Business.hr broj 764

NE POMAŽE NI 50 POSTO POPUSTA 10

ZV peti put ove godine traži zakupce U rujanskom natječaju, kada se iznajmljivalo 11.000 kvadrata, Zagrebački velesajam iznajmio je samo tri prostora, a ni korekcija cijena do čak 50 posto najmanje atraktivnim prostorima ne osigurava zakupce

u izboru crome 8

Ljerka Puljić dobitnica nagrade za životno djelo

srijeda 17/11/2010

broj 764 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

INTERVJU: VLADIMIR PREVEDEN 4-5 Izvršni partner u konzultantskoj kući Roland Berger upozorava kako je za domaće menadžere specifično da se često koriste neisplatom plaća, što je na zapadu strogo kažnjivo, te da smo po neplaćanju obveza najgori u regiji

Za krizu su odgovorni i

hrvatski menadžeri Novi dug u 2011. planira se na 13,45 mlrd. kn. Zasad!

Proračunom za sljedeću godinu planirano je ukupno zaduživanje u iznosu od 23,39 milijardi kuna, od čega će 9,94 milijarde kuna biti utrošene za vraćanje glavnice dospjelih dugova, a ostatak od 13,45 milijardi za 'zatrpavanje' proračunskog manjka 6

info&stav

››

IZJAVA DANA

U krizi preživljavanja smo, ako ne preživi eurozona, ne e preživjeti ni Europska unija

2-3

HERMAN VAN ROMPUY, predsjednik Europske unije, u utorak u Bruxellesu prilikom dogovora o pružanju pomo i Irskoj, koja je nedavno dosegnula prora unski deficit od gotovo 20 posto za 2010. godinu, zbog ega joj hitno treba pomo EU do 80 milijardi eura business.hr Srijeda 17/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktor: Zlatko auševi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ZADNJE GODIŠNJE IZVJEŠ E EK O NAPRETKU HRVATSKE

Europski novac za Hrvatsku zasad samo ra unovodstveni "Gledaju i diplomatski jezik izvješ a Europske komisije o napretku, možemo re i da je ono izvrsno za Hrvatsku jer ukazuje da smo pri kraju pregovora i da e to za nas biti zadnje takvo izvješ e", optimisti na je Marija Pej inovi Buri , predsjednica izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedni kom parlamentarnom odboru Hrvatske - EU. O Hrvatskoj i zemljama zapadnog Balkana u zadnjem godišnjem izvješ u EK o napretku govorilo se ju er na okruglom stolu u zagreba kom Informacijskom centru EU. Predsjednica izaslanstva naglasila je kako je za Hrvatsku izuzetno važno da u Uniju u e 2012. godine.

Svaka godina je klju na

"Odgodi li se ulazak samo za godinu dana, to e utjecati na naš razvoj sljede ih 15 godina jer ne emo biti unutra u trenutku kada e se u Uniji dogovarati financijska perspektiva za sljede e sedmogodišnje razdoblje", upozorila je Marija Pej inovi Buri dodaju i kako je ulaznica Hrvatske u EU poglavlje 23, tj. reforma pravosu a, ali upozorava i na administrativnu (ne)pripremljenost.

"Novac iz Hrvatske i i e u EU, ali je novac Unije namijenjen našoj zemlji

zasad ra unovodstveni.

Moramo u initi sve da budemo sposobni iskoristiti fondove Unije", istaknula je i dodala da se u izvješ u problematizira i poglavlje o tržišnom natjecanju, tj. državnim potporama brodogradnji i industriji željeza, "iako smo mislili da smo to pitanje skinuli s dnevnog reda".

Odgo en problem NLB

Na okruglom stolu sudjelovao je i glavni pregovara Hrvatske s EU Vladimir Drobnjak, ali nije želio na naš upit komentirati najnovija doga anja vezana uz Ljubljansku banku. Prema pisanju medija, Banka za me unarodna poravnanja iz Basela odbila je zahtjev Hrvatske da posreduje u sporu sa Slovenijom zbog stare devizne štednje. Profesor Fakulteta politi kih znanosti Branko Caratan kazao je da je time problem Ljubljanske banke ponovno odgo en, što nije rješenje u skladu s hrvatskim zahtjevom te je situacija time više "gurnuta na slovensku liniju", koja smatra da je pitanje štediša dio zajedni kog problema sukcesije.

Predstavnik Delegacije EK u Hrvatskoj Paolo Berizzi kazao je da e ekonomska stabilnost zemlje kandidatkinje biti nužna

PAOLO BERIZZI, predstavnik Delegacije EK u Hrvatskoj: Ekonomska stabilnost zemlje kandidatkinje bit e nužna za ulazak u EU SNIMIO SAŠA ETKOVI

za ulazak u EU i zbog loših iskustva u zemljama poput Gr ke i Portugala.

Pregovori pri kraju

Drobnjak tako er smatra da je Hrvatska pri kraju pregovora sa EU te da je u izvješ u o napretku nezapažena prošla konstatacija da u Hrvatskoj funkcionira tržišno gospodarstvo. Od svih zemalja u regiji samo je Hrvatska tako ocijenjena, a druge su tek na putu

da to postignu. Marija Pej inovi Buri objasnila je da se status funkcioniraju e tržišne ekonomije ocjenjuje na temelju pravnog okvira. Drugi je kriterij ekonomski i prema njemu se Hrvatska još ne može nositi sa svim izazovima slobodnog tržišta EU zbog ega joj se i odobravaju odre ena prijelazna razdoblja.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

i

››

BISER DANA

BROJKA

O ekivala sam pohvale jer e prora un biti donesen prije kraja studenoga JADRANKA KOSOR, premijerka, na saborskoj sjednici o prijedlogu prora una za 2011.

DIOKI

Beloševi prona en mrtav Bivši predsjednik Uprave petrokemijske industrije Dioki Zdenko Beloševi prona en je mrtav u automobilu u Rijeci u utorak. „Prve informacije govore da je rije o samoubojstvu,“, rekao je za Business. hr Krunoslav Borovec, glasnogovornik MUP-a. Beloševi je prona en u vozilu VW Jetta, navodno u vlasništvu Novog lista, a prema Borov evim rije ima uzrok smrti bio je hitac iz vatrenog oružja.

