Page 1

MINIMALNI ZAHTJEVI 8

Zbog mobinga vozači Cammea idu u štrajk

Sindikalisti traže vođenje rasporeda radnog vremena, obavještavanje radnika o tom rasporedu tjedan dana unaprijed, radni tjedan koji ne smije biti dulji od 40 sati, prekovremeni rad najviše do osam sati tjedno...

DANAS PRILOG

KAMATA OKO 6,1 POSTO 26

Hrvatska izdala 750 milijuna € obveznica, slab interes ulagača

petak/subota 1 i 2/7/2011

broj 921 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

HOĆE LI BAJIĆ PREKRŠITI ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU? 4-5 Odvjetnik Damira Polančeca Anto Nobilo od glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića traži da odbije zahtjev premijerke Jadranke Kosor za brifing

foto cropix

Jadranka koSor

Svjedokinja ili osumnjičenica STARA PRIČA U NOVOM RUHU

Plomin 3 zapeo na prostornim planovima Studija utjecaja na okoliš buduće termoelektrane Plomin 3 odavno je gotova i čeka javnu raspravu, ali lokalne istarske vlasti prije toga žele sastanak s nadležnim ministarstvom

6


info&stav

business.hr Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomonik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Mario Kramer, Darko Mari, Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

U svibnju rasla zaposlenost

U Domu sindikata 79 bivših radnika zadarske prijevoznike tvrtke Transport održalo je prosvjedni skup. Oni traže 10 milijuna kuna na ime tzv. "ratnih plaa" koje su zaradili obavljajui poslove za HV i MUP. Oni potražuju razliku do pune plae koju država 1996. isplauje, ali je novac prebaen na jednu fiktivnu tvrtku. Zbog toga su 2006. osueni tadašnji direktori Milan Keran i Arsen Pirc na kazne zatvora od 10 mjeseci, ali bez nadoknade štete.

U Hrvatskoj je u svibnju bilo ukupno 1.404.159 zaposlenih, što je 12.321 osoba ili 0,9 posto više nego u travnju. Pritom je broj zaposlenih u pravnim osobama bio vei za 6029 osoba ili 0,5 posto pa su pravne osobe krajem svibnja zapošljavale 1.148.939 osoba. U obrtu i slobodnim profesijama u svibnju je bilo 224.189 zaposlenih, što je 2,9 posto ili 6319 osoba više nego u travnju.

U HGK PREDSTAVLJENO PET PROJEKATA

Radeljak dovodi talijan ulagae za 10 velikih po "Hrvatska nije idealno ureena zemlja, ona se gradi i nema dovoljno efikasnu birokraciju. S tim ete se problemima susresti, no nemojte se obeshrabriti, jer ovo je prirodan prostor za talijanska ulaganja. Hrvatska nije Švicarska, ali nudi velike mogunosti", rijei su kojima je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidoševi na juerašnjem Hrvatsko-talijanskom poslovnom susretu pozvao potencijalne investitore da ulažu u Hrvatsku. "Italija je naš najvažniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni i kontrolira 65 posto bankarske aktive u Hrvatskoj, što znai", naveo je Vidoševi, "da su stvoreni gotovo idealni uvjeti za sigurnost ulaganja." Tome pridonose i europska perspektiva Hrvatske, zemljopisna blizina dviju zemalja kao i injenica da velik broj Hrvata govori talijanski jezik, nabrojio je prvi ovjek HGK. Na juerašnjem susretu, koji je organizirao HGK u suradnji s Talijanskim institutom za vanjsku trgovinu (ICE) u Zagrebu, okupilo se 70-ak talijanskih i 40-ak hrvatskih tvrtki iz sektora prometne infrastrukture, graditeljstva, energetike i turizma, a predstavljeno je pet investicijskih projekata za koje je talijanska strana iskazala interes. "Energetika, infra-

BROJKE

JOSIP RADELJAK otkrio nam je da tvrtka Adria Adventor, u kojoj je lan Uprave njegov sin Leo, a u koju su ukljueni i talijanski i austrijski partneri, zainteresirana za deset velikih projekata u Hrvatskoj

3,96

milijardi eura ukupna je robna razmjena izmeu Hrvatske i Italije u 2010. godini

1,6

milijardi eura vrijednost je hrvatskog izvoza u Italiju

2,3

milijarde eura iznosi uvoz iz Italije u Hrvatsku

struktura, promet i turizam sektori su u kojima postoje konkretne mogunosti naše suradnje, no poželjno je malo više birokratske uinkovitosti. Znamo da HGK na tome radi", ustvrdio je Alessandro Pignatti Morano di Custoza, talijanski veleposlanik u Zagrebu.

Na sedmome mjestu

Osim bankarskog sektora naglasio je da su Talijani ponosni i na ulaganja u proizvodnju i realno gospodarstvo, poput tekstilne i drvne industrije, te dodao da imaju dugaak popis uspjeha. Ukupna ulaganja iz Italije u hrvatsko gospodarstvo od

1993. godine do kraja 2010. godine iznosila su 1,17 milijardi eura, a talijanski su ulagai na sedmome mjestu najvažnijih ulagaa u Hrvatsku. "Hrvatska je za nas po svim aspektima u Europskoj uniji, što je za gospodarstvenike jasan znak, i to e potaknuti daljnji razvoj naših meusobnih ulaganja", naveo je Pignatti Morano di Custoza. Na nezrelost zakona i administraciju koji onemoguavaju strane investitore i na sve naine zaustavljaju njihove namjere kad je rije o ulaganjima, požalio nam se i poduzetnik Josip Radeljak. Otkrio nam je da tvrtka Adria Adventor, u kojoj je

lan Uprave njegov sin Leo, a u koju su ukljueni i talijanski i austrijski partneri, zainteresirana za deset velikih projekata u Hrvatskoj. Pohvalio je juerašnji skup te naveo da su Talijani puni želje da investiraju u Hrvatskoj. "Italija je jedan od najperspektivnijih partnera i vrijeme je da se naprave ozbiljni zajedniki projekti", naveo je Radeljak, koji je, kako kaže, aktivan u odboru za poduzetnike pri talijanskom veleposlanstvu u Hrvatskoj. Ante Iviši, direktor Sektora za uvoz, zastupstvo i inženjering tvrtke Exportdrvo koja se, meu ostalim, bavi proizvodnjom energije iz bi-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

2-3

»ekaju plae 15 godina


››

BISER DANA Brao Hercegovci, nisam ni poeo priati, a ve mi suze naviru na oi. Svaki ugovor ili sporazum može biti raskinut, ali ovaj nitko ne smije dirnuti jer e ga stii kletva

ZDRAVKO MAMI, izvršni predsjednik NK Dinama, na potpisivanju ugovora o poslovnoj suradnji s klubom Široki Brijeg

nske oslova omase, otkrio nam je kako je na juerašnji skup došao kao agent kako bi klijentima pronašao potencijalne partnere.

Izvoze biomasu

Exportdrvo, naime, izvozi biomasu tvrtki iz uglavnom ruralnih podruja Hrvatske. Na poslovnim je susretima predstavljeno pet investicijskih projekata: projekt za obnovu termalnog dijela Varaždinskih toplica, projekt otvaranja poduzetnikog inkubatora u Josipdolu, rekonstrukcija i daljnji razvoj željeznike infrastrukture na koridoru Vb, projekt rekonstrukcije i proširenja skladišnog prostora/spremnika Terminala Omišalj te projekti u turizmu Brijuni Rivijera i Preluk. "Projektom javnoprivatnog partnerstva u Josipdolu želimo sagraditi moderan inkubator za razvoj malog poduzetništva visokih tehnologija te obrazovni centar pa pozivamo investitore da se ukljue u projekt", naglasio je Josip Šafar, zamjenik župana Karlovake županije. Damir Ivši, voditelj projekta za obnovu termalnog dijela Varaždinskih toplica, kaže da je u planu gradnja novog ljeilišno-hotelskog kompleksa, bolnikog krila i heliodroma. Projekt je usmjeren medicinskom turizmu koji je otporan na tržišne potrese. Irena Habjanec

BROJKA

45

tisua dolara nepovratnih potpora Svjetske banke dobilo je osam nevladinih organizacija i udruga iz Hrvatske za provedbu projekata ukljuivanja graana u razliite aktivnosti civilnog društva

UVODNIK

Kosoriin interes iznad pravne države

››

Zaštita 'neidentificiranih' nacionalnih interesa nadahnula je premijerku da za sebe i svoje ministre pokuša ishoditi brifing u DORH-u. Koji su to interesi prei od interesa da pravosue zakonito provede postupke koje vodi

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

N

eka golema muka natjerala je predsjednicu Vlade Jadranku Kosor da javno zatraži sastanak s Mladenom Bajiem i Državnim odvjetništvom na kojemu bi prebirali po istragama koje Uskok vodi protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. I laicima je jasno da DORH i Uskok ne bi smjeli s Vladom raspravljati o konkretnim istragama i kaznenim postupcima koje vode, osobito ne o onima u koje su upetljani gotovo svi lanovi Vlade. Premijerki Kosor bi kao pravnici to trebalo biti jasno kao dan, ali oito joj se nešto „smrklo“ pred oima. SUDEI po njezinu obrazloženju, zaštita „neidentificiranih“ nacionalnih interesa nadahnula ju je da za sebe i svoje ministre pokuša ishoditi brifing u DORHu. Koji su to nacionalni interesi prei od nacionalnog interesa da pravosue zakonito i pravedno provede kaznene postupke koje vodi, od njihova poetka do pravomone sudske presude? I što bi to, uostalom, premijerka Kosor željela doznati od Mladena Bajia i Uskoka? Zanima li je hoe li državni odvjetnici optužnicom koju e eventualno podii protiv bivšeg premijera Sanadera zbog navodnog primanja deset milijuna eura mita od maarskog Mola „zahvatiti“ i

pokojeg uglednog maarskog državljanina, a možda i cijeli upravljaki vrh maarske naftne kompanije? Ako joj to i „priznaju“, hoe li ih prisiljavati da odustanu od tog dijela optužnice kako se Maarska ne bi naljutila i zaustavila Hrvatsku na putu ka lanstvu u EU? S druge strane, nije vrag da predsjednica Vlade oekuje da e u ime nacionalnih interesa od Mladena Bajia i Uskoka uti hoe li u istrazi protiv Sanadera

i Polaneca „propitivati“ i neke od aktualnih lanova njezina kabineta, makar kao svjedoke, ili možda ipak kao one koji su držali ljestve kako bi sauvali svoje ministarske fotelje. SVOJIM ZAHTJEVOM upuenim Mladenu Bajiu premijerka Jadranka Kosor gurnula je i sebe i itavu Vladu u takvu kašu iz koje se više ne mogu izvui „ista obraza“. Gore bi jedino bilo da nakon eventualnog brifinga u DORH-u zatraži i brifing

sa sucima koji e možda jednoga dana suditi u postupku protiv bivšeg premijera Sanadera i svih onih koji su mu na ovaj ili onaj nain pomagali u kaznenim djelima za koja ga državni odvjetnici još uvijek samo sumnjie, a tek e ga možda i optužiti. I od sudaca bi, naime, premijerka Kosor mogla zatražiti da u tom sudskom postupku povedu rauna o nacionalnim interesima koje su dužni štititi zajedno s njezinom Vladom.


tema 4-5

HOE LI BAJI PREKRŠITI ZAKON O KAZNENOM POST glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajia traži da odbije

JADRANKA KOSOR: svjedokinja il osumnjičenic Premijerka Jadranka Kosor, koja je glasala za prijenos Ininih upravljakih prava Molu, koja je glasala za izdvajanje Inina plinskog biznisa i odobrila sve bitne pregovarake stavove Vlade u tim pregovorima zbog svoje uloge ne smije se sastajati s Državnim odvjetništvom kako bi je ono brifiralo o tijeku istrage, jer je u najmanju ruku svjedok, ako ne osumnjienica Odvjetnik bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polaneca Anto Nobilo, kako doznaje Business.hr, juer je Državnom odvjetništvu poslao dopis u kojemu od glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajia traži da odbije zahtjev premijerke Jadranke Kosor kojim je tražila održavanje sastanka na kojem bi DORH "brifirao" lanove Vlade o istragama koje se vode protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, pa i onoj koja se vodi zbog navodnog Molova davanja mita od 10 milijuna eura bivšem premijeru u

zamjenu za "prekomjerna" upravljaka prava u Ini.

Detaljna prezentacija

Nobilo tvrdi da je takav sastanak u oštroj suprotnosti s interesima kaznenog postupka, a narušio bi i princip prava na pravino suenje u tom postupku. U njemu bi premijerka Kosor, uvjeren je Nobilo, "morala imati status svjedoka, a ako se na nju primjene isti kriteriji kao i na mog klijenta Damira Polaneca, onda bi mogla postati i osumnjienik". Nobilo poentira tvrdei da bi upoznavanje

budueg svjedoka, ali i potencijalnog osumnjienika, s detaljima iz tajne Uskokove istrage bilo teško kršenje zakona u kaznenom postupku, ali i kršenje prava njegova branjenika. Polanecov odvjetnik obrazlaže i zašto bi premijerka Jadranka Kosor morala svjedoiti u tom postupku, ali i zašto bi u njemu mogla postati osumnjieniDAMIR POLAN»EC u društvu svoga odvjetnika Ante Nobila FOTO CROPIX


TUPKU? Odvjetnik Damira Polaneca Anto Nobilo od e zahtjev premijerke Jadranke Kosor za brifing

ili ca ca. Naime, nakon ĹĄto je bila detaljno upoznata sa svim relevantnim injenica, Jadranka Kosor je kao lanica PredsjedniĹĄtva HDZ-a glasala za prijenos Ininih upravljakih prava Molu, a isto je uinila i u odnosu na izdvajanje plinskih poslova iz Ine. Kao potpredsjednica Vlade na njezinim je sjednicama raspravljala o svakoj fazi pregovora s Molom te zajedno s ostalim ministrima odobrila sve bitne pregovarake stavove Vlade u tim pregovorima. Osim toga, premijerka Kosor bila je na elu Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja kad je fond prodao svojih sedam posto dionica Ine Molu nakon ega je udjel Hrvatske u vlasniĹĄtvu Ine pao ispod 51 posto. Zbog toga su morali zapoeti pregovori o novom ugovoru s Molom i redefiniranju upravljakih prava u Ini. Odlukom bivĹĄeg premijera Sanadera Jadran-

business.hr Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

JADRANKA KOSOR I MLADEN BAJI, glavni drĹžavni odvjetnik, nemaju ĹĄto raspravljati o tijeku istrage protiv Ive Sanadera, smatra branitelj Damira Polaneca FOTO CROPIX

ka Kosor je zajedno s bivĹĄom ministricom Marinom Matulovi Dropuli i ministrima Ivanom Ĺ ukerom i Damirom Polanecom imenovana i u Vladin tim koji je do najsitnijeg detalja usuglaĹĄavao posljednju verziju ugovora Vlade i Mola. U zavrĹĄnoj fazi pregovora s Molom premijerka Kosor je osobno sudjelovala, a kao tadaĹĄnja vicepremijerka i glasala je za zavrĹĄni tekst ugovora s Molom nakon ĹĄto ga je Damir Polanec detaljno prezentirao lanovima Vlade.

