Reporter 422 - 22.12.2022.

RIJEČ UREDNIKA

Nova godina, nova valuta i nove želje...

Još jedna godina nam je na izmaku, a iz perspektive našega grada pamtit ćemo je po cijelom nizu detalja, važnih događaja i trenutaka koji će ostati zapisani u povijesnim knjigama. Aglomeracija je došla do faze u kojoj možemo govoriti o njezinu završetku, dobili smo prvi shopping centar, izgrađeno je cijeli niz novih stambenih zgrada, vizura Velike Gorice se promijenila u brojnim segmentima, a za kraj smo imali priliku i proslaviti veliki uspjeh nogometnih reprezentativaca, među kojima smo imali i dvojicu svojih. Međutim, sve je to pogled u retrovizor, koji je uvijek u životu nekako manje važan od onoga što nas čeka. Od novih izazova pred nama, od promjena koje nam tek slijede. Za početak, s posljednjim danom ove godine pozdravit ćemo se s kunom, stiže nam euro, a koliko će nam svima zajedno trebati vremena da se na to naviknemo, ostaje za vidjeti. Prvi put je proračun donešen u eurima, sve će više biti kovanica u novčanicima... A u svemu tome možemo svim našim čitateljima samo poželjeti da se što bolje i što brže snađu. I po pitanju eura, i po pitanju života s eurom općenito. Sve najbolje!

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 22. prosinca 2022. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25

Grafički urednik: Zvonko Šimunić Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Goga Kiš, Vitomir Štuban

Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša

Uređuje redakcijski kolegij (sjedište):

Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

Punih 27 godina Mirjana Pontoni svjedočila je, i to iz prvog reda u sjedištu gradske vlasti, kao pročelnica Službe Gradskog vijeća, odnosno tajnica Vijeća, brojnim povijesnim trenucima našeg nekad malog, a danas sve većeg grada. Nije tu nedostajalo ni burnih političkih promjena, jer izmijenilo se na čelu našeg grada u samo nekoliko godina čak osam gradonačelnika! No, bilo je tu i puno radosnih trenutaka - osnivanje Grada Velike Gorice, prvog Statuta, brojnih gradskih ustanova... I sad, s prvim danom iduće godine, ide u zasluženu mirovinu. Priča nam, uz smijeh, kako je primijetila da je sugrađani malo pozornije gledaju zadnjih mjesec dana, brojni joj i čestitaju, jer su putem portala i društvenih mreža doznali da ide u mirovinu, nakon što su se s njom javno oprostili i gradonačelnik Ačkar i predsjednik Gradskog vijeća Bekić, kao i svi gradski vijećnici na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Za čitatelje Reportera, kojeg i sama čita od prvog broja, ali i čuva baš svaki primjerak, otkrila je što će pamtiti i čemu se najviše veseli u novom životnom razdoblju. Iako nikada nije bila članica političke stranke, u gradskoj vlasti bila je bitan sudionik, i to od prvih dana.

- U Gradu Velikoj Gorici sam od njegovog osnutka, od 1995. godine. Radila sam u ovoj zgradi, ali u Poreznoj upravi, i trebali su pravnika za mjesto tajnika Gradskog poglavarstva. Nisam uopće znala u što idem, ali, iskreno, plaća je bila puno bolja nego u ministarstvu. I tak' sam došla u grad. Kad je ukinuto Poglavarstvo, od 2006.godine sam tajnica Gradskog vijeća - priča nam. U tom periodu izmijenilo se i puno šefo-

KRAJ JEDNE ERE Mirjana Pontoni odlazi u mirovinu nakon 27 godina u našoj

Pamtim samo sretne dane...

MIRJANA PONTONI JE DALMATINKA ROĐENA U SLAVONIJI, U NAŠEM JE GRADU OD 1981., U STRUKTURAMA GRADA OD 1995., A ZADNJIH 16 GODINA TAJNICA GRADSKOG VIJEĆA

gradskoj upravi

va, gradonačelnici su se u jednom periodu mijenjali doslovno k'o na traci! - Sa svima sam surađivala jednako. Prvi je bio Josip Bobesić, to je bilo jako turbulentno na početku, jer u četiri godine se izmijenilo osam gradonačelnika, i to je bilo vrlo teško za pratiti. To su izbori, pa izglasavanje nepovjerenja.... Od kad sam ja tu, toliko se zakon mijenjao, ali eto, i to smo pregrmili. Osnivali smo Grad, donijeli prvi Statut, pokretali Ustanovu za djecu, mlade i obitelj, Turističku zajednicu... To su dragi trenuci, kad stvarate nešto novo. Bilo nas je i puno manje, u Gradu smo pravnici bili samo Neven Karas i ja, a sad je to već nešto drugo. Uglavnom, ima i lijepih i ružnih i stresnih situacija, k'o i svugdje, ali sve je to za ljude. Svaki period je nosio nešto, imali smo dvaput i povjerenika Vlade, Gorica je zahtjevan grad, a čak su zbog nas mijenjali i neke zakone. Imali smo dosta situacije koje je rijetko koji grad imao. I nekako, kad sve prebrodimo i riješimo, osjetite zadovoljstvo. Bilo je itekako uzbudljivo, i stresno i lijepo, a o manje lijepom nećemo. U gradskoj upravi kruži priča kako je Mirjana Pontoni jedna dosta stroga

gospođa, kažemo joj, a ona se smije. No, razumije odakle takvo mišljenje i s time se u potpunosti slaže, jer "samo tako treba raditi i onda nema problema".

- Ja ne bih rekla stroga, ali jednostavno želim da se poštuju propisi i zakoni. I znam da se to ne sviđa uvijek svakome, ali ako me pitaju za savjet, kažem što bi i kako trebalo napraviti. I teško odustajem od toga. Možda je tu ta moja strogoća. Ali, da bi tolike godine radili i da nema prigovora Revizije, morate voditi računa o svemu. Tako barem radimo mi 'od nekada', za ove mlade ne znam... Brojni ju zbog njenog blagog naglaska smatraju Slavonkom, no iako je rođena u Vukovaru, ona je prava Dalmatinka. A čini se kako će sad puno više, ako ne i većinu vremena provoditi upravo na jednom dalmatinskom otoku.

- U Velikoj Gorici živim od 1981. godine, tu sam se doselila iz Zagreba. Kad sam završila fakultet, tu smo povoljnije kupili stan i nikad mi nije bilo žao, puno je mirnije. Srednju školu sam završila u Vinkovcima, ali nisam Slavonka. Mama je s Raba, a tata s Korčule, no kako su bili državni službenici, puno su se zbog službe selili, pa sam se ja tako rodila u Vukovaru. Prvi razred završila u Županji, pa smo došli u Vinkovce, gdje sam završila srednju školu, a nakon toga su slijedili Zagreb i Velika Gorica.

Kćerka jedinica Lana, inženjerka biologije, živi u obiteljskoj kući na Rabu, tamo se zaposlila i udala.

- Imam i jednog unuka, Lovro ima devet i pol godina i najveće veselje mi je što ću u mirovini imati više vremena biti s njim. Budući da su daleko, sve se svodilo na godišnje odmore, koji su rijetko bili 'u komadu', pokoji vikend. Sad me i on pita kad ću u mirovinu, da se više družimo. Evo, tome se zbilja veselim. Za sve one koji ostaju iza nje ima i pokoji mudri savjet.

- Držati se propisa, zakona, i onda se ne bojite ničega. I sve je u redu. Uvijek se nađe način da se ostvari što se hoće, ali na jedan legalan način. Eto, to je moj savjet i tako se jedino može naprijed bez ikakvih problema. Nikad nisam bila član nijedne stranke, a život mi je obilježen politikom. Radila sam posao za koji sam plaćena, bez obzira tko je bio na vlasti. Po meni je to normalno, vi ste tajnik svih vijećnika, i onih na vlasti i u oporbi, treba imati tu ravnotežu - zaključuje.

U POČETKU NIJE BILO LAKO, OSAM GRADONAČELNIKA SE IZMIJENILO U ČETIRI GODINE

POLITIKA MI JE OBILJEŽILA ŽIVOT, ALI JA NIKAD NISAM BILA ČLANICA NITI JEDNE STRANKE

O

MANJE LIJEPOM NEĆEMO...

Piše: Goga Kiš

VRIJEME JE ZA UNUKA LOVRU

U tijeku je izgradnja biciklističke staze od Velike Gorice do Starog Čiča vrijedna 5,5 milijuna kuna. Nastavak je to projekta „Poboljšanje sustava biciklističke infrastrukture na području Grada Velike Gorice“ u sklopu kojega je prošle godine postavljena rasvjeta na već postojećoj stazi Velika Gorica – Velika Mlaka dugoj 2,8 km. Velikogorički gradonačelnik podsjeća da je dugogodišnja želja gradske vlasti bila razvijanje cikloturizam na širem području Velike Gorice. – Želimo iskoristiti naše prirodne potencijale kao što su jezera, urbane šume i šumski putevi kako bi povećali sadržaj koji bi doprinio rekreaciji. Sada će naši sugrađani i svi ostali koji će koristiti ovu infrastrukturu od Starog Čiča do Zagreba doći po osvijetljenoj biciklističkoj stazi. – istaknuo je Ačkar.

Nova biciklistička staza bit će duga 3,1 km, a ići će od Ulice I. G. Kovačića, preko nerazvrstane ceste prema jugoistoku do granice parcele vojnog radara. Nova staza, koja će biti osvijetljena sa 61 rasvjetnim tijelom, spojit će se na DC30 u mjestu Staro Čiče. – Postoji još onaj dio koji nije prilagođen, a to je na završetku staze koja izlazi kod obilaznice. Iz proračuna ćemo osigurati sredstva da se potegne i taj dio duljine oko 500 m prema semaforu na ulazu u sam grad. – naglasio je gradonačelnik.

Uz novu biciklističku stazu niknut će i nova stabla, bit će postavljene klupe za odmor i koševi za smeće te kvalitetna rasvjeta. Predviđeni završetak radova je 1. travnja 2023. godine.

Gradonačelnik Ačkar najavio je da nas u budućnosti čeka još jedan projekt vezan uz cikloturizam, naziva „Tri jezera“. Inače, na području Velike Gorice do sada je izgrađeno 51 471 m

tijeku je jedan od najvećih gradskih projekata, izgradnja velikogoričkog Poduzetničkog inkubatora. Projekt je vrijedan 26, 2 milijuna kuna, od čega je 21,2 milijuna kuna sredstava sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Cilj projekta je podići razinu pozitivne poduzetničke klime i rasta zapošljavanja na širem području grada Velike Gorice. Specifični cilj je pokrenuti infrastrukturne ali i profesionalne kapacitete za poticaj MSP-ovima uz suradnju sa srednjim i visokim školama koje djeluju na području grada.

Ciljane skupine su mladi s inovativnim idejama i željom pokretanja vlastitog poduzeća, a kroz stjecanje novih vještina i znanja želi im se pomoći da ojačaju svoje ideje, steknu samopouzdanje i razviju svoje tržište. Drugu ciljanu skupinu čine učenici i studenti koji će kroz izvođenje prakse i stjecanja kontakta s poduzetništvom i poduzetničkom klimom razviti poduzetničke vještine i praktična iskustva, a to će im omogućiti bolju poziciju na tržištu rada nakon završetka obrazovanja. Treća ciljana skupina su poduzetnici koji posluju najviše pet godina, a koji će dobiti pristup suvremenim znanjima i usluga-

ma te boljem međusobnom umrežavanju i povezivanju.

BEZGRANIČNA MOGUĆNOST ZA MLADE STUDENTE I PODUZETNIKE

Do ideje izgradnje Poduzetničkog inkubatora došlo je jer u našem gradu trenutno nije dostupna kvalitetno opremljena lokacija za potrebe malih i srednjih poduzetnika te potencijalnih poduzetnika s inova-

Vrtić u VG Goričanki bit će otvoren u siječnju

Kako bi se poboljšali uvjeti u predškolskim ustanovama, u Velikoj Gorici kontinuirano se ulaže u uređenje dječjih vrtića, a posljednjih se godina sustavno rješava i problem koji je prisutan u većini gradova – nedostatak mjesta za smještaj mališana u redovni program. Naš grad raste, gradi se veliki broj višestambenih zgrada, a to rezultira doseljavanjem sve većeg broja mladih obitelji s malom djecom. Radi se stoga na povećanju prostornih kapaciteta u postojećim vrtićima, izgradnji novih objekata za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te prenamjeni prostora koji se trenutno koriste u druge svrhe ili se uopće ne koriste.

Velika Gorica bi tako početkom slijedeće godine trebala dobiti još jedan dječji vrtić. Naime, u tijeku su radovi u prostoru komunalnog centra VG Goričanka koji bi, prema najavama, trebali biti gotovi do polovice siječnja. – Ovaj atraktivni prostor smješten gotovo u centru grada je prvotno trebao imati drugu svrhu, no dugo je vremena zjapio prazan. S obzirom na deficit predškolskih kapaciteta odlučili smo ga prenamijeniti u vrtić. Ovdje će od siječnja iduće godine svoje mjesto pronaći oko 60 mališana. Najveća je potreba za jasličkim grupama pa će ovdje biti smještene dvije jasličke te jedna mješovita dječja skupina. –istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom obilaska radova.

PROSTOR ZA IZOLACIJU

BOLESNE DJECE

Vrtićanci će imati i 600 četvornih metara zelene površine za igru koja će biti smještena u prostoru iza VG Goričanke, a koji gleda prema Ulici Andrije Kačića Miošića. Tu će biti smješten dječji park sa spravama. – Ovdje uz sobe za grupe imamo i prostor za izolaciju djece kad su bolesna. Dosta je komotno, vidi se da se sve radilo kako bi djeca imala dovoljno prostora za svoj boravak. Ove će biti jedan moderan i kvalitetan dječji vrtić. – zaključio je direktor VG Goričanke Tomislav Lukšić. Ukupna vri-

jednost radova je oko 3,8 milijuna kuna. –Jednu četvrtinu iznosa radova financiramo sami, dok ćemo za drugi dio podići kredit. Izabrali smo izvođača radova koji kvalitetno i u zadanom roku izvršava radove te vjerujemo da će izvođač i u ovom slučaju poštivati ugovoreni rok koji je sredina siječnja. – rekao je direktor Lukšić koji je zamolio sve djelatnike tvrtke i korisnike usluga na strpljenje dok traju radovi.

U PLANU NOVI VRTIĆI

Ovo je, kako najavljuje velikogorički gradonačelnik, nastavak proširenja vrtićkih kapaciteta kako u ruralnim sredinama tako i u samom centru grada. – Nakon ovoga imamo u planu graditi još dva nova vrtića, u Pokupskoj ulici u Kurilovcu te u Ulici Slavka Kolara, vrijednosti više od 13,6 milijuna kuna. Tu ćemo dobiti još novih 336 mjesta za djecu. Znamo da će u sklopu nove škole koja će se graditi u Dubrancu također biti napravljen i uređen dio namijenjen za dječji vrtić. Time ćemo postići da svako dijete u našem gradu i okolici ima mjesto u vrtiću. Svjesni smo da naši građani trebaju prostore za djecu, a na lokalnoj samoupravi je da to i osigura. –

tivnim idejama. Novi inkubator prostirati će se na više od 2000 četvornih metara. Unutar samog inkubatora bit će 31 ured za poduzetnike početnike, 24 radna mjesta u zajedničkom radnom prostoru tzv. coworking space, dvije manje dvorane za sastanke, velika modularna dvorana ukupnog kapaciteta 150 mjesta koju će, po potrebi, biti moguće pregraditi na dva dijela za predavanja ili održavanje konferencija, sa svom popratnom opremom i tehnikom te tri prostora za smještaj specijalizirane opreme.

Gradilište u Podložnici nedavno je obišao gradonačelnik Krešimir Ačkar sa svojim suradnicima. – Ovo je jedan od najboljih danas mogućih odgovora kada govorimo o razvijanju pozitivne poduzetničke klime. Poduzetnički inkubator će biti na dvije etaže, imat će 31 ured, dvije dvorane i on je bezgranična mogućnost za sve mlade, studente i mlade poduzetnike koji se žele uključiti sa svojim inovativnim rješenjima, žele razmjenjivati iskustvo, raditi na novim tehnologijama i ostvariti se u nečemu što do sada u ovom gradu možda nisu imali mogućnost. – istaknuo je Ačkar. Planirani rok završetka poduzetničkog inkubatora je listopad 2023. godine.

naglasio je gradonačelnik Ačkar. Ulaganje u predškolski odgoj počelo je davati opipljive rezultate. Prema riječima savjetnice za predškolski odgoj, djecu i mlade Arijane Matage Tintor, Grad Velika Gorica ima jednu zavidnu razinu uključenosti djece i kvalitetu predškolskog odgoja. S velikim veseljem možemo reći da je danas u Velikoj Gorici u predškolski odgoj uključeno više od 90 posto djeca starosti od četiri godine pa do polaska u školu, a više od 65 posto djece jasličke dobi. Iako se broj novorođene djece iz godine u godinu ne mijenja, promijenila se svijest roditelja o potrebi uključivanja djece u predškolski sustav. Ta svijest, novi kapaciteti, raznolikost programa, sve to utječe na to da djeca doista ulaze u predškolski sustav, što je izuzetno važno i dobro jer istraživanja pokazuju da ta djeca imaju bolji kognitivna postignuća, bolji nastavak školovanja, to utječe i na razvoj njihovih socijalni vještina, a imaju i bolju emocionalnu zrelost. – naglasila je Mataga Tintor te dodala da Velika Gorica na razini Hrvatske predstavlja primjer dobre prakse i među rijetkim je gradovima koji pružaju ovakvu uslugu roditeljima.

Dvorana Gorica dobila dizalo za osobe s invaliditetom

GRAD ĆE USKORO KUPITI JOŠ JEDNO, TREĆE VOZILO ZA PRIJEVOZ OSOBA S POTEŠKOĆAMA

Proračun za 2023.

AČKAR: GLAVNI NAGLASAK JE OSIGURANJE FUNKCIONIRANJA GRADA BEZ ZAUSTAVLJANJA RAZVOJNIH PROJEKATA I SMANJENJA ILI GAŠENJA SOCIJALNIH PROGRAMA.

U povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, održan je susret gradonačelnika Ačkara s članovima Povjerenstva za osobe s invaliditetom Velike Gorice te predstavnicima udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom. Prilika je to da istaknu probleme s kojima se susreću te predlože projekte koji im mogu unaprijediti i olakšati život.