Beloševi je razriješen dužnosti predsjednika Diokija krajem svibnja na vlastiti zahtjev, a na njegovo mjesto došao je Robert Ježi , vlasnik Diokija i ve inski vlasnik Novog lista.

Dioki je ina e u golemim problemima, pa je tako u prvih devet ovogodišnjih mjeseci poslovao sa 142,4 milijuna kuna gubitka, a u istom razdoblju prošle godine ostvaren je gubitak od 68,7 milijuna kuna.

Diokiju je proljetos prijetio i ste aj zbog duga Ini od 100 mil. kuna. Ina je svojedobno prijetila prisilnom naplatom duga i da e Diokiju isklju iti plin ako se ne postigne dogovor, koji je na koncu postignut po etkom lipnja pa je nastavljena isporuka. Ježi je, kako su svojedobno izvještavali mediji, Ini platio oko 70 milijuna kuna duga nakon ega je Diokijev ra un deblokiran. Beloševi je na mjestu predsjednika Uprave Diokija proveo oko šest godina, nakon ega je prešao na mjesto pomo nika direktorice Novog lista. I. M.

2,6

posto, na 101,2 milijarde dolara, porasli su prihodi najve ega svjetskoga maloprodajnoga lanca Walmarta u tre em tromjese ju u odnosu na isto razdoblje 2009.

UVODNIK

Neka jedu beton

NAVODNO je Winston Churchill ponekad zavidio Staljinu na njegovim totalitarnim ovlastima ARHIVA BUSINESS.HR jednostavnom, ali genijalnom sustavu. Jedina je njihova nesre a u tome što imaju duži staž u kapitalizmu, koji u odnosu na ovaj hrvatski izgleda kao socijalizam.

GOLEMA nelikvidnost u Hrvatskoj i istraživanje Rolanda Bergera govore da je prosje na slika menadžera u Hrvatskoj baš takva. I on je, me utim, samo proizvod ovog društva. Sje u direktora u devedesetima, baš kao

ših tvornica niknuli su stanovi i neboderi. Kriza je napokon uništila i tu uporišnu to ku za zaradu na brzinu.

ISPADA da je jedini spas za Hrvate u evoluciji: možda zubi postanu dovoljno tvrdi, a želu ana kiselina dovoljno snažna da može probaviti beton. Tada se ni menadžeri ne e trebati zamarati tricama i ku inama kao što su pla a, prihodi ili dobit jer betona, sre om, ima za sve.

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

N

eki povjesni ari tvrde da je Winston Churchill ponekad znao zavidjeti Staljinu na njegovim totalitarnim ovlastima koje su diktatoru dopuštale da za glavu skrati svakoga tko se nije povinuo njegovoj želji. Vjerojatno svaki politi ar koji djeluje u stabilnim parlamentarnim demokracijama s vremena na vrijeme poželi biti diktator na jedan dan. Njihova je nesre a u tome što duga demokratska tradicija nalaže proceduru i sprje ava da se vlažni snovi realiziraju u stvarnosti.

MOŽDA istu dozu zavisti osje aju i zapadni menadžeri u odnosu na hrvatske kolege.

Nije ih teško zamisliti za zajedni kom ve erom. Dok zapadni menadžeri trabunjaju nešto o golemim vlasnikovim zahtjevima za pove anjem prihoda i širenjem na nova tržišta, hrvatski ih gledaju u udu. "Ma samo nemojte radnicima isplatiti pla e, a dobavlja ima robu. Mi to zovemo ulaganje u razvoj", rekli bi hrvatski reprezentativci u menadžmentu. Njihovi gosti vjerojatno bi ih zabezeknuto gledali, ali bi intimno zamišljali kako rade u tom

››

Vjerojatno svaki politi ar poželi biti diktator na jedan dan. Možda istu dozu zavisti osje aju i zapadni menadžeri u odnosu na hrvatske kolege koji mogu bez posljedica ne platiti radnike i dobavlja e

i sudaca, nije izbjegla ni jedna država na tlu bivše Jugoslavije osim Slovenije. Tko je bolje prošao, vidi se iz suhoparnih statisti kih podataka.

Osim toga, duga je lista nekad nagra ivanih menadžera koji svijet gledaju iza zatvorskih rešetaka. Hrvatska je devedesetih imala viziju kako e odbaciti prljavu industriju i proizvoditi ipove. Odbacila je tvornice, ali nikada nije uvela ipove. Na mjestu biv-

tema 4-5

INTERVJU: VLADIMIR PREVEDEN Izvršni partner u konzultantskoj specifično da se često koriste neisplatom plaća, što je na zapadu strogo k

Za krizu i hrvats Domaći menadžeri sporije su reagirali na krizu ne samo od kolega u zapadnoj Europi nego i od onih u regiji, koji su mnogo ranije shvatili da se moraju restrukturirati ako žele preživjeti, a hrvatski su menadžeri restrukturiranje stavili u fokus tek 2011., upozorava Vladimir Preveden iz Roland Bergera Hrvatski menadžeri kasno su reagirali na dolazak krize i snose dio odgovornosti za stanje u gospodarstvu.

U razgovoru s Vladimirom Prevedenom, izvršnim partnerom u konzultantskoj kući Roland Berger, Business.hr pokušao je doznati koje su razlike između domaćeg menadžera koji se u upravljanju poduzeća od svojeg zapadnog kolege razlikuje po čestom korištenju alata koji je na zapadu ne toliko nepoznat koliko rijedak jer je strogo kažnjiv - neisplatom plaća vlastitim zaposlenicima i neplaćanjem obveza dobavljačima, zbog čega poduzeća, a time i gospodarstvo u cjelini, pate zbog nemotivirane radne snage.

VLADIMIR PREVEDEN, izvršni partner u konzultantskoj kući Roland Berger Snimio hrvoje knez

Gotovo nema osobe koja državu ne smatra odgovornom za lošu gospodarsku situaciju, ali gotovo se nitko ne pita kakva je odgovornost menadžera u hrvatskim poduzećima.

- U posljednjem istraži-

vanju naveli smo da su domaći menadžeri sporije reagirali na krizu od kolega u jugoistočnoj Europi, a da ne spominjemo menadžere u zapadnoj Europi gdje su mnogo ranije shvatili da se moraju restrukturirati ako žele preživjeti. Nakon što su restrukturirali svoja poduzeća, na zapadu su počeli fazu rasta, a hrvatski su menadžeri restrukturiranje stavili u fokus tek sljedeće godine. To dovoljno govori o brzini reagiranja.

