Issuu on Google+

USPORAVANJE RASTA 12

Energija digla proizvođačke cijene 6,8%

DANAS PRILOG

PRISTUPNI SPORAZUM 2

Češka ljevica prijeti blokadom ulaska Hrvatske u EU eška Socijaldemokratska partija, koja ima veinu u eškom Senatu, i eška komunistika partija zaprijetile su blokadom ulaska Hrvatske u Europsku uniju ako glasanje o pristupnom sporazumu bude povezano s glasanjem o izuzimanju eške iz Lisabonskog ugovora

UTORAK 12/7/2011

BROJ 928 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

GR»KA EPIDEMIJA 4-5 Nervoza ulagaa na meunarodnom tržištu zbog sposobnosti da lanice EU plaaju svoje dospjele dugove došla je i do Italije, koja bi, pritisnu li je kreditori, mogla zapasti u duboku krizu

Kriza u Italiji prijeti hrvatskim tvrtkama

IVAN RIMAC

Voli Hajduk, prenamjenu zemljišta i utaju poreza Modus operandi je identian u cijeloj Hrvatskoj, a tako je bilo i sa zemljištem u Sibinju - cijena zemljišta bi se opinskim planom višestruko poveala, vojska je radila infrastrukturu, što je omoguavalo vlasniku da zemljište proda po mnogo višoj cijeni od one koju je platio, sumnja Uskok, na namještenom natjeaju 6


info&stav 2-3

novi rekord franka 6,25 kn 87.000 putnika više nego lani U Hrvatsku je prošloga vikenda ušlo 1.257.000 putnika, što je, prema podacima MUP-a, 87.000 više nego u drugom vikendu lanjskog srpnja. Od petka do nedjelje u ponoć u Hrvatsku je ušlo 1.046.000 stranaca i 211.000 domaćih putnika te 355.000 vozila.

Kuna je prema švicarskom franku oslabjela za čak 2,29 posto te je srednji tečaj franka dostigao novu rekordno visoku vrijednost od 6,25 kuna. To je oko 16,5 posto više nego prije godinu dana, a u odnosu na početak 2010. franak je ojačao u odnosu na kunu više od 27 posto. Visok rast tečaja novi je udar na korisnike kredita vezanih uz švicarski franak.

business.hr Utorak 12/7/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagić Pomoćnik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Biljana Starčić, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

BUDEMo LI U PakEtU S LISaBonSkIM UGoVoRoM

Češka ljevica prijeti blokadom Hrvatske Glasanje o izuzimanju Češke iz Lisabonskog ugovora obećano je češkom predsjedniku Václavu klausu 2009. godine. Dvije partije nemaju ništa protiv pridruživanja Hrvatske EU, njihova je odluka, kažu, motivirana isključivo činjenicom da ne mogu podržati klausov zahtjev za izuzimanje kojim češki predsjednik podržava "fantazije domaćih nacionalista" Češka Socijaldemokratska partija (ČSSD), koja ima većinu u češkom Senatu, i Češka komunistička partija (KSČM) zaprijetile su blokadom ulaska Hrvatske

u Europsku uniju ako glasanje o pristupnom sporazumu bude povezano s glasanjem o izuzimanju Češke iz Lisabonskog ugovora, što je obećano češkom predsjedniku Václavu Klausu 2009. godine. Klaus je posljednji lider jedne europske zemlje koji je potpisao Lisabonski ugovor, ali tek nakon što je Češka od EU dobila garancije da će biti izuzeta od prihvaćanja poglavlja o temeljnim pravima. To će poglavlje dati pravo njemačkim državljanima da vrate imovinu koja im je nakon II. svjetskog rata tzv. Benešovom uredbom konfiscirana iz Sudetske oblasti uz njemačko-češku grani-

cu. Imovina je tom uredbom oduzeta etničkim Nijemcima, Mađarima i svim suradnicima nacističkog režima, uz izuzetak žrtava nacizma.

Češki protokol

Češki premijer Petr Nečas najavio je da će Europskom parlamentu predati tzv. češki protokol, odnosno "Klausov adendum", dokument koji zahtijeva izuzimanje Češke od prihvaćanja poglavlja o temeljnim pravima Lisabonskog ugovora, a time i od povratka konfiscirane imovine oštećenim Nijemcima, Mađarima i bivšim suradnicima nacističkog režima. "Političkim sporazumom

LUBoMíR ZaoRáLEk, ministar vanjskih poslova ČSSD-ove "vlade u sjeni" arhiva business.hr

s Europskim vijećem dogovoreno je da se o Češkom protokolu glasa na sjednici na kojoj će se u istom paketu raspravljati o sljedećem pristupnom sporazumu, a to je onaj s Hrvatskom. Posve je nevjerojatno da se odluke Vijeća ne poštuju", objasnio je šef europskih poslova u Nečasovoj vladi Vojtech Belling. No, navedene lijevo orijentirane češke partije na-

MInoVSkI UZVRaĆa UDaRaC

Taxi Cammeo: 4 kaznene protiv ‘starih’ taksista Nastavlja se rat "novih" i "starih" taksista u Zagrebu jer je Taxi Cammeo odlučio svoja prava i prava svojih zaposlenika zaštititi na sudu. Tako su zagrebačkom Općinskom odvjetništvu podnesene četiri kaznene prijave protiv Udruženja autotaksi prijevoznika grada Zagreba - Radio Taxi Zagreba zbog čestih fizičkih i verbalnih napada kojima su izloženi njihovi vozači,

rekli su njihovi predstavnici u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Direktor Cammea Vladimir Minovski najavio je tom prilikom povećanje broja vozila i zapošljavanje oko 300 djelatnika, ali i oštro negirao tvrdnje da svojim vozačima ne plaća prekovremene sate, na što je upozoravao sindikat vozača u Cammeu. "Naši djelatnici rade 48 sati na tjedan i,

ako žele, mogu raditi i prekovremeno, a ti su im sati plaćeni", rekao je. U Taxi Cammeu kažu da su prijave podnesene i zato što Radio Taxi Zagreb koristi zakonom nedopuštene metode neovlaštena snimanja i prisluškivanja te zbog uvreda fizičke osobe i pravne osobe, a sve je to po njihovu mišljenju kršenje Kaznenog zakona. Uz to, prijava je pod-

nesena i zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju jer, kažu, Radio Taxi Zagreb krši poslovne običaje sredine u kojoj posluje. Da je rat među zagrebačkim taksistima na vrhuncu, dokazuje i podnošenje kaznene prijave zbog nedavnog fizičkog napada na vozača Cammea. Kako ističe tehnički direktor Cammea Dra-


››

biser dana Moj jezik je tri milimetra deblji, ko da sam se nadrogiro, i 20 godina sam stariji jer već šest mjeseci objašnjavam situaciju s vrtićima

brojka

8

do 10 lipa po litri jeftinija su dizelska goriva od ponoći, dok su maloprodajne cijene motornih benzina više za pet odnosno šest lipa po litri

Milan bandić, zagrebački gradonačelnik, koji i dalje inzistira na tome da se vrtići plaćaju prema dohodovnom cenzusu roditelja

javile su da neće podržati češki protokol, čak i ako to bude značilo da tom odlukom budu glasali protiv pristupnog sporazuma s Hrvatskom.

uvodnik

Financijaši - krdo bez kontrole

unutarnji sukob

S. Carić Herceg

žen Medić, njihove vozače najviše napadaju na željezničkom i autobusnom kolodvoru te u Zagrebačkoj zračnoj luci Pleso. "Nikada naši vozači nisu napadali svoje konkurente na zagrebačkim cestama", istaknuo je Medić, ustvrdivši da ih napadaju palicama i plinskim pištoljima te da su ih pokušali izgurati s ceste. Rekao je kako će o neodrživoj situaciji izvijestiti i Gradsku skupštinu, ali i da bi se o svemu trebala očitovati i Obrtnička komora. D. T.

nikola sučec nikola.sucec@business.hr

O

no što je prije tri godine bila kriza sekundarnih hipotekarnih kredita, danas je dužnička krize eurozone. Nakon što se od bankrota spasila Grčka, na red je došla Italija. Nakon Italije na red dolaze Portugal, Irska, potom i Španjolska. Prognoziranje o tome tko će prvi razoriti eurozonu došlo je do te razine da se slobodno može proglasiti i olimpijskim sportom. neracionalnost burzovnih ulagača najbolje se očituje u tome što nakon nekoliko naklapanja o propasti eurozone (koja traju od njezina nastanka) i propasti Italije, kreću goleme rasprodaje dionica svega talijanskog i svega onoga što graniči s Italijom. Loš burzovni dan u ponedjeljak imale su dionice Fiata, Parmalata, UniCredita i Intese, ali i Commerzbanka i ING-a. Strani su se mediji u ponedjeljak uglavnom bavili pokapanjem Italije, uz preporuke klasične za svaku zemlju koja je u sličnim problemima: "Mogu se izvući ako prodaju državnu imovinu i ako budu imali dosljedniju i razboritu fiskalnu politiku." italija je i dosad imala razboritu i štedljivu politiku, a strah od izbijanja nove krize u

arhiva business.hr

Ministar vanjskih poslova ČSSD-ove "vlade u sjeni" Lubomír Zaorálek objasnio je da njihova partija nema ništa protiv pridruživanja Hrvatske EU, već da je odluka motivirana isključivo činjenicom da ne mogu podržati Klausov zahtjev za izuzimanjem kojim, kako tvrde, češki predsjednik podržava "fantazije domaćih nacionalista". Zaorálek upozorava da Češki protokol nikada nije bio na dnevnom redu češkog parlamenta, niti ga je on odobrio, te da Klaus nije ni pokušao dobiti podršku parlamenta za zahtjev za izuzimanjem od Lisabonskog ugovora. No Belling ističe kako češka vlada ni pod kojim uvjetima neće dopustiti da Hrvatska bude talac unutrašnjeg češkog sukoba.

››

Bankrot Italije potresao bi svijet, no zbog važnosti te zemlje EU ga neće dopustiti, pogotovo zato što kriza nije izazvana lošom slikom ekonomije, već postupcima neukih političara i naslijeđenim javnim dugom, a njezina je aktualizacija posljedica brzih prstiju nervoznih špekulanata

Europi nastao je nakon što je premijer Berlusconi odbio prijedlog ministra financija Giulija Tremontija o još štedljivijoj politici. Ulagači su to prepoznali kao znak političke slabosti zbog čega su porasle cijene talijanskih obveznica i počela nagađanja o krizi u Italiji i, naravno, propasti eurozone. Za raZliku od Grčke, koja je "živjela" od turizma i brodarskog prijevoza, Italija je sedmo najveće gospodarstvo svijeta i drugi najveći izvoznik u Euro-

pi, što joj daje snagu i važnost koju Grčka ne može ni sanjati. Bankrot Italije potresao bi svijet, ali zbog važnosti te zemlje Europska unija neće dopustiti da ona bankrotira, pogotovo zato što kriza u Italiji nije izazvana lošom slikom ekonomije, već postupcima neukih političara i visokim naslijeđenim javnim dugom, a njezina je aktualizacija posljedica brzih prstiju nervoznih špekulanata koji se raspamete na svaku izjavu, pogotovo na one koje po-

goduju scenariju raskola eurozone. Kriza u talijanskom realnom sektoru ipak može zaprijetiti i Hrvatskoj jer u Italiju odlazi petina našeg izvoza pa bi slabija potražnja mogla narušiti i naš slabašan gospodarski oporavak. uskoro, kad završi kriza u Italiji i kad se eurozona ne raspadne, može se očekivati povratak u normalnu, tj. koncentracija na drugu olimpijsku disciplinu - bankrot Amerike i propast dolara.


tema 4-5

GRČKA EPIDEMIJA Nervoza ulagača na međunarodnom trži dugove došla je i do Italije, koja bi, pritisnu li je kreditori, mogla

Kriza u Italiji p hrvatskim tvr

Italija je glavni hrvatski trgovinski partner u kojeg odlazi petina hrvatskog izvoza, a dužnička kriza zemalja članica eurozone, čija bi prva velika žrtva umjesto Španjolske mogla postati naša prekomorska susjeda, prijeti upravo hrvatskim tvrtkama koje u nju izvoze, smatraju domaći ekonomisti Izbijanje dužničke krize u Italiji ne bi smjelo ostaviti značajniji trag u hrvatskom bankarskom sustavu (kojim dominiraju Zagrebačka banka i

PBZ čiji su vlasnici talijanske banke), no izgledne su ozbiljne posljedice za domaće gospodarstvo. Naime, mogućnost eskalacije krize u Italiji, koja je u ponedje-

ljak dominirala stranim tiskom, mogla bi nam otežati inozemno zaduženje i novim padom bruto domaćeg vanj proizvoda zbog velike vanjsko-trgovinske razmjene. Predsjednik Europskog Rom vijeća Herman Van Rompuy sazvao je u ponedjeljak duž hitan sastanak vodećih dužrješa nosnika zaduženih za rješaeu vanje dužničke krize u eurozoni zbog straha da bi ta Ita kriza mogla zahvatiti i Itatrži liju. "Raspoloženje na tržištu je napeto. Nitko ne zna zaustavi kada će se ta kriza zaustaviti i koja će sljedeća domino kockica pasti. Kao treće po gospodar veličini europsko gospodarstvo, Italija je sasvim druga priča od Grčke, Portugala i podignu Irske, pa bi krizu podignula na novu razinu", rekao je Bat za Bloomberg Jeremy Batstone-Carr, strateg u tvrtki Charles Stanley. Italija je glavni hrvatski ko trgovinski partner u kojeg odlazi petina hrvatskog naj izvoza, a pad potražnje najizvo više bi mogli osjetiti izvoznici tekstila, hrane i pića, farmaceuti i proizvođači industrijskih strojeva te rezervnih dijelova svih SIlvIo BERluScoNI, talijanski premijer, čiji bi fiskalni manevri vrsta, predstavnici mogli skupo stajati i Hrvatsku, nedavno je u plan štednje drvne industrije, pokušao ugorati i klauzulu prema kojoj njegova kompania moguć je i smaja Finivest ne bi morala otplatiti 750 milijuna eura odštete za njen izvoz plina. podmićivanje suca u procesu preuzimanja jedne kompanije Dakle, u opasnoj

zoni mogle bi se naći tvrtke poput Ine, Agrokora, Solarisa ili Finvest Corpa. Hrvatski izvoz u Italiju lani je iznosio 1,6 milijardi eura ili 15 posto više nego u 2009. godini.

