Business.hr broj 912

RAZLOG BLAĆENjE IMENA 8 DANAS PRILOG (NE)TRANSPARENTNI 6

Bauerfeind će tužiti ravnatelja HZZO-a

Sl. Brod prvi po otvorenosti proračuna, Šibenik zadnji

Karl Schmidt, predsjednik Uprave Bauerfeinda, prijavu HZZO-a smatra perverznom i kaže da je to sredstvo pritiska i ucjene jer su se jedini pobunili protiv novih pravila igre koje HZZO želi uvesti na tržištu ortopedskih pomagala

Srijeda 15/6/2011

broj 912 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

BLOKADA IZ ROVINjA 4-5 U BAT-u, koji je već dobio tri prijave protiv TDR-a, smatraju da im se i dalje priječi ulazak na prodajna mjesta

fotoliA

BAT, JTI i Philip Morris istodobno

u rat protiv TDR-a

FINSKO-HRVATSKI FORUM OKUPIO 35 TVRTKI I INSTITUcIjA

Patria traži nove partnere u Hrvatskoj

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora jedno je od područja s velikim potencijalom za bolju suradnju hrvatskih i finskih tvrtki, složili su se sudionici Hrvatsko-finskoga gospodarskog seminara, koji je jučer u Hrvatskoj gospodarskoj komori okupio predstavnike 10 finskih i 25 domaćih tvrtki

2

info&stav 2-3

business.hr Srijeda 15/6/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagić Pomoćnik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

osiguranja u padu 1,5 posto Hrvatska i kravata na Cnn-u

Krajem svibnja 2011. zaračunata bruto premija osiguravajućih društava u Hrvatskoj iznosila je 4,14 milijardi kuna, što je 1,5 posto ili oko 64 milijuna kuna manje nego prije godinu dana, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje. U ukupnom iznosu premija neživotnih osiguranja sudjeluje sa 3,18 milijardi kuna, što je 1,6 posto manje nego u prvih pet mjeseci 2010.

CNN iReport, dio CNN.com web portala, objavio je videoklip/reportažu o Dubrovniku i Hrvatskoj u sklopu koje se osim o kravati govori i o povijesti te ponudi Dubrovnika i Dalmacije.

Direktorica dubrovačkog hotela Excelsior (koji posluje u sklopu JLH) Jasna Đurković u razgovoru s poznatim voditeljem CNN-a Percy von Lipiskijem otkriva detalje iz slavne dubrovačke prošlosti te hrvatsko podrijetlo kravate...

FInSko-HRVatSkI FoRUM okUPIo 35 tVRtkI I InStItUCIja

Patria traži nove partnere u Hrvatskoj Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora jedno je od područja s velikim potencijalom za bolju suradnju hrvatskih i finskih tvrtki, složili su se sudionici Hrvatsko-finskoga gospodarskog seminara, koji je u Hrvatskoj gospodarskoj komori okupio predstavnike 10 finskih te 25 domaćih tvrtki i institucija.

Končar - Institut za elektrotehniku razvio je vlastiti sustav upravljanja vjetroelektranama koji su ponudili potencijalnim partnerima iz Finske, tvrtki WinWind, koja se bavi proizvodnjom generatora. Tvrtka je inače postavila prvi vjetroagregat u sklopu projekta Pometeno brdo u čijem je nastavku planirano

postavljanje 15 takvih vjetroagregata.

Mogućnosti za izvoz

Novi sustav upravljanja vjetroelektranama koristit će se na Pometenom brdu, pojašnjava upravitelj Zavoda za energetsku elektroniku i upravljanje Končar - Instituta za elektrotehniku Vladimir Siladi, ali ima mogućnosti i za izvoz.

"Finska tvrtka, s kojom smo u sklopu ovog seminara ostvarili prvi kontakt, ovakva stručna rješenja kupuje od drugih tvrtki pa bismo joj željeli ponuditi sustav koji smo ovdje razvili", rekao je Vladimir Siladi.

Na seminaru koji je organiziran u sklopu posjeta državnog podtajnika za vanj-

VLaDIMIR SILaDI, upravitelj Zavoda za energetsku elektroniku i upravljanje Končar - Instituta za elektrotehniku snimio saša ćetković

ske gospodarske odnose Ministarstva vanjskih poslova Finske Eska Hamila Hrvatskoj, sudjelovali su predstavnici tvrtke Đuro Đaković Montaža, koja je u Finskoj prisutna četiri godine i tamo gradi nuklearne elektrane. Prema riječima voditelja podružnice te tvrtke u Finskoj Danka Juneka,

u HGK su se sastali s predstavnicima tvrtke Metso, specijalizirane za gradnju i rekonstrukciju tvornica papira, kako bi im ponudili da za njih obavljaju poslove montaže.

traženje kupaca

Finska Patria, od koje je za potrebe Ministarstva obra-

I DaLjE PaDa BRoj SMS I MMS PoRUka

Više na mobitel, manje od kuće Korisnici triju hrvatskih mobilnih mreža u prva su tri mjeseca ove godine utrošili 1,42 milijarde minuta ili 3,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok su u nepokretnim/fiksnim mrežama nastavili manje trošiti, i to 4,4 posto, s utrošenih 1,26 milijardi minuta, pokazuju danas objavljeni

podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći dio od ukupnih minuta u mobilnim mrežama ili 1,4 milijarde utrošeno je u unutarnjem prometu, što je porast od 3,2 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, a u međunarodnom je prometu utrošeno jednako minuta, 18 milijuna. Iako

su u mobilnim mrežama u prva tri mjeseca ove godine utrošili više minuta, korisnici i dalje šalju manje SMS i MMS poruka.

SMS poruka ukupno je u tom razdoblju bilo 718 milijuna ili 2,6 posto manje nego u lanjskom prvom tromjesečju, dok je MMSova bilo 5,5 milijuna ili 4,8 posto manje.

I u fiksnim mrežama najveći dio od ukupno utrošenih minuta ili 1,23 milijarde realiziran je u unutarnjem prometu, čime je zabilježen pad od 2,9 posto. Znatno veći pad od 35,1 posto u tim je mrežama ostvaren u međunarodnom prometu s utrošenih 37 milijuna minuta. H

››

biser dana Ovo nije normalno! Mi za press konferenciju potrošimo i do 200.000 kuna, a vi ne postavite nijedno pitanje. To je sramota i poniženje, neću vam to dozvoliti

brojka

560 stranica spisa u slučaju Spice pročitano je jučer na suđenju Damiru Polančecu i ostalima, tako da je dosad pročitano 1460 od 42.000 stranica spisa

Zdravko MaMić, izvršni predsjednik NK Dinamo, na konferenciji za novinare

u prva tri mjeseca zvalo se 3,2 posto više foToliA

uvodnik

Dobro tempiran napad branimir kovač branimir.kovac@business.hr

N

akon zatišja posljednjih nekoliko godina, rat između multinacionalnih duhanskih korporacija i TDR-a ponovo se zahuktava. Prošlotjednoj tužbi Japan Tobacco Internationala podnesenoj Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja zbog navodnih nedopuštenih ugovora TDR-a s iNovinama i Tiskom (u kojima Adris grupa kao vlasnik TDR-a ima vlasnički udjel) te Konzumom, Mercatorom-H i Ultra Grosom pridružit će se i ostali veliki proizvođači cigareta sa svojim zasebnim tužbama. Gotovo sigurno to će biti British American Tobacco, a prema neslužbenim, iako nepotvrđenim informacijama do kojih smo došli, i u Philip Morrisu spremaju se na isti korak.

JasNo Je kako veliki multinacionalni divovi u Hrvatskoj nemaju pozicije kao drugdje, jer TDR, iako mu udjel posljednjih godina lagano pada, još drži mamutskih 78 posto domaćeg tržišta. Iako u TDRu opetovano tvrde kako ne iskorištavaju svoj dominantni položaj na tržištu te ističu da su upravo oni ti koji se brinu o interesima domaće

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

ne RH kupljeno 126 oklopnih vozila proizvedenih u tvornici Đure Đakovića Specijalna vozila u Slavonskom Brodu, traži partnere među proizvođačima s kojima bi mogli nastupiti na trećim tržištima i pomoći im u traženju stranih kupaca i ulagača iz Finske, Skandinavije, baltičkih zemalja i Poljske.

Na seminaru je istaknuto kako je gospodarska razmjena između Hrvatske i Finske, unatoč izvrsnim političkim odnosima, mala, ali da postoji niz područja u kojima je moguće pojačati suradnju, a uz energetiku i industriju vojne opreme sudionici su izdvojili i turizam te znanost i visoke tehnologije.

Ukupan izvoz Hrvatske u Finsku prošle je godine iznosio 16,8 milijuna dolara, a uvoz 106,7 milijuna dolara pa je manjak na hrvatskoj strani bio 89,8 milijuna dolara. U Finsku Hrvatska najviše izvozi električnu opremu i turbine, a uvozi oklopna borbena vozila, klipne motore s unutarnjim izgaranjem i mobitele. margareta Podnar

››

Na kartu skorog ulaska u EU zasigurno igraju svi oni koji su već podnijeli ili tek spremaju prijave AZTN-u protiv TDR-a duhanske industrije i o proizvodnji duhana na hrvatskom selu, činjenica je kako nije riječ o izoliranim slučajevima.

Protiv TDR-a nisu ustali samo svjetski duhanski divovi, već se otpočetka godine spori i s malim domaćim trgovcima koji se žale na smanjene rabate.

Uostalom, i srbijanski proizvođači cigareta svojedobno su se žalili da im je onemogućen ulaz u kioske Tiska, vezujući to uz vlasničku strukturu toga maloprodajnog lanca. Doduše, u njemu se prema iznesenim po-

dacima prodaje samo 10-ak posto ukupnog prometa cigareta u Hrvatskoj, ali kako god bilo, riječ je o i te kako zanimljivoj podudarnosti. Svi oni i te kako su nezadovoljni, no ne samim TDR-ovim tržišnim udjelom, nego, kako kažu, zloupotrebom toga dominantnog položaja u sprječavanju jednakosti svih sudionika na tržištu.

AZTN je u nekim dosadašnjim slučajevima, poput tri postupka koja je pokrenuo BAT, dao pravo onima koji su nezadovoljni TDR-om, no zbog zakonske regulative

koja je išla na ruku zastarijevanju predmeta većih sankcija nije bilo. Sada je to promijenjeno, što uspjeh akcije multinacionalki čini izglednijim, kao i činjenica da će zbog skorog ulaska u EU Hrvatska biti pod povećanom paskom.

Upravo na tu kartu zasigurno igraju svi oni koji su već podnijeli ili tek spremaju prijave AZTN-u. Bez obzira na to je li njihova akcija koordinirana ili ne, očito su svi procijenili kako je upravo sada idealan trenutak za napad na pozicije vodeće domaće duhanske tvrtke.

tema 4-5

BLOKADA IZ ROVINJA U BAT-u, koji je ve dobio tri prija smatraju da im se i dalje prije i ulazak na prodajna mjesta

BAT, JTI i Philip

istodobno u rat pro Kao jedan od razloga za sve u estalije prijave protiv TDR-a navodi se i približavanje Hrvatske EU, što bi kona no moglo dovesti do otvaranja prili no zatvorenog doma eg duhanskog tržišta na kojem rovinjska kompanija drži 78 posto udjela Nakon što je prošlog tjedna Japan Tobacco International podnio prijavu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja protiv Tvornice duhana Rovinj, sve je izglednije kako e njegovim stopama krenuti i druge multinacionalne duhanske kompanije. Gotovo je sigurno kako e tužbu podnijeti BAT, koji je do sada ve podnio i dobio tri prijave protiv TDR-a, a sve se više naga a i o drugim imenima kao što je, primjerice, Philip Morris. Kada se tome pribroji i tužba malih trgovaca koji su još po etkom godine zbog nepovoljnih rabata prijavili najve u doma-

DARIJA DRETAR, voditeljica pravnih i korporativnih poslova Japan Tobacco Internationala u Hrvatskoj, isti e da samo jednaki uvjeti za sve sudionike na tržištu mogu privu i investicije u bilo kojoj industriji u Hrvatskoj ARHIVA BUSINESS.HR

ROK 10 MJESECI

Mogu e spajanje postupaka Iako duhanske multinacionalke demantiraju koordiniranu akciju prema TDR-u, ovih se dana u dobro obaviještenim krugovima sve eš e spominje kako bi postoje e, a i skorašnje prijave, mogle završiti kao ujedinjeni predmeti pred AZTN-om.

"Bez obzira na to iju inicijativu dobije, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja sve postupke vodi po službenoj dužnosti. Pokaže li se da se odre eni postupci temelje na istom injeni nom stanju i pravnoj osnovi, Agencija e ih spojiti u jedinstveni postupak, kako i propisuje Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja. Štoviše, radi ekonomi nosti postupka to je i obveza Agencije. Sli nih je postupanja bilo i dosad u nekoliko predmeta pred AZTN-om. Jedan od njih je bio postupak protiv autobusnih prijevo-

znika", navode u AZTN-u, no isti u kako ne mogu unaprijed komentirati svoje postupanje u predmetima o kojima postoje tek naga anja da bi se mogli na i pred Agencijom.

Kada je rije o inicijativi malih trgovaca za pokretanje postupka protiv TDR-a, koju je Agencija zaprimila 24. sije nja 2011., trenuta no se provodi prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu. Ovisno o rezultatima toga ispitivanja, Agencija e u tom predmetu ili pokrenuti postupak utvr enja zloporabe vladaju eg položaja ili odbaciti inicijativu jer nema uvjeta za pokretanje postupka. AZTN e to u initi u zakonskom roku, koji odre uje da to mora napraviti najkasnije u roku od 10 mjeseci od dana zaprimanja inicijative malih trgovaca.

u duhansku kompaniju AZTN-u, postaje sasvim jasno kako e TDR u mjesecima koji slijede imati itekako zahtjevan posao da se obrani od sve u estalijih optužbi.

"Vrlo ozbiljno radimo na svim opcijama za nove predmete koje namjeravamo podnijeti AZTN-u.

Ocjenjujemo da TDR i dalje zloupotrebljava svoju dominantnu poziciju i prije i nam ulazak na

prodajna mjesta iako imamo atraktivne proizvode i cijene", kaže Tomislav Fu kar, regionalni direktor BAT-a za Hrvatsku, a isti e probleme koje su imali zbog limitiraju e zakonodavne regulative.