Dojam je da su jedino rješenje našli u smanjivanju plaća i radnih mjesta?

- Smanjenje plaća i radnih mjesta djeluje prilično nemotivirajuće na zaposlene u poduzećima i tu valja biti vrlo pažljiv. Za Hrvatsku je specifično da menadžeri u upravljanju poduzećem često koriste taj alat: neisplatu plaća vlastitim zaposlenicima. Imamo mnogo tvrtki koje uopće ne plaćaju svoje obveze i u toj smo kategoriji, na žalost, najgori u jugo-

ntskoj kući Roland Berger upozorava kako je za domaće menadžere trogo kažnjivo, te da smo po neplaćanju obveza najgori u regiji

business.hr Srijeda 17/11/2010

zu su odgovorni tski menadžeri istočnoj Europi, a o zapadu da ne pričamo. To se jednostavno ne smije dopustiti.

Kako riješiti taj problem?

- Vlada ima polugu i apsolutnu obvezu to spriječiti.

Primjer Austrije govori nam da je to itekako moguće. Ako tamo jedan dan uđete u nelikvidnost, a pri tome ta obveza i ne mora biti velika, poduzeće odmah ide u stečaj.

Sasvim je svejedno ne plaća li poduzeće dobavljače, struju ili zaposlene. Ako kao menadžer nadležnim službama ne prijavim da ne mogu plaćati svoje obveze, napravio sam kazneno djelo.

Mi, doduše, imamo sustav i zakone koji bi to mogli spriječiti, ali malo tko primjenjuje zakon. To je neprirodno stanje. Moram reći da je država u javnim poduzećima dosta uspješno riješila

problem nelikvidnosti i to je veliki napredak u smislu gospodarskog oporavka i financijskog potencijala.

Svaki zaposlenik u Hrvatskoj užasava se restrukturiranja jer je to ovdje isto što i val otpuštanja.

- Cilj restrukturiranja nije otpuštanje radnika. Temeljni cilj restrukturiranja u konzultantskom poslu je ozdravljanje poduzeća da može nastaviti istu ili drugu djelatnost, potvrditi potencijale na tržištu, provesti financijsko i poslovno restrukturiranje. To što se u Hrvatskoj događa - otpuštanje na prvi znak krize -najlakši je način, ali apsolutno nije dobar ni za poduzeće ni za daljnji napredak hrvatskoga gospodarstva.

Je li problem u edukaciji?

- Može se reći da poimanje restrukturiranja još uvijek nije na dovoljno visokoj razini. To je stvar poduzetničke klime, a ne školovanja.

Hrvatski menadžer dobro je educiran, ali je ključno i pitanje vlasnika, što se često zanemaruje. Vlasnik mora dati smjernice. Riječ je o pogrešnoj funkciji menadžmenta jer se menadžment pretvara u vlasnika i poduzima mjere zaštite od neprijateljskog preuzimanja. Preuzima one funkcije koje njemu ne trebaju. Naši menadžeri nisu u pravom okruženju konkurentnosti i konkurencije jer ne osjećaju pritisak da nešto treba mijenjati.

Jedno od gorućih pitanja je restrukturiranje brodogradilišta. Ima li brodogradnja budućnost?

PITANJE CIJENE

Upitna je isplativost ulaganja u elektrane Vlada polaže mnogo nade u ulaganja u energetiku. Je li to previše optimistično?

- Energetika je jedan od ključnih i temeljnih sektora, a država u njega želi uložiti 3,7 milijardi kuna. No pitam se ne bi li bilo dobro prije ulaska u tako velike investicije pogledati cijene u okruženju. Naime, ako jedan megavat u BiH košta 40 eura, u Austriji 60, a u Njemačkoj, gdje su produljili život nuklearnim centralama, 35 eura, trebalo bi se upitati koliko je isplativo ulaziti u tako skupe projekte ako će cijena megavata u Hrvatskoj koštati 70 do 80 eura. Mislim da bi trebalo investirati tamo gdje ćemo dobiti jeftiniju struju, a to je u ovom slučaju BiH, koja ima najveći elektroenergetski potencijal. Zbog toga ne treba ispuštati iz vida komparativne metode jer mogu mnogo toga reći pri odlučivanju. Primjerice, usporedba nam kaže da Zagrebački holding ima godišnji promjer 200 milijuna eura pro-

meta, a onaj münchenski ima 200 milijuna eura dobiti. To mnogo govori.

Koji su onda to sektori koji bi mogli biti perspektivni budući da mnogi ekonomisti govore kako Hrvatska više nema izvozni proizvod?

- Hrvatska je, prema našim istraživanjima iz 2008., imala najjači gospodarski potencijal po BDP-u u cijeloj jugoistočnoj Europi. To je odgovor na pitanje ima li Hrvatska što ponuditi. Presudno je pitanje koje su to ključne strateške grane industrije koje se mogu etablirati u regiji.

Turizam povezan s održivom ekopoljoprivredom ima goleme potencijale. Proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije jedno je od najbrže rastućih tržišta. Tu ima puno prostora i ako se dobije dovoljno snažna podrška, imat ćemo izvozne programe. Samo te dvije industrije mogu jako puno napraviti za hrvatsko gospodarstvo.

- Ne možete govoriti o budućnosti brodogradnje u trenucima kada je jasno da nitko nikada nije napravio kvalitetno restrukturiranje. Tu su samo planovi i želje. Međutim, u isto vrijeme dok brodogradnja posluje negativno, kooperanti su u plusu. Primjerice, brodogradilište 3. maj ima 1800 kooperanata i svi posluju pozitivno. Možemo zaključiti da u budućoj shemi restrukturiranja tih 1800 kooperanata valjda imaju interes ući u suvlasništvo i napraviti pozitivan pomak u cilju zapošljavanja.

Država kao zajednica sigurno ima cilj podržati zaposlenost jer jedino zaposlenost može riješiti probleme prevelikog broja umirovljenika i niz drugih problema.

Ministarstvo gospodarstva mora pozvati sve direktore javnih poduzeća, konzultante, bilo domaće ili strane, i reći da se javna poduzeća moraju restrukturirati. Ako se to ne napravi u državnim tvrtkama, može se očekivati da se to neće napraviti ni u privatnim tvrtkama.

