Reporter 396 - 27.08.2020.

1. HNL

Složila se piramida turopoljskog nogometa

Str. 26

U novu sezonu krenulo 18 turopoljskih klubova, jedini rang u kojem nemamo predstavnika opet je 2. HNL

2. HNL

3. HNL

4. HNL

JŽNL

1. ŽNL

2. ŽNL

Broj

Novo ime trga?

396 Godina XIX

VELIKA GORICA 27. 8. 2020.

ZVJEZDAN I NJEGOV ZOO: 'UZ ŽIVOTINJE JE LAKŠE NEGO UZ LJUDE'

Str. 3

UMJESTO TITA GRAD VUKOVAR TRG MARŠALA TITA POSTAT ĆE TRG GRADA VUKOVARA AKO VIJEĆE TAKO ODLUČI

Frajer koji je zviznuo šamarčinu Arkanu... ČAMAZI LEGENDA O

Kraj jedne ere

Str. 14

EVICA I NJENE 44 ŠKOLSKE GODINE PROFESORICA EVICA ŠAJGO OTIŠLA U MIROVINU NAKON ČETIRI I POL DESETLJEĆA...

Str. 16

Odlazak kralja ulice Zlatko Bogdan, legendarni Čamaza, umro je u 55. godini. Iza čovjeka kojeg su znali gotovo svi širom Turopolja ostala je životna priča za filmski scenarij

Čret Posavski Konji, ribe, psi, više od 200 vrsta ptica... Za njih brine Zvjezdan Kovač Str. 12

Crtice iz Gorice RIJEČ UREDNIKA

Akcija 'Mrzimo maske zajedno' traje i dalje...

Već neko vrijeme, priznajem, imam jedan san. Već mjesecima to traje, ali nikako.

Imam, naime, san da ću jednog dana konačno ispisati ovih par redaka uvodnika bez slova k, o, r, o, n i a posloženih u riječ, točno ovih redoslijedom. Ne ide pa ne ide.

Dobro, scenografija naših života nije ni nalik onoj koju je Zli Virus postavio tamo početkom ožujka, pa držao na pozornici sve do početka lipnja, ali i dalje uporno slušamo iste dvije zloglasne riječi. I jednu crticu, i jedan broj. Korona. Covid-19. Užas. Dokad više? Ljudi danas šeću gradom, žive i druže se, paze, ali djeluje da stvar funkcionira, jer sve ovo puno je lakše podnijeti nego onaj "lockdown". Iako, životi nam se i dalje prilično teško mogu nazvati normalnima...

I tek sad shvatiš u koliki se luksuz može pretvoriti, recimo, jedan običan odlazak u Dom zdravlja. Dođeš, uđeš, pričekaš malo i obaviš što treba. Danas, kad se na ulazak u Dom zdravlja čeka kao što se nekad čekao crni kruh ili bonovi za benzin, takvo nešto djeluje tako idilično. Ili, recimo, otići na nogometnu utakmicu. Doći na stadion, sjesti na tribinu i gledati. Tako jednostavno, a tako daleko i nedostižno. Baš kao i koncerti, okupljanja po gradu, manifestacije...

Sve, više ili manje, stoji.

Dokad više? E, to je posebno teško pitanje.

Kako stvari sad stoje, kolektivno ćemo mrziti maske do daljnjega.

Brojna poznata lica iz velikogoričkog javnog života, a posebice sporta, okupili su se na imanju Tomašić na promociji knjige

Leksikon za vječnost

U IZDANJU GRADSKE ZAJEDNICE SPORTSKIH UDRUGA IZAŠAO "LEKSIKON VELIKOGORIČKOG SPORTA", U KOJEM JE AUTOR DAVOR ŠTUBAN NABROJAO SVE VAŽNE LJUDE I DOGAĐAJE...

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 27. kolovoza 2020.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Tehnički urednik: Zvonko Šimunić Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Slavonska avenija 4, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

K

ako je mouće da duga, gotovo stogodišnja povijest velikogoričkog sporta ima samo nekoliko knjiga i monografija?

To si je pitanje postavio Davor Štuban, tajnik Zajednice sportskih udruga Grada Velike Gorice, ali i publicist sa sve ozbiljnijim opusom. Izdanje pod naslovom "Leksikon velikogoričkog sporta" peta mu je knjiga koja je ugledala svjetlo dana, a šesta je već spremna, čeka se samo pravi trenutak za objavu monografije koja opisuje 50 godina velikogoričkog košarkaškog kluba.

DVIJE GODINE OZBILJNOG POSLA

- U knjizi "Leksikon velikogoričkog športa" zabilježeni su mnogi dionici duge i uspješne velikogoričke sportske priče, sportski trenuci, sportašice i sportaši, velike sportske priredbe, treneri, suci, sportski djelatnici, predsjednici, tajnici, članovi uprava, klubovi i institucije koje skrbe o sportu, političari koji su sport podupirali... Jednim riječju, ljudi koji su kroz sport ispisali povijest Velike Gorice. Mi smo se tek usudili prisjetiti se i zapisati. Kaže se da treba vjer-

LEKSIKON SPOMINJE LJUDE KOJI SU ISPISALI POVIJEST GRADSKOG SPORTA, A MI SMO SE USUDILI SVE TO ZAPISATI

ovati Virginiji Woolf koja je rekla: ‘Ništa se nije stvarno dogodilo dok nije zapisano’.

Dok ne zapišemo svoja sjećanja, nemamo osjećaj da su stvarna - istaknuo je autor knjige Davor Štuban.

Nakladnik knjige je Zajednica športskih udruga grada Velike Gorice, a uz potporu Grada, Županije, Hrvatskog olimpijskog odbora i zavidnog broja donatora, ovo značajno djelo predstavlja novi kvalitetni doprinos čuvanje sportske velikogoričke povijesti. O knjizi je uvodno govorio predsjednik Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice Goran Kovačić.

- Knjiga je nastajala u razdoblju od dvije godine, a svaki pisani trag o sportu tek će s vremenom dobiti na pravoj vrijednosti kazao je, između ostaloga, prvi čovjek velikogoričkog sporta.

I doista, lako je povjerovati da će neke buduće generacije sa zanimanjem čitati o ljudima i događajima iz nekih prošlih vremena, danas još koliko-toliko aktualnim.

- Nakon izdavanja "Monografije Zajednice športskih udruga grada Velike Gorice" zadao sam si dva cilja. Prvi govori o daljnjim nastojanjima da otvorimo Muzej sporta

Velike Gorice, koji bi bio mjesto sjećanja i čuvanja bogate sportske građe, a drugi je bio knjiga o povijesti velikogoričkog sporta. Kako se knjiga o povijesti dugoj stotinu godina činila preambicioznim projektom, koji bi trebao angažirati znatan broj suradnika, odlučio sam se za formu leksikona. I mislim da smo pogodili - kaže Štuban.

'CIJELI GRAD' NA PROMOCIJI

O knjizi su s pohvalama govorili i zamjenik predsjednika županijske skupštine Zvonko Kunić, pomoćnik glavnog tajnika HOO-a Siniša Krajač, te zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika Ervin Kolarec.

- Velika Gorica piše najsvjetlije stranice sporta u svojoj dugoj povijesti, Grad već godinama povećava sredstva namijenjena sportu, a sportaši nam kroz rezultate i promociju itekako kvalitetno opravdavaju naša ulaganja. Knjiga "Leksikon velikogoričkog športa" novi je doprinos čuvanju baštine našeg sporta - istaknuo je Kolarec.

Promociji knjige nazočili su i Vesna Fabijančić-Križanić, Neven Karas, Damir Martin, Ivan Mišerić i Igor Panadić, kao i cijeli niz istaknutih sportašica, sportaša...

AKO NA KUĆI IMAŠ GNIJEZDO RODE, POMAŽEŠ PRIRODI. I DOBIJEŠ 700 KN! Dan bijele rode, koji se obilježava svake godine 24. kolovoza, i ove je godine ponudio akciju kojom će Zeleni prsten Zagrebačke županije, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u sklopu projekta"Zaštita i očuvanje bijele rode", vlasnicima objekata na kojima se nalaze gnijezda bijelih roda isplatiti naknada od 700 kuna po gnijezdu.

Do sad je u sklopu projekta isplaćeno više od 600.000 kuna za popravak i zamjenu krovišta zbog šteta koju gnijezda čine svojom težinom i rode gniježđenjem.

- Ostanak bijele rode uvelike ovisi i o našem načinu

života na selu. Sačuvajmo rode, vrlo su korisne! Na ekološki način, potpuno besplatno, uništavaju ogroman broj glodavaca - objašnjavaju iz Zelenog prstena.

Bijela roda smatra se simbolom očuvanih prirodnih staništa, zdravog života, tla, vode i čistog okoliša, što cijelu ovu priču čini još i važnijom. Na svijetu je oko 250.000 parova roda, od čega u Hrvatskoj između 1100 i 1300, a gotovo 900 parova nastanilo se u području rijeke Save. Borave na otvorenim, vlažnim i suhim travnjacima te poljodjelskim površinama, često uz rijeke, a gnijezde se u naseljima, na zgradama i stupovima...

Grad Velika Gorica

OBILJEŽEN DAN POBJEDE Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana branitelja, izaslanstvo Grada Velike Gorice predvođeno zamjenikom gradonačelnika Ervinom Kolarcem i predsjednikom Gradskog vijeća Nevenom Karasom položilo je vijence pod Spomenik hrvatskim braniteljima Domovinskog rata na platou ispred Gradskog groblja.

- Nakon 25 godina od vojnoredarstvene akcije Oluja, s osobitim poštovanjem i zahvalnošću prisjećamo se svih onih koji su nesebično branili našu zemlju te omogućili stvaranje samostalne i slobodne Republike Hrvatske.

S posebnim pijetetom zahvaljujemo obiteljima poginulih branitelja koji su položili svoje živote na Oltar domovine. Neka im je vječna slava i hvala! - istaknuo je Kolarec.

Vijence su položili i članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja, braniteljskih udruga, Hrvatske vojske, vatrogasaca te stranačka izaslanstva.

PROŠLA DVA DESETLJEĆA UDRUGE 153. BRIGADE Udruga pripadnika 153. brigade Hrvatske vojske obilježila je 20. godišnjicu osnutka.

- S ponosom smo se prisjetili svih događanja sa ciljem promicanja vrijednosti Domovinskog rata, a posebno naše veličanstvene 153. brigade. Čuvamo i širimo sva vjerodostojna svjedočenja o ratnom putu naše brigade, kao i uspomene na poginule pripadnike. Cilj nam je i prenositi mladim naraštajima povijesnu istinu o Domovinskom ratu - poručili su iz Udruge. Zahvalili su Gradu što ih podupire jer bez njihove podrške, kažu, ne bi mogli realizirati sve svoje programe. Kroz godine, Udruga surađuje s osnovnim školama iz Velike Gorice i susjednih općina, 2005. godine pokrenuli su inicijativu kako bi se izgradio Spomen-park 153. brigade kod vojarne u Velikoj Buni, a rade i na aktivnostima vezanim uz uređenje Spomen-doma.

- Želimo svojim radom i aktivnostima doprinijeti što bržem dovršenju i kvalitetnom funkcioniranju projekata, a posebno odabiru sadržaja Spomen-doma - zaključili su članovi Udruge.

U MARKUŠEVCU NOVI PROSTOR ZA VATROGASCE, ALI I ZA DRUŠTVENI ŽIVOT Dogradnja društvenog i vatrogasnog doma u Markuševcu je pri kraju. Projekt je to kojim će mjesni DVD dobiti garažu i spremište u prizemlju, a u nekoliko prostorija na katu iznad njih Mjesni odbor će moći urediti svoj društveni život.

- U ovom kraju nemamo, osim ovog vatrogasnog društva, aktivnijih društava i vrlo nam je bitno da oni imaju kvalitetne prostore i kapacitete kako bi mogli djelovati. Ne samo zbog operativnog dijela, nego i zbog druženja najaktivnije udruge u ovom naselju - rekao je gradonačelnik Barišić i dodao da ovime neće stati ulaganja u Društveni dom. Slijedi je energetska obnova.

- Trebat će urediti prostor iznutra i izvana kako bi on bio u duhu vremena u kojem živimo. Zamijenit ćemo fasadu i stolariju, a treba vidjeti u kakvom je staju krov te je li

SPONZORIRANO

Ukratko

2/3

potrebna i njegova obnova. Oko ovog prostora je jedan prekrasan ambijent koji treba još do kraja urediti, a kojem gravitira velik dio naselja, ali i ljudi koji se tu doseljavaju.

- dodao je Barišić.

Predsjednik Mjesnog odbora Nikola Cerovski istaknuo je zadovoljstvo zbog činjenice da raste broj djece u Markuševcu, ali i zabrinuti za njihovu sigurnost u prometu.

Svi mještani, kaže, željno iščekuju uređenje prometnica.

- Najbitnije za ovo naselje je da riješimo prometnice. Tu je uz glavnu ulicu i nekoliko sporednih, a ova glavna mora imati standard kakav je u susjednom gradu Zagrebu. U planu je napraviti pješačke i biciklističke staze kako bi se mještani mogli sigurno kretati kroz Markuševec - najavio je gradonačelnik Barišić.

Trg maršala Tita Trg grada Vukovara

N

GRADSKO VIJEĆE ODLUČUJE HOĆE LI JEDAN OD GLAVNIH GRADSKIH TRGOVA MIJENJATI IME a sjednici Gradskog vijeća ove jeseni naći će se i preimenovanje Trga maršala Tita u Trg Grada Vukovara. O ovoj se inicijativi dugo raspravljalo te su mnogi Velikogoričani iskazali želju da se na ovaj način iskaže počast Gradu heroju. Detalje plana uređenja ovog trga gradonačelnik Dražen Barišić je objavio na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, podsjetivši na prošlost.

- Na današnji dan prije 25 godina zavijorio se hrvatski barjak na kninskoj tvrđavi što je označilo našu konačnu pobjedu u Domovinskom ratu. Te pobjede ne bi bilo bez herojske obrane grada Vukovara i žrtve vukovarskih branitelja i civila, četiri godine ranije. Među vukovarskim braniteljima bili su i naši sugrađani Velikogoričani. U Gradu

Velikoj Gorici odlučili smo u središtu našeg grada odati počast vukovarskim braniteljima, imenovanjem i uređenjem Trga Grada Vukovara - najavio je Barišić.

U neposrednoj blizini goričkog vodotornja, na središnje dijelu novouređenog trga, planira se postaviti spomenik u obliku vukovarskog vodotornja.

GORIČANIN AUTOR SKULPTURE

- Vukovarski i velikogorički vodotoranj, zajedno jedan uz drugoga, simbolizirat će zajedništvo hrvatskog naroda u obrani domovine - ističe gradonačelnik.

Građani će tu moći ostaviti vijence i zapaliti svijeće za stradale i nestale u Domovinskom ratu. Također, u planu je postavljanje spomen-ploče s imenima Velikogoričana poginulih u obrani Vukovara, a cijeli okolni prostor će se o hortikulturno urediti.

UREĐENI TRG GRADA VUKOVARA IMAO BI I 2,2 METRA VISOKU SKUPLTURU VODOTORNJA

Velikogorički vodotoranj bit će 15 puta manji od vukovarskog tornja, koji je visok 50 metara. Skulptura izlivena u aluminiju bit će visoka 2,2 metra, postavljena na postament visine jednog metra. Autor spomenika vukovarskog vodotornja je velikogorički akademski kipar Vid Vučak, profesor likovne kulture u OŠ Eugena Kvaternika. Iako se njegovi radovi mogu vidjeti diljem Hrvatske i svijeta, a napravio ih je četrdesetak, ovo će biti prva njegova skulptura u našem gradu. Autor je izmodelirao i rupe od granata kako bi spomenik izgledao što sličnije originalu, a kroz malo življu modelaciju, ostavljajući otiske prstiju po nezaglađenoj površini, želi i vizualno simbolizirati svu patnju žrtava.

- Sviđa mi se ta inicijativa Grada jer Vukovar zaista zaslužuje da mu se na ovakav način oda počast - smatra Vučak.

Grad Velika Gorica SPONZORIRANO

RAD

L Zadarska za sad ostaje slijepa ulica O EVENTUALNOM SPAJANJU NA DOBRILINU ODLUČIT ĆE STANOVNICI PODBREŽNICE

G

rad Velika Gorica je putem Gradske četvrti Miljenko Granić, koja zastupa interese svih mještana na svom području, primio je zahtjev za spajanjem Zadarske ulice na Ulicu dr. Jurja Dobrile, u planu rada za 2020. godinu. Sukladno tome, a i važećoj prostorno planskoj dokumentaciji, nametnula se potreba za daljnji razvoj gradske ulične mreže na području grada i logično je bilo razmišljati u spomenutom smjeru.

Na taj način naselje Podbrežnica dobilo bi bržu i kvalitetniju vezu s ostalim glavnim prometnicama koje ga okružuju te manji pritisak na jedini ulaz u naselje od strane Zagrebačke ulice, što je važno i zbog same sigurnosti naselja. Jedan dio građana,

udružen u inicijativu, protivi se spomenutoj izgradnji želeći da Podbrežnica i dalje ostane bez spajanja s ostalim dijelom Velike Gorice kako bi naselje ostalo mirno, bez prometa.

- Grad je na usluzi svojim građanima i osluškuje volju istih. Stoga, Zadarska ulica na svom sjevernom dijelu može ostati slijepa ulica kao i do sada, a izgradila bi se ulica uz gradsko groblje i spojila s Dobrilinom.