Samo sudski troškovi

Naime, bez obzira što je BAT pred AZTN-om dobio sva tri predmeta u kojima je prijavio TDR protiv

ave protiv TDR-a,

business.hr Srijeda 15/6/2011

p Morris

otiv TDR-a DAVOR TOMAĹ KOVI , predsjednik Uprave TDR-a SNIMIO SAĹ A ETKOVI

NETRŽIŠNA SREDSTVA

'Oni ne Ĺžele ulagati u doma u proizvodnju' U TDR-u su uvjereni kako su najnovije tuĹžbe AZTN-u zapravo pokuĹĄaj multinacionalnih kompanija da se netrĹžiĹĄnim sredstvima ostvari prednost na hrvatskom trĹžiĹĄtu.

"Pritom Ĺžele diskvalificirati TDR, jedinog doma eg proizvo a a cigareta i regionalnog lidera. Uvjereni smo

FOTOLIA

zloupotrebe dominantnog poloĹžaja, svi su navedeni slu ajevi otiĹĄli u zastaru. Budu i da su se postupci pred AZTN-om vodili 3 do 4 godine, a zastara pred PrekrĹĄajnim sudom isticala bi ve nakon dvije godine, TDR je prakti ki pla ao samo sudske troĹĄkove. No, isti e Fu kar, sada se promijenio zakonski okvir budu i da sama Agencija odre uje kaznu, ĹĄto bi trebalo omogu iti i efi-

kasniji postupak.

Kad je rije o Philip Morrisu, naĹĄu informaciju o podizanju prijave protiv TDR-a nisu potvrdili, ali ni demantirali. injenica da se u kratkom roku zaredalo nekoliko prijava protiv TDR-a lako navodi na zaklju ak kako je moĹžda rije i o kordiniranoj akciji duhanskih multinacionalki. U njima to negiraju, ĹĄto je i razumlji-

vo budu i da sa stajaliĹĄta zaĹĄtite trĹžiĹĄnog natjecanja takva praksa ne bi baĹĄ najbolje izgledala. No svi isti u kako imaju sli ne probleme, a neki kao jedan od razloga za sve u estalije prijave protiv TDR-a navode i recentno pribliĹžavanje Hrvatske Europskoj uniji, ĹĄto bi kona no moglo dovesti do otvaranja prili no zatvorenog doma eg duhanskog trĹžiĹĄta.

TraĹže standarde EU

Uostalom, i sluĹžbeni podatak o 78 posto udjela kojeg su proĹĄloj godini drĹžali proizvodi TDR-a pokazuje zbog ega su ostali proizvo a i cigareta toliko nezadovoljni te o ekuju da se stvore preduvjeti za nesmetano poslovanje.

da te pritiske prepoznaju i hrvatska javnost i naĹĄi potroĹĄa i. Te kompanije nisu zainteresirane za ulaganje u proizvodnju duhana na hrvatskom selu, ni u proizvodnju cigareta u Hrvatskoj, ve Ĺžele na ĹĄto jeftiniji na in osvojiti hrvatsko trĹžiĹĄte", navode u TDR-u.

"Samo jednaki uvjeti za sve sudionike na trĹžiĹĄtu mogu privu i investicije u bilo kojoj industriji u Hrvatskoj. Me utim, trĹžiĹĄno natjecanje u bilo kojoj zemlji nije stvoreno radi zaĹĄtite pojedinih kompanija, ve radi zaĹĄtite prava potroĹĄa a i jednakosti svih sudionika na trĹžiĹĄtu. Stoga o ekujemo kako e hrvatska Vlada provesti propise i EU standarde o trĹžiĹĄnom natjecanju te osigurati jednako dostupan pristup maloprodajnim lancima za sve proizvo a e", zaklju uje Darija Dretar, voditeljica pravnih i korporativnih poslova Japan Tobacco Internationala u Hrvatskoj.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

tema 6-7

TKO TO MOŽE NADZIRATI? Istraživanje Instituta za javne f je da su gradski prora uni i prora unski procesi samo djelomice

Sl. Brod prvi po otvo proračuna, ŠIBENIK Drugo mjesto zauzeo je gradski prora un Osijeka, a tre e dijele gradski prora uni Opatije i Zagreba. Malo transparentnije gradske prora une od najgoreg šibenskog imaju Pazin i Split Slavonski Brod ima najtransparentniji gradski prora un me u 33 grada u Hrvatskoj u kojima je Institut za javne financije (IJF) istražio transparentnost gradskih prora una u 2010. te na temelju dobivenih rezultata izradio Indeks otvorenosti gradskih prora una za 2010. Gradski prora un Slavonskog Broda "zaradio" je indeks otvorenosti 82,4 pa je njegov gradona elnik Mirko Duspara dobio posebno priznanje Instituta za javne financije.

Drugo mjesto zauzeo je gradski prora un Osijeka s indeksom otvorenosti 76,9, a tre e dijele gradski prora uni Opatije i Zagreba s indeksom 74,7. Na dnu ljestvice usidrio se gradski prora un Šibenika s indeksom otvorenosti 44,9, a malo transparentnije gradske prora une od šibenskog imaju Pazin (indeks 46,5) i Split (indeks 49).

Dva podindeksa

Ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, koja je zajedno sa suradnicima Instituta Mihaelom Broni i Ivicom Urbanom vodila realizaci-

MIRKO DUSPARA, gradona elnik Slavonskoga Broda, dobio je posebno priznanje Instituta za javne financije SNIMIO HRVOJE DOMINI

ju istraživanja, rekla je na predstavljanju Indeksa da im je cilj bio istražiti kvalitetu informacija u gradskim prora unima i koliko su gradski prora unski procesi otvoreni javnosti jer je transparentnost gradskih prora una u uvjetima demokratizacije i fiskalne decentralizacije posebno važna. S obzirom na to da lokalne jedinice nude sve više javnih dobara i usluga, gra ani bi morali razumjeti njihove prora une i aktivno sudjelovati u lokalnim prora unskim procesima kako bi ta ponuda dobara i usluga bila što u inkovitija, objasnila

financije, koji je pro ešljao prora une 33 grada, pokazalo e otvoreni

business.hr Srijeda 15/6/2011

orenosti K ZADNJI je Katarina Ott. Zbog prevelika broja lokalnih jedinica (576) i gradova (127) u Hrvatskoj Institut za javne financije istražio je prora une 33 grada u kojima živi 50 posto ukupnog stanovništva Hrvatske i iji prora unski prihodi i rashodi ine 60 posto prihoda i rashoda svih lokalnih jedinica.

Realiziraju i projekt, autori istraživanja izradili su upitnik na temelju kojega su izra unali indeks otvorenosti gradskih prora una kao op u mjeru njihove transparentnosti te dva podindeksa. Prvi podindeks istražio je kvalitetu informacija u gradskim prora unima i pokazao da su istraživa i pronašli 57 posto o ekivane kvalitete informacija u gradskim prora unima (rezultati gradova kre u se u rasponu od 34 do 79 posto).

Drugi podindeks otvorenosti gradskih prora una govori da su gradovi u prosjeku pružili 82 posto o ekivane otvorenosti gradskih prora unskih procesa javnosti (rezultati gradova ostvareni su u rasponu od 47 do 100 posto).

Autori istraživanja konstatiraju da rezultati ankete koju su proveli i dva podindeksa pokazuju da su gradski prora uni i prora unski procesi samo djelomi no transparentni. Posljedice takve djelomi ne transparentnosti prora una i prora unskih procesa, ali i nezainteresiranosti gra ana za sudjelovanje u prora unskim procesima jesu slab, a ponekad i ne-

mogu nadzor nad gradskim prora unima.

U zaklju cima istraživa i navode da su zbog toga u nekim gradovima gra ani slabo upoznati što se doga a s gradskim prora unima i ne mogu pozivati gradsku upravu ili gradska vije a na odgovornost.

Na primjer, prema anketi, u etiri od 33 grada dokumenti predloženog prora una za 2010. predstavljeni su javnosti tek na dan usvajanja, a u pet gradova objavljeni su tek nakon usvajanja prora una. Javne rasprave o predloženim prora unskim dokumentima održane su pak u manje do 40 posto anketiranih gradova.

Bez vodi a

U ve ini gradskih prora una glavni problemi koje su istraživa i uo ili su nedostatak agregiranih podataka o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, zatim nedostatak podataka o prihodima i rashodima za godine koje su prethodile prora unskoj godini te izostanak objašnjenja prihoda i rashoda prema ekonomskoj klasifikaciji. Usto, naj eš i problemi s kojima su se suo avali je i neobjavljivanje prora unskih vodi a za gra ane i dnevnih redova sjednica gradskih vije a na službenim internetskim stranicama gradova te relativno slab odziv gradskih službenika za informiranje te gradskih izvršnih i predstavni kih tijela na anketu Instituta za javne financije.

Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

››

Kako lokalne jedinice nude sve više javnih dobara i usluga, gra ani bi morali razumjeti njihove prora une i aktivno sudjelovati u lokalnim prora unskim procesima KATARINA OTT, ravnateljica Instituta za javne financije

OGLAS

SNIMIO SAŠA ETKOVI

dogaaji

HOTELI NOVI

Vjerovnicima priznato 152 mil. kn tražbina

8

foto lider

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 15/6/2011

U PROBLEMIMA Bruno Orešar, većinski vlasnik Hotela Novi

Rijeka. Na Trgovačkom sudu u Rijeci jučer je održano prvo ispitno i izvještajno ročište za Hotele Novi d.d. u stečaju iz Novog Vinodolskog, a vjerovnicima su priznate tražbine od ukupno 152 milijuna kuna, doznaje se od stečajne upraviteljice Vesne Pindulić. Vjerovnici su prijavili tražbine veće od milijardu kuna. Ukupna imovi-

na Hotela Novi d.d. procijenjena je na 115 milijuna kuna.

Pindulić je navela da je osnovan Odbor vjerovnika Hotela Novi d.d. u stečaju te da su najveći vjerovnici Hypo Alpe Adria Bank Klagenfurt, Ministarstvo financija, Lir d.o.o. i Croatia osiguranje.

Prema riječima stečajne upraviteljice, Hoteli Novi d.d. od 2005. nemaju zaposlenih, vlasnici su hotela Lišanj, Slavuj i Klek u Novom Vinodolskom te Turističkog naselja u Povilama, a sve nekretnine koje su u funkciji dane su u zakup. H

BROjkA

817

odobrenja za građenje izdano je u travnju u Hrvatskoj, što je 5,1 posto manje u usporedbi s travnjem prošle godine

Bauerfeind će tužiti ravnatelja HZZO-a Nakon što je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prozvao tvrtku Bauerfeind i prijavio je Državnom odvjetništvu, taj dobavljač ortopedskih pomagala krenuo je u protunapad i najavljuje tužbu protiv ravnatelja HZZO-a Tihomira Strizrepa zbog blaćenja imena njemačkog proizvođača. Osim toga, tražit će poništenje ovogodišnjeg natječaja za nabavu ortopedskih i drugih pomagala.

Karl Schmidt, predsjednik Uprave tvrtke u stopostotnom njemačkom vlasništvu, prijavu HZZO-a smatra perverznom i kaže da je to sredstvo pritiska i ucjene jer su se jedini pobunili protiv novih pravila igre koje HZZO želi uvesti na tržištu ortopedskih pomagala.

Ne pristaju na ucjene

Raspisujući ovogodišnji natječaj za prikupljanje ponuda, dobavljačima su uvjetovana dva nova ugovora - o etičkom oglašavanju proizvoda te o

društvenoj solidarnosti i fiskalnoj odgovornosti.

Prema drugom ugovoru, kada se potroši određeni godišnji budžet HZZO-a za ortopedska i druga pomagala, dobavljači će ih i dalje biti dužni isporučivati pacijentima, ali na vlastiti teret.

"To znači da ćemo mi ljekarnama fakturirati račune, dakako uz rabat, a HZZO će nam u obliku kazne za prekoračenje predviđene potrošnje naplaćivati puni iznos računa", objašnjava Schmidt, kojemu ovo nije prvi sukob s HZZO-om i kaže da će radije staviti ključ u bravu nego pristati na nečije ucjene.

Kao glavni kamen smutnje navodi činjenicu da se HZZO nigdje nije izjasnio koliki je planirani iznos budžeta za ortopedska pomagala za ovu godinu, tj. kolika je planirana potrošnja HZZO-a na koju mogu računati, a nakon koje bi pomagala bili obvezni davati besplatno. U medijima se spominjao iznos od 610 mili-

juna kuna, ali Schmidt kaže da to nije službena informacija i da na temelju toga ne mogu planirati svoje poslovanje.

kARL ScHMIdT, predsjednik Uprave Bauerfeinda, prijavu HZZO-a smatra perverznom i kaže da je to sredstvo pritiska i ucjene jer su se jedini pobunili protiv novih pravila igre koje HZZO želi uvesti na tržištu ortopedskih pomagala

snimio sAŠA ∆etKoViĆ

RAZLOG BLAĆENjE IMENA Tvrtka u njemačkom vlasništvu, osim tužbe protiv Tihomira Strizrepa, najavila je da će tražiti poništenje ovogodišnjeg natječaja za nabavu ortopedskih i drugih pomagala

Ne zna se budžet

Koliko točno iznosi budžet, pitali smo i HZZO, ali jučer nismo uspjeli dobiti odgovor.

Od 192 tvrtke, koje su se javile na natječaj, jedini je Bauerfeind imao prigovor na najnovije zahtjeve HZZO-a. Smatraju da je to razlog zbog kojeg su došli na metu HZZO-a i uzrok dizanja prašine oko njihove prošlogodišnje prodajne

BROjkA

110

milijuna kuna godišnje ostvaruje tvrtka Bauerfeind u Hrvatskoj na temelju ugovora s HZZO-om, a od direktne prodaje kupcima prihoduje dodatnih 34 mil. kn

kampanje. Naime, ljekarne su stimulirali na prodaju proizvoda iz svoga asortimana (a riječ je o pelenama za inkontinenciju i dječjim pelenama) tako što su im kao nagradu za određeni ostvareni promet darivali 'stručna putovanja na farmaceutske kongrese u SAD i Španjolsku'.

"U medijima je netočno navedeno da smo putovanja darivali i liječnicima. Na letku jasno stoji da se akcija ne odnosi na liječnike koji propisuju recepte ili treće osobe koje odlučuju o preporuci proizvoda", kaže Schmidt, ističući kako se time ne može stimulirati prekomjerna potrošnja jer liječnici odlučuju komu će ispisati određeni recept ili doznaku. Na naše pitanje kako se onda navede-

nim akcijama postiže efekt bolje prodaje Schmidt kaže da ljekarnik može pacijentu preporučiti određeni proizvod, posebice kada je riječ o novim pacijentima.

