DANAS U PRILOGU
IT i tehnologija
Svaki drugi softver u Hrvatskoj bez licencije ❘ Tehnologije dižu mobilnost i drušvenu umreženost
U TOM PISMU PIŠE... 19
Mol drži 49 posto Ine Mađarska naftna kompanija uspjela se približiti udjelu od 50 posto i jedne dionice Ine, preko opcijskog ugovora kontrolira 1,6 posto dionica Ine, a Hanfu u posebnom pismu optužuje da se odnosi diskriminacijski i pristrano na štetu Mola
srijeda 18/5/2011
broj 892 | 10 kuna | 1,40 ¤ | 2 km
KONKURENTSKE ANOMALIJE 6-7 U Lici, središnjoj i istočnoj Hrvatskoj subvencije i ulaganja izvana nisu rezultirali rastom konkurentnosti
Poticaji dugoročno
fotolia
guraju u ProPast
MANJE OD 5 MILIJUNA EURA
Končarev novi vlak u lovu na posao s HŽ-om
Cijena je petnaestak posto niža u odnosu na europsku konkurenciju, a modularni vlak u prometu će se naći u roku od mjesec dana 4
info&stav 2-3
business.hr
Pala dobit Banco Popolare Uhićenje kladioničarske mafije u Srbiji
Konsolidirana neto dobit grupe Banco Popolare u prvom ovogodišnjem tromjesečju smanjila se za 22,1 posto, na 60 milijuna eura, u odnosu na isto razdoblje lani. Neto prihodi od kamata smanjili su se 6,6 posto, na 445,7 milijuna eura, a neto prihodi od naknada i provizija uvećani su za 5,3 posto, na 334,1 milijun eura.
U Srbiji je jučer započela velika policijska akcija Amfiteatar u kojoj je čak 600 policajaca pretreslo više od 150 objekata te zaplijenilo računala, opremu kladionica i novac. Uhićeno je 17 osoba, a među njima su šefovi kladionica i djelatnici Uprave igara za sreću. Osumnjičeni su za primanje i davanje mita te organiziranje nelegalnih igara na sreću.
Srijeda 18/5/2011
www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr
kontakt
Telefon:
(01) 555-1-600 E-mail:
redakcija@business.hr
ČERMakU oPEt CRVEno SVJEtLo
SDP se ne boji tužbe Čermakova Croduxa IVan ČERMak, vlasnik Croduxa, kojem je gradonačelnik Milan Bandić posljednjim izmjenama urbanističkog plana za Jankomir dodao još jedan kat na poslovnu zgradu foto pongračić/cropix
General Ivan Čermak jučer je dobio jednu dobru i jednu lošu vijest; haaško tužiteljstvo nije se žalilo na njegovu oslobađajuću presudu, ali je zagrebačka Gradska skupština dala "crveno svjetlo" neboderu koji bi uz Ljubljansku ave-
niju na Jankomiru trebao graditi njegov Crodux. Točnije, Skupština je odgodila odlučivanje dok se izmjene Urbanističkog plana uređenja (UPU) Slobodne carinske zone Jankomir ne usklade s odlukom koju je krajem 2009. donijela
Gradska skupština. "Tražimo da se plan napravi sukladno onome što smo tražili", rekao je Tomislav Saucha (SDP), predsjednik Odbora za Statut, Poslovnik i propise, što je većina u Skupštini i uvažila. Protiv nije bio nitko, a suzdržani su ostali HDZ, HSS i troje nezavisnih. Prema obrazloženju Odbora za Statut, izmjenama i dopunama plana koje su se jučer našle pred zastupnicima povećana je izgrađenost u dijelu poslovne zone plana, pa i na čestici na kojoj bi se trebao graditi Čermakov neboder. Broj nadzemnih etaža njegova objekta
narastao je, zbog izmjena, sa 33 na 34. Plan uređenja Slobodne carinske zone Jankomir u proceduri još od 2005. te da je ovo treći put da se Čermaku želi povećati broj etaža. Prvi put to je učinjeno na prijedlog Vijeća gradske četvrti Stenjevec kada je neboder narastao sa 25 na 33 etaže. Po važećoj odluci, prirodan teren trebao bi iznositi 20 posto građevne čestice, a to je smanjeno na 15 posto. Željko Horvat iz Ureda za graditeljstvo, koji je predložio plan za Jankomir, ustvrdio je kako su od Ministarstva zaštite okoliša i graditeljstva
naPao ČLanICE UPRaVE
Policija u Nacionalu zbog navodnog vlasnika Na poziv Sine Karli i Ide Šagovac, članica Uprave NCL Media grupe, jučer je u Vlašku 40 došla policija, doznaje Business.hr. U toj zgradi smješten je Nacional, ali i djelatnici tjednika Aktual, koji osnivaju novinari koji su napustili Nacional. Izvori upućeni u ta zbivanja tvrde da su pripadnici MUPa reagirali na poziv Sine Karli i Ide Šagovac, koje su policiju pozvale zbog divljačkog i neprimjerenog ponašanja navodnog većinskog vlasnika Na-
cionala Haralda Freiherra von Seefrieda auf Buttenheima. Inače, Business Media grupa jučer je potvrdila namjeru osnivanja i izdavanja novog medijskog projekta skupine bivših novinara i zaposlenika tjednika Nacional, odnosno tvrtke NCL Media grupa. Skupina od 30 novinara i zaposlenika NCL Media grupe, vlasnika Nacionala, u ponedjeljak je izvijestila da napušta tu tvrtku, nezadovoljna načinom na koji vlasnik i Uprava vode poslova-
nje te novinske kuće. Pritom su najavili da su Nacionalovi novinari iz te skupine odlučili prijeći u tvrtku Business Media Group, gdje će pokrenuti novi tjednik. No, odmah po objavi te informacije reagirala je tvrtka Business Media Group, opovgrnuvši tvrdnje da pokreću novi tjednik te da su poslovno povezani s bivšim novinarima Nacionala. Druga, pak, tvrtka, Business Media grupa (ne Group), u priopćenju ističe da je zbog tehničke pogreške došlo
do zabune, zbog sličnosti njezina s nazivom Business Media Gruop. Potonja tvrtka okoristila se medijskom pažnjom pa je uputila pismo u kojem je demantirala kako pokreću list s novinarima koji su napustili Nacional. "Temeljem informacija koje su se danas pojavile u javnosti, tvrtka Business Media grupa d.o.o. želi potvrditi namjeru osnivanja i izdavanja novog medijskog projekta skupine bivših novinara i zaposlenika Nacionala, odnosno tvrt-
brojka
biser dana
››
HDZ danas dobro stoji: završit ćemo pregovore, gospodarstvo se oporavlja, i to zahvaljujući Vladinu programu. HDZ, dakle, ima izvanredne uvjete da pobijedi na idućim izborima, odnosno situacija nije teška
1,6
milijardi eura godišnje Hrvatska će dobivati od strukturnih EU fondova nakon ulaska u Uniju
andrija Hebrang, potpredsjednik hdZ-a, u Jutarnjem listu
nevenka Cuglin
ke NCL Media grupa", navodi u priopćenju. Uvidom u službeni registar trgovačkih društava svatko može uvjeriti da pod nazivom "Business Media grupa" u Hrvatskoj postoji samo jedno trgovačko društvo. "I to ono u kojem osobno obnašam funkciju direktora. Isto društvo vrlo će skoro hrvatskoj javnosti predstaviti projekte u kojima će sudjelovati najbolji hrvatski novinari", ističe u priopćenju direktor Business Media grupe Berislav Jelinić, bivši novinar Nacionala. B.hr
uvodnik
Vlak imamo, fali nam lampica branimir kovač branimir.kovac@business.hr
u
ovoj, posljednjih dvadesetak godina poprilično deindustijaliziranoj državi, poprilična je rijetkost da se predstavljaju novi proizvodi kojima se namjerava konkurirati i na svjetskom tržištu. Čak i kada je to slučaj, iznimno su usamljena visokotehnološka inženjerska rješenja koja traže značajne razvojne resurse budući da se takve tvrtke u Hrvatskoj mogu izbrojati na prste jedne ruke. Jedna od riJetKih tvrtki koja je u stanju to učiniti jest Končar. Nekadašnji respektabilni socijalistički div dobro pliva i u današnjim recesijskim vremenima, pa je tako predstavio novi model niskopodnog vlaka namijenjenog regionalnom prometu, a razvijen za HŽ kao naručitelja. Končarevci su se pohvalili kako je riječ o projektu koji je najvećim dijelom rezultat vlastitih rješenja, a i neki specifični tehnološki detalji, kako je istaknuto, na ovom su vlaku prvi put u ovim krajevima razvijeni metodom domaćeg razvoja. Sličnih vijesti baš i nema previše, a prilike da se mediji pohvale "domaćom pameću" sve su rjeđe. Riječ je o rješenju koje osim visoke kvalitete izrade nudi i petnaestak posto nižu cijenu od sličnih proizvoda na europskom tržištu, što bi ga trebalo učini-
snimio sAŠA ∆ETKoViĆ
zatražili mišljenje o proceduri izmjena plana te da je ono potvrdilo kako je sve uredno. Međutim, u SDP-u su uvjereni da je riječ o još jednoj muljaži koja dolazi iz radionice uprave gradonačelnika Milana Bandića te da se pod krinkom jednog ustvari radi nešto sasvim drugo, slično kao što su se radile izmjene planova u Službenom glasniku, koje su danas pod istragom Uskoka. SDP-ovci s kojima smo razgovarali istaknuli su da se ne boje eventualne tužbe iz Croduxa jer još nije izdana nikakva dozvola kojom bi se omogućavala gradnja. Nezavisni zastupnik Josip Od Bandićeve uprave sada se očekuje da predloži nove izmjene plana Slobodne carinske zone Jankomir u skladu s odlukom Skupštine iz 2009. te da provede novu javnu raspravu ili da pred Skupštinu dođe s prijedlogom izmjena odluke o izradi UPU-a. U svakom slučaju, procedura je to koja će potrajati mjesecima.
››
Zastarjela infrastruktura ograničavat će veće brzine novog vlaka, tako da će putnici imati veći komfor, ali neće i kraće putovati. Izrada kvalitetne željezničke infrastrukture bio bi upravo onaj element koji bi mogao potaknuti radnu mobilnost
ti primamljivim izborom i u međunarodnoj konkurenciji. Končaru tamo želimo svu sreću, no ono što nas više zanima jest način na koji će navedeni proizvod biti korišten na domaćim rutama. Iz HŽ-a poručuju da će uskoro biti proveden natječaj za nabavu novih vlakova, gdje je najizglednije da će biti odabran upravo taj proizvod. I zvučalo bi to gotovo idealno da nije jedne sitnice - poslovično zastarjela HŽ-ova infrastruktu-
ra ograničavat će veće brzine novog vlaka, tako da će putnici imati veći komfor, ali neće pritom i kraće putovati. Šteta što nam i ovdje nedostaje širine pogleda, koja bi jedan ovakav proizvod, zajedno s investicijama u infrastrukturu, mogla učiniti dijelom cjelovite strategije koja bi omogućila znatno veću mobilnost radne snage. Uostalom, nije li to ono što već godinama spominjemo kao jednu od najvećih
boljki domaćega gospodarstva? Ako radnici u potrazi za poslom nisu voljni seliti se u druge gradove, treba im omogućiti da tamo putuju. Izrada kvalitetne željezničke infrastrukture bio bi upravo onaj element koji bi tu mobilnost mogao potaknuti - uostalom, takvo su rješenje već uspješno implementirale mnoge zemlje. Valja se nadati da će se prije ili poslije i nekome kod nas upaliti lampica. Vlak već imamo.
tema 4-5
MANJE OD 5 MILIJUNA EURA Cijena je petnaestak posto niža u odnosu na europsku konkurenciju, a modularni vlak u prometu će se naći u roku od mjesec dana
Končarev novi vlak u lovu na posao s HŽ-om HŽ trenutačno radi na studiji isplativosti koja će pokazati koliki će biti optimalan broj ovakvih vlakova i u kojem periodu. Studija bi trebala biti gotova u roku 15-ak dana i nakon toga će početi priprema natječajne dokumentacije, a u Končaru očekuju da će upravo oni pobijediti na natječaju
Končar je jučer predstavio niskopodni elektromotorni vlak za regionalni promet koji su naručile Hrvatske željeznice. U proizvodnji vlaka, koji je rezultat Končareva razvoja, sudjelovao je i TŽV Gredelj te brojni drugi dobavljači. Prema ocjeni predsjednika Uprave Končara Darinka Bage, riječ je o jednom od najvećih domaćih razvojnih projekata u posljednjih desetak godina u kojem je sudjelovalo 11 Končarevih društava te više od 250 stručnjaka te kompanije. "Ovo je apsolutno jedan od najvećih hrvatskih razvoja u posljednjih desetak godina. Slobodno možemo reći da Hrvatska još od proizvodnje tramvaja nije imala ovako snažan razvoj. Cijena vlaka, koja je nešto niža od pet milijuna eura, barem je 15ak posto niža u odnosu na europske cijene sličnih vlakova. Sada slijedi primopredaja HŽ-u, koji će odlučiti o tome hoće li biti potrebne dorade. Nakon toga raspisat će se natječaj na koji ćemo se javiti i uvjereni smo da će na njemu pobijediti Končar i Gredelj" , kazao je Bago, koji je istaknuo kako je, unatoč nižoj cijeni u odnosu na slič-
DARINkO BAgO, predsjednik Uprave Končara, kaže da je novi vlak jedan od najvećih domaćih razvojnih projekata u posljednjih desetak godina, a u njemu je sudjelovalo svih 11 Končarevih društava Snimio Saša ĆetkoviĆ
ne europske vlakova, sama kvaliteta - veća.
Viša kategorija
Slično je i kada je riječ o sigurnosti, ističe Bago, jer je vlak napravljen u sigurnosnoj kategoriji za stupanj većoj od uobičajene za slične vlakove u Europi. Prilikom predstavljanja i probne vožnje Bago je naglasio i kako je jedna od glavnih prednosti vlaka njegova modularnost te kako je Končar u stanju ponuditi točno onakav vlak kakav treba na-
ručiteljima. "Naš je dizajn modularan, dok drugi veliki proizvođači rade standardne tipske vlakove. Tu vidimo svoju šansu", kazao je Bago, ali i istaknuo kako je aktualna recesija promijenila prioritete potencijalnih naručitelja pa naglasak više nije na tehnici, kvaliteti i rokovima isporuke, nego prije svega na svoti koju je potrebno izdvojiti za kupnju vlakova. Mario Musa, član Uprave HŽ Putnički promet, bio je vidljivo zadovoljan predstav-
ljenim, a istaknuo je kako je vlak dobio brojne pohvale na sajmu u Berlinu, gdje je prototip prvi put predstavljen. Musa je najavio da će predstavljeni vlak biti pušten u promet u roku od mjesec dana te da će sukladno zakonskim propisima uskoro biti raspisan javni natječaj kojim će se krenuti u daljnji postupak nabave i ugovaranja dodatnih vlakova.