Nema dosta novca

"S obzirom na visinu BDPa, a i javnog duga, u apsolut apsolutnim iznosima veliko je pita pitanje bi li institucije Europske unije mogle pronaći rješe rješenje za financijsku pomoć Italiji. U tom slučaju vjero vjerojatan je onaj pesimističan scenarij - raspad eurozone i širenje problema u finan financijskom sustavu na global globalnoj razini (repriza bankro bankrota Lehman Brothersa), s tim da fiskalne vlasti ima imaju puno manje prostora za spašavanje financijskih in institucija nego prije tri godi godine", kazao nam je jedan od domaćih ekonomista. U tom bi slučaju, kaže naš izvor, najviše pogođene bile talijanske banke, što su ne nedavno potvrdile i najveće rejting agencije. Problem je u tome što bi vrlo brzo doš došlo do globalne eskalacije pa bi pogođena bila i Hrvatska, što kroz pad BDP-a, što kroz znatno smanjenu moguć mogućnost inozemnog zaduženja, tvrdi izvor. Damir Novotny, neovisni

ekonomski analitičar, kazao je kako su hrvatske banke dobro zaštićene od udara krize u Italiji jer Intesa Sanpaolo i UniCredit više nisu talijanske nego pan-europske banke. "Te dvije banke u Italiji ne ostvaruju većinu prihoda pa kriza u Italiji ne bi smjela utjecati na hrvatski bankarski sustav. Moguća je eskalacija krize. Italija takve velike krize proživljava svakih dvadesetak godina, ali za razliku od Grčke, Portugala i Španjolske, Italija ima snažnu industriju i privatni sektor zbog čega će se i ovaj put oporaviti. Ova je kriza posljedica nedosljedne politike i nesposobne vlade, a ne stanja u


ištu zbog sposobnosti da članice EU plaćaju svoje dospjele a zapasti u duboku krizu

prIjetI rtkama BRoJKE

1,6

milijardi eura iznosio je hrvatski izvoz u Italiju u 2010. godini, 15 posto više nego godinu prije

41,6 posto aktive hrvatskih banaka drže dvije najveće banke, talijanske UniCredit i Intesa Sanpaolo, preko svojih banaka Zagrebačke i Privredne banke Zagreb

ekonomiji", zaključuje Novotny. Banke ne izgledaju loše Na opasnosti od eskalacije krize upozorio je i Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike. Šonje napominje da

je Italija bitno različita od Grčke po tomu što ima visok naslijeđeni javni dug, ali ima i razboritu fiskalnu politiku tako da primarni deficit (ukupan deficit umanjen za plaćanja kamata) nije toliko zabrinjavajući. Šonje

dodaje kako ni talijanske banke, prema javno dostupnim podacima, ne izgledaju loše. "Ministar financija Giulio Tremonti je razborito, radi dodatnog izoliranja Italije od krize, tražio još restrik-

business.hr Utorak 12/7/2011

››

Pad potražnje iz Italije najviše bi mogli osjetiti izvoznici tekstila, hrane i pića, farmaceuti i proizvođači industrijskih strojeva te rezervnih dijelova svih vrsta, predstavnici drvne industrije, a moguć je i smanjen izvoz plina tivniju fiskalnu politiku, što nije naišlo na odobravanje koalicijskih partnera i Berlusconija osobno. Uslijedilo je 'prišivanje' nekih afera Tremontiju pa su tržišta, koja su inače vrlo osjetljiva i nervozna, to protumačila kao ozbiljan znak unutarnje političke slabosti. Stoga su cijene talijanskih obveznica pale i izazvale medijske napise o mogućem prelijevanju krize", razjasnio je Šonje. Zasad očekuje da će Talijani naći dovoljno političke razboritosti da riješe nesuglasice i pošalju signal da su spremni na nastavak razborite fiskalne politike, jer svi jako dobro znaju da je alternativa krajnje opasna. Iako je nemoguće pogađati što će se događati sljedećih dana, Šonje ne očekuje grčki scenarij za Italiju zbog bolje polazne točke. No, nije ni preveliki optimist, što znači da ne misli da će talijanski problemi nestati sami od sebe. Europska dužnička kriza, prema njegovim riječima, rješavat će se nekoliko godina. "Dobra vijest za nas jest da su naše dvije vodeće banke dobro izolirane od eventualnih problema s njihovim maticama. Izrazito su dobro kapitalizirane, a Zaba je nedavno donijela i odluku o povećanju najkvalitetnije komponente kapitala. U prilog tezi o visokom zidu između eventualnih problema u maticama i naših vodećih banaka govori i či-

njenica da je Zabina dionica posljednjih tjedana jedna od perjanica prema rastu na tržištu kapitala, dok je dionica mame, UniCredita, bila u padu", zaključio je. Prinosi na talijanske obveznice u ponedjeljak su porasli 13 baznih bodova, na 5,4 posto.

Dug od 110 % BDP-a

Talijanski BDP lani je iznosio oko 2118 milijardi eura, dok je ukupan inozemni dug zemlje iznosio oko 2223 milijarde eura ili oko 110 posto BDP-a. Kao komentar dužničke krize u Europi američki analitičari uglavnom su ponovili kako je riječ o naplati 20 do 30 godina života iznad vlastitih mogućnosti. "Italija je postala ruševina", piše Business Insider. "Na burzi u Milanu uvrštena je samo 331 kompanija, proračunska potrošnja veća je od pola BDP-a, sudstvo je iznimno sporo, a podaci OECD-a pokazuju da je lakše poslovati u Namibiji nego u Italiji", piše Insider. Osim toga, Italija je pogođena visokim troškovima električne energije, turizam je pao na tako niske grane da viši globalni tržišni udjel imaju Kina i Španjolska, a godišnje se zbog utaje poreza izgubi i do 100 milijardi eura. Od početka godine dionice najvećih talijanskih banaka u prosjeku su pale 27 posto zbog čega danas analitičari strahuju da će Italija razoriti i eurozonu. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr


tema 6-7

'OBIÂťAN ÂťOVJEK' Poduzetnik pritvoren zajedno s generalom posljednjih desetak godina osnovao je najmanje 15 tvrtki po cije

Voli Hajduk, prenamjenu zemljiĹĄta i utaju poreza Modus operandi je identian u cijeloj Hrvatskoj, a tako je bilo i sa zemljiĹĄtem u Sibinju - cijena zemljiĹĄta opinskim bi se planom viĹĄestruko poveala, vojska je radila infrastrukturu, ĹĄto je vlasniku omoguavalo da zemljiĹĄte proda po mnogo viĹĄoj cijeni od one koju je platio, kako sumnja Uskok, na namjeĹĄtenom natjeaju Obian ovjek, agronom, graevinar i veliki zaljubljenik u sport i Hajduk tako je svojedobno sebe opisao Ivan Rimac, poduzetnik koji je zajedno s generalom Mladenom Kruljcem pritvoren zbog malverzacija zemljiĹĄtem u slavonskom Sibinju. ovjek je to sumnjivih poslovnih repova kojega su njemake porezne vlasti traĹžile zbog neuplaenog poreza i biznismen koji je svih ovih godina neobino volio osnivati tvrtke. Osnovao ih je tako u posljednjih desetak godina najmanje 15, a veina ih se bavi nekretninama i graevinarstvom, iako se nije strogo ograniavao na nekretnine, koje su ga na kraju stajale slobode. Osnovao je tako i tvrt-

ku za ispitivanje javnog miĹĄljenja Target, i to zajedno s profesorom psihologije Goranom Milasom, profesorom na Hrvatskim studijima i zaposlenikom Instituta za druĹĄtvene znanosti Ivo Pilar. Uz Ivana Rimca i Gorana Milasa, kao suosniva se pojavljuje i Nenad Karaji, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Sve tvrtke u Tumanovoj

Njih su trojica osnivai i tvrtke Target analitika, koja za razliku od Targeta ima upisanu mnogo ĹĄiru djelatnost pa je prijavljena za poslove izdavake djelatnosti i trgovanjem nekretninama. Razlikuju se i po visini temeljnog kapitala. Targetov temeljni kapital iznosi 21.000 kuna, a Target ana-

litika ima temeljni kapital vrijedan 144.000 kuna. Okosnicu Rimeva pozamaĹĄnog poduzetnikog carstva ini tvrtka Rimc, koja ima i najvei temeljni kapital meu brojnim tvrtkama od kojih je veina smjeĹĄtena na istoj adresi u Svetoj Nedjelji, pa tako i Rimc, iji temeljni kapital iznosi 310.500 kuna. Na istoj adresi u Ulici Franje Tumana 6 nalazi se i Rimc projekt s temeljnim kapitalom vrijednim 20.000 kuna. Njegova supruga Zdenka imenovana je osniva-

RIMÂťEV SIN MATE bavi se inovacijama i poznat je po izumima 'arobne rukavice' i aktivnih retrovizora SNIMIO SAĹ A ETKOVI


m Kruljcem u eloj Hrvatskoj

business.hr Utorak 12/7/2011

IVAN RIMAC najvei je suvlasnik splitskoga Hajduka, koji bi se mogao nai u problemima zbog njegova uhienja FOTO VILI/CROPIX

OKOSNICU Rimeva pozamaĹĄnog poduzetnikog carstva ini tvrtka Rimc koja ima i najvei temeljni kapital meu brojnim tvrtkama, od kojih je veina smjeĹĄtena na istoj adresi u Svetoj Nedjelji SNIMIO SAĹ A ETKOVI

POMAŽE RODNOM KRAJU

DruĹži se sa Ĺ ukerom i obankoviem PedesetetverogodiĹĄnji poduzetnik iz LiĹĄtana kod Livna uvijek je isticao kako je vezan uz svoj kraj, a prema informacijama iz toga hercegovakoga grada, jedan je od rijetkih Livnjaka koji su uspjeli u svijetu koji najizravnije pomaĹžu svom rodnom kraju. Posljednjih godina premijer Hercegbosanske Ĺžupanije sa sjediĹĄtem u Livnu njegov je roak Nediljko Rimac s kojim je organizirao planiranje niza razvojnih programa iz poljoprivrede, energetike i turizma za taj grad i Ĺžupaniju. U Livnu Rimac ima i registriranu tvrtku Rimc. Kako smo doznali iz Livna, na projektima je Rimac angaĹžirao strunjake s tri poljoprivredna fakulteta - iz Zagreba, Sarajeva i Mostara, a najvaĹžniji mu je projekt Tera (turizam, ener-

icom triju tvrtki - Lucina, Kreusa i Padion, sve u Tumanovoj ulici. Adresu s tim tvrtkama dijeli i Podest, poduzee za projektiranje i nadzor iji je osniva u Sudskom registru naveden Ivanov sin Mate, zaljubljenik u brze automobile. Svojedobno se hvalio kako e napraviti najbrĹži elektrini automobil, ali se taj projekt pokazao neuspjeĹĄnim.

Spor sa Zovkom

DvadesettrogodiĹĄnji Mate rodio se u Livnu. U Samoboru, gdje Rimevi Ĺžive, za-

gija, razvoj, agrar). O tom je projektu odrĹžana i posebna konferencija u rodnome mjestu Ivana Rimca u LiĹĄtanima 2007. godine i druga dvije godine kasnije. Od tih konferencija nije bilo nikakvih izravnih investicija, kao ni od Rimeve najave investiranja 50 milijuna eura u proizvodnju jema za pivo na zapuĹĄtenom Livanjskom polju. U tim nerealiziranim projektima sudjelovao je i Rimev zemljak i prijatelj Jako Andabak, drugi najvei dioniar Hajduka, koji je na Livanjskom polju najavljivao podizanje goleme farme tovnih junadi i muznih krava od ak nekoliko tisua grla. Rimac je u Livno dolazio i s nekadaĹĄnjim ministrom financija Hrvatske, takoer Livnjakom, Ivanom Ĺ ukerom te sa sadaĹĄnjim ministrom poljoprivrede Petrom obankoviem.

vrĹĄio je Srednju strukovnu ĹĄkolu, smjer tehniar za mehatroniku, a sada navodno studira na VERN-u i bavi se inovacijama. Postao je poznat zahvaljujui svom maturalnom radu - "arobnoj rukavici" (iGlove), ureaju koji moĹže zamijeniti raunalnu tipkovnicu i miĹĄa, a sluĹži za komunikaciju izmeu ovjeka i raunala te drugih elektronikih ureaja. Druga njegova inovacija su tzv. aktivni retrovizori (AMS - active mirror system) koji otklanjaju mrtvi kut tako da se sva tri re-

trovizora prilagode trenutanoj situaciji. Zanimljivo je da je u Tumanovoj ulici i dalje aktivno poduzee Rim i Zov, koju je Rimac osnovao s nekadaĹĄnjim partnerom Jerkom Zovkom u tvrtki Slavonija DI u kojoj na Rimeve malverzacije Zovko neuspjeĹĄno upozorava ve godinama. Zovko tvrdi da ga je Rimac prevario za 20 milijuna eura nakon ĹĄto je bez njegova znanja prodao tvrtku za 10,7 milijuna kuna ili 30 puta jeftinije od procijenjene vrijed-

JAKO ANDABAK sudjelovao je u nerealiziranim projektima svoga zemljaka i prijatelja FOTO PRKI/CROPIX

nosti. Taj se sluaj ve ĹĄest godina vucara po sudu, baĹĄ kao ĹĄto se i godinama znalo za malverzacije zemljiĹĄtem u Sibinju, ĹĄto je Rimca tek sada koĹĄtalo pritvora zajedno s generalom Ivanom Kruljcem. Modus operandi je identian u cijeloj Hrvatskoj, a tako je bilo i sa zemljiĹĄtem u Sibinju: cijena zemljiĹĄta viĹĄestruko bi se poveala opinskim planom, vojska bi radila infrastrukturu, ĹĄto je vlasniku omoguavalo da zemljiĹĄte proda po mnogo viĹĄoj cijeni od one koju je

platio, kako Uskok sumnja, na namjeĹĄtenom natjeaju. Rimac je osnivao tvrtke po gotovo cijeloj Hrvatskoj pa tako Grabovinu ima u Slavonskom Brodu. Iz njegovih tvrtki nisu komentirali hoe li pritvaranje vlasnika dovesti do blokade njihova poslovanja, ali se zna da je nogometni klub Hajduk, u kojemu je Rimac najvei suvlasnik ulogom od 11 milijuna kuna, u problemima zbog uhienja najveeg dioniara.

