Business.hr broj 879 by Business.hr

DANAS U PRILOGU

business plus Hakeri uzvraćaju udarac ❘ Beatlesi i Elvis Presley zavadili glazbenike i diskografe ❘ Dobar posao u Maroku za osječki OLT i MIO ❘ Vjenčanje će Britaniju 'koštati' šest milijardi £

KUDA PLOVI OVAJ BRODIĆ 12

Mala brodogradnja oporavlja se od Šukerova udara Industrija koja je bez ikakvih subvencija rasla prije recesije ipak se počinje opo oporavljati od nelogičnih poteza države, ali sa 1600 zaposlenih spala je na 900

petak/subota 29 i 30/4/2011

broj 879 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

FANTASYLAND S ELEMENTIMA HORORA 6-7 Investitori u zabavni i rekreativni park u Samoboru 20 mjeseci čekaju jedan potpis za dovršetak projekta vrijednog 200 milijuna eura

Ulagači u Šmidhen

mogli bi izgubiti 60-ak mil. kuna IZVUKLA IH AKVIZICIJA

Combis spasio HT od većeg pada Najjači domaći telekom operater zabilježio je u prvom kvartalu 2,5-postotni pad prihoda, na 1,894 milijarde kune, te EBITDA za daljnjih 6,4 posto, a da nije Combisa, koji je pripojio prošle godine, pad bi iznosio čak šest posto

info&stav 2-3

business.hr Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Rovinj najproduktivniji Zaposleni kod poduzetnika grada Rovinja prvi su po produktivnosti rada, mjereno veličinom ostvarene bruto dobiti po zaposlenom, od ukupno 556 gradova i općina Hrvatske. U razdoblju siječanj - rujan 2010. po jednom zaposlenom radniku ondje je ostvareno 139.507 kuna bruto dobiti, što je čak 658,8 posto više od prosječne produktivnosti svih poduzetnika (18.385 kn).

Sumrak varaždinskog obrtništva Stanje u obrtništvu Varaždinske županije nije se promijenilo u odnosu na prošlu godinu, kada je 94 obrtnika bilo prisiljeno staviti ključ u bravu, istaknuto je na obrtničkom forumu te županije. U prva tri mjeseca ove godine zatvorena su još 22 obrta. Trenutačno su registrirana 2922, a činjenica da su pali na manje od 3000 obrta vraća ih 15 godina unatrag.

kako Do VEĆEG IZVoZa I noVIH tRŽIŠta

Vlada sve nade položila u kl Usvajanjem Strategije razvoja klastera u razdoblju od 2011. do 2020. godine Vlada očekuje da će uspjeti zajedno s HGK-om i HUPom dalje razvijati klastere i klastersko organiziranje kao alat za jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, pogotovo u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, poručio je ministar gospodarstva Đuro Popijač uvodno obrazlažući ciljeve i sadržaj strategije. Ministar Popijač podsjetio je da je u posljednjih pet godina Ministarstvo gospodarstva sa 27 milijuna kuna sufinanciralo 46 klasterskih inicijativa.

Udružene 504 tvrtke

U tih 46 klastera ukupno su udružene 504 tvrtke s 25.043 radnika. Klasteri su osnovani u drvnoj industriji, industriji kože i tek-

stila, tiskarskoj industriji, graditeljstvu, ICT, turizmu i ugostiteljstvu, brodogradnji, proizvodnji medicinske opreme, proizvodnji komunalne opreme, prehrambenoj i metalurškoj industriji. Osnovano je i šest izvoznih klastera - voda, mala brodogradnja, tekstil-odjeća, ICT rješenja, drvo-namještaj i marikultura-hrvatska riba. Izvozni klasteri usmjereni su na poboljšanje izvoznog učinka malih i srednjih poduzetnika. I u Strategiji do 2020. godine jedan od glavnih ciljeva ostalo je povećanje izvoza i omogućavanje pristupa novim tržištima, ali i transfer i uvođenje novih tehnologija, poboljšanje okvirnih uvjeta za inovacije, povezivanje raznih komplementarnih sektora i posredničkih organizacija te uvođenje i poboljšanje normi kvalitete i

procesa u klasterima i članovima klastera. Jedan od važnijih ciljeva je i efikasnije korištenje europskih fondova namijenjenih razvoju klastera, zaključio je Popijač Vlada je jučer u saborsku proceduru uputila i prijedlog zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije.

Premijerka Kosor rekla je da se predloženim zakonom oživotvoruje prošlogodišnja promjena Ustava kojom je definirano nezastarijevanje pretvorbeno-privatizacijskih i ratno-profiterskih kaznenih djela.

katalog kaznenih djela

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković pojasnio je

SLUČaJ MERCatoR: kaD LaŠkoM PREDLaŽE DokaPItaLIZaCIJU

Dušan Zorko: Pivovarni Laško prijeti propast Nakon što je Dušan Zorko, direktor Pivovarne Laško, u ljubljanskom Delu izjavio da će ta grupacija propasti ako Vrhovni sud ne poništi odluku državnog regulatora za tržišno natjecanje, koji je skupini ograničio slobodno raspolaganje dionicama Mercatora, stigao je prijedlog rješenja državnog fonda KAD. Taj je fond predložio

Upravi Pivovarne Laško održavanje izvanredne skupštine na kojoj bi se odlučivalo o njezinoj dokapitalizaciji i promjeni statuta. KAD dioničarima predlaže da daju odobrenje da se u roku od pet godina temeljni kapital grupacije PL poveća za 50 posto izdavanjem novih dionica. To bi, po trenutačnoj vrijednosti Pivovarne Laško, značilo privlačenje 18 miliju-

na eura novoga kapitala. KAD, koji je vlasnik 7,06 posto temeljnog kapitala PL-a, upozorava na to da se prezadužena grupa, kojoj sredinom godine dolazi na naplatu većina od 450 milijuna kredita, nalazi u vrlo ozbiljnom financijskom položaju. Stoga je potvrdio da je proporcionalno svojem vlasničkom udjelu u skupini spreman sudjelovati u

dokapitalizaciji PL-a, naglasivši da ni planirana prodaja 23,34 posto dionica Mercatora te drugih nestrateških investicija ne bi Pivovarnu Laško mogla izvući iz sadašnje teške financijske situacije zbog vrlo nepovoljna odnosa financijskog duga i kapitala. Delo navodi kako, po ocjenama Uprave PL-a, odluka regulatora nije stvarno

››

biser dana Nitko mi nema pravo oduzeti mogućnost da mu opalim vrtitnjak. Srest ćemo se prije ili kasnije u Esplanadi. Ovo nije fizička prijetnja, ali priuštit ću si da se zagrcne od zalogaja kad me vidi Zdravko MaMić, Dinamov izvršni predsjednik, o kolumnistu Jutarnjeg lista Davoru Butkoviću

brojka

103

milijuna kuna najmanje je ukradeno na lažnom otkupu PET ambalaže, za koji u najnovijoj istrazi Uskok tereti bivšeg direktora Fonda za zaštitu okoliša Vinka Mladinea s još četvero osumnjičenih

uvodnik

lastere Optički mit nad Hrvatskom da se tako definira katalog kaznenih djela počinjenih tijekom Domovinskog rata i mirne reintegracije za koja se kazneni progon može poduzeti i nakon istjeka rokova zastare, a koja su bila definirana u različitim zakonima koji su bili na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela. Primjerice, člankom 3. propisano je petnaest kaznenih djela iz Krivičnog zakona (od nesavjesnog poslovanja preko nedopuštene trgovine i utaje poreza do primanja i davanja mita), a člankom 5. još osamnaest takvih kaznenih djela iz Kaznenog zakona (od prijevare do primanja mita). Zoran Daskalović

utemeljena i da iza nje vjerojatno stoje sindikati zaposlenika u trgovini te sadašnja Uprava Mercatora, koja ne želi spajanje s hrvatskim konkurentom pa su apelirali na premijera Boruta Pahora u vezi s Mercatorom. Pahor je u četvrtak izjavio da ni on osobno ni njegovi ministri nisu utjecali na odluku vladina ureda za tržišno natjecanje koji je blokirao prodaju dionica Mercatora u vlasništvu PL-a, kao ni na odluke drugih suvlasnika Mercatora. B.hr

Dražen Tomić drazen.tomic@business.hr

dok se telekom operateri međusobno optužuju tko i kako radi "dumping" cijena na javnim natječajima, te kako srušiti natječaje ili odigrati prema unaprijed dogovorenim, odnosno namještenim kriterijima, rezultati najjačega domaćeg telekoma pokazuju kako situacija u ovoj inače vrlo propulzivnoj branši nije nimalo imuna na krizu. Čak je i moćnom HT-u pala ama baš svaka profitna marža (EBITDA, EBIT i neto dobit), uz nastavak pada prihoda i drugih ključnih pokazatelja, no i dalje kompanija za sve svoje ulagače, a njih je među malim dioničarima i dalje mnogo, pokazuje žilavost i borbu na liberaliziranom tržištu. Pritom ne treba zaboraviti ni neukinuti krizni porez od šest posto na razgovore i SMS u mobilnoj telefoniji, koji je dodatni uteg oko vrata mobilnim operaterima. NekIma se pak ta liberalizacija neće posve svidjeti, no mora se priznati da HAKOM kao regulator mora balansirati i održavati koliko-toliko realnu tržišnu utakmicu. Radi li to uspješno ili ne radi, neka to govore akteri, no pogled sa strane kaže da je trži-

fotolia

Đuro PoPijač, ministar gospodarstva, kaže da će i dalje surađivati s Hgk-om i HUP-om na klasterskom organiziranju snimio s. ćetković

››

U ekonomiji koja se temelji na stalnom rastu profita i drugih pokazatelja jasno je što mora i smije nadvladati. Tko nije za takvo nešto, možda ipak zagovara dogovornu ekonomiju i socijalizam, a ne teži 'prokletstvu kvartalne ekonomije'

šte dinamično iako je i dalje skuplje od nekih nama usporedivih zemalja. Tome sigurno nije kriv samo HT, kako bi neki željeli posvjedočiti, nego tržište samostalno kreira cijene i nudi razinu usluga na vrlo visokoj razini. Kada izađu rezultati HTovih konkurenata, bit će ih zanimljivo uspoređivati, no i dalje stoji da je najjača domaća telekom tema ulaganje u optičku infrastrukturu. Ako upitate dioničare, oni će zasigurno reći da im je vr-

lo važna dividenda, da ju žele i da su zadovoljni, jer će je biti i ove i sljedeće godine, a 2012. možda bude i veća od očekivane. Upravo zbog toga HT ne smije optičku infrastrukturu davati po cijenama nižim od tržišnih, dakle kada se u obzir uzmu ulaganje, amortizacija i svi drugi manje-više skrivenoprikriveni troškovi jer se tako krše prava dioničara. Dogovor treba prepustiti dirigentskoj palici HAKOM-a i s jedne strane HT-

u i s druge ostalim operaterima, no u ekonomiji koja se temelji na stalnom rastu profita i drugih pokazatelja jasno je što mora i smije nadvladati. Tko nije za takvo nešto, možda ipak zagovara dogovornu ekonomiju i socijalizam, a ne teži "prokletstvu kvartalne ekonomije" i matematičkoj prizmi stalnoga kontinuiranog rasta na ne tako beskonačnom tržištu. I, naposljetku, optika bez sadržaja nema nikakvog smisla!

tema 4-5

IZVUKLA IH AKVIZICIJA Najjači domaći telekom na 1,894 milijarde kune, te EBITDA za daljnjih 6,4

Combis spa

od većeg Poslovni rezultati HT-a pokazuju pad svih ključnih pokazatelja, od prihoda, neto dobiti, do profitnih marži, no to su i dalje vrlo dobri rezultati s obzirom na krizu i stanje u domaćem gospodarstvu, slažu se analitičari i poznavatelji telekomunikacijskog tržišta iako su nešto ispod njihovih očekivanja

IVICA MUdrInIć, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a Snimio hrvoje knez

Najjači domaći telekom operater, Hrvatski Telekom, u prvom kvartalu ove godine zabilježio je pad prihoda za 2,5 posto, na 1,894 milijarde kune, te pad dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) za daljnjih 6,4 posto uz pad profitne marže sa 42,2 posto na 40,5 posto na kraju prva tri ovogodišnja mjeseca. Kako je HT tijekom drugog kvartala prošle godine pripojio Combis, radi usporedbe treba uzeti u obzir ukupne prihode bez njegova doprinosa, pri čemu je pad mnogo veći i iznosi čak šest posto. Neto dobit HT-a pala je dodatnih 8,5 posto i zaustavila se na 351 milijun kuna. Marža neto dobiti također je pala u prvom ovogodišnjem kvartalu, na 18,5 posto. Dobit iz redovnog poslovanja (EBIT) smanjena je 10,9 posto, na 432 milijuna kuna, a pritom je EBIT

m operater zabilježio je u prva tri mjeseca pad prihoda od 2,5%, 4%, a da nije Combisa, koji je pripojio lani, pad bi iznosio čak 6%

asio HT 4

milijarde kuna iznos je gotovine u bilanci HT-a, odnosno 49 kuna po dionici

marža pretrpjela najveći pad od 2,1 postotni bod u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na 22,8 posto. Analitičar Jindrich Svatek iz Raiffeisen Centrobanka smatra da su rezultati za prvi kvartal ispod očekivanja, a kao pozitivno ističe rast prihoda u segmentu internetskih usluga za 8,9 posto unatoč padu prosječne potrošnje po korisniku. I on ističe kako su pale profitne marže, ali i da će zbog svega reakcija tržišta na poslovne rezultate HT-a u prvom kvartalu ove godine biti negativna.

Kupnja na Kosovu

Svatek napominje kako bi se u drugoj polovini ove godine na poslovanje HT-a trebala pozitivno odraziti dobra turistička sezona, kao i oporavak domaćega gospodarstva. Uz to, snažan pozitivan utjecaj mogla bi biti i akvizicija najjačeg kosovskog telekoma, kao i činjenica da je gotovina u bilanci dosegnula gotovo četiri milijarde kuna ili 49 kuna po dionici, što sljedeće godine može donijeti i višu dividendu.

foto finance

1,2

VeorInKA SUtedJA, analitičarka erste grupe, očekuje da će Ht na godišnjoj razini ostvariti stabilnost prihoda, uz moguću veću eBItdA u odnosu na prethodnu godinu, i da je što se tiče preporuke za dionicu ona i dalje 'zadržati'

posto bila je stopa odljeva korisnika HT-a u prva tri mjeseca ove godine, što je manje u odnosu na 2,4 posto na kraju prvog tromjesečja 2010.

Analitičarka Veronika Sutedja iz Erste grupe slaže se kako je pad svih ključnih pokazatelja veći od njihovih očekivanja te smatra da je trenutačna ciljana cijena dionice na razini od 290 kuna. I ona očekuje da će HT na godišnjoj razini ostvariti stabilnost prihoda, uz moguću veću EBITDA u odnosu na prethodnu godinu, a što se tiče preporuke za dionicu, ona je u Erste grupi i dalje "zadržati".