Srednjoročna strategija
"Upravo s Fakultetom prometnih znanosti radimo
studiju isplativosti koja će pokazati koliki će biti optimalan broj ovakvih vlakova i u kojem periodu. Studija bi trebala biti gotova u roku od 15-ak dana i nakon toga će početi priprema natječajne dokumentacije", najavio je Musa, koji je na novinarsko pitanje potvrdio kako se prije najavljivani planovi HŽ-a o kupnji novih vlakova nisu mijenjali. Riječ je, kaže, o strategiji za idućih pet do sedam godina, kako za putnički prijevoz tako i za ostala društva HŽ-a, ali sve će
business.hr Srijeda 18/5/2011
BEZ PREGRADA I STEPENICA
Ide do 160 km/h Niskopodni elektromotorni vlak za regionalni promet dugačak je 75 metara, ima 212 sjedećih i 220 stajaćih mjesta, a može postići maksimalnu brzinu od 160 km/ h. Kako je istaknuto na jučerašnjem predstavljanju, njegova konstrukcija, dizajn i vozna svojstva omogućuju vrhunsku udobnost i sigurnost vožnje. Putnički prostor je jedinstvena cjelina, bez pregrada i stepenica, a visina poda optimalna je za perone visine 550 mm. Podijeljen je na 1. razred, u kojem je 20 sjedala, te 2. razred sa 192 sjedala, od kojih je deset preklopnih. Vlak ima osam vrata (četiri sa svake strane) za brzu izmjenu putnika. Putnički je prostor u
OGLAS
ovisiti o financijskim mogućnostima i potrebama. Musa je kazao da HŽ kao kupac očekuje veliki interes za ovaj vlak s obzirom na stanje na tržištu i raspoloživost prijevoznih kapaciteta u Europi. "Uz to, želimo da interes bude što veći kako bismo mogli dobili vlakove uz što povoljnije uvjete", kazao je Musa. U Gredelju se upravo dovršava drugi prototip vlaka u inačici za gradsko-prigradski promet, dok će treći vlak, sukladno ugovorenim
obvezama, biti dovršen početkom jeseni, a riječ je o motornom dizelskom vlaku za regionalni promet. Kako je istaknuo Musa, od linija na kojima bi trebao prometovati novi vlak razmatraju se one prema Koprivnici, Ogulinu i Sisku, ali tek će se utvrditi koja će trasa, sukladno postojećem voznom redu i raspoloživim prijevoznim kapacitetima, biti optimalna za puštanja novog vlaka u promet. Branimir Kovač
branimir.kovac@business.hr
potpunosti klimatiziran i pokriven videonadzorom. Moderni sustav informiranja putnika daje putnicima podatke o voznom redu i prometnoj situaciji. Rečeno je kako je vlak prošao sve propisane sigurnosne testove i provjere u skladu s važećim svjetskim standardima i trendovima. Istaknuto je i kako su vlak kao sustav i svi njegovi glavni dijelovi razvijeni u Končaru, kao što su glavni elektromotorni pogon, sustav upravljanja i komunikacija, kolni ormari, okretna postolja i sl. Od ugovaranja do preuzimanja vlaka prošlo je 18 mjeseci, što uključuje sva potrebna ispitivanja neophodna za dobivanje uporabne dozvole za vozilo.
tema 6-7
KONKURENTSKE ANOMALIJE U Lici, središnjoj i istočnoj Hrv izvana nisu rezultirali rastom konkurentnosti
Poticaji dugor guraju u prop
Politika je odlučila u Liku "upucavati" subvencije i višak vrijednosti iz drugih dijelova Hrvatske, ali istodobno ne razbija glavu o tome što se događa s njezinim potencijalima budućeg rasta. A oni su, uz potencijale županija iz panonske Hrvatske, najmanji, iako se i u slavonske županije slio najveći dio poljoprivrednih subvencija kojima je politika i u njima kupovala socijalni mir Ličko-senjska županija je prema BDP-u po stanovniku na visokom sedmome mjestu među 21 hrvatskom županijom, a po indeksu konkurentnosti na dnu je ljestvice regionalne konkurentnosti. Drugim riječima, njezini su potencijali rasta među najlošijima u Hrvatskoj, ali je po trenutačnoj razvijenosti Lika u gornjem domu hrvatskih županija. Osječka profesorica ekonomije Slavica Singer, koja je predvodila tim stručnjaka koji je za Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) izradio regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske u 2007. i 2010., kaže kako to upućuje na zaključak da lički BDP nije "proizveden" u samoj Lici nego je rezultat priljeva vrijednosti (subvencija ili investicija) izvan županije. To je dobro sa stajališta solidarnosti, ali dugoročno
nije održivo, zaključuje Slavica Singer. Jedna je to od sličica koje je "iscrtala" na prezentaciji Regionalnog indeksa konkurentnosti. Za razliku od Ličko-senjske županije, Međimurska i Zagrebačka imaju znatno bolji indeks konkurentnosti nego BDP po stanovniku, što upućuje na pozitivne faktore dugoročnog rasta tih županija, ali i otvara pitanje zašto se taj konkurentski kapacitet ne očituje i većim rastom BDP po stanovniku. Profesorica Singer nije se upuštala u detaljno opisivanje i ocjenjivanje zašto Lika dugoročno neće moći održati sadašnju razinu BDPa po stanovniku, kao ni zašto Međimurje i Zagrebačka županija ne uspijevaju svoju konkurentnost pretočiti u veći rast, ali je konstatirala da zbog visoke politizacije Hrvatska funkcionira po
››
Zbog visoke politizacije Hrvatska funkcionira po načelu silosa, koji odvojeno egzistiraju, a dobrim se dijelom pune ili prazne voljom politike SLAvIcA SINgER, osječka profesorica ekonomije
načelu silosa. Silosi odvojeno egzistiraju i dobrim se dijelom "pune" ili "prazne" voljom politike, a ne ponajprije na temelju korištenja konkurentskih potencijala svojega okruženja.
Kupovali socijalni mir
Politika je, dakle, županije i regije, ali i njihove gradove i općine, pretvorila u odvojene silose u koje "skladišti" svoje interese, ne vodeći pritom dovoljno računa o njihovu ravnomjernu razvoju, kao ni o konkurentnosti, iako o njihovoj pojedinačnoj konkurentnosti, kao i o konkurentnosti pojedinih poduzeća, ovisi ukupna konkuren-
tnost zemlje. Politika je odlučila u Liku "upucavati" subvencije i višak vrijednosti iz drugih dijelova Hrvatske, ali istodobno ne razbija glavu o tome što se događa s njezinim potencijalima budućeg rasta. A oni su, uz potencijale županija iz panonske Hrvatske, najmanji, iako se i u slavonske županije, primjerice, slio najveći dio poljoprivrednih subvencija kojima je politika i u njima kupovala socijalni mir. No, u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj subvencije i ulaganja izvana nisi rezultirali rastom njihove konkurentnosti, ali ni BDP-a, kao u Lici, nego su ih zacemen-
Snimio Saša ĆetkoviĆ
tirale na dno ljestvice i po sadašnjem gospodarskom rastu i po potencijalima budućeg rasta. No, nisu to jedine anomalije koje je na svjetlo dana izvukao Regionalni indeks konkurentnosti, pogotovo "ukrižen" s podacima o BDP-u po stanovniku, ili stopi nezaposlenosti i drugim statističkim podacima. Za razliku od odstupanja u Ličko-senjskoj županiji s jedne strane te Međimurskoj i Zagrebačkoj županiji s druge, profesorica Singer kaže da se u svim ostalim županijama jasno pokazalo pravilo da županije s visokim indeksom konkurentnosti ujedno imaju veći
vatskoj subvencije i ulaganja
ročno past ALEN LEVARIć, varaždinska Županijska razvojna agencija Snimio Saša ĆetkoviĆ
business.hr
Hrvatske županije rangirane prema konkurentnosti 2010. Srijeda 18/5/2011
Ukupni rang po konkurentnosti 2010. 2007. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.
4. 1. 3. 2. 5. 9. 6. 8. 10. 13. 15. 7. 14. 12. 11. 18. 17. 19. 16. 21. 20.
Županije NUTS 3 - županije Varaždinska Grad Zagreb Istarska Međimurska Zagrebačka Zadarska Primorsko-goranska Splitsko-dalmatinska Dubrovačko-neretvanska Šibensko-kninska Krapinsko-zagorska Koprivničko-križevačka Osječko-baranjska Karlovačka Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Virovitičko-podravska Ličko-senjska Sisačko-moslavačka Vukovarsko-srijemska Požeško-slavonska
Rang poslovnog okruženja
Rang poslovnog sektora
1. 2. 7. 6. 3. 4. 8. 12. 11. 14. 13. 9. 5. 10. 16. 15. 17. 18. 19. 20. 21.
1. 4. 5. 2. 6. 3. 7. 9. 11. 13. 10. 8. 12. 14. 17. 16. 15. 18. 19. 20. 21.
Izvor: Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)
LJERKA PULJIć, starija potpredsjednica Agrokora Snimio Saša ĆetkoviĆ
BDP po stanovniku. Pritom BDP po stanovnika govori o trenutačnoj razini razvijenosti pojedinih hrvatskih županija i statističkih regija, a indeks konkurentnosti pokazuje potencijale njihove buduće razvijenosti.
Zagreb i Varaždin iznimke
Od toga pravila donekle odstupaju Grad Zagreb i Varaždinska županija, pogotovo kad ih se usporedi. Grad Zagreb ima dvostruko veći BDP po stanovniku, ali i slabiji indeks konkurentnosti od Varaždinske
županije. Prije četiri godine Zagreb je imao i bolji indeks konkurentnosti od Varaždinske županije, a time i veće potencijale za rast, ali ih je u međuvremenu počeo gubiti u odnosu na Varaždinsku županiju, prije svega na perceptivnoj razini, dok je na statističkoj razmak ostao gotovo isti. U tekućem mandatu Bandićeve gradske vlasti percepcije budućeg rasta Zagreba postale su lošije, a Varaždinske županije bolje, pa bi njihovi indeksi konkurentnosti mogli presuditi da
potencijalni investitori svoje investicije usmjere prema Varaždinskoj županiji jer u njoj trenutačno imaju povoljnije uvjete za ulaganje i poslovanje nego u Zagrebu. Gradska politika u Zagrebu nije u posljednjih nekoliko godina "urušila" dosegnuti gospodarski rast, ali je umanjila buduće potencijale njegova rasta. Pritom su statistički podaci ostali slični onima iz istraživanja iz 2007., ali su perceptivni pokazatelji o razvoju Zagreba sumorniji nego prije tričetiri godine. Upravo je suprotno u Varaždinskoj županiji, jer su percepcije o njezinu budućem razvoju postale puno ružičastije. Alen Levarić iz varaždinske Županijske razvojne agencije uvjeren je da je njihov indeks konkurentnosti ponajprije porastao zato što su u međuvremenu puno uložili u obrazovanje, a i dalje će to činiti, jer danas u centri-
ma izvrsnosti kontinuirano okupljaju oko tisuću mladih ljudi, a bez njih bi uzaludna bila ulaganja u poduzetničke zone i drugu poslovnu infrastrukturu i okruženje.
Agrokorov putokaz
I starija potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić smatra da su stručnjaci, uz tri milijarde kuna koje je Agrokor investirao u svoju poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju u istočnoj Slavoniji, bili ključ njihova uspjeha i u tom najnekonkurentnijem dijelu Hrvatsku. Tom je uspjehu pomogao i svjetski rast cijena hrane, pa i recesija, jer su i stručnjaci iz Zagreba bili skloniji odlasku u slavonske pogone Agrokora pa su premostili nedostatak stručnjaka kojega su se u Agrokoru pribojavali kad su počeli investirati u slavonsku ravnicu. K tome, Agrokor i danas koristi usluge vrhunskoga
danskog stručnjaka za svinjogojstvo, engleskog stručnjaka za genetiku, ali i drugih stranih stručnjake kako bi iskoristio sve potencijale koje Slavonija ima u poljoprivredno-prehrambenoj industriji. Pritom je Ljerka Puljić uvjerena da je upravo Agrokorov primjer i putokaz za izvlačenje panonske regije s dna hrvatske ljestvice regionalne konkurentnosti, ali i sadašnjega gospodarskog zaostajanja. Ni ona, ni drugi sudionici konferencije o Regionalnom indeksu konkurentnosti nisu slavonskim i drugim nekonkurentnim županijama preporučili "lički model" politički subvencioniranog razvoja, jer se poljoprivredne subvencije ni u panonskoj Hrvatskoj nisu pokazale dugoročno uspješnima ako nisu bile praćene i podizanjem svih drugih faktora konkurentnosti. Zoran Daskalović
zoran.daskalovic@business.hr
dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Srijeda 18/5/2011
KONFERENCIJE
SAP World Tour u lipnju u Zagrebu
Zagreb. SAP-ova poslovno-tehnološka konferencija SAP World Tour, koja se istodobno održava u 80 gradova širom svijeta, održat će se u Zagrebu 8. lipnja u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), najavio je Igor Dropulić, direktor SAP-a Hrvatske. Predviđena su dva pane-
la, poslovni i tehološki. Na prvom će sudjelovati Ina, Pharmas i HŽ. Konferencija je posvećena održivom poslovanju, trendovima u rješavanju recesijskih ekonomskih problema te primjerima iz prakse kako hrvatske tvrtke uz korištenje SAP-ovih rješenja mogu maksimirati svoje poslovanje. Kad je riječ o izlasku ICT sektora iz recesije, Dropulić je kazao da je prvo tromjesečje bilo standardno, ali nikada nisu imali više narudžbi. D. T.
STRELOVIT SKOK
Cromaris povećao prodaju 70 posto Rovinj. Tvrtka Cromaris, koja se bavi marikulturom, u prva je četiri mjeseca 2011. ostvarila 70-postotni rast prodaje. U kompaniji kažu kako je to posljedica ulaganja u povećanje kapaciteta i modernizaciju proizvodnje. Više od 60 posto proizvodnje Cromaris je plasirao na izvozna tržišta (Italija, Slovenija i Poljska), što je rast od čak 260 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. H
BROJKA
155
milijuna kuna vrijedna je dokapitalizacija Cromarisa dovršena početkom 2011.
