Business.hr broj 834

NOVI PREDSJEDNIK HUP-a 2

Kuštrak predao palicu Ergoviću Predsjednik Uprave i vlasnik Nexe grupe Ivan Ergovi novi je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Odlu ilo je tako ju er Vije e lanova HUP-a nakon što su dosadašnjem predsjedniku Damiru Kuštraku istekla dva dvogodišnja mandata na elu udruge poslodavaca

IZNENADNI PREOKRET 10

Pomirenje RBA i Šketa: Pevec u Jankomiru opet se otvara

ETVRTAK 24/2/2011

BROJ 834 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Udruženi građevinari

u potrazi za bankom ili državnim fondom

NEIMARI ZAPELI NA FINANCIRANJU 4-5 U Srbiji i Hrvatskoj nema tako velike banke koja bi srpsko-hrvatski konzorcij financijski pratila bankarskim garancijama, pa se ipak uzdaju u pomo države WC PAPIR ZA ZAPAD

Tardi iz nove tvornice kreće na tržišta zapadne Europe

Ulaganjem dva i pol milijuna eura u proširenje proizvodnje, što je došao pozdraviti i predsjednik Ivo Josipovi , u grupi Tardi nadaju se uspjehu na tržištima zapadne Europe, a ve pripremaju gradnju još jedne tvornice u Pisarovini 6

info&stav 2-3

U novim lanicama EU pretijesno akovi evi vagoni Nijemcima

etvrtak 24/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Svaka ĹĄesta osoba u EU Ĺživjela je 2009. u premalom stambenom prostoru, objavio je Eurostat. ViĹĄe od polovine stanovniĹĄtva u Letoniji, Rumunjskoj i Ma arskoj Ĺživi u sku enim stambenim prostorima, a slijede Poljska te Litva i Bugarska.

U Rumunjskoj 43 posto stanovniĹĄtva nema zahod unutar stambenog prostora, u Bugarskoj 26 posto, a u Litvi i Letoniji po 17 posto...

UDRUGA POSLODAVACA DOBILA NOVOG PREDSJEDNIKA

KuĹĄtrak predao palicu Ergo

››

Predsjednik Uprave i vlasnik Nexe grupe Ivan Ergovi novi je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Odlu ilo je tako ju er Vije e lanova HUP-a nakon ĹĄto su dosadaĹĄnjem predsjedniku Damiru KuĹĄtraku istekla dva dvogodiĹĄnja mandata na elu udruge poslodavaca.

U priop enju sa sjednice Vije a lanova HUP-a, koja je odrĹžana bez prisutnosti medija, navodi se da je Ivan Ergovi u nastupnom govori istaknuo posebnu vaĹžnost HUP-a u ovim teĹĄkim vremenima i za poslodavce i poduzetnike, ali i za radnike.

Za snaĹžnije zahtjeve

Osvrnuo se i na dosadaĹĄnji rad HUP-a rekavĹĄi kako je Udruga poslodavaca u posljednjih nekoliko godina bez ustezanja govorila o svim pogreĹĄkama gospodarskoga modela, kao i o brojnim teĹĄko ama koje su velik uteg oko vrata hrvatskim poduze ima.

Precizirao je da je gospodarstvo pritisnuto prevelikim porezima i neporeznim nametima, vrlo nestimulativnim radnim zakonodavstvom, neu inkovitom javnom upravom i sporim pravosu em, antipoduzetni kom i protuinvesticijskom klimom, a sve je to dodatno naglaĹĄeno i nepodnoĹĄljivom javnom potroĹĄnjom osnaĹženom raznim netransparentnim i esto ne-

STARI I NOVI PREDSJEDNIK HUP-a, Damir KuĹĄtrak i Ivan Ergovi , predsjednik Uprave i vlasnik Nexe grupe

racionalnim transferima iz srediĹĄnjeg drĹžavnog prora una.

Sve to dodatno komplicira i nespremnost politi kih elita da iniciraju i

ostvare zajedni ki dogovor o vaĹžnim nacionalnim i druĹĄtvenim prioritetima u kriznim uvjetima, nastavio je Ergovi , poru ivĹĄi pritom da HUP ne zanima

FOTO PONGRA I /CROPIX

business.hr

Tvrtka uro akovi Specijalna vozila proizvest e i isporu iti za njema kog kupca seriju etveroosovinskih teretnih vagona za prijevoz pijeska i ĹĄljunka, a ukupna vrijednost tog posla je devet milijuna eura. Ugovor s tvrtkom On Rail Gesellschaft fuer Vermietung und Verwaltung von Eisenbahnwaggons sklopljen je ju er u Slavonskom Brodu

Nezaobilazna je naĹĄa uloga u pokretanju reformi jer emo nastavkom ovakve politike i ovakvog upravljanja drĹžavnim i druĹĄtvenim resursima samo joĹĄ dublje potonuti IVAN ERGOVI u nastupnom govoru

tko e biti na vlasti i koja e stranka sastavljati i voditi novu vladu. Poslodavce i poduzetnike zanimaju bolji uvjeti poslovanja, zato HUP-ovi zahtjevi za

VLASNIK NEXE GRUPE

Na elu diva koji je lani uprihodio 1,25 mlrd. kn Ivan Ergovi 90-postotni je vlasnik Nexe grupe, u kojoj proveo cijeli radni vijek. Sredinom 90ih postao je glavni direktor NaĹĄicecementa, a u svibnju 2001. imenovan je predsjednikom Uprave NaĹĄicecementa, koji 2003. mijenja ime u Nexe grupa. Danas je to poslovni sustav u ijem sastavu posluju 32 tvrtke s gotovo 3500 radnika. Osim u Hrvatskoj, Nexe posluje i u Srbiji, BiH i Rumunjskoj, a u proĹĄloj je godini ostvario uku-

pan prihod ve i od 1,25 milijardi kuna. Osnovna djelatnost Nexe grupe je proizvodnja gra evinskog materijala (cementa, cigle, crijepa, betona, agregata, vapna, betonskih elemenata, kerami kih plo ica) te niskogradnja i visokogradnja.

U sastavu grupe su i tvrtke koje se bave vinogradarstvom i vinarstvom, poljoprivredom i proizvodnjom mlijeka, rije nim prijevozom, uslugama i trgovinom te drvnom industrijom.

››

BISER DANA Postoje mjesta gdje svatko moĹže izraziti svoje nezadovoljstvo svakom rjeĹĄidbom bilo vlade, bilo zakonom. Isto e ga se uti. Danas su telekomunikacije takve da bi ih se vidjelo ma gdje bili

BROJKA

1,2

milijarde dolara rezervi ima Me unarodna nogometna federacija (Fifa), otkrio je njezin predsjednik Sepp Blatter

ANA LOVRIN, saborska zastupnica HDZ-a, komentiraju i policijsku blokadu Markova trga

UVODNIK

Ergovi u Hrvatsko-srpska koalicija

n

unapre ivanje poslovnog okruĹženja moraju biti joĹĄ snaĹžniji jer nas je dosadaĹĄnje upravljanje drĹžavom i dovelo u stanje u kojemu se sada nalazimo. "Nezaobilazna je naĹĄa uloga u pokretanju reformi jer emo nastavkom ovakve politike i ovakvog upravljanja drĹžavnim i druĹĄtvenim resursima samo joĹĄ dublje potonuti", zaklju io je Ergovi .

Izborne ko nice

I dosadaĹĄnji predsjednik HUP-a Damir KuĹĄtrak naglasio je vaĹžnost Udruge poslodavaca u izbornoj godini i uo i ulaka u EU. Oba su doga aja, svaki na svoj na in, vaĹžna za hrvatsko gospodarstvo, nastavio je KuĹĄtrak. Izbori e, uvjeren je, usporiti ili potpuno zako iti reforme, bez kojih se gospodarstvo ne e pomaknuti s ove vrlo nezahvalne pozicije, dok e zavrĹĄetak pregovora s EU dodatno okupirati izvrĹĄnu vlast i odgurati je od ekonomskih tema.

Zato je uloga HUP-a nezamjenjiva u onemogu avanju takva scenarija, poru io je KuĹĄtrak, zaklju ivĹĄi da HUP mora uz pomo drugih druĹĄtvenih aktera, pa i uz podrĹĄku predsjednika Josipovi a, potaknuti politi ke elite na nuĹžne druĹĄtvene i gospodarske reforme, unato izborima i zavrĹĄetku pregovora s EU. Zoran Daskalovi

na sluĹžbenom putu Ante Pavi ante.pavic@business.hr

O

no ĹĄto je joĹĄ do ju er imalo miris neugodnih politi kih konotacija i bio glavno oruĹžje vladaju ih u optuĹživanju opozicije, sada se ispostavlja kao jedini izlaz u ovim gospodarski turbulentnim vremenima. Rije je o udruĹživanju Srba i Hrvata, to nije njihove gra evinske operative u borbi za komade trĹžiĹĄnih kola a u nemirnim arapskim zemljama i drĹžavama bivĹĄega Sovjetskog Saveza.

KADA JE U UTORAK dogovoren zajedni ki izlazak na tre a trĹžiĹĄta, nitko se nije bunio, junoĹĄe HDZ-a nisu nikoga optuĹživale za povratak u Jugoslaviju, a Srbi i Hrvati pruĹžili su ruku i odahnuli, vjeruju i da e im dogovor donijeti prijeko potrebna posla. Shvatili su, naime, da su pojedina no premali da se suprotstave ak i austrijskim gra evinarima, koji su upravo zahvaljuju i terenu na kojemu su Srbi i Hrvati doma ini digli cijelo svoje gospodarstvo. Iako bedasto e poput busanja u liderska prsa juna ka joĹĄ nisu strana, ipak je doĹĄlo iz dupeta u glavu da samostalno ne e daleko dogurati. O nji-

››

Pogoditi odgovor na pitanje ho e li vladaju i pozitivno odgovoriti na zahtjeve gra evinara, osim samo deklarativno, ravno je pogotku sedam brojeva na lotu, ili pronalasku banke koja e dati garancije za gra evinski pothvat hrvatskosrpske koalicije hovoj veli ini dovoljno govori podatak da ak ni udruĹženi nemaju dovoljno snaĹžnu financijsku instituciju koja e pratiti njihove projekte, ija se vrijednost navodno mjeri u milijardama eura. A i pitanje imaju li strane banke u Srbiji i Hrvatskoj uop e interesa u financiranju poduze a koja e biti izravna konkurencija tvrtkama iz njihovih mati nih zemalja.

Stoga gra evinarima ne preostaje niĹĄta drugo nego se oslo-

niti na svoje drĹžave koje vide kao jedine dovoljno mo ne i zainteresirane da stanu iza takva projekta. Pogoditi odgovor na pitanje ho e li vladaju i pozitivno odgovoriti na zahtjeve gra evinara, osim samo deklarativno, ravno je pogotku sedam brojeva na lotu, ili pronalasku banke koja e dati garancije za gra evinski pothvat hrvatsko-srpske koalicije. Rije je o drĹžavama koje tako er sve teĹže pronalaze financijske in-

stitucije koje e pratiti njihove pothvate u stvaranju gospodarskoga uda u kojemu, usput budi re eno, nema mjesta za neradnike sa Zavoda za zapoĹĄljavanje. ak 334.327 foliranata koji su namjerno dobili otkaze samo kako bi sa 2000 kuna mjese no mogli uĹživati na Karibima vladaju i pravedni ki i socijalno osvijeĹĄteno poru uju da im je mjesto izvan sustava. Ho e li isto poru iti i gra evinarima?

tema 4-5

NEIMARI ZAPELI NA FINANCIRANJU U Srbiji i Hrvatskoj nem nancijski pratila bankarskim garancijama, pa se ipak uzdaju u pomo

Udruženi građevina za bankom ili držav

Već početkom ožujka idu pregovarati u Moskvu i kazahstansku Astanu, gdje se nadaju ugovoriti prve poslove, a svaka bi država trebala stati iza konzorcija jer je, ističu, posrijedi akcija koja će zaposliti mnoge ljude i za sobom povući sve prateće industrije Nakon što su srpske i hrvatske građevinske tvrtke odlučile spasiti svoj građevinski sektor odlukom da zajednički iskorače na inozemna tržišta, pokazalo se da će financijski dio posla ipak biti najveći problem koji će morati brzo riješiti. Naime, u Srbiji i Hrvatskoj nema tako velike banke koja bi budući konzorcij financijski pratila bankarskim garancijama. Riječ je, kako kaže Goran Rodić, predsjednik udruženja za

građevinarstvo pri Privrednoj komori Srbije, o poslovima čija se vrijednost mjeri milijardama eura.

"Treba nam banka poput Deutsche ili Manhattan banke koje su dovoljno velike da mogu pratiti tako velike garancije", kazao je Rodić. Osim što je potrebna velika banka, Rodić kaže kako je nužno da Srbija i Hrvatska osnuju jamstvene fondove za buduće poslove konzorcija.

"Svaka bi država treba-

la stati iza konzorcija jer je posrijedi akcija koja će zaposliti mnoge ljude i za sobom povući sve prateće industrije", kaže Rodić.

Pomoć HBOR-a

Hrvatska, doduše, ima Hrvatsku banku za obnovu i

››

Očekujemo od države i HBOR-a da pruže podršku jer smatram da su to u mogućnosti Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri HGK

razvoj (HBOR), ali je pitanje koliko će ona biti u mogućnosti pratiti velike poslove koje konzorcij ambiciozno planira.

"Očekujemo podršku države i HBOR-a jer smatram da je mogu pružiti", kaže Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), koji je također bio u Beogradu na razgovoru o zajedničkom nastupu.

On je, međutim, nešto oprezniji i kaže da još nije dogovoren ni jedan posao, ustvrdivši da treba ići korak po korak, iako se i sam slaže da će financiranje projekata biti najveći problem. "Imamo know how kada je u pitanju graditeljstvo, ali smo usitnjeni, pa nam je namjera stvoriti dovoljno snažne kompanije koje će imati mogućnost dobivanja garancija", kaže Rom. Hr-

vatske bi tvrtke po tom planu zapošljavale radnike do ranga poslovođe, a ostala radna snaga oslanjala bi se na lokalno stanovništvo jer su, kako kaže Rom, hrvatski radnici preskupi.

Kratak rok

Rodić požuruje Srbiju da osnuje fond koji je potreban za uspješan iskorak poduzeća Srbije i Hrvatske koja su se našla u velikim problemima nakon udara krize.

Samo je u hrvatskom građevinskom sektoru bez posla ostalo 20.000 ljudi. Cijeli je sektor, gledano pojedinačno u obje zemlje, premalen za uspješno konkuriranje u inozemstvu, pa je ujedinjenje bio logičan korak.

U utorak su se u Beogradu stoga susreli predstavnici gospodarskih komora Srbije i Hrvatske, kao i predstavnici 44 građevinska poduzeća iz obje zemlje u kojima je

oj nema tako velike banke koja bi srpsko-hrvatski konzorcij fiu pomo drĹžave

business.hr etvrtak 24/2/2011

nari u potrazi Ĺžavnim fondom

ŽELJKO ŽDERI , direktor splitskog Konstruktora, koji ima tvrtku i u Srbiji, navodno je za etnik ideje o zajedni kom nastupu gra evinaca

BROJKE

450 20

tisu a ljudi broji gra evinska operativa dviju zemalja

tisu a gra evinskih radnika u Hrvatskoj izgubilo je posao od 2008. godine

dogovoren zajedni ki nastup na trĹžiĹĄtima Libije, AlĹžira, Irana i zemljama bivĹĄega Sovjetskog Saveza. Te su zemlje u gradnju svoje infrastrukture planiraju uloĹžiti stotine milijardi dolara, pa je srpsko-hrvatski konzorcij prili no ambiciozno krenuo u osvajanje tih trĹžiĹĄta s kojima su ve tradicionalno povezani.