Gorden Knezovi Ante Pavi


dogaaji

ODOBRENO

Izručenje Sanadera u roku od 14 dana

8

Snimio hrvoje knez

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 12/7/2011

IVO SANADER, biviši hrvatski premijer

Salzburg. Zemaljski sud u Salzburgu u ponedjeljak je primio dokument kojim austrijska ministrica pravosuđa Beatrix Karl odobrava izručenje bivšeg predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera Hrvatskoj. "Sad Hrvatska mora organizirati izručenje i odrediti hoće li ono uslijediti redovitom zrakoplovnom linijom ili vlastitim

zrakoplovom. Čekamo odgovarajući nalog iz Hrvatske", izjavio je potpredsjednik i glasnogovornik zemaljskog suda u Salzburgu Imre Juhasz za austrijsku novinsku agenciju APA. "Pretpostavljamo da će se sve dogoditi u roku od 14 dana, a izručenje može uslijediti i relativno brzo", dodao je Juhasz. Sanader bi mogao biti izručen i zajedno s dvije osobe osumnjičene za prijevoz droge, koje se kao i on nalaze u pritvoru u Salzburgu. Austrijsko ministarstvo pravosuđa odobrilo je i njiho-

vo izručenje, izjavio je glasnogovornik. Prema austrijskim ekstradicijskim propisima, država u koju se osoba izručuje mora organizirati tehničke preduvjete za izručenje. Uprava salzburškog zatvora pretpostavlja da će Sanader najprije biti prevezen iz Salzburga u zatvor Beč-Josefstadt, nakon čega bi letom iz bečke zračne luke Schwechat doputovao u Hrvatsku. No postoji i mogućnost da se Sanadera iz Salzburga u Hrvatsku preveze izravnim letom. H/APA

VRTIĆKA AGONIJA Ako bi se od 1. srpnja primjenjivala odluka Skupštine o cijenama od 200 i 400 kuna, do kraja bi godine u prihodima predškolskog odgoja nedostajalo oko 25 milijuna kuna

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić izjavio je jučer kako nema namjeru predložiti rebalans proračuna prije listopada usprkos očitovanju Ministarstva financija da Gradska skupština ima pravo donositi odluku o cijenama vrtića, ali i da ona mora biti usklađena s proračunom. Kako je proračun planiran prema cijenama vrtića od nula do 2000 kuna, sukladno dohodovnom cenzusu roditelja, ako bi se od 1. srpnja primjenjivala odluka Skupštine o cijenama od 200 i 400 kuna, do kraja bi godine u prihodima predškolskog odgoja nedostajalo oko 25 milijuna kuna. Međutim, rebalans proračuna može predložiti samo gradonačelnik, a Bandić je opet jasno dao do znanja da skupštinsku odluku vezanu uz vrtiće ne namjerava priznati.

Potpuno neznanje

Tako se priča o vrtićima pretvara u kroničnu pat poziciju kojoj se zasad ne nazire rješenje, na najveću štetu svih roditelja koji još ne znaju koliko će plaćati od 1. srpnja. Naime, gradonačelnik je za današnju sjednicu Gradske skupštine, umjesto rebalansa,

foto vrančić/cropix

Bandić ne želi predložiti rebalans prije listopada

GRADSKA SKuPšTINA 'pada' ako se ne donese proračun pa je stoga SDP i prihvatio prijedlog Milana Bandića o cijenama vrtića iako su znali da će ga kasnije mijenjati

opet uputio odluku o cijenama vrtića prema kojoj bi roditelji, ovisno o dohodovnom cenzusu, plaćali mjesečno do 2000 kuna. Takvu su odluku zastupnici već odbili u travnju pa će se isti scenarij ponoviti i danas. Većina u Skupštini na čelu sa SDP-om ostat će pri svojoj odluci da se vrtići plaćaju po starom, odnosno 200 i 400 kuna. Ujedno će zadužiti gradonačelnika da za prvu iduću sjednicu, u rujnu, pripremi rebalans proračuna, što on neće učiniti. "Rebalans će u proceduru ići kada se za to steknu zakonski uvjeti, i to ne prije prvog čitanja prora-

čuna za 2012., koje će biti u studenome", ustvrdio je Bandić na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Ne boji se izbora

Evidentno je da će gradonačelnik odugovlačiti koliko god je to moguće, a možda će pravdu potražiti i na Ustavnom sudu. I u Bandićevu taboru i u SDPu slažu se kako je višemjesečna "vrtićka agonija" u Zagrebu samo rezultat loših zakonskih rješenja, točnije Zakona o lokalnoj samoupravi koji je prilagođen gotovo idiličnoj situaciji izvršne i predstavničke vlasti. Gradonačelnika mogu

smijeniti jedino građani na referendumu i nema drugog instrumenta kojim bi ga se "prisililo" da provodi odluke Skupštine. Na pitanje o mogućnosti prijevremenih izbora u Zagrebu Bandić je odgovorio kako mu ne trebaju, ali da ih se i ne boji jer mu najmanje štete. S druge strane, Gradska skupština "pada" ako se ne donese proračun pa je stoga SDP i prihvatio gradonačelnikov prijedlog o cijenama vrtića iako su znali da će ga kasnije mijenjati, što je danas Bandićev adut kojim maše u javnosti. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr


OGLAS


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 12/7/2011

U LIPNJU

Bez posla 287.511 ljudi Zagreb. Krajem lipnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 287.511 osoba, što znači da se u usporedbi sa svibnjem broj nezaposlenih smanjio za 3,8 posto ili 11.208 osoba, a u odnosu na lipanj prošle godine povećao za 0,6 posto ili 1671 osobu. Međugodišnji rast nezaposlenosti u 2011. godini znatno se usporio od osam posto u siječnju na samo 0,6 posto u lipnju, uz očekivani nastavak usporavanja te zaustavljanje rasta nezaposlenosti u idućim mjesecima, ističe HZZ. Za takav trend najzaslužnije je povećanje ukupnih izlazaka iz nezaposlenosti za 8,8 posto ili 30.223 osobe u odnosu na isti mjesec lani. To je ponajprije rezultat znatno većeg zapošljavanja - tijekom lipnja zaposlene su ukupno 19.492 osobe, što je 13,3 posto ili 2285 osoba više nego u istome mjesecu prošle godine. Zapošljavanje je ostvareno na temelju zasnivanja radnoga odnosa (18.870 osoba) i drugih poslovnih aktivnosti (622 osobe). Gledano po županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska (2639 ili 14 posto od ukupnog broja zaposlenih), Osječko-baranjska (1838 ili 9,7 posto) i Primorskogoranska županija (1517 ili 8 posto). H

DUŽE BORAVILI

Cruisera ove godine 7,7% manje

Zagreb. U hrvatskom teritorijalnom moru od siječnja do kraja svibnja ove godine bila su 192 kružna putovanja stranih brodova, što je 7,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Na tim brodovima u Hrvatsku je stiglo ukupno 228.447 putnika, što je 3,9 posto manje nego u lanjskih pet mjeseci, dok je jedini porast u odno-

su na lani zabilježen u danima boravka tih brodova u Hrvatskoj. U pet mjeseci u Hrvatskoj su ti brodovi boravili 469 dana, što je porast od 13 posto. U pet mjeseci najviše je stranih brodova na kružnim putovanjima bilo pod zastavom Malte (67), a slijedi ih 36 pod zastavom Bahama, 29 Paname i 26 pod zastavom Italije. Od ukupnog broja kružnih putovanja najviše je stranih brodova, 71,9 posto, svoj prvi ulazak u hrvatsko teritorijalno more evidentiralo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. H

PREMIJERKA NA DRAVI

Položen kamen temeljac mosta od 950 mil. kn

Osijek. Premijerka Jadranka Kosor jučer je položila temeljni kamen za gradnju mosta Drava na autocesti A5 Beli ManastirOsijek-Svilaj. Najvažniji je to objekt na dionici Beli ManastirOsijek autoceste A5, ugovorena vrijednost radova je oko 950 milijuna kuna, bez PDV-a, s rokom izvođenja od 30 mje-

seci, a financiranje je osigurano putem kredita njemačke razvojne banke KfW. Kosor je podsjetila da je od 2004. do 2010. u ceste uloženo oko 23 milijarde kuna, a ove će se godine, unatoč recesiji, u gradnju prometne infrastrukture uložiti oko dvije milijarde kuna. Most će graditi poslovna udruga koju čine zagrebački Viadukt, Osijek-Koteks, Konstruktor-inženjering Split, Skladgradnja-Grup Imotski i Hidroelektra niskogradnja Zagreb. H

U Europi 53% više no trgovačkih kvadrata CIKLUS OPORAVKA Gradi se 146 novih trgovačkih centara većih od 20.000 kvadrata, najviše u Turskoj, Rusiji i Poljskoj. Rast gradnje novih trgovačkih centara u Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj u odnosu na 2010. je 25 posto

Gradnja novih prodajnih centara u Europi usmjerena je na tzv. tržišta u nastajanju, prije svega Tursku, Rusiju i Poljsku, pokazala je analiza CB Richard Ellisa, najveće svjetske kuće

za usluge u komercijalnim nekretninama. Prošle je godine u Europi sagrađeno 1,9 milijuna četvornih metara novih prodajnih centara, što je u odnosu na 2009. smanjenje od 36

posto, a u odnosu na 2008. godinu 30 posto. Ako se na vrijeme završe trgovački centri koji se u Europi planiraju završiti ove godine, rast novosagrađenih prodajnih

kvadrata dostići će 2,9 milijuna, što je u odnosu na 2010. rast od 53 posto.

Moskva i St. Peterburg U Europi se gradi 146 novih trgovačkih centara ve-


OGLAS

ovih a nego lani ćih od 20.000 kvadrata, najviše u Turskoj - 1,3 milijuna kvadrata (26 trgovačkih centara) i u Rusiji, odnosno Moskvi i Sankt Peterburgu - 856 tisuća kvadrata (19 trgovačkih centara) te u Poljskoj - 712 tisuća kvadrata (21 trgovački centar). Sa 26 novih trgovačkih centara u Turskoj će biti 1,3 milijuna kvadrata u trgovačkim centrima. U Istanbulu se grade čak tri nova trgovačka centra. Nakon dvije godine čekanja s razvojem novih trgovačkih centara ove je godine počela njihova realizacija. Gradnja većeg broja trgovačkih centara u dvama najvećim ruskim gradovima proizlazi iz potražnje tržišta, posebno u Moskvi, koju u daljnjem razvoju onemogućuju infrastrukturni problemi poput zagušenih prometnica. Velika gradnja u Poljskoj pak rezultat je razvoja tržišta i izvan Varšave. I druge zemlje srednje i istočne Europe privlače nove investitore u trgovačke centre. Tako se u Ukrajini gradi 285 tisuća kvadrata novih trgovačkih centara, a rast gradnje novih trgovačkih centara u Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj u odnosu na

2010. je 25 posto, pokazala je analiza CB Richard Ellisa.

Italija prva

Kad je riječ o zapadnoeuropskim zemljama, ove se godine najviše trgovačkih centara gradi u Italiji (394 tisuće kvadrata), Njemačkoj (369 tisuća) i Španjolskoj (356 tisuća kvadrata). U Velikoj se Britaniji grade tri trgovačka centra, među njima je najveći Westfield Stratford City od 177 tisuća kvadrata, s kojima će ta zemlja dostići 1,9 milijuna kvadrata u velikim trgovačkim centrima. Novi projekti trgovačkih centara nekoliko su godina u Italiji bili na čekanju, ali ih se ove godine gradi 12, i to uglavnom u južnom dijelu zemlje. Na Siciliji ih se gradi čak pet. Premda je Njemačka peto europsko tržište po zastupljenosti trgovačkih centara, u toj je zemlji u gradnji 10 novih projekata. Ove je godine u travnju u Španjolskoj najveći sagrađeni trgovački centar Marienada Plaza u La Coruni. Najmanje se novih trgovačkih centara gradi u zemljama Beneluxa i nordijskim zemljama, njih samo dva, oba u Finskoj. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

2011.

2011.

NEKRETNINSKIM BUMOM U SUPERGAZELE

Oktavijanu kriza nagrizla prihode Cijena najma četvornoga metra u poslovnoj zoni u kojoj tvrtka Oktavijan iznajmljuje urede sada je 12 eura, a prije je dostizala i 16 odnosno 18 eura "Prošlogodišnji izbor za jednu od supergazela dobar je osjećaj iako se ne osjećamo kao supergazela", rekao nam je direktor tvrtke Oktavijan Nikola Babić Praljak. Njegova je tvrtka u razdoblju od 2007. do 2009. zabilježila rast prihoda od 212,36 posto i bili su 29. tvrtka u Hrvatskoj po rastu prihoda u tom razdoblju. Glavni im je posao vezan uz nekretnine, odnosno najam poslovnog kompleksa Centar 2000 u Radničkoj ulici, u poslovnoj zoni Vukovarska, Radnička i Heinzlova, tako da im prošla i ova godina nisu na razini godine za koju su dobili priznanje. Poslovni centar 2000 prostire se na gotovo 13.000 kvadrata. Sastoji se od dvije poslovne zgrade, aparthotela, vanjskog restorana te podzemnih i nadzemnih parkirnih

prostora. Nudi najam ureda i parkirnih mjesta unutar kompleksa, poslovni hotel i vanjski ugostiteljski objekt - restoran. Prema službenim podacima, prihodi Oktavijana 2005. iznosili su nešto više od pet milijuna kuna, a 2008. godine porasli su na nešto više od 20 milijuna kuna te 2009. godine na više od 28 milijuna kuna. S obzirom na smanjenje cijene najma uredskih prostora i otkazivanje najma pojedinih tvrtki, prihodi su im prošle i ove godine znatno smanjeni. Direktor Babić Praljak nam nije želio govoriti o iznosima. Tvrtke su u rezanju svojih troškova smanjivale najam uredskih prostora gdje god su to mogle. Cijena najma četvornoga metra uredskih prostora u poslovnoj zoni gdje se nalazi Centar 2000 sada je 12 eura, što je znatno niže u odnosu na vrijeme prije krize, kada je dostizala i 16 odnosno 18 eura. Kako će kriza na tržištu nekretnina, ponajvi-

CENTAR 2000 Najam poslovnog kompleksa u zoni Vukovarska, Radnička i Heinzlova glavni je posao Oktavijana snimio saša ćetković

še stambenih i uredskih, trajati još nekoliko godina, ne može se ni očekivati skori rast prihoda Oktavijana, koji je bilježio zavidan rast prihoda prije krize. Tvrtka Oktavijan osnovana je 1995. godine. Isprva se bavila proizvodnjom filmova, videofilmova i televizijskog programa, a 2001. godine unijela je u temeljni kapital tvrtke zemljište koje su kupili od Chromosa i na njemu sagradila poslovni kompleks.