Na skupu ekonomista u Opatiji moglo se čuti da u Hrvatskoj zapravo djeluje oligopol i da nema prave konkurencije, kao što i vi tvrdite. Koje je rješenje tog problema?

- Godinama već pričamo da je hrvatsko gospodarstvo premalo internacionalizirano. Što ste više internacionalizirani, to je važnije uspješno raditi i još uspješnije financirati svoje poslovanje. Hrvatske tvrtke, doduše, šire se na područje susjednih zemalja poput Srbije ili BiH, ali to nisu reprezentativna tržišta kad

je riječ o internacionaliziranosti. Danas su svi okrenuti prema Ukrajini, Rusiji, Turskoj, Kini i Brazilu.

Naše su tvrtke premalo zastupljene na tim tzv. brzorastućim tržištima. Zbog toga se premalo suočavaju sa zdravom međunarodnom konkurencijom.

Treba postaviti jasan cilj i strategiju za financiranje, a svatko će vas financirati ako imate dobar menadžment i jasan plan.

Mogu li državna i privatna poduzeća raditi u istom okružju?

- Moramo priznati da država u posljednjih 16 godina nije imala snage pokrenuti poslovno restrukturiranje državnih poduzeća koja gutaju novac poreznih obveznika. Na taj način osiromašuju razvoj određenih sektora. Međutim, ima pomaka, pa je tako u tijeku restrukturiranje HŽ-a i mislim da će Vlada imati snage za nastavak tog procesa.

Roland Berger je sudjelovao u restrukturiranju Fine i moram biti neskroman i reći da smo uspjeli u tome.

Naravno da ima i loših primjera kada su u pitanju privatna poduzeća, poput Peveca, kojega smo gotovo tri godine upozoravali da mora promijeniti način poslovanja. Navest ću i Varteks, koji već pet godina upozoravamo da su mu nužni pomaci u restrukturiranju, što se, na žalost, nije dogodilo.

Najgore što se može dogoditi jest stečaj poduzeća koje je glavni nositelj proizvodnje u regiji i zapošljava velik broj ljudi te ima potrebnu tehnologiju i znanje.

Ante Pavić ante.pavic@business.hr

tema 6-7

PRORAČUN I JAVNI DUG Proračunom je za sljedeću godinu planirano u 9,94 milijarde kuna biti utrošene za vraćanje glavnice dospjelih dugova, a o

Novi dug u 2011. planira se 13,45 milijardi kuna. Zasa U posljednje tri godine, od 2008. do 2010., Vladi ni jednom nije uspjelo ispuniti planove zaduživanja: originalnim, predrebalansnim proračunima bilo je predviđeno zaduženje od ukupno 15,58 milijardi kuna, da bi na kraju u tri godine novi dug bio dvostruko veći - 36,2 milijarde kuna. Stoga se postavlja pitanje je li proračun za 2011. dovoljno realan da planirani novi dug ostane na 13,45 milijardi kuna Vlada Jadranke Kosor planira proračunski deficit u sljedećoj godini u iznosu od 14,9 milijardi kuna gotovo u cijelosti pokriti novim zaduživanjem. Računom financiranja, naime, planirano je ukupno zaduživanje u iznosu od 23,39 milijardi kuna, od čega će 9,94 milijarde kuna biti utrošene za vraćanje glavnice dospjelih dugova, a ostatak od 13,45 milijardi kuna poslužit će za "zatrpavanje" proračunskog manjka. Novim dodatnim zaduživanjem od 13,45 milijardi kuna nastavit će se trogodišnji trend rasta hrvatskog javnog duga.

U posljednjih pet godina, naime, javni je dug u 2006. godini smanjen za 769,69 milijuna kuna, a u 2007. godini za 1,5 milijardi kuna. No, nakon te dvije godine gospodarskog prosperiteta i rasta, dug je opet počeo kontinuirano rasti. U 2008. godini porastao je za novih 4,21 milijardu kuna, u 2009. godini za 16,45 milijardi kuna, a u ovoj godini procjenjuje se da će biti povećan za novih 15,54 milijarde kuna.

Smanjenje do 2013.

Znakovito je pritom da je u te tri godine, u kojima je dug opet počeo rasti, prije rebalansa proračuna planirano bitno manje novo zaduživanje. Ministar financija Ivan Šuker tako je originalnim proračunom za 2008. godinu najavio da će novi dug iznositi 2,47 milijardi kuna, u 2009. godini najavljen je

novi dug u iznosu od 2,93 milijarde kuna, a u 2010. godini od 10,18 milijardi kuna. U te tri godine, dakle, planiran je ukupan novi dug u iznosu 15,58 milijardi kuna, a ostvaren je u iznosu 36,2 milijarde kuna, odnosno udarnički je više nego udvostručen od planiranog iznosa.

Ministar Šuker i njegovi suradnici ovih dana uvjeravaju da su proračun za sljedeću godinu planirali realno i konzervativno pa iznos novog duga u 2011. godini ne bi trebao probiti planirani iznos

od 13,45 milijardi kuna, a isto bi trebalo biti i s planiranim novim dugom u 2012. godini od 12,15 milijardi kuna te onim u 2013. godini u iznosu od 7,95 milijardi kuna. U svakom slučaju, ne bi valjalo da su u Ministarstvu financija i ovaj put u planiranju novog zaduživanja "promašili" u istom ili sličnom postotku kao u posljednje tri godine, jer bi se u tom slučaju u razdoblju od 2011. do 2013. godine novi dug umjesto planiranih 33,64 milijarde kuna također više nego udvostru-

čio i približio iznosu od 80 milijardi kuna.

Tako galopirajuće novo zaduživanje graniči sa znanstvenom fantastikom, ali to ne znači da već u sljedećoj godini novi dug ne bi mogao biti veći od planiranog. Na to ne upućuje samo povijest kao majka mudrosti, nego i Misija MMF-a u svojoj izjavi objavljenoj istoga dana kada i Vladin prijedlog proračuna za sljedeću godinu.

MMF ne dvoji da će strukturne slabosti Hrvatskoj "donijeti produljeno razdoblje

sporog rasta i rasta duga".

