Issuu on Google+

PLIVIN ŠEf 10

Bolanča: Tretiraju nas kao malu djecu

DANAS PRILOG

U VLADI PREVLADAO RAZUM 2

Država odustala od novca iz Podravke Koprivnička tvrtka izrazila je želju da sklopi strateško partnerstvo sa srpskom Alevom u nabavi sirovina i zajedničkoj proizvodnji

petak/subota 15 i 16/7/2011

broj 931 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

fotoliA

NEVJEROJATAN SKOK 4-5 U prvom tromjesečju 2011. hrvatski su poduzetnici uvećali bruto dobit za čak 8,6 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje lani

Dobit poduzetnika 7,5 puta veća nego 2010.

INTERVJU: ZDESLAV ŠANTIĆ

Vlada prije izbora ne smije obećavati nove povlastice Glavni ekonomist Splitske banke upozorava kako smo jako blizu granice da izgubimo povjerenje ulagača koji kupuju hrvatski dug

6


info&stav 2-3

business.hr Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomonik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Mario Kramer, Darko Mari, Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

'Hrvatska - raj na zemlji' Boravei u Dubrovniku predsjednik Meunarodnog udruženja hotelijera i restoratera-IH&RA Ghassan Aidi izjavio je da je Hrvatska raj na zemlji te da vjeruje kako e ju u budunosti posjeivati još više turista iz cijelog svijeta. Iz Jadranskih luksuznih hotela (JLH), u ijem je hotelu Dubrovnik Palace Aidi boravio, prenose da je nagovijestio mogunost organizacije svjetskog kongresa IH&RA-e ve 2013. u Dubrovniku.

Pesimistina hrvatska kuanstva Hrvatska kuanstva ne oekuju znatnije poboljšanje životnih uvjeta u iduih godinu dana, pokazuju rezultati ovogodišnjeg drugog vala istraživanja GfK Barometar, provedenog potkraj lipnja na uzorku od tisuu kuanstava. Samo oko 14 posto kuanstava nada se da e im financijska situacija biti barem malo bolja, oko 53 posto procjenjuje da e ostati približno ista, a 29 posto da e biti lošija.

U VLADI PREVLADAO RAZUM

Država odustala o novca iz Podravke Koprivnika tvrtka izrazila je želju da sklopi strateško partnerstvo sa srpskom Alevom u nabavi sirovina i zajednikoj proizvodnji

Iako je Vlada u travnju ove godine zadužila predstavnike države u skupštinama tvrtki u veinskom ili pretežitom vlasništvu države da polovicu dobiti izdvoje za isplatu dividende, ini se da su predstavnici države na skupštini Podravke, u kojoj država kontrolira 26,43 posto, odustali od tog naloga. Kako se ulo nakon završetka Skupštine dioniara Podravke d.d., državni predstavnici složili su se s prethodnim prijedlogom Uprave da se dobit rasporedi za pokrivanje gubitaka iz prethodnog razdoblja. Rije je o 10,9 milijuna kuna neto dobiti iz 2010. godine, a iako se oekivalo da e Skupština biti burna zbog prethodne odluke Vlade da natjera poduzea da podijele dividendu, ipak je prošla u mirnom tonu i prevladao je konsenzus. Predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Ljubo Juri još je ranije govorio da dobit treba iskoristiti za pokrivanje gubitaka, a nakon Skupštine u etvrtak kazao je kako je bilo nemogue isplatiti dividendu zbog spomenutih

LJUBO JUR»I, predsjednik Nadzornog odbora Podravke, pojasnio je kako zbog prijašnjih gubitaka nije bilo mogue isplatiti dividendu

gubitaka i zato što je Podravka posljednjih godina mnogo manje investirala nego što su amortizirana osnovna sredstava.

Traže se dva uvjeta

ini se da državni predstavnici to dobro shvatili pa je prevladao razum, a dividendi se u budunosti država može nadati ako se ispune dva uvjeta, naglasio je Juri. Prvi je, po njemu, da se pokriju gubici iz prethodnih razdoblja, a drugi da se postigne razina po kojem su investicije barem veliine amortizacije kako bi se sauvala postojea vrijednost

imovine, jer se na taj nain postiže stabilnost položaja radnika i dioniara. "Nadam se da e se i dioniari ostalih kompanija u sklopu Grupe povesti za primjerom Podravke d.d..", kazao je Juri. Zadovoljstvo zbog ekspresnosti i efikasnosti Skupštine u etvrtak nije krio ni predsjednik Uprave Miroslav Vitkovi, koji je kazao da se kompanija financijski stabilizirala. Stoga je najavio reviziju strategija kako bi Podravka iskoraila u sljedeoj godini. Pod iskorakom je mislio prije svega na ulaganja u nove tehnologije i sklapa-

nje strateških partnerstva s tvrtkama u regiji. Ako je suditi po vijesti iz ovoga tjedna, Podravka je ve krenula u taj iskorak nakon što je izrazila zainteresiranost i želju da sklopi strateško partnerstvo sa srpskom Alevom u nabavi sirovina i zajednikoj proizvodnji, a želi postati i suvlasnikom u novoj Alevinoj tvornici.

Lov na Bambi

Aleva je najpoznatija po proizvodnji zainske paprike, a njezin se cjelokupni asortiman poklapa s Podravkinim jer proizvodi sušeno povre,


››

BISER DANA Moja izjava se ne odnosi ni na Vladu ni na HDZ, jer u pravnoj državi ni stranka ni vlast se ne smije miješati u rad institucija

BROJKA

20

milijuna eura vrijedna su ukupno tri hipermarketa Plodina, koja se otvaraju danas Zaprešiu, Dugom Selu i Medulinu

ANDRIJA HEBRANG, predsjednik HDZ-ova Kluba zastupnika u Saboru, pojašnjava svoju izjavu da država ide u pogrešnom smjeru

Ne pojeftini li država - propast Josip Jagi josip.jagic@business.hr

10,9 H BROJKA

milijuna kuna dobiti ostvarila je Podravka u 2010. godini

dodatke jelima, juhe, pudinge i zaine pa partnerstvo zvui posve logino. Podravka se interesira i za srpski Bambi, koji je pokušala kupiti još 2006. godine, ali još nije jasno hoe li fond Salford, koji je najavio prodaju svih svojih kompanija u Srbiji, prodavati tvrtke pojedinano ili u paketu pa bi Bambi mogao ostati samo neispunjena dugogodišnja želja. Podravki zapravo ne preostaje ništa drugo nego da se širi po regiji jer je na srpsko tržište ušao opasan protivnik Nestle, koji je kupnjom Centroproizvoda najavio bitku za regionalno tržište. Centroprozvodovim preuzimanjem Nestle e u Srbiji sagraditi svoj regionalni centar, a nakon toga e se vidjeti koliko je Podravka snažna da se u vlastitom dvorištu odupre jednoj multinacionalnoj kompaniji. Ante Pavi

rvatska ulaskom u Europsku uniju ne bi trebala doživjeti pad nego rast neto plaa, objašnjava u intervjuu za Business.hr glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šanti. Na žalost, kako on kaže, razlozi za rast plaa nisu izravno u poveanom izvozu, koji bismo trebali ostvariti ulaskom u najjau carinsku uniju na svijetu, i eliminaciji teajnog rizika, koji bi nas uinio i atraktivnijim mjestom za ulaganje, ve u neem puno prozainijem. Naime, što se tie radne snage, loše nam se piše. Dok se Vlada pred izbore po hitnom postupku sprema otvoriti još jednu agenciju presudnu za dugoroni opstanak partijske nomenklature HDZ-a, državne agencije, ili uprave, kako ve, za iseljenu Hrvatsku, i pazi sad, agencije za Hrvate bez hrvatskog državljanstva, u kojima, lako je pretpostaviti, nee biti zaposlenih inženjera, ve se suoavamo s manjkom kvalificirane radne snage, nemamo dovoljno lijenika, nemamo dovoljno informatiara, ni inženjera svih drugih profila.

I DOK IH I SAD NEMAMO

dosta, može se oekivati da emo ih s ulaskom u Europsku uniju imati i manje. Naime, kada se nakon odreenog razdoblja, koje ne može biti dulje od

LIJE»NICI Kad budu ukinute barijere kretanju radne snage iz Hrvatske, jer ionako u Hrvatskoj ne mogu dobiti specijalizacije zbog cehovskog i vezaškog sustava u bolnicama, otii e van

FOTOLIA

od e

UVODNIK

››

Dok se Vlada pred izbore po hitnom postupku sprema otvoriti agencije za iseljenu Hrvatsku i za Hrvate bez hrvatskog državljanstva u kojima, lako je pretpostaviti, nee biti zaposlenih inženjera, ve se suoavamo s manjkom kvalificirane radne snage

sedam godina, ukinu barijere kretanju radne snage iz Hrvatske, lijenici, koji ionako u Hrvatskoj ne mogu dobiti specijalizacije zbog cehovskog i vezaškog sustava u bolnicama, inženjeri i IT-jevci, dobar broj onih najboljih, s najboljim znanjem stranih jezika, najveim brojem referenci itd., spakirat e kofere. Istodobno, zbog visokih troško-

va radne snage, stranim ulagaima nismo dovoljno zanimljivi, a sami nismo u stanju osmisliti proizvodnju dovoljno inovativnu da s trenutanim poreznim optereenjem ipak budemo konkurentni. SVE SU TO TROŠKOVI preskupe države, koja troši nemilice, a zapošljava i dalje, približavanjem EU, agencije svih tipova koje samo bujaju.

Ne pojeftini li država drastino i dugorono, sigurno nam se sprema propast. Možda bi bilo vrijeme da poslodavci i sindikati privatnog sektora sklope pakt kojim e zahtijevati smanjenje broja zaposlenih u državnoj i javnoj upravi, ako sindikati privatnog sektora konano shvate da im sindikati u državnoj administraciji nisu saveznik nego nametnik.


tema

NEVJEROJATAN SKOK U prvom tromjeseju 2011. hrva milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje lani

4-5

Dobit poduzet viša nego 2010 Izvanrednom rastu dobiti poduzetnika "kumovali " su ponajprije gotovo 20 posto vea prodaja na inozemnim tržištima i ostvaren prihod izvoznika od 21,1 milijardu kuna, a lani je taj prihod u prvom kvartalu bio ak 3,4 milijarde kuna manji Osnovni financijski rezultati poslovanja hrvatskih poduzetnika u prvom tromjeseju (iznosi u milijunima kuna) Indeksi: I. - III. 2011. I. - III. 2010.

I. ¬ III. 2010.

I. ¬ III. 2011.

815.068

806.697

99,0

Ukupni prihodi

124.119

138.013

111,2

- prihodi od prodaje u zemlji

94.624

98.474

104,1

- prihodi od prodaje u inozemstvu

17.604

21.053

119,6

- prihodi od kompenzacija, subvencija

1.307

1.245

95,2

- prihodi od najma nekretnina i postrojenja

2.293

2.350

102,5

- ostali prihodi

8.291

14.891

179,6

Ukupni rashodi

122.789

128.130

104,4

18.774

18.605

99,1

7.560

7.387

97,7

- materijalni troškovi, troškovi usluga i ostali rashodi poslovanja

96.455

102.138

105,9

Bruto dobit (višak prihoda nad rashodima)

1.330

9.883

743,1

Investicije u dugotrajnu imovinu

7.729

7.414 95,9

Prosjene mjesene neto plae po zaposlenom (u kunama)

4.565

4.679

Opis Broj zaposlenih (na temelju sati rada)

- troškovi osoblja - amortizacija

102,5 Izvor: FINA

Hrvatski su poduzetnici u prvom kvartalu ove godine uveali bruto dobit za nevjerojatnih 743,1 posto ili 8,6 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. Prema podacima Fine, u prva tri mjeseca 2011. poduzetnici su, ukupno njih 85.560 (bez banaka, osiguravajuih društava i ostalih financijskih institucija), ostvarili bruto dobit od 9,9 milijardi kuna, a u istom razdoblju prošle godine imali su bruto dobit od 1,3 milijarde kuna. Ukupni prihodi poduzetnika na kraju ožujka iznosili su 138 milijardi kuna ili 11,2 posto više nego u istome mjesecu 2010. godine. Ostvareni rashodi od 128,1 milijardu kuna takoer su rasli, i to za 4,4 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju, kada su iznosili oko 122,8 milijardi kuna. Izvanrednom rastu dobiti poduzetnika "kumovali" su ponajprije gotovo 20 posto vea prodaja na inozemnim tržištima i ostvaren prihod izvoznika od 21,1 milijardu kuna, a lani je taj prihod u prvom kvartalu bio ak 3,4 milijarde kuna manji. Tako je i u ovoj godini, suglasni su analitiari, nastavljen lani zapoet pozitivan trend poveanja izvoza i poveanja broja poduzetnika koji prodaju robu i usluge na stranim tržištima. Najvei dio prihoda ipak je tradicionalno ostvaren na domaem tržištu. U Hrvatskoj je tako u prvom kvartalu 2011. prodano robe za 98,47 milijardi kuna, što je takoer poveanje od 4,1 posto ili 3,85 milijardi kuna prema istom razdoblju 2010. godine. Veliki rast na prihodovnoj stavci poduzetnici su imali u kategoriji ostalih prihoda, pri emu su lani u prva tri mjeseca ostvari-

li 8,3 milijarde kuna prihoda, a ove godine u istom razdoblju ak 14,9 milijardi kuna ili 80 posto više. Kad je rije o rashodima, troškovi poduzetnika za 806.697 zaposlenih ostali su gotovo na istoj razini kao i u 2010. godini. Meutim, broj zaposlenih pao je za jedan posto, a njihove su prosjene neto plae bile 2,5 posto vee i u prva tri mjeseca ove godine iznosile 4679 kuna.

Skepsa prema ulaganjima

Poduzetnici su i dalje skeptini prema novim ulaganjima te su dodatno smanjili investicije u odnosu na 2010. godinu, u kojoj su ih ve drastino srezali za 25 posto prema 2009. Tako su u prvom kvartalu 2011. izdvojili 7,4 milijarde kuna u dugotrajnu imovinu, što je 4,1 posto manje nego u prvom kvartalu 2010. Ivan Ergovi, predsjednik HUPa, kojeg smo zamolili za komentar, ocijenio je da navedeni podaci, koliko god bili optimistini, ipak ne pokazuju nagli oporavak domaega gospodarstva. "Povoljniji rezultat na raunu dobiti i gubitka poduzetnika u prvom kvartalu ove godine rezultat je, s jedne strane, veeg izvoza i konanog zaustavljanja pada domae osobne potrošnje, a s druge strane na rast brojki utjeu i efekti prethodnih godina poduzetih restrukturiranja u tvrtkama. Restrukturiranje je 'oistilo' bilance poduzetnika pa su nakon pretrpljenih troškova u ovu godinu krenuli troškovno optimizirani i spremni na istoj razini prihoda ostvariti veu dobit", pojašnjava Ergovi. Izvoz, koji je prema njegovoj ocjeni i dalje jedini generator pozitivnog


atski su poduzetnici uveali bruto dobit za ak 8,6

business.hr Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

tnika 7,5 puta 0. 743,1 BROJKA

posto pove  prvi kvarta ana je bruto dobit u odnosu na l 2010. god ine

trenda, vezan je uz relativno uzak spektar proizvoda i usluga. Tako je, napominje Ergovi, u prvom kvartalu ove godine zabilježen relativno velik rast proizvodnje i izvoza, ponajprije naftnih derivata u sektoru energetike, a znatno je povean i izvoz kemikalija, što su stavke koje u znatnoj mjeri poboljšavaju sliku stvarnog stanja.