Potragu za bankom ili drĹžavnim fondom koji e ih mo i pratiti trebat e ubr-

››

zati jer Rodi najavljuje da ve po etkom oĹžujka idu pregovarati u Moskvu i kazahstansku Astanu, gdje se nadaju ugovoriti prve poslove. Rodi kaĹže da zbog sli nosti jezika i bivĹĄih zajedni kih poslova konzorcij ima velike potencijale.

"Samo su u So iju o tvrtke iz bivĹĄe Jugoslavije svojedobno sudjelovale u poslovima u danaĹĄnjoj vrijednosti od nekoliko milijardi eura", kaĹže Rodi , vjeruju i da se

Treba nam banka poput Deutsche ili Manhattan banke, a Srbija i Hrvatska trebaju osnovati jamstvene fondove za budu e poslove konzorcija GORAN RODI , predsjednik udruĹženja za gra evinarstvo pri Privrednoj komori Srbije

neĹĄto sli no moĹže posti i i s hrvatsko-srpskim konzorcijem. Od toga, kaĹže Rodi , koristi bi od konzorcija imali i mnogi doma i proizvo a i, poput Kon ara ili ure akovi a.

Kako Srbija tek o ekuje velika ulaganja u infrastrukturu, Rodi kaĹže da bi se konzorcij mogao uspjeĹĄno nositi s austrijskim tvrtkama koje

grade po Srbiji.

Na redu BiH i Italija

Rom kaĹže da je hrvatska gra evinska operativa spremna razgovarati i s bosanskohercegova kim i talijanskim kompanijama o zajedni kim nastupima, o emu se uskoro tako er o ekuju razgovori sli ni onima u Beogradu.

Prema nesluŞbenim informacijama, ideju o zajedni kom nastupu gra evinske operative, koja ukupno broji oko 400.000 radnika, prvi je izloŞio Željko Žderi , direktor splitskog Konstruktora, koji ima tvrtku i

u Srbiji. Prili no je brzo realizirana, a glavni nositelji konzorcija upravo e biti velike tvrtke poput Konstruktora ili Energoprojekt holdinga, koji ve imaju veliko inozemno iskustvo, ali ne i dovoljno financijske snage.

Rodi kaŞe da je u konzorcij pozvana samo operativa, pa tako za Institut IGH zasad nema mjesta u srpskohrvatskoj operativi. Žele li preŞivjeti, gra evinari e morati udruŞiti snage o ekuju i ipak pomo drŞave, koja se joť jednom pokazala kao dobrodoťla i jedina snaŞna zaťtita od svih zastranjenja trŞiťta.

Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

WC PAPIR ZA ZAPAD Proizvo a i antirecesijskog toaletnog pa udjel na doma em tržištu i pripremaju se za izvozni iskorak

Tardi iz nove tvornice na tržišta zapadne Eu Ulaganjem dva i pol milijuna eura u proširenje proizvodnje, što je došao pozdraviti i predsjednik Ivo Josipovi , u grupi Tardi nadaju se uspjehu na tržištima zapadne Europe, a ve pripremaju gradnju još jedne tvornice u Pisarovini Postrojenje za proizvodnju papirnatih ru nika i toaletnog papira vrijedno oko 2,5 milijuna eura u srijedu je u pogon pustila tvrtka Delt papir u sastavu Tardi grupe. Rije je o investiciji koja e zahvaljuju i pove anju kapaciteta tom proizvo a u papirne galanterije, poznatome i po tome što u proizvodnom asortimanu ima prvi i jedini antirecesijski toaletni papir, omogu iti proizvodnju robnih marki za trgova ke lance i osvajanje novih izvoznih tržišta u zapadnoj Europi.

Proizvodnju u pogonu smještenom u prostorima Industrogradnje u Donjoj Lomnici sve ano je pokrenuo predsjednik Ivo Josipovi , koji pritom istaknuo da i u vrijeme, "kada se govori kako je sve besperspektivno i sivo, postoje ljudi koji pokazuju da ho e, znaju i mogu".

Robne marke

Alen Kraja i i Krunoslav Kišak, direktori Tardi grupe u sklopu koje posluju Delt papir i Tardi, tvrtka za distribuciju proizvoda za opremanje sanitarnih prostora, najavili su ambiciozne planove proizvo a a papirne galanterije koji je otvara-

ALEN KRAJA»I I KRUNOSLAV KIŠAK, direktori Tardi grupe, najavili su ambiciozne planove proizvo a a papirne galanterije, koji je otvaranjem nove linije utrostru io proizvodne kapacitete SNIMIO SAŠA ETKOVI

IVO JOSIPOVI , predsjednik RH, pohvalio je proizvo a e WC papira: "Kada se govori kako je sve besperspektivno i sivo, postoje ljudi koji pokazuju da ho e, znaju i mogu" SNIMIO SAŠA ETKOVI

njem nove linije utrostru io proizvodne kapacitete.

Kupnju potpuno automatizirane proizvodne linije kapaciteta 300 paleta robe dnevno, kojom se može napuniti gotovo 12 kamiona, tvrtka je financirala putem leasinga uz 20 posto vlastitog novca. Prema Kraja i evim rije ima, o ekuju da e

se investicija isplatiti u roku od pet godina. Tvrtka planira i daljnja ulaganja u pove anje kapaciteta proizvodnje gradnjom proizvodnog pogona u poduzetni koj zoni Pisarovina.

"U Pisarovini je kupljeno zemljište, projektna dokumentacija se izra uje, a gradnja tvornice trebala bi

se realizirati u dvije do tri godine", najavljuju iz Tardi grupe.

"Bitno nam je da kapacitet može zadovoljiti ve i dio potreba na doma em tržištu te da imamo prostora proizvoditi robne marke za trgova ke lance. Ugovor o proizvodnji marke Aro s Metroom je potpisan, a još ih je nekoliko pred finalizacijom", ispri ao je

Alen Kraja i , napomenuvši kako Delt papir ve proizvodi salvete za Konzum (K Plus) i Spar.

Osim na doma e tržište, svoje proizvode tvrtka plasira u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju, Bugarsku i Kosovo, a otvaranjem nove linije, kako je istaknuo Kraja i , pove avaju se mogu nosti izvoza, koji je do-

nog papira planiraju pove ati

business.hr etvrtak 24/2/2011

ce kreće Europe Tardi grupa ima 130 zaposlenika, od toga je 40 radnika zaposleno u proizvodnji papirnih proizvoda

Tardi grupa je u 2010. godini ostvarila 100 mil. kuna prometa sad imao manje od 10 posto udjela u ukupnome prihodu. "Vjerujem da emo uspjeti za naše proizvode otvoriti i tržišta zapadne Europe", rekao je.

Kvalitetno, a jeftino

Tardi d.o.o. posluje od 1994. godine, kada su vlasnici Alen Kraja i i Krunoslav Kišak, prijatelji iz srednje škole, pokrenuli biznis prodaje drža a za papir i sapun.

Distribuciji opreme za sanitarne prostore dodali su proizvodnju papirnih pro-

izvoda koju su pokrenuli 2004. godine.

Krenuli su s proizvodnjom papirnatih i platno papirnatih salveta robne marke O-la-la, za koje su dobili znak Hrvatska kvaliteta. Godine 2008. uložili su u novi stroj i po eli proizvoditi toaletni papir Ola-la.

Uspjeh su polu ili plasiravši na tržište antirecesijski toaletni papir, kako isti u vlasnici Tardija, hrvatski proizvod koji nimalo ne zaostaje kvalitetom, a nami-

jenjen je kupcima koji ne mogu 15 i više kuna izdvojiti za jednu od osnovnih higijenskih potrepština. "Željeli smo da proizvod bude što jeftiniji, ali da pritom zadržimo kvalitetu. Uspjeli smo to nauštrb marže i drugim uštedama, primjerice na transportu", istaknuo je Kraja i . Na ulaganje u pove anje proizvodnje odlu ili su se ohrabreni dobrim rezultatima.

Prema podacima tvrtke, Tardi grupa je u 2010. godini ostvarila 100 miliju-

na kuna prometa, a u ukupnome prihodu Delt papir sudjeluje sa 22 milijuna kuna. Pritom je u proizvodnji zabilježen rast prometa u odnosu na 2009., a u dijelu distribucije promet je zadržan na razini prošlih godina. Prema podacima s internetske stranica tvrtke, antirecesijski papir podigao je prihode Delt papira za 33 posto u prva tri tromjese ja 2010. godine.

Tradi grupa ima 130 zaposlenika, a od toga je 40 radnika zaposleno u proi-

zvodnji papirnih proizvoda. Za potrebe proizvodnje antirecesijskog toaletnog papira zaposleno je više od 20 novih radnika, a tvrtka do kraja godine planira nova zapošljavanja.

Tardi d.o. svoje proizvode poput profesionalne opreme za iš enje, hotelske kozmetike te drža a za papirnate ru nike i sapune distribuira putem mreže od deset vlastitih distribucijskih centara u Hrvatskoj.

Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

doga aji

'NE ISPLATI SE RADITI'

VidoĹĄevi kritizirao banke

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 24/2/2011

NADAN VIDOĹ EVI , predsjednik Hrvatske gospodarske komore SNIMIO SAĹ A ETKOVI

"Ne smijemo ostati samo na relaciji Zagreb - Bruxelles i ne samo u ati i rasprodavati komad po komad preostale zemlje, nego se osvrnuti na svoj zemljopisni poloĹžaj, sagledati svijet u cjelini i na suradnji s partnerima iz drugih dijelova svijeta stvarati dobit", istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan VidoĹĄevi

na ju eraĹĄnjem skupu na kojem je za proizvode hrvatskih tvrtki dodijeljeno 17 znakova Hrvatska kvaliteta i 10 znakova Izvorno hrvatsko.

Naglasio je da e dubina i trajanje hrvatske krize ovisiti samo o broju kvalitetnih proizvoda.

"Novi rast i razvoj traĹži promjene u fiskalnoj politici pri emu svaka lipa iz prora una mora oti i u neĹĄto ĹĄto stvara novu vrijednost", istvrdio je VidoĹĄevi koji je dodjelu priznanja iskoristio kako bi kritizirao trenutnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj naglasivĹĄi, me u ostalim,

da Ĺživimo u druĹĄtvu izopa enih vrijednosti „u kojem smo svi postali ovisnici jer se niĹĄta ne isplati raditi, a u kojem banke najviĹĄe zara uju na minusima na teku im ra unima“. Dodao je da Hrvatska danas ima manju industrijsku proizvodnju nego prije 30 godina. Do danas ukupno 351 proizvod, odnosno linija proizvoda, ima pravo uporabe znakova kvalitete pri emu 235 nosi znak Hrvatska kvaliteta, a njih 116 znak Izvorno hrvatsko.

Ukupno 194 tvrtke su proizvo a i proizvoda koji nose znakove kvalitete. I. Habjanec

Prvi znaci oporavka kongresnog turizma PROMJENA TRENDA U posljednjem kvartalu 2010. odrĹžano je 1428 kongresa i poslovnih skupova, ĹĄto je rast 1 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. Sudionika je pak bilo 7,5 posto viĹĄe. No, to je joĹĄ daleko od zadnjeg kvartala 2008., kada je odrĹžano 1712 skupova U posljednjem kvartalu 2010. godine zaustavljen je trend pada u kongresnome turizmu, a ukupne brojke sudionika upu uju na tendenciju blagog oporavka. Prema podacima koje je objavio DrĹžavni zavod za statistiku, u navedenom je razdoblju odrĹžano 1428 kongresa i poslovnih skupova, ĹĄto je blagi rast od jedan posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, ali je joĹĄ daleko od pravoga oporavka kada se usporedi s brojkom od 1712 skupova iz zadnjeg kvartala 2008. godine, kad se u i tom segmentu po inju osje ati prvi znaci globalne recesije.

Da je trend pada ipak zaustavljen i da ponovno slijedi lagani rast, pokazuje brojka od 136.278 sudionika, ĹĄto je

rast od 7,5 posto u odnosu na isti kvartal 2009. godine.

S no enjem 46%

Prema miĹĄljenju direktora Hrvatskoga kongresnog i insentiv ureda Nikole Ra i a, taj je pozitivan trend prije svega odraz oporavka europskog i ameri koga gospodarstva.

"U prvoj polovini proĹĄle godine zaustavljen je trend pada, a u drugoj polovini imamo rast broja sudionika, ĹĄto je najvaĹžniji pokazatelj i obe avaju i trend. To zna i da korporacije ponovno ĹĄalju svoje zaposlenike na skupove. Velika je ĹĄansa za Hrvatsku uvo enje izravnih aviolinija iz SAD-a, jer se ameri ka privreda oporavlja i vra aju se insentiv putova-

BROJKA

61,9

milijuna kuna utroĹĄeno je u posljednjem kvartalu 2010. na organizaciju skupova

››

Velika ĹĄansa za Hrvatsku je uvo enje izravnih aviolinija iz SAD-a jer se ameri ka privreda oporavlja i vra aju se insentiv putovanja.

Za 2012. imamu ponovno najavu velikih skupova s viĹĄe od tisu u sudionika, i to iz podru ja medicine NIKOLA RAÂťI , direktor Hrvatskoga kongresnog i insentiv ureda

nja. Za 2012. godinu imamu ponovno najavu velikih skupova s viĹĄe od tisu u sudionika, i to iz podru ja medicine", najavljuje Ra i .

Na organizaciju skupova u posljednjem kvartalu utroĹĄeno je 61,9 milijuna kuna, a 45,6 posto organizirano ih je s no enjem. NajviĹĄe skupova odrĹžali su poslovni subjekti, zatim banke, osiguravatelji, politi ke stranke i NGO,

strukovne udruge te strana poduze a i organizacije.

Kra i seminari

Direktor zagreba koga hotela Antunovi Zdenko Posavec kaĹže da su lani biljeĹžili rast u organizaciji poslovnih skupova, a u ovoj godini korporacije najavljuju 30 do 40 posto viĹĄe edukacija za svoje zaposlenike.

"Poslodavci izbjegavaju

SNIMIO HRVOJE KNEZ

odrĹžavanje takvih skupova tijekom radnog tjedna i prebacuju ih na dane vikenda. I dalje prevladavaju jednodnevni skupovi bez no enja.

Kad je rije o kongresima, iako su mnogi organizatori svjesni da bi im trebalo viĹĄe dana, nastoje ih skratiti i organizirati sve u jednom danu", kaĹže Posavec.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji

BRODOGRADNJA

Priznanje rije kom as2conu

10-11

ARHIVA BUSINESS.HR

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 24/2/2011

Zaposlenici as2cona

KAD NE ZNAŠ ŠTO BI...