Kosor nije bila protiv

Nobilo tvrdi i da je premijerka Jadranka Kosor ovlastila njegova branjenika Damira Polaneca da "potpiĹĄe ugovor s Molom koji danas Ĺželi osporiti". Na kraju, Nobilo navodi i da je nakon ĹĄto je postala predsjednica Vlade Jadranka Kosor osobno vodila sastanke na kojima se odluivalo o uvjetima i

rokovima preuzimanje tvrtke Prirodni plin i pritom nijednom nije osporila ispunjavanje preuzetih obveza ugovorenih s Molom. Nobilo zakljuuje da Jadranka Kosor ne bi nastavljala pregovore o uvjetima ispunjenja preuzetih obveza nego bi traĹžila raskid ugovora "da je iĹĄta u do tada potpisanim ugovorima bilo ĹĄtetno i sporno". Upravo suprotno, premijerka Kosor osobno je predsjedala sastancima s Molom te je poduprla aneks glavnog ugovora o plinskom poslovanju, koji je odobrila i Vlada kojoj je bila na elu, zakljuuje Nobilo, traĹžei na kraju dopisa od glavnog drĹžavnog odvjetnika Mladena Bajia da zbog svih injenica koje je naveo odbije sastanak koji je DORH-u predloĹžila predsjednica Vlade Jadranka Kosor kako bi "zaĹĄtitio uredan tijek ovog kaznenog postupka". Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

NEPRIMJEREN PRIJEDLOG

Nacionalni interes nije iznad zakona! I Sanaderov odvjetnik edo Prodanovi smatra da je prijedlog premijerke Jadranke Kosor da se organizira sastanak Vlade i DORH-a najblaĹže reeno neprimjeren, jer "nema ĹĄto Vlada razgovarati o konkretnom kaznenom postupku“. Takav bi sastanak i razgovori Vlade i DORH-a zasigurno predstavljali politiki pritisak i mijeĹĄanje politike u konkretni kazneni postupak, uvjeren je Sanaderov odvjetnik. Za Prodanovia je apsurdan i argument premijerke Kosor da Vlada i DORH imaju obvezu ĹĄtititi nacionalne interese koje istraga o Molu i Ini zbog njezina meunarodnoga karaktera moĹže ugroziti. Svaki drugi kazneni postupak sadrĹži i politi-

ke i sline interese, ukljuujui i nacionalne, pa bi se, pojaĹĄnjava Prodanovi, po toj logici Vlada i DORH trebali svako malo sastajati i raspravljati o konkretnim kaznenim postupcima, a znamo gdje bi Hrvatsku to odvelo.

ÂťEDO PRODANOVI, odvjetnik Ive Sanadera


tema 6-7

STARA PRI»A U NOVOM RUHU Studija utjecaja na okol eka javnu raspravu, ali lokalne istarske vlasti prije toga žele

Plomin 3 zapeo na prostornim planovima HEP je voljan prihvatiti sve sugestije, kako Ministarstva zaštite okoliša tako i lokalne zajednice, i sukladno njima izmijeniti studiju utjecaja na okoliš, što mu je i zakonska obveza. No hoe li dobra volja biti dovoljna da 'otopi' graane i lokalne udruge i kako e oni reagirati na HEP-ova obeanja, pokazat e javna rasprava, koja e, s obzirom na dosadašnje burne reakcije na svaki spomen gradnje novog bloka plominske termoelektrane, zasigurno biti jednako žestoka Iako je studija utjecaja na okoliš budue termoelektrane Plomin 3, za koju bi meunarodni natjeaj za gradnju uskoro mogao biti raspisan, odavno gotova i eka javnu raspravu na kojoj bi svoje mišljenje o projektu trebali dati svi zainteresirani graani, lokalna samouprava i udruge istonog dijela istarskog poluotoka, sve je, ini se, zapelo na tumaenju zakonskih odredbi i prostornih planova.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditeljstva potvrdilo nam je da je još 23. prosinca prošle godine od HEP-a primilo zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš pod punim nazivom "Rekonstrukcija TE Plomin - zamjena postojee TE Plomin 1 u cilju modernizacije i poveanja kapaciteta", na temelju kojega je ministar Branko Bai poetkom veljae ove godine formirao struno povjerenstvo

za njegovu ocjenu. Povjerenstvo je na sjednici održanoj 17. ožujka u Plominu, nakon što je pregledalo studiju utjecaja na okoliš za Plomin 3, zakljuilo da dokument zahtijeva odreene dorade i izmjene.

Ekolozi se protive

Prema navodima Ministarstva, od HEP-a je zatraženo da dodatno obrazloži usklaenost zahvata s Programom prostornog ureenja RH, Strategijom

prostornog ureenja i prostornim planovima. Naime, spornim se pokazao upravo Program prostornog ureenja iz 1999. godine u kojem se izrijekom navodi da se "do 2015. godine u Republici Hrvatskoj nee graditi niti istraživati, odnosno ispitivati mogunost izgradnje termoenergetskih objekata na ugljen, kao i nuklearnih energana". Upravo na tu odredbu pozivale su se brojne ekološke udruge Istre protive-

BROJKA

335 MW maksimalna je dopuštena snaga novog energetskog objekta predvienog Prostornim planom Istarske županije

i se gradnji Plomina 3 i zahtijevajui da se razmotri mogunost da se umjesto ugljena kao energent koristi plin. No, Strategija energetskog razvitka iz 2009. godine istodobno predvia da se u Hrvatskoj do 2015. godine pusti u pogon barem jedna od dvije planirane energetske jedinice na uvozni ugljen. U strategiji precizno stoji: "Vlada Republike Hrvatske stvarat e pretpostavke koje e omo-


liš budue termoelektrane Plomin 3 odavno je gotova i e sastanak s nadležnim ministarstvom povjerenstvo, HEP-u je dovoljna garancija da je projekt gradnje Plomina 3 u skladu s planovima i aktualnim strategijama hrvatske države te je samim time zakonski prihvatljiv.

Dodatne mjere

BRANKO BA»I, ministar zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditeljstva SNIMIO SAŠA ETKOVI

guavati investitorima da do 2020. godine pripreme i puste u pogon termoelektrane na uvozni kameni ugljen ukupne snage reda veliine 1200 MW. Investitore e se ohrabriti da prvu od dvije oekivane jedinice puste u pogon do 2015. godine." Takoer se navodi da se "do 2020. godine oekuje izgradnja termoelektrana na ugljen ukupne sna-

ge od barem 1200 MW". HEP se, kako doznajemo, u pripremi projekta gradnje Plomina 3 pozvao na Vladinu odluku s poetka travnja prošle godine pod nazivom Zakljuak o utvrivanju prioriteta izgradnje elektroenergetskih graevina, u koji je meu 10 projekata od prioritetnog znaaja za Hrvatsku uvrštena i termoelektrana Plomin 3. Ve sama injenica da je studiju utjecaja na okoliš kao temeljni službeni dokument projekta gradnje zamjenskog treeg bloka termoelektrane prihvatilo Ministarstvo zaštite okoliša, te da je za procjenu studije resorni ministar formirao i struno

Ta injenica, kao i tvrdnja da e novi, trei blok snage 500 MW biti sagraen na zemljištu na kojem se ve nalazi termoelektrana, te da nije rije o novom ve o zamjenskom bloku umjesto bloka jedan snage 125 MW, koji e se ugasiti do 2015. godine, bili su argumenti kojima se HEP suprotstavio zamjerkama lokalnih udruga za zaštitu okoliša koje su tvrdile kako HEP zapravo gradi posve novi objekt znatno vee snage od one koja je maksimalno dopuštena Prostornim planom Istarske županije. Taj plan predvia gradnju elektroenergetskog objekta maksimalne snage 335 MW. No Ministarstvo zaštite okoliša je od HEPa, uz dodatna objašnjenja o usklaenosti projekta s energetskim planovima i programima, u primjedbama na studiju utjecaja na okoliš zatražilo dodatne mjere zaštite okoliša, meu ostalima i one vezane uz pitanje pomorskog prometa, dopunu podataka o kvaliteti zraka na podruju oko Plomina, podatke o emisijama drugih izvora, odnosno potencijalnih zagaivaa iz okolice te da u studiju

ukljui i dodatne mjere zaštite okoliša vezane uz sprjeavanje širenja otpadne šljake i pepela s odlagališta u krugu termoelektrane u okoliš. Zatraženo je i da se preciznije odrede naini zaštite podzemnih i priobalnih voda, a investitoru je naloženo i da riješi pitanje odlaganja mulja koji e biti izvaen s dna Plominskog zaljeva nakon produbljivanja plovnog puta koji se treba osigurati za prihvat teretnih brodova za dovoz ugljena.

Garancije Ružinskog

Prema navodima Ministarstva, HEP je navedene primjedbe ukljuio u studiju, nakon ega je struno povjerenstvo prihvatilo taj dokument i 1. lipnja ove godine ga proslijedilo Istarskoj županiji kako bi se studija uputila na javnu raspravu. No, rasprava još nije pokrenuta, a prema objašnjenju voditeljice Odsjeka za zaštitu okoliša Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije Ljiljane Dravec, razlog tomu jest injenica da spomenuti dokument nije u skladu s Prostornim planom Istarske županije, kao ni s Prostornim planom opine Kršan, na ijem se podruju nalazi termoelektrana Plomin, jer predvienom snagom odskae od zadanih 335 MW, kao ni sa spomenutim Programom prostornog ureenja RH. "Nedavno smo od pomonika ministra za zaštitu oko-

business.hr Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

liša Nikole Ružinskog dobili garancije da e Ministarstvo za zaštitu okoliša sazvati sastanak na kojem e predstavnici Uprave za zaštitu okoliša i Uprave za prostorno ureenje toga ministarstva nadležnim osobama u Istarskoj županiji i opini Kršan razjasniti nedoumice o neusklaenosti projekta s prostornim planovima i strategijama razvitka županije i opine. No sastanak još nije održan, a vjerujemo da je nužan kako bi predstavnici opine Kršan tono znali kakav e objekt biti sagraen na njihovu podruju i hoe li on biti u skladu sa zakonskim propisima", objasnila je Dravec. Sve do tada teško je oekivati pokretanje javne rasprave o projektu gradnje Plomina 3. Prema našim saznanjima, HEP je voljan prihvatiti sve sugestije, kako Ministarstva zaštite okoliša tako i lokalne zajednice, i sukladno njima izmijeniti studiju utjecaja na okoliš, što mu je i zakonska obveza. No hoe li dobra volja biti dovoljna da "otopi" graane i lokalne udruge te kako e oni reagirati na HEP-ova obeanja, pokazat e javna rasprava, koja e, s obzirom na dosadašnje burne reakcije na svaki spomen gradnje novog bloka plominske termoelektrane, zasigurno biti jednako žestoka. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr


tema 8

Samo brend zajednički Vozači su zapravo zaposlenici triju tvrtki, a sve priječe osnovanje sindikata

business.hr Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

Zbog mobinga vozači Taxi Cammea idu u štrajk

"U Taxi Cammeu poslodavac na sve načine pokušava spriječiti sindikalne aktivnosti, istodobno nastavlja s mobingom radnika te ih prisiljava da rade i do 14 sati na dan. Stoga smo poslodavcu postavili minimalne zahtjeve u skladu sa Zakonom o radu i tražimo da se poštuju u roku od sedam dana. Ako se to ne dogodi, za 8. srpnja najavljujemo štrajk koji će potrajati do ispunjenja naših zahtjeva", najavio je jučer Miljenko Gočin, predsjednik Sindikata hrvatskog vozača, na konferenciji za novinare koja je bila posvećena problemima u odnosu prema radnicima tog novog zagrebačkog taksi servisa. Istaknuto je kako, iako prema građanima taj servis funkcionira kao Taxi Cammeo, ne postoji takva tvrtka nego je riječ o brendu, a vozači su zapravo zaposlenici triju tvrtki: Cammea d.o.o., Autoprijevoz Olive d.o.o. i Autoprijevoz Modema d.o.o. Gočin je kazao kako je za takvu si-

tuaciju velikim dijelom odgovoran i Grad Zagreb koji je donio odluku da svaka taksi tvrtka može imati najviše 50 koncesija pa je tako prisilio poslodavce da registriraju veći broj tvrtki, što naposljetku radnicima otežava organiziranje.

minovski nije vlasnik

Naveo je i kako je uvidom u dokumentaciju sindikat utvrdio kako nijedan od vlasnika tih triju tvrtki nije Kosta Minovski, koji se inače predstavlja kao vlasnik i koncesionar Taxi Cammea. "U Sindikat hrvatskog vozača učlanilo se 60 članova Taxi Cammea. Mnogi su uplašeni pristupiti sindikatu jer u te tri tvrtke priječe sindikalno organiziranje. Sindikat hrvatskog vozača imenovao je u svakoj tvrtki po jednog povjerenika sindikata, o čemu smo pismenim putem izvijestili poslodavce, no oni su odgovorili kako je kod njih utemeljeno radničko vijeće i kako je naša obavijest

miLjenko Gočin, predsjednik Sindikata hrvatskog vozača, prozvao je i Grad Zagreb zato što je radnicima otežao organiziranje

o imenovanju povjerenika za njih bespredmetna", kaže Gočin.

Žele da tvrtka posluje

Sindikat od poslodavca traži ispunjenje minimalnih zahtjeva u skladu sa Zakonom o radu kao što su uvođenje rasporeda radnog vremena, obavje-

foto dugi/cropix

Sindikalisti traže vođenje rasporeda radnog vremena, obavještavanje radnika o tom rasporedu tjedan dana unaprijed, radni tjedan koji ne smije biti dulji od 40 sati, prekovremeni rad najviše do osam sati tjedno, uvođenje stanke od najmanje 30 minuta, uvećanje plaće za noćni i prekovremeni rad...

štavanje radnika o tom rasporedu barem tjedan dana unaprijed, radni tjedan koji ne smije biti dulji od 40 sati, prekovremeni rad najviše do osam sati tjedno, uvođenje stanke od minimalno 30 minuta, obračun plaće prema stvarno ostvarenim radnim satima uz uvećanje

za noćni i prekovremeni rad... "Sindikat nije protiv Taxi Cammea. Želimo da ta tvrtka posluje jer se otvaraju radna mjesta, što podržavamo, no poslodavci moraju poštovati osnovna radnička prava", zaključio je Gočin. Branimir Kovač

SkUPLjanje PoLiTičkiH bodoVa

Minovski: 'Imaju oni većih problema od mene' "Nisam upoznat sa zahtjevima Sindikata hrvatskih vozača, no mogu reći da taj sindikat sigurno ima većih problema od ovoga s Cammeom i bilo bi bolje da se njima bavi", bio je prvi komentar Koste Minovskog na naše pitanje o jučerašnjoj sindikalnoj presici. Nakon što smo mu prenijeli najvažnije sindikalne zahtjeve, ustvrdio je kako se oni već poštuju. Iako Minovski izrijekom nije htio reći kako je protiv sindikalnog organiziranja, pravdajući se i kako osobno nije posve upoznat s regulativom na tom području, tijekom razgovora za Business. hr nekoliko je puta dao naslutiti kako smatra da je problematika radničkog organiziranja u Taxi Cammeu riješena formiranjem radničkog vijeća. "Sa sindikalnim organiziranjem nisam upoznat, imamo i odvjetnike koji se u to bolje razumiju, no

oformili smo radničko vijeće koje će raspraviti i o štrajku koji se spominje", kazao je Minovski. Jučer tijekom dana iz Taxi Cammea oglasili su se i službenim priopćenjem u kojem navode kako djelatnicima redovito isplaćuje plaće sa svim obračunatim satima. "Današnje lažne optužbe pred medijima izgovorile su osobe koje su se, nažalost, pokazale vrlo neefikasne u obavljanju radnih dužnosti, što podrazumijeva i dolazak na posao na vrijeme. U prvih mjesec dana bilo je teže raditi jer su nedostajali djelatnici i bilo je manjkavo u tom pogledu. S vremenom je porastao broj zaposlenih i sada ih je u Zagrebu 350", navodi se, među ostalim, u priopćenju. Ujedno poručuju Miljenku Gočinu iz Sindikata hrvatskog vozača kako mu neće dopustiti da na Taxi Cammeu skuplja političke bodove.


OGLAS


dogaaji

AUTOCESTA A1

Otvorena dionica Ravča-Vrgorac

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

PROmETniCU je otvorila Jadranka Kosor

iSTRAŽiVAnJE PORTAlA mOJPOSAO

Tržište rada ipak se oporavlja na portalu mojPosao u prvoj je polovini godine objavljeno više od 6000 natječaja za različita radna mjesta, što je porast od gotovo 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. najtraženija zanimanja ista su kao lani, a to su: prodavač, konobar, programer, kuhar, prodajni predstavnik, komercijalist, administrator, agent u pozivnom centru, asistent i vozač

gramer, kuhar, prodajni predstavnik, komercijalist, administrator, agent u pozivnom centru, asistent i vozač. Najveća ponuda i potražnja zamijećena je u trgovini, turizmu i ugostiteljstvu te financijama i računovodstvu. Kategorije zanimanja s najmanjom potražnjom radnika u prvoj polovini 2011. bile su skrb o djeci i starijima, turizam i ugostiteljstvo te briga o ljepoti i sport.