Pozdravljajući najavu donošenja zakona o fiskalnoj odgovornosti, Misija MMF-a upozorava kako bi "bilo bitno provesti konsolidaciju rashoda" prije prihvaćanja tog zakona ako se njime želi osigurati smanjenje javnog duga i stvaranje primjerenog fiskalnog prostora. K tome, "zakašnjela fiskalna konsolidacija može dovesti do veće premije rizika i većih troškova zaduživanja javnog i privatnog sektora", konstatira MMF. Analizirajući učin-

irano ukupno zaduživanje u iznosu 23,39 milijardi kuna, od čega će ova, a ostatak od 13,45 milijardi za 'zatrpavanje' proračunskog manjka

se na sad! ke ljetošnjeg rebalansa ovogodišnjeg proračuna, Misija MMF-a konstatira da mjere koje su njime najavljene "nisu postigle ono što je bilo potrebno da bi se spriječilo pogoršanje fiskalne pozicije u 2010.", odnosno smanjivanje proračunskog deficita.

Kako Vlada i u predloženom proračunu za sljedeću godinu nije znatnije iskoračila iz rebalansa ovogodišnjeg proračuna, pogotovo ne u odlučnije rezanje rashoda zbog predizbornog straha od diranja u stečena socijalna prava te interese pojedinih skupina birača, nije teško zaključiti da bi i proračunski deficit u sljedećoj godini mogao biti veći od planiranog. Budući da se ne može pokriti drukčije nego novim zaduživanjem, onda bi i novi dug mogao biti veći od planiranih 13,45 milijardi kuna.

Mršave godine

Odlukom da gotovo cijeli proračunski deficit pokrije novim zaduživanjem, Kosoričina koalicijska vlada zapravo je još jednom potvrdila da drukčije i ne zna i neće upravljati javnim financijama. Njezin čarobni štapić novo je zaduživanje. Javni dug može smanjivati samo u godinama visokih stopa gospodarskog rasta.

U mršavim godinama spas ponajprije traži u novom zaduživanju te reprogramiranju dospjelih dugova i državnih jamstava. U godinama stagnacije, kakva će biti i sljedeća, postalo je pravilo da je stvarni novi dug dvostruko veći od planiranog u izvornom proračunu. Sudeći po MMF-ovim procjenama i preporukama, mali su izgledi da će 2011. biti godina izuzetak.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

business.hr Srijeda 17/11/2010

ZUZANA MORGASOVA, šefica Misije MMFa, Vladi premijerke Jadranke Kosor u završnom je izvješću nakon prošlotjednog posjeta poručila da ljetošnji rebalans nije postigao ono što je bilo potrebno da bi se spriječilo pogoršanje fiskalne pozicije u 2010. te kako je bitno provesti konsolidaciju rashoda foto konjević/cropix

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 17/11/2010

KONCESIJE

Za tri kanala osam ponuditelja

Zagreb. Na natje aj za emitiranje specijaliziranih TV kanala u zemaljskoj mreĹži unutar “multipleksa Dâ€? javilo se osam ponuditelja koji se natje u za tri slobodna nacionalna kanala.

Ponude nwa natje aj ju er je otvorilo Vije e za elektroni ke medije koje e najkasnije za 30 dana odlu iti o davanju koncesije.

Ponude su dali Autor za ka-

nal CMC (muzi ki program), GRP Media za kanal MEGA (zabavni program), HOO TV za Hrvatski olimpijski odbor za kanal Sportska televizija (sportski program) Kapital Net za kanal Kapital Network (informativno-gospodarstveni program), Montura za Kanal 5 regional (zabavno-turisti ki program), Nova TV za kanal Nova sport (sportski kanal), Novi kanal za kanal Obiteljska televizija (zabavni program) i RTL Hrvatska za kanal RTL Kockica (program za djecu i mlade).

Tri nacionalne koncesije dodjeljuju se na 15 godina, a godiĹĄnja naknada za koncesiju iznosi 450 tisu a kuna.

Vije e za elektroni ke medije u rujnu je Novoj TV i RTL-u dodijelilo koncesije za emitiranje specijaliziranih kanala u zemaljskoj mreĹži unutar Multipleksa B. Uz Novu TV i RTL na taj natje aj se javila i televizijska postaja Kapital Network koja je ranije dobila koncesiju za eksperimentalno emitiranje, ali nije proĹĄla na tadaĹĄnjem natje aju. H

BROJKA

5

milijuna kuna isplatit e Zagreba ka Ĺžupanija za sanaciju ĹĄteta nastalih na poplavljenim podru jima krajem rujna, odobrio je Ĺžupan Stjepan KoĹži . NajviĹĄe e dobiti Velika Gorica, 2,92 milijuna kuna, a slijede Orle s neĹĄto manje od 695 tisu a kuna

Ljerki Puljić Cromina nag Şivotno djelo LJERKA PULJI , starija izvrťna dopredsjednica koncerna Agrokor SNIMIO HRVOJE DOMINI

MENADŽERSKE NAGRADE Me u 14 nagra enih u 9 kategorija je i predsjednik uprave rapskoga Imperijala Vlado Miť, koji je u deset godina preporodio tu hotelsku ku u Starija izvrťna dopredsjednica koncerna Agrokor Ljerka Pulji dobitnica je nagrade za Şivotno djelo Hrvatskog udruŞenja menadŞera Croma, koje je 18. put proglasilo najbolje menadŞere.

Prije proglaĹĄenja dobitnika nagrade koju u kategoriju "kontrover-

Dobitnik/ca

Tvrtka

Kategorija

Ljerka Pulji uro Horvat Damir Skender Igor Grebli ki Rajko Vukeli Adrian Josip JeŞina Radislav Drljevi Nikola Nem evi Vesna Pavleti Darko Ranogajec Željko Uzelac Graciano Rudan Vlado Miť Bernarda Cecelja

Agrokor Tehnix d.o.o.

Životno djelo

Saponia Boxmark

Velika trgova ka druĹĄtva

Vulkan-nova B.net Hrvatska

Srednja trgova ka druĹĄtva

TTO Thermotehnic Jan-spider

Mala trgova ka druĹĄtva

Pavleti d.o.o.

Mladi menadĹžer/ica

OMCO Croatia LTH -Metalni lijev

Inozemne tvrtke

Rudan d.o.o.

Imperial d.d. Rab Bernarda d.o.o.