Kosor i sindikati osnivaju novo povjerenstvo Sindikati su zahtijevali zaustavljanje erozije realnog sektora, sprje avanje daljnjeg rasta cijena hrane te kona nu uspostavu GSV-a, gdje bi sudjelovala sva tri socijalna partnera Jesu li sindikati kona no uspjeli natjerati Vladu na socijalni dijalog? Teško je re i, ali nakon gromoglasno najavljivanoj ju erašnjeg sastanka zasad je izvjesno samo jedno - dogovorena su etiri nova sastanka koja e se održati tijekom sljede a dva tjedna. Na svakome od njih raspravljat e se o goru im problemima u kojima se nalazi Hrvatska, kao što su cijene hrane, nezaposlenost i nelikvidnost. Dogovoreno je i da bi se ve sljede i tjedan mogla sazvati sjednica Gospodarsko-socijalnog vije a na kojoj e se razmatrati neki od navedenih problema.

Jedna od mjera je i najavljena sjednica Povjerenstva za nezaposlenost ve sljede eg tjedna koje e se baviti tim goru im problemom.

Kako za Business.hr objašnjava predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijaševi , sindikati su na ju erašnji sastanak došli fokusiravši se prije svega na tri zahtjeva. Prvi je zaustavljanje erozije realnog sektora, drugi sprje avanje daljnjeg rasta cijena hrane, a tre i uspostava GSV-a, gdje

bi sudjelovala sva tri socijalna partnera i koje bi održavalo redovite sastanke prije upu ivanja zakonskih prijedloga u proceduru.

"Iluzorno je bilo o ekivati da se nagomilani problemi mogu riješiti nakon samo jednog sastanka. No, ako rezultati tih razgovora budu utjecali na kvalitetniji život gra ana, bit emo zadovoljni", ustvrdio je Matijaševi .

I Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata isti e kako je takav ishod prvog sastanka sasvim o ekivan. Po njegovim rije ima, klju no je da se u poslovanju po nu podmirivati zakonske obveze. "Jedna od stvari koje smo predložili jest multilateralna kompenzacija koja bi bez kune troška omogu ila da se neka od poduze a izvuku iz blokade. Isto tako, istaknuli smo zahtjeve vezane uz isplatu doprinosa za pla e, što je goru i problem u smislu da bi trebalo uspostaviti nadzor nad njihovom isplatom. U slu aju kada se ne ispla uju cijele pla e u roku, predložili smo blokadu ra una poslodavaca i ovrhu", kaže Sever.

Sever isti e kako sindikati razumiju kako oporezivanje banaka u cjelini možda nije najsretnije rješenje, ali da bi oporezivanje visokih kamata moglo biti jedan od na ina da i banke podnesu dio tereta u krizi.

Branimir Kova

Poslovni model rije kog as2cona uvršten je u 4 najinovativnija svjetska koncepta poslovnih modela prema odabiru The Economista, koji je raspisao natje aj za osmišljavanje inovativnih poslovnih modela.

Na natje aj je as2con prijavio poslovni model za brodogradilišta pod nazivom "Brodogradilište usluga: Novi poslovni model za brodogradilišta bez poticaja". Osnovna ideja prijed-

loga temelji se na promjeni eksploatacije proizvedenog broda od strane brodogradilišta ne više kao izvora prihoda ve kao dijela imovine, što može znatno popraviti njihovu lošu financijsku situaciju. Predstavljanje projekata i odluka o najboljem održat e se na konferenciji Poslovnih ideja i inovacija na Sveu ilištu Berkeley u Kaliforniji od 23. do 24. ožujka 2011. Najbolji projekt dobit e nov anu nagradu u iznosu od 5000 USD, a svi finalisti bit e predstavljeni u internetskom izdanju asopisa The Economist. B.hr

AUTOINDUSTRIJA

Globalno oporavak, u nas još jedna teška godina

Zagreb. Prema globalnom istraživanju konzultantske ku e A.T. Kearney i SupplierBusinessa, autoindustrija u svijetu nastavlja pozitivan trend u 2011.: 86 posto od 235 predstavnika autoindustrije koji su sudjelovali u istraživanju o ekuju rast prihoda (60 posto

Pomirenje Raiffeise Pevec u Jankomiru IZNENADNI PREOKRET Darko Šket i RBA postigli su kompromis izme u vjerovnika i interesa Peveca Zagreb i Instalotehne u ste aju. Pevec e raditi na Jankomiru uz uvjet da podmiruje sve svoje obveze prema radnicima, državi, dobavlja ima i drugim kategorijama vjerovnika

BRANKO DEVI , savjetnik Uprave u Raiffeisenbanku, i Darko Šket, ste ajni upravitelj Peveca Zagreb, nisu željeli govoriti o razlozima ranijeg sukoba SNIMIO HRVOJE DOMINI Pevec Zagreb i Raiffeisenbank Austrija na ju erašnjem su sastanku postigli dogovor o rješenju kojim e centar Jankomir, nad kojim RBA Zagreb i RB Maribor imaju nesporno založno pravo, biti stavljen u funkciju izlaska iz

ste aja tvrtki u sastavu Peveca pod uvjetima koji su na elno prihvatljivi svim stranama.

Velik korak naprijed

Rješenje podrazumijeva kompromis izme u namirenja tražbina bankara

i interesa tvrtki u ste aju, Peveca Zagreb i Instalotehne, da nastave s održivim poslovanjem u prodajnom centru Jankomir i podmiruju sve svoje obveze prema radnicima, državi, dobavlja ima i drugim kategorijama vjerovnika.

ve i od 10 posto, no samo etvrtina o ekuje da e biti ve i od 20 posto). Glavni razlozi su velika potražnja u Kini i oporavak ameri kog tržišta.

Lideri autoindustrije slažu se da u ve ini zapadnih zemalja još postoje strukturni problemi (96%), a samo ih etvrtina vidi industriju na putu da postane snažna i profitabilna.

Unato neo ekivano dobrim rezultatima u 2010. te pozitivnim predvi anjima za ovu na globalnoj razini, hrvatske tvrtke nisu osjetile puni u inak trenda oporavka te pred njima

stoji još jedna godina velikih izazova. Prema mišljenju Branka Žibreta, partnera i potpredsjednika konzultantske ku e A.T. Kearney, hrvatske tvrtke još nisu u potpunosti prevladale strukturne probleme koji su dijelom ostali skriveni pod velom pozitivnih utjecaja rasta globalnog tržišta. "Unato pozitivnim perspektivama, dobavlja i u hrvatskoj automobilskoj industriji u 2011. godini moraju nastaviti raditi na vlastitom poboljšanju kako bi realizirali u inke trenda oporavka", zaklju uje Žibret. H

isena i Šketa: iru se otvara "Ovim je napravljen veliki korak naprijed u našim nastojanjima da napokon pokrenemo ste ajni plan, koji bi zna io završetak ste aja i pokretanje novog zdravog društva. O ekujemo da e i ostale banke, kao i druge kategorije vjerovnika, prihvatiti sli na rješenja kojima je cilj uspješno okon anje kompleksnog postupka ste aja i njihovo normalno poslovanje kojim e se sa uvati radna mjesta. Ovo je naš prvi konkretan dogovor u ste aju s nekom od banaka, no vjerujem kako e sada sve i i puno lakše", nije krio zadovoljstvo ste ajni upravitelj Darko Šket.

Ju erašnji dogovor pravi je preokret u odnosima izme u Peveca i RBA ban-

››

Pevecov prodajni centar u Splitu, koji zapošljava 50 radnika, ponovno e otvoriti svoja vrata kupcima 18. ožujka

ke. Podsjetimo, još je u ponedjeljak u razgovoru za Business.hr Šket prozvao austrijsku banku da opstruira njihova nastojanja da Pevec izvedu na pravi put. RBA je ve u utorak poslala oštar demanti u kojem osporava Šketove izjave, upozoravaju i na politi ke i lobisti ke pritiske koji izlaze iz zakonskih okvira.

'Što je bilo, bilo je'

"Zadovoljni smo dogovorenim rješenjem te sve dosadašnje nesporazume ostavljamo iza sebe. Ne želimo komentirati radnje iz prošlosti, kao ni što je dovelo do naglog zaokreta u našem odnosu. Što je bilo, bilo je. Okrenimo se izazovima budu nosti", tajnovit je bio Branko Devi , savjetnik Uprave u Raiffeisenbank Austria.

Dogovoreni model operativno e se precizirati tijekom sljede a dva do najviše etiri tjedna te potom verificirati na nadležnim tijelima ste ajnih postupaka.

Nije spomenuti sastanak bio jedina dobra vijest iz Peveca. Naime, ju er je službeno potvr eno da e njihov prodajni centar u Splitu, koji zapošljava pedeset radnika, ponovno otvoriti svoja vrata kupcima 18. ožujka.

Hrvoje Reljanovi

OGLAS

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 24/2/2011

LUÂťKA UPRAVA

Viaduktu Nova TV vlasniku posao na Brajdici donijela 2,3 mil. $ Rijeka. Lu ka uprava Rijeka i Via- operativne dobiti dukt potpisali su ju er ugovor za gradnju ulazno-izlaznog punkta kontejnerskog terminala Brajdica vrijednosti oko 17 milijuna kuna.

Njime e se omogu iti spoj na cestu D-404, koja spaja srediĹĄte Rijeke i rije ku obilaznicu. Predvi eni rok gradnje je osam mjeseci.Posrijedi je dio druge faze proĹĄirenja kontejnerskog terminala na Brajdici. H

IT ARENA

Nedostajat će nam 2500 informatiÄ?kih struÄ?njaka Dekan Visoke ĹĄkole za primijenjeno ra unarstvo i lan Uprave Algebre Mislav Balkovi rekao je da e i ono malo stru njaka ĹĄto ih Hrvatska ima oti i iz zemlje ako im se ne osiguraju dobre pla e IT industrija se, nakon godina rasta, suo ava s padom poslovnih aktivnosti, a glavni trendovi u Europi u idu ih nekoliko godina bit e smanjenje troĹĄkova, ulaganje u aplikacije te razvoj digitalnog druĹĄtva, istaknuto je ju er na regionalnoj konferenciji IT Arena, koja je u Zagrebu u organizaciji Infoarene okupila blizu 150 IT stru njaka.

Politi ka volja

Dekan Visoke ĹĄkole za primijenjeno ra unarstvo i lan Uprave Algebre Mislav Balkovi istaknuo je da je ICT jedino podru je za koje posljednje dvije-tri godine raste broj oglasa za posao jer u Hrvatskoj nedostaje tog kadra. U idu ih nekoliko godina Hrvatskoj e nedostajati oko 2500 informati kih stru njaka.

Kako se procjenjuje da e u Europi 2015. nedostajati 700.000 tih kadrova, i ono malo stru njaka ĹĄto ih Hrvatska ima u tom sektoru oti i e iz zemlje ako im se u Hrvatskoj ne osiguraju

CME GRUPA

dobre pla e, upozorio je Balkovi .

Predsjednik HUP-ove Udruge informati ke i komunikacijske djelatnosti Hrvoje Sagrak bio je joĹĄ kriti niji prema politi koj eliti u Hrvatskoj koja, po njemu, nije svjesna prednosti ICTa u izgradnji konkurentnijeg druĹĄtva. Za provedbu bilo kakve strategije u tom smislu, koje postoje, kaĹže da nedostaje politi ke volje na svim razinama, a veliki problem je i to ĹĄto se u prora unu ne definira iznos investicija za provedbu tih strategija.

Naveo je primjer inicijativa za e-ra un koji bi mogao omogu iti velike uĹĄtede, ali nikako da se provede jer postoji niz pravnih i zakonskih prepreka.

Jeftiniji roaming

Govore i o digitalnoj agendi za Europu, Diana Ĺ imi iz Centra za razvoj e-upravljanja za zemlje srednje i isto ne Europe istaknula je da se njime do 2013. u Europi Ĺželi posti i potpuna povezanost ĹĄirokopojasnim pristupom internetu, a do 2020. pove ati kupnja putem interneta, i to otvaranjem jedinstvenog digitalnog trĹžiĹĄta na kojem e biti siguran i brzi pristup internetu. Agenda ide i za tim da se u idu ih nekoliko godina u Europi smanje cijene roaminga. H

Nova TV nastavila je pozitivno poslovanje i u 2010. godini u kojoj je operativna dobit prije amortizacije i deprecijacije (OBIDA) porasla sa 634.000 na 2,37 milijuna dolara.

Izuzmu li se poslovni rezultati u Bugarskoj i Slova koj, gdje je zabiljeĹžen gubitak, Nova TV u grupi i nadalje najmanje pridonosi dobiti kompanije. Pri-

hod podruĹžnice medijske CME grupe u Hrvatskoj je u 2010. u odnosu na godinu prije pove an sa 48,5 na 51,3 milijuna dolara, odnosno za 5,8 posto.

Na razini grupe CME je zabiljeĹžio 737,1 milijun dolara prihoda, ĹĄto je 8,1 posto bolje nego 2009., a OBIDA je smanjena na 107,32 milijuna dolara, odnosno za 7 posto. Neto dobit pak iznosi 100,18 milijuna dolara, dok je godinu prije iznosila 97,16 milijuna dolara. Rastu prihoda grupe najviĹĄe je pridonijela akvizicija bugarskog bTV-a. D. B.

BROJKA

20,8

milijuna eura vrijedan je zajam kojim e Svjetska banka pomo i Hrvatskoj da se pripremi za integraciju u EU u podru ju zaĹĄtite okoliĹĄa. Ugovor su potpisali ministrica financija Martina Dali i direktor Svjetske banke za srediĹĄnju Europu i balti ke zemlje Peter Harrold

Vip smanjio prihode i bruto dobit POD PRITISKOM REGULACIJE Slabije rezultate opravdavaju smanjenim cijenama terminacije poziva u mobilnu mreĹžu i roaminga te manjom potroĹĄnjom Financijske rezultate Vipneta ju er je objavila Telekom Austria grupa u Be u, iji je Vipnet lan. U 2010. godini Vipnet je ostvario 451,9 milijuna eura prihoda, ĹĄto je 5,2 posto manje u odnosu na 2009. godinu. U Vipnetu takve rezultate opravdavaju smanjenim cijenama terminacije poziva u mobilnu mreĹžu i roaminga te manjom potroĹĄnjom korisnika, ĹĄto je rezultat dodatnih pogodnosti i uĹĄteda koje su ponudili.

Mjese ni prihod po korisniku (ARPU) iznosio je 11,3 eura.

Zaustavljen pad

Program upravljanja troĹĄkovima utjecao je na zaustavljanje pada operativne dobiti (EBITDA) koja je na kraju 2010. godine iznosila 150,5 milijuna eura. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) iznosila je 82,9 milijuna eura. Posebni porez na mobilnu industriju utjecao je i na ukupne investicije, no unato tome, Vipnet je proĹĄle godine uloĹžio 48,3 milijuna eura u dugoro nu strategiju osiguravanja kva-

litete usluga i pokrivenosti Vip mreĹžom te inovativnih proizvoda i usluga u skladu s potrebama korisnika.

TrĹžiĹĄni udjel 43,1 posto

Vipnet je 2010. godinu zaklju io pove anjem baze korisnika za 5,6 posto te sada ima 2,7 milijuna korisnika. Broj postpaid korisnika pove an je za 7,1, a prepaid korisnika za 5,2 posto. Ukupni trĹžiĹĄni udjel sada iznosi 43,1 posto, ĹĄto je pove anje za 0,5 posto.