Nakon 2010. godine u kojoj tržište rada nije doživjelo veće promjene, u prvoj polovini ove godine ipak je živnulo, pokazuju statistički podaci s portala MojPosao. Na tom je portalu u prvoj polovini godine objavljeno više od 6000 natječaja za različita radna mjesta, što je porast od gotovo 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Traže iskustvo

Potražnja u trgovini

Najtraženija zanimanja ista su kao lani, a to su: prodavač, konobar, pro-

BROJKA

67

posto oglasa na portalu MojPosao odnosi se na oglase za stalno zaposlenje

Kategorije s velikom potražnjom su elektrotehnika, ljudski resursi te obrazovanje i znanost. S obzirom na vrstu zaposlenja, objavljeno je 67 posto oglasa za stalno zaposlenje. S druge strane, 91 posto posloprimaca bilo je zainteresirano za stalni posao, a više od trećinu i za honorarni rad. Neki od traženijih honorarnih poslova kroz 2010. godinu bili su prodajni predstavnik, konobar, dadilja, programer, prodajni savjetnik i komercijalist. Poslodavci su u svakom drugom oglasu tražili radno iskustvo, pri čemu se u najviše oglasa tražilo iskustvo od dvije do četiri godine. Što se tiče poznavanja stranih jezika, u najvećem broju oglasa tražilo se aktivno znanje engleskog jezika, dok su ostali jezici manje zastupljeni. H

Zagreb. Dionicu Ravča-Vrgorac, dužine 9,8 kilometara, autoceste A1 Zagreb-SplitDubrovnik, u koju je uloženo 1,1 milijardu kuna s PDV-om, jučer je svečano otvorila predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Puštanjem u promet dionice Ravča-Vrgorac autocesta A1 Zagreb-Split-Dubrovnik bit će u prometu u ukupnoj dužini od 467 kilometara. Na de-

set kilometara dugoj dionici Ravča-Vrgorac zbog teškog terena izvedeno je 10 objekata, od toga pet vijadukata, četiri nadvožnjaka i tunel. Najznačajniji objekti su vijadukt Kotezi dužine 1226,6 metara, tunel Umac dužine 440 metara desna cijev i 386,7 metara lijeva cijev. Najavljeno je da će u redovni promet dionica Ravča-Vrgorac biti puštena u 16 sati. Cestarina na dionici Ravča-Vrgorac iznosi četiri kune, a od Zagreba do Vrgorca 191 kunu za osobna vozila. H

inDUSTRiJA

Pala proizvodnja u svibnju Zagreb. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pala je u svibnju 2,6 posto u odnosu na travanj, dok je u odnosu na svibanj prošle godine oslabila 0,4 posto. Podaci pokazuju da je u svibnju, u odnosu na isti lanjski mjesec, proizvodnja energije smanjena za 8,6 posto, intermedijarnih proizvoda za 5,5, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,8 posto. H

Beko Beogr otkupi natr BiZniSmEn PRiJETi ODlASKOm Grad traži pravo korištenja nad polovinom zemljišta Luke, iako je ona privatizirana u cijelosti, zbog čega planovi o gradnji 'grada na vodi' - padaju u vodu Europska komisija je sredinom lipnja od Ministarstva pravde Srbije i tužilaštva zatražila da preispitaju je li bilo korupcije i kriminala u privatizacijama 24 kompanije na koje su se Bruxellesu požalili uglavnom strani investitori koji su u njima sudjelovali. Na popisu se, među ostalim, nalaze privatizacije C marketa, koji je preuzela Miškovićeva Delta, a "izvisio" Mercator, Željezara Smederevo koju je preuzeo US Steel, neuspješno WAZ-ovo preuzimanje Večernjih novosti, Knjaz Miloš, Mobtel, Zastava elektro, ali i privatizacija Luke Beograd za kojom se već šest godina vuku repovi, a ovih se dana dodatno zakomplicirala. Bruxelleskoj administraciji na privatizaciju Luke Beograd požalio se luksemburški investicijski fond Brif, koji je 2004. godine na licitaciji dobio pravo zakupa 15 hektara zemljišta koje koristi Luka Beograd. Brif je na tom dijelu

dunavske obale planirao uložiti 85 milijuna eura u gradnju stambeno-poslovnih objekata, ali je ostao kratkih rukava nakon što je 2005. drugi luksemburški fond Worldfin, čiji su vlasnici najpoznatiji srpski poduzetnici Milorad Mišković i Milan Beko, za 40-ak milijuna eura kupio 93 posto dionica Luke Beograd.

Grad na vodi

Worldfin je s Lukom Beograd dobio i pravo korištenja svih 200 hektara zemljišta, pa i onoga na koje je pravo zakupa dobio fond Brif. Zbog toga su se Brifovi planovi izjalovili, a Worldfinovi dobili vjetar u leđa. Preuzimanjem Luke Beograd Beko i Mišković su, uz nastavak njezine djelatnosti, naumili na većem dijelu zemljišta od ukupno 200 hektara na koje beogradska luka ima pravo korištenja sagraditi stambeno-poslovni kompleks i marinu na

Dunavu. Projekt „Grada na vodi“ naručili su i dobili od ponajboljeg svjetskog arhitekta Daniela Libeskinda. Od početka im je planove, međutim, nastojao pokvariti Vladin savjet za borbu protiv korupcije i njegova predsjednica Verica Barać tvrdeći da je privatizacija Luke Beograd nezakonito provedena, zbog čega su podnijeli i kaznene prijave protiv svih koje sumnjiče za korupciju i kriminal. U spor se umiješao i Grad

BROJKA

34

milijuna eura iznosi razlika između cijene koju je za Luku Beograd platio Milan Beko prije šest godina prilikom preuzimanja i onog što traži danas od Beograda


2,4

posto ukupan je pad industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci 2011.

SPORNE IZMJENE

obeshrabriti mnoge ulagače u Hrvatsku. "Pitamo se za kakvo se to poslovanje zauzimaju u HUP-u ako smatraju da će kažnjavanje poslodavaca koji ne isplaćuju plaće obeshrabriti poslodavce u zapošljavanju i odbiti nove ulagače", ističe NHS. Ulagači koji se boje doći jer bi mogli biti kazneno gonjeni zbog neisplate plaća radnicima u Hrvatsku nisu dobrodošli, baš kao što nam ne trebaju ni poslodavci koji će otvarati nova radna mjesta uz pretpostavku da radnike ne moraju plaćati, poručuje NHS. H

Sindikati zgroženi izjavom HUP-a

Zagreb. Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) "zabrinuti su i zgroženi" izjavom predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u Dnevniku HTV-a o protivljenju najavljenim izmjenama Kaznenog zakona kojima bi neisplata plaća bila karakterizirana kaznenim djelom, jer bi to navodno bila "vrlo loša poruka svim poslodavcima" koja će

aTlaNTSka PlOVIdBa

Zrinušić izlazi iz NO-a Dubrovnik. Na skupštini Atlantske plovidbe koja će se održati 16. kolovoza doći će promjena u NO-u tvrtke iz kojeg izlazi predsjednik Uprave Croatia osiguranja Zdravko Zrinušić. Njega će zamijeniti Boris Rozić, uz kojega su u NO-u Ante Jerković, Niko Bratoš, Vlaho Lonza, Želimir Uskokovič, Antun Šeparović i Boško Ercegovac. B.hr

snimiO hrvOje dOminić

BROJka

ZdRaVkO ZRINUšIć, čelnik Uprave CO-a

gradu nudi da rag Luku Beograd FOTOLia

lUka BEOgRad ima vrijedno zemljište koje je predmet velike smutnje

pravo Grada i nakon nekoliko obrata u sudskim postupcima, najnovijom presudom beogradskog Višeg suda Luci Beograd je zabranjeno raspo-

laganje spornim zemljištem. U međuvremenu je izmijenjen i Zakon o planiranju i izgradnji kojim se omogućuje konverzija prava korištenja u pravo vlasništva nad zemljištem kojim su dosad raspolagale privatizirane tvrtke, no konverzija je moguća uz plaćanje tržišne cijene tog zemljišta. arhiva business.hr

Beograd tvrdeći da ima pravo korištenja stotinjak od 200 hektara zemljišta Luke Beograd. Gradske vlasti krenule su sudskim putem utjerivati

MIlaN BEkO, srpski biznismen i dugogodišnji partner Miroslava Miškovića, optužio je državu da reketari poduzetnike

Preispituju privatizacije

Odmah nakon prihvaćanja novog zakona Milan Beko počeo se buniti tvrdeći da se njime Worldfinu poništava prije stečeno pravo korištenja i građenja na zemljištu Luke Beograd te mu se na-

meće kupnja zemljišta koje je u tom dijelu Beograda među najskupljima. Optuživši državu da reketari srpske poduzetnike, Beko je vladi Srbije ponudio da od Worldfina otkupi Luku Beograd. Premijer Cvetković je Beku hladnokrvno poručio da Luku Beograd ponudi i drugima, a ne samo vladi. Nakon nekoliko dana zatišja, početkom tjedna oglasio se beogradski gradonačelnik Dragan Đilas poručivši da je Grad spreman kupiti Luku Beograd po cijeni po kojoj je plaćena u privatizaciji - oko 40 milijuna eura. Beko je uzvratio da će Beogradu pro-

dati Luku po toj cijeni, ali uz kamate po kojima se država zadužuje u stranim bankama. Poručio je i da je već angažirao međunarodnu revizorsku tvrtku KPMG da utvrdi cijenu Luke, a potom je objavio da njegov paket dionica vrijedi 74 milijuna eura. Istodobno su njemu bliski mediji objavili da će Milan Beko prodati sve svoje tvrtke u Srbiji i povući se u inozemstvo. U medijima je to potaknulo raspravu jesu li doista srpski poduzetnici izvrgnuti političkom progonu i jesu li u lošijem položaju od stranih investitora čije se vlasništvo i kapital ne propituju i ne osporavaju, a Beku i drugim razvikanim srpskim poduzetnicima kontinuirano se dokazuje da su nezakonito stekli i prvi, ali i veći dio preostalih milijuna eura i dolara kapitala koji danas posjeduju. Zato bi pismo iz Bruxellesa u srpskom postupku dobivanja statusa kandidata za članstvo u EU moglo biti ključni poticaj srpskom pravosuđu da konačno presudi jesu li sporne privatizacije bile nezakonite i trebaju li srpski kapitalisti u zatvor ili se mogu nastaviti baviti ulaganjima i poduzetništvom. Zoran Daskalović


OGLAS


dogaaji 13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

NOVI SUPERMARKET

Mercator se širi na Jadranu Biograd. Dan nakon što je otvorio trgovaki centar u Rovinju vrijedan 9 milijuna eura, Mercator - H otvorio je i supermarket u sklopu Bure centra u Biogradu. U prisustvu Božice Erli, voditeljice supermarketa, te Krešimira Romia, voditelja regije za Dalmaciju, predsjednik Uprave Mercatora - H Stanislav Brodnjak sve-

ano je otvorio supermarket rezanjem vrpce ime je zapoeo s radom 1200 etvornih metara velik prodajni prostor. "Izrazito sam ponosan što smo otvorenjem Rovinja i Biograda u istom tjednu omoguili više od 120 novih radnih mjesta i realizirali investicije vrijedne ukupno više od 10 milijuna eura. Takoer, sa zadovoljstvom mogu najaviti da emo kroz desetak dana otvoriti novo centralno logistiko skladište u Sv. Nedjelji veliine 30.000 etvornih metara", kazao je Brodnjak. B.hr

BLOKADA U SUBOTU

je na pola sata šetajui se preko obilježenog pješakog prijelaza onemoguavalo vozilima ulaz i izlaz iz trajektne luke. Na to su se odluili nakon što su ih, kako su kazali, izigrali svi, pa i Vlada koja im je obeavala skoru isplatu plaa. "Ispriavamo se onima koji su možda zakasnili na otoke, ali odluku smo donijeli u srijedu, kada smo doznali da plaa za trei mjesec nee biti uskoro isplaena", kazao je predstavnik Nezavisnog sindikata Dalmacijavina Lukica Bucat. H

Prosvjed radnika Dalmacijavina Split. "Ako se radnicima Dalmacijavina ne ponu isplaivati plae, u subotu emo blokirati trajektnu luku", kazao je sindikalist Lukica Bucat nakon njihove juerašnje polusatne blokade splitske luke, koja je izazvala kaos u tom dijelu grada. Zbog neisplate etiri i pol plae 250 radnika Dalmacijavina jutros

Izvan funkcije je i dalje 53 posto zemljišta Unato pojaanim aktivnostima brojnih opina i gradova u izradi programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu i raspisivanju natjeaja za prodaju i zakup zemljišta u posljednjoj godini dana, oko 53 posto zemljišta i dalje je izvan funkcije. Od 540 jedinica lokalne samouprave njih 79 još nije izradilo program, ni deset godina nakon što je to propisano Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Josip Kraljikovi kaže da se takvi sluajevi najviše odnose na sredine u kojima nisu sreeni imovinsko-pravni odnosi ili na šumske, brdsko-planinske i otoke krajeve u kojima, ako i ima poljoprivrede, ona se više odnosi na ekstenzivnu proizvodnju.

Jagma za zemlju

Meu takvim podrujima su, primjerice, Primorskogoranska i Šibensko-kninska županija, a državni tajnik istie da su najbolja zemljišta s intenzivnom poljoprivredom u Vukovarsko-srijemskoj i Osjeko-baranjskoj županiji uredno stavljena u funkciju. Postoji i veliki broj opina i gradova koje su izradili programe i raspisali natjeaje za prodaju ili davanje u zakup

JOSIP KRALJI»KOVI, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, istie da e predloženim zakonskim izmjenama u prednosti biti aktivni poljoprivrednici

državne poljoprivredne zemlje, ali natjeaji nisu zakljueni zbog brojnih prigovora uslijed velike jagme za tu zemlju. "Velika je konkurencija za svaku parcelu, javljaju se brojni ljudi i zbog raznoraznih prigovora Pritom istie kako je osobito veliki pritisak stoara koji su sagradili farme putem operativnih programa, ali nisu osigurali zemlju za stoku i smatraju da unaprijed polažu pravo prvenstva na državno poljoprivredno zemljište. S druge strane, Sabor je krajem svibnja usvojio novi zakon koji prednost daje upravo onima koji se aktivno bave poljoprivredom i domicilnom stanovništvu. Rije je o Zako-

da se netko juer prijavi u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i drugi dan se javi na natjeaj govorei kako ima namjeru baviti se poljoprivredom. Kao kriterij e se gledati i broj zaposlenika", nabrojio je Kraljikovi neke od izmjena iz novog zakona koje e se osjetiti izravno na terenu.