Izgradnjom spomenutog dijela prometnice grad bi s jedne strane zadovoljio potrebe stanovnika Podbrežnice, a s druge potencijalne buduće investitore s obzirom da bi se nova cesta gradila uz planom predviđenu gospodarsko-poslovnu i proizvodnu zonu.

- izjavio je gradonačelnik Dražen Barišić

GRAD JE NA USLUZI GRAĐANIMA I OSLUŠKUJE NJIHOVU VOLJU

uz napomenu kako ostavlja konačnu odluku o eventualnom spajanju u budućnosti na odluku svim stanovnicima Podbrežnice, koji bi u suradnji s predstavnicima gradske četvrti svoju volju trebali iskazati putem organiziranog anketiranja ili mini referenduma. Način na koji će se dobiti točni podaci i prava volja svih građana prepušten je na odluku gradskoj četvrti.

Također treba napomenuti kako se izgradnjom ceste uz gradsko groblje prema Ulici dr. Jurje Dobrile neće ukinuti sadašnja šetnica, jer je koridorom buduće prometnice predviđena izgradnja obostranih pješačkih i biciklističkih staza sa zaštitnim zelenim pojasom tako da će, uz pješake, i biciklisti imati sigurnu površinu za prometovanje.

IZGRAĐENA OPROŠTAJNA GRAĐEVINA U DUBRANCU NAKON ŠTO JE OVAJ DIO RADOVA ZAVRŠEN, SLIJEDI UREĐENJE CRKVE, ZATIM STAZE I RASVJETE NA GROBLJU, TE OGRADE... Župa Gospe Snježne u Dubrancu dobiva dugoočekivanu oproštajnu građevinu. Radovi na izgradnji objekta su pri samom kraju, a projekt uključuje i uređenje okoliša, izgradnju staza prema groblju, ispraćajnog trga i raspela.

Vrijednost ukupnih radova je 3,5 milijuna kuna, a u njima sudjeluje i Grad Zagreb, budući da ovo groblje pokriva i dio okolnih mjesta koja pripadaju metropoli. Upravo se zbog sporazuma sa Zagrebom toliko i čekalo na početak radova, a Grad Velika Gorica već je bio

spreman u projekt krenuti sam.

No, ipak su ga uspjeli zajednički realizirati.

– Drago mi je da groblje dobiva mrtvačnicu, do sada su sprovodi obavljani u crkvi, što nije primjereno. Mrtvačnica će zadovoljiti potrebe ovoga groblja gdje godišnje bude oko 50 ispraćaja - rekao je župnik Josip Jerković, koji je izgradnju objekta pratio s predsjednikom Vijeća Mjesnog odbora, Vinkom Kuševićem.

Sam objekt ima oko 230 četvornih metara. Tu će biti hladna komora,

prostorije za pripremu pokojnika, dvorana za ispraćaj i popratne prostorije. Ispred mrtvačnice bit će trg s velikim raspelom koje će pokojnike ispraćati na posljednji počinak.

- Ovo je projekt od općeg interesa u ovom kontaktnom dijelu između Velike Gorice i Zagreba. Preostaju radovi u samoj župnoj crkvi te uređenje groblja s rasvjetom, stazama i ogradom.a će za koji mjesec dobiti montažni objekt - rekao je gradonačelnik Barišić prilikom posjeta gradilištu u Dubrancu.

U izgradnju i opremanje oproštajne građevine uloženo je 3,5 milijuna kn

jetne mjesece mnogi Velikogoričani provode izvan grada, promet je osjetno smanjen pa je to idealno vrijeme za građevinske radove na gradskim prometnicama. Unatoč prašini, buci, mirisu svježeg asfalta i privremenim blokadama prometa kroz pojedine ulice, građani su zadovoljni jer to znači da će ih uskoro dočekati kvalitetnije, šire i urednije prometnice.

Na red je ove godine došla, između ostalih, i Malogorička ulica koja spaja Kurilovečku s Ulicom Stjepana Fabijančića Jape.

- Radovi su pri kraju, postavljen je izravnavajući sloj i slijede završni radovi na kolniku, a potom kreće obnova nogostupa kako bi cijela ulica dobila novi izgled - pojasnio je gradonačelnik, koji je i sam provjerio stanje na terenu.

Radi se na ukupno 480 metara, kolnik će biti širok između pet i 5,5 metara metara, a pješačka staza od 1,9 do dva metra. Radove izvodi VG komunalac putem redovnog održavanja, a vrijednost radova je 795 tisuća kuna.

NOVIH 80-AK PARKIRNIH MJESTA

U drugoj polovici srpnja krenula je izgradnja parkirališta u Ulici Josipa Pucekovića koje će koristiti stanari okolnih zgrada te svi koji dolaze u Dječji vrtić Velika Gorica, OŠ Eugena Kumičića ili Dom zdravlja.

Zbog radova će biti zatvoren dio javnog parkirališta u neposrednoj blizini, a na odvojku Pucekovićeve i na odvojku Ulice Matije Slatinskog uvedena je privremena regulacija prometa. Novo parkiralište u centru grada imat će 98 parkirnih mjesta.

Osim njega, uredit će se i pristupne ceste, napraviti oborinska odvodnja, a bit će

UREĐENE SU ULICE U GRADU I CESTA U VUKOVINSKOM POLJU

postavljeno i 13 novih stupova javne rasvjete. Grad će za novo parkiralište izdvojiti oko 2,3 milijuna kuna, a završetak radova očekuje se studenom.

MIOČIĆEVA GOTOVA U STUDENOM

U tijeku je i rekonstrukcija Ulice Andrije Kačića Miošića, od raskrižja s Ulicom Slavka Kolara do križanja s Kurilovečkom.

Navedenom ulicom prometovati mogu stanari i poslovni subjekti dok je za sve ostale promet zabranjen, s tim da je onemogućen ulaz vozila iz Kolareve. Iz Grada se mole građani za razumijevanje i poštivanje znakova privremene regulacije prometa.

Radovi za koje je prema programu gradnje predviđeno 2,7 milijuna kuna će trajati 70 radnih dana, što znači da bi trebali biti gotovi prije prosinca. Na dijelu ulice u duljini od 260 metara radi se kolnik širok 7,1 metar, jednostrana pješačka staza širine dva metra, jednostrana pješačko-biciklistička staza široka 3,6 metara. I u ovoj će se ulici napraviti oborinska odvodnja, a dobit će i 11 novih svjetiljaka javne rasvjete. U sklopu rekonstrukciji izvodi se i zamjena fekalnog kolektora, koju financira VG Vodoopskrba.

Asfaltira se i nova prometnica S2 u Vukovinskom polju za koju je Grad Velika Gorica osigurao 12,5 milijuna kuna. Podsjetimo, na tom prostoru već svoje poslovne i skladišne prostore izgradili Atlantic

PARKING U ULICI MATIJE SLATINSKOG KORISTIT ĆE STANARI IZ OKOLNIH ZGRADA, ALI I SVI KOJI DOLAZE U VRTIĆ, DOM ZDRAVLJA...

U Malogoričkoj ulici završeni su radovi u tijeku, ulica će dobiti novo lice

grupa, Palco i Fas logistika, a izgradnjom nove prometnice koja će osigurati dobru prometnu komunikaciju, poduzetnička zona Meridijan 16 postat će još zanimljivija i privlačnija potencijalnim investitorima.

LAKŠE ZA VUKOVINSKO POLJE

Ugovori su potpisani s još sedam novih ulagača, što će se uvelike osnažiti gospodarski razvoj Velike Gorice i pozitivno se odraziti na cijelu zajednicu.

- Grad Velika Gorica kontinuirano ulaže u Poduzetničku zonu Vukovinsko polje kako bismo privukli nove investitore. Njeno osnaživanje reflektira se na našu lokalnu zajednicu na više načina, prije svega kroz otvaranje novih radnih mjesta, ali i kroz proračunski prihod od komunalne naknade i doprinosa. Tim se sredstvima dalje financira održavanje komunalne infrastrukture u samoj zoni - pojasnio je gradonačelnik Barišić.

Ukratko

PREDLAGANJE PROGRAMA U SOCIJALI I ZDRAVSTVU Pozivaju se ustanove koje obavljaju djelatnost iz područja socijalne skrbi i zdravstvene zaštite da dostave prijedloge programa rada i financijske planove za 2021. radi mogućeg uvrštavanja u ovogodišnji Program. Prednost će imati programi usmjereni na unapređenje kvalitete života djece, mladih i obitelji u socijalno zaštitnoj potrebi; unapređenje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom; zdravstvenu zaštitu i očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Programe se prijavljuje isključivo obrascima koji se mogu preuzeti na stranicama Grada. Prijedlozi programa ustanova predaju se (u papirnatom i elektronskom obliku na CD-u) u zatvorenoj omotnici koja na vanjskoj strani mora sadržavati puni naziv i adresu podnositelja, obavezno uz naznaku: "Programi/projekti ustanova iz socijalno-humanitarne i zdravstvene djelatnosti za 2021. godinu“ - Ne otvarati, na adresu gradske uprave do 25. rujna.

ZATVOREN BAZEN ZBOG REMONTA I ČIŠĆENJA

Ulica Andrije Kačića Miošića doživjet će temeljite promjene, dobiti potpuno nove vizure

Zbog redovnog godišnjeg remonta i čišćenja Gradski bazen Velika Gorica je od 24. kolovoza zatvoren za korisnike. Sve redovni programi počet će 1. rujna, a nastavljaju s organizacijom plivačkih programa za djecu i umirovljenike, osnovnoškolce te s programima korektivnog vježbanja. To su programi: Bebe ribe za djecu od 1 – 5 godina; Bebe vidre za djecu od 3 – 5 godina; Mala škola plivanja za djecu od 5 – 12 godina; Tečaj učenja plivanja za djecu od 5 – 12 godina; Usavršavanje plivanja za plivače do 15 godina; Korektivno vježbanje za umirovljenike.

Programi kreću u utorak, 1. rujna, a upisi i sve dodatne informacije mogu se dobiti na mail bazen@srcvg.hr. Sve aktivnosti na bazenu odvijaju se u skladu s preporukama kojih se moraju pridržavati svi korisnici bazena.

SPONZORIRANO

DNO LJETO

4/5

Grad Velika Gorica

BESPLATNO ČIPIRANJE PASA - KAZNA I DO 6000 KN! Iako je mikročipiranje pasa u Hrvatskoj od 2013. godine zakonska obaveza, mnogi vlasnici još uvijek nisu ugradili čip svojim ljubimcima. Neki smatraju da je to samostalna odluka vlasnika, drugi misle da je obavezno samo za registrirane uzgajivače, ali zakonom su za one koji to ne učine predviđene kazne i do 6000 kuna. Grad Velika Gorica i ove godine u suradnji s Veterinarskom stanicom i Županijom provodi besplatno mikročipiranje pasa. Svi zainteresirani s područja Velike Gorice mogu se javiti u goričku Veterinarsku stanicu do 30. studenog. Mikročip je malena kapsula ovalnog oblika veličine zrna riže, napravljena od stabilnog, čvrstog materijala koja je za pse potpuno neopasna. Sadrži jedinstveni identifikacijski broj koji se može očitati u svakoj veterinarskoj službi pomoću čitača. Pomoću mikročipa jednostavno je pronaći vlasnika izgubljene i pronađene životinje, pomaže u sprječavanju napuštanja pasa, a psu je tako moguće i očitati tjelesnu temperaturu, doznati podatke o cijepljenju, kastriranju i sl.

SPONZORIRANO

Ukratko

TO JE TO, SVE JE ZA NOVU ŠKOLS OSNOVNOŠKOLCIMA BESPLATNI UDŽBENICI, A SREDNJOŠKOLCIMA TISUĆU KUNA ZA NABAVU KNJIGA

P

rema najavama, nova školska godina počinje 7. rujna. Što se tiče osnovnoškolaca s prebivalištem na velikogoričkom području, njih će dočekati besplatni udžbenici koje osigurava Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a radne bilježnice roditelji će morati kupiti sami, s obzirom na to da ih ove godine Zagrebačka županija ne sufinancira.

Dobra vijest stigla je za roditelje goričkih srednjoškolaca kojima će Grad za novu školsku godinu isplatiti novčane naknade od tisuću kuna. Grad statusno nije vlasnik i nema zakonsku obvezu u proračunu predvidjeti financiranje za srednjoškolce, ali kako je ove godine država omogućila besplatne knjige, odlučeno je da se 2,5 milijuna kuna podijeli redovnim učenicima srednjih škola s prebivalištem na području Velike Gorice.

- Mi ćemo donošenjem odluke isplatiti novac, a oni će sami izvršiti nabavu udžbenika početkom školske godine - istaknuo je gradonačelnik Barišić.

Prijave će se pripremati od 1. rujna, obrazac će biti objavljen na stranici www. gorica.hr, a uz zahtjev će trebati priložiti nekoliko dokumenata. Jedan od njih je potvrda da imaju prebivalište na području grada, pa tako to vrijedi i za velikogoričke učenike koji idu u Zagreb u srednju školu.

Bit će potrebna i preslika kartice tekućeg žiro računa te dokaz o redovnom pohađanju srednje škole.

UREĐENJE ŠKOLSKIH OBJEKATA

KREĆU INTERVJUI ZA POMOĆNIKE U NASTAVI Počela je provjera sposobnosti kandidata prijavljenih na natječaj za pomoćnike u nastavi i stručnog komunikacijskog posrednika u školama. Na internetskim stranicama škola objavljeni su popisi kandidata koji su ispunili formalne uvjete natječaja i koji su pozvani na selekciju. Provjere putem intervjua trajat će do 2. rujna. Svi kandidati koji pristupe selekciji dužni su u prostoru škole nositi zaštitnu masku. Provjeri mogu pristupiti ako im temperatura nije viša od 37,2, ako se osjećaju dobro i nemaju ukućane u samoizolaciji, ako nisu unutar 14 dana bili u inozemstvu (ako jesu, moraju imati negativan PCR test ne stariji od 48 sati), ako nisu u proteklih 14 dana imali kontakt sa zaraženom osobom te ako nemaju neki od simptoma.

Goričke osnovne škole spremno će dočekati svoje đake u novoj školskoj godini. Naime, tijekom srpnja i kolovoza aktivno se radilo na uređenju školskih objekata kako bi učenicima, ali i nastavnicima početak novog obrazovnog razdoblja bio što ugodniji.

U radove uloženo je oko 1,7 milijuna kuna.

Tako je za rekonstrukciju i opremanje školske kuhinje u OŠ Nikole Hribara izdvojeno je 446 tisuća kuna, a za sanaciju podova u učionicama i vrata na kabinetima u OŠ Eugena Kumičića oko 146 tisuća kuna.

U Kvaterniku je napravljen projekt judo dvorane, u Šćitarjevu je saniran parket i

rasvjeta u dvorani, a u OŠ Velika Mlaka je sanirana ograda te dovršeno novo parkiralište. U Vukovini je napravljena sanacija kotlovnice i kuhinje, popravljen je krov u područnoj školi u Buševcu te stubište u PŠ Rakitovec koja nakon deset godina dobiva i novu školsku kuhinju koja će učenicima omogućiti pružanje kvalitetnih obroka.

Osim toga, kompletno je sanirana i Područna škola u Bukevju gdje su također trajali građevinski radovi.

ZA DVIJE NAJSTARIJE ŠKOLE SMO IZDVOJILI ZNAČAJNA SREDSTVA

OBNOVA HRIBARA I KVATERNIKA

Obilazeći radove na školskim objektima, velikogorički gradonačelnik istaknuo je

da se ovim ulaganjima i radovima početkom nove školske godine djeci želio omogućiti još veći i bolji standard u njihovim matičnim i područnim školama.

- Ono što želim istaknuti je da smo u dvije škole izdvojili značajna sredstva za izradu projekta energetske obnove. To su Kvaternik i Habdelić, dvije najstarije škole koje su smještene u Školskoj ulici, u samom središtu grada. Njih ćemo (nakon Vukovine i Hribara) opremiti za viši energetski razred te, sukladno tome, smanjiti troškove. Izrada projekta energetske obnove zgrade ovih osnovnih škola pro-

Prijave za stipendije učenika u deficitarnim zanimanjima STIPENDISTI ĆE DOBITI 500 KUNA MJESEČNO KROZDESET MJESECI Grad Velika Gorica raspisao je natječaj za dodjelu stipendija učenicima prvih razreda koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe obrtništva. Stipendiju od 500 kuna mjesečno tako mogu dobiti oni koji se obrazuju za ovih 44 zanimanja: alatničar, armirač, autoelektričar, autolakirer, autolimar, automehaničar, automehatroničar, bravar, CNC operater, dimnjačar, elektroinstalater, elektromehaničar, elektro-

PRIJAVE TRAJU OD 7. RUJNA DO 2. LISTOPADA

monter, fasader, frizer, instalater grijanja i klimatizacije, instalater kućnih instalacija, keramičar-oblagač, klesar, konobar, kozmetičar, krojač, krovopokrivač i izolater, kuhar, ličilac-soboslikar, limar, mesar, monter suhe gradnje, pediker, pekar, plinoinstalater, podopolagač, pomoćni instalater grijanja i klimatizacije, pomoćni kuhar i slastičar, slastičar, staklar, stolar, strojobravar, tapetar, tesar, tokar, vodoin-

stalater, zidar i zlatar.

Grad će dodijeliti 30 stipendija, a prijave počinju 7. rujna i traju do 2. listopada.

