih kobnih 40-26, Gorica je izgubila i od Čakovca i od Bjelin Spačve, između toga pala i protiv Nexea na domaćem terenu, a to je bilo ipak previše. Da je barem jedan od tih visokih poraza od izravnih konkurenata bio manje uvjerljiv, Gorica bi išla "gore", a ovako je završila "dolje". Velika šteta...

Otišao je Čuki: Legenda nogometa u Novom Čiču, lider, kapetan i sve drugo

Život zna biti šokantan.

U ponedjeljak 9. prosinca preminuo Josip Đuksi Čuki, možda i najveća legenda nogometnog kluba iz Novog Čiča svih vremena. - Tata je u svom domu u centru Novog Čiča oko 10 sati dočekao župnika prilikom blagoslova i sve je prošlo u redu. Potom je sjeo u fotelju i onda mu je pozlilo. U kolima hitne pomoći prema Rebru je preminuo, navodno od ugruška – kazao je sin Krešo nakon izražene mu sućuti i bolnih jecaja.

Sjetili smo se odmah Čukijevih riječi na jednoj utakmici tekuće godine: "Sad sam najstariji od nekadašnjih igrača našeg Dinama, kako samo jure godine". Jure, bome jure.. Josip Đuksi Čuki rođen je 25. rujna 1942. godine, a NK Dinamo Čiče osnovan je šest godina kasnije. Zbog toga možemo kazati da je čitav život proveo uz i u klubu kojeg je neizmjer-

Igor Hajduk i njegov Mraclin i ove su godine kao kamenčić u cipeli za favorite

no volio. Družio se tad sa starijim dečkima igračima i čekao prigodu, a debitirao je daleke 1955., kad je imao samo 13 godina. Dvije godine kasnije već je bio standardni prvotimac, a ubrzo vođa i kapetan momčadi. O Čukiju bi se dala knjiga napisati jer je djelovao sve do danas u svim generacijama kluba na sve moguće načine. Igrao je na svim pozicijama, od vratara do lijevog krila. Bio je 80-ih i na popisu najbolje generacije u povijesti kluba, trenirao sve selekcije, bio neprekidno među rukovodećim strukturama, prije nekoliko godina i savjetnik predsjednici Ivani Cesarec. Sinovi Krešo i Tomica ostavili su također dubok trag u Dinamu Čiče a danas je unuk Filip Đuksi kapetan Dinama Hidrel. Osim nogometa, Čuki je i kuglao za SD Dinamo Čiče na legendarnoj kuglani Radnik u Kolarevoj. (mp)

SUPER LIGA OTIŠLA U KURILOVEC

Kurilovec je pobjednik Super malonogometne lige Velike Gorice 2024 nakon pobjede u finalu protiv Strezojeva. Treće je Šćitarjevo, četvrta Poljana Čička, a najbolji igrač turnira je Marko Klafurić.

aoružana cijelom paletom svojih osebujnih čari i nedostataka, opisana svime onime čime se već opisuju romantična sporta okruženja poput, završila je još jedna niželigaška nogometna jesen. Za neke od naših ukupno 17 niželigaških klubova završila je u pozitivnom tonu, s pregršt razloga za ponos i zadovoljstvo, s dovoljno prostora za uživanju u svemu što taj niželigaški nogometni svijetu sa sobom nosi, dok su neki drugi u malo drukčijem raspoloženju... Negdje zabrinuti, negdje možda i frustrirani, razočarani, ali praktički svi s dovoljno

vremena i prostora da se stvari još malo unaprijed i poboljšaju u nastavku sezone, koji nas čeka na proljeće. Ali daleko je to još, treba odraditi sve ove blagdane, zabavljati se malonogometnim turnirima, dobro odmoriti, pa zatim pripremiti za proljetna uzbuđenja, koja će doći s ožujkom. I prostalo je još jedno analizirati učinjeno.

'ZADNJA NORMALNA LIGA'

Ukratko i sažeto analizirati, jer nećemo upasti u zamku i ići u velika filozofiranja oko onoga što se događalo. Niželigaški nogomet to možda više nije u punom smislu, ali i dalje ga treba doživljavati kao čisti amaterizam, kao zabavu, kao dobar sadržaj za svoje mjesto, selo... Gledajući vrhove pet tablica prvenstava

u kojima sudjeluju naši klubovi, prvi je dojam da se nešto veći broj klubova "crveni" bliže dnu nego vrhu. Imamo jednog lidera svoga prvenstva, NK Buna iza sebe je ostavila fenomenalnu polovicu sezone u sedmom rangu nogometa.

KOME PLUSEVI, KOME MINUSI...

IZNENAĐENJE

I SAMIMA SEBI

Kurilovčani su ušli u ovu sezonu s namjerom da se poslože za budućnost i budu stabilni. Na kraju, ispalo je da su puno više od toga, a trenutačni broj dva otvara priliku...

MOŽE SELO

IPAK PROTIV GRADOVA... Konkurencija je

u 4. NL strašna, jer jako ambiciozni su i Vrbovec i zaprešićki Inter, kao i Rugvica, no imaju svoj plan i u Mraclinu. Imaju i sjajnog trenera u Marku Biljanu, imaju dobar kadar, imaju i ambiciju...

KAD JELAČIĆ

ULOVI SVOJ

RITAM... U Vukovini su ove sezone otišli u rang niže, malo se tražili u početku, a onda doveli Damira Milanovića na klupu. Zadnji poraz Jelačić je doživio još tamo početkom rujna od Lukavca.

FAVORITI IZ SJENE IZAŠLI NA VIDJELO

Nisu iz Buševca stizale velike najave uoči sezone, ali trener Josip Rožić složio je zanimljivu priču sa svojim igračima. Deset pobjeda u 17 utakmica doseg je vrijedan trećega mjesta.

NA BREGIMA BI PROBALI I TU 'PREMIJERKU'

Voljeli bismo u višu ligu da vidimo jesmo li za to ili ne, možemo li se "potući" s tim klubovima, kažu iz Bune. Nova je uprava, dobra ekipa, navijači...