Za prodaju 40 posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

I DESET GODINA PREMALO Od 540 jedinica lokalne samouprave njih 79 još nije izradilo program, a takvi se sluajevi najviše odnose na sredine u kojima nisu sreeni imovinskopravni odnosi ili na šumske, brdskoplaninske i otoke krajeve

nu o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a na snagu je stupio sredinom lipnja. Bitne izmjene odnose se upravo na pravo prvenstva prilikom otkupa ili zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. U Ministarstvu poljoprivrede u etvrtak je za predstavnike jedinica lokalne samouprave organizirana radionica o primjeni novog zakona. "Nema više kriterija dobi pri podnošenju zahtjeva, ali e prednost imati domicilno stanovništvo i aktivni poljoprivrednici koji se najmanje dvije godine bave poljoprivredom ime se potie konkurentna lokalna proizvodnja. Nee se više moi dogaati

Od 546.758 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta za prodaju je namijenjeno 40 posto, za koncesije i dugogodišnji zakup 25 posto, za zakup 23 posto i 9 posto za povrat. Pritom u prodaji i kod zakupa prednost imaju fizike osobe, tj. OPG-i i obrti, a kod koncesija i dugogodišnjih zakupa pravne osobe. Dosad je putem natjeaja pod zakup stavljeno 87 posto državnog zemljišta odreenog za tu namjenu, a pod koncesije je stavljeno 60 posto zemljišta. Najmanji je rezultat ostvaren kod zemljišta odreenog za prodaju jer je kroz natjeaje prodano samo 28 posto zemlje. To znai da je ostalo neriješeno ukupno 291.447 hektara zemlje. Resornom ministarstvu ove je godine cilj staviti u funkciju još 85.000 hektara zemlje, lani su uspjeli riješiti polovicu manje, a godinu prije samo 22.000 hektara. Maja Grbi


OGLAS


NORVEŠKI PARTNERI Tvrtka

business plus

Navis Consult projektira plovila za RollsRoyce, a povjerena joj je izrada kompletne izvedbene tehničke dokumentacije za gradnju offshore brodova za brazilsko tržište budući da su u brazilskom podmorju, na dubinama između pet i deset kilometara, pronađena golema nalazišta nafte, što je Brazil pozicioniralo među vodeća tržišta za takvu vrstu brodova

Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

Riječka tvrtka svojim brodovima osvaja Brazil


> inženjering > izvozni uspjeh > turizam > tehnologija

16-17 business.hr Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

Riječka tvrtka Navis Consult, ogranak multinacionalne kompanije Rolls-Royce, ovogodišnji je dobitnik priznanja "Zlatni ključ" udruge Hrvatski izvoznici. Navis Consult, jedina tvrtka izvan Norveške kojoj je povjerena izrada tehničke dokumentacije za Rolls-Royceove brodove, nagrađena je "Zlatnim ključem" u kategoriji najboljih malih izvoznika zahvaljujući neprekidnom rastu poslovanja i konstantnom širenju opsega djelovanja. Priča o nastanku i razvoju ove tvrtke u mnogočemu podsjeća na tipičnu priču o uspjehu: osnovana je 1996. godine kao joint venture tvrtka s norveškim partnerima, 2000. godine otkupio ju je Rolls-Royce, nakon čega joj je povjerena izrada većine tehničke dokumentacije za plovila tog diva. Od 2000. godine opseg djelovanja Navis Consultinga neprestano se širi � projektiranje i izrada tehničke dokumentacije za brodove i plovne objekte, arhitektonske i inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje, projektiranje i nadzor, tehnička asistencija i nadzor u brodogradnji te trgovačko posredovanje na domaćem i inozemnom tržištu samo su neke od djelatnosti tvrtke, koja je u 2011. godinu ušla preuzevši nove zadatke. Naime, dosad su za Rolls-Royce projektirani samo offshore brodovi, a ove je godine počelo projektiranje i drugih tipova brodova poput

Navis Consult zapošljava 70 djelatnika, a do sada je, među ostalim, surađivao s brodogradilištima u Čileu, Grčkoj, Singapuru, Indoneziji, Brazilu i Kini ribarskih, putničkih i seizmičkih.

Prilagodba graditeljima

"Nema neke veće razlike u projektiranju offshore brodova i drugih plovila jer radimo istom metodologijom izvedbenu, a manjim djelom projektnu dokumentaciju. Ipak, ribarski brod ima drukčije specifikacije, stoga treba poznavati njegove detalje, ali i uvjete brodogradilišta u kojima će biti izgrađen. Nužno je prilagoditi se specifičnoj tehnologiji brodogradilišta pa prvo procjenjujemo čime brodogradilište raspolaže te kakve će strojeve koristiti za proizvodnju, primjerice za rezanje cijevi i profila. Dakle, najbitnija je logistika", ističe direktor Siniša Reljić, čija je tvrtka dosad surađivala s brodogradilištima u Čileu, Grčkoj, Singapuru, Indoneziji, Brazilu, Kini i brojnim drugim zemljama. Navis Consult zapošljava 70 djelatnika, većinom inženjera brodogradnje i projektanata koji zajedničkim snagama rješavaju sve povjerene zadatke. "Zahvaljujući našem sustavu kontrole i kvalitete još uvijek uspijevamo asimilirati sve potrebe. U radu za tvrtku poput Rolls-Roycea važno je ispuniti nekoliko ključnih kriterija, prije svega nužno je biti konstantno konkurentan te za svaki povjereni zadatak preuzeti kompletan rizik na sebe. Drugi vrlo važan element jest pouzdanost u svakom pogle-

SINIšA REljIć, direktor tvrtke Navis Consult, ističe da su dvije stvari presudne za uspjeh, a to su preuzimanje kompletnog rizika na sebe i pouzdanost u svakom pogledu, kako u pitanju kvalitete dokumentacije, tako i roka isporuke

du, kako u pogledu kvalitete dokumentacije, tako i roka isporuke. Bez ispunjavanja tih dvaju uvjeta definitivno se ne bismo održali", tumači Reljić, na-

ZANEMAREN SEGMENT

Voditeljske vještine važnije od inženjerskih Siniša Reljić smatra kako problemi u poslovanju nastaju zbog nedostatka stručnog kadra, odnosno neadekvatna obrazovnog sustava. "Primjerice, u našoj djelatnosti potrebno je puno vještina leadershipa, odnosno ljudi koji imaju sposobnost vođenja i upravljanja. Voditeljske vještine vrlo su bitne, bitnije od samih inženjera, no upravo se taj leadership na

našim fakultetima zanemaruje. U tvrtki imamo 15 ljudi koji komuniciraju, upravljaju, pregledavaju te isporučuju dokumentaciju. Oni konkretno ništa ne proizvode, već predstavljaju logistiku. To je vještina koja je po meni zanemarena jer je obrazovanje orijentirano na struku, a nitko ne poučava kako kvalitetno komunicirati i prezentirati", zaključuje Reljić.


Za izradu jedne projektne dokumentacije potrebno je otprilike šest mjeseci, odnosno 20.000 radnih sati, a Navis godišnje radi 10-ak različitih brodogradnji

vodeći kako je tvrtka, kako bi u potpunosti ispunila potrebe matične kuće, okupila 15-ak kooperanata iz Hrvatske, oformivši neformalni klaster budući da povjereni zadaci uvelike nadmašuju kapacitete Navis Consulta.

Nadmašeni kapaciteti

RiječaNi su dosad za Rolls-Royce projektirali samo offshore brodove, a ove su godine počeli projektirati i druge tipove brodova poput ribarskih, putničkih i seizmičkih

Zahvaljujući suradnji s tri projektna odjela RollsRoycea u Norveškoj, realizacija povjerenih zadataka u riječkom Navis Consultu puno je lakša: projektni odjeli pregovaraju s potencijalnim brodovlasnicima, nakon čega slijedi sklapanje ugovora s konkretnim brodogradilištem, a tada Navis predaje svoju ponudu kako bi se izradila cjelokupna financijska konstrukcija projekta. Da je Navis Consult u cijelom procesu ravnopravan norveškim partnerima, svjedoči činjenica da predstavnici riječke tvrtke odlaze na prvi sastanak s brodovlasnicima kako bi se precizirali uvjeti rada. "Pritom prvo određujemo uvjete preuzimanja rizika. Za izradu jedne projektne dokumentacije potrebno je otprilike šest mjeseci, odnosno 20.000 radnih sati, a mi godišnje radimo 10-ak različitih brodogradnji, što uvelike nadmašuje naše kapacitete. Unatoč tome uspijevamo zadovoljiti sve potrebe u dogovorenom roku jer su točnost i preciznost u realizaciji zacrtanog prioritet poslovanja Rolls-Roycea", objaš-

njava Reljić. No, sveprisutna recesija odrazila se na poslovanje tvrtke pa je Navis Consult 2009. godine zaključio poslovanje 20-postotnim padom prometa, što je kulminiralo sredinom 2010. godine, kada je tvrtka zabilježila nekoliko stopiranih ugovora. Na sreću, krajem 2010. ugovori su obnovljeni pa je prošla godina obilježena ponovnim rastom poslovanja.

Dobit šest milijuna

Tvrtka je tako lani ostvarila profit od 40 milijuna kuna prihoda te dobit od oko 6 milijuna. Sljedeći korak je pozicioniranje na polju sistemske opreme, gdje će tvrtka sudjelovati u integraciji električnih, elektroničkih i mehaničkih dijelova, te usmjeravanje na projektiranje plovila na zemni plin, što je novost na svjetskom tržištu. Također, svoje će napore usmjeriti prema brazilskom tržištu koje, smatra Reljić, očekuje golemi rast u sljedećih 15 godina. Tako je Navis Consultu početkom godine povjerena izrada kompletne izvedbene tehničke dokumentacije za gradnju offshore brodova za brazilsko tržište budući da su u brazilskom podmorju, na dubinama između pet i deset kilometara, pronađena golema nalazišta nafte, što je Brazil pozicioniralo među vodeća tržišta za offshore brodove. Dimitri Jelovčan


> inženjering > izvozni uspjeh > turizam > tehnologija

18-19 business.hr Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

IZVEZLI TRI TONE U SAD Paška sirana od vlastitih ovaca dobiva 15 posto potrebnog mlijeka, a ostatak proizvodi 200 kooperanata, obiteljskih gospodarstava s Paga. Osim na tržište Srbije i BiH, proizvode plasira u Austriju, Njemačku, Sloveniju, Češku i Ameriku, a planira i pohod na Rusiju i arapsko tržište

Mješavina trava i s u paškom siru oduš objašnjava Martina Pernar, članica Uprave Paške sirane, koja se ocu Anti i bratu Damiru Pernaru nedavno pridružila u vođenju obiteljske tvrtke.

Sljednici zadruge

Njih su dvojica agronomi, a Martina je završila Zagrebačku školu ekonomije i managementa i zahvaljujući dobrom poznavanju engleskog jezika preuzela poslove vezane uz izvoz sira u Ameriku. Njihov se proizvod može naći u brojnim restoranima na Manhattanu. "Talijanski restorani Maialino i Di Palo samo su neki od brojnih njujorških mjesta gdje se može pojesti paški sir, a ima ga i u maloprodajnim lancima Whole foods. Osim na istočnoj obali, ima ga u Las Vegasu, San Fransiscu, Texasu. U časopisu San Francisco Chronicle objavljen je i tekst o paškom siru", nabraja naša sugovornica. Paška sirana inače je slijednik nekadašnje Poljo-

arhiva business.hr

Paška sirana, smještena u gradu Pagu, najstarija je od tri sirane na otoku koje proizvode sir od ovčjega mlijeka. Zbog specifične arome paški je sir zaštitni znak otoka, a zahvaljujući poslovnim kontaktima Paške sirane počeo se u velikim količinama izvoziti u SAD. Ljetujući na Pagu Njujorčanka Michelle Buster, vlasnica tvrtke Forever Cheese, oduševila se tim sirem i odlučila ga uvoziti u Ameriku. Njezina se tvrtka inače orijentirala na uvoz mediteranskih sireva, ponajviše iz Španjolske, Italije i Portugala. "Dosad smo u SAD izvezli tri tone sireva. Bilo je puno problema s papirologijom i organizacijom prijevoza, ali suradnja je sve bolja. U početku smo upotrebljavali zrakoplove za prijevoz, ali sad imamo svoju distribuciju do Milana, otkuda sir putuje brodom do Amerike. Za to je nužno osigurati hladan lanac tijekom prijevoza, što poskupljuje distribuciju",


soli ĹĄevila Njujorane privredne zadruge Pag, osnovane 1946. godine, a poduzee je privatizirano 1992. godine. Prije tri godine proizvodnja je preseljena u novi pogon opremljen suvremenom tehnologijom. U pogon je uloĹženo 30 milijuna kuna, od ega je 10 milijuna kuna nepovratnih sredstava osiguranih iz pretpristupnih fondova

EU, a ostatak je financiran putem kredita. Sirana zapoĹĄljava 78 ljudi, od kojih 33 radi u pogonu, a 25 radnika brine se o 3000 ovaca. Od vlastitih ovaca dobivaju 15 posto potrebnog mlijeka, a ostatak proizvodi 200 kooperanata, obiteljskih gospodarstava s Paga koja se bave proizvodnjom ovjeg mlijeka.

Sloj posolice TALIJANSKI RESTORANI Maialino i Di Palo samo su neki od brojnih njujorĹĄkih mjesta gdje se moĹže pojesti paĹĄki sir, a ima ga i u maloprodajnim lancima Whole foods

"PaĹĄki je sir poseban i drukiji od ovjih sireva iz ostalih krajeva upravo zbog sirovine, mlijeka paĹĄke ovce. Otok je krĹĄevit, ĹĄkrt travom i pokriven slojem posolice koju razbacuje bura tijekom zime. Takvu travu pasu ovce i zbog mjeĹĄavine trava i soli mlijeko je specifino i ne moĹže se dobiti umjetnim nainom", objaĹĄnjava naĹĄa sugovornica. Budui da se paĹĄki sir moĹže dobiti samo od odreene sirovine, zbog istog razloga proizvoai ne mogu pretjerano poveavati proizvodnju, pa ni

koliine sira za izvoz. Koliine mlijeka paĹĄke ovce jednostavno su ograniene veliinom paĹĄnjaka i njihovim brojem. Na cijelom otoku ima ih 40.000. Gradnjom novog pogona proizvodnja je ipak poveana 30 posto tako da godiĹĄnje proizvedu 800 tona sireva, od ega se 200-tinjak odnosi na ovje sireve (PaĹĄki sir i Pramenko), a ostalo na kravlje (Trapist, Primorac) i mijeĹĄani Dalmatinac. Uskoro e lansirati novi sir Mediteraneo s listiima kadulje. U oĹžujku 2009. godine sirana je dobila izlazni broj pa, osim na trĹžiĹĄte Hrvatske, Srbije i BiH, izvozi u Austriju, Njemaku, Sloveniju, eĹĄku i SAD. "Poeli smo pregovarati i s ruskim predstavnicima. Trenutano se uvodi halal kvaliteta, ĹĄto e nam otvoriti vrata trĹžiĹĄta islamskih zemalja, a planiramo uvesti i koĹĄer certifikat", najavljuje Martina Pernar. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

MARTINA PERNAR, lanica Uprave PaĹĄke sirane, nedavno se ocu Anti i bratu Damiru pridruĹžila u voenju obiteljske tvrtke


HAN XIAO, voditeljica marketinga turističkog ureda Hangzhoua snimio hrvoje dominić

> inženjering > izvozni uspjeh > turizam > tehnologija

20-21 business.hr Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

Kineske turiste u Hrvatsku privlače priroda i drug Tito VOLE NACIONALNE PARKOVE U Hrvatsku iz Kine dolaze gosti koje ne zanimaju ni šoping ni odmor na plaži nego što prije žele obići kulturne i prirodne znamenitosti. Često žele jesti u kineskim restoranima kojih nema na našoj obali, a poput Japanaca vole ribu i morske plodove Dvadesetak turističkih predstavnika kineskoga grada Hangzhoua posjetilo je ovih dana Hrvatsku i Mađarsku kako bi se upoznali s glavnim turističkim odredištima tih dviju zemalja, ali i prezentirali vlastitu turističku ponudu. U Hrvatskoj su obišli Plitvička jezera, Šibenik, Split i Dubrovnik, a posjet Zagrebu ujedno su

iskoristili kako bi hrvatskim putničkim agencijama predstavili turističku ponudu svoga grada, nezaobilaznog odredišta na dalekoistočnim, kineskim turama. Drevni grad kineskih vladara, utemeljen prije 1800 godina, ima 8,7 milijuna stanovnika, a godišnje ga posjeti 65 milijuna domaćih i 2,7 milijuna

stranih gostiju. U tom gradu, 150 kilometara jugoistočno od Šangaja, na godinu se održava šest tisuća sajmova i festivala, od kojih je tisuću međunarodnih.

Golem potencijal

Prema riječima Han Xiao, voditeljice marketinga turističkoga ureda Hangzhoua, najviše je Korejaca,

Japanaca i Amerikanaca, turista iz Malezije, Singapura, Indonezije i naposljetku Europljana, ponajviše Britanaca, Francuza, Nijemaca, Španjolaca i Talijana. "Stižu nam i gosti iz istočne Europe, ponajprije Rusije, tako da marketinške aktivnosti želimo proširiti na taj dio Europe", kaže Han Xiao. Osim predstav-

nika glavnoga grada jugoistočne kineske pokrajine Zhejiang, u kineskoj su delegaciji bili predstavnici kineskih touroperatora i menadžeri hotela, a na čelu delegacije je bila Zhuge Jinhua, zamjenica ravnatelja turističkog ureda Hangzhoua. U srijedu je u Zagrebu za goste iz Kine organiziran susret s hrvatskim putničkim agencijama koje u programima nude turističke aranžmane za Kinu, ali i one koji bi u Hrvatsku željeli privući više gostiju s golemoga kineskog tržišta. Na kineskom je tržištu vrlo aktivna turistička agencija Promet T & T;


KinesKi turisti, njihovi diplomati i visoka izaslanstva česti su posjetitelji eko sela Kumrovca i Titove rodne kuće snimio saša ćetković

u godini dana doveli su 15ak tura iz Kine. Direktor agencije Žarko Slade kaže da je to tek početak.