Tom prilikom u pogon je službeno puštena podizna platforma u Dvorani Gorica za osobe s teškoćama u kretanju. – Riječ je o visinskoj razlici od 125 cm, a od ideje do realizacije je prošlo pola godine. Veseli nas što će sada biti olakšan pristup svakoj osobi s invaliditetom koja nekim povodom treba doći na pozornicu Dvorane Gorica. – rekla je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Anita Pišković.

– Dobar je ovo osjećaj!– zaključio je najtrofejniji gorički paraolimpijac Velimir Šandor koji se na novoj podiznoj platformi sam dovezao na pozornicu. Zadovoljstvo zbog nove platforme, ali i svega ostalog što Grada čini za osobe s invaliditetom izrazio je i predsjednik gradskog

Povjerenstva za osobe s invaliditetom Darko Matić. Nakon svih realiziranih projekata i pomaka nabolje, sada će fokus staviti na zapošljavanje osoba s invaliditetom. – Učinjeni su značajni pomaci, danas je više gradskih tvrtki i ustanova koje zapošljavaju osobe s invaliditetom, nego prije godinu ili dvije, ali se može i treba više jer svako takvo radno mjesto znači sigurnost i doprinosi njihovom samopoštovanju. – objasnio je Matić. Dodao je kako će Grad uskoro kupiti još jedno, treće vozilo za prijevoz osoba s poteškoćama.

U našem gradu je oko 6 000 osoba s invaliditetom. – Od prošlog susreta riješili smo veći dio problema. Za više od 200 % smo povećali budžet Saveza osoba s invaliditetom, radimo još jednu rampu Kolarevoj, nastavljamo s akcijom „Jednaki u igri“ te će iduće sprave za djecu s invaliditetom biti postavljene u Kurilovcu. U idućoj godini je predviđeno i povećanje subvencije za prijevoz za osobe s invaliditetom. – najavio je gradonačelnik Ačkar.

Gorici dodijeljena Nagrada za promicanje prava djeteta

MINISTAR PILETIĆ: JEDINI POBJEDNIK OVDJE SU DJECA!

Na devetoj sjednici ovog saziva Gradskog vijeća raspravljalo o 28 točaka dnevnog reda. Prije izglasavanja dnevnog reda, gradonačelnik Krešimir Ačkar, njegov zamjenik Neven Karas i predsjednik Vijeća Darko Bekić zahvalili su na dugogodišnjoj službi tajnici Gradskog vijeća Mirjani Pontoni koja odlazi u zasluženu mirovinu te je ovo bila posljednja sjednica u čijem će radu sudjelovati. Uz riječi zahvale uručili su joj cvijeće i prigodne poklone. Inače, Pontoni je radila kao tajnica Gradskog vijeća od 2006. godine. Vijećnici su, između ostalog, usvojili Proračun za 2023. godinu, s projekcijama za 2024. i 2025. godinu, za koji je glasalo njih 16, sedam ih je bilo protiv, a jedan suzdržan. Posebnost je u činjenici da su se iznosi i sve stavke prvi put iskazivali u eurima, valuti koja od 1. siječnja postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj. Uz to, novi Zakon o proračunu predviđa da proračun bude manje detaljan kako bi se omogućila veća fleksibilnost u njegovoj realizaciji. Usvojen je Proračun u iznosu 93.277.910,00 eura, što će sve do 31. prosinca značiti nešto manje od 700 milijuna kuna. U ovom rekordnom proračunu za naš grad rashodi su porasli za 40 posto u odnosu na prošlu godinu.

OSIGURANO FINANCIRANJE SVIH GRADSKIH ZAJEDNICA

- Ovaj Proračun donosimo u uvjetima visoke stope inflacije uzrokovane globalnim sigurnosnim, ekonomskim i energetskim krizama. Glavni naglasak je osiguranje funkcioniranja grada u ovim izazovnim vremenima bez zaustavljanja razvojnih projekata i smanjenja ili gašenja socijalnih programa. Nastavljamo s izgradnjom vrtića i

vrtićkih kapaciteta, a poznato je da smo uspješno aplicirali za sredstva kojim ćemo izgraditi još dva vrtića i osigurati skoro 400 novih mjesta. Nastavljamo sa stipendiranjem studenata i učenika, a broj stipendija za deficitarna zanimanja povećali smo s 30 na 50. Osigurano je financiranje svih gradskih zajednica koje su stupovi društva u našem gradu. Svi oni okupljaju veliki broj naših sugrađana, posebice mladih, koji svojim radom oplemenjuju Veliku Goricu i Turopolje. - poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Planirana je tako gradnja novih vrtića u Kolarevoj i Pokupskoj ulici, svaki s 10 odgojnih skupina, za koje je dobiveno 3,6 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prostori za vrtić trebali bi biti uređeni i u novoj školi u Dubrancu čije je otvorenje najavljeno za iduću (pred)školsku godinu, što u Vrhovlju željno iščekuju. Nastavit će se radovi na izgradnji Muzejskog centra, kao i Poduzetničkog inkubatora, a želja je i poboljšati energetsku učinkovitost u gradu kroz postavljanje solarnih panela na krovove zgrada, u sklopu projekta “Velika Gorica – solarni grad” vrijednog 654 tisuće eura, od čega je većina osigurana kao bespovratna pomoć putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora. Planirano je postavljanje solarnih elektrana na 22 zgrade – škole, vrtiće, sportske i društvene domove... Modernizirat će se i javna rasvjeta, što je jedan od prioriteta nakon poskupljenja električne energije, a potrebna sredstva planiraju se osigurati kreditom HBOR-a. Za dovršetak novog Reciklažnog dvorišta Velika Gorica predviđeno je 398 tisuća eura.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana djece u Vijećnici POUVG-a držana je svečana sjednica Vijeća za djecu na kojoj je ministar rada, mirovinskog sustava, rada, obitelji i socijalne politike Marin Piletić dodijelio Nagrade za promicanje prava djeteta u 2022. godini. Dobio ju je i Grad Velika Gorica koji titulu Grada prijatelja nosi već 17 godina. Posebnu pažnju posvećuje djeci kroz različita područja njihovog života – sustavnu i organiziranu brigu, osiguranje financijskih sredstava te poštivanje i ostvarivanje njihovih prava. Velika Gorica je grad kojem je na prioritetnom mjestu ulaganje u djecu i mlade i koji je vrhu top liste gradova u kategorijama obrazovanje i demografija te kvalitete života. – Jedini pobjednik ovdje su djeca. Ako definiramo koji su nam zajednički prioriteti, onda vjerujem da će budućnost za naše najmlađe biti svijetla. Ministarstvo zna-

nosti i obrazovanja je prije koji tjedan objavilo i dodijelilo novih 250 ugovora za izgradnju novih vrtića diljem Hrvatske. Isto tako, Vlada je odlučila od sljedećeg polugodišta uvesti besplatne obroke za osnovnoškolce. To je rezultat prijedloga koji su dolazili iz društava. –podsjetio je ministar Piletić te najavio da će od 1. siječnja s radom početi Obiteljski centar koji će davati podršku svim obiteljima koji se nose s određenim oblicima teškoća.

Gradonačelnik Ačkar je zahvalio Dječjem Gradskom Vijeću čije prijedloge redovito uključuje u gradski proračun. –Participacija djece u Velikoj Gorici kroz razne oblike u kojima oni sudjeluju je nešto što će i dalje biti prioritet našega grada. Ulaganje u djecu i u budućnost nikada nije uzaludno jer djeca nam to na najbolji način vraćaju. – rekao je velikogorički gradonačelnik.

ijećnici su na aktualnom satu postavili niz pitanja o gradskim aktualnim temama i problemima s kojima se suočavaju građani. Otvorio ga je Igor Horvačić upitom o rokovima završetka nogostupa u Ulici Dolenc u Buševcu, glavnoj prometnici u Okuju i u Tratinskoj u Lukavcu, a osvrnuo se i na kašnjenje asfaltiranja cesti u Buševcu i Ogulincu koje je trebalo biti gotovo do 10. studenog. Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je da je upoznat s problematikom. – Što se tiče nogostupa, sigurno ćemo to riješiti iduće godine. – najavio je gradonačelnik. Ozren Robić pitao je što je s garancijama radova na projektu Aglomeracije te što će biti s javnim gradskim prijevozom, obzirom da ugovor sa ZET-om ističe krajem godine. – Dvije godine nakon preuzimanja radova imamo vremena za popravak. Nema šanse da preuzmemo radove ako neće biti u redu. Nekval-

2023. težak više od 93 milijuna €

ljivani poput novog autobusnog terminala, centra za starije osobe, uređenja željezničke stanice, izgradnje mosta u Čičkoj Poljani te niza radova na komunalnoj infrastrukturi. Nadhodnik na željezničkom kolodvoru čija je vrijednost procijenjena na 593 tisuće eura počet će se raditi uz sufinanciranje Hrvatskih željeznica, a nešto više od milijun eura vrijedan gorički autobusni terminal gradit će se sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Otvaranje Centra za starije osobe očekuje se 2025. godine, bit će spojen sa zdravstvenim ustanovama na primarnoj razini, a kapaciteti će biti dostatni za smještaj 100 osoba te 120 osoba kroz aktivnosti dnevnog boravka i pomoći u kući. Projekt je vrijedan više od 10

132 tisuće eura.

Što se tiče komunalne infrastrukture, u 2023. najavljeno je oko pet milijuna eura u gradnju i gotovo 13 milijuna eura u održavanje postojeće infrastrukture. Najveće ulaganje u prometnice bit će u Poduzetničkoj zoni Vukovinsko polje gdje se kreće u gradnju nove sabirne prometnice, što otvara mogućnost dolaska novih investitora. Planira se uređenje preostalog dijela Kirinčićeve, gradnja produžetka S. Kolara te Šenoine uz obilaznicu. Osigurano je i 200 tisuća eura, pola od ukupnog troška gradnje, za most preko

U planu je i asfaltiranje glavne ulice na Krušaku, asfaltiranje dijela ceste u Cerovskom Vrhu, a radit će se i u Donjem Podotočju, Čičkoj Lazini i u Novom Čiču. Šćitarjevo, Šiljakovina i Petrovina dobit će pješačke staze uz svoje glavne ulice kojima svakodnevno prometuje velik broj vozila. Najavljena su ulaganja u Kurilovečku šetnicu, uređenje parka u Cvjetnom naselju te Parka Trga Grada Vukovara, kao i u novo dječje igralište u Velikoj Buni. Gradit će se parkiralište u Kolarevoj ulici kod

REAKCIJE NA PRORAČUN

Oporba je imala niz primjedbi na Proračun za iduću godinu. Ocijenili su ga netransparentnim i neozbiljnim, zamjerili nerealne proračunske cifre, smanjena sredstva za sport, rekreaciju, socijalnu skrb, zdravstvo i kulturu, prebacivanje dijela projekata na sljedeću godinu, a zaključak je i da su programi građenja i održavanja komunalne infrastrukture trebali ići na javno savjetovanje. S druge strane, vijećnici vladajuće većine pohvalili su Proračun koji je promjenjiv i fleksibilniji nego prethodnih godina te zaključili da Velika Gorica ide u pravom smjeru.

biciklističkim stazama, javnom prijevozu…

itetne stvari rješavaju izvođači o vlastitom trošku. – pojasnio je gradonačelnik. Pročelnik Dubravko Katulić pojasnio je, vezano uz prijevoz, da je s Fakultetom prometnih znanosti izrađena formula za povećanje subvencija u slučaju poskupljenja goriva koja je ubačena u projektnu dokumentaciju. Za lokalnog linijskog prijevoznika raspisuje se natječaj.

ŠTO JE S PROČISTAČEM?

Ivana Belošević pitala je kada bi se mogao početi raditi pročistač. Direktor VG Vodoopskrbe Krunoslav Višić pojasnio je da sve još uvijek stoji jer je Državna komisija za provedbu postupaka nabave poništila odabir izvođača i vratila postupak na ponovni pregled i ocjenu ponuda. – Taj je postupak tajni.

Sastavljaju zapisnik i nakon toga ćemo imati odluku. – pojasnio je Višić.

Stipo Duvnjak otvorio je temu novih natječaja europskih fondova i projekata koje je Grad na njih prijavio. – Grad se prijavio na natječaje vezano za obnovu dječjih vrtića u Kolarevoj i Kurilovcu. U pripremi su još tri prijave, vezano

uz turističku djelatnost – Interpretacijski centar i popratni sadržaji arheološkog parka Andautonija, VG bazen i biciklistička staza. – objasnio je zamjenik gradonačelnika Neven Karas. U planu je olimpijski i dječji bazen te sunčalište, a u postojećem bazenu izvršili bi se određeni prepravci i dorade da se stavi u što kvalitetniju funkciju.

REKONSTRUKCIJA RASKRIŽJA KOD VETERINARSKE

Ivo Jelušić prokomentirao je kvalitetu radova u nedavno završenoj Majer-

ovoj ulici koja je ponovno prekopana preko šahtova i pitao što se radi da se zaštiti interes Grada. – Majerova nije gotova. Cesta nije preuzeta, stručne službe imaju nadzor, a prije samog plaćanja još će se jedanput provjeriti i vidjeti jesu li svi detalji riješeni. –odgovorio je pročelnik Katulić. Damira Slojšeka zanimalo je kada će se riješiti problematična raskrižja Ivana Pavla II i D30 te Sisačke i D30, kao i izlazak s Meridijana 16 na D30. Gradonačelnik mu je odgovorio da se radi o državnim cestama te da

su Hrvatske ceste već napravile projekt, osigurale sredstva te će možda već ove godine postaviti semafore za Meridijan 16. – Što se tiče raskrižja Sisačke i D30, s rekonstrukcijom će krenuti sljedeće godine. Skretači su prekratki pa će se produžiti, no to će imati i jedan nedostatak: skretanje prema ZTC-u neće biti dozvoljeno od strane Velike Gorice, nego samo iz smjera Siska. – dodao je pročelnik Katulić.

JE LI BILO NAMJEŠTANJA NATJEČAJA?

Pitanje Ivana Bekavca odnosilo se na inicijativu GČ Rakarje za postavljanje podloge na kombiniranom igralištu u Rakarskoj ulici. Tijekom natječajnog postupka su se mijenjali uvjeti natječaja, kaže Bekavac koji smatra da je došlo do namještanja natječaja. Gradonačelnik mu je odgovorio da nema informacije o slučaju u Rakarju, ali da se nada da je vijećnik ovaj slučaj prijavio nadležnim institucijama, DORH-u i USKOK-u.

milijuna eura. Planirana je izgradnja montažne sportske dvorane ukupne vrijednosti 950 tisuća eura, sanacija Starog grada Lukavca te završetak Turističko edukativnog centra Novo Čiče s

rijeke Odre u Čičkoj Poljani. Ide se u rekonstrukciju Porinove, drugu fazu Ulice Petra Zrinskog na Plesu, završetak ulice Podložnica te gradnju Tesline ulice od Kolarove do Kurilovečke.

glazbene škole, a značajna ulaganja predviđena su i za groblja Kušanec, Novo Čiče i Ščitarjevo.

PLANIRANA JE GRADNJA DVA

OBJAVLJEN JE NATJEČAJ ZA LOKALNI PRIJEVOZ NA ELEKTRONIČKOM OGLASNIKU JAVNE NABAVE

Predstavljamo ovogodišnje laureate

NA JAVNI POZIV PRISTIGLO JE 20 PRIJEDLOGA, A POVJERENSTVO SE ODLUČILO ZA DESET DOBITNIKA

Na svečanoj akademiji u povodu Dana grada dodjeljuju se tradicionalno nagrade i priznanja najzaslužnijim pojedincima i kolektivima Velike Gorice, onima koji su svojim djelovanjem ostavili neizbrisiv trag u određenoj djelatnosti.

Povelju Grada za životno djelo primila je Katica Matković Mikulčić: Ostavila je neizbrisivi trag kao promotor kulture u javnom prostoru, u brojnim pisanim publikacijama i izdavačkim projektima. Dala je osobni autorski doprinos velikogoričkom kulturnom krugu, objavila je autorske knjige s turopoljskom tematikom, uređivala monografije, leksikone te objavljivala tekstove u lokalnim i nacionalnim publikacijama i časopisima. U Veliku Goricu dovodila je i promovirala umjetnike i kulturne djelatnike iz drugih sredina, okupljala, umreživala ustanove, pojedince i udruge u kulturi, na lokalnom i nacionalnom nivou. Dugogodišnjim kulturnim djelovanjem sudjelovala je, inicirala, osmislila i vodila veliki broj kulturnih

projekata kojima je prezentirala i promovirala kulturnu baštinu Turopolja i Grada Velike Gorice.

Jurić, mladi poljoprivrednik iz Velike Kosnice koji je u kratkom razdoblju razvio poljoprivredni posao i postigao veliki uspjeh u gospodarstvu svojim brandom Tukan greens.

Nagrada s likom Franje Lučića uručena je Turopoljskoj udruzi skauta TUR, koja je osnovana 1992. godine i u koju je od tada bilo uključeno više od dvije tisuće djece i mladih s područja našeg grada. Dobila ju je i Silva Golemac-Mihanović koja je cijeli svoj radni vijek provela u Velikoj Gorici kao socijalna radnica, a posljednjih 30 godina djeluje kao voditeljica kluba liječenih alkoholičara August Šenoa. Ovu Nagradu primio je i Krunoslav Milatović, predsjednik DVD-a Kuče od 2013. godine, zahvaljujući čijem je angažmanu izgrađen novi vatrogasni dom u ovom naselju, kao i Željko Mihalj, aktivni djelatnik NSZŽ i predsjednik Nogometnog saveza Velike Gorice, koji je u turopoljskom nogometu prisutan više od 50 godina. Nagradu "Krčka vrata" primio je Ilija

Dobitnici "Zlatne turopoljske podgutnice" su KUD Dučec iz Mraclina i Dražen Lučan. Dučec nije samo škrinja s folklornim blagom, već stoljetna osnova mraclinskog društvenog života. KUD je dao veliki doprinos u jačanju ugleda i promociji Grada Velike Gorice u zemlji i svijetu. Dražen Lučan je više od 40 godina amaterskog rada posvetio Šiljakovini i svojim „bregima“. Kroz svoje aktivnosti u društvenoj zajednici pridonio je unaprjeđenju ne samo kulturnog, već i vjerskog i sportskog života, dobrovoljnog vatrogastva i mjesnoj samoupravi.