Kriterij vrednovanja bit će opći uspjeh u 7. i 8. razredu, a od dokumentacije, osim svjedodžbe s prosječnom ocjenom moraju priložiti i domovnicu, potvrdu o prebivalištu te izjavu o zaštiti osobnih podataka.

Stipendija se dodjeljuje u iznosu od 500 kuna mjesečno, za deset mjeseci, računajući od početka školske godine, odnosno od 1. rujna 2020.

6/7

SPREMNO KU GODINU

Uskoro kreće akcija "Poštujte naše znakove" U RUJNU ĆE POLICIJI PRIORITET BITI NADZOR PROMETA U ZONAMA OSNOVNIH ŠKOLA

račun je koštala 147 tisuća kuna za svaku školu - rekao je gradonačelnik Barišić.

SVE PO UPUTAMA STOŽERA

Što se tiče početka nove školske godine i nastave, Grad će slijediti preporuke Nacionalnog stožera.

- Intenzivno smo u kontaktu s Nacionalnim stožerom i pratimo epidemiološku situaciju. Sukladno onome što će nam Stožer, odnosno resorno ministarstvo preporučiti, tako ćemo i mi organizirati suživot u našim osnovnim školama poručio je Barišić.

U

cijeloj Hrvatskoj, a tako i na području koje pokriva policijska postaja Velika Gorica, početkom nove školske godine provest će se akcija „Poštujte naše znakove“ koja za cilj ima zaštitu djece u prometu i sprječavanje ugrožavanja njihovih života. Najugroženiji su prvašići kojima su to obično prvi dani samostalnog sudjelovanja u prometa. Na području PP Velika Gorica u 26 osnovnih i područnih škola u 44 prva razreda kreće 736 učenika.

Policajci su u proteklih nekoliko tjedana obišli zone svih osnovnih škola te nisu utvrdili nedostatke prometne signalizacije, a u rujnu će im nadzor prometa u zonama osnovnih škola biti prioritet. – Promet ćemo nadzirati s maksimalnim brojem policajaca, a osobitu pažnju ćemo posvetiti poštivanju ograničenja brzine kretanja i nepropisnom parkiranju. Svim učenicima prvih razreda osnovnih škola policajci će održati, njihovom uzrastu primjereno predavanje o sigurnom sudjelovanju u prometu s aspekta pješaka te će im podijeliti prigodne darove.

– poručuju iz PP Velika Gorica.

SAVJETI RODITELJIMA

Pratite djecu u i iz škole barem prvih desetak dana. Uputite ih na opasna mjesta na putu

do škole i pojasnite kako se ponašati na tim mjestima. Vlastitim primjerom pokažite djeci kako se treba ponašati u prometu na cesti.

Pri kupovini školskih torbi, odjeće i obuće vodite računa da bude što uočljivija, odnosno svijetlih boja ili s reflektirajućim materijalima. Ne parkirajte nepropisno u zoni osnovne škole. Neka djeca u vozilo ulaze i iz vozila izlaze na pločnik, a ne na kolnik.

SAVJETI VOZAČIMA

Imajte na umu da je u zonama svih osnovnih škola brzina kretanja vozila ograničena na 40 km/h. Povećajte pozornost u blizini škola, vodite računa da djeca ne znaju ili ne znaju dovoljno prometne propise. Poštujte znakove policajaca, pripadnika prometnih jedinica mladeži ili školskih prometnih jedinica. Zaustavite se i djeci dajte znak rukom da mogu sigurno prijeći preko kolnika.

SAVJETI DJECI

Za kretanje koristite samo pločnik. Cestu prelazite samo preko zebre. Na raskrižjima a semaforom preko ceste prelazite samo na zeleno svjetlo. Obvezno provjerite ima li nadolazećih vozila i tek tada stupite na kolnik. Ako stalno ima vozila, pričekajte da se neko vozilo zaustavi i vozač vam rukom pokaže da možete sigurno prijeći.

Mlađi od 12 obavezno otraga Djeca do pete godine života moraju se prevoziti u dječjoj sjedalici na stražnjem sjedalu, vezana sigurnosnim pojasom. Na sjedalu suvozača ne smiju se prevoziti djeca mlađa od 12 godina, a svi na stražnjem sjedalu moraju biti vezani sigurnosnim pojasom.

Ljudi i događaji

Konji su velika Zvjezdanova ljubav, ima ih svih boja i vrsta, od malih ponija do dominantnih mužjaka

ZVJEZDAN I N NA PITORESKNOM IMANJU ZVJEZDANA KOVAČA U ČRETU POSAVSKOM DANE PROVODI 200 PAPIGA, ALI I PSI, KONJI, RIBE, PREPELICE, KOKOŠI, OVCE, KOZE...

Z

Piše: Vanja Stanojević akoračite li u dvorište ove obiteljske kuće u Čretu Posavskom, pomislit ćete da ste ušli u svijet neke basne.

Naime, neke od životinja koje ovdje žive zaista mogu govoriti. Naravno, radi se o papigama. Njih je na na ovom imanju više od 200, a već ćete s ulice čuti da se radi i o različitim vrstama jer zvukova koje puštaju nevjerojatno je puno. No, one tu nisu same. Društvo im prave i psi, konj arapskog tipa, ribe, japanske prepelice i kokoši. Pomalo ‘pomaknuto’ činit će vam se što je pas koji ovdje živi veći od konja. Radi se pasmini Cane Corso koji može narasti i do 70 centimetara u grebenu.

A kada shvatite da je konj zapravo poni, i to dvomjesečno ždrijebe, stvari će postati malo jasnije. Osim tri psa i šest ponija, ovim će dvorištem uskoro trčati i patuljaste koze i patuljaste ovce te, pazite sad, skakutati patuljasti klokan!

Već iz uvoda jasno je da na ovom imanju živi netko očaran životinjama. On je Zvjezdan Kovač, a svoju je ljubav prema životinjama pretvorio u posao. Vlasnik je OPG-a, a još kao dijete zavolio je ptice, pa se sada bavi njihovim uzgojem i prodajom. Uglavnom uzgaja papige, ali odavno je proširio djelatnost i na potpuno druge vrste životinja.

TIGRICA PRVI KUĆNI LJUBIMAC

- Imao sam sove, golubove i jastrebove. Bila mi je u to vrijeme velika želja nabaviti japanske prepelice jer su imale šarena jaja, ali roditelji nisu dali. Ipak sam ih nabavio kad sam otišao na fakultet. Od malih nogu volim ptice, a i odrastao sam među životinjama.

Nekako mi je to u korijenima. Kažeš si još ću jedno, pa još jedno i kad se okreneš, više nema povratka - kaže ovaj rođeni Slavonac, koji se uzgojem papagaja bavi već 25 godina, a čak mu je i zvono na mobitelu - pjev ptica.

Prvi kućni ljubimac bila mu je papigica tigrica, a od tad je želja za novim vrstama samo rasla. U jednom trenu u kući je držao

i sovu koja je ispala iz gnijezda. Othranio ju je i pustio. Danas ima oko 200 ptica. Dio je matično jato, služi za rasplod, dio su kućni ljubimci, a dio je uzgojen za prodaju i tek će postati nečiji kućni ljubimci. Godišnje proda oko 150 ptica, a u posljednjih nekoliko godina iznimno je popularna Žako papiga.

- Radi se o ptici srednje veličine. Živi više od 50 godina i ako se s njom radi može naučiti razgovarati. Može naučiti oponašati ton i boju glasa različitih osoba, a ono što govore uvijek ima smisla. Žako, koji je bio kod mojih roditelja u Slavoniji, nije nikad rekao dobro jutro navečer ili laku noć ujutro, sve je povezao i znao je što to znači - objašnjava Kovač i dodaje kako ovaj posao uz Žakoa, koji se još od jutra počne pričati i zafrkavati ukućane i psa, dobije potpuno novu čar.

PTICE OD 100 TISUĆA EURA

Papige Žako su na listi ugroženih životinja, a Zvjezdan Kovač ima i neke još rjeđe. Među njima su papige Oratrix Amazona i vojničke Are. Cijena nekih od tih ptica doseže cijenu i 12 tisuća kuna.

- Želja je nabaviti još rijetkih ptica i probati ih uzgojiti. Svaka nova ptica i novi par je novi izazov za uzgajivača. Kada dobiješ potomstvo, onda je to potvrda da ideš u dobrom smjeru. Volio bih nabaviti i neke skuplje ptice, ako financije budu dopuštale. Ima ptica koje koštaju i 100 tisuća eura jer su rijetke i u svijetu, ne samo u Hrvatskoj. Hijacintna ara me jako privlači, ugrožena je i prekrasna.

Cijena joj je oko 20 tisuća eura. Ali nekada nisu presudni ni novci, već možeš li ju dobiti. Moraš biti sretan da dobiješ mogućnost da je uopće kupiš. U Europi ih se godišnje izleže maksimalno 50 - objasnio je.

Ljubav prema pticama Zvjezdan je prenio i na sina, koji je također počeo uzgajati ptice.

- Prošle godine je uspio uzgojiti mlade i prodati pticu za 1.000 kuna. Kad to uspiješ, a tek si u srednjoj školi, onda je to novac do krova.

Sin je poželio ići dalje s tim i kupovati nove primjerke - kaže Kovač i objašnjava kako svi u obitelji vole životinje.

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANICI

IMAM OKO 200 PTICA, ALI ŽELIM SKUPITI JOŠ RIJETKIH VRSTA. ŽELJA JE HIJACITNA ARA, STOJI 20 TISUĆA EURA

10/11

Ptice su posebna strast, čak i na mobitelu Zvjezdanu je - pjev ptica.

Posljednjih godina najpopularnija je, kaže, Žako papiga, koja govori

NJEGOV ZOO

Ljubav prema životinjama Zvjezdan je prenio i na sina, koji i sam uzgaja ptice

Ljudi i događaji

'LJEPŠE MI SE DRUŽITI SA ŽIVOTINJAMA NEGO S LJUDIMA, VJERUJTE...'

Pri tome, ne misli samo na ptice. Naime, prije oko šest godina u Čret Posavski došao je živjeti i prvi poni.

- Često smo sretali čovjeka koji je radio s ponijima, mi smo prodavali ptice, a oni jahanje. Svaki put su klinci morali jahati, pomaziti konje i jednom su djeca sve s njim dogovorila. Trebali smo samo otići po ponija i dovesti ga kući. I tako smo nabavili prvog. Nakon 10 dana je pobjegao i cijeli dan ga nismo mogli naći, a čovjeku ga nismo ni platili - prisjeća se Kovač.

Nakon toga nabavili su dva nova ponija.

Posebna atrakcija je Vili, "točkasti" poni kojeg požele kupiti gdje god se pojavi.

- Vili i Lana su poznati od Šibenika do Istre gdje su ih djeca na feštama jahala. Djeci je to atrakcija. Neke ne možeš skinuti s konja, druge roditelji jedva nagovore na konja, ali onda više neće sići. To su lijepi trenuci ovog posla. Svake godine dolaziš na ista mjesta i pratiš kako djeca rastu - objašnjava Zvjezdan Kovač kojemu je u radu sa životinjama najdragocjenija pomoć obitelji.

MAGARAC KOJI JE ŽELIO PREVIŠE

Teško bi se jedna osoba i uspjela brinuti za sve te životinje i imanje. Zato svatko ima svoje zaduženje, ali si i pomažu kad treba.

A na imanju je puno posla. Izgradnja novih nastambi za životinje, uređivanje okolišta, briga za životinje… Trenutno je u izgradnji velika nastamba za ptice. Osim unutarnjeg, dobit će i veliki vanjski prostor. Jezero s ribama već su napravili, ali ono će uskoro imati i vodopad.

- Trebat će mi još dvije ili tri godine da sve uredim kako želim, ali onda će to stvarno biti raj za moje životinje - kaže Zvjezdan Kovač i objašnjava kako je izazovno imati toliko različitih životinja, ali one ipak uspiju pronaći svoju ravnotežu.

- Imali smo jedno vrijeme i magarca, ali htio je skakati na ženke ponija pa smo ga dali kolegi na Krk. Na dvorištu je glavni ve-

IMALI SMO MI I MAGARCA, ALI HTIO JE SKAKATI NA ŽENKE PONIJA PA SMO GA POSLALI KOLEGI NA KRK... liki konj, ali i Cane Corso je dominantan, pa njihova igra završi kako se oni dogovore - priča ovaj ljubitelj životinja koji se niti ne sjeća koliko već nije bio na godišnjem odmoru, a brojati je stao tamo negdje oko 10.

- Teško je ljudima predočiti taj odnos sa životinjama ako nisi od malih nogu u tome.

Svi žive stresno i ubrzano, ali jako malo ljudi se može vratiti na selo. Ne dižem se rano, na dvorištu konji imaju i vode i hrane, pa ih je dovoljno samo pustiti. Najviše posla je s malim pticama, posebno ako su inkubatoru jer se hrane svakih 2 sata i po noći i po danu, ali uvijek ima vremena i za odmor.

Ljepše mi se družiti sa životinjama, nego s ljudima. Najbolje u ovom poslu je sloboda, a ljubav prema životinjama je razlog što sam se uopće počeo time baviti. Imam slobodu organizirati si radno vrijeme kako ja želim, ne moram se dizati rano ujutro i biti negdje osam sati. Istina je da nema godišnjeg odmora i takvih privilegija, ali ovo moraš voljeti jer bez toga nema ništa zaključuje Kovač.

Ukratko

POTREBITIMA POMAŽU ŽENE IZ BUŠEVCA: 'NEMA PAUZE!' Bez obzira na sezonu godišnjih odmora, Društvo žena Buševec radi bez predaha kako bi pomoglo potrebitima. Pa su tako buševske žene nabavile dječju obuću, odjeću, bicikl i igračke, dječju opremu, bicikl, suđe, kuhinju, namještaj… Sve što prikupile donirale su onima kojima je to potrebno, od Donjeg Kruševca preko Zagreba i Petrinje.

- Radimo punom parom i za nas nema odmora, stanke, predaha i slično. Ponosne smo na sve veći broj donacija i uključenost ljudi sa svih strana te na njihovu spremnost da pomognu i dovezu ili donesu stvari koje žele pokloniti. Također smo sretne i ponosne na zainteresiranost da se jave i pomognu onima kojima je potrebna pomoć. Ovim putem se svima zahvaljujemo na donacijama - kazale su iz Društva žena Buševec.

GORIČANI, NAIĐETE LI NA AMBROZIJU, TO I PRIJAVITE! Alergija na ambroziju utječe na smanjenje kvalitete života, ona je i gospodarski problem, pa je Ministarstvo poljoprivrede izdalo Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, a na to su podsjetili i iz Grada.

– Prema Odluci o agrotehničkim mjerama, te mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Velike Gorice za obveznike koji ne budu izvršavali obvezu uklanjanja ambrozije, propisane su kazne. Tako će fizičke osobe platiti 600, a pravne osobe dvije tisuće kuna - istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Marko Kos. - Pozivamo građane da prijave površine obrasle ambrozijom kako bismo spriječili zdravstvene tegobe koje ona uzrokuje.

Površine pod ambrozijom prijavite na broj 6269 947, na mail poljoprivreda@gorica.hr ili osobno u Gradskoj upravi, u Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj - dodao je Kos.

12/13

Foto: David Jolić

Nogometni teren ovaj put mjesto za molitvu VELIKA GOSPA U VUKOVINI OBILJEŽENA U MALO DRUKČIJEM IZDANJU, UZ PRIDRŽAVANJE SVIH MJERA, NA OTVORENOM...

B

lagdan Uznesenja Djevice Marije na nebo, poznatiji kao Velika Gospa, svečano je obilježen u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, jednom od najstarijih marijanskih svetišta u ovom dijelu Hrvatske. Vukovina je, uostalom, praktički od pamtivijeka bila "marijansko središte" kad je riječ o Turopolju. Generacije i generacije naših sugrađana, barem oni koji u to vrijeme, sredinom kolovoza, nisu negdje na Jadranu, odrastali su uz fešte u Vukovini, koje su znale okupljati tisuće i tisuće ljudi.

Ove godine situacija je, poznato nam je svima, ipak malo drukčija. Nije moguće bilo raditi ogromne proslave kao u najboljim godinama, trebalo se držati određenih uvjeta, uvijek je prisutna i doza strah u ovakvim vremenima i ovakvim situacijama... Međutim, sve to nije spriječilo obilježavanje jednog od najvažnijih katoličkih blagdana upravo na dobro poznatome mjestu, na lokaciji na kojoj je to već desetljećima normalno i uobičajno.

Obilježavanje Velike Gospe u godini koja

FOTO VIJEST

Skupili više od 200 doza krvi, već slijedi nova akcija I ovog mjeseca Gradsko društvo Crvenog križa organiziralo je akciju dobrovoljnog darivanja krvi.

Unatoč okolnostima pandemije koronavirusa i ljetne sezone koja je na vrhuncu, Goričani su i ovaj put pokazali svoju humanost, te se odazvali u velikom broju. Akcija je trajala tri dana, a odazvalo se 278 darivatelja. Prikupljeno je 219 doza krvi, što znači da su Goričani spasili 657 života!

Sljedeća akcija na rasporedu je od 31. kolovoza do 2. rujna 2020. godine.

BEZ OBZIRA NA MJERE I OKVIRE, U VUKOVINI SE I OVE GODINE MOGLO I ZABAVITI

je po malo čemu normalna donijelo je središnje misno slavlje s početkom u 11 sati, koje je održano na nogometnom igralištu, smještenom odmah pokraj crkve, pred velikim brojem vjernika.