Manje minuta

Znakovito je da je HT i dalje, kako je uostalom bilo i očekivano, nastavio smanjivati kapitalna ulaganja iako to poslovni rezultati ne govore zbog činjenice da je riječ o novom načinu obračuna kapitalnih ulaganja. Zbog spajanja HT-a i T-Mobilea Hrvatska te zahvaljujući nastojanjima da se maksimalno iskoristi unutarnji sinergijski potencijal između područja poslovanja nepokretnih i pokretnih komunikacija, promijenjen je vremenski raspored nekoliko glavnih projekata ili su odgođeni u 2010. godini. K tome, pro-

Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

JIndrICH SVAteK, analitičar raiffeisen Centrobanka, napominje kako bi u drugoj polovini ove godine na poslovanje Hta trebala pozitivno utjecati dobra turistička sezona, kao i oporavak domaćega gospodarstva

g pada BroJKe

business.hr

arhiva business.hr

mjena tretmana korisničke opreme (CPE) iz OPEX-a u CAPEX od rujna 2010. također je rezultirala povećanjem u odnosu na prvi kvartal 2010. godine. Kako je HT razdvojio poslovanje na segment poslovnih i privatnih korisnika, bez obzira na koji se način oni spajaju - mobilno ili fiksno, podaci i nisu tako jednostavno usporedivi s prošlogodišnjima kada je postojao T-Com i T-Mobile. Tako je u segmentu privatnih korisnika ostvaren pad prihoda od 5,1 posto, a segment poslovnih korisnika rastao je jedan posto. U segmentu privatnih korisnika HT je ostvario 1,069 milijardi kuna prihoda uz EBITDA od 659 milijuna kuna, a poslovni su korisnici donijeli 824 milijuna kuna i EBITDA od 493 milijuna kuna. HT je u mobilnom segmentu zabilježio rast broja korisnika za 7,4 posto, na samo nešto više od 3 milijuna, s rastom u oba segmenta - i poslovnih i privatnih korisnika - i time povećao tržišni udjel na 46,7 posto. Ukupno se po korisniku troši manje minuta u mo-

bilnoj telefoniji, i to 0,8 posto, a smanjena je i prosječna potrošnja po korisniku ako se izuzmu govorne usluge, i to za sedam posto, na 19 kuna. Zanimljivo je da je HT smanjio stopu odljeva korisnika sa 2,4 posto u prva tri mjeseca 2010. na 1,2 posto na kraju prvog ovogodišnjeg kvartala.

na valu interneta

U fiksnoj telefoniji HT je povećao broj korisnika ADSL-a, koji je uz rast od 11,9 posto dosegnuo 642 tisuće, a broj korisnika internetske televizije MAXtv povećan je 23,4 posto. Međutim, prosječna potrošnja po ADSL liniji pala je 7,9 posto, na 119 kuna, dok je prosječna potrošnja govornih usluga u fiksnom pristupu pala 8,3 posto, na 121 kunu po pretplatniku odnosno liniji. U prvom je tromjesečju hrvatsko gospodarstvo i dalje bilo pod utjecajem recesije, uz rastuću nezaposlenost i pad raspoloživog dohotka. Očekivani oporavak tek bi trebao slijediti, ističe predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HTa Ivica Mudrinić, te dodaje

da su se kao rezultat navedenog prihodi smanjili za 2,5 posto unatoč doprinosu rastućih prihoda od IP-a i prošlogodišnjoj akviziciji Combisa. "Unatoč nepovoljnom okruženju u kojem poslujemo, zadržali smo vodeći položaj u svim segmentima i dodatno povećali bazu pretplatnika u pokretnoj telefoniji. Vjerujemo da će navedeno donijeti pozitivne rezultate kada se poboljša stanje u gospodarstvu", objašnjava Mudrinić. Prema njegovim procjenama, uspješnost turističke sezone i očekivani rast nacionalnoga gospodarstva znatno će utjecati na poslovne rezultate tvrtke. "Međutim, postojeće regulatorno okruženje i trošarina koja je nametnuta sektoru telekomunikacija i dalje će kočiti naša ulaganja u modernu komunikacijsku infrastrukturu koja bi, vjerujemo, pozitivno utjecala na razvoj hrvatskoga gospodarstva", zaključio je Mudrinić ponovno se obrušavajući na HAKOM i njegove odluke. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

tema 6-7

FANTASYLAND S ELEMENTIMA HORORA Investitori u zab mjeseci čekaju jedan potpis za dovršetak projekta vrijednog 20

Ulagači u Šmidhen mo još godinu dana i 60-a Ako do početka srpnja država ne prihvati parcelacijski elaborat, tvrtka Fantazija, koja je u projekt dosad uložila 25 milijuna kuna, izgubit će vrijeme i novac, ali i partnere - ruski državni investicijski fond, koji čeka da se riješe hrvatske birokratske zavrzlame Punih 20 mjeseci, od lipnja 2009. godine, čeka se jedan potpis koji bi omogućio dovršetak projekta vrijednog 200 milijuna eura. Zvuči pojednostavnjeno da bi jedan potpis mogao biti jezičac na vagi koji projekt može pokrenuti ili potopiti, ali u slučaju samoborskoga Fantasylanda, velikog zabavnog i rekreativnog parka na prostorima nekadašnjeg Šmidhena, upravo je taj potpis presudan. Naime, tvrtka

Fantazija, kao nositelj projekta, kupila je dio zemljišta u privatnom vlasništvu, a na ostatak koncesiju daje država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), koji je u međuvremenu uklopljen u novu agenciju AUDIO. I upravo je na toj adresi nastao problem. Naime, HFP mora prihvatiti parcelacijski elaborat koji je samo prvi u nizu koraka koje Fantazija mora napraviti da bi složen i skup projekt zaži-

NA KOGA JE MISLIO?

Ne znaju jesu li u Miloševićevu planu Glavni u Vladi za ulaganja Domagoj Ivan Milošević nedavno je na razgovoru u HUP-u kazao da će uskoro imati sastanak s predstavnicima zabavnog parka. No, u Fantaziji ne znaju je li Milošević mislio na njihov projekt. "Mi smo ga kao potpredsjednika Vlade upoznali s našim projektom jer je investicijski va-

žan (200 milijuna eura), komplementaran sa strategijom Republike Hrvatske glede razvoja turizma, a i u katalogu je investicija od nacionalnog značaja, regionalno je jedinstven i stavlja nas na turističku mapu Europe na posve nov način, ali ne znamo je li nas imao na umu", poručili su iz Fantazije.

SLAvEN ČOLAK, jedan je od suvlasnika Fantazije, u našem je listu 2009. javno prozvao Vedrana Duvnjaka Snimio S. ĆetkoviĆ

vEDRAN DuvNJAK, koji je tada bio na čelu HFP-a, sredinom ožujka bio je na sastanku u Vladi s predstavnicima Samobora i tvrtke Fantazija Snimio darko mariĆ

vio. To je osnova za sva ostala postupanja i preduvjet da se konačno, u Fantaziji se nadaju već ove godine, počne s radovima. "Dosad je u projekt koji stoji uloženo oko 25 milijuna eura, a prava ulaganja još nisu počela. Ovo je tek pripremna faza", objašnjava Ivica Mamić, direktor agencije IM&C, koja u ime tvrtke Fantazija komunicira s javnošću. Slaven Čolak, jedan je od suvlasnika, u javnosti ne istupa otkako je u veljači 2009. u našem listu jav-

no prozvao Vedrana Duvnjaka.

Čobankovićev rok

Tako su prošli mjeseci i Fantazija je sada u prilično nezgodnom položaju. Naime, ako se do početka srpnja stvari ne pokrenu s mrtve točke, bit će izgubljena još jedna godina, što će Fantaziju stajati još 60-ak milijuna kuna i nepovratno izgubljenog vremena. Nimalo nevažno, pitanje je hoće li tih godinu dana strpljenja imati strani ulagači

koji su se pojavili nakon niza problema koji su Fantaziju i cijeli projekt snašli 2009. godine. Riječ je o ruskom državnom investicijskom fondu koji u pripravnosti čeka da se riješe hrvatske birokratske zavrzlame i da se projekt iz pripremne faze, u kojoj je trenutačno, prevede u konkretnu, izvedbenu. Neslužbeno doznajemo da je ruska državna administracija već lagano pritiskala Vladu da se konačno riješi pitanje Fantasylanda, jer objašnjenja za gotovo dvije

bavni i rekreativni park u Samoboru 20 00 milijuna eura

ogli bi izgubiti

ak mil. kuna KRATKA KRONOLOGIJA DOGA ANJA 2007. - po etak projekta Fantasyland - tvrtka Fantazija nositelj je 76 posto zemljiĹĄta, a drĹžava putem HFP-a 24 posto koje daje u koncesiju na 50 godina lipanj 2009. - od tada HFP odbija zahtjeve za sastanak s predstavnicima tvrtke Fantazija kolovoz 2009. - od tada HFP odbija dati suglasnost na parcelacijski elaborat unato pozitivnoj ocjeni Ministarstva za prostorno ure enje, gradnju i zaĹĄtitu okoliĹĄa velja a 2010. - revizija koju je naru io HFP pokazuje da nema krĹĄenja ugovornih obaveza te da su krediti namjenski utroĹĄeni prolje e 2010. - Horwath Consulting izra uje novu studiju isplativosti ulaganja s obzirom na promijenjene trĹžiĹĄne okolnosti prolje e 2010. - HFP na Op inskom sudu u Samoboru traĹži stavljanje privremene mjere - sud odbija zahtjev ljeto 2010. - HFP se Ĺžali na Ĺ˝upanijskom sudu u Velikoj Gorici - Ĺžalba je odbijena oĹžujak 2011. - sastanak s Petrom obankovi em, postavljen rok od osam dana za davanje suglasnosti na parcelacijski elaborat

POTENCIJAL PROJEKTA

godine odugovla enja jednostavno nema. U me uvremenu je sredinom oĹžujka jedna od niza molbi iz Fantasylanda urodila sastankom u Vladi. Predstavnike Samobora, Vedrana Duvnjaka, koji je tada bio na elu HFP-a, i predstavnike Fantazije primio je Petar obankovi kao potpredsjednik Vlade. Od drĹžave kao jednog od partnera u projektu ponovno je zatraĹžena aktivnija suradnja, ĹĄto je obankovi i obe ao te odredio rok

u kojem je pitanje parcelacijskog elaborata trebalo biti rijeĹĄeno. Rok je proĹĄao, Vedran Duvnjak je - moĹžda i zbog ovog zaustavljenog projekta - do ekao svoju smjenu, a u Fantaziji nestrpljivo ekaju kona no rjeĹĄavanje papirnate zavrzlame.

Koordinacija

No, to je samo prvi u nizu koraka da bi se ovako sloĹžen i velik projekt mogao dovrĹĄiti, a u svakom od tih koraka drĹžava e biti partner Fantaziji.

"Ve mjesecima predlaĹžemo osnivanje zajedni ke koordinacije izme u Fantatzije, Grada Samobora, Ministarstva gospodarstva i HFP-a, ime bi se minimizirali problemi koji su doveli do gubitka vremena i ĹĄtete", kaĹže Ivica Mami i dodaje da je Grad Samobor, kao jedna od zainteresiranih strana, sa svoje strane u inio sve mogu e, a da i u Vladi postoje pozitivne reakcije na projekt. Iva UĹĄ umli Greti iva.gretic@business.hr

Hrvatski Gardaland za cijelu regiju Samoborski Ĺ midhen, nekadaĹĄnje tradicionalno izletiĹĄte Zagrep ana, ve je godinama zapuĹĄten i izvan upotrebe. Ostvare li se planovi Fantazije, ondje e niknuti veliki kompleks koji bi trebao biti atraktivan i za ĹĄiru regiju. Naime, u prvoj fazi to e biti vodeni park. "Studija isplativosti pokazuje da je projekt atraktivan za cije-

lu regiju bivĹĄe Jugoslavije", kaĹže Mami . Sljede a je faza gradnja zabavnog parka, a posljednja sportski centar s pripadaju om infrastrukturom. "Analizu ulaganja izradio je Horwath Consulting kao vode a svjetska revizorska ku a - potencijal Fantasylanda stvarno je da bude hrvatski Gardaland", kaĹže Mami .

dogaaji

LOŠA LIKVIDNOST

Končar - sklopna postrojenja povećala gubitak

8 > nacionalno > lokalno > svijet

Zagreb. Končar - sklopna postrojenja povećala su gubitak u prvom tromjesječju ove godine u odnosu na prethodno razdoblje, pokazuju financijski rezultati objavljeni u četvrtak. Končar je u prva tri mjeseca zabilježio gubitak od 4,3 milijuna kuna, odnosno 850.000 kuna više nego u prva tri mjeseca 2010. godine. Prihodi su

business.hr Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

smanjeni 58 posto u odnosu na prvi kvartal 2010. godine te su iznosili 4,6 milijuna kuna. Končar je ipak uspio nešto značajnije smanjiti rashode koji su na kraju ožujka ove godine iznosili 8,9 milijuna kuna. Uprava navodi da se osjećaju posljedice nedostatka realizacije kroz pogoršanu likvidnost, čija je izravna posljedica otežano plaćanje obveza prema dobavljačima. Također je naglašeno kako je društvo u promatranom razdoblju imalo lošiju zaposlenost ispod planiranih okvira. B. hr.

BICRO

cesa. Tako se znanstveno-poduzetničkim projektima daje potpora u ranoj fazi kako bi se njihov razvoj usmjerio, odnosno smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. "Programom se, i to neZagreb. Zbog dobrih rezultata poduzetnika u prva dva kruga, povratnim sredstvima od 35.000 do 350.000 kuna po projektu, fiPoslovno-inovacijski centar Hrvatske (BICRO) pokrenuo je i tre- nancira provjera i zaštita intelektualnog vlasništva, demonstracići krug programa Provjere inovativnog koncepta (PoC) na koji ja tehničke izvedivosti te izrada se prijave primaju do 15. svibnja. funkcionalnog prototipa", pojasnio je Karlo Kukec, pomoćnik di"Program provjere inovativnog rektora za tehnologije Tehnokoncepta podupire pretkomerloškog parka Varaždin, jednog cijalne aktivnosti poduzetnika i od pet centara partnera BICROistraživača u razvoju novih proia. I. K. zvoda, usluga i tehnoloških pro-

Ide i treći krug programa PoC

Norvežani s nama žele graditi LNG terminal TRAŽIMO U SUSJEDSTVU Izgledna opcija postao je i terminal na kopnu, ali za takvo nešto moramo imati sigurne kupce plina. Stoga su posljednjih tjedana poslani službeni upiti Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji, ali i nekolicini zemalja u regiji DARKO HORVAT, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, ističe da je unatrag tri mjeseca među zemljama sjeveroistoka Europe zaživjela ideja o pokretanju novog energetskog pravca koji bi povezao sjever i jug kontinenta

snimio hrvoje dominić

Hrvatska vrlo ozbiljno priprema teren za gradnju terminala za ukapljeni naftni plin (LNG) na obali. No kakvog će kapaciteta biti terminal te hoće li biti sagrađen na kopnu ili će biti "plivajući", odnosno jeftinija verzija pokretnog pontona za priključivanje broda za uplinjavanje, ovisit će o tome koliko će zemlje regije biti spremne uključiti se u projekt i koristiti kapacitete budućeg terminala za svoje potrebe. Naime, nakon što je konzorcij Adria LNG prošle godine objavio da konačnu odluku o gradnji terminala u Omišlju na otoku Krku odgađa do 2014. godine, Hrvatska je počela tražiti alternativni način realizacije projekta gradnje LNG terminala. Unatrag tri mjeseca među zemljama sjeveroistoka Europe (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, ali i Austrija) zaživjela je ideja o pokretanju novog energetskog pravca koji bi povezao sjever i jug kontinenta. Novi

bi energetski pravac bio utemeljen prvenstveno na transportu nafte, plina i električne energije, a u njega bi, kako je novinarima u četvrtak potvrdio ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Darko Horvat, bila uključena i Hrvatska iako službeno još nije postala čla-

nica Europske unije. Spomenuti bi projekt, radnog naziva "koridor sjever jug", uključivao i gradnju terminala za ukapljeni naftni plin (LNG) u Hrvatskoj. U takav bi se projekt, osim spomenutih europskih zemalja, željele uključiti i zemlje u hrvatskom okruženju koje su

također iskazale načelni interes za korištenje kapaciteta LNG terminala za svoje potrebe, što automatski pred takav projekt postavlja veće zahtjeve, posebno u pogledu kapaciteta, jer se terminal u tom slučaju više ne gradi isključivo za hrvatske potrebe.

Kapacitet 16 milijardi

Preciznije, plutajući terminal, čiji je maksimalni kapacitet 2,5 milijardi prostornih metara plina godišnje, bio bi posve dovoljan za hrvatske potrebe. Horvat je potvrdio da su već vođeni preliminarni razgovori s predstavnicima tvrtke Höegh LNG iz Norveške, koji su pokazali interes za gradnju plutajućeg LNG terminala s brodom za uplinjavanje, a prema jednoj od iznesenih verzija, koja je spomenuta na prezentaciji te tvrtke u Hrvatskoj, postoji mogućnost da se gradnja broda za uplinjavanje povjeri nekom od hrvatskih brodogradilišta. No, takav terminal postaje kapacitetom premalen ako interes za plin pokažu i zemlje u regiji i ostatku Europe. Terminal na kopnu, pak, može imati kapacitet od četiri do čak 16 milijardi prostornih metara plina na godinu. No takva investicija, koja je višestruko skuplja od pokretnog terminala, da bi bila isplativa treba imati osigurani zakup kapaciteta, odnosno

sigurne kupce. Stoga je hrvatski operater plinskoga transportnog sustava Plinacro posljednjih tjedana poslao službene upite Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji i Mađarskoj, ali i nekolicini zemalja u regiji, te Bugarskoj i Rumunjskoj, s molbom da iskažu konkretniji interes za korištenje kapaciteta budućeg LNG terminala. O tim odgovorima, koji bi trebali stići sljedećih dana, ovisit će odluka kakav terminal treba graditi i kolikog kapaciteta. Sljedeći sastanak predstavnika zemalja zainteresiranih za uključivanje u budući koridor sjever - jug održat će se 25. svibnja u Zagrebu, a na njemu će operativne grupe dogovoriti nove detalje realizacije projekta.

