Reporter 395 - 30.07.2020.

Brza i lijepa: Ona siđe s modne piste i uzme medalju!

Nina Vuković (18) postala je miss fotogeničnosti na Miss sporta, pa druga u državi u trčanju na 800 metara

Broj

VG Sabor

395 Godina XIX

Str. 27

VELIKA GORICA 30. 7. 2020.

'POSTIO SAM TRI DANA U TJEDNU I SKINUO 50 KILA'

Str. 10

BARIŠIĆ I AČKAR ZAJEDNO NA MARKOVU TRGU GRADONAČELNIK I NJEGOV ZAMJENIK ZAVRŠILI SU U SABORU NAKON IZBORA

VRAĆA LI SE ČIČE?!

DOSSIER ČIČE Donosimo prostorni plan za jezero Čiče: za pet godina hoteli, kamp, vodeni park, kupališta, kafići...

Str. 16-17

Euro Gorica

Str. 26

RUMUNJSKA NA POČETKU PUTA RUKOMETAŠI IZBORILI NASTUP U EUROPSKOJ LIGI, PRVI PROTIVNIK RUMUNJI...

Tomislav Jakovljević nakon godina borbe debljinu pobijedio metodom autofagije Str. 22

Crtice iz Gorice...

RIJEČ UREDNIKA

Ma samo da konačno sve maske padnu Ćudljivo je neko ljeto u tijeku, kako i priliči jednoj ovako čudnoj godini, trenutak s paklenim vrućinama, trenutak s nevremenima koja dovode do omanjih poplava. I kad nakon svega što je iza nas, nakon bizarnog proljeća koje ćemo pamtiti, nakon potresa i korone, pa sad i poplave, nije čudno da se u bespućima internetskih humoreski nađe i fotografija na kojoj su skakavci, uz tekst "Jesmo sad mi na redu". Ukratko, vrijeme je ovo u kojem je teško ostati normalan.

Vrijeme je ovo u kojem te i dalje okružuje strah, u kojem te bombardiraju crnim prognozama, u kojem se dijele otkazi, a svaki dan broje bolesni. Kvragu, vrijeme je ovo u kojem moraš nabiti masku na lice prije nego uđeš u kvartovski dućan, u kojem i tvoj konobar nosi masku... Pa se, nakon "antivaksera", pojave i "antimaskeri", ekipa koja se gorljivo bori protiv nošenja maski, svatko iz nekih svojih pobuda.

Osobno, ne volim maske. Prezirem ih. One su ružna scenografija u životnoj predstavi koju više nikad ne želimo gledati. Stvaraju psihozu, nemir, nesigurnost... I nitko pojma nema koliko će sve to trajati, kad će maske konačno pasti. Jesen, kažu, donosi nove izazove, a nama preostaje samo vjerovati onima koji, valjda, znaju bolje. I nositi te glupe, dosadne maske do kad god ne kažu da za to više nema potrebe.

Jer, kako god okreneš, bolje je biti pametan nego pametovati.

Počela je nova školska godinaMet faceaturepe pa illit que nonsedi cusci adiorehendam in perum nis mil i

Godina bez Ivana

NA GODIŠNJICU TRAGIČNOG STRADANJA VATROGASCA IVANA GALEKOVIĆA, 20. SRPNJA, NA VATROGASNOM DOMU U MRACLINU, KOJI NOSI NJEGOVO IME OTKRIVENA JE SPOMEN PLOČA

P

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 18. travnja 2019.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Tehnički urednik: Zvonko Šimunić Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Slavonska avenija 4, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

Bila je to, činilo se, jedna sasvim obična ljetna subota u našem gradu, srpanj je jurio prema svome kraju, mnogi su se već okrenuli svojim godišnjim odmorima… A onda se, u poslijepodnevnim satima, nebo nekako “narogušilo”, naoblačilo se, nadvila se neka tamna sjena na jednu naizgled običnu subotu koja se u sekundi pretvorila u tužnu, depresivnu, razarajuću subotu.

“Poginuo je vatrogasac”.

Bila je to i nogometna subota, na gorički stadion stigao je Inter iz Zaprešića, a rečenica koja je počela kružiti tribinama učinila je da sve u sekundi gotovo potpuno utihne. Već nekoliko trenutaka kasnije došla je i dopuna tragične informacije… Požar je izbio na krovištu kuće u Ulici Mate Lovraka 37, pripadnici goričke Javne vatrogasne postrojbe izašli su na teren, a život je tog kobnog 20. srpnja 2019. izgubio 24-godišnji vatrogasac iz Mraclina, Ivan Galeković.

OSMIJEH KOJIM JE ČASTIO...

Rijeke suza prolivene su sljedećih dana, tjedana i mjeseci zbog tragično izgubljenog mladog života, a puno lakše obitelji, prijateljima, kolegama i poznanicima nije ni cijelih godinu dana poslije.

"Prijatelju, kolega… Prošla je godina dana od kad te nema, duga godina bez tvoje jutarnje radosti što si došao na svoj ‘posao’.

NEĆEMO PLAKATI NEGO ĆEMO PONOSNO UZDIGNUTI GLAVU PA SE NASMIJATI...

NAŠ GALE, SVOJOM ŽRTVOM TI SI SAM SEBI PODIGAO NAJTRAJNIJI SPOMENIK

Svi znamo da tebi to nije bio posao. Tebi je to bio odlazak na druženje s prijateljima i pomaganje ljudima. Tako je bilo i toga sunčanog jutra, popila se zadnja kava i kovali zadnji planovi za budući život. A tko bi znao da su zadnji… I tog paklenog dana si radio ono što si najviše volio, pomagao si ljudima. Ali Bog je za tebe imao druge planove i tada smo se uvjerili da stvarno uzima one najbolje sebi. Prijatelju, prošla je godina, proći će ih još mnogo uz nerazmjernu bol i ponos, ali uvijek ćemo pamtiti te prekrasne dane sa tobom, taj smijeh s kojim si nas častio svakog jutra. Zato, prijatelju i kolega… Nećemo plakati nego ćemo ponosno uzdignuti glavu i nasmijati se prema nebu, onako kako si nas ti učio.

Ivek, neka ti je vječna slava i hvala ti!”

STIGLI I PRIJATELJI IZ DALMACIJE

Ovim su se riječima Ivana Galekovića, točno godinu dana poslije, prisjetili njegovi prijatelji i kolege iz JVP-a. Hrabro i odvažno su ga se prisjetili, onako kako bi Ivek najviše i volio...

I baš na taj dan u njegovu Mraclinu, u nazočnosti članova obitelji, predstavnika vatrogasnih zajednica našega kraja, vatrogasca iz Kaštel Sućurca te Ivanove velikogoričke vatrogasne postrojbe i mještana Mraclina, predsjednik DVD-a Mraclin Antun Kos otkrio je spomen-ploču na Vatrogasnom domu, koji nosi Ivanovo ime. Još

Spomen ploču otkrio je predsjednik mraclinskog DVD-a Antun Kos

jednom smo se mogli podsjetiti Ivanovog vatrogasnog životopisa, od dječjih dana u mraclinskim vatrogascima do profesionalne karijere u goričkom JVP-u, tragično prekinute prije točno godinu dana.

- Dragi Gale, svojim životom i svojom žrtvom ti si sam sebi podigao najtrajniji spomenik. U ime svih članica i članova našeg DVD-a veliko ti hvala. Počivaj u miru našeg Stvoritelja koji te je poslao da ovaj svijet napraviš boljim. Slava i hvala našem Galeu - riječi su s kojima su se Galeu zahvalili mraclinski vatrogasci.

Marko Vidalina

KRISTINA DOBILA NAGRADU: CURU IZ LEKENIKA IZABRALI ZA NAJUSPJEŠNIJU Prestižnu titulu Herman Gmeiner Award neslužbeno je osvojila Hrvatica Kristina Ivanuš, djevojka koja je odrasla u SOS Dječjem selu u Lekeniku. Riječ je tituli koja se dodjeljuje uspješnoj djeci SOS Dječjeg sela, i to na globalnoj razini.

U kategoriji ženskih natjecateljica 21-godišnja Kristina je najmlađa, a kako je izjavila u gostovanju u emisiji Dobro jutro, Hrvatska na HRT-u, prema ljestvici je imala čak 20.000 glasova više od drugoplasirane u ovom natjecanju, djevojke iz Kazahstana.

Za ovu prestižnu nagradu natjecalo se 200 djece i mla-

dih iz cijeloga svijeta, a dodjeljuje se samo jednom mladiću i jednoj djevojci. Službeni rezultati bit će poznati ovih dana, no stvari su prilično jasne...

- Sretna sam što mogu predstavljati Hrvatsku na ovako lijepi način. Ponosna sam na sebe jer sam uspjela ući u uži odabir među četiri finalistice. Mislim da će mi olakšati moje buduće studiranje - kazala je Kristina.

Kristina je postala dijete SOS Dječjeg sela Lekenik sa samo četiri godine gdje je došla sa starijom sestrom koja joj je uvijek bila najveća podrška. Živjele su u SOS obitelj s još četvero djece i SOS mamom.

Grad Velika Gorica

PREDSTAVILI STRATEGIJU ZA OSOBE S INVALIDITETOM Vijećnici su upoznati i s prijedlogom III. Strategije izjednačavanja mogućnosti i prava za osobe s invaliditetom na kojoj je radilo 80 stručnjaka iz civilnog sektora, socijalne skrbi, zdravstva, gradske uprave te osobe s invaliditetom. U Gorici i okolici živi 6131 osoba s invaliditetom, a ovim dokumentom želi se podići kvaliteta njihova života.

Kroz prethodne dvije strategije pokrenuta je posudionica ortopedskih pomagala, nabavljena su dva kombija za prijevoz osoba s invaliditetom, instalirani zvučni signalizatori na semaforima, upušteni rubnjaci, osigurani osobni asistenti za učenike...

Trećom Stategijom predviđeno je, između ostalog, bolja pristupačnosti zdravstvenim ustanovama, stvaranje uvjete za osnivanje univerzalne športske škole za djecu s teškoćama u razvoju te osiguranje pristupačne sportske dvorane.

TRAŽE SE DRUGI MODELI JAVNOG PRIJEVOZA Zbog povećanih troškova za javni prijevoz Grad traži druge modele javnog prijevoza. Nnakon što je nakon prekida zbog pandemije opet uspostavljena redovna linija ZET-a, linija 330 ukinuta je zbog preusmjeravanja autobusa u Zagreb, gdje je nakon potresa bio obustavljen tramvajski promet. Javni prijevoz se provodi kroz ugovor iGorice i ZET-a, ali u posljednjih nekoliko mjeseci trošak prijevoza značajno je porastao.

- Mjesečni troškovi bili su 850 tisuća kuna, a sada su dva milijuna kuna. To su jasni pokazatelji da se moramo zabrinuti. Godišnje smo za subvenciju prijevoza izdvajali deset milijuna, a sad bi nas to stajalo 24 milijuna kuna objašnjava gradonačelnik.

Grad intenzivno traži rješenje.

- Ugovorena cijena kilometra je preko 21 kunu, a trebala bi još i porasti! Traži drugimo drugi model i morat ćemo ga naći!

SPONZORIRANO

Ukratko

2/3

PRIHODI 340,6, RASHODI 365,4 MILIJUNA KUNA O izvršenju Proračuna za 2019. godinu, u ime predlagatelja, gradonačelnika Dražena Barišića, na Gradskom vijeću izvijestila je pročelnica Upravnog odjela za financije i proračun Žaneta Štefančić. Istaknula je da je proračunska 2019. bila jedna od najznačajnijih, što se tiče visine proračuna.

Ostvareno je 340.600.857,01 kuna prihoda i primitaka ili 88,68 % godišnjeg plana te 365.405.929,29 kuna rashoda i izdataka, što je 96,49 % od godišnjeg plana.

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. tako je ostvaren manjak prihoda i primitaka d 24.805.072,28 kn, a koji s manjkom iz 2018. godine od 11.141.207,73 kn čini ukupan manjak u iznosu 35.946.280,01

kn. Od toga deset milijuna kuna ide na predfinanciranja projekata iz EU, a ta bi se sredstva trebala vratiti u idućoj godini.

Na dnevnom redu bilo je i Izvješće o radu gradonačelnika od srpnja do prosinca te Izvješće o radu VG Čistoće, tvrtke koja pruža uslugu odvoza komunalnog otpada za 21 tisuću korisnika. VG Čistoća, istaknuto je, pokrenula je pilot-projekt sakupljanja biootpada, građani imaju mogućnost odvoza glomaznog otpada i korištenja reciklažnih dvorišta. Do kraja godine korisnicima će stići spremnici za papir i plastiku, a kontinuirano se ulaže i u opremu. Najveći problem su brojna divlja odlagališta na području grada i pripadajućih naselja.

I vijećnici su poštivali sve epidemiološke mjere

Asfaltiranje cesta, igrališta i rebalans NA AKTUALNOM SATU 22. SJEDNICE VELIKOGORIČKOGA GRADSKOG VIJEĆA RASPRAVLJALO SE I O AGLOMERACIJI, MOSTU U ČIČKOJ POLJANI, MJERNIM STANICAMA, O PRORAČUNU…

N

akon dvije “elektronske” sjednice gradski vijećnici ponovno su se i fizički okupili na 22. sjednici Gradskog vijeća, uz pridržavanje svih mjera, uz obavezne maske i na propisanom razmaku. Pročelnici, novinari i svi ostali gosti sjednicu su pratili s balkona kino dvorane, u prijenosu uživo na filmskom platnu.

Vijećnika Josipa Jerlekovića zanimalo je što se planira učiniti s neadekvatnim igralištem u Kozjači na kojem se održavaju turniri i školska nastava tjelesne i zdravstvene kulture. Gradonačelnik je podsjetio da se u to igralište dosta ulagalo, a u prvoj polovici srpnja nastavljeni su radovi na uređenju.

Problem je što se radi o brežuljkastom kraju te postoje klizišta i nema puno prostora za sportske sadržaje.

Jeleković se dotaknuo i pitanja asfaltiranja ceste između Kozjače i Novog brda koja spaja stanovnike s Velikom Goricom. Gradonačelnik je odgovorio kako bi ova cesta, u duljini nešto više od dva kilometra, do jeseni ili zime trebala biti asfaltirana.

- Klizište u središtu Kozjače smo sanirali i tako omogućili da se dalje odvija javni prijevoz i da se koristi cesta - rekao je Barišić.

Koji su sljedeći koraci Grada u saniranju situacije koja će se ekonomski pokazati katastrofalnom, kako ćemo preživjeti godinu, pitao je vijećnik Tomislav Jakovljević.

Gradonačelnik je odgovorio kako dobar dio odgovora može dati Vlada, koja kroji makroekonomsku politiku.

- Čeka nas nepoznata situacija koja varijabilno utječe na društvo, gospodarstvo i ekonomiju, no za to je tu premijer. Mi smo zbog posebnih okolnosti donijeli mjere i sve su provedene, to je ono što je u ovlastima gradonačelnika i Grada - kaže Barišić.

Podsjetio je da je Grad rezervirao dva milijuna kuna za potpore obrtima i trgovačkim društvima kojima je obustavljen rad.

- Isplaćeno je milijun i 992 tisuće kuna, a sredstva je dobilo 287 obrta ili trgovačkih društava. Dodjeljena je i financijska potpora roditeljima koji imaju predškolce, učenike ili studente, a koji su dobili otkaz usred pandemije korone. Prijavilo se 70 građana, potpora je 1000 kn po djetetu, ukupno smo isplatili 132 000 kuna. Vlasnici poslovnih prostora kojima je obustavljen rad oslobođeni su potpuno komunalne naknade, otpisane su i naknade za korištenje javnih površina, zakupnine poslovnih prostora u vlasništvu Grada... - rekao je Barišić.

Vijećnika Damira Šimunića zanimalo je kakva je situacija s prihodima u gradsku blagajnu u prvih šest mjeseci, s obzirom na koronu te zašto nema rebalansa proračuna.

Gradonačelnik Barišić odgovorio je da rebalansa nema jer sve funkcionira.

- Sa zadnjim danom lipnja imali smo minus od deset milijuna kuna. Žilaviji smo

ŽILAVIJI SMO NEGO ŠTO SE MISLI, NAŠ JE MINUS S KRAJEM LIPNJA BIO DESET MILIJUNA KUNA. ALI U PLANU JE I REBALANS

nego što se misli, još se nije upalila crvena lampica. Kad vidimo kakvi će biti pokazatelji, napravit ćemo rebalans, krajem kolovoza ili početkom rujna - kazao je Barišić. Šimunić je pitao i kada se očekuje početak radova na mostu u Čičkoj Poljani. Gradonačelnik je odgovorio da je statika svih mostova dosta narušena, a odluku moraju donijeti s Hrvatskim vodama.

- Spremni smo na sva rješenja. Nakon Kučkog mosta, obnove mosta prema Lukavcu i mosta u Petrovini, koji moramo proširiti, spremni smo ići u Čičku Poljanu - najavio je gradonačelnik.

Vijećnika Darka Bekića zanimali su uređaji za mjerenje kakvoće zraka. Do sad su postavljena tri, u Donjoj Lomnici, Mraclinu i Mičevcu, a njihove vrijednosti mogu se iščitavati u realnom vremenu na internetu.

Mjerni uređaji postavljeni su nakon što su mještani navedenih naselja iskazali sumnju u kvalitetu zraka, posebno u Donjoj Lomnici, gdje su se žalili na neugodne i potencijalno opasne mirise kao produkt rada asfaltne baze. Uređaji su opremljeni senzorima koji prate lebdeće čestice te ostale spojeve koji se prate pri nadzoru kvalitete zraka Gradonačelnik se osvrnuo i na Aglomeraciju te istaknuo da se intenzivno radi na sve tri cjeline te je do sada izgrađeno oko tri kilometra u Lukavcu i Kobiliću.

- Ne radi se brzo koliko smo očekivali, ali i to će se promijeniti kad prođe ova situacija.