‘Nismo mi krivi za gubitak CA’ TONČI PEOVIĆ, ZRAČNA LUKA ZAGREB Nije istina da u Europi niskotarifni avioprijevoznici lete samo u sekundarne zračne luke, a da bi profitirao od njihova dolaska, Croatia Airlines morao bi se prilagoditi te postati jeftiniji i efikasniji
U Dublinu 86,5%
"I mi se moramo prilagođavati europskim trendovima, a što se tiče rasta prometa na europskim aerodromima, on će i dalje ići u korist povećanja udjela low costera", kaže Peović, koji demantira nedavno iznesene navode čelnika CA koji tvrde da u Europi niskotarifni avioprijevoznici lete samo u sekun-
darne zračne luke. Prema podacima iz 2009., u Münchenu su low cost avioprijevoznici držali 20,4 posto prometa, u Barceloni 40,3 posto, u Beču 27,3 posto, Pragu 30,4 posto, na pariškom Charles de Gaulle 14,2 posto, a u Dublinu čak 86,5 posto. Te se godine na zagrebačkom Plesu na low costere odnosilo samo 7,4 posto prometa, ali je u međuvremenu udjel povećan na 12 posto. "Niskotarifne aviokompanije oduzimaju dio putnika tradicionalnim avioprijevoznicima, ali one su omogućile povećanje ukupna broja putnika. I kod tradicionalnih prijevoznika koji su nastavili letjeti na liniji koju je zauzeo neki low coster nakon početnog bi pada došlo do rasta broja putnika. Primjer je easyJet; nakon njihova otvaranja linije London (Gatwick) - Zagreb, i na
Croatijinoj liniji London (Heathrow) - Zagreb zabilježeno je povećanje broja putnika 8 posto. No morali su se prilagoditi i postati jeftiniji i efikasniji", kaže Peović.
Lakši pregovarači
Pritom navodi primjere nekih europskih nacionalnih aviokompanija koje je dolazak niskotarifnih prijevoznika isprva bacio na koljena, ali i prisilio na preustroj. Ulaskom probitačnog Ryanaira na dublinski aerodrom irski Aer Lingus praktički je bio istisnut, ali je kompanija privatizirana i također transformirana u low costera. Kad je Ryanair preuzeo i domaće letove unutar Italije, Alitaliji je promet pao 50 posto. Kompanija je također privatizirana i uspjela se dići na tržištu. Slično je bilo i u Grčkoj s Olympic Airlinesom te u Mađarskoj s Malevom.
snimio hrvoje dominić
Ono što se događa Croatiji Airlinesu (CA) kao nacionalnom avioprijevozniku, koji je pod sve većim udarom niskotarifnih aviokompanija, već se dogodilo drugim europskim tradicionalnim avioprijevoznicima. Zračna luka Zagreb, ističe njezin direktor Tonči Peović, još ima relativno mali udjel niskotarifnih prijevoznika u odnosu na glavne zračne luke u drugim europskim zemljama iako se on posljednjih godina kontinuirano povećava.
››
Low costeri su 2009., primjerice, u Dublinu činili čak 86,5 posto prometa, a na Plesu 7,4 posto TONČI PEOVIĆ, direktor Zračne luke Zagreb
Dolazak low costera nisu osjetili jedino veliki europski avioprijevoznici poput Lufthanse, čiji se promet u velikoj mjeri odnosi i na interkontinentalne letove. Nisu ni svi low costeri bili uspješni, tako je neslavno završio slovački SkyEurope. Peović ističe kako za-
grebačkoj Zračnoj luci nije primarni cilj dovlačiti što više niskotarifnih avioprijevoznika, ali kaže da se s njima trenutačno lakše pregovara, dok tradicionalne kompanije nisu spremne na rizik otvaranja novih linija.
Maja Grbić
maja.grbic@business.hr
OGLAS
dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Srijeda 18/5/2011
ODRŽIVI RAZVOj
HT: Društvena odgovornost put u konkurentnost
Zagreb. Aktivnosti odgovorna poslovanja kompanije zasnivaju se na trima temeljnim stupovima održivoga razvoja: na vrhunskim mogućnostima komunikacije i povezivanja u privatnom životu i radu, na integraciji u društvo informacija i znanja te na stvaranju društva sa sniženim emisijama stakleničkih plinova. Ista-
TRI ZVjEZDICE I 60 SOBA
Za noćenje u hotelu Rebro 499 kuna U najam ga je na 20 godina uzela tvrtka Hotel Partner zajedno s Davorom Šternom, a godišnja cijena najma bit će će 5 mil. kn Hotel Rebro, u neposrednoj blizini istoimene bolnice, u kojeg je uloženo 9,5 milijuna kuna i u kojem će gosti morati izdvojiti 499 kuna za noćenje, u utorak je otvorio vrata za širu javnost. Ima tri zvjezdice i 60 soba, a u najam ga je na 20 godina uzela tvrtka Hotel Partner zajedno s bivšim ministrom gospodarstva i konzultantom Davorom Šternom. Prema riječima šefa marketinga KBC-a Zagreb Mladena Perice, najam hotela i ugovor dobiven je na komercijalnom natječaju. "Objekt je i dalje u vlasništvu KBC-a Zagreb. Mjesečni najam iznosi 56.500 eura, što je oko pet milijuna kuna godišnje, a taj će novac biti upotrijebljen za otplatu kredita i unaprjeđenje zdravstvenih djelatnika", izjavio je Perica. U sklopu bolnice nalazit
će se i poslovni centar s trgovinama, restoranom, frizerskim salonom, ljekarnom te pekarnicom Mlinar koje će najam plaćati Hotel Partneru i Šternu, a direktor tvrtke Ivica Čačić tvrdi da će se za dva do četiri tjedna otvoriti oko 90 posto lokala. Kako tvrdi Čačić, hotel je mjesec i pol bio u probnom modu tijekom kojega je stranaca bilo čak 70 posto, a domaćih gostiju 30 posto. Za sljedeća tri mjeseca najavljene su rezervacije pa će u tom razdoblju biti popunjeno 60 posto soba. Štern je rekao da će kompleks, u kojem se osim bolnice nalaze i trgovine, zaposliti oko 110 ljudi na stalnoj osnovi. "Ta brojka nije velebna, ali puno ovakvih malih sadržaja pomoći će da se nezaposlenost smanji", izjavio je Štern. Na službenom otvorenju bili su i pročelnik Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb Zvonimir Šostar te ministar turizma Damir Bajs koji su pozdravili ovakvu inicijativu. Iva Bikanec
PROčElNIK Ureda za zdravstvo Grada Zagreba Zvonimir Šostar, ministar turizma Damir Bajs i konzultant Davor Štern arhiva Business hr
knuo je to predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a Ivica Mudrinić povodom HTova pristupanja članstvu Hrvatskoga poslovnoga savjeta za održivi razvoj (HR PSOR). Kako je istaknula predsjednica HR PSOR-a Mirjana Matešić, HT je time pokazao važnost održivog poslovanja za dugoročnu konkurentnost kompanije. Mudrinić smatra kako takav način odnosa prema poslu može omogućuje bolji razvoj gospodarstva i društva u cjelini, ali i povećava konkurentnost. D. T.
500 U UŽEM KRUGU
Za posao u Ikei u Rugvici prijave iz 23 zemlje
Zagreb. Ikea je od 2483 pristigle prijave za 8 pozicija unutar buduće robne kuće Ikea u Zagrebu odabrala 500 kandidata koji su ušli u 2. krug natječaja i s kojima telefonske intervjue provodi voditelj Ikea robne kuće Zagreb Georg Platzer. Najveći broj prijava pristigao je za poziciju voditelja
odnosa s kupcima (609), slijede voditelj prodaje (504) te zamjenik voditelja robne kuće (420). Većina prijava je stigla iz Zagreba i Zagrebačke županije, a "domaćih" je prijava 408. Prijave su pristigle iz 23 zemlje poput BiH (8), Švedske (6), Rusije (5), Njemačke (4), Srbije (3), po dvije iz Slovenije, Bugarske, Italije, Španjolske, Egipta i Austrije, te po jedna iz V. Britanije, Mađarske, Australije, Švicarske, Češke, Indije, SAD-a, Poljske, Norveške, Kanade i Nizozemske. B.hr
Loš zakon prijet 17.000 radnih m UGROŽENI RUDARI Niz nelogičnosti dovodi do apsurda poput onoga koji se dogodio tvrtki Obšivač kojoj je rudarska inspekcija zabranila rad jer državna birokracija u više od godinu dana nije uspjela riješiti zahtjev za produženje koncesije iako je tvrtka ispunila sve obveze Na izrazito loša i neprovediva zakonska rješenja te tromu, sporu i neučinkovitu administraciju, koje rudarskim tvrtkama u situaciji krize, nelikvidnosti i visokih cijena energenata dodatno stežu omču oko vrata, jučer su upozorili predstavnici Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. "Situacija za dvjestotinjak tvrtki i 17.000 zaposlenih u rudarstvu sve je lošija, a naše apele za nužnim izmjenama uredbi i hitnom donošenju novog zakona o rudarstvu nadležni predstavnici vlasti ignoriraju pa smo dovedeni u situaciju da je opstanak velikog broja tvrtki upitan", naglasio je Žarko Horvat, predsjednik Udruge. Postojeći zakon je neprovediv, objasnio je, jer u operativi ima niz nelogičnosti koje onemogućuju vođenje upravnih postupaka od izdavanja odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina
do dodjele rudarske koncesije, a nije uzeo u obzir stečena prava postojećih koncesionara koji čine 99 posto djelatnosti, zbog čega je gotovo nemoguć nastavak njihova poslovanja u smislu produženja koncesije. Najbolji je primjer toga, naglašeno je, građevinska tvrtka Obšivač iz Metkovića kojoj je ovih dana rudarska inspekcija zabranila rad jer državna birokracija u više od godinu dana nije uspjela riješiti njezin zahtjev za produženje rudarske koncesije iako je tvrtka ispunila sve svoje obveze. "U Lijepoj našoj neke stvari idu jako sporo, a Obšivač je isključivo birokratskim zavrzlamama doveden do zatvaranja kamenoloma zbog čega smo morali otpustiti 150 ljudi", rekao je Ivan Barišić, član Uprave tvrtke.
Milijunske štete
Naveo je da je tvrtka za prvih šest mjeseci ugovorila 120 milijuna kuna vrijednih po-
slova, što je sve postalo upitno jer su betoni i asfalt glavni dio njihova posla, a sve se temelji na kamenolomu. Tvrtka je pred financijskim slomom, štete su višestruke i milijunske, a Barišić se nada da će u idućih petnestak dana dobiti novu rudarsku koncesiju. "Zakon pogoduje sivoj ekonomiji i korupciji, a legaliste tjera u sivu zonu. Ako ne možete ishoditi koncesijsku dozvolu, znači da vam je onemogućeno raditi, a konkurencija će vas pomesti. Imate obveze prema kupcima i dobavljačima pa nastavljate raditi dok čekate dozvolu za rad, čime ste gurnuti u sivu zonu, i onda plaćate skupe kazne i zapravo sve plaćate dvostruko", slikovito je objasnio Horvat. U HUP-u su se jučer požalili i na Uredbu o koncesijskim naknadama koju je Vlada donijela 25. ožujka, a na snagu je stupila tek 6. travnja, odnosno nakon 31. ožujka, što je rok za uplatu godišnje koncesije. Iako je novom
LANI 83,4 MIL. KN
Prihodi Voljatela skočili 179% Zagreb. Strateškim investicijama u kvalitetne projekte Voljatel je u prošloj godini uspio ostvariti ukupan prihod od 83,4 milijuna kuna, što je porast u odnosu na godinu ranije čak 179 posto, te dobit prije oporezivanja od 7,9 milijuna kuna. "Hrvatska telekom tvrtka Voljatel jedinstven je primjer profitabilna poslova-
nja u području pružanja telekomunikacijskih usluga, financiran isključivo iz hrvatskog vlasničkog kapitala", tvrdi Boris Levenski, jedan od triju vlasnika i direktor tvrtke Voljatel. U samo dvije godine poslovanja Voljatel je uspio privući veliku pažnju poslovnih partnera, i to konkurentnim prednostima poput brige o korisnicima i spretnosti u zadovoljavanju potreba sve zahtjevnijeg i ubrzanijeg tržišta, ističe Levenski. D. T.
ti opstanku mjesta
ŽArKo HorVAt, predsjednik Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva pri HUP-u, kaže da zakon pogoduje sivoj ekonomiji i korupciji, a legaliste tjera u sivu zonu snimio hrvoje dominić
uredbom naknada za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina smanjena 60 posto, poslodavci su morali platiti prema staroj jer se nova ne može retroaktivno primijeniti.
Sprema se nacrt
Primjerice, tvrtka koja koristi zemljište veličine 100 hektara umjesto 60 posto manje naknade koja bi iznosila 120.000 kuna zbog tog je propusta morala plati-
ti 300.000 kuna, naveli su u HUP-ovoj udruzi. Prije nekoliko tjedana najavljena je izrada novog zakona o rudarstvu, a nacrt bi trebao biti gotov do 15. srpnja. No kako se od tada nije nijednom sastala radna skupina u kojoj Udruga ima predstavnika, strahuju da će i iz izrade novog zakonskog rješenja biti izuzeto mišljenje struke i onih kojih se zakon tiče, ako se na njemu uopće ikada i počne raditi. Irena Habjanec
OGLAS
dogaaji
OPĆINA KNEGINEC
Poduzetničkoj zoni zemljište od 2 mil. kn
12
business.hr Srijeda 18/5/2011
snimio hrvoje dominić
> nacionalno > lokalno > svijet
BrANKO BAčIĆ, ministar zaštite okoliša
Varaždin. Još 16 parcela ukupne površine nešto veće od jednog hektara, čije je vrijednost procijenjena na dva milijuna kuna, država je darovala Općini Kneginec radi okrupnjavanja sjeveroistočnog područja kneginečke Poduzetničke zone. “Na gotovo 170 ha Poduzetničke zone Kneginec već su prisutna 64 inve-
stitora, na čemu čestitam općinskom čelništvu“, istaknuo je Branko Bačić, ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, prilikom potpisivanja darovnog ugovora s kneginečkim načelnikom Goranom Kaniškim. Najpoznatiji investitori u zoni, kako je dodao Kaniški, tvrtke su Calzedonia i Verdispar, koji dovršava šoping centar Lumini. "Nakon otvaranja trgovačkog centra, broj zaposlenih u zoni preći će brojku od 1300. Stoga smo bez zadrške izašli u susret prijedlogu za daro-
vanje zemljišta. O uspješnosti Općine Gornji Kneginec govori i to da smo joj prepustili i izdavanje akata o gradnji, što ima malo koja općina“, naglasio je Bačić, dodajući da je gotovo 600 milijuna kuna iz državnog proračuna uloženo u uređenje 326 zona, a još 170 je u visokoj fazi realizacije. Nakon potpisivanja darovnog ugovora, ministar Bačić obišao je kneginečko odlagalište koje je sanirano među prvima u Hrvatskoj. Za to je utrošeno 34,7 milijuna kuna. I. K.