PREMIJERNA SEZONA IDEODLIČNO

Ovog ljeta seniorski nogomet vratio se u Veliku Mlaku, dečki su se uključili u 2. ŽNL, zadnji rang, a iz njega žele što prije pobjeći. Ispred je trenutačno samo Farkaš iz Farkaševca, s jednim bodom prednosti.

Jedino je Buna na čelu tablice

Piše: Marko Vidalina

PLUS I MINUS NOGOMETNE JESENI: SAMO NA BREGIMA ĆE ZIMOVATI PRVACI JESENI

- Mi to zovemo zadnji normalni rangsa smiješkom kaže Zlatko Petrac, alfa i omega breškog nogometa već godinama. - Zadovoljni smo, naravno da jesmo, jer tablica sve govori. Moglo je biti i bolje, da smo dobili derbi s Lonjom u zadnjem kolu, ali svjesni smo da je moglo biti i gore. Dvije utakmice izgubili smo u nizu, baš u vrijeme kad smo mijenjali trenera, a tu su i još dva remija i lijepih 11 pobjeda, što nas je dovelo do vrha. Tu bismo mi voljeli i ostati, ali vidjet ćemo na proljeće što o tom našem planu kažu ostali klubovi u ligi - dodaje Petrac.

U borbi za sam vrh, a samim time i eventualnu promociju u viši rang, nalazi se i Kurilovec. Izvrsna jesen odrađena je

ZADNJIH MJESEC DANA

SPASILO JE JESEN

KURILOVEC

SAD MORA ODLUČITI U KOJEM SMJERU ŽE SE IĆI DALJE...

Turopoljac iz Kuča imao je samo jednu pobjedu u prvih 12 kola, sve je nekako išlo nizbrdo, ali stvari su se posložile pred kraj jeseni. Zadnje četiri utakmice Kučani su dobili i skočili na zadovoljavajuće deseto mjesto.

KONAČNO JEDNA

NORMALNA SEZONA

S obzirom da su zadnjih nekoliko sezona bili u problemima, 12. mjesto u "premijerki" za Klas iz Mičevca je prilično dobar posao

OTIŠAO ŠTEF DEVERIĆ, ODLAZILI I BODOVI... Lomničani su solidno ušli u sezonu, ali upali su u rupu u zadnjih deset utakmica, od kojih su dobili jednu, Lukavec u zadnjem kolu. Jedan su od pet klubova s 18 bodova u šestom rangu.

i na Udarniku, bolja od očekivanja. - Nema druge nego biti zadovoljan, jer na ljeto smo promijenili jako puno igrača, imamo iznimno mladu momčad, no sad smo u poziciji da možemo planirati. I birati smjer u kojem u budućnosti želimo ići - kaže trener i sportski direktor Kurilovca Senad Harambašić.

U prijevodu, trebat će odlučiti može li se u dogovoru s Gradom, Zajednicom, ali i HNK Goricom, doći do načina da plan u ulasku u jedinstvenu treću ligu postane stvarnost.

AKO JE IZGLEDALO, OVO JE FANTASTIČNO!

U Lukavcu su imali traumatično ljeto, spustili se dvije lige niže, ali Romano Župetić je opet uspio. I donio kakvu-takvu stabilnost.

I DALJE SE SANJA TAJ

NAPAD NA SAMI VRH

Društvo iz Orla ušlo je u sezonu s ambicijama koje su i dalje tu, unatoč šestome mjestu.

ZLATNA SREDINA KAO

LIJEPA PROMJENA

Dinamo iz Novog Čiča se traži zadnjih godina, a s novim trenerom se ove sezone i našlo. Sredina tablice je tu...

GRANIČNI SLUČAJ

Moglo je NK Turopolje završiti i u sljedećoj kategoriji, jer tek je na 13. mjestu u 1. ŽNL...

U igri sa sami vrh ostaje i nakon cijele jeseni sjajna ekipa iz NK Mraclina, na minus pet od vodećeg Vrbovca, dok će Jelačić iz Vukovine i Polet iz Buševca, prema svemu sudeći, moći maksimalno do drugoga mjesta. Samoborske Kobre, naime, imaju velikih 11 bodova viška.. U borbi za vrh, apsolutno željni promocije u "zadnji normalni rang", nalaze se i nogometaši Velike Mlake. U zadnjem, osmom rangu, drže drugo mjesto.

Negativne ocjene za ovu jesen, s druge strane, u prvom redu zaslužuje Kupa, koja je uzela svega jedan bod, a nije puno bolji ni Vatrogasac, kao ni Gradići u petom rangu. Na samom dnu je i Meštrica, daleko od konkurencije...

NI VJERAN SIMUNIĆ (ZASAD) NIJE USPIO Očajne jeseni u petoligaškom društvu i nisu neka novost za Gradiće, ali ovo je ipak posebno teška sezona. Bit će izazovno...

STIŽE LI VRIJEME ZA

POVRATAK U NIŽI RANG?

Ni u Meštrici ne cvjeta cvijeće, daleko od toga. Samo deset bodova, osam manje od rivala, zadnje mjesto...

MOŽE LI VATROGASAC

UGASITI I OVAJ POŽAR

U Kobiliću su godinama bili vrlo stabilni, ali ove sezone nije se poklopilo. Sreća za njih da postoji Kupa...

JEDAN K'O NIJEDAN

U 15 utakmica ove jeseni

Kupa je doživjela 14 poraza i teško će sačuvati status u ovom rangu.