Grad Velika Gorica

Centar se ušminkava: Nekad rodilište i slavna galerija, a sutra - muzej U Uređenje centra Velike Gorice našlo se na listi prioriteta i planova Grada Velike Gorice. Nakon izgradnje Centra za posjetitelje, došao je red i na zgradu na adresi Šetalište Franje Lučića 15, iz koje su se morali privremeno iseliti Upravni odjel za EU fondove i gospodarstvo te VE-GORA. Ovaj objekt ide u energetsku obnovu, a gradit će se i novi interpretacijski centar Muzeja Turopolja, kao i muzejski depo, jedan od najmodernijih u Europi.

- Moramo poraditi na tome da znamo gdje živimo, s kim živimo, što smo ovdje zatekli, a što smo donijeli i da onda sve to skupa spojimo u cjelinu. Nakon potresa 1889. godine Velika Gorica je počela dobivati svoj građanski štih koji mi sada umivamo, revitaliziramo i nudimo ga novim generacijama - rekao je gradonačelnik Dražen Barišić na predstavljanju novog projekta "ušminkavanja" gradskog središta.

Riječ je o zgradi nasuprot crkve Navještenja Blažene Djevice Marije koju starije generacije Velikogoričana pamte kao rodilište, a oni malo mlađi kao prostor Galerije Kordić, prve privatne galerije u samostalnoj Hrvatskoj.

- Uz Muzej Turopolja, ovo je jedan od najvrjednijih dijelova našega grada ako govorimo o kulturno-povijesnim građevina-

ZGRADA U KOJOJ JE BILO GORIČKO RODILIŠTE, A KASNIJE ČUVENA GALERIJA KORDIĆ, PRVA PRIVATNA U HRVATSKOJ, PRETVORIT ĆE SE U MODERNO ZDANJE U KOJEM ĆE BITI I DEPO NAŠEG MUZEJA ma. Ova zgrada je izuzetno vrijedna i baš mi je drago što smo uspjeli ovo napraviti.

Ovo dvorište dobiti će svoju kemiju koju je davno imalo, nakon rodilišta, pa Galerije Kordić, u čijem su se dvorištu održavale i likovne kolonije. Kultura je devedesetih godina ovdje bila jača nego u Zagrebu, no prošlo je jako puno vremena i sad ćemo je preurediti, učiniti je energetski učinkovitijom. Crkva je već riješena u tom smislu, kao i Muzej i Centar za posjetitelje, a vrlo brzo ide i rušenje zgrade Stare općine te gradnja nove. To je Gorica, to je centar ponosan je gradonačelnik Barišić, koji se i sam rodio upravo u ovoj zgradi.

CIJELI MUZEJ ZA IZLOŽBE

Vrijednost obnove ove zgrade je pet milijuna kuna, a bit će obnovljena i s vanjske i s unutarnje strane, od podruma do krova.

Promijenit će se energetski razred, a dobit će i nove reprezentativne, ali i uredske prostore. Energetsku obnovu sufinancira Europska unija, a unutrašnje radove Grad Velika Gorica. U dvorištu zgrade rušit će se stari objekt, a na tom mjestu bit će izgrađen

U 14.000 DOMAĆINSTAVA STIŽE OPTIČKI INTERNET IMAT ĆE BRZINU PREKO 100 MBIT/S, A U BUDUĆNOSTI ĆE TE BRZINE IĆI I PREKO 1 GBIT/S Hrvatski Telekom je započeo uvođenje optičke infrastrukture na području Velike Gorice, što će građanima omogućiti gigabitne brzine. Projekt vrijedan oko 29 milijuna kuna omogućit će spajanje čak 14 000 kućanstava na ultra brzi internet uz brzine preko 100 Mbit/s, a u budućnosti će te brzine ići i preko 1 Gbit/s.

- Optičke mreže do kućanstava bez sumnje omogućuju najkvalitetniji i najbrži pristup internetu i sastavni su dio digitalizacije društva, povećanja gospodarske konkurentnosti i kvaliteta života. To će brojnim građanima omogućiti napredno korisničko iskustvo kroz uživanje u ultra brzoj povezanosti - izjavio je Boris Drilo, član Uprave HT-a za tehniku i informacijsku tehnologiju.

KAD SVE ZAVRŠIMO, GORIČANI ĆE DOBITI ŠETNICU, ALI I SVOJE SJEDIŠTE I SREDIŠTE

- Suvremena komunikacijska infrastruktura velikih brzina u današnjem vremenu jedan je od najvažnijih preduvjeta gospodarskog razvoja i privlačenja investicija, ali isto tako je važna u i svim drugima sferama društvenih aktivnosti, posebice obrazovanja. Posljednjih godina kontinuirano radimo na unapređenju komunikacijske infrastrukture, od izrade plana razvoja širokopojasnog interneta do postavljanja brojnih pristupnih točaka za besplatan bežični pristup internetu. Planirana investicija HT-a u optičku infrastrukturu na području Gorice je do sada najznačajniji razvojni projekt ovog tipa, podjednako bitan i za gospodarske subjekte i institucije, kao i za kućanstva - ističe gradonačelnik Barišić.

novi za potrebe Muzeja Turopolja.

- Zgrada našeg interpretacijskog centra imat će sve naše urede, koji su trenutačno u zgradi Muzeja, što nam je vrlo važno jer ćemo u budućnosti cijeli Muzej moći koristiti za izložbeni prostor. Drugo, imat ćemo manju multifunkcionalnu dvoranu, u kojoj će se moći održavati projekcije, predavanja, različitih radionica… Za to postoji velik interes, a u sadašnjoj zgradi nemamo adekvatan prostor. I treće, ali dugoročno najvažnije, dobit ćemo muzejski depo, odnosno skladište muzejskih predmeta koji u tom trenutku nisu na izložbama. To je sve ono što Muzej Turopolja čuva, vrlo je vrlo raznolik sadržaj, budući da smo mi muzej koji ima četiri različite zbirke, i tekstil, i papir, i keramiku, i drvo, što zahtjeva posebne uvjete za čuvanje. Sad ćemo dobiti jedan od najsuvremenijih muzejskih depoa čak i na području Europe - kazala je ravnateljica Margareta Biškupić Čurla.

Pročelnik Upravnog odjela za EU fondove i gospodarstvo, Domagoj Ilečić, istaknuo je da je to još jedan u nizu projekata koje Grad provodi u području energetske

učinkovitosti.

- Sve su to projekti koji daju novo ruho našim zgradama, ali i donose uštedu, budući da će se troškovi smanjiti za čak 73 posto. Što se konkretno ovog projekta tiče, plan je da se radi revitalizacija cijelog ovog prostora, budući da se u dvorišnom prostoru gradi i interpretacijski centar Muzeja Turopolja, za koji smo također dobili bespovratna europska sredstva. Ukupna vrijednost projekta kojeg nazivamo ‘revitalizacija šetališta’ je 13,3 milijuna kuna, od čega je gotovo 80 posto bespovratnih sredstava iz fondova EU. Do kraja ove ili početkom sljedeće godine obje će zgrade biti dovršene i ovaj dio grada dobit će novo ruho - rekao je Ilečić.

GOTOVO DO KRAJA OVE GODINE

Uređenjem glavnih objekata oko Crkve Navještenja BDM i Muzeja Turopolja Velika Gorica će dobiti identitetsku vrijednost u samom središtu grada.

- Uskoro kreće rušenje i ponovna izgradnja stare općinske zgrade. U sljedećoj fazi nas očekuje i preseljenje pravosuđa, odnosno rekonstrukcija zgrade Gradske uprave, a potom će na red doći i sve ostale zgrade koje se nalaze u ovom dijelu, čime će Velikogoričani, uz šetnicu, dobiti svoje sjedište i središte - istaknuo je gradonačelnik Barišić prilikom otvorenja radova na zgradi bivše galerije.

Stižu još dva rotora i staza za biciklizam

G

rad je objavio plan gradnje komunalne infrastrukture nerazvrstanih cesta, javnih prometnih površina, parkirališta, zelenih površina, građevina i uređaja javne namjene, groblja, građevina i krematorija za 2020. godinu. Do kraja godine tako je u planu izrada planske dokumentacije i izgradnja dva nova rotora, jedan na križanju Sisačke, Trga kralja Tomislava te Trga kralja Petra Krešimira, a drugi na križanju Matoševe i Ulice Ljudevita Posavskog. Grad planira i rekonstruirati Ulicu Petra Zrinskog na Plesu, na dijelu od Plepelićeve do Frankopanske, a u planu je i parcelacijski elaborat za drugi dio te ulice, od Frankopanske do Pleške. Plan je urediti i dio Ulice Andrije Kačića Miošića, od križanja s Kolarevom do Kurilovečke ulice, kao i izgraditi produžetak Ulice Matije Gupca u Kurilovcu.

Nadalje, za izgradnju prometnice S2 u Vukovinskom polju predviđeno je 10 milijuna kuna, dok će 100 tisuća kuna koštati rekonstrukcija Školske ulice u Donjoj Lomnici.

Uređivat će se i Trg Majke Hrvatice u Ve-

likoj Mlaki, za što je iz proračuna rezervirano 210 tisuća kuna, a u planu je i gradnja Parka mons. Ladislava Loine u Lukavcu te uređenje parka uz Šetalište Franje Lučića.

Prometna dokumentacija napravit će se i za pješačko-biciklističku stazu od Gorice do Groblja Kušanec te dalje do Male Bune, za pješačko-biciklističku stazu na potezu do jezera Čiče, kao i od raskrižja za Novo Čiče do Starog Čiča. Pješačka staza vrijedna 390 tisuća kuna do kraja godine trebala bi povezati Gradiće i Petrovinu. U planu za ovu godinu je i pump track staza, namijenjena rekreaciji (biciklistima, skateboarderima i rollerima) koja se planira graditi uz Rakarsku cestu, vrijednost joj je 860 tisuća kuna.

Groblje u Dubrancu do kraja 2020. godine dobit će oproštajnu građevinu, trg i stazu, proširit će se groblja u Ščitarjevu i Novom Čiču, planiran je zavretak izgradnje oproštajne građevine na Groblju Kušanec, a oproštajnu građevinu će dobiti i Groblje Šiljakovina. Planom su predviđeni i neki projekti koji su već realizirani, primjerice izgradnja ceste od D30 do Mraclinske Dubrave te most u Kučama.

4/5

GORICA ŽELI BITI EUROPSKI GRAD SPORTA

Na lokaciji u središtu grada, preko puta crkve NBDM-a, kroz godine su se odvijale brojne važne društvene i kulturne aktivnosti

Od nogometa, rukometa i košarke, preko borilačkih sportova pa do atletike, odbojke, streljaštva i svih ostalih sportova, Velika Gorica već se davno upisala na kartu Hrvatske, a sad je stigao trenutak i za europski iskorak. Neprofitna organizacija ACES Europe, Udruženje europskih prijestolnica i gradova sporta sa sjedištem u Bruxellesu, u nekoliko kategorija dodjeljuje ovo priznanje, koje je ove godine otišlo u Čakovec, a iduće ide u Zadar.

- U proteklih deset godina u kontinuitetu smo ulagali značajna financijska sredstva u sportsku infrastrukturu (dvorana, stadion, bazen, sportska igrališta i sportski domovi po Mjesnim odborima, fitness parkovi i kombinirana igrališta), a također smo svake godine povećavali izdvajanje za oko 50 sportskih Udruga u svim granama sporta.

Zahvaljujući sjajnim rezultatima sljedeći logičan korak, kojeg smo definirali i potpisom ugovora, kandidatura je naslov - Velika Gorica europski grad sporta - poručio je Ervin Kolarec, zamjenik gradonačelnika Velike Gorice.

Potpisivanje ugovora tek je prvi korak, potrebno je napraviti prezentaciju, nakon čega će ACES Komisija posjetiti Veliku Goricu, obići infrastrukturu, sve sportske objekte, a prisustvovat će i sportskim natjecanjima, treninzima te razgovarati s velikogoričkim sportašicama i sportašima.

KREĆE NAŠ START-UP INKUBATOR

POČELI VELIKI RADOVI U PUCEKOVIĆEVOJ I KAČIĆEVOJ U drugoj polovici srpnja krenula je izgradnja parkiališta u Ulici Josipa Pucekovića koje će koristiti stanari okolnih zgrada te svi koji dolaze u DV Velika Gorica, OŠ E. Kumičić ili Dom zdravlja. Zbog radova će biti zatvoren dio javnog parkirališta u neposrednoj blizini, a na odvojku Pucekovićeve i na odvojku Ulice Matije Slatinskog uvodena je privremena regulacija prometa.

Počela je i rekonstrukcija Ulice Andrije Kačića Miošića, od raskrižja s Ulicom Slavka Kolara do raskrižja s Kurilovečkom. Navedena ulica bit će zatvorena za sva vozila osim za vozila stanara i poslovnih subjekata, a s tim da je onemogućen ulaz vozila iz Kolareve. Radovi će trajati 70 radnih dana te se mole građani za razumijevanje i poštivanje znakova privremene regulacije prometa.

S ciljem poticanja poduzetništva u našem gradu, posebice poduzetnika okrenutih novim tehnologijama i kreativnim uslugama, Grad Velika Gorica pokrenuo je projekt start-up inkubatora na lokaciji Trg kralja Tomislava 16. U prostoru startup inkubatora poduzetnici će imati osigurane uredske prostore sa svom potrebnom poslovnom infrastrukturom, ali isto tako i savjetodavnu podršku u svom radu. Tijekom ljeta prostor će biti u potpunosti namješten, a krajem kolovoza bit će objavljen i Javni poziv za dodjelu prostora. Ovo je prvi ovakav prostor u Velikoj Gorici, a u planu je i izgradnja velikog poduzetničkog inkubatora uz sufinanciranje sredstvima iz EU fondova.

SPONZORIRANO

Ukratko

Grad Velika Gorica

Velika Gorica i Karlovac zajedno u projektu energetske obnove G

rad Velika Gorica, Grad Karlovac i Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske potpisali su Sporazum o suradnji na pripremi i provedbi projekta povećanja energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva i toplinarstva te povećanju udjela obnovljivih izvora energije. Cilj ovog Sporazuma je suradnja na pripremi i zajedničkoj prijavi na EU poziv Pomoć za razvoj projekata u sklopu programa Obzor 2020.

EU poziv Pomoć za razvoj projekata pruža potporu javnim i privatnim promotorima investicijskih projekata u pripremi izrade tehničkih, ekonomskih i pravnih podloga potrebnih za razvoj investicija na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a planirane su na području Karlovca i Velike Gorice u sektorima zgradarstva i toplinarstva te u dijelu integracije obnovljivih izvora energije. – Ovim Sporazumom i prijedlogom projekta idemo ukorak s današnjim vremenom te odgovaramo zahtjevima koje pred nas postavlja izazov klimatskih promjena. Ti zahtjevi su danas uneseni u Europski zeleni plan, no oni

odgovaraju i viziji Velike Gorice kao energetski neovisnog grada s energetski obnovljenim javnim i stambenim zgradama uz minimalnu emisiju CO2. Cilj je da se uvedu pametna rješenja u sektor zgradarstva kako bismo pratili svoju potrošnju. Pojednostavljenje procesa energetske obnove kao i podupiranje partnerstva sa županijskim i nacionalnim dionicima stvorit će dodane vrijednosti na započete projekte u sektoru toplinarstva kroz integraciju obnovljivih izvora energije, ali i poticanje integracije pametnih rješenja u dijelu povezivanja s toplinskom mrežom i instalacije fotonaponskih sustava u sektoru zgradarstva.

– izjavio je gradonačelnik Barišić dodavši kako se kroz projekt planira ishoditi i projektna dokumentacija za energetsku obnovu zgrada u vlasništvu Grada. – Kao Gradu prijatelju djece, cilj nam je prvenstveno obnoviti zgrade osnovnoškolskog obrazovanja te druge zgrade za koje se u sustavu ISGE-a pokazalo da su veliki potrošači. Na navedeni način planiramo izbaciti kotlovnice na lož ulja iz sustava toplinarstva na području Velike Gorice. – rekao je gradonačelnik.

Još jedan EU projekt VEGORE PROJEKT USMJEREN NA RAZVOJ PODUZETNIČKIH VJEŠTINA POČINJE U RUJNJU, TRAJAT ĆE 24 MJESECA

SPONZORIRANO

DVA PRIJATELJSKA GRADA SURAĐIVAT ĆE NA PRIJAVI NA EUROPSKI POZIV POMOĆ ZA RAZVOJ PROJEKATA U SKLOPU PROGRAMA OBZOR 2020.

60,3 KILOMETARA DIJELI VELIKU GORICU I KARLOVAC, ŠTO JE 45 MINUTA VOŽNJE

R

azvojna agencija VEGORA uspješno je, kao partner, aplicirala s još jednim projektom na europski program Erasmus+ . Projekt pod nazivom SINTRA prepoznat je kao uspješan projekt u programu obrazovanja odraslih, a kao temu ima razvoj poduzetničkih vještina unutar organizacije namijenjen istovremeno i poslodavcima i njihovim zaposlenicima. Cilj projekta je

osmisliti trening materijale za uvježbavanje vještina prepoznatih kao ključne za uspješno razvijanje intrapoduzetničkog okruženja i načina poslovanja, posebice u mikro i malim gospodarskim subjektima. Projekt će se provoditi od rujna i trajat će 24 mjeseca. Osim VEGORE, partneri dolaze iz Bugarske, Grčke, Estonije, Portugala i Islanda.