Schmidt je od njemačke odvjetničke kuće specijalizirane za medicinsko pravo tražio mišljenje o ugovorima HZZO-a kojim dobavljače, privatne tvrtke, žele obvezati na solidarnost i 'sufinanciranje' troškova javnog zdravstva. Proučivši dokument, njemački su odvjetnici zaključili da zahtjevi ugovora nisu u skladu ni s njemačkim ni s europskim pravom. I HZZO smo pitali na temelju kojih zakona su izradili sporne ugovore, ali do zaključenja broja odgovor nije stigao.

Maja Grbić

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 15/6/2011

NOVI PROIZVOD

Allianz nudi osiguranje od otkaza

Zagreb. Osiguranje od otkaza radnog odnosa koje se ugovara uz obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti novi je proizvod na domaćem tržištu kojim građani u slučaju otkaza rizik plaćanja premije prenose na osiguratelja, u ovom slučaju Allianz, koji je aranžman uveo u svoju ponudu. "Ako osiguranik dobije otkaz tijekom trajanja

INVESTICIjE, A NE PRODAjA

Sindikati protiv razbijanja HEP-a Usklađivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU samo je izgovor pojedinim lobijima da pokušaju progurati zakonske prijedloge koji nanose dugoročnu štetu HEP-u, tvrde sindikalci Tri sindikata HEP-a na jučerašnjoj su se konferenciji za novinare usprotivila "razbijanju i rasprodaji" HEP-a, što bi se moglo dogoditi ako se prihvate predloženi energetski zakoni.

"Nismo protiv ulaska privatnog kapitala u HEP, ali kroz nove investicije, a ne razbijanjem i rasprodajom dijelova HEP-a, pri čemu građani trebaju biti svjesni da će se prodati samo profitabilni dijelovi kompanije, dok će neprofitabilne i dalje morati financirati hrvatski porezni obveznici", sažeo je stajališta sindikata predstavnik radnika u Nadzornom odboru HEP-a Jadranko Berlengi.

Ostaju bez sustava

Usklađivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative Europske unije samo je izgovor pojedinim lobijima da pokušaju progurati zakonske prijedloge koji nanose dugoročnu štetu HEP-u, tvrde

sindikalci i pritom posebno prozivaju Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva jer nije poštovalo zaključak javne rasprave da se prihvati ITO model, koji bi omogućio da operatori prijenosnog sustava (OPS) ostanu u sastavu HEP-a.

Umjesto toga, prijedlogom zakona predviđa se mogućnost izdvajanja OPS-a iz kompanije i njihova privatizacija, što znači da bi HEP mogao ostati bez distribucijskih sustava u velikim gradovima. U tom slučaju došlo bi i do prodaje vodnih resursa i hidroelektrana privatnom kapitalu i, naposlijetku, gubitka energetske neovisnosti Hrvatske.

Otkazi za 5000 ljudi

"Za HEP bi to značilo i otpuštanje oko 5000 radnika, a za hrvatske građane povećanje cijene struje jer bi, primjerice, za opskrbu gradova strujom bilo mnogo zainteresiranih, dok se za otoke ne bi zanimao nitko", upozorava Denis Geto, predsjednik Strukovnog sindikata radnika HEP-a - Tehnos.

Sindikati sumnjaju da se u takvim prijedlozima radi o koruptivnom djelovanju s ciljem favoriziranja privatnih interesa na štetu javnog interesa, što je ugrožavanje nacionalne sigurnosti. H

police automobilske odgovornosti, a prethodno je bio zaposlen na neodređeno vrijeme, nadoknadit ćemo iznos ugovorene premije automobilske odgovornosti s porezom od 15 posto", kažu iz Allianz osiguranja. Na upit o cijeni tog osiguranja poručuju kako je riječ o tri posto premije obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti koja u prosjeku iznosi oko 1500 kuna. Pokriće se može proširiti i na supružnika, a ugovoriti ga mogu fizičke osobe, ali i obrtnici, u čijem slučaju osigurani slučaj nastu-

pa s odjavom obrta. Pokriće se odnosi na osobne automobile i ne pokriva slučajeve sporazumnog prekida radnog odnosa ili osiguranikova jednostranog otkaza, a u Allianzu smatraju da će interesa, s obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju u zemlji, biti. Osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornog vozila od odgovornosti za štete trećim osobama, odnosno osiguranje od automobilske odgovornosti, obvezno je prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu za sve vlasnike ili korisnike vozila. B. St.

bROjkA

100

tisuća kuna za jubilarne nagrade potražuje 10 bivših radnika Tvornice šećera Viro, zbog čega su jučer prosvjedovali. Jubilarna bi nagrada, kažu, trebala iznositi tri prosječne plaće (15.000 kn po radniku). Prije nego što su otpušteni isplaćeno im je 3500 kn, a ostatak im je Uprava obećala uplatiti kasnije

Ugostitelj traže niži UDRUŽILI SE Sa sadašnjom stopom PDV-a ne možemo biti konkurentni na Mediteranu, trebaju nam educiran kadar i jasnije odredbe o mogućnosti naplate usluga u eurima, poručili su ugostitelji "Potrebno je što prije uvesti nižu stopu PDV-a za ugostiteljstvo, kao što je i hotelijerima uvedena niža stopa za smještaj, jer sa sadašnjom stopom hrvatsko ugostiteljstvo ne može biti konkurentno na Mediteranu, gdje sve zemlje imaju znatno nižu stopu. Treba raditi i na edukaciji kadra budući da danas u ugostiteljstvu rade svi samo ne ugostitelji jer ih nema na tržištu rada", naglasio je zagrebački ugostitelj Miroslav Folnegović Hulec, direktor tvrtki Primoris i Coctum, koji je na jučerašnjoj konstituirajućoj sjednici hrvatskog Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) izabran za prvog predsjednika.

Za dopredsjednike su izabrani Ivan Bogović, direktor hotela Savus iz Slavonskog Broda, i Tulio Fernetić, vlasnik hotela San Rocco iz Istre.

MIROSLAV FOLNEgOVIć HULEC, predsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK

››

Sezona je već počela, a mi tek sad govorimo o poticajima, ali bolje ikad nego nikad Osim gorućih problema kao što su preopterećenost PDV-om i nedostatak kadra, prioritetna područja rada, najavio je Folnegović, bit će

poticaji za ugostiteljstvo te praćenje odvijanja turističke sezone 2011. za ugostiteljski sektor.

"Sezona je već počela, a mi

OGLAS

arena ji hitno Energetska bez glavnih lavova PDV REGIONALNA KONFERENCIJA

Ne može u eurima

Udruženje će nastojati svojim članovima pojednostavniti djelovanje, pa je predložilo da se naputak HNB-a o mogućnostima plaćanja eurima za strance proslijedi županijskim komorama kako bi ih one uputile na teren i da to onda ugostitelji mogu pokazati državnim inspektorima koji često imaju svoja tumačenja. Na skupu je jučer navedeno da je iz HNB-a stiglo objašnjenje kako prema Zakonu o trgovini stranci mogu plaćati eurima u ugostiteljskim objektima samo u iznimnim situacijama kad ne

rade banke i mjenjačnice. "Na otoku Krku boravi između 25 i 30 tisuća gostiju, a nedjeljom radi samo jedna ljekarna u gradu Krku. Istodobno se ovih dana asfaltira i radi cesta Krčki most-Krk", požalio se Folnegović.

1,5 mil. kn poticaja

Vesna Rajković, načelnica Odjela za selektivne oblike turizma i prostornu turističku ponudu Ministarstva turizma, navela je da je za ovu godinu osigurano 40 milijuna kuna za programe bespovratnih potpora, pri čemu je za program ugostiteljska industrija predviđeno oko 1,5 milijuna kuna.

U tom programu dodjeljuju se potpore male vrijednosti, pri čemu Ministarstvo sufinancira najviše do 100.000 kuna po projektu. Ugostitelji potpore mogu koristiti za uvođenje HACCP sustava, sustava kvalitete 9001:2000, zatim za uvođenje sustava upravljanja okolišem u ugostiteljski objekt, metodologije čistije proizvodnje u ugostiteljskom objektu te za poticaj ulaganja u energetsku učinkovitost, kao i poticanje posebnih programa poput gradnje wellnessa.

Irena Habjanec

Utjecaj japanske nuklearne krize i arapskih ratova na energetski sektor, nove tehnologije i investicije na području energetike i karakteristike transportnih energetskih sustava i koridora u svjetlu sigurnosti opskrbe energijom bile su glavne teme regionalne konferencije o energetskom sektoru "Energetska arena 2011.", koja je u utorak održana u Zagrebu. Unatoč najavi organizatora, tvrtke Infoarena, skupu se nije odazvao niz utjecajnih gostiju, pa su tako izostali predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott, ministar

u obnovljive izvore energije.

No, zbog nestalnosti takvih izvora i još previsoke cijene energije dobivene iz njih, oni još ne mogu u potpunosti zamijeniti klasične izvore.

Davorka Tancer iz tvrtke Prirodni plin rekla je da je upravo prirodni plin optimalan energent na kojem Europa može zasnivati svoje energetske planove, posebno ako se ostvare najave nekih europskih zemalja (Njemačka, Italija, Švicarska) o postupnom zatvaranju nuklearki. Upozorila je na to da svjetsko tržište računa s porastom cijena plina zbog porasta potražnje, posebno u Japanu, koji će vjerojatno dio izgubljene energije iz nuklearki nadomjestiti prirodnim plinom. Dodala je i da država ne treba financirati strateške energetske projekte, već stvoriti plodno tlo za ulagače.

gospodarstva Đuro Popijač, potpredsjednik Vlade Domagoj I. Milošević, generalni direktor Gazpromnefta i NIS-a Srbija Kiril Kravčenko, predsjednik NO-a Ine Davor Štern...

Plinska alternativa

Istaknuto je da istraživanje i razvoj kroz daljnje investicije u energetski sektor, kao i regionalna suradnja, mogu pridonijeti oporavku regionalnog energetskog sektora.

Zamoljen da procijeni postoji li energent budućnosti koji će uspješno zamijeniti fosilna goriva i nuklearnu energiju te poslužiti kao snažan poticaj novom uzletu svjetske ekonomije, principal konzultantske kuće A. T. Kearney zadužen za područje nafte i plina Ingo Schröter kazao je da energetičari trenutačno ne vide takav energent iako svijet posljednjih 10-ak godina mnogo ulaže

Bez rokova

arhiva business.hr

tek sad govorimo o poticajima, ali bolje ikad nego nikad", ustvrdio je on te naveo kako je došlo vrijeme da se struka okupi i da se zajedničkim snagama izbori za mjesto koje joj pripada jer predstavlja snagu od 200.000 ljudi koji rade u branši i bez kojih ne bi bilo turističke sezone.

"Uvidio sam da ima puno propusta na razini države i da nismo u mogućnosti djelovati kroz postojeća manja udruženja. Problemi su golemi, treba se ozbiljno uhvatiti u koštac s njima i pozicionirati se na društveno-političkoj sceni", rekao je Folnegović.

Unatoč najavi organizatora, tvrtke Infoarena, na skupu se nisu pojavili predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott, generalni direktor Gazpromnefta i NIS-a Srbija Kiril Kravčenko, predsjednik NO-a Ine Davor Štern...

GOvORILO SE i o koridorima opskrbe energijom

Vlatko Bilić Subašić iz tvrtke Podzemno skladište plina rekao je da Hrvatskoj ne nedostaje strategije i novih energetskih projekata, ali joj kronično nedostaje operacionalizacija postojećih projekata, jer u hrvatskom energetskom sektoru "nema preciznih rokova, mehanizama i odgovornosti za provođenje preuzetih projekata".

S. Carić Herceg

12

arhiva business.hr

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 15/6/2011

NENAD JURETIĆ, direktor prodaje cementa i logistike

HOLCIM

TELE2

Juretić član Uprave

Sharmi i Pavliniću nove funkcije

Zagreb. Dosadašnji član Uprave Holcima Hrvatska i tehnički direktor Holcimove tvornice cementa u Koromačnu Jadranko Garilović otišao je u mirovinu, a novi je član Uprave Nenad Juretić, direktor prodaje cementa i logistike. Juretić u Holcimu radi od 1997. godine. Virna Višković Agušaj nova je tehnička direktorica i članica menadžment tima. B.hr

snimio željko jelenski

dogaaji

VIVEK SHARMA, glavni komercijalni direktor

Zagreb. Vivek Sharma imenovan je glavnim komercijalnim direktorom Tele2 Hrvatska, a Viktor Pavlinić gl. financijskim direktorom. Sharma je u Tele2 Hrvatska došao 2007. kao glavni financijski direktor, a Pavlinić ondje radi od 2008. S njima dvojicom, u Upravi su: Johan Bergstrom, Dubravko Horvati i Julian Ogrin. B.hr

S&P bi razdvojio rejting Grada i Holdinga ZG FINANCIJE U Standard &Poor'su smatraju da financijski pokazatelji Holdinga ugrožavaju kreditnu sposobnost Grada Zagreba

Čović u problemu

Gradonačelnik Bandić jučer se na sjednici Gradske skupštine pohvalio kako je svim snagama prije tjedan dana branio kreditni rejting Grada koji je, kao i Holdingov, BB-.

"Bit će dobro ako nam ga opet ne sruše i ako ostane takav", kazao nam je Bandićev suradnik dobro upućen u gradske financije.

Premda je i predsjednik Uprave ZGH Ivo Čović izjavio da očekuje da će i njima rejting ostati isti, mnogi izražavaju ozbiljnu sumnju u to s obzirom na lanjski gubitak u poslovanju od gotovo pola milijarde kuna, spašavanje likvidnosti kratkoročnim kreditima i sve učestalije kašnjenje plaća.

"Plaće su kasnile, ali su isplaćene. Prihodi su nam pali, ali zbog odluka Gradske skupštine. Holding ima

snimio hrvoje knez

Agencija Standard&Poor's, čiji su predstavnici nedavno posjetili gradonačelnika Milana Bandića, razmišlja, doznajemo, o razdvajanju kreditnih rejtinga Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga (ZGH).

Kako nam je kazao jedan od sudionika tog sastanka, u agenciji smatraju da su financijski pokazatelji Holdinga znatno lošiji od onih Grada Zagreba te da ugrožavaju njegovu kreditnu sposobnost.

Lani je situacija bila nešto drukčija: S&P smanjio je kreditni rejting Holdingu sa BBB na BB-, dijelom zbog političkih sukoba na relaciji gradonačelnik - Gradska skupština, a dijelom zato što Grad nije ispunjavao financijske obveze prema svojoj tvrtki.

IVO ČOVIĆ I MILAN BANDIĆ, predsjednik Uprave ZGH i zagrebački gradonačelnik

problema, no oni nisu veći ni manji od onih u sličnim poduzećima", kazao je jučer Čović.