Borba za opstanak

Rast izvoza izvan navedenih sektora rezultat je iskljuivo vlastitih inicijativa i napora pojedinih poduzetnika da izau izvan granica domaeg tržišta i tako se izbore za

››

opstanak. "S druge strane, veina domaega gospodarstva koje ovisi o domaoj potražnji i dalje jedva preživljava. Domaa potražnja i dalje stagnira - osobna potrošnja oporavlja se znatno sporije od oekivanja, javna nabava i dalje pada, a investicijska potrošnja tek pokazuje pozitivan pomak zbog iznimno niske baze prethodne godine. U HUP-u zato ne možemo govoriti o poboljšanju uvjeta poslovanja i dalje tvrdimo da bez nužnih reformi naše gospodarstvo nee moi ostvarivati pretkrizne stope rasta, što uostalom pokazuju i makroekonomski podaci",

navodi predsjednik HUP-a. Ista je situacija, kaže Ergovi, i kad je rije o poslovanju Nexe grupe, iji je predsjednik Uprave. "Na domaem tržištu i dalje ne primjeujemo znakove oporavka, no takvu smo situaciju i predvidjeli pa smo kombinacijom na vrijeme poduzetoga troškovnog optimiziranja na svim razinama i veim naporima na regionalnim tržištima uspjeli poboljšati rezultat", zakljuio je Ergovi.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Restrukturiranje je 'oistilo' bilance poduzetnika pa su nakon pretrpljenih troškova u ovu godinu krenuli troškovno optimizirani i spremni na istoj razini prihoda ostvariti veu dobit IVAN ERGOVI, predsjednik HUP-a i predsjednik Uprave Nexe grupe SNIMIO SAŠA ETKOVI


tema 6-7

INTERVJU: ZDESLAV Ĺ ANTI Glavni ekonomist Splitske banke smo jako blizu granice da izgubimo povjerenje ulagaa koji kupuju h

Vlada prije izbor ne smije obećav nove povlastice Ne uspijemo li u vrlo kratkom roku srezati javnu potroťnju, udjel javnog duga u BDP-u mogao bi dosegnuti velikih 75 posto, a preskupa drŞavna administracija otjerat e nam iz zemlje joť ovaj mali broj visokoobrazovanih strunjaka jer neto plae ne mnogu padati, samo njihov bruto iznos, upozorava Šanti Dobro poznat u hrvatskim medijima i javnosti, glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šanti jedan je od najistaknutijih bankarskih analitiara nove generacije. Ne polaŞe velike nade u fiskalnu samodisciplinu hrvatske Vlade prije predstojeih izbora i upozorava kako smo jako blizu granice da izgubimo povjerenje ulagaa koji kupuju hrvatski dug i rejting agencija koje oekuju ťtedljiv proraun odmah nakon izbora. Sa Šantiem je Business.hr razgovarao dan nakon ťto je agencija Moody's kreditni rejting Irske pretvorila u junk. Koliko je Irska, koja je od Moody'sa prije dva dana dobila rejting smea, slina Hrvatskoj kad se sjetimo da su obje zemlje imale nekretninske balone i jake bankarske sektore? - Irska kriza posljedica je nepovoljnih utjecaja ťire svjetske gospodarske krize na tu zemlju. Temeljni je problem Hrvatske u tome ťto je udjel drŞave u gospodarstvu iznimno visok. Kada se govori o privatizaciji, ne govori se iskljuivo s aspekta stjecanja privatizacijskih prihoda, nego i s tim da se po-

vea cjelokupna efikasnost u gospodarstvu. Mnoga poduzea u vlasniĹĄtvu drĹžave, na srediĹĄnjoj i lokalnoj razini, karakterizira prevelik broj zaposlenih, pogotovo administracije. Samim time imaju malu efikasnost i nisku profitabilnost. Tako imaju i puno manje prostora za pokretanje novih ulaganja koja bi osigurala temelje za dugorono odrĹživ rast. Taj se nedostatak mogao pokriti kada je cijena novca na meunarodnom trĹžiĹĄtu bila niska. Meutim, to viĹĄe nije tako pa e se u tim poduzeima morati provesti restrukturiranje na mikro razini kako bi im se omoguilo da posluju na trĹžiĹĄno viĹĄe opravdanim naelima. Sa 70 posto BDP-a koji dolazi od drĹžave moĹže li se u Hrvatskoj uope govoriti o kapitalizmu? - Ako gledamo tranzicijske zemlje, cijela jugoistona Europa, ukljuujui i Hrvatsku, joĹĄ nije zavrĹĄila tranziciju. Kod nas smo imali gospodarski rast bez gospodarskog razvoja. Nisu formirane institucije nuĹžne za prelazak na trĹžiĹĄno gospodarstvo, tek smo u poetnoj fazi razvoja financijskih institucija. Naravno, sada smo na pola puta,

ali ini mi se da se kapitalizam dokazao odrĹživijim od prijaĹĄnjeg sustava, ako ne boljim za pojedinca. Da bismo ostvarili skandinavski tip kojemu teĹžimo, moramo poveati konkurentnost gospodarstva, racionalno i transparentno troĹĄiti novac iz prorauna. To u kratkom roku znai uĹĄtede, gubitak prava i beneficija, ali kad se postigne jedna razina produktivnosti, moĹžemo teĹžiti i ostvarivanju veih razina socijalne zaĹĄtite. Iako je novo hrvatsko zaduĹživanje najavljeno u kunama, ni prijateljski raspoloĹženi domai institucionalni ulagai poput banaka i mirovinskih fondova ne mogu ignorirati situaciju u Europi. - Ne oekujem probleme pri realizaciji novih obveznica. injenica je da se veina potreba ovogodiĹĄnjeg financiranja i refinanciranje drĹžave mora osigurati pred poetak turistike sezone. Najesen nas ekaju izbori, a u takvim je uvjetima teĹĄko usmjeravati paĹžnju na izdanja, kod kue ili u inozemstvu. Kad govorimo o Hrvatskoj, proraunskom deficitu i dinamici rasta javnog duga, ali i o pogorĹĄanju strukture javne potroĹĄnje, jasno je da neemo dugo moi ovako. Rej-

››

Zabrinjava me ĹĄto i dalje biljeĹžimo pritiske na rast rashoda, a istodobno se smanjuju kapitalne investicije i subvencije privatnim poduzeima. Fiskalna politika zbog odgaanja reformi postaje prociklika, a ne anticiklika ting agencije zasad nam daju prostora i vremena do nakon izbora. No, nova e vlada morati ponuditi ostvariv plan fiskalnih promjena, koji e se bazirati na konsolidaciji i odreenim aktivnostima koje bi trebale osigurati dugoronu stabilnost javnih financija, a trebale bi u obzir u uzeti demografske rizike koji pritiĹĄu proraun. Kad gledamo javni dug u njegovu najĹĄirem obliku, on

je oko 60 posto BDP-a. Nastave li se sadaĹĄnji trendovi, on e rasti do 75 posto BDPa u sljedeih pet godina. Ako se to dogodi, pitanje je hoe li nam trĹžiĹĄte dalje vjerovati, a pitanje je i ĹĄto su onda strateĹĄki ciljevi, poput pristupanja eurozoni. U takvim okolnostima vremena za prilagodbe nema, jer trĹžiĹĄta kaĹžnjavaju sporost. Izbori se, prema vama, onda moraju odrĹžati prije donoĹĄe-


ra vati e

nja prorauna? - Oekujem privremeni proraun za prva tri mjeseca 2012. godine. Što bi se prvo moralo smanjiti u proraunskim rashodima? - Zabrinjava me što i dalje bilježimo pritiske na rast rashoda, a istodobno se smanjuju kapitalne investicije i subvencije privatnim poduzeima. Fiskalna politika radi odgaanja reformi

business.hr

U HrvatPetak 15/7/2011 Subota 16/7/2011 skoj moramo biti svjesni negativnoga demografskog trenda koji e stvarati pritisak na rast plaa i samim time ima malo prostora za njihovo smanjenje. Drugo, ulaskom u EU hrvatski e se graani nakon nekog vremena moi zaposliti u bilo kojoj drugoj zemlji EU. Ve se suoavamo s nedostatkom lijenika, IT strunjaka i inženjera. Kada se za njih otvori tržište rada zemalja EU, problem e biti izraženiji, a neto plae e morati konvergirati prema razinama EU postaje prociklika, a ne anticiklika. Kod nas poveanje potrošnje nije išlo kao pomo privatnom sektoru. Drugo, uštede se prije svega mogu ostvariti u podruju državnih subvencija koje su više instrument socijalne, a ne ekonomske politike. Kod nas se nikad ne zna koji je cilj subvencija i na koji se vremenski horizont daju. Sasvim je jasno da bez promjena nee biti ni ušteda ni

poticaja privatnom sektoru, pogotovo malom i srednjem poduzetništvu koje treba biti temelj nekom bržem gospodarskom rastu. U sustavu socijalne zaštite iznos transfera nije velik, ali je loše ciljan. Je li projekt OIB-a u tome katastrofalno zakazao? - Da. Ideja uvoenja imovinskog cenzusa kao neeg nužnog za dobivanje socijalne pomoi nešto je o emu se pria ve deset godina.

Baš sada smo imali priu sa subvencijama za elektrinu energiju, gdje se ispostavilo da su profitirali oni kojima to ne treba. Samci, koji onda imaju vei prihod po lanu kuanstva, ili oni koji imaju više nekretnina, a ne žive u njima, ili oni koji imaju vikendice. Uvoenje imovinskog cenzusa je kljuno, jer velik dio naših graana posjeduje imovinu, odnosno nekretnine, i to treba uzeti u

obzir. Takva nedovoljno ciljana socijalna pomo destimulirajue djeluje na zapošljavanje. Kombiniranjem vrsta pomoi kroz zloupotrebe, jer ne postoji jedinstven registar, destimulira se zapošljavanje, pogotovo slabije obrazovanih ljudi jer im se 'ne isplati' participirati na tržištu rada pa rade na crno, što odgovara i nekim poslodavcima, opet zbog visokih optereenja na plae.

SNIMIO SAŠA ETKOVI

››

upozorava kako hrvatski dug


tema 8

U posljednjoj preporuci MMF je istaknuo da su plaće u Hrvatskoj previsoke. U Ministarstvu financija na to su planuli kao da je MMF mislio na neto iznos iako je svima jasno da je kritika bila upućena na previsoka porezna opterećenja. Budući da je ministar Šuker tvrdio da je 87 posto proračuna fiksno, kako bilo što učiniti? - Kad govorimo o visini neto plaća, na njihovu visinu utjecat će dva faktora. Prvo, Hrvatskoj nedostaje kvalitetna radna snaga neovisno o visokoj nezaposlenosti i cijela je jugoistočna Europa prije krize zbog nedostatka kvalitetne radne snage bila suočena s bržim rastom plaća od rasta produktivnosti. U Hrvatskoj moramo biti svjesni negativnog demografskog trenda koji će stvarati pritisak na rast plaća i samim time ima malo prostora

››

Da bismo ostvarili skandinavski tip kapitalizma kojemu težimo, moramo povećati konkurentnost gospodarstva te racionalno i transparentno trošiti novac iz proračuna

za njegovo smanjenje. Drugo, ulaskom u EU hrvatski će se građani nakon nekog vremena moći zaposliti u bilo kojoj drugoj zemlji EU. Već se suočavamo s nedostatkom liječnika, IT stručnjaka i inženjera, a kada se za njih otvori tržište rada zemalja EU, problem će biti izraženiji, a neto plaće će morati konvergirati prema razinama EU. Kad usporedimo neto plaće u RH i u usporedivim članicama EU, Hrvatska se ne ističe, ali kad pogledamo bruto plaće, mi smo iza Slovenije pri vrhu, s time da Slovenci imaju puno veću produktivnost. Ako se smanji porezno opterećenje na rad, zaposlenost će porasti, a dio radnika koji sad radi na crno, uz liberalizaciju tržišta rada, mogao bi se zaposliti, što bi dugoročno rezultiralo većim poreznim prihodima uz manje opterećenje.

Nakon toga treba slijediti smanjivanje i ukidanje nekih parafiskalnih nameta. Važno je naglasiti da uza smanjenje cijene rada treba povećati i produktivnost, a to znači promjenu strukture državne potrošnje. Država se treba odlučiti za ulaganje u obrazovni sustav, treba provoditi reforme na tržištu rada, promijeniti državne subvencije kako bi se potaknula kapitalna modernizacija. Mi smo na rubu maastrichtskih kriterija, kakvu alternativu imamo ulasku u eurozonu kao visoko eurizirana ekonomija? - Zemlje koje su u EU ušle u prošlom desetljeću najviše su se odlučile ući u eurozonu, čak su i velike zemlje EU koje su se držale postrani s početkom krize 2008. godine htjele ući u eurozonu da im posluži kao kišobran. Za rast malih zemalja poput Hr-

vatske jako je važna upravo monetarna stabilnost, eliminiranje tečajnih razlika i rizika bržeg rasta cijena. Zbog toga su se te male ekonomije odlučile ući u eurozonu. Hrvatska tu nije iznimka, a još jedan razlog pristupanju jest činjenica da imamo visok udjel inozemnog duga pa postoji valutni rizik. Dok na razini cijeloga gospodarstva taj rizik ne padne, i dođemo u poziciju da ćemo pristupiti eurozoni, neće doći ni do sniženja kamatnih stopa na razine kakve su u EU. Mnogi izvoznici stalno prosvjeduju protiv sadašnjeg tečaja kune i zazivaju devalvaciju bez koje za njih nema ekspanzije. Što će za njih značiti ulazak u eurozonu? Ako je njihov proizvod konkurentan kvalitetom, bio bi konkurentan neovisno o tečajnim razlikama? - Kad govorimo o devalvaciji, ključan utjecaj na međunarodnu konkurentnost ima realan efektivni tečaj. Mi većinu stvari uvozimo, od energenata, sirovina do prehrambenih proizvoda. Sasvim je jasno da bi devalvacija dovela do snažnih inflatornih pritisaka, poskupljenja uvoza sirovina, što bi onda kroz realan efektivan tečaj smanjilo bilo kakav pozitivan utjecaj na njihovu cjenovnu konkurentnost. Budući da smo visoko ovisni o uvozu, jedina ušteda bila bi na cijeni rada. Međutim, uz navedene nedostatke radne snage i izrazitu rigidnost tržišta rada, jako je teško očekivati da bi se plaće u nominalnom iznosu mogle zamrznuti. Samim time, vrlo je vjerojatno da bi plaće u tom slučaju počele rasti brže od produktivnosti i upali bismo ponovno u inflatornu spiralu, pozitivni utjecaji na konkurentnost bili bi nikakvi, a posljedice teške. Kad govorimo o našem izvozu, ne možemo danas konkurirati s istom izvoznom bazom kao prije trideset godina. Svijet se drastično promijenio, treba samo vidjeti koliko su europske zemlje izgubile kapaciteta u tekstilnoj i brodograđevnoj industriji u posljednjih 20 godina. Ako devalviramo, učinit ćemo si uvoz kapitalne opreme i strojeva skupljim i na taj način destimulirati restrukturiranje gospodarstva. Jeste li revidirali prognozu rasta Hrvatske u ovoj godini?

- Ostajemo na jedan posto. Drugi i treći kvartal bit će pozitivni, a u četvrtom tromjesečju treba očekivati usporavanje ekonomske aktivnosti na godišnjoj razini. Ponovno dominantan utjecaj imaju domaći generatori rasta, poput domaće potrošnje, osobne potrošnje i kapitalnih investicija. Domaća potrošnja ostat će pod pritiskom slabog stanja na tržištu rada, a kapitalne investicije usporit će se u terminu samog održavanja izbora. Unatoč očekivanjima tzv. spending spreeja Vlade u predizbornom razdoblju, čini se kako se nisu previše raspojasali, da je izostao veliki skok potrošnje? - Bit će iznimno teško održati rashode u planiranim okvirima. Zasad se to probijanje planova još ne vidi, ali treba paziti da do njega i ne dođe. Dosad su na prihode proračuna pozitivno utjecali nešto jači inflatorni pritisci koji su doveli i do bržeg nominalnog rasta prihoda. No svakako se treba suzdržati od eventualnih povećanja rashoda ili, što je još gore i moglo bi imati i snažnije posljedice, obećavanja nekih prava i beneficija na dulji vremenski rok, što može dodatno pokvariti strukturu budućnosti javne potrošnje te smanjiti manevarski prostor za buduće uštede. Kako će hrvatski BDP rasti srednjoročno? - U pet godina, neovisno o pristupanju EU, stopa rasta kreće se oko dva i pol posto. Posljedica je to izostanka strukturnih reformi, a konačan početak njihova provođenja dovest će do kratkoročnih negativnih posljedica na BDP. Treba u obzir uzeti i činjenicu da su se u zadnjem valu proširenja pozitivni utjecaji širili kroz tri kanala. Prvi je izvoz, a potražnja na europskim tržištima još se uvijek jako sporo oporavlja. Drugo, priljevu stranog kapitala trebat će pet godina da se vrati na pretkrizne razine, a treba biti svjestan i konkurencije zemalja u regiji s nižom cijenom rada i europskom perspektivom, a rade i konkretnije poteze da bi privukli strane investitore. Treći je kanal cijena zaduženja svih domaćih sektora koja neće automatski pasti ulaskom u EU, nego će ovisiti o provođenju fiskalne konsolidacije. Josip Jagić


OGLAS


dogaaji

AFERA FIMI MEDIA

Uhićena bivša šefica HDZ-ova računovodstva

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

Zagreb. Negdašnja šefica HDZ-ova računovodstva Branka Pavošević uhićena je jučer po nalogu USKOK-a. Neslužbeno se doznaje da je osumnjičena za umiješanost u aferu Fimi media. "Za sada ne znam što se mojoj branjenici stavlja na teret, no pretpostavljam da je to vezano uz istragu protiv bivšeg premije-

business.hr Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

ra Ive Sanadera i bivšeg šefa carine Mladena Barišića", kazao je za Hinu njezin branitelj Veljko Miljević. Mediji nagađaju da je uhićena jer je bivši glavni rizničar HDZ-a i bivši šef carine Mladen Barišić u istrazi kazao da je dio novca "izvučena" preko Fimi medije predavao stranačkoj šefici računovodstva. Barišić je navodno u stranku donosio između 100 i 200 tisuća kuna na mjesec. HDZ je pak priopćio kako Branka Pavošević od sredine 2009. nema nikakva utjecaja na financije stranke. H

ŠEF PLIVE OŠTRO O ZDRAVSTVENOJ POLITICI

Bolanča: Država nas tretira kao malu djecu Nelikvidnost je i dalje velika, ne plaća se redovito, a bolnice su pomaknule plaćanje na 400 do 500 dana, ustvrdio je Bolanča

Pliva šikanirana

Da bi se napravile uštede, naveo je, farmaceutska se industrija dovodi u nezgodan položaj, pri čemu se pravila igre često mijenjaju, te je postavio pitanje zašto se Plivin lijek šikanira u odnosu na drugog proizvođača, a za isto područje primjene. U Hrvatskoj potrošnja lijekova po

snimio hrvoje dominić

Na nelikvidnost, neuređenost zdravstvenog sustava i politizaciju te protežiranje određenih lijekova pojedinih farmaceutskih tvrtki jučer je upozorio Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive Hrvatska. "Država nas sve zajedno tretira kao malu djecu, odgađa ključne poteze, a iz iskustva Plive mogu reći da bez oštra reza nečeg što je nužno nema boljitka. U zdravstvu se ne može postići konsenzus struke, ništa se ne rješava, već se politizira o konačnom interesu zdravstvene reforme, a tamo gdje je država monopolist, može lupiti gdje i kako hoće", naglasio je Bolanča, koji je u travnju preuzeo ulogu predsjednika u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV).

MATKO BOLANčA, predsjednik Uprave Plive Hrvatska: "U Plivi poslujemo bolje nego ikad zato što imamo izvoz veći od 80 posto, no boli nas 20 posto nečega što je domaće"

stanovniku godišnje iznosi 164 dolara, u Sloveniji 312 dolara, a Mađarskoj 246 dolara. Istodobno udjel koji građani plaćaju za lijekove u Hrvatskoj iznosi 14%, u Sloveniji 12,8%, a u Mađarskoj 23,9%, dok ostatak snosi država, nabrojio je Bolanča. Zdravstvena politika i potrošnja u zdravstvu velik je bazen, ustvrdio je prvi čovjek Plive te naveo da će u proračunu za 2012. izdvajanja za zdravstvo u BDP-u biti smanjena za 1 do 2 postotna boda. Unatoč suprotnim tvrdnjama, nelikvidnost je i dalje velika, ne plaća se redovito, a bolnice su pomaknule plaćanje na 400 do 500 dana, ustvrdio je Bolanča. "Unatoč svemu, u Plivi poslujemo bolje nego ikad zato što imamo izvoz veći od 80 posto, no boli nas 20 posto nečega što je domaće, što sustav oko nas ne

prepoznaje", naglasio je.