Kako bi pripremljeni materijali, koji će u konačnici biti dostupni na otvorenoj e-learning platformi, bili što kvalitetnije pripremljeni u okviru projekta provest će se i radionice sa nekoliko velikogoričkih poduzetnika i njihovih djelatnika. Korist koju će velikogorički poduzetnici i njihovi zaposlenici dobiti putem projekta je edukacija i alati u svrhu razvoja poslovanja izgradnjom intrapoduzetničkih vještina svojih odabranih zaposlenika. – Ovaj projekt svojevrstan je nastavak projekta FEENICS koji smo provodili u protekle dvije godine i koji je imao za cilj podršku razvoju intrapoduzetničkih vještina mladih. Na tada provedenim radionicama, na kojima su vrlo aktivno sudjelovali velikogorički gimnazijalci i učenici ekonomske škole te njihovi profesori, pokazalo se da je intrapoduzetništvo dvostrani proces koji uključuje i poslodavce i njihove zaposlenike. U tom smislu pripremljen je ovaj projekt u kojem ćemo nastojati obuhvatiti obje „strane“ i približiti njihove pozicije i razmišljanja. Uvjereni smo da će zajedničke radionice naići na isti odaziv kao prošlogodišnje. – pojašnjava ravnateljica VEGORA-e, Maja Kurjak.

6/7 SPONZORIRANO

Selnica dobiva dječji vrtić PROJEKT JE U IZOSU OD 80 POSTO SUFINANCIRAN SREDSTVIMA IZ EU FONDOVA, A VRIJEDI 13 MIL. KN

U

Selnici Sćitarjevskoj kreće izgradnja dječjeg vrtića kojeg s netrpljenjem očekuju mještani ovog, ali i susjednih naselja. Ukupna vrijednost projekta je oko osam milijuna kuna, a najvećim dijelom, u iznosu od 80 posto vrijednosti, sufinanciran sredstvima iz EU fondova te će Grad dobiti nešto više od 4,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Ugovor o sufinanciranju potpisan je s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju krajem prošle godine, a preostali iznos financiran je proračunskim sredstavima Grada.

Gorički vrtići nekada su se gradili u središtu grada te su posljednjih godina otvarani u iznajmljenim ili takozvanim ambulantnim prostorima. Ovim potezom Grad proširuje kapacitete te građanima s ruralnih područja pruža kvalitetniju uslugu predškolskog obrazovanja za njihovu djecu.

- Došli smo došli do zaključka da trebamo raditi velike, kvalitetne nove vrtiće jer trebamo djeci omogućiti što bolji i kvalitetniji razvoj. Ovo je jedan u nizu novih vrtića, a bitan je jer je to prvi objekt predškolskog odgoja u ovom djelu u kojem ima puno mladih obitelji. Želimo utjecati na njih, omogućiti im kvalitetan smještaj njihove djece te time i bolji životni standard.

Ovakav vrtić koji će biti kapaciteta 50-ero djece za početak može opsluživati ovaj dio grada, ne samo njih koji ovdje gravitiraju, nego i za korporativne potrebe ljudi koji su u sustavu zračnih usluga, oni mogu ostaviti djecu ovdje, otići na posao i poslije se vratiti - istaknuo je gradonačelnik Dražen Barišić na predstavljanju projekta uoči samog početka radova.

TRI SKUPINE ZA 50 MALIŠANA

U vrtiću će biti mjesta za tri skupine jasličku, mješovitu i stariju skupinu, a administrativno će pripasti Dječjem vrtiću Lojtrica. Ravnateljica DV-a Lojtrica, Ljuba Brnadić, istaknula je da su sumnje u potrebu izgradnje vrtića na tom području vrlo

su brzo otklonjene.

- Moram priznati da sam se u početku pitala gdje će se ovo graditi i hoće li uopće biti djece, jer prema našim podacima o upisima nema toliko mališana. Sada kada pogledam koliko je to široko područje, a i razgovarajući s ljudima, mislim da je ovo doista potrebno. Za mlade obitelji ovo će biti veliki poticaj da imaju što više djece, dobit će jedan lijepi moderan objekt koji će imati kvalitetan odgojno-obrazovni proces jer mi smo s našim objektom u Velikoj Mlaki došli na vrlo visoku razinu. Sve naše područne objekte, njih šest, držimo na istom nivou i mislimo tako i nastaviti izjavila je Brnadić.

Radovi na izgradnji dječjeg vrtića bit će gotovi na proljeće, nakon toga će uslijediti opremanje prostorija i uređenje okoliša te će se krenuti i s upisom djece. Prvi mališani u vrtić će krenuti s novom pedagoškom godinom, u rujnu 2021.

MJESNI ODBOR DOBIVA SVOJ PROSTOR

Ovaj novouređeni objekt imat će i prostorije društvene namjene pa će tu djelovati sportska i kulturna društva te razne udruge. Bit će omogućena organizacija raznih svečanosti i proslava, a svoj prostor dobit će i Mjesni odbor koji punih deset godina djeluje u kontejneru smještenom na zemljištu gdje će se izgraditi vrtić.

- Ovo je jedan od prioritetnih projekata u našem mjestu. Jako smo sretni što ćemo napokon dobiti prostorije za korištenje Mjesnog odbora i same naše mještane.

Nadamo se da će ovaj projekat ispuniti sva naša očekivanja - rekla je predsjednica MO Selnica, Kristina Klarić.

Parcela na kojoj se gradi vrtić ima 5000 kvadrata te je moguće i nadograđivati sadržaje, a sam objekt bit će dimanzija 40 x 20 metara. Širenje mreže dječjih vrtića na području Velike Gorice se nastavlja. Naime, krajem kolovoza kreće izgradnja prvog gradskog vrtića u Maloj Buni.

Hvala svima koji su radili!

Na sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik je zahvalio odgajateljima i svim djelatnicima vrtića koji su radili svih proteklih mjeseci.

– Izdržali su i odradili lavovski dio posla. Nismo uopće zatvarali vrtiće, koji i sad rade pod vrlo teškim uvjetima, ali prilagodili su se te naša djeca imaju siguran razvoj što se tiče predškolskog odgoja - istaknuo je Dražen Barišić.

PRVI MALIŠANI U VRTIĆ U SELNICI ĆE KRENUTI NA JESEN 2021.

GODINE

- Raspisan je natječaj za izgradnju vrtića čija je vrijednost 2,9 milijuna kuna. To nije preveliki zahvat jer se spaja na postojeći objekt Sportskog doma u Maloj Buni.

Bit će organiziran za dvije skupine djece, a planiramo ga otvoriti u rano proljeće, u veljači li ožujku iduće godine. Tako Bregi po prvi puta dobivaju gradski vrtić - ističe gradonačelnik Barišić.

U planu je i izgradnja vrtića u Lukavcu, u postojećem župnom uredu.

- Mislim da su idealni uvjeti za to jer je to u samom centru mjesta. U kompenzaciji toga

što ćemo dogovoriti sa župnikom njemu ćemo napraviti smještajni prostor te prostor za druženja i druge vjerske potrebe pored crkve - pojašnjava Barišić.

Novi vrtić trebalo bi dobiti i Novo Čiče, čime bi se nastavio ovaj lijepi niz.

- U Novom Čiču prodali smo Staru školu i s tim ćemo novcem izgraditi novi vrtić.

Imamo dogovor s kupcem, a to je tvrtka Lapor, da se u prostoru stare škole izgradi vrtić. Oni će to pripremiti i preurediti po svim pedagoškim standardima - ističe gradonačelnik Barišić.

Politika

Gorička linija: Barišić i Ačkar na Markovu trgu MEĐU KANDIDATIMA NA OVIM IZBORIMA BILO JE 28 VELIKOGORIČANA, NO SAMO SU DRAŽEN BARIŠIĆ I KREŠIMIR AČKAR USPJELI UĆI U SABOR

K

onstituiran je 10. saziv Hrvatskog sabora. Po mnogočemu je ova konstituirajuća sjednica bila drugačija od dosadašnjih.

Zbog protuepidemioloških mjera bio je organiziran poseban raspored sjedenja, 151 zastupnik prisegao je s maskom na licu, a himnu nije izveo zbor nego je puštena snimka. Po prvi put u povijesti nazočan nije bio predsjednik Republike Hrvatske.

GRADONAČELNIK I ZAMJENIK

No, kako bilo, u novom sazivu gledat ćemo dvojicu Velikogoričana. U šestoj izbornoj jedinici na listama je bilo 28 Velikogoričana, no samo su dvojica HDZ-ovaca uspjeli izboriti mjesto u saborskim klupama. Obojica žive u Gradićima, u Velikoj Gorici su po funkciji gradonačelnik i njegov zamjenik, jedan je predsjednik Gradske organizacije, a drugi Županijske organizacije HDZ-a. Dražen KREŠIMIR AČKAR (36) Zamjenik gradonačelnika u aktualnome mandatu postao je u siječnju 2017. predsjednik gradskog HDZ-a. Magistar je teologije, a poseban fokus u radu stavlja na obrazovanje.

Barišić i Krešimir Ačkar za interes i dobrobit Goričana u sljedeće četiri godine borit će se i na Markovu trgu.

- Još jednom hvala svima na povjerenju koje ste mi ukazali kako bih se i dalje u Saboru mogao zalagati za razvoj Velike Gorice. Biti zastupnik u Hrvatskom saboru velika je čast, a ključne odluke za razvoj gradova i lokalne samouprave odvijaju se upravo tamo. Nastavit ću upravo u tom smjeru raditi i dalje, kako bi u naš grad došle investicije, gospodarski razvoj i još bolji uvjeti života. Prisutnost Velike Gorice na državnoj razini garantira nam priljev sredstava i nastavak investicija. I to je moj cilj, siguran razvoj našega grada - istaknuo je Dražen Barišić, koji je u Hrvatski sabor ušao s četvrtog mjesta na listi HDZ-a za šestu izbornu jedinicu.

Krešimir Ačkar u Sabor je ušao kao zamjena za Davora Božinovića, koji je prešao u izvršnu vlast te će i iduće četiri godine obnašati

KLJUČNE ODLUKE ZA RAZVOJ GRADOVA ODVIJAJU SE UPRAVO U SABORU, VAŽNO JE BITI OVDJE

dužnost ministra unutarnjih poslova. Iako je na listi bio na pretposljednjem, 13. mjestu, zahvaljujući preferencijalnim glasovima, kojih je osvojio 3.050, te činjenici da je upravo on vodio kampanju u ovoj izbornoj jedinici, a HDZ je tu ostvario odličan rezultat, Krešimir Ačkar ipak je na kraju priče zasjeo u saborske klupe.

BOŽINOVIĆEVA NAGRADA

Više od njega na listi HDZ-a dobili su Davor Božinović (12.381), Marijana Petir (8496) i Ivan Celjak (4167).

- Hvala svim ljudima koji su mi pružili povjerenje svojim preferencijalnim glasovima.

To je velika čast, ali i velika obaveza. Stoga ću se truditi u svojem daljnjem političkom djelovanju nastaviti svoj politički put i donijeti još jednu dodanu vrijednost za opće dobro. Dat ću sve od sebe da vas nikada ne razočaram - kazao je Krešimir Ačkar, koji je ovih dana izabran i u Odbor za europske poslove.

DRAŽEN BARIŠIĆ (51) Velikogorički gradonačelnik od 2009. godine, bio je saborski zastupnik i u prošlom sazivu Sabora. Po zanimanju je profesor defektologije, radio je u medijima...

Ukratko

TRAŽE SE 162 POMOĆNIKA U NASTAVI U ŽUPANIJI U sklopu projekta "Prsten potpore" objavljen je Javni poziv za zapošljavanje 162 pomoćnika u nastavi i jednog stručnog komunikacijskog posrednika za rad sa 180 učenika s teškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama Zagrebačke županije, koje su ujedno i partneri u projektu. Prijave se podnose školama, a otvorene su do 13. kolovoza 2020.

Projekt "Prsten potpore“ financira se sredstvima Europskog socijalnog fonda, u okviru Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020."

Zagrebačkoj županiji je za njegovu provedbu u razdoblju od 2017. do 2021. iz fonda odobreno bespovratnih 10 milijuna kuna, dok je ostatak u iznosu od 8.845.548,80 kuna iz proračuna osigurala Zagrebačka županija.

Pomoćnici u nastavi zaposlit će se u 28 osnovnih i 8 srednjih škola kojima je osnivač Zagrebačka županija na nepuno radno vrijeme (od 20,do 35 sati tjedno). Natječajni postupak provode škole koje ga objavljuju na svojim web stranicama.

SJEĆANJE NA BRANITELJE NA KUPI NA DAN ŽUPANIJE Sjećanje na branitelje povodom Dana Zagrebačke županije izaslanstvo predvođeno županom Stjepanom Kožićem i predsjednikom skupštine Matom Čičkom povodom obilježavanja Dana županije odalo je počast poginulim braniteljima kod spomen obilježja na mostu na rijeci Kupi u općini Pokupsko.

- Sva događanja u povodu Dana županije zbog epidemiološke situacije smo otkazali, osim ovoga.

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća želimo održati živom uspomenu na živote branitelja koji su utkani u temelje Lijepe naše - rekao je župan Kožić.

Predsjednik Skupštine Čičak dodao je da su "branitelji podnijeli najveću žrtvu, a to nikada ne smijemo zaboraviti".

10/11

ISPLATE BESPOVRATNIH POTPORA PODUZETNICIMA

Z

agrebačka županija kreće s isplatom bespovratnih potpora za očuvanje i poticanje poslovne aktivnosti za mikrosubjekte čije su prijave obrađene i odobrene, a čiji je rad obustavljen zbog trajanja epidemije bolesti COVID-19. Na javni poziv koji je bio otvoren do 6. srpnja stiglo je više od 700 prijava, a isplata prvih 1.204.500 kuna odobrena je za 182 subjekata. Potpore su odobrene u iznosima od 3.000 do 24.000 kuna po subjektu, a novi ciklus isplata očekuje se kroz dva tjedna.

Inače, Zagrebačka županija spomenuti javni poziv za kojeg je osigurala 13 milijuna kuna raspisala je 4. lipnja, a njime je omogućena prijava za dodjelu bespovratnih sredstava mikro subjektima malog gospodarstva (obrti, trgovačka društva, samos-

talne profesije) s područja Zagrebačke županije, koji imaju najmanje jednog jednog aposlenog te koji su prijavitelji na mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom, i čije je poslovanje bilo obustavljeno Odlukom Stožera civilne zaštite RH od 19. ožujka 2020. godine.

Bespovratne potpore se dodjeljuju za nabavu opreme, sirovine i materijala za obavljanje osnovne djelatnosti, podmirenje kreditnih/leasing obveza za nabavljenu opremu, korištenje/najam poslovnog prostora, komunalne troškove, troškove telekomunikacija, knjigovodstvenih usluga, licencija, koncesija te drugih troškova za obavljanje osnovne djelatnosti.

Marija Vrbanus

Priča iz kvarta U novim će prostorima goričkom Crvenom križu biti i puno lakše svakodnevno djelovati

Tijekom korona krize Crveni križ je obilazio bolesne i ljude u izolaciji

Nova šefica, novi iza N

Piše: Suzana Majstorović

akon što je trideset godina na čelu Crvenog križa u Velikoj Gorici bila Suzana Strunjak, od ožujka ove godine mjesto ravnatelja preuzela je Renata Deak, koja je u tom timu također od prvog dana. Ništa joj nije novo i nepoznato, osim količine odgovornosti koju donosi nova funkcija.

- Potajno sam se nadala ovoj funkciji, ali ne tako brzo. Suzana je rekla da joj je dosta nakon trideset godina, ja sam se prijavila na Natječaj i evo me tu gdje jesam. Došla je s time i velika odgovornost. Svi radimo sve, ali prijatelji uvijek pomažu ako nešto ne znam - kaže uvodno Renata i nastavlja: - Otkud ja u Crvenom križu? Na četvrtoj godini fakulteta odradila sam ljetnu praksu u Novom Vinodolskom i to je bio moj prvi susret s Crvenim križem. Tamo sam upoznala Suzanu Strunjak, zajedno smo volontirale kad je 1994. godine Hrvatsku posjetio papa Ivan Pavao II., bilo je tu još raznih volontiranja, a onda se u Velikoj Gorici otvorilo mjesto. I od tad kreće moja gorička priča, sredinom devedesetih.

Rođena je u Makarskoj. Osnovnu i srednju školu pohađala je u rodnom gradu. Uvijek je govorila da će biti profesorica tjelesne i zdravstvene kulture, no nešto ju je "okrenulo" u četvrtom srednje, promijenila je mišljenje i odlučila da bi htjela biti stomatolog.

Otišla je u Sarajevo, ali kako ju je tamo ulovio rat, predomislila se i na kraju je ipak u Zagrebu upisala današnji Kineziološki fakultet. Kao djevojka trenirala je tenis u Makarskoj, jedno vrijeme i košarku...

UPLAŠENI LJUDI NA TELEFONIMA

Dolaskom u Veliku Goricu bavila se i sportom, radila je u sportskom vrtiću "Pinky", trenirala je djevojčice u ženskom nogometnom klubu Radnik 99... Sve je to dio biografije nove ravnateljice. Iza nje je prvih pet mjeseci na toj funkciji, došla je baš na početku korona krize, uoči burnih dana za gorički Crveni križ.

- U uvjetima korone telefoni su puno zvo-

RENATA DEAK, NOVA RAVNATELJICA VELIKOGORIČKOG CRVENOG KRIŽA, UČILA JE DJECU JUDU, BILA NOGOMETNA TRENERICA, A OD OŽUJKA JE ZAMIJENILA DUGOVJEČNU SUZANU STRUNJAK

ZA KORONE RADILO SE OD JUTRA DO MRAKA, A PUNO SU POMOGLI U SVEMU TOME DEČKI IZ DVD-A

nili, ljudi su se bojali, nisu znali kako se ponašati, reagirati. Odmah je podignut gradski interventni tim i javilo se jako puno volontera. Također, Grad je osnovao službu nužne pomoći, te su tu uključeni i vatrogasci. Oni su nam jako puno pomogli, ti dečki su dobrovoljci, a mi primamo plaću. Nama su olakšali, oni su pokrivali vanjske terene, stvarno im hvala. Radilo se puno više za vrijeme korone, od jutra do mraka, ljudima smo dostavljali hranu i lijekove, a djelatnici Crvenog križa obilazili su i ljude u samoizolaciji i one zaražene koronavirusom - kaže Renata.