NajuspjeĹĄniji poduzetni ki projekt Trgova ka druĹĄtva u mjeĹĄovitom vlasniĹĄtvu Poduzetnik godine

zno" svrstavaju neki bivĹĄi laureati poput Miroslava Kutle, Zdravka Peveca, Josipa Protege i Hrvoja Vojkovi a, projicirani su i promo filmovi o svakome od laureata.

"Ljerka Pulji proteklih je 16 godina dala izniman doprinos razvoju Agrokora, pa joj ja i 40 tisu a naťih zaposlenika estitamo na ovoj nagradi’’, rekao je u videoporuci predsjednik Agrokora Ivica Todori .

Croma je nagradila uku-

pno 14 menadĹžera u devet kategorija. Uz Lj. Pulji , za Ĺživotno djelo nagra en je uro Horvat, generalni direktor tvrtke Tehnix koja se bavi proizvodnjom i servisiranjem strojeva za zaĹĄtitu okoliĹĄa. Igor Grebli ki iz Boxmarka, proizvo a a navlaka za autoindustriju, uz Damira Skendera iz Saponije, laureat je u kategoriji velikih trgova kih druĹĄtava.

Adrian JeĹžina iz B.neta nagra en je u kategoriji sred-

ME U LAUREATIMA Bernarda Cecelja, poduzetnica godine, Vesna Pavleti , najbolja mlada menadĹžerica, Vlado MiĹĄ, predsjednik Uprave Imperijala s Raba, i Rajko Vukeli , direktor Vulkan-nove iz Rijeke SNIMIO HRVOJE DOMINI

OGLAS

Hrvatski nagrada za Bohaček: građani nisu prezaduženi OSOBNI STEČAJ I BANKROT

nje velikih, uz Rajka Vukelića iz riječke tvrtke Vulkan nova, koja proizvodi brodsku opremu. U kategoriji malih tvrtki nagrađeni su Radisav Drljević iz Dražica, čija se obiteljska tvrtka TTO Termotechnik bavi proizvodnjom uređaja za centralno grijanje, te Nikola Nemčević, direktor tvrtke Jan-Spider iz Pitomače koja se bavi proizvodnjom ljekovitog bilja. Vesna Pavletić iz Rijeke, suvlasnica obiteljske tvrtke koja proizvodi inovativne proizvode za dobar san, najbolja je mlada menadžerica.

Darko Ranogajec iz Omco Croatije i Željko Uzelac iz tvrtke LTH Metalni lijev najbolji su menadžeri inotvrtki. Bernarda Cecelja iz nedelišćanske Bernarde, koja proizvodi madrace i krevete, proglašena je poduzetnicom godine, a Graciano Rudan iz Žminja nagrađen je za poduzetnički projekt godine: sustav za daljinski nadzor potrošnje vode.

'Rijetka uporišta'

Predsjednik Crome Esad Čolaković prilikom proglašenja dobitnika rekao je kako su ovogodišnji laureati jedno od rijetkih uporišta u otužnoj gospodarskoj stvarnosti obilježenoj recesijom.

Inače, Croma je u obrazloženju navela da su dobitnici nagrada čelnici tvrtki koje ulaze među vodeće unutar svojih grupacija, a po pokazateljima konkurentne sposobnosti i ekonomskog rasta mogu se ubrojiti među

500 najuspješnijih domaćih poduzetnika. Žiri je posebno vrednovao osobni doprinos laureata očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta.

Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka

Dobro restrukturirali

Posebno je zanimljiv dobitnik u kategoriji Javna poduzeća, predsjednik uprave hotelske tvrtke Imperijal s Raba Vlado Miš, koji je načelu te tvrtke od 2000. Kada je preuzeo čelnu poziciju, tvrtka je imala račun blokiran pet godina, tri zahtjeva za stečaj na Trgovačkome sudu, 227 milijuna kuna dugova, neisplaćene plaće šest mjeseci, glavninu smještajnih kapaciteta izvan funkcije. No, tvrtka je u 2010. iskazala dobit od 3 milijuna kuna, oko 300.000 kuna više nego lani, udjel izvoza u ukupnome prihodu je 93%, a prosječna neto plaća po radniku je, kada se uzmu u obzir naslijeđeni problemi s početka desetljeća, pristojnih 4700 kuna.

"Ako dosad niste vidjeli Miša od 100 kilograma, ovo vam je prilika", rekao je Vlado Miš preuzimajući nagradu, što je dočekano sa glasnim simpatijama prisutnih.

Zbog uspješna restrukturiranja nagrađen je i Damir Skender iz osječke Saponije, i to za doprinos profiliranju proizvodnog programa na temelju ulaganja u istraživačko-razvojni rad, operativno restrukturiranje i strateški marketing.

Igor Medić

snimio saša ćetković

Hans Grohs istaknuo je da se broj privatnih bankrota od 1999. do 2009. u toj zemlji udvostručio.

Hrvatska još nema institut osobnog bankrota, njegovo se zakonsko reguliranje najavljuje za kraj 2011., a Bohaček smatra da prije toga treba provesti javnu raspravu te analizu njegove potrebe i učinaka.

Crni krediti

Hrvatska još nema institut osobnog bankrota, ali njegovo se zakonsko reguliranje najavljuje za kraj 2011.

Hrvatski građani i kućanstva nisu prezaduženi u odnosu na podatke razvijenih zemalja Europske unije, naplata kredita zasad je relativno dobra, krediti po karticama i za automobile su u padu, što znači odgovornije ponašanje građana u krizi, a rastu stambeni krediti, što je pozitivno jer je to dugoročno ulaganje, ocjena je direktora Hrvatske udruge banaka (HUB) Zorana Bohačeka iznesena na jučer održanom okruglom stolu "Putevi iz zaduženja - sa-

vjetovanje dužnika i osobni stečaj - bankrot”.

Austrijski bankroti

Okrugli stol organizirali su austrijsko Veleposlanstvo u Zagrebu i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva radi prenošenja austrijskog iskustva u području osobnog zaduživanja, savjetovanja dužnika i bankrota kao jednog od načina rješavanja dužničkih problema.

Istaknuvši da u Austriji dugovi građana i kućanstava nisu rijetkost te da 9 posto od ukupno 3,5 milijuna kućanstava ne može otplaćivati svoje dugove, predstavnik krovne organizacije ovlaštenih savjetovališta u Austriji - ASB

"Za osobnu i prezaduženost kućanstava nema lakog rješenja, a osobni bankrot nije ‘joker iz rukava’ ni čarobni štapić koji će obrisati dugove. To je vrlo ozbiljna odluka pri čemu treba znati da će onome tko ide u osobni bankrot pet, sedam ili koliko već godina u kojoj zemlji praktično biti oduzeta sva poslovna sposobnost", upozorava Bohaček.