Porastao je i broj korisnika beĹži nog broadbanda kojih je sada gotovo 180 tisu a ili 30,5 posto viĹĄe u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine.

"U vrijeme krize i smanjene potroĹĄnje Ĺželjeli smo korisnicima ponuditi ve u vrijednost za njihov novac. Iako su pogodnosti koje smo im ponudili utjecali na ukupne prihode, kontinuirani porast broja korisnika dokazuje da su oni to prepoznali. Poslovne rezultate trebamo gledati u kontekstu cjelokupne gospodarske situacije i stanja u mobilnoj industriji", rekao je

SNIMIO HRVOJE KNEZ

doga aji

MLADEN PEJKOVI , predsjednik Uprave Vipneta, u kojem su u 2010. godini, prema rezultatima koje je objavio Telekom Austria, zabiljeĹžili rast broja korisnika za 5,6 posto

Mladen Pejkovi , predsjednik Uprave Vipneta, isti u i kako su programom upravljanja troĹĄkovima smanjeni troĹĄkovi za 4,2 posto, dok su ukupni troĹĄkovi, uklju uju i namete, smanjeni za 1,5 posto.

U Vipnetu isti u kako su im daljnja ulaganja orijentirana na moderne tehnologije, beĹži ni broadband i razvojne programe poput "machine to machine", odnosno komunikacije me u strojevima, gdje vide velik potencijal.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

BROJKA

150,5

milijuna eura iznosila je zarada Vipneta prije kamata, poreza i amortizacije

mediji/ marketing/ prodaja

ISTRAŽIVANJE ON-LINE KAMPANJA Iako društvene mreže bilježe veliko tržište oglašavanja, istraživanja pokazuju da se oglase na tim stranicama uvelike ignorira. Odabir web stranice sa sadržajem koji je relevantan za vaš proizvod najbolji je na in dolaska do željenog broja ‘klikanja’ AK 79 POSTO POTROŠA»A rijetko ili nikada ne obrati pozornost na oglase na društvenim mrežama ARHIVA BUSNESS.HR

etvrtak 24/2/2011

Marketing

treba koristiti razne platforme za komunikaciju s potroša ima

IZVORNO HRVATSKO TEHNOLOGIJA

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 24/2/2011

Dodijeljena priznanja

Mireo predstavio novu navigaciju

HGK-a dodijelila je 17 znakova Hrvatska kvaliteta i 10 znakova Izvorno hrvatsko predstavnicima 21 tvrtke, obrta i udruga.

Za proizvode je dodijeljeno 15 znakova, a za linije proizvoda 12, čime se osigurava lakši proboj na tržištu. Među dobitnicima znakova su Đuro Đaković Zavarene posude, Dilj, Kutjevo, Holcim mineralni agregati, Naturalis, Leko i drugi. S. H. B.

Drugu godinu zaredom Mireo, domaći proizvođač softvera za navigaciju i ostalih GIS rješenja, izlagao je samostalno na najvećem svjetskom okupljanju mobilne industrije - Mobile World Congress 2011. koji je prošli tjedan (od 14. do 17. veljače) održan u Barceloni.

Cjelokupnoj svjetskoj mobilnoj sceni predstavljena je aplikacija Mireo viaGPS 4.0 - Don’t Panic,

Hrvatska navigacijska aplikacija za Iphone, Android, Bada, Symbian, Windows CE platforme - Mireo viaGPS 4.0 Don’t Panic arhiva b.hr koja će nakon dvije godine zamijenti prethodni viaGPS 3.0 - Black Edition, dobro poznat korisnicima osobnih navigacijskih uređaja, i koja se svojim mogućnostima i karakteristikama drastično razlikuje od

ostalih trenutačno raspoloživih navigacijskih sustava na tržištu. Saznajemo da se početak prodaje navigacijskog rješenja viaGPS 4.0 - Don’t Panic putem aplikacijskih portala očekuje do kraja veljače. S. H. B.

M

arketingaši ne mogu bez društvenih medija. Brendovi padaju jedni preko drugi i njima se na društvenim mrežama želi ostvariti velik promet uz korisničke profile. No, prema istraživanju on-line oglašavanja prodajne kuće Addvantage Media, neke od tih aktivnosti mogu biti uzaludne jer rezultati otkrivaju da čak 79 posto potrošača rijetko ili nikada ne obrati pozornost na oglašavanje na društvenim mrežama. Stoga marketing treba koristiti širok raspon platformi za komunikaciju s potrošačima, ističe Edward Tijdink, partner prodajne kuće Addvantage Media.

"Vidimo da društvene mreže dominiraju tržištem. No, društveni su mediji više komunikacijski nego informacijski alat, to je drukčija zvijer drukčije svrhe. To je privatni komunikacijski alat u kojem se ljudi ne žele suočavati s tradicionalnim oglašavanjem. Marketingašima to znači da moraju tražiti različite načine za suradnju s korisnicima na društvenim mrežama", kaže Tijdink.

U prošloj je godini, pokazuje istraživanje, 68 posto potrošača tvrdilo da nije primijetilo oglas na društvenim mrežama pa se čini da se njihova tolerancija pogoršava. Mreže poput Facebooka imaju golem doseg, ali činjenica je da je još uvijek vrlo teško postaviti istinski personalizirane oglase na tim platformama. S druge strane, teško je i predvidjeti sadržaj s kojim će ljudi po-

Društvene mreže dominiraju tržištem, no društveni su mediji više komunikacijski nego informacijski alat u kojem se ljudi ne žele suočavati s tradicionalnim oglašavanjem. Marketingašima to znači da moraju tražiti različite načine za suradnju s korisnicima na društvenim mrežama arhiva business.hr

istovjetiti kada se priključe na Facebook. Za razliku od web stranica koje su posvećene određenim temama i koje privlače ljude zainteresirane za tu temu, Facebook je samo baza oglasa za cookise (koji pohranjuju informaciju o korisničkom internetskom putovanju).

"Marketing znači doprijeti pravom porukom do pravih ljudi u pravo vrijeme, a to je moguće u kada su potrošači osjetljivi na poruke. To je i razlog zašto relevantni oglasi u relevantnoj okolini imaju više smisla i rezultiraju većim angažmanom", napomi-

nje Tijdink i dodaje da bez obzira na proizvod koji se promovira, on-line oglašivači moraju uzeti u obzir mentalni sklop potrošača i biti sigurni da oglasi jasno služe svojoj marki i sadržaju očekivanja.

Posebne ponude

Prema istraživanju, posebne ponude prikazane u on-line oglašavanju vjerojatno će dobiti taj prijeko potreban "klik" jer više od 50 posto ispitanika kaže da odgovaraju na takve ponude. Međutim, 32 posto ih ističe da se oglas odnosi izravno na sadržaj članka ili video. Sljedeći najutje-

cajniji faktor o tome hoće li potrošači klikati na online oglas jest njegova veličina na stranici te je li animiran. Tijdink kaže da on-line kampanje moraju biti maštovite kako bi privukle pozornost.

"Ako imate pogled na uobičajene oglase, na web stranicama možete vidjeti da su oni često dosadni.

Prije šest-sedam godina bili su popularni nadslojevi i eyeblastersi (slobodno kretanje oglasa sa zvukom), ali ni njih nisam vidio već dugo. S druge strane, ako posjetim kontinentalnu europsku stranicu, čak i ona s najosnovni-

jim vijestima će ih imati", kaže Tijdink.

Emocionalna veza

Više od 60 posto potrošača tvrdi da osjećaju emocionalnu vezu s nišom. Čak 67 posto muškaraca osjeća osobnu vezu sa stranicama koje redovito posjećuju nego s većim portalima kao što su MS u usporedbi sa 56 posto žena.

"Za razliku od većih, više generičkih web stranica, redovna publika na stranicama od posebnog interesa imat će veću sklonost prema osjećaju i sadržaj te stranice, a razumijevanje te publike i prirode afini-

Natječaj

CBTour - inovacije u turizmu Turistički djelatnici koji se bave poslovnim turizmom od 21. veljače do 15. rujna mogu svoje programe prijaviti na natječaj za dodjelu godišnje nagrade CBTour - Inovacije u poslovnom turizmu. Natječaj organiziraju Društvo inovatora Sigma i Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža Hrvatske. Pravni i fizički subjekti mogu se prijaviti

teta može oglašivačima omogućiti da stvore brand pripadnosti", objašnjava Tijdink.

Povezivanje s kupcima

Istraživanje otkriva i važnost multikanalnog pristupa za oglašivače. Više od pola anketiranih kaže da će vjerojatno više kliknuti na on-line oglas za proizvod za koji su zainteresirani te ako su to već vidjeli u TV oglasu. Ova se brojka povećava na 40 posto ako su o proizvodu već čitali u novinama.

"Ako pogledate marketinške komunikacije i način na koji ljudi donose odluke, oni su pod utjecajem strašno puno stvari. Offline utječe na on-line odluke i obrnuto. Ljudi su toliko izloženi marketinškim porukama iz tolikih izvora da je previše jednostavno suditi uspjeh kampanje na temelju zadnjeg ‘cookieja’ koji je pao na korisnikovo računalo", objašnjava Tijdink.

Dakle, da bi dobili optimalnu razinu angažmana i uživali u uspjehu kampanje, marketingaši moraju poznavati svoje klijente te kada i gdje s njima komunicirati.

"Za istinsko povezivanje s kupcima s pravom porukom u pravo vrijeme bitno je znati strateški odrediti svoj položaj. Jer ako znate gdje se nalazi vaša ciljana publika, znat ćete iskoristiti i njihovu prisutnost te u skladu s time uskladiti plan kampanje. To diktira samo zdrav razum i rezultati neće izostati", zaključuje Tijdink.

Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

za najbolji ukupni program, program odgovornog turizma, team building program, program kreativnog turizma, marketinški program, uslugu, proizvod, tehnologiju i menadžera. Nagrade u 15 kategorija bit će dodijeljene 27. rujna u povodu obilježavanja Svjetskog dana turizma. Od ove godine mogu su prijavljivati i studenati, i to za najbolji poslovni plan, program kreativnog turizma i marketinški program, ali i za fotografske radove o temama "Turizam povezuje kulture" i "Europa šuma". S. H. B.

MARKETING

Ruralni turizam u Hrvatskoj

Nagrade u 15 kategorija bit će dodijeljene 27. rujna u povodu obilježavanja Svjetskog dana turizma arhiva business.hr

Izdavačka kuća Meridijan objavila je knjigu "Ruralni turizam u Hrvatskoj" koja donosi hrvatske primjere dobre prakse i europsko iskustvo. To autorsko djelo Damira Demonje s Instituta za međunarodne odnose iz Zagreba i Pavla Ružića s Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, među ostalim, objašnjava pojmove vezane uz ruralni turizam,

tumači ruralnu turističku destinaciju, opisuje nastanak i razvoj ruralnog turizma, određuje ruralni turizam i njegove brojne oblike te se bavi marketingom u takvom obliku turizma. U knjizi se daje i pregled stanja ruralnog turizma u Hrvatskoj te promišlja o dosad postignutom, navode se odabrani hrvatski primjeri dobre prakse, kao i oni iz europskih zemalja te se naposljetku daju temeljne odrednice, smjernice za daljnji razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj. S. H. B.

istraživanje

Koliki je hrvatski kvocijent inovativnosti Sense Consulting, Lider i VERN pokrenuli su prvo istraživanje koje mjeri inovacijski kapacitet hrvatskih tvrtki i dodjeljuju priznanja tvrtkama s najvećim kvocijentom inovativnosti

Savjetnička tvrtka Sense Consulting, tjednik Lider i veleučilište VERN pokrenuli su projekt "Hrvatski kvocijent inovativnosti - HKI" - prvo istraživanje koje mjeri inovacijski kapacitet hrvatskih tvrtki.

Projekt obuhvaća istraživanje inovacijskog kapaciteta hrvatskih tvrtki i dodjelu priznanja za sustavnu iz-

gradnju, upravljanje i učinkovitu primjenu poslovnih postupaka usmjerenih na inovativnost te procesa i modela koji dovode do stvaranja novih proizvoda i usluga. Usporedno istraživanje i rangiranje domaćih tvrtki osigurat će uvid u stanje inovacijskog kapaciteta hrvatskoga gospodarstva te omogućiti njegovu usporedbu s drugim gospodarstvima.

Preispitivanje

Istraživanje se provodi metodologijom koju su vodeći domaći stručnjaci za inovacije posebno razvili u tu svrhu uz primje-

nu najbolje međunarodne prakse.

Podaci će se prikupljati tijekom veljače i ožujka, a rezultati će se publicirati u obliku završne studije koja će uključivati i preporuke za poboljšanje u svim segmentima inovativnosti.

Ispunjavanjem standardiziranog upitnika na HKI web stranici tvrtke mogu preispitati svoje inovacijske procese i upravljanje vlastitom inovativnošću te po želji doznati kako poboljšati inovativnost.

Po tri tvrtke iz različitih kategorija (male, srednje i velike) s najvišim kvocijentom inovativnosti do-

Rezultati istraživanja dat će jasnu sliku stanja inovativnosti hrvatskoga gospodarstva, kao i njegovu usporedbu sa svjetskim standardima arhiva business.hr

bit će posebna priznanja i biti prepoznate kao lideri inovativnosti u Hrvatskoj za 2011. godinu.

Tvrtke sudjelovanjem u istraživanju dobivaju procjenu svoje inovativnosti, naglasio je Vedran Antoljak, generalni direktor Sense Consultinga.

"HKI mjeri postavke u tvrtki koje su potrebne za stvaranje novih i inovativnih proizvoda i usluga nužnih za održavanje konkurentnosti i dugoročan rast tvrtke.

Usporedba sa svijetom

Cilj je istraživanja ukazati na izravnu vezu između razine inovacijskog kapaciteta tvrtke i njezine poziciju na tržištu. Sve tvrtke koje ispune standardizirani HKI upitnik, osim što ostvaruju mogućnost dobivanja posebnog priznanja kao tvrtke s najvišim kvocijentom inovativnosti, dobit će i besplatnu preporuku kako osnažiti vlastiti inovacijski kapacitet", istaknuo je Antoljak.

Rezultati istraživanja dat će jasnu sliku stanja inovativnosti hrvatskoga gospodarstva, kao i njegovu usporedbu sa svjetskim standardima, što će biti među prvim takvim istraživanjima u Hrvatskoj. Proces prikupljanja podataka provodi se pomoću standardiziranog web upitnika, koji se može ispuniti na internetskoj stranici www.inovativnost.hr. S. H. B.

LITERATURA

Predstavljena je prva knjiga na svijetu nastala uživo na Facebooku

"Facebook kao oružje" > mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 24/2/2011

Knjigu pod nazivom "Facebook kao oružje" napisao je novinar Ivo Šćepanović, a londonski list Metro već ju je opisao kao "način da se najveća svjetska društvena mreža upotrijebi za stvaranje romana". Knjiga je dio projekta "Knjiga uživo", koji je pokrenula splitska Webknjižara. Riječ je o pionirskom projektu u svjetskim

arhiva b.hr

okvirima jer je autor pisao knjigu uživo na Facebooku, a korisnici Facebooka su istodobno mogli komentirati sadržaj i likove te će njihovi komentari ući u tiskano

izdanje. Knjiga povezuje tradicionalno izdavaštvo i društvene medije, izvijestio je australski radio SBS iz Melbournea i opisao projekt o kojem je afirmativno pisao

i američki portal www.allfacebook.com prepoznajući ga kao prvog u svijetu. Švicarska agencija CE Presse razgovor s autorom donijela je pod naslovom ‘’Literatura: Od Facebooka do knjige".