'Kamp u Gorici utjecat će na

INTERVJU 10 PITANJA ZA NENADA ČRNKA,

1

Iz pozicije dopredsjednika HNS-a, kako generalno gledate na godinu iza nas? HNS je najrespektabilnija, a samim time i javnosti najzanimljivija sportska institucija u državi. Savez konstantno provodi aktivnosti u međunarodnom, nacionalnom i regionalnom pravcu. Godina na izmaku uvijek će za naš savez biti mjerljiva rezultatima, pogotovo A reprezentacije. Ostaje žal jer smo na Euru mogli i morali više, no na rezultat u nogometu uvijek utječe splet sretnih ili nesretnih okolnosti. Plasman u završnicu Lige nacija je sigurno uspjeh, a rezultati mlađih selekcija bili su raznoliki, od uspjeha poput plasmana U-17 reprezentacije na Euro do razočaranja zbog U-21 reprezentacije, koje to nije uspjela. No to je tema za analizu unutar struke. Veselimo se što nacionalna natjecanja napreduju i izazivaju sve veći interes, jer SuperSport HNL daleko je najpraćenije, najpopularnije i najgledanije klupsko natjecanje u zemlji. Savez brine u okviru mogućnosti i o razvoju i

poboljšanju infrastrukture, podrška je županijskim savezima, a završili smo i sve pripremne radove za početak gradnje nacionalnoga kampa. S pozicije nas direktno uključenih, svi ključni planovi su realizirani, Savez je stabilan. S pozicije javnosti prihvaćamo stav da uvijek može u nekom segmentu nešto biti i bolje, uvažavamo konstruktivnu kritiku i vjerujem da ćemo i u idućoj godini napredovati. Kakva bi bila ocjena ove reprezentativne godine?

3

2

Očekivanja svih nas uoči Eura bila su veća. Nije lako držati razinu iz proteklih godina, jer napravili smo tri čudesna rezultata sa srebrom i broncom na SP-ima te srebrom u Ligi nacija. To je malo poremetilo očekivanja, ali bez obzira na to, željeli smo u drugi krug. Bili smo u najtežoj skupini, s tri reprezentacije iz svjetskog top 10, s tad aktualnim europskim prvacima Talijanima i novim europskim prvacima Španjolcima. Rezultati protiv njih nisu neuspjeh, ali koštao nas je remi s Albanijom, tu

smo izgubili drugi krug, ali nakon svih uspjeha, izbornik i ovi igrači zavrijedili su veliki kredit. Važno je gledati naprijed, zaboraviti poraze i izvlačiti pouke. Liga nacija je pokazala da Hrvatska ima budućnost, vjerujem da ćemo to potvrditi u završnici Lige nacija, ali i plasmanom na SP 2026. Koliko Vas brine podbačaj U-21 reprezentacije? Svaki rezultat detaljno i objektivno analiziramo, ali moramo prvenstveno gledati procese, jer niz detalja utječe na krajnje ishode, rezultate i plasmane. Žao nam je što se U-21 nije plasirala na Euro treći puta zaredom, to bi bilo vrijedno iskustvo za te dečke, no isto tako znamo da ne postoji korelacija između plasmana na završne turnire i broja A reprezentativaca koje daje određena generacija. A to je za nas daleko najvažnije. Neke od najboljih generacija nisu se plasirale na velika natjecanja, a neke od najuspješnijih nisu iznjedrile ni izbliza tako kvalitetne A reprezentativce. Puno nas više zanima imamo li tu

budućnost našeg nogometa'

DOPREDSJEDNIKA HNS-A I PREDSJEDNIKA HNK GORICE...

potencijale za A selekciju, a odgovor je: apsolutno imamo. Evo, neki su već, kao Baturina i dva Sučića. Jasno, i rezultat je važan, želimo da ti dečki od ranih dana imaju pobjednički gard i znaju da je standard hrvatske reprezentacije visok. Svi stožeri u mlađim uzrastima rade kvalitetno i vrlo predano, vjerujemo da će i rezultati i razvoj igrača to potvrđivati. Savez želi još više utjecati na kvalitetniji razvoj mladih, a infrastruktura koju dobivamo gradnjom kampa sigurno će utjecati na budućnost našeg nogometa. Kako gledate na nastupe naših klubova u Europi?

Zadnjih godina profesionalni klupski nogomet rapidno je evoluirao. Dinamo je i dalje konkurentan, ali žao mi je što nemamo barem još jednog predstavnika u skupina. Usporedimo li ulaganja, infrastrukturu, sponzore, prihode od marketinga, tu moramo tražiti uzroke. Sve dok gotovo 80% potrebnog budžeta klubova ovisi o transferima, teško ćemo zadržati kvalitetu, a samim time i očekivati više. Nis-

5

am zadovoljan ni ja ni Savez, a na nama je da doprinesemo da kroz buduća natjecanja dobijemo još jednog do dva predstavnika koji će boje hrvatskog nogometa braniti i u skupinama. Ako gledamo domaću ligu, nije Dinamo dominantan koliko sugerira Europa, klubovi kao Hajduk, Rijeka i Osijek nisu baš tako daleko od Dinama. Dinamo je godinama gradio status u Europi, kao i koeficijent, a kroz to su momčad i klub skupili značajno iskustvo, samopouzdanje i "knowhow". Drugima to nedostaje, jer Hajduk je bolji od Ružomberoka, Rijeka može proći Olimpiju, kao i Osijek Ziru. Ali igra se na terenu, tu se mora pokazati da si bolji. Kako gledate na probleme stadionske infrastrukture, u prvom redu stanja travnjaka?

Može li HNS tu nešto učiniti?