ZAJEDNO I DORUČAK I RUČAK

SEDAM NAS JE U NAŠEM CRVENOM KRIŽU I BAŠ SMO PRAVA EKIPA, KOD NAS VLADA OBITELJSKA ATMOSFERA

A kad su mjere konačno popustile...

- Prvo smo ispekli ribu na roštilju, družili se i uživali! Eto, toliko nam je svima nedostajalo druženje takve vrste, taj nekakav normalan život.

Nakon dugo godina, također odmah na početku Renatina mandata, Crveni križ dobio je i nove prostore u Cvjetnom naselju, koje su im olakšale poslovanje.

- Grad nam je izašao u susret, prepoznao važnost i značaj sve što radimo - zadovoljna je Deak, prva među jednakima.

- Koliko su se stvari promijenile otkad sam postala ravnateljica? E, to biste trebali pitati moje kolege. Ja znam da je sad moja odgovornost puno veća, a znam i da je sve to puno lakše uz kolege kakve imam, jer o svima njima mogu govoriti samo pohvalno. Kod nas vlada jedna prava obiteljska atmosfera, skupa pripremaju doručak, ručak... Trenutno nas je sedam i baš smo prava ekipa - ponosna je Renata..

Gradsko društvo Crvenog križa svojim korisnicima nudi širok spektar programa, od skrbi za najmlađe, pučke kuhinje, prijevoza osoba s invaliditetom, posudionice ortopedskih pomagala, a više o svemu tome možete naći na njihovom webu ckvg.hr ili u Cvjetnom naselju. Ono što nam je Deak

još istaknula je gradski interventni tim.

- Puno ljudi se uključilo u gradski interventni tim, družimo se skoro svakodnevno. Super je što među nama nema dijeljenja na mlađe i starije, mi smo svi zajedno.

Nema podjela i to me baš veseli. Odlična smo ekipa, to ću uvijek ponavljati.

U to vrijeme kad je Renata Deak došla u gorički Crveni križ, on je još bio u nadležnosti Grada Zagreba. Isprva nije bilo velikih aktivnosti, darivanje krvi provodila je ekipa iz Zagreba, a kako je u to vrijeme još bilo i prognanika i izbjeglica, djelila se humanitarna pomoć. Kad se Velika Gorica osamostalila kao grad, krenuli su s vlastitim programima, koji traju i danas, a suradnja s Gradom od prvog dana je odlična.

S vremenom je i broj ljudi rastao, a pred njima su bili razni izazovi.

- Od prvog dana nisu imali problema s volonterima, ljudi su se uvijek rado odazvali - ističe Deak, dodavši da je kritična bila 2010. godina, kad je goričko područje pogodila strašna poplava.

NAJLJEPŠE JE IPAK S DJECOM

- Bilo je svega, ljudima su poplavile kuće, bilo im je teško, pa se javljala i nervoza. Mi smo prikupljenu humanitarnu pomoć sa svojim volonterima odmah slagali u pakete, a vatrogasci su nam pomogli dostaviti ih do ljudi. Tad smo dijelili svima i znalo je biti nezadovoljnih, no kad se dogodila sljedeća poplava, bili smo malo pametniji.

Pomoć smo dostavljali samo onima kojima je doista bila potrebna. I tu su nam opet vatrogasci bili jako važni, jer su išli kroz vodu da dođu do ljudi koji nisu mogli ići van. Naši volonteri sudjelovali su i u Gunji, u nekoliko navrata po sedam dana, kad je tamo bila poplava. Kad je došlo do migrantske krize, također smo išli u Slavonski Brod... - nabraja Deak.

Kako sama kaže, u ovom poslu najvažnije je znati s ljudima, a sve ostalo uči se u hodu.

U velikogoričkom Crvenom križu trenutačno

- U 25 godina puno se toga izdogađalo, teško se svega i sjetiti. Najljepše je kad pomognemo drugima, a onda dođe čovjek u ured i zahvali se. Ja kažem da je to naš posao, da smo za to plaćeni, no odgovor bude da su i drugi plaćeni za svoj posao, pa se ne ponašaju tako - govori Renata.

Prisjetila se i rada u ljetnim kampovima, kaže predivno je bilo raditi s djecom.

- Prijateljice koje rade u školi znale su me upozoriti ikoje je dijete eventualno problematično u školi, ali nikad nisam imala problema. U sedam dana s njima uvijek je sve bilo u redu. Iako, to su velike pripreme, imali smo jednu kućicu samo s materijalom s kojim su radili. Djeci treba dati priliku da se izraze i da nešto stvaraju, a ne ih prepustiti sebi samima - poručuje.

Rado se prisjeća jedne ekipe iz Vukovine, koja nije išla na maturalac, ali su dvaput išli na ljetovanje u istoj godini s goričkim Crvenim križem.

- Tad smo još spavali pod vojničkim šatorima, a sad su se stvari promijenile, sad imamo kućice. Ali i djeca su se promijenila, a sve je to kriv brz način života - kaže Deak.

A kad je pitamo kakva je bila kao dijete...

12/13 Foto: Josip Škof

Darivanje krvi ponos za gorički Crveni križ

MALI BORAC! U DVIJE GODINE TRI OPERACIJE JAKOV VUKADIN IZ KOBILIĆA IMA 23 MJESECA I MORA SE BORITI ZA SVAKI OTKUCAJ SRCA. HRABRI DJEČAK DOBIO JE JOŠ JEDNU BITKU ZA ŽIVOT

Akcije dobrovoljnog darivanja krvi nešto su čime se gorički Crveni križ može ponositi.

S 1600 doza došlo se na preko 3000 tisuće, što je stvarno impresivna brojka.

- Ima svega na darivanju krvi, ljudi viču da im je dobro, a mijenjaju boju u licu.

Svejedno žele dati krv... Ja sam krv dala tri puta, budući da mi je željezo kritično, a tlak nizak. Kad sam prvi put davala krv, od straha mi je bilo loše čim sam počela. Kad je sve prošlo još sam morala ostati ležati, zamotali su mi ruku... smije se Renata.

N

Rođen je s pola srca i od tada se bori za svaki njegov otkucaj.

Maleni Jakov Vukadin iz Kobilića jedno je od 10 tisuća djece u Hrvatskoj rođenih sa srčanom manom. Sa svoje nepune dvije godine, dosad je prošao već tri zahtjevne operacije i 12 kateterizacija srca - operacija koje se izvode kroz vrat i prepone. Umjesto neprekidne igre i bezbrižnog odrastanja, on i njegovi roditelji često borave u bolnicama, gdje doktori i stručnjaci rade sve kako bi mu omogućili život s pola srca.

TATA I BRAĆA ČEKAJU DOMA...

Prvu operaciju ovaj hrabri mali borac je imao sa samo sedam dana, a druga je sli-

jedila već sa šest mjeseci. Nakon prvih dviju operacija na Rebru, novu bitku za život Jakov i njegovi roditelji dobili su u ponedjeljak u Münchenu. Tamo su morali otići zbog bolje opreme koje u Hrvatskoj, nažalost, nema.

- Radili su Fontan operaciju, lijevu granu plućne arterije, zalistak i kolaterale. Jakov se uspješno oporavlja na intenzivnoj njezi i brojimo dane do odjela, a onda tjedne do dolaska u naš Kobilić. Svi s nestrpljenjem očekuju njegov povratak u Veliku Goricu - i tata Josip, braća Roko i David, djedovi, bake, tetke, stričevi, a i svi prijatelji, pa i njegova Velika Gorica. Zahvaljujem se svima na molitvama, pozitivnim mislima i utjesi. Ovo je velika pobjeda malog borca.

zazovi Foto: Josip Škof

je sedam zaposlenih, a pomaže i gradski interventni tim

MOJI ĆAĆA I MATER SU MISLILI DA ĆU POSLIJE FAKSA DOĆI KUĆI, IMATI ČETVERO DICE... A JA TU UŽIVAM!

- Divlja, ha, ha, ha! Bila sam veselo dijete, u početku mirna curica, ali u novom kvartu sam malo podivljala - smije se Renata. ĆAĆA, MATER I KONOBA

Dvaput godišnje ode kući, u Dalmaciju, nedostaje joj rodni kraj, iako kaže da se i u Gorici osjeća kao doma, jednako kao u svojoj Makraskoj.

- To mi je najdraže, dođem dolje, prijatelj ima konobu, družimo se, uživamo. Dođu i prijatelji ovdje k meni ovdje, ali i goričke prijatelje sam već naučila na dalmatinske običaje. Kad za Božić kitimo bor, svake godine pečem fritule, pa nas u stanu bude 20ak. Nema Božića bez mojih fritula!

Sretna je u Gorici, ali zato njeni doma...

- Ćaća i mater su mislili da ću završiti faks, vratiti se, imati četvero dice. Nisu baš sretni što sam se prihvatila ovog posla. Ćaća još nekako, mater nikako. Ali mene ovaj posao čini sretnom. Kroz ovih 25 godina upoznala sam stvarno puno divnih ljudi, a to je najljepši dio ovog posla. Ne ulazim u konflikte, no ima i situacija kad treba reagirati.

Ali, sve je to život, takav je ovaj posao. I ne bih ga mijenjala ni za što na svijetu!

Prvu operaciju srca Jakov je imao sa sedam dana, a drugu sa šest mjeseci

Sad jače kuca to srce velikogoričko - kazala nam je Jakovljeva mama Petra Vukadin i dodala kako će se iduća oko tri mjeseca Jakov oporavljati u Njemačkoj.

ZADNJA OPERACIJA U ŽIVOTU

- Svaka čast stručnjacima i ovdje u Njemačkoj, dječjem kirurgu s Rebra Draženu Belini, kardiologu Šariću i cijelom timu, a pogotovo Jakovu koji je to sve izdržao. Svjesna sam da se radi o jako dugačkom oporavku, ali smo presretni što je ovo bila zadnja operacija srca u Jakovljevom životu - objasnila je mama Petra i poručila svima neka cijene život jer ni ne znaju koliko može biti teško kada se za njega treba svaki dan iznova boriti.

Ljudi i događaji

Već 60 godina goričk kultura stanuje ovdje AKO U POJEDINOM GRADU POSTOJE GRAĐEVINE, OBJEKTI S POSEBNOM TEŽINOM, U VELIKOJ GORICI TO JE - "KINO". TU SU SE GLEDALI FILMOVI I PREDSTAVE, SVIRALO, PJEVALO, PLESALO...

O

d 1960. godine, kada je osnovano Narodno sveučilište Velika Gorica, kasnije preimenovano u Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, ovdje su prikazivani filmovi, igrane su predstave, sviralo se, pjevalo i plesalo, izlagale su se slike, posuđivale knjige, tiskale novine i knjige, emitirali programi u eter, učili strani jezici, zavarivanje i šivanje, učilo se voziti automobile, a uz samu zgradu odvijali su se fašnici, štafete, pokazne vježbe spašavanja, rušilo se, gradilo i obnavljalo...

Ako se neke zgrade, objekti u pojedinom gradu mogu nazvati drukčijima od drugih, sa za nijansu većom težinom, onda je to definitivno zgrada koju, nekako se čini iz iskustva, najčešće zovemo - kino.

FOTOGRAFIJE ZA SJEĆANJE

Svoju bogatu povijest u povodu 60 godina postojanja Pučko otvoreno učilište obilježit će Facebook izložbom. Tu će u narednim danima objavljivati fotografije koje dokumentiraju povijest učilišta.

- Kako su se kroz 60 godina mijenjali kul-

zbog kojega rade na knjizi koja će biti "zbir proteklog vremena" te fotografijama evocirati uspomene na događanja u ovoj kulturno-obrazovnoj ustanovi.

Trebala je ta proslava šest desetljeća djelovanja biti i kudikamo raskošnija, da ne kažemo glamuroznija, ali sve je i u ovom slučaju pokvarila korona.

NOVINE, RADIO, DISKOKLUB...

POVIJEST NSVG-A, ILI POUVG-A, ZAPRAVO JE POVIJEST GORICE...

turni i obrazovni sadržaji Učilišta, tako je i sama zgrada dobivala novi izgled. Uz nekoliko većih obnova, POUVG je čak pet puta mijenjao svoje ime. Gotovo sve što se dogodilo u Velikoj Gorici na neki je način povezano s ovom ustanovom, pa se slobodno može reći da je povijest NSVG-a, odnosno POUVG-a, zapravo povijest Velike Gorice. Nemoguće je sve i nabrojiti, a kamoli sve prokomentirati i sagledati u svoj toj živosti - kazali su iz Pučkog otvorenog učilišta te najavili kako je to razlog

I zato ćemo se i na ovakve načine, virtualne, kroz fotografije iz prošlosti, vraćati u dane kad je ova ustanova, ali i ova zgrada, bila središte društvenog života Velike Gorice.

Početkom 60-tih Učilište su činili knjižnica i kino, a odvijale su se kazališne predstave, koncerti i priredbe, a večernji sati bili su vrijeme za obrazovanje za odrasle. Mnogi su Goričani tu završili osnovnoškolsko obrazovanje ili pak stekli stručnu spremu...

U sklopu Učilišta 1963. počinje izlaziti "Velikogorički list", 1969. utemeljena je i Glazbena škola, a 1970. počinje emitirati Radio Velika Gorica. Već sljedeće godine otvoren je i prvi diskoklub, "Klub mladih".

Bogat spektar ove ustanove upotpunjen je 1980. godine, kad se Učilište širi na još jednu lokaciju u novoizgradenom naselju Galženica - Dom kulture u kojem je otvorena prva galerija u Velikoj Gorici.

Vanja Stanojević

Natječaj

FOTO VIJEST

Lomničanke na Kamenita vrata dođu i - zapjevaju Ženska vokalna skupina Kulturno-umjetničkog društva Nova zora iz Donje Lomnice zapjevala je 20. srpnja na vrlo posebnoj lokaciji. Marijanski pučki napjev "Ja sam sirota, nevoljni stvor" Lomničanke su, naime, otpjevale na Kamenitim vratima.

Riječ je bila o nastupu na koncertu crkvenog pučkog pjevanja u sklopu 54. Međunarodne smotre folklora u Zagrebu. Na koncertu pred Majkom Božjom uz njih su nastupile i ženska vokalna skupina OSS-a Posavski Bregi te muška vokalna skupina Seljačke sloge iz Grede Sunjske.

SNIMAJ SEBE KAD GOVORIŠ TUROPOLSKI...

Foto: JVP Velika Gorica

VATROGASCI SPASILI TRI RODE U KUČAMA Zanimljivu akciju imali su dečki iz JVP-a sredinom srpnja. Nakon što su od Kučana dobili dojavu kako su tri rode ispale iz gnijezda, vatrogasci II. smjene JVP Velika Gorica brzo su reagirali i priskočili u pomoć. U akciji spašavanja pomogli su im i mještani.

- Vratili smo rode u njihov topli, sigurni dom. Ova je in-

tervencija posebno draga kolegama jer su vatrogasci prijatelji životinja u nevolji i uvijek će rado pomoći. Upravo humanost je ovdje spojila vatrogasce i mještane Kuča koji su pomogli u ovoj akciji, na čemu smo im zahvalni. Dragi naši Kučani, možete očekivati baby boom uskoro, rode su na sigurnom - kazali su vatrogasci.

Već osmu godinu zaredom u Velikoj Gorici se obilježavaju Dani europske baštine, u sklopu kojih je objavljen poziv za slanjem videosnimaka na temu “Kak se spominamo v Turopolu”. Sudjelovati mogu apsolutno svi zainteresirani, a okvirna pravila su da snimka ne smije trajati duže od tri minute, da na njoj moraju biti izvorni govornici turopoljskog dijalekta te da tekstovi prikazuju izvorne govornike koji opisuju svakodnevne životne situacije, recitiraju pjesme, zagonetke, molitve, recepte… Može se raditi i o razgovoru dvaju ili više izvornih govornika turopoljskog dijalekta, a sve skupa može se snimati i mobitelom. Pa do 14. rujna, kad natječaj završava, poslati na natjecaj.kultura@gorica.hr...

ka e

14/15

Gorički gimnazijalci "rasturili" na maturi

R

ezultati goričkih gimnazijalaca na državnoj maturi su odlični.

Svih 93 učenika GVG-a položilo je državnu maturu, a bitno je spomenuti i kako je čak 98 posto učenika pisalo ispite A razine iz obaveznih predmeta.

- Maturanti su pokazali veliku motivaciju, ali i znanje. Smatram da je dio rezultata, motivacije i stečenog znanja zasluga i njihovih profesora te organizacije rada u našoj školi. Ono što mene jako veseli i čime smo mi profesori jako zadovoljni je to što naše ocjene ne osciliraju jako od ocjena na državnoj maturi - komentirala je Brankica Žugaj, ravnateljica Gimnazije.

Budući da su ispiti državne mature svake godine drugačiji, nemoguće je uspoređivati generacije. No učenike unutar generacije može se usporediti jer škole dobiju poda-

Ravnateljica Brankica Žugaj ponosna je na svoje učenike

tak i o centilima koje učenici postižu. Radi se o statističkoj oznaci, a što je viša, uspjeh je veći. Ako učenik ima centil 100, ima najbolji rezultat u generaciji. Centil iznad 50 tako bi značio da je rezultat iznad prosjeka.

- Nije nitko ostvario 100 centila, ali jako je važno ako učenik iz sva tri predmeta ima ostvarenost preko 90 posto. To je jako značajna mjerljivost, a imamo dosta takvih učenika. Izuzetno smo zadovoljni jer su rangovi naših učenika u matematici, hrvatskom i engleskom jeziku iznad 76 posto, što je jako visoki rezultat - dodala je Žugaj.

Prosječna ocjena iz engleskog im je 4,38, iz matematike 3,94, a iz hrvatskog 4,02.

- Ukupno je to izuzetno visoki prosjek. Još su viši prosjeci iz izbornih predmeta - kaže Brankica Žugaj i dodaje da je 90 posto gimnazijalaca upisalo svoj prvi izbor studija.