Nagradu "Turopoljsko srce" dobila je Udruga "Buvljakuše" koja organiziranjem brojnih humanitarnih akcija tijekom cijele godine pomaže drugima u potrebi, a posebno je posvećena najosjetljivijoj skupini – djeci. Cilj im je uključiti što veći broj ljudi u humanitarni

rad. Istu je nagradu primilo i Društvo žena Buševec koje dugi niz godina pomaže potrebitima, s naglaskom na osobe starije životne dobi, samohrane roditelje, udovice i udovce te djecu s teškoćama u razvoju. Aktivno sudjeluju u društvenim događanjima svog mjesta.

INTERESI DRUGIH IZNAD VLASTITIH INTERESA

U ime svih nagrađenih obratila se Katica Matković Mikulčić.

- Zahvalnost prvenstveno dugujemo našim obiteljima koje su nam podarile život, pomogle nam da odrastemo te naučimo važne stvari i vrijednosti u životu. Vjerujem da nitko ovdje od nagrađenih osoba tijekom svojeg djelovanja nije to radio zbog neke nagrade već iz altruizma, želje da učini nešto za javno dobro svoje zajednice, stavljajući interese drugih iznad vlastitih interesa. Osjećaj zahvalnosti prema ovome što nam se danas dogodilo ispunjava naše živote smislom i daje nam podstreh za budućnost - istaknula je Matković Mikulčić.

DOBITNICI SU ISTAKNUTI POJEDINCI I BROJNE UDRUGE

SVOJIM

DJELOVANJEM

OSTAVILI SU NEIZBRISIV

TRAG U

ODREĐENOJ DJELATNOSTI

Obilježen Dan grada: "Ponosan sam što sam Velikogoričan!"

Velika Gorica svoj dan obilježava 13. prosinca, na svetu Luciju, zaštitnicu Turopolja. Obilježavanje Dana grada počelo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika poginulim braniteljima na Gradskom groblju te svetom misom u crkvi NBDM. Nastavljeno je svečanom sjednicom Gradskog vijeća Grada Velike Gorice u Pučkom otvorenom učilištu kojoj su nazočili brojni visoki dužnosnici: izaslanici predsjednika Vlade i Sabora, Davor Božinović i Dražen Bošnjaković, ministrica Nataša Tramišak, saborska zastupnica Marijana Petir, državni tajnici Darko Nekić i Tugomir Majdak, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut, predstavnica Državnog izbornog povjerenstva Vesna Fabijančić Križanić, zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović te drugi gradonačelnici i predstavnici zajednica, ustanova i institucija. Prisutnima se uvodno obratio predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić koji je istaknuo kako je ovo bila godina u kojoj je na mnogim područjima gradskog života ostvaren napredak. – Ni danas ne nedostaje odlučnosti u planiranju projekata za buduće razdoblje, sve u želji da život naših sugrađana bude sigurniji, sadržajniji i ugodniji. Velika Gorica danas je moderan grad s bogatom kulturom i tradicijom te jedan od pokretača naše županije, ali i Republike Hrvatske. Samo kroz civilizirani i demokratski dijalog u političkom životu, samo kroz međusobno uvažavanje i toleranciju ovaj naš zajednički grad možemo učiniti još boljim, ljepšim i poželjnijim za život i rad. Na nama je zadaća našoj djeci ostaviti zdravo i sretno mjesto za odrastanje kako bi i ona u vremenima koja su pred nama, baš kao i ja sada, mogli reći ponosan sam što sam Velikogoričan ili ponosna sam što sam Velikogoričanka. – rekao je Bekić.

„SVJESNI SMO ŠTO JOŠ TREBA

BITI NAPRAVLJENO“

Obilježavanje Dana grada prilika je za podsjećanje na sve učinjeno u protekloj godini, na projekte koji su privedeni kraju ili su u fazi realizacije, kao i najavu nekih budućih aktivnosti gradske uprave, gradskih poduzeća i institucija. Gradonačelnik Krešimir Ačkar zahvalio se svima koji su doprinijeli da Velika Gorica od satelitskog grada preraste u grad pun života, grad poduzetništva, gospodarstva, tradicije i kulture. – Danas Gorica nije samo spavaonica, imamo toliko toga za ponuditi i mnogo se toga trenutno gradi. Naša bogata baština, puno tradicije, običaja, danas sve to izlazi do izražaja i podaci to pokazuju. Od srca zahvaljujem svima vama koji ste sudjelovali u tome, koji ste dio sebe, dio svoga bića, dio svoje osobnosti utkali da bi mogli danas biti ponosni i da bi

ja danas s ponosom kao gradonačelnik mogao ovdje govoriti o tome. – rekao je gradonačelnik. Zahvalio je i predstavnicima Vlade na velikoj pomoći i doprinosu. – U ovom trenutku u našem gradu je više od 100 milijuna kuna investicija europskih i državnih novaca koji su u opticaju. Gradi se puno toga, svjesni smo problematike i što treba još biti napravljeno. – istaknuo je Ačkar. U ime župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića, prisutnima se obratio njegov zamjenik župana Damir Tomljenović. Istaknuo je da se i u budućem razdoblju nada kvalitetnoj suradnji kao i do sada. – Naravno da će projekti koje Velika Gorica radi imati potporu Zagrebačke županije. U sljedećem razdoblju Županija želi nekoliko stvari.

Ekološka poljoprivreda je naš prioritet, nema alternativu. Isto tako, naš prioritet je školovanje. U Velikoj Gorici i Samoboru gradimo takve škole u koje kad učenici uđu, oni neće tražiti posao, već će posao čekati njih. Vjerujte mi da je Zagrebačka županija daleko ispred svih županija u projektima. Znamo što se treba napraviti. – pohvalio se Tomljenović.

DOBRI REZULTATI UNATOČ TEŠKIM UVJETIMA

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Dražen Bošnjaković, prisjetio se kako često, ali uvijek s velikom ljubavlju dolazi u Veliku Goricu. – Ovdje ima mnogo velikih i dobrih projekata i nema razloga da u budućnosti ne bude još i bolje. Živimo u teškim vremen-

ima, u gospodarskoj i humanoj krizi i sve nas to pogađa. To se reflektiralo i na građane, no unatoč svemu tome, odluke Vlade i Sabora utječu na to da nismo sve to previše osjetili, već dapače –rastemo. Mi u Hrvatskoj unatoč teškim uvjetima možemo ostvariti dobre rezultate. – rekao je Bošnjaković. Podsjetio je da su lokalnu samoupravu u Hrvatskoj mnogi pokušali predstaviti kao mjesta koja treba racionalizirati. – No bez dobre lokalne samouprave nema ni dobre Republike Hrvatske. Male općine su po projektima vrlo značajne cijeloj Hrvatskoj. – zaključio je Bošnjaković.

SVAKA KUNA ULOŽENA U OBRAZOVANJE ĆE SE

VIŠEKRATNO VRATITI

Dan grada je svim Velikogoričankama i Velikogoričanima čestito i potpredsjednik Vlade Davor Božinović. Istak-

nuo je kako je Velika Gorica ugodan grad za život jer se naglasak stavlja na demografsku revitalizaciju te da se fokusira na brigu o djeci. – Sve više mladih obitelji dolazi i sve je osigurano za njih. Govorimo o gradu koji se razvija planski i koji je po svemu primjer dobre prakse. Kao grad se izdvajate po tome što najviše ulažete u obrazovanje, čak 40 % proračuna. Svaka kuna koja ide u tom smjeru će se višekratno vratiti, a to je vašim gradskim ocima itekako jasno. I Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija u tome prednjače na razini cijele Hrvatske. Vaša vizija je što bolja poduzetnička klima, rast zapošljavanja, infrastruktura koja će biti poticaj malim i srednjim poduzetnicima u suradnji sa srednjim i visokim školama koje djeluju na ovom području. To je put kojim se uspijeva. – rekao je Božinović.

SPONZORIRANO

Knjige su zaraza od koje se ne možeš osloboditi.

Ja raj zamišljam kao knjižnicu...

Katja Matković Mikulčić još je uvijek sinonim za Gradsku knjižnicu Velika Gorica, iako je u mirovini od veljače ove godine. Događa se, na primjer, i dalje da joj na ulici prilaze sugrađani s isprikom što nisu na vrijeme vratili knjige u knjižnicu. I ne čudi to zapravo, jer na njenom je čelu provela više od 20 godina. I to ne bilo kakvih. Katja je osoba koja zaista živi kulturu i knjige, pa je ova ustanova s njom na čelu doista napredovala. Samo jedna od crtica koja opisuje koliko je ova rođena Hvaranka doprinijela razvoju goričkog knjižničarstva je činjenica kako je upravo ona zaslužna za otvaranje Dječjeg odjela Gradske knjižnice Velika Gorica. Do danas je Katja Matković Mikulčić nakupila više od 44 godine rada u kulturi te je za svoj predani trud i rad prije nekoliko dana primila još jednu u nizu nagrada - Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo.

KNJIŽNICA, A ŠTO DRUGO...

Najviša je to gradska nagrada koju pojedinac može dobiti. Čime ju je bivša ravnateljica Gradske knjižnice zaslužila te kako provodi dane u zasluženoj mirovini ispričala nam je, a gdje drugdje nego - u knjižnici.

- Život mi se promijenio dva mjeseca nakon što sam otišla u mirovinu jer mi se rodio unuk, što mi predstavlja neopisivo zadovoljstvo. Ja to uopće ne mogu riječima opisati koju sreću je on donio u moj život - započela je priču o svojim "mirnijim" danima bivša ravnateljica knjižnice, koja i dalje obnaša niz značajnih funkcija.

Pa je tako Matković Mikulčić upraviteljica Zavoda za znanstveno-istraživački rad u Velikoj Gorici, članica tijela Min-

u mirovini joj zaokuplja i sređivanje bogate privatne dokumentacije potekle iz novinskih članaka, razgovora, intervjua i govora na pojedinim događanjima.

- To slažem po nekom sistemu da se zna što sam za života radila. Kroz to se prisjećam nekih stvari koje sam i zaboravila da sam radila jer je ipak to veliki radni vijek - objasnila je Matković Mikulčić. No, to nije sve. Ostatak vremena provodi radeći na jednoj knjizi, dok istovremeno priprema građu za knjigu o svom rodnom mjestu Vrbanju na Hvaru.

- Napravila sam i jednu slikovnicu. To je zapravo bilo na tragu događaja još iz djetinjstva moje kćeri, ali budući da je tema aktualna bit će, ako izađe, i za unuka i za svu djecu jer je univerzalnaobjasnila nam je i dodala kako u slobodno vrijeme uživa u susretima s dragim ljudima, ali i posjetama kulturnim događanjima.

Tako to biva kada netko zaista živi kulturu. I nije Katji Matković Mikulčić to

bio samo posao. Ne, ona je predodređena biti djelatnik u kulturi vjerojatno još kada je kao mala djevojčica dane provodila u knjižnici i upijala svaku riječ iz knjiga koje su joj čitali roditelji. - Moj pokojni otac Tone Matković Mikulčić bio je knjižničar u jednoj maloj seoskoj knjižnici na Hvaru. Ja sam kao dijete trčkarala oko njegovih nogu i rano došla u doticaj s knjigom. Ja sam rano počela čitati i to je naprosto zaraza od koje se ne možeš osloboditi. To teče mojim žilama i to me motiviralo i na pisanje. Meni je knjižnica pružila tu šansu da se okušam u pisanju. Ono što sam ja godinama nosila u sebi i pisala, ja sam tu ostvarila - kazala je naša sugovornica, koja je do danas napisala više od 12 knjiga, što samostalnih, što u suradnji, uredila brojne monografije, recenzirala nebrojene knjige s ovih područja, ali i pomagala ljudima čitajući njihove prve stihove ili stranice knjige. - Sve je to bio dio mog posla i na neki način izazov. Ja sam živjela to knjižničarstvo, ja knjige sanjam i kako je rekao veliki Jorge Luis Borges "Ja zamišljam raj kao knjižnicu" - objasnila je bivša ravnateljica Gradske knjižnice.

ERA GRADSKE KNJIŽNICE

Njezin angažman u kulturi možda javnosti nije bio toliko vidljiv kao onaj na čelu knjižnice, no i tu se valja podsjetiti na neke od najbitnijih postignuća Katje Matković Mikulčić - tek neka ostane zabilježeno i na ovome mjestu. Jedan od takvih projekata je bio i "Knjižnica u gostima" kojim su iz Gradske knjižnice pokušali dovesti knjigu i čitanje u manja, rubna područja ne bi li ih približili djeci i odraslima kojima je teško doći do knjižnice.

- Ono što je možda manje poznata činjenica je to da naša knjižnica ima bogatu zavičajnu zbirku koja se sastoji od knjiga koje su relevantne za našu lokalnu za-

jednicu i koja nam govori o onome što smo bili, što jesmo i putokaz je što bi mi trebali biti u budućnosti. Na tragu toga smo iznjedrili neke projekte na koje sam iznimno ponosna, kao što je organizacija velikog skupa povodom obljetnice rođenja Jurja Habdelića. Poslije toga smo izdali i zbornik. Zatim smo osvjetlili ličnost još jednog Turopoljca, a to je Juraj Mulih - prisjeća se.

Nadalje, tu su i projekti kao što su proslava 130. obljetnice Gradske knjižnice Velika Gorica u povodu koje je nastala i monografija o knjižnici i njezinoj ulozi u lokalnoj zajednici.

- Pokušali smo prikazati širinu aktivnosti narodne knjižnice. Od dječjih radionica, istraživanja, izložbene djelatnosti, natječaja, pa do susreta književnika, skupova - prepričala je Katja Matković Mikulčić i podsjetila kako je naša knjižnica bila i domaćin IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice zbog čega su u Velikoj Gorici bili predstavnici svjetskog knjižničarstva.

- Istaknula bih projekt prve male free library ili slobodne knjižnice koju smo pokrenuli među prvima u Parku doktora Franje Tuđmana. Nažalost, taj projekt je zbog vandala uništen i knjižnica je u dva navrata stradala i nismo više nastavili s time. Ponosna sam i što smo 2006. otvorili Mjesec hrvatske knjige. To je bila velika manifestacija i priključili su nam se knjižničari iz cijele Hrvatske - kazala je Matković Mikulčić i dodala:

- Sad mi naviru ta sjećanja ispresijecano i možda ne tako sistematično, ali uvijek kad govorim o tome sam uzbuđena jer je to jedno veliko razdoblje. 44 godine sam

u kulturi.

Velik je broj nagrada koje je za svoj rad primila ova Velikogoričanka. Pa da ovaj tekst ne bi bio puko nabrajanje, naglasit ćemo tek neke, možda najznačajnije. - Živim u ovom gradu i tu sam se davala godinama, i primala od tog istog grada, i drago mi je da je to okrunjeno nagradom Grada Velike Gorice. Prije toga sam dobila još jedno priznanje Grada Velike Gorice, Nagradu Franje pl. Lucića za doprinos razvoju kulture i očuvanju baštine ovog kraja, što mi je iznimno drago jer nagrada nosi ime jednog od najvećih promicatelja prosvjetiteljstva, čitanja, čitateljstva i knjižnica. Na neki mi je način to bila potvrda da sam izabrala i slijedila pravi put - kazala nam je Katja Matković Mikulčić i dodala još na popis najdražih nagrada onu Hrvatskog knjižničarskog društva "Kukuljevićeva povelja" za doprinos razvoju knjižničarstva, što je najveća strukovna nagrada za knjižničarstvo na nacionalnoj razini.

Od kada je u Velikoj Gorici kupila stan i počela graditi život, Katju Matković Mikulčič 'vuklo' je i da upozna kraj u kojem živi. Postala je kroz godine zaista stručnjakinja i velika poznavateljica Turopolja. - Malo po malo, kroz Muzej Turopolja, kroz susrete s nekim ljudima koje sam tu upoznala, kroz različite izlete i takozvanu Turopoljsku inspekciju, koju je vodio Drago Bukovec s legendarnom istražiteljicom i čuvaricom Turopolja Đurđicom Cvitanović, obišla sam uzduž i poprijeko to Turopolje. Željela sam ga upoznati, novi kraj koji je dijametralno

suprotan od onoga u kojem sam se rodila i svi su uvijek pitali kako to da sam zamijenila Hvar Turopoljem - prisjeća se Katja Matković Mikulčić, ali naglašava kako nikada nije požalila zbog te odluke.

- Tu sam sve mogla pješke obaviti i u tom hodanju Goricom sam uvijek susretala drage ljude s kojima sam sjela na piće i popričala te tako stvarala sliku o ovome kraju. Jako puno ljudi sam upoznala koji su zaljubljenici u svojoj rodni kraj i koji su mi prenosili znanje i iskustvo, koji su me ohrabrivali u mojim nastojanjima da o tome pišem, a paralelno sam pretraživala po antikvarijatima sve ono

što je vezano uz Turopolje, otkupljivala zavičajnu građu jer je ovaj kraj dao jako puno ljudi kojima se može ponositi, na čelu s Jurjem Habdelićem koji je bez sumnje veliki čovjek ovog kraja i možda nedovoljno valoriziran - objasnila je. S Đurđicom Cvitanović obilazila je sve crkvice i kapele, a opisuje ju kao "dušu ovoga kraja" koja je poznavala svaku priču i legendu o kapelicama i mjestima kroz koja su prolazile. Druga velika podrška bio joj je pokojni monsinjor Ladislav Lojina koji joj je davao podršku u pripremi knjige "Crkve i kapele odranskog i pokupskog dekanata".

- Kroz to sve, malo po malo, i čitajući i ono što su drugi pisali i što su drugi st-

varali, brojne izložbe koje sam posjetila u Muzeju Turopolja i Galženici i ja sam stvarala sliku ovoga kraja i sve sam ga više voljela. Mislim da je bogatstvo imati dva zavičaja, jedan u kojem si rođen, a drugi u kojem si ukorijenjen. Tu sam puno više nego na rodnom otoku, iako se sad zapravo bavim pisanjem knjige o svom rodnom mjestu ne bih li vratila dug svom prvom zavičaju - kazala je Katja Matković Mikulčić.

Kada smo već na temi zavičaja, nemoguće je ne spomenuti "Turopoljski leksikon", objavljen u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, na kojem je kao druga urednica radila i naša sugovornica.