Putuje 45 mil. Kineza

"Kinesko se tržište intenzivno otvara. Putuje 45 milijuna Kineza, a do 2020. godine predviđa se da će ih putovati stotinu milijuna. Najviše potencijala ima u gospodarski najrazvijenijoj regiji oko Šangaja, gdje živi 250 do 300 milijuna stanovnika. Treba pripremiti teren za dolazak kineskih turista. HTZ je prije dvije godine počeo intenzivniju promociju na tom vrlo izazovnom tržištu i mi smo se uključili. Redovito sudje-

lujemo na sajmovima i u raznim radionicama", priča Slade. Prema njegovim riječima, kineske agencije najviše organiziraju europske ture po zemljama zapadne, istočne i srednje Europe, u koje osim Češke, Rumunjske i Mađarske ulazi Hrvatska. Tako u Hrvatsku stižu kineski turisti u organizaciji agencija iz ostalih europskih zemalja, a u posljednje se vrijeme organiziraju ture samo za Hrvatsku i Sloveniju. "U Hrvatsku iz Kine dolaze gosti koje ne zanimaju ni šoping ni odmor na plaži nego što prije žele obići kulturne i prirodne znamenitosti. Za razliku od

Japanaca koji ostaju dulje od desetak dana, kineski se gosti zadržavaju kraće pa želimo produljiti njihov boravak", kaže Slade. Ističe kako je Kina ujedno jedno od najvećih dolaznih odredišta u svijetu te da Kinezi u stranim zemljama posebice vole obilaziti nacionalne parkove, kojima obiluje i njihova zemlja. Što se tiče posebnih prohtjeva, često žele jesti u kineskim restoranima kojih nema na našoj obali, a poput Japanaca vole ribu i morske plodove.

Jača promocija

Osim 30-ak predstavnika hrvatskih turističkih agencija, na predstavlja-

nju kineske turističke ponude bio je i zamjenik načelnika općine Kumrovec Srećko Blažičko. Kaže da su kineski turisti vrlo česti posjetitelji eko sela Kumrovca i Titove rodne kuće. "U Općini najčešće imamo izravne kontakte s delegacijama i diplomatima, ali i vikendima se mogu vidjeti posjetitelji iz Kine. Nedavno su nas posjetili polaznici kineske visoke diplomatske škole na čelu s njihovim direktorom. Dolaze i kineski veleposlanici iz susjednih zemalja", nabraja Blažičko dodajući kako bi s Kinezima željeli poboljšati suradnju upravo na turističkom planu.

U Hrvatskoj je prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 13.195 turističkih dolazaka iz Kine, a ostvareno je 23.143 noćenja. To su gotovo nevažne brojke, no mnogi očekuju da će nakon Japana i Južne Koreje Kina postati važno turističko emitivno tržište u svijetu. Stoga je i Hrvatska turistička zajednica pojačala promociju Hrvatske u toj zemlji sudjelovanjem na turističkim sajmovima. Govorilo se i o otvaranju ureda HTZ-a u Šangaju, ali to je odgođeno za bolje dane. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr


> inženjering > izvozni uspjeh > turizam > tehnologija

22 business.hr Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

DUĆAN KAO U VIDEOIGRI Prpićeva web trgovina koja kupcima daje dojam fizičke prisutnosti u trgovini putem intuitivnog 3D sučelja nakon nekoliko godina razvoja trebala bi ove jeseni konačno ugledati svjetlo dana

Rolajte po virtualnom trgovačkom centru Projekt Trillenium Hrvoja Prpića, virtualni šoping centar na čijoj se izradi posljednjih godina izmijenilo nekoliko programerskih timova, ovih je dana konačno ušao u probnu beta-fazu. Riječ je o dugo očekivanom projektu jedinstvenom i u svjetskim razmjerima jer je riječ o web trgovini koja kupcima daje dojam fizičke prisutnosti u trgovini putem intuitivnog 3D sučelja. Nakon odlaska iz HGspota Prpić očito intenzivira svoje ostale poslove, ali valja spomenuti kako je aktivnije upravljanje Trillenium projektom preuzeo još krajem prošle godine jer nije bio zadovoljan njegovim napredovanjem. Uz to, riječ je o prilično kompleksnom i zahtjevnom tehnološkom zadatku koji se sastoji od dva dijela - jedan je samo 3D sučelje koje je rađeno u Unity grafičkom engineu, a drugi po-

HRVOjE PRPIĆ, osnivač HGspota, ove bi jeseni trebao lansirati svoj dugo dorađivani projekt on-line trgovačkog centra Snimio Saša ĆetkoviĆ

zadinski administratorski dio koji nije vidljiv krajnjem kupcu, ali je krupniji i znatno zahtjevniji dio projekta. S obzirom na to da će Trillenium kada krene s pravim radom morati upravljati podacima o tisućama različitih proizvoda, jasno je kako se ne smije potkrasti pogreška.

Police su još prazne

Kako nam je i sam Hrvoje Prpić svojedobno kazao, ideja Trilleniuma je da svaki zakupac virtualnih trgovina

u ovom šoping centru može sam uređivati svoj dućan putem posebnog web sučelja. Dakle, trgovci bi mogli preslagivati police i proizvode na njima baš kako to čine i u pravim trgovinama. Nada se kako bi Trillenium s komercijalnim radom mogao početi već ove jeseni. Sam je projekt zbog prilično inovativnog koncepta dugoročno namijenjen prije svega inozemnim tržištima, ali da bi se to ostvarilo, prvo treba zaživjeti među domaćim korisnicima.

Prpićev virtualni šoping centar dostupan je za probu svakome tko se besplatno registrira na stranicama www.trillenium.com. Korisnici trenutačno još ne mogu kupovati, ali se mogu kretati prostorom u kojem se, iako su im police još uvijek prazne, već nalaze mnogobrojne trgovine. Od dostupnih dućana veličinom zasad prednjači Konzumov, a kako se najavljuje, trenutačno je za prodaju u Trilleniumu zainteresirano petnaestak tvrtki. Sučelje podsjeća na virtualne svjetove namijenjene druženju poput poznatog Second Lifea ili pak Sonyjeva Playstation Home servisa sa PSN mreže i u tom je pogledu sve prilično intuitivno i koncepcijski jasno. Kako smo se sami uvjerili, postoje određeni problemi s kretanjem kupaca koje nije baš najbolje riješeno, iako je za pohvalu što je osim hodanja i trčanja uvedeno

i tzv. rolanje kojim se virtualni centar može relativno brzo obići. Ipak, autori bi trebali razmisliti i o mogućnosti trenutačnog prebacivanja na određene lokacije i trgovine budući da je sam centar prilično velik i za cijeli obilazak treba dosta vremena.

Puno za doradu

Iz isprobavanja probne inačice jasno je kako još nije riječ o funkcionalnom servisu, nego svojevrsnom pregledu mogućnosti koje će kupci imati kad zaživi puna inačica. Mnoge od brojnih mogućnosti koje se nalaze na navigacijskim trakama servisa još se ne mogu koristiti, ali čini se da će pozornost biti posvećena jednostavnosti i intuitivnosti korištenja, što je zasigurno jedan od važnijih preduvjeta za masovno korištenje Trilleniuma. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr


tema 24-25

PREGLED TRŽIŠTA Hrvatskim dionicama, pa tako i Crobexima i fondovim Niz globalnih napetosti ove godine, od rata u Libiji do grčke krize, i s njima povezane fluktuacije cijena nafte i tečaja eura nisu pomogli fondovima koji su većinu portfelja rasprostrli preko zemalja grupe BRIC. Umjesto njih najbolje su prošli fondovi s dionicama tvrtki na koje ne utječu gospodarska kretanja, i to iz Hrvatske i regije

Crobex – najbolja Rotacija kapitala iz likvidnijih izdanja u manje likvidna poput Zvijezde, Konzuma i Slatinske banke koje bilježe znatne skokove. Crobex na 2330 bodova.

Državni zavod za statistiku objavio porazne rezultate o nezaposlenosti - Crobex potonuo na 2200 bodova

TomISLAv NIKočEvIć, predsjednik Uprave HPB Investa, čiji je HPB dionički fond u prvoj polovini godine ostvario najveći prinos Snimio Saša ĆetkoviĆ

Prva polovina kalendarske godine nije donijela previše zadovoljstva upraviteljima domaćih dioničkih fondova. Od 48 dioničkih fondova samo ih je 15 u odnosu na početak godine ostvarilo prinose, a preostala 33 fonda bilježe negativan prinos. Zanimljivo, većina "dobitnika" u portfeljima ima hrvatske ili regionalne dionice, dok su fondovi okrenuti tržištima Brazila, Indije, Rusije i Kine (BRIC) ili Dalekom istoku i Europi uglavnom stagnirali. Europska dužnička kriza, u kombinaciji s katastrofalnim potresom u Japanu i rastućom kineskom inflacijom, učinila je svoje � portfelji su u naj-

boljem slučaju stagnirali. Promatrajući prvo polugodište ne treba zaboraviti ni utjecaj rata u Libiji, koji traje već više od stotinu dana i jako je utjecao na poskupljenje sirove nafte, što je pak poljuljalo nade u ionako skroman globalni gospodarski rast.

Regija u zaostatku

U Hrvatskoj se u međuvremenu nije ništa dramatično promijenilo, a dionički indeksi Zagrebačke burze u promatranom su razdoblju porasli 6,62 posto (Crobex), tj. 5,8 posto (Crobex 10). Mirno domaće trgovanje bilo je pod određenim negativnim utjecajima sa stranih burza, ali znatno veći motiv za kup-

nju domaćih dionica bio je završetak hrvatskih pristupnih pregovara s Europskom unijom. Završetak pregovora uračunava se u cijene dionica još od početka godine, ustvrdili su ranije analitičari. Svakako ne treba zanemariti ni utjecaj rasta dionice Ine, kojoj je trgovanje suspendirano već gotovo dva mjeseca. Ta je dionica početkom godine vrijedila 3200 kuna, a suspenziju je dočekala na 4200 kuna, što je podiglo vrijednost udjela u fondovima poput OTP indeksnog, koji ima 15 posto imovine uložene u Inu. Vrijednost udjela u tom fondu porasla je 9,75 posto, a bolji od njega bio je HPB dionički. Žarko Buzuk, portfeljni menadžer OTP Investa

komentirao je kako je cijela regija u blagom zaostatku za globalnim zbivanjima pa su dionice na ovom području u dosadašnjem dijelu godine dobro prošle. Buzuk dodaje kako su na prinose domaćih dioničkih fondova pozitivno utjecale i izdašne isplate dividendi, ali i da je u tim uvjetima gotovo nemoguće pobijediti indeks. Do kraj godine u OTP-u očekuju dodatan prinos, jer usprkos lošoj slici domaćega gospodarstva imaju razloga biti blago optimistični. "Pozitivni elementi bit će vidljivi i na globalnoj razini, na što smo se mi pozicioniranjem već pripremili", rekao je. HPB dionički, 22 miliju-


business.hr

ma, ove je godine dosta pomoglo očekivano zatvaranje pregovora s EU

Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

– od početka godine oklada za fondove Najveći dobitnici i gubitnici u prvih šest mjeseci 2011. Smirivanje napetosti oko Sunčanog Hvara, izniman rast AD Plastika i Jadranske banke, Crobex ponovno nadomak 2300 bodova

1. HPB dionički +12,09% 2. OTP indeksni +9,82% 3. VB Crobex 10 +8,12% 4. A1 +8,06% 5. Erste Total East +7,72%

1. Ilirika Azijski tigar -19,3% 2. Ilirika BRIC -14,21% 3. Ilirika Gold -12,47% 4. MP BRIC -11,7% 5. AC Rusija -11,65 Izvor: Hrporfolio

U ziheraškom trgovanju sa slabašnim prometima dobitnici su bili i Ina i Podravka, dok su gubili građevinari i brodari

6,6

posto porastao je Crobex u prvoj polovici godine

na kuna težak fond, uhvatio je 11,58 posto prinosa. U top deset pozicija fonda nalaze se dionice Končar transformatora (koje su od početka godine porasle 20 posto), Galenike, HT-a, Granita, Adris grupe, NIS-a, AD Plastika i Prilepske pivovare. U HPB-u kažu kako su još prošle godine odlučiti dugoročno zauzeti nekoliko ključnih pozicija za koje su smatrali da će ostvariti prinose bolje od indeksa. Te ključne pozicije nala-

ze se u Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj, a riječ je o kompanijama stabilnih prihoda koje ne ovise o gospodarskom stanju zemalja u kojima posluju. "Porast imovine obvezničkih i novčanih fondova nastavit će se do kraja godine, a može se očekivati i nastavak porasta udjela obvezničkih fondova u ukupnoj imovini otvorenih investicijskih fondova. S obzirom na to da su ulagači i dalje neskloni riziku, u ovoj godini ne očekujemo znatniji

priljev u rizičnije kategorije fondova poput dioničkih i mješovitih", poručuju iz HPB Investa.

VB pobijedio Crobex 10

Uz bok HPB-a i OTP-a svrstao se VB Crobex 10, koji je sa 8,12 posto prinosa na udjel pobijedio taj indeks. Više od osam posto plusa uhvatio je i A1, koji ulaže u dionice Podravke (10 posto rasta u odnosu na početak godine), Dom holdinga (182 posto plusa), TOZ-a, Dalekovoda i Luke Ploče. Listu pet najvećih dobitnika zatvara Erste Total East s prinosom od 7,7 posto. Total East fond je 55 posto ori-

jentiran na Srbiju, 25 posto na Rusiju i 10 posto na Hrvatsku. Na tržištima SADa, BRICA i Azije "nastradali" su Ilirika Azijski tigar okrenut Kini sa 19 posto negativnog prinosa, Ilirka Bric sa 13 posto minusa i najuspješniji hrvatski fond u 2010. godini NFD Aureus US Algoritam u kojem je udjel pojeftinio 12,2 posto. Najbolji obveznički fond bio je HPB obveznički (4,94 posto plusa), dok je pobjednik u kategoriji mješovitih ICF Balanced sa 12,2 posto prinosa. Kao i obično, fondovi koji su redom završili u plusu bili su novčani. Pobjednik u tom društvu je Erste Euro Money, koji je ulagačima donio 1,68 posto prinosa. Relativno visok prinos Erste Euro Moneyja predsjednik Uprave Erste Investa Josip

Glavaš ponajprije objašnjava kvalitetnom strateškom alokacijom imovine. "U zahtjevnim uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa i smanjenja prinosa na trezorske zapise fond je uspješno zadržao visoku investiranost i primjerenu likvidnost", tvrdi Glavaš. Što se ostatka godine na tržištu tiče, Glavaš očekuje da će interes za ulaganje u fondove i dalje rasti. "Ako situacija ostane stabilna, u sljedećih nekoliko kvartala očekujemo daljnji rast imovine te postupno povećanje interesa i za rizičnijim ulaganjima. Pritom smatramo da će se trend ulaganja u rizičnije fondove kretati u skladu s gospodarskim očekivanjima, odnosno u skladu s kretanjima na tržištu kapitala", rekao je Glavaš. Nikola Sučec


investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

RESTRUKTURIRANJE

ISTI VLASNICI

Restrukturiranje portfelja Dom holdinga u kojem su Rivijera Poreč, Zlatni otok i Rabac nastavljeno je promjenom u upravi Valamara te otkazivanjem tvrtki Epima, koja je upravljala imovinom društva. Iz Uprave Valamara odlazi Georg Eltz, a ulazi Vicko Ferić, dok na čelo NODom holdinga dolazi Franz Lanschützer, koji je ujedno predsjednik Uprave Valamara. D. B.