Sve opcije otvorene

Do tada bi, prema riječima ravnatelja Horvata, trebala stići i pisma namjere zainteresiranih zemalja. Preostaje još riješiti pitanje lokacije budućeg terminala. Odluči li se Hrvatska za gradnju kopnenog LNG terminala, osim ponude za otkup postojeće lokacije u Omišlju na otoku Krku, otvorena je i druga, mnogo realnija mogućnost korištenja alternativne lokacije u neposrednoj blizini, a koja je danas u vlasništvu Janafa. Sandra Carić Herceg

OGLAS

dogaaji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

NEKrETNINE

Rast cijena kvadrata na Jadranu Prosječne tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj u travnju su u odnosu na isti mjesec lani bile niže pet posto, a rasle su jedino cijene kvadrata vikendica i apartmana na moru, jedan posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci portala Centar Nekretnina. Istodobno, stručnjaci za nekretnine objavljuju kako se prodaja novih stanova pomiče s mrtve točke zahvaljujući ponudi subvencioniranih stambenih kredita. Tražene cijene nekretnina u Zagrebu na godišnjoj su razini smanjene 4,6 posto, a na Jadranu istodobno bilježe pad od 5,5 posto. Na mjesečnoj se razini cijene nekretnina na Jadranu u travnju gotovo nisu mijenjale (-0,1 posto). U Zagrebu su bile niže 0,6 posto, pokazuju podaci Centra Nekretnina na osnovi 533 tisuće traženih cijena nekretnina. Prema podacima Crozille, Zagreb, Split i Varaždin gradovi su u kojima je cijena stanova nastavila padati u travnju. Većina ostalih gradova bilježi porast cijena. Za porast na obali zaslužan je veći dolazak turista, a najveći porast cijena bilježe stanovi u Dubrovniku, gdje je prosječna tražena cijena viša 3,2 posto u odnosu na ožujak, ali i 5,8 posto niža u odnosu na prošlu godinu. M. P.

SINDIKATI

Uspješni pa neće prosvjedovati 1. svibnja

Zagreb. Hrvatske sindikalne središnjice neće za ovogodišnji 1. svibnja, Međunarodni praznik rada, organizirati prosvjednu povorku od Trga bana Jelačića do maksimirskog parka, kao što to inače rade, kako taj prosvjed ne bi koristile stranke u predizbornoj kampanji, rekao je jučer novinarima koordinator pet sindikalnih

središnjica Damir Jakuš. Osim toga, dodao je, u posljednje smo vrijeme u socijalnom dijalogu postigli dosta velike uspjehe jer su Vlada i poslodavci prihvatili neke za sindikate važne prijedloge. Podsjetio je da su socijalni partneri na GSV-u dogovorili model kojim će se riješiti problem neisplate plaća te da se neisplata plaća ubuduće tretira kao kazneno djelo. "Vlada je u predizbornoj godini uvijek najspremnija izaći u susret zahtjevima sindikata u vezi izmjena zakona i propisa. Ovaj smo put nakon 20 go-

dina uspjeli utvrditi sustav za sprečavanje neisplate plaća", istaknuo je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Neke sindikalne proslave bit će u prosvjednom tonu, poput onih koje će na zagrebačkom Jarunu i u Rijeci održati HUS. HUS će prosvjedno obilježiti 1. svibnja, rekao je predsjednik te središnjice Ozren Matijašević, zbog pada standarda građana i propadanja brojnih poduzeća. Matijašević će Praznik rada provesti u tvrtki Trimot iz Imotskog, koja odlazi u stečaj. H

DAmIr JAKUš, koordinator pet sindikalnih središnjica Snimio Saša ĆetkoviĆ

DORH hvali Rađenovića, a Medika ga tuži NIJE BILO NAmJEšTANJA Istraga Državnog odvjetništva pokazala je da Igor Rađenović kao predsjednik Upravnog vijeća Gradske ljekarne Zagreb nije pogodovao Medikinim konkurentima u nabavi lijekova

Iako je Medika optužila predsjednika Upravnog vijeća Gradske ljekarne Zagreb Igora Rađenovića da je pogodovao njihovim konkurentima u nabavi lijekova, DORHova istraga otkrila je upravo suprotno - da je Rađenović u gradsku tvrtku u vlasništvu Zagrebačkog holdinga doveo transparentno poslovanje. U šturom priopćenju o odbacivanju svih prijava Medike županijski DORH nije propustio napomenuti da je upravo Rađenović "u postupak odabira dobavljača uveo transparentno postupanje te da je cijeli postupak odabira proveden sukladno aktima Gradske ljekarne Zagreb", i to bez ikakvog Rađenovićeva "bilo formalnog bilo neformalnog pritiska i utjecaja".

Uvjeren u nevinost

IgOr rAđENOvIć kazao je kako se nada da će čelnici Medike izvući pouke i ubuduće poduzetničku energiju usmjeriti ka transparentnom poslovanju Snimio h. dominiĆ

"Još kada sam bio podvrgnut medijskom linču, najavio sam da će istraga pokazati da Gradska ljekarna posluje transparentnije otkako sam ja u Upravnom vijeću. Zahvaljujem DORH-u na brzoj reakciji i kvalitetno odrađenom poslu. Odbacivanje proračunate prijave Medike pokazuje da predmet istrage u Gradskoj ljekarni zapravo nije ni trebalo biti poslovanje unatrag godinu dana. Očekujem da čelnici Medike iz DORHova odbacivanja lažne kaznene prijave izvuku pouke i ubuduće poduzetničku energiju usmjere ka transparen-

tnom poslovanju”, komentirao je Rađenović DORH-ovu odluku. I direktorica GLJZa Mila Bucalić tvrdi da nije iznenađena odlukom, koja je po njoj bila "izvjesna jer nije bilo osnove za tužbu". Na upit ne znači li DORH-ova ocjena kako je Rađenovićev dolazak u tvrtku donio transparentnost zapravo indikator da prije te transparentnosti nije bilo, Bucalić je odgovorila kako "to ne bi bilo u potpunosti tako, jer uvijek je bilo transparentnosti i uvijek se radilo po statutu tvrtke, a sada se možda radi malo detaljnije".

Daljnji pravni potezi

Unatoč DORH-ovu rezolutnom odbijanju optužbi, odvjetnik Medike u postupku protiv Rađenovića Veljko Miljević najavljuje daljnje pravne poteze. "Većina se stvari odbacuje u DORH-u jer ih je premalo da sve obrade, ali to ne znači da je postupak gotov. DORH je vjerojatno obavio osnovne izvide i utvrdio da ne postoji osnovana sumnja. No oštećeni sad može preuzeti progon, što će se vjerojatno i dogoditi", objašnjava Miljević. Miljević je također, komentirajući netipičnu izjavu u korist Rađenovića u DORH-ovu priopćenju, zaključio da je "netko" u DORH-u "otišao izvan okvira" te da je formulacija o transparentnosti posljedica "viška kreativnosti". Darko Baniček

OGLAS

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

SUTRA K MILOŠEVI U

Kineski ulaga i posjetili Podravku

Koprivnica. Predstavnici kompanije Fufeng iz Kine, jednog od najve ih svjetskih proizvo a a glutaminata, boravili su ju er u Koprivnici, gdje ih je ugostilo rukovodstvo Podravke. Predsjednik Uprave Miroslav Vitkovi rekao je da su predstavnici Fufenga došli kako bi ispitali mogu no-

PRETPRISTUPNI FONDOVI

sti investiranja u Hrvatskoj, jer žele u Europi otvoriti prvi proizvodni pogon. "Na jednosatnoj prezentaciji upoznali smo goste s Podravkom nakon ega su obišli pogone. Sutra emo se sastati s potpredsjednikom Vlade za investicije Domagojem Miloševi em", kazao je Vitkovi . Kompanija Fufeng drži približno 25 posto svjetske proizvodnje glutaminata, jednog od sastojka Vegete. Želja je Podravke da kineski investitori u suradnji s koprivni kom tvrtkom otvore proizvodne pogone u Koprivnici. H

Malim i srednjim poduzetnicima tri milijuna eura

Zagreb. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU objavila je ju er da e mali i srednji poduzetnici u drugoj polovini ove godine ponovo imati priliku prijaviti se za nepovratna sredstva iz EU pretpristupnih fondova, a na raspolaganju e im biti ukupno tri milijuna eura, dok je za

znanstvene institute i visoka u ilišta predvi eno 6,7 milijuna eura. Ta je agencija objavila godišnji plan dodjele bespovratnih sredstava unutar programa IPA IIIC komponente - Regionalna konkurentnost za 2011. Cilj potpora poduzetnicima ja anje je njihove konkurentnosti poticanjem ulaganja u zelene tehnologije i proizvodne metode. Visina pojedina nih potpora je od 50.000 do 200.000 eura. Objava najtje aja predvi a se za tre e tromjese je 2011. godine. H

Mala brodogradnja op se od Šukerova tsu KUDA PLOVI OVAJ BRODI Industrija koja je bez ikakvih subvencija rasla prije recesije ipak se po inje oporavljati od nelogi nih poteza države, ali sa 1600 zaposlenih spala je na 900 tni. Kada bi bilo koja druga grana industrije danas davala takve rezultate, Hrvatska bi za koju godinu dostigla druge razvijene zemlje EU i riješila problem nelikvidnosti. I što je najvažnije, mali brodograditelji bili su uspješni bez ikakvih subvencija", isti e Boris Vukuši , predsjednik Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Ide samo najjeftinije

Nakon uvo enja trošarina na po etku krize, po inje drasti an pad proizvodnje i val otpuštanja u sektoru male brodogradnje. "Po inje drasti an pad prihoda, tvrtke zatvaraju pogone, pada investicijskorazvojni optimizam, a drasti no raste glupost u Ministarstvu financija. Uništena je perspektivna grana industrije koju je Vlada, godinu dana prije donošenja zakona o posebnim porezima na plovila, prepoznala kao jednu od šest strateških izvo-

znih grana industrije i pokrenula osnivanje Klastera male brodogradnje na inicijativu Hrvatske gospodarske komore", kaže Vukuši . Od po etnih 105 tvrtki u sektoru male brodogradnje, preživjela je samo 81 tvrtka. Dio njih tek održava hladni pogon, a od 1600 zaposlenih radi samo 900 radnika. Mnogi ugledni brodograditelji poput Prinz yachtsa, Adexa i Gropa zatvorili su svoja vrata, a mnogi su pred ste ajem. Trenuta no se prodaju samo jeftine, nekvalitetne brodice doma e ili strane proizvodnje. Zbog cijena nafte na svjetskom tržištu rastu i cijene sirovina za malu brodogradnju, od tri do pet posto na mjesec. Izvoz je gotovo jedina mogu nost opstanka, no sredstva za poticaj izvoza potrošena su za preživljavanje tijekom protekle dvije godine, i to na hipotekarne kredite koje su mali brodograditelji, puni entuzijazma, podizali za proširenje

105

malih brodara poslovalo je prije uvo enja trošarina, a preživjela je samo 81 tvrtka

500

milijuna kuna iznosio je 2009. prihod u grani male brodogradnje, dok je 2005. ta brojka iznosila 280 milijuna

FOTOLIA

Nakon što je prije dvije godine bivši ministar financija uveo visoke trošarine na plovila, ugašeno je dvadesetak tvrtki, a mala brodogradnja danas je na koljenima. Iako su trošarine smanjene u velja i ove godine, oporavak je neznatan Mala brodogradnja od 2000. godine bila je djelatnost s najve im rastom broja tvrtki i zaposlenih sve do kolovoza 2009. godine, kada je Vlada na inicijativu bivšeg ministra Šukera uvela trošarine na plovila. Do tog trenutka u Hrvatskoj je bilo registrirano 105 tvrtki u sektoru male brodogradnje, a broj onih koje se bave malom brodogradnjom bilježio je godišnji rast od 9,2 posto. Broj zaposlenih rastao je 8,2 posto. U maloj brodogradnji do kolovoza 2009. bilo je zaposleno oko 1600 djelatnika, a s prate om industrijom oko 4000 djelatnika. Prihod je od 2005. do 2009. godine porastao sa 280 na 500 milijuna kuna. "Rezultati su bili fascinan-

BROJKE

Radnici Nauta Lamjane u u ĹĄtrajku

Zadar. Svih 75 radnika remontnog brodogradiliĹĄta Nauta Lamjana u Kalima na otoku Ugljanu ju er je zbog neispla enih pla a stupilo u ĹĄtrajk. Budu i da postupak mirenja nije uspio, Sindikat metalaca Hrvatske i radnici odlu ili su ĹĄtrajkati do ispunjenja zahtjeva, odnosno isplate pla a. Zbog duga Poreznoj upravi Na-

uti je blokiran ra un pa radnici nisu dobili pla u za velja u i oĹžujak, doznaje se od sindikalnog pravnog zastupnika Vedrana Uranije. Uprava je pokuĹĄala rijeĹĄiti iznos duga, koji je smanjen, ali nisu uspjeli deblokirati ra un tvrtke pa stoga ni isplatiti pla e radnicima iako bi novac za pla e uspjeli osigurati, pojasnio je Uranija. BrodogradiliĹĄte ima posla, a problemi, odnosno dug Poreznoj upravi, nastali su zbog nenapla enih potraĹživanja, kaĹžu u sindikatu. H

poravlja

unamija proizvodnje prije kolovoza 2009. godine.

PoĹžalili zbog potpora

Oporavak e biti dugotrajan i teĹžak. Vlada je potkraj proĹĄle godine za sektor male brodogradnje iz drĹžavnog prora una izdvojila sredstva potpore za odrĹžavanje konkurentnosti i inovativnosti male brodogradnje. Odobren je ukupan iznos potpora od etiri milijuna kuna, a namijenjen je bio za nabavu opreme i strojeva, kupnju prava na patente, licencije, tehnoloĹĄko ili stru no znanje koje nije zaĹĄti eno patentom. No spomenuti program Vlade naposljetku nije mnogo pomogao malim brodograditeljima. Naprotiv, oni koji su dobili sredstva poĹžalili su zbog toga. "Ove e godine Ministarstvo vjerojatno korigirati projekt za poticaje, koji je katastrofalno loĹĄe napisan, sude i prema informacijama koje sam dobio. NaĹžalost, zbog svih tih problema koje je birokracija prouzro ila maloj brodo-

GOSTOVANJE

Konkurentska prednost ipak nije mit

Zagreb. U prostorijama Ĺ kolske knjige u zagreba koj Masarykovoj ulici 29. travnja odrĹžat e se prvo predavanje u sklopu obrazovnog programa Advanced Program in Business, a gostovat e profesor emeritus Stephen Bradley s Harvard Business Schoola. Njegovo predavanje prvo je u nizu predavanja vode ih svjetskih predava a

u sklopu toga programa. Bradleyeva istraĹživanja fokusirana su na razumijevanje utjecaja novih tehnologija na uspjeĹĄnost poslovanja poduze a. Predavanje koje e odrĹžati u Zagrebu odraĹžava njegova predavanja u sklopu executive education programa Harvard Business Schoola s ciljem razumijevanja procesa stvaranja i odrĹžavanja konkurentskih prednosti u dinami nom okruĹženju. Predavanja e drĹžati prate i harvardsku metodu kombiniranja predavanja i studije slu ajeva poznatih svjetskih tvrtki. B.hr

ARHIVA BUSNESS.HR

TRAĹ˝E PLA E

STEPHEN BRADLEY otvorit e seriju predavanja

DAN HRVATSKE MALE BRODOGRADNJE

U Splitu se okuplja 40 doma ih proizvo a a, ulaz besplatan Tre e izdanje Dana hrvatske male brodogradnje odrĹžava se u marini hotela Le Meridien Lav od 28. travnja do 1. svibnja, a ove godine bit e izloĹžena 64 plovila. Unato problemima u maloj brodogradnji, to je porast od 20 posto u odnosu na lani. Predstavit e se viĹĄe od 40 proizvo a a plovila iz svih dijelova Hrvatske. Prednja e proizvo a i Zagreba ke i Splitsko-dalmatinske Ĺžupanije (po 14 izlaga a), slijede oni iz Istre (ĹĄest), po tri proizvo a a

iz Primorsko-goranske Ĺžupanije i Ĺ ibenskokninske Ĺžupanije te prvi put dva iz Zadarske Ĺžupanije. Ĺ to na suhom, ĹĄto u moru, predstavit e se ak 15 premijera. OdrĹžat e se brojni okrugli stolovi i predavanja o upotrebi alternativnih izvora energije u brodogradnji, a kao poseban gost posjetiteljima e se predstaviti tvrtka Dok-ing svojim elektri nim automobilima. Svim posjetiteljima bit e omogu ene pokusne voĹžnje plovila u moru, a ulaz na sajam je - besplatan.