U SAD 80% više

SAD je, pored Rusije i Hrvatske, Plivino najveće tržište, lani su ondje izvezli lijekova u vrijednosti od pola milijarde kuna, a plan za ovu godinu je 80 posto veći i dosegnut će gotovo milijardu kuna. Pliva godišnje proizvede 4 milijarde tableta, a plan je doseći proizvodnju od 6 milijardi tableta godišnje. U 2011. godini ušla je u novi investicijski ciklus, koji u sljedećih tri do pet godina predviđa ulaganja od 120 milijuna dolara. Pritom se gotovo 100 milijuna dolara odnosi na novi proizvodni pogon u Savskom Marofu, a 21 milijun dolara namijenjen je proširenju proizvodnih kapaciteta za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova, kao i proizvodnje krema u Zagrebu. Irena Habjanec

POTRAŽUJU 15 MIL. KUNA

Prosvjedovali radnici Croatia Zadar Linea

Zadar. Osamdesetak radnika Croatia Zadar Linea, čiji je stečaj dovršen nakon 10 godina, na jučerašnjem su prosvjedu opet upozorili na kršenje radničkih prava i zatražili isplatu 15 milijuna kuna zaostalih plaća i otpremnina. Traže hitan sastanak s resornim ministrom Kalmetom

kako bi se bivše linije CZL-a dale novom koncesionaru. One za Split i Zagreb sada u potkoncesiji ima tvrtka Laurus. Sindikat sve nade polaže u kaznene prijave za nezakonite radnje u privatizaciji protiv Branka Katića, direktora Laurusa koji je u Croatia Zadar Lineu bio predsjednik Uprave, te protiv Ante Marinovića koji je 2000. bio stečajni upravitelj. Nadaju se potvrdi prvostupanjske presude u sporu oko starog Autobusnog kolodvora. Za rujan su najavili nove prosvjede u Zagrebu. H

'Ina ne želi jer se tako TRAŽE GARANCIJE Dioki nije ispoštovao dogovor s vjerovnicima potpisan u ožujku, odnosno nije uredno podmirivao redovna mjesečna dospjela potraživanja "Odluku o pokretanju postupka prisilne naplate donijeli smo nakon pažljivog razmatranja situacije i na preporuku naših financijskih stručnjaka kako bismo zaštitili vlastito poslovanje jer se Diokijev dug posljednjih nekoliko mjeseci drastično povećao, a Dioki svoje obveze nije podmirivao", objasnio je najnoviju odluku Uprave Ine izvršni direktor za istraživanje i proizvodnju Želimir Šikonja. Ina je Diokiju u utorak blokirala račun kako bi prisilnom naplatom pokušala namiriti dio dugovanja za isporučeni etan i prirodni plin, a najavila je i da, ako to ne uspije, namjerava prekinuti isporuku etana kako bi vodstvo Diokija natjerala da izvrši svoju obvezu i podmiri dug.

Smanjeno na 65 mil. kn

Nakon pokretanja postup-

ka prisilne naplate s Diokijeva je računa skinuto 2,7 milijuna kuna, a kako je Dioki u međuvremenu samoinicijativno uplatio dodatnih 1,5 milijuna kuna na Inin račun, dug je sveden na 65 milijuna. No uz to, upozorava Šikonja, Ina potražuje dodatnih 31 milijun kuna nedospjelih potraživanja. Nakon što se u srpnju prošle godine dugovanje Diokija popelo na 140 milijuna kuna, na temelju ugovora o podmirenju duga koji su Ina i Dioki potpisali 6. srpnja 2010., taj je iznos prepolovljen. Ina je, naime, na temelju toga sporazuma u prosincu prošle godine od Diokija otkupila skladišta LNG-a na zagrebačkom Žitnjaku, čime je dug prebijen za oko 30 milijuna kuna, a dodatnim mjerama prisilne naplate u prvih je šest mjeseci ove godine naplatila još 33 mi-


OGLAS

i Dioki u stečaju neće naplatiti'

snimio hrvoje dominić

ŽELImIR ŠIKONJA, Inin izvršni direktor za istraživanje i proizvodnju, kaže da podržavaju proces restrukturiranja Diokija, no traže da se on provede na realnim temeljima

lijuna kuna. U ožujku ove godine Ina je s vjerovnicima Diokija, a među njima su HEP, Zagrebačka banka, Hypo banka i još neki, potpisala sporazum kojim je dotadašnji dug privremeno zamrznut na rok od 30 dana, pod uvjetom da Dioki uredno podmiruje redovna mjesečna dospjela potraživanja, no kako je rok istekao, a potraživanje nije namireno, Ina se odlučila na ovaj drastičan korak."Optužuju nas da opstruiramo restruktu-

riranje Diokija, no to nije točno.

Nerealni zahtjevi

Samo tražimo čvrste bankovne garancije plaćanja koje će nam jamčiti podmirenje duga i uredno plaćanje isporučenih energenata. Podržavamo proces restrukturiranja Diokija jer je on i nama u interesu, no tražimo da se provede na realnim temeljima i uz ukalkulirane stvarne količine isporučenog etana i

realnu cijenu plina, jer to sada nije slučaj", upozorava Šikonja. Dioki, naime, svoj plan restrukturiranja temelji na potrebnoj količini od 150 tona etana dnevno, no Ina upozorava kako takav zahtjev jednostavno ne može zadovoljiti zbog konstantnog pada količina proizvedenog plina i iscrpljivanja ležišta iz kojih se dobiva etan. Ina sada, tvrdi Šikonja, može isporučiti samo oko 120 tona etana dnevno, a u sljedećim će se godinama ta količina konstantno smanjivati čak za oko 10 posto godišnje zbog sve slabije proizvodnje plina na poljima u Panoniji. "Nije nam cilj otjerati Dioki u stečaj. Posve suprotno, i nama je u interesu da opstane jer u suprotnom dug neće imati tko podmiriti. Nastavljamo razgovore s predstavnicima Diokija, no moramo štititi svoje poslovanje", objasnio je Šikonja. Sandra Carić Herceg

NASTAVLJENO ŠIRENJE U BIH

Nexe od početka godine 55 milijuna kuna u plusu U prvih pet mjeseci prihodi od prodaje Nexe grupe porasli su 18 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, s lanjskih 414 milijuna kuna na ovogodišnjih 488 milijuna kuna Nexe grupa pokrenula je proizvodnju u tvrtki Nexe kamen Doboj, čime se dodatno pozicionira na tržištu građevinskog materijala u BiH, pohvalili su se iz tvrtke koja u prvih pet mjeseci ove godine ostvaruje odlične rezultate. U prvih pet mjeseci prihodi od prodaje Nexe grupe porasli su 18 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, s lanjskih 414 milijuna kuna na ovogodišnjih 488 milijuna kuna. U isto vrijeme profitabilnost grupe mjerena pomoću dobiti prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) iznosila je 55,5 milijuna kuna, a u istom prošlogodišnjem razdoblju EBITDA je iznosila 25,4 milijuna kuna.

Koncesija pokraj Doboja

Bosanskohercegovački Nexe kamen, u sastavu Nexe grupe, posjeduje koncesiju za eksploataciju vapnenca iz ležišta Lipac

pokraj Doboja na rok od 24 godine, a s postojećom opremom tvrtke godišnji je kapacitet proizvodnje 110.000 prostornih metara kamenih materijala svih vrsta. Nexe kamen Doboj imat će ukupno sedam zaposlenih na tom kopu, a tvrtka organizacijski posluje u sastavu Divizije za cement, beton, vapno i agregat. Nalazište je pogodno za preradu kamena u tucanik za zastore željezničkih pruga, zatim za sve vrste betona, za izradu asfalta, za izradu tamponskih slojeva te za nasipanje, oblaganje i zidanje.

Veći kapaciteti

"Nexe grupa nije stala s investicijama ni u kriznim godinama zahvaljujući dobrom planiranju i izborenoj snažnoj poziciji na regionalnim tržištima. Nakon što smo u svibnju u rad pustili novu tvornicu betona i separacije Ostružnica u Beogradu vrijednu 1,5 milijuna eura, pokrećemo proizvodnju i na kvalitetnom kopu Lipac pokraj Doboja koja će dodatno povećati naše kapacitete u proizvodnji građevinskog kamena i betona", rekao je Ivan Ergović, predsjednik Uprave Nexe grupe. Darko Baniček


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

RESTRUKTURIRANJE

Proplin se rješava 75 zaposlenika

Zagreb. Uprava Proplina, tvrtke u sastavu Ina grupe, donijela je odluku o početku pokretanja zakonom propisanog postupka radi izrade programa zbrinjavanja viška zaposlenika te kompanije, koji će obuhvatiti 75 zaposlenika, priopćeno je iz Ine. "Program će obuhvatiti 75 od 345 zaposlenika, a izradit će se

poštujući socijalni dijalog sa sindikatima. Suradnja i dijalog sa sindikatima nastavit će se i tijekom njegove provedbe", navodi se u priopćenju. Zaposlenicima obuhvaćenim programom osigurat će se u prosjeku veće otpremnine od onih utvrđenim Zakonom o radu i kolektivnom ugovoru, ističu iz Ine. Navode kako "Proplin prolazi kroz veliko restrukturiranje svog poslovanja, što ovaj program čini neizbježnim korakom kako bi se očuvala stabilnost Ina grupe u djelatnostima prodaje auto-

plina, UNP u bocama te veleprodaja UNP-a u sve zahtjevnijem poslovnom okruženju". Odluku o poslovnom restrukturiranju, potaknutu promjenama u tržišnim uvjetima u posljednjih nekoliko godina te sve većom potrebom da se na odgovarajući način odgovori na izazove kako bi se osiguralo stabilno i profitabilno poslovanje, te unaprijedila njegova efikasnost, donijela je Uprava Ine u ožujku 2011. godine, zaključuje se u priopćenju Inina Sektora korporativnih komunikacija. H

AIRPORT CENTAR SARAJEVO imat će 30.800 kvadrata 

arhivab.hr

Za subvencioniranje stambenih kredita svaki dan 20 zahtjeva TRAŽI DODATNA SREDSTVA Krediti su vrijedni 455 milijuna kuna, dok je za ukupan iznos visine subvencije izdvojeno 16 milijuna kuna, a plan je do kraja godine 19 milijuna kuna pa je ministar Bačić od Vlade zatražio još devet milijuna kuna

BRANKO BAčIć, ministar graditeljstva Snimioh.dominić

Vlada se na sjednici u četvrtak pohvalila kako je subvencioniranje stambenih kredita postiglo pun pogodak pa je tako od travnja 2011. godine, kada je zakon stupio na snagu, do danas zaprimljeno 1012 zahtjeva, a odobreno ih je 941 u vrijednosti od 16 milijuna kuna. Samo je posljednjih pet

kuna, dok je za ukupan iznos visine subvencije izdvojeno 16 milijuna kuna, a plan je do kraja godine 19 milijuna kuna pa je Bačić od Vlade zatražio osiguranje dodatnih devet milijuna kuna za model subvencioniranja. Premijerka Jadranka Kosor s tim se načelno složila, ali i usput po-

dana zaprimljeno 120 novih zahtjeva, a agencija u prosjeku zaprimi 20 zahtjeva na dan. Branko Bačić, ministar graditeljstva, kazao je da je 40 posto svih prodanih stanova u Hrvatskoj u posljednja dva i pol mjeseca prodano kroz model subvencija. Krediti su ukupno vrijedni 455 milijuna

zvala Vladu na racionalizaciju i uštedu.

Prosjek 31 godina

Bačić je izrazio zadovoljstvo što su kupci većinom mladi ljudi te iznio podatak da je prosječna starost tražitelja subvencija 31 godina. Kazao je da je prosječna cijena kvadrata stana u modelu subvencija 1384 eura, što je 420 eura ili 23% manje od prosjeka cijene stambenog prostora u državi. "Model subvencioniranja kredita jednostavan je i omogućuje brzo ishođenje kredita jer postupak odobravanja subvencija u agenciji traje samo nekoliko dana", pohvalio se. Rekao da je prosječna efektivna kamatna stopa smanjena sa 6,75 na 4,68 posto. Vladin program subvencioniranja kredita prati

11 hrvatskih banaka čije je sudjelovanje u kreditiranju i subvencioniranju proporcionalno njihovoj veličini na domaćem bankarskom tržištu.

Najviše za Zabu

Tako je Zabi isplaćeno 1,2 milijuna eura za jednu godinu, a PBZ-u 419.937 eura. Najmanje sudjeluje Volksbank kojemu je isplaćeno 2827 eura subvencija. Premijerka Kosor je na sjednici pročitala i Deklaraciju o promicanju europskih vrijednosti u JI Europi, koja će biti proslijeđena Saboru na usvajanje. Jedna od važnijih točaka Deklaracije je da Hrvatska neće kočiti pristupanje EU državama s kojima bi mogla imati bilateralne probleme poput graničnog pitanja. Ante Pavić

KULE U MAGLI

Ulaganja u HŽ ipak nema, tvrde sindikati "Vlada je unatoč krizi nastojala osloboditi što više novca za ulaganja u željeznicu, koja mora biti jedan od stupova gospodarstva", izjavila je premijerka Kosor 3. srpnja. Tada su Hrvatske željeznice i Končar (samo za nju?) organizirali još jednu u nizu (predizbornih?) promotivnih vožnji prototipa niskopodnog elektromotornog vla-

ka, isporuku kojeg su dogovorili sa Željeznicama BiH prije još tri godine. Ta tema pretvorena je u režiji HŽ-a i Končara prigodno u događaj koji je Kosorici pružio priliku da se pohvali ulaganjima u željeznice, kojih, tvrde Sindikat hrvatskih željezničara i Sindikat željezničara Hrvatske, nije bilo. Ta su dva sindikata poslala pisani apel Vladi i Ministarstvu

prometa da "zaustave propadanje željeznice". U dopisu se tvrdi kako Uprava HŽ Infrastrukture, "umjesto da se brine za održavanje pruga, koristi sva proračunska sredstva samo za financiranje troškova vlastitog hladnog pogona". Kažu i kako je donesen loš Zakon o podjeli HŽ-a kojim je, pored prijevoznika HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Car-

ga, dobiveno i poduzeće Vuča vlakova d.o.o. kao posebna tvrtka, ravnopravna prijevoznicima, "čega nema nigdje u Europi". Vuča Vlakova troškove "smanjuje" neodržavanjem lokomotiva i motornih vlakova koje je dobila u vlasništvo i zato sada prijeti kolaps u prijevozu putnika. Sindikati tvrde kako je neispravno šest od osam nagibnih vla-

kova, šest od 19 elektromotornih vlakova i velik broj lokomotiva. Kažu da ove godine nije izvršen ni jedan metar strojnog reguliranja kolosijeka, a za obavljanje strojnog reguliranja pruga postoji mehanizacija od 250 mil.kn. U HŽ Infrastrukturi pokušali smo dobiti komentar na dopis, no do zaključenja teksta odgovor nismo dobili. B. Suvajac


IZVOĐAČ MUCIĆ&CO

Austrijanci u Sarajevu grade trgovački centar

Sarajevo. U blizini sarajevske zračne luke počele su pripreme za gradnju trgovačkog centra ACS Airport Center Sarajevo. Izvođač je ACS d.o.o. čijih je gotovo 20 posto u vlasništvu državne Zračne luke Sarajevo, dok je preostalih 80 posto u vlasništvu bečke IPD grupe i Karimpol Group of Compa-

nies. Riječ je o ulaganju teškom 54 milijuna eura. Generalni izvođač radova je tvrtka Mucić & Co sa sjedištem u Ljubuškom, koja je bila i izvođač radova na Trigranitovu trgovačkome centru Arena Centar u Zagrebu. Otvorenje ASC-a Sarajevo planirano je za 2013. godinu. Prvi zakupci centra koji će se prostiratiu na 30.800 četvornih metara korisne površine su Zara, Bershka, Stadivarius, Pull & Bear, kao i New Yorker, Delhaize i Oviesse. B.hr

PREKVALIFIKACIJA IZ NUŽDE

Bivše radnice Kamenskog wellness maserke Diplomu je dobilo devet bivših radnica, a prekvalifikaciju su im omogućili Wellness i fitness udruga Hrvatske, wellness učilište Vimal i Zagrebački velesajam Devet bivših radnica Kamenskog dobilo je jučer diplomu o prekvalifikaciji u wellness maserke, što su im omogućili Wellness i fitness udruga Hrvatske, wellness učilište Vimal i Zagrebački velesajam. "Diplome bi im trebale pomoći da lakše pronađu posao nego da su ostale u tekstilnoj industriji jer se odsad mogu zaposliti u nekom od wellness, fitness ili beauty centara te u salonima za masažu. Novopečene maserke odlučile su se za daljnje školovanje kako bi stekle diplome wellness terapeutkinja, a njihovi dosadašnji sponzori omogućit će im najesen ostvarenje i te želje", rekao je predsjednik Wellness udruge Hrvatske Mar-

ko Jurakić. Zanimanje wellness maserke priznaje Ministarstvo znanosti, prosvjete i sporta te će biti upisano u radnu knjižicu. Po riječima radnica koje su tijekom nastave obišle nekoliko wellness centara, s tim se zaposlenjem može zaraditi 3000 do 3500 kuna mjesečno, koliko su otprilike zarađivale i u Kamenskom. Dovršetak prekvalifikacije i podjelu diploma pozdravio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i čestitao bivšim radnicama Kamenskog jer se nisu predale ni u najtežim trenucima i jer su pokazale spremnost za cjeloživotno učenje. Što se tiče potraživanja od bivšeg poduzeća, radnice Kamenskog su nakon pokretanja stečaja dobile zakonski minimum od polovine otpremnine i tri minimalne plaće, a za ostalo moraju čekati završetak stečajnog postupka. H

NOVOPEČENE MASERKE S BANDIĆEM Gradonačelnik Zagreba čestitao je bivšim radnicama Kamenskog jer se nisu predale ni u najtežim trenucima grgić/cropix

10% MANJE NEGO LANI

U svibnju izdano 835 odobrenja za građenje

Sarajevo. U Hrvatskoj je u svibnju izdano 835 odobrenja za građenje, što je 10,1% manje u odnosu na svibanj prošle godine, objavio je DZS. U prvih pet mjeseci pak izdano je 3980 odobrenja za građenje, 6,6 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ukupna vrijednost radova pred-

viđenih odobrenjima izdanim u prvih pet mjeseci iznosi 8,6 milijardi kuna i manja je 13,8 posto. U svibnju je za zgrade izdano 740 odobrenja za građenje ili 88,6 posto svih odobrenja. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u svibnju je 1,53 milijarde kuna, što je 13% manje. Većina tog iznosa, odnosno 1,06 milijardi kuna, odnosi se na radove na zgradama. Prema dozvolama izdanim u svibnju predviđena je gradnja 1135 stanova prosječne površine 95,3 kvadrata. H

1135 STANOVA trebalo bi se sagraditi po dozvolama izdanim u svibnju Snimio Saša ćetković

Recro-Netu prihodi porasli 63% REKORDNA 2010. Rast prihoda na 122,7 milijuna kuna u odnosu na poslovnu 2009. i dobiti na 2,8 milijuna kuna duguju i snažnijem iskoraku u regiji i na Bliskom istoku Rast prihoda od 63 posto, na 122,7 milijuna kuna, u odnosu na poslovnu 2009. godinu za tvrtku Recro-Net odličan je poslovni rezultat, a kada se tome pridoda rast dobiti kompanije u prošloj godini na 2,8 milijuna kuna, 2010. bit će im godina za pamćenje. Dok domaće informatičko tržište stagnira, taj je sistemski integrator svoj uspjeh potražio u snažnijem iskoraku u regiji, ali i na Bliski istok otvarajući podružnicu u Dubaiju, što je svakako pridonijelo i dobrim poslovnim rezultatima u prošloj godini.