Gorden Knezović


dogaaji

NOVA PONUDA

Citroën će se reklamirati na taksijima

12

arhiva business.hr

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 12/7/2011

ZAKUP prostora na mjesec stajat će do 1150 kuna

Zagreb. Citroën je objavio novu ponudu za zagrebačke taksiste za nabavu vozila. Naime, Citroënov prodajni salon u Savskoj ulici, S-Leasing i Generali osiguranje pripremili su ponudu za financiranje putem operativnog leasinga bez jamaca i bez učešća. Jedini potrebni dokumenti koje zainteresirani taksisti moraju imati za

sklapanje ugovora jesu osobna iskaznica i obrtnica. Svi taksisti grada Zagreba imaju posebnu pogodnost za kupnju bogato opremljenih vozila Citroën C5 limuzine ili Tourer, Citroën Grand C4 Picasso ili Citroën Berlingo. Naime, prodajni salon u Savskoj svakom će taksistu koji sklopi ugovor do pet godina plaćati do 1150 kn mjesečno (s uključenim PDV-om) za marketinški zakup bočnih površina taksija na kojima će se oglašavati partneri akcije: Citroën Savska, S-Leasing i Generali osiguranje. B.hr

bROjKA

13

posto više putnika nego u lanjskih pola godine, njih 2,17 milijuna, zabilježeno je u hrvatskim zračnim lukama tijekom prvih šest mjeseci 2011., a robe je prevezeno 14,7 posto manje

Skupi energenti digli proizvođačke cijene 6,8% USPOReN RAST Bez energije godišnji rast proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu iznosio je 4,1%, što upućuje na zaključak da uz energiju i druge sastavnice znatno utječu na kretanje cijena

Usporavanje rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda nastavilo se i u lipnju. U odnosu na svibanj cijene su pale 0,3 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 6,8 posto, pokazuju podaci Državnoga zavoda za statistiku. Riječ je o drugome mjesecu zaredom u kojem se usporava rast na godišnjoj razini budući da je u svibnju zabilježen porast od 7,3 posto, a u travnju 8,1 posto. Gledajući godišnju razinu, veći se rast još uvijek ostvaruje na stranom tržištu, i to od 8,4 posto, dok je na domaćem tržištu zabilježen rast od 6,0 posto godišnje.

Mjesečni pad

"Bez energije godišnji rast proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu iznosio je 4,1 posto, što upućuje na zaključak da uz energiju i druge sastavnice znatno utječu na kretanje cijena, za razliku od prošle godine, kada je ukupan rast industrijskih cijena bio gotovo u potpunosti rezultat rasta cijena energije. Međutim, godišnji rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu i dalje je najvećim dijelom posljedica viših cijena energenata",

objašnjavaju analitičari Raiffeisen istraživanja u svojoj analizi. Na utjecaj energije na rast cijena upućuje i portfeljna menadžerica Podravske banke Maja Bešević. "Komponenta koja je znatno utjecala na rast proizvođačkih cijena na godišnjoj razini je energija, koja je u odnosu na prošlu godinu porasla 13,5 posto. Ipak, na mjesečnoj razini vidljiv je pad cijena energije 1,7 posto, što je najviše pridonijelo mjesečnom padu. Uzrok tomu svakako je smirenje cijena energe-

››

nata na svjetskom tržištu, što je potaknuto stabilizacijom cijene nafte", objašnjava Maja Bešević.

Kapitalni minus 2,3%

Na mjesečnoj razini cijene proizvođača i na domaćem i na stranom tržištu zabilježile su blagi pad (na domaćem 0,3 posto, a na stranom 0,4 posto), vjerojatno potaknute zaustavljanjem rasta, odnosno padom cijena nafte na kraju mjeseca, ističu i analitičari Raiffeisen istraživanja. Godišnji rast cijena na domaćem su tržištu ponovno

zabilježile sve sastavnice osim kapitalnih proizvoda, čije su cijene pale 2,3 posto. Pritom su najveći rast zabilježile cijene energije (10,7%), a slijede intermedijarni proizvodi (6,2%) i netrajni proizvodi za široku potrošnju (4,6%). Najmanji godišnji rast ostvarili su trajni proizvodi za široku potrošnju (1,9%), navode analitičari Raiffeisen istraživanja. Na mjesečnoj razini upravo su cijene energije generirale pad ukupnog indeksa jer su, kada isključimo energiju, proizvođačke cijene na domaćem tržištu porasle 0,2 posto mjesečno. "U ovoj godini možemo očekivati, uz više cijena energenata u odnosu na 2010. godinu, pojačan utjecaj rasta cijena i drugih sastavnica, posebice prehrambenih proizvoda, na ukupan rast proizvođačkih cijena. Za razliku od prošle godine, u 2011. dio rasta proizvođačkih cijena mogao bi se preliti i na potrošačke cijene", zaključuju analitičari Raiffeisen istraživanja. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

Na mjesečnoj razini cijene proizvođača i na domaćem i na stranom tržištu zabilježile su pad


karijere, znanje i posao Utorak 12/7/2011

fotolia

Inovacije nisu pitanje novca nego

KORPORATIVNE KULTURE


arhiva business.hr

IgBS ZAgreB

Promovirano 18 polaznika 5. generacije MBA studija > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 12/7/2011

Osamnaest studenata pete generacije MBA studija primilo je prošloga tjedna diplomu Međunarodne diplomske škole za poslovno upravljanje Zagreb (IGBS Zagreb). Tijekom trosemestralnog programa studija usvojili su napredne tehnike poslovnog upravljanj, ističu s IGBS-a Zagreb. Primili su i certifikate Kelley School of Business sa Sveučilišta u

Indiani. Zlatan Fröhlich, dekan IGBS-a Zagreb, studentima je poručio kako im profesori i dalje stoje na raspolaganju te podsjetio na Alumni klub studenata IGBS-a. James B. Foley, veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, najavio je daljnju potporu školi američkog veleposlanstva u Hrvatskoj i US State Departmenta. B.hr

MArIO ŠILjeg dolazi iz zagrebačke Vodotehnike

ZAŠTITA OKOLIŠA

Šiljeg ravnatelj Agencije

Ravnateljem Agencije za zaštitu okoliša imenovan je Mario Šiljeg, koji dolazi s mjesta voditelja projekata kemijske tehnologije u dioničkom društvu Vodotehnika iz Zagreba, gdje je radio od 2006. Karijeru je počeo kao znanstveni novak na Zavodu za Analitičku kemiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. B.hr

Zbog sujete šefova na dnu prioriteta

RAJESH CHANDY Tvrtke nerijetko guše svoje zaposlenike i zbog različitih unutarstrukturnih pogrešaka u vođenju i upravljanju inovacije padaju na dno prioriteta, što na kraju dovodi do stagnacije kompanije, kaže profesor na London Business Schoolu

K

ako biti konkurentan, uspjeti u globalnoj gospodarskoj utakmici i ostvariti razvoj temeljen na inovacijama pitanja su s kojima se suočavaju brojni poduzetnici, oni koji tek počinju, ali i oni vrlo uspješni čije kompanije odlično kotiraju na svjetskim burzama, ističe ugledni profesor London Business Schoola Rajesh Chandy, s kojim smo razgovarali za njegova posjeta Zagrebu prilikom kojega je održao predavanje u sklopu "Advanced Program in Business". Tržište se ne može razvija-

ti bez inovacija koje se stalno događaju, ali malo ih ljudi prepoznaje pa mnoge nikada ne nađu neki oblik primjene, a kamoli komercijalizacije. Chandy je fokusiran na upravljanje inovacijama uzimajući u obzir stratešku ulogu tržišta. Revolucionalizirao je istraživanje inovacija te dokazao kako one ne ovise toliko o financijskim mogućnostima poduzeća koliko o korporativnoj kulturi, ponajprije spremnosti na kanibalizaciju investicija.

Komercijalizacija

Tehnološke inovacije, ističe, same po sebi nisu radikalne,

takvima postaju samo kada predstavljaju i značajnu korist za potrošača. Tvrtke nerijetko guše svoje zaposlenike i zbog različitih unutarstrukturnih pogrešaka u vođenju i upravljanju, sujete šefova i mnogih drugih problema, inovacije padaju na dno prioriteta, što na kraju dovodi do stagnacije kompanije, a vrlo često i do njezina neuspjeha. Kultura inovacija iznimno je važna u svakoj kompaniji, a njihova komercijalizacija iznimno je teška. Inovacije uzimaju ideju iz jednog konteksta, bio on gospodarski ili kulturološki, i pretaču ga u neki drugi kontekst. To se s jedne strane može odnositi na neku geografsku odrednicu, državu ili regiju, a zapravo znači da je i tu potrebna inovacija kako bi se ta ideja uopće primijenila. Drugi je oblik kada se postojeća tehnologija iz jednog konteksta, odnosno načina korištenja, preslika u drugi. Slično je i kod inovacija koje se prelijevaju iz jedne industrijske grane u drugu. Kao primjer Chandy navodi uspjeh mobilnog plaćanja putem SMS-a u Keniji, koja je jedna od najsiromaš-

nijih država u svijetu. I dok se na zapadu, primjerice, takav oblik plaćanja teško primjenjuje, u Keniji zbog načina funkcioniranja platnog i bankarskog sustava čak 70 posto radno aktivnih građana koristi mobilne telefone, odnosno SMS za transfer novca. "Kenijci koji žive u najsiromašnijim dijelovima glavnoga grada Nairobija više koriste mobilno bankarstvo od stanovnika Silicijske doline", objašnjava Chandy. Razlog takvog korištenja mobilnog bankarstva leži u činjenici da 85 posto Kenijaca nije imalo bankovni račun, za razliku primjerice od stanovnika Londona. Stoga je potreba kreirala priliku za razvoj posebnog načina prijenosa novca i tu se krije uspjeh te vrlo jednostavne inovacije.

etičko upravljanje

Pružiti ideje o tome kako povećati inovativnost poduzeća, bez potreba za značajnim resursima, neprocjenjiv je doprinos regionalnim poduzećima koja se bore s krizom kroz povećanje efikasnosti, što najčešće implicira otpuštanja, objašnjava Chandy.

Stvaranjem vrijednosti kroz inovacije poduzeće stvara veću vrijednost za potrošače uz istodobno stvaranje konkurentske prednosti. S obzirom na to da je inovacija snažan pokretač rasta i produktivnosti koji može rezultirati izvanrednim uspjehom i bogatstvom, ali i potpunim krahom, Chandy pojašnjava da su klju��ne dimenzije inovacija stvaranje vrijednosti kroz inovacije te razvoj korporativne kulture temeljene na inovacijama. No, ne smiju se zaboraviti ni imitacije i poslovni modeli za tržišta u razvoju, kao ni etičko upravljanje u koruptivnom okolišu. "Smatram da je vrlo važno da se inovacije iskoriste za kvalitetan i održiv gospodarski rast, za koji je najvažnije da bude što je moguće stabilniji i donosi kontinuiran rast gospodarstva. Uvijek će biti uspona i padova, ali važno je da su padovi mali, jer bolje je rasti umjerenim stopama nego prebrzo, što je u konačnici vrlo teško ekonomski ostvarivo", zaključuje Chandy.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr


ZAKLADA

Za suradnju gospodarstva i znanosti 2 milijuna kuna Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost raspisao je nove natječaje za 7 programa znanstvenih istraživanja namijenjenih istraživačima na svim razinama. Do 7. listopada 2011. primaju projektne prijedloge za natječaje Postdoc, Stipendije za doktorande i Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja, a do 28. listopada za natječaje Istraživački projekti, Suradni istra-

živački programi, Partnerstvo u istraživanjima i Uspostavne potpore. Kroz te programe zaklada će u usavršavanje mladih znanstvenika u inozemstvu uložiti dva milijuna kuna. Više od dva milijuna kuna namijenjeno je osamostaljivanju mladih i uspješnih znanstvenika u Hrvatskoj. Za projekte kojima se potiče suradnja znanosti i gospodarstva zaklada je na-

mijenila 2,5 milijuna kuna. Za financiranje projekata iskusnih znanstvenika rezervirano je najviše - 27 milijuna kuna. Ukupno će zaklada ove godine kroz navedene programe dodijeliti više od 39 milijuna kuna. Zakladu je 2001. osnovao Sabor, a od 2008. članica je Europske znanstvene zaklade (European Science Fundation), krovne organizacije koja okuplja 78 zaklada. Od raspisivanja prvoga natječaja 2004. godine Hrvatska zaklada za znanost financirala je više od 350 projekata. B.hr

a inovacije

TWINNING PROJEKT

Medicinske sestre obrazovane po mjeri EU U Ministarstvu zdravstva službeno je završen "twinning projekt" "Podizanje znanja i vještina medicinskih sestara i primalja i ujednačavanje obrazovnog programa s Direktivom EK". Projekt s proračunom od 230.000 eura provodio se u suradnji sa stručnjacima iz Finske, a svrha mu je bila analizirati hrvatske obrazovne programe s Direk-

NOVA USLUGA

Karijerno savjetovanje na pučkim učilištima Projekt je vrijedan 115,9 tisuća eura i većim dijelom ga financira Europska unija

RAJESh ChANDy, profesor na London Business Schoolu 

Snimiodražentomić

IZ BIOGRAFIJE

Član savjeta američke vlade za inovacije Chandy je član ekonomskoga savjetodavnog vijeća američke vlade za inovacije u 21. stoljeću zajedno s menadžerima vodećih svjetskih korporacija poput Stevea Ballmera, glavnog izvršnog direktora Microsofta, Georgea Buckleya iz 3M-a, Michaela Eskewa iz UPS-a, Johna Menzera, prvog čovjeka Wal Marta, te Samuela J. Palmisana, glavnog izvršnog direktora IBM-a. Urednik je inovacija i poduzetništva u prestižnom znanstvenom časopisu Management Science.

tivom EK. Projekt je trajao šest mjeseci, financirala ga je EU sa 207.000 eura, a Hrvatska sa 23.000. Državni tajnik Ante-Zvonimir Golem naglasio je kako je, unatoč kritikama pri uvođenju petogodišnjeg obrazovanja za zanimanje medicinske sestre, tijekom ovogodišnjih upisa u srednje škole vladao velik interes za upis u medicinske škole. H

Uspostavljanje nove usluge u pučkim otvorenim učilištima, odnosno kvalitetnog savjetovanja za planiranje i razvoj karijere, cilj je projekta "Karijera i obrazovanje u skladu - za sve", koji provodi Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta (HZPOU). U sklopu tog projekta jučer je u Velikoj Gorici održan okrugli stol o temi "Ulaganjem u obrazovanje zaposlenika do održive konkurentnosti poslodavaca", na kojem su, među ostalim, predstavljeni rezultati provedenih analiza obrazovne ponude i kapaciteta pučkih otvorenih učilišta u Šibensko-kninskoj i Zagrebačkoj županiji. Naime, partneri HZPOUa u projektu su tvrtka Selectio, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Šibenik te portal MojPosao, a suradnik u projektu je HZZ PS Zagreb. Projekt je vrijedan 115,9 tisuća eura i većim dijelom ga financira Europska unija, dok ga HZPOU i partneri sufinanciraju sa 15,48 posto iznosa.