BORIS VUKUĹ I , predsjednik UdruĹženja male brodogradnje pri HGK SNIMIO HRVOJE DOMINI

gradnji, kao i obi no, nitko nije snosio sankcije, a i ne e", ljutit je VukuĹĄi . Dodaje kako bi drĹžava trebala kompenzirati ĹĄtetu koju je u inila spaĹĄavanjem poduze a i stvaranjem pozitivne proizvodne klime potenciraju i izvoz poticajima i lobiranjem. "NaĹžalost, suo avamo se i sa sve viĹĄe papira, obveza, inspekcija i troĹĄkova proizvodnje. Ĺ˝alosti to ĹĄto Vlada nikad nije pokazala interes sastati se s predstavnicima UdruĹženja male brodogradnje HGK, a nema nijednog

savjetnika iz te grane industrije. Pisanje propisa prepuĹĄta ljudima iz carine i tko zna kome joĹĄ. U Hrvatskoj vlada op a nesigurnost u svakom pogledu. To je i jedan od razloga pada prodaje, stoga i proizvodnje plovila. Stvorena je psihoza progona 'tajkuna' koji u ova teĹĄka vremena kupuju plovila, ĹĄto je tuĹžno i vra a nas u vrijeme komunizma. Nakon sajma nautike Porezna uprava od proizvo a a zahtijeva podatke o kupcima plovila skupljih od 50 tisu a eura, ĹĄto je tragi -

no", isti e Boris VukuĹĄi . U ovom trenutku preĹživljavaju tvrtke koje proizvode plovila za policiju, oni koji imaju politi ke veze, koji rade na crno te oni koji rade manje, jeftinije i, u odnosu na prijaĹĄnje, znatno nekvalitetnije brodice. Vode e tvrtke jesu AD brodovi, SAS Vektor, Pi uljan, Tehnomont i Greben, koje su uspjele dobiti posao gradnje plovila za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova radi schengenske kontrole granice. U odnosu na Poljsku, Tursku, Francusku i Italiju, koje sufinanciraju razvoj male brodogradnje, u Hrvatskoj je situacija suprotna. Najve u ekspanziju posljednjih godina doĹživljavaju poljska i turska mala brodogradnja zbog stranih i doma ih ulaganja. Nas svi zaobilaze zbog nesigurnosti ulaganja i uĹžasne birokratiziranosti. Sandra Livaji

OGLAS

KRAĐA IDENTITETA Slučaj krađe

business plus Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

osobnih informacija, a možda i brojeva kreditnih kartica, više od 77 milijuna korisnika Sonyjeve Playstation Network (PSN) mreže imat će goleme reperkusije na budućnost zatvorenih internetskih servisa, gdje se štošta odvija bez mogućnosti neovisne kontrole, a ponovno će se potaknuti i pitanje korištenja te zaštite privatnih podataka. Iako i drugi prikupljaju slične podatke, zastrašujuće je da ih kompanija veličine Sonyja, koja ima na raspolaganju sve potrebne resurse, nije uspjela zaštititi

Slučaj Sony hakeri uzvraćaju udarac

> tehnologija > pravila igre > poslovanje > spektakl

16-17 business.hr Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

Krađa osobnih informacija, a možda i brojeva kreditnih kartica, više od 77 milijuna korisnika Playstation Network (PSN) mreže, koja ovih dana potresa Sony, bez ikakve je sumnje jedan od najvećih sigurnosnih incidenata u povijesti interneta. Čak ni ovih dana često prešućivana činjenica kako je broj korisnika pogođenih tim problemom ipak realno manji (naime, dio korisnika ima i po nekoliko otvorenih accounta) to ne umanjuje. Značaj cijelog slučaja po tržište konzumne elektronike bit će bez sumnje golem, a kako će se Sony iz svega izvući, ostaje vidjeti. No, nema sumnje da će kompanija u sljedećim tjednima i mjesecima trpjeti teške posljedice. Playstation je, naime, Sonyjev najvrjedniji brend iz kojeg se generira najveći dio prihoda. Prethodna generacija Playstationa 2 bila je spektakularan uspjeh pa je ta igraća konzola s više od 150 milijuna prodanih primjeraka i danas najprodavaniji proizvod te vrste. No, u aktualnoj generaciji igraćih konzola Sony više ni pri-

bližno nema premoć. Razloga za to je nekoliko, a najvažniji su Sonyjevo kašnjenje na tržište u odnosu na konkurente, kao i iznimno visoka startna cijena Playstationa 3, koja je odbila mnoge kupce koji su odlučili pričekati sniženja cijena ili su se pak priklonili konkurentskim proizvodima. To se odrazilo i na rezultate prodaje, pa je tako Nintendov populistički orijentiran Wii zauzeo većinu tržišta s više od 86 milijuna prodanih komada, a Sony se za poziciju drugoga u mrtvoj utrci bori s Microsoftom i njegovim Xboxom 360 - obje konzole prodane su u 50ak milijuna primjeraka.

Nezgodan tajming

Sigurnosni skandal dolazi u trenutku koji je za Sony osobito osjetljiv. Nakon početnih teškoća, Playstation 3 konačno je dobio potrebni momentum na tržištu, a razlika u odnosu na Xbox potpuno je smanjena. U to su uloženi poprilični napori, poput smanjivanja visoke proizvodne cijene putem lansiranja "slim" verzije konzole, kao i nedavne promocije novog kontrolnog sučelja Playstation Move, koje je odgovor na slično sučelje koje je Nintendov Wii učinilo planetarno popularnim proizvodom i za tzv. casual publiku, a ne samo za zagrižene igrače videoigara. Ne treba zaboraviti ni da je japansko gospodarstvo trenutačno teško pogođeno posljedicama potresa, pa i sam Sony, kojemu je zbog svega ugrožen najavljeni izlazak nasljednika mobilne Playstation Portable konzole krajem ove godine. Važnost samog Playstation networka za Sonyjeve proizvode posebna je priča

jer je riječ o ključnom elementu poslovne strategije ove kompanije. Formiran kao mreža zatvorenog tipa, koja koristi internet kao infrastrukturu, ali joj se može pristupati samo korištenjem Sonyjevih proizvoda, PSN je nastao kao preslika sličnog i vrlo uspješnog modela koji je servisom Xbox live uspostavio Microsoft. Ideja ovakvih mreža je u zatvorenom i sigurnom okruženju nuditi korisnicima cijeli niz usluga, od kojih je samo dio namijenjen donedavno jedinoj namjeni

Vrlo su izgledne smanjena prodaja Sonyjeva Playstationa 3, barem neko vrijeme, i masovne tužbe korisnika, a već su stigle i prve reakcije nadležnih tijela u nekim državama

konzola kao što je igranje kroz digitalnu distribuciju igara i dodataka za njih. Uz pomoć interneta konzole su postale cjeloviti multimedijalni uređaji pa tako, primjerice, nude i filmske servise poput Netflixa, koji korisnicima omogućuje iznajmljivanje filmova.

Hakerska afera

Problemi za Sony počeli su prije nekoliko mjeseci kada je poznati haker Georhe Hotz - Geoh0t, poznat i po svojedobnom razbijanju zaštite Appleova iPhonea, uspio razbiti zaštitu Playstationa 3, koji se dotad smatrao najbolje zaštićenom konzolom. Za Sony je izuzetno neugodna bila činjenica što je, za razliku od ostalih konzola na tržištu, sigurnosna zaštita razbijena na sistemskoj razini pa je omogućila potpunu kontrolu nad konzolom. Geoh0t je softver koji to omogućuje učinio javno dostupnim, a nakon toga krenula je prava lavina modificiranih uradaka kojim su nastavljači,

mimo volje Sonyja, omogućavali nove funkcionalnosti konzole, kao i pokretanje piratskih igara. Sony se protiv cijelog problema, sada je jasno, neuspješno pokušao boriti sigurnosnim nadogradnjama sustava, ali i sudskom akcijom protiv Geoh0ta. Poduzet je cijeli niz pravnih akcija protiv tog hakera, čak i protiv svih onih koji su posjećivali njegovu web stranicu, pa i samo gledali njegove videozapise na YouTubeu. To je izazvalo revolt hakerske zajednice, prije svega grupe poznate pod nazivom Anonymous, koja je kao odgovor na sve navedene radnje odlučila objaviti on-line rat Sonyju budući da je, prema njihovu mišljenju, ozbiljno narušio slobodu govora i interneta. Iako je sredinom ovoga mjeseca Sony postigao izvansudsku nagodbu s Geoh0tom, jasno je da je u takvoj situaciji korporacija postala meta velikog broja hakera pa je bilo samo pitanje vremena kada će se

SONy se protiv cijelog problema, sada je jasno, neuspješno pokušao boriti sigurnosnim nadogradnjama sustava, ali i sudskom akcijom protiv Geoh0ta, poznatom i po svojedobnom razbijanju zaštite Appleova iPhonea fotolia

ovakvo što dogoditi.

Loše reakcije

Sony se u svemu zaista nije najbolje snašao. Iako je mreža nakon detekcije napada zatvorena još 20. travnja, informacija o krađi podataka objavljena je tjedan dana kasnije, što je izazvalo poprilično nezadovoljstvo korisnika. Za forenzičku analizu angažirana je vanjska tvrtOGLAS

ka, a cilj je zatvoriti sigurnosne propuste u mreži. Čak i kada bi to bilo moguće, u što mnogi stručnjaci ozbiljno sumnjaju, šteta je već načinjena. Prije svega, riječ je o narušenom povjerenju korisnika jer se pokazalo da Sony o njima čuva cijeli niz podataka te ih, štoviše, pohranjuje u nezaštićenom obliku. Ne treba, naravno, misliti da druge kompanije

ne prikupljaju slične podatke. No gotovo je zastrašujuće da kompanija veličine Sonyja, koja na raspolaganju zasigurno ima sve potrebne resurse, nije uspjela te podatke i zaštititi. Ovaj će slučaj stoga zasigurno imati goleme reperkusije na budućnost zatvorenih internetskih servisa, gdje se štošta odvija bez mogućnosti neovisne kontrole, a ponovno će se potaknuti i pitanje korištenja i zaštite privatnih podataka. Kad je riječ o Sonyju, posljedice će biti teške i bolne, a najočitija će biti vrlo izgledna smanjena prodaja Playstationa 3, barem neko vrijeme. Uz to, prilično je sigurno da će uslijediti masovne tužbe korisnika, a već su stigle i prve reakcije nadležnih tijela u nekim državama. Tako je Ured britanskog povjerenika za informatiku najavio istragu u povodu cijelog slučaja kako bi se vidjelo je li Sony poduzeo sve potrebne radnje za zaštitu korisničkih podataka, a slične najave stižu i iz Kanade. Dokažu li se optužbe, Sonyju će biti iznimno teško vratiti izgubljeno povjerenje, a to će bez sumnje utjecati i na poslovne rezultate kompanije. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

STEVE JOBS je najavio nadogradnju Appleovih iOS uređaja koja će osigurati da se podaci o kretanju korisnika u njima ne čuvaju dulje od tjedan dana arhiva b.hr

TRACKING UZ IPHONE I IPAD

Tužbe i Appleu zbog podataka o kretanju korisnika Rasprave o sigurnosti korisničkih podataka ovih je dana potaknulo i otkriće da Apple u svojim popularnim proizvodima poput iPhonea i iPada bilježi kretanje svojih korisnika. Iako se taj slučaj po ozbiljnosti ni približno ne može mjeriti s onim koji je zadesio Sony, činjenica je da je izazvao popriličnu pozornost medija, ali i doveo do tužbi korisnika. Iako navedeni tracking ničime ne kompromitira sigurnost korisnika, te ostaje u memoriji samog uređaja, počeo se postavljati niz pitanja što se sve s takvim podacima može učiniti u slučaju krađe mobitela. No, mnogi upozoravaju kako bi u tom slučaju puno veći problem predstavljali znatno ozbiljniji podaci poput raznih passworda i brojeva kreditnih kartica koje korisnici smartphonea također drže na svojim uređajima jer protiv fizičke krađe i nema neke pomoći. Budući da je situacija bila ozbiljna, reagirao je i bolesni Steve Jobs, koji je još jednom ponovio kako navedeni podaci služe samo praćenju mobilnih Wi-Fi hotspotova, isključivo za lokalnu upotrebu na uređajima, te se ne šalju Appleu, a ustvrdio je kako slične stvari radi i Google na konkurentskoj Android platformi. Ipak, za svaki slučaj, najavljena je nadogradnja za Appleove iOS uređaje koja će osigurati da se ti podaci u njima ne čuvaju dulje od tjedan dana.

> tehnologija > pravila igre > poslovanje > spektakl

18-19 business.hr Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

GLAZBENA AUTORSKA PRAVA Prema staroj direktivi EU po kojoj zaštita prava na snimku muzičke izvedbe, koja uključuju prava izvođača i onih vlasnika snimke, traje 50 godina, za rana djela glazbenika poput Elvisa Presleyja i Beatlesa uskoro istječe zaštita. Inicijativu da se ona produlji na 70 godina uz većinu članica prva je prigrlila Britanija. Na drugoj su strani Belgija, Slovačka, Slovenija, Nizozemska, Švedska, Rumunjska i Austrija

Beatlesi i Elvis

zavadili glazbenike i d Budući da se Europska unija (EU) bliži odluci kojom bi se zaštita prava na snimku izvedbe glazbenoga djela produljila na 70 godina, podijeljena su mišljenja o tome komu će ta mjera najviše koristiti. Kako prenose europski mediji, dok po jednoj strani glazbena industrija lobira da se rok što prije produlji, što će im omogućiti dodatnu zaradu, na drugoj su strani udruženja glazbenika i udruge za zaštitu potrošača koje upozoravaju na to da će se time mnogi naći na gubitku jer će morati plaćati za nešto što bi inače postalo besplatno.

Prijedlog iz 2008.

THE BEATLES Uskoro istječe zaštita i za njihov hit 'Love me do'

arhiva business.hr

"Što se nas tiče, ovo nema nikakve veze sa zaštitom autora nego je riječ o novcu za velike kompanije kojima će se uloženi novac vraćati tijekom još duljeg razdoblja", rekao je za EurActiv Kelvin Smits iz udruženja glazbenika Younison. Kako on to vidi, svrha produljenja prava jest omogućiti diskografskim kućama da nastave zarađivati na snimkama ranih djela glazbenika poput Elvisa Presleyja i Beatlesa, za koje bi zaštita prava uskoro trebala isteći. Prema sadašnjim zakonima EU, zaštita prava na snimku muzičke izvedbe, koja uključuju prava izvođača

i prava vlasnika snimke, traje 50 godina i tijekom tog razdoblja izvođači ostvaruju pravo na naknadu svaki put kad se njihovo djelo emitira na radiju ili u javnim prostorima poput barova i diskoteka. Tim prijedlogom Komisija želi u prvome redu osigurati izvođačima jednaka prava kakva uživaju autori glazbe te im omogućiti da zadrže stalan izvor prihod od svojih izvedbi tijekom cijelog života, a produljenjem trajanja prava dodatne će prihode ostvarivati i proizvođači nosača zvuka. Prijedlog direktive o produljenju zaštite prava izvođača i vlasnika snimljenog djela Europska je komisija iznijela 2008. godine i prvotno je bilo predviđeno produljenje na 95 godina te je naknadno rok smanjen na 70 godina. Otad

Produljenju prava i onih p ma protive se tu potrošača. osim na glazb tuđih skladbi,

FOTOLia

vača (ICMP) koje u prvi plan stavlja, kako prenosi EurActiv, upravo činjenicu da će se njime izgladiti razlike u EU, što je osobito važno kada je riječ o djelima nekoliko različitih autora. Nisu komentirali 20-godišnje produljenje prava. Kelvin Smits iz Younisona ističe kako postoji cijeli niz mnogo važnijih pitanja za

koje bi se trebalo naći rješenje kako bi se osiguralo da, kako kaže, novac za svoj rad dobiju kreativci, a ne tvrtke. "Trebamo, primjerice, pravedniji i transparentniji način podjele naknada u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava", smatra Smits. Margareta Podnar

Presley

diskografe je prijedlog dobio potporu većine članica EU (računa se da bi mogao dobiti potrebnu kvalificiranu većinu glasova), a protive mu se Belgija, Slovačka, Slovenija, Nizozemska, Švedska, Rumunjska i Austrija.

Diskografi u plusu

Među zemljama koje daju veliku podršku prijedlogu je Velika Britanija, što neki tumače činjenicom da nekim od pjesmama koje predstavljaju neke od najblistavijih trenutaka u glazbenoj povijesti te zemlje, kakva je nesumnjivo "Love me do" grupe The Beatles, uskoro istječe zaštita. Kako ističe Smits, bivši belgijski glazbenik, predloženo produljenje neće pomoći mladim umjetnicima, osobito onima koji stvaraju novo,

originalno muzičko djelo koristeći vokale i instrumentale postojećih pjesma (tzv. mashup) i za to će morati nastaviti plaćati. Protiv prijedloga EK su i udruženja za zaštitu potrošača poput BEUC-a, koji je u razgovoru za Euractiv upozorio kako će se troškovi, osim na glazbenike koji koriste dijelove tuđih skladbi, preliti na kupce. Podršku Komisiji daju pak diskografske kuće i udruge koje ubiru naknadu za autorska i druga prava, navodeći kako će se na taj način umjetnicima osigurati prihodi te uskladiti propisi unutar EU. Među zagovornicima prijedloga je Međunarodno udruženje glazbenih izda-

u zaštite izvođačkih proizvođača fonograe i udruženja za zaštiDrže da će se troškovi, benike koji koriste dijelove , preliti na kupce

brojka

godina prvotni je prijedlog Europske komisije za produljenje prava iz 2008. godine

ELVIS PrESLEY na popisu je zvijezda čija je glazba lakmus papir za nove direktive arhiva business.hr

> tehnologija > pravila igre > poslovanje > spektakl

20-21 business.hr Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

STARTA IZVOZ Od osam članica Klastera poljomehanizacije najveći posao u Maroku napravio je osječki OLT, koji će na isporuci sijačica, plugova, tanjurača i ostale opreme za obradu zemlje i sjetvu ove godine ostvariti milijun i pol eura prihoda. Prvih stotinu komada velikih prskalica, u vrijednosti 110.000 eura, šalje i osječki Standard MIO

Dobar posao u za osječki OLT ŽeljkO eRkApIć, direktor Klastera poljomehanizacije

Klaster poljomehanizacije izvest će ove godine u Maroko robu u vrijednosti tri milijuna eura, s tendencijom rasta od 30 do 50 posto na godinu. Takve su barem projekcije njihova marokanskog zastupnika Hydro Pack Maroca, koji se brine ne samo za prodaju i distribuciju poljoprivredne mehanizacije i opreme hrvatskih partnera nego i za njihovu promociju na velikom i zahtjevnome marokanskom tržištu. Hrvatski proizvođači poljomehanizacije, prskalica, traktora, opruga i motokultivatora u oštroj konkurenciji talijanskih i francuskih proizvođača bore se za svoj dio kolača pod afričkim suncem, u zemlji s približno deset milijuna hektara obradivih površina i 34 milijuna stanovnika. Usporedbe radi, Hrvatska ima oko milijun hektara poljoprivrednih površina. Ondje je već počela žetva ječma, za tjedan dana počinje žetva

pšenice, a na navodnjavanom području imaju dvije žetve.