Nova strategija

"Neovisno o krizi i zahvaljujući novoj organizaciji i strategiji, prošla godina pokazala se pozitivnom za promet i profit Recro-Neta. Taj trend želimo nastaviti u 2011. uz sličnu strategiju, a to je jačanje prodaje i veća prisutnost kod korisnika, još kvalitetnije razumijevanje korisničkih potreba, zahtjeva i prioriteta, traženje novih partnera, usredotočenost na inovativna rješenja koja omogućuju korisniku da ostvari svoje ciljeve i usredotočenost svih

TOMISLAV HRISOHO, predsjednik Uprave Recro-Neta: "Planirani rezultat za drugu polovinu 2011. nešto je konzervativniji s obzirom na predviđanja ekonomskih kretanja hrvatskoga tržišta i nadolazeće izbore" arhiva buSineSS.hr

zaposlenika na ostvarivanje tih ciljeva. Razumijevanje promjena na tržištu, kako tehnoloških tako i poslovnih, ključan je faktor dugoročnog uspjeha tvrtke", kazao je komentirajući poslovne rezultate Tomislav Hrisoho, predsjednik Uprave Recro-Neta.

Zapošljavaju

U prvom polugodištu ove godine Recro-Net je također zabilježio vrlo dobre financijske rezultate. Ostvario je porast prihoda od 21 posto

u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Povećan je i broj zaposlenih, ali i obavljena akvizicija softverske tvrtke Intenda Net. U odnosu na ostvareni rezultat u prvom polugodištu, planirani rezultat za drugu polovicu 2011. nešto je konzervativniji s obzirom na predviđanja ekonomskih kretanja hrvatskoga tržišta i skore izbore. No i takav plan Recro-Netu donosi uspješan završetak 2011., pojašnjava Hrisoho. Dražen Tomić


dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

SPORAZUM

Suradnja Hypo banke i Grada Sinja

Zagreb. Gradonačelnik Sinja Ivica Glavan i regionalni direktor Hypo Alpe-Adria banke za Dalmaciju Joško Mihić potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji. "Velik je gospodarski potencijal Sinja i sinjske krajine, a uz dobra ulaganja i povoljne uvjete može se još više razviti i pretvoriti Sinj u pokretača razvoja ove regije", rekao je Mihić. B.hr

SkOk U SVIBNJU

Trgovina na malo rasla 1,4% Stope rasta, iako pozitivne, i dalje su suviše niske da bi upućivale na oporavak i time na znatniji rast osobne potrošnje. Analitičari već dulje upozoravaju na dugotrajnost negativnih kretanja posljednje dvije i pol godine te činjenicu da su tijekom cijele 2009. stope pada bile dvoznamenkaste Maloprodaja u Hrvatskoj i dalje je u blagom porastu te je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet u trgovini na malo u svibnju bio nominalno 1,4, a realno 0,9 posto veći u odnosu na travanj. Prema svibnju 2010. godine promet u maloprodaji bio je nominalno veći 4,3 posto, a realno jedan posto. Na godišnjoj razini najviše je rasla trgovina na malo računalima, realno za pet posto, te trgovina odjećom i tekstilom, realno za šest posto. Tijekom ovogodišnjeg svibnja ukupan promet

BROJkA

6

posto realan je godišnji rast trgovine odjećom i tekstilom

svih poslovnih subjekata kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost nominalno je bio veći 0,7 posto nego u travnju 2011., dok je realno bio veći 0,2 posto. Međutim, stope rasta, iako pozitivne, i dalje su suviše niske da bi upućivale na oporavak i time na znatniji rast osobne potrošnje. Analitičari već dulje upozoravaju na dugotrajnost negativnih kretanja posljednje dvije i pol godine te činjenicu da su tijekom cijele 2009. stope pada bile dvoznamenkaste. Dosadašnji rast u maloprodaji proteklih mjeseci posljedica je uglavnom baznog učinka, a domaća je potražnja i dalje slaba zbog nepovoljnih kretanja. Ipak, analitičari očekuju da će tijekom predsezone i glavnog dijela turističke sezone rast trgovine na malo biti intenzivniji, čemu bi trebao pridonijeti i veći broj turista nego lani te samim time i veća potrošnja. Analitičari RBA Consultinga nekoliko su puta napomenuli kako očekuju da će domaća potražnja tijekom cijele godine vjerojatno biti slaba zbog visoke nezaposlenosti te neizvjesnosti stanovništva u ostvarivanje budućih dohodaka i potrošačkog pesimizma. Nevenka Cuglin

LANI MANJE MREŽA

Broj ribara povećan za 3%, plovila za 4%

Zagreb. Broj profesionalnih ribara u Hrvatskoj blago raste, povećan je i broj ribarskih plovila, dok je manje svih vrsta mreža, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Lani je u Hrvatskoj bilo 3995 ribara koji obavljaju gospodarski ribolov, što je tri posto više

nego u 2009. godini. Povećan je i ukupan broj ribarskih plovila, i to za 4 posto, na 4029 plovila. Od toga je bilo 477 brodova, što je u odnosu na 2009. porast od 7 posto, dok je brodica bilo 3552, što je porast od tri posto. Statistika u 2010. bilježi pad kod svih vrsta mreža, i to kod povlačnih mreža (koće) 32 posto, okružujućih mreža (plivarica) 16 posto, potegača 21 posto te stajaćica 13 posto. Iz DZS-a napominju da su podaci preuzeti iz Ministarstva poljoprivrede. H

BROJkA

11,7

posto porasle su početkom turističke sezone cijene najma poslovnih prostora na Jadranu, a njihove prodajne cijene za 7,6 posto, pokazuju podaci Crozille

Inflacija pala sa 2,5 na 2% Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena u lipnju su u Hrvatskoj u odnosu na svibanj pale za 0,5 posto, a na godišnjoj razini više su 2 posto, objavio je jučer Državni zavod za statistiku (DZS). To je usporavanje rasta inflacije na godišnjoj razini jer je inflacija u svibnju na godišnjoj razini iznosila 2,5 posto. U godišnjem su prosjeku potrošačke cijene više 1,8 posto.

USPORAVANJE RASTA U lipnju su u odnosu na svibanj najviše pale cijene odjeće i obuće, i to za 3,6 posto. Na godišnjoj su razini najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana - 6,6%

Prehrana skuplja 3,4%

U lipnju su u odnosu na svibanj najviše pale cijene odjeće i obuće, za 3,6 posto, pod utjecajem sezonskih sniženja. Cijene prehrane i bezalkoholnih pića na mjesečnoj su razini pale u prosjeku za 1,2 posto, na što je utjecao pad cijena povrća od 14,4 posto. Niže cijene goriva odrazile su se na pad cijena prometa koje su u lipnju u odnosu na svibanj niže za 0,3 posto. Početak pak turističke sezone odrazio se na rast cijena ugostiteljskih usluga koje su u lipnju u odnosu na svibanj porasle 2,3 posto. Na godišnjoj su razini pak najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 6,6 posto. S rastom od 6,2 posto slijede cijene prometa, na što je najviše utjecao 13,4-

postotni rast cijena goriva i maziva za osobna vozila. Cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u indeksu potrošačkih cijena imaju najveći udjel od gotovo 31 posto, u lipnju su na godišnjoj razini u prosjeku porasle za 3,4 posto.

Jeftinije obrazovanje

Na godišnjoj su razini cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle

za 2,2 posto, ostalih dobara i usluga za 1,9 posto, ugostiteljskih usluga za 1,2 posto, a zdravstva za 0,8 posto. Istodobno su cijene komunikacijskih usluga u odnosu na prošlogodišnji lipanj smanjene za 2,6 posto, rekreacije i kulture za 3 posto, dok su cijene odjeće i obuće pale za 4,6 posto. Najveći se pad na godišnjoj razini bilježi kod cijena obrazovanja, i to od 11 posto. H


USPJEŠAN POČETAK Iako nova

business plus

društvena mreža najvećega svjetskog on-line pretraživača još nije krenula u otvoreno pridobivanje korisnika, nego joj se može pristupiti samo uz pozivnicu postojećih članova, sredinom ovog tjedna objavljeni su rezultati istraživanja prema kojima je na njoj već 10 milijuna korisnika. Riječ je o procjeni, jer Google još ne objavljuje službene podatke, no još je impresivnija procjena kako bi brojka od 20 milijuna trebala biti dosegnuta - već tijekom ovog vikenda

Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

Google+

posljednja prilika u utrci s Facebookom


> rat mrežama > tržišna kretanja > modni vremeplov > budućnost energije

16-17 business.hr Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

Ako se zna da najveći dio prihoda Google ostvaruje od marketinga, jasno je da je neuspjeh na području socijalnih mreža toj tvrtki poput trna u oku DA bi se netKo uopće odvažio na napad na Facebook, iza njega mora stajati znatan kapital, ali najvjerojatnije i uspostavljen internetski brend koji može privući korisnike

Nema sumnje da je nedavnim pokretanjem Googlea+ napokon živnula situacija na sceni društvenih mreža, u posljednje vrijeme pomalo i dosadnoj. Nakon što je Facebook zacementirao svoju do sada neupitnu poziciju, nije bilo nekih većih izazivača, a i brojka od 750 milijuna korisnika koja je objavljena tijekom ovog mjeseca predstavlja nešto što baš i nije tako lako dosegnuti. Uostalom, nekadašnjem broju jedan, društvenoj mreži MySpace, broj korisnika u posljednjih je nekoliko godina pao na samo tridesetak milijuna, što zbog uspjeha Facebooka, što zbog vlastitih pogrešaka. Čak je i za Twitter, za koji se još nedavno govorilo kako je riječ o sljedećem Facebooku, danas sasvim jasno da ne može dosegnuti popularnost mreže Marka Zuckerberga, bez obzira na realno vrlo impresivnih 200 milijuna korisnika.

Zapravo, kad je o društvenim mrežama riječ, u posljednje vrijeme najzanimljivije stvari događale su se na područjima mobilnih uređaja. Lokacijske mreže kao što je Foursquare ili pak specijalizirani korisnički servisi poput Instagrama koji pokriva usko područje objave korisničkih fotografija na mobilnim platformama pokazali su se kao najbrže rastući servisi te vrste.

Kombinacija mogućnosti

Takvu poziciju postigli su vješto kombinirajući specifične mogućnosti mobitela - u prvom slučaju geolokacijsko pozicioniranje, a u drugom ugrađeni fotoaparat - te ih integrirali u prihvatljive poslovne modele. Valja reći kako se takve specijalizirane društvene mreže po broju korisnika ne mogu mjeriti s klasičnima jer je najčešće riječ o samo nekoliko milijuna korisnika. No kad se ima u vidu da

je Instagram u samo nekoliko mjeseci postigao bazu od četiri milijuna korisnika, iako iza cijele mreže stoji malen tim od samo četvero ljudi, postaje jasno da upravo mobilno područje malim tvrtkama najlakše omogućuje uspostavu uspješnih društvenih mreža. Na širem tržištu situacija je znatno kompleksnija. Na-

intUitiVno GRUPiRAnJe

Sadržaj se sortira po grupama Iako na prvi pogled Google+ nalikuje Facebooku, što na razini snalaženja i intuitivnosti korištenja i nije loša stvar, donosi niz novosti koje su korisnici jako dobro prihvatili. Najčešće se spominje Google+ Circles, odnosno mogućnost organiziranja kontakata po grupama. Grupiranje je vrlo intuitivno i funkcionira po "drag and drop" metodi, ali i korisno - mogućnost da se određeni sadržaji dijele samo određenim grupama nešto je u čemu Facebook daleko zaostaje.

Iduća važna mogućnost je Hangout, koji omogućuje grupnu videokomunikaciju do deset osoba. Uostalom, i Facebook je na to reagirao integriranjem tehnologije Skype u svoj Video Chat, no bez mogućnosti grupnog komuniciranja. Spomenimo i Huddle, tekstualnu aplikaciju za grupni chat na mobilnim uređajima, te Sparks koji uz pomoć +1 gumbića i Googleovih pretraživačkih algoritama daje pregršt informacija koji se selektiraju prema interesima korisnika.


USKORO URED U ZAGREBU

Hrvati ga brzo prigrlili

VEOmA su povoljne prve reakcije korisnika Google+, koje su se do sada pokazale kao jedan od najvažnijih elemenata u širenju društvenih mreža, gdje su preporuke i dobar glas možda i najvažniji za njihovo šire prihvaćanje

Budući da Google nije službeno objavio broj korisnika Google+ servisa, nije poznat ni njihov broj u Hrvatskoj, iako nema sumnje da su servis prilično dobro prihvatili napredniji korisnici. Zanimali su nas i detalji o tome kako se Google+ namjerava koristiti kao marketinški alat, no u nedavno registriranom regionalnom Googleovu uredu na to pitanje nisu odgovorili. Spomenimo kako je Google upravo u postupku otvaranja ureda u Zagrebu, koji će početi rad samo s nekoliko zaposlenika (proces zapošljavanja je u tijeku), no neće

kon što su pozicije već zauzete, a korisnička baza prihvatila postojeće servise, nema ništa teže nego ih konvertirati na neki drugi servis. Da bi se netko uopće odvažio na napad na Facebook, iza njega mora stajati znatan kapital, ali najvjerojatnije i uspostavljeni internetski brend koji može privući korisnike. Dakle, riječ je o igri samo za najveće, no čak i za njih nije riječ o jednostavnoj zadaći, što Google zapravo itekako dobro zna. Ta je tvrtka, naime, već nekoliko puta pokušala ući na područje društvenih mreža, a bez obzira na poznato ime te kvalitetu i prepoznatljivost brojnih usluga, prilično je podbacila. Servisi kao što su Google Buzz ili Google Wave nisu se baš pokazali uspješnima, ponajprije zato što vjerojatno ni Googleu nije bilo baš najjasnije što njima želi postići u kontekstu postojećeg vlastitog portfelja usluga. Tome treba pridodati i prilično loša rješenja iz domene čuvanja privatnosti podataka, kao i gotovo nasilnu integraciju s vrlo popularnim Gmail servisom, bez obzira na preferencije korisnika. Naravno, Google je u navedene projekte krenuo shvativši da postojeći tržišni udjel na postojećim uslugama može kapitalizirati i na području društvenih mreža, no

biti ograničen samo na njih jer Google ima velik broj zaposlenika diljem svijeta koji podržavaju razvoj lokaliziranih proizvoda. U regionalnom uredu Googlea ističu kako u svakoj državi u kojoj posluje ta kompanija nastoji biti integralan dio lokalne ekonomije, društva i kulture, a u Hrvatskoj širi svoju prisutnost kako bi proširila podršku lokalnim tvrtkama. Do sada je prilagođeno više od petnaest proizvoda, a uz lokalnu ponudu šire palete proizvoda, boljih rezultata pretraga i efikasnijih rješenja za oglašavanje, radit će se i na širenju partnerstva.

propustio je uočiti da ta želja sama po sebi neće donijeti rezultat bez kvalitetne koncepcije u kojoj će korisnici dobiti neku dodatnu vrijednost u odnosu na postojeće servise. Istini za volju, bolja je situacija je s Googleovom socijalnom mrežom Orkut koja je vrlo popularna u Brazilu i Indiji, no na zapadnom tržištu gotovo je nepoznata. Ako se zna da najveći dio prihoda Google ostvaruje od marketinga, posve je jasno da je neuspjeh na području socijalnih mreža nešto što je toj kompaniji bilo poput trna u oku, a Facebookov rast opasna prijetnja iako na prvi pogled izravno ne ugrožava postojeće Googleove biznise.