Nazočni su se pridržavali važećih epidemioloških mjera i preporuka Nacionalnog, odnosno Gradskog stožera civilne zaštite, a svećenici su tijekom mise, odnosno pričesti, jednako tako uvažavali spomenute mjere, odnosno preporuke. Ako je nekakva utjeha, sve to učinilo je ovogodišnju Veliku Gospu drukčijom, lakše pamtljivom...

Bez obzira na sve okvire koji su postojali, bez obzira na to što sve skupa nije bilo veliko i raskošno kao inače, za posjetitelje su organizirane za ovakva događanja uobičajene vrste zabave, praćena tradicionalnom turopoljsko sajamskom gastronomskom ponudom. U velikim šatorima i na otvorenom bilo je mjesta za sve goste. Djeca su imala veliki izbor rekvizita za vožnju, roditelji su se rado pridruživali i uživali.

Prognozirana kiša samo je malo prijetila, no poslijepodne je bilo sunčano, vruće...

Ljudi i događaji

Kolege su Evicu Šajgo ispratile u mirovinu s veselim "selfiejem"

Evica i njezine 44 godin 'Pamte me i prve gener Piše: Suzana Majstorović

N

akon 44 godine rada u školi Evica Šajgo zatvara jedno poglavlje i odlazi u zasluženu mirovinu.

Bila je to prilika da se prisjetimo njezina životnog i profesionalnog puta.

- Krenulo je u osmom razredu osnovne škole, imala sam odličnu učiteljicu Mirjanu Hrenković i iz ljubavi prema njoj sam odlučila upisati pedagošku gimnaziju. Moj tata je protestirao na moj odabir, budući da sam voljela kod kuće rastavljati i popravljati, pa je to smatrao promašajem. Nisam se dala, a on mjesec dana nije razgovarao sa mnom. Nakon gimnazije upisala sam pedagošku akademiju i opet je bila ista priča.

Treba li to meni, imamo kuću, pa možemo otvoriti servis, pa da tu radim, tko zna gdje ćeš i kad dobiti posao... Jedino je mama bila potpora koja je sve to premostila. Kad sam diplomirala bio je ponosan, čak me iznenadio dolaskom na fakultet onaj dan kad sam branila diplomski. I pomirio se time da ću biti učiteljica - prisjeća se Šajgo.

POČETAK U ŠĆITARJEVU

A zašto je tata mislio da će prije uspjeti kao serviser, nego kao učiteljica?

- Kad se pojavio prvi televizor, jedini smo ga imali. Otvorili bismo prozor, skupilo bi se cijelo susjedstvo, postavili bismo stolce i gledao bi se program. A kad bi se televizor pokvario, ja bih prčkala i iz nekog razloga

EVICA ŠAJGO, PROFESORICA TEHNIČKE KULTURE, PROVELA JE GOTOVO ČETIRI I POL DESETLJEĆA U OŠ ŠĆITARJEVO I OŠ EUGENA KUMIČIĆA. U MIROVINU IDE PUNA SRCA I S LIJEPIM USPOMENAMA... bi proradio. Voljela sam i mami rastaviti šivaću mašinu, čistila je, podmazivala, voljela sam sastavljati i rastavljati, sve lutke su mi bile bez ruku i nogu.

Ali ne samo da nije išlo prema tatinom, nije išlo ni po Evičinom planu.

- Nakon srednje škole predala sam papire na engleski, no tu se umiješao moj profesor iz engleskog iz srednje, koji je smatrao da trebam ići u drugom smjeru. Uzeo je moje papire s engleskog i prenio ih na fiziku i tehnički - govori Šajgo.

Nakon fakulteta krenulo je pisanje molbi za posao davne 1976. godine. Ondašnja Goričanka, u to vrijeme Turopljac, trebali su referenta za kadrove, pa se time odlučila baviti dok se ne ukaže druga prilika. Često je bila na Zavodu za zapošljavanje jer joj je takav bio posao, i jedna od djelatnica dala je informaciju kako je u školi u Šćitarjevu raspisan natječaj, te da krene u svoju struku. Dobila je posao i počela raditi u školi, a to ju je ujedno natjeralo da položi vozački.

- Imala sam 23 godine kad sam počela, bilo je to prekrasnih pet godina. Mala škola, nas malo, stara škola, na katu smo pažljivo hodali da ne propadnemo, pa peć na drva…

Predivna djeca, roditelji, mali razredi. Predavala sam fiziku, tehnički i tjelesni.

Nakon pet godina uslijedila je promjena.

OTAC JE BIO PROTIV MOJE ŽELJE DA ODEM ZA PROFESORA, MJESEC DANA NIJE PRIČAO SA MNOM...

- Šćitarjevo je bila područna škola današnje OŠ Eugena Kumičića i kolega iz Mičevca koji je ovdje radio pitao je bismo li se mogli zamijeniti. Meni je odgovaralo jer sam tad živjela u Zagrebu, a bio je izazov okušati se raditi u gradskoj školi - kaže Šajgo.

KAKO JE EVICA POSTALA EVA

Ističe kako je nekada bilo lakše raditi, sam predmet tehnička kultura doživio je neke promjene u odnosu na prošlost, koje baš nisu dobre. Puno je teorije koja bi se, smatra, mogla daleko bolje odraditi kroz praktičan rad. Također, pojašnjava kako je velika razlika i među djecom, od samog interesa, nekako i to njihovo druženje, pomaganje jedan drugom, želja da sami nešto naprave je drugačija.

Nego, da i to pitamo... Eva ili Evica?

- Moj profesor u srednjoj školi mi je rekao: 'Slušaj, Evica je deminutiv, a ti to više nisi.

Ti si Eva.' I od tad, pa čak ni u Kumičiću, nikome nisam bila Evica. Moram priznati da mi je Eva draže jer se tako zvala moja baka, po kojoj sam i dobila ime.

U njezine 44 školske godine svaka generacija bila je posebna, drugačija.

- Uvijek pamtim razrede, ostaje mi u sjećanju kad smo se dijelili, kad je otvorena škola u Velikoj Mlaki, to je bila poseb-

na generacija. Uvijek sam dobivala 'teške' razrede, ali ta djeca me i dan danas pozdravljaju, javljaju se. Imala sam učenika s kojima je dan počinjao i završavao. Rekao mi je kad smo se sreli 'Ja sam onaj koji vam je pio krv na slamku', i baš je bilo tako, ali kad me danas sretne nema šanse da mi neće pomoći nositi vrećice i zahvaliti što danas ima svoj zanat. I tad sam baš ponosna.

Dobitnica je nagrade za životno djelo "Rudolf Perešin", koju dodjeljuje županijska Zajednica tehničke kulture, a godišnju nagradu je dobila i njena kolegica Katarina Grgić Noršić, koja joj je nekad bila učenica, što govori kako je prenosila znanje na učenike. Nagrada joj puno znači.

- Šćitarjeva se rado sjećam, najviše djece.

Sad kad sam dobila ovu nagradu, nazvao me jedan učenik koji već ima svoju djecu, iz prve generacije, rekao mi je: 'Raska, još vas nisam zaboravio, moram vam čestitati na nagradi'. To me stvarno razveselio, jer iako je to bila prva generacija, ima još onih koji vas se sjećaju.

U obrazovanju, kaže, nijedan dan nije isti, ista taktika svaki put drukčije pali. Svake godine vodila je učenike na natjecanja, bilo je zapaženih rezultata i na državnoj razini, a u svemu tome djeca su je smatrala "strahom i trepetom".

- To sam čula, ali nikoga nisam vrijeđala, udarila...

No činjenica je da ne od-

14/15

POU 60 GODINA SLAVI UZ FOTKE IZ ARHIVE ČESTO SU ZNALA BITI I DVA KONCERTA U DANU, A ZA DANIJELA POPOVIĆA NAKON EUROVIZIJE NI TRI NISU BILA DOVOLJNA, PRISJEĆAJU SE IZ POU-A...

V Uvijek sam nešto sastavljala i rastavljala, još kao dijete, kaže Evica, koja je godinama 'sastavljanju i rastavljanju' učila djecu

elike su planove imali u velikogoričkom Pučkom otvorenom učilištu za proslavu 60. rođendana najvažnije kulturne institucije u našem gradu, ali... Došlo je korona. I sve upropastila. Obilježavanja rođendana tako je u velikoj mjeri prebačeno na metodu "na daljinu". Jedan od način, jedan od atraktivnijih, svakako se događa na službenoj Facebook stranici POU-a.

MIŠO, OLIVER, ČOLIĆ I BALAŠEVIĆ

"Razni koncerti organizirani su već od početka. Dvorana Gorica tad je imala 516 mjesta, a u njoj su gostovala prva imena hrvatske i jugoslavenske estrade: Tereza Kes-

n e škole: acije...'

PUNO ZNAČI KAD TE SE SJEĆAJU UČENICI KOJI SAD IMAJU I DVOJU DJECU

stupam od zadanog. Sjednite, izvadite stvari, idemo odraditi, nema priče. Držim se i tu ne odstupam, ne zanimaju me izgovori.

Nakon gotovo četiri i pol desetljeća provedena u obrazovanju, kaže, polako je izgubila ideje i očito je da je vrijeme da ode. Djeca vole mlade ljude, srce hoće, ali vam priroda jednostavno ne da dalje.

- Ne mislim stati, imam unuke, među njima ima đaka prvaka, u gradskoj zajednici i dalje mislim gurati tehničku kulturu, možda samo iz druge perspektive. Društvo ima svoj prostor, imamo strojeve i cilj je okupiti djecu, nadam se samo da će korona popustiti - govori profesorica Šajgo.

ISTINSKO UPOZAVANJE

U svom životu ne bi ništa mijenjala, odabrala bi isto zanimanje i istu komponentu u predmetu. Možda bi se, kako kaže, manje brinula oko nekih drugih stvari.

- Toplo mi je oko srca kad sretnete nekad pačiće iz petog razreda, a danas su to odrasli ljudi. Ili kad ih sretnete u školi i kažu vam da su došli upisti svoje dijete u prvi razred. Veseli kad vass se sjete, kad dođu pozdraviti. Tek ih kasnije istinski upoznate.

Na kraju možemo samo zahvaliti na svim godinama rada s djecom i poželjeti ugodne umirovljeničke dane profesorici koja je doista živjela svoj poziv.

ovija, Ivica Šerfezi, Ljupka Dimitrovksa, Oliver Dragojević, Meri Cetinić, Vice Vukov, Mišo Kovač, Krunoslav Kićo Slabinac, Tomislav Ivčić, Novi fosili, Zdravko Čolić, Neda Ukraden, Đorđe Balašević, Zvonko Bogdan... Često su zbog velikog zanimanja organizirana dva koncerta u istom danu, a kad je Daniel Popović osvojio 4. mjesto na Euroviziji, i tri koncerta u jednom danu bila su premalo", stoji u tekstu iznad niza povijesnih fotografija, među kojima je i ova s legendarnim Arsenom Dedićem.

Bude tu i fotografija starih novinskih članaka, prisjetili smo se i kako su izgledale gradske novine 1990. godine, kako je POU bio uređen... Teška nostalgija.

Priča iz kvarta

IN MEMORIAM ZLATKO BOGDAN ČAMAZA Odlazak om

KRALJ TUROPO Piše: Marko Vidalina

U

središtu Bratislave, grada kroz čiju je povijest prošla gomila važnih i velikih ljudi, odmah pokraj čuvene kafane Mayer, stoji i kip koji oživljava sjećanje na Ignaca Lamara.

Ne, nije to bio ni državnik, ni književnik, ni pjesnik, dobri stari Ignac bio je - boem.

Jedan od onih likova koje cijeli grad zna, zaštitni znak Bratislave svoga vremena, čovjek koji je uveseljavao sugrađane, unosio dozu onog uličnog šarma, duha koji osvaja, emociju koja ne ostavlja ravnodušnim.

I čovjek je, eto, dobio spomenik.

Jednog će dana možda - bilo bi to lijepo - u Velikoj Gorici ili u njegovu selu Turopolju, nešto slično dobiti i "naš Ignac". Naš Čamaza. Kralj ulice, boem i pustinjak, čovjek koji je više od svega volio prazniti čaše i boce, smijati se i veseliti, širiti pozitivu i, prije svega, ljudskost. Jer upravo to je ono što najbolje opisuje Čamazu. Bio je, važnije od svega drugog, Gospodin Čovjek.

Složiti cjelovitu i potpunu priču o Zlatku Bogdanu, kako mu je bilo puno ime i prezime, praktički je nemoguće. U pripremi ovog teksta, zamišljenog kao pitoreskna balada s posvetom, razgovarali smo s više ljudi iz njegova okruženja, pokušali dobiti što više informacija, no rijetki su oni koji znaju dovoljno. I nije to ni neobično, jer Čamaza nije bio jedan od onih koji će "udaviti" pričom o svome životu, koji će se upuštati u bilo kakve priče koje ne spadaju u ono što je najviše volio. U zajebanciju. I samo su rijetki znali puno o njegovim mukama, problemima, poteškoćama...

A njih je, realno, bilo. Krio ih je negdje duboko u sebi, vješto maskirao osmijehom i zalijevao pivom i žestokim, no životna priča mu je miljama daleko od savršene, bajkovite. Koliko god se sa strane možda činilo da čovjeku poput njega i ne treba više od onoga što je imao.

TATA STEVO CIGAN I DRVENE TAČKE

Iako, to je potpuno jasno, nije imao previše.

Cijeli život proveo je u "koloniji" u Turopolju, selu kojeg je obožavao. U trošnoj drvenoj kućici, bez ikakvih luksuza, u ulici Ljudevita Gaja, jedinoj slijepoj ulici u selu.

Otac mu je bio Rom, mještani ovoga kraja pamte ga kao Stevu Cigana, koji je oženio domaću, lokalnu djevojku, i s njom dobio dva sina. Čamazo je stariji brat, koji je za mlađeg brata brinuo na svoj način.

Gomila je priča, gotovo mitova koji se vežu uz Čamazu, a jedan od njih datira još tamo iz sredine 70-ih. Klinci iz Buševca vozili su se biciklima, bio je to jedan kišni dan, posvuda okolo grabe pune vode... A iz suprotnog smjera Čamaza u drvenim tačkama, koje se gotovo raspadaju, vozi brata.

Dječak je mogao imati godinu, dvije.

- Čamaza, ajde baci malog u grabu - uglas su ga krenuli nagovarati fakini na biciklima, misleći kako će sve na tome i ostati, da će se dobro nasmijati i otići dalje.

Međutim, već sekundu kasnije Čamaza je izvrnuo malog iz kolica, i to ravno u grabu punu vode! Fakini s bicklima, kad su vidjeli što se događa, brzo su skočili i krenuli vaditi dječaka iz grabe, gotovo u panici.

A Čamazo se smijao. Spakirao je dječaka natrag u tačke i nastavio svojim putem.

Takvih i sličnih pričaima koliko ti srce želi, ali sve one danas se prepričavaju sa smiješkom. I s tugom zbog odlaska jednog osebujnog čovjeka kojeg si morao voljeti.

Društvo iz njegove generacije ne pamti baš

16/17

miljenog boema, branitelja, navijača, pustinjaka i Ljudine

OLJSKIH ULICA Zaustavio je neke gastarbajtere iz Bosne koji su išli u Milano. Oni su ga prošvercali u prtljažniku i istovarili u Bergamu!

Posebno luda priča, za koju mnogi vjeruju da je samo mit, veže se uz jedno gostovanje u Beogradu. Prepričavao je to i sam Čamaza poslije, bez želje da se hvali, ali u navijačkim krugovima pamte ga i kao "čovjeka koji je opalio šamar Arkanu". Da, pravom Arkanu! Bilo je to vrijeme kad je beogradski kriminalac bio jedan od vođa tek formiranih Delija, a Čamaza je u jednom sukobu odlučio izvesti svojevrsni harakiri. Boysi su, priča nam jedan od aktera događaja, u skupini išli Beogradom i naišli na suparničke navijače. A ispred svih njih, odjeven u nekakav bizaran frak, što li već, sa štapom u rukama (?!), neki nepoznati lik. Krenuli su pregovori, mogu li Boysi proći tom i tom ulicom, a sve je prekinuo - Brada. Došao je do tipa u fraku i opalio mu šamar koji se pamti. A ovaj je, ide priča dalje, samo dvaput štapom udario o beton, što je za gomilu iza njihovih leđa značilo u napad. Batine koje su tad "popili" dečki iz Boysa pamte i danas... Tek godinama poslije shvatili su s kim su imali posla, da je pred njima stajao zloglasni Arkan, a Brada je zbog tog šamara ušao u legendu.

imao priliku spavati u toplom i čistom, uz tri obroka na dan... Kad se vratio u selo, pitali su ga kako je sve to proživio.

- Joj, ljudi, nikad u životu se nisam ovak dobro naspaval! - odgovarao je sa smiješkom.

Kruže priče i kako je oca jednom prilikom, kad mu je ovaj odbio dati novac za cugu, strpao u škrinju! Koju je svakih nekoliko sekundi uviđavno otvarao i provjeravao je li Stevo Cigan možda promijenio mišljenje... Međutim, ništa od tih i takvih pričica neće potamniti sliku koja je ostala iza Čamaze. Hrabrog, odvažnog čovjeka s velikim srcem i duhom koji je osvajao. Sve to najbolje je pokazao u ratnim danima. Jer, on ni sekunde nije dvojio kad se trebalo uključiti u obranu domovine, svoga kraja.

Jedna od čuvenih priča tako je i ona iz noći kad je hrvatska vojska pokušavala

DOŠLI SMO U BEOGRAD I DOČEKALE SU NAS DELIJE, S ARKANOM NA ČELU. A BRADA MU - OPALI ŠAMAR!