'HNB-ovo otpuštanje 6,3 mlrd. kuna je spašavanje države' ‘HrVATSKA TONE' Intervencija HNB-a upropaštavanje je gospodarstva jer je 5,1 milijarda kuna završila u novom državnom dugu, a samo 1,2 milijarde u gospodarstvu, ocijenio je Radimir Čačić, predsjednik HNS-a Pad nezaposlenosti i smanjenje nelikvidnosti čelnik Hrvatske narodne stranke (HNS) Radimir Čačić nazvao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare "notornim neistinama ove vlade" te još jednom iznio prijedloge za oživljavanje gospodarstva poput smanjenja poreznog opterećenja sukladno izvoznim rezultatima te produljenja roka otplate HBOR-ovih kredita realnom izvoznom sektoru i turizmu sa sadašnjih sedam na 15 godina. "Postoje jasne strategije, mjere i rješenja koje nitko ne provodi i Hrvatska tone sve dublje", kazao je Čačić, osvrnuvši se na posljednje podatke o nezaposlenosti. "Stopa nezaposlenosti u padu je samo ako uspoređujete ljeto sa zimom", istaknuo je Čačić, nazvavši premijerkina obećanja o 150.000 nezaposlenih
NESrEĆA U MAĐArSKOJ
'Govorio sam istinu' Zamoljen da komentira navode odvjetnika obitelji dvoje poginulih u prometnoj nesreći koju je početkom prošle godine izazvao u Mađarskoj, koji se odnose na Čačićevo neistinito informiranje javnosti o okolnostima nesreće, rekao je kako odvjetnik ima pravo tvrditi što hoće. "Govorio sam istinu, što je istraga i potvrdila", rekao je Čačić, dodavši kako novih informacija iz Mađarske nema.
"mrvicu nevjerojatnima". Iznio je podatak o 33.000 zaposlenih manje u industriji, trgovini i građevinarstvu u odnosu na usporedno prethodno razdoblje. "Istodobno je u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu zaposleno 3700 novih ljudi", kazao je.
Za Ferdeljija
Neistinitima je nazvao tvrdnje o smanjenju nelikvidnosti, podsjetivši da je to pitanje ostalo neriješeno unatoč približavanju spominjanog 1. lipnja. "Umjesto toga, nelikvidnost je od početka 2009. godine udvostručena, a privreda odumire", istaknuo je čelnik HNS-a, dotaknuvši se i rasta proračunskog deficita, koji je u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosio 5,4 milijarde kuna. HNB-ovo otpuštanje
zultata uz smanjenje poreznog opterećenja.
››
Povoljniji krediti
Pad nezaposlenosti i smanjenje nelikvidnosti notorne su neistine ove vlade rAdIMIr čAčIĆ, predsjednik HNS-a
6,3 milijarde kuna nazvao je spašavanjem države, a upropaštavanjem gospodarstva s obzirom na to da je 5,1 milijarda kuna završila u novom državnom dugu, a samo 1,2 milijarde u gospodarstvu.
snimio hrvoje dominić
Čačić predlaže da se prerađivačku industriju u startu oslobodi 15-20 posto poreznog tereta, a podržava i prijedlog predsjednika Uprave Elektrokontakta Vladimira Ferdeljija o vezanju neto izvoznog re-
Ročnost HBOR-ovih kredita realnom sektoru i turizmu, predlaže Čačić, treba povećati na 15 godina, a cijene energenata u realnom sektoru ne smiju biti u razini gornje petine cijena u Europi, što je slučaj danas. Čačić predlaže da komunalni sektor limitira svoje troškove i izađe na tržište jer "nedostatak konkurencije i stalni porast cijena postaju neizdrživi za gospodarstvo". Biljana Starčić
biljana.starcic@business.hr
IT i tehnologija Srijeda 18/5/2011
Hrvati koriste 389 milijuna kuna piratskog softvera
FOTOLIA
IT I TELEKOMUNIKACIJE
Microsoft i e-Zdravstvo
Studentski projekti za zdraviju budućnost > it i piratstvo > poslovne tehnologije
14-15 business.hr
Srijeda 18/5/2011
E-zdravstvo je najbrže rastuća grana zdravstvene industrije u Europi, a procijenjena joj vrijednost iznosi oko 20 milijuna eura, istaknuto je na konferenciji „Primjena tehnologija u eZdravstvu“ u organizaciji Microsofta Hrvatska. Istraživanje koje je provela analitička kuća Gartner u Češkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Nizozemskoj pokazalo je da se korištenjem
e-recepata godišnje može izbjeći izdavanje više od pet milijuna pogrešnih recepata, broj prijema kroničnih bolesnika smanjio bi se za više od 5,6 milijuna, a korištenjem telemedicinskih sustava za kućni nadzor pacijenata i računalnih registara pacijenata oslobodilo bi se 9 milijuna dana zauzetosti bolničkih kreveta te smanjilo vrijeme čekanja brojnih pacijenata, naglasila
je Tanya Znamenskaya, regionalna direktorica za rješenja u zdravstvu Microsofta za središnju i istočnu Europu. "Microsoft nudi rješenja za zdravstvo koja povezuju sve informacijske sustave, poslovne aplikacije i aplikacije krajnjih korisnika s računalnim oblakom, bez ograničavanja na jednu platformu ili uređaj", rekao je Ratko Mutavdžić, voditelj grupe za rad s javnim sektorom
Microsofta Hrvatska. "Sustav eZdravstva može znatno poboljšati učinkovitost zdravstvenog sustava u cijelosti, pri čemu će se upravo proaktivna skrb najviše poboljšati. Problem je što hrvatsko zdravstvo za sve to jednostavno nema novca. Nameće se logičan zaključak da bi se ono malo raspoloživa novca trebalo planski investirati", naglasio je Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2. Zaključujući konferenciju, predstavljene su smjernice buduće uporabe tehnologija i
Svaki drugi softver u H aUtorsKo Pravo Stope piratstva u nerazvijenim su zemljama 2,5 puta veće od onih u razvijenom svijetu, a komercijalna vrijednost piratiziranog softvera doseže vrijednost 31,9 milijardi dolara
K
omercijalna vrijednost nelicenciranih računalnih programa instaliranih na osobna računala u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je 389 milijuna kuna. Čak 54 posto računalnih programa bilo je nelicencirano, rekao je Andrej Matijević, glasnogovornik BSA Hrvatska, svjetskog zastupnika interesa softverske industrije na području zaštite autorskih prava i intelektualnog vlasništva. Već četiri godine stopa piratstva se ne mijenja, što je zabrinjavajuće jer smanjenje te stope izravno utječe na lokalno gospodarstvo. Udjel piratstva odražava razvojni potencijal hrvatskog društva, koji je znatno niži u odnosu na zemlje članice Europske unije. "Hrvatska je u završnoj fazi pregovora s Europskom unijom, a stanje u hrvatskom
andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj
gospodarstvu je daleko od zadovoljavajućeg. Ako u EU uđemo s nerazvijenim gospodarstvom, uz stare čekaju nas i novi problemi", objašnjava Matijević. BSA će u Hrvatskoj nastaviti provoditi akcije usmjerene na promicanje i zaštitu prava intelektualnog vlasništva, a za
sljedeće razdoblje najavljuje edukacijske kampanje kojima želi promicati inovativnost, kibernetičku sigurnost i upravljanje softverskom imovinom. Nastavit će provoditi i pravne postupke na osnovi prijava slučajeva softverskog piratstva koje redovito zaprima. Prijave protiv pravnih
Kompjutorski kriminalitet i intelektualno vlasništvo Kazneno djelo
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
0 12 25 47 101 197a - Dječja pornografija na rač. sustavu ili mreži 11 6 3 7 22 223 - Povreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podataka i dr. 0 39 45 23 184 223a - Računalno krivotvorenje 0 15 36 97 346 224a - Računalna prijevara 5 2 3 2 0 229 - Povreda prava autora ili umjetnika izvođača 662 640 1140 414 390 230 - Nedozvoljena uporaba autorskog djela i dr. 208 254 495 205 132 231 - Povreda prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i dr. 0 0 6 6 3 232 - Povreda prava iz prijav. ili zaštićenog izuma 50 122 279 202 204 285 - Povreda prava industrijskog vlasništva i dr. UKUPNO 936 1090 2032 1003 1382 UDJEL U GOSPODARSKIM KAZNENIM DJELIMA 13,86% 16,53% 27,89% 17,19% 20,65%
35 8 19 305 4 227 59 1 155 813 12,3%
63 9 27 903 0 203 87 5 156 1453 23,3%
Izvor: MUP RH
snimio dražen tomić
osoba koje koriste ili distribuiraju nelicencirani računalni softver članova BSA redovito se upućuju nadležnim tijelima - Državnom inspektoratu ili policiji. Pad gubitaka u IT industriji u posljednje dvije godine još uvijek nije velik, a komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj veća je 13 posto u odnosu na 2006. godinu.
više kopija nego licencija
Nerazvijena tržišta pokretačka su snaga softverskog piratstva, pokazuje najnovija IDC-ova studija. Stope piratstva u nerazvijenim zemljama su 2,5 puta veće od onih u razvijenom svijetu, a komercijalna vrijednost piratiziranog softvera (31,9 milijardi USD) iznosi više od polovine ukupnoga globalnog iznosa. Najčešći način piratizacije softvera jest kupnja jedne kopije i potom instalacija na
PanElisti na Microsoftovoj konferenciji: Ante Mandić, Ranko Stevanović, Ivan Vidaković i Miroslav Mađarić arhiva business.hr
rješenja u eZdravstvu, među kojima su bila i dva studentska projekta. Zanimanje je izazvao projekt KiDnect, hrvatski pobjednik najvećeg studentskog natjecanja Imagine Cup. KiDnect rješenje domaći je primjer primjene tehnologije u zdravstvu, koji koristi sustav Kinect s pratećim softverom kao alat za fizikalnu terapiju djece s cerebralnom paralizom. „U suradnji s fizioterapeutima osmislili smo sustav koji kroz igru motivira djecu na rad i vježbu kao važan korak k njiho-
vu osamostaljenju. Terapeuti korištenjem tog rješenja pomažu djeci u lakšem kretanju i držanju ravnoteže te puzanju, hodanju i uspravnom stajanju, sigurno i bez tuđe pomoći“, rekao je student Dominik Tomičević, član tima Apptenders, koji je pobijedio na ovogodišnjem hrvatskom finalu natjecanja Imagine Cup. Studenti okupljeni oko drugog projekta M-Box, u sklopu Imagine Cupa, izradili su rješenje koje nadzire pacijenta i njegov unos lijekova u skladu s parametrima koje je zadao liječnik. G. K.
Hrvatskoj bez licencije više računala, objašnjava Matijević, što je najveći problem na hrvatskom tržištu. Domaćim IT tvrtkama svakako je važno kako će zaštititi ulaganje u vlastiti razvoj softverskih rješenja, a to je trenutačno moguće samo zaštitom autorskih prava. Softverska i hardverska rješenja mogu se zaštititi autorskim pravom ili patentom, objašnjava Matijević i dodaje kako se u Hrvatskoj softver štiti autorskim pravom, a ne patentom. "Ne postoji odgovor zašto se u Hrvatskoj ta rješenja ne štite patentom, kao što je to primjerice slučaj u SAD-u. To je jednostavno činjenica. Štititi softver patentom vrlo je komplicirano jer svaka država ima svoje rješenje. Patentom se ne mogu štiti algoritmi, u Europi se štiti tehnički napredak i rješenje koje taj softver nudi. U SAD-u je drukčija situaciju. Autorskim pravom softvera štiti se sam softver, a ugovorom koji proizvođač softvera potpisuje sa svojim korisnikom definiraju se prava i obveze", objašnjava Matijević. "Nemam informacija o tome da hrvatske tvrtke ozbiljnije štite svoja autorska prava kada je riječ o zaštiti autorskih prava nad softverskim rješenjima. Mi smo imali samo nekoliko ozbiljnijih klijenata. Rijetki zaista razmišljaju o dugotrajnoj i kvalitetnoj autorsko-pravnoj zaštiti softvera, ali to proizlazi i iz domaće poslovne kulture u kojoj se ugovori često sma-
Korištenje nelicenciranog softvera je protuzakonito, ali u Hrvatskoj su problemi u gospodarstvu mnogo veći da bi se energija trošila na progon kućnih korisnika OGLAS
traju smetnjom u svakodnevnom poslovanju." Prema njegovim riječima, pronalaženje prekršitelja autorskog prava nije jednostavan proces i podrazumijeva suradnju triju institucija - BSA, koji predstavlja proizvođače softvera, Državnog inspektorata i Ministarstva unutarnjih poslova.
Regulativa EU
"Što se tiče zakonske regulative, ona je usklađena sa zakonskom regulativom EU i sva su prava kodirana međunarodnim konvencijama. Hrvatska ima moderno zakonodavstvo intelektualnog vlasništva i prati događanja u svijetu. U studenome će se donijeti novi Zakon o kaznenom postupku koji će omogućiti pretrage koje se dosad nisu mogle obavljati, poput testnih i simuliranih kupnji. Zakonska regulativa postoji, ali pitanje je kako se zakoni provode", objašnjava Matijević. Problem je, ističe Matijević, u činjenici da ni sudstvu ni državi zaštita intelektualnog vlasništva nije prioritetna. Izriču se samo uvjetne osude, a kada je riječ o prav-
nim osobama, korisnici nelicenciranog softvera i nisu na meti sudstva. "Tu su zagarantirane najveće kazne i upravo se kroz osude tvrtke, ali i odgovornih osoba u tvrtki, može vidjeti koliko se u tome segmentu štiti intelektualno vlasništvo", objašnjava Matijević. Kada je riječ o zaštiti autorskih prava kod kućnih korisnika, Matijević ističe kako je činjenica da BSA ne potiče aktivno pronalaženje nelicenciranog softvera. No, to ne vrijedi za fizičke osobe koje se bave preprodajom softvera, a BSA pritom dobiva obavijesti od MUP-a. "Korištenje nelicenciranog softvera je protuzakonito, ali u Hrvatskoj su problemi u gospodarstvu mnogo veći da bi se energija trošila na progon kućnih korisnika. Kada se govori o progonu korisnika nelicenciranog softvera, treba uzeti u obzir i gospodarsko i društveno okruženje. Iznimno važnom smatram edukaciju cijeloga društva o autorskom pravu, jer to je možda i najbolja borba protiv softverskog piratstva", objašnjava Matijević. Dražen Tomić
> it i telekom > poslovne tehnologije
16-17 business.hr
Srijeda 18/5/2011
Fond za inovacije
integra group
Umreženje istraživača i privrede
Sustav za Izvor osiguranje
Okrugli stol Fonda za ulaganje u znanost i inovacije održan je 11. svibnja u prostorijama Sveučilišta u Zagrebu, a tema mu je bila umrežavanje istraživačkih skupina zainteresiranih za suradnju s gospodarstvom. Važno je da država daje poticaje i ulaže u sinergiju znanosti i gospodarstva jer jedni bez drugih ne mogu na tržište plasirati kvalitetan i inovativan proizvod, a gospodarstvo u
suradnji sa znanošću dovodi do gospodarskog rasta države. "Imamo iskustva u suradnji sa znanstvenim institucijama. Uspješno smo realizirali jedan projekt u suradnji s Institutom Ruđer Bošković. Imamo i znanje i tehnologiju koje možemo pretočiti u profitabilan proizvod, a ovakvi poticaji to nam i omogućuju“, rekao je Saša Stublić, generalni direktor Omega softwara. G. K.