Priča je smještena u Split i govori o djevojci ruskog podrijetla koja se razmaženim prijateljima želi osvetiti preko Facebooka iako je dotad izbjegavala bilo kakvo okupiranje tehnološkim inovacijama.

S. H. B.

Međunarodni sajam novih tehnologija KORIŠTENJE MODERNIH TEHNOLOGIJA Krajem svibnja u splitskoj Spaladium areni održat će se međunarodni sajam novih tehnologija IFONT (International Fair of New Tehnologies) s naglaskom na sve važnije teme obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

Cilj sajma je prezentacija i popularizacija korištenja modernih tehnologija te upućivanje na razvoj novih gospodarskih mogućnosti arhiva business.hr

C

ilj međunarodnog sajma novih tehnologija - IFONT (International Fair of New Tehnologies) koji će se ove godine održati u Splitu u Spaladium areni od 26. do 29. svibnja jest prezentacija i popularizacija korištenja modernih tehnologija te upućivanje na razvoj novih gospodarskih mogućnosti.

Pet zemalja članica Nordijske komore (Norveška, Švedska, Finska, Danska i Island) tako će pridonijeti još većoj gospodarskoj povezanosti između Hrvat-

ske i nordijskih zemalja.

Podsjetimo kako su između ostalih inozemni partneri sajma PARP (Polish Agency for Enterprise Development) i Beltrade Hrvatska (Gospodarski i trgovinski ured Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj). Osim navedenih, na sajmu će biti zastupljene tvrtke iz Kine, Švicarske, Francuske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije.

Interaktivan sajam

Sajam je zamišljen kao interaktivan prostor za razmjenu znanja, iskustava i suradnju između tvrtki i

organizacija koje na njemu budu prisutne. Osim izložbi ponudit će i predavanja, okrugle stolove i konferencije namijenjene različitim temama te ugostiti mnoge strane i domaće stručnjake, kao i uspješne gospodarstvenike i tvrtke.

U četiri dana međunarodni sajam obuhvatit će bitne i aktualne tematske cjeline vezane uz nove tehnologije s naglaskom na sve važnije teme obnovljivih izvora energije te energetske učinkovitosti. Ostale zastupljene teme bit će inovatorstvo, nanotehnologija, IT tehnologije, računala

i programi, procesna tehnologija, automobilska industrija s naglaskom na hibridna vozila, marketing i turizam.

Humanitarni cilj

Cilj sajma je prezentacija i popularizacija korištenja modernih tehnologija te upućivanje na razvoj novih gospodarskih mogućnosti. S obzirom na njegov cilj, sajam se učinio pristupačan svim zainteresiranim građanima s cijenom od samo 20 kuna, s time da čitav iznos ide u humanitarne svrhe, i to dječjim ustanovama. S. H. B.

dogaaji 17

business.hr Četvrtak 24/2/2011

regija/svijet

Nakon Arapa, Kinezi žele vlastitu revoluciju jasmina PROSVJEDI POKRENUTI U 13 GRADOVA Anonimni organizatori pozivaju prosvjednike da se okupe u 18 kineskih gradova na prosvjedima koji će se održavati svake nedjelje, a pokaže li vlada zainteresiranost za rješavanje problema kao što je korupcija, pokret će biti obustavljen Na pekinškom trgu Tienanmen prije 23 godine krvavo je ugušen prosvjed studenata za demokratizaciju Kine arhiva business.hr

na blogu Boxun, gdje mnogi kineski disidenti ostavljaju svoje komentare. U pismu pozivaju prosvjednike da se okupe u 18 kineskih gradova na prosvjedima koji će se održavati svake nedjelje.

Također navode da će, pokaže li vlada zainteresiranost za rješavanje problema kao što je korupcija, pokret biti obustavljen.

Represija za aktiviste

P

otaknuti arapskim revolucijama, kineski aktivisti pokrenuli su on-line kampanju kojom nastoje u desetak kineskih gradova pokrenuti 'revoluciju jasmina', koja se

odvija u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, organizirajući vikend-prosvjede.

Prošlog su vikenda održani prosvjedi protiv vlade u 13 kineskih gradova, ali okupilo se više policajaca i novinara nego prosvjednika.

"Prava kineskog naroda nešto su za što se Kinezi moraju boriti. Pridružite nam se u nenasilnom protestu kako bismo natjerali vladu da poštuje temeljna prava svakog Kineza", stoji u otvorenom pismu objavljenom

Unatoč sve većoj on-line aktivnosti organizatora prosvjeda, oni su i dalje anonimni, a jedino što stoji u potpisu jest - organizatori kineskog jasmin okupljanja.

Prošlog je utorka objavljeno još jedno anonimno priopćenje kojim su se organizatori ispričali zbog štete koja je njihovom akcijom nane-

sena više od stotini aktivista koji su uhićeni i ispitivani nakon posljednjeg prosvjeda u nedjelju. Članovi grupe raspravljali su i o kolektivnoj predaji vlastima, ali nije postignut dogovor.

Prema kineskim grupama za ljudska prava, velikom broju boraca za ljudska prava, kojih je čak stotinjak, ograničena je sloboda nakon on-line poziva na prodemokratsko okupljanje objavljeno prošlog petka. Nekoliko aktivista koje je kontaktirao Financial Times izjavilo je da su bili pozvani na ispitivanje i stavljeni pod 24-satni nadzor.

Stavljeni pod kontrolu

Ustanak je slomljen nakon uputa koje je kineski predsjednik Hu Jintao dao državnim kadrovima, a vezane su uz pojačanu kontrolu društva, s naglaskom na 'virtualno društvo' na internetu. Hu je upozorio i da zemlja proživljava razdoblje povećanih društvenih sukoba.

Iako analitičari smatraju da je razina nezadovoljstva u Kini jednaka onoj u Egiptu ili Libiji, Peking je pod znatnim pritiskom zbog rasta cijena hrane te mnoštva sporova u vezi s ograničenjima u kupnji stanova koja su nametnule gradske vlasti.

Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 24/2/2011

DIVIDENDA PBZ-a

231 milijun Intesi, 63 mil. kn EBRD-u

Dioni ari Privredne banke Zagreb trebali bi dobiti dividendu u iznosu od 15,85 kuna po dionici ako se na glavnoj skupštini banke prihvati prijedlog Uprave i Nadzornog odbora objavljen ju er na stranicama Zagreba ke burze. Glavna skupština PBZ-a sazvana je za 29. ožujka, a pravo na isplatu dividende sukladno spomenutoj odluci imat e dioni ari koji na dan održavanja sjednice

budu evidentirani u depozitariju Središnjeg klinrinškog depozitarnog društva kao imatelji redovnih dionica koje glase na ime, pojašnjeno je iz banke.

Dividenda e biti ispla ena zaklju no sa 28. travnja, a 231 milijun kuna oti i e Intesi Saopaolo, dok e 63 milijuna kuna dividende zaraditi Europska banka za obnovu i razvoj. Podsjetimo, prošlogodišnja je dobit Privredne banke Zagreb nakon oporezivanja umanjena 7,2 posto u odnosu na isto prethodno razdoblje i iznosila je 859,6 milijuna kuna.

OBJAVLJENI REZULTATI

OMV možda zatvara proizvodnju u Libiji? puno zatvaranje", rekao je Ruttenstorfer.

Ocjenjuju i izglednost raskidanja ugovora s Libijom nakon Gadafijeva pada, Ruttenstorfer je kazao kako toj zemlji trebaju investicije i da ugovori nisu u opasnosti.

Slabiji zadnji kvartal WOLFGANG RUTTENSTORFER, predsjednik uprave OMV-a, rekao je kako Libiji trebaju investicije i da ugovori nisu u opasnosti ARHIVA B.HR

Austrijska naftna kompanija prošle je godine zaradila 921 milijun eura, za što u velikoj mjeri treba zahvaliti rastu cijena nafte Prošle je godine neto dobit nakon manjinskih udjela austrijske energetske kompanije OMV-a zbog povoljnog okruženja sko ila 61 posto, na 921 milijun eura, dok je na kraju 2009. iznosila 572 milijuna eura, vidljivo je iz godišnjeg financijskog izvještaja kompanije.

U intervjuu za Bloomberg TV generalni direktor OMVa Wolfgang Ruttenstorfer osvrnuo se na situaciju u Libiji, zna ajnu za kompaniju jer 10 posto proizvodnje potje e upravo iz te zemlje zahva ene nemirima.

"Zbog sigurnosnih razloga proizvodnja u Libiji se smanjuje, a ako se to pokaže potrebnim, mogu e je i pot-

Generalni direktor OMV-a na kraju je izrazio svoju zabrinutost zbog stanja u Libiji, poru ivši Gadafiju da ima na umu kako "ljudi u njegovoj zemlji umiru".

Posljednji prošlogodišnji kvartal donio je slabiju neto dobit u odnosu na tre i kvartal i na isto razdoblje lani te je neto dobit nakon manjinskih udjela umanjena 41 odnosno 14,5 posto i iznosila je 88 milijuna eura.

Dobit prije odbitka kamata i poreza na dobit OMV grupe iznosila je u proteklom kvartalu 582 milijuna eura i 64 posto je ve a nego u etvrtom kvartalu 2009. Doprinos Petroma prema izviještenom EBITu pove ao se na 229 milijuna eura, sa 45 milijuna eura u etvrtom kvartalu 2009.

Dobit umanjena za neto prihode i marže pove ala se u posljednjem kvartalu prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2009. godine 37 posto, na 567 milijuna eura, na što su utjecale više cijene sirove nafte, povoljnije rafinerijske marže i rezultati poslovanja u segmentu plina i energije.

Zarada po dionici rasla je prošle godine sa 1,91 eura u 2009. godini na 3,08 eura u 2010., što je porast od 61 posto, dok je predložena dividenda od jednog eura na istoj razini kao i 2009. godine.

Iz OMV-a poru uju kako su zadovoljni postignutim rezultatima iako nisu dostignuta o ekivanja tržišta, a svoje zadovoljstvo pripisuju rastu cijene nafte (prošle je godine prosje na cijena brent nafte porasla 29 posto u odnosu na 2009.), povoljnijim rafinerijskim maržama i redukciji troškova poslovanja.

Optimisti no u 2011. Što se o ekivanja u ovoj godini ti e, iz OMV-a kažu kako bi u segmentu istraživanja i proizvodnje (E&P) proizvodnja trebala biti na sli noj razini kao 2010. godine, dok bi u segmentu prerade i trgovine (R&M) uklju ivanje Petrol Ofisija trebalo podržati rezultate.

U segmentu plina i energije (G&P) o ekuje se pokretanje komercijalnih operacija na prvim energetskim projektima u drugoj polovici godine.

Biljana Star i

BROJKA

3,08 eura iznosi zarada po dionici OMV-a u 2010. godini

Imovina banke na kraju prošle godine iznosila je 67,4 milijarde kuna, što je rast od 4,4 posto u odnosu na 2009. godinu, a najve i segment imovine inili su krediti s komitentima, gotovina i depoziti kod Hrvatske narodne banke i depoziti kod drugih banaka. Na strani pasive, kapital i rezerve pove ani su u 2010. godini 5,5 posto, na ukupno 10,3 milijarde kuna, a najzna ajnije stavke pasive bili su depoziti i krediti od financijskih institucija. Dividenda za 2009. godinu iznosila je 17 kuna po dionici. B. St.

BOŽO PRKA, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb SNIMIO HRVOJE KNEZ

Veliki prodaju zbog rasta cije POPUSTI DO 80 POSTO Ameri ki Chevron, British Petroleum i niz drugih naftnih kompanija zbog nestabilnosti cijene nafte prodajom rafinerija žele smanjiti gubitke koje ostvaruju na rafinerijskim maržama Velike naftne kompanije u svijetu posljednjih mjeseci masovno prodaju svoje rafinerije, nude i ih tržištu po cijenama koje su i do 80 posto niže od procijenjene vrijednosti, kako bi izbjegle gubitke koje stvaraju rafinerijska postrojenja. Prema pisanju Bloomberga, me u ja im kompanijama koje su svoje rafinerije ponudile na prodaju su ameri ki Chevron (druga naftna kompanija po snazi u SAD-u), britanski BP, ameri ke kompanije Murphy Oil i Marathon Oil, ali i neke manje kompanije.

Nastradali u krizi Kao osnovni razlog prodaje ve ina kompanija navodi sve ve e gubitke uz objašnjenje da su rafinerije iznimno osjetljive na drasti ne promjene cijena sirove nafte i sve ve u fluktuaciju u ponudi i potražnji na tržištu derivata.

Zbog toga se naftne kompanije nastoje riješiti neprofitabil-

nih postrojenja koja gomilaju gubitke, a okre u se poslovanju koje donosi sigurnu dobit - istraživanju novih ležišta i proizvodnji. Problemi u poslovanju za ameri ke rafinerije nisu nikakva novost, jer se problemi u poslovanju vuku ve gotovo dvije godine. Uz visoke cijene nafte, svjetske rafinerije dodatno je dotukla globalna ekonomska kriza, koja je donijela problem viška kapaciteta i izuzetno vi-

SKOK UVOZA

Japanu novi trgovinski deficit

Japan je u sije nju zabilježio trgovinski manjak prvi put u 22 mjeseca, i to u iznosu od 471,4 milijarde jena (5,7 milijardi dolara), priop ila je u srijedu japanska vlada.

Dok je japanski izvoz porastao za 1,4 posto u odnosu na godinu prije, na 4.970 milijardi jena, uvoz je porastao za 12,4 posto, na 5.440 milijardi jena. Podaci o izvozu upu uju na njegov rast 14. mjesec

zaredom, ali su isporuke azijskim zemljama ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na godinu prije i porasle su samo 0,4 posto, na 2.730 milijardi jena. Uvoz iz Azije porastao je istodobno 14 posto, na 2.470 milijardi jena.

Japanski izvoz u Kinu, vode eg trgovinskog partnera, uve an je za jedan posto, a uvoz iz te zemlje porastao je za ak 17,2 posto. Izvoz u SAD uve an je za šest posto, a uvoz iz najve eg svjetskoga gospodarstva smanjen je za 1,9 posto. B.hr

OPORAVAK

Moller-Maersk zaradio 5 milijardi dolara Danski brodarski i naftni div Moller-Maersk izvijestio je u srijedu o rekordnih pet milijardi dolara neto dobiti u prošloj godini koju pripisuje oporavku svjetske trgovine i višim cijenama nafte. U 2009. zabilježio je pak neto gubitak u visini od milijardu dolara. Prihodi su porasli na 56,1 milijardu dolara sa 48,6 milijardi u 2009. godini.

Grupa koja upravlja najve im svjetskim kontejnerskim prijevoznikom Maersk Lineom izvijestila je da su prosje ne vozarine prošle godine porasle 29 posto u odnosu na 2009., a obujam prometa uve an je za pet posto. U 2009., neposredno nakon gospodarske krize, vozarine su pale za 28 posto.