Skupina od 16 talijanskih poduzetnika dovršila je preuzimanje Podravske banke. Tih 16 dioničara koji zajednički djeluju prije ponude za preuzimanje Podravske banke imalo je 79,75 posto udjela u banci, a preostale dionice otkupljivali su po cijeni od 450 kuna. Nakon preuzimanja ta skupina poduzetnika drži 85,46 posto Podravske banke ili 571.579 dionica koje daju isto toliko gla-

Eltz više nije u Upravi Valamara

Dovršeno preuzimanje Pobe

GEORG ELTZ, bivši član Uprave Valamara Snimio hrvoje dominić

RAZLIČITO ČITANJE STATUTA

Croatia osiguranje ne misli platiti veću dividendu za povlaštene dionice Dok su TEP Inženjering i Slavonski ZIF dobili prvostupanjsku presudu kojom imaju pravo na dividendu po revaloriziranoj vrijednosti povlaštene dionice, Uprava nudi 8 posto nominalne, pa će presudu o tome tko zna čitati statute i zakone donijeti Vrhovni sud Vlasnici povlaštenih dionica Croatia osiguranja imaju sve manje vremena da uvjere glavnu skupštinu da im isplati dividendu po revaloriziranoj vrijednosti dionice. Glavna skupština zakazana je za 7. srpnja, a zahtjev za pravo na mnogo veću dividendu od one koju je predložila Uprava preko suda su odlučili zatražiti TEP Inženjering i Slavonski ZIF. Slavonski ZIF je dobio prvostupanjsku presudu, koja je kasnije srušena na Visokom trgovačkom sudu. O tome bi, prema svemu

BROJKA

480 kuna iznosila bi dividenda prema revaloriziranoj vrijednosti dionice Croatia osiguranja

sudeći, na kraju trebao odlučivati Vrhovni sud. Dioničari traže isplatu na temelju knjigovodstvene, a ne nominalne vrijednosti povlaštene dionice, tvrdeći da tako određuje statut kompanije. To znači da traže dividendu od otprilike 480 kuna po dionici, što je nekoliko puta više od onoga što nudi Uprava budući da je predložena vrijednost dividende 112 kuna.

Uprava nudi 8%

Uprava se odlučila na osam posto nominalne vrijednosti dionice, dok neki dioničari traže osam posto knjigovodstvene cijene, pozivajući se na odredbe statuta osiguravatelja. U Croatia osiguranju su uvjereni u sudsku pobjedu te tvrde da ne postoji zakonski propis koji omogućuje revalorizaciju dionica, zbog čega su se i od-

lučili dividendu dijeliti prema udjelu dioničara u dobiti.

4,2 milijuna kuna

"Udjel se određuje prema temeljnom kapitalu društva koji se odnosi na njihove dionice", kažu u Croatia osiguranju pozivajući se na presudu Visokog trgovačkog suda koji je u sličnom sporu u kojem je sud utvrdio da ne postoji propis temeljem kojeg bi se revalorizirala vrijednost i odbio tužbeni zahtjev. Posljednja cijena povlaštene dionice Croatia osiguranja na Zagrebačkoj je burzi iznosila 5665 kuna. Takvih dionica, za razliku od redovnih, nema mnogo i njihov ukupni broj je 8750, od kojih 7,92 posto drži Slavonski ZIF. To znači da bi za te dionice Croatia osiguranje trebalo odvojiti dividendu u vrijednosti od 4,2 milijuna kuna. A. Pa.

sova na glavnoj skupštini. Nešto manje od 10 posto dionica drže Gordogi Lorezno i Gorgoni Antonia te tvrtke Assicurazioni Generali i Cerene. Peti najveći vlasnik Podravske banke postao je Miljan Todorović, crnogorski poduzetnik s talijanskom adresom. Podravska banka prošle je godine ostvarila 12,97 milijuna kuna dobiti, a u prvom tromjesečju ove godine dobit je iznosila 4,73 milijuna kuna. Inače, Podravska banka lani je kupnjom na burzi stekla 9,3 posto udjela u crnogorskoj Atlasmont baci. N. S.

Hrvatska izda slab interes ul KAMATA OKO 6,1 POSTO Do zaključenja knjige upisa investitori su se prijavili za 1,2 milijarde eura hrvatskih obveznica, a u Ministarstvu su odlučili izdati 750 milijuna eura na sedam godina Hrvatska je izdala 750 milijuna eura na rok od sedam godina uz očekivane uvjete od 300 baznih bodova iznad midswapa, što je kamata oko 6,1 posto. Do zatvaranja knjige upisa zabilježen je interes za ukupno 1,2 milijarde eura hrvatskih euroobveznica, samo dvadeset posto iznad maksimalne ukupno raz-

matrane veličine izdanja. Jedan od izvora Business. hr-a iz financijskog sektora ocijenio je ovakav rezultat slabim, odnosno prilično niskim interesom ako se to uspoređuje s gornjom granicom iznosa izdanja od milijardu eura, kako su prije najavljivali iz Ministarstva financija. Aranžeri izdanja bili su Deutsche

KORAK PREMA SAMOSTALNOM FIN

Barosso predlo Europska komisija predložila je uvođenje poreza na dodanu vrijednost (PDV) na razini Europske unije, oporezivanje financijskih transakcija te radikalne izmjene sustava rabata, uključujući i britanski, u sklopu sveobuhvatne reforme proračuna EU. Predsjednik Europske ko-

misije Jose Manuel Barroso izjavio je u srijedu da EU treba inovativan proračun u novom proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. u kojem će svaki euro biti utrošen u skladu sa zacrtanim ciljem. Predstavljajući plan koji bi Komisiji omogućio da se financira iz vlastitih sredstava i time više ne bude uglavnom ovisna o uplatama zemalja članica,


OGLAS

ala 750 milijuna eura obveznica, lagača Bank, HSBC i UniCredit. Analitičari domaćih banaka procijenili su da bi iznos izdanja nove hrvatske euroobveznice mogao dosegnuti i milijardu eura, kazavši kako je na cijenu osim percepcije rizičnosti Hrvatske utjecao i trenutačni sentiment na međunarodnim tržištima kapitala. U nedostatku službenih priopćenja, očekujemo da bi izdanje trebalo iznositi od 750 milijuna do milijardu eura, dospijeća sedam godina te oko 300 baznih bodova iznad referentne vrijednosnice", predvidjeli su RBA analitičari.

Percepcija rizika

Kazali su kako će osim percepcije rizičnosti Hr-

vatske na cijenu novog zaduživanja putem izdanja euroobveznice utjecati i trenutačni sentiment na međunarodnim tržištima kapitala. U Splitskoj banci očekivali su veličinu izdanja od milijardu eura, i to uz kamatu od šest posto. "Nakon što je Grčka izglasala paket mjera štednje, očekujemo smanjenje rizika na sve problematične zemlje dužnice u eurozoni, a samim time i sma-

njenje zahtjeva za većim prinosom na državne obveznice", kazao je broker Splitske banke Jozo Leko. U svojim ranijim komentarima analitičari su isticali nepovoljno okruženje na europskom financijskom tržištu, a konzervativniji pristup Europske središnje banke prema inflatornim pritiscima u odnosu na američki FED navodio se kao razlog koji bi mogao rezultirati i nešto

višom cijenom zaduženja u odnosu na prošlo izdanje na američkom tržištu. S druge strane, završetak pregovora s Europskom unijom i činjenica da Hrvatska dvije godine nije izdala obveznicu na europskom tržištu ubrojeni su u pozitivne faktore.

Kunska do kraja godine

Hrvatska je obveznicu na europskom tržištu posljednji put izdala u lipnju

2009. godine, a zadnje zaduživanje odnosilo se na desetogodišnju dolarsku obveznicu vrijednu 1,5 milijardi dolara. Kuponska kamata te obveznice bila je 6,375 posto, a prinos 6,617 posto, dok je razlika u prinosu u odnosu na referentne američke državne obveznice iznosila 3,4 postotna boda. Do kraja godine očekuje se izdanje kunske obveznice. Biljana Starčić

NANCIRANJU BIROKRACIJE

ožio uvođenje europskog PDV-a Barroso je istaknuo da će idući sedmogodišnji proračun dosegnuti 1.025 milijardi eura na strani planiranih rashoda. Udjel sredstava koje bi Unija prikupila novim mjerama mogao bi doseći gotovo polovinu njezinih proračunskih prihoda, s tim da bi se udjel doprinosa zemalja članica u prihodima smanjio sa postojećih 76 posto na oko trećinu.

Komisija je predložila i uvođenje tzv. Tobinova poreza na financijske transakcije u Europi, što će vjerojatno naići na oštro negodovanje Britanije, Francuske i Njemačke, zemalja koje zagovaraju uvođenje sličnog poreza na globalnoj razini jer bi u tom slučaju ta obveza vrijedila za sve zemlje jednako. U planu Bruxellesa je i uvo-

đenje PDV-a na razini EU od 2014. godine. Novi PDV uveo bi se tako u svim zemljama EU uz fiksnu stopu po kojoj bi ga ubirale vlade članica i potom izravno prebacivale EU tijekom novog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja od 2014. do 2020. godine. EK zagovara i radikalan preustroj rabata u EU, sustava povrata novca iz proračuna svake

godine pojedinim zemljama članicama, uključujući posebno visoke rabate za vladu u Londonu koje je davnih dana Velikoj Britaniji isposlovala tadašnja premijerka Margaret Thatcher. Reforma rabata, koji su prvotno zamišljeni kao nadoknada zemljama članicama čiji se doprinos smatra prekomjernim, također će se odnositi na Njemačku, Nizo-

zemsku, Austriju i Švedsku. Velika Britanija već je kritizirala prijedloge u vezi proračuna ocijenivši ih nerealnima i prekomjernima. "Prijedlog EK je apsolutno nerealan. Proračun je prevelik, a ne ograničen, kako tvrde, te nije u skladu s teškim odlukama koje donose zemlje diljem Europe", kazao je glasnogovornik britanske vlade. H


investor 28-29

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Najviša

Zadnja

Koliina

Promet

365 dana Najniža Najviša

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

256.00

256.77

256.03

-0.26%

15,270

3,910,454.17

20,965.92

252.00

315.99

198.00

207.80

204.60

2.81%

7,699

1,543,294.92

683.59

105.50

207.80

1,425.00

1,427.00

1,426.99

0.00%

1,060

1,510,617.17

1,900.25

1,181.00

1,650.00

635.07

645.16

640.00

-1.54%

1,410

909,048.80

1,646.16

430.00

699.48

60.40

62.01

61.00

1.67%

14,196

866,014.74

197.46

22.36

65.00

6.00

7.84

6.86

-12.05%

131,794

841,483.86

33.44

6.00

69.90

Ericsson Nikola Tesla uro akovi holding Magma d.d. Karlovaka banka

85.00

94.88

90.00

5.88%

7,069

627,047.68

120.53

53.00

94.88

AD Plastik

127.00

130.00

127.13

0.10%

4,581

590,352.99

533.89

85.10

152.00

Adris grupa

256.05

257.50

257.00

-1.15%

2,164

556,014.37

1,743.51

242.21

305.00

15.34

15.60

15.40

-2.35%

20,742

320,787.83

115.50

11.00

27.71

662.03

676.10

664.00

-1.78%

464

312,165.65

926.63

662.03

905.00

Ingra Atlantska plovidba d.d. Dom holding Uljanik plovidba

77.00

80.00

79.00

-1.10%

3,961

312,109.06

589.91

27.87

95.99

576.05

588.02

576.10

-2.03%

532

309,803.92

334.14

533.13

662.00

SN holding

141.00

162.00

154.00

9.22%

1,891

289,900.89

411.18

135.01

245.00

Luka Ploe

1,115.25

1,190.00

1,181.30

7.39%

225

259,405.11

262.97

1,048.00

1,900.00

Institut IGH

1,625.00

1,669.99

1,669.90

1.82%

154

254,277.68

264.81

1,106.00

2,500.00

697.00

704.00

697.00

-1.13%

300

210,605.84

2,324.01

657.10

829.99

43.00

44.50

43.00

0.00%

3,678

161,398.35

121.26

25.00

45.00

231.00

236.00

231.01

-1.24%

680

157,427.30

529.89

217.00

337.00

Atlantic grupa OT-optima telekom d.d. Dalekovod Luka Rijeka Jadranski naftovod

182.00

185.36

183.00

-0.54%

661

120,733.52

1,094.43

161.54

267.02

3,050.00

3,050.00

3,050.00

0.00%

39

118,950.00

2,265.68

2,332.01

3,520.00

Zagrebaka banka

287.52

289.99

287.71

-0.45%

398

115,296.72

18,427.36

200.00

294.00

akoveki mlinovi

3,950.00

3,950.00

3,950.00

-0.15%

25

98,750.00

414.75

2,950.00

4,000.00

Belje Viro tvornica šeera d.d. Podravka prehrambena industrija d.d. Tehnika

97.23

99.00

97.32

-0.49%

994

97,040.29

799.53

54.00

118.99

450.01

452.00

450.01

-1.96%

208

93,763.88

624.01

290.00

507.77

321.51

326.00

326.00

1.40%

186

60,018.82

1,766.92

240.00

343.97

1,461.25

1,500.00

1,461.25

-2.58%

39

57,381.35

276.85

871.01

1,614.00

Viadukt

238.99

239.00

239.00

-2.45%

215

51,384.80

109.18

190.00

346.00

Istraturist Umag d.d.

275.00

285.00

275.00

0.00%

176

49,089.14

1,285.62

240.04

380.00

Kaštelanski staklenici

2,531.00

2,599.00

2,550.00

-2.86%

18

45,831.00

289.66

612.00

4,990.00

Ledo

5,999.00

6,000.00

6,000.00

0.00%

7

41,998.00

1,321.02

4,720.12

6,900.00

+

Proficio

19.50

20.00

20.00

8.11%

1,691

33,357.50

78.26

11.52

25.00

Badel 1862

69.99

70.00

69.99

-0.01%

449

31,429.34

52.64

57.03

88.50

Kraš, prehrambena industrija

465.87

470.00

465.94

-0.86%

67

31,400.01

640.02

370.00

497.02

Konzum

201.03

213.40

209.99

0.00%

149

31,298.17

4,767.37

145.00

225.50

Jadroplov d.d.

176.84

136.30

140.00

139.49

0.98%

225

30,962.00

228.30

124.01

Dioki d.d.

65.55

66.02

65.55

-2.16%

422

27,711.81

264.96

60.20

99.00

Vupik

72.80

73.70

72.80

-1.18%

343

25,201.64

109.60

41.77

108.90

Tisak

196.66

197.03

196.66

-0.18%

111

21,860.74

469.35

135.00

244.98

Beliše

650.00

650.00

650.00

0.00%

30

19,500.00

756.80

420.00

700.00

Fima validus Exportdrvo Lošinjska plovidba Adriatic Croatia International Club d.d. Valamar grupa

Svaa nekadašnjih partnera koja e imati sudski epilog i u kojoj se nisu štedjeli ni najteži udarci zbog kojih je ugrožena egzistencija 200 ljudi snažno pritiše dionicu Magme. U srijedu je njezin pad iznosio 12,05 posto pa vrijedi manje od šalice kave u kafiu. Neizvjesnost buduih poteza i otežano predvianje budunosti Magme i dalje e biti uteg toj dionici.

Najniža

CROBEX: -0,42% Trž. kap. (mil kn)

Petrokemija Konar - elektroindustrija

Dionica Karlovake banke bilježi velike stope rasta ve etiri dana zaredom. U etvrtak je Karlovaka banka zabilježila i najveu stopu rasta u tom razdoblju zbog ega je dosegnula cjenovnu razinu od 90 kuna. To je ujedno najviša cijena dionice Karlovake banke u posljednjih više od godinu i pol dana. Ukupan promet tom dionicom u etvrtak je iznosio 627.047 kuna, što je najviše u ovoj godini.