Europska praksa

"Usluga karijernog savjetovanja koju ovim projektom uvodimo u našim ustanovama za obrazovanje odraslih, pučkim otvorenim učilištima, sastavni je dio djelat-

nosti obrazovanja odraslih u razvijenim državama", naglašava Damir Matković, predsjednik Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta. Za korisnike obrazovanja odraslih, kako pojedince tako i poslodavce, objašnjava, ta je usluga važna jer se uz stručnu pomoć osigurava izbor onoga programa obrazovanja koji na najbolji način osigurava ostvarivanje obrazovne potrebe, što znači da se odabirom odgovarajućeg programa obrazovanja postižu i drugi učinci - uštede vremena i novca, odnosno troškova. Usluga podrazumijeva i kvalitetnu, obuhvatnu informaciju o dostupnoj obrazovnoj ponudi na određenom području. Prema sadašnjoj praksi, korisnici programa na različite su načine dolazili do informacija o obrazovnoj ponudi i sami se snalazili u odabiru programa, navodi Matković.

14 učilišta

Projektom su obuhvaćeni polaznici 14 otvorenih učilišta u Zagrebu, Zagrebačkoj i Šibensko-kninskoj županiji te 20 zaposlenika tih učilišta. Glavne su aktivnosti povećanje zapošljivosti pojedinca kroz cjeloživotno učenje te povećanje kapaciteta pučkih učilišta za podršku u karijernom razvoju.

I. Habjanec


L'OREAL ADRIA

> karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 12/7/2011

B. Streller prva žena na čelu tvrtke Brigitte Streller postala je nova generalna direktorica L'Oreala Adria te prva žena koja je došla na čelo te tvrtke. Zamijenila je Julia Quirogu. Ova Austrijanka cijelu je karijeru dio Grupe L'Oreal, više od 22 godine. Prvo se pridružila L'Orealu u Austriji, zatim se preselila u Pariz, gdje je

radila kao koordinatorica marketinških aktivnosti za diviziju proizvoda široke potrošnje, koja uključuje brendove L'Oreal Paris, Garnier i Maybelline NY. Od 1995. direktorica je marketinga divizije proizvoda široke potrošnje u Austriji te je 1999. karijeru nastavila kao generalna direktorica za istu diviziju. Od 2004. godine upravlja L'Orealom u Srbiji i Bugarskoj, a od 1. srpnja svom dosadašnjem poslovanju dodala je i izazovnu vodeću poziciju u L'Orealu Slovenija i L'Orealu Adria. I. H.

ZAPOSLENA

V. Demarin žena godine

BRIGITTE STRELLER u L'Orealu radi više od 22 godine arhiva buSineSS.hr

Titulu Žene godine u izboru časopisa Zaposlena, pod pokroviteljstvom Ureda za ravnopravnost spolova RH, ove je godine ponijela akademkinja Vida Demarin, predstojnica Klinike za neurologiju KB-a Sestara milosrdnica. Nominirane su bile i Olinka Vištica, Jadranka Boban Pejić, Vesna Pavletić, Ivana Drčec, Nada Matošević Orešković i Lea Dekleva. B.hr

Strukovnim obrazovanjem do konkurentna gospodarstva ZEMLJA NEZNANJA Manje od 5 posto zaposlenih pohađa neki oblik obrazovanja odraslih, a manje od trećine poslodavaca zadovoljno je ishodom obrazovanja mladih koje zapošljavaju

H

rvatsko gospodarstvo neće se moći osloniti samo na obrazovanje stečeno na fakultetima i drugim visokim školama, već prije svega na strukovno obrazovanje, koje će na tržište radne snage donijeti vrlo kvalitetan, brzo zapošljiv i kadar s visokim primjenjivim znanjem, moglo se čuti na prošlotjed-

noj konferenciji o jačanju institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma. Kako je istaknula stručnjakinja za tržište rada Sanja Crnković Pozaić, kako bi se to uspjelo, potrebno je planiranje kvalifikacija za konkurentna znanja i vještine. U budućnosti, smatra Crnković Pozaić, problem neće biti ne-

››

dostatak radnih mjesta, već nedostatak vještina i znanja. Inovativnost i poduzetništvo moraju postati filozofija života i rada te preduvjet za globalnu konkurentnost, smatra Sanja Crnković Pozaić, prema čijem je mišljenju glavni hrvatski problem to što obrazovni sustav ne daje kvalifikacije za život i rad. Kada se tome doda da je veza znanosti, obrazovanja i gospodarstva u najvećem broju slučajeva posve slučajna, da je sustav promicanja inovacija sićušan i nema sluha za inovatore te da se biraju podobni, a ne sposobni, jasno je da nemamo mogućnost napretka.

Analiza sektora

Da je "Hrvatska zemlja znanja" samo floskula, potvrdile su i brojke koje je iznijela Sanja Crnković Pozaić: manje

U budućnosti problem neće biti nedostatak radnih mjesta, već nedostatak vještina i znanja Sanja Crnković Pozaić, stručnjakinja za tržište rada Snimio hrvoje knez

››

od 5 posto zaposlenih pohađa neki oblik obrazovanja odraslih, a manje od trećine poslodavaca zadovoljno je ishodom obrazovanja mladih koje zapošljavaju. U našem se obrazovnom sustavu, istaknula je, mlade, ali i one starije, ne uči razmišljati i primjenjivati razmišljanja i ideje. Kako bi se sve to promijenilo, potrebno je poticati strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, no to neće biti moguće bez analize pojedinih gospodarskih sektora i potreba za znanjem i vještinama, ističe Mislav Balković, predsjednik sektorskog vijeća za elektrotehniku i računalstvo i dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo.

Apsurdi računalstva

Udjel sektora elektrotehnike i računalstva u ukupnoj

Unatoč potrebama gospodarstva, smanjuje se interes za elektrotehniku i računalstvo MiSlav Balković, Visoka škola za primijenjeno računarstvo 

Snimio hrvoje dominić

zaposlenosti iznosi samo 4,53 posto. Zanimljivo je, napominje Balković, da se u podsektoru računalstva uz 3,83 posto od ukupno zaposlenih generira 27 milijardi kuna prihoda, dok u podsektoru elektrotehnike uz 4,59 posto zaposlenih u ukupnoj masi zaposlenih generira čak 45 milijardi kuna prihoda. Iako svi indikatori govore o potencijalu sektora elektrotehnike i računalstva i potrebama gospodarstva za strukovnim obrazovanjem za ta zanimanja, interes prilikom upisa sve je manji iako svi koji završe takvo strukovno obrazovanje imaju priliku za brzo i kvalitetno zapošljavanje, upozorio je Balković. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr


OGLAS


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

bROJkA

725

tisuća kuna predviđeno je za isplatu udjela u dobiti Upravi Uljanik plovidbe na čijem je čelu Dragutin Pavletić

business.hr Utorak 12/7/2011

DIVIDENDA

kuna predviđeno je za isplatu udjela u dobiti Upravi Uljanik plovidbe na čijem je čelu Dragutin Pavletić. Iznos od 33 milijuna kuna raspoređuje se na ime dividende dioničarima, od kojeg je na ime predujma dividende isplaćeno 18,9 milijuna kuna. Dioničarima se također predlaže da 37,8 milijuna kuna ode u neraspoređenu dobit. Posljednja cijena ove dionice na Zagrebačkoj burzi iznosila je 580 kuna. B. St.

Uljanik isplaćuje 33 milijuna kuna

Iz pulskog brodara Uljanik plovidbe pozvali su na glavnu skupštinu koja će se održati 24. kolovoza, a na kojoj će se među ostalim odlučivati i o raspoređivanju prošlogodišnje neto dobiti, koja je iznosila 75,6 milijuna kuna. Tako se predlaže da se milijun kuna dodijeli radnicima jednokratnom podjelom trezorskih zapisa, a 725.629

zbOG mERcATORA

kazne Laškom i Unionu Pivovarne Laško i Union, Radenska i Infond holding u stečaju morat će platiti 670.000 eura kazne zbog usklađenog djelovanja radi uspostavljanja nadzora nad Mercatorom, odlučio je u petak ljubljanski Viši sud. Time je pravomoćna postala odluka Agencije za tržište vrijednosnih papira, slovenskog tržišnog regulatora, iz prosinca 2008. godine. B.hr

Europska unija prip otpis dijela grčkih du Europski čelnici sastali su se u ponedjeljak nakon što je rasprodaja talijanskih dionica upozorila na širenje krize na tu zemlju, čije je gospodarstvo treće najveće u eurozoni, ali i kako bi raspravili o pružanju dodatnih 120 milijardi eura pomoći Grčkoj. Prema informacijama koje su objavili svjetski mediji, ministri financija raspravljali su o dvije opcije - programu otkupa grčkog duga i smanjenju kamata po kojima se toj zemlji odobrava pomoć. Navedene opcije isključuju francuski prijedlog prema kojemu bi se grčki dug trebao 'zarolati' u bankama, što je scenarij koji bi svjetske rejting agencije označile kao default. Europska središnja banka prošli je tjedan u dogovoru o drugom planu spašavanja posrnule Grčke upozorila kako

HERmAN VAN ROmPUy, predsjednik EU, tvrdi kako Italija nije u krizi, već se samo traži rješenje za problem grčkog duga

restrukturirane grčke obveznice neće prihvaćati kao zalog za daljnje posuđivanje ako rejting agencije ostvare svoje prijetnje i proglase default ili djelomični default te zemlje.

Rizik od zaraze

Značilo bi to uskratiti grčkim bankama novac na koji računaju, čime bi se povećao rizik

arhiva business.hr

NIJE DEFAULT, NEGO OTPIS Francuski prijedlog da se potraživanja banaka od Grčke 'zarolaju' tako da banke pričekaju još nekoliko godina pada u drugi plan, a umjesto toga ministri financija EU kalkuliraju o tome da milijarde grčkog duga otpišu, a na preostali dug spuste kamatu

od zaraze ostalih gospodarstava eurozone pa se svjetski analitičari nadaju da će ECB vremenom promijeniti mišljenje. Njemačka, Nizozemska, Austrija i Finska odlučne su pak u svom stavu da banke, osiguravatelji i ostali privatni ulagači u grčke državne obveznice trebaju podnijeti dio tereta u drugom zajmu,

bROJkA

120

milijardi eura trebao bi iznositi drugi veliki zajam Grčkoj kako bi je se spasilo od posvemašnjeg bankrota

koji se procjenjuje na oko 120 milijardi eura. No nakon višetjednih iscrpljujućih pregovora dogovora još nema na pomolu. Iako su čelnici ustrajali na tomu da glavna tema sastanka bude upravo Grčka, neslužbeno se moglo doznati kako će se raspravljati o situaciji u Italiji, čiji je udjel duga u BDP-u drugi najveći


9,5 MIlIJUNA kN

Imex banka povećala dobit

Imex banka je u prvom polugodištu ostvarila dobit od 9,5 milijuna kuna, što je 16-postotni porast u odnosu na isto razdoblje lani, objavili su iz banke u ponedjeljak. Prema podacima koje iznose, ukupni prihodi u prvih šest mjeseci ove godine porasli su za 12 posto, na 74,4 milijuna kuna. Na dan 30. lipnja ove godine imovina banke porasla je za 29,50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i

iznosi 1,8 milijardi kuna. Ukupni depoziti iznose 1,44 milijarde kuna, od čega se na štednju građana odnosi 1,05 milijardi kuna, tako da je ostvaren porast od 33 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Stanje ukupnih kredita krajem lipnja iznosilo je 1,37 milijardi kuna, što je 34,5-postotni rast u odnosu na isto razdoblje lani, ističu iz Imex banke i navode kako krediti pravnim osobama predstavljaju 90 posto ukupno odobrenih kredita, a krediti stanovništvu imaju udjel od 10 posto. B.hr

prema ugova se kontrolirao proračunski deficit. Nakon crnog petka, koji je obilježila rasprodaja talijanskih dionica, tamošnji tržišni regulator uveo je niz restrikcija kojima bi se trebale spriječiti špekulacije na tržištu. Nove mjere koje ostaju na snazi do 9. rujna nalažu trgovcima da izvijeste o aktivnostima 'short sellinga' koje uključuju dionice u vrijednosti najmanje 0,2 posto kapitala neke kompanije te o svim daljnjim nalozima čija vrijednost iznosi 0,1 posto ili više kapitala tvrtke.