HNS je kroz razne programe mnogo učinio, a radit ćemo na tome i dalje, ali podrška mora biti višesmjerna. Prvenstveno tu mislim na održavanje. Stadioni su u vlasništvu lokalnih zajedni-

ca, teško je tu tražiti iskorake kroz komercijalizaciju. Spas može biti u stranom kapitalu, ali pitanje je koliko je hrvatski nogomet zanimljiv, jer mi smo tržište s manje od četiri milijuna ljudi. Tu se mora raditi o sinergiji između kluba, potencijalnih investitora i lokalne zajednice. Ako očekujemo da će nam netko napraviti stadione, terene, održavati ih i još pokriti logične gubitke unutar natjecanja, a da u tome ne pomognemo, nećemo nikog dobiti. I ne samo da nećemo ostati tu gdje jesmo, već ćemo tonuti sve dublje. HNS može promijeniti travnjak jednom, ali ne može svake godine. Nigdje u svijetu nacionalni savezi ne grade lokalne stadione niti mijenjaju travnjake klubovima. HNS je dao veliki doprinos izgradnjom travnjaka s umjetnom travom diljem Hrvatske, prvenstveno kako bismo mladima omogućili još bolje uvjete za rad.

jeti. Sve ocjene u konačnici vezane su uz prihode od TV prava, a zasad je to odluka koja je komunicirana i s nositeljem TV prava. Ako se pokaže dobrom, klubovi će biti zadovoljniji zbog većih prihoda, a ako ne, tražit ćemo neki novi model. Ide li sve po planu vezano uz radove na kampu HNS-a? Da, ide. Ponovno koristim priliku da u ime Saveza i predsjednika Kustića zahvalim gradonačelniku Ačkaru na iznimno ekspeditivnom sudjelovanju u projektu. Ne smijem zaboraviti ni najvažnije sudionike, Vladu RH i premijera Plenkovića, koji su donacijom zemljišta sve to omogućili. Natječaj za izvođača radova je u završnoj fazi i početak radova će biti sukladno najavama i planovima - do proljeća 2025. Koliko je realno da i HNK Gorica dobije svoj kamp?

7 9 10 8 6 4

Jesu li u planu promjene u Kupu i jeste li zadovoljni formatom finala s dvije utakmice? Vidjet ćemo što će budućnost doni-

Realno je da planiramo. Znamo da je to nužno, važno za budućnost svakog kluba, ne samo Gorice. Imamo ideje i planove, za početak treba pronaći adekvatno zemljište, pa pripremiti idejne projekte, osi-

gurati financiranje... Za sad su to više snovi, ali vjerujem da ćemo u razdoblju 3-5 godina imati kamp. Kako gledate na prvenstvenu jesen naše HNK Gorice? Nisam zadovoljan rezultatom i plasmanom seniorske momčadi, ali moglo je biti i gore. Veseli me što smo osigurali financijsku i ekonomsku stabilnost kluba, a da smo u tome uspjeli samo mjesec dana ranije, bili bismo sigurno bolji i rezultatski. Iako, uvijek ću ponoviti da novac ne mora biti garancija uspjeha. Moramo vjerovati i kad nitko ne vjeruje, a s obzirom na sezonu prije dvije godine, sad imamo realnije temelje, ali i iskustvo iz tog vremena. Uvjeren sam da ćemo vrlo brzo i nekim bitnim koracima pokazati da smo ozbiljni. Što možemo očekivati na proljeće, i nogometno i u svakom drugom smislu? Bolju, kvalitetniju i respektabilniju Goricu. Naravno, vjerujemo da ćemo i sedmu godinu zaredom osigurati svoju poziciju kao konstanta u SuperSport HNL-u.

'NEMA SPORTA KOJI SE NE IGRA U NAŠEM GRADU. A STIŽE I - GOLF!'

Piše: Marko Vidalina

Uz kraj godine, a u tom smo vremenu, neizbježno stižu i analize učinjenog i ostvarenog. Kad je u pitanju velikogorički sport, u tu svrhu nema boljeg sugovornika od predsjednika Zajednice sportskih udruga Gorana Kovačića.

- Kakvo je stanje u velikogoričkom sportu? Rekao bih da je zadovoljavajućekaže Kovačić, dodavši kako su u prvom dijelu prosinca naši sportaši odradili svoje redovno okupljanje.

- Imali smo 9. prosinca Skupštinu, usvojili smo financijski plan i plan rada za 2025. godinu, a posebno me veseli što se pojavio jako velik broj skupštinara, njih 49 od ukupno 54, što je sjajan odazivkaže Kovačić i nastavlja:

- Skupštinu pripremamo više od mjesec dana, svi materijali izađu na vrijeme, a i sve nedoumice se riješe na vrijeme. Smatram da je Skupština jedan svečan čin, na kojem se treba donijeti neke odluke, raspravljati i predlagati, ali u pristojnom i mirnom ozračju. Tako to i bude, jer sve probleme koji se pojave rješavamo tijekom godine, a ne na Skupštini.

Na Skupštini se govorilo o aktivnostima Zajednice u prošloj i sljedećoj godini. - I ove godine radili smo jako puno toga, a novost je bio Festival dječjih vrtića, koji ćemo u 2025. nastojati omasoviti. U gradu imamo velik broj vrtića i velik broj djece, a ove godine išli smo sa 40

GORAN KOVAČIĆ PREDSJEDNIK ZAJEDNICE SPORTSKIH

UDRUGA GRADA VELIKE GORICE NA KRAJU GODINE GOVORI O SVEMU ŠTO JE UČINJENO, ŠTO SE PLANIRA, ALI I ŠTO MUČI VG-SPORT. STIŽE DVORANA, POVEĆAVA SE "OLIMPIJADA"...

djece po vrtiću, što je ukupno oko 400 djece. Međutim, kad su roditelji, tete i ravnateljice vidjele o čemu se tu radi, koliko je to lijepo, slijedio je momentalni "napad". Morat ćemo sljedeće godine to povećati barem za dvostruko, ako ne i više, jer to je stvarno prava mala olimpijada. Od olimpijske baklje, cijele ceremonije, natjecanja... Fenomenalno!

MLADIH JE VIŠE OD 5500

Obilježen je i Hrvatski olimpijski dan, kao i Europski tjedan sporta, a tu su i zimske malonogometne lige, ljetni kamp i masa drugih turnira koje Zajednica prati financijski i na druge načine. - Čitav je to niz aktivnosti koje su se pokazale vrlo uspješne, za koje smo dobili pohvale i s najvišeg nivoa. I ponosni smo na to - ističe prvi čovjek Zajednice. Trenutačno gorička sportska obitelj ima 54 članice, a kad se zbroje svi članovi tih klubova, dolazimo do velikih brojki.