Sajamska ulaznica

Od osam članica Klastera najveći posao napravio je osječki OLT, koji će na isporuci sijačica, plugova, tanjurača i ostale opreme za obradu zemlje i sjetvu ove godine ostvariti milijun i pol eura prihoda. Prošloga tjedna u marokanskom su Berrechidu, udaljenom 30-ak kilometara od Casablanke, na otvorenju prodajnog centra na imanju njihova zastupnika Hadžija - koji inače obrađuje 3000 hektara zemlje i 300 hektara voćnjaka - bili predstavnici šest od osam članica Klastera. "Svi smo jako zadovoljni jer ostalo je projekcija od prije godinu dana kada smo robu ponudili na sajmu SIAM u Meknesu. Konkurentniji smo 20-ak posto od srodnih tvrtki iz EU uglavnom zbog cijene rada, a kvalitetom ne zaostajemo. Marokanci su kupili nekoliko naših strojeva

arhiva business.hr

Ante Mršo, vlasnik i predsjednik Uprave MIO Standarda: Ove godine u Maroko mogli bismo izvesti robu za barem pola milijuna eura

OGLAS

Ante ĆerlukA, predsjednik Uprave OLT-a: Konkurentniji smo 20-ak posto od srodnih tvrtki iz EU uglavnom zbog cijene rada, a ni kvalitetom ne zaostajemo

Maroku T i MIO na sajmu pa kada su se u jednogodišnjoj fazi rada uvjerili da su kvalitetni, naručili su novi kontingent. Put nam je utrla Hidraulika Kutina, koja je ondje izvozila cilindre. Tamošnje je tržište prepoznalo kvalitetu njihovih proizvoda pa smo i mi ostali dobili priliku", rekao nam je Ante Ćerluka, predsjednik Uprave OLT-a.

Važna postprodaja

Prvih stotinu komada velikih prskalica od 620 litara, u vrijednosti 110.000 eura, šalje i osječki Standard MIO d.o.o. Vlasnik i predsjednik Uprave Ante Mršo ima velika očekivanja. "Vidjet ćemo kako će reagirati tržite, ali stvari izgledaju dobro i mogli bismo ove godine izvesti robe za barem pola milijuna eura", ističe Mršo i navodi kako osim posla s prskalicama očekuje i dobru prodaju cirkulara za rezanje drva, motokultivatora i crpki, a pokušat će plasirati i asortiman za obradu vinograda.

"Na sajmu prije godinu dana potaknuli smo velik interes potencijalnih partnera i medija, a i kralj Muhamed posjetio je naš štand. Slijedi organiziranje servisa i skladišta rezervnih dijelova jer je važno educirati korisnike kako se uspješno služiti našom opremom. Postprodaja je iznimno važna za opstanak na novom tržištu. Prvi uzorci u vrijednosti stotinjak tisuća eura otkupljeni su već na sajmu, ali trebalo je proći vrijeme za pregovore i gradnju distribucijskoga centra. Svoga zastupnika ovlastili smo i za Mauritaniju, a za druge zemlje Magreba radimo samostalno", rekao nam je Željko Erkapić, direktor Klastera poljomehanizacije koji okuplja i POD Dežanovac (proizvodnja opruga), tvrtke Gramip TPS i Labin Progres Dubrava, Pecka iz Markovca Našičkog, tvornicu traktora Hittner Bjelovar te Limex i partnere d.o.o. u stečaju. Goran Flauder

HOTELIJERI SE PRERAČUNALI

Charles i Diana ipak ‘jači’ Najveću zaradu od kraljevskog vjenčanja već mjesecima, još od objave datuma vjenčanja u studenome, "pikira" turistički sektor. No čini se da su se i tu neki preračunali. Tako se prije gotovo 30 godina, u vrijeme vjenčanja princa Charlesa i princeze Diane, hotelska soba u Londonu nije mogla dobiti "ni za ljubav ni za novac", dok su još početkom ovog tjedna

> tehnologija > pravila igre > poslovanje > spektakl

22-23 business.hr Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

gotovo svi hoteli u Londonu, čak i u samom centru, imali slobodnih soba. Razloga za to je nekoliko. Princ Charles je u trenutku svoga vjenčanja bio prvi i pravi prestolonasljednik, dok je William drugu u redu za britanski tron zbog čega je, kako piše Wall Street Jorunal, njegovo vjenčanje "nešto manje glamurozno". Neki stručnjaci pak kažu da

Vjenčanje će Britan 'koštati' šest milijar NEVIDLJIVI TROŠKOVI Udruženje britanske industrije izračunalo je da prekidi poput vjenčanja princa Williama i Kate Middleton ekonomiju mogu stajati šest milijardi funti u obliku nerealizirane proizvodnje i plaćanja prekovremenih sati, a još tmurnije procjene govore da bi usporavanje proizvodnje tijekom 11 dana britanskom BDP-u moglo ‘skinuti’ četvrtinu postotnog boda, što znači da bi gospodarstvo moglo izgubiti oko 50 milijardi dolara Čim je 16. studenoga prošle godine objavljeno da se britanski princ William, sin pokojne princeze Diane i britanskog prestolonasljednika princa Charlesa i drugi u redu za nasljeđivanje trona jedne od rijetkih europskih monarhija čiji predstavnici nisu marginalizirani, zaručio s dugogodišnjom djevojkom Kate Middleton, mnogi

komentatori to su povezati s - recesijom. Neki od njih zaključili su da je najava kraljevskog vjenčanja obična diverzija čiji je cilj da se ljudima odvrati pozornost od tmurne gospodarske situacije tako što će se fokus javnosti prebaciti na trivijalnosti poput popisa gostiju i dizajnera vjenčanice. Druge komentatore odmah je zanimalo

koliko će ta "ekshibicija" stajati nedavnom gospodarskom krizom već osiromašene britanske porezne obveznike.

Izvanredni praznik

U međuvremenu je objavljen niz novih podataka,

među ostalim da će vjenčanje koje će se održati 29. travnja u Westminsterskoj opatiji platiti obitelji mladenaca. Procjenjuje se da će roditelji Kate Middleton, za koju su mnogi tek tada doznali da se zapravo zove Catherine, za vjenča-

nje potrošiti oko 100.000 funti, no nemojte se brinuti - za to se neće morati zadužiti jer su postali milijunaši zahvaljujući vlastitom poslu prodaje potrepština za zabave. No, činjenica da samo vjenčanje plaćaju kra-

brOjKa

je londonskim hotelima naštetila pohlepa jer su za dane oko vjenčanja istaknuli previsoke cijene i time sami sebe isključili s tržišta. Još jedan razlog zašto mnogi na dan vjenčanja neće biti u Londonu jest tehnologija. Vjenčanje će se tako uživo prenositi na internetu i video zidovima diljem Ujedinjenog Kraljevstva pa su mnogi, prvenstveno Britanci, odlučili iskoristiti spomenute neradne dane i otputovati te vjenčanje gledati na plaži.

milijardu funti prihoda moglo bi donijeti kraljevsko vjenčanje Ujedinjenom Kraljevstvu

čemu bi im se trebale priključiti i oko dvije milijarde ljudi iz cijelog svijeta. Popriličnu fascinaciju mladim parom nije tako teško objasniti: oni su mladi, lijepi, bogati, a još su i princ i (uskoro) princeza. Oni su kao hollywoodske zvijezde s pedigreom. Možete obožavati Angie i Brada koliko želite, ali teško da će ijedno od njih dvoje u dogledno vrijeme vladati jednom od članica G8.

niju rdi £

Suvenirski biznis

WeStminSterSKa OPatija mjesto vjenčanja koje je postalo praznikom

ljevska obitelj Windsor i "obična" obitelj Middleton ne znači da su se britanski porezni obveznici izvukli. Štoviše, upravo će oni platiti troškove osiguranja vjenčanja, koje je Daily Mail još početkom ožujka proglasio događa-

fotolia

OSiguranje za zakonsku krunidbu veze Williama i Kate porezne obveznike stajat će 20 milijuna funti arhiva business.hr

jem s najskupljim osiguranjem u povijesti, a procjenjuje se da će stajati 20 milijuna funti. Proglašavanje dana vjenčanja praznikom moglo bi imati i dalekosežnije, i to negativne posljedice za britansku ekonomiju. "Izvanredni" praznik donio je situaciju u kojoj će između 22. travnja i 2. svibnja samo tri dana biti radna budući da su Veliki petak i Uskrsni ponedjeljak ionako praznici, a 2. svibnja je praznik zbog obilježavanja Prvog maja. To pak znači da su ovoga tjedna u Ujedinjenom Kraljevstvu samo tri radna dana pa se može pretpostaviti da su se mnogi poslodavci suočili s pra-

vom poplavom zahtjeva za godišnji odmor. Udruženje britanske industrije izračunalo je da prekidi poput ovog ekonomiju mogu stajati šest milijardi funti u obliku nerealizirane proizvodnje i plaćanja prekovremenih sati.

Dižu raspoloženje

Neke su procjene još tmurnije. Glavni ekonomist Investeca Philip Shaw za CBS televiziju je rekao da bi usporavanje proizvodnje tijekom 11 dana u kojima se više neće nego hoće raditi britanskom BDP-u moglo "skinuti" četvrtinu postotnog boda, što znači da bi gospodarstvo moglo izgubiti oko 50 milijardi dolara.

No, nije sve tako crno. Nedugo nakon objave zaruka pojavile su se i procjene da bi kraljevsko vjenčanje Ujedinjenom Kraljevstvu moglo donijeti milijardu funti prihoda, a neki ekonomisti, koji su monarhiji očito naklonjeniji od zlogukih proroka, kao najveću korist apostrofiraju dobro raspoloženje u koje bi kraljevsko vjenčanje trebalo "prebaciti" Britance. Iako je pravi stav Britanaca o kraljevskom vjenčanju gotovo jednako teško otkriti kao i tko dizajnira Kateinu vjenčanicu, brojke govore da će polovina podanika kraljice Elizabete II. prijenos vjenčanja gledati na televiziji, u

A slavu treba unovčiti pa je na popularnosti mladog para odlučila zaraditi i sama kraljevska obitelj izbacivši na tržište "jedinu službenu kolekciju" suvenira koja se može kupiti u trgovinama u kraljevskim palačama. Ta "službena" kolekcija, nije se teško usuditi reći, papreno je skupa - kutijicu za tablete promjera šest i visine tri centimetra naplaćuju 25 funti, odnosno oko 220 kuna. Doduše, mora se istaknuti da to nije nikakav jeftini kineski proizvod nego ručno rađeni engleski porculan s elementima od zlata i platine. Naravno, postoje i jeftiniji suveniri poput šalice na kojoj je slika sa zaruka u lošoj rezoluciji i koju je za 3,5 funti (oko 30 kuna) potpisnica ovih redova u siječnju po narudžbi rođakinje mamine prijateljice kupila u suvenirnici blizu londonskog Trga Trafalgar. Ni Hrvatska nije imuna na kraljevsko vjenčanje organizirano je nekoliko nagradnih igara u kojima je prva nagrada bilo putovanje na vjenčanje, prenosit će ga tri nacionalne televizije, a jedna poznata zagrebačka slastičarnica nudi slatkiše Kraljevsko vjenčanje - kekse punjene kremom od jagoda i šampanjca. Nikolina Rivosechi

tema 24-25

PREMA OČEKIVANJIMA Većina ulagačke zajednice očekival

Atlantic slovensku prehrambenu tvrtku platio vrtoglava 382 m

Kupnja Droge Kolin Atlanticu donijela g EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe Snimio Saša ĆetkoviĆ

Atlantic grupa izvijestila je u četvrtak da je u prvom ovogodišnjem kvartalu poslovala s neto gubitkom od 10,97 milijuna kuna zbog povećanja financijskih rashoda akvizicijom Droge Kolinske te zbog uobičajeno nepovoljnijega sezonskog utjecaja u prva tri mjeseca, što je većina domaće investicijske zajednice i očekivala. U proteklom tromjesečju Atlantic grupa ostvarila je ukupan prihod od prodaje u iznosu od 976,2 milijuna kuna, što je porast od 93,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Dobit prije kamata, opo-

rezivanja i amortizacije (EBITDA) veća je 116,1 posto, a neto gubitak iznosi 11 milijuna kuna zbog linearnog utjecaja financijskih rashoda koji su povećani akvizicijom Droge Kolinske i zbog uobičajeno nepovoljnijega sezonskog utjecaja na poslovanje u prvom kvartalu, navodi se u priopćenju. Usporedbe radi, u istom lanjskom tromjesečju Atlantic grupa poslovala je sa 55,4 milijuna kuna dobiti.

Neusporedivi rezultati

"Možemo reći da je bilo teško procijeniti potpu-

ne financijske efekte integracije Droge Kolinske na konsolidirani račun dobiti i gubitka, ali očekivali smo znatan porast financijskih rashoda koji su za izvještajno razdoblje iznosili ukupno 60,84 milijuna kuna, a za prošlogodišnji kvartal 6,7 milijuna kuna. To nam govori da je spajanje utjecalo na porast financijskih rashoda za 53 milijuna kuna, a porast tih rashoda rezultirao je gubitkom u prvom kvartalu", kazao je Stipe Laća, glavni analitičar ST Investa. Laća objašnjava kako prošlogodišnji rezultati

Atlantica nisu usporedivi s ovogodišnjim, a u dodatnoj objavi ne mogu se vidjeti usporedbe kretanja prihoda i marži svih divizija društva kako bi se moglo komentirati poslovanje matice. No navodi se da je divizija Sportska i aktivna prehrana ostvarila rast prihoda od prodaje 26,2 posto, a divizija Pharma 14,7 posto.

U Atlanticu zadovoljni

S tim u skladu provedeno je spajanje prodajnodistribucijskog poslovanja Atlantic grupe i Droge Kolinske na svim tržišti-

Spajanje s Drogom Kolinskom utjecalo je na porast financijskih rashoda Atlantic grupe za 53 milijuna kuna, što je rezultiralo gubitkom u prvom kvartalu, smatraju analitičari ma regije, koje je ujedinjeno u sklopu divizije Distribucija, potpisani su novi ugovori s ključnim kupcima, s proširenim asortimanom, te ujedinjeni logistički procesi. Tako je stvorena još jača distribucijska mreža regionalnog karaktera. Dodatni napori uloženi su u analizu proizvodnih procesa radi veće uporabe proizvodnih kapaciteta. "Zadovoljni smo postignutim rezultatima koji su u skladu s našim očekivanjima, a ostvareni su u i dalje nepovoljnim makroekonomskim uvjetima

la je ovakve rezultate jer je milijuna eura

nske gubitak povećane nezaposlenosti, potrošačkog pesimizma i smanjene potrošnje na koju je dodatno utjecao izostanak tzv. uskrsnog efekta potrošnje koji je pomaknut u drugi kvartal ove godine", izjavio je Zoran Stanković, potpredsjednik za financije Atlantic grupe.

Jačanje u regiji

Naglasio je kako će i dalje posebna pozornost biti posvećena organskom rastu, ostvarenju sinergijskih učinaka, jačanju regionalnoga distribucijskog poslovanja te upravljanju troškovima, likvidnošću i ispunjavanju postojećih financijskih obveza. U ukupnoj prodaji Atlantic grupe hrvatsko tr-

žište sudjeluje sa 28,6 posto. Slijede ga tržišta Srbije sa 23,1 posto, Slovenije sa 11,6 posto i zapadne Europe sa 10,3 posto, od kojih posljednje bilježi najveći rast prodaje. Tako Atlantic grupa na tržištu Njemačke bilježi rast 22 posto, a Velike Britanije 25 posto. Vlastite robne marke nakon inkorporiranja brendova Droge Kolinske sudjeluju u prodaji sa 69,3 posto, distribucija proizvoda robnih marki principala sa 18,1 posto, Farmacia sa 6,6 posto, a proizvodi koje Atlantic grupa proizvodi kao privatne robne marke za velike poslovne sustave u zemlji i inozemstvu čine 6,1 posto prodaje. Nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

OGLAS

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

mAnJI PRIHODI

Dobit Erste grupe porasla 2,1 posto Austrijski Erste Group u četvrtak je objavio da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju povećao neto dobit u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, zahvaljujući nižim izdvajanjima za pokrivanje rizika. U prva tri mjeseca 2011. neto dobit te grupacije porasla je za 2,1 posto u uspo-

redbi s istim razdobljem prošle godine, a iznosila je 260,6 milijuna eura, navodi se u priopćenju. Neto kamatni prihodi bili su 1,29 milijardi eura, što je 2,1 posto manje nego u prva tri mjeseca 2010., a neto prihodi od naknada i provizija porasli su za 2,1 posto, na 481,2 milijuna eura. Istodobno, izdvajanja za pokrivanje rizika smanjena su za 13,4 posto, na 460,1 milijun eura. "Erste grupa imala je dobar početak nove financijske godine, uz ostva-

POLITIKA ODREĐUJE InOzEmnI TEmPO

Rast prihoda i pad dobiti Ericssona Nikole Tesle ugovor s bjeloruskim operaterom Beltelekomom u iznosu od značajnih 65 milijuna kuna", izjavila je Gordana Kovačević.