VELIKOGORIČKI KRAJ POTRESLA JE VIJEST KOJA JE STIGLA 8. KOLOVOZA - UMRO JE ČAMAZA. U 55. GODINI ŽIVOTA KOJI ZASLUŽUJE KNJIGU PRESELIO JE IZNAD OBLAKA, KOD SVOJE DUDE... da su ga viđali u školi, njegov nemiran duh nije mu dopuštao robovanje normama i svemu onome što ostatak svijeta prihvaća kao neizbježno. Za njega ništa nije bilo takvo, sam je određivao svoja pravila. I svoj način. Društvo, zajebancija, nogomet i, već od najranijih dana, cuganje. Svjedoci i danas pamte klinca od 13, 14, možda 15 godina, koji je bocu piva mogao popiti na eks u deset sekundi! I nastaviti dalje normalno, kao da se ništa nije dogodilo.

Pivo i nogomet, inače, bila je kombinacija koja ga je najlakše i najbolje hranila energijom. Od svog NK Turopolja, na čijim je utakmicama znao biti i jedini navijač, preko svih drugih turopoljskih klubova, pa sve do Dinama, kojeg je ludo volio. U navijačkim krugovima nisu znali tko je Čamaza, za njih je on bio Brada. Brada iz Gorice. Legenda je i u tim krugovima, priča o dogodovštinama s gostovanja na kojima je pratio Dinamo ima "mali milijun". Uključujući i iskustvo s puta u Bergamo 1990., kojeg je prepričao jedan svjedok događaja.

ARKAN, NJEGOV FRAK I - ŠTAP...

- Mnogi su prošli granicu krijući se u bunkerima buseva. Policija je neke pronašla i ostavila na sadašnjoj talijansko-slovenskoj granici. Sjećam se da smo kroz prozor vidjeli kako su izbacili pokojnog Bradu. Njega su svi znali. Nije imao nikakve dokumente.

Dok su ga odvodili, hladno je pušio pljugu i kulerski mi dobacio: 'Stari, hoćeš se kladiti da ću stići prije vas u Bergamo?' Odgovorio sam mu: 'Nema šanse, pa kako ćeš preko grane?' Uzvratio je: 'Ništa se ti ne brini.'

I doista, nije bilo razloga za brigu.

- Stigli smo u grad, izlazimo iz autobusa, a tamo se Brada cereka: 'Lovu na sunce.'

U RATU JE IZ MRZLE KUPE VADIO SVOJE RANJENJE SUBORCE, SPAŠAVAO IM ŽIVOTE

OBOŽAVAO JE SPORT, DINAMO, GORICU I TUROPOLJE, VIŠE OD TOGA VOLIO JE JEDINO ČAŠICU...

NAJBOLJE SE SPAVA U ZATVORU

S godinama je Čamaza odustao od odlazaka u slične avanture i okrenuo se lokalnom nogometu. Na utakmicama NK Turopolja galamom je znao izluditi sve aktere, trčao je uz ogradu i sebi svojstvenim frekvencijama dijelio "savjete" igračima, trenerima, sucima... Ali nije se ograničavao samo na svoje selo. Stotine je vikenda proživio na terenima diljem Turopolja, jurio s jedne utakmice na drugu, ostavljajući u nevjerici ljude koji su bili sigurni da su ga maloprije vidjeli na nekom potpuno drugome mjestu, a sad ga evo ovdje, pred njima.

I gdje god bi u Turopolju došao na utakmicu, navijao bi za gostujuću momčad! U Buševec je tako, u vrijeme kad je Polet igrao treću ligu, na utakmicu protiv Mladosti iz Petrinje došao s paštetom od Gavrilovića oko vrata, a protiv Lokomotive odjeven u kondukterski šinjel, s kondukterskom kapom na glavi... Zašto? Jednostavno, zato što gostujući navijači nikad nisu žedni i s njima se isplatilo biti u dobrim odnosima.

To je bio Čamaza. Uvijek prisutan, uvijek među ljudima, omiljen u cijelom Turopolju. Zbog njegova nastupa, galame koju je uvijek donosio sa sobom, tog nekog prvog dojma, mnogi su znali u startu i zazirati od njega, ali brzo bi shvatili da je pred njima dobričina, čovjek pun duha, sa specifičnim smislom za humor. I bez trunke iskvarenosti. Zato su ga voljeli i poštovali, zato su iza njega ostale samo najpozitivnije moguće priče. Iako je, realno, bilo i onih drugih.

Jednom je prilikom, tako, završio u zatvoru na tri mjeseca. Došlo je do nekakve alkoholom uvjetovane čarke s pokojnom Dudom, ženom koja je bila ljubav njegova života i suputnica u skitanjima Turopoljem i Goricom, pa je Čamaza dograbio nekakvu džezvu i zamahnuo... Duda je odmah pozvala policiju i - bajbukana! Požalila je što je zvala policiju čim se otrijeznila, ali povratka više nije bilo. I Čamaza je tri mjeseca

prijeći rijeku Kupu. Plan nije bio idealno posložen, stvari su krenule po zlu i hrvatske snage imale su velik broj poginulih i ranjenih. Bio je tamo i Čamaza, koji je, vidjevši što se događa, skinuo majicu i bez razmišljanja uskočio u Kupu, mrzlu kakve rijeke već jesu krajem studenog. Vadio je ranjene suborce iz hladne rijeke, jednog po jednog, nadljudskom snagom i energijom, a svjedoci kažu da ih je izvukao deset, dvadeset, možda i više... Toliko je života, eto, spasio Čamaza. I zato je, između ostalog, bio i ostao puno više od "dobroćudnog cugera", kako bi ga mnogi vjerovatno doživljavali. Čamaza je preživljavao žicajući deset ili 20 kuna, s ciljem da dan izgura do kraja, a kad bi novac posudio, vraćao bi u kunu, u dan!

Bez iznimke. Volio je i raditi kad bi dobio priliku, ljudi su ga voljeli koristiti kad im je trebala pomoć u dvorištu ili u polju, a voljeli su mu za to i platiti. I uvijek su, ali baš uvijek, bili sigurni da ništa neće ukrasti. U Čamazinu svijetu to nije postojalo. Pošteno, pa kako bude, bila je egida kojom se vodio, njegov put koji ga je odveo u vječnost. ČAMAZA NA OBLACIMA, S PIVOM...

Pamtit će ga njegovi Goričani i Turopoljci, jer Čamaza je doista bio nezaboravan lik.

Od druženja u birtijama, koje je uredno obilazio, preko Turopoljskih trka na kojima se znao i rušiti, pa slaviti pobjedu po izlasku iz kola Hitne pomoći, biciklističkih utrka na kojima je sudjelovao vozeći poluraspadnuti bicikl jednom rukom, jer u drugoj je bila piva, pa sve do anegdota iz BBB vremena i herojskih priča iz rata...

Eto, to je pokušaj priče o Čamazi. Pronaći će se vjerojatno u svemu ovome i ponekanetočnost ili pretjerivanje, ali sve to zapravo je sporedno ako smo uspjeli barem donekle složiti legendu o jednoj legendi. O čovjeku koji će - bilo bi zaista lijepo - možda jednom u svojoj slijepoj ulici dobiti i spomenik koji će ga sačuvati u vječnosti. A on će sve to gledati negdje s oblaka, u društvu svoje Dude, zavaljen s pivom u ruci. I smijati se, jer to je uvijek najbolje znao.

Počivaj u miru, nemirni čovječe.

Moja županija Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Iz Županije stiže 13,4 milijuna kn za poduzetništvo i infrastrukturu REALIZIRAT ĆE SE 44 PROJEKTA GRADNJE NOVIH TE SANACIJE I ODRŽAVANJE OBJEKATA I PROMETNICA, KAŽE ŽUPAN KOŽIĆ

Z

agrebačka županija dodijelila je gradovima i općinama 13,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava za projekate u prometu i komunalnoj infrastrukturi te za izgradnju i opremanje poduzetničkih zona i inkubatora.

- Svi gradovi i općine koji su prijavili projekte i ispunjavali kriterije natječaja, dobili su županijska sredstava - istaknuo je župan Stjepan Kožić.

Od spomenutog iznosa najveći dio, i to 7,4 milijuna kuna Županija je dodijelila za izgradnju prometne infrastrukture. Po milijun kuna dodijelila je za vodoopskrbu i zbrinjavanje otpadnih voda, dok je 1,2 milijuna kuna dodijelila za zbrinjavanje otpada. Za izgradnju infrastrukture i opremanje poduzetničkih zona i inkubatora Županija je izdvojila 2,75 milijuna kuna.

- Što se tiče komunalne infrastrukture, realizirat će se 44 projekata gradnje novih

ŽELJA NAM JE PRIVUĆI INVESTICIJE, A TREND KAŽE DA ONE IDE TAMO GDJE POSTOJE UVJETI...

te sanacije i održavanja postojećih komunalnih objekata i prometnica. Iznos bespovratnih potpora za ovu namjenu unatoč korona krizi ostao je isti kao i prošle godine jer su ovo investicije koje imaju višestruki učinak na gospodarstvo, a posebice u očuvanju radnih mjesta - rekao je Kožić.

Na području županije aktivno je 20-ak poduzetničkih zona u kojima posluju brojne domaće i strane tvrtke, a u njihovu izgradnju i opremanje Županija je uložila više od 50 milijuna kuna.

- Želimo privući nove investitore, a dosadašnji trend je pokazao da investitori idu tamo gdje je dobra infrastruktura. Stoga smo rebalansom proračuna sredstva za infrastrukturu u poduzetničkim zonama povećali za milijun kuna tako da je gradovima i općinama za tu namjenu u ovoj godini na raspolaganju još 750 tisuća kuna - naglasio je Kožić.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić s krizom se bori - ulaganjima

U DUBRANCU NE STAJU NI U ‘NOVOM NORMALNOM’ KUD VRHOVJE SUDJELOVAO JE NA OBILJEŽAVANJU DANA POBJEDE PA ORGANIZIRAO RADIONICU... Članovi KUD-a Vrhovje Župe Dubranec usprkos pandemiji korona virusa nisu posve prestali s aktivnostima, nego su, poštujući mjere i preporuke vezane za epidemiološku situaciju, održavali razne aktivnosti vezane za kulturu i folklor, a uspjeli su provesti i nekoliko dana na jadranskoj obali. U kolovozu je kompletna pjevačka sekcija bila nazočna misnom slavlju u župnoj crkvi Majke Božje Snježne u Dubrancu (5. kolovoza 2020.) povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana branitelja i 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja.

Dan kasnije (četvrtak, 6. kolovoza) KUD Vrhovje održalo je prvu radionicu "Izrade narodnih nošnji" u Pisarovini. O tom događaju izvijestila nas je Marica Grebenić, koja slovi kao glasnogovornica Društva.

U sklopu projekta Europskog socijalnog fonda, Ureda za udruge Republike Hrvatske, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Udruge Sv. Martin Pisarovina, kao nositelja projekta u suradnji s Općinom Pisarovina, lokalnim ustanovama i udrugama, KUD Vrhovje izvodi radionicu "Izrade narodnih nošnji".

David Jolić

18/19 Foto: David Jolić

Natječaj

FOTO VIJEST

Imaju oštećen sluh, ali sviraju...

I snimaju na Čiču!

Snimanje glazbenog spota banda EnTre Deaf odrađeno je prošlog vikenda na jezeru Čiče. Članovi benda, muzičari oštećena sluha, i nekoliko članova Udruge "Jezero Čiče - Turopoljsko more" sve su pripremili, pa je snimanje spot za pjesmu ”Ljetni hit”, veselu ritmičnu pjesmu s karipskim prizvukom, proteklo glatko i bez zastoja. Pjevačica Marijana Ibriks plešući je promicala znakovni jezik. Lokacija na jezeru je odabrana jer je bend, osnovan u listopadu prošle godine, surađivao s Udrugom Jezero Čiče – Turopoljsko more.

U POTRAZI ZA NAJBOLJIM EU PROJEKTOM

Foto: David Jolić

Projekt Zagrebačke županije "Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva" ušao je u finale izbora za najbolji EU projekt u 2020. godini u kategoriji "Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici". Izbor su pokrenuli Jutarnji.hr, Ured EU parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska zajednica županija i župan.hr, u želji da povećaju razinu osviještenosti o korištenju EU sredstava te da promocijom najboljih projekata potaknu još efikasnije korištenje fondova. Nakon što je žiri u lipnju izabrao 21 projekt za finale, u tijeku je predstavljanje svih finalista, nakon čega će biti dignuta i platforma preko koje će svoj glas moći dati i sami građani. Tko su pobjednici saznat će se na Danima regionalnog razvoja početkom listopada.

ŽUPANIJA I DALJE OSTAJE UZ UDRUGE KOJE SKRBE O RANJIVIM SKUPINAMA Sam ne mogu, zajedno možemo sve! Naziv je to jednog od 68 projekata udruga koje se bave zdravstvenim, socijalnim i humanitarnim radom te braniteljskih udruga kojima je Zagrebačka županija ovih dana za njihovu provedbu dodijelila 1,4 milijuna kuna.

Riječ je o udrugama koje skrbe o osobama s invaliditetom, žrtvama nasilja u obitelji, hrvatskim braniteljima, umirovljenicima, djeci i mladima sa poremećajima u ponašanju te drugim ranjivim skupinama društva.

Od tih 1,4 milijuna kuna za 46 projekata udrugama koje se bave zdravstvenim, socijalnim i humanitarnim

radom išlo je 1,1 milijuna kuna, dok je za 22 projekta braniteljskim udrugama dodijeljeno 275.000 kuna.

- Suradnjom Zagrebačke županije i udruga dosad su realizirani brojni projekti koji su za cilj imali poboljšati kvalitetu života članovima našeg društva kojima je pomoć najpotrebnija, posebice osobama s invaliditetom.

U osmišljavanje projekta uloženo je puno truda i rada članova udruga i volontera kojima ovim putem želim puno uspjeha u njihovoj realizaciji - rekao je župan Kožić dodavši kako je svaki realizirani projekt korak ka zajedničkom građenju boljeg društvenog okruženja.

Scena

Želio biti pomorac ili profesor latinskog, a postao - showman!

DALIBOR PETKO BIO JE PRVI "TURBO LIMACH" U POVIJESTI, PRVI POSAO BIO MU JE U PILANI, PRVE MEDIJSKE KORAKE NAPRAVIO JE U VELIKOJ GORICI, A ZATIM SE PRETVORIO U - MEDIJSKU ZVIJEZDU

Piše: Suzana Majstorović

S

lušali smo godinama njegov glas u eteru tadašnjeg RVG-a, na njegovim počecima, odmah se specijalizirao za praćnje domaće glazbene scene, a onda je Dalibor Petko - otišao dalje. Prerastao je lokalnu sredinu, a u godinama koje su slijedile prošao je Z1 televiziju, Novu TV, Narodni radio i na kraju niza CMC televizija. Petko je danas renomirani voditelj, ali i estradna ličnost.

- Kad sam bio dijete htio sam biti pjevač, pa me primilo da budem pomorac, a onda u jednom trenutku želja je bila postati profesor latinskog. Nikad nisam razmišljao da budem voditelj i mislim da je taj posao zapravo izabrao mene - kaže Petko.

Sve što je stvorio nije mu došlo preko noći, morao se itekao znojiti, rano ustajati, snalaziti se kako da dođe do svojeg doma u Sopu Bukevskom kad je zadnji bus već otišao...

No borio se, hvatao za svaku pruženu priliku, da bi danas bio ovdje gdje je sad.

- Iako sam dijete sa sela, oduvijek sam znao da to nije za mene, kad sam morao okopavati kukuruz ili brati grašak, to sam preživljavao smišljajući načine kako da mi vrijeme brže prođe. Tu mama nikad nije imala koristi od mene. Prvi posao koji sam radio bio je na pilani. Eto, baš sve me vodilo ovom današnjem poslu - govori kroz smijeh.

KRENUO S UMIROVLJENICIMA

Iako, dalo se naslutiti da će završiti na sceni.

- Kao mali sam uvijek pjevao, i kod zubara, i kod frizera... Svi već znaju da sam nastupao i na Turbo limach showu, snimka s istog je svojevrsni viralni hit - podsjeća.

Imao je 12 godina kad je nastupio je u Turbo limach showu i već na prvu je shvatio da nema strah od kamera. Nastupio je, odpje-

U POČECIMA NA RVG-U SAM OD GORIČKIH BENDOVA RADIO AMERIČKE PRIČE...

ONO ŠTO TRENUTNO RADIM NA CMC-U SMATRAM SVOJIM PROJEKTOM ŽIVOTA

Petko je kroz karijeru surađivao s najvećim našim glazbenicima

vao, pobijedio i postao prvi turbo limach u povijesti ovog kultnog dječjeg showa.

- A onda je došao pubertet i ja sam postao povučen i samozatajan. Prva tri razreda srednje škole bio sam nevidljiv! U to vrijeme pisao sam nešto za školski list, a svoje prve novinarske korake napravio sam u Glasniku Turopolja, zatim na RVG-u i u Reporteru, a upravo kroz novinarstvo u Velikoj Gorici naučio sam se ovom poslu.

Prvi članak koji sam pisao bila je sjednica umirovljenika iz Bukevja, a prva velika tema bila je kako se pripremiti za zimu, to je tako na počecima, ali mene je uvijek zanimala estrada i show business. Od velikogoričkih bendova radio sam američke priče. Od Turbo X, Omege, Sjaja do današnjih nacionalnih zvijezda - prepričava Petko svoje početke.