Integra Group, kompanija sa 20-godišnjim iskustvom u razvoju, implementaciji i podršci kompleksnoj IT infrastrukturi, dovršilo je projekt uspostave informacijskog sustava za potrebe nove osiguravajuće kuće Izvor osiguranje. Stručnjaci Integra Groupa u tri su mjeseca u suradnji s korisnikom od temelja dizajnirali IT sustav i uspješno dovršili njegovo postavljanje. Vrijednost projekta
je 700.000 kuna. "Uspostavom IT sustava koji se oslanja na prokušane tehnologije klijentu smo osigurali visoko dostupnu, optimiziranu i skalabilnu infrastrukturu. Ona jamči učinkovito poslovanje, sigurnost poslovnih i korisničkih podataka, ali i mogućnost jednostavnije nadogradnje sukladno budućem rastu i razvoju tvrtke“, istaknula je Ljiljana Tomišć, direktorica prodaje Integra Groupa. G. K.
Tehnologije dižu mobilnost i društvenu umreženost nove aplikacije Zapo-
zoran Hrustić, izvršni direktor IBM–ove softverske grupe za srednju i istočnu Europu
T
ehnološki razvoj IT industrije i rješenja za tvrtke danas se kreću u sasvim različitim smjerovima, tvrdi Zoran Hrustić, izvršni direktor IBM-ove softverske grupe za srednju i istočnu Europu, jer nove su tehnologije u službi povećanja mobilnosti i poboljšavanja društvenog umrežavanja. Iako se hrvatski ekonomski oporavak čini sporijim u usporedbi s drugim zemljama u regiji, istodobno je tempo modernizacije infrastrukture zemlje brži i to je primjer želje i odlučnosti, ističe Hrustić. Trenutačno stanje, prema njegovim riječima, pokazuje nam da računalstvo u oblaku, po-
slovna analitika i primjena pametne industrije rješenja u kojima IBM prednjači, bilo u razvoju ideja bilo djelovanjem, igraju vrlo važnu ulogu u naporima privatnih i državnih tvrtki da unapređenjem svoje IT infrastrukture omogućuju poboljšanje potrebe za efikasnim poslovnim rezultatima.
približavanje eu
IBM-ov softver može pomoći Hrvatskoj da se približi Europskoj uniji, posebno proizvodima kao što su Websphere, Information Management i Tivoli, a reference kao što su IBM-ovi projekti za Državnu upravu (Pravosuđe-Websphere, Telco-Netcool) priprema su za ulazak Hrvatske u
snimio dražen tomić
slenici i korisnici će, budu li više uključeni u poslovanje tvrtke, biti kreativniji, angažiraniji i strastveniji u ostvarenju ciljeva organizacije i uporabi njezinih proizvoda i usluga. Uz to, aplikacije će omogućiti da tvrtka brže reagira EU. Naime, prema njegovim riječima, IBM-ova su rješenja više nego ikad sagrađena na temeljnom skupu softverskih mogućnosti koje omogućuju povezivanje i surađivanje, kako unutar tvrtke tako i izvan nje, razvoj aplikacija za društvene tvrtke, suradnju u zajednici, ujedinjenu komunikaciju i očekivano web orijentaciju. "Kako ćete najbolje iskoristiti ono najvrjednije u tvrtki - ljude? Tako da postanete društvenija tvrtka. Kompanije s većim stupnjem društvene svijesti shvaćaju da su ljudi ono što je u središtu svakog poslovnog procesa i da su, u svojoj srži, i ljudi i tvrtke društvena bića. Ljudi žele surađivati s drugim ljudima
u koje imaju povjerenja, bez obzira na organizacijske ili zemljopisne granice", tvrdi Hrustić.
transparentniji posao
Prema njegovim riječima, takva orijentacija u razvoju aplikacija, ali i poslovnih procesa, omogućit će da tvrtka unutar sebe i prema van postane transparentnija jer će provjerene informacije, najbolje prakse i iskustvo biti lakše dostupni i moći će ih se ponovno koristiti. Kao organizacija bolje će iskorištavati svu onu stručnost koju već ima i lakše će uočavati eventualne nedostatke. "Zaposlenici i korisnici će, budu li više uključeni u poslovanje tvrtke, biti kreativniji, angažiraniji i
strastveniji u ostvarenju ciljeva organizacije i uporabi njezinih proizvoda i usluga. Uz to, aplikacije će omogućiti da tvrtka bude brža u reakcijama te će moći brže reagirati na zahtjeve korisnika i tržišta", ističe Hrustić. Pojasnio je da se integrirana, na poslovanje usmjerena rješenja za društvenu suradnju sastoje od profila, blogova, wikija, alata za označavanje, prostora za timski rad i alata za poslovno trenutačno dopisivanje koji je integriran u program za dopisivanje epoštom i izradu kalendara. Ta rješenja možete imati ili na vlastitim računalima u tvrtki ili u oblaku, ujedinjena s vašim radnim okružjem i aplikacijama. Dražen Tomić
Na društvene mreže televizorom Samsungovi LED i plazma televizori za 2011. godinu prvi put nude Samsungov Smart Hub, jednostavan sustav izbornika za povezivanje, pretraživanje i uživanje u širokoj paleti sadržaja. Korisnici mogu jednostavno tražiti filmove, emisije i videoisječke na nekoliko umreženih uređaja, pretraživati internet i pristupiti širokoj paleti aplikacija za televizore iz Samsung Apps
trgovine. Nudeći najbolje iz svijeta društvenih mreža, Samsung Smart televizori stranice društvenih mreža dovode u dnevni boravak, omogućujući korisnicima praćenje najnovijih vijesti, uploadanje videa i dijeljenje fotografija s prijateljima i obitelji. Pomoću usluge live long-distance chat Samsungovi smart televizori omogućuju korisnicima da se povežu kao nikada dosad. Samsungov
arhiva business.hr
SamSung
SmarT HuB Nova generacija Samsungovih televizora Smart Hub ne pruža samo pristup svim izvorima informacija, televizijskim kanalima, snimkama, internetu i drugom sadržaju, već uključuje i tri visoko personalizirane i jedinstvene nove usluge: Search OGLAS
Suradnja E Inka I SEIka
Stižu ePaper tableti visoke razlučivosti novi ePaper document reader uređaji omogućit će znatno bolju čitljivosti dokumenata i jednostavnije korištenje Tvrtke E Ink Holdings Inc i Seiko Epson Corporation najavile su suradnju u razvoju uređaja za prikaz elektroničkog papira razlučivosti 300 dpi s vrhunskom oštrinom teksta i slika. Novi će dizajn omogućiti izradu ePaper tablet uređaja s najvećom razlučivošću dostupnom na svjetskom tržištu, uz kombinaciju E Inkova ePaper zaslona visoke razlučivosti s Epsonova high-speed display controller platformom. Tako projektirani ePaper Document Reader uređaji omogućit će znatno lakše čitanje dokumenata i jednostavnije korištenje.
Brz i točan prikaz
eReader uređaji su tanki, lagani, troše malo energije i izgledaju poput pravog papira te su postali vrlo popularni među potrošačima. Potražnja je u porastu u poslovnom i obrazovnom sektoru, tržišnim segmentima koji zahtijevaju upravo ono što pruža ePaper - brz i točan prikaz velike količine informacija. Primjena uređaja u tim tržišnim segmentima zahti-
jeva veću razlučivost od one koju nude današnji zasloni od 160-dpi te oštro iscrtavanje s blagim gradacijama, prikazom projektantskih dijagrama, ilustracija, azijskih znakova te drugih preciznih i složenih sadržaja. Korisnici također zahtijevaju bržu navigaciju i sofisticirana sučelja koja omogućuju trenutačan pregled goleme količine podataka.
Vrhunska kontrola
E Ink će proizvoditi ePaper zaslone razlučivosti 300 dpi, promjera 9,68 inča (24,58 cm), s prikazom 2400 x 1650 piksela. Visoka razlučivost u prvi plan stavlja najbolje značajke ePaper medija - oštar i jasan tekst i slike na zaslonu koji ne opterećuje oči. Epson će proizvoditi highspeed display controller platformu optimiziranu za kontroliranje E Inkova ekrana visoke razlučivosti. Platforma je dizajnirana na osnovama Epsonovih iskustava u tehnologiji procesuiranja slika za fotopisače te omogućuje vrhunsku kontrolu slike i poboljšanu upravljivost. E Ink i Epson planiraju promicati uređaje koji se zasnivaju na ePaper rješenju za potrebe korisnika u poslovnom i obrazovnom sektoru te dalje razvijati tehnologiju. G. K.
All, olakšava traženje i pristup željenom sadržaju ne samo na televizoru, već i na internetu, bilo kojem priključenom mediju za pohranu podataka, računalu ili mobilnom uređaju unutar kućne mreže. Među
drugim značajkama Samsungov Smart TV podržava gledanje 3D premium videa on-demand, propuštenih TV emisija, preporučenih filmova i čak praćenje sportskih rezultata na ekranu visoke rezolucije. Web Browser nudi korisnicima mogućnost surfanja internetom preko televizora Samsung Apps, prvu trgovina za aplikacije temeljenu na HDTV-u, ima najveću ponudu aplikacija i zadovoljava potrebe potrošača na području sporta, zabave, informacije, igara i društvenih mreža. G. K.
investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet
business.hr Srijeda 18/5/2011
NAKON TRICHETA
Mario Draghi novi guverner ECB-a
Ministri financija članica eurozone imenovali su u ponedjeljak guvernera talijanske središnje banke Marija Draghija novim predsjednikom Europske središnje banke, objavio je čelnik eurozone Jean-Claude Juncker, a konačna odluka bit će donesena na summitu EU u lipnju. "Jednoglasno smo izabrali Marija Draghija za nasljednika Jeana-Claudea Tricheta. Mario Draghi bit će novi predsjednik
ECB-a", kazao je Juncker na konferenciji za novinare. Novoimenovani predsjednik ECB-a ima "izvrstan ugled u svijetu i u Europi", što ga kvalificira za vodeću dužnost u vodećoj monetarnoj instituciji eurozone, istaknuo je Juncker. Prethodno su njemački mediji mjesecima izvješćivali kako njemačka premijerka Angela Merkel želi da Draghi nakon isteka mandata sadašnjeg čelnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominiquea Strauss-Kahna 2012. preuzme njegovu dužnost u toj među-
narodnoj organizaciji. Upitan bi li Berlin prihvatio Draghijevu kandidaturu za vodeću dužnost u MMF-u nakon StraussKahnova uhićenja u New Yorku zbog optužbi za silovanje, glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert kazao je kako Berlin želi da guverner talijanske središnje banke preuzme kormilo u ECB-u. "Njemačka se vlada, zajedno s vladama ostalih europskih zemalja, izjasnila za to da Draghi preuzme ECB ako se on odluči kandidirati za taj posao i to mišljenje zastupa i dalje", kazao je Seibert. B.hr
MARIO DRAgHI, novi guverner ECB-a, bit će službeno imenovan u lipnju
arhiva business.hr
Rekordno jeftin novac za banke, ali krediti ne rastu
visoke likvidnosti u spustile na rekordno niske PROJEKATA Zbog sustavu, koja trenutačno razine. Prekonoćni zibor iznosi oko devet milijardi tako je trenutačno na raziI DALJE kuna, kamatne su stope na ni od 0,6 posto, a krajem prdomaćem novčanom trži- vog tromjesečja 2009. godiNEMA U štu na rekordno niskim ra- ne bio je i na razinama od 40 a analitičari pro- posto. kratkom roku zinama, mjenu situacije ne očekuju Zdeslav Šantić iz Splitske u kratkom roku budući da banke ističe kako od kraja kamatne će to podrazumijeva rast po- 2009. godine nije bilo potretražnje, odnosno pojavlji- be za održavanjem obratnih stope ostavanje dobrih prilika za ula- repo aukcija, kao ni korišteganje. njem lombardnih kredita, s ti rekordno Analitičari RBA tako isti- obzirom na to da su banke niske, ali bez ču da su kamatne stope na imale dovoljno kuna. tržištu novca već više od goneke koristi dinu dana na relativno ni- Dolazi turistička sezona skim razinama. No nakon "Potvrda visoke razine liza moguće odluke HNB-a o smanjenju kvidnosti je i činjenica da stope minimalno potreb- kamatne stope na tržištu tražitelje kre- nih deviznih potraživanja gotovo uopće ne reagirau odnosu na njiho- ju na početak odnosno kraj dita; banke i banaka ve devizne obveze sa 20 po- razdoblja održavanja obvena 17 posto, čime je li- zne pričuve", kaže Šantić dalje ocjenju- sto kvidnost povećana za 850 te dodaje da pad kamatnih eura, te odluke o stopa na novčanom tržištu ju da dobrih milijuna smanjenju kamatne sto- omogućuje i pad prinosa pe na prekonoćne depozite na trezorske zapise. "Tako prilika za banaka sa 0,5 posto na 0,25 je kratkoročno zaduživakreditiranje posto, kamatne stope su se nje jeftinije unatoč većim ustvari nema TRŽIŠTE NOVCA dovoljno da Snižena kratkoročna zaduženost "Prošloga je tjedna aukciTjedni je promet na Tržištu bi se pokreja trezorskih zapisa izostala, novca Zagreb dosegnuo 135 a kako je dospjelo 52 milijukuna, a prosječan nuo pravi val milijuna na kuna, zaduženost držaje dnevni jaz između ponude i potražnje bio na razini od ve snižena je na 21,8 milijarnovih pladi kuna", navodi se u izvješću. prethodnog tjedna i iznosio Ovaj tjedan dospijeva 110 mi172 milijuna kuna, ističe Ana smana lijuna kuna zapisa. Lokin u PBZ-ovim analizama.
fiskalnim rizicima te rastu kratkoročnog duga", kaže. U sljedećem razdoblju Šantić očekuje blagi rast potražnje za slobodnim sredstvima, što je uobičajeni sezonski karakter koji je najizraženiji tijekom lipnja, uoči početka središnje turističke sezone. "Za dulje razdoblje nezahvalno je davati prognoze jer je razina kunske likvidnosti u sustavu određena i kretanjima na domaćem deviznom tržištu. No uzimajući u obzir i dalje viši regulatorni trošak poslovanja banaka u RH nego u zemljama EU, može se očekivati da će se pričuve bankarskog sustava i dalje smanjivati u procesu konvergencije", smatra taj analitičar. Napominje da u idućim godinama očeku-
je i dinamiziranje priljeva stranog kapitala, što također može imati utjecaj na razinu likvidnosti i kamatnih stopa.