- To je kruna mog rada što se tiče spisateljskog, odnosno stručnog. U Leksikonu smo pokušali subliminirati svo blago, baštinu, vjerovanja, mitologiju, medicinu, osobe potekle iz ovoga kraja, umjetnost i graditeljstvo, ne bi li na jednom mjestu prikupili i pokazali što je zapravo Turopolje i što je ono značilo u prošlosti, a da bi isto tako služilo kao putokaz za budućnost. Uz sve zamjerke koje postoje uz takva izdanja, ja vjerujem da bi se svi propusti i greške mogli popraviti u jedno digitalnom izdanju, koje bi trebalo isto planirati da izađe. I to bi onda bilo mjesto gdje će se uvijek dopunjavati slika o Turopolju u širem kontekstu - objasnila je.

Novom vodstvu knjižnice Katja je utrla put, a iza sebe je ostavila čak 33 kutije registratora s uredno složenom arhivom o aktivnostima u Knjižnici. Njezinim nasljednicima ostaje da, uz neke nove projekte, pokušaju ostvariti i ono što su Katji Matković Mikulčić ostale neispunjene želje: uvođenje bibliobusne službe te samostalna knjižnica.

- Naša knjižnica je ispod standarda u smislu kvadrature koji ima i fonda koji posjeduje, tako da je velik dio fonda u spremištima. Smatram da je u sagledavanju Gorice kao jednog modernog grada potrebno promišljati o jednoj samostalnoj zgradi koja bi bila projektirana po standardima modernog knjižničarstva.

Ali dobro, to ostavljam mlađima koji su sad došli i isto tako "grizu" - zaključila je Katja Matković Mikulčić.

Gradeći svoju vezu s Velikom Goricom kroz sve ove i još mnoge priče za koje na ovim stranicama nema dovoljno mjesta, Katja Matković Mikulčić postala je zaštitno lice goričke knjižnice i cijenjena osoba u goričkom kulturnom krugu. I sama se, odlazeći u mirovinu, pokušala ukratko osvrnuti na svojh rad na čelu knjižnice, a tom je prilikom, napisala: "Od prvih koraka na rodnom Hvaru, preko školovanja i rada uvijek sam bila vezana uz knjigu, književnike i korisnike.

I tako preko 40 godina, točnije 44 godine, jedan mjesec i tri dana. Čini se da je brzo prohujalo tih četrdesetak godina rada suradnje i druženja s kolegicama i kolegama, brojnim suradnicima svih profila, ustanovama i prijateljima knjižnice svih generacija kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, isprepleteni nitima poput paukove mreže ili čipke. Dugo je to razdoblje u kojem je bilo i dobrih i lošijih razdoblja, uspona i padova jer se nastojimo dati drugima, primamo od drugih, nekad smo bili povrijeđeni, neshvaćeni ali unatoč svemu mora se dalje. Uz podršku i ljubav najbližih vjerujem da će mi i razdoblje u mirovini biti lijepo, ispunjeno i zanimljivo kada ću imati više vremena za male stvari, zoru u rano jutro, zalaske sunca, glazbu, čaj bez šećera sa dragim osobama, poneko putovanje. Još ima puno nepročitanih knjiga i nenapisanih priča."

A kakve će još priče ispisati Katja Matković Mikulčić, tek nam ostaje vidjeti...

NAGRADA OD GRADA JE POTVRDA DA SAM IZABRALA PRAVI PUT

AUTORICA JE I SUATORICA 12 KNJIGA, A U MIROVINI DOVRŠAVA I SLIKOVNICU

PUNO JE JOŠ KNJIGA KOJE NISU PROČITANE, ALI I PRIČA KOJE NISU NAPISANE...

S HVARA U TUROPOLJE

STVARANJE SLIKE O KRAJU...

BUDUĆNOST KNJIŽNICE

Svečano obilježen Dan zastave Republike Albanije V

ijeće albanske nacionalne manjine Zagrebačke županije i Grada Velike Gorice svečano je obilježilo Dan zastave – Dan neovisnosti Republike Albanije u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta, u petak, 02. prosinca 2022. godine. To je podsjećanje na dan 1912. godine kada je proglašena neovisnost Republike Albanije te je ovo bila 110. obljetnica samostalne albanske države. Pozivu na svečanost odazvali su se veleposlanici Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova, saborska zastupnica Ermina Lekaj-Prljaskaj te osobe iz društveno-kulturnog života. Zagrebačku županiju predstavljao je Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, a Grad Veliku Goricu Mirjana Pontoni i Neven Topolnjak. Glavni organizator i domaćin tradicionalne manifestacije bio je Memetali Zenuni Memy, koji je bio i svojevrsni moderator

svečanosti i prevoditelj. Na počasnom mjestu uz njega su sjedili Ismet Jonuzi-Krosi i Besnik Rameti.

Posjetiteljima u prepunoj vijećnici obratili su se brojni govornici, kako na albanskom tako i na hrvatskom jeziku. Moderatorica na albanskom jeziku bila je mlada pjevačica Ketlin Pjalmi (Skadar), koja je pokazala i svoje glazbeno umijeće na veliko oduševljenje uzvanika. Pjevala je solo i u duetu s majkom Aidom. U glazbenom dijelu sudjelovao je i Dino Murtezani, instrumentalist i pjevač, kao gost iz Slovenije.

Drugi dio svečanosti bilo je otvorenje slikarske i kiparske izložbe, a autori izložbenih eksponata su albanski umjetnici Reshad Ameti i Xhelil Rufati.

Nakon službenog dijela nastavljeno je prijateljsko druženje uz bogati domjenak u VIP dvorani POU-a.

David Jolić

odjela Književne nagrade Albatros u organizaciji Odjela za kulturu Pučkog otvorenog učilišta održana je u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica (četvrtak, 08.12.2022., 19 sati).

Ovogodišnji pobjednik Književnog natječaja ''Albatros 2022.'' je Vedran Bokor iz Zagreba.

Prosudbeno povjerenstvo jednoglasno je proglasilo njegovu knjigu ''Ništa osobito'' (zbirka pjesama) najboljom od svih pristiglih na natječaj. Urednik Stipe Bilić je tu odluku ocijenio izvrsnim odabirom.

Nagradu odnosno povelju dobitniku uručio je Darko Bekić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Velike Gorice.

Komplet knjiga autoru predala je Anita Pišković, ravnateljica POU-a. Glazbeni dio ispunio je na harmonici Tomislav Stanišić, učenik Umjetničke škole Franje Lučića. Moderatorica je bila Mirjana Marković.

Književna nagrada “Albatros” se dodjeljuje od 1995. godine za autore iz Hrvatske i dijaspore koji pišu na hrvatskom jeziku, uključujući i dijalekte, a u obzir za nagradu dolaze sve književne vrste. Kontinuitet Nagrade i velik broj nagrađenih djela svjedoči da se radi o nagradi koja je zaživjela, a dosad objavljene knjige pravo su književno bogatstvo.

ožićni koncert ''Dobra večer, dobri ljudi'' KUD-a Šćitarjevo (predsjednica Branka Tretinjak) održan je u sportskoj dvorani Osnovne škole Šćitarjevo, u subotu, 10. prosinca 2022. godine. Sudjelovali su: KUD Šćitarjevo ( odrasla skupina i dječja skupina), KUD Mijo Stuparić (Velika Ludina), KUD Frankopan (Remete), Mađarsko kulturno društvo Ady Emdre (Zagreb), Plesni klub Barbara (Velika Mlaka) i Luka Komljenović (solo, flauta). Brojni posjetitelji bili su vrlo zadovoljni koncertom i izvedenim prigodnim pjesmama: Diva Marica, Veseli se Majko Božja, Zdrav kralj mladi (KUD Mijo Stuparić), Raduj se grade Nazaret, O Marijo ti sjajna zornice, Poslan bi anđel Gabrijel, Poslušajte svi sada (KUD Frankopan). Citraški orkestar Društva Andy

Emre (voditelj Zoltan Balaž – Piri) izveo je splet mađarskih narodnih pjesama.

Mažoretkinje Barbarice (mlađe kadetkinje, starije kadetkinje i juniorke) su pokazale svoje umijeće u koreografijama sa štapom i pom-ponima. Članice i orkestar KUD-a Šćitarjevo efektno su otvorili koncert, jednako tako su i završili odlično pripremljenu priredbu. Svi sudionici koncerta dobili su prigodne božićne darove i zahvalnice. Na kraju su svi zajedno otpjevali ''Božić dolazi''.

Voditeljica koncerta bila je Maja Trupčević. Uzoran domaćin i ton majstor bio je Mario Ivić, ravnatelj OŠ Šćitarjevo. Nakon koncerta sudionici su se družili na prigodnom domjenku.

usret hrvatskih plesnih ansambala, 33. izdanje, u organizaciji Hrvatskog sabora kulture održan je u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici, u subotu, 26. studenog 2022. godine). Sudjelovalo je 19 plesnih ansambala iz 11 hrvatskih gradova i jedan gost iz Slovenije: ''Puls'' Studio za ples i rekreaciju, Plesni studio Doma kulture ''Kristalna kocka vedrine'' (oba Sisak), Studio suvremenog plesa ''Teuta'', Studio ''Vivona (oba Čakovec), Plesna radionica Ilijane Lončar (Požega), Plesna udruga ''Ri Dance'' (Rijeka), Studio za plesnu edukaciju i umjetničko stvaralaštvo ''Studio 23'', Baletni studio GK ''Zorin dom'', Plesni klub ''St.Art'' (svi Kar-

lovac), Pučko otvoreno učilište Duga Resa, Udruga ''Balans Code'' (Sveta Nedelja), Kulturno umjetnički centar Virovitica, Plesna skupina Prirodoslovne škole Vladimira Preloga ''Labosice'', Škola suvremenog plesa Ane Maletić, Plesni studio ''Svijet plesa'' (svi Zagreb), Plesni studio ''Vindi'' (Varaždin), Dance studio Shine (Osijek), Plesni klub Megablast (Velika Gorica), Kulturno izobraževalno društvo ''Plesonoga'' (Slovenija). Stručno povjerenstvo činile su: Melita Spahić Bezjak, Tuga Tarle i Tatjana Rupcich. Voditeljica programa bila je Suzana Majstorović.

Ovo je već osma godina da je Susret održan u POU Velika Gorica.

David Jolić

David Jolić

David Jolić

Stipe Bilić

Anita Pišković

Supertete - kad ne čuvaju

ODGAJATELJICE IZ DJEČJEG VRTIĆA CICIBAN NA KAZALIŠNE DASKE SU POSTAVILE PREDSTAVU "JEŽEVA KUĆICA". I RAZVESELILE MALIŠANE...

Piše: Petra Škrinjarić

Po šumi širom, bez staze, puta, Ježurka Ježić povazdan luta... tako počinje svima omiljena i poznata priča Branka Ćopića "Ježeva kućica", a koju su prema tekstu na kazališne daske postavile odgajateljice Dječjeg vrtića Ciciban. Iako nisu glumice, ni scenaristice, zahvaljujući svjoj kreativnosti često djecu razvesele ponekim kazališnim komadom. No, ovoga puta imale su dodatan motiv jer predstava je bila humanitarnog karaktera. a sav prikupljen novac doniran je Udruzi Veliko srce, malom srcu.

- Naša dugogodišnja suradnica, rehabilitatorica i logopedinja Renata Fridrih, upoznala nas je sa životnom pričom dječaka Lea koji ima srčanu grešku i kome je jedna od omiljenijih priča upravo Ježeva kućica. Nakon toga nas je povezala s divnim ljudima iz Udruge i tu se rodila ideja da i mi na svoj način pomognemo. Dogovorili smo se i pripremili ovu predstavu - ispričala nam je ravnateljica vrtića Tatjana Karlović Oslaković.

Tog prohladnog subotnjeg jutra, 3. prosinca, dvorana Gorica bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Mališani su uživali u predstavi, a roditelji su se nakratko vratili u djetinjstvo slušajući poznate im stihove. Bilo je vidljivo da je u predstavu uloženo mnogo truda i rada, a intenzivno se pripremala mjesec dana. Kako bi predstava bila što bolja, morale su pomoć potražiti i na možda neočekivanim mjestima. Glazbenu pratnju pronašle su u domaru, kojem je sviranje hobi.

- Nekako smo ga uspjele nagovoriti da se pridruži grupi žena. Odmah je znao da mu neće biti lako, ali nije nas imao srca odbiti - kroz smijeh nam prepričava odgajateljica Maja Trupčević, koja je u predstavi imala ulogu pripovjedača.

- Neke kolegice već su glumile u ovoj predstavi te smo otprilike znale tekst pa smo išle na to da nadogradimo postojeće znanje. Tekst se rimuje pa ga je bilo puno lakše naučiti, a uz glazbu se sve super uklapalo - dodala je Trupčević. Osim što su same režirale predstavu, njihova kreativnost posebno je došla do izražaja kroz scenografiju, šminku i kostime koje su same izrađivale. Dijelove za kulise i scenu posudile su iz ranije predstave, a neke rekvizite iz različitih

kutaka vrtića.

- Htjele smo iskoristiti ono što imamo, a više se posvetiti samoj glumi. Također smo izrađivale i nove lutke, jer je predstava bila djelomično lutkarska. Shvatile smo da je kombinacija lutaka i pravih glumaca puno bolja opcija jer sama ekspresija, promjena tona glasa, kretnja glumaca po pozornici može dati poseban čar predstavi – istaknula je Maja prisjećajući se kako su lutke na kraju bile najkompliciraniji dio kazališnog komada.

- Lutke su nam bile velike i teške. Curama iza paravana je bilo teško pratiti i vidjeti što se ispred događa, a od težine lutaka s kojima su još morale upravljati dobile su i upalu mišića. Još su se uključivale i na pjevni dio predstave pa je na kraju ispalo da je taj dio iza kulisa bio nekako najzahtjevniji. No, svemu tome smo doskočile – zadovoljno će Maja, a greške koje su im se omakle događaju se i najboljima.

- Nakon predstave samo smo se smijale i brojale greške, pa je tako jedna kolegica umjesto „Šalu na stranu“ rekla „Na stranu šala“. Bilo je presmiješno jer je svatko bio u svom filmu i nije to uopće doživio – smiješi se Maja.

Pripremale su se cijeli studeni, što kroz zajedničke probe, što individualne, a nije bilo dana se o predstavi nije razgovaralo makar i u prolazu.

- Stalno se nešto mijenjalo i nismo uvijek sve mogle biti na probama, a trebalo

CIJELA OVA PRIČA JE KRENULA ZBOG LEA, DJEČAKA SA SRČANOM GREŠKOM

OD TEŽINE LUTAKA KORIŠTENIH U PREDSTAVI CURE SU ČAK DOBILE I UPALU MIŠIĆA

djecu, stvaraju predstave

smo znale da će sve na kraju biti dobro – kaže naša sugovornica.

U cijelom projektu je sudjelovalo desetak odgajateljica, sedam ih je glumilo, a ostatak je sudjelovao u izradi kostima i u organizacijskom dijelu. I nakon više od mjesec dana, dojmovi se još uvijek nisu slegli. Rasprodana dvorana, oduševljenje djece i roditelja, ovim je odgajateljicama dalo dodatan vjetar u leđa, a veliki pljesak na kraju predstave najveća im je zahvala.

- Kad je bilo gotovo srce nam je bilo puno, a pogotovo kad smo čule da je prikupljeno više od 12 200 kuna, Toliko puno energije i adrenalina je bilo u nama da smo mogle još odigrati tri predstave za redom. Baš nam je to trebalo u ovo predblagdansko vrijeme – sretno će ova odgajateljica, a na pitanje pripremaju li već nešto novo dobili smo odgovor kako će nakon blagdana svakako planovi ići u tom smjeru.

je na kraju sve uskladiti. Vjerujem da je kolegi koji nam je bio glazbena pratnja bilo poprilično naporno i zahvalne smo mu što na kraju ipak nije odustao od nas. Svaki puta kada bi došao na probu, mi smo imale nešto drugo. Bio je lud,

jer taman kada se uštimao mi smo nešto promijenile. Same probe, koliko god su nam oduzimale vremena jer smo ostajale i nakon posla, bile su nam i svojevrsna terapija - dodaje Trupčević i priznaje kako je bilo i težih trenutaka, pa čak i

svađa i skorog odustajanja. - Sve je to normalno i ljudski jer smo silno htjele dati sve od sebe i da to uspije, a svatko je imao neko svoje viđenje. Dok smo se usuglasile bilo je doista mukotrpno i iscrpljujuće, ali jednostavno

- Kada se sretnemo na poslu, još uvijek međusobno citiramo dijelove iz predstave i smijemo se. No, vjerujem kada krenemo promišljati o nečem novom da će nam ideja jako brzo doći. Ono u što smo sigurne je to da ćemo ponovno odigrati predstavu u humanitarne svrhe. Neprocjenjiv je osjećaj da sve što radiš ima neku veću svrhu i cilj. To je ono najmanje što možemo učiniti – zaključila je Trupčević.

PROBE SU ZA NAS BILE KAO TERAPIJA...

Svjetsko prvenstvo u stepu manifestacija za dugo pamćenje

vjetsko prvenstvo u step danceu (IDO World Tap Dance Championships)

u organizaciji Hrvatskog sportskog plesnog saveza održano je u Sportskoj dvorani Srednjih škola u Velikoj Gorici od 23. do 26. studenog 2022. godine

Natjecalo se nekoliko stotina (približno 600) plesačica i plesača iz 18 država: Kanade, Češke, Njemačke, Italije, Japana, Južne Afrike, Švicarske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Meksika, Slovenije, Ukrajine, Irske, Mađarske, Litve, Finske, Poljske i Hrvatske.

Prije finalnih izvedbi 4. dana uslijedilo je predstavljanje kompletnih timova svih 18 država i njihovih gostiju. Završnog dana spektakularnog prvenstva u dvorani su bili Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, Darko Bekić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, Miroslav Antolčić, ravnatelj Srednje strukovne škole i čelni ljudi Hrvatskog sportskog plesnog saveza.