Grupa ima flotu od 570 kontejnerskih brodova, od ega ih je 325 bilo iznajmljeno. U ovoj godini o ekuju slabije poslovne rezultate unato prognozi o rastu potražnje za uslugama kontejnerskog prijevoza. B.hr

BROJKA

56,1 milijardu dolara prihoda ostvario je Moller-Maersk u 2010. godini, 7,5 milijardi više nego u 2009.

daju rafinerije Cijenu ZSE-a lako cijena nafte bi odredili da su TAJANSTVENI GR»KI KUPAC

soke troškove modernizacije postrojenja uz smanjene prodajne marže.

Britanski BP tako na prodaju nudi dvije velike rafinerije u SAD-u, one u Texas Cityju i Carson Cityju, a Chevron prodaje rafineriju Pembroke u britanskoj pokrajini Wales, jedinu preostalu koju ta kompanija posjeduje u Europi. Nizozemsko-britanski naftni koncern Shell još je sredinom prošle godine objavio da prodaje svoju rafineriju Stanlow, koja je tako er gomilala gubitke, a tvrtka Ineso na tržište je stavila i rafineriju Grangemouth u Škotskoj. I francuski Total svojedobno je najavio prodaju svoje rafinerije Lindsay.

Žele ih Indijci i Kinezi Velik interes za rafinerije pokazuju indijske, kineske i ruske tvrtke, koje kupnjom tih postrojenja nastoje pozici-

onirati svoje mjesto na tržištima naftnih derivata u razvijenijim zemljama Europe i svijeta, kojima pokušavaju prodati i dio vlastitih proizvoda.

Uzimaju i u obzir aktualne nestabilnosti na Bliskom istoku i sjeveru Afrike, ali i opravdani strah od širenja sukoba i nereda na ostale zemlje u toj regiji (posebno na Saudijsku Arabiju, najve eg proizvo a a nafte u svijetu), drasti ni skok cijena sirove nafte može se nastaviti i sljede ih tjedana pra en potencijalnim strahom od ozbiljnijih poreme aja u opskrbi sirovom naftom i derivatima. Ta e injenica zasigurno nepovoljno utjecati na rad rafinerija u cijelom svijetu te dodatno potaknuti nastojanja naftnih kompanija da se riješe postrojenja koja generiraju gubitke.

Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

dionice izlistane PETAR BRKI , vlasnik Abacus brokera i jedan od suvlasnika Zagreba ke burze, kaže kako svatko može davati bilo kakve ponude dok se dionicom Zagreba ke burze ne trguje na ure enom tržištu SNIMIO HRVOJE KNEZ

Bivši direktor Atenske burze Vasilios Margaris u ime ciparske tvrtke EXEX objavio je dioni arima Zagreba ke burze interes za kupnju 20 do 45 posto ZSE-a po cijenama koje bi dioni ari sami istaknuli Dioni ari Zagreba ke burze u ponedjeljak su putem elektronske pošte dobili ponudu za otkup 25 do 45 dionica Zagreba ke burze. Interes za kupnju iskazala je tvrtka EMEX (Emerging Market Experts Ltd.) sa sjedištem u Cipru, a potpisuje ga Vasilios Margaris kao glavni menadžer i jedan od partnera u EMEX-u. Margaris je još prije koju godinu bio jedan od elnika Atenske burze, odnosno Solunske kao dijela te grupe.

Vlasnici burze prema toj

se ponudi odnose iznimno oprezno. Ivan Tadin, najve i vlasnik ZSE-a, kazao je kako je prerano da bi se išta komentiralo. Tadin je samo skrenuo pozornost na aktualne trendove u svijetu u pogledu spajanja i preuzimanja tržišta kapitala te posljednju burzovnu fuziju Frankfurtske burze i newyorškog koncerna NYSE Euronext.

Ni cijene, ni uvjeta Petar Brki , vlasnik Abacus brokera, smatra da svatko može davati bilo kakve ponude dok se dionicom Zagreba ke burze ne trguje na ure enom tržištu.

"U ponudi nije istaknuta ni cijena, ni uvjeti otkupa, što ne bi bio slu aj da cijenu dionice odre uje tržište", rekao je Brki .

Jedan od manjih vlasnika Burze, koji je želio ostati

anoniman, bio je nešto konkretniji te je kazao kako ne misli da se iza Margarisa krije Be ka ili Varšavska burza (koje su se prije spominjale kako mogu u kupci ZSE-a), ve on sam, tj. njegov ili interes Atenske burze.

Sad su dionice jeftine "Margaris je ponudu dao zato što zna da dionice može dobiti povoljno i time zaokružiti perspektivno ulaganje", rekao je neimenovani sugovornik.

Bivši elnik Atenske burze u pismu je naveo da je EMEX od skupine ulaga a dobio mandat za iskazivanje interesa za kupnju 25 do 45 posto dionica Zagreba ke burze. U pismu se ne nudi cijena po kojoj bi EMEX kupio dionice, nego je dioni arima prepušteno da sami istaknu cijenu po kojoj bi bili spremni prodati svoj udjel.

Nikola Su ec

BROJKA

44

milijuna eura bila je najve a procjena vrijednosti Zagreba ke burze u prethodnim pokušajima vlasnika da se dogovori prodaja

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Na dionice najve eg doma eg telekoma u srijedu je potroĹĄeno 10,66 milijuna kuna, pri emu im je cijena nakon sedam trgovinskih dana uzastopnog pada zavrĹĄila u plusu. HT je poskupio 1,6 posto i zavrĹĄio na okruglih 285 kuna. Razlog tako duga kog negativnog niza najlikvidnije doma e dionice bili su poslovni rezultati za proĹĄlu godinu i najavljena dividenda, koja je neĹĄto niĹža od uobi ajene.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ina-industrija nafte d.d.

Lova ki rog d.d. za ugostiteljstvo i turizam Ericsson Nikola Tesla Dalekovod Adris grupa Belje Slavonski zatvoreni investicijski fond Ingra Dom holding Atlantska plovidba d.d.

Podravka prehrambena industrija d.d.

KaĹĄtelanski staklenici Atlantic grupa EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Luka Plo e Adris grupa AD plastik Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Institut IGH uro akovi holding Kon ar - elektroindustrija Riviera Pore Privredna banka Zagreb Uljanik plovidba Vupik Tisak Jadroplov d.d.

SN holding Viadukt Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Zagreba ka banka Auto Hrvatska Transadria Dukat Hidroelektra niskogradnja Valamar grupa Istraturist Umag d. d.

Karlova ka banka Fima validus Konzum KraĹĄ, prehrambena industrija Arenaturis Petrokemija Tehnika Kon ar Tankerska plovidba Maistra OT-optima telekom d.d. akove ki mlinovi Ledo Dioki d.d BeliĹĄ e HTP Kor ula Sun ani Hvar HGspot Hoteli Makarska Luka Rijeka Imperial hotelijerstvo Franck prehrambena industrija Medika Atlas nekretnine Vaba d.d. banka VaraĹždin LoĹĄinjska plovidba HUP - Zagreb RIZ-odaĹĄilja i Zve evo, prehrambena industrija Kon ar Slatinska banka Solaris Slobodna Dalmacija Koka Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge akovĹĄtina Exportdrvo ImunoloĹĄki zavod

+ Titulu uvjerljiva gubitnika dana u srijedu je ponijela dionica Lova kog roga - pala je ak 17,58 posto.

Uz to treba spomenuti da se brutalan pad dogodio uz najve i zabiljeĹženi promet dionicom Lova kog roga od ak 1,72 milijuna kuna, ime je ta dionice bila samo neĹĄto manje likvidnima od Ine. S obzirom na to da je svih 1150 dionica protrgovano po cijeni od 1500 kuna, o ito je posrijedi bila dogovorena transakcija.

CROBEX: +0,12%

Redovan promet: 25.579.614,92 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

279.99 3,626.03 1,500.00 1,586.10 261.00 265.00 95.40 27.00 14.50 45.49 745.00 318.06 3,855.00 797.00 740.00 1,392.00 306.12 126.13 455.50 2,092.50 35.02 574.00 196.51 666.50 635.00 87.20 186.51 156.06 160.50 270.10 600.00 259.10 381.12 1,005.00 535.00 154.50 41.31 280.00 66.02 9.81 214.98 432.00 65.00 155.00 1,400.00 1,150.00 1,300.00 61.99 31.00 3,830.06 6,350.05 78.23 598.99 84.98 28.67 18.00 67.15 225.00 182.01 871.38 7,500.00 37.08 72.04 149.00 1,399.00 139.00 120.00 1,200.00 114.00 225.25 31.00 259.99 25.00 8.67 480.00 125.00

287.00 3,650.00 1,500.00 1,607.00 266.55 271.00 98.95 28.15 14.96 49.68 769.97 320.00 4,200.00 800.00 740.00 1,439.00 307.28 129.79 463.99 2,140.00 39.00 575.00 219.99 689.90 643.33 90.89 192.00 161.97 170.00 280.00 600.00 260.00 383.00 1,299.99 535.00 160.00 43.00 284.99 66.02 10.50 220.00 434.35 65.00 158.50 1,400.10 1,160.00 1,300.00 62.06 32.25 3,830.06 6,350.05 79.00 598.99 85.00 29.05 18.40 67.15 229.99 182.01 878.40 7,500.00 37.11 72.04 158.75 1,399.00 139.00 124.98 1,200.50 114.00 225.25 31.00 259.99 25.00 8.67 480.00 125.00

285.00 3,631.00 1,500.00 1,600.10 263.39 266.81 98.95 28.15 14.69 48.50 760.00 320.00 4,015.00 797.00 740.00 1,439.00 306.12 129.79 460.00 2,096.00 39.00 575.00 196.51 688.50 638.00 88.00 192.00 161.97 160.50 274.90 600.00 260.00 381.12 1,299.99 535.00 160.00 42.00 284.99 66.02 9.81 215.00 432.00 65.00 158.00 1,400.00 1,160.00 1,300.00 62.00 31.20 3,830.06 6,350.05 78.23 598.99 85.00 28.67 18.00 67.15 225.00 182.01 878.40 7,500.00 37.08 72.04 158.75 1,399.00 139.00 124.98 1,200.00 114.00 225.25 31.00 259.99 25.00 8.67 480.00 125.00

1.60% -0.52% -17.58% -0.31% -0.98% -0.09% 1.44% 6.23% 0.27% 6.13% 0.59% 0.61% 0.63% -0.13% 0.00% 0.63% -0.37% 2.17% 1.67% -1.00% 11.08% 0.17% -6.42% -0.22% 0.00% -1.39% 2.62% 1.25% -5.59% -1.82% 0.00% 0.00% -0.23% 29.74% 0.92% -6.43% 1.82% 0.00% 1.57% -2.10% -0.92% -0.50% -6.43% 0.64% -0.14% 2.55% 0.00% -1.43% 3.65% -0.52% -2.41% -0.97% -0.15% 2.40% 0.03% -5.26% 1.27% 1.34% -0.01% 0.00% 7.14% -6.13% 0.06% 5.90% 0.00% -4.14% 4.15% -0.08% 1.79% 0.10% 1.61% 0.00% 0.08% -11.53% 11.37% 25.00%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

37,509 561 1,150 839 3,971 3,823 9,374 27,935 41,167 11,133 695 1,629 121 588 400 136 618 1,395 329 70 3,594 205 492 131 137 931 371 440 405 212 95 209 137 40 86 289 1,038 145 600 3,479 156 74 490 186 17 20 15 313 622 5 3 196 25 171 418 630 165 48 50 9 1 200 103 30 3 30 34 3 30 14 90 4 39 100 1 3

10,661,608.25 2,045,642.77 1,725,000.00 1,343,483.23 1,049,304.74 1,022,886.66 911,661.71 754,250.75 607,637.36 533,089.67 523,670.51 519,592.11 483,164.36 469,211.95 296,000.00 193,559.50 189,355.01 176,903.19 151,485.71 147,100.40 136,313.21 117,689.90 103,759.94 89,116.04 87,743.14 82,758.06 70,307.86 70,126.16 65,194.26 57,735.73 57,000.00 54,287.80 52,266.28 46,121.99 46,010.00 45,778.08 44,046.14 40,861.91 39,612.00 35,133.23 33,580.25 32,005.25 31,850.00 29,108.50 23,800.82 23,160.00 19,500.00 19,408.03 19,308.65 19,150.30 19,050.15 15,379.78 14,974.75 14,533.53 12,013.69 11,381.80 11,079.75 10,818.67 9,100.50 7,856.46 7,500.00 7,421.04 7,420.12 4,545.25 4,197.00 4,170.00 4,130.06 3,600.50 3,420.00 3,153.50 2,790.00 1,039.96 975.00 867.00 480.00 375.00

23,338.23 36,310.00 105.25 2,130.77 604.17 1,810.07 812.92 94.20 110.17 362.16 1,060.60 1,734.40 456.08 2,657.44 328.75 320.34 2,943.62 545.06 637.87 332.38 126.25 1,478.97 717.95 13,132.98 370.04 132.48 458.22 265.09 436.56 125.58 40.86 16,652.58 190.56 37.38 1,605.00 99.82 264.42 1,332.33 88.41 26.50 4,881.11 593.40 141.86 527.90 265.24 71.26 814.30 678.55 87.99 402.16 1,398.09 316.21 697.41 36.33 209.61 5.94 75.17 1,345.61 115.73 375.23 226.46 123.69 127.17 105.16 659.46 52.01 38.47 233.03 104.76 139.14 161.85 234.83 8.37 9.13 69.12 28.16

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 1,625.00 1,500.00 1,181.00 217.00 242.21 54.00 15.15 14.13 27.87 705.00 240.00 612.00 657.10 740.00 1,160.03 286.07 80.21 290.00 1,106.00 22.36 430.00 140.00 461.06 533.13 41.77 135.00 124.01 80.00 190.00 550.00 200.00 302.00 1,002.01 251.00 120.00 28.00 280.00 53.00 5.00 145.00 320.08 33.03 105.50 871.01 909.99 1,140.00 51.00 25.00 2,950.00 4,720.12 70.00 420.00 57.00 25.00 18.00 61.00 161.54 150.00 655.38 6,200.00 20.50 54.00 121.00 1,115.16 98.00 84.32 975.00 98.00 166.00 20.01 183.12 15.17 5.11 305.00 51.52

332.84 3,680.00 1,820.00 1,777.00 390.00 318.99 118.99 34.96 40.29 50.00 1,044.18 355.00 4,990.00 829.99 740.00 2,093.00 373.00 146.00 507.77 3,175.00 52.00 594.99 259.65 708.00 675.00 230.00 274.95 190.30 245.00 360.00 600.00 289.98 519.00 3,290.00 535.00 239.90 46.00 395.00 76.90 29.01 225.50 497.02 75.31 184.73 1,899.00 2,198.00 1,615.00 76.00 44.80 4,000.00 6,900.00 129.38 600.00 132.00 36.50 45.00 105.00 255.00 214.95 944.00 8,250.00 46.99 95.00 173.00 1,720.00 150.00 164.00 2,450.00 132.37 295.00 64.98 300.00 64.90 23.79 594.84 215.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

61,25 86,20 250,50 160,10 10,26 12,30 5,30 0,73 17,30 7,37 16,11 36,00 14,70 0,73 400,00

61,70 88,00 252,00 163,30 10,33 12,61 5,32 0,75 17,50 8,00 16,80 38,00 15,00 0,73 400,00

61,48 87,00 252,00 160,60 10,30 12,49 5,31 0,73 17,41 8,00 16,70 38,00 15,00 0,73 400,00