90 dana bez promjene
U Hypo Alpe-Adria banci smatraju da porast kamatnih stopa nije izgledan u iduća tri mjeseca, ako ne dođe do poremećaja na tržištu, a analitičari RBA intenzivniji rast očekuju tek početkom iduće godine. "Rast kamatnih stopa na tržištu novca može se dogoditi pod uvjetom rasta potražnje za sredstvima odnosno pojavljivanjem atraktivnih prilika za ulaganje sredstava, što bi 'isušilo' dio likvidnosti. To podrazumijeva intenziviranje gospodarske aktivnosti i rast domaće potražnje", zaključili su iz RBA. B. St.
OGLAS
U ToM PISMU PIŠE... Mađarska naftna kompanija uspjela se približiti udjelu od 50 posto i jedne dionice Ine, preko opcijskog ugovora kontrolira 1,6 posto dionica Ine, a Hanfu u posebnom pismu optužuje da se odnosi diskriminacijski i pristrano na štetu Mola Medijski rat mađarskog Mola i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) u utorak je dobio novi nastavak. Naime, Mol je u utorak objavio da je 1,6 posto dionica Ine predmet Molova opcijskog sporazuma te da je preko brokera na izvanburzovnom tržištu ili na Zagrebačkoj burzi stekao ukupno 21.009 dionica Ine, što je 0,21 posto dionica Ine, te da na skrbničkim i podskrbničkim računima drži ukupno 4.746.629 dionica Ine, što je 47,47 posto Ininih dionica.
bez obveze objave
Glasnogovornik Mola Domokos Szollar u razgovoru za Business.hr kazao je kako Hanfa ne razumije trgovanje dionicama na burzi te kako ne razlikuje opcijske i obične dionice. "Mol je dobrovoljno objavio da je 1,6 posto Ininih dionica predmet opcijskog sporazuma. Mol još nije stekao te dionice, a čak i da su opcijska prava realizirana, to ne bi povlačilo nikakvu obvezu objavljivanja", navodi se u Molovu priopćenju.
Mol drži 49 posto Ine
brojka
42
milijarde kuna iznosi tržišna kapitalizacija Ine
Mol ističe da je, "iako Hanfa još nije pružila jasno objašnjenje i činjenice koje bi opravdale njezine istrage", odgovorio na pismo poslano 9. svibnja 2011. unutar roka koji je istekao u ponedjeljak. Hanfa je u ponedjeljak produljila obustavu trgovanja dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi, dok ne odluči drukčije, ali ne dulje od kraja trgovinskog dana u petak 20. svibnja, navodeći uz ostalo da od Mola očekuje očitovanja na podatke i dokumente o načinu stjecanja dionica Ine zatražene 9. svibnja.
Tko je predmet nadzora
Mol navodi da je, prema Hanfinoj odluci objavljenoj na Zagrebačkoj burzi 9. svibnja, istraga potrebna jer je "Agencija utvrdila znatno trgovanje inoze-
DoMokoS Szollar, glasnogovornik Mola, izjavio je za Business.hr kako smatraju da Hanfa ne razumije trgovanje dionicama na burzi te ne razlikuje opcijske i obične dionice Snimio Saša ĆetkoviĆ
mnih investitora". "Hanfa je trgovanje domaćih investitora prvi put spomenula tek 16. svibnja 2011. Više od dvije trećine trgovanja Ininim dionicama od prosinca do travnja obavili su domaći institucionalni ulagači, koji nikada nisu bili predmet bilo kakvog Hanfina nadzora", navodi se u priopćenju. Mol smatra da je "takvo razmišljanje diskrimina-
cijsko i pristrano, na štetu stranih investitora koji osiguravaju stalni priljev kapitala i tok kapitala u hrvatskom gospodarstvu" te se "uistinu nada da će Hanfa u svojim budućim istragama poštovati načela ravnopravnog tretmana". "Stoga je Mol Hanfi izravno uputio posebno pismo u kojem je izrazio svoju zabrinutost. Također je objavio sve relevan-
tne činjenice koje su mu poznate, koje Hanfa nije zatražila, ali bi ih mogla smatrati relevantnima", navodi Mol, koji je u priopćenju objavio i odgovore na upite Hanfe koji, kako navode, nisu podložni čuvanju poslovne tajne. U Hanfi se na upite Business.hr-a o Molovoj objavi nisu očitovali. Nikola Sučec Sandra Carić
investor 20-21
zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja
+
Izvor: ZSE Oznaka
Izdanje Dom holdinga ovaj se tjedan počelo oporavljati od nešto lošijeg kraja prošlog tjedna. Dionica je zahvaljujući rastu od utorka zabilježila drugu najvišu cijenu u posljednjih godinu dana. Trgovalo se sa 8436 dionica ukupne vrijednosti 646.093 kuna. Zahvaljujući nešto snažnijem rastu, Dom holding se prilično odmaknuo od cjenovne razine od 70 kuna.
HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla Luka Rijeka Dom holding Zagrebačka banka Petrokemija Dalekovod Belje Atlantska plovidba d.d. Lošinjska plovidba Ingra Podravka prehrambena industrija d.d. Kaštelanski staklenici Institut IGH Končar Opeka d.d. za proizv. i promet građ. mat. Vupik Konzum Croatia osiguranje d.d. Finvest Corp Fima validus Kraš, prehrambena industrija Tehnika Viro tvornica šećera d.d. OT-optima telekom d.d. Končar Atlantic grupa AD Plastik Adris grupa Tisak SN holding Atlas nekretnine Đuro Đaković holding Uljanik plovidba Liburnia Riviera Hoteli Medika Vaba d.d. banka Varaždin Adris grupa Jadranska banka Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Tankerska plovidba Istraturist Umag d.d. Mlinar mlinsko-pekarska industrija Luka Ploče Siemens dioničko Ledo Hidroelektra niskogradnja Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Slatinska banka Plava laguna Zvijezda Karlovačka banka Veterina d.d. Dukat Imperial hotelijerstvo Imunološki zavod Božjakovina Zvečevo, prehrambena industrija Magma d.d. Lucidus dioničko Industrogradnja d.d. Valamar grupa Jadransko osiguranje Jadranski naftovod Žitnjak Privredna banka Zagreb Riviera Poreč Končar - elektroindustrija Badel 1862 Dubrovnik - Babin kuk Jadroplov d.d. Croatia airlines
+ Dionica Kaštelanskih staklenika i u utorak je zabilježila nešto snažniji pad. Dan prije pala je nešto više od 10 posto, a u utorak se spustila na cijenu od 2552,01 kunu, što je najniža razina od kraja siječnja ove godine. Promet je u utorak bio nešto niži pa se trgovalo sa 57 dionica ukupne vrijednosti 147.960 kuna. Riječ je o tvrtki čiji je pokušaj privatizacije prije nekoliko dana neslavno završio.
Redovan promet: 14.921.755,32 Kn Najniža
Najviša
Zadnja
Promjene Cijene
258.01 1,612.47 177.00 74.83 244.00 163.50 228.62 89.50 677.05 134.00 11.41 319.01 2,550.10 1,650.00 1,306.01 400.00 65.00 182.00 5,575.00 200.00 12.82 443.21 1,199.95 411.00 36.75 1,240.00 738.00 134.05 267.23 169.68 160.00 35.01 37.70 573.00 1,900.07 6,700.00 80.00 303.00 2,031.08 16.95 1,331.00 255.54 637.00 1,240.00 719.00 5,585.00 120.51 17.00 109.01 1,715.09 3,370.00 60.10 56.50 654.99 156.00 113.00 110.00 101.51 15.10 30.50 675.00 63.00 2,950.00 2,930.01 125.00 557.01 210.00 582.14 66.00 170.00 139.00 100.00
261.32 1,625.00 185.00 78.00 246.00 165.00 235.00 90.70 686.50 142.00 11.66 323.69 2,630.00 1,700.00 1,306.03 400.00 66.00 182.31 5,575.05 240.00 13.20 450.00 1,206.00 416.00 37.39 1,256.00 748.00 137.00 268.99 172.95 160.00 35.18 38.00 573.11 1,910.00 6,700.00 80.01 303.00 2,100.00 19.90 1,331.00 264.00 637.00 1,240.00 719.00 5,585.00 120.54 17.00 109.06 1,715.09 3,400.00 60.20 59.30 655.00 156.00 113.00 110.00 102.12 16.80 30.50 675.00 63.00 2,950.00 2,930.01 128.10 557.01 210.00 582.14 66.00 170.00 139.00 100.00
258.01 1,618.50 181.00 76.00 246.00 163.50 228.62 90.70 680.00 142.00 11.66 323.69 2,552.01 1,650.00 1,306.01 400.00 65.00 182.00 5,575.00 240.00 13.00 443.21 1,200.00 411.00 36.75 1,240.00 742.00 134.05 268.99 172.00 160.00 35.01 37.80 573.00 1,900.07 6,700.00 80.00 303.00 2,031.08 19.90 1,331.00 255.54 637.00 1,240.00 719.00 5,585.00 120.52 17.00 109.01 1,715.09 3,370.00 60.10 59.30 654.99 156.00 113.00 110.00 102.00 16.80 30.50 675.00 63.00 2,950.00 2,930.01 125.00 557.01 210.00 582.14 66.00 170.00 139.00 100.00
-0.96% -0.40% -1.11% 4.11% 0.41% -0.30% -2.51% 0.71% -0.73% -4.69% 0.52% 1.20% -6.18% -2.88% -0.30% 0.00% -0.38% -0.44% 0.00% 20.00% 0.08% 0.00% 0.01% 0.00% 2.08% -0.40% 1.09% -2.64% -0.37% -0.56% -1.88% -3.98% -2.75% -0.35% -1.04% -4.29% 0.00% 0.00% -3.28% 17.54% -0.67% -3.20% 0.00% -0.80% 2.70% -2.87% -2.73% 6.25% -0.90% 0.01% -2.03% -7.54% -0.67% 0.77% -10.86% -5.83% 4.15% -10.84% 0.06% -1.55% 8.00% -3.08% 1.69% 0.00% -12.59% -0.53% -4.55% 0.36% -1.49% 3.03% -1.42% -37.50%
* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr
CROBEX: -0,30%
Količina
Promet
Trž. kap. (mil kn)
30,514 602 4,187 8,436 1,846 2,538 1,707 3,703 435 1,825 19,935 561 57 82 101 300 1,816 639 20 433 7,456 197 67 178 1,859 54 90 377 172 199 202 800 730 41 11 3 249 59 8 807 10 50 20 10 17 2 87 600 73 4 2 110 115 10 39 53 50 50 303 135 5 50 1 1 22 4 9 3 20 6 3 3
7,922,885.86 972,685.34 757,865.79 646,093.78 453,180.00 415,856.99 398,134.28 333,000.80 297,558.17 246,973.83 230,330.25 180,223.49 147,960.56 137,711.58 131,909.01 120,000.00 118,718.77 116,394.78 111,500.40 97,126.71 96,603.42 88,003.09 80,520.72 73,173.00 68,425.15 67,073.13 66,833.00 51,250.47 45,990.23 34,231.97 32,320.00 28,106.64 27,690.00 23,493.86 21,000.07 20,100.00 19,920.43 17,877.00 16,524.32 14,195.56 13,310.00 12,928.65 12,740.00 12,400.00 12,223.00 11,170.00 10,485.94 10,200.00 7,959.88 6,860.36 6,770.00 6,620.10 6,553.50 6,549.92 6,084.00 5,989.00 5,500.00 5,099.42 4,628.63 4,117.50 3,375.00 3,150.00 2,950.00 2,930.01 2,796.50 2,228.04 1,890.00 1,746.42 1,320.00 1,020.00 417.00 300.00