PoslJedICe nereda još nisu nestale s ulica Atene

arhiva business.hr

krah indeksa

u eurozoni pa bi tu zemlju lako mogla zahvatiti grčka groznica. Ministri financija eurozone navodno se žele uvjeriti da Italija čini sve kako bi obuzdala bujanje duga, a posebno ih brine Berlusconijev negativan odnos prema talijanskom ministru financija Giuliju Tremontiju, koji se zalaže za duboke rezove u trošenju kako bi

Razlika u prinosima na talijanske 10-godišnje državne obveznice i na referentne njemačke dosegnula je u petak najvišu vrijednost od uvođenja eura za oko 2,45 postotnih bodova pa su prinosi na talijanske obveznice iznosili 5,28 posto. Dionice najveće talijanske banke UniCredita pale su u petak 7,9 posto, a glavni talijanski burzovni indeks potonuo je 3,5 posto. Ako i Italiji zatreba pomoć Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, procjenjuje se da bi se sredstva Europskog fonda za financijsku stabilnsot (EFSF) morala povećati na 1,5 bilijuna eura. B.hr

bRoJkA

1500 dionica Podravke minimalni je udjel za koji će se moći natjecati ponuditelji u javnoj ponudi koju je raspisala brokerska kuća Intercapital

10,6% PodRAVke

mogu ih podnijeti za najmanje 1500 dionica. Kupac može ponuditi i cijenu za kupnju cijelog paketa, po principu 'sve ili ništa', ili dijela paketa s tim da će Interkapital je službeno objavio se naknadno odlučiti koliki se natječaj za kupnju 576.880 dio- dio dionica alocira pojedinom nica Podravke, koje predstavlja- ponuđaču. Odluke će se doniju 10,6 posto udjela u temeljnom jeti nakon zatvaranja knjige ponuda 19. srpnja u 15 sati, a bit će kapitalu, izvijestila je Podravka važeće samo ako svih 576.880 Zagrebačku burzu. Riječ je o dionicama koje su zavr- dionica dobije ponude. Princip za odabir kupaca bit će najvešile u vlasništvu OTP banke naća moguća cijena. Nakon odakon što su menadžeri Podravke "zaglavili" iza rešetaka u Reme- bira na natječaju kupci će imati samo tri dana da plate punu citincu. Ponude će se primati do jenu za dionice. B.hr 19. srpnja, a potencijalni kupci

Fimin dio na bubnju do 19. 7.

PRIVATIZACIJA

Rumunjska prodaje udjel u Petromu Proračunskim deficitom stisnuta rumunjska vlada odlučila je prodati putem javne ponude gotovo 10 posto naftne kompanije Petrom, čime će njezin udjel spasti na oko 12 posto Rumunjska je u ponedjeljak na burzi u Bukureštu ponudila na prodaju 9,84 posto dionica naftne grupe Petrom i očekuje se da bi tom transakcijom mogla ostvariti 610 milijuna eura prihoda. U prodaji se našlo 5,5 milijardi dionica Petroma, pri čemu ih je 15 posto rezervirano za tvrtke koje se bave maloprodajom energenata.

Među većim je dioničarima rumunjske tvrtke austrijski OMV, čiji udjel iznosi 51 posto, a 2004. za njega je platio samo 1,5 milijardi eura. Trenutačno se tržišna vrijednost Petroma procjenjuje na 5,3 milijarde eura. Rumunjska je država vlasnik 21 posto udjela, a dodatnih 20 posto pripada investicijskom fondu Proprietatea, koji je osnovan radi isplate kompenzacija rumunjskim građanima za imovinu oduzetu u komunizmu. Petrom je najveća naftna i plinska grupa u istočnoj Europi, raspolaže velikim rezervama i vlasnik je 540 benzinskih postaja u

Rumunjskoj i 270 u susjednoj Moldaviji, Bugarskoj i Srbiji. Vlada planira ove godine ponuditi na prodaju 10-postotne udjele u kompaniji za nuklearnu energiju Nuclearelectrica i u hidroenergetskoj tvrtki Hidroelectrica te 15postotne udjele u tvrtki za prijenos električne energije Transelectrica, tvrtki za prijenos plina Transgaz i proizvođaču plina Romgaz. Premijer Emil Boc kazao je u subotu da je cilj navedenih djelomičnih privatizacija konsolidacija rumunjskoga gospodarskog oporavka nakon dvogodišnje recesije.

B.hr


investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Zagrebačke banke ne zna za pad već sedam dana, a u ponedjeljak je rasla po stopi od 3,63 posto. Ukupnim prometom od 1,4 milijuna kuna zauzela je drugo mjesto po likvidnosti na domaćem tržištu kapitala u ponedjeljak. Zaba je velikim rastom i pozitivnim trendom stigla na najviše cjenovne razine u posljednje gotovo tri godine. U ponedjeljak su ukupno 4694 dionica promijenile vlasnika.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Zagrebačka banka Dom holding Đuro Đaković holding AD Plastik HUP - Zagreb Ericsson Nikola Tesla Podravka prehrambena industrija d.d. Atlantska plovidba d.d. SN holding Luka Ploče Ingra Luka Rijeka Dalekovod Belje Viro tvornica šećera d.d. Institut IGH Uljanik plovidba Končar - elektroindustrija Adris grupa Magma d.d. Petrokemija Hidroelektra niskogradnja Fima validus Banka Brod Dioki d.d. Privredna banka Zagreb Valamar grupa Atlantic grupa Veterina d.d. PIK-Vinkovci Dukat Jadroagent Kraš, prehrambena industrija Tankerska plovidba Viadukt Čakovečki mlinovi Ledo Banka Brod Croatia osiguranje d.d. Finvest Corp Imunološki zavod Atlas nekretnine Vupik Lucidus dioničko Kaštelanski staklenici Koestlin Končar Jadroplov d.d. Liburnia Riviera Hoteli Elektroprojekt, projekt., konz. i inž. d.d. Solaris Konzum Tehnika OT-optima telekom d.d. Turisthotel Uljanik d.d. Riviera Poreč Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Žitnjak Zvečevo, prehrambena industrija Rabac, ugostiteljstvo i turizam HTP Korčula Slobodna Dalmacija Transadria Jadranski naftovod Istraturist Umag d.d. Slatinska banka Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. IPK Kandit Podravska banka

+ Dom holding je u ponedjeljak zabilježio najveću stopu pada među 10 najtrgovanijih izdanja. Ta je dionica ujedno bila jedna od triju izdanja koja su u ponedjeljak zabilježila promet veći od milijun kuna. Time se Dom holding samo jedan dan zadržao na razini iznad 80 kuna, a velikom stopom pada vratio se na razine iz sredine lipnja. Ukupno se u ponedjeljak trgovalo sa 15.791 dionicom.

Redovan promet: 13.965.726,52 Kn

CROBEX: -0,59%

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

255.53 302.99 77.62 62.00 127.00 1,299.00 1,411.07 319.20 631.14 185.01 1,025.00 15.02 172.00 225.00 95.25 453.08 1,595.00 575.52 635.00 255.38 7.76 192.64 129.00 10.19 6,100.00 60.51 580.00 63.10 696.00 64.21 275.00 620.00 650.01 467.31 1,311.00 237.94 3,901.07 5,800.00 3,700.00 5,500.00 170.00 112.51 42.00 71.20 21.30 2,400.00 250.00 1,371.00 135.00 1,852.88 750.00 359.00 205.19 1,441.12 40.00 975.00 66.12 220.00 17.38 145.00 116.25 235.01 73.98 20.63 750.01 2,899.99 284.89 110.32 19.95 203.00 479.98

257.00 325.00 82.00 65.01 129.97 1,350.00 1,425.00 323.99 642.07 195.00 1,079.00 15.33 176.60 231.77 98.39 457.11 1,639.87 580.00 635.03 257.10 8.18 196.88 130.21 10.60 6,100.00 64.00 580.00 64.00 703.00 68.00 275.00 630.01 650.01 475.00 1,312.00 248.89 3,901.07 5,802.01 3,700.00 5,500.00 181.01 130.01 43.52 73.30 24.98 2,411.00 250.00 1,371.00 135.05 1,900.00 750.00 381.00 205.19 1,448.00 40.50 975.00 66.12 220.00 20.10 145.00 116.25 235.01 73.98 20.63 750.01 2,899.99 284.89 110.32 19.98 203.00 479.98

255.54 314.00 78.30 63.15 128.90 1,349.00 1,417.00 320.00 632.00 189.99 1,045.00 15.18 175.00 225.50 96.50 453.08 1,617.00 578.00 635.00 256.00 7.76 192.64 129.00 10.50 6,100.00 60.55 580.00 64.00 696.00 64.21 275.00 630.00 650.01 475.00 1,311.00 248.89 3,901.07 5,800.00 3,700.00 5,500.00 170.00 112.51 42.00 71.20 24.98 2,400.00 250.00 1,371.00 135.00 1,852.88 750.00 381.00 205.19 1,441.12 40.00 975.00 66.12 220.00 20.10 145.00 116.25 235.01 73.98 20.63 750.01 2,899.99 284.89 110.32 19.95 203.00 479.98

-0.71% 3.63% -4.51% -3.59% -0.08% 7.92% -0.28% -1.22% -1.71% 5.50% -3.15% -0.59% -2.77% -1.96% -1.43% -0.48% -1.40% -0.34% -2.25% -0.55% -3.00% -2.92% -0.92% 3.96% 74.29% -2.65% 1.75% 1.43% -0.57% -10.20% 9.56% -3.08% 0.00% 0.00% -0.68% 8.69% 0.00% -0.09% -1.14% -1.42% -15.00% -16.65% -4.55% 0.27% -6.96% -0.62% 0.00% 3.08% -0.74% -2.48% -6.60% 6.13% 0.00% -5.06% -0.62% 0.00% -0.02% -4.34% -1.86% 3.57% 0.08% -4.08% 5.69% -10.30% -5.06% -0.52% -0.04% 0.01% 0.00% 1.50% 0.00%

12,537 4,694 15,791 15,414 6,226 535 463 1,671 697 1,962 303 17,863 1,347 922 1,918 400 102 244 200 478 10,755 368 505 6,100 10 946 100 841 71 738 150 60 55 73 26 132 6 4 6 4 120 150 445 258 710 6 55 10 100 7 17 30 50 7 250 10 91 25 276 36 43 20 50 170 4 1 10 18 96 6 1

3,212,248.65 1,457,600.84 1,246,486.73 984,788.34 796,413.72 718,972.61 656,515.40 536,171.95 443,542.35 369,323.95 319,786.12 269,459.80 233,968.97 208,401.21 185,177.25 182,002.19 164,508.13 140,758.78 127,004.01 122,463.00 85,301.35 71,570.42 65,570.85 63,123.10 61,000.00 59,431.15 58,000.00 53,313.79 49,706.15 48,761.23 41,250.00 37,300.02 35,750.55 34,413.36 34,094.00 32,116.12 23,406.42 23,205.01 22,200.00 22,000.00 21,199.59 19,163.00 18,742.50 18,494.63 16,133.56 14,431.02 13,750.00 13,710.00 13,501.05 13,111.52 12,750.00 11,050.00 10,259.50 10,113.24 10,022.35 9,750.00 6,016.92 5,500.00 5,461.48 5,220.00 4,998.75 4,700.20 3,699.00 3,507.10 3,000.04 2,899.99 2,848.90 1,985.76 1,916.70 1,218.00 479.98

20,925.80 20,111.19 584.68 204.42 541.33 635.89 1,886.95 1,734.40 881.97 507.27 232.63 113.85 1,046.58 517.25 792.79 628.27 256.42 335.24 1,633.30 1,736.73 37.82 643.63 80.48 28.37 66.70 244.75 11,063.37 402.92 2,320.67 118.46 87.24 1,890.00 72.05 652.47 821.19 113.70 409.61 1,276.99 9.42 1,691.79 105.02 25.35 140.10 107.19 63.23 272.62 32.57 266.23 220.95 560.76 67.35 235.35 4,658.40 273.03 112.80 384.89 147.86 803.77 10.17 29.82 35.78 237.88 31.62 107.71 21.57 2,154.25 1,331.86 101.38 38.32 145.16 320.99

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana Najniža Najviša 252.00 200.00 27.87 22.55 85.10 1,115.16 1,181.00 257.85 631.14 135.01 1,025.00 11.00 161.54 217.00 54.00 290.37 1,106.00 533.50 430.00 242.21 6.00 105.50 119.00 5.00 3,000.00 60.08 461.06 28.68 686.51 54.03 179.00 310.02 528.00 370.00 1,140.00 190.00 2,950.00 4,720.12 2,205.01 4,502.00 85.00 51.52 27.00 41.77 14.03 612.00 201.00 975.00 127.00 1,852.88 650.00 171.00 147.00 871.01 25.00 545.00 61.11 140.00 15.16 76.10 84.32 71.00 57.00 20.01 600.02 2,380.00 240.04 98.00 11.14 126.51 400.00

315.99 325.00 95.99 72.00 152.00 1,595.99 1,650.00 343.97 905.00 245.00 1,900.00 27.38 267.02 337.00 118.99 507.77 2,500.00 662.00 699.48 305.00 69.90 209.89 197.89 14.50 6,100.00 99.00 708.00 72.00 829.99 79.98 319.90 675.00 711.99 497.02 1,490.00 346.00 4,000.00 6,900.00 3,742.78 6,299.00 311.97 150.00 66.85 108.90 33.33 4,990.00 298.99 2,299.95 176.84 2,697.00 990.00 381.00 225.50 1,614.00 45.00 1,105.00 130.00 259.65 22.98 163.85 164.00 250.00 99.97 60.00 3,197.00 3,520.00 380.00 132.37 27.00 235.00 480.00


REgIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com Najniža

KRKA PETROL MERCATOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA GORENJE SALUS NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S AGROGORICA AKTIVA NALOZBE TELEKOM SLOVENIJE PIVOVARNA LASKO KD GROUP NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER ZAVAROVALNICA TRIGLAV

BANJALUČKA BURZA

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

59,90 211,00 162,50 104,00 9,20 300,00 0,60 5,95 3,80 72,50 9,99 41,90 6,50 12,60 13,90