61,45 87,58 251,45 160,38 10,30 12,48 5,31 0,73 17,36 7,52 16,35 37,16 14,90 0,73 400,00

1,65 0,83 0,59 36,55 83,20 36,50 1,45 36,50 0,03

1,70 0,83 0,60 37,00 83,20 37,00 1,45 36,80 0,03

1,70 0,83 0,60 37,00 83,20 37,00 1,45 36,50 0,03

1,68 0,83 0,60 0,37 0,83 0,37 1,45 0,37 0,03

90,01 97,00 4,81 41,01 39,11 4,02 21,31 25,60 32,50 32,30 5,01 29,50

90,01 97,00 5,15 41,01 39,30 4,15 21,60 25,63 32,50 32,56 5,22 29,50

90,01 97,00 5,15 41,01 39,30 4,08 21,31 25,60 32,50 32,55 5,10 29,50

90,01 97,00 5,05 41,01 39,16 4,10 21,48 25,61 32,50 32,51 5,08 29,50

492,00 541,00 4.115,00 8.650,00 2.117,00 16.500,00 986,00 398,00 2.690,00 77,00 84,60 80,30 89,20 959,00 800,00

495,00 568,00 4.250,00 8.880,00 2.149,00 16.500,00 999,00 398,00 2.700,00 80,24 86,90 82,00 89,76 959,00 800,00

492,00 550,00 4.223,00 8.793,00 2.124,00 16.500,00 992,00 398,00 2.693,00 79,66 86,32 81,16 89,66 959,00 800,00

492,42 549,96 4.223,09 8.793,34 2.122,86 16.500,00 992,39 398,00 2.693,25 79,66 86,32 81,16 89,66 959,00 800,00

4.325,00 1.550,00 2.000,00 3.510,00 525,00 54.600,00 3.589,00 87,50 98,80 580,00 87,50

4.350,00 1.550,00 2.000,00 3.530,00 530,00 54.600,00 3.600,00 88,00 98,80 600,00 87,50

4.329,71 1.550,00 2.000,00 3.511,58 527,44 54.600,00 3.591,04 87,76 98,80 584,78 87,50

4.329,71 1.550,00 2.000,00 3.511,58 527,44 54.600,00 3.591,04 53,98 60,76 584,78 53,81

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG PETG MELR KBMR GRVG KDIR NF1N ZVTG POSR AELG KDHR LKPG PBGS SKDR

KRKA TELEKOM SLOVENIJE PETROL MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE KD ID NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZAVAROVALNICA TRIGLAV POZAVAROVALNICA SAVA AERODROM LJUBLJANA KD GROUP LUKA KOPER PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA KAMENOLOMI AD ZVORNIK HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZELJEZNICE RS AD DOBOJ

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Cacanska banka a.d. Cacak Soja protein a.d. Becej Neoplanta a.d. Novi Sad Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Šajkaška fabrika šecera a.d. Žabalj AMS osiguranje a.d. Beograd

ALKALOID SKOPJE ILINDEN STRUGA RADE KONCAR SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE FERSPED SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08

757.175,94 82.414,48 81.218,60 63.993,70 61.348,18 59.169,28 42.270,04 22.798,24 18.250,17 18.120,64 16.333,58 15.308,30 14.703,08 12.723,90 10.800,00

2,41 % 15339 -27,83 % 26721 3,45 % 21539 0,00 % 30809 0,24 % 10117 0,05 % 22084 0,00 % 5000 -0,92 % 10039 -15,38 % 100000

25.765,38 22.178,43 12.868,40 11.375,63 8.417,34 8.088,98 7.250,00 3.680,03 3.300,00

0,01 % 0,00 % 1,18 % 0,00 % 0,74 % -1,45 % -2,11 % -1,50 % 4,84 % 0,77 % -7,27 % -0,07 %

6244 4461 14849 1330 1161 10000 1845 1400 1019 956 4438 738

562.022,44 432.717,00 75.025,69 54.543,30 45.468,46 40.970,00 39.634,54 35.851,00 33.117,50 31.083,06 22.566,98 21.771,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK ILST RADE KMB TEL FERS TPLF RMDEN09 RM01 GRNT RMDEN08

12322 941 323 399 5954 4742 7963 31161 1051 2409 999 412 987 17430 27

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO AIKB AGBN IMLK CCNB SJPT NEOP MTLC A2016 A2014 A2015 A2013 SJKS AMSO

-0,03 % -1,14 % -0,94 % 0,31 % -0,19 % -0,48 % -0,06 % -0,54 % -1,16 % -0,04 % -0,30 % 0,00 % 0,00 % -0,54 % 2,56 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKH BIGFRK3 FBIHK1A FBIHK1B HDGSR BHTSR TCMKR FBIHK1D JPESR ENISR FBIHK1E

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A KMNL-R-A HEDR-R-A RSRS-O-C RSDS-O-C RSRS-O-B TRZN-R-A RSRS-O-D ZERS-R-A

+

Oznaka

etvrtak 24/2/2011

0,20 % 101725 50.091.582,00 3,77 % 73345 40.336.965,00 -0,66 % 5124 21.639.123,00 1,15 % 1061 9.329.734,00 0,24 % 1535 3.258.597,00 3,06 % 181 2.986.500,00 0,61 % 2382 2.363.863,00 15,03 % 5094 2.027.412,00 0,00 % 693 1.866.422,00 0,84 % 22064 1.757.626,80 0,27 % 18144 1.566.163,60 -0,64 % 14633 1.187.619,20 -0,12 % 12982 1.164.022,24 12,82 % 1200 1.150.800,00 13,31 % 1430 1.144.000,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,80 % 416,67 % 5,26 % -1,08 % -0,48 % 0,18 % -2,94 % -0,05 % 0,10 % -3,71 % 0,56 %

551 1431 690 341 1920 10 151 8680 7000 670 5414

2.385.670,00 2.218.050,00 1.380.000,00 1.197.449,00 1.012.690,00 546.000,00 542.247,00 468.512,81 425.345,76 391.800,00 291.348,93

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Hidroelektrane Višegrad Telekom Srpske Agrobanka Mercator Bambi Banat

+3,45% +2,41% +1,15% +0,31% +0,11%

NIS Novi Sad

Energoinvest Sarajevo Telekom Slovenije AIK banka Niš Gorenje Krka

+

Powered by

business.hr

-7,27% -1,14% -0,66% -0,48% -0,03%

Petrol

+0,02 -0,94 Dionica Naftne industrije Srbije istaknula se u srijedu na Beogradskoj burzi prometom ve im od 50 milijuna dinara, a cijena joj je porasla 0,2 posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga trgovinskog dana i iznosila je 492 dinara. Najniža zabilježena kojom se tijekom dana tom dionicom trgovalo bila je na istoj razini, dok je najviša postignuta cijena iznosila 568 dinara. Prometom i rastom cijene istaknula se i dionica Aerodroma Nikole Tesle ija je posljednja zabilježena cijena dosegnula 550 dinara.

Iako se s prometom od 81.218 eura našla na tre em mjestu najlikvidnijih u Ljubljani, dionica Petrola bila je uz onu Telekoma Slovenije najzaslužnija za nastavak negativne serije slovenskog indeksa SBI TOP. Cijena Petrola pala je 0,94 posto, zaustavivši se na 252 eura, što je ujedno bila najve a postignuta cijena u srijedu, dok je najniža bila na razini od 250,5 eura.

Vlasnika su promijenile 323 dionice, a po vrijednosti trgovine dionica Petrola našla se uz one Krke i Telekoma Slovenije.

REGIONALNI INDEKSI -0,32% BIRS +0,44% 830,28 1.030,86 Belex15 -0,03% FIRS -0,14% 769,30 1.748,31 Belexline +0,35% MBI10 +0,16% 1.437,07 2.846,52 SASX10 -0,51% MONEX20 +0,28% 1.086,77 14,491.45 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,14% Stanje srijedu 23. velja e 2011.

1.054,20 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -1,18% 2.666,05 +0,39% BUX -1,77% 22.387,69 -0,04% -2,03% -1,52% ATX 2.867,85 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,68% srijedu 23. velja e 2011.

FTSE100 5.940,43

DAX 7.208,04

CAC40

4.009,31

MICEX 1,700.98

AMERI»KI INDEKSI DJIA -1,44% S&P500 -2,05% 12.212,79 1.315,44 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -2,74% utorak 22. velja e 2011.

2.756,42

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn

$ kn

kn kn

kn kn kn kn kn kn

kn kn

kn

kn kn

kn

35,6000 50,1252 95,9700 15,2767 91,0866 85,6625 14,5494 78,1252 67,8600 92,7614 11,0826 117,4506 75,5228 91,0094 45,3785 44,6367 78,2700 109,0587 97,2143 5591,0100 71,0181 166,6693 87,9300 108,1000 13,1676 109,2800 74,9981 47,0625 49,9959 110,3700

0,56 0,07 -0,01 -0,07 -0,33 -0,36 -0,38 -0,38 -0,41 -0,48 -0,50 -0,55 -0,56 -0,58 -0,76 -0,80 -0,81 -0,83 -0,89 -0,96 -0,97 -0,98 -0,98 -1,00 -1,01 -1,01 -1,01 -1,21 -1,24 -1,26

14,99 2,71 15,61 7,78 13,68 2,23 11,85 12,15 13,25 8,38 1,16 10,40 2,67 10,11 -1,97 21,70 17,15 24,53 5,55 1,92 8,73 0,90 14,12 6,30 4,48 9,92 8,58 9,75 0,59 9,83

NFD Aureus US Algorithm 147,6490

22,25

Platinum Global Opportunity 15,2767

18,87

MP-Global HR

17,46

327,2560

HPB WAV DJE

97,2143

16,43

PBZ I-Stock

71,0181

14,82

FIMA Equity

75,5228

-14,31

ST Global Equity

45,3785

-12,42

C-Zenit

51,4873

-9,84

KD Victoria

14,5494

-7,64

5591,0100

-6,00

+ MJEŠOVITI

Erste Total East HPB Dynamic Erste Adriatic Equity Platinum Global Opportunity PBZ Equity fond Platinum Blue Chip KD Victoria Capital Two Raiffeisen C. Europe OTP meridian 20 AC G Dynamic EM OTP Europa Plus FIMA Equity HPB Dioni ki ST Global Equity OTP indeksni Raiffeisen HR dionice VB CROBEX10 HPB WAV DJE Poba Ico Equity PBZ I-Stock Ilirika JIE A1 ZB euroaktiv KD Prvi izbor ZB aktiv HPB Titan AC Rusija VB High Equity Raiffeisen World

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

12,91 0,37 12,80 28,13 15,89 5,80 5,04 14,34 11,63 11,40 2,42 11,26 -4,34 6,09 -6,16 18,89 14,77 21,47 11,58 2,02 15,46 5,70 10,05 10,10 11,01 11,92 8,03 13,64 6,11 14,16

4,40 -2,78 0,76 18,87 6,07 7,72 -7,64 9,68 -0,01 3,73 3,98 11,93 -14,31 -0,85 -12,42 5,25 5,46 7,36 16,43 -6,00 14,82 -1,80 1,77 7,94 10,70 12,83 8,60 10,84 -2,52 14,31

-26,22 -14,26 -0,76 -6,43 -1,69 -4,81 3,23 -6,19 -6,41 -2,63 5,34 10,62 -4,08 -1,73 -7,36 -22,47 -9,51 8,23 -0,81 -15,00 -9,06 8,41 -4,55 1,15 3,48 1,92 -7,70 -17,32 -18,46 1,34

9,47 2,78 6,94 7,82 7,22 0,95 3,92 2,68 8,52 3,44 -1,64 4,62 -0,47 8,77 -2,43 6,25 5,81 6,12 0,11 0,63 2,05 -2,83 5,04 3,87 1,32 5,10 2,94 1,16 0,53 4,99

52,960 20,291 230,128 8,449 379,477 8,417 72,275 7,247 203,331 19,925 14,648 9,818 18,622 20,420 13,317 154,001 17,127 9,224 14,517 6,136 245,179 96,568 12,001 237,607 5,692 492,184 10,487 10,255 12,895 41,360

3,40 4,49 5,37 3,42 5,47 3,14 11,79 3,85 5,85 2,82 1,98 1,59 6,73 5,39 10,34 3,16 2,45 1,10 3,47 3,58 3,61 6,33 2,76 6,81 8,03 4,66 3,59 3,96 3,40 7,39

22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 21.02.2011 22.02.2011 21.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011

www.business.hr/investor

+ vrijednost promjena udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

117,3399

11,57

ZB global

151,1400

7,92

MJEŠOVITI FONDOVI

PBZ Global fond

111,1021

7,53

Erste Balanced

127,2400

5,65

Raiffeisen Balanced

160,8300

5,39

ICF Balanced

118,0629

-10,38

ST Balanced

173,5912

-8,55

C-Premium

5,7216

-4,57

HPB Global

102,7967

-3,20

67,6858

-1,01

OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige Erste Balanced Allianz Portfolio PBZ Global fond ICF Balanced Raiffeisen Balanced Agram Trust ST Balanced AC G Balanced EM HPB Global KD Balanced Ilirika JIE Balanced ST Aggressive C-Premium ZB global HI-balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced

ST Aggressive

6mj. % 12 mj. (%)

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Poba Ico Equity

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

kn

kn kn kn

kn kn

kn kn

kn kn

kn

117,7857 110,3500 127,2400 117,3399 111,1021 118,0629 160,8300 72,3227 173,5912 11,1808 102,7967 8,4149 149,8046 67,6858 5,7216 151,1400 10,2206 82,2655

0,73 -0,03 -0,05 -0,13 -0,14 -0,20 -0,26 -0,27 -0,36 -0,40 -0,49 -0,62 -0,72 -0,74 -0,96 -1,25 -1,25 -1,66

12,31 2,28 11,47 4,80 10,77 6,70 6,60 7,86 2,17 1,88 5,35 4,65 1,66 6,85 5,62 6,47 4,33 -1,62

9,22 2,89 9,07 6,94 12,51 2,37 6,45 6,68 -2,60 3,00 0,51 4,54 6,01 5,81 6,36 6,19 5,40 0,17

2,33 N/A 5,65 11,57 7,53 -10,38 5,39 -0,31 -8,55 4,77 -3,20 2,34 2,11 -1,01 -4,57 7,92 3,38 0,53

3,20 N/A 0,29 9,37 5,76 2,21 5,76 -0,06 7,03 5,81 0,51 -3,32 8,27 -6,94 -12,85 4,38 0,24 -4,15

9,46 1,83 4,15 1,88 6,37 4,39 3,63 3,42 1,67 -0,58 5,08 0,50 -1,26 3,76 2,30 2,41 -0,33 -3,07

40,006 202,811 106,821 7,862 304,105 12,675 315,386 13,527 11,785 14,451 93,010 7,311 43,424 2,765 12,766 711,728 70,535 15,010

5,19 0,96 10,10 1,79 9,45 8,81 8,49 2,62 8,12 1,98 5,39 5,10 5,08 5,42 4,06 9,64 9,00 4,61