Priča iz kvarta

'Za četiri do pet g imati turopoljsko INICIJATIVA "JEZERO ČIČE TUROPOLJSKO MORE" U JOŠ JEDNOM POKUŠAJU DA OŽIVI OMILJENO KUPALIŠTE

S

Piše: Vanja Stanojević vi mi koji "ljetujemo" na Čič beachu, dođemo se kupati, prošetati psa, pecati, šetati…

Već godinama to radimo ilegalno. Kad bi netko želio, za posjet "goričkoj rivijeri" mogao bi nam naplatiti i kaznu, jer radi se o privatnom posjedu. A Goričani vole Čiče.

Kako i ne bi kad su generacije mladih upravo na njemu proživjele brojne lijepe trenutke. U sjećanjima Goričana Čiče je povezano s druženjem, zabavom i ljetnim osvježenjem. Za ove se obale vežu prva pijanstva, ali i prve ljubavi. Upravo zato Turopoljci žele da ono bude otvoreno svima, uređeno, i da nudi sadržaje, posebno u ljetnim mjesecima. Svih ovih godina u zapetljanu priču zbog koje Čiče zapravo ne pripada Goričanima, nije se nitko ozbiljno upustio. Bilo je tu pokušaja, govorilo se o tome, ali nije bilo pomaka. Do ove godine.

Sebe nazivaju skupinom entuzijasta i zainteresiranih Turopoljaca, a u isto vrijeme su i stručnjaci u svojim područjima. Nisu više željeli čekati da netko riješi problem.

Organizirali su se u udrugu i krenuli. Brzo su dobili podršku javnosti i svi glasno navijamo da uspiju i otvore Čiče Goričanima.

DOSTA NAM JE ČEKANJA

- Naš cilj je zapravo zaštita voda Turopolja. Struka ima način da se to napravi. Turopolje je nekad bilo bogato vodom, tu su bili potoci, a svako je selo je imalo i svoj kanal. Tu je i rijeka Odra. Sve je to spalo na par jezera koja su nekontrolirane rupe, Lomnica, Čiče i Vukovinsko. Jedino Ježevo, zahvaljujući pojedincu, ima društveno prihvatljivu funkciju - kazao je Alan Šembera, predsjednik novoosnovane udruge Jezero Čiče - Turopoljsko more.

- Grad je 2012. donio GUP i svaka mu čast. On prvi službeno spominje sportsko-rekreativni centar, ali je u ovih osam godina nije se niti jedan kamenčić po-

Alan Šembera na čelu je inicijative za povratak Čiča

REALNO JE OČEKIVATI KAKO ĆE SVE BITI UREĐENO U SLJEDEĆIH ČETIRI, PET GODINA, DA, TO SE MOŽE!

maknuo - objašnjava Šembera, koji je ujedno i gradski vijećnik, pa zna kako nema planova o skorijoj revitalizaciji jezera.

- Okupili smo se jer nam je dosta čekanja i pomoću građanske inicijative, snagom struke, argumenata, znanjem i strašću, želimo pomoći - objasnio je.

Ekspertni tim krenuo je čitati zakone, proučavati karte, dozvole i sudske postupke. Povezivali su odnose i ulazili u srž problema. A njih je bilo mnogo, jer kopanje šljunka tu je počelo prije 60 godina, a problemi nisu rješavani, samo su se gomilali.

SVI PROBLEMI SU RJEŠIVI...

ZA POČETAK NAJVAŽNIJE JE RIJEŠITI PITANJE SIGURNOSTI, SREDITI SE SVE OBALE, UKLONITI POKOSE...

- Hrvatske vode nisu službeno nadležne za jezero Čiče jer one upravljaju samo prirodnim vodama, a umjetnima nitko ne upravlja. To je jedna rupa u zakonu koja se koristi - objasnio je Šembera.

"Turopoljsko more" podijeljeno je na dva dijela. U dijelu bliže mjestu Čiče još uvijek šljunak kopa tvrtka Hidrel, koja je i vlasnik mnogih zemljišta uz jezero. Drugi dio, onaj bliži Gorici, više ne radi.

- Tu je bila tvrtka Velkom i taj dio je ekološki opasan. Jezero je tu kopano preduboko i s preokomitim stranicama, pa ta polovica jezera predstavlja veliku opasnost. U slučaju potresa blizu Gorice, tamo bi se mogao urušiti velik dio prostora. Preduboko kopanje može ugroziti i podzemne vode koje tu protječu prema bunarima pitke vode za Zagreb i Goricu - objasnio je Šembera.

Osim toga, problem je i u vlasnicima obale, a njih je, tvrdi Šembera, na stotine. U vrijeme kadaje krenulo iskopavanje sve su to bile privatne parcele.

- U katastarskom planu su iscrtane parcele i unutar sadašnjeg jezera. To zemljište nije otkupljeno od ljudi, nego je društvena firma u Jugoslaviji počela kopati i nitko joj ništa nije mogao. Pa su 90ih firme privatizirale zemljište i nastavile raditi u sivoj zoni - tvrdi Šembera i dodaje da, osim privatnih vlasnika, dio zemljišta je u vlasništvu države i Grada Velike Gorice, a budući da je Velkom u stečaju, i zemljište te

KARTING CENTAR Staze za vožnje i skijanje na vodi

RONILAČKI CENTAR

ADRENALINSKI PARK Umjetna stjena, trampolini, paintball, kajakaški i veslački centar...

BMX, SKATE I ROLER POLIGON Staze za bicikliste, rampa za skatere i rolere...

PROSTOR ZA ODMOR Park, prostor za piknik i roštiljanje, dječje igralište, mini golf...

SPORTSKI CENTAR Otvoreni sportski tereni, svlačionice, sauna, prostori sportskih klubova...

VODENI PARK Otvoreni i zatvoreni bazeni, vodene atrakcije, wellness centar, caffe bar, slastičarnica...

CENTAR STRELIČARSTVA

E Č I Č R E I DOSS

16/17

godina možemo ko more na Čiču' Ovako izgleda mjesto na kojem je u slavno vrijeme Čič beacha bio kafić

HOTEL I KAMPOVI Autokamp, plutajući kamp na vodi te hotel, planira se, s četiri zvjezdice...

RIBOLOV I UZGOJ RIBE Prostorije ribolovnih društava, kavezi za uzgoj ribe, zabranjeno postavljanje ograda...

KUPALIŠTA Plaža dužine 1400 metara, akvagani, tuševi, odbojka na pijesku, dječje igralište, boćalište, prodaja hrane i pića...

TRIM CENTAR Površina uređena za boravak na otvorenom te za rekreaciju, šetnju...

SOLARNI PARK Parking, manji uslužni sadržaji...

UPRAVA CENTRA Info centar, restoran, suvenirnica, turističke agencije, najam bicikla...

JEDRILIČARSKI CENTAR Spremište opreme, prostor za održavanje plovila, suhi vez, dio obale uređen za pristajanje jedrilica...

tvrtke je dio stečajne mase.

- Žužić, odnosno Velkom, svoj dio je napustio, izgubio je koncesiju i ostavio polovicu jezera potpuno nesaniranu. Kod Hidrela je značajno bolja situacija, ali nije idealna. Za ovaj dio na kojemu je bio Velkom smo već Gradu dali nacrt prijedloga kako da uđe u rješenje toga problema - kaže Šembera i dodaje kako su upravo u tijeku pregovori s tvrtkom Hidrel o sporazumnom rješenju za drugu polovicu jezera.

- Treba Hidrelu omogućiti da još u nekom roku obavlja svoju djelatnost, ali bi se išlo za tim da se s vremenom to zaustavi i dobije dozvolu na drugoj lokaciji - kaže Šembera.

Osim toga, članovi udruge morali su sjesti za stol i s predstavnicima Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice, Hrvatskih voda, ministarstava… Svi su ih, kaže, podržali i obećali napraviti koliko mogu.

- Puno je problema, ali tko želi i zna, može!

Sve su to rješivi problemi, posebno sad, kad je Hrvatska dio EU - kaže Alan Šembera i podsjeća kako je Unija prošle godine Hrvatskoj izdala direktivu, najviši stupanj upozorenja državi članici prije kazne.

- Hrvatska taj problem mora u najkraćem roku riješiti. S jedne strane imamo batinu, s druge strane EU nam daje fondove koji nam ovdje mogu sufinancirati revitalizaciju sadržaja koji su bitni za okolinu - pojasnio je predsjednik udruge.

I NAJSKUPLJE, I NAJVAŽNIJE

Kako bi jezero Čiče zaista postalo turopoljsko more, kako bi generacije koje dolaze ovdje mogle stvarati nove sretne uspomene bez straha od utapanja ili stakla iz smeća na obali, jezero se prvo mora sanirati.

- Moraju se napraviti pokosi, da ne ide okomito dolje kao lonac, nego kako zakon nalaže. Moraju se srediti obale. To je obaveza Hidrela na njihovom dijelu, a dio gdje je bio Velkom to će morati napraviti država ili Grad jer je on nestao, ostavio sve u rasulu i pobjegao kopati par sto metara dalje na Vukovinskom jezeru. Vjerojatno uništava i to - misli Alan Šembera.

Sanacija jezera je najveći trošak projekta, ali i preduvjet za sve ostale sadržaje. Iz udruge se nadaju kako će upravo ovaj dio pokriti fondovi EU. - Grad prvo mora tražiti neovisnu snim-

ku stanja da znamo koje su tamo dubine, kako izgleda i da više ne bude nagađanja.

Na osnovi toga trebaju zatražiti Vladu RH proces izvanredne sanacije koja je zakonski regulirana i time pokreću poslove na onom najosjetljivijem području gdje je bio Žužić - kaže Šembera i dodaje kako je idući korak dogovor s Hidrelom.

GODINA I POL DO ČIČ BEACHA

- Grad tu treba pokazati otvorenost, fleksibilnost i brzinu, jer i koncesionar ima značajnih problema oko dobivanja dozvola kako bi nastavio svoju djelatnost. U pregovorima smo i možda ćemo u nekim manjim crtama morati mijenjati GUP, zato će Grad morati pokazati fleksibilnost i brzinu. Treba staviti pročelnike da nam budu na raspolaganju i da to brzo napravimo - pojašnjava Šembera.

Tek nakon sanacije jezera može početi gradnja sportsko-rekreativno-turističkog centra s hotelom, kampovima na obali i vodi, zabavnim parkom, sportskim terenima i poligonima… Kako su, uostalom, 2012. i isplanirali iz Grada.

- Jako je dobro napravljen projekt. Naravno, već je prošlo gotovo deset godina, pa bi se plan možda trebao obnoviti nekim novim tehnologijama i novim sportovima, ali po našem viđenju taj kompleks bi trebao biti najatraktivnija točka Zagrebačke županije. Sportski, turistički i rekreativno. Prvenstveno zbog ljepote jezera, a onda i zbog blizine zračne luke, Zagreba, Velike Gorice.

Tom kompleksu bi gravitiralo milijun ljudi.

Jarun nije ni sluga onome što bi trebao biti ovaj kompleks. Nešto poput Čateža, a moglo bi raditi 12 mjeseci, dio u otvorenom, a dio u zatvorenom dijelu - smatra Šembera.

Planom je, među ostalim, predviđena i biciklistička staza oko jezera, turistički vlakić, šetnice, noćni klubovi i restorani.

- Sto hektara je ogromna površina, to je površina jednog grada i sve bi se sustavno moglo napraviti. Optimistično je vjerovati da u idućih godinu i pol imamo saniran dio Čič Beacha i otvoreno kupalište, a prvu izgradnju objekata i kapaciteta očekujem već u roku dvije ili tri godine. Uređeno cijelo jezero i rekreativni centar u završnoj fazi, vjerujem, imat ćemo za četiri do pet godina - kaže Šembera.

Gastronomija

JA SAM K DAVOR ŠUŠKOVIĆ (36) ZAVRŠIO JE FER, TRENUTNO JE NA DOKTORATU I, UZ STALNI POSAO, PREDAJE NA DVA FAKULTETA. NO ON JE I MAJSTOR ZA ROŠTILJ KOJI FINU KLOPU PRIPREMA DOSLOVNO POSVUDA

Piše: Vanja Stanojević

N

emojte se začuditi ako tri puta tjedno vidite automobile parkirane pokraj ceste u Ulici Fausta Vrančića. Primijetit ćete u njima kako netko uživa u slasnom burgeru, svinjskim rebarcima, brisketu i mnogim drugim specijalitetima. Svu tu ukusnu hranu pripremio je na svom goričkom balkonu Davor Šušković (36). Da, dobro ste vidjeli. Hranu priprema na balkonu, a ovakvo nešto nećete naći niti u jednom restoranu u blizini. Neka od jela koja Davor radi rasprodana su i tjedan dana ranije, a po njih dolaze i iz Zagreba jer ni u metropoli, čija gastro ponuda u zadnje vrijeme cvjeta, nema restoran koji nudi ono što Davor radi. Sve funkcionira tako da objavi što će koji dan kuhati, ljudi naruče putem njegove internetske stranice, plate i dogovore vrijeme preuzimanja.

- Na balkonu radim većinu toga. Imam dva roštilja. Sva oprema je pomična i računa da se će uvijek biti neka druga lokacija, a identično izgleda kad kuham na svom balkonu i na festivalima. Onaj tko naručuje hranu kod mene uvijek može doći i vidjeti kako se radi. Slobodno uđite i pogledajte poziva Davor i dodaje kako se pazi na sve, a čak i za druženja s prijateljima hranu priprema u rukavicama.

Kada čujete Davora kako govori o hrani, mislit ćete kako imate posla s kuharom

nekog skupog restorana. I, prevarit ćete se. Roštilj Davoru čak nije ni glavni posao.

Završio je Fakultet elektoritehnike i računarstva, trenutno radi u tvrtki koja se bavi prodajom slušnih pomagala, završava doktorat te, kao vanjski suradnik, predaje na dva fakulteta – Filozofskom i Edukacijsko-rehabilitacijskom.

PILE PEČENO NA LIMENCI PIVA

- Sve iznenadi da je roštilj zapravo moj hobi. Magistrirao sam elektroakustiku i jako volim taj posao. Nema puno ljudi koji se bave sluhom s tehničke strane i primijetio sam da tu ima jako puno mjesta za napredak, i kod nas i u svijetu - obajsnio je Davor, kojega je na prvu radionicu, onu koja je iz temelja promijenila njegovo poimanje roštilja, prijavila supruga.

- Pričao sam kako bih išao na Weberovu radionicu, ali da nemam s kime jer su svi komentirali ‘kaj ću ja tamo, nema mene kaj netko učiti roštiljati’ - priča Davor i priznaje, da je znao kako će se priča razviti, otišao bi sam bez razmišljanja.

Ovaj strastveni ljubitelj mesa i roštilja toliko se oduševio onime što je tamo naučio da je u samo tri godine postao stručnjak za posebne komade mesa, ugljen, vatru, marinadu, suho zrenje, sporo kuhanje, metode direktnog i indirektnog pečenja…

- Tamo smo pekli pile na limenci piva, pizzu, burgere, rižoto sa škampima, desert s bananama, ribu i steakove - prisjeća se Davor i kaže kako su steakovi bili okidač da

20/21

Kupio sam obični frižider, izvadio mu termostat i prilagodio ga za čuvanje mesa. I tako je krenulo, kaže Davor

KUHAR S BALKONA na radionicu uopće ode, a onda je krenuo eksperimentirati.

Kupovao je kuharice preko interneta, gledao videe na YouTubeu i učio. Na roštilju je skuhao juhu, ispekao krafne, muffine, kokice, ali i neka jako ekskluzivna jela. Prva prepreka bila je cijena mesa jer u restoranima koji nude odlične odreske, odnosno steakove, cijena im je i 800 kuna. Kilogram takvog sirovog odležanog komada platit ćete oko 500 kuna, a svježe meso s kosti je 50-ak kuna.

- Očito je velika razlika u cijeni i isplati se tu malo uložiti. Sa susjedom sam kupio prvi frižider i on se isplatio već nakon prve runde od 20 kilograma mesa. To je bio običan frižider kojem smo odspojili termostat jer smo trebali temperaturu ispod 4 °C, a najviše je mogao spustiti na 6 °C. Napravili smo USB cirkulciju zraka, stavljali sol zbog vlage i kontrolirali koliko se meso suši. Imali smo par rundi koje su bile jako dobre, ali to nije bilo dugoročno rješenje. Nakon toga smo uložili u ‘dry ager’ u koji stane 100 kilograma mesa, ima kontrolu bakterija, vlažnosti i to je profesionalna oprema. Sad mi stoji u sobi. Da mi žena dopusti, imao bih ga u dnevnoj sobi - našalio se Šušković.

TRI NAMIRNICE I - SNAĐI SE!

Posebno je i to što komade mesa koje Davor koristi nikada nećete vidjeti u vitrini neke mesnice. Kako bi ih dobio kontaktirao je mesare, objasnio im kako mu trebaju izrezrati meso, koje komade želi i koliko da budu prošarani.

U međuvremenu je otvorio instagram profil davors.quadrillage i brzo privukao velik broj ljubitelja roštilja.

- Quadrillage je zapravo fancy riječ za tragove grilanja na stakeu, a s druge

NA ROŠTILJU JE SKUHAO JUHU, ALI I ISPEKAO MUFFINE, KOKICE, KRAFNE...

ZA PRVA NAŠA JELA STAJALO SE U REDU I PO DVA SATA, LJUDI SU SE ODUŠEVILI

strane označava i trag ili potpis koji sam ostavljam na onome što pečem - objasnio je.

Nakon toga je osmislio izazov u kojem su mu pratitelji navodili tri namirnice od kojih će napraviti jelo. Iz izazova su proizašla 24 jela. Bilo je tu ludih kombinacija - zec u whiskeyju, janjetina s čokoladom, palačinke sa sirom, plavi krumpir…

EKSKLUZIVA ZA SAMO 18 KUNA

Veliki korak dalje za ovu kulinarsku priču je bio Davorov susret s Goranom Vrabecom, koji vodi brend Volim ljuto i trgovinu u Ilici s craft pivama, umacima i začinima iz cijelog svijeta, ali i onima koje sam radi.