Manjak 650 mil. kn

Izvršenje proračuna Grada za 2010. pokazalo je nešto bolje stanje Bandićevih financija, ali ne previše obećavajuće.

Grad je lani uspio ostvariti prihode od 6,5 milijardi

kuna, što je 2,56 posto manje u odnosu na planiranih 6,68 milijardi, a rashodi su iznosili 6,37 milijardi kuna. Pročelnik za financije Slavko Kojić kao poseban uspjeh izdvojio je smanjenje rashoda za čak 1,24 milijarde kuna u odnosu na 2009. jer ih je na to "natjerala nužda". No 131 milijun kuna, koliko je Grad bio u su-

CIJENE VRTIĆA

I Fuchs na strani Skupštine Ministarstvo znanosti nije nadležno arbitrirati između gradonačelnika i Gradske skupštine o cijeni vrtića, stoji u dopisu koji je ministar Radovan Fuchs poslao Bandiću. No, navodi Fuchs, utvrđivanje cijene vrtića u domeni je Skupštine, a ne gradonačelnika. Podsjetimo, Bandić je izvan sna-

ge stavio skupštinsku odluku tvrdeći da on ima pravo određivati cijene vrtića. Ministarstvo uprave već je dalo za pravo Skupštini, tako da Bandić sada iščekuje odgovor Ministarstva financija.

Stane li i ono na stranu Skupštine, preostaje mu žaliti se Ustavnom sudu.

ficitu 2010., otići će na otplatu deficita iz 2009. koji je iznosio 780 milijuna kuna.

"Za ovu godinu ostaje nam manjak od 650 milijuna kuna, no znali smo da ćemo taj problem rješavati još godinama", poručio je Kojić.

Igor Rađenović (SDP), predsjednik Odbora za financije, kazao je kako je pristup gradske uprave autističan te kako su zastupnici još 2009. upozoravali da će ekonomska kriza, pad nezaposlenosti i građevine smanjiti prihode Grada. Dragan Kovačević iz HNS-a kazao je da Grad treba raditi na povećanju prihoda tako da učinkovitije upravlja svojom imovinom.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

IT i tehnologija

100 godina IBM-a

arhiva business.hr

Srijeda 15/6/2011

NetRideRs

HAKOM

Prvo mjesto osvojio Ivan Drobilo Brže do radiofrekvencije za plovila > 100 godina IBM-a > cyber kriminal

14-15 business.hr

Srijeda 15/6/2011

Algebrin stipendist iz projekta "Put do boljeg radnog mjesta" i polaznik Cisco akademije, Ivan Drobilo, osvojio je prvo mjesto na ovogodišnjem natjecanju NetRiders Hrvatska 2011. koje je održano u organizaciji Cisco Systemsa Hrvatska i Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet. U konkurenciji 29 najboljih polaznika svih Ciscovih akademija u Hrvatskoj, koji su pokazali svoje znanje i

vještine potrebno za dizajniranje, izgradnju i održavanje računalnih mreža, Ivan Drobilo pokazao je odlike pravog specijalista za mrežne tehnologije i predstavljat će Hrvatsku na međunarodnom natjecanju predstavnika 45 zemalja Europe, Bliskog istoka i Afrike koje će se održati 6. srpnja. Najbolji će dobiti u potpunosti plaćen studijski posjet Silicijskoj dolini u Kaliforniji. Ž. Š.

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) pustila je jučer u rad novu internetsku uslugu u sklopu svojega programa usluga pod nazivom e-Agencija. Riječ je o sustavu e-Plovila koji građanima Hrvatske omogućuje jednostavnije podnošenje zahtjeva te brže izdavanje dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilima. Uz brodare i pružatelje čarterskih usluga,

sustav će u turističkoj sezoni pomoći i svim ostalim pravnim i fizičkim korisnicima kojima će rješavanje zahtjeva i dobivanje dozvole trebati u što kraćem roku kako bi što prije ostvarili mogućnost ponude ili korištenja navedenih usluga u svakodnevnom poslovanju. Postupak izdavanja u prosjeku će biti deseterostruko brži, skraćujući se s prijašnjih 20 ili 30 na svega dva ili tri dana. Ž. Š.

Podatkovni centri postaju 100 GOdiNA iBM-a Kva-

litetna industrijska rješenja u fokusu su naših kupaca jer traže smanjenje troškova i rizika. Jedno od rješenja svakako je cloud computing, a IBM se tu može pohvaliti tehnologijom te dugim radom i tradicijom. Korisnici traže rješenja koja omogućuju virtualizaciju i smanjenje troškova, povećanje brzine i kvalitete upravljanja tvrtkom

IBM-ova tehnologija. Orijentacija na projektni rad donijela je rast prihoda, ali i broja zaposlenih, kojih je danas više od 200.

KRešO PeRicA, glavni direktor IBM-a Hrvatska Snimio dražen tomić

I

BM slavi 100 godina postojanja, a u Hrvatskoj je prisutan već više od 70 godina i nudi cjelokupan portfelj IT usluga namijenjenih tvrtkama, od cloud computinga, business intelligencea do drugih rješenja koja su potpora poslovanju. Bio je to povod za razgovor s Krešom Pericom, glavnim direktorom IBM-a Hrvatska.

- Kompletan portfelj IBM-ovih proizvoda i usluga u Hrvatskoj jednak je onome što kompanija nudi i u drugim državama, razlika je samo u tome što tržište može apsorbirati. Kako je hrvatsko tržište u nekim segmentima IT tehnologije još u razvoju, nešto se više traže specifična rješenja. IBM je na hrvatskom

tržištu prisutan od 1935. godine, a kao IBM Hrvatska počeo je poslovati posljednjeg dana 1994. godine. No od početka se radilo po IBM-ovim standardima, što nam je omogućilo povećanje segmenta proizvoda i usluga, a od 1994. radimo veće projekte, dok se prije nudila ponajprije

Što korisnici traže u ovim kriznim vremenima?

- Najviše se radi u javnom sektoru, bankarstvu i financijama, telekomunikacijama, maloprodaji i veleprodaji te prehrambenoj industriji, gdje korisnici osim vrhunske tehnologije traže partnera koji će usluge implementirati i održavati. Kvalitetna industrijska rješenja u fokusu su naših kupaca jer traže smanjenje troškova i rizika.

Jedno od takvih rješenja svakako je cloud computing, a IBM se tu može pohvaliti tehnologijom te dugim radom i tradicijom. Korisnici traže rješenja koja omogućuju virtualizaciju i smanjenje troškova, povećanje brzine i kvalitete upravljanja tvrtkom. Tu je i sve traženija poslovna analitika, a nudi se čak desetak rješenja koja korisnicima omogućuju da iz postojećih podataka izvuku ono što im je bitno pri odlučivanju.

Mnogo se govori o računalstvu u oblaku, no za IBM to nije bila posebna novost…

- Jedan od razloga zašto se toliko govori o cloud computingu jest činjenica da se tehnologija, ali ne samo ova, spustila na platforme na kojima dosad nije bila moguća. Naime, pojednostavnjivanjem tehnologije, ali i potrebnih resursa, poput telekomunikacijskih mreža, cloud computing postao je jeftiniji, a time i dostupniji korisnicima. IBM je prije desetak godina svoju strategiju podredio činjenici da je era PC-a na izmaku i da osobno računalo više neće biti središte svijeta oko kojeg se vrti tehnologija. Cloud je jedna od potvrda da je to zaista tako, a drugi dokaz kraja PC ere jest pojava pametnih telefona, tablet računala.

Računalstvo u oblaku donosi jedan oblik centralizacije IT sustava i rješenja jer korisniku više nije važno gdje se podaci nalaze, već koliko brzo do njih može doći i obraditi ih. Osim toga, upravo cloud stvara potrebu za velikim sustavima snažnih računala i sustavima za

Računalstvo u oblaku donosi centralizaciju it sustava i rješenja jer korisniku više nije važno gdje mu se podaci nalaze, već koliko brzo do njih može doći i obraditi ih

DRUŠTVENE MREŽE

Facebook vrijedi 100 mlrd. $?

Zanimljive, ali kontradiktorne vijesti stižu o Facebooku: web izdanje CNBC-a navodi kako iz dobro informiranih izvora doznaje da će najveća svjetska društvena mreža početkom sljedeće godine izaći s inicijalnom ponudom dionica na burzi, uz procjenu da će im vrijednost biti veća od 100 milijardi dolara.

Iz Facebooka pak stiže vijest da se tvrtka približava brojci od 700 milijuna korisnika, ali

joj je promet pao drugi mjesec zaredom. Iako se dva mjeseca pada prometa ne mogu okarakterizirati kao pravi pokazatelj trenda, ipak je to upozorenje tvrtki iz Palo Alta jer Facebook gubi članove na domaćem terenu, u SAD-u. U svibnju se broj korisnika sa 155,2 milijuna na početku smanjio na 149,4 milijuna na kraju mjeseca. Spekulira se da je pad posljedica zasićenja korisnika tim oblikom

komuniciranja te njihove iritiranosti učestalim problemima i pričama o problemima s čuvanjem privatnosti. Facebook gubi korisnike i u Kanadi te nekim dijelovima Europe, ali njihov broj raste, prema podacima Inside Facebooka, u zemljama u razvoju kao što su Meksiko, Brazil, Indija i Indonezija. Veliki je mogući adut Facebooka Kina.

Osnivač i direktor Facebooka sastao se s kineskim dužnosnicima i izrazio želju proširiti svoju kompaniju i na najmnogoljudniju, ali i cenzuri sklonu državu. Ž. Š.

bROJKA

5,8

milijuna korisnika izgubio je Facebook u SAD-u u svibnju ove godine

u glavni pokretač IT tržišta pohranu podataka jer podatkovni centri zbog "oblaka" postaju jedan od glavnih pokretača IT tržišta.

Ima li na našem tržištu potrebe za takvim složenim rješenjima?

- Kako nudimo poslovna rješenja, našim korisnicima želimo upravo u tim tehnološkim promjenama dati rješenja koja će im omogućiti da njihovom primjenom povećaju kvalitetu, brzinu, produktivnost i konkurentnost vlastitog poslovanja. Danas više nije sve u tehnologiji, nego prije svega u primjeni.

Prodaja mainframe računala u posljednjem kvartalu prošle godine rasla je 78 posto, a u Hrvatskoj postoji 10-ak korisnika koji kupuju tako velike i složene IT sustave.

Korisnici žele za što manje novca dobiti što više. Koliko je takav trend vidljiv i na domaćem IT tržištu?

- Vidljivo je da korisnici osim niske cijene žele prije svega pouzdanost i sigurnost svojih IT rješenja. Važno je da se pritom kod njih ne povećavaju rizici u poslovanju, jer jednostavno nitko neće svjesno ući u probleme. Osim toga, ako je cijena jedini motiv ulaska u projekte, jasno je da će se IT tržište smanjivati.

Jedino što može biti pokretač daljnjeg napretka tržišta jest odluka korisnika da pokrenu poslovne inicijative kojima cilj neće biti samo postojeće procese brže i efikasnije obavljati.

IBM sve te svoje ideje gura

kroz viziju 'pametnog planeta'. Što je ona zapravo?

- Smisao te vizije je pružati korisniku konkretnu dodatnu vrijednost, odnosno kako uz korištenje postojeće raspoložive tehnologije rješavati probleme poslovanja u tvrtkama, ali i cijelim gospodarskim granama, te državi omogućiti poboljšanje njezinih poslovnih procesa. To ne možemo raditi na dosadašnji način jer postoje mnoge tehnologije koje nisu dovoljno iskorištene. Jedan od primjera je korištenje radiofrekvencijske identifikacije (RFID) te barkoda, a IBM je to iskoristio u suradnji s Konzumom u pilot-projektu. Naime, u Super Konzumu u Sarajevskoj ulici u Zagrebu kupcima je omogućeno da imaju vlastiti barkod-čitač te jednostavno i brzo kupuju i plaćaju robu.

IBM ulaže više od 6 milijardi dolara godišnje u istraživanje i razvoj, a do 2015. uložit ćemo još 20 milijardi dolara, što u razvoj, što u akvizicije ključnih produkata.

Koje industrije u Hrvatskoj trenutačno najviše ulažu u razvoj IT sustava?

- Najvidljiviji je val optimiziranja, podizanja efikasnosti poslovanja. Predvodnici nekog novog vala bit će sigurno oni gospodarski segmenti koji su financijski najsposobniji i tržišno najviše orijentirani, a to su svakako banke i telekomi. Vrlo širok prostor ostaje i u javnom sektoru.

Dražen Tomić

JAVNI SEKTOR

Počinje informatizacija Državnog odvjetništva Kako IT tehnologije mogu trom i neučinkovit javni sektor učiniti uspješnijim? Što je IBM već odradio u javnom sektoru?

- Ključne inicijative vezane su uz EU, pa vjerujem da će tu biti niz projekata koje će Hrvatska morati realizirati do formalnog pristupanja Uniji kako bi neke svoje sustave podigla na očekivanu razinu. Sudjelovali smo u prilagodbi carinskog i poreznog sustava, boljem upravljanju javnim financijama koje Ministarstvu financija omogućuje da se na jednome mjestu sakupljaju informacije i njima upravlja.

Radili smo i na projektima u Ministarstvu pravosuđa. Tu smo radili informatizaciju sudstva i to smatram našim važnim doprinosom. Uskoro će početi informatizacija Državnog odvjetništva.

OGLAS

> 100 godina IBM-a > cyber kriminal

16 -17 business.hr

Srijeda 15/6/2011

INTEL LABS

HSM INFORMATIKA

35 novih projekata

Dan otvorenih vrata

Laboratoriji Intel Labs otvorili su vrata medijima, akademskoj zajednici, partnerima i klijentima na devetom godišnjem okupljanju Research at Intel, na kojem je Justin Rattner, glavni tehnološki direktor tvrtke Intel Corporation, predstavio više od 35 inovativnih istraživačkih projekata koji se upravo provode, a pridonijet će preobrazbi budućnosti tehnologije.

Mnogi od tih projekata rezultat

su zajedničkog istraživanja različitih Intelovih odjela te njegovih akademskih i profesionalnih partnera. Rattner je najavio i otvaranje najnovijeg Intelova centra za znanost i tehnologiju, nove platforme za suradnju na istraživanju sigurnosnih pitanja između Intela i nekoliko vodećih sveučilišta.

Sjedište Intelova najnovijeg ISTC-a bit će na kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju. Ž. Š.

Tvrtka HSM informatika Danom otvorenih vrata proslavila je svoj 21. rođendan. Događanje je otvorila je Blaženka Urbanke, direktorica HSM informatike, a govore su održali Tolunay Tomruk, regionalni Adobe menadžer zadužen za mediteransku regiju, Stanislav Prusac iz tvrtke Polar te dr. sc. Miroslav Mađarić iz KBC-a Zagreb.