22.02.2011 21.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011

kn

129,1073 11,4411 126,5639 130,3936 163,0290 131,0700 159,0800 176,3300

0,26 0,09 0,05 0,02 0,02 -0,01 -0,03 -0,05

1,84 0,93 1,77 0,63 0,97 0,44 -0,09 1,40

3,18 1,19 1,10 1,13 2,79 1,08 -0,73 1,62

4,48 5,31 5,47 6,24 7,89 6,53 3,81 7,41

5,04 1,51 4,47 4,51 8,03 4,38 4,93 6,70

1,76 0,62 1,63 0,64 0,67 0,58 -0,02 1,08

16,554 7,403 13,515 133,907 56,428 285,000 203,654 506,141

5,19 9,00 5,39 7,96 6,33 7,73 9,64 8,75

22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011

kn $ kn kn

kn kn kn kn kn kn kn kn

kn

kn

102,5545 124,9643 132,9181 163,3771 126,3416 145,7200 139,1500 139,2429 135,8524 132,7490 123,0262 117,7035 11,3755 10,7303 108,9264 105,9000 100,0316

0,13 0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,22 0,35 0,51 0,60 0,55 0,86 0,72 0,68 0,63 0,67 0,72 0,79 0,64 0,72 0,64 0,53 N/A

1,00 0,68 1,12 1,25 1,16 1,80 1,55 1,34 1,52 1,49 1,28 1,66 1,38 1,53 1,41 1,26 N/A

1,35 2,12 2,54 2,18 3,37 3,55 3,39 2,63 3,09 3,24 2,55 3,26 3,25 3,31 3,31 3,57 N/A

1,62 3,87 6,27 4,74 4,34 4,82 4,37 4,57 4,38 5,40 4,09 5,06 5,50 4,18 4,90 4,12 N/A

0,00 0,26 0,28 0,37 0,32 0,52 0,34 0,43 0,32 0,37 0,47 0,46 0,38 0,41 0,34 0,29 0,04

7,691 40,864 1065,284 2160,269 519,312 974,422 861,468 102,699 65,131 238,113 123,593 182,905 136,420 47,149 175,352 543,656 5,000

1,57 5,87 11,90 10,59 8,59 8,00 7,73 7,42 7,15 5,39 5,17 3,30 2,41 1,72 1,79 1,42 0,08

21.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011 22.02.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

163,0290

7,89

Raiffeisen Bonds

176,3300

7,41

Erste Bond

131,0700

6,53

PBZ Bond fond

130,3936

6,24

HPB Obvezni ki

126,5639

5,47

ZB bond

159,0800

3,81

OTP euro obvezni ki

129,1073

4,48

HI-conservative

11,4411

5,31

HPB Obvezni ki

126,5639

5,47

PBZ Bond fond

130,3936

6,24

OTP euro obvezni ki HI-conservative HPB Obvezni ki PBZ Bond fond Capital One Erste Bond ZB bond Raiffeisen Bonds

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash PBZ Dollar fond PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 24/2/2011

DO JESENI

Novi ruski embargo na pĹĄenicu Rusija je u utorak signalizirala da e moĹžda produljiti zabranu izvoza pĹĄenice, koja istje e 1. srpnja i proglaĹĄena je jednim od uzroka rasta cijena hrane diljem svijeta. Nakon zatvorene sjednice potpredsjednik ruske vlade za poljoprivredu Viktor Zubkov kazao je da se raspravljalo o toj mogu nosti. Odbio je otkriti detalje, istaknuvĹĄi da sluĹžbena od-

luka joĹĄ nije donesena.

"Razgovarali smo o mogu nosti produljenja zabrane izvoza pĹĄenice nakon 1. srpnja", citirale su novinske agencije njegove rije i.

Putinova inicijalna odluku o zabrani cjelokupnog izvoza slijedila je nakon suĹĄe u 2010. i ĹĄokirala je svjetska trĹžiĹĄta robe, poduprijevĹĄi rast cijena hrane u svijetu koje su ionako bile visoke zbog pove ane potraĹžnje iz Azije.

Ruska zabrana izvoza trebala je po prvotnom planu iste i krajem 2010. godine. Vlada je ipak

odlu ila produljiti zabranu do sredine ove godine kako bi utvrdila je li nova Ĺžetva dovoljno dobara da se nastave isporuke u inozemstvo. elnik ruskog UdruĹženja poljoprivrede i industrije rekao je kako je siguran da se izvoz ne e nastaviti 1. srpnja. "Situacija vezana uz pĹĄenicu i dalje je prili no ozbiljna", rekao je Ivan Obolentsev za radio Glas Rusije.

"Smatram da e zabrana sigurno potrajati do jeseni. Potom emo, ovisno o rezultatima Ĺžetve, odlu iti treba li je dodatno produljiti ili ne." B.hr

NAFTA

Cijene premaĹĄile 110 dolara za barel Cijene sirove nafte premaĹĄile su u srijedu na terminskom trĹžiĹĄtu u Londonu 110 dolara za barel zbog nemira u Libiji koji su potpirili strah od ĹĄirenja napetosti na ostale zemlje proizvo a e nafte i potencijalno smanjenje isporuka. Cijene barela za isporuku u travnju dosegnule su tako 110,22 dolara, 4,46 dolara viĹĄe nego na dan prije. H

Nakon sedam dana HT izaĹĄao iz minusa ZABORAV REZULTATA Nakon ĹĄto su kod ve ine doma ih kompanija poslovni rezultati za proĹĄlu godinu podbacili, ulaga i su krenuli u rasprodaju dionica, ije se jenjavanje moglo osjetiti u srijedu

Dioni ki indeksi Zagreba ke burze u srijedu su ostvarili skroman rast, a negativnu je seriju nakon sedan trgovinskih dana pada prekinula dionica Hrvatskog Telekoma.

Zanimljivost dana bila je dionica Lova kog roga, koja je uz milijunski promet zabiljeĹžila brutalan pad. Crobex je porastao 0,12 posto, na 2248,75 bodova, dok je Crobex 10 porastao 0,11 posto, na 1232,9 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je poprili no skromnih 25,7 milijuna kuna, od ega je deset milijuna kuna potroĹĄeno na trgovanje HT-om.

Pozitivna stagnacija

"Indeksi su bili u blagoj pozitivnoj stagnaciji, a obujam trgovanja slab — znatnije se trgovalo samo dionicom HTa. Negativna korekcija cijena dionica, izazvana loťijim od o ekivanja poslovnim re-

zultatima ve ine najve ih doma ih kompanija, ini se da je sad ve odra ena, a kako nema novih vijesti, ni loĹĄih ni poticajnih, cijene dionica biljeĹže tek blage oscilacije", rekao je za Hinu Matko BoĹĄkovi , broker i investicijski savjetnik u Centar banci.

MILAN Ĺ EÂťKOVI , predsjednik Uprave Lova kog roga, ija je dionica u srijedu pala viĹĄe od 17 posto uz milijunski promet MARKI EVI /CROPIX

SZIF u plusu

Na dionice najve eg doma eg telekoma u srijedu je potroĹĄeno 10,66 milijuna kuna, pri emu im je cijena nakon sedam trgovinskih dana uzastopnog pada zavrĹĄila u plusu. HT je poskupio 1,6 posto i zavrĹĄio na okruglih 285 kuna.

Razlog tako duga kog negativnog niza najlikvidnije doma e dionice bili su poslovni rezultati za proĹĄlu godinu i najavljena dividenda koja je neĹĄto niĹža od uobi ajene.

Titulu uvjerljiva gubitnika dana u srijedu je ponijela dionica Lova kog roga — pala

je ak 17,58 posto. Uz to treba spomenuti da se brutalan pad dogodio uz najve i zabiljeĹženi promet dionicom Lova kog roga od ak 1,72 milijuna kuna, ime je ta dionice bila samo neĹĄto manje likvidna od Ine. S obzirom na to da je svih 1150 dionica protrgovano po cijeni od 1500 kuna, postaje o ito da je bilo rije i o dogovorenoj transakciji.

Solidan rast od 6,23 posto uz promet od gotovo

REGIJA

Novi pad cijena u Beogradu i Ljubljani Pozitivan niz beogradskog indeksa BELEXa 15 prekinut je u srijedu blagim padom vrijednosti od 0,03 posto, na 769,30 bodova.

U trgovini dionicama prednja ile su dvije novije lanice Beogradske burze, Naftna

industrija Srbije i Aerodrom Nikola Tesla, sa 50 odnosno 40 milijuna dinara prometa.

Objema dionicama rasla je i cijena, a potonjoj je zadnja zabiljeĹžena bila na razini 550 dinara, 3,77 posto viĹĄoj nego u utorak.

Jedina koja je uz njih ubilje-

Ĺžila promet ve i od 10 milijuna dinara bila je dionica beogradske AIK banke.

NiĹĄka je banka pojeftinila 0,66 posto, na 4223 dinara, najniĹžu cijenu u zadnjih sedam dana trgovanja.

Slovenski indeks SBITOP nastavio je redati minuse zavrĹĄivĹĄi u srijedu na 830,28

bodova, ĹĄto je pad 0,32 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Najtrgovanija i jedina s prometom blizu milijun eura bila je dionica farmaceuta Krke, a slijedile su dionice Telekoma Slovenije, Petrola i Mercatora.

Biljana Star i

800.000 kuna uhvatila je i dionica Slavonskog zatvorenog investicijskog fonda.

Osim njega, od likvidnijih dionica rastom se mogu pohvaliti i Belje i Dom holding.

Holding je sko io neĹĄto viĹĄe od ĹĄest posto, na 48,5 kuna, dok je dionica Belja porasla 1,44 posto, na 98,95 kuna.

Simboli an dobitak od 0,3 posto uhvatila je i dionica Ingre.

Nikola Su ec

BROJKE

0,51 0,44 posto pao je sarajevski SASX-10

posto rastao je banjalu ki BIRS

Nakon što je baka tada 12-godišnjeg Demarija Andersona objavila obitelji da je ostala bez posla, unuk joj je napravio ašu limunade da joj olakša muku i sebi zadao zada u koja je trajala 2 godine, a njezin je rezultat

knjiga o razlozima koji su doveli do najteže gospodarske krize u posljednjih 80 godina. Sa 14 godina Anderson je objavljivani autor knjige "Young Economist: Simple Ideas to Help a Financially Hurting Coun-

try From a 12 Year Old", koja otkriva kako su pohlepa hedge fondova i neznanje malih ljudi doveli do financijskog kolapsa.

Istraživanje za knjigu, koje je uklju ivalo stotine ljudi, od prijatelja i rodbine do raznih inte-

resnih grupa, Anderson je obavljao uz o evu pomo . Knjiga se oslanja i na aferu Berniea Madoffa, a zaklju ak je da se ljudi samo znanjem mogu oduprijeti pohlepi manipulatora u srcu financijske industrije. D. B.

DOBITNICI DANA (ZSE) Transadria +26,99% Imunološki zavod +25,00% Liburnia Riviera +11,51% Exportdrvo +11,37% Holding +10,26%

GUBITNICI DANA (ZSE) Riviera Pore akovština Excelsa nekretnine Hidroelektra niskogradnja SN Holding

INDEKSI CROX Mirex

30 Raste

24 Nema promjene

-11,8% -11,53% -6,13% -5,6% -5,59% 44 Pada

Vrijed.

1,352,21 159,11

Prom.

0,28% 0,23%

Sirova nafta 93,57 Prirodni plin 3,89 Zlato 1,398,88 Srebro 33,07 Goveda 105,00 Kava 301,16

8,35% 0,18% 0,55% 2,41% 0,00% 1,29%

SAMO ZA NAJZAGRIŽENIJE FANOVE

Hrvati će za koncerte zvijezda plaćati i do 2000 kuna po karti Shakira, Joe Cocker, Bon Jovi i Elton John odlu ili su u svoje turneje ove godine uklopiti i Hrvatsku, koju e posjetiti u sljede ih nekoliko mjeseci.

Nakon rasprodane prošlogodišnje turneje, jedna od najuspješnijih internacionalnih zvijezda, kolumbijska pjeva ica Shakira, najavila je spektakularan koncert u Zagrebu, a ugovoren je za 11. svibnja. U Areni Zagreb koncert e održati i Joe Cocker, i to 1. lipnja. Cocker e nastupati za samo 8000 ljudi, a za ograni en broj ulaznica obožavatelji e morati izdvojiti od 250 do 600 kuna po komadu, izvijestio je

portal Guide2Croatia.

Bon Jovi na maksimirski stadion stiže 8. lipnja, gdje e pjevati za 35.000 ljudi. Taj e spektakl pak mo i gledati samo oni dubljeg džepa jer e cijene karata dosezati i vrtoglavih 2000 kuna. Tri godine nakon njegova zadnjeg koncerta u Hrvatskoj vra a se Zucchero. Talijanski e roker koncert održati u pulskoj Areni 18. lipnja. Unato injenici da je Arena Zagreb dizajnirana za samo 20.000 ljudi, samo 10.000 ljudi mo i e kupiti kartu za koncert Eltona Johna koji tako er dolazi u hrvatsku metro- HRVATSKU e drugi put posjetiti svjetski popularna polu. B.hr Shakira ARHIVA BUSINESS.HR

LUDI SVIJET...

Burzovni analitičari bave se odlaskom zvijezda talent showa Špekulacije o odlasku dvoje sudaca iz britanskog talent shoowa X Factor tema je kojom bi se trebali baviti tabloidi i lifestyle stranice novina, ali ona se našla i na repertoaru jedne investicijske banke. Troje analiti ara švicarskog UBS-a poslalo je u ponedjeljak klijentima poruku naslova "Cowell i Cole, ho e li ili ne e?".

Cowell i Cole iz naslova su suci X Factora Simon Cowell i Cheryl Cole za koje se posljednjih dana naga a da e napu-

stiti britanski show kako bi postali suci u njegovoj ameri koj verziji.UBS-ovi analiti ari u bilješci pišu kako e gubitak marketinških prihoda koji bi mogao izazvati odlazak popularnog Cowella biti poništen smanjenjem njegova ugovora, koji trenuta no iznosi 12 milijuna funti godišnje, a za dionicu televizijske ku e ITV, na kojoj se X Factor emitira, zadržali su preporuku kupiti te ciljanu cijenu postavili na jednu funtu.

Nikolina Rivosechi

Kako je u 2010. godini poslovala Atlantic grupa, otkrijte na...

Analiti ari švicarske investicijske banke UBS bilješku klijentima posvetili su sucima X Factora Cheryl Cole i Simonu Cowellu

ARHIVA BUSINESS.HR

Doma a zada a 12-godišnjeg Amerikanca završila knjigom o ekonomiji Knjiga na Amazonu košta 19,99 dolara

www.business.hr

UKRATKO... Šver komerc Bivši ministar obrane Slovenije Janez Janša uzimao je 250.000 dolara po brodu koji je švercao oružje u Hrvatsku u vrijeme Domovinskog rata, izvijestili su slovenski mediji pozivaju i se na knjigu 'Scena zlo ina Hypo Alpe Adria'.

Prijetili mu Ivan Pernar, koji je uhi en zbog preskakanja ograde tijekom antivladinog prosvjeda u utorak, izjavio je kako su mu u policiji rekli da je najbolje za njega da ne organizira nove prosvjede. Htjeli su znati tko stoji iza njega.

Posljednje snimke Roy Botello iz San Antonia darovao je muzeju Šesti kat u Dallasu snimku Johna F. Kennedyja i prve dame u Houstonu 1963., no prije nego što je ubijen.

To je jedna od samo dvije snimke snimljena u predsjednikovoj posljednjoj no i.

www.business.hr