Generalno, organizacija prvenstva u dvorani bila je izvrsna cijelo vrijeme njegovog odvijanja, satnica se uvažavala i to je uvijek pouzdan znak da je protokol natjecanja optimalno proveden. Program je, kao i uvijek na ovakvim i sličnim plesnim manifestacijama, sjajno vodio moderator-DJ

David Jolić

Velikogorički gimnazijalci najbolji su sportaši u Zagrebačkoj županiji

Svečana dodjela nagrada i priznanja najboljim sportašima učenicima osnovnih i srednjih škola, školskim sportskim društvima i ekipama te profesorima tjelesne i zdravstvene kulture Zagrebačke županije za školsku 2021./2022. godinu u organizaciji Županijskog školskog športskog saveza Zagrebačke županije (predsjednica Saveza Ivančica Valek, prof. savjetnik) održana je u Sportskoj dvorani u Rugvici, u srijedu, 07.12.2022. godine

Najbolje školsko sportsko društvo srednjih škola je ŠŠD GVG Gimnazije Velika Gorica.

Najbolji sportaš Zagrebačke županije u kategoriji srednjih škola je Ivan Beraković, učenik Gimnazije Velika Gorica. Za školsku ekipu nastupao je u više sportova, od gradskog i županijskog do državnog natjecanja.

Gordan Polan, prof. savjetnik dobio je priznanje za poseban doprinos u školskom sportu 2021./2022. godine.

Radi kao profesor tjelesne i zdravstvene kulture u Gimnaziji Velika Gorica. U prošloj školskoj godini u okviru rada ŠSD GVG pripremao je učenike i vodio ih na natjecanjima u 18 sportova. Učenici su pod njegovim vodstvom sudjelovali na 32 natjecanja, na

gradskoj, županijskoj i državnoj razini te je ostvaren nastup na 8 državnih natjecanja. Uz odlične sportske rezultate u prošloj školskoj godini bio je domaćin i organizator 4 gradska i 3 županijska natjecanja.

Sveukupno je dodijeljeno 30 pojedinačnih i ekipnih nagrada i priznanja.

David Jolić

Tomislav Novosel, asistirala je Ivana Radošević. Najveće zasluge za perfektno organizirano svjetsko natjecanje pripada Plesnom klubu Megablast s predsjednikom Gordanom Križajem i suradnicima.

Ivan Beraković

Gordan Polan

Mladi ujedinili zajednicu i pokrenuli prvi Advent u Kravarskom

Na inicijativu Udruge mladih Kravarsko, u subotu je po prvi put održan Advent u Kravarskom. Na noge su podigli i udružili zajednice župe Kravarsko, udruge i Općinu kako bi organizirali humanitarnu manifestaciju u sklopu koje su mještani i njihovi gosti, a bilo ih je iz svih dijelova Turopolja, mogli donirati novac, kupiti kolače, hranu i piće te različite rukotvorine i predmete koje izrađuju brojni kreativci. Najmlađe je razveselio Djed Božićnjak s kojim su se mogli fotografirati, a bila je tu i humanitarna tombola. Sva prikupljena sredstva od prodaje ukrasa, hrane, pića i ostaloga što se nudilo na štandovima organizatori će dati u Caritas župe Kravarsko za potrebite obitelji.

- Osnovani smo tek početkom godine i već smo imali niz događaja i bila nam je velika želja napraviti nešto u Kravarskom za Božić. Dali smo si truda, osmisli smo i kutke za fotografiranje i organizirali sve ovo. Zadovoljni smo odazivom - kazala je Marija Povoljnjak, predsjednica Udruge mladih Kravarsko.

- Za nas je to velika stvar. Osim što slavimo advent, najbitnije je što će se pomoći ljudima kojima je potrebna pomoć, pogotovo u ovo božićno vrijeme, da i njima malo uljepšamo te dane i olakšamo im život koji baš i nije lagan u ovoj velikoj inflaciji i poskupljenju svega, a pogotovo hrane. Sigurno će im taj novac dobro doći da si olakšaju život i da i oni budu dio naše zajednice i uživaju u Božićukazao je načelnik Općine Kravarsko Vlado Kolarec i najavio kako će se potruditi da iduće godine Advent u Kravarskom bude još i bolji.

- Nadam se da će ovo prijeći u tradiciju da u adventu organiziramo ovakvo nešto. A ne organiziramo ovo radi sebe već, prije svega, radi onih kojima će ovaj Božić biti manje radostan jer su u lošijoj situaciji nego mi sami - kazao je župnik, velečasni Siniša Blatarić.

- Ja sam izvana došla i ovo je super da malo oživi ovaj kraj, da se vidi da ima života. Kupila sam si kolače jer ih obožavam, a muž mi ne da da ih puno pečem, pa koristim priliku i nekome pomognem što je lijepa gesta - rekla je Mirjana.

Na pozornici u Kravarskom nastupili su učenici Osnovne škole Slavka Kolara, KUD Kravarsko, FA Šiljakovina, Udruga umirovljenika iz Kravarskog i još mnogi drugi, a humanitarni advent završio je uz pjesme Tamburaškog sastava Naša stvar.

Divno prijateljstvo goričkih Bikersa i Centra za odgoj i obrazovanje dugo 20 godina

Č

lanovi TUR Bikers MC već puna dva desetljeća na blagdan Svetog Nikole stižu s darovima u gradski Centar za odgoj i obrazovanje na oduševljenje mališana. Gorički bajkeri velikog srca pomažu Centru na razne načine, bilo kupnjom potrebnih stvari za korisnike za što izdvajaju iz vlastitog džepa ili volontiranjem. - Dvadeset prekrasnih godina naši Tur Bikersi iz Velike Gorice dolaze u naš Centar i uvijek nam nešto daruju, a nama uvijek nešto treba. Kroz godine su to bili laptopi, tableti, televizori, slatkiši, igračke, a ove godine zaželjeli smo bicikle. Naš novi professor tjelesne kulture prepoznao

HUMANITARCI IZ MK TUR BIKERS STIGLI SU S 15TAK MOTORA I VREĆAMA PUNIH POKLONA, MEĐU KOJIMA SU SE NAŠLA I DVA VRHUNSKA SPORTSKA BICIKLA

je u djeci i talente za biciklizam, išli su i na natjecanja u Vrliku, gdje su postigli lijepe rezultate. Stoga smo zamolili bajkere za jedan bicikl, a oni su nam poklonili dva sa svom potrebnom opremom. Uvijek nam dolaze na Svetog Nikolu i taj dan je rezerviran samo za naše bajkere. Napomenula bih da smo ove godine kao Centar nominirali goričke bajkere za nagradu grada, htjeli smo da svi vide kakvi su to krasni ljudi koji nas prate svih ovih godina – rekla nam je ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica, Nikolina Vučković Barišić, kojoj je ovaj dan i dodatno veseo, jer slavi imendan. Djeca su u znak zahvale pripremila i prigodni program, nakon čega se nastavilo druženje i njima posebno drago fotkanje na motorima.

- Uvijek se dogovaramo što im treba, pa prikupimo novce i donesemo, uz još dodatne poklončiće. Danas nas je stiglo 15-tak, djeca su uvijek oduševljena, vole se fotkati s nama na motorima, malo turiramo, to im je jako zabavno, lijepo se družimo. Veliko je to veselje i za njih i za nas - otkrio je Damir iz TUR-Bikers MC.

Učenici

iz

Vukovine za Šareni ulaz pripremili šarene paketiće i poruke ohrabrenja

čenici Osnovne škole

Vukovina uključili su se u humanitarnu akciju Širimo dobrotu u prosincu. Djeci koja posjećuju bolnicu Rebro s puno ljubavi pripremili su šarene paketiće u kojima se nalaze plišane igračke, slikovnice, slatkiši i poruke ohrabrenja.

- Na Dječjem šarenom ulazu dočekala nas je sestra Bernardica puna topline, ljubavi i zahvalnosti. Hvala svim učenicima i roditeljima na sudjelovanju u humanitarnoj akciji. Neka vam u mislima uvijek bude: “Radost se povećava kada se podijeli!” - kazale su učiteljice Ivona Golubić i Nikolina Marković.

Goričani slatkišima “zatrpali” Šareni ulaz KBC-a Rebro

areni ulaz KBC-a Rebro prepun je slatkiša. Zahvaljujući učenicima Osnovne škole Jurja Habdelića tako će svako dijete, koje ovih blagdana bude moralo posjetiti ovu zagrebačku bolnicu, uz plišance ili slikovnicu moći izabrati i slatkiš. – Ovo je nešto nevjerojatno! Ja sam jedva zatvorila vrata i gepek od auta. Domar i ja smo jedva zatvorili

moj auto, jedva je to sve stalo. Ovo se vidi da je sve od srca darivano. Hvala vam puno. Hvala svima, i djeci i ravnatelju. Zatrpali smo slatkišima sestru Bernardicu i Dječji šareni ulaz – kazala je Petra Vukadin, naša sugrađanka koja je pokrenula cijelu akciju. Podsjetimo, prošle su godine na Petrinu inicijativu učenici ove škole prikupili više od 600 slikovnica za najmlađe pacijente.

Tisuću božićnih zvijezda iz Mraclina ukrasit će domove Velikogoričana

ožićna

zvijezda s godinama je stekla svoju popularnost i postala je zaštitni znak blagdana te je jedna od omiljenijih dekoracija kojom ukrašavamo naše domove. No, zasigurno niste znali da ova egzotična biljka raste i u Turopolju. U plasteniku u Mraclinu, na svom

OPG-u uzgaja ju Suzana Klapšec Macenić koja nam je ispričala kako je ova cvjetna ljepotica postala tražena poput pšenice. U domu brojnih Velikogoričana naći će se turopoljska božićna zvijezda jer ih Suzana u ovo predblagdansko vrijeme proda i do tisuću komada.

TISUĆE LAMPICA U GORIČKOM

ao i svake godine, Velika Gorica dočekala je prosinac u svečanom, blagdanskom, raskošnom ruhu. S lampicama i ukrasima po cijelome gradu, sa sadržajima koji su svima nama obogaćivali dane i večeri, a centralni dio goričkog Adventa i ove je godine smješten uz Muzej Turopolja. Božićno selo ponovno je najveći hit, pogotovo među najmlađima, dok oni malo stariji uživaju na klizalištu, a oni još malo stariji u druženju oko kućica, s kuhanim vinom u rukama. Temperature su prave zimske, dobar dio adventskih dana pokušala je upropastiti i kiša, ali je dojam koji ostaje ipak više nego pozitivan. Velika Gorica obasjana je lampicama, izgleda lijepo i svečano...

Kad je o tome riječ, ponovno ćemo se vratiti na prostor uz Muzej, jer na toj je lokaciji najviše blještavila, baš je ovdje uloženo najviše truda, a to su prepoznali i naši sugrađani.

- Moramo priznati da se ljudi iz Grada svake godine potrude ukrasiti našu Goricu u ovom blagdansko vrijeme, a meni se čini da je ove godine u tom smislu

'LJEPŠE NEGO PROŠLIH GODINA'

Foto: Sanjin Vrbanus

GORIČKOM BLJEŠTAVILU

odrađen možda i najbolji posao. Posebno mi se sviđa upravo ovaj prostor gdje se nalazimo, oko klizališta, ali i svi ostali dijelovi grada izgledaju stvarno lijepo - rekla nam je Mirjana, redovna posjetiteljica goričkog Adventa, koja je ovu prohladnu prosinačku večer provodila u društvu nekolicine prijatelja. - Je, ovdje je baš jako lijepo, ali meni se sviđaju i dekoracije uz cestu, kao i na još nekim lokacijama - dodao je njezin prijatelj Boris.

VISOKE OCJENE ZA ODRAĐENO

S puno ukusa uređen je i Trg Stjepana Radića, poznatiji kao Galženica, a prolaznicima se posebno sviđa uređenje fontane na trgu, koja je u prosincu pretvorena u ogromni adventski vijenac sa četiri svijeće, koje su se palile baš onako kako treba, svake nedjelje došašća po jedna. Na tom je mjestu, uostalom, bio i dio proslave Dana grada, odnosno dobro posjećeni koncert Petra Graše. Okićen je i ogromni bor ispred Pučkog otvorenog učilišta, kao i prostor ispred Tržnog centra, gotovo svi gradski rotori... Sve u svemu, ljudi zaduženi za uređenje ove su godine definitivno zaslužili visoke ocjene za učinjeno, a samim time i ovaj prostor u našem blagdanskom izdanju, da ostane za uspomenu na blještavu 2022. godinu.

Otišli na zasluženi "veliki odmor"

ŽUPANIJA NAGRADILA UMIROVLJENE UČITELJE I PROFESORE

ni su nadareni skromnošću, jednostavnošću, čuđenjem i čašću, a odgojili su generacije mladih ljudi izvrsnih osobina. To su učitelji, profesori i nastavnici koji su gotovo cijeli radni vijek proveli u osnovnim i srednjim školama Zagrebačke županije, prenoseći svoje znanje i iskustvo na mlade ljude.

Svi oni, koji su u posljednje tri godine otišli u zasluženu mirovinu, njih ukupno 127, okupilo se u goričkom hotelu Garden Hill kako bi ih Županija prigodno nagradila i zahvalila im na radu i trudu. - Nastavljamo tradiciju da se svim našim nastavnicima koji odu u mirovinu zahvalimo na radu i na svemu onome što su napravili za djecu Zagrebačke županije. Za svakog od njih smo pripremili i simboličan poklon, darovnu karticu u iznosu od 1 500 kuna. Svi znamo koliko je poziv nastavnika važan, koliko je to bitno za djecu i sve nas jer oni su nas izveli u život i pokazali nam pravi put – istakn-

uo je na zajedničkom druženju zamjenik župana, Damir Tomljenović. Nakon 44 godine i 9 mjeseci rada kao profesorica tehničke kulture u Osnovnoj škole Eugena Kumičića, Evica Šajgo otišla je u zasluženu mirovinu. Osim toga, Evica je deset godina bila i županijski voditelj učitelja tehničke kulture.

– Radosna sam što sam dočekala kraj radnog vijeka, nisam nesretna i nisam umirovljenik, nego penzioner. Razlika je u tome što mi ne mirujemo već smo i dalje aktivni – rekla nam je Evica te se s ponosom sjeća generacije i generacije učenika koje je podučavala.

- Kada sretnete bivše učenike, lijepo ih je vidjeti i znati da su uspjeli u svom životu. Tako da uvijek imate nekakve svoje hodajuće eksponate. Svi ti zreli ljudi, uvijek se sjete svojih učitelja, a to nam je jedno zadovoljstvo koje nam nitko ne može oduzeti – ističe Šajgo te poručuje svojim mladim kolegama neka budu strpljivi i ustrajni.

Unikatni ukrasi na božićnoj prodajnoj izložbi zadrugara

Radovi vrijednih dječjih ruku iz 12 učeničkih zadruga Zagrebačke županije predstavljeni su na već tradicionalnoj božićnoj prodajnoj izložbi. Moglo se tu, između ostaloga, pronaći i prirodne kozmetike, kolačića, keramičkih ukrasa i nakita. Osim što kroz zadruge djeca uče izraditi uporabni ili ukrasni predmet, oni tako uče i osnove poduzetništva što je u današnje doba iznimno vrijedna vještina. Novac koji zadrugari zarade prodajom svojih radova većinom ulažu u nastavak poslovanja, pa tako uče i raspolagati novcem.

– Izuzetno smo ponosni na rad 40 učeničkih zadruga koliko ih imamo na području Zagrebačke županije i svake godine zato za njih izdvojimo oko 130 tisuća kuna – naglasio je zamjenik župana Damir Tomljenović.

Jedna od zadruga koja je svoje radove predstavila na božićnoj izložbi je i Izazov iz velikogoričkog Centra za odgoj i obrazovanje. Izradili su i prodavali božićne ukrase, meleme, sitnice od recikliranog materijala i drva… S novcima koje zarade prodajom svojih radova, članovi će izraditi sjenicu kako bi za lijepog vremena mogli boraviti na otvorenome.

– Našim učenicima je jako zanimljivo održavati lavandu, brat ju i sušiti. Oni se tu daju i na taj način su zapravo integrirani u društvo i zbog toga se osjećaju jednako vrijednima i tako pridonose zajednici – kazala je Kristina Majdak iz Učeničke zadruge Izazov.

Županija izglasala proračun u eurima

ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ČAK 27,43 MILIJUNA EURA

Županijska skupština Zagrebačke županije donijela je proračun za 2023. godinu koji iznosi 1.636.069.637,12 kuna, odnosno nešto više od 217,1 milijuna eura i veći je u odnosu eura na prvi rebalans za 12,29 posto. Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2023. godinu iznosi nešto više od 730 milijuna kuna, odnosno 96,9 milijuna eura i veći je za 13,29 posto u odnosu na prvi rebalans iz 2022. godine. Proračun je prihvaćen s 29 glasova “za”, 4 glasa “protiv“ i 3 “suzdržana”.

O UKao i prethodnih godina, najveći iznos izvornog proračuna, 27,43 milijuna eura, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za ka-

pitalnu izgradnju u školstvu osigurano 14,7 milijuna eura.

Na sjednici je donesen i drugi rebalans proračuna za 2022. godinu koji iznosi 1.443.819.248,00 kuna, što je manje za 0,9 posto u odnosu na prvi rebalans. Rebalans II. je donesen radi povećanja bespovratnih potpora za poduzetnike, povećanja za pokriće troškova energenata u osnovnim i srednjim školama, pokrića troškova redovne djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu ZŽ, potrebe preraspodjele sredstava unutar postojećih projekata sukladno dosadašnjoj realizaciji, otvaranja novih projekata i aktivnosti te usklađivanja prihoda s rashodima.

Dugom Selu je održana redovna sjednica Skupštine Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije. Skupštini su nazočili Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, koja je informirala Skupštinu o mnogobrojnim aktivnostima Matice umirovljenika, i Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, koji je istaknuo kako je Zagrebačka županija u svome proračunu za iduću godinu osigurala znatna sredstva za rad umirovljeničkih udruga.

- U proračunu za iduću godinu Zagrebačka županija je za programe i projekte u području brige za umirovljeni-

ke i osobe starije životne dobi, koja se dodjeljuju umirovljeničkim udrugama, osigurala 1,2 milijuna kuna tj. 150.000 kuna više nego ove godine, a sredstva će se dodjeljivati putem javnog pozivaporučio je Kolarec.

Skupština je jednoglasno prihvatila izvješće predsjednika o radu Zajednice, te financijski plan i izvješće Nadzornog odbora.

Županijska udruga bogatija je za još jednu članicu. Naime, na sjednici je u članstvo primljena i Udrugu umirovljenika općine Stupnik. Sada Zajednica udruga umirovljenika Zagrebačke županije broji devet gradskih i 21 općinsku udrugu umirovljenika.