"Nije jednostavno opstati na tržištu više od 20 godina, ali

zahvaljujući ljudima koji su u HSM-u radili i rade HSM danas slavi 21. rođendan". Tom su prilikom predstavljeni Adobeovi alati za poboljšanje svakodnevnih poslovnih procesa, kao što su Adobe Conect, softver za komunikaciju, suradnju i učenje na daljinu, te Adobeova rješenja za digitalno potpisivanje i provjeru potpisa na desktop i serverskoj razini te za izradu elektroničkih obrazaca. Ž. Š.

novca", iako nikakvi drugi detalji nisu naznačeni.

Da je Kina jedna od država u kojima se podržava tzv. nacionalne hakere, govori i podatak da je Google optužio kineske hakere da uz pomoć države napadaju njihove sustave. U posljednjem slučaju napadnuti su sandučići elektroničke pošte dužnosnika američke administracije i vojske, ali i novinara.

alnog skandala povezano s hakerskim upadom u MMFov sustav. Da u tome može biti istine, pokazuje i to što je ruskog premijera Vladimira Putina, inače bivšeg obavještajca, prije nekoliko mjeseci sam Strauss-Kahn označio kao jednoga od svjetskih čelnika koji bi vrlo rado "skinuli" francuskog predstavnika s mjesta direktora MMF-a.

Cijelu zavrzlamu oko cyber ratovanja koja se vodi u svijetu dodatno je podgrijala nakana SAD-a da takav oblik ratovanja prebaci u sferu realnog vojnog sukoba. Naime, u svojoj prvoj službenoj cyber strategiji Pentagon je zaključio da kompjutorska sabotaža koja dolazi od druge zemlje može

Centri moći sele ratove u cyber svijet?

HAKERSKI NAPAD NA MMF Iako se o slučaju upada u MMF-ov IT sustav zapravo vrlo malo zna jer informacije izlaze 'na kapaljku', prema dijelu dokumentacije o tom slučaju stručnjaci ocjenjuju kako postoji velika vjerojatnost da su napadači 'državni hakeri' neke od zemalja članica MMF-a

N

eki sigurnosni eksperti smatraju da je hakerski upad u informatički sustav Međunarodnog monetarnog fonda zapravo orkestriran uz pomoć novca i resursa neke od zemalja članica. Takve se procjene temelje na sigurnosnim aspektima i prosudbama stručnjaka koji smatraju da je takav napad nemoguće učiniti bez neke krtice iznutra, ali podaci koji se polako pojavljuju govore kako je to zapravo međusobni rat za utjecaj.

Bivši MMF-ov sigurnosni stručnjak Tom Kellerman, koji je danas u upravi International Cyber Security Pro-

tection Alliancea, ističe kako je riječ o pomno planiranom i izvedenom napadu. Tu svoju izjavu, kako sam ističe, temelji na činjenici da je programski kod napisan vrlo specifično kako bi nekoj članici omogućio "digitalnu prisutnost u IT sustavu MMF-a".

Državni hakeri

S takvim se razmišljanjem slaže i Graham Titherington, analitičar zadužen za IT sigurnost u Ovumu, koji smatra da je u taj napad uloženo prije svega mnogo truda, ali što je još važnije, novca i drugih resursa, te da informacije do kojih su mogli doći unutar MMF-ova informatičkog sustava najviše koristi donose

nekoj zemlji članici, a na klasičnom hakerskom tržištu nemaju preveliku vrijednost.

Tome treba dodati i mišljenja nekih drugih sigurnosnih stručnjaka koji ističu kako tzv. teorija o napadu neke od zemalja članica itekako drži vodu, pogotovo ako se zna da je sve veći broj zemalja prepoznao važnost pravodobnih informacija. Jedan od načina su i hakerski upadi tog tipa, a vrlo jaku mrežu tzv. državnih hakera ima Kina.

Iako se o slučaju upada u MMF-ov IT sustav zapravo vrlo malo zna, a informacije izlaze "na kapaljku", prema dijelu dokumentacije u tom slučaju MMF je priznao kako su uočeni "sumnjivi transferi

Teorije zavjere

Na internetu se u grupama koje prate sigurnost računalnih sustava pojavila još jedna zanimljiva teza da je odlazak Dominiquea Strauss-Kahna s čelnog mjesta MMF-a i njegovo pritvaranje zbog seksu-

VIPNET

LOGITECH

Nagrada za Nadzor brodova

Kamera za videopozive

ne telekom tvrtke iz cijelog svijeta. Usluga Vip nadzor brodova temelji se na cloud computingu i jednostavnom web aplikacijom omogućuje korisniku uvid u status plovila u realnom vremenu, kao i detaljne izvještaje o kretanju plovila, točno vrijeme i mjesto plovila u slučaju havarije, opasnosti ili oštećenja. Korisnik može provjeriti povijest kretanja plovila te dobiti

Na prošli tjedan održanoj svečanosti Global Telecoms Business Innovation Awards u Londonu Vipnet je zajedno s partnerom, tvrtkom GDi CONVIVO, članicom GDi GISDATA grupe, nagrađen za uslugu Vip nadzor brodova. Global Telecom Business Journal, koji dodjeljuje nagradu, jedan je od vodećih telekom medija u svijetu, a uz Vipnet nagrađene su elit-

detaljne statistike o rutama, prijeđenom putu, vremenu, maksimalnoj i prosječnoj brzini.

"Nagrada još jednom potvrđuje našu poziciju vodećeg inovatora na hrvatskom telekom tržištu i poticaj je Vipnetu da snažnije nastavi ulagati u nove, inovativne proizvode i usluge“, izjavio je Reinhard Zuba, član Uprave Vipneta. Ž. Š.

OGLAS

naš elektroenergetski prsten, možda mi spustimo projektil na jedan vaš dimnjak", rekao je slikovito jedan vojni dužnosnik.

fotolija

Raspodjela moći

predstavljati objavu rata, što otvara mogućnost da Sjedinjene Države uzvrate koristeći tradicionalnu vojnu silu.

Pentagonova cyber strategija, čiji bi neklasificirani dijelovi trebali biti objavljeni tijekom ovog mjeseca, predstavlja pokušaj da se uhvati korak s promjenama u svijetu u kojem haker može biti značajna prijetnja američkim nuklearnim reaktorima, podzemnim željeznicama i naftovodima, kao i vojska neprijateljske zemlje.

Pentagon svoj plan djelomično namjerava iskoristiti kao upozorenje potencijalnim protivnicima o posljedicama napada na SAD na taj način. "Ako vi ugasite

Neki od stručnjaka za sigurnost s kojima smo razgovarali, a željeli su ostati neimenovani, kažu kako pozadinu upada u MMF-ov informatički sustav treba gledati i kroz međusobne bankarske obračune velikih svjetskih privatnih banaka s institucijom kao što je MMF. Naime, naši izvori tvrde da iako će možda na prvi pogled biti ocijenjeno kao neki scenarij urote, takva događanja nisu nimalo čudna, a još manje neuobičajena.

Pri tome ne treba zaboraviti da je nedavni sastanak Bilderberške grupe pokazao moć grupice ljudi u odnosu na ostatak svijeta. Riječ je naime o svojevrsnoj svjetskoj vladi ili vladi u sjeni, kako je neki nazivaju, koja na svojim godišnjim sastancima odlučuje kako ostvariti vlastite planove. Tko su sve sudionici ovogodišnjeg skupa teško se može utvrditi jer grupa tek nakon sastanka objavljuje popis sudionika. Među istaknutije članove ubraja se bivši američki državni tajnik Henry Kissinger, zatim Carl Bildt i brojni direktori velikih korporacija, ali i neki članovi europskih kraljevskih obitelji, tvrde dobro upućeni.

Sve to upućuje na to da će napadi na velike IT sustave biti sve češći radi pokušaja nove raspodjele moći. Zanimljivo je da tome pogoduje i sve veća nezaposlenost mladih i obrazovanih ljudi koji žele upozoriti na zakulisne igre velikih i moćnih, među koje se ubraja i MMF. Dražen Tomić drazen.tomic@business.hr

Logitech je predstavio prijenosnu Logitech HD web kameru C615 za jednostavnije videopozivanje i HD snimanje u pokretu za PC ili Mac. Web kamera je sklopiva te ima izvrstan autofokus i rotaciju od 360 stupnjeva, što proširuje mogućnosti snimanja u punom HD videu. Kako kamera omogućuje i videopozive u HD 720p na Skypeu, FaceTimeu za Mac, Logitechovu Vid HD-u

i Windows Live Messengeru, kao i videopozive na Yahoo Messengeru, iChatu, AOL Instant Messengeru (AIM) i ostalim popularnim chat programima, njome je vrlo jednostavno ostati u kontaktu s obitelji i suradnicima. Uključena je i opcija postavljanja HD videa i fotografija na Facebook uz samo jedan klik, kao i postavljanje HD video na YouTube i Twitter. Ž. Š.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 15/6/2011

KOMERCIJALNI ZAPISI

IGH se zadužio 11,1 milijun eura Institut IGH objavio je u utorak na internetskim stranicama Zagrebačke burze da je 10. lipnja izdao 4. tranšu komercijalnih zapisa u vrijednosti od 11,1 milijun eura pod oznakom IGH-M-223A. Kako se ističe u priopćenju, tranša je izdana na rok od 364 dana s datumom dospijeća 8. lipnja 2012. godine. Institut IGH tu je tran-

šu izdao kako bi iskupio prethodnu tranšu koja je dospjela u utorak. Najnovija tranša nominirana je u eurima, a namira u kunama. Iskupljuje se odjednom po dospijeću u nominalnom iznosu, kao što je bio slučaj s prethodnom tranšom.

Komercijalne zapise kupilo je 17 investitora, čija je struktura takva da su investicijski fondovi kupili 10,81 posto, mirovinski fondovi 26,85 posto i banke 62,34 posto tranše komercijalnih zapisa koji su u cijelosti upisani i uplaćeni. A. Pa.

ZAHTJEV DIONIčARA

Manje naknade za NO Elektrometala

Vladimir Matjačić, mali dioničar Elektrometala, podnio je glavnoj skupštini koja bi se trebala održati 1. srpnja protpurijedlog prijedlogu Uprave koji se tiče naknade članovima Nadzornog odbora. Uprava je prethodno predložila da članovima NO-a pripada mjesečna naknada u visini jedne prosječne bruto plaće isplaćene u Elek-

BANKARSKE PREPORUKE

Raiffeisen i Erste tipuju na Podravku U Raiffeisenu preporučuju držanje dionice, dok preporuka Erste Groupa glasi prikupljati uz ciljanu cijenu od 377 odnosno 375 kuna Zahvaljujući kvartalnim rezultatima koji su nadmašili očekivanja, analitičari dviju banaka, Raiffeisen Centrobanka i Erste Groupa, u svojim su posljednjim analizama odredili ciljane cijene dionice Podravke na 377 odnosno 375 kuna, ali uz različite preporuke - u Raiffeisen Centrobanku preporučuju držanje dionice, dok preporuka Erste

Groupa glasi prikupljati.

Kompanija čijim je bivšim čelnicima ovaj tjedan nastavljeno suđenje u aferi Spice svojim se kvartalnim rezultatima, kako ističe analitičarka RCB-a Nada Harambašić, približila konkurentima.

"Prodaja se vratila na razine iz prvog kvartala 2009. godine, a iako se bruto marža pogoršala više od predviđenog, operativna je marža bila puno bolja na godišnjoj razini", kaže Harambašić. Dospjele obveznice u iznosu od 375 milijuna kuna Podravka je u međuvremenu iskupila sindiciranim kreditom zaključenim krajem prošle godine, a neriješeno ostaje pitanje prodaje OTP-ova udjela od 10,6 posto.

Kako je Business. hr i prije izvještavao, OTP banka se u priču s Podravkinim dionicama, koje su Podravkinim novcem namjeravali

arhiva business.hr

NADA HARAMBAšIć, analitičarka Raiffeisen Consultinga

kupiti menadžeri pod okriljem tajnog plana Spice, uplela nakon što je kreditiranje operacije preuzela od Merrill Lincha, a za kredit je dodatno garantirao i mađarski Mol, kojega je za "pomoć" zamolio tadašnji potpredsjednik Vlade i nekadašnji podravkaš Damir Polančec.

Procijenjena neto dobit za ovu godinu po RCB-u iznosi 135 milijuna kuna, a prognoza Erste Groupa kaže da će Podravka ove godine zaraditi 123,5 milijuna kuna. Neto dobit bi godinu poslije trebala porasti na 153, odnosno 148 milijuna kuna.

"Kvartalne brojke jasno upućuju na to da se Podravka vraća na pravi put pa se naše prognoze za ovu godinu o 123,5 milijuna kuna neto dobiti i 3,6 milijardi kuna neto prodaje mogu dostići, ali i premašiti", stoji u izvješću Erste Groupa koje potpisuje Vladimira Urbankova.

BROJKE

377

kuna nova je ciljana cijena Podravkine dionice koju su odredili RCB-ovi analitičari

135

milijuna kuna procijenjena je neto dobit za ovu godinu RCB-a

123,5

milijuna kuna procijenjena je neto dobit Erste Groupa

Na Zagrebačkoj burzi cijena Podravkine dionice narasla je od početka ove godine više od šest posto, na 329 kuna zabilježenih na početku tjedna.

Biljana Starčić

trometalu za prethodni mjesec, dok se Matjačić ne slaže i predlaže da im naknada iznosi samo 100 kuna. Naime, Matjačić naglašava da je Elektrometal u 2010. godini ostvario gubitak te da iznos naknade treba prilagoditi stvarnim sudjelovanjima na sjednicama NO-a. "Naknada koju predlaže Uprava nije primjerena poslovima koje članovi NO-a stvarno obavljaju u društvu, kao ni ostvarenim poslovnim rezultatima društva, čime je prijedlog Uprave protivan ZTD-u", navodi Matjačić. A. Pa.