Redovan promet: 23.009.996,20 Kn Promjene Cijene

10.30

10.50

10.50

1.94%

1,760

18,228.30

28.37

5.00

14.50

338.11

338.11

338.11

-15.48%

50

16,905.50

48.69

305.00

594.84

137.70

143.94

143.94

3.55%

116

16,062.54

95.35

121.00

164.00

3,120.00

3,120.01

3,120.01

-0.64%

4

12,480.02

346.51

2,200.00

3,517.00

63.01

63.01

63.01

-3.06%

182

11,467.82

396.69

28.68

72.00

Koestlin

253.02

253.02

253.02

0.21%

40

10,120.80

32.96

201.00

298.99

IPK Kandit

235.00

199.99

200.00

200.00

5.26%

50

9,999.70

143.02

126.51

HTP Korula

71.10

72.00

71.10

-5.17%

135

9,605.60

30.39

57.00

99.97

akovština

7.35

7.51

7.35

-6.96%

1,300

9,593.95

7.74

5.11

19.90

1,240.01

1,250.00

1,250.00

-0.71%

6

7,480.02

242.74

975.00

2,305.00

25.13

25.13

25.13

0.00%

260

6,533.80

84.01

25.01

33.00

170.02

170.02

170.02

-2.85%

37

6,290.74

14.26

100.01

200.00

Konar Slavonski zatvoreni investicijski fond Elektrometal Hidroelektra niskogradnja

134.00

135.00

134.00

-2.19%

40

5,370.10

83.60

119.00

197.89

Auto Hrvatska

357.00

357.00

357.00

0.28%

15

5,355.00

178.50

302.00

410.00

Privredna banka Zagreb

575.01

575.01

575.01

-0.86%

8

4,600.08

10,968.18

461.06

708.00

Zveevo, prehrambena industrija

116.16

117.65

116.16

0.16%

38

4,433.45

35.75

84.32

164.00

HGspot

8.00

8.02

8.00

-5.99%

491

3,936.00

2.64

8.00

39.95

Žitnjak

140.00

140.00

140.00

0.00%

27

3,780.00

28.79

76.10

163.85

Konar

1,171.01

1,195.00

1,195.00

2.14%

3

3,537.02

73.41

909.99

2,100.00

225.00

225.00

225.00

0.00%

15

3,375.00

822.04

140.00

259.65

Atlas nekretnine

39.02

40.35

39.02

-8.19%

83

3,296.66

130.16

26.14

66.85

Maistra

65.00

66.00

65.00

0.00%

50

3,278.00

711.38

51.00

70.00

Riviera Pore

Slatinska banka

110.13

110.13

110.13

-2.54%

27

2,973.51

101.21

98.00

132.37

Finvest Corp

200.00

200.00

200.00

5.26%

7

1,400.00

123.55

85.00

311.97

Laguna Novigrad

11.02

11.02

11.02

-0.72%

90

991.80

171.87

8.80

12.41

Puljanka

40.00

40.00

40.00

14.25%

2

80.00

42.22

30.05

54.25

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

60,00 224,00 14,10 15,00 12,60 0,59 9,15 300,00 104,06 6,79 8,95 70,00 100,25 12,00 160,10

60,10 227,00 14,50 15,00 12,90 0,60 9,30 300,00 104,75 6,82 9,05 72,00 101,90 12,00 160,60

60,00 225,00 14,50 15,00 12,60 0,60 9,15 300,00 104,75 6,79 9,05 70,00 101,90 12,00 160,60

Prosjena Promjena Koliina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG ZVTG POPG LKPG NF1N GRVG SALR SOS2E KBMR INDGL TLSG NLB26 APAG MELR

KRKA PETROL ZAVAROVALNICA TRIGLAV PLAMA - PUR LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S GORENJE SALUS SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR INFOND GLOBAL TELEKOM SLOVENIJE NLB 26. IZDAJA ALPETOUR POTOVALNA AGENCIJA MERCATOR

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

30,00 37,05 33,00 1,54 0,63 6,80 5,01 36,88 6,01

30,20 37,20 35,90 1,56 0,67 6,90 5,80 36,88 6,15

30,01 37,05 35,50 1,55 0,64 6,90 5,80 36,88 6,06

0,30 0,37 0,35 1,55 0,65 6,90 5,70 0,37 6,06

62,00 67,00 70,00 90,00 97,50 92,20 5,96 5,59 12,90 20,04 70,00 68,03

62,00 67,00 70,00 90,00 97,50 92,20 5,96 5,70 13,00 20,99 72,51 68,03

62,00 67,00 70,00 90,00 97,50 92,20 5,96 5,59 13,00 20,99 72,51 68,03

62,00 67,00 70,00 90,00 97,50 92,20 5,96 5,59 12,95 20,72 71,30 68,03

Seme a.d. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Sloga a.d. Novi Pazar AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Umka a.d. Umka Ikaterm a.d. Beograd Stolarija a.d. Titel Obveznice RS serije A2012K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Yugoslavia Commerce a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K

500,00 3.900,00 810,00 716,00 435,00 3.040,00 535,00 7.400,00 20,00 475,00 95,40 6.100,00 541,00 7.554,00 86,00

500,00 4.000,00 835,00 720,00 435,00 3.100,00 539,00 7.400,00 20,00 475,00 95,43 6.100,00 541,00 7.940,00 86,22

500,00 3.996,00 835,00 719,00 435,00 3.070,00 537,00 7.400,00 20,00 475,00 95,43 6.100,00 541,00 7.859,00 86,22

500,00 3.996,43 834,81 718,21 435,00 3.069,89 536,36 7.400,00 20,00 475,00 95,41 6.100,00 541,00 7.858,66 86,13

ALKALOID SKOPJE ZLATARA RUBIN SKOPJE PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP SKOPSKI PAZAR SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA MAKPETROL SKOPJE KOMUNA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE

605.270,81 141.361,41 29.996,32 26.850,00 24.095,95 23.984,66 22.570,82 21.000,00 19.290,79 15.281,54 8.737,39 8.228,00 7.551,75 6.036,00 3.848,40

4.400,00 6.160,00 11.000,00 6.100,00 500,00 2.400,00 26.300,00 465,00 198,00 3.800,00 3.849,00

4.415,00 6.160,00 11.000,00 6.100,00 501,00 2.460,00 26.500,00 465,00 200,00 3.800,00 3.849,00

4.403,51 6.160,00 11.000,00 6.100,00 500,53 2.442,86 26.425,00 465,00 199,22 3.800,00 3.849,00

4.403,51 6.160,00 11.000,00 6.100,00 500,53 2.442,86 26.425,00 465,00 199,22 3.800,00 3.849,00

-0,63 % 344393 -0,40 % 85365 5,25 % 64314 0,00 % 11938 -4,93 % 19746 0,00 % 1423 5,45 % 1109 0,08 % 10847 -1,14 % 534

103.360,24 31.671,69 22.386,50 18.502,17 12.896,20 9.812,10 6.320,30 4.000,37 3.237,64

0,00 % 0,00 % 0,00 % -4,26 % 0,00 % 0,00 % 1,02 % -1,93 % 1,33 % 4,79 % 18,87 % -2,81 %

29095 13581 5500 4220 3500 3249 22000 11912 1160 357 50 35

1.803.890,00 909.927,00 385.000,00 379.800,00 341.250,00 299.557,80 131.120,00 66.628,55 15.020,91 7.397,43 3.565,10 2.381,05

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK ZLRB PPIV SPAZ TEL SBT MPT KOMU STIL KMB TPLF

10087 628 2096 1790 1907 40484 2457 70 18525 2247 971 116 7500 503 24

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA SMBG UNBN ENHL NIIS SLNP AIKB AERO UMKA IKTM STTL A2012 JESV YUCM AGBN A2014

0,00 % -0,88 % 2,11 % 0,00 % 2,44 % 1,52 % -0,22 % 0,00 % 0,62 % -0,88 % 0,84 % -1,81 % 1,65 % 0,00 % 0,34 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKR FBIHKP FBIHKO FBIHKI FBIHKC FBIHKM HRBFRK2 BIGFRK3 BSNLR BHTSR JPEMR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro 60,00 225,10 14,31 15,00 12,64 0,59 9,19 300,00 1,04 6,80 9,00 70,93 1,01 12,00 160,33

BANJALUKA BURZA RSRS-O-E RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A HETR-R-A KRIP-R-A PLRP-R-A RSRS-O-B ZPTP-R-A

+

Oznaka

Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

19,90 % 195990 97.995.000,00 0,30 % 4290 17.144.700,00 2,71 % 4588 3.830.105,00 -0,42 % 4444 3.191.729,00 0,00 % 5651 2.458.185,00 -1,70 % 538 1.651.600,00 -0,19 % 2975 1.595.658,00 -3,90 % 200 1.480.000,00 17,65 % 64989 1.299.780,00 0,00 % 1392 661.200,00 0,02 % 6532 623.188,98 0,00 % 100 610.000,00 0,00 % 998 539.918,00 0,54 % 58 455.802,00 0,16 % 4855 418.146,66

valuta: MKD - makedonski denar 0,08 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -0,63 % 0,69 % -2,13 % -2,31 % -0,34 % 0,24 % -0,15 %

134 90 35 59 526 98 8 400 900 41 31

590.070,00 554.400,00 385.000,00 359.900,00 263.278,00 239.400,00 211.400,00 186.000,00 179.300,00 155.800,00 119.319,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

BH Telecom +4,79% Luka Koper +2,44% Zavarovalnica Triglav +2,11% Bosnalijek +1,33% Agrobanka Beograd +0,54%

Seme Beograd

Energopetrol Sarajevo AIK banka Niš Tigar pirot NIS Gorenje

+

Powered by

business.hr

-8,33% -1,7% -0,76% -0,42% -0,22%

Petrol

+19,9 -0,88 Beogradski brokeri u etvrtak su najviše posla imali s dionicom Semena kojom se trgovalo u vrijednosti od gotovo 98 milijuna dinara. Ova je dionica tako bila uvjerljivo najtrgovanija na burzi, a cijena joj je usto porasla 19,9 posto, na 500 dinara, što je ujedno bila jedina cijena kojom se beogradskim Semenom trgovalo tijekom dana. U plusu od 2,71 posto bila je i dionica Energoprojekt holding prometa, ija je posljednja cijena iznosila 835 dinara.

Druga na popisu najtrgovanijih u Ljubljani bila je dionica naftne kompanije Petrol sa 141.400 eura prometa, no cijena joj je pala u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana i iznosila je 225 eura. Najniža cijena po kojoj se trgovalo tom dionicom tijekom dana bila je na razini od 224 eura, a najviša je dosegnula 227 eura. Slovenski indeks SBITOP našao se ponovno u minusu, i to od 0,37 posto.

REGIONALNI INDEKSI -0,37% BIRS +0,56% 742,29 1.052,23 Belex15 -0,57% FIRS -0,28% 747,96 1.997,88 Belexline -0,30% MBI10 -0,19% 1.387,49 2.594,10 SASX10 +3,29% MONEX20 +1,15% 1.034,70 11,706.67 Stanje indeksa na u SASX30 +0,20% etvrtak 30. lipnjazatvaranju 2011. 1.042,20 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +1,57% 2.805,01 +0,06% BUX +1,19% 22.564,93 -0,34% ATX +1,31% 2.732,00 +1,00% Stanje indeksa na zatvaranju u +0,42% etvrtak 30. lipnja 2011.

FTSE100 5.929,28

DAX 7.359,69

CAC40

3.969,82

MICEX 1,667.04

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,60% S&P500 +0,83% 12.261,42 1.307,41 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,41% srijedu 29. lipnja 2011. 2.740,49


investor

OtVOrENI INVEstIcIjsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

30

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

OTP indeksni

45,6461

21,98

VB CROBEX10

109,7977

21,82

7,0360

17,24

NFD Aureus US Algorithm 129,8462

16,29

PBZ I-Stock

67,7617

14,77

49,8758

-15,28

Ilirika Azijski tigar ST Global Equity

42,9813

-11,72

102,3765

-4,49

26,4082

-4,21

NFD Aureus New Europe 109,2399

-4,10

Ilirika BRIC NFD Aureus BRIC

+ MjEŠOVItI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

ZB euroaktiv OTP Europa Plus AC Rusija Raiffeisen World HPB WAV DJE Ilirika Gold C-Zenit KD Prvi izbor POBA ICO Equity Ilirika JIE KD Energija Platinum Global Opportunity KD Nova Europa ST Global Equity Platinum Blue Chip VB High Equity PBZ I-Stock Raiffeisen Central Europe ZB aktiv Ilirika BRIC HI-growth Prospectus JIE OTP MERIDIAN 20 OTP indeksni ZB trend ZB BRIC+ AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) MP-Global HR Capital Two A1

€ € € € € € kn kn kn € kn $ kn kn € kn kn € kn € € kn € kn € € € kn kn kn

119,2464

11,98

MješOVItI fOnDOVI

Erste Balanced

129,4000

11,46

PBZ Global fond

108,9437

11,30

Ilirika JIE Balanced € C-Premium kn ZB global € Raiffeisen Balanced € Agram Trust kn ST Balanced kn ICF Balanced kn Allianz Portfolio kn HI-balanced € AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € KD Balanced kn HPB Global kn PBZ Global fond kn Erste Balanced € Raiffeisen Prestige € OTP uravnoteženi kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn

ICF Balanced

124,3622

6,94

OTP uravnoteženi

113,2886

6,38

ST Balanced

165,0003

-7,92

AC GBEM

10,6532

-2,42

HPB Global

102,5539

-1,22

8,0589

-0,24

141,8600

0,82

ZB global

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

105,3100 111,3424 41,3841 103,1700 97,6064 88,1040 52,0206 12,4003 5232,8400 156,1955 10,3716 13,4054 7,0360 42,9813 83,1370 47,0677 67,7617 62,8700 100,1900 102,3765 8,3084 58,2606 91,8714 45,6461 129,1000 99,0200 10,4977 313,7517 78,6311 89,6600

1,35 1,22 1,15 1,12 1,12 1,12 0,91 0,81 0,80 0,78 0,71 0,69 0,64 0,63 0,51 0,50 0,49 0,48 0,48 0,48 0,43 0,42 0,42 0,41 0,37 0,36 0,35 0,32 0,25 0,21

-0,28 -4,33 -9,88 -3,87 1,61 -7,03 2,63 -4,24 -3,69 -5,57 -8,41 -5,43 -7,13 -4,59 1,65 -2,96 -4,49 -5,61 -5,46 -5,63 -1,66 -8,26 -3,14 0,76 -2,12 -4,89 -2,97 -0,68 -0,01 0,67

-0,27 -1,28 -10,42 -2,91 -0,19 -12,06 4,06 -5,07 -5,85 -9,05 -5,21 -4,86 -3,85 -8,00 -2,96 -6,20 -2,22 1,24 -3,12 -13,91 -4,09 -5,98 2,79 9,75 -5,19 -6,67 -6,63 -2,60 3,42 8,02

9,84 7,57 3,41 9,22 13,07 N/A 3,19 6,77 -3,74 -1,03 13,09 13,69 17,24 -11,72 -1,89 1,58 14,77 3,54 4,87 -4,49 2,80 2,50 14,38 21,98 3,81 3,88 -3,57 14,02 12,80 12,92

0,73 5,69 -18,52 0,40 -0,63 N/A -17,68 2,60 -15,21 6,91 2,80 -9,06 -9,05 -7,60 -5,16 -18,23 -9,37 -7,22 0,04 1,60 -1,96 -11,53 -2,64 -19,99 2,99 -0,81 2,12 -7,55 -5,55 -3,45

1,19 -0,82 -11,05 -1,86 0,51 -11,95 3,87 -4,59 -5,81 -8,93 -4,84 -5,39 -3,83 -7,58 -2,03 -5,36 -2,63 0,54 -3,64 -14,42 -3,87 -6,27 2,45 8,65 -4,93 -7,11 -6,83 -2,16 3,34 7,11

242,574 10,270 8,482 40,203 15,406 4,224 6,191 5,483 5,723 85,406 9,417 8,480 19,983 11,772 8,642 11,900 230,939 199,565 489,396 28,090 65,853 23,952 13,010 139,660 162,811 160,943 14,449 5,119 9,189 10,925

7,16 1,94 4,31 7,74 3,82 0,67 3,36 8,38 3,93 6,68 1,33 3,77 3,71 10,68 3,49 3,75 3,95 6,20 5,01 1,48 9,35 4,41 3,17 3,51 8,67 1,21 2,32 3,09 4,20 3,11