- Upoznali smo se prije dvije godine na rođendanu tog dućana. Pokazao sam mu svoj profil na instagramu, a on je nakon dvije minute predložio da nešto zajedno radimo kaže Davor i prisjeća

se kako su svega mjesec i pol nakon susreta napravili događaj prema kojemu je i cijela njihova priča dobila ime.

- BBQ Hot Yard smo napravili u Vintageu.

Imali smo četiri ekskluzivna jela. Poanta je bila da smo radili hranu po nabavnim cijenama, svako jelo je koštalo 18 kuna, i to nas je zapravo pregazilo jer je došlo milijun ljudi. Naravno da uopće nismo bili spremni na to. Hrane je bilo dovoljno, ali se na nju čekalo i po dva sata - prepričava Davor njihovo ‘vatreno krštenje’ i kaže kako im ipak nitko nije zamjerio, jer su svi bili zadovoljni onime što je ovaj dvojac pripremio.

Nakon toga, događaji na kojima je sudjelovao BBQ Hot Yard samo su se nizali.

Bili su na festivalima piva, gastro festivalima, a krenuli su i s privatnim slavljima. Radili su sve, od krstitiki i svadbi do rođendana i dočeka Nove godine. Sa svojom hranom prošli su dobar dio Hrvatske, a počeli

su snimati i edukativne gastro videe za You Tube te održavati radionice.

- Sad imamo ekipu s kojom možemo raditi evente za stotinjak ljudi, s osam slijedova jela, cjelodnevne evente. Cijela priča je otišla jako daleko. Nikada nismo dobili više pohvala za burger nego za naš Zmajček. Napravili smo ih stotinu komada, a isti tren kada su ga probali ljudi su se vraćali pohvaliti nas. To je ono zbog čega mi to radimo. Znamo da smo dobri u tome, da radimo kvalitetno i stalno si dižemo ljestvicu i želimo biti bolji i uvoditi nove stvari.

To nas tjera naprijed, to što su ljudi zadovoljni. I odličan je osjećaj - objasnio je majstor za roštilj, koji se nada kako će uskoro, kada oslobodi raspored, završiti i kulinarsku školu kako bi dobio temeljna znanja.

RESTORAN U GORICI? ZAŠTO NE...

Za sve više od ovoga, kaže Davor, trebao bi se u potpunosti posvetiti kuhanju, ali se nada da još neko vrijeme neće morati birati između svoje dvije ljubavi - svakodnevnog posla i kuhanja. Planovi su mnogi, a među njima je možda i otvaranje restorana.

- Možda u nekoj daljoj budućnosti. Mislim da naši ljudi zaslužuju takvo mjesto, a trenutno na našim prostorima nema pravog ‘smoke housea’. Postoje vrhunski steak houseovi, ali ovoga nema i siguran sam da bi to moglo biti izvrsno - kaže Davor, a na pitanje postoji li mogućnost da to bude u Gorici odgovara: “Zašto ne, ja sam tu doma i sviđa mi se.”

A do tada, Davor će svoje specijalitete pripremati na balkonu. Od kraja kolovoza ljudi će ponovno autima dolaziti po njih i parkirati sa strane kako bi ih odmah pojeli.

U rujnu kreću i radionice na koje dolaze ljudi iz cijele Hrvatske, a u Gorici će organizirati i barem jedan event.

Priča iz kvarta

Kako sam skinuo mjeseci? Slušao s TOMISLAV JAKOVLJEVIĆ (40), GRADSKI VIJEĆNIK I SAMOSTALNI OBRTNIK IZ VELIKE MLAKE, BAZIRAO JE DIJETU NA PERIODIČKOM POSTU I USPIO! TRI DANA U TJEDNU NE BI BAŠ NIŠTA POJE...

P

Piše: Marko Vidalina rva sjednica Gradskog vijeća nakon korone donijela je posebne uvjete. Vijećnici su bili na svojim mjestima, ali uz razmak, pa su novinari morali otići na vrata do i smjestiti se na balkonu kino dvorane. Na velikom platnu bio je prijenos uživo iz susjedne prostorije, tako to mora izgledati u ovim ludim vremenima...

I tako, ide sjednica svojim tijekom, kad se odjedanput na ekranu pojavi neko nepoznato lice... Prošlo je, iskreno, nekoliko sekundi dok netko na balkonu nije dobacio: - O, bože, pa to je Jakovljević!

Punim imenom Tomislav Jakovljević, vijećnik Živog zida, ali u prepolovljenom izdanju. Donedavno gromada od čovjeka, među prijateljima prozvan Debeli, koronu je iskoristio za veliku životnu pobjedu.

- Kad sam krenuo u ovo, 2. siječnja, imao sam 162,4 kilograma. Sad sam na 112,5, još deset deka mi fali da dođem do pedeset sa širokim osmijehom priča Jakovljević na kavi u njegovoj Velikoj Mlaki.

Aktivan je u politici, ali ovaj put tema nije bila politika nego - mršavljenje. I potraga za odgovorom na pitanje:"Kako?" U sedam mjeseci napravio je pravo čudo, prijatelji i poznanici ga više ni ne prepoznaju na ulici, a on se osjeća bolje nego ikad.

- Godinama sam smršavjeti, i familijarno imamo taj problem, čak sam i samog sebe uvjerio da je to genetika... Naravno, nema to veze s genima, to su samo navike. Iste navike, isti problemi. Pokušavao sam više dijeta, od chang-shlanga, Herbalifea i svega ostalog, dao gomilu love, a usput sam i skupio zavidno znanje o svemu tome.

Međutim, nisam znao o kojem se tu zdravstvenom problemu doista radi - počinje svoju priču o novom životu Jakovljević.

DO ČIŠĆENJA TREBA 12 SATI

Pokušao je na sve moguće načine, "ubijao" se na treninzima šest puta tjedno, no stvar bi ispadala samo još lošija.

- To je ispalo totalni promašaj! Događalo se da izgubim dio vode, skinuo bih desetak kilograma, počeo dobivati mišiće, ali salo nije odlazilo. I, naravno, čim prestaneš trenirati, kilogrami se vraćaju. I onda sam došao do nekih saznanja... - krenuo je u otkrivanje tajne uspjeha Tomislav.

- Došao sam do pojma autofagije, odnosno periodičkog posta. To je relativno nova stvar, iako se o njoj dosta zna. Japanski liječnik Yoshinori Ohsumi 2016. godine dobio je Nobelovu nagradu za medicinu upravo za autofagiju. Objasnio je sistem razgradnje štetnih tvari u organizmu, dokazao da 12 sati nakon posljednjeg obroka tijelo troši 80 posto energije samo na probavu hrane. Tek kad se probavi posljednji obrok, nakon tih 12 sati, tijelo se počne čistiti od štetnih stvari.

Nakon što je probao toliko toga, odlučio je Tomislav pokušati i ovo, poslušati čovjeka.

PERIODIČKI POST VRLO JE SLIČAN ONOME ŠTO SE RADI U VJERAMA. RAMAZAN U MUSLIMANA, RECIMO...

ŠESTI SATI NA DAN SE JEDE, A 18 SATI NIŠTA. TOLIKO JE TIJELU POTREBNO DA KRENE S ČIŠĆENJEM

VJEŽBANJE JE JAKO VAŽNO, KAO I MASAŽA TE TUŠIRANJE TOPLOM I HLADNOM VODOM. SVE SAM RADIO

22/23

o 50 kg u sedam sam nobelovca!

- Počeo sam s 'modelom 18-6'. U danu 18 sati ne jedeš, a šest sati jedeš. Nakon toga se ti razmaci povećavaju, pa sam došao do toga da jedem jedan obrok u danu. Taj obrok mora biti masan, sa zdravim, prirodnim masnoćama, iako mi nije baš bilo jasno kako ću smršavjeti ako jedem masno.

Bilo je to kontra svega što sam ranije čuo, no probao sam i vidio da radi. Nastavio sam tako, tri dana tjedno sam postio, a ove ostale dane jeo bih jedanput do dvaput dnevno. Držao sam se autofagije, izbjegavao sam ugljikohidrate i počele su mi se događati brutalne promjene na zdravstvenom stanju - priča Tomislav i nastavlja: OČIGLEDNO OZDRAVLJENJE

OVA KOŠULJA BILA MI JE TIJESNA I SAMOM, A SAD STANE JOŠ I SUPRUGA...

- Autofagija liječi i hrpu bolesti, jer tijelu daje šansu da se samo oporavi. Kod nas je hereza reći da se možeš izliječiti bez doktora, ali ja sam dokaz da autofagija, recimo, liječi perut. Imao sam velikih problema s tim, plaćao šampone i kremice, ali uzalud.

No već krajem siječnja primjetio sam da više nemam perut! A onda su mi se počele povlačiti vene na nogama, tlak mi se normalizirao... Iako, ovdje se zapravo radi o kombinaciji tri stvari - autofagije, prehrane bez ugljikohidrata i korištenja što zdravijih namirnica. Šećer sam potpuno izbacio, jednako kao i brašno, sol 90 posto, privremeno i mlijeko. To su te 'četiri bijele smrti'... I reakcije su bile čudesne, počeo sam ozdravljati naočigled. Evo, nekidan sam se popeo na krov kuće, što mi je cijelo ovo vrijeme bilo nezamislivo. Čovjek se doslovno pomlađuje na ovaj način, nevjerojatno koliko sam napredovao ovih šest mjeseci.

Kad krene tako žustro opisivati svoj put do uspjeha, pomislio bi čovjek da nešto prodaje, primjećujemo u šali...

- U tome i je stvar, ništa je ovdje ne prodajem, ne promoviram sebe kao političara, jer neću se više nikad ni za što kandiditati, a kako nisam uspio ništa napraviti za grad Veliku Goricu u svome mandatu, želim barem ovako pomoći svojim sugrađanima, svojim iskustvom. To je neka moja misija govori nam Tomislav i vraća se na početak: - Kad sam ženi rekao da idem na dijetu, poludjela je! Podržala me, ali znala je da će tu biti svega. Međutim, u sve to ušao sam toliko pripremljen da sam čak i u onoj prvoj fazi, u dva tjedna pripreme za dijetu, kad sam jeo samo vegetarijanski, uspio suzbiti ono nervozu koju sam i inače imao zbog debljine, zbog viška inzulina. Nije mogla očekivati sve ovo i naravno da je sad oduševljena. Ali i ona je uz mene smršavjela, izgleda brutalno, majka dvoje djece ima 53 kilograma! Nije ona bila na dijeti, to ja zovem pasivno mršavljenje.

Tomislav je u mladosi bio rukometaš, igrao je u RK Zagrebu, u generaciji Vorija, Zrnića, Šprema i ostalih, a prvo nakupljanje kilograma krenulo je kad se prestao baviti sportom. Pa se malo zaokružio, pa još malo, pa još malo... Međutim, nije sve to kod njega izazivalo komplekse.

- Ne, ne mogu reći da sam bio iskompleksiran. Kako bi rekao moj otac, ja nemam ni grama srama, ha, ha... Nije mi nikad bio problem skinuti se na plaži, nisam njegovao taj kult tijela kao što danas ljudi to sve više rade, ostvarivao sam se u nekim drugim stvarima, ali naravno da je to često

PRVI MJESEC SKINUO SAM 17 KG, A U PREOSTALIH SEDAM UKUPNO 33.

PET, ŠEST MJESEČNO

USPORIO SAM SAD GUBITAK KILOGRAMA, SAD 'BRUSIM NA FINO', BOLJE NEGO DA VRAĆAM

RAZMIŠLJAO SAM I OTIĆI U 'ŽIVOT NA VAGI', ALI TE METODE KOD MENE NISU BAŠ PALILE...

NAJVIŠE ME MUČILO ŠTO SI NE MOGU KUPITI ROBU U DUĆANU, A SAD SU MI NEKE STVARI ČAK I VELIKE

bila tema. Kako sam gradski vijećnik, čak su mi ljudi koji me vole i poštuju, koji su iskreni prema meni, otvarali oči. Jedan od njih mi je rekao: 'Pa kome ćeš ti pomoći kao vijećnik kad ne možeš pomoći ni sebi, pogledaj kako izgledaš!' Nije to bilo lijepo za čuti, ali shvatio sam da je u pravu. I onda sam, kad sam shvatio da nikome ne mogu pomoći kao vijećnik, odlučio barem pomoći sebi - kazao je Jakovljević i dodao: - Nisam od onih koji se puno slikaju po Facebooku, pa je nastalo ludilo kad sam nedavno objavio fotku. Kroz 'feedback' koji sam dobio od ljudi, došao sam do spoznaje da je nemoguće pomoći onome tko ne želi da mu pomogneš. Možeš jedino promijeniti sebe. Kad to uspiješ, možeš utjecati na ljude svojim primjerom.

Pomogla mu je u cijelom ovom čudesnom procesu i zloglasna korona.

- Uh, baš mi je dobro došla. Do tad sam skinuo nešto više od 20 kilograma, vidio sam da ide, ali i dalje sam bio slon od 140 kg. Posao mi je pao za 90 posto, imao sam hrpu slobodnog vremena i krenuo sam u šetnje, počela je sezona vrta, bicikl sam vozio dvaput dnevno... Dok su svi drugi tukli kilograme u koroni, ja sam ih gubio zadovoljno konstatira Tomislav.

I stvar je, tvrdi, zapravo jednostavna...

- Terapija postom poznata je tisućama godina, ali tek kad je čovjek dobio Nobelovu nagradu za to. Razumijem da ljudi ne vjeruju dok ne probaju, ali sve je to objašnjivo. Uostalom, u našim vjerama imamo tih elemenata, Muslimani u ramazanu točno tako jedu, rade periodički post, samo što ljudi to rade zbog vjere. I dođe jedan pametni Japanac i to objasni medicinski - govori Jakovljević, svjestan da će se ljudi uplašiti kad čuju za dijetu, za metodu u kojoj se ništa ne jede danima.

- Da je meni netko rekao da dobrovoljno neću jesti četiri dana, rekao bih mu da nije normalan. Ali kad kreneš, vidiš koliko se može postići ne radeći ništa. I nije to nikakva žrtva! Luči ti se kortizol, hormon zadovoljstva koji... To je jedno blaženstvo, kao kad si popušio najbolju 'vutricu', ha, ha - smije se Jakovljević.

MOZAK SAD DRUKČIJE RADI

Nakon što smo, barem donekle, odgovorili na pitanje "Kako?", vrijeme je da odgovorimo i na ono "Dokle?"

- Sad mi kilogrami više nisu bitni, želim na sebi ispitati granice autofagije, mogu li se potpuno vratiti u zdravstvenom smislu.

Koliko će to još biti kilograma, ne zanima me, važnije mi je kakvi su mi tlak i šećer.

Ova me kilaža zadovoljava, ne bi mi značilo previše otići ispod stotinu kilograma, iako vjerujem da ću doći do toga. Međutim, želim vidjeti koliko mogu napraviti na tom iscjeljivanju samog sebe putem autofagije.

Od sebe želim napraviti spomenik jednoj uspješnoj metodi - kaže Tomislav.

Potrajala je ova priča puno duže nego što se može prenijeti na papir, ali na kraju je jedna stvar ostala kao ključna u svemu ovome.

- Kažu mi ljudi da izgledam mlađe, svježije... Drukčiji sam čovjek. Percepcija života ti se mijenja, percepcija prioriteta, mozak drukčije radi, pun si ideja. Ranije mi se događalo da mi mozak blokira, a sad sam pun ideja, energije... Sjajan osjećaj!

Ljekarne savjetuju

24/25

VRIJEME ALERGIJA A

mbrozija se pod utjecajem klimatskih promjena sve više širi i produljuje peludnu sezonu. Niti jedno područje Hrvatske nije pošteđeno od štetnog utjecaja visokoalergene peludi ambrozije koja se vjetrom širi i do 200 kilometara. Reakcija na pelud te invazivne biljke je već kod koncentracije 30 zrnaca u zraku na jedan prostorni metar. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 7 do 15 % osoba ima simptome alergije na pelud ambrozije. Za usporedbu, u Finskoj i Švedskoj 1 do 3 % osoba ima simptome na pelud ambrozije, dok ih je u Mađarskoj čak 49,7 %. Naime, procjenjuje se da je u Zagrebu u ljetnim mjesecima na pelud ambrozije alergično čak 250 000 osoba. Alergija na pelud ambrozije značajno smanjuje kvalitetu života te je velik javnozdravstveni i gospodarski problem. U kontroli širenja peludi ambrozije važna je koordinirana akcija u iskorjenjavanju te invazivne biljke. Preporučuje se čupanje ambrozije već u lipnju dok još nema cvatnje koja se očekuje sredinom srpnja, a vrhunac je u kolovozu i početkom rujna. Situaciju dodatno otežava razvoj križnih reakcija. Osobe osjetljive na pelud ambrozije, reagirat će i na pelud breze, pelina i trava, ali i na određene namirnice, začine i povrće.

Ambrozija je u Hrvatskoj najraširenija u kontinentalnom dijelu, iako sve više zahvaća i mediteranski dio zemlje.

Pelud ambrozije izaziva izražajnu alergijsku reakciju dišnog sustava. Glavni simptomi su kihanje, začepljen nos ili vodena sekrecija, suhi i nadražajni kašalj, svrbež očiju, a u težim slučajevima napad astme i kronični sinusitis. Najčešća bolest dišnog sustava je alergijski rinitis koji se javlja u 70 % alergičara. Ambrozija je jedan od inhalacijskih alergena koji može izazvati sve simptome alergijskog rinitisa. Simptome alergijskog rinitisa pacijenti često mijenjaju sa simptomima prehlade. Ako se alergijski rinitis ne liječi na vrijeme alergijska reaktivnost respiratorne sluznice širi se na bronhije što može biti uzrok astme.