Izvukli pouke

Stoga je pokretanje Googlea+ bilo svojevrsni posljednji pokušaj da se kompanija nametne kao igrač i na tom podučju. I, kako sada stvari stoje, Google je izvukao pouke iz ranijih vlastitih pogrešaka. Treba reći kako je Google+ na početku i njegov budući razvoj nezahvalno je predviđati. Ipak, unatoč činjenici da ta društvena mreža još nije krenula u otvoreno pridobivanje korisnika, nego joj se može pristupiti samo uz pozivnicu postojećih članova, sredinom ovog tjedna objavljeni su rezultati istraživanja prema kojima

je na njoj već 10 milijuna korisnika. Riječ je o procjeni jer Google još ne objavljuje službene podatke, no još je impresivnija procjena kako bi brojka od 20 milijuna korisnika trebala biti dosegnuta već - tijekom ovog vikenda. Naime, broj korisnika Googlea+ raste rapidnom stopom, pa je u promatranom razdoblju od samo šest dana zabilježen rast od impresivnih 350 posto. Svemu treba dodati i vrlo povoljne prve reakcije korisnika, ali i raznih opinion makera, koje su se do sada pokazale kao jedan od najvažnijih elemenata u širenju društvenih mreža, gdje su preporuke i dobar glas možda i najvažniji za njihovo šire prihvaćanje. Oko 750 milijuna Facebookovih korisnika još je daleko, no ako se rast Googlea+ nastavi navedenim tempom, nema sumnje da bi se i trenutačno najpopularnija društvena mreža na svijetu mogla naći ugrožena. Uostalom, i osnivač Facebooka Mark Zuckerberg odmah je otvorio profil na Googleovoj mreži, a posljednjih se dana razmetao izjavama kako Google stiže tamo gdje je on s Facebookom već bio odavno. No ne treba se zavaravati. Sasvim je sigurno da su u Facebooku itekako ozbiljno shvatili Google+ te pripremaju odgovor. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

I osnivač Facebooka mark Zuckerberg odmah je otvorio profil na Googleovoj mreži


> rat mrežama > tržišna kretanja > modni vremeplov > budunost energije

18-19 business.hr Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

TRŽIŠTE NEKRETNINA Drugi kvartal ove godine ipak je prekretnica na tržištu europskih nekretnina premda nije bilo znaajnijega oporavka zbog krize u Grkoj i drugim prezaduženim zemljama EU. Najam prvoklasnih ureda porastao je 2,1 posto na godišnjoj razini, ali se u odnosu na prvi kvartal ove godine nije mijenjao

Jugoistok Eur

posljednji izlaz Investicijske aktivnosti Glavne europske zemlje i regije

Ostali (Austrija, Grka, Irska, Švicarska)

Europa

9.800 5.493 1.991 3.442 1.220 1.083 745 2.545 424

26.740

7.031 4.647 1.493 3.549 1.253 620 1.228 857 508

21.186

39% 18% 33% -3% -3% 75% -39% 197% -17% 26%

Izvor: CB Richard Ellis, KTI, PropertyData, Realia Management

FOTOLIA

Velika Britanija Njemaka Francuska Nordijske zemlje Benelux Italija Španjolska CEE

1. kv. 2011. 1. kv. 2010. (mil. eura) (mil. eura) promjena

U drugom kvartalu ove godine nastavljen je spor oporavak europskoga tržišta nekretnina, navodi se u najnovijoj analizi CB Richard Ellisa, najvee svjetske tvrtke za komercijalne usluge na tržištu nekretnina po prihodima ostvarenim u prošloj godini. Oporavak je neujednaen, a najgora je situacija na jugoistoku Europe, gdje se nalazi i Hrvatska. Do istog su zakljuka analitiari CB Richard Ellisa došli i u analizi "Investicije u srednjoj i jugoistonoj Europi", u kojoj se navodi kako su do kraja svibnja investicije u nekretnine u toj regiji dostigle 4,4 milijarde eura, što je 180 posto više nego u istom razdoblju lani. Najviše investicija završilo je u Poljskoj, eškoj i Rusiji, a vrlo malo u zemljama jugoistoka Europe. Europski najam prostora u trgovinama na malo porastao je u drugom kvartalu ove godine za 1,7 posto, prije svega zbog rasta najma u Njemakoj i Fran-


UZ PAD NAJAMNINA OKO 5 POSTO Direktorica Colliers Internationala u Hrvatskoj Vedrana Likan kaže kako se grade poslovni neboder Sky Office, Green Gold, novo sjedište Auto Hrvatske te realiziraju projekti Bundek, Conditium i Vrbani, što je pokazatelj da se oporavlja zagrebačko tržište nekretnina. Lani su, napominje, završeni poslovni projekti Tuškanova, Kvaternik Plaza, poslovna zgrada na Sveticama, projekt IT5 te poslovni kompleks u Španskom. "U prvom dijelu ove godine zabilježena je veća potražnja za uredskim prostorom", rekla je Vedrana Likan, dodavši kako su mnoge tvrtke bile prisiljene u krizi tražiti manje i jeftinije prostore te tražiti smanjenje cijene najma. Kako

rope

su neke odustale od najma, povećao se postotak nepopunjenih uredskih prostora na 9,5 posto. Postupan pad cijene najma, istaknula je, bilježi se i ove godine i iznosi oko 5 posto pa se prvoklasni uredi u središtu grada i na lokaciji Vukovarska - Radnička - Heinzelova po kvadratu iznajmljuju od 12 do 15 eura na mjesec, a na manje atraktivnim lokacijama cijena je od 9 do 12 eura. Samo se uredi od 160 kvadrata mogu iznajmiti i po 16 eura za kvadrat. "Kako se u ovoj godini očekuje blagi gospodarski oporavak te se dijelom dogodio povratak povjerenje investitora, očekujem da će sljedeća godina donijeti veći porast novih projekata", zaključila je Vedrana Likan.

zi iz krize cuskoj. Cijene najma relativno su stabilizirane. Rast najma industrijskih prostora i dalje je vrlo nizak, a zabilježen je rast prihoda od najma, prije svega u Njemačkoj. Direktor istraživanja tržišta CB Richard Ellisa za Europu, srednju Aziju i Afriku Richard Holberton smatra kako je drugi kvartal ove godine ipak prekretnica na tržištu europskih nekretnina premda nije bilo značajnijega oporavka zbog krize u Grčkoj i drugim prezaduženim zemljama EU. "Stalna opasnost od rasta kamatnih stopa odraz je krize prije svega u južnim europskim zemljama unatoč činjenici da je stanje u nordijskim zemljama, zatim u Njemačkoj, srednjoeuropskim i istočnoeuropskim zemljama znatno bolje", rekao je Holberton.

Moskva najbolja

U izvješću CB Richard Ellisa navodi se kako je na tržištu uredskih prostora si-

tuacija u drugom kvartalu ove godine poboljšana u petnaest starih članica EU. Ukupno gledajući, situacija je poboljšana u 13 od 55 promatranih gradova, u 36 je nepromijenjena, a u šest lošija. Najveće poboljšanje dogodilo se u Moskvi i Oslu, a najveće pogoršanje u Lisabonu, Portu i Dublinu. Kada je riječ o trgovačkim nekretninama, odnosno prodajnim prostorima na malo, u EU 15 došlo je do slabljenja tržišta, odnosno prinosa od najma. U devet od 49 promatranih gradova situacija je poboljšana, u 38 je nepromijenjena u drugom kvartalu, a u dva je lošija. I u maloprodajnom tržištu nekretnina po poboljšanju prihoda prednjači Moskva. Situacija se poboljšala još i u Londonu, Stockholmu, Oslu i Barceloni, a najveće pogoršanje zabilježeno je u Dublinu. Prinosi od najma industrijskih nekretnina u EU 15 poboljšali su se u drugom kvartalu ove godine.

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

FoToLiA

Živnula potražnja za uredskim prostorima

VEDRANA LIKAN, direktorica Colliers Internationala

U 10 većih europskih gradova od promatranih 46 situacija je također bolja, u njih 34 je ostala nepromijenjena, a samo u dva grada je pogoršana. I tu je najveće poboljšanje bilo u Moskvi, zatim u Amsterdamu, a najveće pogoršanje dogodilo se u Dublinu.

Najamnine stabilne

Najam prvoklasnih ureda u EU 15 u drugom je kvartalu ove godine rastao 2,1 posto na godišnjoj razini, ali se u odnosu na prvi kvartal ove godine nije mijenjao. U 11 od 55 promatranih europskih gradova također je zabilježen rast, u 40 gradova najam je ostao isti, a u četiri grada dogodio se pad najma prvoklasnih ureda. Najveći rast imala je Moskva, 10,5 posto, zatim Oslo, 9,4 posto, a najveće smanjenje najma dogodilo se u Dublinu - 6,4 posto. Najam prvoklasnih trgovačkih prostora u EU 15 porastao je u drugom kvartalu ove godine za 1,7 posto

u odnosu na prvi kvartal, a na godišnjoj razini za 2,6 posto. U 12 gradova od analiziranih 49 zabilježen je rast najma, u 37 najam je ostao nepromijenjen, a nigdje nije smanjivan. Dvoznamenkasti rast najma zabilježen je u Hamburgu, Lionu i Helsinkiju. Najam industrijskih prostora u EU 15 smanjen je u drugom kvartalu ove godine za 0,5 posto u odnosu na prvi kvartal, a na godišnjoj razini za 0,1 po-

sto. Smanjenje najma veće od tri posto dogodilo se u Münchenu i Milanu, a najveći rast bilježe Oslo (10 posto) i Moskva (8,3 posto). Pokazatelji s hrvatskog tržišta nekretnina znatno su lošiji nego u ostalim dijelovima Europe. U najgoroj su situaciji tržišta stambenih i industrijskih nekretnina. Znakova oporavka nema ni na tržištu uredskih i trgovačkih nekretnina. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr


> rat mrežama > tržišna kretanja > modni vremeplov > budućnost energije arhiva business.hr

20-21 business.hr Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

Ante tonči VlAdislAVić, autor izložbe i dekan Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, 'Drugaricu a la mode' pripremao je tri godine, a osim u muzejima i arhivama, materijal je skupljao na zagrebačkim buvljacima Hreliću i Britancu te u knjigama o narodnim junakinjama, odlikovanjima, radnim akcijama i Antifašističkom frontu žena

'Drugarica a la mode Zagreb i London pa k ZAgreb je još u vrijeme AustroUgarske bio poznat po krojačkim salonima te specifičan ne samo u Jugoslaviji nego i cijelom komunističkom bloku arhiva business.hr

U beogradskom Muzeju istorije Jugoslavije sutra se otvara 'Drugarica a la mode', velika antropološka izložba o modi i odijevanju u poslijeratnom Zagrebu koji je sa svojim krojačkim salonima iz predsocijalističkog vremena na neki način bio i modno središte tadašnje Jugoslavije. Izložba je 2006. godine prvi put postavljena na Zagrebačkom velesajmu, a sad će je imati priliku vidjeti i beogradska publika. Autor je izložbe dizajner i sveučilišni profesor Ante Tonči Vladislavić, danas dekan Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci i nekadašnji profesor zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Izložba je rezultat njegova višegodišnjeg istraživanja o odijevanju i svakodnevici poslijeratnih godina, kada su se na zagrebačkim ulicama susretale nekadašnje 'milostive' koje se ni u oskudici nisu odricale šešira i svilenih košulja iz predratnog vremena i novopečene vladarice 'drugarice' u skromnom, strogom i asek-

sualnom kompletu suknje i košulje. Ali ni one nisu dugo odolijevale zovu modnih salona i potrebi isticanja svoje ženstvenosti.

Politika i svakodnevica

Izložba je nakon Zagreba privukla pozornost i londonskog Victoria and Albert muzeja, a sad će se u Beogradu,

kaže njezin autor, prezentirati na pravome mjestu. "Poslije 2006. 'Drugarica a la mode' kao da je čekala ovaj događaj u Beogradu. Izložbu je ugostio Muzej istorije Jugoslavije, gdje dijeli prostor sa najvažnijom, drugaricom broj jedan, Jovankom Broz", poručuje Vladislavić iz Beograda, gdje sudjeluje u

U zagrebačkim salonima mode drugarice su rado postajale gospođe

pripremi postava. Naime, u muzeju je nedavno otvorena izložba 'Zlatni album - modne slike predsedničkog para Jugoslavije, 1952. - 1968.', koja na sličan način govori o modi i stilu Brozovih. "'Drugarica a la mode' bavi se stereotipom drugarice, one političke, ali i one svakodnevne. Taj je stereotip daleko od klišeja koji smo stvorili jer govori o malim, ljudskim dimenzijama svakodnevnog života kad se polako traže načini ugodnijeg života. Ljudi idu na izlete, razvija se sport, ali i želja za estetskim, kao na suvremenom zapadu. U zagrebačkim salonima mode drugarice rado postaju gospođe i ta želja za modom polako otapa rigidnost društvenog konstrukta, pojačava sumnju i time na neki način predstavlja izdajstvo ideološke matrice u ime poboljšanja svakodnevice", tumači Vladislavić proces stvaranja svojevrsnog hibrida gospođe drugarice. Prvotnu zagrebačku izložbu organizirao je Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, a izlošci se sastoje uglavnom od fotografija iz privatnih albuma i muzejskih zbirki, amaterskih fotografija, različitih citata, isječaka iz časopisa poput ženske revije


ŠTO SU NOSILE 'MILOSTIVE' U istom prostoru s drugaricom broj jedan Jovankom Broz otvara se velika antropološka izložba o modi i odijevanju u poslijeratnom Zagrebu

e' osvojila krenula na Beograd Danas se obrt bori s više predrasuda nego u ranom socijalizmu

Svijet, novina, brošura, priručnika, knjiga... Modni život tog doba vjerno dočaravaju i ilustracije iz frizerskog udžbenika, bontona, naslovnice ilustriranog Vjesnika, razni drugi dokumenti i videozapisi. Autor je izložbu pripremao tri godine, a osim u muzejima i arhivama, materijal je skupljao i na zagrebačkim buvljacima Hrelić i Britanac, ali i u knjigama o 'drugaricama', narodnim junakinjama, odlikovanjima, radnim akcijama i Antifašističkom frontu žena (AFŽ).

arhiva business.hr

Inkubator dizajna

Zagreb je još u vrijeme Austro-Ugarske bio poznat po krojačkim salonima, a nakon 1945. godine ujedinio je osobine 'milostive' sa sjećanjima na minula vremena i nove drugarice. Po tome je bio specifičan ne samo u Jugoslaviji nego i cijelom komunističkom bloku. Vladislavić kaže da je Ljubljana bila premali centar, u Beogradu je još bilo previše

folklora, a u Sarajevu mnoštvo različitih utjecaja dok se u Moskvi i Pragu moda nije mogla razvijati jer su ti gradovi bili zarobljeni ideološkom matricom. Kakva je situacija danas, kad je domaća tekstilna industrija gotovo nestala zajedno s malim obrtnicima? Je li Zagreb ipak zadržao svoju vodeću modnu poziciju na ovim prostorima i znači li pojava mladih dizajnera oživljavanje zagrebačke modne scene nakon što su tržište preplavili raznorazni globalni brendovi? "Obrt je bio neki oblik inkubatora za prototipe produkt dizajna i za ono što se u velikim industrijama njegovalo kao kreativno i plemenito. Danas se obrt, nažalost, bori s više predrasuda nego u vremenu ranog socijalizma. Bojim se da u ambicijama kapitalizma obrt kasnije dolazi na red iako bi trebao prethoditi i utabati put prema većim i zahtjevnijim projektima. No svjetski trendovi govore o velikim potencijalima kreativnih industrija. One su no-

vost i u nekim europskim, razvijenijim sredinama jer su male obrte i obiteljske biznise podredili puno većim modelima serijske proizvodnje", govori Vladislavić, koji smatra da će ipak doći do restauracije obrta i da već ima dobrih dizajnera i projekata, ali da im je potrebna podrška šire zajednice. "Priličan broj mladih dizajnera razvija upravo taj način rada, s prodajom u malim dućanima ili on-line prodajom. Postoje i oblici suradnje s obrtnicima, ali mislim da to nije vidljivo kao mogućnost realizacije. Ako postoji konkretan proizvod, danas se globalnim informacijskim putovima mogu brzo otvoriti nova tržišta. Zanimljivo je da domaća publika, uz prisutnost jakih, poznatih brendova, uključuje i dizajnerske kreacije domaćih dizajnera, i to čak postaje pitanje prestiža u javnosti, tj. znak vremena ovoga prostora", zaključuje Vladislavić. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr


Energetska budu�nost > rat mrežama > tržišna kretanja > modni vremeplov > budućnost energije

22 business.hr Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

Eksploatacija nafte i prirodnog plina u desetlje�u pred nama Energetske kompanije pripremaju nove proizvodne projekte u 12 zemalja bogatih energentima. Ovdje je pregled kako �e se odvijati pri�a od 2012. do 2021. godine, prema predvi�anjima BROJKA kompanije za energetska istraživanja Wood Mackenzie

Novi energetski projekti i sadašnje rezerve Kazahstan

Kanada

Katar

Australija

Brazil

Azerbajdžan

69

posto svjetskih rezervi nafte i prirodnog plina posjeduju ove nacije

Irak

Venezuela

Iran

Saudijska Arabija

Turkmenistan

Rusija

1 kvadrat = 1 milijarda barela ekvivalenta nafte prirodni plin koji se o�ekuje od novih projekata potvr�ene rezerve prirodnog plina (u 2010.) nafta koja se o�ekuje od novih projekata potvr�ene naftne rezerve

Izvor: Bloomberg, Wood Mackenzie Pathfinder, International Energy Administration, BP, Subseaiq


tema 24-25

PILULE ZA LILULE Proizvođači lijekova u bivšoj Jugoslaviji stabiln nedavno propale privatizacije

Potjera za e

farmaceutima ula

Koprivnički Belupo ipak nije zainteresiran za preuzimanje makedonskog Alkaloida, tvrde Podravci, ali relativno male farmaceutske kompanije u regiji bivše Jugoslavije, osim velike Krke, i dalje su mete za regionalnu konsolidaciju ili za pozicioniranje većih stranih igrača

U BRojkAMA

744,2 milijuna kuna prihoda ostvario je Belupo u prošloj godini

StAnISLAv BIondIć, predsjednik Uprave Belupa, tvrdi kako o preuzimanju Alkaloida nema govora snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

Belupo je četvrtak opovrgnuo medijske napise o mogućem preuzimanju makedonskog Alkaloida. Naime, predsjednik Uprave Belupa Stanislav Biondić izjavio je kako "o preuzimanju u ovom trenutku nema govora". Regionalni farmaceuti poput Belupa, Alkaloida, Bosnalijeka i Galenike već su nekoliko godina predmet špekulacija o preuzimanjima i spajanjima, međutim ništa od toga nije se dogodilo. Pokušaji privatizacije Bosnalijeka i Galenike neslavno su propali pa su kompanije i dalje državnim rukama. Kao

››

moguća meta preuzimanja sve se češće spominje i Alkaloid, no burzovni stručnjaci ne žele špekulirati o tome tko će preuzeti koga.