IZRADILI SU UNIKATNE UKRASE I PREDMETE

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

Mali imaju dvije bitne prednosti nad velikima, ali ih mogu lako izgubiti ako počnu oponašati velike

Uvijek nam se čini da "veliki" igrači imaju prednost. Ogromni resursi koji su im na raspolaganju, milijunski prihodi, veliki tim stručnih ljudi, prisutnost na tržištu i nerealno velik budžet za oglašavanje i promociju.

PIŠE: Siniša Drobnjak poduzetnik

Veliki igrači naizgled imaju svevlastiti brend, reputaciju, tržišnu prepoznatljivost, "mašinu" za marketing i dovođenje kupaca. Imaju sve ono za što nam se čini da se kao mali borimo, kako bi to isto imali jednog dana.

Veliki sustavi također imaju i ogroman trošak nasljeđa, skupi hladni pogon, velike troškove održavanja infrastrukture i konstantnog investiranja u novu tehnologiju kako bi pratili razvoj tržišta.

Ono što je također prisutno kod "velikih" je sklonost da se bore zadržati postignute pozicije i načina kako sustav trenutno radi - sve to zajedno čini bilo kakvu promjenu kod velikih sustava teško provedivom, bolnom i nepopularnom.

Imao sam priliku više puta sudjelovati u uvođenju novih tehnologija u velike sustavegotovo redovno se dešava uvijek isti scenarij, a to je ogroman otpor zaposlenika prema bilo kakvoj prom jeni.

Postoje ipak dvije stvari koje mali ma idu u prilog.

Male tvrtke imaju fleksibilnostšto je definitivno došlo

MLADI LIJEČNIK DUGOGODIŠNJI JE

do izražaja u situaciji s pandemijom covida.

Najveća prednost malih tvrtki je bliskost u odnosu s kupcem. Kod velikih sustava to jednostavno nije moguće postići.

Male tvtrke mogu tretirati svakog kupca i zaposlenika kao "zvijezdu" i iznimku od pravila, dok veliki sustavi zbog načina rada i veličine, uglavnom tretiraju kupce kao "transakciju".

Charles Darwin je poznat po svojoj teoriji opstanka najsposobnijih. Nije rekao najvećih, najjačih, najbogatijih, najpametnijih. Darwin tvrdi da preživljavaju oni koji se najbrže prilagode promjenama.

U poslovnom svijetu je ključno koliko smo fleksibilni u svojoj prilagodbi promjenama na tržištu i okolini.

Nitko od nas nije mogao predvidjeti globalnu pandemiju - ali je i taj rizik od nedavno postao sastavni dio kalkulacije tvrtki koje su fleksibilne i prate promjene.

No, budite oprezni - prednost malih može lako biti izgubljena u trenutku kad počnu opon-

Standardizacija postupaka, uvođenje sustava i procedura ima svoje prednosti. Ali nemojte to učiniti u pogrešnom trenutku razvoja svog poslovanja, jer efekt može biti potpuno suprotan od očekivanog.

ni su prvi koji će priskoči u pomoć kad se dogodi neka krizna situacija. Rade dobrovoljno, ne dobivaju plaći niti naknadu, drugima posvećuju svoje slobodno vrijeme. U našem gradu djeluje velik broj volontera i raznih volonterskih klubova (počev od osnovne škole), a mi donosimo priču o jednom od njih. Riječ je od 26-godišnjem Leonu Romčeviću koji je nakon osnovne škole i Gimnazije upisao Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

- Diplomirao sam prošle godine i trenutno radim kao liječnik u vanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi, a uskoro ću na specijalizaciju na KBC Zagreb. U slobodno vrijeme bicikliram, plivam, planinarim i kao većina svojih vršnjaka družim se s prijateljima, putujem, a ono na što sam, iskreno, najponosniji - volontiram u Gradskom društvu Crvenog križa Velika Gorica - kaže Leon.

SVE JE POČELO S NATJECANJEM

IZ PRVE POMOĆI

Njegova priča s Crvenim križem započela je još u osmom razredu osnovne škole kad se na mali nagovor njegove tadašnje nastavnice Ružice Brnade uključio u pripreme za natjecanje iz prve pomoći. -Takav interaktivni, sasvim drugačiji oblik natjecanja, poprilično me se dojmio tako da sam već tada, što mi je nekako bilo i logično, odlučio postati liječnikom. Na natjecanje sam išao i u srednjoj školi, a sve sam se više počeo uključivati i u druge aktivnosti Crvenog križa jer me oduševio način rada i pristup volonterima tadašnje ravnateljice i drugih zaposlenika koje s ponosom danas mogu zvati dugogodišnjim prijateljima.

S vremenom je postao članom Gradskog interventnog tima. To je zapravo skupina volontera educirana za brzo i kvalitetno reagiranje u različitim katastrofama, bilo da su uzrokovane prirodnim nepogodama ili djelovanjem čovjeka. - Često ljudi misle da se u konačnici bavimo samo prvom pomoći, ali to je daleko od istine. Interventni je tim, osim za to, educiran i sve one druge aktivnosti koje su potrebne u takvim situacijama, a uključuju psihosocijalnu pomoć, službu traženja koja je zadužena za spajanje članova obitelji i traženje nestalih, podizanje naselja te osiguravanje smještaja i obroka, osiguravanje vode i sanitacije te brojne druge, ovisno već o tome što koja situacija iziskuje.

Kao član interventnog tima sudjelovao je u brojnim akcijama Crvenog križa, počevši od poplave u Gunji, velike migrantske krize 2015. pa sve do nedavnih potresa koji su pogodili dijelove središnje Hrvatske pa tako i naš grad i okolicu, ali i krize koju je prouzročio novi koronavirus.

- Ovisno o potrebama situacije, mogućnostima pojedinih volontera i njihovim vještinama vodstvo Crvenog križa organizira nas po radilištima kako bi sve funkcioniralo na najvišem mogućem nivou. Primjerice, kako sam tada još bio maloljetan i išao sam u školu, za vrijeme poplave u Slavoniji 2013. nisam išao volontirati na sam teren, već sam svakog dana nakon škole odlazio u organizirano skladište gdje smo prikupljali hranu i stvari potrebne unesrećenima,

SUDJELOVAO JE U BROJNIM

AKCIJAMA - OD POPLAVE U GUNJI DO MIGRANTSKE KRIZE

LIJEČNIK LEON ROMČEVIĆ JE VOLONTER CRVENOG KRIŽA

Volontiranje mi je pomoglo u profesionalnom životu jer sam na neke loše stvari već unaprijed spreman

pregledavali ih, razvrstavali i u konačnici slali na mjesto događaja. Nerijetko dobijem upite o tome je li takav oblik korištenja slobodnog vremena stresan. Iskreno, ponekad jest. Nikad ne znate što vas čeka na terenu, ali iskustvo i vještine ga s vremenom zaista smanje na najnižu moguću razinu. Ako znate neke osnovne principe rada, sve drugo već nekako sjedne na mjesto. Na kraju krajeva, zapravo se često dobro zabavimo jer smo odlična ekipa svih uzrasta, a uz to, što je najvažnije, znatno pomognemo zajednici i svima kojima je pomoć potrebna.

ŽIVOTU

Kako savladati emocije u tim teškim situacijama, ostati pribran… – Što se tiče emocija, njih se nikada ne možete riješiti. Neke situacije vas pogode više, neke manje. Poanta je samo naučiti nositi se s negativnim osjećajima. Mislim da mi je volontiranje na taj način mnogo pomoglo upravo u profesionalnom životu jer sam na neke loše stvari već unaprijed bio spreman. Isto tako sam naučio da je život jako nepredvidiv i krhak pa da zaista moramo čuvati jedni druge, brinuti se ne samo o onima koji su nam bliski, već svima oko sebe. Na kraju krajeva, poanta je da rastemo i razvijamo se kao zajednica jer se u kvalitetnoj okolini smanjuju prilike za lošim događajima, a ako se isti i dogode, mnogo se lakše rješavaju.

KAKVE BENEFITE DONOSI VOLONTIRANJE?

– Kad sam počeo s volontiranjem prije

desetak godina, ni na kraj pameti mi nisu bili nikakvi benefiti. Bilo mi je dovoljno, i dan danas je, to da svojim vještinama mogu nekome pomoći. Taj osjećaj koji dobijete pružanjem pomoći kome je potrebna, makar ona bila u najmanjem mogućem obliku, zaista je nezamjenjiv i neusporediv s ičim drugim. Međutim, kada se osvrnem na cijelu tu priču, lagao bih kada bih rekao da mi volontiranje nije uvelike koristilo u životu. Kasnije sam tek shvatio koliko sam znanja i iskustva stekao na ovaj način i kako sam tako zaista uspio povezati ugodno s korisnim. Kad sam krenuo raditi, ali i za vrijeme studija, poprilično mi je značilo to što sam sve naučene vještine mogao uključiti u životopis, čime sam dobio priliku za brojne druge edukacije i putovanja. Tako sam prije više godina bio hrvatski predstavnik Crvenog križa na kampu mladih u Portugalu. Volontiranjem, dakle, ne pomažete samo drugima već i sebi.

I TI MOŽEŠ POSTATI VOLONTER CRVENOG KRIŽA

Crveni križ uvijek je u potrazi za volonterima. S obzirom na to da se opseg zaduženja i akcije uvijek povećavaju i potreba za kvalitetnom ljudskom snagom u stalnom je porastu. Svatko se može uključiti kada god poželi. Potrebno je samo javiti se u ured Gradskog društva Crvenog križa ili se jednostavno javiti e-mailom, a može i telefonski. Svi detalji vezani za prijavu dostupni su na internetskim stranicama velikogoričkog Crvenog križa.

– Svima bih toplo preporučio da se jave jer, čak i ako nemate mnogo slobodnog vremena, i malo je dovoljno za odvojiti

LAGAO

VOLONTER-

i pronaći neki oblik volontiranja prema vašim afinitetima. Osim što ćete kvalitetno potrošiti vrijeme i biti koristan član zajednice, mnogo ćete toga naučiti, steći brojne prijatelje i dobro se zabaviti. Edukacije često imamo na različitim mjestima po Hrvatskoj, tako da su putovanja vikendom jedna velika prednost. Mnogo toga naučite, upoznate brojne ljude, a sve to doživite kao izlet koji vam kasnije omogućava da znate reagirati u kriznim situacijama i postanete osoba na koju se zajednica može osloniti u kriznim vremenima. Osobno bih naveo edukacije koje imamo u kampu Crvenog križa u Selcu gotovo svake godine. Njih jako volim jer se tad, uz sve vještine koje dodatno uvježbamo, svi članovi tima družimo nekoliko dana pa ih doživim kao teambuilding na kojem se međusobno podrobnije upoznamo i zbližimo, što je također vrlo važna stavka, pogotovo kada uzmete u obzir da su to ljudi na koje ćete vrlo vjerojatno morati računati jednom u budućnosti kada do neke krize zaista i dođe.

EDUCIRA I NAŠE NAJMLAĐE SUGRAĐANE U PRUŽANJU PRVE POMOĆI

Leon često drži i edukacije našim najmlađim sugrađanima, te taj rad posebno voli.

- Kako sam osobno najviše specijaliziran upravo za već spomenutu prvu pomoć, to je ono što me inicijalno i privuklo volontiranju, često držim edukacije iz prve pomoći, prvenstveno djeci u vrtićima i školama, ali naravno i članovima našeg gradskog interventnog tima. Posebice volim rad s djecom, upravo zato što su djeca poprilično

znatiželjna i suradljiva, a ovisno o uzrastu, na njima primjeren način i kroz igru učim ih osnovnim vještinama prve pomoći.

Zajedno s ravnateljicom našeg gradskog društva, Renatom Deak, najčešće odlazim u goričke vrtiće gdje učimo djecu kako jedni drugima, ali i starijima, mogu pomoći u situacijama u kojima se oni sami najčešće nađu. S njima ne radimo ništa komplicirano, ali ono što ih učimo, od, primjerice, zaustavljanja krvarenja iz nosa ili postavljanja osobe bez svijesti u bočni položaj, vrlo dobro prihvate i savladaju. Sve to radimo na zabavan način i zaista tih oko 45 minuta uspijevaju izvrsno održati koncentraciju.

Edukaciju dožive kao igru, dok istovremeno nauče važne, a opet jednostavne vještine za stvarni život. Mislim da kao društvo nerijetko podcjenjujemo njihove mogućnosti. Danas su djeca od malena izložena velikoj količini informacija i zaista moram reći da sam oduševljen koliko su pametna i sposobna. Neki već unaprijed znaju stvari koje ih dođemo naučiti pa i sami pomažu jedni drugima za vrijeme tog našeg druženja - priča nam Leon, uz zaključak za kraj.

VOLONTERSKA ISKUSTVA KORISTE MU U PROFESIONALNOM

Gospodarenje otpadom od 423 milijardi dolara

Sakupljanje, prijevoz, obrada i odlaganje smeća, otpadnih voda i drugih otpadnih proizvoda i tvari na siguran i učinkovit način najbolja je definicija gospodarenja otpadom. Vrijednost globalnog tržišta gospodarenja otpadom u 2021. procjenjuje se na 423,4 milijarde američkih dolara i predviđa se da će do 2026. dosegnuti 542,7 milijardi dolara. Sve snažniji programi podizanja svijesti o potrebi za gospodarenjem i odvajanjem otpada snažni su pokretači rasta tržišta. Također, povećanje ukupne količine otpada uzrokovano je porastom stanovništva i

povećanom globalizacijom. S druge strane, gospodarenje otpadom je skupo, visoki troškovi gospodarenja i razdvajanja otpada koče rast tržišta.

Tržište gospodarenja otpadom globalno je segmentirano na temelju vrste otpada, usluge i regije. Prema vrsti otpada dijeli se na komunalni i industrijski otpad. Pružajući inovativna rješenja za goruće i izazovne dileme u gospodarenju otpadnim materijalima, tvrtke za gospodarenje otpadom u svijetu, kao i u bilo kojoj drugoj industriji, snažno se trude pridobiti povjerenje da kvalitetno obavljaju usluge koje nude.

IMUNITET

Hladnije doba godine uvijek je popraćeno porastom različitih infekcija i to u prvom redu onih respiratornog sustava. Ono što krene kao lagano curenje nosa, razvije se nerijetko u kašalj praćen grloboljom, temperaturom, malaksalošću te posežemo kako za tradicionalnim tako i za konvencionalnim pripravcima ne bismo li ojačali svoj imunološki sustav te iz „dvoboja“ bilo sa virusima, bilo sa bakterijama izašli kao pobjednici. Procjena je da zdrava odrasla osoba tijekom godine dva puta oboli od prehlade. Kod osoba gdje se infekcije javljaju i više puta tijekom godine, treba se svakako poraditi na jačanju imuniteta. Što nam je broj jedan, ono za čime prvo posegnemo kada kihnemo, a grlo zagolica? Većinom su to čaj, med, limun. Prvi čaj koji nam pada na pamet, onaj kojeg zasigurno ima svako domaćinstvo, svakako je čaj od šipka. Antioksidacijski, protuupalni, antimikrobni učinci samo su jedni od razloga zašto je ova biljka dio kulture ispijanja čaja u Hrvatskoj. Uz šipak nerijetko se za liječenje infekcija gornjeg dišnog sustava koriste i čajevi crnog i bijelog sljeza, biljaka koje su bogate sluzima bitnima za razrjeđivanje sekreta nakupljenog u dišnom sustavu te olakšavanje njegovog iskašljavanja. Čaj ovih dana uglavnom zaslađujemo prirodnim zaslađivačem, medom, namirnicom koja zahvaljujući svom antiseptičkom učinku povećava otpornost organizma na infekcije i zaraze. Od ostalih pčelinjih proizvoda u kontekstu imuniteta svakako uz med treba spomenuti propolis koji ima visoki udio biološki aktivnih polifenolnih spojeva koji pomažu kod ublažavanja simptoma i skraćivanja trajanja virusnih bolesti kao što su prehlada ili gripa te matičnu mliječ koja uz bakteriostatska ima i baktericidna svojstva posebno izražena na gram pozitivne bakterije. Limun je neizostavan sastojak vrućih napitaka u zimskim danima, a bogat je vitaminom C, snažnim antioksidansom ključne uloge kod jačanja imuniteta. Uz vitamin C, zadnje tri pandemijske godine, najčešće traženi vitamin bio je i vitamin D, čija se imunomodulatorna svojstva sve više naglašavaju, te cink koji je sastavni dio više od 200 enzimskih sustava u tijelu.

GLUKANI

Na policama ljekarni kao važni spojevi u kontekstu jačanja imuniteta, svoje mjesto zauzimaju i glukani, bilo da se radi o alfa- ili beta-glukanima, specifičnim polisaharidima imunomodulatornog učinka. Kod izbora proizvoda sa beta-glukanom bitno je birati proizvode sa 1,3/1,6 beta-glukanom koji je izoliran iz stanične stijenke kvasca Saccharomyces cerevisae te dokazano ima pozitivan učinak na imunološki sustav.

RUDBEKIJA

Nemoguće je pričati o imunitetu, a ne spomenuti biljku ehinaceu hrvatskog naziva rudbekija, koja je stoljećima služila indijanskim plemenima Sjeverne Amerike kao liječenje brojnih bolesti. Najpoznatiji i najispitivaniji biljni imunostimulator iznimne je učinkovitosti kod infekcija gornjih dišnih puteva te kroničnih upala mjehura. Primjenom kod prvih

simptoma prehlade ili gripe, smanjuje se težina bolesti, ublažavaju se simptomi te se skraćuje njeno trajanje. Ipak, kod uzimanja preparata ehinacee treba biti oprezan, voditi računa da se najbolji terapijski učinak ostvaruje primjenom kroz jedan do dva tjedna te da osobe s autoimunim bolestima ne bi smjele takve preparate koristiti jednako kao i osobe inficirane HIV-om ili tuberkulozom, a svakako bi je trebalo izbjegavati kod reumatoidnog artritisa, te uz istovremenu primjenu s imunosupresivima ili kortikosteroidima.

CRNA BAZGA

Uz ehinaceu, druge biljne vrste koje imaju povoljan učinak na jačanje imuniteta su svakako crna bazga čije su aktivne sastavnice u različitim studijama pokazuju iznimnu antivirusnu aktivnost; crni kim čije ulje sadrži visoki udio višestruko nezasićenih masnih kiselina, bjelančevine, ugljikohidrate, nigelon, beta-sitosterol, timokinon; te biljna vrsta astragalus već tisućama godina prisutan u kineskoj tradicionalnoj medicini, a prim-

jenjuje se kod umora, iscrpljenosti te protiv čestih infekcija.