- Imamo nešto više od sedam tisuća aktivnih sportaša. Od toga je više od pet i pol tisuća mladih do 18 godina. Imamo i oko 300 trenera, njih 50-ak su profesionalci, ostali su honorarci ili volonteri. To su impresivne brojke - smatra Kovačić, uz dodatak kako će se uskoro povećati i broj klubova, i broj sportova.

IMAMO 54 KLUBA IZ

23 SPORTA, UKUPNO JE TO 7000 SPORTAŠA

NIJE MI BAŠ

JASAN TAJ MANJAK INTERESA ZA ODLASKE NA UTAKMICE...

- Zahtjev za članstvo u Zajednici podnio je jiu-jitsu klub, ali i golf klub! - otkrio je Kovačić, pa nastavio s odgovorom na pitanje "zar se u Gorici igra golf?"

- Na našem području se golf ne igra, ali postoji ekipa iz Velike Gorice koja se bavi golfom. U Velikoj Gorici imamo i izbornika golf reprezentacije, a cijela ta ekipa često se druži i s Tonijem Kukočem, velikim zaljubljenikom u golf. Uostalom, i neki gorički bivši košarkaši su se zakačili za golf, recimo Zvonimir Kovačević, Marko Rebić... Tko zna, možda negdje u našem kraju u godinama pred nama nastane i nekakav golf teren, pa da se još malo proširi naša ionako bogata sportska ponuda.

- Dobro je da imamo tako široku lepezu sportova u gradu, da se djeca mogu baviti doslovno svakim sportom. Sad imamo ukupno 23 sporta u Zajednici, s dva nova imat ćemo ih 25... A u skoroj budućnosti možda i više - kaže Kova.

nema dovoljno, i zato nestrpljivo čekamo balon dvoranu, koja bi trebala biti gotova do svibnja. Drugu dvoranu trebali bismo dobiti u sklopu OŠ Kurilovec, a veseli i najava ministra da sve škole do 2030. moraju preći na jednosmjensku nastavu, a sve škole će morati imati sportske dvorane. Kad se sve to dogodi, mogli bismo zadovoljiti potrebe naših udruga, koje od prve do zadnje vape za prostorom. Samim time što će doći balon dvorana, mi ćemo dobiti 50 posto bolje uvjete od dosadašnjih! - govori Kovačić.

KAKO NAPUNITI TRIBINE?

A kad dođu i dvorane, kad i djeca i seniorski pogonu budu imali adekvatne uvjete, sljedeći korak bit će privući Goričane na tribine, što u našem gradu baš i ne ide osobito...

Proglašenje najboljih u sportu na rasporedu je 24. siječnja

Grad raste i širi se, djece je sve više, a na čelnicima Grada i gradskog sporta je da im omoguće uvjete.

- Problem je najveći u dvoranskom sportu, jer termina

- Naravno da o tome stalno razmišljamo. Osobno me žalosti što je na utakmicama košarkaša i rukometaša često bude jednako ljudi sa strane i naših Goričana. A naši klubovi s puno manje novca igraju sjajno. Evo, košarkaši su sve redom pobjeđivali, a publika je dolazila iz Splita, Sinja, Zadra... Sve nam je bilo pod nosom, a dođe 20-ak zaljubljenika u košarku, nešto prijatelja i rodbine. Ne znam na koje načine motivirati ljude, nije mi jasna ta nezainteresiranost velikogoričke publike za odlaskom na utakmice. Tu bi imali posla i sociolozi, i psiholozi... Moja generacija drukčije je rasla - zaključio je Kovačić.

KRALJICA BENCHA Prvakinja svijeta iz trenerove garaže...

Unekim drugim zemljama, recimo gore u Skandinaviji, Andrea Petrek bila bi ozbiljna sportska zvijezda. Međutim, ona se rodila u Hrvatskoj, u svom Vrbovcu. I od tamo - pokorila svijet! Andreja je, naime, trostruka svjetska prvakinja u powerliftingu, u disciplini bench press. - Prvi put osvojila sam svjetsko zlato u Litvi 2021. godine, pa to ponovila 2023. u Južnoafričkoj Republici, a onda i ove godine u SAD-u. Za zlato sam podignula 122,5 kilograma - kaže Andrea, koja nastupa u kategoriji do 69 kilograma. U prijevodu, ležeći na klupi, potiskom prema gore, podigne gotovo dvostruku vlastitu težinu! Znaju mnogi o čemu je tu riječ, bench je jedna od najpopularnijih vježbi u našim teretanama, pa će ovo biti prilika da se mnogi usporede s ovom posebnom djevojkom.

S BENCHOM JE

OBIŠLA SVIJET Vrbovčanka je ove godine u Texasu u SAD-u obranila titulu svjetske prvakinje osvojenu prošle godine u južnoafričkom Sun Cityju

- Prvi put je u gradsku teretanu u Vrbovcu došla kako bi skinula poneki kilogram, a ja sam odmah, na temelju njezine fizičke konstitucije, zaključio da

ANDREA PETREK MLADA JE VRBOVČANKA KOJA JE U TERETANU DOŠLA IZ ESTETSKIH RAZLOGA, A U NJOJ JE TRAJNO OSTALA ZBOG OŠTROGA OKA SINIŠE KRIŽANA, KOJI JE BRZO UOČIO POTENCIJAL

bi mogla biti dobra u ovom sportu. I očito se nisam prevario - govori Andrejin trener Siniša Križan. Uspio je vrlo brzo pridobiti talentiranu djevojku u sport kojim se i sam uspješno bavi dugi niz godina, u kojem je skupio 24 zlatne medalje, osam puta bio prvak Hrvatske... A onda su krenuli i Andrejini uspjesi, jedan za drugim.

PREDSJEDNIK I DOPREDSJEDNICA

I tu se negdje, u toj uvodnoj fazi, rodio nadimak "Mala iz garaže".