Važnom smatra i utvrđivanje dimenzije dužničkog problema te jasnih pravila objektivnosti kome treba pomoći i tko zaslužuje osobni stečaj. Primjerice, razlika je ako ste odgovorni dužnik i godinama uredno vraćate dugove, pa se nešto izvanredno dogodi, a vaš susjed kupuje preskupe automobile, troši preko svojih mogućnosti, ne može vraćati dugove ili, još gore, ide na ‘crne’ kredite i dodatno se zadužuje te onda traži zaštitu države. H

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 17/11/2010

OSJE»KA ŽUPANIJA

Za navodnjavanje 650 milijuna kuna Osijek. Izrada projektne dokumentacije za program navodnjavanja Karašica vrijedan je 12 milijuna kuna, a ukupna vrijednost investicije u taj sustav navodnjavanja je 650 milijuna kuna, istaknuto je ju er na potpisivanju sporazuma o sufinanciranju izrade projekte dokumentacije. Kada se taj projekt završi navodnja-

vanjem e biti obuhva eno 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, istaknuto je. Sporazum o sufinanciranju izrade projekte dokumentacije potpisali su osje ko-baranjski župan Vladimir Šišljagi , državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja Zdravko Krmek te direktor Hrvatskih voda Osijek Zoran urokovi .

U financiranju projekta Osje ko-baranjska županija sudjelovat e sa 20 posto, dok se na ostala dva sudionika odnosi 80 posto. H

POTPORA ZA 18 PROJEKATA

Više od dva milijuna kuna za zapošljavanje žena Zagreb. Premijerka Jadranka Kosor i šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren podržali su ju er projekt "Žene na tržištu rada" u sklopu kojega su uru eni ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava od više od dva milijuna eura iz pretpristupne pomo i EU. Bespovratna sredstva

dobilo je 18 korisnika za projekte usmjerene na uklju ivanje u tržište rada skupina žena koje su suo ene s posebnim teško ama u zapošljavanju.

Projekt se provodi u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala, uz financijsku potporu EU. Vandoren je podsjetio na podatke iz kolovoza po kojima je prosje na stopa nezaposlenosti žena u zemljama EU bila 9,6%, a u Hrvatskoj 12,8%. Na natje aj za bespovratna sredstva stiglo je 55 ponuda, a odabrano je 18 najuspješnijih. H

Zagrebački velesajam pe put ove godine traži zaku NOVI NATJE»AJ U rujanskom natje aju, kada se iznajmljivalo 11.000 kvadrata, Zagreba ki velesajam iznajmio je samo tri prostora, a ni korekcija cijena do ak 50 posto najmanje atraktivnim prostorima ne osigurava zakupce Zagreba ki velesajam (ZV) ju er je raspisao ve peti natje aj u ovoj godini kojim traži ponude za zakup poslovnog prostora. Podsjetimo, zadnji takav natje aj raspisan je u rujnu, kada se iznajmljivalo 11.000 kva-

cijena, od 25 do ak 50 posto za najmanje atraktivne prostore, te najniža mogu a cijena umanjena dodatnih 25 posto za one prostore koji nisu u najmu dulje od godinu dana. Nema sumnje da dio razloga za probleme s nalaženjem iznajmljiva a treba svaliti na le a recesije, no injenica je da navedeni prostori imaju poprili an deficit kad je rije o njihovoj infrastrukturnoj opremljenosti. Uostalom, u najnovijem natje aju za mnoge od prostora jasno stoji kako je potrebno uložiti "odre ena sredstva" za njihovo dovo enje u predvi enu namjenu.

drata poslovnog prostora zapravo je rije o neiskorištenom prostoru razli itih tipova namjene poput ureda, skladišta i ugostiteljskih prostora. Sama injenica da se u novi natje aj krenulo nakon samo malo više od

Ništa bez ulaganja

SUMNJA U POMO GRADA

S&P snizio rejting Holdingu Iz Zagreba kog holdinga ju er su i službeno potvrdili da im je agencija Standard & Poor’s snizila kreditni rejting za dugoro no zaduživanje s ocjenom BB-. Kako kaže Dušan Viro, direktor Službe za korporativne komunikacije, S&P ima druk iju metodologiju od Moody’sa, koji je nedavno potvrdio kreditni rejting Holdinga s ocjenom BAA3 sa stabilnim ou-

tlookom. Kao glavni razlog za sniženje rejtinga u S&P-u navode sumnju u izvanrednu financijsku pomo Grada. Kako isti e Viro, navodi se i da e S&P razmotriti vra anje kreditnog rejtinga ako Holding kratkoro no zaduživanje zamijeni dugoro nim, te se poprave odnosi izme u Grada i Holdinga i pove aju prihodi od prodaje imovine.

PAVILJON 12, neko središnje mjesto za kupnju namještaja u Zagrebu, koje je pretrpjelo velike štete u požaru po etkom godine, nudi maloprodajne poslovne prostore

dva mjeseca pokazuje kako ni ovaj put, baš kao i svih prethodnih, nije bilo previše zainteresiranih za najam - u prethodnom natje aju, kako kažu u ZV-u, uspjeli su iznajmiti tek tri prostora..

ZV neke od tih prostora ne može iznajmiti ve dulje od godinu dana, a navedena kvadratura ini ak tre inu ukupno raspoloživog prostora ta iznajmljivanje. Nije pomogla ak ni korekcija

"Recesija izravno utje e na interes za poslovnim prostorima, i to osje aju svi zakupodavci u Gradu Zagrebu, pa tako i ZV. Tako er, u Gradu postoji velika ponuda prostora kvalitetnije infrastrukture. što ozbiljno otežava ovu poslovnu aktivnost ZV-a. Da bi se stanje promijenilo nabolje, potrebna je ozbiljna investicijska aktivnost u infrastrukturu ZV-a, ime bi se zna ajno pove ala ukupna poslovna aktivnost ove institucije", tvrde na ZV-u te naglašavaju kako su svjesni nužnosti ulaganja u infrastrukturu, ali bez

OGLAS

se pobunili što je posao peti Sindikati u Zagrebu dobio Siemens Austrija kupce ŽELJEZNIČKA SIGNALIZACIJA

financijske pomoći vlasnika to ne mogu provesti.