Štima izraču

IZMEĐU MIROVINSKIH STUPOVA Domaća društva za upravljanje mirovinskim fondovima već su predlagala niz rješenja kojima bi se omogućilo povećanje prinosa za osiguranike, ali oni bez podrške regulatora nemaju budućnosti

GORI OD PAKISTANA

arhiva business.hr

S&P dao Grčkoj najniži rejting

GeORGIOS PAPANDReOu, grčki premijer, imat će sad još više problema s refinanciranjem potreba proračuna

Grčka je po ocjeni agencije za izdavanje kreditnih rejtinga Standard & Poor's zemlja s najnižim rejtingom u svijetu nakon najnovijeg oštrog sniženja. Grčka sada ima niži kreditni rejting od zemalja poput Pakistana i Ekvadora, koje nemaju pristup međunarodnim tržištima od bankrota 2009. godine. Trošak osi-

guranja grčkog duga sada je gotovo dvostruko veći od cijene osiguranja pakistanskih državnih obveznica. Najnoviji potez S&P-a novi je u nizu udaraca grčkoj socijalističkoj vladi, koja nastoji progurati nepopularne mjere štednje kroz parlament kako bi osigurala financiranje u sklopu postojećeg, 110 milijardi eura vrijednog paketa pomoći od triju institucija - Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske središnje banke (ECB). Samo godinu dana od dogovora o tom

paketu tzv. trojka užurbano radi na uspostavi novog paketa pomoći, čija se vrijednost procjenjuje na oko 120 milijardi eura. Neke europske zemlje protive se tome, uključujući Njemačku, koja ne želi više davati novac Grčkoj ako će sav teret snositi porezni obveznici, već želi da se uključe i privatni kreditori. U S&P-u smatraju da će europski političari vjerojatno nametnuti restrukturiranje grčkog duga, bilo u obliku zamjene obveznica, bilo u obliku produljenja roka dospijeća grčkih obveznica, kako bi pri-

vatni vlasnici grčkih obveznica podnijeli dio rizika.

Agencija je u ponedjeljak snizila rejting za dugoročno zaduživanje Grčke za tri stupnja, s razine 'B' na 'CCC', što je četiri razine iznad bankrota. Potvrđen joj je istodobno rejting za kratkoročno zaduživanje na razini 'C' i svi su rejtinzi uklonjeni s liste za razmatranje.

U S&P-u su također upozorili da bi svaki pokušaj restrukturiranja grčkoga duga bio ocijenjen kao nemogućnost te članice eurozone da podmiruje svoje dugove. B.hr

ac: Hanfin mirovinski čun nije točan Globalna gospodarska kriza potaknula je teškoće u obveznoj privatnoj mirovinskoj štednji u srednjoj i istočnoj Europi, ali to nije glavni uzrok problema. Tri su glavna uzroka: rupe u sustavima javnih mirovinskih osiguranja, slabo definirani sustavi privatnih mirovina i slaba regulativa upravljačkih naknada privatnih fondova. Zaključak je to okruglog stola "Razapeti između dva stupa", koji su kao odgovor na Hanfin prijedlog o ulasku članova obveznih mirovinskih fondova u vlasničku strukturu donijeli

magazin Banka i Institut za javne financije (IJF).

Krpanje rupa

Elaine Fultz, nezavisna konzultantica u mirovinskom osiguranju i bivša direktorica Ureda Međunarodne organizacije rada za istočnu Europu, do svoje je ocjene problema došla na temelju analize mirovinskih reformi u zemljama srednje i istočne Europe, osobito u Mađarskoj (koja je nacionalizirala drugi stup) i Poljskoj (koja je reducirala privatno mirovinsko osiguranje). Prema njezinim

riječima, problemi za svaki mirovinski sustav nastaju kada se vlade oslone na zaduživanje umjesto na smanjenje mirovina kako bi pokrpale "rupe". Primjeri su Poljska u kojoj je odbijen prijedlog kasnijeg odlaska u mirovinu i Mađarska koja isplaćuje i 13. mirovinu svake godine. Osim toga, u tim su zemljama privatni fondovi odredili visoke upravljačke naknade koje su svi vladini napori tek neznatno smanjili.

"Rezultati takve neodlučnosti su poznati. Mađarska je nacionalizirala drugi stup i vratila akumulirane uštede osiguranima, dok je Poljska postupno smanjila mirovinske doprinose za privatne računa sa 7,3 na 2,3 posto", kaže Fultz i poentira kako te promjene ne uključuju sposobnost vlada u rješavanju mirovinskih troškova demografskog starenja. Jedino rješenje tog problema jest da sve manje brojno stanovništvo u radnoj dobi financira popu-

laciju umirovljenika povećanjem produktivnosti.

Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja, još je jednom podsjetio na sva postignuća obveznih fondova u posljednjih deset godina te se posebno osvrnuo na Hanfine izračune.

Naime, Hanfa je izračunala da bi članovi obveznih mirovinskih fondova bolje prošli da su pet posto doprinosa za mirovinsko osiguranje oročavali u banci umjesto što su ih uplaćivali u mirovinski fond.

Više kuna nego u banci

"Aktivni član obveznog mirovinskog fonda s prosječnim uplatama u razdoblju od 31. prosinca 2002. do 30. travnja ove godine na računu obveznog mirovinskog fonda ima 43.867 kuna, a da je taj novac oročio u banci, imao bi 42.408 kuna, uz ukupan prosjek kamatnih stopa na oročene kunske depozite bez valutne klauzule", pobio je Hanfinu računicu Štimac.

snimio hrvoje dominić

DubRAVKO ŠTImAc, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja, matematičkim je izračunom pokazao da predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol nije u pravu kada kaže da bi građani više uštedjeli oročavanjem novca u bankama nego uplatom u mirovinski fond

Društvo mirovinskih fondova već je nekoliko puta podsjetilo Hanfu i javnost na svoj prijedlog izmjena zakona koji vodi k smanjenju naknada, sufinanciranju REGOS-a, pravu na dodatak od 25 posto iz prvog stupa ili odabiru pri umirovljenju članovima koji su dobrovoljno ušli u drugi stup te poboljšanju u upravljanju rizicima, tj. uvođenju potportfelja.

Goran Vukšić iz IJF-a pokazao je kako je mirovinska reforma utjecala na razvoj domaćeg tržišta kapitala.

"Mirovinski fondovi su proširili bazu ulagača i donijeli stabilnost potražnje za vrijednosnim papirima. Osim toga, utjecaj na modernizaciju tržišta kapitala mirovinci mogu imati kroz sudjelovanje u oblikovanju regulacije i šire pravne okoline, a pridonijeti mogu i kroz praksu korporativnog upravljanja te donošenja financijskih inovacija", rekao je Vukšić.

Nikola Sučec

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Dom holdinga zabilježila je u utorak najveći rast cijene među prvih deset najlikvidnijih izdanja. Cijena joj je narasla 2,44 posto pa je trgovinski dan zaključila cijenom od 84 kune.

Ukupan promet iznosio je 603.284 kuna pri čemu se trgovalo sa 7233 dionica u 43 transakcije. Dom holding je prethodna dva trgovinska dana bilježio nešto veće minuse.

Zagrebačka banka HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

AD Plastik Ingra Adris grupa Petrokemija Đuro Đaković holding Belje Dom holding Privredna banka Zagreb Dalekovod Ericsson Nikola Tesla Institut IGH Končar - elektroindustrija Podravka prehrambena industrija d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Viro tvornica šećera d.d.

Magma d.d.

Atlantic grupa Ledo Končar Končar Uljanik plovidba Kraš, prehrambena industrija Karlovačka banka Čakovečki mlinovi Tisak Konzum Siemens dioničko Turisthotel Vupik Maistra Luka Rijeka Jadranski naftovod Imunološki zavod Zvečevo, prehrambena industrija HUP - Zagreb Arenaturis Kaštelanski staklenici HGspot Rabac, ugostiteljstvo i turizam Fima validus Dioki d.d.

IPK Kandit Viadukt IPK Osijek Proficio Atlas nekretnine OT-optima telekom d.d.

Saponia Koka Hoteli Makarska SN holding Vaba d.d. banka Varaždin Badel 1862 Industrogradnja d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Lucidus dioničko Adris grupa Plava laguna Riviera Poreč Slobodna Dalmacija Elektrometal Quaestus nekretnine Metalska industrija Varaždin Istraturist Umag d.d.

Transadria Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Zlatni rat Hrvatski duhani Slatinska banka Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaže d.d.

Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Hoteli Cavtat Sunčani Hvar Pounje trikotaža Žitnjak Hoteli Podgora

+ Zagrebačka banka bila je najlikvidnije izdanje sa ostvarenih 3,2 milijuna kuna prometa. Nakon što je prethodni dan zbog najave dokapitalizacije snažno rasla, dio ulagača odlučilo je u utorak konsolidirati redove i početi naplaćivati raniji rast cijene. Rezultat prodaje bio je Zabin pad cijene od 2,11 posto, što ju je dionice spustilo na 277,03 kuna. U utorak je zabilježen i velik raspon cijene pa je tako najviša dosezala 294 kune.

Redovan promet: 21.082.324,43 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

277.03 256.01 130.00 15.90 271.00 186.00 56.15 100.00 82.00 580.00 247.01 1,450.05 1,701.10 644.01 321.00 692.00 462.00 11.94 721.00 5,700.00 1,350.00 1,275.00 597.00 465.80 79.00 3,950.02 196.80 193.07 710.00 970.00 75.72 65.02 186.20 3,186.00 109.10 117.99 1,289.99 67.20 2,600.00 12.00 228.01 10.91 70.26 204.00 245.00 30.00 20.00 49.50 40.36 157.25 225.00 66.12 142.01 81.00 68.00 680.00 5,580.11 26.00 306.00 1,800.00 220.03 24.20 162.99 46.00 3,000.00 275.00 855.99 24.00 70.00 55.10 110.02 120.00 21.36 55.00 46.99 0.90 145.00 28.80

294.00 257.10 132.13 16.41 274.00 194.00 58.97 104.61 87.28 585.00 257.90 1,465.00 1,766.66 660.00 327.00 707.70 480.00 12.93 728.00 5,800.00 1,380.00 1,300.00 606.60 470.00 80.00 3,950.03 200.00 194.00 710.00 971.00 78.68 67.01 193.00 3,187.05 109.10 118.00 1,289.99 76.00 2,675.00 12.60 228.02 11.61 77.00 204.00 254.90 30.00 20.10 50.02 42.50 157.25 230.00 66.12 142.02 81.00 69.00 680.00 5,580.11 29.60 306.00 1,800.00 220.03 24.21 162.99 46.00 3,000.00 275.00 855.99 24.00 70.00 55.10 110.02 120.00 21.36 55.00 46.99 0.90 145.00 28.80

277.03 256.01 130.00 16.05 271.00 189.33 58.11 101.16 84.00 580.00 250.00 1,455.00 1,701.10 644.01 321.00 692.00 464.55 11.94 721.00 5,800.00 1,350.00 1,275.00 597.00 470.00 80.00 3,950.02 199.99 193.07 710.00 971.00 75.72 67.00 186.20 3,187.05 109.10 118.00 1,289.99 67.20 2,600.00 12.00 228.01 10.93 71.11 204.00 245.00 30.00 20.00 49.50 42.50 157.25 230.00 66.12 142.01 81.00 68.00 680.00 5,580.11 29.60 306.00 1,800.00 220.03 24.20 162.99 46.00 3,000.00 275.00 855.99 24.00 70.00 55.10 110.02 120.00 21.36 55.00 46.99 0.90 145.00 28.80

-2.11% -0.39% -2.26% -1.17% -0.73% 0.70% -3.15% -1.29% 2.44% 0.00% -0.40% -0.95% -1.67% -1.68% -2.43% -1.28% 0.56% -7.08% -0.37% 0.78% -0.88% -1.28% -1.57% 0.88% -3.61% -1.25% -0.50% 0.02% 1.28% -2.71% -0.41% -3.46% -2.00% 0.82% 0.09% 2.60% 0.00% -4.15% 2.36% -4.76% 0.44% -6.42% -1.13% -2.86% -2.00% 19.86% -0.20% -1.00% -0.21% -10.14% 0.00% 0.11% -1.38% -1.22% -1.46% -5.56% -0.41% -0.67% -0.97% 0.00% -9.34% 0.00% 0.60% -10.68% 0.00% 0.00% 0.00% 9.09% 7.69% -44.90% 0.01% 19.40% 6.80% 2.04% 4.40% -1.10% -6.45% 27.60%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,63%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

11,128 11,613 9,707 75,256 4,213 4,609 14,891 8,152 7,233 1,010 2,000 337 266 626 909 335 464 17,759 287 33 110 116 242 289 1,296 20 364 330 85 61 728 761 224 13 345 300 25 390 10 1,793 94 1,850 265 86 68 425 625 211 244 60 40 120 54 89 100 10 1 208 18 3 24 187 22 75 1 10 3 100 30 32 15 10 56 15 10 500 3 10

3,195,748.75 2,979,337.15 1,269,932.59 1,214,708.93 1,149,879.74 879,899.30 856,368.12 826,435.07 603,284.32 585,810.00 502,820.65 489,559.97 455,755.58 407,003.72 293,443.90 233,112.45 220,552.47 214,701.57 207,388.81 189,815.06 149,945.60 149,172.22 145,351.83 135,183.95 103,640.00 79,000.57 72,656.80 63,761.55 60,350.00 59,180.00 55,444.26 50,591.15 42,020.55 41,427.34 37,639.50 35,399.94 32,249.75 27,146.45 26,464.98 21,636.75 21,432.99 20,328.51 19,058.82 17,544.00 16,954.80 12,750.00 12,508.02 10,545.40 10,031.84 9,435.00 9,055.00 7,934.40 7,668.94 7,209.00 6,813.00 6,800.00 5,580.11 5,553.55 5,508.00 5,400.00 5,280.72 4,526.40 3,585.78 3,450.00 3,000.00 2,750.00 2,567.97 2,400.00 2,100.00 1,763.20 1,650.30 1,200.00 1,196.16 825.00 469.90 450.00 435.00 288.00

17,743.33 20,964.28 545.95 120.38 1,838.49 632.57 188.11 831.08 627.25 11,063.37 573.45 1,937.55 269.76 1,656.47 1,739.82 965.70 644.18 58.20 2,404.03 1,276.99 262.15 78.32 346.26 645.60 107.13 414.75 477.29 4,383.24 671.59 383.31 113.99 733.27 1,113.56 2,367.49 24.58 36.32 608.07 146.66 295.34 3.96 230.80 29.53 287.43 145.88 111.92 133.85 78.26 165.12 119.85 103.56 207.74 74.02 386.27 142.98 51.14 307.63 1,716.43 74.92 2,942.47 983.37 803.88 126.35 13.67 103.75 45.05 1,285.62 24.61 46.01 38.66 46.44 101.11 59.95 10.81 33.78 343.54 2.40 29.82 10.55