60,50 220,00 165,00 104,01 9,40 300,00 0,61 5,95 3,90 73,00 10,15 42,00 6,58 12,75 14,50

60,00 218,50 162,60 104,00 9,36 300,00 0,61 5,95 3,80 72,90 10,01 42,00 6,52 12,60 13,90

Promet

valuta: EUR - euro 60,09 218,32 163,77 1,04 9,27 300,00 0,61 5,95 3,87 72,85 10,03 41,97 6,55 12,61 14,15

-0,25 % 9390 3,55 % 442 -1,22 % 292 -0,04 % 42821 -0,11 % 3960 1,69 % 110 -1,45 % 24276 1,71 % 2000 0,00 % 2698 1,25 % 137 11,22 % 689 0,00 % 100 -1,18 % 588 0,80 % 282 -0,71 % 177

564.241,94 96.498,50 47.821,00 44.535,25 36.725,75 33.000,00 14.699,97 11.900,00 10.452,40 9.980,55 6.909,14 4.197,10 3.852,24 3.556,95 2.505,70

Petrol

100,02 30,01 87,80 36,50 1,55 35,92 6,05 0,40 0,37

100,02 30,50 88,00 37,00 1,57 36,05 6,15 0,40 0,37

100,02 30,01 87,80 37,00 1,57 36,05 6,15 0,40 0,37

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB CCNB JESV SJPT AERO ENHL A2015 SIDP MTLC A2012 JMBN GMON AGBC AIKBPB

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Cacanska banka a.d. Cacak Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Soja protein a.d. Becej Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Šidprojekt a.d. Šid Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2012K Jubmes a.d. Beograd Goša montaža a.d. Velika Plana Agrobacka a.d. Backa Topola AIK banka a.d. Niš

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK GRNT TPLF RMDEN10 TEL MTUR RMDEN09 SPAZ STIL MPT SBT RMDEN04 OKTA

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 SKOPSKI PAZAR SKOPJE Stil a.d. Kraljevo MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 OKTA SKOPJE

39,99 80,00 92,01 42,00 66,00 97,11 30,99 70,10 79,00

707,00 2.970,00 15.300,00 6.100,00 761,00 553,00 780,00 82,30 310,00 2.450,00 95,10 12.998,00 3.200,00 1.700,00 1.250,00

3.650,00 4.400,00 591,00 3.700,00 87,40 501,00 2.900,00 87,80 6.000,00 190,00 25.500,00 2.550,00 93,50 1.850,00

40,00 80,00 92,01 42,00 66,00 97,11 31,00 70,10 79,00

40,00 80,00 92,01 42,00 66,00 97,11 31,00 70,10 79,00

100,02 0,00 % 10000 1.000.200,00 0,30 -0,56 % 266824 80.338,90 0,79 0,34 % 95326 75.495,81 0,37 1,34 % 48700 17.970,00 1,57 0,64 % 5313 8.325,78 0,36 0,17 % 16481 5.934,06 6,14 0,00 % 776 4.761,68 0,40 0,00 % 3382 1.352,80 0,37 18,01 % 3000 1.101,00 40,00 80,00 92,01 42,00 66,00 97,11 31,00 70,10 79,00

0,00 % 0,00 % 0,00 % -0,02 % -1,49 % -0,40 % 0,00 % 0,01 % -0,01 %

58532 29152 16979 30568 13597 8080 18750 5500 3750

2.341.269,55 2.332.160,00 1.562.237,79 1.283.856,00 897.402,00 784.648,80 581.240,82 385.550,00 296.250,00

Ponedjeljak je bio dobar dan za dioničare slovenske naftne kompanije Petrol čija je dionica skočila 3,55 posto, zaustavivši se na 218,5 eura, dok je promet od 96.500 eura bio dovoljan za drugo mjesto na popisu najlikvidnijih u Ljubljani. Tijekom dana cijena te dionice kretala se u rasponu od 211 do 220 eura, a zadanja zabilježena ostala je na razini od 218,5 eura. Ljubljanski indeks SBI TOP nastavio je prošlotjedni pozitivan trend.

Treća najlikvidnija u Ljubljani s prometom koji nije premašio 50.000 eura bila je dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca Mercatora, no titulu gubitnice dana zaslužila je padom cijene od 1,22 posto, na 162,6 eura. Slovenski sud u ponedjeljak je pak Mercatorovim dioničarima Pivovarni Laško i Union, Radenskoj te Infond holdingu u stečaju odredio kaznu od 670.000 eura kazne zbog usklađenog djelovanja radi uspostavljanja nadzora nad tim trgovačkim lancem.

valuta: RSD - srpski dinar

730,00 721,00 718,20 0,70 % 27780 19.951.670,00 3.008,00 3.002,00 3.001,64 0,07 % 5851 17.562.608,00 15.300,00 15.300,00 15.300,00 5,52 % 322 4.926.600,00 6.100,00 6.100,00 6.100,00 0,00 % 539 3.287.900,00 770,00 762,00 763,75 -0,13 % 4170 3.184.849,00 559,00 554,00 553,88 0,18 % 4499 2.491.916,00 785,00 781,00 780,41 0,00 % 1558 1.215.886,00 82,35 82,34 82,34 0,05 % 14200 1.169.269,65 310,00 310,00 310,00 0,00 % 3476 1.077.560,00 2.450,00 2.450,00 2.450,00 0,00 % 250 612.500,00 95,30 95,13 95,22 -0,18 % 4990 475.126,38 31 402.982,00 13.000,00 12.999,00 12.999,42 0,01 % 3.200,00 3.200,00 3.200,00 0,00 % 125 400.000,00 1.700,00 1.700,00 1.700,00 0,00 % 200 340.000,00 1.250,00 1.250,00 1.250,00 7,02 % 200 250.000,00

Mercator

SARAJEVSKA BURZA valuta: BAM - konvertibilna marka FBIHK1B FBIHKE FBIHKD FBIHK1A FBIHKP FBIHKC FBIHK1D FBIHKO FBIHKN

Sarajevo osiguranje -1,64% NKBM -1,18% Kom. banka Skopje -1,03% Krka -0,25% Soja protein -0,13%

+3,55 -1,22

valuta: BAM - konvertibilna marka

KDVO-PA2 DUNAV OSIGURANJE AD BANJA LUKA RSRS-O-E REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 RSDS-O-C REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 RSRS-O-C REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA RSRS-O-B REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZPTP-R-A ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA TOPA-R-A TOP AD BANJA LUKA RITE-R-A R I TE GACKO AD GACKO

Fabrika duhana Sarajevo +2,84% Telekom Slovenije +1,25% NIS +0,7% Telekom Srpske +0,64% AIK banka +0,07%

REgIONAlNI INdEkSI BIRS +1,16% +0,36% 1.029,84 Belex15 FIRS -0,17% 725,87 -0,17% 1.944,40 Belexline MBI10 -0,77% 1.354,08 -0,17% 2.554,52 SASX10 MONEX20 -1,70% 11.430,39 -0,25% 986,46 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u ponedjeljak 11. srpnja 2011. 1.033,97 -0,44% SBITOP 741,07

valuta: MKD - makedonski denar

3.720,00 3.690,01 3.690,01 -1,03 % 413 1.523.975,00 4.400,00 4.400,00 4.400,00 0,00 % 318 1.399.200,00 600,00 599,64 599,64 -0,89 % 1558 934.238,00 3.750,00 3.709,04 3.709,04 -1,62 % 206 764.063,00 88,00 87,99 54,23 0,39 % 13814 749.105,72 505,00 502,56 502,56 -0,47 % 1365 685.997,00 2.900,00 2.900,00 2.900,00 -0,46 % 74 214.600,00 87,80 87,80 54,11 0,11 % 3830 207.236,59 6.000,00 6.000,00 6.000,00 0,00 % 34 204.000,00 193,00 192,05 192,05 -1,51 % 1022 196.271,00 25.900,00 25.764,83 25.764,83 -0,90 % 6 154.589,00 2.550,00 2.550,00 2.550,00 -1,26 % 50 127.500,00 93,50 93,50 57,62 0,32 % 2000 115.243,05 1.850,00 1.850,00 1.850,00 0,00 % 25 46.250,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EuROPSkI INdEkSI WIg20 -1,24% 2.762,57 -1,06% BuX -2,60% 21.952,49 -1,81% ATX -2,57% -2,95% 2.686,30 Stanje indeksa na zatvaranju u ponedjeljak 11. srpnja 2011. -19,72%

FTSE100 5.920,41

dAX 7.219,53

CAC40

3.801,86 MICEX 1.720,81

AMERIčkI INdEkSI djIA -0,49% S&P500 -0,70% 2.657,20 1.343,80 NASdAQ -0,45% Stanje indeksa na zatvaranju u 2.859,81 petak 8. srpnja 2011.

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG MELR SOS2E GRVG SALR NF1N AGOG ATPG TLSG PILR KDHR KBMR LKPG ZVTG

+

Oznaka

Utorak 12/7/2011

+

Powered by

business.hr


investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

NFD Aureus US Algorithm 139,0250

25,65

OTP indeksni

45,5035

23,62

VB CROBEX10

109,0412

22,80

7,1961

17,16

Raiffeisen hrvatske dionice 77,7700

16,60

ST Global Equity

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

42,9895

-10,69

Ilirika Azijski tigar

51,9922

-8,82

NFD Aureus BRIC

26,7131

-4,34

NFD Aureus New Europe 111,7017

-2,89

FIMA Equity

-1,61

77,3397

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

128,9900

13,39

PBZ Global fond

108,1704

12,24

Allianz Portfolio

118,7728

11,56

ICF Balanced

126,2621

10,38

OTP uravnoteženi

114,5648

8,03

ST Balanced

165,4305

-6,40

KD Balanced

8,1127

-1,37

NFD Aureus E. M. B.

80,3429

0,44

AC GBEM

10,7983

0,74

HPB Global

103,1385

1,57

A1 Raiffeisen World Ilirika Azijski tigar Capital Two Ilirika Gold OTP indeksni Raiffeisen hrvatske dionice KD Victoria Raiffeisen Central Europe Erste Adriatic Equity AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) VB CROBEX10 PBZ Equity fond MP-Mena HR Platinum Blue Chip HPB Titan POBA ICO Equity HPB Dionički ZB aktiv OTP MERIDIAN 20 Ilirika JIE FIMA Equity Platinum Global Opportunity HPB Dynamic ZB BRIC+ Erste Total East ZB trend ST Global Equity HI-growth Raiffeisen Emerging Markets

kn € € kn € kn kn kn € € € kn kn kn € € kn kn kn € € kn $ kn € € € kn € €

90,1700 104,4200 51,9922 78,6111 92,3169 45,5035 77,7700 14,4257 62,2600 94,7800 10,6797 109,0412 86,5339 447,5317 85,5923 70,9035 5312,2600 93,2830 100,9800 92,7032 158,9622 77,3397 13,7042 50,3303 100,3500 35,2100 131,3300 42,9895 8,4331 55,9700

0,93 0,81 0,61 0,51 0,48 0,47 0,44 0,39 0,39 0,29 0,29 0,29 0,26 0,25 0,20 0,13 0,13 0,12 0,05 0,02 -0,01 -0,08 -0,10 -0,14 -0,17 -0,20 -0,21 -0,23 -0,23 -0,25

2,40 -2,91 -3,51 1,29 -6,58 1,90 2,05 -1,73 -5,74 1,17 -3,10 -1,55 -2,56 -1,35 3,01 -4,67 -5,02 2,95 -5,36 -3,46 -5,51 1,94 -3,40 -1,97 -6,33 -2,55 -1,09 -4,21 -1,04 -5,84

4,93 -1,53 -16,64 2,51 -4,10 5,85 2,80 1,15 -1,60 3,77 -5,64 3,80 1,00 -11,75 -0,36 -1,57 -5,96 10,84 -3,29 2,01 -9,59 -0,25 -4,80 3,99 -6,67 8,51 -4,19 -5,40 -3,84 -10,05

15,31 9,79 -8,82 15,95 N/A 23,62 16,60 -0,60 4,32 12,49 -0,10 22,80 13,31 5,85 1,00 4,10 -0,31 9,38 6,61 15,53 2,01 -1,61 14,69 0,81 4,77 14,21 4,23 -10,69 4,57 1,75

-3,24 0,56 -14,65 -5,52 N/A -19,94 -8,52 3,06 -7,33 -0,93 2,85 6,08 -2,45 3,42 -4,33 -8,31 -14,80 -1,20 0,19 -2,34 7,16 -3,55 -8,47 -13,17 0,28 -24,19 3,18 -7,58 -1,80 -15,09

7,72 -0,67 -16,22 3,32 -7,74 8,31 5,14 3,04 -0,43 5,62 -5,22 6,10 1,86 -8,45 0,86 -2,68 -4,39 11,49 -2,89 3,38 -7,32 1,92 -3,28 3,20 -5,86 8,27 -3,28 -7,56 -2,43 -9,07

10,489 40,203 5,251 9,186 3,869 135,265 18,268 69,541 199,565 236,941 14,109 7,600 370,142 4,319 8,575 9,191 5,810 22,698 489,396 12,407 86,557 18,276 7,819 20,216 160,943 114,266 162,811 12,642 65,853 22,898

3,14 7,76 4,13 4,22 0,70 3,53 2,82 12,17 6,22 5,74 2,35 1,47 5,84 3,34 3,51 3,96 3,95 5,76 5,04 3,19 6,70 7,10 3,80 4,86 1,23 3,77 8,70 10,71 9,37 3,55

08.07.2011 07.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI Agram Trust kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn PBZ Global fond kn Erste Balanced € Raiffeisen Balanced € AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € ZB global € ICF Balanced kn C-Premium kn Ilirika JIE Balanced € OTP uravnoteženi kn ST Balanced kn Allianz Portfolio kn HI-balanced € HPB Global kn Raiffeisen Prestige € KD Balanced kn

71,0351 80,3429 108,1704 128,9900 152,4900 10,7983 142,4600 126,2621 5,7446 145,9137 114,5648 165,4305 118,7728 10,1869 103,1385 108,0200 8,1127

0,44 0,32 0,19 0,16 0,16 0,13 0,12 0,10 0,01 -0,01 -0,03 -0,04 -0,04 -0,06 -0,11 -0,14 -0,25