GORDAnA KOVAČEVIĆ, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Snimio S. ĆetkoviĆ

Smanjenje knjiženih narudžbi posljedica je odlaganja novih poslova u prvom tromjesečju 2011. na tržištu kao što je Bosna i Hercegovina sukladno trenutačnoj političkoj klimi, kao i činjenice da su narudžbe u istom razdoblju 2010. uključivale ugovor s bjeloruskim operaterom Beltelekomom Ericsson Nikola Tesla u prva je tri mjeseca ove godine ostvario pet posto manju dobit, a prihodi od prodaje porasli su dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju financijski podaci objavljeni na stranicama Zagrebačke burze. Iz te su kompanije objavili kako su tromjesečni prihodi od prodaje dosegnuli 307,6 milijuna kuna, a neto dobit je iznosila 31,9 milijuna kuna. Ističu i da je operativna dobit pora-

sla 7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 29,9 milijuna kuna, što je ponajviše rezultat porasta volumena te veće bruto marže.

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesla, kazala da su knjižene narudžbe iznosile 256,3 milijuna kuna što je 31 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Očekivanje investicija

"Smanjenje knjiženih narudžbi prvenstveno se može pripisati smanjenju narudžbi na našim izvoznim tržištima u iznosu od 130 milijuna kuna. Posljedica je to odlaganja novih poslova u prvom tromjesečju 2011. na tržištu kao što je Bosna i Hercegovina sukladno trenutačnoj političkoj klimi, ali i činjenice da su narudžbe u istom razdoblju 2010. uključivale

Navela je i da je rast ukupnih prihoda od prodaje rezultat 39-postotnog rasta prihoda na tržištima u regiji te rasta prihoda na Ericssonovu tržištu od 12 posto, koje sada čini 38 posto ukupnih prihoda od prodaje. Naglasila je i da se investicije operatera u proširenje mobilnih mreža na tržištu BiH, Kosova i Crne Gore te uvođenje novih usluga dodanih vrijednosti očekuju u drugom i trećem kvartalu.

ren rast neto dobiti zbog pada troškova za pokrivanje rizika i unatoč znatnom negativnom utjecaju poreza na banke u Austriji i Mađarskoj", kazao je izvršni direktor Erste Group Banka Andreas Treichl, predstavljajući poslovne rezultate grupacije za prvo tromjesečje. Kako je priopćeno, sva tržišta Erste Groupa u regiji središnje i istočne Europe u 2011. trebala bi zabilježiti ili povratak na rast ili nastavak oporavka. H

Temeljem Zakona o medijima (NN 59/04), čl. 34 stavak 3., Business.hr objavljuje podatke o ukupnom prihodu i prosječno prodanoj nakladi u protekloj 2010. godini. Ukupno ostvareni prihod Business.hr-a u 2010. godini iznosi 96.726 tisuća kuna. Prosječna prodana naklada po broju je 4968 komada, a isporučenih promotivnih primjeraka prosječno je 320 komada po broju. B.hr

ODGOVOR HAnFI zBOG InE

Nakon što je Hanfa ponovno zaustavila trgovanje Inom, iz Mola su odgovorili da su sve radili po propisima i da stoga Mol nije dosegao ni jednu razinu obaveze izvještavanja koja bi zahtijevala objavljivanje bilo kakve obavijesti na burzi zSOLT HERnADI, predsjednik Uprave Mola, iz kojega poručuju Hanfi da izvan trajanja ponude nema propisa ili zakona koji bi ograničio Molu kupnju dodatnih dionica Ine

Na domaćem je tržištu situacija drukčija, o čemu je Gordana Kovačević kazala: "Na domaćem tržištu smanjenje investicija uvjetovano je manjim prihodima operatera te zasićenim mobilnim tržištem i postojećom penetracijom fiksnog i mobilnog širokopojasnog pristupa".

A. Pa.

Izvješće o prihodima

Mol dionic od privatni

zasićenost mobitelima

Ostvaren je novčani tok od poslovnih aktivnosti od 60,7 milijuna kuna pa su ukupna novčana sredstva, uključujući kratkoročnu financijsku imovinu, porasla na gotovo 793 milijuna kuna krajem tromjesečja. Bruto marža kompanije dosegnula je u prvom tromjesečju 17,2 posto, a u istom lanjskom razdoblju bila je 16,7 posto.

BUSInESS.HR

Snimio d. mariĆ

Ina opet trese domaće tržište kapitala pa je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u srijedu poslijepodne treći put u mjesec dana obustavila trgovanje tom dionicom. Zabrana trgovanja vrijedi do 9. svibnja, a iz Hanfe su pojasnili da su zaustavili trgovanje jer mađarski Mol

nije dostavio zatražene podatke o načinu stjecanja dionica naftne kompanije. Stoga su, kako su rekli, zaustavili trgovanje radi zaštite ulagača i osiguranja redovitog i pravilnog trgovanja, obrazloženo je u rješenju regulatora. Nedugo nakon toga oglasio se Mol čiji su predstavnici Hanfi odgo-

JAMNICA

Kvartalna dobit 2,5 milijuna kn

Neto dobit Jamnice u prvom je kvartalu ove godine iznosila 2,5 milijuna kuna, a u istom razdoblju lani bila na razini od 823.584 kuna, vidljivo je iz financijskog izvješća ove kompanije objavljenog u četvrtak na stranicama Zagrebačke burze. Ukupni prihod Jamnice porastao je tri posto u odnosu na prvi kvartal 2010. i

iznosio 290 milijuna kuna. Prihodi od prodaje porasli su sa 176,8 na 178,5 milijuna kuna. Kako se navodi u međuizvještaju Uprave koji potpisuje predsjednik Ivica Sertić, prihodi od izvoza porasli su 12 posto, a na domaćem tržištu bilježi se pad od jedan posto. U odnosu na isto razdoblje lani, ukupni rashodi Jamnice porasli su u prvom kvartalu ove godine dva posto, na 182,8 milijuna kuna. Iz kompanije najavljuju

ce kupio ih ulagača vorili da je Mol izvan trajanja svoje ponude kupio dionice Ine od privatnih investitora.

Ljuti na domaće medije

"Izvan trajanja ponude nema nikakvog dogovora, službenog ili neslužbenog, propisa ili zakona koji bi ograničio Molu kupnju dodatnih dionica Ine. Naime, bilo je privatnih investitora koji su ponudili svoje dionice Molu, što smo prihvatili i kupili ako su uvjeti bili u skladu s Molovim ulagačkim kriterijima. Bilo koja Molova kupnja Ininih dionica temelji se isključivo na predanosti Ini i Hrvatskoj te nema nikakve veze s promjenom prava i obaveza strateških partnera vezano uz Inu", stoji u obavijesti Mola. Mađarska kompanija navela je da je u posljednje vrijeme u hrvatskim medijima bilo mnogo netočnih interpretacija i članaka o kupnji Ininih dionica, dodajući da su u pitanju nepravedni napadi koji su nanijeli štetu ugledu kompanije. Mol je ponovio kako oduvijek vjeruje u potencijal Ine ta da u snažnom savezu s Hrvatskom želi od Ine stvoriti regionalnog igrača. Mađarska kompanija naglašava da je od 2003. godine u Inu uložila više od 20 milijardi kuna, a time i u Hrvatsku. "Nakon mnogo gubitaških godina, Ina je u 2010. godini konačno postala profitabilna

kompanija", navode u Molu. Podsjetivši da su malim dioničarima dosad dali dvije ponude za otkup dionica, u Molu naglašavaju da su ponude završene u skladu s važećim zakonima, dodajući da su slijedili naputke Hanfe da tijekom zadnje ponude ne kupuju dionice na tržištu, iako je kompanija osporila takve smjernice od samog početka. "Vezano uz svoje vlasništvo u Ini, Mol još nije dosegnuo ni jednu razinu obaveze izvještavanja koja bi zahtijevala objavljivanje bilo kakve obavijesti na burzi", odgovorili su Hanfi iz Mola. Istaknuto je i da je Mol istodobno pozvao Hanfu da obrati pozornost na špekulativne kupnje na tržištu.

Upravljačka prava

Dotaknuli su se i spornih upravljačkih prava, ističući da su mnogo puta naglasili da dioničarski ugovor sklopljen između hrvatske Vlade i Mola osigurava prava najvećih dioničara Ine, neovisno o razini njihova vlasničkog udjela. "Mol će i dalje štititi svoje partnerstvo s Vladom Republike Hrvatske. Ta je suradnja od ključne važnosti za izgradnju Ine u snažnu, konkurentnu i uspješnu perjanicu Hrvatske, regionalnog prvaka na kojega svi mogu biti ponosni", zaključuje se u priopćenju. Ante Pavić

nastavak ulaganja u razvoj novih proizvoda i u ovoj godini, a kad je riječ o rizicima promjene tečajeva inozemnih valuta, napominje se da je izloženost kompanije svedena na minimum. Iz Jamnice su se osvrnuli i na rizik vezan uz potraživanja kupaca, napomenuvši kako je on ograničen zbog rasprostranjenosti potraživanja. Jamnica, kao dio koncerna Agrokor posjeduje 11,1 posto udjela u temeljnom kapitalu trgovačkog lanca Konzum. B. St.

NIŽI I ŠVICARCI

Zaba snižava kamate na kredite u otplati Zagrebačka banka objavila je da će za 0,25 postotna poena sniziti kamatne stope sve stambene kredite u otplati. Nove kamatne stope primijenit će se za obračunsko razdoblje od 1. srpnja ove godine, a o konkretnim promjenama po pojedinom kreditu svi korisnici će biti pismeno obaviješteni do

sredine lipnja. "Novom promjenom, kamatne stope na stambene kredite u otplati vezane uz euro vratit će se na razinu s početka 2008., odnosno na razdoblje prije svjetske financijske krize, a za kredite vezane uz švicarski franak bit će na još nižoj razini", obavijestili su iz Zabe. U studenome 2010. godine kamatna stopa za stambene kredite u švicarskim francima smanjena je za 0,55 postotna poena. Zagrebačka banka financirala je svaki treći stambeni kredit u Hrvatskoj. A. Pa.

VRIJEDI 788 KUNA

Erste smanjio ciljanu cijenu Atlantske plovidbe Unatoč sporom oporavku industrije, smatra se da će prodaja brodova i povlačenje iz gubitaškog posla sa zrakoplovima pozitivno utjecati na rast zarade po dionici, koja bi ove godine mogla doći na razinu od 40 kuna, a u 2012. mogla bi se i udvostručiti Kao ciljanu cijenu dionice Atlantske plovidbe Ersteovi analitičari u svojoj su posljednjoj analizi odredili 788 kuna, smanjivši je s prethodne 992 kune, uz preporuku 'skupljati'. Prethodna je preporuka za tu dionicu glasila držati, a promijenjena je, kako se navodi u analizi, zbog potencijalnog rasta od 16 posto. Ciljana cijena utvrđena je kombinacijom DCF modela i usporedbe sa srodnim kompanijama. Ersteovi analitičari revidirali su prognoze vezane uz prihode od prodaje i zaradu Atlantske plovidbe u ovoj godini. Procijenjeno je da će prihodi od prodaje te kompanije biti na razini od 601,2 milijuna kuna, a za iduće dvije godine procjenjuje se rast na 763,6, odnosno 837,7 milijuna kuna.

Prodaja utječe na rast

Unatoč sporom oporavku industrije, smatra se da će prodaja brodova i povlačenje iz gubitaškog posla sa zrakoplovima (prodaja udjela u Dubrovnik Airli-

PERo KULAŠ, predsjednik Uprave Atlantske plovidbe buljubasic/cropix

neu) pozitivno utjecati na rast zarade po dionici koja bi ove godine mogla doći na razinu od 40 kuna, a u 2012. mogla bi se i udvostručiti. Dubrovački je brodar naime potkraj prošlog mjeseca izvijestio da je s neimenovanim kupcem iz Velike Britanije potpisao ugovor o prodaji Gundulića i Getaldića, dvaju brodova sagrađenih 1997., odnosno 1996. godine. Brod Gundulić predan je kupcima sredinom travnja, a primopredaja Getaldića očekuje se u svibnju. Iako detalji prodaje nisu poznati, procjenjuje se da je tržišna cijena sličnih brodova oko 15 milijuna dolara. U slučaju takvog scenarija, analitičari predviđaju kako će Atlantska plovidba zaraditi devet milijuna dolara

po brodu, što bi u kontekstu nadolazećih investicija pozitivno utjecalo na dioničare. Do 2012. godine kompanija bi trebala dobiti sedam novih brodova, što bi pak trebalo rezultirati povećanjem prodaje i poboljšanjem marži.

Rast neto dobiti

Procjenjuje se da će neto dobit Atlantske plovidbe nakon manjinskih udjela u ovoj godini iznositi 55,1 milijun kuna, a u 2012. biti na razini od 109,2 milijuna kuna. U četvrtak je posljednja zabilježena cijena te dionice na Zagrebačkoj burzi iznosila 693 kune, a ukupan promet bio na razini od 325.000 kuna. Biljana Starčić

investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Kraševa dionica u četvrtak je na Zagrebačkoj burzi zabilježila jedan od najvećih skokova cijene. Konditorska dionica narasla je 3,48 posto, uz ukupan promet od 85.474 kune. Tako je Kraš nakon dva tjedna ponovno preskočio razinu od 460 kuna po dionici. Kraš raste već treći dan zaredom, ali tek će se u petak vidjeti hoće li tjedan završiti u plusu. U četvrtak je protrgovano s ukupno 187 dionica u 25 transakcija.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla Atlantic grupa Hrvatski duhani Adris grupa Dalekovod Belje Adris grupa Zagrebačka banka Riviera Poreč Atlantska plovidba d.d. Tehnika Uljanik plovidba Opeka d.d. za proiz. i prom. građ. materij. Europlantaže d.d. za proizvodnju i usluge Hidroelektra niskogradnja Ingra Kaštelanski staklenici Petrokemija Gabarit d.d. za građ. radove i trgovinu Vupik Viro tvornica šećera d.d. Dom holding AD Plastik Luka Rijeka Jadroplov d.d. Kraš, prehrambena industrija Podravka prehrambena industrija d.d. Tisak Privredna banka Zagreb Tankerska plovidba SN holding Končar - električni aparati Đuro Đaković holding Fima validus Valamar grupa Istraturist Umag d.d. Luka Ploče Humanitas d.d. za proiz., trgovinu i usluge Maistra Jadranski naftovod Plava laguna Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Institut IGH BC institut Končar Industrogradnja d.d. IPK Kandit Rabac, ugostiteljstvo i turizam Veterina d.d. Zvijezda Jadroagent Slobodna Dalmacija Jadransko osiguranje Sunčani Hvar Franck prehrambena industrija HTP Korčula Atlas nekretnine Lucidus dioničko Ledo Lavčević Slatinska banka Viadukt Velebit, zatvoreni investicijski fond d.d. Končar - elektroindustrija Liburnia Riviera Hoteli Auto Hrvatska Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Jadranska banka Arenaturis Karlovačka banka Saponia Solaris Finvest Corp

+ Hidoroelektra niskogradnja u četvrtak je bila predvodnica građevinskog sektora koji je uglavnom zabilježio pad cijene. Ta je tvrtka zabilježila najveći pad cijene od 4,34 posto i tako dospjela na povijesno najnižu razinu od 125 kuna. Promet je u četvrtak dosegnuo natprosječnih 213.376 kuna, a protrgovano je s ukupno 1741 dionicom u 43 transakcije.