Amerikancima preskupo

Prva i najizglednija meta za privatizaciju srpska je Galenika. Prošli je mjesec ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Nebojša Čirić izjavio kako je dugoročno rješenje problema u Galenici da država zadrži 30-ak posto vlasništva, a ostatak bi trebao kupiti strateški partner. Čirić je naveo kako se Galenika po-

stupno urušava te da već sada vrijedi mnogostruko manje. Njezin račun već je neko vrijeme u blokadi, a dugovi te tvrtke dosegnuli su 120 milijuna eura. Pritom treba reći da je samo lani izgubila 14 milijuna eura. Zanimljivo, gubitke i dugove Galenike srpski mediji ne pripisuju lošem poslovanju nego rasipnim direktorima, na čije postupke Nadzorni odbor ne obraća previše pozornosti. S druge strane, pokušaj privatizacije Bosnalijeka propao je u kolovozu prošle godine, kada

932

milijuna eura prihoda ostvarila je slovenska Krka u prošloj godini

Regionalni farmaceuti poput Belupa, Alkaloida, Bosnalijeka i Galenike već su nekoliko godina predmet špekulacija o preuzimanjima i spajanjima, no ništa se od toga nije dogodilo


no posluju u državnim rukama i čekaju da se ponovno pokrenu

business.hr Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

ex-yu

FOTOLIA

lazi u novu etapu

4,5

tisuća ljudi radi u tri farmaceutske tvrtke Bosne, Srbije i Makedonije: 2650 u Galenici, 600 u Bosnalijeku i 1250 u Alkaloidu

84

milijuna kuna zaradio je u prvom kvartalu ove godine Bosnalijek

predstavnici američke tvrtke Alvogen nisu uspjeli dogovoriti preuzimanje državnog udjela. Američki farmaceut za državni udio nije htio platiti već utvrđenu cijenu od 11 eura po dionici. Tako je najveći vlasnik Bosnalijeka sa 19 posto udjela u temeljnom kapitalu i dalje država, a manje udjele drže i Svjetska banka i Libijski fond za razvoj. Za razliku od Galenike, Bosnalijek je samo u prvom ovogodišnjem kvartalu zaradio 84 milijuna kuna ili 25 posto više nego u istom razdoblju lani. Pritom mu je neto dobit porasla 50 posto, na 6,5 milijuna kuna. Stabilnim i uspješnim poslovanje može se pohvaliti i Alkaloid Skopje. Ta je tvrtka u prošloj godini zaradila gotovo deset milijuna eura, pri čemu su joj ukupni prihodi od prodaje iznosili gotovo sto milijuna eura. Tvrtka je samo u prvom polugodištu ove godine ostvarila rast prodaje od 15 posto. Ukupno zapošljava 1250 ljudi, a u proizvodne investicije tvrtka je u prošle dvije godine uložila 60 milijuna eura. Usporedbe radi treba reći da Galenika zapošljava 2650 ljudi, a u Bosnalijeku radi samo 600 ljudi. Kandidat za preuzimanje Alkaloida, u čijoj vlasničkoj strukturi dominiraju mali dioničari s udjelima manjim od osam posto, domaći Belupo lani je ostvario nešto niže prihode. U području farmaceutike prošle je godine ostvarena prodaja u iznosu od 744,2 milijuna kuna, što

je jedan posto manje u odnosu na 2009. godinu. Pritom je prodaja u Hrvatskoj smanjena šest posto, zbog pada prodaje lijekova na recept (sedam posto) te pada prodaje bezreceptnih proizvoda (osam posto).

Pale cijene na recept

Posljedica je to sniženja cijena velikog broja lijekova na recept, a slabiju prodaju bezreceptnih proizvoda prouzročile su recesija i smanjena osobna potrošnja. Belupo je u prvom je kvartalu ove poslovne godine na hrvatskom tržištu ostvario 57 posto prihoda prodaje, a ostalih 43 posto otpada na poslovanje na inozemnim tržištima. U istom je razdoblju ostvario 160,9 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je rast od tri posto u odnosu na isto razdoblje lani. Na hrvatskom je tržištu ostvareno 91,7 milijuna kuna prihoda od prodaje. Izvan svih okvira regionalnog farmaceuta s područja bivše Jugoslavije otišla je slovenska Krka. Ta je farmaceutska grupacija u prošloj je godini ostvarila neto dobit u iznosu od 165 milijuna eura, što je blagi pad u odnosu na 2009., kada je profit iznosio 170 milijuna eura. Proizvođač lijekova iz Novog Mesta lani je ostvario prihode od prodaje u visini 932 milijuna eura, što je 10 posto više nego u 2009. godini. Na razini grupe Krka je zabilježila prodaju od milijardu eura, a čak 90 posto prihoda ostvarila je na stranim tržištima. Rast prodaje bilježi u regijama istočne Europe (17,4 posto), srednje Europe (10 posto) i jugoistočne Europe (7 posto). Nikola Sučec


investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

6,416 KUNA

Rekordan skok franka prema kuni

Kuna je u četvrtak prema izračunu HNB-a opet prema euru oslabila za 0,25 posto, a prema švicarskom franku za 1,36 posto pa je srednji tečaj franka dostigao novu rekordno visoku razinu od 6,416 kuna. Rast tečaja švicarske valute odraz je kretanja na međunarodnim valutnim tržištima pod utjecajem opasnosti od širenja dužničke krize u

eurozoni. Euro je u četvrtak na međunarodnim valutnim tržištima prvo pao i prema dolaru i franku, skliznuvši na novu najnižu razinu prema švicarskoj valuti od 1,1494 franka, no kasnije se nešto oporavio, na 1,157 franaka, što je otprilike razina na kojoj je bio jučer. Kod nas je pak danas utvrđeni tečaj franka gotovo je 5 posto veći nego na tečajnici HNBa utvrđenoj na kraju prošlog tjedna. Na godišnjoj razini, u odnosu na isti dan u srpnju 2010., tečaj franka veći je

gotovo 20 posto, a u odnosu na sredinu srpnja 2009. franak je ojačao prema kuni za oko 33 posto. U usporedbi pak s istim danom 2008. godine danas utvrđeni srednji tečaj franka veći je za čak 44 posto. Gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva u Hrvatskoj odnosi se na kredite vezane uz švicarsku valutu. Pritom je najveći udjel među kreditima za kupnju automobila, oko 53 posto, i stanova, oko 41,5 posto. B.hr

BROJKA

5

posto porastao je švicarski franak u odnosu na tečaj kune s kraja prošlog tjedna

Moody's zastrašio i Kine traže zaštitu od SAD-a NIJE FRKA SAMO U EUROPI Američke AAA obveznice našle su se u razmatranju sniženja rejtinga zbog sumnje da SAD, čija ekonomija ponovno usporava, neće moći vraćati dugove

BARAcK OBAMA nije uspio naći zajednički jezik s republikancima o podizanju plafona javnog duga arhiva b.hr

Kina je u četvrtak zatražila od Sjedinjenih Država da zaštiti interese ulagača nakon što je agencija Moody's upozorila da bi mogla sniziti važeći američki rejting AAA. Kina je vlasnik najvećeg iznosa američkog duga, a vrijednost portfelja američkih državnih obveznica, prema američkim podacima, u travnju je iznosila 1153 milijarde američkih dolara. "Nadamo se da će američka vlada usvojiti odgovornu politiku i mjere kako bi zaštitila interese ulagača", kazao je

glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Hong Lei.

I Kinezi ruše rejting

Njegov istup slijedio je nakon odluke kineske agencije za kreditne rejtinge Dagong u četvrtak o uvrštenju američkih obveznica na razmatranje radi mogućeg sniženja. Kao razlog u Dagongu naveli su smanjene američke kapacitete za povrat dugova s obzirom na izgledno usporavanje gospodarskog rasta i kontinuiranu visoku razinu duga u idućim godinama. U srijedu je

agencija Moody's uvrstila važeći američki rejting AAA na razmatranje zbog mogućeg sniženja jer je sve izglednije da Washington neće na vrijeme podići plafon dopuštenog zaduživanja kako bi izbjegao insolventnost. Zastupnici u Kongresu pokušavaju iznaći rješenje koje bi omogućilo predsjedniku Baracku Obami da poveća plafon dopuštenog zaduživanja i tako utre put urednom servisiranju duga. Republikaci ne žele podići sadašnji plafon od 14.290

PRIJEDLOZI ZA SKUPŠTINU cROATIA AIRLINESA

CA očekuje da će pokriti gubitke budućom dobiti Godišnja skupština croatia Airlinesa sazvana za 19. srpnja trebala bi donijeti odluku o razrješenju Nadzornog odbora i o izboru novog te odlučiti o pokriću gubitka iz 2010. godine iz dobiti budućih razdoblja. U pozivu za skupštinu, objavljenom danas na Zagrebačkoj burzi, među pri-

jedlozima je i odluka o razriješenju Nadzornog odbora zbog isteka mandata. U sadašnjem su NO-u Miomir Žužul, Niko Raič, Ante Nosić, Karlo Gjurašić, Antun Vrdoljak, Ana Lovrin i Bianca Matković. U novi NO predlažu se Niko Raič, Zoran Šangut, Ivica Poljičak, Mislav Grgić, Krste Čveljo, Željan Simeonov i Gordana Tomičić. Opoziv dosadaš-

njih članova NO-a i i imenovanje novih Skupštini je predložila Vlada na sjednici 25. ožujka ove godine na osnovi provedenog postupka po raspisanom javnom natječaju. Uprava i Nadzorni odbor predlažu da se gubitak poslovne godine od 156,5 milijuna kuna pokrije iz dobiti budućih razdoblja. Prema objavljenim podacima, gubitak Croatia Airline-

sa u 2010. u odnosu na 2009. godinu smanjen je 39,3 milijuna kuna, odnosno 19,8 posto. Ukupni prihodi Croatia Airlinesa u prošloj godini od 1,47 milijardi kuna bili su veći 1,7 posto u odnosu na 2009. godinu. Istodobno su ukupni rashodi smanjeni 0,8 posto, na 1,63 milijarde kuna. Poslovni prihodi kompanije u 2010. godini porasli su u odnosu na 2009.

2,6 posto, na 1,39 milijardi kuna, pri čemu su prihodi od prodaje povećani 2,4 posto, na 1,22 milijarde kuna. Croatia Airlines prošle je godine prevezao šest posto putnika manje nego 2009. Pad se pripisuje globalnoj krizi zrakoplovstva, zastoju u prometu zbog vulkanskog pepela tijekom lanjskog proljeća i štrajku kabinskog osoblja. B. hr


OGLAS

eze, milijardi dolara ako vlada oštro ne smanji proračunsku potrošnju. Istodobno odbacuju tvrdnje demokrata da sastavni dio plana smanjenja deficita mora biti povećanje poreza. U slučaju sniženja rejtinga, američki troškovi zaduživanja mogli bi naglo poskočiti i dodatno pogoršati ionako lošu fiskalnu poziciju SAD-a te iz temelja potresti cijeli međunarodni financijski sustav.

Smanjili izloženost

Kina je u petomjesečnom razdoblju, do kraja ožujka, smanjivala portfelj američkih državnih obveznica, a u travnju njegova je vrijednost neznatno porasla u odnosu na 1145 milijardi dolara koliko je iznosila u ožujku, pokazuju američki podaci. B.hr

PRVO POLUGODIŠTE

Hrvatskim osiguravateljima premija pala dva posto Od 26 osiguravajućih društava u Hrvatskoj njih čak 13 ove je godine imalo pad premije, a rast je zabilježilo samo njih 11 Ukupna polugodišnja bruto premija hrvatskih osiguravatelja iznosi 4,94 milijarde kuna, što je 102 milijuna kuna ili dva posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO). Od ukupnih 4,94 milijarde kuna 76,84 posto odnosi se na premiju neživotnih osiguranja, a 23,16 posto na osiguranje života. Pritom treba reći da je premija neživota iznosila 3,8 milijardi kuna i pala je 2,1 posto, dok je ukupna bruto premija života iznosila 1,14 milijardi kuna i smanjena je za 1,8 posto u odnosu na lanjsko polugodište.

Dobar rezultat VIG-a

MIOMIR ŽUŽUL izlazi iz Nadzornog odbora Croatia Airlinesa Snimio Saša ĆetkoviĆ

Od 26 osiguravajućih društava u Hrvatskoj, njih čak 13 ove je godine imalo pad premije, rast je zabilježilo samo njih 11, a za dva nova društva na tržištu - Hrvatsko kreditno osiguranje i Izvor - usporedba se ne može raditi jer nema podataka za prethodno razdoblje. Najveći pad premije bilježi Velebit životno osiguranje, čak 50,8 posto, te Kvarner VIG (14,2 posto) i Sunce 10,8 posto. U postotku najviše je rasla premija manjih i novijih tržišnih igrača poput Victo-

ria osiguranja (181,2 posto), KD Lifea (38,6 posto), Victoria životnog (25,5 posto) i Cardifa (19,7 posto). Najveće društvo, Croatia osiguranje, u prvih je šest mjeseci imalo pad premije od 4,8 posto. Allianz Zagreb, drugo najveće osiguravajuće društvo, zabilježio je mali rast od 0,9 posto, dok treće, Euroherc, bilježi 0,6 posto manju premiju nego lani.

Croatia u padu

Kada je riječ o tržišnim udjelima, Croatia osiguranje u odnosu na lanjsko prvo polugodište bilježi pad udjela sa 36,01 na 34,99 posto, Allianz je svoj blago povećao sa 10,52 na 10,83 posto, kao i Euroherc, koji je s prošlogodišnjih 9,72 posto udjela došao na 9,86 posto. Promatrano po vrstama osiguranja, najveći dio u ukupnoj premiji ima osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila,

1,49 milijardi kuna ili 30,29 posto, odnosno 1,4 posto više nego u prvom polugodištu 2010. Na drugom je mjestu klasično životno osiguranje s premijom od 987,39 milijardi kuna, što je 2,4 posto manje nego u prvoj polovini prošle godine. Od svih vrsta osiguranja u postotku najveći rast bilježe osiguranje jamstava (68,1 posto, na 2,84 milijuna kuna), rentno osiguranje (35,3 posto, na 4,94 milijuna kuna) i osiguranje troškova pravne zaštite (21,4 posto, na 1,68 milijuna kuna). Najveći pad premije u postotku je zabilježen kod osiguranja zračnih letjelica (22,7 posto, na 17,36 milijuna kuna), osiguranja tračnih vozila (21 posto, na 3,03 milijuna kuna) i osiguranja od odgovornosti za upotrebu plovila (20,7 posto, na 28,34 milijuna kuna). Nikola Sučec

DaLIbOR ĐURkan, predsjednik Uprave Victoria životnog osiguranja, kojem je u prvom polugodištu bruto premija pala za 50 posto arhiva b.hr

bROjka

34,99 posto iznosio je na kraju prvog polugodišta tržišni udjel Croatia osiguranja, nakon pada sa 36,01 posto


investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Nekoć uzdanica narodnih dionica koje su prodavane preko IPO-a, a danas bolesnik na aparatima, dionica Magme već dva dana bilježi rast cijene. Vijest je vrijedna rubrike pobjednika dana budući da je riječ o tvrtki o čijoj će sudbini odlučivati sud i čija je kupnja toliko posvađala kratkotrajne partnere da su trgovine Turbo limača neko vrijeme bile zatvorene baš zbog svađe u kojoj su se spominjali i mito i korupcija.

Đuro Đaković holding HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Dom holding Ingra Viro tvornica šećera d.d. Adris grupa Belje Laguna Novigrad Ericsson Nikola Tesla Europlantaže d.d. za proizvodnju i usluge Podravka prehrambena industrija d.d. Dukat Atlantic grupa AD Plastik Končar - elektroindustrija Jadranski naftovod Atlantska plovidba d.d. Dalekovod Privredna banka Zagreb Petrokemija Adris grupa Luka Rijeka Vupik HGspot Institut IGH Kaštelanski staklenici Končar Kraš, prehrambena industrija Lošinjska plovidba Liburnia Riviera Hoteli HUP - Zagreb Ledo Tankerska plovidba Viadukt Jadroplov d.d. Zagrebačka banka Uljanik plovidba Luka Ploče Atlas nekretnine Konzum Tisak Dioki d.d. Valamar grupa Božjakovina Istraturist Umag d.d. Plava laguna SN holding Proficio Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Karlovačka banka Končar Magma d.d. Auto Hrvatska BC institut Fima validus Centar banka Hidroelektra niskogradnja Imunološki zavod Quaestus nekretnine Maistra Transadria Sunčani Hvar Belišće Riviera Poreč Imperial hotelijerstvo Lucidus dioničko Agromeđimurje Solaris Koestlin Rabac, ugostiteljstvo i turizam Saponia OT-optima telekom d.d. Jadranska banka Žitnjak Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Slatinska banka Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Vaba d.d. banka Varaždin

+ Dionica Zagrebačke banke u četvrtak je zabilježila snažan pad cijene od gotovo tri posto. Proteklih tjedan i pol Zaba je bilježila rast, ali je u ovom tjednu njezina cijena počela padati pa je rezultat u četvrtak bio pad cijene na 300,01 kunu. Tijekom trgovanja u četvrtak cijena je čak pala i ispod te razine, ali se pri kraju dana oporavila. Ukupan promet iznosio je nešto više od milijun kuna, pri čemu se trgovalo sa 3634 dionice u 73 transakcije.