29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011

www.business.hr/investor

Allianz Portfolio

KD Balanced

Vrijednost

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

144,3352 5,7011 141,8600 152,0200 69,7467 165,0003 124,3622 119,2464 10,1036 10,6532 8,0589 102,5539 108,9437 129,4000 107,4200 113,2886 79,3015

0,83 0,64 0,57 0,48 0,43 0,34 0,30 0,30 0,28 0,28 0,16 -0,06 -0,07 -0,17 -0,25 -0,28 -0,32

-3,33 1,40 -4,54 -3,12 -0,41 -3,38 4,30 1,48 -0,06 -2,58 -3,21 -0,53 -0,94 2,90 -2,04 -2,47 -0,44

-4,79 2,17 -3,63 -1,54 1,14 -3,25 12,29 3,55 -1,61 -5,06 -2,62 6,88 4,90 6,85 -0,79 6,38 -6,34

2,52 2,92 0,82 2,10 2,82 -7,92 6,94 11,98 4,09 -2,42 -0,24 -1,22 11,30 11,46 2,61 6,38 3,81

6,99 -11,98 3,56 4,85 -1,26 6,09 2,71 8,60 0,11 2,76 -3,88 0,44 5,34 0,45 5,64 2,28 -4,57

-4,86 1,93 -3,88 -2,05 -0,26 -3,36 9,96 3,53 -1,47 -5,27 -3,75 4,83 4,30 5,92 -0,88 5,28 -6,56

40,118 12,371 697,986 302,973 15,593 15,133 16,471 8,214 77,333 14,304 6,798 99,136 314,407 115,522 173,224 40,140 13,644

5,43 4,41 9,99 8,84 2,97 8,47 9,16 2,13 9,35 2,33 5,45 5,74 9,80 10,44 1,31 5,54 4,95

29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 29.06.2011 29.06.2011

€ € € € € € € kn

126,5384 160,8200 11,7673 129,3620 135,0700 177,3900 131,9162 167,0381

0,30 0,09 0,09 0,08 0,07 0,06 0,04 0,02

-2,40 0,69 1,76 1,34 1,92 0,01 0,70 1,25

-0,15 1,13 3,63 4,94 3,71 1,72 1,99 3,18

1,55 0,62 5,17 6,62 7,24 4,84 4,75 8,21

4,34 4,87 1,76 4,59 4,57 6,50 4,47 7,99

-0,27 1,07 3,49 3,88 3,64 1,69 1,82 3,15

18,730 173,931 8,401 29,328 632,865 550,057 202,100 75,036

5,54 9,99 9,35 5,74 8,07 9,10 8,31 6,68

29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 28.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011

$ kn € € kn kn kn kn kn kn € kn € kn kn kn kn kn

125,3294 164,8434 141,2679 127,3736 147,0200 140,2500 140,8890 137,1099 118,9105 11,5021 10,8349 109,9115 107,3400 100,9814 133,8994 133,8444 124,1962 104,2039

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,01

0,23 0,62 0,50 0,60 0,56 0,57 0,87 0,65 0,75 0,85 0,73 0,67 0,81 0,54 0,53 0,54 0,58 1,46

0,56 1,28 0,93 1,16 1,44 1,15 1,64 1,26 1,51 1,51 1,40 1,26 1,68 N/A 1,03 1,22 1,46 1,51

1,22 2,46 1,92 2,73 3,27 2,92 2,99 2,96 3,20 3,04 3,06 2,82 3,24 N/A 2,21 2,79 2,64 3,11

3,70 4,68 3,21 4,26 4,73 4,28 4,51 4,30 4,86 5,21 3,95 4,53 4,10 N/A 6,15 5,21 4,01 2,17

0,56 1,27 0,93 1,14 1,41 1,13 1,61 1,25 1,49 1,50 1,39 1,25 1,66 0,99 1,02 1,20 1,42 1,61

42,394 2602,710 117,835 561,310 1413,336 1026,761 117,063 36,700 207,000 183,565 29,076 170,544 199,641 5,034 1257,331 376,821 229,480 6,993

6,21 10,94 10,94 8,94 8,35 8,07 7,76 7,49 3,65 2,76 2,07 2,13 1,76 0,43 12,25 5,74 5,52 1,92

29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 28.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 28.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011 29.06.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

167,0381

8,21

Erste Bond

135,0700

7,24

HPB Obveznički

129,3620

6,62

HI-conservative

11,7673

5,17

Raiffeisen Bonds

177,3900

4,84

ZB bond

160,8200

0,62

OTP euro obveznički

126,5384

1,55

PBZ Bond fond

131,9162

4,75

Raiffeisen Bonds

177,3900

4,84

HI-conservative

11,7673

5,17

OTP euro obveznički ZB bond HI-conservative HPB Obveznički Erste Bond Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One

nOVčanI fOnDOVI PBZ Dollar fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash PBZ Novčani fond HPB Novčani OTP novčani fond Platinum Cash

+


investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 1/7/2011 Subota 2/7/2011

PROŠLO GLASANJE

Grci ispunili sve uvjete EU Grčki parlament usvojio je u četvrtak zakon o provedbi mjera štednje u vrijednosti od 28 milijardi eura u petogodišnjem razdoblju ispunivši tako uvjete međunarodnih zajmodavaca za isplatu nove tranše kredita. Premijer Georgios Papandreou osigurao je većinu od 151 zastupničkoga glasa od ukupno 300 glasova u parlamentu za predloženi zakon. U srijedu je grčki

parlament prihvatio paket mjera štednje sa 155 glasova za i 138 glasova protiv. Mjere uključuju osnivanje agencije za privatizaciju državne imovine, pripremu privatizacije, povećanje poreza, ograničenje zapošljavanja u javnom sektoru i propise u domeni socijalne zaštite. Usvajanjem zakona o primjeni tih mjera parlament je utro put isplati nove tranše međunarodnog kredita u iznosu od 12 milijardi eura, koji je Ateni potreban kako bi platila račune. Ukupna vrijednost međunarodnog paketa pomoći iznosi 110 milijardi eura. B.hr

BROJKA

10

milijardi eura prodajom udjela u Atenskim vodama, rafineriji Hellenic Petroleum, elektroenergetskoj kompaniji PPC, banci ATEbank te lukama, zračnim lukama, koncesijama za autoceste, državnog zemljišta i rudarskih prava planira skupiti grčka vlada

STRAH OD GRČKE

I Talijani oštro režu Talijanska vlada priprema se usvojiti paket oštrih mjera štednje koje bi trebale zaštititi Italiju od dužničke krize poput grčke. Vlada planira uštedjeti 47 milijardi eura kako bi do 2014. eliminirala proračunski manjak. Uštede će se provoditi smanjenim proračunima ministarstava i lokalnih uprava te smanjenjem poreznih olakšica za poduzeća i obitelji. H

Magma pala 12 posto, na 6,86 kuna Nakon dva dana blagog rasta na Zagrebačkoj su burzi Crobexi u četvrtak završili u minusu, što je posljedica niske likvidnosti i nedostatka domaćih vijesti koje bi ohrabrile ulagače. Crobex je pao 0,42 posto, na 2230,85 bodova, dok je Crobex 10 kliznuo 0,52 posto, na 1207,71 bod. Od početka godine oba su indeksa porasla nešto više od pet posto. Redovan promet dionicama u četvrtak iznosio je 23 milijuna kuna, a u

društvo milijunaša ušle su dionice HT-a, Ericssona i Petrokemije.

Nizak promet

"Promet dionicama bio je nizak, nema vijesti koje bi znatnije potaknule tržište, a po rastu cijena ističu se dionice Petrokemije i Luke Ploče, dok je najlikvidnija, po običaju, bila dionica HT-a", kazala je za Hinu Ivana Hatvalić, direktorica Službe za investicijsko bankarstvo

snimio hrvoje dominić

MANJE OD ŠALICE KAVE Magma je u četvrtak bila uvjerljivi gubitnik sa 12 posto minusa, dok su ostale dionice stagnirale uz nešto veći promet od uobičajenog

GORANKO FIŽULIĆ, predsjednik Uprave Magme, čija je dionica u četvrtak pala 12 posto

Štedbanke. Najlikvidniji HT pao je 0,26 posto, na 256,03 boda, dok je druga najlikvidnija Petrokemija porasla solidnih 2,8 posto, na 204,6 kuna. Zadnji milijunaš, Ericsson Nikola Tesla, ostao je nepromijenjen na 1426 kuna uz milijun i pol kuna prometa. Svađa nekadašnjih partnera koja će imati sudski epilog i u kojoj se nisu štedjeli ni najteži udarci zbog kojih je ugrožena egzistencija 200 ljudi snažno priti-

šće dionicu Magme. U srijedu je njezin pad iznosio 12,05 posto pa dionica Magme vrijedi manje od šalice kave u kafiću. Neizvjesnost budućih poteza, kao i otežano predviđanje budućnosti Magme, i dalje će biti uteg ove dionice.

Rekordna cijena Kabe

Više od dva posto pale su i dionice Ingre, koje su kraj dana dočekale na razini od 15,4 kune. Dionica Karlovačke banke bilježi ve-

REGIJA

Nikola Sučec

BROJKE

Farmaceuti u fokusu ulagača Sarajevski indeks SASX10 skočio je u četvrtak 3,29 posto, na 1034,78 bodova, a najzanimljivije tamošnjim su ulagačima bile dionice farmaceutske kompanije Bosnalijeka i teleoperate-

like stope rasta već četiri dana zaredom. U četvrtak je Karlovačka banka zabilježila i najveću stopu rasta u tom razdoblju, zbog čega je dosegnula cjenovnu razinu od 90 kuna. To je ujedno najveća cijena dionice Karlovačke banke u posljednjih više od godinu i pol dana. Ukupan promet tom dionicom u četvrtak je iznosio 627.047 kuna, što je najviše u ovoj godini.

ra BH Telecoma. Objema je cijena rasla, i to 1,33 odnosno 4,79 posto, a prometi su bili standardno slabi. Ukupan promet na Sarajevskoj burzi iznosio je

273.369 konvertibilnih maraka. Slovenski indeks SBI TOP zabilježio je pak pad vrijednosti od 0,37 posto zaključivši dan na 742,96 bodova. Najtrgovanijom Krkom ostvareno je 605.270 eura

prometa, a to je ujedno bila jedina dionica u Ljubljani čiji je promet premašio pola milijuna eura. Cijena se zadržala na 60 eura, za razliku od Petrolove cijene koja je pala 0,88 posto, na 225 eura. B. St.

0,57 0,56 posto pao je beogradski BELEX 15

posto rastao je banjalučki BIRS


U 21. stoljeu proizvedeno 23% sve robe i usluga od poetka naĹĄe ere

TREBA nahraniti i obui 7 milijardi ljudi

FOTOLIA

DOBITNICI DANA (ZSE) Puljanka +14,25% Luka Ploe +7,39% IPK Kandit +5,26% Finvest Corp +5,26% LoĹĄinjska plovidba +3,55% 18 Raste

Iako je 21. stoljee joĹĄ gotovo na poetku, u prvih 10 godina izraeno je i prodano 23 posto cjelokupne robe i usluga proizvedenih od 1. godine naĹĄe ere, dakle u posljednjih neĹĄto viĹĄe od dva milenija. Prema podacima Angu-

sa Maddisona, koje prenosi Economist, ovo i prethodno stoljee zasluĹžni su za 78 posto sve robe i usluga od poetka naĹĄe ere. Osim tehnoloĹĄkog napretka, za nevjerojatnu ekspanziju gospodarstva zasluĹžna

GUBITNICI DANA (ZSE)

INDEKSI CROX Mirex

Exportdrvo Excelsa nekretnine akovĹĄtina HG Spot HTP Korula

-15,48% -8,19% -6,96% -5,99% -5,17% 36 Pada

10 Nema promjene

Vrijed. 1,239,18 162,46

Prom. 0,79% 0,14%

Sirova nafta 92,89 Prirodni plin 4,34 Zlato 1,512,04 Srebro 34,86 Goveda 112,02 Kava 281,84

2,52% 1,59% 0,73% 2,79% 0,00% 0,48%

CIJENE SOLARNIH DIONICA PRED PADOM

PreviĹĄe solarnih panela dolazi na trĹžiĹĄte, a nema ih tko kupiti zi moĹže prihvatiti 20 GW. Zbog zasienosti trĹžiĹĄta Johnson preporuuje prodaju solarnih dionica jer „cijene mogu duboko pasti“. Unato oekivanom padu cijena, to nee puno pomoi rastu potraĹžnje jer kupci solarnih panela planiraju na dugi rok i nee radikalno mijenjati svoje nabavne planove. Ulagai u solarne dionice nadali su se da e im nuklearna kriza u Japanu pomoi, no solarna energija nije zamjena za nuklearnu i to ne moĹže postati. D. B.

PROIZVODNJA solarnih panela vea od potreba

FOTOLIA

Nemaju samo trgovci naftom problema pri predvianju stanja na trĹžiĹĄtu, jer i ulagai u solarnu energiju briĹžno prate trĹžiĹĄne trendove. ini se, meutim, da za njih dolazi loĹĄa godina jer e trĹžiĹĄte u 2011. biti prezasieno solarnim panelima. Analitiar Axiom Capitala Gordon Johnson najavljuje da e se globalni solarni kapaciteti ove godine poveati do kraja godine na 61 GW sa 40 GW u proĹĄloj godini, a trĹžiĹĄte prema najoptimistinijoj progno-

ZVIJEZDA VRAA ZABORAVLJENU DRUŠTVENU MREŽU U IGRU?

ARHIVA BUSINESS.HR

Justin Timberlake postaje suvlasnik MySpacea Pop zvijezda Justin Timberlake dio je grupe kupaca koja je izrazila Ĺželju za kupnjom udjela u druĹĄtvenoj mreĹži MySpace u vlasniĹĄtvu News Corpa, ĹĄto su ameriki mediji okarakterizirali kao njegov pokuĹĄaj da poradi na popularnosti te mreĹže. Timberlake e postati djelomini vlasnik druĹĄtvene mreĹže i igrat e "veliku ulogu u razvoju i kreativnom voenju te strategiji koju e kompanija provoditi kako bi se podigla na noge", navodi su priopenju

Koliko se Hrvatska novim izdanjem obveznica zaduĹžila i po kojoj cijeni, pratite na...

Specific Medije, tvrtke s kojom e Timberlake biti u partnerstvu. Kupci se nadaju da e uz Timberlakeovu pomo uspjeti revitalizirati kompaniju i pretvoriti MySpace u mjesto gdje korisnici mogu ostvariti izravan kontakt sa svojim idolima. Budui da to ve mogu preko druĹĄtvenih mreĹža poput Twittera i Facebooka, ostaje pitanje koliki e dio kolaa u tome MySpace uspjeti ugrabiti, tonije vratiti. B. S.

je odgovarajua demografska eksplozija. Gotovo 7 milijardi ljudi snaga je nemjerljiva s bilo kojim prethodnim stoljeem pa e tako 21. stoljee uvelike nadmaĹĄiti proĹĄlo, koje je pak 10 puta nadmaĹĄilo prethodno. D. B.

www.business.hr

UKRATKO... Berlusconi ĹĄtedi 47 mlrd. eura Talijanska vlada Silvija Berlusconija sprema se usvojiti paket oĹĄtrih mjera ĹĄtednje teĹĄkih 47 milijardi eura, koje bi trebale zaĹĄtititi Italiju od duĹžnike krize nalik onoj grkoj i eliminirati proraunski manjak. Nastradalo Sarkozyjevo rame Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy sudjelovao je u tunjavi do koje je doĹĄlo dok se rukovao s okupljenim graanima, kada ga je nepoznati muĹĄkarac zgrabio za rame i pokuĹĄao prebaciti preko zaĹĄtitne ograde. Obama ukinuo praznik senatorima Vodstvo Gornjeg doma amerikog Kongresa odluilo je da e raditi 4. srpnja, na najvei drĹžavni praznik Dan nezavisnosti, nakon ĹĄto im je predsjednik Barack Obama prigovorio zbog leĹžernog rasporeda.

www.business.hr

Business.hr broj 921  

Jadranka koSor petak/subota 1 i 2/7/2011 HOĆE LI BAJIĆ PREKRŠITI ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU? 4-5 Odvjetnik Damira Polančeca Anto Nobilo od gl...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you