Redovan promet: 37.276.079,63 Kn

CROBEX: -0,36%

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

278.40 1,619.00 737.00 58.00 300.14 241.30 89.41 266.00 245.00 195.00 683.00 1,250.00 598.00 400.00 745.00 120.00 12.81 4,000.00 153.00 580.00 68.68 410.00 60.34 125.00 187.05 140.89 450.00 317.21 173.75 550.00 1,360.00 158.04 922.10 38.00 11.12 53.99 250.00 1,259.99 24.00 57.10 3,095.00 1,710.00 15.16 1,765.01 250.01 1,190.01 720.00 146.90 159.99 56.81 3,355.10 638.00 30.00 2,850.00 43.00 800.00 69.01 35.50 17.39 5,701.00 185.00 108.59 237.65 4.01 554.00 1,930.01 345.81 14.70 2,150.00 51.01 70.07 140.00 235.05 167.99

285.00 1,645.00 760.00 58.00 301.10 249.18 91.67 269.00 250.00 201.01 696.00 1,266.66 616.00 400.00 745.00 131.00 13.18 4,099.99 154.40 580.00 75.95 414.99 61.40 126.00 194.99 142.50 462.00 319.95 176.93 565.00 1,360.02 160.00 922.10 38.50 11.55 54.99 263.80 1,270.03 24.00 62.00 3,100.00 1,710.00 16.69 1,770.16 250.01 1,190.71 728.00 155.00 159.99 59.99 3,355.10 638.00 34.53 2,900.00 49.00 800.00 69.04 35.50 17.86 5,701.00 194.57 108.59 238.20 4.01 554.00 1,930.01 346.15 14.70 2,150.00 51.01 70.07 140.00 235.05 167.99

280.82 1,619.00 740.00 58.00 300.14 244.00 90.98 268.00 245.00 195.00 693.00 1,250.00 598.00 400.00 745.00 125.00 12.89 4,040.00 153.00 580.00 74.50 410.00 61.40 126.00 193.05 141.50 460.50 317.40 173.76 550.00 1,360.00 158.04 922.10 38.10 11.47 54.00 255.00 1,259.99 24.00 57.10 3,100.00 1,710.00 16.69 1,765.01 250.01 1,190.01 728.00 155.00 159.99 59.99 3,355.10 638.00 34.53 2,850.00 43.00 800.00 69.01 35.50 17.39 5,701.00 185.00 108.59 237.65 4.01 554.00 1,930.01 345.81 14.70 2,150.00 51.01 70.07 140.00 235.05 167.99

-1.81% -0.49% -2.63% 16.00% -1.95% 0.05% 1.09% 0.00% -0.41% -3.05% 1.32% 0.00% 1.36% 0.00% 0.00% -4.34% -0.23% 1.00% -0.01% 0.00% 2.05% 0.00% 0.39% 0.80% 1.03% 2.45% 3.48% -0.81% -1.79% -0.18% 0.00% -1.23% 15.05% 0.26% 4.08% 3.75% -4.95% 0.00% 0.00% -4.83% 2.65% -2.28% -1.77% -1.51% 0.00% 0.19% -0.95% 5.44% 3.22% -0.02% -1.64% 1.26% 15.10% 0.88% -6.52% 0.00% 0.01% -1.36% -3.39% -2.56% -5.12% -6.39% -1.53% 0.50% -1.42% 1.57% -0.09% 1.38% 2.28% -5.54% 0.01% -0.14% -6.00% 5.01%

86,235 1,554 2,205 17,649 2,446 2,895 7,477 2,348 2,094 1,861 471 255 500 700 368 1,741 14,851 46 1,010 250 1,892 283 1,662 781 507 607 187 253 389 107 40 330 52 1,216 3,520 721 143 26 1,350 550 10 16 1,708 14 88 16 25 100 70 192 3 14 270 3 193 10 114 200 336 1 29 39 17 1,000 7 2 10 170 1 40 20 5 2 1

24,351,828.52 2,536,188.92 1,649,802.65 1,023,642.00 734,190.44 714,348.16 675,425.15 627,412.08 516,481.70 368,146.60 324,566.50 318,783.32 300,694.90 280,000.00 274,160.00 213,376.24 191,202.33 185,596.92 154,867.64 145,000.00 137,730.80 116,361.24 101,303.89 97,934.30 96,307.36 85,926.23 85,474.02 80,406.46 67,736.78 59,003.00 54,400.05 52,647.95 47,949.20 46,410.01 39,839.80 38,940.79 36,270.50 32,833.38 32,400.00 31,931.08 30,990.00 27,360.00 26,402.23 24,776.41 22,000.88 19,042.32 18,149.00 15,338.00 11,199.30 11,111.98 10,065.30 8,932.00 8,698.47 8,650.00 8,599.24 8,000.00 7,867.86 7,100.00 5,882.52 5,701.00 5,545.13 4,235.01 4,041.70 4,010.00 3,878.00 3,860.02 3,459.12 2,499.00 2,150.00 2,040.40 1,401.40 700.00 470.10 167.99

22,995.94 2,155.94 2,467.38 48.88 2,886.12 559.69 747.45 1,818.14 15,691.86 712.44 967.01 236.82 346.84 84.25 330.97 77.99 96.67 458.92 511.19 39.50 112.16 568.53 458.49 529.15 1,154.53 231.59 632.55 1,720.31 414.69 10,491.12 851.88 429.87 24.33 123.33 30.99 339.96 1,192.12 280.49 32.19 624.92 2,302.82 934.20 8.45 279.90 41.63 73.10 329.35 110.84 161.95 110.67 336.37 70.72 180.29 356.25 314.37 341.74 29.50 118.42 44.02 1,255.19 88.47 99.79 108.56 2.70 1,424.95 584.10 172.91 28.24 257.19 111.33 93.84 92.20 145.19 103.78

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana Najniža Najviša 253.10 1,181.00 657.10 25.00 286.07 217.00 54.00 242.21 200.00 140.00 672.01 871.01 533.13 390.00 740.00 120.00 12.45 612.00 105.50 550.00 41.77 290.00 27.87 80.21 161.54 124.01 339.99 240.00 135.00 461.06 1,140.00 130.58 669.50 22.36 5.00 28.00 250.00 1,160.03 22.50 51.00 2,332.01 1,345.00 15.16 1,106.00 180.00 909.99 292.00 126.51 65.10 55.56 2,851.00 515.00 20.01 2,486.50 25.00 655.38 57.00 24.02 14.03 4,720.12 161.10 98.00 190.00 3.99 430.00 1,900.08 302.00 11.14 2,000.00 33.03 53.00 105.25 166.55 85.00

315.99 1,720.72 829.99 58.00 352.00 386.00 118.99 310.00 289.98 259.65 1,038.99 1,614.00 664.00 400.00 745.00 225.50 37.89 4,990.00 184.73 600.00 124.00 507.77 63.89 146.00 267.02 186.50 497.02 350.00 264.90 708.00 1,615.00 245.00 922.10 52.00 22.39 62.00 395.00 2,093.00 25.00 73.48 3,520.00 1,895.00 23.94 2,768.00 300.00 2,198.00 735.00 266.00 159.99 78.13 4,299.00 711.99 60.00 3,401.00 78.00 938.00 109.00 46.99 21.99 6,900.00 275.00 132.37 346.00 4.71 594.99 2,890.00 480.12 25.15 3,100.00 75.31 86.88 189.38 295.00 195.77

REgIONAlNE I SvjETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR GRVG PBGS PETG TLSG KBMR LKPG NF1N TCRG ATPG AELG SAVA KDHR HDOG

KRKA MERCATOR GORENJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK PETROL TELEKOM SLOVENIJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S TERME CATEZ AKTIVA NALOZBE AERODROM LJUBLJANA SAVA KD GROUP HELIOS

BANJALUČKA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-C RSRS-O-B TLKM-R-A RSRS-O-D KRIP-R-A HEDR-R-A TRZN-R-A FPSR-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TRZNICA AD BANJA LUKA FABRIKA ZA POCINCAVANJE AD SREBRENICA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC FBIHK1E BIGFRK3 FDSSR BHTSR ENISR RSTTR SPKMR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO RUDNIK SOLI TUSANJ DD TUZLA SIPAD KOMERC DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB AERO A2012 STTM KOPB ENHL AGBN A2016 MTBN FITO VITL A2014 RZVK A2011 A2015 TLFN

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Stari Tamiš a.d. Pancevo Kopaonik a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Vital a.d. Vrbas Obveznice RS serije A2014K Razvitak a.d. Lazarevac Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2015K Telefonija a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 ALK GRNT KMB TEL STIL MPT KDBT TPLF OKTA BESK BGOR

Oznaka

Petak 29/4/2011 Subota 30/4/2011

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo MAKPETROL SKOPJE KIRO DANDARO BITOLA TOPLIFIKACIJA SKOPJE OKTA SKOPJE Besko a.d. Vlasotince BLAGOJ GOREV VELES

Najniža 58,01 164,95 10,81 0,70 225,05 71,10 8,60 13,00 0,62 180,00 3,90 14,50 56,00 41,02 410,00

Najviša 59,50 170,00 11,30 0,70 230,00 74,00 9,47 13,80 0,64 180,00 4,00 15,00 57,10 42,00 410,00

Zadnja Prosječna Promjena Količina 59,50 165,00 11,00 0,70 230,00 73,30 8,80 13,00 0,62 180,00 4,00 14,70 56,00 42,00 410,00

Promet

valuta: EUR - euro 58,30 168,44 11,02 0,70 229,40 72,77 8,79 13,05 0,63 180,00 3,97 14,65 56,03 41,91 410,00

1,28 % -4,10 % 3,77 % -0,71 % 1,72 % 3,24 % 2,31 % -3,70 % -3,41 % 3,45 % 6,67 % 1,38 % -1,75 % 0,00 % 0,00 %

18312 1.067.666,75 2194 369.558,31 9526 104.978,35 46726 32.633,75 137 31.428,70 424 30.853,80 2529 22.236,81 1688 22.031,18 24400 15.443,70 45 8.100,00 1729 6.857,40 371 5.437,30 59 3.306,70 70 2.934,94 4 1.640,00

valuta: BAM - konvertibilna marka 84,99 36,52 37,49 1,69 36,00 8,10 0,70 1,49 2,49

86,00 38,00 38,00 1,72 36,80 8,50 0,70 1,49 2,49

86,00 38,00 38,00 1,71 36,80 8,10 0,70 1,49 2,49

0,77 3,43 % 291711 0,38 2,70 % 107266 0,38 2,70 % 100000 1,71 0,59 % 21223 0,36 2,22 % 65906 8,26 -5,15 % 2566 0,70 0,00 % 17302 1,49 0,00 % 3160 2,49 -0,40 % 1317

225.128,26 40.571,85 37.798,44 36.322,04 23.938,85 21.184,60 12.111,40 4.708,40 3.279,33

valuta: BAM - konvertibilna marka 94,00 97,00 35,00 5,69 65,01 21,47 5,00 7,04 3,06

502,00 3.621,00 501,00 93,82 1.400,00 1.450,00 910,00 8.400,00 77,00 2.990,00 7.480,00 1.126,00 83,78 950,00 98,77 81,28 1.150,00

85,10 4.470,00 585,00 3.700,00 465,00 190,00 24.500,00 220,00 3.598,00 2.163,00 7.100,00 400,00

94,00 97,00 35,00 5,70 67,00 21,48 5,01 7,04 3,06

515,00 3.700,00 512,00 94,75 1.400,00 1.450,00 948,00 8.550,00 79,49 3.050,00 7.760,00 1.200,00 86,15 950,00 99,00 81,35 1.189,00

94,00 97,00 35,00 5,70 67,00 21,48 5,01 7,04 3,06

94,00 0,00 % 10000 97,00 -0,51 % 8080 35,00 0,00 % 11450 5,69 0,00 % 1381 66,00 2,81 % 50 21,47 2,29 % 140 5,00 11,09 % 500 7,04 0,00 % 322 3,06 -4,38 % 423

940.000,00 783.760,00 400.750,00 7.864,21 3.300,60 3.006,20 2.502,00 2.266,88 1.294,38

Gorenje Telekom Slovenije Petrol NIS Telekom Srpske

+3,77% +3,24 +1,71% +1,19% +0,59%

Luka Koper Šipad komerc Sava Energoprojekt holding Garant Futog

business.hr

-4,7% -4,38% -1,75% -0,74% -0,64%

Krka

Mercator

Tradicionalno najtrgovanija Krka i u četvrtak se našla na vrhu popisa dionica s najvećim dnevnim prometom u Ljubljani. Njome se trgovalo u iznosu od 1,06 milijuna eura, a osim što je bila jedina s milijunskim prometom, toj je dionici cijena porasla solidnih 1,28 posto, na zadnjih zabilježenih 59,5 eura. To je ujedno bila najviša cijena po kojoj se dionicom Krke trgovalo tijekom dana, a najniža je iznosila 58,91 euro.

Nakon što je Pivovarna Laško od Slovenskog ureda za zaštitu tržišnog natjecanja dobila zabranu raspolaganja dionicama Mercatora, cijena te dionice srezana je više od četiri posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga trgovinskog dana te je iznosila 165 eura. S prometom od 370.000 dionica našla se na drugome mjestu po likvidnosti u Ljubljani, a najviša zabilježena cijena iznosila je 170 eura.

+1,28 -4,1

valuta: RSD - srpski dinar 511,00 3.677,00 506,00 94,45 1.400,00 1.450,00 934,00 8.488,00 78,12 3.014,00 7.603,00 1.188,00 84,71 950,00 99,00 81,34 1.157,00

507,30 3.655,17 504,07 94,45 1.400,00 1.450,00 933,60 8.487,82 78,12 3.014,36 7.603,20 1.188,13 84,53 950,00 98,96 81,34 1.157,25

1,19 % 24947 12.655.560,00 0,74 % 1289 4.711.515,00 0,60 % 7443 3.751.775,00 0,68 % 13641 1.288.332,96 0,00 % 850 1.190.000,00 0,00 % 751 1.088.950,00 -0,74 % 916 855.181,00 1,05 % 100 848.782,00 1,72 % 10700 835.931,51 0,50 % 275 828.949,00 -2,15 % 100 760.320,00 622 739.015,00 -7,19 % 1,11 % 8724 737.475,73 0,00 % 725 688.750,00 0,23 % 6901 682.913,80 -0,01 % 7835 637.318,73 0,61 % 500 578.627,000

valuta: MKD - makedonski denar

85,50 85,25 52,43 0,19 % 230413 12.080.669,93 4.500,00 4.487,68 4.487,68 0,38 % 1240 5.564.720,00 590,00 588,66 588,66 -0,64 % 1500 882.985,00 3.701,00 3.700,22 3.700,22 0,01 % 114 421.825,00 470,00 468,79 468,79 1,91 % 826 387.220,00 192,00 191,08 191,08 0,57 % 1505 287.576,00 24.500,00 24.500,00 24.500,00 0,82 % 11 269.500,00 220,00 220,00 220,00 2,33 % 575 126.500,00 3.600,00 3.598,31 3.598,31 -0,05 % 32 115.146,00 2.163,00 2.163,00 2.163,00 3,00 % 50 108.150,00 13 92.600,00 7.200,00 7.123,08 7.123,08 0,33 % 400,00 400,00 400,00 -17,53 % 200 80.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REgIONAlNI INdEKSI +0,46% BIRS +1,43% 779,27 1.174,18 Belex15 +0,30% FIRS -1,87% 740,77 2.304,02 Belexline -0,06% MBI10 +0,37% 1.393,26 2.545,97 SASX10 +0,86% MONEX20 12,605.42 -1,18% 1.044,11 Stanje indeksa na u SASX30 +0,33% četvrtak 28. travnjazatvaranju 2011. 1.071,04 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI WIg20 -0,01% +0,09% 2.916,34 BuX -0,16% +0,77% 24.136,91 ATX -1,24% +0,66% 2.791,00 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,48% četvrtak 28. travnja 2011.