A zgrada u Zagrebačkoj 19 očito sudbina za medije, točnije radio postaje.

- Jako me RVG izgradio. Kad sam došao, svi kao da su odustali od tog radija, a meni su dali da radim s lokalnim bendovima.

Ja sam predložio da mi u goste dolaze i glazbenici iz cijele Hrvatske, iako su u uredništvu bili skeptični i mislili su da mi nitko neće doći. Ali nitko me nije odbio!

Prvi gost bio mi je Sandi Cenov, a došle su i Divasice, Nina... Ma svi. Lokalne radijske

postaje imaju svoju čar - govori Dalibor.

Uživa radeći posao koji voli, no istaknut će uvijek i kako nije to život koji donosi samo ono što gledatelji vide, show i zabavu...

- Bio sam producent na Z1, i to je bio period kad nisam imao život, jer sam već u šest morao biti na televiziji, ali nije mi to prvi susret s televizijom. Opet se prve stvari vežu uz Veliku Goricu. A to što sam bio producent tamo puno mi pomaže sad na CMC televiziji i emisiji koju uređujem i vodim - priznaje Dalibor Petko i dodaje: - Znao sam nebrojeno puta biti prehlađen, bolestan, inhalirao se da bih profesionalno odradio posao... Da, nije baš da ništa ne radim, samo sjedim i pričam s ljudima.

RADIO MI NE NEDOSTAJE

Godinama je bio jedno od zaštitnih lica Narodnog radija, s kojeg je otišao u rujnu 2016. I ako će ikad više raditi na radiju, kaže, radit će po svojim zamislima i uvjetima, a usput će i obučavati mlađe kolege.

- Pitaju me ljudi nedostaje li mi radio, i ne, ne nedostaje mi. Taj posao radim i dalje, samo što mi sad mikrofon nije ispred nosa, nego mi je bubica na reveru. Volim timski rad, nisam sebičan, iako sam priličan kontrol freak, a sam sebi sam najveći kritičar.

I uvijek sam najbolje znam kako sam neki posao odradio - kaže Petko.

Radio je i na Novoj TV, svi pamtimo jednu od rubrika, u kojoj je s poznatima išao u goste obožavateljima kao iznenađenje.

- Volim uveseljavati ljude, kad sam radio ta iznenađenja i kad vidiš koliko sreće možeš nekome napraviti s nečim što tebi ne predstavlja veliki problem, još sam sretniji.

Posljednjih nekoliko godina radi na CMC televiziji “Dalibor Petko Show” za koji kaže da smatra kako radi projekt života.

- Imam apsolutnu slobodu i odličnu ekipu s kojom radim - kaže Petko.

Stigao se baciti i u pjevačke vode, snimio je pjesmu "Kada magle krenu" u suradnji s Rockoko Orchestra, a osim što ga nedjeljom možemo gledati na CMC-u, ako vam nedostaje humora i smijeha, svakako preporučamo da počnete pratiti Dalibora i na Instagramu, kreativnih ideja ne nedostaje.

I GORIČKI BENDOVI U PROBLEMIMA: 'PAD PRIHODA NAM JE 80%, SVE SE OTKAZUJE...'

V

elike su se polemike povele u ova teška vremena oko položaja glazbenika, oko njihova statusa u doba korone, jer kao da je mnogima bilo teško shvatiti da u toj priči nisu samo slavni, poznati i bogati, nego cijeli niz ljudi koji nisu u prvim redovima, ali od glazbe i nastupa žive. Naravno, tako je i goričkim bendovima, pogotovo onima čiji su se članovi posvetili isključivo glazbi.

- Kako preživljavamo sve ovo? Iskreno, žešća borba! Baš nije lako, jer od nas sedmorice u bendu samo nas dvojica radimo, svi ostali žive od glazbe - kaže nam Ante Vidović iz benda Retrodukcija.

U ovom trenutku, nažalost, od glazbe kod nas ne može živjeti nitko, pa se svatko snalazi kako zna i umije. I čeka da prođe cije-

la ova situacija, da se i glazba i cijeli svijet konačno vrate u normalu.

- Znate koliko smo nastupa imali ovo ljeto?

Jedan u šestom mjesecu, jedan u sedmom i dva u osmom. I to je to. A da je sve bilo kako treba, prema rezervacijama, imali bismo 30 svirki već do 1. kolovoza! Mislim da to sve govori - govori Vidović.

ULOŽILI LOVU I ONDA - ZASTOJ

Da stvar bude gora, do totalnog zastoja je došlo taman nakon velikih ulaganja.

- Baš tako, malo smo se pojačali, priključili još jednog pjevača, uložili smo velike novce u razglas i rasvjetu, općenito u opremu, a kad se sve to trebalo početi vraćati, dogodilo se ovo što se dogodilo. Klubovi su 'riknuli', od toga neće biti ništa tko zna do

kad, ali vjerujem da će se stvari ipak brzo normalizirati, da ćemo se vratiti svirkama, nastupima i svemu onome za što živimo kaže jedan od osnivača Retrodukcije.

Sličnu sudbinu proživljavaju i ostali gorički bendovi, među kojima su i Pirati.

- Nas sedam živi striktno od glazbe, tako da nam je sve ovo velik stres. Ja imam školu harmonike pa mi je nešto lakše, ali dečkima je dosta škakljiva situacija. Kao i svim bendovima koji se time profesionalno bave - rekao je Siniša Biško iz Pirata.

Kao i Retrodukciji, velik dio gaža su im svadbe, kojih mjesecima nije uopće bilo.

- Ta prva dva, tri mjeseca 'lockdowna' nije se radilo apsolutno ništa. Sve je odgođeno, a mi taj gubitak nikako nećemo moći nadoknaditi. Naše iskustvo je da sve normal-

PIRATI SU U KORONI SNIMALI AUTORSKE PJESME I DOGOVORILI IZDAVANJE ALBUMA

no funkcionira na svadbama, ali mediji plaše ljude i opet dolazi do odgoda, i u ovom drugom valu - požalio se Biško.

VRIJEME KOJE NISU IMALI

Međutim, nije svako zlo za zlo...

- U ovom razdoblju smo se malo više okrenuli autorskom radu, onome za što svih ovih godina nismo imali vremena.

Ušli smo u studio, primili se snimanja i napokon smo s Croatia Recordsom uspjeli dogovoriti izdavanje albuma - kaže Siniša.

Svirki do kraja godine Pirati imaju jako puno, raspored je ispunjen, ali sve to visi...

- Pišemo, snimamo, vježbamo, radimo probe i čekamo da nas puste da radimo u normalnim uvjetima. Ovo više stvarno nema smisla - zaključio je Biško. (mv)

20/21

Dalibor Petko odrastao je na selu, u Sopu Bukevskom, ali Şivot na selu nikad nije bio za njega, shvatio je to već u ranim godinama...

Foto: Ime Prezime

Retrodukcija je u lipnju i srpnju trebala svirati 30 puta, a odradili su samo pet svirki

Život

22

Vau-vau rođendan!

V

eselo je 9. kolovoza bilo u Skloništu za životinje Velika Gorica, baš kako i treba biti kad je rođendan u pitanju. Ekipa iz Skloništa pripremila je cjelodnevni program, pa su tako posjetitelji sa svojim njuškicama sudjelovali u natjecanju iz poslušnosti, a nitko kući nije otišao praznih ruku, jer su svi koji su došli dobili popust na prvi ciklus socijalizacije pasa, a bila je organizirana i tombola.

Inače, Sklonište u Jagodnom prostire se na površini od pet tisuća kvadratnih metara.

Opremljeno je sa 17 boksova za skupno držanje pasa, koji uz unutarnji prostor imaju i 17 pripadajućih vanjskih smještajnih jedinica. Unutar skloništa je primjereni prostor za slobodno kretanje pasa, a uz veterinarsku službu, o životinjama u suradnji s Gradom brine i Udruga Sigurna kućica.

Sklonište se svake godine nadograđuje te je tako ove godine kao rođendanski poklon uređena karantena na način da su obnovljeni podovi industrijskim premazom

Velika većina životinja iz velikogoričkog skloništa bude udomljena, ali uvijek ima i onih koji čekaju šansu...

SKLONIŠTE ZA ŽIVOTINJE VELIKA GORICA PROSLAVILO SVOJ TREĆI ROĐENDAN, A ROĐENDANSKI DAR OVE JE GODINE PREUREĐENA KARANTENA. U TRI GODINE TU JE PROŠLO VIŠE OD TISUĆU PASA kako bi bili lakši za održavanje u interesu smanjenja prijenosa bolesti, a ujedno će se i smrtnost koja je u ovom skloništu i inače niska (0,5%) sigurno dovesti na nulu.

AKCIJA ZA BOLJE PODOVE

Podsjetimo, početkom godine poznata gorička humanitarka Dalija Zubek pokrenula je akciju kako bi Sklonište za životinje Velika Gorica dobilo nove podove. Podršku je odmah dao Grad, koji je preuzeo financiranje kompletne karantene i stacionara, dok je poziv za pomoć upućen za preostalih 17 boksova.

- Nakon što smo obnovili sve rešetke od boksova, odlučili smo srediti pod. Jedino dobro rješenje je industrijski pod koji je skuplji, ali potreban je zbog zaraza, jednostavnijeg čišćenja... Pod je to, dakle, u koji bi se uložilo, ali bi se povratno vratilo na man-

SMRTNOST ŽIVOTINJA U SKLONIŠTU IZUZETNO JE MALA, A CILJ JE DA DOĐE - NA NULU!

jem liječenju pasa, novac je to koji će se svakako višestruko vratiti - rekla je Zubek.

Za izradu poda sredstva su donirali Dalijini klijenti, tvrtke, a onda su se javili Ivan Lasić i Nikola Papić, koji su ponudili da će sav posao napraviti oni, potpuno besplatno. Trebalo je samo financirati materijal.

Rečeno - učinjeno! U svega nekoliko dana ispražnjena je karantena, prionulo se poslu i novi industrijski pod je u predvorju, hodniku i u osam bokseva.

- Karantena je mjesto gdje pri ulasku u sklonište dolaze svi napušteni psi, samim time je najosjetljiviji dio skloništa, najpodložniji zarazama i širenju istih. Iz tog razloga smo odlučili industrijski pod staviti prvo u karantenu, a zatim, ovisno o sakupljenim donacijama, i u ostatak skloništa - objasnila je Dalija Zubek.

U tri godine od otvorenja vrata, sklonište

je primilo više od tisuću pasa, koji su zakonski zbrinuti i velika većina udomljena. Svaki pas koji uđe u sklonište pregleda veterinar te se čipira, cijepi protiv zaraznih bolesti, očisti od vanjskih i unutarnjih nametnika. Psima karantena traje po procjeni veterinara, a za to vrijeme (i kasnije) su pod stalnom skrbi djelatnika skloništa, sve do udomljenja. Psi se obavezno kastriraju i steriliziraju kako bi što sretniji i bezbrižniji otišli u svoj stalni dom, a na taj način olakšava se i budućim vlasnicima.

PRVO POTRAŽITE U JAGODNOM

Dodajmo ovome da uz rad skloništa Grad radi i na besplatnom mikročipiranju pasa na području Grada, te se će uskoro krenuti sa subvencijom kastracije kuja na području Grada Velike Gorice. Skloništu za životinje želimo sretan treći rođendan, a njuškicama koje se tamo nalaze da što prije pronađu svojeg vlasnika koji će ih udomiti. To je ujedno poziv i svima vama koji razmišljate o kućnom ljubimcu - prvo ga potražite upravo u Jagodnom!

Ljekarne savjetuju

23

TRETMAN KOŽE NAKON LJETA LJETO NAM ULAZI U SVOJU ZAVRŠNICU I MNOGI SU SE OD NAS VRATILI SVOJIM SVAKODNEVNIM RADNIM OBAVEZAMA. DA LI STE NA SVOJIM GODIŠNJIM ODMORIMA NAPUNILI BATERIJE? DA LI STE SE USPIJELI BAREM MALO ODMAKNUTI OD SVAKODNEVNICE ISPUNJENE ROKOVIMA, BRIGAMA I STRESOM? ISKRENO SE NADAM DA JESTE. ORGANIZAM JEDNOSTAVNO TREBA TIH PAR TJEDANA GODIŠNJE DA SE “RESETIRA” I REGENERIRA. PREPLANULA PUT NAS JOŠ UVIJEK NOSTALGIČNO PODSJEĆA NA TE TRENUTKE OPUŠTANJA.

I

ako smo imali prilike uživati u jedinstvenoj kombinaciji sunca I mora (ili nekog drugog izvora osvježenja), neki od nas sada primjećuju I nuspojave ove ljetne kombinacije na koži. Suha, dehidrirana koža s vidljivim tamnim mrljama I dubljim borama, možda I gruba koža s aknama.

Svi ti simptomi najčešće su rezultat naše pojačane izloženosti UV zračenju, visokoj temperaturi, pijesku, boravku u prirodi, pogrešno odabranim kozmetičkim preparatima. Neumjereno izlaganje UV zračenju može uzrokovati oštećenja DNA, našeg genetskog materijala koja mogu imati razne posljedice na našoj koži: abnormalnu sintezu melanina (hiperpigmentacije), poremećenu dinamiku sinteze kolagena I elastina (zadebljana koža I nastanak bora), pojačanu aktivnost specifičnih enzima (matriksne metaloproteinaze) koji su odgovorni za razgradnju kolagena I sprečavanje stvaranje novog, pojačan nastanak slobodnih radikala koji potiču kaskadni niz upala u stanicama kože. Osim estetskih posljedica na koži, promjene mogu biti I puno ozbiljnije jer mutacija DNA može rezultirati I patološkim promjenama (aktiničke keratoze sve do malignog melanoma).

Osim odgovornog ponašanja na suncu I primjene adekvatnih preparata sa UV zaštitom, koža ima I svoj jedinstven obrambeni mehanizam zaštite od sunca: ravnomjerno stvara melanin i deblji sloj epitelnih stanica kako bi stvorila fizičku barijeru od UV zračenja. Takvo zadebljanje kože (hiperkeratinizacija) može uzrokovati pojavu ljuskanja kože ali I začepljenje pora. UV zračenje inicijalno suši kožu, ali ona to vrlo brzo kompenzira još intenzivnijom aktivnošću lojnih žlijezdi, što nakon ljeta rezultira još masnijom kožom I većim rizikom nastanka

akni. Mnogi od nas su nakon povratka s mora na svojoj preplanuloj koži primjetili pogoršanje tena I akne. Ovo je idelano vrijeme za piling ili eksfolijaciju, koji se ne preporučuju tijekom vremena intenzivnog sunca zbog mogućnosti hipersenzitacije I dugoročnih iritacija. Pilingom se uklanja višak odumrlih stanica epidermisa I priprema se za revitalizaciju. To je osnova svake njege, a pogotovo nakon ljeta. Nakon plinga koža će bolje apsorbirati aktivne tvari iz kozmetičkih preparata te će njihov učinak biti puno bolji. U kozmetičkim preparatima na tržištu nalazimo kemijske eksfolijense u dozvoljenim koncentracijama za kućnu primjenu na bazi AHA kiselina (glikolna, mliječna, fitinska, limunska) ili BHA kiselina (salicilna). Često se I radi mehaničkog učinka dodaju PET mikrozrnca ili još bolje usitnjene sjemenke raznih biljnih vrsta (marelice, jojobe, bambusa). Uvijek je potrebno izbjegavati osjetljivo područje oko očiju i s oprezom primjenjivati kod osoba s upaljenim aknama I rozacejom, te općenito kod osoba s hipersenzibilnom kožom.

Tada se preporučuju tretmani pilinga s blažim eksfolijensima. Kod masne kože dobre su I maske s glinom koje će upijati višak sebuma. U slučaju potrebe za intenzivnijim tretmanima vaš će vas dermatolog upoznati s mogućnostima pilinga sa snažnijim eksolijensima I u višim koncentracijama koje provode stručne osobe u dermatološkim ordinacijama.

Nakon ljeta osim pilinga lica, preporučuje se napraviti I piling cijelog tijela u svrhu uklanjanja odumrlih stanica kože tijela. Piling tijela je najbolje napraviti tijekom tuširanja s preparatom za tuširanje sa zrncima za mehaničku eksfolijaciju I eventualno s nižim koncentracijama hidroksikiselina u svrhu omekšavanja kože. Za maksimalni učinak savjetuje se odmah nakon tuširanja nanijeti hi-

dratantni losion ili kremu kako bi se hidratantni sastojci što bolje apsorbirali u kožu I zadržali u njoj. Često se nakon ljeta žalimo I na suhu, dehidriranu kožu koja se ljuska. Već spomenuta kombinacija visokih temperatura, mora I sunca narušava našu zaštitnu hidrolipidnu barijeru čime se povećava transepidermalni gubitak vode I koža se pojačano isušuje. A dehidrirana koža postaje sklonija stvaranju bora. Kod osjetljive, atopične kože sklone svrbežu preporučuju se preparati na bazi omega 6 masnih kiselina. Jedna od njih se nalazi u ulju noćurka.

Djeluje protuupalno , što takvoj koži najviše treba.

Visokovrijedno ulje u njezi vrlo suhe, upaljene kože sklone atopiji I općenito kada joj je potrebna intenzivna ishrana. Kombinaciju ulja noćurka, hidrolata hamamelisa, aloe vere I dekspantenola možete pronaći u Dr Stribor SOS kremi. Aktivni sastojci u kremi smiruju I regeneriraju suhu, oštećenu kožu I lica I tijela. A najvažnije od svega, lišena je nepotrebnih boja I mirisa pa su reakcije preosjetljivosti svedene na minimum. Zbog svojih sigurnih sastojaka pogodna je za primjenu od najranijeg djetinjstva.