21,128.06 2,155.28 1,082.47 567.51 15,755.90 546.27 524.41 745.14 948.95 94.06 87.45 1,754.40 289.89 261.66 253.61 84.25 97.86 4,131.92 1,714.86 148.26 35.12 608.80 227.35 569.92 103.64 76.17 2,474.05 562.95 1,824.86 410.49 435.20 116.79 122.36 332.34 575.04 202.30 141.22 2,913.62 242.96 10.07 833.72 1,194.65 124.48 276.04 680.11 1,229.65 75.19 32.65 100.18 936.98 337.87 80.48 109.40 1,964.97 99.19 25.46 22.55 31.40 81.89 77.20 305.37 396.63 368.75 2,176.55 25.71 10,624.84 767.24 1,497.33 49.64 300.05 227.50 492.43
365 dana Najniža Najviša 252.00 1,181.00 161.54 27.87 200.00 105.50 217.00 54.00 672.01 121.00 11.00 240.00 612.00 1,106.00 975.00 390.00 41.77 145.00 4,502.00 85.00 5.00 350.00 871.01 290.00 25.00 909.99 657.10 80.21 242.21 135.00 130.58 24.02 22.36 533.13 1,900.00 6,200.00 54.00 286.07 2,000.00 15.16 1,140.00 250.00 637.00 1,160.03 565.00 4,720.12 119.00 11.14 98.00 1,345.00 2,851.00 53.00 54.03 290.01 150.00 51.52 80.01 84.32 14.95 14.03 292.00 28.68 2,486.50 2,332.01 76.10 461.06 140.00 430.00 57.03 52.00 124.01 100.00
315.99 1,650.00 267.02 78.75 289.98 184.73 360.00 118.99 1,004.00 164.00 35.60 343.97 4,990.00 2,577.00 2,450.00 400.00 110.00 225.50 6,299.00 240.00 19.39 497.02 1,614.00 507.77 42.39 2,198.00 829.99 146.00 305.00 244.98 245.00 46.99 52.00 662.00 2,699.98 8,250.00 95.00 346.00 3,100.00 22.99 1,540.00 388.99 637.00 1,914.70 719.00 6,900.00 200.02 24.97 132.37 1,895.00 4,249.00 86.88 78.13 675.00 214.95 194.00 130.00 164.00 69.90 33.33 735.00 72.00 3,401.00 3,520.00 163.85 708.00 259.65 594.99 88.50 170.00 176.84 160.00
REGIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com
KRKA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S MERCATOR PETROL GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER DATALAB TEHNOLOGIJE TELEKOM SLOVENIJE HELIOS KD GROUP PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK SAVA AKTIVA NALOZBE PIVOVARNA LASKO
BANJALUČKA BURZA RSRS-O-C TLKM-R-A ZPTP-R-A BIRA-R-A KRIP-R-A EINP-R-A RSRS-O-B INVP-R-A HEDR-R-A
REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA BIRAC AD ZVORNIK ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD
SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHK1C FBIHKF FBIHKK FBIHKH FBIHKI FBIHKC FBIHKJ BIGFRK3
FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO
BEOGRADSKA BURZA NIIS KMBN AIKB AERO FITO MTLC ENHL SJPT A2012 IBAR A2014 A2013 EGMN TGAS APCA
NIS a.d. Novi Sad Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Metalac a.d. Gornji Milanovac Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2012K Ibar a.d. Raška Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Energomontaža a.d. Beograd Messer Tehnogas a.d. Beograd Autoprevoz a.d. Cacak
MAKEDONSKA BURZA GRNT RMDEN09 RMDEN10 KMB ALK TEL KOMU TPLF TKST STIL OHB ZAS MTUR RZLV
Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMUNA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE TEKSTIL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo OHRIDSKA BANKA OHRID ZAS SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (CRM) SKOPJE
Najniža 59,00 0,62 160,10 222,90 10,40 7,94 11,73 2,30 69,50 410,00 39,21 0,69 40,71 3,60 8,12
Najviša 60,49 0,63 165,00 225,00 10,60 8,25 12,00 2,30 70,00 410,05 42,00 0,69 42,50 3,80 8,30
Zadnja Prosječna Promjena Količina 60,00 0,63 162,00 225,00 10,59 8,25 12,00 2,30 70,00 410,05 42,00 0,69 42,00 3,80 8,30
Promet
valuta: EUR - euro 59,96 0,63 164,01 223,07 10,45 8,01 11,82 2,30 69,94 410,00 41,58 0,69 41,63 3,74 8,27
0,00 % 8513 0,16 % 239028 1,06 % 455 0,90 % 224 -1,94 % 4162 0,60 % 4141 0,00 % 2181 15,00 % 10800 -0,07 % 350 -2,37 % 32 1,20 % 220 -0,86 % 12823 -1,18 % 207 5,56 % 1531 0,00 % 534
Fabrika duh. Sarajevo +3,03% Aerodrom Nikola Tesla +1,74% Mercator +1,06% Petrol +0,9% Alkaloid +0,05%
510.420,81 150.214,77 74.625,50 49.967,50 43.478,20 33.154,60 25.776,39 24.840,00 24.478,61 13.120,60 9.147,10 8.887,68 8.618,79 5.723,20 4.418,56
valuta: BAM - konvertibilna marka 37,00 1,70 6,31 0,06 7,76 11,00 37,00 0,07 0,70
37,10 1,70 6,50 0,06 7,90 11,00 37,50 0,07 0,70
37,00 1,70 6,49 0,06 7,76 11,00 37,00 0,07 0,70
0,37 1,70 6,48 0,06 7,88 11,00 0,37 0,07 0,70
-0,13 % 222633 0,00 % 40000 -0,15 % 6034 5,45 % 420000 -3,00 % 2270 0,00 % 1565 -1,33 % 30486 1,52 % 148958 0,00 % 10000
82.452,65 68.000,00 39.077,46 24.109,86 17.895,20 17.215,00 11.292,77 9.881,23 7.000,00
valuta: BAM - konvertibilna marka 41,14 37,20 81,00 80,00 95,00 94,00 97,01 87,01 5,70
590,00 3.100,00 3.550,00 517,00 7.500,00 2.400,00 910,00 1.000,00 94,02 1.432,00 85,00 86,60 4.000,00 7.300,00 800,00
590,00 87,50 86,00 3.750,00 4.352,00 490,00 455,00 3.862,00 5.000,00 201,00 1.673,00 310,00 2.815,00 130,00
42,00 38,00 81,00 80,00 95,00 94,00 97,01 87,01 5,80
638,00 3.100,00 3.591,00 530,00 7.541,00 2.489,00 912,00 1.020,00 94,60 1.432,00 85,00 87,01 4.000,00 8.000,00 800,00
591,00 87,50 86,20 3.761,00 4.353,00 491,00 455,00 3.900,00 5.000,00 203,00 1.673,00 310,00 2.815,00 135,00
42,00 37,65 81,00 80,00 95,00 94,00 97,01 87,01 5,80
42,00 37,77 81,00 80,00 95,00 94,00 97,01 87,01 5,80
1,20 % 160110 1,21 % 120399 0,00 % 16775 0,00 % 16341 0,00 % 4461 0,00 % 4220 0,00 % 4080 0,00 % 3289 0,00 % 5235
6.724.404,14 4.546.923,35 1.358.775,00 1.307.280,00 423.795,00 396.680,00 395.800,80 286.175,89 30.353,00
valuta: RSD - srpski 621,00 3.100,00 3.578,00 526,00 7.500,00 2.406,00 910,00 1.014,00 94,23 1.432,00 85,00 86,67 4.000,00 7.833,00 800,00
611,86 3.100,00 3.577,81 524,42 7.500,04 2.406,21 910,47 1.013,90 94,32 1.432,00 85,00 86,67 4.000,00 7.833,48 800,00
7,07 % -3,09 % -0,86 % 1,74 % -0,56 % -3,37 % -0,11 % -0,59 % 0,06 % 0,00 % 0,99 % -1,42 % 0,00 % 1,23 % 0,00 %
56375 3715 3074 18914 1001 1210 2573 1580 13086 730 12200 11094 200 95 831
590,02 53,82 53,01 3.753,60 4.352,08 490,09 455,00 3.895,42 5.000,00 202,52 1.673,00 310,00 2.815,00 131,02
-0,11 % -0,46 % -0,01 % 0,10 % 0,05 % -0,10 % -0,44 % -0,14 % -20,51 % -0,28 % -1,53 % -2,82 % -0,18 % -0,74 %
5435 3.206.750,00 34854 1.875.946,85 23372 1.238.846,75 239 897.110,00 119 517.898,00 1005 492.540,00 772 351.260,00 83 323.320,00 51 255.000,00 825 167.075,00 85 142.205,00 87.420,00 282 30 84.450,00 640 83.850,00
Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.
Kom. banka Boegrad -3,09% Aerodrom Ljubljana -1,28% Sava -1,18% AK banka -0,86% Stil Kraljevo -0,28%
Naftna industrija Srbije
Gorenje
Trgovanje u Beogradu drugog je dana u tjednu obilježila dominacija dionice Naftne industrije Srbije, čija je cijena na krilima dobrih kvartalnih rezultata skočila više od sedam posto, na zadnjih zabilježenih 621 dinar. Promet ovom dionicom u utorak je na Beogradskoj burzi iznosio je 34,5 milijuna dinara, a cijena je u jednom trenutku bila i na razini od 638 dinara. Kompanija je početkom tjedna izvijestila o 9,8 milijardi dinara neto dobiti u prvom ovogodišnjem tromjesečju.
S prometom od 43.500 eura dionica velenjskog proizvođača bijele tehnike našla se na četvrtome mjestu popisa najlikvidnijih Ljubljanskih izdanja u utorak, no cijena joj je u odnosu na onu s početka tjedna umanjena gotovo dva posto i iznosila je 10,59 eura. Tijekom dana cijena dionice Gorenja kretala se u rasponu do 10,4 do 10,6 eura, a vlasnika je promijenilo 4162 dionica. Nakon minusa s početka tjedna, SBITOP indeks je zabilježio rast vrijednosti.
+7,07 -1,94
34.493.575,00 11.516.500,00 10.998.185,00 9.918.798,00 7.507.541,00 2.911.519,00 2.342.630,00 1.601.963,00 1.234.225,72 1.045.360,00 1.037.000,00 961.524,98 800.000,00 744.181,00 664.800,00
valuta: MKD - makedonski denar 590,02 87,50 86,17 3.753,60 4.352,08 490,09 455,00 3.895,42 5.000,00 202,52 1.673,00 310,00 2.815,00 131,02
REGIONAlNI INdEkSI BIRS -0,45% +0,36 % 1.103,30 Belex15 FIRS -0,12% 753,79 +0,49% 2.229,58 Belexline MBI10 -0,31% 1.405,91 +0,05% 2.582,36 SASX10 MONEX20 +0,15% 12,553.28 0,00% 1.022,17 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u utorak 17. svibnja 2011. 1.060,98 +0,33% SBITOP 764,68
EuROPSkI INdEkSI WIG20 +0,10% 2.840,73 +0,32% 5.905,95 dAX BuX -0,73% 22.979,54 -0,69% 7.305,68 CAC40 ATX -0,28% 2.745,60 +0,57% 3.967,91 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u -0,58% utorak 17. svibnja 2011. 1,613.57 FTSE100
AMERIčkI INdEkSI djIA -0,38% S&P500 -1,26% 12.548,37 1.331,61 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -2,57% ponedjeljak 16. svibnja 2011. 2.789,55
Izdavatelj
LJUBLJANSKA BURZA KRKG NF1N MELR PETG GRVG KBMR LKPG DATR TLSG HDOG KDHR PBGS SAVA ATPG PILR
+
Oznaka
Srijeda 18/5/2011
+
Powered by
business.hr
investor
OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova
22
Powered by
DIONIČKI
Ime fonda
+
Platinum Global Opportunity 14,0202
13,55
HPB WAV DJE
99,0622
12,78
VB CROBEX10
109,4171
10,72
68,2521
10,17
7,0302
9,63
43,5522
-14,27
KD Nova Europa
ST Global Equity
Vrijednost
Prom. %
3 mj. %
6mj. % 12 mj. (%)
PGP (%) Ove god. (%)
Imovina
Starost
Datum
DIOnIčkI fOnDOVI
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
PBZ I-Stock
Valuta
Ilirika Azijski tigar
51,6553
-12,91
FIMA Equity
75,3055
-12,36
NFD Aureus BRIC
26,0951
-8,95
KD Victoria
14,1561
-7,99
+ MJEŠOVITI
+
vrijednost promjena
udjela % 12 mj.