FTSE100 6.075,39

dAX 7.464,37

CAC40

4.099,31

MICEX 1,736.59

AMERIčKI INdEKSI djIA +0,93% S&P500 +0,70% 12.595,37 1.356,62 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,76% srijedu 27. travnja 2011. 2.869,28

investor

OtVOrENI INVEstIcIjsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

10,9991

13,29

Platinum Global Opportunity 14,5197

12,96

KD Nova Europa

7,3920

10,10

HPB WAV DJE

98,6409

9,91

115,7805

9,15

FIMA Equity

74,6981

-16,62

ST Global Equity

44,0775

-14,40

KD Victoria

14,0005

-12,24

C-Zenit

51,7155

-10,89

NFD Aureus New Europe 116,1436

-10,15

OTP Europa Plus

+ MjEŠOVItI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Ilirika Gold HPB WAV DJE VB CROBEX10 HPB Dionički C-Zenit Raiffeisen World POBA ICO Equity OTP indeksni ZB euroaktiv Platinum Global Opportunity HI-growth Capital Two VB High Equity PBZ Equity fond AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) ZB trend Erste Total East MP-Mena HR HPB Dynamic HPB Titan NFD Aureus US Algorithm Platinum Blue Chip Erste Adriatic Equity FIMA Equity MP-Global HR ST Global Equity OTP MERIDIAN 20 NFD Aureus Global Developed A1 KD Victoria

€ € kn kn kn € kn kn € $ € kn kn kn € € € kn kn € kn € € kn kn kn € kn kn kn

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

117,0471

7,01

MješOVItI fOnDOVI

Raiffeisen Prestige

108,8700

6,03

PBZ Global fond

109,2003

2,44

C-Premium kn HPB Global kn Erste Balanced € HI-balanced € Allianz Portfolio kn KD Balanced kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € ICF Balanced kn ST Balanced kn Raiffeisen Prestige € PBZ Global fond kn ZB global € Agram Trust kn € Raiffeisen Balanced ST Aggressive kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn Ilirika JIE Balanced € OTP uravnoteženi kn

10,1010

0,63

Erste Balanced

124,8500

0,03

ST Balanced

167,5105

-11,90

ICF Balanced

120,7307

-7,53

ST Aggressive

64,8082

-7,28

C-Premium

5,7199

-5,48

Agram Trust

68,9699

-5,19

94,6470 98,6409 109,8745 89,8871 51,7155 106,9200 5492,0400 44,5075 108,0300 14,5197 8,3830 76,9452 48,6264 87,0679 10,8187 131,7100 35,0900 441,2139 51,5528 72,3367 142,9423 84,9609 91,6000 74,6981 314,0669 44,0775 95,0278 94,2948 87,1400 14,0005

1,21 0,57 0,46 0,42 0,42 0,40 0,37 0,30 0,27 0,25 0,24 0,23 0,18 0,15 0,10 0,09 0,06 0,05 0,04 0,04 0,03 0,01 -0,01 -0,06 -0,14 -0,15 -0,15 -0,16 -0,16 -0,19

1,82 1,15 -3,19 -3,06 0,73 -2,01 -3,88 -3,81 1,17 -1,56 -2,85 -2,42 -2,42 -4,58 -2,56 -1,94 1,07 -6,18 3,66 -2,40 -1,72 2,05 -4,92 -4,01 -3,00 -3,58 1,27 -3,78 -3,15 -6,96

-5,35 9,01 21,46 9,66 8,99 7,98 -0,40 16,82 6,62 7,96 2,05 12,56 -0,65 8,11 -0,39 3,27 14,86 -2,03 5,71 6,48 19,35 4,43 8,02 -2,69 5,94 -4,61 10,31 5,31 9,35 2,95

N/A 9,91 3,11 -3,84 -10,89 3,78 -6,98 1,76 3,36 12,96 -3,26 3,56 -3,97 -2,17 -2,53 0,62 0,66 -1,55 -0,70 0,63 2,61 1,94 -6,79 -16,62 4,31 -14,40 2,58 -5,80 -1,10 -12,24

N/A -0,37 7,71 -1,90 -18,69 0,89 -14,76 -21,51 1,11 -7,44 -1,90 -6,29 -18,28 -2,42 3,73 3,29 -25,41 3,17 -13,24 -8,24 15,07 -4,80 -1,57 -4,14 -7,95 -7,50 -1,69 -1,08 -4,57 2,85

-5,41 1,58 6,91 7,43 3,26 1,71 -1,15 5,94 3,81 2,48 -3,01 1,13 -2,22 2,49 -3,98 -3,00 7,90 -9,75 5,70 -0,71 -2,73 0,12 2,07 -1,56 -2,06 -5,22 5,97 -3,38 4,10 0,00

5,243 15,150 7,988 21,805 5,961 40,773 6,006 137,942 243,582 8,890 65,105 8,106 12,392 362,086 14,567 174,585 107,244 6,196 20,855 9,813 28,573 8,192 227,349 17,997 5,068 12,958 20,625 56,515 10,604 70,250

0,50 3,65 1,27 5,56 3,19 7,57 3,75 3,33 6,98 3,60 9,17 4,02 3,57 5,64 2,15 8,50 3,57 3,14 4,67 3,76 2,55 3,32 5,55 6,91 2,92 10,51 3,00 5,41 2,94 11,97

27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011

www.business.hr/investor

Allianz Portfolio

HI-balanced

Vrijednost

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Energija

Valuta

5,7199 103,0287 124,8500 10,1010 117,0471 8,2402 10,9010 120,7307 167,5105 108,8700 109,2003 145,8500 68,9699 152,9200 64,8082 77,6381 151,8558 113,3597

0,37 0,23 0,17 0,17 0,10 0,07 0,07 0,06 0,01 0,01 -0,02 -0,04 -0,06 -0,12 -0,19 -0,23 -0,60 -0,91

0,84 -0,44 -2,09 -1,49 -0,02 -4,86 -2,53 1,71 -4,51 -1,01 -0,96 -1,74 -5,72 -4,69 -3,82 -7,39 0,57 -2,10

5,98 5,98 8,15 2,97 5,39 1,15 -0,04 7,33 -1,66 0,74 9,08 2,90 2,09 0,01 2,50 -5,16 4,60 3,59

-5,48 -4,59 0,03 0,63 7,01 -0,24 -1,98 -7,53 -11,90 6,03 2,44 0,00 -5,19 -1,98 -7,28 -4,72 -0,17 -1,17

-12,36 0,54 0,10 0,11 8,36 -3,60 4,10 2,42 6,42 7,78 5,46 3,92 -1,73 5,02 -7,45 -5,16 8,27 2,36

2,27 5,32 2,19 -1,49 1,62 -1,59 -3,07 6,75 -1,89 0,46 4,55 -1,18 -1,37 -1,47 -0,65 -8,52 0,10 5,35

12,905 93,796 105,242 70,990 8,154 7,074 14,643 16,640 11,217 221,487 307,022 713,424 15,224 305,517 2,727 14,014 42,852 39,949

4,24 5,56 10,27 9,17 1,96 5,28 2,15 8,99 8,30 1,14 9,62 9,82 2,80 8,67 5,60 4,78 5,26 5,37

27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011

€ € € € € € kn €

160,9600 134,1300 128,8119 178,0000 131,7212 11,6860 166,0762 125,9883

0,09 0,04 0,04 0,03 0,03 0,02 0,01 -0,34

1,35 2,78 2,85 1,53 1,32 2,56 2,43 -1,70

0,99 2,61 3,65 2,02 1,76 3,12 3,49 -1,53

2,45 5,84 5,10 5,31 3,56 5,03 7,85 0,82

4,97 4,58 4,66 6,68 4,55 1,71 8,11 4,40

1,16 2,92 3,44 2,04 1,66 2,78 2,55 -0,70

181,771 491,712 20,227 507,457 168,673 7,971 63,220 17,717

9,82 7,90 5,56 8,92 8,13 9,17 6,50 5,37

27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011

kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn € kn $

102,8490 133,4182 164,2456 140,8236 126,8623 146,5100 139,7600 140,1309 136,5681 133,3833 123,7698 118,3129 11,4489 10,7810 109,4147 106,7400 100,6278 125,1513

0,06 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,54 0,51 0,70 0,49 0,57 0,78 0,60 0,85 0,68 0,64 0,84 0,74 0,84 0,66 0,61 0,93 0,65 0,23

0,70 1,04 1,31 0,94 1,11 1,67 1,37 1,52 1,42 1,33 1,50 1,57 1,46 1,42 1,30 1,49 N/A 0,61

2,24 2,29 2,38 2,02 2,87 3,42 3,20 2,70 3,02 2,97 2,78 3,23 3,15 3,09 2,87 3,41 N/A 1,42

1,62 6,21 4,72 3,23 4,30 4,79 4,33 4,55 4,35 5,31 4,07 4,96 5,38 4,04 4,70 4,18 N/A 3,78

0,29 0,66 0,90 0,62 0,74 1,06 0,78 1,07 0,85 0,85 1,07 0,98 1,03 0,88 0,79 1,09 0,63 0,41

7,437 1104,572 2344,252 126,858 479,150 1209,259 788,930 97,458 34,644 309,135 167,117 204,921 123,504 26,954 184,040 255,687 4,018 40,263

1,75 12,08 10,76 10,76 8,76 8,17 7,90 7,59 7,32 5,56 5,35 3,48 2,58 1,90 1,96 1,59 0,25 6,04

27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011 27.04.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,0762

7,85

Erste Bond

134,1300

5,84

Raiffeisen Bonds

178,0000

5,31

HPB Obveznički

128,8119

5,10

HI-conservative

11,6860

5,03

OTP euro obveznički 125,9883

0,82

ZB bond

160,9600

2,45

PBZ Bond fond

131,7212

3,56

HI-conservative

11,6860

5,03

HPB Obveznički

128,8119

5,10

ZB bond Erste Bond HPB Obveznički Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond HI-conservative Capital One OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash PBZ Dollar fond

OGLAS

HT povukao indekse u minus LOV NA DIVIDENDE HTom je u četvrtak ostvaren iznimno visok promet od 24 milijuna kuna zbog činjenice da se samo do kraja ovog tjedna kupnjom HT-a može ostvariti pravo na dividendu Na Zagrebačkoj burzi u četvrtak su u fokusu investitora bili poslovni rezultati domaćih kompanija za prvo tromjesečje, pri čemu najviše HT-a, koji je izvijestio o nižim prihodima i dobiti. Crobex je pao 0,36 posto, na 2229,81 bod, dok je Crobex 10 pao pola posto, na 1248,93 boda. Redovan promet dionicama iznosio je 37 milijuna

kuna, od čega su 24 milijuna kuna potrošena na HT.

Utjecaj izvješća

"Na tržište se slijevaju financijska izvješća domaćih kompanija za prvo tromjesečje ove godine, zbog čega bilježimo veću volatilnost cijena dionica. I idućih dana, sve dok će pristizati izvješća, možemo očekivati izraženiju vola-

tilnost", kazala je za Hinu Ivana Hatvalić, direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke. Najviše se trgovalo dionicom HT-a, koja je zbog lošijih rezultata pala 1,81 posto, na 280,82 kune. "Zbog nešto lošijih rezultata poslovanja HT-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani, cijena te dionice korigirana je naniže. Ta je dionica u pojačanom fokusu investitora i zato što se još samo do kraja tjedna njezinom kupnjom može ostvariti pravo na isplatu dividende", ističe Hatvalić. Po kriteriju likvidnosti slijedila je dionica Ericssona Nikole Tesle, kojom je ostvareno 2,5 milijuna kuna prometa. Ericsson je pao pola posto, na 1619

RADE PILIPOVIć, direktor Hidroelektre, čija je dionica u četvrtak pala četiri posto Snimio hrvoje dominiić

kuna. Ericsson je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvario prihode od prodaje 2 posto više nego u istom razdoblju lani.

Gubitak spustio Atlantic

Nešto veći pad cijene među najlikvidnijim izdanjima bilježi dionica Atlantic grupe. Spustila se dva i pol posto, na 740 kuna. Atlantic grupa je izvijestila da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovala s neto gubitkom od 10,97 milijuna kuna zbog utjecaja financijskih rashoda povećanih akvizicijom Droge

REGIJA

Dionica Mercatora srezana čak četiri posto Nakon jednodnevne stanke slovenski je indeks SBITOP u četvrtak porastao blagih 0,46 posto, na 779,27 bodova, a jedina dionica s milijunskim prometom u Ljubljani bila je ona farmaceutske kompanije Krke.

Njome se trgovalo u iznosu od 1,06 milijuna eura, a cijena joj je porasla 1,28 posto, ipak ne premašivši 60 eura. Drugi na popisu najlikvidnijih dionica bio je trgovački lanac Mercator sa 370.00 eura prometa, no kako se rješenje (dan prije isteka

Agrokorove ponude) o prodaji udjela Pivovarne Laško ne nazire, cijena te dionice u četvrtak je srezana više od četiri posto. U plusu su bili i ostali regijski indeksi, a predvodio je banjalučki BIRS rastom vrijednosti od 1,43 posto.

Dionica Telekoma Srpske zadala je najviše posla banjalučkim brokerima s ukupnim prometom od 36.000 konvertibilnih maraka, a cijena joj je blago porasla na posljednje zabilježenih 1,71 KM. Biljana Starčić

Kolinske te uobičajeno nepovoljnijeg sezonskog utjecaja u prva tri mjeseca. Znatan pad od četiri posto ubilježila je i dionica Hidroelektre niskogradnje. Taj je zagrebački građevinar dan završio na razini od 125 kuna uz prosječan promet dionicom od 213.000 kuna. Od ostalih vijesti valja istaknuti da se od četvrtak do 6. svibnja neće trgovati dionicama Ine jer je Hanfa naložila Zagrebačkoj burzi da se obustavlja trgovanje tom dionicom.

Nikola Sučec

BROJKE

0,30 0,86 posto porastao je beogradski BELEX 15

posto porastao je sarajevski SASX 10

Jedna od prednosti GPSa, barem u zemljama gdje su takvi sustavi jako razvijeni - poput zapadne Europe ili Sjedinjenih Američkih Država, jest i u tome što prikupljeni podaci o brzini korisnicima pomažu da izbjegnu gužve, prometne nesreće ili zone u kojima je

ograničenje brzine vrlo nisko, poput kvartova u kojima su škole. No, podaci koje je prikupio nizozemski proizvođač GPS uređaja i softvera za te uređaje TomTom mogli bi pomoći nizozemskoj policiji u hvatanju onih koji prebrzo voze. Naime, kako

piše AD, nizozemska policija kupila je TomTomove podatke i koristi ih kako bi odredila mjesta na kojima će 'loviti' one koji su previše skloni držanju noge na papučici gasa. U kompaniji tvrde kako nisu znali da se podaci koje su prikupili koriste u takve svrhe, a glav-

ni izvršni direktor Harold Goddijn izjavio je kako će spriječiti nastavak takvog načina korištenja podataka. Osim toga, TomTom podatke prikuplja anonimno pa policija ne može znati tko vozi prebrzo nego samo da se to događa na određenome mjestu. N. Rivosechi

dObITNIcI dANA (ZSE) Slobodna Dalmacija +15,1% IPK Kandit +5,44% Finvest Corp +5,01% Validus +4,08% Rabac + 3,22%

GUbITNIcI dANA (ZSE) Sunčani Hvar Slatinska banka Solaris Arenaturist Lavčevuć

INdEKSI CROX Mirex

31 Raste

27 Nema promjene

-6,52% -6,39% -6% -5,54% -5,12% 33 Pada

Vrijed. 1,305,77 161,43

Prom. 0,73% 0,13%

Sirova nafta 112,76 Prirodni plin 4,35 Zlato 1,526,82 Srebro 47,81 Goveda 116,12 Kava 324,83

0,49% 0,65% 1,38% 5,18% 0,72% 1,85%

IME PUNO GOVORI O VAMA

Važno je zvati se Peter ili Deborah, ali samo u SAD-u

fotolia

Amerikanci koji žele da im djeca jednog dana postanu uspješni direktori dobrostojećih kompanija mogli bi razmisliti o tome da im daju ime Peter ili Deborah. Ako pak žele da im djeca postanu uspješni sportaši, dobru karmu mogla bi donijeti imena Ryan, Matt ili Jessica. Naime, prema istraživanju profesionalne poslovne društvene mreže LinkedIn, ovo su imena koja najčešće nose profesionalni sportaši i poslovnjaci. Uzevši u obzir gotovo 100 milijuna profila na toj društvenoj mreži, stranica je sastavila listu najpo-

pularnijih imena u različitim profesijama. Neobična studija također je pokazala da se inženjerke u SADu najčešće zovu Kiran, a djelatnici u restoranima Thierry. Imena ne mogu određivati nečiju sudbinu, no neke su studije pokazale da ime može biti itekako važno. Tako se primjerice smatra da su dječaci sa „ženskim“ imenima skloniji problematičnom ponašanju u školi. Ako imate ime koje asocira na siromaštvo, to može uvelike utjecati na način na koji se ljudi odnose prema vama, također kažu studije. B.hr

PRIMAMljIVA NAGRAdA

T-Mobile daje tisuću dolara svakom tko dokaže da je iPhone brži od Samsunga zbog velikih ulaganja u mrežu tvrtka je uvjerena da uređaj na njihovoj mreži može pobijediti popularni iPhone. Ako se tvrdnja pokaže netočnom, T-Mobile će vlasniku iPhonea dati tisuću dolara, a ako svoj uređaj želi zamijeniti za novi Samsung, dobit će i tristo dolara. Kako god bilo, riječ je o dobroj promociji. Portal Busi-

T-Mobile je uvjeren da Samsung može pobijediti iPhone

arhiva business.hr

T-Mobile ovog vikenda u SAD-u nudi primamljivu nagradu za sve vlasnike iPhonea: oni koji na svojim Appleovima postignu brzinu skidanja sadržaja veću nego na Android uređaju Samsung Galaxy S 4G, dobit će tisuću dolara. Nagrada će se dijeliti samo u T-Mobileovim prodavaonicama u Seattleu, a

ness Insider, koji je testirao Samsungov Android, tvrdi da brzina skidanja sadrža-

Koja će danas biti najlikvidnija dionica na ZSE-u, doznajte na...

ja nije iznimna, ali da je svakako veća od one iPhonea 3G. I. B.

fotolia

GPS-ovi podaci o brzini pomažu policiji u lovljenju divljaka

www.business.hr

UKRATKO... Mesić kao glumac Glumac i redatelj Filip Šovagović započeo je ovoga tjedna na Hvaru snimanje dugometražnoga igranog filma Visoka modna napetost, a u jednoj od uloga pojavit će se i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Nagrada Stewartu Šezdesetšestogodišnji roker Rod Stewart primio je nagradu Founders za životno djelo na godišnjoj svečanoj večeri u organizaciji ASCAP-a, tvrtke koja prikuplja tantijeme za tekstopisce kad se god njihove skladbe javno izvode. Guvernerka Moore Julianne Moore glumi bivšu guvernerku Aljaske Sarah Palin u novom filmu HBO-a Game Change o kampanji za predsjedničke izbore 2008., kada su Barack Obama i Joe Biden nadmašili Johna McCaina i Palin.