PROBIOTICI

Ne treba zaboraviti da je mikroflora crijeva odnosno crijevna mikrobiota, koju čine sve bakterije i drugi mikroorganizmi koji prirodno žive u našim crijevima, od iznimne važnosti za normalno funkcioniranje našeg imunološkog sustava, a do narušavanja njezine ravnoteže može dovesti loša prehrana bogata šećerima, mastima zatim pojedini lijekovi kao što su antibiotici, nesteroidni protuupalni lijekovi, stres, različiti toksini… Kod narušene ravnoteže crijevne mikrobiote, uvelike nam mogu pomoći probiotički pripravci koji privremeno osnažuju crijevnu mikrofloru te pomažu crijevima da ponovno uspostave narušenu ravnotežu. Prilikom izgradnje zdravog imuniteta treba voditi računa i o zdravim životnim navikama što svakako podrazumijeva uravnoteženu i raznovrsnu prehranu, umjerenu tjelesnu aktivnost, minimaliziranje svakodnevnog stresa te osiguravanje dovoljno sna.

Pokorili

Prvi vikend u prosincu bio je izuzetno uspješan za judašice i judaše Pinkyja. Te subote i nedjelje brojna ekipa iz čuvenog ve likogoričkog kluba natjecala se na Prvenstvu Zagrebačke županije , koje se održavalo u Svetoj Nedleji. Ukupno su nas tupila 253 natjecatelja iz deset županijskih klubova, a gorički Pinky predstavljao je čak 61 nat-

jecatelj. - Na prvenstvu smo osvojili ukupno 41 medalju; 13 zlatnih, 13 srebrnih i 15 brončanih medalja. U ekipnom poretku klubova, djevojčice u uzrastu do 10 godina i kadeti osvojili su prvo mjesto, a dječaci do 12 godina, do 14 godina i mlađe kadetkinje zauzele su drugo mjesto - pohvalili su se iz kluba.

JESENSKU TITULU I NAPRAVILI VELIKI KORAK PREMA PRVOME MJESTU.

RAKARJU TITULA U 'SUPER LIGI' Ovogodišnje izdanje super malonogometne lige, u kojoj sudjeluju najbolji iz tri ljetne lige, otišlo je u ruke Rakarja, koje je u finalu pobijedila Kosnicu 2-1.

ŽELJKO IMA JEDNU ŽELJU: 'ISPADANJE NIJE OPCIJA!'

HNK GORICA SA ŽELJKOM SOPIĆEM NA KLUPI KREĆE U PROLJEĆE U KOJEM ĆE SE TRAŽITI SPAS. OTIŠLA SU ČETVORICA, DOŠLA ČETVORICA IGRAČA

ugo smo čekali odluku o tome tko će biti čovjek koji će u ulozi trenera povesti HNK Goricu u proljeće koje će, vjerujemo, donijeti spas, preokret u jednoj traumatičnoj sezoni, a ona je stigla u trenucima kad se već činilo da će momčad ostati u rukama Mensura Mujdže. Međutim, ispalo je na kraju da će Mujdža biti pomoćni trener, a ulogu šefa stručnog stožera preuzeo je 48-godišnji Željko Sopić.

Rudešu i obojica smo bili u Emiratima, iako ne u istom klubu. Vrlo dobro poznajem i kondicijskog trenera Krešimira Šoša, s kojim sam imao prilike raditi u Dinamu... Radujem se suradnji s novim stožerom, za koju vjerujem da će biti odlična - istaknuo je Sopić, koji je kao igrač nosio dresove Zagreba, Borussije Mönchengladbach, Slaven Belupa, Lokomotive...

Nakon dvije godine pauze zbog borbe s koronom, ove se godine na scenu vratio memorijalni boksački turnir Danijel Kalanj. U četiri sata dugom programu gledatelji su mogli vidjeti sedam amaterski i sedam profesionalnih mečeva, a u središnjoj borbi večeri Ivica Bačurin došao je i do treće pobjede nakon povratka u ring. Ovoga puta 40-godišnji Ivica boksao je protiv točno dvostruko mlađeg Demira Gulamića

iz BiH, a pobjedu je odnio prekidom u šestoj rundi.

- Malo me i trener 'štopao', ali za moju karijeru je najbolje da sam to odradio na ovaj način - rekao je Ivica, koji je na trenutke i štedio nemoćnog protivnika.

Pred velikogoričkom publikom nastupio je i Ivan Njegač, ali i cijela plejada mladih boksača - Čukelj, Kolarec, Maloseja, Kramarić i Mesić.

- Bili su dobri, pokazali su da napreduju - kaže Ivica.

O sudjelovanju žena u natjecateljskom, trenerskom i upravljačkom dijelu, te o promociji i afirmaciji ženskog sporta u Velikoj Gorici, govorilo se na okruglom stolu "Žene u velikogoričkom sportu“.

- Svi smo mi dobri u nekom određenom kontekstu, a ja vjerujem da je Željko pravi čovjek za ovu situaciju, za projekt Gorice kakvu želimo. Smatram da nam može donijeti tu disciplinu, organizaciju i pobjednički mentalitet, zajedno sa svojim stožerom, koji je jako kvalitetan. Mislim da Gorica mora imati taj identitet, kojem je Sergej Jakirović svojedobno udario jako dobre temelje. Vodio sam se upravo tim vrijednostima, koje je Sergej imao, koje je donio u Goricu, i ponavljam, vjerujem da je Sopić pravi čovjek za taj projekt - objasnio je Mario Brkljača, novi sportski direktor kluba, koji je u dogovoru s predsjednikom Nenadom Črnkom odabrao trenera.

- Moram zahvaliti predsjedniku Črnku i Klubu na ukazanom povjerenju. Svjestan sam situacije i idemo se što prije uhvatiti u koštac s problemom i raditi. Ispadanje nije opcija. S takvim sistemom i načinom rada ćemo krenuti od prvog dana i vjerujem da ćemo doći do željenog cilja - kazao je Sopić, koji je potpisao ugovor s klubom s opcijom trajanja do 2025. godine.

Uz Mujdžu, najbliži suradnik novog trenera bit će Marko Krnjić, još jedno novo lice u goričkoj priči.

- Mujdžu i Krnjića znam već duži niz godina. S Krnjićem sam surađivao u

Kao trener vodio je Rudeš, Dinamo II, Dinamo, Al Ain te Sabah FC. - Sada se okrećem onome što nas čeka ovdje i siguran sam da ćemo biti spremniji, jači i željniji. Znamo gdje se trenutačno nalazimo i znamo gdje želimo doći. Samo to nas zanima - naglasio je. U veliku i tešku borbu za očuvanje prvoligaškog statusa Sopić je krenuo u prvim danima prosinca, a dogodile su se i promjene u momčadi. Igrači Gorice više nisu Aleksandar Jovičić, Paulius Golubickas, Deni Jurić i Moussa Wague, dok su prvi potezi sportskog direktora Brkljače veznjak Filip Mrzljak te tri igrača koja su stigla na po sudbu iz Osi jeka - napadači Vinko Petković i Kristijan Fućak te branič Stipe Bralić. Pojačanja bi trebalo biti još, ali bez obzira na to, čeka nas proljeće velikih i ozbiljnij izazo va za cijeli klub.

tolić ispred kutne garniture prepun je medalja, sve ni ne stanu na tu impresivnu hrpu, dio ih je sreću morao potražiti na kauču. Odmah preko puta, u regalu pokraj televizora, uvijek na pogledu, sve je puno pehara. A nekoliko koraka dalje, na stolu u blagovanonici, šahovska ploča. I lopta. Nogometna, jer to je naša priča, ali tu je i košarkaška, na sušenju je taman kimono, u ormaru pospremljene sportske tenisice svih veličina, kopačke...

Tako to, u kratkim crtama, izgleda u kući obitelji Kos. Dobro, novinar je došao u goste, zato je scenografija bila nešto potpunija, nije baš da inače žive u moru medalja, ali slika je to koja najbolje opisuje ovu skladnu obitelj. - Ovdje jedino ja nisam osvajala medalje - sa širokim osmijehom kaže ponosna mama Kristina.

Suprug Bruno je šahist, maratonac, triatlonac nogometaš, kći Maja je šahistica i atletičarka, a sin Nikola... On je, zapravo, i razlog zašto smo se okupili oko stola sa šahovskom pločom i nogometnom loptom u kombinaciji. Nikola ima 14 godina i aktualni je prvak Hrvatske u ubrzanom šahu, ali i najbolji strijelac lige pionira u dresu NK Mraclina! - Što mi je draže? Nogomet. Puno, puno draži - uvodno kaže Nikola, sramežljivo i samozatajno, ali bez ikakve dvojbe. I to cijelu ovu priču, zapravo, čini još posebnijom. Nikola Kos, naime, prvak države u šahu postao je bez treninga! - Da, točno tako. Već neko vrijeme puno

IZLET, MEDALJA I - AJMO KUĆI! 'DOĆI ĆEMO DO ŽELJENOG CILJA!'

MRZLJAK I TRI OSJEČANINA

Piše: Marko Vidalina

NA RUBU SPORTA

Super Nikola Prvak države u šahu, i to bez treninga! I nogometaš koji rastura...

sam više posvećen nogometu, pa uz školu i ne ostane previše vremena. Tu i tamo riješim neke šahovske zagonetke na internetu, odigram poneku partiju... Ali rijetko, jako rijetko - priznaje Nikola i nastavlja:

- Odemo na turnire svejedno, cijela obitelj, to nam ispadne kao dobar izlet, pa smo tako išli i ovoga puta. A na kraju je ispalo da sam postao prvak Hrvatske. Dobio sam prve tri partije, pa remizirao s prvim nositeljem i tu sam shvatio da bih mogao biti prvi. Jednu partiju sam i izgubio nakon toga, ali izgubio je i on, pa je prvo mjesto na kraju stvarno bilo moje. Nitko mi nije vjerovao da uopće ne treniram, mislili su da lažemo...

- A ja mislim da je zadnji pravi trening odradio 2019... - ubacuje se sa smiješkom mama, a onda i tata Bruno: - Kad djeca krenu igrati šah, puno toga ovisi o talentu, odnosno inteligenciji. I to ide do neke granice, no vrlo brzo dođe do toga da je rad, odnosno trening, puno važniji od talenta. Ali evo, on i dalje može pobjeđivati s jako malo rada i očito puno talenta. Na prvenstvo Hrvatske dolaze djeca koja treniraju po dva-tri sata na dan, s privatnim trenerima, a on je bio ispred svih njih.

I zna tata dobro o čemu priča, jer riječ je o čovjeku koji je aktivno uključen u svijet šaha.

- Doveo sam ga na jedan trening, trener je morao otići i zamolio je mene da ih malo pripazim. Kao, igrao si i ti šah, znaš te stvari... I tako sam ih pripazio, pa im uskoro postao trener, zatim i aktivan igrač, a na kraju i predsjednik kluba. Eto, tako je to završilo. A samo sam došao dovesti sina na trening - smije se Bruno.

Tata je, zapravo, i neka vrsta sportske vodilje svom sinu. A tu pričamo o cijeloj seriji sportova u kojima su se obojica okušala. Bruno je igrao šah, pa je i Nikola krenuo na šah. Tata je počeo trčati, pa je i sin počeo trčati. Kos senior prebacio se na triatlon, pa je na triatlon krenuo i Kos junior. Tata je igrao nogomet, pa je i sin završio na nogometu...

- Igram za pionire Mraclina, ali i za juniore, iako sam za to premlad, potreban je poseban liječnički pregled, jer ipak su to dečki stariji pet, šest godina od mene.

Ali nije mi problem igrati ni s njima, čak je i zanimljivije nego za pionire - priča nam Nikola, opet skromno, jer prešutio je jedan zgodan podatak.

- Evo, baš je nekidan zabio tri gola za

juniore. Ukupno nekih sedam-osam ove jeseni, iako je igrao samo par utakmicaubacuje se zato tata.

Uz onih 20-ak u ligi pionira, bilo je to dovoljno da Nikolu "snime" ljudi iz HNK Gorice. Tamo je i krenuo u nogomet, pa se nakon nekog vreme na prebacio u Mraclin, kod trenera Tomislava Škrinjarića, svog bivšeg profesora tjeles nog. I pokazao da mu je mjesto u omladinskoj školi našeg prvoligaša. - Pozvali su ga na pripreme, krenut će od sljedeće

polusezone s Goricom, pa ćemo vidjeti kako će to ispasti. Nama je kao roditeljima, naravno, ključno da ni u jednom trenutku ne zanemari školu - ističe otac. A ni s tim nema problema. Planovi za srednju školu tek se slažu u glavi ovog nekonvencionalnog osmaša, opcija je puno, jer odgovor na ono klasično pitanje "što želiš biti kad odrasteš?" danas je samo jedan.

- Nogometaš! - odgovara Nikola.

Sve to sluša i seka Maja, dio medalja sa stolića je i njezin, što iz trčanja, što iz šaha. I ona je bila na prvenstvu Hrvatske, zajedno s bratom, osvojila je sjajno četvrto mjesto, što je samo dodatna potvrda o kakvoj se sportskoj obitelji radi.

- Sa četiri godine je krenuo sa šahom, a već do škole bavio se još i trčanjem i triatlonom. Jedva je plivao, a išao je na triatlon. I osvajao medalje, ima valjda 50 medalje iz tog vremena. Dvije godine trenirao je i judo u Pinkiju, a ja sam uvjeren da mu je sve to pomoglo i kasnije za nogomet, koji je počeo trenirati s desetak godina - prepričava tata.

- I nikad me ni na što nije trebalo tjerati. Na ništa osim na školu - dodaje Nikola kroz smiješak pa gleda prema mami, koja vrti glavom...

U šahu će, kaže, ostati dok ide na ovakav način, lagano i uspješno. A s nogometom, s druge strane, nema šale..

TRIATLON,

SVI

Lomnici titula jesenskog prvaka

Lomnica (Donja Lomnica) osvojila je titulu jesenskog prvaka u Jedinstvenoj županijskoj nogometnoj ligi (JŽNL) u sezoni 2022./2023. osvojivši 36 bodova u 15 utakmica. Momčad trenera Stjepana Deverića zabilježila je 12 pobjeda, dva remija i samo jedan poraz. Protiv izravnog konkurenta za prvo mjesto Jaska Vinogradara odigrali su doma neodlučeno, iako su cijelo drugo poluvrijeme, zbog isključenja, imali dva igrača manje na terenu?! Na proljeće 2023. godine očekuje se zanimljiva polusezona u utrci za prvaka JŽNL-a i plasman u viši rang natjecanja. Od turopoljskih klubova u gornjem dijelu poretka su Polet sa 26. bodova na 3. mjestu, 5. Mladost (25) i 8. Meštrica (22). Momčad iz Buševca je imala prigodu i za više bodova na kontu, ali izgubljena su dva lokalna derbija na domaćem terenu, oba zasluženo, protiv Turopoljca (1:2) i Lomnice (1:2). Mladost je ugodno iznenadila visokim plasmanom, jedina joj je 'packa' katastrofa (1:10) na gostovanju u Jastrebarskom te zato i ima negativnu gol razliku. Meštrica vrlo solidna, i igrom i rezultatima. Turopoljac nije opravdao optimistične najave pred početak prvenstva, iznenađujuće su izgubljeni bodovi u nekim susretima u kojim su važili za favorite i rezultat toga je prosječan plasman. Kupa je znatno bolja nego u prošlom prvenstvu, odlučujuća je činjenica da su ovu jesen kao domaćini igrali doma u Pokupskom, a ne kao cijelu prethodnu sezonu u Gornjoj Lomnici.

Klas je nekoliko zadnjih sezona skoro uvijek na začelju, ova jesen je za klub iz Mičevca posve tužna, bez pobjede u 15 utakmica i samo dva remija?!

Poredak – jesen 2022.: 1. Lomnica 36 (15 12 2 1 36:15),

2. Jaska Vinogradar 35 (15 11 4 0 53:10), 3. Polet (Buševec) 26 (15 8 2 5 34:23), …, 5. Mladost Obrezina 24 (15 7 3 5 29:34), …, 8. Meštrica (Gornja Lomnica) 22 (15 7 1 7 27:23), …, 10. Turopoljac (Kuče) 20 (15 6 2 7 26:24), …, 13. Kupa (Pokupsko) 15 (15 4 3 8 24:40), …, 16. Klas (Mičevec) 2 (15 0 2 13 17:48).

Buna na 3. mjestu, Vatrogasac četvrti G

lavna značajka jesenske polusezone u Prvoj županijskoj nogometnoj ligi Skupina Istok sezone 2022./2023. je nevelika bodovna razlika između klubova u prvoj polovici poretka. Od vodećeg Kloštra do Dubrave na 8. mjestu je samo 7 bodova. Klubovi iz Nogometnog središta Velika Gorica su igrali uglavnom promjenljivo te im je takav i plasman. Buna je na polovici prvenstva zauzela 3. mjesto s dva boda manje od vodećeg, na 4. mjestu je Vatrogasac s tri boda manje od Kloštra. Ovakav plasman za momčad iz Kobilića je pomalo razočaravajući, jer su 'vatrogasci' odlično startali i u prvih pet kola pobijedili su četiri puta i jednom odigrali neodlučeno te s 13 bodova bili u vodstvu. Samo 11 bodova osvojenih od 6. do 13.

kola bilo je dovoljno za trenutno četvrtu poziciju.

Ugodno je iznenadilo Turopolje, i igrom i plasmanom, jedino je pomalo nejasno zašto je odstupio trener. Dinamo Hidrel i Posavec osvojili su dovoljno bodova da nisu u zoni iz koje se ispada u niži rang, ali nisu ni daleko.

Poredak – jesen 2022.: 1. Kloštar (Kloštar Ivanić) 27 (13 8 3 2 19:7), 2. Rakovec (Rakovec) 26 (13 8 2 3 30:19), 3. Buna (Mala Buna) 25 (13 7 4 2 18:11), 4. Vatrogasac (Kobilić) 24 (13 7 3 3 21:11), …, 6. Turopolje (Turopolje) 22 (13 6 4 3 21:13), …, 9. Dinamo Hidrel (Novo Čiče) 13 (13 4 1 8 8:19), …, 11. Posavec (Orle) 12 (13 3 3 7 17:26), …, 14. Ostrna 7 (13 2 1 10 10:38).