- Mi smo krenuli u sve ovo tamo negdje 2014. godine i dosta dugo smo trenirali u gradskoj teretani. Kad više nismo imali uvjeta tamo trenirati, kupio sam osnovne sprave potrebne za ovaj sport i preselili smo se kod mene u garažu. Trenirali smo tako nekih godinu dana, otišli na Europsko prvenstvo u Francusku 2018., a Andrea je tamo uzela juniorsko

zlato u kategoriji do 63 kg! I tu je nastalo to "mala iz garaže". Ispada da iz garaža ne izlaze samo najbolji bendovi, nego i uspješni sportaši, s vrhunskim rezultatima - sa smiješkom kaže Križan. U početku su Siniša i Andrea djelovali pod okriljem klubova iz okolnih gradova, a 2016. godine odlučili su osnovati svoj klub. Nazvali su ga Wild Hogs (Divlje svinje), Siniša je postao predsjednik, a Andrea dopredsjednica kluba koji se odmah priključio i Hrvatskom powerlifting savezu i Sportskoj zajednici grada Vrbovca.

Prvi put se klub pojavio na državnom prvenstvu u Zadru, u prosincu 2016. godine, a predsjednik Siniša i dopredsjednica Andrea otvorili su seriju koja traje i danas. On je osvojio zlato u svojoj, a onda srebro u svojoj kategoriji. Danas, osam godina poslije, Andrea ima devet titula prvakinje države, ukupno 21 zlato i tri srebra.

- Bench press je samo jedna disciplina powerliftinga, koji se sastoji još od čučnja, mrtvog dizanja i potiska s klupe. Bench press je disciplina za sebe. Imate tri pokušaja, tri dizanja u svakoj disciplini, a broji se ono najbolje. Kad se sve zbroji, dođe se do totala i rangira se. Može se natjecati i u svakoj disciplini posebno, i u kombinaciji, ali Andrea i ja više smo fokusirani na bench - objašnjava Križan, koji je više puta bio i najbolji trener godine u svome Vrbovcu.

- Tako to ide, ona vuče mene, ja vučem nju... Takva suradnja je dovela do ovako dobrih rezultata, do toga da nas se prepoznaje, da ljudi cijene naš trud i rad. Nadam se da će tako i ostati - govori trener Križan, koji je rado pristao i laicima pojasniti kako sve to skupa ide.

PROZVALI SU JE 'MALA IZ GARAŽE' NAKON ZLATA NA EP JUNIORKI

PODIGLA SAM 122,5 KILOGRAMA U LOVU NA TREĆE SVJETSKO ZLATO

KRIŽAN JE BIO PRVAK DRŽAVE OSAM, A ANDREA DEVET PUTA

- Bench press na prvu djeluje kao dosta jednostavan sport, no ima tu puno segmenata koji utječu na samu izvedbu. Recimo, prilikom vaganja odmah određuješ težinu s kojom ćeš otvoriti, takozvani Opener. Sve nakon toga su kalkulacije. Nakon prvog dizanja, ovisno o konkurenciji, o dojmu koji je ostao nakon prvog dizanja, o prostoru za napredak. U slučaju da ne podignete težinu koju ste odredili, nema više smanjivanja težine. Ona se može jedino podizati, pa nije dobro ako se precijeniš...

Hrvatski powerlifting savez osnovan je u Virovitici, taj se grad može nazvati i centrom hrvatskog powerliftinga, dok je ova vrbovečka priča izolirani slučaj. - Da, nema posebne poveznice, mi smo samo oni koji su u Vrbovec donijeli svjetske medalje - kaže Andrea, koja je trn u oku nacijama koje se u ovom sportu smatraju velikima i moćnima. Na posljednjem Svjetskom prvenstvu u SAD-u Šveđanki je bilo 30-ak, Engleskinja također, Ukrajinki 20-ak... A iz Hrvatske - dvije cure. Andrea i Cindy iz Čakovca, također prvakinja svijeta! - Najčešće su najbolje djevojke iz skandinavskih zemalja, Švedske, Finske i Norveške. Na svjetskoj razini tu su Kina, SAD i Rusija, sve zemlje koje imaju tradiciju ovoga sporta. A onda dođemo mi iz garaže i uzmemo im ono najvrjednije, najsjajnije - ponosna je Andrea. Nastavila je i nakon svih tih uspjeha dalje trenirati, raditi, patiti, sve sa ciljem da već prvom sljedećom prilikom bude još bolja, još snažnija.

- Snaga je važna, ali tehnika tu puno znači. Svatko diže drukčije, netko se može baš dosta saviti u leđima, pa imati kraći taj pokret. Sve je zapravo u tome, napraviš most i to odlučuje koliko će duga biti putanja pokreta - pojašnjava Andrea tajne svoga sporta. Možda ne najpopulanijeg, ali u čemu to još imamo trostruku prvakinja svijeta? U ovome imamo Andreu, najbolju hrvatsku benčericu svih vremena.

Trener Siniša Križan i Andreja Petrek zajedno postižu velike uspjehe

Piše: Marko Vidalina

NEMA VIŠE POVRATKA

TAJNA JE U MOSTU...

Jagodno, Novo Čiče, obiteljska kuća, prodaja ili zamjena za garsonjeru u Velikoj Gorici. 091/5888-268

Velika Mlaka, obiteljska kuća uz glavnu prometnicu, suteren i visoko prizemlje, okućnica od 2.000m2, garaža, cijena 250.000€, prodajem ili zamjena za stan od 45-50m2 u Velikoj Gorici ili Zagrebu. 091/5249-756