Redovan promet: 7.467.253,38 Kn

CROBEX: -0,19%

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

51.99 255.80 86.03 15.80 444.00 268.73 99.56 11.25 1,460.00 745.00 325.00 621.00 726.01 143.00 643.06 3,115.00 699.12 242.08 576.01 174.00 300.00 185.00 75.00 15.30 1,783.00 2,550.00 1,449.97 458.00 142.50 1,902.00 1,240.00 5,711.01 1,361.37 245.80 142.21 257.00 600.00 1,281.00 51.15 190.20 196.66 73.40 65.52 150.50 266.00 1,722.01 150.71 19.11 19.00 79.87 1,300.00 16.01 350.40 270.00 12.00 275.00 135.08 113.00 39.10 67.00 671.00 44.00 655.01 243.00 181.12 30.70 749.99 282.00 252.50 229.00 169.50 39.00 2,100.00 145.00 10.99 109.12 23.00 85.00

59.75 256.20 91.91 16.75 467.60 271.99 101.46 11.25 1,465.00 745.00 328.50 655.00 737.50 146.00 699.48 3,150.01 719.00 244.50 590.00 178.70 304.00 190.00 76.35 15.99 1,810.00 2,700.00 1,450.00 463.01 149.90 1,904.00 1,300.00 5,712.27 1,410.00 251.99 144.00 259.12 605.00 1,290.00 54.00 194.98 200.00 80.00 67.90 150.50 277.39 1,722.01 151.02 21.00 21.40 80.84 1,300.01 17.98 350.41 270.00 12.43 275.00 137.50 113.00 39.10 68.99 684.00 44.00 655.01 243.00 181.12 30.70 749.99 282.00 252.50 229.00 169.50 39.00 2,100.00 145.00 10.99 109.12 23.00 85.00

59.75 256.00 90.00 16.08 460.00 270.00 100.98 11.25 1,460.01 745.00 325.00 650.00 735.00 143.10 643.06 3,115.00 700.10 242.08 590.00 174.00 304.00 188.00 75.00 15.99 1,784.00 2,600.00 1,450.00 458.00 149.90 1,904.00 1,300.00 5,712.00 1,400.00 245.80 142.60 257.50 600.00 1,281.00 52.20 190.20 196.66 73.40 65.75 150.50 274.98 1,722.01 150.71 21.00 21.40 80.84 1,300.00 17.49 350.41 270.00 12.29 275.00 137.49 113.00 39.10 68.99 671.00 44.00 655.01 243.00 181.12 30.70 749.99 282.00 252.50 229.00 169.50 39.00 2,100.00 145.00 10.99 109.12 23.00 85.00

14.90% -0.12% -2.07% -3.89% 3.37% -0.73% 0.97% 5.34% -0.20% 0.00% -1.04% -0.31% -1.06% -0.63% -4.02% -1.11% 0.29% -0.51% -0.86% -0.63% -1.43% -1.05% -2.02% -0.68% 0.17% -3.70% 1.76% -3.58% -0.07% -0.05% 0.00% -3.19% 0.00% 2.42% -2.97% -0.96% 0.00% -0.47% 0.00% -1.87% -1.67% -1.48% -1.87% 25.39% 0.36% 0.00% -2.77% 7.69% 7.05% 1.21% -0.80% 9.31% 0.00% -1.82% 1.57% 0.00% -1.24% 5.61% -2.25% 0.00% 0.00% -3.40% 0.77% -0.28% -2.09% 2.57% 0.00% -14.55% -1.08% -2.55% 5.92% 1.30% 0.00% 0.00% 19.46% 0.01% 13.75% 4.94%

61,268 6,981 16,923 86,572 1,387 2,216 5,128 43,578 293 500 945 459 394 1,923 393 83 362 798 279 764 438 615 1,372 6,312 49 34 58 169 531 39 57 12 48 216 357 179 55 25 607 160 147 390 402 155 79 10 104 805 776 184 11 858 39 48 1,054 46 81 95 205 103 10 150 10 25 30 163 6 15 15 15 14 55 1 12 121 10 45 1

3,482,171.64 1,786,396.45 1,523,377.82 1,395,746.58 634,345.64 598,005.60 515,586.05 490,252.50 427,900.23 372,500.00 307,248.15 299,567.74 288,069.32 276,754.34 263,217.42 260,960.21 256,179.86 193,721.97 164,204.49 133,103.26 131,639.44 114,898.68 103,431.59 97,461.60 88,229.01 88,169.14 84,099.87 77,942.01 76,818.31 74,184.04 73,976.00 68,541.31 66,370.07 53,117.68 50,992.63 46,130.80 33,005.01 32,112.96 31,589.10 30,971.53 29,100.25 28,825.99 26,715.78 23,327.50 21,388.57 17,220.10 15,692.13 15,521.27 15,013.58 14,851.28 14,300.01 14,158.88 13,665.90 12,960.00 12,740.99 12,650.00 11,056.52 10,735.00 8,015.50 7,082.09 6,767.00 6,600.00 6,550.10 6,075.00 5,433.60 5,004.10 4,499.94 4,230.00 3,787.50 3,435.00 2,373.00 2,145.00 2,100.00 1,740.00 1,329.79 1,091.20 1,035.00 85.00

193.41 20,963.46 672.05 120.60 637.87 1,831.71 829.60 175.46 1,944.22 330.97 1,761.50 1,950.00 2,450.71 600.96 1,654.03 2,313.97 977.00 555.29 11,254.11 581.35 2,923.23 1,124.33 112.91 5.28 282.91 295.34 281.57 629.12 99.30 576.23 612.79 1,257.61 876.94 112.28 233.39 16,492.46 348.00 285.17 174.13 4,318.08 469.35 296.69 413.94 30.85 1,285.53 940.77 409.93 82.17 10.83 108.26 79.86 85.25 175.21 44.95 33.20 17.19 85.78 25.46 88.19 755.05 19.29 321.68 762.64 887.80 115.17 77.71 31.04 174.20 32.89 231.80 111.63 109.98 251.21 29.82 152.15 100.28 44.18 150.04

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana Najniža Najviša 22.36 252.00 27.87 11.00 290.00 242.21 54.00 8.80 1,181.00 740.00 240.00 290.01 657.10 80.21 430.00 2,332.01 672.01 217.00 461.06 105.50 286.07 161.54 41.77 14.86 1,106.00 612.00 975.00 356.10 121.00 1,900.00 1,115.16 4,720.12 1,140.00 190.00 124.01 200.00 533.13 1,160.03 25.01 145.00 135.00 60.20 28.68 80.01 240.04 1,345.00 130.58 11.50 15.16 53.00 909.99 14.95 302.00 180.00 5.00 240.00 119.00 51.52 36.29 51.00 608.07 25.00 420.00 140.00 150.00 14.03 551.00 166.55 201.00 65.10 105.25 25.00 2,000.00 76.10 9.00 98.00 11.14 54.00

59.75 315.99 95.99 31.90 507.77 305.00 118.99 11.25 1,650.00 745.00 343.97 675.00 829.99 152.00 699.48 3,520.00 945.02 337.00 708.00 184.73 345.00 267.02 108.90 39.95 2,500.00 4,990.00 2,389.98 497.02 164.00 2,697.00 1,595.99 6,900.00 1,490.00 346.00 176.84 289.98 662.00 1,900.00 66.85 225.50 244.98 99.00 72.00 150.50 380.00 1,895.00 245.00 25.00 22.98 86.88 2,198.00 69.90 419.97 300.00 15.66 290.00 197.89 194.00 87.00 73.00 3,197.00 78.00 700.00 259.65 214.95 33.33 1,003.00 330.00 298.99 245.00 189.38 42.39 2,989.88 163.85 11.99 132.37 27.00 95.00


REGIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA BANKA CELJE 10 IZDAJA GORENJE SAVA TELEKOM SLOVENIJE REPUBLIKA SLOVENIJA 21. IZDAJA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA PETROL AGROGORICA MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK POZAVAROVALNICA SAVA LUKA KOPER AKTIVA NALOZBE

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-E RSDS-O-C SODJ-P-A RSRS-O-C UNTR-R-A RTEU-R-A BLBP-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-B

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 JAHORINA OSIGURANJE AD PALE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne UNICEP TRADE AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2

SARAJEVSKA BURZA FBIHKP FBIHKO FBIHKN FBIHKD FBIHKM FBIHKR FBIHK1E MIGFRK2 BSNLR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ZIF MI GROUP DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB YUCM AGBN AERO A2016 AIKBPB PKBT TETO A2012 BMBI UNBN JMBN A2014 A2013

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Yugoslavia Commerce a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K AIK banka a.d. Niš Pekabeta a.d. Beograd TE-TO a.d. Senta Obveznice RS serije A2012K Bambi Banat a.d. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K

MAKEDONSKA BURZA MTUR IGMV ALK RMDEN10 SBT SPAZ STB REPL TPLF KMB MPT RMDEN02 GRNT RADE

MAKEDONIJATURIST SKOPJE IGM VRATNICA S. VRATNICA ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 STOPANSKA BANKA BITOLA SKOPSKI PAZAR SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE REPLEK SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 02 Garant a.d. Futog RADE KONCAR SKOPJE

Najniža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

59,50 95,00 9,20 43,00 74,30 98,55 103,98 217,00 5,95 161,05 0,60 0,70 7,20 12,50 3,80

60,30 95,00 9,30 43,75 75,90 98,60 104,03 220,00 5,95 162,10 0,61 0,71 7,40 12,52 3,80

60,30 95,00 9,25 43,75 74,30 98,55 104,03 220,00 5,95 161,05 0,61 0,71 7,40 12,50 3,80

Promet

valuta: EUR - euro 60,02 0,95 9,27 43,74 74,76 0,99 1,04 218,42 5,95 161,96 0,60 0,70 7,20 12,50 3,80

0,50 % -4,52 % 0,54 % -1,69 % 0,41 % 0,00 % -0,35 % 0,00 % 0,00 % -0,65 % 0,50 % 0,86 % 6,47 % -0,79 % 0,00 %

14154 148300 14957 3146 749 51930 45986 115 2500 75 18445 11149 1081 603 1205

ZIF Zepter fond +1,49% NIS +0,69% Krka +0,50% Telekom Slovenije +0,41% Aerodrom Nikola Tesla +0,35%

849.534,69 140.885,00 138.577,42 137.620,25 55.996,87 51.186,54 47.825,26 25.118,75 14.875,00 12.147,55 11.143,92 7.806,48 7.785,20 7.538,46 4.579,00

Gorenje

valuta: BAM - konvertibilna marka 30,03 88,50 100,00 37,05 0,10 0,30 4,20 6,07 36,51

31,00 88,50 100,00 37,17 0,10 0,30 4,20 6,16 36,99

30,54 88,50 100,00 37,16 0,10 0,30 4,20 6,15 36,51

0,31 -0,07 % 0,80 0,44 % 100,00 0,00 % 0,37 0,16 % 0,10 0,00 % 0,30 -11,76 % 4,20 -0,71 % 6,14 1,49 % 0,37 -1,30 %

163520 29000 193 49700 97395 23620 1060 454 7000

50.049,62 23.098,50 19.300,00 18.452,05 9.739,50 7.086,00 4.452,00 2.786,06 2.565,30

valuta: BAM - konvertibilna marka 65,50 70,10 79,00 92,01 92,66 60,00 28,00 4,30 12,51

65,50 70,10 79,11 92,01 92,66 60,00 28,00 4,30 12,80

720,00 3.000,00 600,00 7.399,00 559,00 78,11 1.070,00 7.000,00 2.900,00 95,60 19.999,00 3.836,00 12.989,00 86,14 90,42

730,00 3.037,00 600,00 7.400,00 573,00 78,40 1.087,00 7.000,00 2.900,00 95,61 20.000,00 3.860,00 15.000,00 86,17 91,00

2.850,00 1.910,00 4.300,00 88,10 2.480,00 6.000,00 197,00 40.000,00 3.700,00 3.610,00 24.900,00 95,00 589,00 1.850,00

65,50 70,10 79,10 92,01 92,66 60,00 28,00 4,30 12,80

65,50 70,10 79,05 92,01 92,66 60,00 28,00 4,30 12,67

0,00 % 23801 1.558.965,50 0,00 % 11000 771.100,00 0,09 % 7500 592.909,83 0,00 % 5500 506.055,00 0,17 % 2100 194.586,00 0,00 % 1530 91.800,00 -1,75 % 2700 75.600,00 0,00 % 8927 38.386,10 2,98 % 1636 20.725,45

valuta: RSD - srpski 726,00 3.032,00 600,00 7.399,00 566,00 78,33 1.071,00 7.000,00 2.900,00 95,61 20.000,00 3.850,00 13.502,00 86,15 90,94

723,57 3.028,64 600,00 7.399,35 564,95 78,31 1.070,64 7.000,00 2.900,00 95,61 19.999,53 3.849,98 13.501,53 86,15 90,95

0,69 % 5612 -0,36 % 1050 10,91 % 2482 -0,01 % 200 0,35 % 2448 0,28 % 15159 -6,87 % 877 0,00 % 104 0,00 % 250 0,01 % 7350 0,00 % 34 -0,03 % 175 3,97 % 47 0,01 % 7218 -0,07 % 5728

Energoinvest -4,77% Sava -1,69% Mercator -0,65% Stopanska banka Bitola -0,17% Agrobanka -0,01%

Alkaloid

+0,54 -1,06 Dionica proizvođača bijele tehnike Gorenja u četvrtak je bila jedna od zaslužnih za rast indeksa SBI TOP, koji je porastao 0,13 posto, na 742,15 bodova. Gorenje je poraslo 0,54 posto uz promet veći od 138 tisuća eura, a zadnja realizirana cijena iznosila je 9,25 eura. U posljednjih godinu dana najviša realizirana cijena bila je 14,5 eura. Odnos između cijene i zarade po dionici u četvrtak iznosio je 6,46 puta, a odnos između cijene i knjigovodstvene vrijednosti po dionici bio je 0,33.

Čini se da priču o strateškom povezivanju i mogućem Belupovu preuzimanju makednoskog Alkaloida nisu čuli u Skoplju. Umjesto rasta cijene dionice kakvo obično glasine potiču, cijena dionice Alkaloida pala je 1,06 posto. Ukupan promet Alkaloidom, dionicom koja je i inače prva na vrhu liste najviše trgovanih, iznosio je u četvrtak 24,6 milijuna denara, a zadnja realizirana cijena iznosila je 4300 denara, odnosno oko 517 kuna.

4.060.670,00 3.180.072,00 1.489.200,00 1.479.870,00 1.382.990,00 1.187.174,30 938.955,00 728.000,00 725.000,00 702.705,87 679.984,00 673.747,00 634.572,00 621.822,08 520.989,58

REGIONAlNI INdEkSI BIRS -1,74% +0,13% 986,28 Belex15 FIRS +0,32% 728,49 +0,29% 1.948,80 Belexline MBI10 -0,67% 1.352,60 +0,13% 2.503,05 SASX10 MONEX20 +0,58% 11.412,46 -0,16% 979,82 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u četvrtak 14. srpnja 2011. 1.026,68 -0,32% SBITOP 742,15

valuta: MKD - makedonski denar

2.850,00 2.850,00 2.850,00 0,00 % 8643 24.632.550,00 1.910,00 1.910,00 1.910,00 112,22 % 590 1.126.900,00 4.302,00 4.300,15 4.300,15 -1,06 % 208 894.432,00 89,00 88,28 54,42 0,15 % 11221 610.620,74 2.500,00 2.495,81 2.495,81 -0,17 % 183 456.734,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 0,00 % 75 450.000,00 200,00 199,11 199,11 0,56 % 1147 228.374,00 40.000,00 40.000,00 40.000,00 -2,68 % 5 200.000,00 3.700,00 3.700,00 3.700,00 0,00 % 50 185.000,00 3.610,00 3.610,00 3.610,00 -1,08 % 40 144.400,00 24.900,00 24.900,00 24.900,00 -0,08 % 5 124.500,00 95,00 95,00 58,56 0,00 % 1122 65.704,85 589,00 589,00 589,00 -0,17 % 100 58.900,00 1.850,00 1.850,00 1.850,00 0,00 % 30 55.500,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EuROPSkI INdEkSI WIG20 -0,13% 2.748,35 +0,02% BuX -0,26% 22.217,65 +0,64% ATX -0,19% -0,73% 2.665,00 Stanje indeksa na zatvaranju u četvrtak 14. srpnja 2011. +0,08%

FTSE100 5.887,37

dAX 7.241,62

CAC40

3.772,17 MICEX 1.715,49

AMERIčkI INdEkSI djIA +0,36% S&P500 +0,31% 12.491,61 1.317,72 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,54% srijedu 13. lipnja 2011. 2.796,92

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG BCE10 GRVG SAVA TLSG RS21 SOS2E PETG AGOG MELR NF1N PBGS POSR LKPG ATPG

+

Oznaka

Petak 15/7/2011 Subota 16/7/2011

+

Powered by

business.hr


investor 30

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

 kn   kn  kn    kn   kn kn  kn kn $  kn kn kn  kn kn   kn 

97,1866 142,2086 26,5410 101,0000 10,6602 131,7600 7,2182 8,4240 98,1117 104,4700 326,9293 111,8484 85,1800 450,5070 94,3063 105,5400 101,8300 47,5322 13,4322 55,8200 5344,9700 59,1465 12,3832 71,0962 318,0107 68,1739 158,3908 104,1100 14,4180 42,0524

4,09 2,33 2,22 1,92 1,83 1,58 1,43 1,39 1,39 1,34 1,30 1,28 1,26 1,15 1,06 1,00 0,97 0,97 0,91 0,90 0,89 0,84 0,81 0,76 0,74 0,71 0,64 0,60 0,54 0,47

4,08 4,47 -2,72 -2,09 -3,03 0,73 -4,56 0,41 1,89 -1,58 -3,68 -2,91 3,02 -0,34 1,65 -0,45 -2,53 -1,10 -5,69 -3,04 -2,21 -4,66 -4,13 -2,38 1,15 -4,50 -4,77 -4,18 -1,27 -5,98

+

OTP indeksni

44,8382

23,14

VB CROBEX10

107,4240

22,66

NFD Aureus US Algorithm 142,2086

21,50

Raiffeisen hrvatske dionice 76,3400

16,09

A1

88,9900

14,90

ST Global Equity

42,4700

-12,12

Ilirika Azijski tigar

51,6288

-10,68

NFD Aureus New Europe 109,5398

-6,06

NFD Aureus BRIC

26,5410

-5,81

FIMA Equity

76,4983

-2,93

+ MJEŠOVITI

Ilirika Gold NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus BRIC ZB BRIC+ KD Energija ZB trend KD Nova Europa HI-growth HPB WAV DJE Raiffeisen World MP-Bric HR OTP Europa Plus Platinum Blue Chip MP-Mena HR NFD Aureus Global Developed ZB euroaktiv ZB aktiv VB High Equity Platinum Global Opportunity Raiffeisen Emerging Markets POBA ICO Equity Prospectus JIE KD Prvi izbor HPB Titan MP-Global HR PBZ I-Stock Ilirika JIE Ilirika BRIC KD Victoria AC Rusija

Imovina

Starost

Datum

+

udjela

% 12 mj.