Iako volimo ljeti tu “brončanu boju” na svojoj koži, moramo biti svjesni da sunčane zrake doprinose starenju kože I razvoju bora. Tretmani preuranjeno ostarjele kože usmjereni su na primjenu koncentriranih seruma koji sadrže veće koncentracije vitamina I ostalih sastojaka. Njihova je namjena da lokalnom primjenom uspore “kronološki sat” I donekle poprave nastala fotooštećenja. Birajte preparate na bazi hijaluronske kiseline koja je fiziološki prisutna u koži, ali starenjem opada njezina sinteza I na koju UV zračenje ima negativan učinak. Dr Stribor Ag-Au/CP hijaluronski serum prava je riznica ove moćne molekule. Osim visoke koncentracije hijaluronske kiseline, u serumu se se

nalazi koloidno zlato koje aktivira regeneracijske procese u koži. Ovaj serum odlično će se kombinirati s vašom kremom. Par kapi nanesite na kožu prije kreme ili još bolje pomiješajte na dlanu serum s malom količinom kreme I zajedno umasirajte na kožu. Na taj način će se krema bolje apsorbirati I postići ćete dugotrajniji efekt hidratacije s blagim lifting efektom.

I Dr Stribor Tonik Zlato&Ruža u službi je hidratacije kože. Esencijalna voda ruže u kombinaciji s dva ovlaživača, konzerviran srebrom u bočici s pumpicom nudi jednostavnu primjenu u bilo koje doba dana. Može I preko make up-a. Hidratizirajući sastojci idealni su za brzi oporavak isušene kože.

Još jedan serum zaslužuje svoje mjesto kada se spominje regeneracija kože nakon ljeta. Dr Stribor Echium Gamma uljni serum pruža koži intenzivnu njegu I ishranu. Visok udio nezasićenih masnih kiselina I vitamina iz pomno odabranih, egzotičnih biljnih ulja pravi je melem suhoj koži.

Ulje trputaste lisičine, borovnice, američke brusnice, kukui ulja, pulpe pasjeg trna pružaju koži idealan omjer esencijalnih tvari. Iako je uljne teksture, ne ostavlja masni trag. A za optimalan efekt kombinirajte ga s vašom svakodnevnom kremom.

Gospodarstvo

RADOVI SU UZNAPREDOVALI I ISTOVREMENO SE ODVIJAJU U TUROPOLJU (VUKOVINA, MRACLIN I OKUJE), KOBILIĆU, LUKAVCU TE RAKARJU ODNOSNO VELIKOJ GORICI.

S

vjedočimo radovima koji se odvijaju širom našeg grada, odnosno okolnih naselja u sklopu realizacije Projekta Aglomeracija Velika Gorica. Iako su tijekom proljetnih mjeseci zbog pandemije uzrokovane virusom COVID-19 radovi bili usporeni, popuštanjem mjera nastavljeni su i odvijaju se za-

dovoljavajućom dinamikom. Radovi su uznapredovali i istovremeno se odvijaju u Turopolju (Vukovina, Mraclin i Okuje), Kobiliću, Lukavcu te Rakarju odnosno Velikoj Gorici.

Za potrebe priključenja na sustav javne odvodnje inženjeri t.d. VG Vodoopskrba na području obuhvata projekta Aglomeracija Velika Gorica, terenskim obilaskom svake

građevine/nekretnine prikupljaju podatke za ugovore i izrađuju skice položaja budućih priključaka na svakoj konkretnoj parceli, sve prema dogovoru sa korisnicima.

O priključenju na sustav javne odvodnje, koje će biti moguće ostvariti po završetku cjelokupnog projekta Aglomeracija Velika Gorica, svi budući korisnici biti će pravovremeno obaviješteni.

SPONZORIRANO

Aglomeracija napreduje - radi se na pet lokacija

24/25 SPONZORIRANO

Višestambena zgrada na adresi Kralja Stjepana Tomaševića 2 Uk. vrijednost investicije: 920.161,88 kn Iznos bespovratnih sredstava EU (60%): 495.148,00 kn Iznos dodatnih bespovratnih sredstava RH (24%): 189.458,33 kn Iznos bespovratnih ukupno: 684.606,33 kn Stari energetski razred stambene zgrade: D Novi energetski razred stambene zgrade: B

Sport

Nogometna piramida Turopolja

1. HNL

2. HNL

VELIKOGORIČKI NOGOMET SAD I DEFINITIVNO IMA JASNO POSLOŽENU HIJERARHIJU, PIRAMIDU NA ČIJEM JE VRHU PRVOLIGAŠ, A NA DNU NAŠ JEDINI KLUB U SEDMOJ LIGI. OD UKUPNO 18 KLUBOVA U TUROPOLJU, NJIH 13 JE DANAS U PETOM I ŠESTOM RANGU

D

Piše: Marko Vidalina ugo je i predugo, godinama trajao jedan pomalo izvrnuti poredak u nogometnom Turopolju.

Bilo je to vrijeme kad je gradski klub Radnik grcao u problemima, a lokalni fanatici koristili priliku i podizali svoje klubove. Pa je Polet iz Buševca bio ligu iznad gradskoga kluba, jednako kao i društvo iz predgrađa, iz Kurilovca...

A onda se pojavila HNK Gorica. I stvari su se, dobrim dijelom i same od sebe, posložile. Gorica je treću ligu odmah zamijenila drugom, u ljeto 2018. godine i prvom ligom, a do "prebrojavanja" je usput dolazilo i dolje, u nižim ligama.

I nakon svega, piramida je stvorena. Turopoljska nogometna piramida. S jasnom podjelom uloga, s klubovima koji su gotovo

u pravilu tamo gdje im je u ovom trenutku i mjesto, s hijerarhijom koja je prijekopotrebna i neophodna ako želiš dobro nogometu u ovom našem kraju.

Nogometno središte Velika Gorica u ovom trenutku ima u svom sastavu 18 klubova sa seniorskim momčadima u natjecanju.

Svog predstavnika Turopolje ima, dakle, u najvišem rangu, ali i u trećem, četvrtom, petom, šestom i, posljednjem, sedmom.

Od svih liga, svih rangova, jedino u Drugoj HNL nema turopoljskih klubova...

U 1. ŽNL, ŠESTOM RANGU,JE NAJVIŠE KLUBOVA IZ TUROPOLJA, ČAK SEDAM, U JŽNL ŠEST

E, DA NAM JE JEDAN DRUGOLIGAŠ...

Šteta je što je tako, jer time bi cijela priča bila praktički savršena, ali sve to ponešto i košta... Grad puno daje u sport, to ne mogu osporiti ni najoštriji kritičari, no imati klub u drugoj ligi, uz prvoligaša, vrlo je zahtjevno u financijskom smislu. ŠRC Udarnik, između ostaloga, nema ni uvjete za igranje druge lige, bila bi potrebna i značajna ul-

MEŠTRICA ŽELI SAMO STABILNO

VETERANI SU TAMO FRAJERI

PRVI PUT LIGA NIJE ZADNJA

POSTOJE TEK DVIJE GODINE

VAŽNO JE DA NEMA ISPADANJA

NK Meštrica iz Gornje Lomnice imala je tijekom godina svoje uspone i padove, no sad se stabilizirala i u novoj sezoni cilj je upravo to - biti stabilan.

U Meštrici nitko ne prolazi lako...

NK Mladost iz Obrezine u nogometnom je Turopolju gotovo sinonim za veterane, koji su nedodirljivi već godinama, a seniorska momčad je u šestom rangu, u 1. ŽNL.

NK Kupa iz Pokupskog svojim je osnutkom oživjela nogomet u tom dijelu našega kraja. Krenula je Kupa, naravno, iz sedmog ranga, da bi prošle sezone izborila promociju.

NK Posavec iz Leknena prošle je sezone debitirao u ovom rangu, riječ je o još jednom mladom klubu, koji je osnovan 2018. Ovo je Posavcu druga sezona u šestom rangu.

NK Dinamo Hidrel iz Novog Čiča ima predsjednicu, gospođu Ivanu Cesarec, koja će učiniti sve da se opet izbjegne ispadanje u najnižu, sedmu ligu.

NA PUTU PREMA GORE: NOVA UPRAVA, NOVI ZANOS, NOVI PLAN ZA BIJEG S DNA Odgovor na pitanje "tko je na dnu piramide?" ne treba daleko tražiti. Dovoljno je pogledati tablice, koje kažu da je NK Turopolje iz Turopolja jedini naš predstavnik u posljednjem rangu natjecanja, u 2. županijskoj ligi. Uprava je nova, zanos je novi, ambicije puno veće, a cilj je "očistiti" zadnju ligu od Turopoljaca.

aganja u infrastrukturu... Za dvije sezone kreće jedinstvena 3. HNL, važno je u nju se ugurati, a drugoligaški snovi zasad će ipak ostati na čekanju.

Kurilovec je prekid prošle sezone dočekao u samom vrhu, na drugome mjestu trećeligaške tablice, a u četvrtom rangu dva će naša kluba to pokušati učiniti u ovoj sezoni. Lukavec i Gradići porazima su otvorili sezonu, prvi doma, drugi u gostima, ali tek je počelo, ima vremena i za jedne i za druge da ostvare isti cilj: "Biti gore, u vrhu."

Krene li se još ligu, dvije prema dolje, pojavljuju se natjecanja koja bi se mogla nazvati i - poluturopoljskima. U petom rangu, Jedinstvenoj županijskoj ligi, imamo čak šest klubova, ali i tu brojku nadmašuje 1. županijska liga, u kojoj ih je sedam!

Sedam je i liga ukupno, a u posljednjoj je jedini turopoljski predstavnik, prigodno, onaj koji nosi ime cijeloga kraja - NK Turopolje.

4. HNL

1. ŽNL

2.

26/27

SEZONA ZA VELIKA STVARI?! S VALDASOM NEMA ŠALE, RAČUNAJU SE SAMO POBJEDE Uvijek, u svakom trenutku utakmice, mi vjerujemo da možemo pobijediti. Želimo ići prema naprijed, zabiti gol više od protivnika, a to nam se i isplatilo, rekao je trener HNK Gorica Valdas Dambrauskas nakon druge pobjede u sezoni.

Sjajno je startala Gorica, pobjedama na gostovanjima u Varaždinu (5-1) i kod Slaven Belupa (2-1), čime je već u startu pokazala da ove se-

zone doista misli ozbiljno. U prve dvije prvoligaške sezone Gorici je Europa izmicala za jedno mjesto na tablici, a cilj je isti i ovoga puta - plasman u Europu. Za to će biti potrebno biti treći, možda i četvrti, a koliko je to teško izvesti govore imena protivnika, kao što su Dinamo, Hajduk, Osijek, Rijeka, Lokomotiva... Međutim, Valdas i njegovi igrači vjeruju u sebe, sigurni su da mogu.

LIGA JEDINI JE RANG NATJECANJA U KOJEM NEMA NITI JEDNOGA KLUBA IZ TUROPOLJA

LUDI RITAM 3. HNL: U 50 DANA 15 UTAKMICA

3. HNL

Što želimo u ovoj sezoni? Biti gore, u vrhu, i razvijati mlade igrače, no čeka nas teška sezona, puno teža od prošle.

Gaj Mače složio je odličnu momčad, Mladost iz Petrinje također, za Jarun kažu da je 'novi Vinograda', a tu smo i mi, Trnje, Lučko Trešnjevka.., kaže trener Kurilovca Perica Vidak uoči početka nove trećeligaške sezone, nakon pet mjeseci.

Neće im nakon tako duge pauze ići u prilog to što će u 50 dana, od 8. kolovoza do 29. rujna, odigrati 15 utakmica!

Trebat će Vidaku sve raspoložive snage, a novi igrači su mu ofenzivci Filip Hodak i Vlatko Martinović te nada Gorice Antonio Ćosić.

I MI GLEDAMO PREMA VRHU!

AMBICIJA JE BITI BOLJI NEGO LANI Lukavec je u 4. HNL ušao u ljeto 2019., s trenerom Slavenom Batovanjom, pa se rastao s njim i u prvu četvrtoligašku sezonu krenuo prilično loše. Usred sezone vratio se Batovanja, krenulo je to sve skupa dobrim smjerom, da bi cijelu priču prekinula - korona. Pojačao se Lukavec tijekom ljeta, doveo desetoricu novih igrača i ima ambicije biti bitno bolji i konkurentniji u ovom društvu nego prošle sezone.

Nogometaši Gradića već su starosjedioci u četvrtom rangu, uvijek negdje oko one famozne zlatne sredine, ali ove sezone i u Gradićima će ambicije biti nešto veće.

- Želimo se boriti za vrh, imati stabilnu sezonu, daleko od bilo kakve borbe za ostanak - poručuju iz Gradića, a to je ono što bi vjerojatno svi klubovi iz lige željeli.

Gradići dalje idu u istom sastavu, s minimalnim promjenama.

KUČANI UVIJEK ŽELE VIŠE NK Turopoljac iz Kuča nekad je igrao i 3. HNL, a od prošle sezone je opet petoligaš. S velikim ambicijama, s lijepo posloženim klubom, ali i sa željom da momčad izgleda kudikamo bolje nego prošle sezone.

JŽNL

2. ŽNL

KLAS JE NEGDJE ZAPEO...

LOMNICA UVIJEK STABILNA

U POLETU ZNAJU IĆI NAPRIJED

VRATILI SE GDJE IM JE I MJESTO

STRESNO, ALI OPET SU OVDJE

NK Klas iz Mičevca prošle je sezone jedino nešto neviđeno, kao recimo korona, moglo ostaviti u JŽNL-u.

No korona je stigla, nitko nije ispadao iz lige, pa tako ni Klas.

Koji je u novu sezonu krenuo porazom 0-6...

NK Lomnica iz Donje Lomnice također je jedan od starosjedioca u petom rangu natjecanja.

Nikad s velikim i glasnim najavama, uvijek neugodni svakom protivniku i uvijek tu negdje, u sredini. Cilje je isti i ove sezone.

NK Polet iz Buševca u slavnim je danima bio trećeligaš, a danas je u puno realnijim okvirima.

Mjesto poput Buševca moglo bi iznijeti i rang više, no zna se da je ponekad ljepše biti prvi u selu nego...

NK Ban Jelačić iz Vukovine bio je na vrhu tablice 1. ŽNL u trenutku prekida sezone i automatski je otišao gore.

Zasluženo, jer klub iz Vukovine po svemu nadilazi šesti rang, u kojem je bio zadnjih godina.

NK Mraclin je u 1. ŽNL pauzu dočekao kao drugi, pa je promociju morao loviti kroz kvalifikacije. I uspjeli su, na neutralnom terenu u Rakitju pobijedili su Pušću 2-0 i vratili se u ovakvom klubu prikladniji rang.

KOBILIĆ SE TEŠKO PROLAZI

SAMO DA NEMA STRESA...

NK Vatrogasac iz Kobilića ima navijačku skupinu, ima vrijedne entuzijaste u klubu i oko njega, ima istu okosnicu momčadi već godinama, doma ih je jako teško dobiti... A oni su zadovoljni tu gdje jesu.

NK Buna iz Velike Bune godinama nije ni imala seniorsku momčad, samo mlađe uzraste.

Sad je opet ima, u šestom je rangu, a glavni cilj je - ostati u ligi. I dobro se zabavljati.

Sport

SAMO DA SE IGRA...

Košarkaši spremni za regiju, ali virus donosi neizvjesnost

N

OZBILJNA IMENA I - JOŠ DVOJICA

Niz je, barem zasad, zaključio 29-godišnji Ivan Batur, krilo iz zadarske škole košarke, raznovrstan igrač koji je prošlu sezonu odigrao u dresu Škrljeva. I to je, ako dobro brojimo, deset igrača. Plus mladi Majcunić, koji će iskustvo zasad skupljati vjerojatno kroz posudbu u Zrinjevcu.

- Zadovoljan sam kadrom koji smo okupili, ali znate kako treneri uvijek kažu...

Fale mi još dva igrača - sa smiješkom kaže trener Sesar dvadesetak dana prije nego što bi sezona trebala krenuti.

UKAŽE LI SE JOŠ KAKVA PRILIKA NA TRŽIŠTU, NARAVNO DA ĆEMO REAGIRATI

I doista, ima Sesar čime i biti zadovoljan, jer posložena je doistaozbiljna momčad. Široj javnosti sva ta imena možda neće značiti previše, ali svi oni koji su na bilo koji način uključeni u svijet domaće košarke jako dobro znaju tko su Kalajžić, Kovačevič, Ljubičić, Batur... No sve to ne znači da Gorica ne traži i dalje, jer ova "ottobarićevska" još dva igrača koja nedostaju zvuče kao sasvim logično razmišljanje. Sezona će biti duga, naporna, utakmica jako puno, bit će i ozljeda, a za sve to trebat će biti spreman.

JAČA MOMČAD, JAČA EKIPA IZ POZADINE

Iako, kad je o svemu tome riječ, nad glavama se nadvija jedan veliki "ako". Ako sve bude u redu, ako se virus smiri, ako sezona krene na vrijeme, ako se išta uopće bude igralo... Neizvjesnosti koliko hoćeš.