365 dana Najniža Najviša 200.00 252.00 82.05 11.00 242.21 105.50 22.36 54.00 27.87 461.06 217.00 1,181.00 1,106.00 430.00 240.00 672.01 290.00 11.94 657.10 4,720.12 975.00 909.99 533.13 367.00 53.00 2,950.00 135.00 145.00 565.00 543.15 41.77 51.00 161.54 2,332.01 51.52 84.32 1,115.16 33.03 612.00 11.25 65.10 5.00 60.20 126.51 190.00 15.18 11.50 26.14 25.00 105.25 183.12 61.00 130.58 54.00 57.03 292.00 4,502.00 14.03 286.07 1,345.00 140.00 20.01 100.01 36.29 1,771.00 240.04 600.02 11.14 30.05 25.55 98.00 61.05 15.16 51.00 25.00 0.61 76.10 20.06

294.00 315.99 152.00 31.90 305.00 194.00 65.00 118.99 95.99 708.00 337.00 1,650.00 2,500.00 699.48 343.97 934.97 507.77 69.90 829.99 6,900.00 2,389.98 2,198.00 662.00 497.02 86.88 4,000.00 244.98 225.50 720.00 1,105.00 108.90 70.00 267.02 3,520.00 150.00 164.00 1,595.99 86.00 4,990.00 39.95 245.00 15.66 99.00 255.00 346.00 35.00 25.00 66.85 42.97 189.38 269.99 91.50 245.00 95.00 88.50 790.00 6,299.00 33.33 345.00 1,895.00 259.65 60.00 200.00 87.00 3,050.01 380.00 3,197.00 27.00 81.50 149.99 132.37 128.98 22.98 55.00 78.00 0.91 163.85 33.89

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,90 216,10 14,00 170,40 98,60 40,00 0,61 9,51 23,00 9,02 103,20 12,63 41,30 0,68 90,00

60,20 217,00 14,25 173,00 98,60 40,01 0,61 9,54 23,00 9,12 103,20 12,95 42,00 0,68 90,00

60,00 216,50 14,01 173,00 98,60 40,00 0,61 9,54 23,00 9,12 103,20 12,95 42,00 0,68 90,00

60,04 216,79 14,19 172,69 0,99 40,00 0,61 9,53 23,00 9,11 103,20 12,65 41,94 0,68 90,00

37,16 0,68 0,10 1,68 85,76 7,25 6,20 70,00 36,80

38,00 0,68 0,10 1,69 85,76 7,30 6,20 70,00 37,90

37,54 0,68 0,10 1,69 85,76 7,25 6,20 70,00 37,89

0,38 0,68 0,10 1,68 0,77 7,29 6,20 0,70 0,37

80,01 70,01 92,07 67,50 5,52 39,50 10,85 74,40 12,00

80,02 70,50 92,08 67,50 6,00 39,50 10,85 74,40 12,00

80,01 70,50 92,07 67,50 6,00 39,50 10,85 74,40 12,00

80,01 70,07 92,07 67,50 6,00 39,50 10,85 74,40 12,00

763,00 1.800,00 6.000,00 95,01 3.176,00 561,00 541,00 8.000,00 77,12 81,09 85,82 805,00 89,82 3.600,00 1.226,00

780,00 1.800,00 6.100,00 95,10 3.300,00 570,00 541,00 8.287,00 77,20 81,20 86,25 849,00 90,30 3.600,00 1.249,00

778,00 1.800,00 6.100,00 95,05 3.279,00 567,00 541,00 8.205,00 77,19 81,20 86,00 836,00 90,30 3.600,00 1.234,00

776,99 1.800,00 6.075,26 95,07 3.279,46 565,26 541,00 8.205,02 77,18 81,17 85,96 834,78 90,28 3.600,00 1.234,81

1.101,00 86,70 4.499,00 3.900,00 88,50 26.500,00 2.610,00 3.100,00 615,00 3.950,00 41.500,00 1.855,00 502,00 202,00

1.153,00 86,70 4.520,00 3.901,00 88,50 27.000,00 2.630,00 3.100,00 625,00 4.000,00 41.500,00 1.855,00 505,00 205,00

1.144,38 86,70 4.501,59 3.900,19 88,50 26.846,23 2.625,10 3.100,00 619,84 3.977,68 41.500,00 1.855,00 503,40 202,83

1.144,38 53,44 4.501,59 3.900,19 54,55 26.846,23 2.625,10 3.100,00 619,84 3.977,68 41.500,00 1.855,00 503,40 202,83

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG ZVTG MELR RS21 SAVA NF1N GRVG JTKG INDGL SLLG LKPG KDHR PBGS CICG

KRKA PETROL ZAVAROVALNICA TRIGLAV MERCATOR REPUBLIKA SLOVENIJA 21. IZDAJA SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S GORENJE JUTEKS INFOND GLOBAL SLOVENIJALES LUKA KOPER KD GROUP PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK CINKARNA CELJE

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B JP HT DD MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA HZHB DD MOSTAR BIHACKA PIVOVARA DD BIHAC

NIS a.d. Novi Sad Coka duvanska industrija a.d. Coka Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2012K AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Yugoslavia Commerce a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Voda Vrnjci a.d. Vrnjacka Banja Soja protein a.d. Becej

TTK BANKA AD SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA ZTD STOCARSTVO BOGDANCI Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE REPLEK SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo

217.169,83 72.192,10 41.018,16 39.373,40 34.135,32 25.763,00 23.778,88 20.988,16 16.031,00 14.031,95 11.868,00 11.478,07 8.388,20 7.304,14 7.110,0

-0,16 % 174139 -1,45 % 40000 -33,77 % 178696 0,60 % 7751 0,25 % 11312 -1,23 % 1023 1,31 % 1112 0,00 % 9176 4,67 % 16676

65.370,92 27.200,00 17.869,60 13.029,15 8.731,05 7.461,00 6.894,40 6.423,20 6.241,32

0,00 % 36731 0,70 % 30969 0,02 % 21000 0,00 % 25205 7,14 % 143239 -1,25 % 20000 0,00 % 24400 0,00 % 3480 0,00 % 20800

2.938.884,81 2.169.864,98 1.933.491,85 1.701.337,50 858.961,55 790.000,00 264.740,00 258.912,00 249.600,00

BH Telecom Luka Koper AIK banka Sava Garant Futog

+4,65% +3,6% +3,24% +2,28% +1,13%

Telekom Slovenije Zavarovalnica Triglav Makpetrol Skopje Toplifikacija Skopje Mercator

-1,68% -1,34% -0,57% -0,54% -0,14%

Naftna industrija Srbije

Petrol

Sa 43,5 milijuna dinara prometa dionica Naftne industrije Srbije bila je uvjerljivo najtrgovanije izdanje na Beogradskoj burzi. Njome se u utorak trgovalo u cjenovnom rasponu od 763 do 780 dinara, a zadnja joj je zabilježena cijena iznosila 778 dinara.

Oba su beogradska indeksa bila u plusu - BELEX 15 dan je zaklju io na 780,68 bodova, dok je BELEXLINE rastao 0,49 posto, na 1433,23 boda.

Vrijednost Petrolove dionice pala je u utorak na 216,5 eura, dok joj je dnevni promet od 72.192 eura bio dovoljan za drugu poziciju na listi najtrgovanijih u Ljubljani. Najtrgovanija je sa 217.170 eura bila Krka. Prema predvi anjima analiti ara, Petrol e u 2011. godini ostvariti 49,2 milijuna eura neto dobiti. Iz KD Groupa su tako preporu ili kupnju dionice Petrola uz ciljanu cijenu od 295 eura.

+0,52 -0,69

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA TTK RMDEN10 ALK KMB RMDEN08 MPT SBT STBG GRNT TPLF REPL RADE TEL STIL

3617 333 2890 228 34620 644 39120 2202 697 1541 115 907 200 10789 79

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS COKA JESV A2012 AIKB AERO YUCM AGBN A2016 A2015 A2014 ENHL A2013 VDAV SJPT

-0,08 % -0,69 % -1,34 % -0,14 % -0,01 % 2,28 % -0,49 % -0,42 % 6,98 % 1,33 % -1,62 % 3,60 % 0,00 % 0,74 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD KLAS AD DERVENTA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA BRCKO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE-stara devizna REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4

SARAJEVSKA BURZA FBIHKN FBIHKO FBIHKM FBIHKP BIGFRK3 FBIHK1B HTKMRA JPEMRA BIPVRA

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C HEDR-R-A KLAS-R-A TLKM-R-A RSDS-O-C KRIP-R-A ZPTP-R-A BDDS-O-F RSRS-O-D

+

Oznaka

Srijeda 15/6/2011

+

Powered by

business.hr

0,52 % 7,14 % 1,65 % -0,04 % 3,24 % -0,53 % 0,00 % 0,53 % 0,09 % 0,14 % 0,21 % 3,59 % 0,13 % 2,86 % 0,41 %

55999 43.510.835,00 1706 3.070.800,00 485 2.946.500,00 26192 2.490.003,49 745 2.443.198,00 4033 2.279.705,00 4073 2.203.493,00 255 2.092.281,00 17418 1.344.334,72 15547 1.262.016,14 14555 1.251.190,08 1496 1.248.836,00 13575 1.225.513,50 248 892.800,00 566 698.900,00

REGIONALNI INDEKSI -0,69% BIRS -0,85% 761,58 1.097,20 Belex15 +0,98% FIRS -0,50% 780,68 2.067,45 Belexline +0,49% MBI10 -0,20% 1.433,23 2.654,85 SASX10 +0,96% MONEX20 -0,33% 1.005,87 11,931.89 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,18% utorak 14. lipnja 2011.

1.056,61 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar 2,18 % 0,00 % 0,04 % 0,00 % -0,11 % -0,57 % -0,94 % 0,00 % 1,13 % -0,54 % 0,97 % 0,00 % 0,08 % -1,69 %

1833 35744 261 226 14628 26 239 126 407 56 4 70 250 607

2.097.641,00 1.910.235,85 1.174.916,00 881.443,00 797.981,76 698.002,00 627.400,00 390.600,00 252.275,00 222.750,00 166.000,00 129.850,00 125.850,00 123.115,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,38% 2.874,71 +0,42% BUX +1,39% 23.158,92 +0,68% ATX +1,39% 2.744,00 +1,56% Stanje indeksa na zatvaranju u -0,14% utorak 14. lipnja 2011.

FTSE100 5.809,92

DAX 7.213,66

CAC40

3.875,30

MICEX 1,681.66

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,01% S&P500 -1,27% 11.952,97 1.272,62 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,13% ponedjeljak 13. lipnja 2011.

2.640,31

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

OTP indeksni

46,0374

20,02

VB CROBEX10

111,3131

19,63

OTP MERIDIAN 20

94,1773

15,45

Erste Total East

36,2000

15,32

PBZ I-Stock

68,5198

13,74

Ilirika Azijski tigar

49,3775

-16,58

ST Global Equity

42,8815

-12,65

NFD Aureus BRIC

25,7652

-9,83

Platinum Blue Chip

80,2119

-9,78

100,5299

-8,42

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

130,1900

12,89

PBZ Global fond

110,8495

11,66

Allianz Portfolio

119,3487

10,79

OTP uravnoteženi

115,7897

7,24

Raiffeisen Prestige

108,7200

4,29

ST Balanced

164,9368

-8,39

10,7196

-1,56

8,0367

-1,20

141,2200

-0,87

5,6764

-0,29

AC GBEM KD Balanced ZB global C-Premium

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Ilirika BRIC

Valuta

Raiffeisen Emerging Markets Raiffeisen World Raiffeisen Central Europe ZB BRIC+ VB High Equity ZB euroaktiv NFD Aureus BRIC ZB trend NFD Aureus Global Developed HPB WAV DJE KD Nova Europa C-Zenit MP-Mena HR Erste Adriatic Equity HI-growth OTP Europa Plus PBZ I-Stock AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) HPB Titan MP-Global HR NFD Aureus New Europe Erste Total East KD Prvi izbor MP-Bric HR Ilirika JIE NFD Aureus US Algorithm OTP indeksni ST Global Equity OTP MERIDIAN 20 HPB Dynamic

€ € € € kn € € € kn € kn kn kn € € € kn € € kn kn € kn kn € kn kn kn € kn

54,4400 100,8100 63,9900 97,4000 46,8146 104,3200 25,7652 126,3500 90,6577 96,2533 7,1591 51,7069 447,2176 96,3500 8,1704 110,6652 68,5198 10,5379 71,1455 308,9821 113,3428 36,2000 12,2800 319,8404 159,0339 123,7007 46,0374 42,8815 94,1773 52,4717

0,50 0,40 0,34 0,27 0,24 0,21 0,21 0,20 0,16 0,13 0,12 0,08 0,05 0,03 0,01 -0,02 -0,03 -0,07 -0,10 -0,10 -0,10 -0,11 -0,13 -0,13 -0,14 -0,15 -0,17 -0,18 -0,21 -0,22

-6,09 -5,83 -3,98 -5,16 -3,66 -0,60 -5,48 -5,21 -5,34 0,95 -2,90 4,20 0,84 1,87 -3,64 -2,69 -4,00 -4,04 -3,51 -2,70 -4,23 1,51 -4,67 -5,10 -2,23 -13,66 3,05 -2,72 1,30 5,22

-9,75 -4,25 4,29 -7,43 -6,24 -1,08 -11,11 -5,61 -5,75 0,51 -0,46 4,47 -9,16 13,75 -3,25 -1,54 0,34 -5,92 -0,30 -4,89 -8,52 15,18 -5,37 -12,62 -6,10 -12,74 21,65 -8,29 7,29 9,62

-4,09 1,98 4,27 -1,86 -1,11 4,87 -9,83 -2,07 -5,66 9,37 13,46 -2,94 0,81 10,61 -0,50 5,80 13,74 -2,99 0,74 5,24 -3,27 15,32 2,13 -5,08 -1,13 0,91 20,02 -12,65 15,45 5,20

-16,03 0,10 -7,00 -2,24 -18,54 0,60 -14,60 2,75 -1,76 -1,01 -8,72 -18,04 3,48 -0,65 -2,15 5,48 -9,22 2,33 -8,37 -8,12 4,92 -24,01 2,49 -6,64 7,25 8,28 -20,02 -7,65 -1,90 -12,59

-11,55 -4,10 2,33 -8,63 -5,87 0,24 -10,92 -6,95 -7,11 -0,88 -2,15 3,24 -8,52 7,37 -5,47 -1,43 -1,54 -6,48 -2,35 -3,65 -7,42 11,32 -5,51 -13,91 -7,28 -15,83 9,58 -7,79 5,02 7,59

23,289 41,258 196,626 142,144 11,900 239,077 9,297 169,537 54,332 15,406 19,983 6,191 4,525 222,317 63,254 10,270 237,335 14,311 9,925 5,119 10,337 106,924 5,483 6,963 88,209 27,413 139,660 11,772 13,010 24,058