1,77 1,57 -2,01 2,17 -2,70 -2,73 -4,89 6,45 1,30 -5,38 -2,58 -2,03 1,34 0,39 -0,50 -1,61 -3,19

1,41 -6,39 2,79 4,23 -2,62 -4,22 -3,65 12,36 2,04 -5,10 5,38 -3,82 2,56 -1,82 5,66 -0,51 -4,89

6,67 0,44 12,24 13,39 2,91 0,74 1,87 10,38 5,05 4,75 8,03 -6,40 11,56 5,05 1,57 2,53 -1,37

-0,65 -4,30 5,25 0,41 4,88 3,33 3,60 2,87 -11,76 7,17 2,47 6,11 8,30 0,20 0,54 5,97 -3,75

1,58 -5,33 3,56 5,58 -1,75 -3,98 -3,48 11,64 2,71 -3,82 6,47 -3,11 3,12 -0,66 5,43 -0,32 -3,11

15,593 13,636 314,407 115,522 302,973 13,997 697,986 18,878 12,222 40,401 39,296 16,528 8,214 77,333 96,530 173,224 6,686

2,99 4,98 9,82 10,47 8,86 2,35 10,02 9,19 4,43 5,46 5,57 8,50 2,16 9,37 5,76 1,33 5,48

08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011

€ € € € kn € € €

129,2567 161,3700 135,0400 131,7662 166,7199 11,6974 177,4000 125,1766

0,11 0,04 0,02 -0,01 -0,01 -0,04 -0,08 -0,51

0,99 0,35 1,02 0,31 0,66 0,72 -0,28 -3,69

3,51 1,13 3,53 1,66 2,91 2,83 1,56 -1,18

6,38 1,25 7,25 4,35 7,96 4,29 4,80 0,34

4,55 4,89 4,56 4,44 7,93 1,69 6,49 4,12

3,79 1,42 3,62 1,70 2,95 2,88 1,70 -1,34

28,826 173,931 632,865 202,100 74,553 8,401 550,057 18,340

5,76 10,02 8,10 8,33 6,70 9,37 9,12 5,57

08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011

kn kn € € kn kn kn kn kn € kn € kn kn kn $ kn kn

104,3353 164,8933 141,3452 127,4501 147,0700 140,9740 137,2204 117,3034 11,5099 10,8440 109,9719 107,6300 101,0055 133,9502 140,3100 125,3470 133,9037 124,2276

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

1,79 0,55 0,46 0,59 0,51 0,77 0,63 -0,70 0,67 0,74 0,65 0,98 0,50 0,51 0,52 0,20 0,51 0,52

1,83 1,25 0,96 1,16 1,39 1,61 1,28 0,05 1,52 1,41 1,26 1,89 N/A 1,02 1,12 0,53 1,19 1,39

3,16 2,45 1,91 2,69 3,22 3,01 2,97 1,72 3,02 3,07 2,81 3,41 N/A 2,20 2,90 1,21 2,79 2,62

2,21 4,67 3,21 4,26 4,72 4,51 4,30 4,44 5,19 3,94 4,50 4,19 N/A 6,14 4,27 3,69 5,20 3,99

1,74 1,30 0,99 1,20 1,45 1,67 1,33 0,11 1,57 1,47 1,30 1,93 1,01 1,06 1,18 0,57 1,24 1,45

7,005 2602,710 117,835 561,310 1413,336 117,063 37,739 172,700 183,565 29,076 170,544 199,641 5,040 1257,331 1026,761 42,394 363,999 217,259

1,94 10,96 10,96 8,96 8,37 7,79 7,52 3,68 2,78 2,10 2,16 1,79 0,45 12,28 8,10 6,24 5,76 5,54

08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.2011 08.07.201

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,7199

7,96

Erste Bond

135,0400

7,25

HPB Obveznički

129,2567

6,38

Raiffeisen Bonds

177,4000

4,80

PBZ Bond fond

131,7662

4,35

OTP euro obveznički 125,1766

0,34

ZB bond

161,3700

1,25

HI-conservative

11,6974

4,29

PBZ Bond fond

131,7662

4,35

Raiffeisen Bonds

177,4000

4,80

HPB Obveznički ZB bond Erste Bond PBZ Bond fond Capital One HI-conservative Raiffeisen Bonds OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash PBZ Novčani fond Erste Money PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond

+


OGLAS

HUP Zagreb skočio gotovo osam posto ANĐELKO LEKO, predsjednik Uprave HUP-a Zagreb, čija je dionica zabilježila najveći rast cijene među najlikvidnijim izdanjima snimio hrvoje dominić

SAMO TRI MILIJUNAŠA Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskog Telekoma, a promet veći od milijun kuna zabilježili su još Zagrebačka banka i Dom holding

Zagrebačka burza opet je ušla u letargično stanje koje karakteriziraju mali promet i pad indeksa. Dionički indeks Crobex pao je 0,59 posto, spustivši se na 2220,53 boda, dok je Crobex 10 pao po nešto većoj stopi od 0,75 posto i njegova je vrijednost na kraju ponedjeljka iznosila 1196,83 boda. Ukupan redovni promet nije dosegnuo ni 14 milijuna kuna, a samo su tri izdanja zabilježila pro-

ca je nastavila snažno rasti pa je prvog dana ovoga tjedna zabilježila stopu rasta 3,63 posto, gotovo jednaku kao i u petak. Mnogo manje trgovalo se i dionicom Privredne banke Zagreb, koja je zabilježila rast od 1,75 posto, ali uz daleko manji promet od 58.000 kuna. Izdanjem Dom holdinga trgovalo se u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna i njime je zaključen trio najlikvidnijih izdanja koji su dose-

met veći od milijun kuna. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskog Telekoma čiji je promet iznosio 3,2 milijuna kuna. Vrijednost te dionice pala je 0,71 posto, spustivši se na cijenu od 255,54 kuna.

Zaba skuplja 3,63%

Zagrebačkom bankom nastavilo se intenzivnije trgovati, što je počelo u petak. U ponedjeljak je promet bankarskom dionicom iznosio 1,4 milijuna kuna, a dioni-

gli promet veći od milijun kuna. Cijena Dom holdinga zabilježila je snažan pad od 4,51 posto.

ĐĐ Holding u korekciji

Nešto je bolje prošao Đuro Đaković holding, ali je i ta dionica zabilježila prilično visoku stopu pada od 3,59 posto. Najveći rast među prvih deset najlikvidnijih izdanja zabilježila je dionica HUP-a Zagreb, koja je uz 718.972 kune prometa zabilježila rast cije-

BROJKE

REGIJA

Farmaceuti Krka i Bosnalijek u prvom planu Pozitivan trend nastavljen je na početku novog radnog tjedna u Ljubljani, kada je tamošnji indeks SBITOP porastao 0,36 posto, na 741,07 bodova, dok je najtrgovanija dionica Krke ubilježila više od pola milijuna eura prometa.

ne od 7,92 posto, što ju je pogurnulo na 1349 kuna. U pitanju je najviša cijena od kraja travnja ove godine. AD Plastik zabilježio je blagi pad od 0,08 posto uz 796.413 kuna ukupnog prometa. Građevinski je sektor na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak zabilježio pad, a Ingra je prekinula svoj kratak dvodnevni rast. Institut IGH pao je 1,4 posto, čime je ušao u treći uzastopni dan bilježenja minusa. Ante Pavić

Cijena te dionice neznatno je pala, zadržavši se ipak na 60 eura. Ponedjeljak je bio dobar dan za dioničare naftne kompanije Petrol, čija je dionica skočila 3,55 posto, zaustavivši se na 218,5 eura, dok je promet od

96.500 eura bio dovoljan za drugo mjesto na popisu najtrgovanijih u Ljubljani. Plusom od 1,17 posto istaknuo se i banjalučki indeks BIRS, koji je prvi dan tjedna zaključio na 1029,84 bodova, dok je vrijednost indeksa susjedne

Sarajevske burze, SASX10, pala 1,7 posto. Dionica farmaceuta Bosnalijeka bila je najtrgovanija u Sarajevu sa 41.700 konvertibilnih maraka prometa, ali cijena joj je pala 0,46 posto, na 12,9 KM. B. St.

0,17 0,77 posto pao je beogradski indeks BELEX 15

posto pao je makedonski indeks MBI 10


Rebekah Brooks, žena zbog koje je navodno medijski mogul Rupert Murdoch odlučio žrtovati tabloid News Of The World kako bi je zaštitio od istrage vezane uz telefonsko hakiranje, iz cijele afere mogla bi išetati neokrznuta. Zaposlenici redakcije kojom je Brooks upravljala većinu vremena dok

su se u njoj prešutno hakirali telefoni raznih žrtava i radi raznih priča nisu propustili priliku nasmijati se na njezin račun. Radnici su svoju bivšu urednicu, koju su u više navrata pozivali na ostavku (ali Murdoch je umjesto otkaza svojoj miljenici radije ugasio novine), ismijali u križaljci objavljenoj u ne-

djeljom izdanju News Of The Worlda. Uskoro bivši zaposlenici navodno su bili toliko bijesni što je njihova šefica zadržala radno mjesto, dok su oni svoja izgubili, da je Brooksovu trebalo pratiti osiguranje po zgradi. Očekujući da bi joj se mogli osvetiti kroz tekstove u nedjeljnom izdanju novina, Brooks je

navodno poslala čak dva "svoja" direktora da detaljno pregledaju tekstove prije objave. Svoju je osvetu redakcija ostvarila u križaljci na kraju novina u kojoj su neki od tragova do konačnog rješenja bili sljedeći: "Brook", "smrdi", "katastrofa", "digitalna zaštita", "zaplijeniti", "grcati", "sluga", "prestiž"... B.hr

DOBITNICI DANA (ZSE) PIK Vinkovci +9,56 % Viadukt +8,69 % HUP Zagreb +7,92 % Solaris +6,13 % HTP Korčula +5,69 %

GUBITNICI DANA (ZSE) Imunološki zavod Finvest Corp Slobodna Dalmacija Genera Lucidus

INDEKSI CROX Mirex

17 Raste

-16,65% -15% -10,3% -10,2% -6,96% 43 Pada

29 Nema promjene

Vrijed. 1,226,15 162,89

Prom. 0,88% 0,03%

Sirova nafta 96,20 Prirodni plin 4,21 Zlato 1,543,83 Srebro 36,68 Goveda 112,02 Kava 300,79

2,50% 0,43% 0,76% 0,72% 0,00% 0,54%

AMERIČKI LANAC BRZE HRANE U BiH

arhiva business.hr

sedam dana prije službenog otvorenja odabranim će mušterijama hrana biti posluživana besplatno sve kako bi se tim novih McDonald'sovih radnika što bolje uigrao. Dok vijest o dolasku poznatog američkog lanca brze hrane u bosanskim medijima pozdravljaju ponajprije sa stajališta investitori, neki su građani skeptični i pitaju se ima li Big Mac (najpoznatiji sendvič iz franšize) uopće šanse u zemlji ćevapa i bureka. B.hr

Mostaru, Tuzli i Zenici. Dnevni avaz objavio je kako će restoranima u BiH upravljati kompanije koje su vlasnici razvojne licencije te su stekle glavna franšizna prava za državu - Gliese 581g i Dreamfoods Restorani, a bit će odgovorne za sva kapitalna ulaganja radi proširenja poslovanja i promoviranja brenda u BiH. McDonald'sov restoran u Sarajevu zaposlit će sotinjak radnika, a prema medijskim izvještajima,

KOjEG jE SPOLA vAšA TvRTKA?

arhiva business.hr

Priprema se poslovna verzija Google+, neki međutim ne žele čekati

U GOOGLEOvE krugove žele se ubaciti i korporacije

REBEKAH BROOKS i Rupert Murdoch

www.business.hr

UKRATKO...

Ima li McDonald's šanse za uspjeh u zemlji ćevapa i bureka? Bosnu i Hercegovinu trese McDonald's groznica sve otkad je prvi put objavljeno da će taj svjetski poznati lanac fast food restorana doći u Bosnu i Hercegovinu. Prvi McDonald'sov restoran trebao bi navodno biti otvoren 20. srpnja. Prvi će restoran biti otvoren u Sarajevu u Titovoj ulici i prostirat će se na oko 400 četvornih metara. Bosanski mediji izvještavaju kako je nakon Sarajeva u planu otvaranje restorana u Banjoj Luci,

arhiva business.hr

Redakcija News of the Worlda Murdochovoj se miljenici osvetila - križaljkom!

Iako je Gogleova društvena mreža startala s pozitivnim kritikama korisnika i IT profesionalaca, u Googleu upozoravaju da je još uvijek posrijedi probni rad te da Google+ nije prilagođen svim vrstama korisnika, a posebno ne poslovnim korisnicima. Na službenom blogu Google se ispričao Fordu što su ga prilikom otvaranja profila pita-

HoÊe li ZagrebaËkom burzom i dalje vladati letargija, doznajte na...

li za spol te najavljuje da će do kraja godine društvena mreža biti prilagođena i tvrtkama. U Fordu, međutim, ne misle čekati na prilagodbu Google+ brendovima i kompanijama, već će graditi vlastite krugove korisnika kao da su i sami osoba. Iz Della su pak zatražili od Googla objašnjenje planova za poslovne korisnike kako bi se mogli pripremiti. D. B.

Zabrana ocjenjivanja boniteta Europski povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier najavio je da Êe predložiti da se agencijama zabrani ocjenjivanje boniteta zemalja kojima je odobrena meunarodna financijska pomoÊ. IstiËe da ne treba svu krivicu za dužniËku krizu u eurozoni svaljivati na bonitetne agencije. OptimistiËan Poljak Poljski ministar financija Jacek Rostowski, Ëija zemlja predsjedava EU-om u ovom pologodištu, pozvao je zemlje Ëlanice da što prije dogovore drugi paket pomoÊi za GrËku te izrazio uvjerenje da se dužniËka kriza neÊe prenijeti na Italiju. Na strani SDP-a »elnici dubrovaËko-neretvanskog HDZ-a, Frano MatušiÊ, Nikola DobroslaviÊ i Dubravka Šuica, optužili su predsjednika Ivu JosipoviÊa da se otvoreno stavio na stranu SDP-a u izbornoj kampanji.

www.business.hr


Business.hr broj 928