Sisak, Staro Pračno, II. Lijevi odvojak 1, kuća prizemnica površine od 90 m2, dvorišna zgrada od 60 m2 i okućnica od oko 1350 m2. Kuća se sastoji od 3 sobe, kuhinje, kupaonica i wc, ostava, predsoblje, veliko potkrovlje, garaža i druge dodatne prostorije! Struja, voda (gradski vodovod), septička jama, klasično grijanje (drva). Energetski razred: G. Imanje se nalazi na samom početku naselja (1 km od trgovačkih centara u Zagrebačkoj ulici, 2,5 km do samog središta grada),nije poplavno! Neoštećeno u potresu (zelena kartica)! Napomena: Mogućnost zamjene (uz nadoplatu) za stan ili manju kuću u Sisku i bližoj okolici uz cestu za Zagreb! Cijena: 58.000 EUR (katast. općina: Odra, bkč: 1547/1) 091/441 00 57 Velika Mlaka, samost. kuća katnica ukupne površine 195,67 m2 na ograđenoj parceli od 514 m2. Kuća se sastoji od: podruma (površine 7,32 m2), prizemlja (površine 83,51 m2), kata (površine 69,29 m2) i tavanskog prostora (površine 35,55 m2). Pomoćni objekt uz kuću. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 240.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Rakitovec, kuća katnica površine 160 m2 i ograđene okućnice od 250 m. Kuća se sastoji od: prizemlja (dnevni boravak sa blagovaonicom te izlazom na terasu, kuhinje, kupaonice i ostave), kata–iz kojeg je izlaz na veliki balkon (3 spavaće sobe iz koje jedna ima izlaz na balkon i kupaonice) i potkrovlja (roh-bau). U dvorišnom dijelu nalazi se pomoćni objekt u kojem je smještena kotlovnica i garaža u koju stanu 2 automobila. 155.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica ili okolica, kuća sa urednim papirima do 110.000 €, kupujem. 098/679-500

Velika Gorica, centar, ul. Tina Ujevića, prizemlje kuće, 3 sobe, stan za 7 radnika, iznajmljujem. 098/1794-744

Poslovni prostor u Velikoj Gorici, ulica Matije Slatinskog, 25m2, iznajmljujem. 091/1409-794

Velika Gorica, stan oko centa, visoko prizemlje ili 1 kat, u zgradi, od 50-65m2, kupujem. 091/9006-445

Velika Gorica, centar, jednosoban, namješten stan, iznajmljujem od 1.12.2024. 091/1656-904

Velika Mlaka, poljoprivredno zemljište, 6.318m2, prodajem. 098/709-488 Ribnica, građevinsko zemljište, tri parcele, svaka od cca 1600m2, prodajem. 098/9553-556 Šiljakovina, građevinsko zemljište, Ul. Josipa Kovačića, 748m2, čestica 694/1, papiri uredni, 34.000 eura, prodajem. 099/233-8086 Bukovčak, građevinsko zemljište 4575 m2, s lijepim pogledom na zapad. Moguća parcelizacija. Cijena: 16.000€, prodajem. 099/7688 264, 01/6234 179.

Vukovina, zemljište 10.500m2, moguća gradnja, prodajem. 01/6215 464

Velika Gorica, Bukevje, zemljište 3000 m2, namijenjeno u različite svrhe, vl. 1/1, gradska voda, struja i telefon uz zemljište, 15.000€, prodajem. 091/5301-741

Sisak, građevinsko zemljište (Drenački put) veličine: 3700 m², 24 m x 160 m, katast. općina: Odra, kbč:1808, cijena: 6 EUR m2 (22.000 eura), VAŽNA NAPOMENA: nekretnine se nalaze na udaljenosti manjoj od jednog kilometra od ulaza na Autocestu Sisak – Zagreb! 091 441 0057

Gornji Vukojevac, centar, Općina Lekenik, zemljište površine 2.500 m2 na kojem se nalaze tri drvena objekta, legalizirana, priključak struje, bunar, uz asfaltiranu cestu, cijena 12€ m2, prodajem. 098/9104-910, 098/752-144

Vukovina, Gornje Podotočje, zemljište površine 1.137m2, namjenjeno u različite svrhe, vlasništvo 1/1, 4 € po kvadratu, prodajem. 01/6215-149, 091/9156-863

Kravarsko, zemljište, na ulazu u mjesto, 3.438 m2, pola građevinsko, 20.000 €, prodajem. 091/9002-158

Kravarsko, zemljište na izlazu iz mjesta, 1.464 m2, 2/3 građevinsko, 15.000 €, prodajem. 091/9002-158

Lazina Čička, gradilište 2.254 m2, poljoprivredno zemljište 1.300 m2 u istom komadu, prodajem. 095/5570-177

Obed, zemljište, 22.322 m2, prodajem. 01/5602-005

Obed, zemljište 14.747 m2, prodajem. 01/5602-005

Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima. 6252-985, 091/600 0391.

Auto registriran od vlasnika do 2.000 € kupujem. 091/2527-938

Traktorski rasipač Mega metal 300 za umjetno gnojivo i sjeme, prodajem. 01/6239615

Transporter dužine 9m za transpotiranje žita i sjena, prodajem. 01/6239-615

Emajlirane velike posude od 46 i 48 litara, 2 kom, prodajem. 091/5150-744

Grobno mjesto sa dva ukopa u Kravarskom ustupam. 091/6105-423

Vitrina dvodijelna, puno drvo smeđe boje, iz Njemačke, kao nova, 2.45x1.95x0.55, 300€, prodajem. 098/9288-306

Garažno mjesto u Velikoj Gorici, u ulici A.K. Miošića 62 na duži period iznajmljujem. 091/5122-792

Perilica za veš Gorenje, prodajem. 01/6252-180

Škrinju ledenicu, duboko smrzavanje LTH, prodajem. 01/6252-180

Kalijeva peć sa pećnicom, unikat bijele boje, prodajem 150eura. 091/5249-756. Auto prikolica, manja, 1,20 x 1,20, ne registrirana, prodajem. 098/9881-011

Rasipač za umjetno gnojivo i žito, priključak na traktor, proizveden u Sloveniji, prodajem. 01/6225-314

Cirkular čekičar, trofazni motor na kotačima sa više funkcija, prodajem. 091/7291099

Peterostepena pumpa Elektrokovina za hidrofor, prodajem. 091/7291-099

Gume Goodyear, ljetne, 4 komada, 175x65x14, prodajem. 091/7291-099

Pocinčana žica za ogradu 125visina x 25m (dužina), prodajem. 091/7291-099

Bačva drvena 300l, prodajem. 091/7291-099

Ribež veliki za zelje, prodajem. 091/7291-099

Crijep stari ali u dobrom stanju, Novi Bečej 1600 kom., 0,40€ po komadu, prodajem. 091/5500-644