David Jolić

David Jolić

Velika Gorica jesenski prvak s 11 pobjeda

Odbojkašice Velike Gorice zabilježile su 11 pobjeda u 11 odigranih utakmica, osvojena su 33 seta za maksimalnih 33 boda i uvjerljivo osvojen naslov jesenskog prvaka u 1. B hrvatskoj odbojkaškoj ligi skupina Sjever! To bi bio najkraći sažetak sjajne jeseni 2022. igračica Odbojkaškog kluba Velika Gorica i njihovog trenera Vinka Ivelja s pomoćnikom Draženom Uzelcem.

Utakmica zadnjeg 11. kola jesenske polusezone 2022. između gradskih rivala Velike Gorice i Gorice završen je očekivanom pobjedom favorita u tri seta za nešto duže od jednog sata (64 minute).

Nakon utakmice igračice, treneri, trenerice mlađih uzrasta, roditelji i prijatelji kluba OK Velika Gorica družili su se na prigodnom domjenku u prostoru Gradske sportske dvorane.

OK VELIKA GORICA – HOK GORICA 3:0 (25:14, 25:18, 25:17). Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja 80. Nedjelja, 18.12.2022., 19:30 sati. Sutkinje: Petra Vizner i Viktorija Knezović (obje iz Zagreba). Zapisničarka: Mateja Grahovac (Velika Gorica).

VELIKA GORICA: Erika Filipan (L), Marta Butković, Mila Lukić (cap.), Ema Injić, Antonia Mlinac (L), Mia Rebić, Mia Ninčević, Nika Kovačević, Petra Predrijevac, Marta Medved, Stella Mlinac, Lea Meštrović, Nikol Matić. Trener: Vinko Ivelj. Pomoćni trener: Dražen Uzelac.

GORICA: Tia Ribić, Nikolina Golubović, Hana Josić, Mirna Molnar, Lucija Smojić, Nina Althaller, Lea Kordić, Petra Horžić, Lena Hudan, Nola Ličina, Dora Ivanković (L) (cap.). Trener: Luka Bišćan.

POREDAK: 1. OK Velika Gorica 33 (11 11 0 33:4), 2. OK Petrinja 24 (10 8 2 27:11), 3. OK Kelteks II 20 (10 7 3 24:16), 4. OK Nedelišće Elting 18 (11 6 5 21:18), 5. ŽOK Ivanec 17 (10 7 3 24:19), 6. ŽOK Vrbovec 16 (11 5 6 19:22), 7. HAOK Mladost III 14 (10 5 5 16:19), 8. ŽOK Kaštel 13 (10 4 6 17:18), 9. OK Dinamo II 12 (9 4 5 17:18), 10. HOK Gorica 8 (11 3 8 13:28), 11. OK Olimpik II 8 (11 2 9 13:29), 12. OK Medveščak 3 (10 0 10 8:30). (Poredak nije posve realan zbog 4 odgođene utakmice.)

David Jolić

Prva B hrvatska odbojkaška liga skupina Sjever 2022./2023., 11. kolo

MARCELO I ANTE PONOS GRADA

BRONČANI DUET VRATIO SE KUĆI, A TU SU IH DOČEKALI ODUŠEVLJENI SUGRAĐANI. ANTE BUDIMIR I MARCELO BROZOVIĆ UŽIVALI SU U SPEKTAKLU...

Sposebnim zanimanjem, još većim nego što to inače biva, pratili su Velikogoričani onaj nevjerojatni rasplet Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru, na kojem su "vatreni" još jednom dokazali da pripadaju u sam svjetski vrh. Razloga za posebnu pozornosti su dva - jedan je iz Okuja, drugi s Cibljanice. - Hvala vam, moji Goričani, nismo očekivali da će vas se ovoliko skupiti, ali nadamo se da nismo posljednji koji će vas okupljati s ovim razlogom. Neka i na sljedećim prvenstvima ponovno bude Velikogoričana u hrvatskoj reprezentaciji - poželio je Ante Budimir, napadač španjolske Osasune.

Prve nogometne korak napravio je na betonskog igralištu u svome kvartu, na Ciblji, pa kroz nekadašnji Radnik okusio seniorski nogomet, da bi zatim krenuo na težak i mukotrpan put, preko Austrije, Njemačke, Italije i Španjolske. Put koji ga je, eto, doveo do reprezentacije, do Svjetskog prvenstva, do nezaboravne brončane medalje.

Potpuno drukčiji je put Marcela Brozovića. Okuje su s razlogom ponosne na svog Marcela, koji je u tom selu odrastao, a kroz turopoljski nogomet je doslovno - protrčao. Nekoliko mjeseci u Gorici, nekoliko dana u Udarniku pa pravac Hrvatski dragovoljac, i to dok mu je bilo samo osam godina. Preko Dinama je otišao u Italiju, u milanski Inter, i u plavo-crnom dresu izrastao u možda i najboljeg defenzivnog veznog na svijetu. - Jesam li ikad umoran? Pa jesam, ali sad više nisam... Uspio sam se otrijeznitirekao je Marcelo na pozornici i dobro nasmijao svoje sugrađane.

Večer na platou uz Muzej Turopolja bila je prohladna, prava zimska, ali puno više ugodna, lijepa, za pamćenje. Gorile su baklje, klinci su se borili za potpise svojih idola, a u svemu skupa sudjelovali su i naši banderijalci, gradski čelnici, gosti i prijatelji... Nakon što su atmosferu zagrijali Lajbeki, nastavili su Kingsi, a Ante i Marcelo ni na sekundu nisu pokazivali da im se žuri otići s ovako lijepog druženja. Uživali su oni, uživali su okupljeni, a pogotovo djeca.

Uostalo, razloga za uživanje i ponos, bilo je jako puno, jer ne može se baš puno gradova pohvaliti da ima dvojicu reprezentativac. Velika Gorica ima Marcela i Antu, dečke koji su ponos ovoga grada. - Lijepo je bilo i u Zagrebu, ali ovo je ipak nešto posebno - složili su se.

UŽIVALI LJUDI, UŽIVALI BRONČANI

Rukometaši se pobjedom plasirali u Ligu za prvaka

HRK Gorica je u 14. kolu 'Paket24 Premijer lige 2022./2023.' pobijedila rezultatom 31:26 momčadi Rudara (Rude) i tako osigurala plasman u razigravanje za prvaka države.

Domaći su od početka diktirali događanja na terenu, imali su stalnu prednost koja je po završetku prvog poluvremena iznosila 6 pogodaka (18:12). Nakon odmora vodstvo je podignuto na +8 (20:12) i susret je bio praktički riješen u korist Gorice.

Kada su domaći dostigli najviše vodstvo od 11 golova (29:18) u 45. minuti, trener Andrija Nikolić krenuo je s izmjenama i gosti su uspijevali lakše poentirati te su na kraju upisali relativno pristojan poraz.

Dvije minute prije završetka došlo je, čini se, do teže ozljede Tina Tomljanovića, koji je iznesen s terena.

U Ligi za prvaka igrati će: Nexe, Gorica, Dubrava, PPD Zagreb, Sesvete i Poreč.

David Jolić

HRK GORICA – RK RUDAR (RUDE) 31:26 (18:12)

Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja 100. Nedjelja, 18.12.2022., 17 sati. Suci: Dalibor Jurinović (Zadar) i Marko Mrvica (Biograd na moru). Delegat: Vladimir Sokol (Novi Marof).

GORICA: Sladoljev (V), Turčić (V), Ceković 7, Turkalj, Dujić 7, Jurić, Šalić, Solariček, Malin 1, Franković, Barišić, Buvinić 4(2), Goričanec 5, Tomljanović 2, Cikatić 5. Trener: Andrija Nikolić.

RUDAR: Gošić (V), Kuhar (V), Skenderović 2, Runtas 4, Glivetić 2, Gaća, M.Trčak, Suban 2, Štajnkler 1, Javor 5, A.Trčak 1, Kasap 3, Vrpoljac, Bartolić 2, Ćosić 1, Starčević 3. Trener: Darijo Gaća.

Sedmerci: Gorica 2/2, Rudar 4/7. Isključenja: Gorica 8 min., Rudar 2 min. Poredak: 1. Nexe 28 (14 14 0 0 529:343), 2. Dubrava 17 (14 8 1 5 394:390), 3. Gorica 17 (14 8 1 5 420:411), 4. Metković-Mehanika 16 (14 7 2 5 402:411), 5. Rudar 13 (14 6 1 7 368:390), 6. Varaždin 1930 11 (14 5 1 8 435:459), 7. Ribola Kaštela 10 (14 4 2 8 374:423), 8. Zamet 0 (14 0 0 14 375:469).

Tmurna jesen Gorice

ošarkaši Gorice su odigrali prvi dio (11 kola) prvenstva Premijer lige 2022./2023. i prvu utakmicu iz nastavka prvenstva s vrlo slabim učinkom od dvije pobjede i 10 poraza?! Tako loša polusezona ne pamti se u posljednjih nekoliko godina. Kako je došlo do posrnuća goričkog premijer ligaša? Započelo je odlaskom trenera Josipa Sesara i najboljih igrača Mate Kalajžića, Borna Kapuste i Marka Bakovića, otišao je i sportski direktor Prgomet te treneri Starčević i Radoš. U ljetnom prijelaznom roku nisu dovedena adekvatna pojačanja, novoangažirani trener Vladimir Krstić više je vremena proveo u stožeru hrvatske reprezentacije za vrijeme kvalifikacija nego s igračima Gorice. Pripreme za aktualnu sezonu vodio je pomoćni trener Braslav Turić, koji je imenovan glavnim trenerom nakon otkaza Krstiću zbog slabih rezultata. Međutim, negativni prvenstveni trend je nastavljen, izgubljene su utakmice na domaćem terenu (Split, Cedevita Junior, Furnir), koje su uz više koncentracije u završnici mogle biti dobivene.

REZULTATI Gorica - Zabok 71:53, Alkar –Gorica 77:75, Gorica – Šibenka 77:100, Bosco – Gorica 82:78, Gorica – Cibona 82:108 (sve listopad 2022.); DepoLink Škrljevo – Gorica 92:88, Gorica – Split 88:94, Zadar – Gorica 79:63, Gorica – Cedevita Junior 88:95 (sve studeni 2022.); Dinamo – Gorica 51:71, Gorica – Furnir 79:80, Zabok – Gorica 91:84 (sve prosinac 2022.).

POREDAK NAKON 12.KOLA: 1. KK Cibona 23 boda (11 pobjeda / 1 poraz), 2. KK Zadar 22 (10/2), 3. KK Split 21 (9/3), 4. GKK Šibenka 21 (9/3), 5. KK Cedevita Junior 20 (8/4), 6. KK Furnir (Zagreb) 18 (6/6), 7. KK Dinamo-Zagreb 17 (5/7), 8. KK Bosco 15 (3/9), 9. KK DepoLink Škrljevo 15 (3/9), 10. KK Alkar (Sinj) 15 (3/9), 11. KK Zabok (3/9), 12. KK Gorica 14 (2/10).

Paket24 Premijer liga - Liga A, 2022./2023., 14.kolo

David Jolić

PRODAJA KUĆA

Stara drvena kuća za preseljenje: veličine 13,5 m x 6,5 m, - cijena: 3.500 €. Mob: 091 441 0057

Sisak, Staro Pračno, smjer Zagreb, kuća visoka prizemnica površine od 90 m2, dvorišna zgrada od 60 m2 i okućnica od 1320 m2.

Kuća se nalazi blizu ulaza na Autocestu Sisak–Zagreb. Napomena: mogućnost zamjene (uz nadoplatu) za manji stan ili manju kuću uz cestu za Zagreb. (katast. općina: Odra, bkč: 1547/1) Cijena: 58.000 €. Mob: 091 441 0057

Velika Gorica, na Plesu, kuću s pomoćnim zgradama. Stambena površina kuće je 117 m2, a pomoćnih zgrada 99 m2. Ukupno ima 5 soba i tri kupaonice, priključak na gradski vodovod, plin i kanalizaciju. Pored kuće je garaža koja ima 16 m2 i izlaz na ulicu. Svi objekti imaju vlasnički list, uporabnu i građevinsku dozvolu. Okućnica je veličine 127 m2.Vlasništvo je 1/1, prodajem 098/781-859

Velika Gorica, Kuče, legalizirana, zidana samostalna prizemnica, površine 107m2, pomoćni drveni objekt od 96m2, voćnjak, sve na građevinskom zemljištu od 1500m2, u produžetku okućnice nalazi se vrtno zemljište od 800m2, prodajem. 01/6217-877

Velika Gorica, V. Posavko, samost. kuća visoka prizemnice stambene površine 220 m2 i ograđene okućnice od 1700 m2. Kuća se sastoji od podruma, prizemlja (hodnik, kupaonica, ostava, d. boravak, kuhinja sa blagovaonom sa izlazom na terasu, spavaća soba), kata (predsoblje, kupaonica, 2 spavaće sobe i 1 dječje sobe). U dvorišnom djelu nalazi se zidani objekt površine 120 m2 (prizemlje i kat) te garaža na daljinsko upravljanje. 150.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Centar, kuća katnica stambene površine 300 m2 i okućnice 611 m2 koja se sastoji od podruma (velika otvorena prostorija, vešeraj, garaža za 2 automobila), prizemlja (hodnik, kuhinja s blagovaonom, d. boravak sa izlazom na terasu), kata (isti raspored kao prizemlje) i potkrovlja (roh bau). Cijela kuća povezana je unutarnjim stepeništem. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 290.000,00 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Petrovina, samost. visoka prizemnica površine 200 m2 i ograđene okućnice 1022 m2. Sastoji se od prizemlja i visokog potkrovlja povezanih unutarnjim i vanjskim stepeništem, u dvorišnom dijelu pomoćni objekt, 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Centar, Kaptol, visoka prizemnica u centru Zagreba ukupne površine 112,56 m2. Sastoji se od: suterena, prizemlja i potkrovlja. Svaka etaža ima zaseban ulaz, zasebna brojila te plinsko etažno grijanje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 450.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Mala Gorica, veća kuća površine 300 m2 sa 5 stambenih jedinica te sve stambene jedinice imaju zasebne ulaze. Kuća posjeduje građevinsku dozvolu. Mogućnost zamjene za drugu nekretninu. 185.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Sesvete, Brestje, dvojna kuća katnica sa četiri stambene jedinice ukupne površine 354 m2 na okućnici od 290 m2, u sklopu kuće nalazi se garaža te prostorija u kojoj je smještena kotlovnica, posjeduje građevinsku dozvolu 215.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Petrovina, samost. obiteljska v. prizemnica 180 m2 i ograđene okućnice 367 m2, sastoji se od prizemlja i kata, u sklopu kuće nalazi se pomoćni zidani objekt, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 165.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Mala Buna, obiteljska prizemnica 100 m2, okućnice 900 m2, te gospodarski objekti 100 m2, 65.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Ribnica, samost. v. prizemnica površine 200 m2 i okućnice 1350 m2, sastoji se od podruma i prizemlja, u sklopu kuće

je garažno poslovni prostor (visina 4m) 70 m2, 105.000 € www.gorica-nekretnine.hr 105.000 €

Velika Gorica, Kurilovec, samost. obiteljska kuća visoka prizemnica površine 275 m2 i okućnice 470 m2, posjeduje rješenje o izvedenom stanju, 250.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Mlaka, samost. obiteljska kuća katnica površine 250 m2, te ograđene i uređene okućnice od 1400 m2, u dvorišnom djelu nalazi se poslovno-proizvodni prostor 186 m2 koji je u pogonu sa industrijskom strujom, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 220.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Lekenik, Pešćenica, obiteljska kuća katnica površine 394 m2 na kraju mirne asfaltirane ulice, prizemlja-uređeno, kat (roh-bau), na okućnici od 2899 m2 nalaze se voćke 150 kom., 250 kom. trsja vinove loze, vrt, a na kraju zemljišta se nalazi zidani objekt 8,55x2,81 m2 sa ograđenim prostorom za nesilice, moguća zamjena za stan do 50 m2 u V. Gorici uz nadoplatu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 175.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Ribnica, obiteljska kuća prizemnica površine 145 m2 i ograđene okućnice od 2194 m2, u dvorištu se nalaze pomoćni zidani objekti, garaža, sušnica, ukupne površine 120 m2, posjeduje građevinsku dozvolu, 80.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Centar, samost. prizemnica površine 54m2 i okućnice 176m2, pored kuće se još nalazi dvorišni objekt površine 27 m2, 85.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, Rakarje, prodaje se obiteljska samostojeća v. prizemnica površine 250 m2, uređene i ograđene okućnice od 660 m2. Kuća se sastoji od dva zasebna stana, u dvorišnom djelu se nalazi pomoćni zidni objekt površine 79 m2 (spremište i dvije garaže) te tavan, 240.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Ribnica, samostojeća visoka prizemnica površine 250m2, na zemljištu od 4800 m2 nalazi se gospodarski zidani objekt površine 200 m2, posjeduje rješenje o izvedenom stanju, 83.000€ www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Jagodno, samost. kuća površine 215 m2 i okućnice 600 m2, podrum, prizemlje i kat, Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zamjene za stan 40-50 m2 u V. Gorici ili N. Zg, 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Pokupsko, Gornja Bučica, kuća 70 m2 i okućnice 679 m2, prizemlje i potkrovlje, zidani objekt (podrum 10x10), gradski vodovod, građevinska dozvola, 22.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Šiljakovina, samost. katnica površine 115 m2 i okućnice 790, prizemlja i kata, u dvorištu se nalazi pomoćni objekt koji se sastoji od jedne sobe, ostave i wc-a 17 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 65.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Buševec, samost. kuća katnica površine 250 m2 za adaptaciju i dva pomoćna objekta koji se nalaze na parceli od 7966 m2, čiju površinu sačinjavaju 3 katastarske čestice, 170.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 1146

Sisak, Dužica, samost. v. prizemnica površine 121 m2 i okućnice 580 m2, p,p i v. potkrovlje, pomoćni objekt koji služi kao drvarnica, prodaje se kompletno namještena i opremljena, te posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zamjene za stan u V. Gorici ili N. Zagrebu u istoj vrijednosti, 75.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Zagreb, Odra, samost. katnica površine 310 m2, podrum (kotlovni-