Erste Balanced

127,5700

12,52

MJEŠOVITI FONDOVI

PBZ Global fond

107,5949

11,80

ICF Balanced

125,0736

10,38

NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global HI-balanced KD Balanced ICF Balanced OTP uravnoteženi Allianz Portfolio C-Premium Raiffeisen Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Prestige ST Balanced Agram Trust Erste Balanced AC Global Balanced Emerging M (GBEM) HPB Global

Allianz Portfolio

117,1149

9,66

OTP uravnoteženi

112,7058

5,94

ST Balanced

163,5890

-7,65

KD Balanced

8,0757

-2,43

AC Global B. E. M (GBEM) 10,7432

-0,73

102,0680

0,69

81,2544

1,33

-0,95 -10,08 -12,04 -8,61 -6,46 -5,29 -6,24 -4,93 -0,76 -5,00 -13,73 -3,44 -2,00 -13,20 -7,00 -2,46 -5,51 -6,46 -8,86 -11,93 -6,44 -9,98 -7,67 -4,42 -5,11 -5,69 -11,39 -14,46 -1,84 -14,13

N/A 21,50 -5,81 3,76 12,27 3,03 14,56 4,14 11,74 5,61 0,05 3,60 -0,62 5,52 0,53 4,44 6,72 2,04 11,31 0,16 -0,07 3,05 4,04 3,71 11,66 14,33 1,52 -1,82 -0,20 4,34

N/A 13,63 -13,75 0,80 4,80 3,22 -8,34 -1,81 -0,49 0,56 -5,87 5,82 -4,45 3,61 -1,04 0,75 0,36 -17,85 -8,92 -15,10 -14,62 -11,13 2,57 -8,22 -7,06 -9,15 7,09 2,69 3,05 -18,07

-2,88 -3,23 -8,24 -5,25 -2,19 -2,97 -1,34 -2,53 1,03 -0,62 -12,01 -0,37 0,38 -7,85 -3,37 1,41 -2,07 -4,42 -5,20 -9,31 -3,80 -4,84 -4,72 -2,41 -0,83 -2,03 -7,65 -12,97 2,98 -9,61

4,134 25,617 8,971 160,943 9,104 162,811 19,724 65,853 15,095 40,203 6,147 9,993 8,575 4,319 53,283 242,574 489,396 12,000 7,819 22,898 5,846 23,028 5,358 9,191 4,858 230,939 86,179 28,337 69,541 8,268

0,71 2,76 4,28 1,25 1,37 8,71 3,75 9,38 3,86 7,78 3,34 1,98 3,53 3,35 5,62 7,19 5,05 3,78 3,81 3,56 3,96 4,45 8,42 3,98 3,13 3,99 6,72 1,52 12,18 4,35

13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

NFD Aureus E. M. B.

PGP (%) Ove god. (%)

DIONIKI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB Global

6mj. % 12 mj. (%)

kn   kn kn kn kn kn  kn  kn kn   kn

81,2544 143,6100 10,1792 8,0757 125,0736 112,7058 117,1149 5,6713 151,0400 107,5949 107,2700 163,5890 70,3025 127,5700 10,7432 102,0680

1,30 1,08 0,81 0,66 0,43 0,12 0,12 0,07 0,01 -0,01 -0,02 -0,04 -0,04 -0,05 -0,26 -0,37

4,96 -2,43 1,04 -2,50 5,59 -4,25 -0,20 0,67 -3,09 -2,32 -1,89 -2,76 1,50 1,13 -1,80 -1,53

-7,63 -5,04 -2,54 -6,28 7,21 1,21 0,28 -0,88 -5,12 -0,24 -1,96 -6,93 -2,35 0,92 -5,96 1,96

1,33 1,89 4,75 -2,43 10,38 5,94 9,66 3,69 1,86 11,80 1,65 -7,65 5,92 12,52 -0,73 0,69

-4,07 3,67 0,19 -3,82 2,76 2,17 7,55 -11,98 4,76 5,19 5,36 5,96 -0,99 0,31 3,08 0,36

-4,26 -2,70 -0,73 -3,55 10,59 4,74 1,68 1,40 -2,68 3,01 -1,02 -4,18 0,53 4,42 -4,47 4,33

13,636 697,986 77,333 6,686 18,878 39,296 8,214 12,222 302,973 314,407 173,224 16,528 15,593 115,522 13,997 96,530

4,99 10,03 9,38 5,49 9,20 5,58 2,17 4,45 8,88 9,84 1,35 8,51 3,01 10,48 2,36 5,78

13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011

     kn  

160,8400 11,5833 131,3739 128,7680 134,4500 166,1867 123,8097 176,8600

0,06 0,01 -0,03 -0,03 -0,04 -0,12 -0,23 -0,26

0,10 -0,62 -0,19 0,19 0,48 0,23 -4,46 -0,56

0,91 1,83 1,13 2,83 3,22 2,52 -3,45 1,00

0,80 3,28 4,00 6,25 6,55 7,63 -1,27 4,44

4,85 1,58 4,40 4,48 4,49 7,86 3,90 6,44

1,09 1,87 1,40 3,40 3,17 2,62 -2,42 1,39

173,931 8,401 202,100 28,826 632,865 74,219 18,340 550,057

10,03 9,38 8,35 5,78 8,12 6,72 5,58 9,13

13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 12.07.2011

kn   kn kn $ kn kn  kn  kn kn kn kn kn kn kn

164,8938 141,3054 127,4947 140,3600 137,2727 125,3674 117,3537 11,5141 10,8476 110,0090 107,6500 133,9749 147,0900 133,9337 124,2222 101,0269 104,3287 140,9705

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01 -0,02

0,50 0,41 0,59 0,53 0,63 0,21 -0,70 0,67 0,73 0,65 0,95 0,50 0,49 0,50 0,45 0,49 1,70 0,71

1,20 0,90 1,16 1,12 1,28 0,49 0,04 1,52 1,40 1,26 1,87 1,01 1,36 1,16 1,32 N/A 1,79 1,57

2,43 1,85 2,63 2,90 2,97 1,21 1,73 3,02 3,06 2,80 3,37 2,19 3,18 2,78 2,59 N/A 3,10 2,98

4,66 3,20 4,26 4,27 4,30 3,68 4,43 5,17 3,93 4,49 4,17 6,13 4,71 5,19 3,98 N/A 2,19 4,50

1,30 0,96 1,24 1,21 1,37 0,59 0,16 1,60 1,51 1,34 1,95 1,08 1,46 1,27 1,44 1,03 1,73 1,67

2602,710 117,835 561,310 1026,761 37,739 42,394 172,700 183,565 29,076 170,544 199,641 1257,331 1413,336 363,999 217,259 5,040 7,005 117,063

10,98 10,98 8,98 8,12 7,53 6,25 3,69 2,79 2,11 2,17 1,81 12,29 8,38 5,78 5,56 0,47 1,96 7,80

13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011 13.07.2011

+

OBVEZNIKI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

166,1867

7,63

Erste Bond

134,4500

6,55

HPB Obvezniki

128,7680

6,25

Raiffeisen Bonds

176,8600

4,44

PBZ Bond fond

131,3739

4,00

OTP euro obvezniki

123,8097

-1,27

ZB bond

160,8400

0,80

HI-conservative

11,5833

3,28

PBZ Bond fond

131,3739

4,00

Raiffeisen Bonds

176,8600

4,44

ZB bond HI-conservative PBZ Bond fond HPB Obvezniki Erste Bond Capital One OTP euro obvezniki Raiffeisen Bonds

NOVANI FONDOVI ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani Erste Money ST Cash PBZ Dollar fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Novani fond Raiffeisen Cash HPB Novani OTP novani fond Certus Cash Platinum Cash HI-cash

+


OGLAS

Bankari i građevinari u minusu IGH I ZABA PALI Najveći dnevni gubitnici u četvrtak bile su dionice IGH i Zabe, a solidne su dobitke uz slabašan promet ostvarili Petrokemija i Magma Novo izdanje obveznica očekuje se u petak 22. srpnja. Knjiga upisa bit će otvorena u utorak 19. srpnja. Podaci o ročnosti, vrijednosti izdanja, valuti i prinosu još nisu poznati.

Magma opet raste

Nekoć uzdanica narodnih dionica koje su prodavane preko IPO-a, a danas bolesnik na aparatima, dionica Magme već dva dana bilježi rast cijene. Vijest vrijedna rubrike pobjednika dana budući da je riječ o tvrtki o čijoj će sudbini odlučivati sud i čija je kupnja toliko posvađala kratkotrajne partnere da su trgovine Turbo limača neko vrijeme bile zatvorene baš zbog svađe u ko-

joj su se spominjali i mito i korupcija. Dionica je porasla za 1,5 posto, na 7,56 kuna. Oko jedan i pol posto porasle su dionice Petrokemije, čija je zadnja cijena iznosila 202 kune. Na Petrokemiju je potrošeno tek nešto manje od milijun kuna. snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

Sezona godišnjih odmora desetkovala je promet na Zagrebačkoj burzi. Na dionice je u četvrtak potrošeno samo 7,4 milijuna kuna, uz dva milijunaša - HT i Zabu. Pritom je Crobex pao za 0,19 posto i ponovno izgubio potporu na 2200 bodova. Crobex 10 je pao za simboličkih 0,09 posto, na 1187,12 bodova. "Na domaćoj burzi prava je fjaka. Sa sezonom godišnjih odmora aktivnosti su gotovo potpuno utihnule. Investitori su vjerojatno suzdržani i zbog nove emisije državnih obveznica najavljene za idući tjedan", kazala je za Hinu Ivana Hatvalić, direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke.

JURE RADIĆ; predsjednik Uprave IGH, čija je dionica u četvrtak pala za 2,5 posto

Zaba ispod 300 kuna

Dionica Zagrebačke banke u četvrtak je zabilježila snažan pad cijene od gotovo tri posto. Protekli tjedan i pol Zaba je bilježila rast, ali je u ovom tjednu njezina cijena počela padati pa je rezultat u četvrtak pad cijene na 300,01 kunu. Tijekom trgovanja u četvrtak cijena je čak pala i

ispod te razine, ali se pri kraju dana oporavila. Ukupan promet iznosio je nešto više od milijun kuna, pri čemu su protrgovane 3634 dionice u 73 transak-

REGIJA

Slabi prometi za skok od pola posto u Sarajevu Minusi u Europi u četvrtak nisu prevladali na burzama jugoistočne Europe Unatoč još jednom valu negativnih vijesti u Europi, iz kojeg je u pozitivnom smislu iskakao samo Berlusconijev uspjeh da kroz senat progura svoj plan mjera štednje,

pozitivan sentiment ponovno je nadvladao na burzama u regiji. Najveći rast indeksa tako je u četvrtak ostvaren na burzi u Sarajevu, čiji je SASX-10 porastao 0,58 posto, na 979,82 boda. No u realnost vraćaju doista niski prometi koji su ondje ostva-

reni. Najviše se među dionicama trgovalo ZIF-om MI Group, više od 20.000 konvertibilnih maraka, a ulagači su puno više pozornosti, koja se broji milijunima, darovali obveznicama stare devizne štednje. U Beogradu, čiji je Belex 15 indeks porastao 0,29 po-

sto, na 728,49 bodova, situacija je bila uobičajena. Na vrhu liste najviše trgovanih našli su se Naftna industrija Srbije i redovna dionica AIK banke, potonja u korekciji od 0,36 posto. NIS je pak poskupio 0,69 posto, na 726 dinara, uz promet malo iznad četiri milijuna. B.hr

cije. Jedan od većih gubitnika bila je dionica Insituta IGH. Taj je građevinski institut pao za 2,5 posto, na 1552 kune. Nikola Sučec

BRoJkE

0,67 153

posto pao je u četvertak makedonski burzovni indeks MBI10

tisuće KM iznosio je u četvrtak promet na burzi u Banjoj Luci


Nakon otvaranja glazbenog dijela Dubrovačkih ljetnih igara sa Zagrebačkom filharmonijom pod ravnanjem šefa dirigenta Varšavske filharmonije Antonija Wita te s pijanistom Peterom Jablonskim, posjetiteljima najpoznatijega hrvat-

skog ljetnog festivala slijede novi spektakli. U nastavku Igara posjetitelji će moći poslušati violončeliste Luku Šulića i Stjepana Hausera koji su potvrdili nastup na 62. Dubrovačkim ljetnim igrama. Mladi virtuozi nedavno su

obradili hit Michaela Jacksona "Smooth Criminal", koji je na Youtubeu vidjelo oko pet milijuna ljudi. Proslavljeni mladi umjetnici svirat će sa Zagrebačkim solistima 9. kolovoza u atriju Kneževa dvora i izvesti djela Giovannija Solli-

me, Ernesta Blocha, Antonija Vivaldija i Pabla Saraste, a festivalsku će publiku počastit i hitovima s novog albuma. Luka Šulić čest je gost Igara, a Stjepanu Hauseru to će biti prvi susret s festivalskom publikom. D. B.

dObiTnici dAnA (ZSE) Pounje trikotaža +17,11 % Jadran kapital +9,96 % Fima proprius +8,95 % Hidroelektra niskogradnja +3,12 % Turisthotel +2,63 %

GUbiTnici dAnA (ZSE) Industrogradnja -18,21 % Lucidus -9,94 % HGspot -8,41 % Optima telekom -4,63 % Viadukt -4,58 %

indeKSi CROX Mirex

22 Raste

41 Nema promjene

29 Pada

Vrijed. 1,216.02 1,212,86

Prom. 0,33% 0,26%

Sirova nafta 98,05 Prirodni plin 4,44 Zlato 1,582,08 Srebro 38,12 Goveda 114,73 Kava 289,67

0,64% 1,56% 0,93% 5,68% 0,00% 0,18%

FORTUne 500 bez pROmjenA nA vRhU

arhiva business.hr

AmeRičKi Exxon Mobil je i po prihodima i po dobiti treći među 500 najvećih svjetskih kompanija

kompanije - nizozemsko-britanski Royal Dutch Shell, američki Exxon Mobil, britanski BP i kineski Sinopec Group, koji je u odnosu na lanjsku listu napredovao za dva mjesta. Promatrano po dobiti, "najjača" kompanija među Fortuneovih 500 jest švicarski Nestlé, kojemu je dobit skočila 242% i poletjela do 32,84 milijarde dolara, slijedio ga je ruski div Gazprom sa zavidnom dobiti od 31,9 milijardi dolara, dok je Exxon Mobil zahvaljujući dobiti od 30,46 milijardi dolara i na toj ljestvici zauzeo treće mjesto. N. R.

Magazine Fortune objavio je novu listu najvećih svjetskih kompanija po prihodima na kojoj su prve 4 kompanije iste kao i lani, a među prvih 10 našao se jednak broj američkih i kineskih kompanija - po tri iz svake zemlje. Najveća svjetska kompanija tako je i dalje američki maloprodajni lanac WalMart, koji je fiskalnu 2010. završio s prihodima od 421,85 milijardi dolara, što je 3,3% više nego 2009., dok mu je dobit bila 14,3% veća nego u 2009. i dosegnula je 16,39 milijardi dolara. Wal-Mart slijede četiri naftne

i inTeRneTSKA TRGOvinA želi diO KOlAčA

bi pratio ponudu pa se nadaju da će korisnici za kupnju i "rentanje" digitalnih sadržaja u budućnosti koristiti njihov tablet, rekli su izvori. Prije nekoliko godina Amazon je na tržište izbacio Kindle, uređaj kojem je prvenstvena namjena čitanje knjiga i časopisa u digitalnom formatu. Očito popriličan uspjeh tog proizvoda sada žele ponoviti i vlastitim tabletom. N. R.

arhiva b.hr

Apple dobio još jednog konkurenta Amazon radi na vlastitom tabletu lansirati svoj prvi tablet, doznaje Wall Street Journal iz dobro upućenih izvora. Trenutačne informacije govore da će Amazonov tablet imati devetoinčni ekran i raditi na Googleovoj platformi Android te, za razliku od iPada, neće imati kameru. Dio Amazonove ponude "od igle do lokomotive" već su dugo i digitalni sadržaji, no kompaniji je do sada nedostajao hardver koji

www.business.hr

UKRATKO...

među najvećim svjetskim kompanijama dominiraju naftaši

Apple će se na tržištu tableta, kojim premoćno vlada zahvaljujući svom iPadu, uskoro osim s uobičajenim konkurentima poput Samsunga i Sonyja morati boriti i s jednim novim - internetskom trgovinom Amazon. Amazon, koji je počeo kao knjižara, a u međuvremenu postao mjesto koje nudi asortiman "od igle do lokomotive", do listopada bi na tržište trebao

foto sunara/cropix

Šulić i hauser zvijezde dubrovačkih ljetnih igara

AmAzOn se sigurno nada da će vlastitim tabletom ponoviti uspjeh Kindlea

Hoće li novi indeks potrošačkih cijena u Sjedinjenim Američkim Državama pokazati inflaciju ili deflaciju, čitajte na...

murdoch odbio svjedočiti Medijski magnat Rupert Murdoch odbio je odazvati se pozivu britanskog parlamenta da sljedeći tjedan odgovori na pitanja o aferi prisluškivanja mnogobrojnih Britanaca od njegova nedavno ugašenog tabloida News of the World. chavezu će možda trebati kemoterapija Venezuelanski predsjednik Hugo Chavez rekao je da mu je prošlog mjeseca na Kubi odstranjen tumor veličine teniske loptice i prvi put priznao da će mu u sklopu liječenja možda trebati i radioterapija ili kemoterapija. Snape najbolji lik iz harryja pottera Tajnoviti učitelj zadužen za čarobne napitke u školi Hogwarts, profesor Severus Snape, kojeg je u ekranizacijama knjiga o Harryju Potteru utjelovio glumac Alan Rickman, u anketi MTV Newsa proglašen je najboljim likom u tom serijalu.

www.business.hr


Business.hr broj 931