Ledenica od 200l, malo korištena, povoljno prodajem. 01/7347-805

Komoda staro, puno drvo, 200x100, uščuvana, 250 €, prodajem. 098/9288-306

Regal, drvo, u četiri dijela, 4x2m, 60€, prodajem. 098/9288-306

Ormarić za cipele 93x37, 15€, prodajem. 098/9288-306

Radni stol, 120x80, novi, 200€, prodajem. 098/9288-306

Stol kutni, kombinirani, metalne nogice, 120x60, 2 kom ukupno 100€, prodajem, 098/9288-306

Stol okrugli, crni, 30€, prodajem 098/9288-306

Bunda prirodno krzno, 40-42 veličina, smeđa, 90 cm duga, proizvođač Cibalija Vinkovci, 50€, muški zimski mantil, kvalitetan 50€, prodajem. 098/9288-306

Tepih staza, može i za stepenice sa držačima, 10x0,60, ne korišteno, 250€, prodajem. 098/9288-306

Tepih 300x200, ne korišteno, 200€, prodajem. 098/9288-306

Regal mali, 100x160x0,40, 50€, prodajem. 098/9288-306

Krevet s noćnim ormarićem, 1,95x0,95, 100€, prodajem. 098/9288-306

Krevet s podnicama i noćnim ormarićima, 2,20x2,10, plus ormar, 3,08x2,20x0,60, uščuvano, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306

Krevet tapecirani, 2,10x1,66, s noćnim ormarićima i ogledalom + ormar, 2,75x2,20x0,55, može i pojedinačno, 300€, prodajem. 098/9288-306

Komoda u dva dijela, stara 70 god., POKLANJAM 095/8073-833

Električne škare za živicu Power+ Garden, 400W/450mm dužina noža, ispravne, malo korištene, 60€, prodajem. 091/7699-484

Mobitel preklopni Doro 2404 na tipke, novi ne korišten u originalnom pakiranju, 55€, prodajem. 091/7699-484

Lamel parket, jasen, 1. klasa, 30m2, cijena po dogovoru, prodajem. 095/808-676

Vrata hrastova, ostakljena, desna, bez štoka, 200x80cm, prodajem. 095/808-676

Njemački ovčar štene, star tri mjeseca, poklanjam. 098/492-740

Bor umjetni, veliki sa dva kofera pina ukrasa za 80€, prodajem. 01/6214-182

Aparat za zavarivanje Uljanik 140Ah s maskom, povoljno prodajem. 01/6235-048

Trosjed na izvlačenje sa nadmadracem, novi, prodajem. 092/3600-516

Sudoper korito, jedan rosfraj, cijena 30€, jedan keramika 90 cm, cijena 50€, fotelja na razvlačenje 80cm cijena 30€, prodajem. 01/6234-384

Umjetničke slike, prodajem. 01/6234-384

Štence Hrvatskog ovčara stare 2 mjeseca, poklanjam. 098/492-740

Štednjak etažni za centralno grijanje, u dobrom stanju. Ima ploču za kuhanje i pećnicu, prodajem. 01/6232-743

Crijep, stari, Velika Kikinda, 0,30€, prodajem. 091/9334-629

Bicikl muški, brzinac, u odličnom stanju, čuvan u zatvorenom prostoru, 50% cijene novog, prodajem. 098/596-959

Krilo vrata 66x200cm desna, 75x200cm lijeva, 85x200cm lijeva i ostakljena klizna vrata s priborom, prodajem povoljno. 091/5605-672

Preša za grožđe 80 l, bačva 200l, PVC kaca 500l, muljača mlin, prodajem povoljno. 091/5605-672

Gazišta drvena za polukružne stepenice, lakirane, prodajem. 091/5900-661

Grilje nove za balkonska vrata, grilje za prozore 120x120, nove, prodajem. 091/5900-661

Mobitel Redmi 10 5G, novi, zapakirani sa računom, prodajem. 098/472-310

Branik zadnji za Golf I i Golf II, prodajem. 091/5900-661

Vrata balkonska sa staklom, rabljena, ispravna prodajem. 091/5900-661

Bunda kratka original krzno jeftino prodajem. 01/6214-182

Patke, indijske trkačice, prodajem. 091/5738-044

Šivaći stroj Jadranka (može i za dijelove), prodajem. 091/5150-744

Singer stroj za šivanje iz 20 st., prodajem. 091/5150-744

Mobitel Alcatel 1S, novi ne korišten, prodajem. 098/9197-787

Stol kancelarijski, 160x85cm, prodajem. 098/9197-787

Reklamni stalak, metalni sa osvjetljenjem, prodajem. 098/9197-787

Kosilica za travu Gorenje Muta, benzin, prodajem. 098/9197-787

Prodaje se firma d.o.o.. 098/9197-787

Automobil Hyunday 1,6, 2009. godina, redovito servisiran, 180.000 km, registriran do 21.4.2023., cijena 1.950 €, prodajem. 091/5276 051

Kravarsko, šuma, bukva-grab, 2.700 m2, 12.000€, prodajem. 091/9002-158

Kravarsko, šuma, bukva-grab, 17.500 m2, 30.000€, prodajem. 091/9002-158

Korito za šurenje svinja i reme, prodajem 01/5602-005

Stari kovani i papirnati novac svih država svijeta, medalje, odlikovanja, vojne oznake, značke prije 1950 god., KUPUJEM. 098/462-185

Konjski gnoj poklanjam. 01/6671-416; 097/6440-831

Balirka Claas, niskotlačna, cijena po dogovoru, prodajem. 01/5602-005

Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 01/5602-005

Regal drvo, u 4 dijela, 4x2m, 100,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

Ormarić za cipele, 93x37cm, 25 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

Stol radni, 120x80 cm, 70,00 eura, stol kutni kombinirani, metalne nogice, 120x60x2, 25,00 eura, stol okrugli bijeli, 150,00 kn, stol okrugli crni, 20,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306