Alergijski rinitis nije povezan samo s astmom nego i s drugim respiratornim stanjima dišnog sustava – sinusitisom. Ujedno osobe s alergijskim rinitisom mogu imati i alergijski konjunktivitis, pa čak i upalu uha. Također se mogu pojaviti umor i iscrpljenost kao posljedica generaliziranog upalnog procesa. Simptomi utječu na spavanje i socijalne kontakte, te na produktivnost na radnom mjestu. Na nastanak bolesti utječe genetska predispozicija, okoli-

na (izloženost alergenima) i način života. Ako jedan od roditelja ima u anamnezi atopiju ili alergiju, rizik od pojave alergije kod djece je 30 %, a ako su oba roditelja – rizik je daleko veći. Također i djeca majki koje puše, češće su podložna alergijama.

Temelj liječenja alergijskog rinitisa je kontroliranje upalnog procesa. Opće mjere uključuju izbjegavanje alergena, prestanak pušenja, aktivnosti na otvorenom planirati u ranojutarnjim sati-

ma ili kasno navečer jer je koncentracija peludi obično najveća u podne ili rano poslijepodne. Nakon aktivnosti na otvorenom preporučuje se tuširanje, te promjena odjeće kako bi se uklonili alergeni s tijela. Preporučuje se primjena fiziološke ili hipertonične otopine za nos, kojom se provodi higijena nosa i odstranjivanje čestica alergena.

Ako do sada nije postavljena dijagnoza alergijskog rinitisa, a simptomi traju duže od deset dana bez povišene tjelesne temperature uz stalno kihanje, svrbež nosa i očiju, vodenastu sekreciju, nosnu kongestiju (začepljenost nosa) kao i prisutnost simptoma u isto vrijeme svake godine, vrlo vjerojatno se radi o dijagnozi alergijskog rinitisa. Ako se jave simptomi umjerenog do teškog rinitisa, ako postoji sumnja na astmu (“sviranje” u prsima ili nedostatak zraka), ako se sumnja na infekciju (povišena tjelesna temperatura, gusti iscjedak iz nosa, bolno grlo), te pacijenti koji nemaju poboljšanje simptoma nakon 2-4 tjedna ordinirane terapije, trebaju se javiti liječniku.

Za simptomatsko liječenje kongestije primjenjuju se dekongestivi. Preporučuju se za kratkotrajnu primjenu kada je nosna kongestija dominantni simptom. Ne utječu na ostale simptome alergijskog rinitisa. Smanjuju otečenost sluznice, počinju djelovati nekoliko minuta nakon primjene, a učinak traje oko 8 sati.

Ne smiju se upotrebljavati duže od 5 dana jer izazivaju navikavanje i povratnu kongestiju – isušuju nosnu sluznicu pa ona na to reagira ponovnim oticanjem. Prednost se daje sprejevima koji sadrže ovlaživače (natrij hijaluronat ili dekspantenol) koji štite epitel i potiču zacjeljivanje. Preporučuju se i sprejevi s ektoinom koji smanjuju prodor alergena kroz nosnu sluznicu, a da je pri tom ne oštećuju.

Ako se kod alergijskog rinitisa javljaju simptomi kao što su svrbež, crvenilo i otečenost očiju, preporučuju se lokalni oftalmici u obliku različitih kapi za oči. Oči se ispiru kapima umjetnih suza bez konzervansa, kapima s dekspantenolom ili kapima s biljnim ekstraktima koji umiruju upaljeno oko. Na tržištu postoje i kapi s ektoinom koje smanjuju intenzitet alergijske reakcije, te djeluju emolijentno na sluznicu oka. Ako izostane olakšavanje simptoma nakon primjene ovih pripravaka, te za liječenje umjereno teškog i teškog alergijskog rinitisa treba se obratiti liječniku.

Sport

23

Brza i lij revije, a j

GODINE NAVRŠIT ĆE LUCIAN BURA SREDINOM KOLOVOZA

NINA VUKOVIĆ (18) U NEDJELJU JE NA IZBORU ZA MISS SPORTA POSTALA MISS FOTOGENIČNOSTI, A U PONEDJELJAK SE POJAVILA NA SENIORSKOM PRVENSTVU HRVATSKE I UZELA SREBO NA 800 M!

U

Piše: Marko Vidalina

BURA I NOVAK POJAČANJA ZA EUROPSKU LIGU RUKOMETAŠI GORICE U 1. PRETKOLU EUROPSKE LIGE IDU NA PUT OD 900 KILOMETARA, A U AUTOBUSU ĆE BITI I NOVA LICA...

U

h, dobro je... Tako je nekako, na prvu loptu, izgledala reakcija čelnih ljudi HRK Gorice nakon ždrijeba 1. prekola Europske lige. Uspjela se Gorica ugurati u ovo natjecanje nakon što je nekoliko klubova odustalo, pa će priliku za svoj drugi europski iskorak (prije tri godine u Kupu EHF-a bolji su bili Estonci) dobiti u natjecanju koje je tek oformljeno, a po snazi je drugo u svijetu rukometa, odmah iza Lige prvaka.

Protivnik Gorice u 1. pretkolu bit će rumunjski klub Potaissa Turda, a zadovoljstvo vodećih ljudi kluba iz samog uvoda ne odnosi se na bilo kakve naznake bahatosti, nego na čistu pragmatičnost.

- Da, dobro je, zadovoljni smo, jer koliko god je to dugačak put, moglo je biti i napornije, ali i puno skuplje, da smo izvukli nekoga od ruskih ili bjeloruskih klubova.

Ovako ćemo putovati nekih devet sati autobusom, no ne brine nas to. Vjerujemo da ćemo imati šansu, da je ždrijeb prošao puno bolje za nas nego za druge hrvatske klubove, budući da je Spačva izvukla makedonski Metalurg, a Dubrava će igrati protiv švicarskog Luzerna - kaže sportski direktor Gorice Drago Kovačević.

DVA PRETKOLA DO SKUPINE

I doista, teško je Gorica i mogla bolje proći u ovako jakom natjecanju, u kojem su i klubovi kao što su bjeloruski SKA Minsk, danski Silkeborg i Skjern, španjolska Bidasoa, njemački Melsungen, švedski Kristianstadt, švicarski Winterthur, ruski CSKA... Prva utakmica igrat će se u gradiću Turda, velikom otprilike kao Ve-

DOMINIK NOVAK JE POJAČANJE, A TO BI BIO I OSTANAK ĆAVARA I KLARICE...

KRENULI SMO MI VEĆ U PRIPREME, UTAKMICA S RUMUNJIMA JE KRAJEM KOLOVOZA

lika Gorica, u središnjoj Rumunjskoj, koji je od Velike Gorice udaljen nešto više od 900 kilometara. To će značiti dugotrajnu vožnju autobusom, ali nedvojbeno će donijeti novo iskustvo svim ovim mladim igračima Gorice. Prođu li Goričani ovu prepreku nakon uzvrata u svojoj dvorani tjedan dana poslije, još će ih jedno pretkolo dijeliti od nastupa u skupinama. To bi bilo ravno senzaciji, a Gorici bi donijelo još deset europskih utakmica, a s time i određenu novčanu nagradu iz EHF-a... E, to bi bilo lijepo. ŠTO S ĆAVAROM I KLARICOM?

A s kakvim će sastavom Gorica krenuti u sve te izazove? Kako se u ovom trenutku čini, jako dobrim! Kao prvo veliko pojačanje, iz Varaždina je došao Dominik Novak, bivši juniorski reprezentativac, lijevi vanjski s "bombom" u ruci, a onda mu se pridružio i jedan domaći dečko.

Kući se vraća Lucian Bura, desni vanjski koji je rukometno stasao upravo u Gorici, dečko s Plesa, koji je posljednje godine proveo u Umagu i slovenskom prvoligašu Dobovi. Sad se vraća u matični klub, pojačati domaći, turopoljski pečat.

Uz njih, tu je i temelj momčadi od prošle sezone (Sladoljev, Laljek, Ceković, Kraljević, Vrbić, Barišić, Ljubić, Gal, Goričanec, Negran, Žarković...), a stvari se dobro razvijaju i po pitanju Davora Ćavara. I on i Luka Lovro Klaric na pripremama su PPD Zagreba, no postoje velike šanse da Ćavar, najbolji strijelac domaće lige posljednje dvije sezone, ostane još godinu dana u goričkom dresu. (M. Vidalina)

gradu koji je hrvatskoj atletici dao jednog Dina Bošnjaka, već godinama nedodirljivog dugoprugaškog šampiona, u trenucima dok Dino i njegov tim sanjaju odlazak na Olimpijske igre u Tokio, istovremeno raste i odrasta i jedna potencijalno sjajna atletičarka. Sa sličnim željama i snovima, ali ne i iz istoga kluba.

Dino Bošnjak, naime, član je Atletskoga kluba Velika Gorica, a 18-godišnja Nina Vuković, naslovna junakinja ove naše priče, svoj put prema zvijezdama kroči kao članica Maraton kluba Velika Gorica.

- I ja sanjam nastup na olimpijskim igrama, zašto ne već u Tokiju?! Istina je da za takav podvig moram biti jako dobra u razdoblju pred nama, da moram jako, jako puno raditi, da se puno toga mora poklopiti, ali nije to nemoguće. Olimpijske igre vrhunac su za svaku sportašicu i sportaša, to bi bilo prekrasno - kaže Nina, koja je u posljednje vrijeme bila u medijima iz dva razloga. ČETIRI DANA U ZAGORJU

Prvi je sportski, jer Nina je osvojila srebro na seniorskom prvenstvu Hrvatske na 800 metara, i to uz osobni rekord. A sve to samo dan nakon što se vratila s izbora za miss sporta! S kojeg se, usput rečeno, vratila s lentom za miss fotogeničnosti. Što je, naravno, drugi razlog zašto je Nina "okupirala" lokalne portale. Pa ćemo, naravno, krenuti s tim...

- E, to je bilo jako lijepo iskustvo! Nisam znala ništa o tome, nisam nikad razmišljala da bih se prijavila na neko takvo natjecanje, ali kad mi je čovjek iz organizacije izbora predložio da sudjelujem, rekla sam: 'Zašto ne?!' Vjerovala sam da će mi to biti jedno sasvim novo iskustvo, da ću upoznati puno ljudi iz cijele Hrvatske, a upravo tako je i bilo. I zato sam presretna što sam sve to doživjela priča nam Nina.

Sve skupa izgledalo je prilično ozbiljno, djevojke su se na četiri dana povukle u svojevrsnu izolaciju i pripremale se za izbor.

- Da, četiri dana nisam bila doma, dobro mi je došlo da se malo maknem od svega - kroz smijeh govori Nina pa nastavlja svoju priču: - Bile smo smještene u hotelu 'Stara škola' u Svetom Križu Začretje i stvarno smo uživale.

Organizirali su nam brojne aktivnosti, od jahanja pa do vožnje quadova, gomilu događanja, a sve to bilo je na trenutke, koliko lijepo, toliko i prilično naporno.

Dani su nam završavali u 23 sata,

a cijeli dan si u štiklama, sređena... Iskreno, dobila sam i rane po nogama od toliko nošenja štikli.

Iako, nije baš Nina od onih sportašica koje su na štiklama samo na svadbama, daleko od toga.

- Ma kakvi, volim se ja srediti! Nisam tip za nošenje trenirke, za taj neki sportski stil.

OK, kad je riječ o treninzima, kad sam doma, naravno da sam u trenirkama, ali volim se srediti kad god negdje idem. Uži-

26/27

jepa: 'Već mi nude ja sanjam Tokio...'

Nina Vuković trčanjem se bavi od 11. godine, kad se prvi put prijavila na Turopoljsku trku

vam u tome, često nosim štikle i inače, ali ovoga puta je valjda ipak bilo malo previše - nasmijana je i dalje Nina, svjesna da će se na takve stvari morati početi navikavati, jer...

PROFESORI ČUVAJU STVARI

- Već sam dobila i neke manekenske ponude. Odmah nakon izbora ponudili su mi da nosim reviju na 'Zlatnoj igli', 20. rujna u Zagrebu, i to sam rado prihvatila.

Sviđa mi se cijeli taj svijet, definitivno se vidim i u tome, a još se može nešto malo i zaraditi - logično razmišlja Nina Vuković.

Međutim, sport će i dalje biti u fokusu. Njezina atletska priča traje sedam godina, a počela je, kao i u većini goričkih trkačkih priča, na Turopoljskoj trci.

- Imala sam 11 godina kad me tata doslovno natjerao na Turopoljsku trku, da se odem nečime baviti. I četiri godine mlađa sestra Ema išla je sa mnom, naravno da je htjela pratiti seku, i nakon toga je krenulo. Ja sam osvojila peto mjesto, tata me odveo u klub i počela sam trenirati. Sestra Ema također, i ona je i dalje aktivna, jako je talentirana, ali nekako mi se čini da je njoj škola ipak puno važnija od trčanja. Još je u osnovnoj školi, drukčije je to... - priča Nina.

Ona je srednjoškolka, od jeseni će biti maturantica velikogoričke Ekonomske škole, u kojoj jako

DOGAĐA SE DA U ŠKOLU IDEM S DVIJE TORBE - NA JEDNOM JE RAMENU ŠKOLSKA, NA DRUGOM ZA TRENING

MORAT ĆE SE POKLOPITI PUNO TOGA, MORAT ĆU PUNO, PUNO RADITI, ALI VJERUJEM DA MOGU NA OI U TOKIO!

dobro znaju da je njihova učenica na pragu vrhunske sportske karijere.

- Ponekad stvarno nije lako sve to usklađivati, pogotovo u posljednje vrijeme, kad se u sve uplela i autoškola. Znala sam trčati iz škole, u autoškolu, pa na trening... Dobro je u svemu tome što su mi treninzi navečer, pa se nekako uspijem poloviti. Kad sam u popodnevnom turnusu, redovito u školu idem s dvije torbe, na jednom ramenu sportska, na drugom školska. Ali naviknuta sam već, čak su mi i profesori omogućili da torbu za trening spremim kod njih...

I inače mi svi iz škole jako puno izlaze u susret, moram zahvaliti svima, bez toga ne bih mogla funkcionirati na ovakav način svjesna je Nina.

MAMA I TATA UVIJEK SU TU

Uživa u pobjedama na tartanu, u osvajanju medalja, ali naravno da u svemu tome ima i teških trenutaka, razočaranja i prepreka.

- Ima, naravno, svaki sportaš mora na to biti spreman, ali meni je zapravo u tim trenucima najviše žao što sam razočarala roditelje i trenera. Naravno da i sama žalim, da imam svoje želje i ciljeve, ali uvijek mislim na roditelje. Mama Tatjana i tata Damir velika su mi podrška, uvijek su uz mene, bili su tu i kad me u počecima trebalo 'pogurati', uvjeriti jednu djevojčicu da se isplati ostati u atletici, i zato mi je uvijek teško kad ne ispunim njihova očekivanja otvoreno govori Nina.

Srećom po njih, ali i po nju samu, Nina očekivanja najčešće ispunjava. Bilo u svojoj stazi, u utrci na njoj omiljenih 800 metara, bilo na modnoj pisti. U lipnju je navršila 18 godina, cijeli život je pred njom, kao i mnoge pobjede, jer na oba polja zasad - rastura.

Neka tako i ostane, pa da gledamo, recimo, dvoje naših atletičara u Tokiju...

Sport

Ukratko

IKS! GORIČANI KAO 'KRALJEVI REMIJA' HNL-A Nitko ove sezone u HNL-u nije remizirao toliko puta kao Gorica, čak 13 puta - čak triput s Prelecovom Istrom, po dvaput s Interom, Lokomotivom i Slaven Belupom te po jednom s Dinamom, Rijekom, Osijekom i Varaždinom. U prijevodu, jedino s Hajdukom nije dijelila bodove...

Po broju postignutih golova (44) Gorica je šesta u ligi, jednako kao i na tablici, a isto vrijedi i za kategoriju primljenih golova (48). Pod vodstvom trenera Sergeja Jakirovića u 23 kola ulovljen je 31 bod (1,35 po utakmici), a pod nasljednikom mu Valdasom Dambrauskasom u 13 utakmica 18 bodova (1,38).

Neka nova Gorica dobro, ali nije i do NOVA SEZONA KREĆE VEĆ 15. KOLOVOZA

Lovrić i Cherif Ndiaye zanimljivi su mnogim bogatijim klubovima

Prva HNL Dinamo

36 25 5

6 80

2. Lokomotiva

36 19 8

9 65

3. Rijeka

36 19 7 10 64

4. Osijek

36 17 11

1.

5.

Hajduk

6. GORICA 7.

Slaven B.

8 62

36 18 6 12 60 36 12 13 11 49 36 10 9 17 39

8. Varaždin

36 9

9 18 36

9. Istra 1961

36 5 10 21 25

10. Inter

36 3

8 25 17

GORICA PRVI PUT U SEZONI U - LUKAVCU! Svi osim prvoligašu Gorici bit će to prve službene utakmice nakon gotovo pet mjeseci, i baš zato je u ovom trenutku jasno jedino da će u četvrtfinalu Kupa Zagrebačke županije biti - zanimljivo! Za početak, uživat će Lukavčani, kojima će "na Oluju", odnosno 5. kolovoza, na svome travnjaku dočekati HNK Goricu.

Motiva kod domaćina sigurno neće nedostajati, ali naš prvoligaš praktički još nije stigao ni ispasti iz ritma, teško je vjerovati da će trener Dambrauskas tu dopustiti iznenađenje. Kurilovec će u četvrtfinalu igrati protiv Bistre (9. kolovoza), a sudaraju se i Sava Strmec s Dugim Selom te Strmec Bedenica i Vrbovec.