Allianz Portfolio
117,4519
8,36
Erste Balanced
126,5000
5,30
PBZ Global fond
109,1253
4,96
Raiffeisen Prestige
108,6000
4,46
HI-balanced
10,1024
2,37
ST Balanced
165,9396
-10,95
ICF Balanced
121,4853
-3,55
Agram Trust
68,5370
-3,33
ZB global
141,3700
-2,67
HPB Global
103,7863
-2,53
Prospectus JIE AC Rusija POBA ICO Equity FIMA Equity Raiffeisen hrvatske dionice A1 Raiffeisen Central Europe OTP indeksni Erste Adriatic Equity NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) HPB Dionički Capital Two OTP MERIDIAN 20 HPB Dynamic VB CROBEX10 Erste Total East PBZ Equity fond ST Global Equity Ilirika JIE HPB WAV DJE KD Prvi izbor HI-growth HPB Titan C-Zenit KD Victoria Ilirika Gold ZB euroaktiv ZB aktiv Raiffeisen Emerging Markets
kn € kn kn kn kn € kn € kn € kn kn € kn kn € kn kn € € kn € € kn kn € € kn €
59,7775 42,1809 5398,8100 75,3055 74,4600 88,1500 62,9500 44,5084 92,3300 115,0069 10,7495 91,5624 76,9118 93,8656 52,0841 109,4171 35,0400 86,7857 43,5522 158,9589 99,0622 12,6496 8,3849 71,3057 52,1982 14,1561 88,2314 107,1600 99,9400 55,6100
1,46 1,24 0,56 0,34 0,27 0,22 0,08 0,08 0,07 0,04 0,02 0,01 -0,08 -0,08 -0,16 -0,16 -0,20 -0,21 -0,30 -0,32 -0,40 -0,51 -0,52 -0,53 -0,53 -0,56 -0,58 -0,59 -0,59 -0,75
-9,20 -11,49 -5,08 -0,67 -5,59 -0,52 -7,43 -1,45 -3,58 -3,79 -3,36 -0,26 -2,09 0,44 4,05 -0,91 -0,85 -5,31 -4,78 -7,12 0,08 -5,55 -4,31 -5,19 -0,30 -2,91 -11,25 -2,43 -8,25 -6,71
0,93 -2,17 -1,26 2,59 12,85 14,88 5,69 22,57 11,67 -10,52 -2,43 11,02 12,25 10,98 6,27 25,90 13,77 9,15 -5,36 -3,66 8,91 1,18 2,84 2,36 9,46 8,41 -11,58 5,74 2,42 -1,31
-4,18 -6,71 -5,76 -12,36 0,98 3,93 -4,30 8,84 -1,00 -7,48 -2,59 0,21 5,09 6,35 1,07 10,72 2,82 1,72 -14,27 -5,77 12,78 5,73 0,27 -0,25 -5,71 -7,99 N/A 7,33 -0,89 -4,15
-11,32 -18,66 -14,95 -3,99 -10,42 -4,13 -7,33 -21,21 -1,42 5,68 3,36 -1,56 -6,22 -2,05 -12,91 7,05 -25,12 -2,46 -7,57 7,33 -0,25 2,89 -1,89 -8,48 -18,19 2,93 N/A 0,99 -0,01 -15,84
-3,83 -9,34 -2,83 -0,76 0,66 5,30 0,67 5,94 2,89 -6,06 -4,60 9,43 1,08 4,68 6,79 6,46 7,75 2,16 -6,35 -7,32 2,01 -2,67 -2,98 -2,13 4,22 1,11 -11,83 2,97 -3,89 -9,65
22,887 9,038 5,905 18,048 17,351 10,257 196,626 130,954 222,317 10,386 14,311 21,232 8,102 20,607 22,818 7,586 106,924 355,058 12,459 87,875 15,744 5,458 63,254 9,457 6,070 68,133 4,296 239,077 480,192 23,289
4,28 4,18 3,81 6,96 2,68 2,99 6,08 3,39 5,60 2,53 2,19 5,62 4,08 3,05 4,72 1,32 3,62 5,70 10,56 6,56 3,70 8,26 9,22 3,82 3,24 12,02 0,55 7,04 4,89 3,41
13.05.2011 13.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 13.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011
www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI ICF Balanced kn Erste Balanced € AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € PBZ Global fond kn Agram Trust kn Allianz Portfolio kn HPB Global kn Raiffeisen Prestige € Raiffeisen Balanced € Ilirika JIE Balanced € ST Balanced kn OTP uravnoteženi kn C-Premium kn € HI-balanced ZB global € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn KD Balanced kn
121,4853 126,5000 10,8467 109,1253 68,5370 117,4519 103,7863 108,6000 152,4700 148,1613 165,9396 114,8707 5,7495 10,1024 141,3700 79,0635 8,1031
0,54 0,17 0,13 0,07 0,07 0,02 0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,12 -0,16 -0,22 -0,31 -0,39 -0,89 -1,37
2,01 -0,33 -3,52 -2,02 -6,31 -0,12 -0,20 -1,53 -5,72 -3,09 -4,84 -0,93 -0,66 -2,17 -6,27 -5,40 -4,71
10,53 11,31 -1,76 9,37 2,98 5,33 6,10 0,95 0,68 0,28 -2,35 9,11 6,52 3,28 1,08 -4,39 1,01
-3,55 5,30 -1,88 4,96 -3,33 8,36 -2,53 4,46 -1,15 0,97 -10,95 1,28 -1,94 2,37 -2,67 -1,93 -2,00
2,48 0,23 3,78 5,43 -1,92 8,32 0,66 7,20 4,96 7,69 6,25 2,59 -12,12 0,11 3,57 -4,74 -3,87
7,42 3,54 -3,55 4,48 -1,99 1,97 6,09 0,21 -1,76 -2,34 -2,81 6,75 2,80 -1,48 -4,21 -6,84 -3,22
16,280 103,762 14,244 303,400 15,500 8,060 93,267 200,410 294,033 41,695 10,784 39,215 12,270 70,106 699,941 13,451 6,910
9,04 10,33 2,20 9,68 2,85 2,01 5,62 1,19 8,72 5,31 8,35 5,42 4,29 9,22 9,87 4,83 5,33
16.05.2011 16.05.2011 13.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011
€ € € € € kn € €
129,3163 11,7874 132,0110 134,7200 178,3200 166,6814 161,2300 126,8644
0,11 0,09 0,08 0,07 0,06 0,03 -0,02 -0,09
2,55 3,24 1,42 3,06 1,21 2,43 1,37 -1,24
4,03 4,02 1,91 3,23 2,52 3,39 1,26 0,10
5,79 5,76 4,25 6,79 5,37 8,04 1,70 0,79
4,68 1,80 4,55 4,61 6,66 8,10 4,96 4,49
3,84 3,67 1,89 3,38 2,22 2,93 1,33 -0,01
25,327 8,239 200,651 601,267 541,933 72,297 175,786 18,208
5,62 9,22 8,19 7,96 8,98 6,56 9,87 5,42
16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011
kn kn kn € € kn kn kn kn kn € € kn kn kn kn $ kn
139,9600 164,4394 133,6119 140,9324 127,0225 136,7446 133,5649 123,9609 118,4910 11,4643 10,7975 106,8900 100,7521 146,6900 140,3935 109,5810 125,1821 103,2497
0,04 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,10
0,62 0,69 0,55 0,48 0,58 0,69 0,64 0,83 0,72 0,82 0,66 0,96 0,77 0,73 0,88 0,64 0,21 0,93
1,35 1,30 1,07 0,90 1,12 1,36 1,32 1,53 1,52 1,46 1,40 1,51 N/A 1,59 1,56 1,29 0,53 0,92
3,10 2,43 2,31 1,98 2,94 3,00 2,92 2,81 3,22 3,12 3,11 3,35 N/A 3,40 2,81 2,86 1,36 2,52
4,32 4,71 6,19 3,22 4,29 4,34 5,29 4,06 4,93 5,32 4,01 4,13 N/A 4,77 4,54 4,65 3,75 1,80
0,92 1,02 0,80 0,69 0,86 0,98 0,99 1,23 1,13 1,16 1,04 1,23 0,76 1,19 1,26 0,94 0,44 0,68
801,499 2434,278 1228,415 121,104 426,295 36,715 299,052 191,672 206,781 157,206 25,504 200,070 4,026 1372,186 114,558 170,772 38,763 7,466
7,96 10,82 12,13 10,82 8,82 7,37 5,62 5,40 3,53 2,64 1,95 1,65 0,31 8,22 7,64 2,01 6,09 1,80
16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011 16.05.2011
+
ObVeznIčkI fOnDOVI
OBVEZNIČKI
+
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
Capital One
166,6814
8,04
Erste Bond
134,7200
6,79
HPB Obveznički
129,3163
5,79
HI-conservative
11,7874
5,76
Raiffeisen Bonds
178,3200
5,37
OTP euro obveznički 126,8644
0,79
ZB bond
161,2300
1,70
PBZ Bond fond
132,0110
4,25
Raiffeisen Bonds
178,3200
5,37
HI-conservative
11,7874
5,76
HPB Obveznički HI-conservative PBZ Bond fond Erste Bond Raiffeisen Bonds Capital One ZB bond OTP euro obveznički
nOVčanI fOnDOVI Erste Money ZB plus PBZ Novčani fond ZB europlus PBZ Euro Novčani ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen Cash HI-cash Allianz Cash PBZ Dollar fond Platinum Cash
+
OGLAS
Crobex se noktima drži za 2200 bodova Drugi ovotjedni trgovinski dan na Zagrebačkoj burzi obojio je indeks crvenom bojom. Crobex je pao 0,3 posto, na 2205,21 bod, dok je Crobex 10 pao 0,29 posto, na 1128,5 bodova. Redovan promet dionicama bio je samo nešto veći nego u ponedjeljak i iznosio je samo 14,9 milijuna kuna. Pritom na umu treba imati da je pola tog iznosa potrošeno na dionice HT-a. Najveći domaćim telekom pao je gotovo jedan posto, na 258 kuna, koliko mu je iznosio i dnevni minimum. "Kao i proteklih dana,
na domaćem tržištu vlada stagnacija bez jasnih smjernica", rekla je za Hinu Danijela Sporiš, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom društvu Credos.
kSST i dalje pada
Dionica Kaštelanskih staklenika i u utorak je zabilježila nešto snažniji pad. Dan prije pala je nešto više od 10 posto, a u utorak se spustila na cijenu od 2552,01 kunu, što je najniža razina od kraja siječnja ove godine. Promet je u utorak bio nešto niži i trgovalo je sa 57 di-
onica ukupne vrijednosti 147.960 kuna. Riječ je o tvrtki čiji je pokušaj privatizacije prije nekoliko dana neslavno završio.
Ericsson NT na 1618 kn
Izdanje Dom holdinga ovaj se tjedan počelo oporavljati od nešto lošijeg kraja prošlog tjedna. Dionica je zahvaljujući rastu od utorka zabilježila drugu najvišu cijenu u posljednjih godinu dana. Trgovalo se sa 8436 dionica ukupne vrijednosti 646.093 kuna. Zahvaljujući nešto snažnijem rastu, Dom holding se prilično odmakao od cjenov-
snimio saša ćetković
NoVo kLIZANJE Crobexi su u utorak pali oko 0,3 posto, a gotovo sva najlikvidnija izdanja završila su u crvenom - među gubitnicama bila je i dionica Luke Rijeke
DENIS VUkoREPA, predsjednik Uprave Luke Rijeka, čija je dionica u utorak uz solidan promet pala više od jedan posto
ne razine od 70 kuna. Nešto veći promet nego inače ostvaren je dionicama Luke Rijeka. Na tu je luku potrošeno 757.000 kuna, pri čemu je dionica pala više od jedan posto. Zadnja cijena Luke Rijeka iznosila je 181 kunu, dok joj se dnevni minimum spuštao i do 177 kuna. Drugu najlikvidniju po-
Nikola Sučec
BRoJkE
REGIJA
NIS povukao Belex 15 u plus Trgovanje u Beogradu drugog je dana u tjednu obilježila dominacija dionice Naftne industrije Srbije, čija je cijena na krilima dobrih kvartalnih rezultata skočila više od sedam posto, na zadnjih zabilježenih 621 dinar. Indeks BELEX
ziciju zauzeo je Ericsson Nikola Tesla, čija je dionica pala 0,4 posto, na 1618 kuna. Na tu je dionicu potrošeno gotovo milijun kuna. Samo blagi rast ostvarila je dionica Zagrebačke banke, koja je završila na petoj najlikvidnijoj poziciji sa 453.000 kuna prometa.
15 rastao je 0,49 posto, na 753,79 bodova, dok je BELEXLINE zabilježio blagi rast od 0,05 posto. Promet tom dionicom u utorak je na Beogradskoj burzi iznosio je 34,5 milijuna dinara, dok je cijena u jednom tre-
nutku bila i na razini od 638 dinara. Kompanija je početkom tjedna izvijestila o 9,8 milijardi dinara neto dobiti u prvom ovogodišnjem tromjesečju, dok je gubitak Naftne industrije Srbije u usporedivom lanjskom razdoblju bio na razini od 4,5 milijardi
dinara. Cijena Krke zadržala se na 60 eura uz promet od 510.4000 eura, koji je bio itekako dovoljan za prvo mjesto na popisu najlikvidnijih u Ljubljani. Indeks Ljubljanske burze također je rastao, i to 0,36 posto, na 764,68 bodova. B.St.
0,45 0,31 posto pao je Banjalučki BIRS
posto pao je makedonski MBI 10
Žarulje od 100 W su prošlost, dolaze leD iste jačine arhiva business.hr
eNeRGeTSKi su učinkovite, ali znatno skuplje za proizvodnju
DObiTNici DANA (ZSE) Finvest Corp +20% ZIF Breza +17,54% Industrogradnja +8% Varteks +6,25% Božjakovina +4,15% 20 Raste
Dva najveća proizvođača rasvjetnih proizvoda na nedavnom sajmu u SAD-u predstavila su LED žarulje dovoljno jake da zamijene klasične žarulje od 100 W, a u prodaju će krenuti sljedeće godine, kada na snagu stupi zabrana korištenja starih
žarulja. Ipak, cijena LED žarulja iznosit će čak 50 dolara pa postoji vjerojatnost da će kupci nagomilati zalihe starih žarulja prije zabrane. Kako bi potaknuo energetsku učinkovitost, američki Kongres je 2007. donio zakon kojim žarulje od 100
GUbiTNici DANA (ZSE) Croatia airlines -37,5% Žitnjak -12,59% Imperial hotelijerstvo -10,86% Zvečevo -10,84% Karlovačka banka -7,54%
iNDeKSi CROX Mirex
11 Nema promjene
41 Pada
Vrijed. 1,272,61 162,16
Prom. 0,62% 0,07%
Sirova nafta 97,37 Prirodni plin 4,25 Zlato 1,489,17 Srebro 33,54 Goveda 112,00 Kava 299,04
1,62% 3,54% 0,37% 5,17% 0,00% 1,19%
W moraju ispuniti određene uvjete vezane uz učinkovitost. Budući da do toga nije došlo, zabranit će se njihova proizvodnja i uvoz. Isto će se pravilo primijeniti i u Europskoj uniji, a od 2014. vrijedit će i za žarulje od 40 W. I. B.
www.business.hr
DebiTNe POKlON KARTice
UKRATKO...
Svatko od nas je u životu primao plaću, ali što kažete na plaću u obliku kartice? Američki farmaceutski div Rite Sid odlučio je svojim zaposlenicima, a njih je 91.000, ponuditi mogućnost da plaću prime putem debitne poklon kartice. Kako navode iz tvrtke, to je izvrsna ideja jer postoje zaposlenici koji nemaju bankovne
račune, a na ovaj način izbjegavaju i plaćanje novčanih naknada. Zaposlenici će karticu dobiti u srpnju, a mogu je koristiti u Rite Sid ljekarnama ili bez naknade podizati novac na jednom od 37.000 bankomata. Kartice će financirati Green Dot, kalifornijska tvrtka koja posluje debitnim poklon karticama. I. B.
arhiva business.hr
Farmaceutska kompanija isplaćuje plaću karticama
MOGU je iskoristiti u ljekarnama ili novac podići na bankomatu
TePcO PRizNAO KATASTROfU
arhiva business.hr
Jezgra reaktora u Fukushimi rastalila se već dan nakon potresa
JezGRA reaktora broj 1 počela se taliti 11. ožujka oko 19.50 sati po lokalnom vremenu
U japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima jezgra reaktora broj 1 rastalila se već 16 sati nakon razornog potresa koji je 11. ožujka pogodio sjeveroistok Japana. Tokyo Electric Power (TEPCO), vlasnik nuklearne elektrane koja se još uvijek bori s visokom radijacijom, u nedjelju je priznao da se nuklearno gorivo u reaktoru broj 1 počelo taliti 11. ožujka oko 19.50 sati po lokalnom vremenu te da je do taljenja jezgre došlo 12. ožujka oko 6.50 sati
po lokalnom vremenu. Tepco tvrdi da podatke o nuklearnoj katastrofi nisu mogli objaviti ranije zato što podatke nisu mogli početi prikupljati prije početka svibnja. No, neki su stručnjaci kritizirali izjave pa je profesor nuklearne sigurnosti na sveučilištu u Kyotu Hiroaki Koide za Mainichi Daily News izjavio kako je Tepco mogao pretpostaviti da će nemogućnost hlađenja reaktora dovesti do taljenja jezge. N. R.
Hoće li se i danas više od polovice prometa na ZSE-u ostvariti dionicom HT-a, pratite na...
Krio dijete Bivši guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger priznao je da je prije deset godina dobio dijete sa svojom kućnom pomoćnicom, što je priznao svojoj supruzi Mariji Shriver nakon odstupanja s dužnosti. Pozvao vođe Suosnivač Microsofta i jedan od najvećih filantropa na svijetu Bill Gates na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije pozvao je svjetske vođe da cijepljenje odrede svojim prioritetom kako bi se do 2020. od smrti 'spasilo 10 milijuna ljudi'. Narušen ugled Poraz na lokalnim izborima narušio je talijanskom premijeru Siviju Berlusconiju imidž nepobjediva političara, a prvi put u 14 godina njegov je blok desnoga centra u drugom krugu glasanja.
www.business.hr