3,48 7,70 6,15 1,16 3,70 7,11 4,20 8,63 5,54 3,78 3,66 3,32 3,26 5,67 9,30 1,90 3,91 2,28 3,89 3,05 2,61 3,70 8,34 3,26 6,63 2,67 3,46 10,64 3,13 4,79

13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 10.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI Raiffeisen Balanced € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn Allianz Portfolio kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € HI-balanced € Erste Balanced € Ilirika JIE Balanced € C-Premium kn Raiffeisen Prestige € KD Balanced kn ST Balanced kn HPB Global kn PBZ Global fond kn ZB global € ICF Balanced kn OTP uravnoteženi kn Agram Trust kn

152,7600 78,8629 119,3487 10,7196 9,9868 130,1900 146,0672 5,6764 108,7200 8,0367 164,9368 104,4867 110,8495 141,2200 124,2908 115,7897 70,0553

0,54 0,40 0,22 0,12 0,07 0,05 -0,02 -0,04 -0,05 -0,06 -0,08 -0,11 -0,12 -0,18 -0,22 -0,43 -0,54

-2,89 -2,23 2,23 -3,32 -1,62 3,19 -0,80 1,58 -1,03 -4,10 -3,28 2,47 0,11 -5,51 6,25 1,40 -0,49

-0,77 -5,98 6,05 -4,23 -0,42 11,98 -2,44 2,43 0,68 -1,85 -3,15 8,28 8,88 -3,27 11,54 8,95 3,67

2,21 -0,17 10,79 -1,56 2,05 12,89 2,52 -0,29 4,29 -1,20 -8,39 0,62 11,66 -0,87 4,25 7,24 2,64

4,94 -4,72 8,83 3,10 -0,01 0,51 7,29 -12,18 6,84 -3,96 6,12 0,77 5,55 3,53 2,72 2,70 -1,13

-1,57 -7,08 3,62 -4,68 -2,61 6,56 -3,72 1,49 0,32 -4,02 -3,40 6,81 6,13 -4,32 9,90 7,61 0,18

294,033 13,643 8,060 14,244 70,106 103,762 41,210 12,371 200,410 6,798 15,133 99,136 303,400 699,941 16,471 40,140 15,759

8,79 4,91 2,09 2,28 9,30 10,40 5,39 4,36 1,27 5,41 8,43 5,69 9,75 9,95 9,12 5,50 2,93

13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011

€ € € € kn € € €

125,1936 129,0853 134,9800 131,9348 166,9404 11,7430 177,8800 161,4000

0,28 0,24 0,19 0,16 0,12 0,11 0,10 0,03

-2,21 1,85 2,53 0,98 1,76 2,12 0,95 1,24

-2,01 3,68 3,57 1,86 3,07 3,26 2,02 1,66

0,12 5,88 7,33 4,51 7,91 5,07 5,18 0,98

4,17 4,59 4,59 4,49 8,03 1,74 6,57 4,93

-1,33 3,66 3,58 1,83 3,09 3,28 1,97 1,44

18,730 29,328 601,267 200,651 75,010 8,239 541,933 175,786

5,50 5,69 8,03 8,26 6,63 9,30 9,05 9,95

13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011

kn kn € € kn kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn

124,1015 164,6770 141,1431 127,2475 136,9843 118,7589 11,4883 10,8214 107,2400 133,7985 146,9000 140,1600 140,7319 125,2498 133,7556 109,8038 100,8898 104,1996

0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 -0,01

0,67 0,67 0,52 0,61 0,71 0,76 0,86 0,74 1,16 0,57 0,68 0,61 0,90 0,19 0,59 0,68 0,67 1,56

1,46 1,29 0,92 1,14 1,30 1,52 1,51 1,40 1,66 1,05 1,50 1,21 1,63 0,54 1,27 1,26 N/A 1,68

2,67 2,43 1,94 2,82 2,96 3,19 3,08 3,09 3,34 2,23 3,30 2,96 2,95 1,24 2,85 2,83 N/A 3,27

4,03 4,69 3,21 4,27 4,32 4,88 5,25 3,97 4,14 6,16 4,74 4,29 4,53 3,72 5,24 4,58 N/A 2,23

1,34 1,16 0,84 1,04 1,15 1,36 1,38 1,26 1,56 0,94 1,33 1,07 1,50 0,49 1,13 1,15 0,89 1,61

229,480 2434,278 121,104 426,295 36,700 207,000 180,444 28,143 200,070 1228,415 1372,186 801,499 114,558 38,763 376,821 170,772 5,000 6,993

5,47 10,89 10,89 8,89 7,45 3,61 2,71 2,03 1,72 12,21 8,30 8,03 7,72 6,17 5,69 2,09 0,38 1,87

13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 13.06.2011 10.06.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,9404

7,91

Erste Bond

134,9800

7,33

HPB Obveznički

129,0853

5,88

Raiffeisen Bonds

177,8800

5,18

HI-conservative

11,7430

5,07

OTP euro obveznički 125,1936

0,12

ZB bond

161,4000

0,98

PBZ Bond fond

131,9348

4,51

HI-conservative

11,7430

5,07

Raiffeisen Bonds

177,8800

5,18

OTP euro obveznički HPB Obveznički Erste Bond PBZ Bond fond Capital One HI-conservative Raiffeisen Bonds ZB bond

nOVčanI fOnDOVI OTP novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani Allianz Cash Certus Cash Platinum Cash

+

OGLAS

Nedostatak vijesti donio dosadu Zagrebačka burza opet je ušla u nešto mirnije trgovinske vode pa je ukupni promet u utorak iznosio nešto više od 21 milijun kuna, uz pad indeksa. Dionički indeks Crobex pao je 0,63 posto, na 2256,99 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,75 posto, na 1231,60 bodova.

Domaći ulagači čekaju vijesti, dok ulagače na europskim burzama nimalo nije iznenadila vijest da je Grčkoj kreditni rejting spušten na najniže razine u svijetu pa nije ni došlo do znatnijeg negativnog efekta na tržištima kapitala. Ulagači u Europi su

se više okrenuli dobrim vijestima poput dobrih kineskih pokazatelja industrijske proizvodnje. Zagrebačka burza nastavlja s nešto skromnijim prometom pa je tek pet izdanja ostvarilo promete veće od milijun kuna.

Zaba najlikvidnija

Zagrebačka banka bila je najlikvidnije izdanje s ostvarenih 3,2 milijuna kuna prometa. Nakon što je prethodni dan zbog najave dokapitalizacije snažno rasla, dio ulagača je u utorak odlučio konsolidirati redove i počeo naplaćivati raniji rast cijene.

snimio hrvoje dominić

NA PUTU PREMA DoLJE Dionički indeksi u utorak su, uz prilično letargično trgovanje, zabilježili nešto veće minuse

JURE RADIĆ, predsjednik Uprave Instituta IGH, koji se u utorak zadužio za dodatnih 11,1 milijun kuna, a dionica je pala po nešto većoj stopi

Rezultat prodaje bio je Zabin pad cijene od 2,11 posto, što je cijenu Zabine dionice spustilo na 277,03 kune.

Dionica Hrvatskih telekomunikacija slijedila je Zabu po kriteriju likvidnosti. HTom je u utorak protrgovano u vrijednosti od 2,9 milijuna kuna, uz pad cijene od 0,39 posto, što je cijenu spustilo na 256,01 kunu.

Dionica AD Plastika nastavila je s padom pa je u utorak pojeftinila 2,26 posto.

Građevinare je po likvidnosti predvodila Ingra čija je cijena pala 1,17 posto.

Pali građevinari

Ingra pada već treći dan zaredom. Institut IGH obavijestio je u utorak da se preko komercijalnih zapisa zadužio

bRoJkE

REGIJA

Optimisti nastavljaju dizati Belex 15 Ukupan promet na Sarajevskoj burzi u utorak je iznosio 2,3 milijuna konvertibilnih maraka, a indeks SASX-10 porastao je 0,96 posto, na 1005,87 bodova. Širem SASX-30 vrijednost je pak pala 0,18 posto u odnosu

za novih 11,1 milijun kuna, što je iskoristio za otplatu prethodne tranše koja je došla na naplatu. Njegova dionica u utorak je pala 1,67 posto.

Najveći rast cijene među deset najlikvidnijih izdanja u utorak je zabilježila dionica Dom holdinga koja je porasla 2,44 posto. Rast je postignut nakon dva dana bilježenja minusa. A. Pa.

na prethodni trgovinski dan.

Dionicom Bosnalijeka trgovalo se po nepromijenjenoj cijeni od 15,86 konvertibilnih maraka, dok je promet tom dionicom iznosio 182.390 KM. Bosnalijek je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvario 1,7 milijuna konvertibil-

nih maraka neto dobiti, dok su prihodi od prodaje bili na razini od 26,4 milijuna maraka. Na popisu najlikvidnijih u Sarajevu uslijedila je dionica Fabrike duhana s prometom od 168.090 KM. Posljednja zabiježena cijena te dionice iznosila je 86,2 KM.

Beogradski indeks Belex 15 također je bio u plusu, i to od 0,98 posto, a na mjesečnoj je razini porastao 10,66 posto.

Razloge za rast cijene analitičari nalaze u rastu optimizma investitora zbog velikog potencijala rasta tamošnjih kompanija. B. St.

0,69 0,85

posto pao je slovenski indeks SBI TOP

posto pao je banjalučki indeks BIRS

Kao da joj nije dosta problema, Gr ka se mora suo avati i s gotovo suludim izvještajima u koje je doista teško povjerovati. Gr kim je medijskim prostorom ju er tako odjeknula vijest da su gr ki parlamentarci u tajnosti dali osposobiti podzemni tunel kojim

e pobje i u slu aju da zlovoljni gr ki prosvjednici nahrupe u njihovu zgradu.

Tunel prema izvještaju ide od Lykavitosa do zgrade gr kog parlamenta, a od tamo do morske luke Piraeus i trenuta no ga iste - strani radnici.

Rije je me utim, pretpostav-

lja se, o šali nekog od gr kih internetskih portala koji ovih dana postaju sve popularniji u svijetu, a donose izmišljene vijesti namijenjeni isklju ivo zabavi itatelja.

Iako nije potvr eno da je rije o šali, mnogi su se na nju samo nasmijali, dok je

oni koji ozbiljno shva aju situaciju u kojoj se nalazi Gr ka smatraju itekako vjerojatnom i navode kako ne bi bilo prvi put da gr ki politi ari napuste zemlju pod okriljem no i nakon što u njoj zavlada kaos koji više ne mogu kontrolirati.B.hr

DOBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Podgora +27,6% IPK Osijek +19,86% Bilokalnik - ipa +19,4% Varteks +9,09% Zlatni rat +7,69%

GUBITNICI DANA (ZSE) Quaestus nekretnine Saponia Riviera Pore Magma Žitnjak

INDEKSI CROX Mirex

22 Raste

10 Nema promjene

-10,68% -10,14% -9,34% -7,08% -6,45% 46 Pada

Vrijed.

1,274,91 162,67

Prom.

0,83% 0,12%

Sirova nafta 97,30 Prirodni plin 4,72 Zlato 1,515,59 Srebro 34,74 Goveda 105,00 Kava 295,44

2,00% 3,97% 1,00% 3,91% 0,00% 0,53%

FOTOLIA

'Gr kim parlamentarcima strani radnici iste tunel za bijeg'

www.business.hr

'UTAKMICA' PO»ELA SA 5-0

UKRATKO...

Lagarde i Carstens u finalu utrke za direktora MMF-a

CHRISTINE LAGARDE uživa potporu EU, Egipta, Indonezije i Ujedinjenih Arapskih Emirata

Upravni odbor Me unarodnog monetarnog fonda uvrstio je u najuži izbor za novog izvršnog direktora francusku ministricu financija Christine Lagarde i guvernera meksi ke središnje banke Agustina Carstensa.

Guverner izraelske središnje banke, 67-godišnji Stanley Fischer, iz natjecanja je otpao zbog starosti budu i da prijedlog za promjenu pravila prema kojemu je dobna granica za direktora MMF-a 65 godina nije dobio dovoljnu potporu.

Rupelu neugodno zbog Pahorova 'filmi a' Bivši slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel rekao je da mu je neugodno zbog izjava o stranim državnicima što ih je premijer Borut Pahor izrekao u neslužbenom razgovoru s novinarima koji je završio na internetu.

Mnogi smatraju kako je favoritkinja za jednu od najzna ajnijih funkcija u svjetskim financijama upravo Lagarde, koja je do sada osigurala potporu Europske unije, Egipta, Indonezije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Carstensa pak podržavaju zemlje Latinske Amerike, ali i on sam priznaje da Lagarde ima prednost te je izjavio kako se ne zavarava, a natjecanje s francuskom ministricom opisao je kao nogometnu utakmicu koja nije po ela rezultatom 0-0, ve 5-0. B.hr

Umrla producentica Zgodne žene i Spidermana Hollywoodska producentica Laura Ziskin, koja je tijekom dugogodišnje karijere producirala filmove poput Zgodne žene, Kluba boraca, Bolje ne može i ciklus filmova o Spidermanu, umrla je od raka dojke.

TRŽIŠTE

Ameri ki proizvo a zemlje, gnojiva i pesticida Scotts Miracle-Gro odlu io se probiti u tržišnu nišu ija bi vrijednost ove godine mogla dosegnuti 1,7 milijardi dolara.

Takva vijest ostala bi na razini onih koje mnoge kompanije objavljuju gotovo svakodnevno da spo-

menuta tržišna niša nije - uzgajanje marihuane za medicinske svrhe.

Naime, 16 država Sjedinjenih Ameri kih Država legaliziralo je prodaju marihuane na recept, pa je Scottsov glavni izvršni direktor Jim Hagedorn odlu io probiti se na to tržište i za Wall Street Journal izjavio kako

nema razloga da to ne u ine. Kompanija, ije je ime itekako prepoznatljivo ameri kim kupcima koji kupuju potrepštine za njegu vrta, u legalni dio ilegalnog biznisa planira se probiti preuzimanjem specijaliziranih proizvo a a, a ne plasiranjem vlastitih proizvoda pod svojim imenom. N. R.

Je li Hrvatsku u prošlom mjesecu zahvatila inflacija ili deflacija, itajte na...

FOTOLIA

Proizvođač gnojiva rast traži među uzgajivačima marihuane

TRŽIŠTE uzgoja marihuane za medicinske svrhe ove bi godine moglo dosegnuti vrijednost od 1,7 milijardi dolara

Halilhodži na klupi Alžira?

Nedavno otpušteni trener Dinama Vahid Halilhodži jedan je od petoro kandidata za izbornika nogometne reprezentacije Alžira, no vjerojatnije je da e posao dobiti Raymond Domenech.

www.business.hr