Prvo kolo domaćeg prvenstva Gorica bi trebala igrati 19. rujna, dok bi ABA liga 2 po aktualnom planu krenula 1. listopada. Međutim, naravno da je u svemu tome puno upitnika, jer konačnu riječ ipak će reći epidemiolozi. Situacija s koronom zasad nije blistava i upitno je kad će se i kako igrati regionalno natjecanje. Zasad se vodstvo lige, kao i domaćeg saveza, brane šutnjom, a za to vrijeme redaju se pretpostavke, prognoze, ideje i vizije.

Jedna od njih kaže da bi se regionalna liga podijelila na "istok" i "zapad", da bi se klubovi iz Hrvatske, Slovenije i BiH iz oba regionalna ranga spojila u jednu ligu, oni iz Srbije, Crne Gore i Makedonije u drugu, pa da bi se igrali turniri, pa da bi se formirao "balon" po uzoru na NBA ligu... Tako se, eto, košarkaški kuloari zabavljaju, a konačna odluka se čeka.

Gorica je, hvala na pitanju, spremna!

Doista, po svemu je spremna, jer klub je tijekom ljeta napravio novi iskorak i na drugim poljima, ne samo na terenu. Pojačanja su stigla i u organizacijskom dijelu, u sektoru o kojem se uglavnom ne čuje puno, o ljudima čija imena nisu u fokusu, ali bez njih nijedan klub ne može funkcionirati. Odlazak Ivana Perinčića u Zadar ispraznio je mjesto pomoćnog trenera, na kojem je sad Bože Radoš, a na daljinu će pomagati i Miki Starčević, trener one slavne generacije Medije.

Radi u Poljskoj, ali na vezi je sa svojom Goricom...

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

a ulasku u kolovoz košarkaši Gorice bili su na pola puta. Točnije, na šestorici igrača u rosteru. Pripreme samo što nisu počele, sastanak je bio dogovoren za 6. kolovoza, a trener Josip Sesar imao je četvorku iz prošle sezone, Majcunića, Mašića, Kapustu i Mazalina, prinovu iz Splita Matu Kalajžića i povratnika Marka Bakovića. Laiku bi izgledalo zabrinjavajuće...

- Sve je pod kontrolom. Razgovaramo s igračima, mnogi žele doći igrati u Goricu, a na nama je da napravimo najbolju moguću selekciju. Uostalom, za pravog igrača nije mi kasno čekati ni početak rujna - govorio je trener Sesar.

I nisu to bile prazne priče, jer ubrzo je krenulo...

Za početak je potvrđeno da stiže mladi i silno talentirani Ivanov brat Hrvoje Majcunić iz juniora Cibone, a onda su počeli stizati igrači s imenom i prezimenom. Prvo Maj Kovačevič (30), iskusni slovenski šuter koji je stigao iz Splita, a u dresu Zadra i Krke igrao je i ABA ligu.

Najviši razred regionalne košarke prošao je i Krešimir Ljubičić, 21-godišnji, 211 centimetara visoki centar koji je došao iz Cibone, a u mlađim kategorijama bio je standardni reprezentativac Hrvatske. Isto vrijedi i za igrača koji je potpisao već dan poslije. I Emil Savić, 22-godišnji bek koji je posljednjih godina igrao u Španjolskoj i Njemačkoj, bio je reprezentativac u svim uzrastima, a novu šansu potražit će u Gorici.

Bošnjak je prošle godine osvojio i titulu prvaka Balkana

28/29

Europo, oni stižu: Nikad jača Gorica!

Trener Andrija Nikolić dobio je dva važna pojačanja, a zatim i trojicu povratnika iz Zagreba

RUKOMETAŠI NA RUMUNJE U EUROPSKOJ LIGI IDU S ĆAVAROM, SRNOM, KLARICOM, BUROM, NOVAKOM... I S VELIKIM AMBICIJAMA

V

Turistički grad i momčad koju Europa poznaje AHC Potaissa Turda, kako se punim imenom zove protivnik Gorice u 1. pretkolu Europske lige, igrat će u nekom od europskih natjecanja šesti put u posljednjih sedam godina. Dovoljno to govori o prednosti u iskustvu nad Goričanima, koji su u klupskoj povijesti odigrali samo dvije europske utakmice. Gostovanje za pamćenje naši će rukometaši imati u gradiću Turdi, dobro posjećenoj turističkoj destinaciji, nekad industrijskom središtu... Klub Potaissa postoji od 2000. godine.

elikim je koracima gorički rukometni klub zagrabio prema naprijed otkad je uspostavljena suradnja s PPD Zagrebom, a na klupu sjeo Andrija Nikolić. Ta se priča počela rađati u kasnu jesen 2018. godine, u trenucima kad je Gorica čvrsto držala dno premijerligaške tablice i s neizvjesnošću gledala prema budućnosti. Danas, nepune dvije godine poslije, Gorica kao prva momčad prošlosezonske Premijer lige ide na europski izazov, na put u Rumunjsku.

- Čeka nas dug i naporan put, devet sati u autobusu, ali spremni smo na sve. Krenut ćemo u noći na petak, kako bismo stigli u Turdu do ručka, odmorili se, odradili trening... I u subotu utakmica - u kratkim crtama iznio je plan puta trener Nikolić.

Na put prema središnjoj Rumunjskoj, u gradić u blizini Cluja, Nikolić će povesti respektabilnu momčad, sastav koji bi morao biti i snažniji nego lani.

- Velika većina momčadi ostala je iz prošle sezone, došli su nam lijevi vanjski Dominik Novak iz Varaždina i desni vanjski Lucian Bura, gorički igrač koji je zadnjih godina bio u Sloveniji. Uklopili su se jako lijepo, kao da su već dugo s nama, a tako će sigurno biti i s trojicom igrača koja su nam došla pomoći u Europi - kazao je trener, pa otkrio o kojem se trojcu radi.

MOŽE SE REĆI DA SU RUMUNJI FAVORITI, ALI ZNATE...

FAVORITI NE POBJEĐUJU BAŠ UVIJEK

ĆAVAR, SRNA I KLARICA ĆE POMOĆI ZA EUROPU, A ZATIM ĆE SLIJEDITI DOGOVOR S PPD-OM

NEKI MEĐUNASLOV

Sve su to dobro poznata lica, počevši od najboljega goričkog strijelca iz posljednjih sezona Davora Ćavara, pa do Zvonimira Srna i Luke Lovre Klarice, također dojučerašnjih igrača Gorice. Sva trojica pripreme su prošla s PPD Zagrebom, no neće im biti problem uklopiti se u dobro im poznatu viziju trenera Andrije. I to je dobra vijest, jer Goričane na početku drugog europskog iskoraka u klupskoj povijesti čeka vrlo ozbiljan protivnik.

- Preko naših trenera i igrača koji igraju

u Rumunjskoj uspjeli smo doći do velikog broja snimki njihovih utakmica iz prošle sezone i to nam je puno pomoglo u pripremi. Riječ je o vrlo iskusnoj momčadi, sa samo dva stranca, dva Srbina, koja igra izuzetno natjecateljski rukomet. Čvrsti su, snažni, jako teško gube utakmice na domaćem terenu... Zbog skautinga je dobro što praktički uopće nisu mijenjali momčad u odnosu na prošlu sezonu - govori Nikolić i nastavlja: - U trenutku kad je prekinuto njihovo prvenstvo, bili su drugi na tablici, a ovako uspoređujući rekao bih da je to momčad koja pripada najmanje u vrh naše lige. Teško je na taj način govoriti, ali recimo da su malo ispod razine Nexea. Budući da je tako, rekao bih da su oni favoriti u ovom našem dvostrukom okršaju, ali znate i sami da favoriti u sportu ne pobjeđuju uvijek...

NEKI MEĐUNASLOV

Rumunjska liga značajno je narasla kvalitetom posljednjih godina, puno se ulaže, igrači imaju primanja kakva u našim okvirima ne mogu ni zamisliti, no Gorica ima svoju računicu. I svoj način.

- Odradili smo dobre pripreme, zadovoljan sam onim što je iza nas, a u ovim okolnostima najvažnije je da smo svi zdravi. Forma nam u ovom trenutku nije na najvišoj mogućoj razini, što je i normalno s obzirom na pauzu koja je iza nas, no iz treninga u trening sve smo bolji. Vjerujem da ćemo već u Rumunjskoj otići razinu iznad onoga što smo pokazivali u pripremnim utakmicama - istaknuo je trener Nikolić.

Tjedan dana poslije, 5. rujna, igrat će se i uzvrat u Velikoj Gorici, a hoće li na njemu biti publike... E, to ostaje za vidjeti. U svakom slučaju, Gorica je na početku jedne potencijalno vrlo lijepe priče, u jakom natjecanju kao što je novooformljena Europska liga, s možda i najjačom momčadi u povijesti kluba. Ajmo, Gorica! (mv)

DINO, MAJSTORE: U DVA DANA OTRČAO DO DVA ZLATA NA PRVENSTVU DRŽAVE

K

oliko je Dino Bošnjak uspješan u onome što radi, gledajući hrvatske okvire, teško je riječima opisati bolje nego što to rade njegovi rezultati. Godinama već Dino, višestruki najbolji sportaš Velike Gorice, nema pravu konkurenciju na domaćim stazama u njegovim omiljenim disciplinama. Nastavilo se u tom ritmu i na ovogodišnjem seniorskom prvenstvu Hrvatske...

Domaćin prvenstva za seniorke i seniore ovoga puta bio je Hrvatski atletski savez i Atletski klub Agram, trčalo se u Zagrebu, a vrijeme je bilo - teško. Vruće i sparno, živa se vrzmala oko 30 stupnjeva, a to je odgovaralo svima osim trkačicama i trkačima na srednjim i dugim prugama. A upravo to je područje na kojem dominira naš Dino Bošnjak. Kao što je dominirao i sad.

Bošnjak, glavna uzdanica Atletskoga kluba

Velika Gorica, opravdao je ulogu favorita i pobijedio na 3000 metara s vremenom 8:33.63 minuta. Usporedbe radi, u kolovozu prošle godine, na ekipnom EP-u, tri kilometra je pretrčao čak 32 sekunde brže.

I zato je otac i trener Damir Bošnjak bio prilično jasan nakon utrke.

- Zadovoljan sam osvojenom titulom, naravno, ali nisam i rezultatom.

Trebalo je, međutim, ostaviti i malo snage za dan poslije, za novu utrku, za novi lov na zlato. I u utrci na 5000 metara Dino je bio praktički jedini kandidat za zlatnu medalju, a očekivanja je i ispunio. Osvojio je prvo mjesto i na pet kilometara te tako na dvije najduže pruge osvojio dvije titule prvaka Hrvatske. U dva dana. Fantastično!

- Dino je istrčao tipičnu taktičku utrku prilagođenu nepovoljnim uvjetima, odnosno jako visokoj temperaturi i sparini. Tijekom

U SUBOTU JE ZLATNU MEDALJU UZEO NA 3000, A U NEDJELJU NA 5000 METARA...

utrke pustio je druge da se smjenjuju u vodstvu i diktiraju tempo, a u završnici je prestigao sve suparnike produženim finišom u posljednjih 300 metara - prepričao je drugu pobjedu otac i trener Damir.

Iako se održalo po prilično nepovoljnim vremenskim uvjetima, državno prvenstvo donijelo je nekoliko važnih rezultata, kao i potvrdu da je Dino Bošnjak prerastao okvire hrvatske atletike. Odavno je njegova želja iskoračiti na višu, zašto ne i na najvišu razinu, sanjao je nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju, ali i njegove je snove i ambicije na čekanje stavila ta nesretna korona.

Fanatik treninga poput njega, sasvim je izvjesno, nije gubio vrijeme u svemu onome što se događalo posljednjih mjeseci i lako je pretpostaviti kako će iz svega ovoga Dino Bošnjak izaći kao još bolji, još brži. Kao dovoljno brz da ulovi vlastite snove.

Dvaput se Dino morao penjati na postolje s ispisanim brojem jedan

30

Sport

Ukratko

KRENULI SU I GORIČKI PLIVAČI: LUKA PROBIO LED

Nogometaši iz Gornje Opatije došli su do vrijednog pobjedničkog pehara na popularnoj Breškoj ligi, na oduševljenje cijelog sela

Turopolje i Gornja Opatija ove godine kraljevi ljetnih liga

Prvenstvo Hrvatske u plivanju na otvorenim bazenima Mladosti u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog plivačkog saveza održano je 8. i 9. kolovoza 2020. godine, a taj datum ući će u povijest velikogoričkog plivanja.

- Ovo prvenstvo je povijesno za gorički klub, jer je na njemu sudjelovao i plivač Luka Dodlek, koji je predstavljao klub u disciplini 50m prsno i zauzeo 14. mjesto u seniorskoj konkurenciji - kazala je Sara Brajković, trenerica Plivačkog kluba Gorica.

Gorički unutarnji bazen nema dimenzije za vaterpolo, imat će ih vanjski, ali za plivanje je dovoljno i ovo što već postoji.

- Nakon kraćeg odmora od 1. rujna klub kreće s treninzima i upisima u novu plivačku sezonu - pozvala je zainteresirane trenerica Brajković.

Posljednjih dana u tijeku je bio godišnji remont i čišćenje bazena, sve aktivnosti kreću 1. rujna.

U MALONOGOMETNOJ LIGI TUROPOLJA I POSAVINE NAJBOLJI SU BILI NOGOMETAŠI TUROPOLJA, A U "BREŠKOJ LIGI" JE KONAČNU POBJEDU ODNIJELA GORNJA OPATIJA

Z

a ljubitelje nogometa, ali i svega onoga što uz amaterski sport ide, u ljetnim mjesecima nema boljih destinacija od onih na kojima se igraju ljetne lige. Na našem području imamo dvije takve, svaka sa svojim posebnostima i specifičnostima, čarima i rivalstvima...

Turopolje je pobjedom 2-0 protiv Drnka u posljednjem kolu potvrdilo vodeću poziciju i s tri boda prednosti osvojilo pobjedničku titulu 6. Malonogometne lige Turopolja i Posavine. Statistika pokazuje da je ova momčad u dvomjesečnom natjecanju u svim segmentima bila najbolja. Kuče je nakon serije pobjeda u prethodnih pet izdanja ove lige osvojilo drugo mjesto, a na treće mjesto plasirala se Vukovina.

Tri prvoplasirane momčadi nagrađene su peharima, a Turopolju je uručen i prijelazni pehar. Trojici najboljih pojedinaca uručene

NAJBOLJA MOMČAD NA TURNIRU NIJE IMALA NAJBOLJEG STRIJELCA, A NI IGRAČA

su statue nogometaša i poklon bonovi, a priznanja su dobili i članovi ‘dream teama’. Čička Lazina je nagrađena za "fair play", Drnek je najbolji domaćin organizator, a Buševec je najbolji gost. Najbolji igrač je Josip Mihanović (Turopolje), najbolji vratar Ivan Zagorac (Kuče), najbolji strijelac Filip Harambašić (Gornje Podotočje), a u najboljoj momčadi turnira su Ivan Zagorac, Josip Mihanović, Filip Harambašić, Andreas Šejić (Turopolje), Mateo Nikić (Vukovina) i Matej Karlović (Veleševec).

PETI PO GOLOVIMA, A - PRVACI!

Finale 17. malonogometne lige Vukomeričke gorice, poznatija kao Breška liga, odigrano je na Blagdan Velike Gospe u Dubrancu. Bilo je raspjevano, raspoloženo, dijeljene su nagrade i priznanja, skandiralo se najboljima, poljupci i zagrljaji na sve

strane, parada krasnih djevojaka i mladih mama, pilo se i nazdravljalo, a prostor unutar i ispred mjesnog doma bio je premali da primi mnoštvo Brežana i njihove goste. Bio je to perfektan završetak Lige od 15 kola, po mjestima od Male Bune do Pokupskog te od Kozjače do Hotnje.

Ovogodišnja Liga bila je izuzetno izjednačena, nekoliko momčadi smjenjivalo se u vodstvu, na kraju su se tri prvoplasirane smjestile unutar dva boda! Na kraju, složili su se svi, Gornja Opatija je u dramatičnom raspletu zasluženi pobjednik, jer je njena igra najmanje oscilirala. Zanimljivo, pobjednička momčad u svojim redovima nema ni najboljeg strijelca, ni najboljeg igrača. Po efikasnosti su tek peti, po primljenim pogocima drugi najbolji. No bilo je dovoljno.

Cityportal.hr je peti put birao najboljeg domaćina, a ove godine to je Donji Hruševec.

Nogometaši Turopolja naslov pobjednika MNL Turopolja i Posavine osigurali su pobjedom protiv Drneka, što su itekako znali proslaviti

VRIJEME ZA SPORT: DVA RUKOMETNA KLUBA ZOVU S približavanjem nove školske godine, kreće i dječji sport. Gotovo svi gorički klubovi upisuju svoje članove, dovoljno je pregledati Facebook profile kluba u koji roditelj želi upisati dijete za sve informacije, a naša dva ženska rukometna kluba posebno su aktivna u animaciji.

"Dobrodošle su sve djevojčice 2008. godišta i mlađe, sve informacije možete dobiti na broj 098 47 11 30 ili mailom na zrkudarnik2000@gmail.com", objavili su iz ŽRK Udarnika, a slične želje imaju i u drugom gradskom klubu, ŽRK Gorici: "Želite li da se vaše dijete socijalizira kroz igru i zdravi način života, te da se nauči nositi s pobjedama i porazima, želite li da stekne zdrave navike i uspješno si organizira vrijeme, naš klub je pravo mjesto! Informacije možete dobiti na brojeve 091/959-1429 ili 091/448-8274, ili na e-mail zrkgorica1972@ gmail.com.