MRACLIN DOVEO ŠEST POJAČANJA ZA UTAKMICU GODINE - BITKU S PUŠĆOM

P

lenum klubova 1. ŽNL Istok, šestog ranga natjecanja, održan je u Obrezini, a pojavilo se 14 od 16 predstavnika klubova, svi osim društva iz Vatrogasca iz Kobilića i Zvekovac. Plenum je vodio povjerenik Željko Mihalj, koji je istaknuo da će imati 16 klubova. Novi klubovi u Ligi su NK Kupa iz Pokupskog i NK Gaj iz istoimenog mjesta u blizini Vrbovca. U viši rang se plasirao NK Ban Jelačić iz Vukovine, a to će imati priliku učiniti i Mraclin, i to kroz kvalifikacije protiv NK Pušće iz Donje Pušće... Ukoliko se to i dogodi, zamijenit će ga neki od klubova iz nižeg ranga.

- Naš prvi cilj je upravo ta kvalifikacijska utakmica, u kojoj želimo izboriti ulazak u JŽL. Očekuje, očekuje nas i županijski Kup prije toga - naglasio je predsjednik Mracli-

na Goran Vukašinec na početku priprema za novu sezonu.

Trener Marko Pancirov okupio je igrače 15. srpnja, jer utakmice četvrtfinala županijskog Kupa su već 5. kolovoza, a u kadru ima i značajnih novosti.

- Uz postojeći igrački kadar, koji je kvalitetan, dodatno smo pojačali s odličnim igračima. Iz Turopoljca je došao Petar Milatović, iz obreškog Dinama Hrvoje Šikić, priključila su nam se i dva igrača iz Lonje, Igor Maksimović i Slavko Vidović, te dva mlađa igrača, junior HNK Gorice Marko Ivančić i Nikola Kuzmić iz Dinamo Hidrela, koji će nam se zbog obveza priključiti tek u listopadu. Moram spomenuti i dva mraclinska perspektivna juniora, koji su dosad igrali u Kurilovcu, Luku Kosa i Luku Đuretića, na koje ozbiljno računamo - iz-

UTAKMICA S PUŠĆOM ZA ULAZAK U PETI RANG IGRA SE 16.

KOLOVOZA

nio je novosti predsjednik Vukašinec.

I za trenera Marka Pancirova ovo je zasigurno jedna od važnijih sezona u njegovoj trenerskoj karijeri.

– Plan priprema je podređen uglavnom za tu kvalifikacijsku utakmicu, no nažalost nemamo puno vremena. Ne možemo baš odraditi pripreme kako bismo htjeli pa ćemo ih modificirati. Vjerujem da ćemo biti spremni za taj izazov koji je pred nama - rekao je trener Pancirov, pa naglasio je jako zadovoljan igračkim kadrom.

- Ciljano smo doveli pojačanja za koja vjerujem da će to i biti - ističe Pancirov.

Ako Mraclin ne uspije, 1. kolu 1. ŽNL će igrati: Meštrica - Posavec, Buna - Kupa Dinamo Hidrel - Gaj, Milka Trnina - Dubrava, Zvekovac - Kloštar, Ban Jelačić - Mraclin, Lonja - Vatrogasac, Mladost - Ostrna,

28/29

a: 'Ovo je ovoljno!'

KRISTIJAN LOVRIĆ SVE JE BLIŽE ODLASKU, NIJE NEMOGUĆE DA ODE JOŠ PONEKO, A VREMENA ZA PRONALAZAK POJAČANJA IZNIMNO MALO...

Piše: Marko Vidalina

K

ad dođeš do kraja jedne sezone koja je trajala duže od godinu dana (?!), sezone u kojoj si uz sve protivnike morao pobijediti i koronu, u kojoj si promijenio trenera, način rada i igre na terenu, u kojoj si opet ostao "korak do" u odnosu na želje i ciljeve, zapravo je jedino važno da je gotovo.

Gorica je drugu prvoligašku sezonu završila na šestome mjestu i odmah se okrenula budućnosti...

U ovom slučaju budućnost stiže neobično brzo, jer tek su tri tjedna između posljednje utakmice u prošloj i prve u sljedećoj sezoni. Vremena će biti iznimno malo, kako za pripreme na terenu, tako i za "akcije" na tržištu, što ipak ne znači da gorička svlačionica neće doživjeti značajne promjene. Ne i radikalne, jer za to nema potrebe, ali mogla bi Gorica izgledati kudikamo drukčije.

Još tijekom korone otišli su Justin Mathieu, Patrik Periša i Martin Maloča, sa završetkom sezone ugovori su istekli i Michalu Maslowskom, Ivanu Čoviću i Maksu Juraju Ćeliću. Sve su to igrači koji su držali rezervne pozicije, nisu bili nositelji igre i spadaju u ono klasično "provjetravanje svlačionice". Međutim, ono što slijedi puno bi značajnije moglo promijeniti krvnu sliku momčadi.

SVI MORAJU BITI SRETNI...

Kristijan Lovrić, naravno, prvi je u izlogu. Zainteresiranih ima po cijeloj Europi, no zasad konačne odluke nema.

Jasno je jedino da Lovrić neće u Hannover, u drugu njemačku ligu.

- Kod svakog posla moraju biti zadovoljne sve tri strane, mi kao klub koji prodaje, klub koji kupuje, ali i sam igrač - ponovio je više puta u ovakvim situacijama direktor Mindaugas Nikoličius.

U slučaju Hannovera, o kojem se puno priča i piše, zadovoljne ne bi bile dvije strane, ni Gorica s visinom odštete, a ni sam Lovrić s igranjem drugoligaškog nogometa. Neke druge opcije su realnije, a do početka novog prvenstva, i ta bi priča trebala konačno biti završena.

Interesa stalno ima i za Kahlinu, i za Cherifa, za još neke igrače, a svaki će odlazak donijeti i reakciju na tržištu.

Dvije lige, tri želje iste - borba za vrh 3. HNL/4.HNL

UČINIMO GRAD PONOSNIM

Kao eventualna zamjena za Kahlinu spreman je Ivan Banić, koji je tijekom korone došao iz Rudeša, a u Lovrićeve kopačke u perspektivi bi trebao uskočiti Dario Špikić, ali naravno da će biti i pojačanja. Očekuju se nova lica i u obrani, i u veznom redu, pogotovo u napadu, a sve bi to trebali biti igrači koji će se brzo i lako uklopiti u stil igre na kojem inzistira trenera Valdas Dambrauskas.

- Sezona iza nas je bila dobra, imali smo dobrih trenutaka, ali činjenica je da to nije dovoljno za ono što mi kao klub želimo. U sportu je najgore biti prosječan, zadovoljiti se prosjekom ponavlja svoju uobičajnu mantru trener Valdas pa nastavlja: - Moramo graditi planove, gledati prema naprijed, tražiti način kako unaprijediti igrače, momčad i cijeli klub. Mi smo mali, lijepi, obiteljski klub, sa sjajnom atmosferom, ali i s puno detalja koje možemo unaprijediti kako bismo došli do toga da klub raste, a da cijeli grad bude ponosan na nas. I na tome ćemo raditi već od 2. kolovoza, kad se ponovno okupljamo uoči nove sezone.

Naravno, neće nam biti lako, hrvatska liga je vrlo jaka, konkurencija je ogromna, ali mi ćemo nastaviti raditi ono što smo započeli. Razvijat ćemo naš stil i pokušati biti što bolji u budućnosti!

Cilj će, naravno, ponovno biti doći do Europe. Kreće treći pokušaj, a znate što kažu o trećoj sreći...

U PRIJATELJSKOJ UTAKMICI 14. KOLOVOZA JEDNI DRUGE ĆE TESTIRATI TREĆELIGAŠ KURILOVEC I ČETVRTOLIGAŠ LUKAVEC

N

akon što smo saznali da Vinogradar više neće biti trećeligaš, kao i to da će Mladost Petrinja to biti i dalje, budući da nije prošla u kvalifikacijama za drugu ligu, nogometaši Kurilovca su postali kudikamo svjesniji konkurencije u novoj sezoni. Doprinio je tome i ogled protiv Jaruna, opasnog rivala iz trećeligaškog Središta, koji su Kurilovčani izgubili 3-1, pri čemu trener Perica Vidak nije koristio iskusnije igrače. Pripreme idu svojim tijekom, momčad se uigrava i nema sumnje da će mladi trener opet posložiti "pakleni stroj" iz Kurilovca, kao i prošle sezone...

Posljednju provjeru uoči početka prvenstva, koje će krenuti u vikendu 22./23. kolovoza, Kurilovec će imati protiv četvrtoligaša iz susjedstva, ambicioznog Lukavca.

- Otišli su nam Tomić, Parmečević, Mihanović, Sudec, Ivančić i Kovačić, ali zato smo doveli čak deset novih igrača. Iz Kurilovca je došao Hrvoje Humeljak, iz HAŠK-a Mate Puntarić, iz Jaruna Marijan Grdenić, iz Lomnice Domagoj Lagunđija, iz Obreža Marko Cimeša, iz Jaruna Stjepan Sučić, iz Austrije Marin Mamić, a iz Gorice Luka Kovačić, Ivan Kaurin i Mijo Jandriš - nabrojao je trener Lukavca Slaven Batovanja.

U Lukavcu neće poletjeti, neće baš krenuti u priče o trećoj ligi, ali da će ambicije biti veće nego prošle sezone, to hoće!

Foto: Ime Prezime

Protivnik će Mraclinu u "generalnoj probi" 8. kolovoza biti Turopoljac iz Kuča

GRADIĆI SU MIJENJALI MALO, ŽELE S OVOM MOMČADI U BORBU ZA VRH, ŠTO JE CILJ I RIVALU IZ LUKAVCA. RADI SE I U KURILOVCU...

- Želja nam je biti u vrhu, pokušati pobijediti u svakoj utakmici, pa dokle nas takav pristup dovede. Imamo dobru momčad, ovi igrači su u dosadašnjim pripremnim utakmicama pokazali da se mogu nositi čak i s drugoligašima poput Rudeša i Dubrave, tako da imamo razloga za optimizam. Ljudi iz uprave su jako ambiciozni, planovi su veliki, ali idemo korak po korak - kazao je Batovanja, koji će sa svojim Lukavcem najbliže gostovanje opet imati u Gradićima.

A i tamo su ambicije opasno porasle...

- Postavljeni cilj je biti među nekoliko najboljih momčadi u ligi, to nikako za nas nije nedostižno i uvjeren sam da ćemo uspjeti kazao je trener Gradića Goran Jelavić.

Momčad iz prošle sezone ostala je na okupu, otišao je samo golman Divković, a novi igrači su odreda mlađi od 21 godine - Ivan Zagorac došao je iz Turopoljca, Toni Borovac i Ivan Vojnić iz Kurilovca, a novo ime je i Luka Krstanović. Uz starosjedioce poput Budimira, Radoša, Hajduka, Pralasa i ostalih, u Gradićima računaju na sezonu puno bolju od prošle.

- Volio bih da nastavimo na tragu drugog dijela prošle sezone, onako naprasno prekinute. Vjerujem u ovaj igrački kadar, vjerujem da možemo ostvariti zamišljeno u sezoni pred nama - zaključio je strateg četvrtoligaša iz Gradića. (mv)

Sport

30 Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Sve se jasnije vidi Gorica za iskorak u regiji DESETAK DANA UOČI STARTA PRIPREMA KOŠARKAŠI GORICE IMAJU OTPRILIKE POLOVICU MOMČADI. KREĆU KRAJEM RUJNA

R

azišli su se košarkaši početkom srpnja, na rastanku je "palo" i jedno janje kod Panadića, jer sportski direktor Ljubo Prgomet dobio je prinovu, a već kod prvog sljedećeg susreta priča će biti potpuno drukčija, puno, puno ozbiljnija...

U vremenu nakon korone neobično je društvo treniralo pod vodstvom Josipa Sesara, koji je ostao bez vrijednog pomoćnika Ivana Perinčića, povratnika u Zadar. Bilo je tu aktualnih, bivših i budućih igrača Gorice, ali i "padobranaca", igrača koji su tu bili samo da bi održali formu. Na početku priprema, koje će krenuti početkom kolovoza, situacija će biti kudikamo drukčija.

Uoči svega onoga što Goricu čeka iznimno bi važno bilo već u tim trenucima imati barem najvećim dijelom definiranu momčad, a u tom smjeru Gorica i ide.

SEDAM IGRAČA ZA SAD JE U ROSTERU, ČEKAJU SE JOŠ DVA JAKA IMENA I DVOJICA OD LANI...

VRATILA SE ATRAKCIJA

- Mnogi igrači se nude, žele doći k nama, a sad moramo procijeniti koga uzeti, uklopiti to u naše financijske okvire... Ali imat ćemo dobru momčad, u to sam siguran - kazao je trener Sesar, koji će ovih dana s direktorom Prgometom zaključivati roster.

Znalo se od početka da ostaju iskusni Ante Mašić i pouzdani šuter Ivan Majcunić. Na to se nadovezala potvrda da će gorički dres i dalje nositi Borna Kapusta i Lovro Mazalin, kao prvo pojačanje iz Splita je stigao Mate Kalajžić, a kao drugo - Marko Baković. Centar gotovo akrobatskih sposobnosti, autor brojnih atraktivnih zakucavanja i blokada, vraća se u Goricu nakon jedne islandske sezone, u želji da se okuša na višoj razini, u toj famoznoj ABA ligi 2.

PETROVIĆ I BABIĆ U BOSCU

Ivan Majcunić (gore) imat će brata Hrvoja za suigrača, a Marko Baković (lijevo) opet će "lomiti obruče" po domaćim parketima

Sedmi igrač zasad je Hrvoje Majcunić (19), Ivanov brat koji se vraća iz Cibone, ali on je još junior. Igrat će za juniorsku momčad Gorice, koja će po novom dogovoru igrati i A-2 seniorsku ligu, i to kao Zrinjevac!

Slavni zagrebački klub, najstariji košarkaški klub u Hrvatskoj, dogovorio je suradnju s Goricom i odsad su to bratski klubovi.

Ostaje još, dakle, vidjeti tko će do kraja popuniti roster u kojem više nema Petrovića, Babića, Vučića i Papca. Spominju se i neka jaka imena, neki mlađi igrači, a nije kasno ni da oni dođu do početka rujna... I domaća liga i ABA liga 2 trebale bi krenuti krajem rujna ili početkom listopada.

MALI NOGOMET

Kosnica istupila iz lige zbog tri kazne

ATLETIKA

Naš paraolimpijac i član Atletskog kluba za osobe s invaliditetom Uspon, nepokolebljivi Velimir Šandor, postavio je proteklog vikenda u Splitu, na 7. Međunarodnom atletskom mitingu, osobni i državni rekord u kategoriji f52. Također, budući da je disk bacio sjajnih 20,14 metara, to je ujedno i najbolji ovogodišnji rezultat na svijetu te treći hitac na rang listi koja vodi ravno na paraolimpijske igre u Tokiju.

- Naravno da me raduje ovaj rezultat, pogotovo zato što je došao nakon za mene izuzetno teške godine, mukotrpne i iza-

zovne na treninzima i sa svim privatnim i ostalim problemima koje su me pogodili. Pokazao sam sebi i svim ostalim konkurentima da mogu i da vrijedim puno i još više od toga.

Idemo dalje još jače, jer je ovo doista prvi put da mi se apsolutno sve poklopilo nekako na moje zadovoljstvo i pokazatelj je da možemo jako puno i jako daleko te zato u Tokijo zasigurno dolazimo spremni - zaključio je Velimir Šandor.

Osim Šandora, u Splitu je nastupila i Nataša Sobočan u bacanju kugle. Natašin najbolji hitac je bio 6,19 metara. (vs)

jeli smo odluku da izlazimo iz daljnjeg natjecanja u Malonogometnoj ligi Turopolja i Posavine zbog neprimjerene odluke o kažnjavanju naša tri igrača koji su bili napadnuti i morali su se sami braniti.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja."

Liga se tako nastavila igrati bez Kosnice, a u ovom trenutku odigrano je 11. kolo.

Vodeće je Turopolje, koje u posljednja dva kola igra protiv Novog Čiča i Drnka.

Logično je da je kao vodeća momčad favorit u obje utakmice i s dvije pobjede titula mu ne može izmaći. (dj) Foto: David Jolić

Šandor postavio novi svoj i državni rekord

U tom trenutku drugoplasirana momčadu natjecanju 6. Malonogometne lige Turopolja i Posavine MNK Kosnica odustala je od daljnjeg natjecanja nakon šest kola! Glavni razlog je odluka o drastičnom kažnjavanju tri igrača koji su sudjelovali u incidentu u Vukovini koji nisu izazvali te čak i nemogućnost žalbe na donesenu "presudu"!? Incident se dogodio izvan prostora na kojem su odigrane utakmice, a u odluci o istupanju stoji: "Na sastanku izvršnog odbora malonogometnog kluba Kosnica i članova kluba doni-

ATLETIKA

Dino i Borna dotrčali do zlatnih medalja Na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske za mlađe juniore i mlađe juniorke te pojedinačnom prvenstvu na deset tisuća metara za seniore, seniorke, juniore i juniorke, naslove prvaka su osvojili Dino Bošnjak na 10.000 metara i Borna Čeran na 1.500 metara. Obojica su, naravno, članovi Atletskog kluba Velika Gorica.

Borna je stazu dugu 1,5 kilometar istrčao u vremenu 4:09,13, gotovo tri sekunde brže od srebrnog Lovre Kasunića iz Karlovca, dok je brončani bio Marijan Bakšić iz Gline. Tituli i zlatnoj medalji na 1.500 metara

Borna je dodao još i treće mjesto i brončanu na 800 metara.

Oba gorička atletičara u svojoj su konkurenciji osvojili prvo mjesto u konkurenciji od 16 trkača, a Borna je brončanu medalju osvojio u konkurenciji 19 atletičara.

Dino Bošnjak je, s druge strane, očekivano dominirao nad konkurencijom, budući da je zlato na deset kilometara uzeo s čak 25 sekundi bržim vremenom od drugoplasiranog.

Dvodnevno atletsko prvenstvo održano je u organizaciji AK Međimurje u Čakovcu, prvoga vikenda u srpnju. (dj)