U najnovijem natječaju, osim dobro poznatih "ponavljača", u ponudi su i maloprodajni poslovni prostori - većinom u Paviljonu 12, koji je nekoć bio centralno mjesto za kupnju namještaja u Zagrebu s nizom manjih trgovina većinom domaćih prodavača. Otvaranjem modernijih konkurentskih trgovačkih centara taj je prostor izgubio na nekadašnjem značaju, a svemu je pridonio i požar početkom ove godine. Rezultat je da je znatan dio iznajmljivača napustio taj prostor.

'Erotski' adut

Ipak, očito je kako su ZV-u neiznajmljeni prostori velik teret jer je već i samo hladno održavanje znatan trošak. Uostalom, prošlogodišnji gubitak ZV-a bio je 20 milijuna kuna, a za ovu godinu planiran je u visini od čak 28 milijuna kuna.

Tko zna, kad već ne ide s iznajmljivanjem poslovnih prostora, možda se gubitak smanji predstojećim sajmom erotike Eros4U, kojim ZV čini svojevrstan povijesni iskorak, ne samo u sadržaju nego i cijenom ulaznica od 100 kn.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

Siemens Austrija i zagrebačka tvrtka Elektrokem dobili su 12,6 milijuna eura vrijedan posao ugradnje novog sustava signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru Zagreb, koji sufinancira i EU, a sindikat smatra da su posao trebale dobiti tvrtke HŽ-Infrastrukture

HŽ-Infrastruktura potpisala je u utorak dva ugovora vezana uz projekt "Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru Zagreb" — ugovor o izvedbi radova potpisan je s konzorcijem koji čine tvrtka Siemens Austrija i zagrebačka tvrtka Elektrokem, a ugovor o nadzoru nad radovima sa španjolskom tvrtkom Tecnica y Proyectos (TYPSA).

Ukupna vrijednost ugovora je 12,6 milijuna eura, od čega je 85 posto nepovratnih sredstava EU, iz instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a 15 posto su sredstva iz hrvatskog državnog proračuna.

Veći promet

Riječ je o ugovorima o izvedbi i nadzoru nad radovima u sklopu projekta osiguranja zagrebačkog Glavnoga kolodvora, jednog od triju projekata iz operativnog programa za promet 2007.-2011.

Predsjednik Uprave HŽInfrastrukture Branimir Jerneić istaknuo je kako će radovi početi u prvoj polovici 2011., a trebali bi biti završe-

SIGNALIZACIJA na zagrebačkom Glavnom kolodvoru stara je više od 70 godina - postavljena je između 1936. i 1940.

ni krajem 2012. Podsjetio je kako su signalno-sigurnosni uređaji na zagrebačkom Glavnom kolodvoru izrađeni između 1936. i 1940. i kako su tehnički i tehnološki zastarjeli, zbog čega je i nužna njihova zamjena.

Novi uređaj omogućit će bolju protočnost prometa vlakova u cijelom zagrebačkom čvorištu, smanjit će se vrijeme putovanja putničkih vlakova, tako da će veliku korist imati i 80.000 putnika koji svakodnevno koriste prigradsku željeznicu.

No predstavnici Sindikata hrvatskih željezničara (SHŽ) izrazili su protivljenje da se projekti koje uz Europsku uniju sufinanciraju i hrvatski građani povjeravanju stancima, dok se istodobno tvrtke u vlasništvu HŽ-Infrastrukture

zbog nedostatka posla nalaze pred stečajem.

'Mi smo pred stečajem'

Predsjednik SHŽ-a Ivan Forgač na konferenciji za novinare uoči potpisivanja ugovora rekao je kako je tvrtkama u vlasništvu HŽ-Infrastrukture administrativnim putem zabranjeno da se natječu, pa čak i da budu podizvođači. Na taj način tvrtka iz EU izvući će novac koji daje EU, ali i novac koji daju hrvatski porezni obveznici, kazao je. Istodobno se tvrtke u vlasništvu HŽ-Infrastrukture, kao investitora, zbog nedostatka posla nalaze pred stečajem, a oprema vrijedna stotine milijuna kuna leži i propada.

SHŽ smatra da se i tvrtkama u sklopu HŽ-Infrastrukture (Posit, Pro-Reg, Remont i održavanje pruga) trebalo omogućiti da

foto cropix

se natječu za taj posao.

Iz sindikata navode kako ovo nije prvi projekt na kojem, kako navode, ne smiju raditi hrvatska poduzeća. Na taj način obnovljena je dionica pruge Vinkovci - Tovarnik koju su radile talijanske i srpske tvrtke, a isto se planira i s dionicom Dugo Selo - Novska. Upitan da komentira nezadovoljstvo sindikata, ministar prometa Božidar Kalmeta je rekao kako je riječ o međunarodnom natječaju koji je bio transparentan te kako jedna hrvatska tvrtka sudjeluje u poslu. Čitav je postupak proveden na najvećoj europskoj razini i po pravilima EU, kazao je.

"Tvrtke unutar HŽ-a bile bi, budimo realni, malo i u sukobu interesa. One će raditi druge poslove koji se financiraju iz proračuna", rekao je ministar Kalmeta. H

brojka

80

tisuća putnika koji svakodnevno koriste prigradsku željeznicu imat će koristi od novog sustava signalnosigurnosnih uređaja

doga aji

U VIKENDU OTVORENJA

U splitskom City Centeru 180.000 posjetitelja

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 17/11/2010

CITY CENTER ONE Split osigurao je oko 2000 radnih mjesta ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. City Center one Split, investicija austrijske Kauffmann grupe vrijedna 140 milijuna eura, u vikendu otvorenja zabiljeĹžio je 180.000 posjetitelja, izvijestili su iz najve ega trgova koga centra u Dalmaciji. Na viĹĄe od 50.000 kvadrata otvoreno je 87 poslovnih prostora, a do kraja

godine otvorit e ih se joĹĄ 20.

U prolje e se o ekuje otvorenje sedam kinodvorana s kojima u Hrvatsku ulazi austrijski Cineplexx.

Proteklih je mjeseci 1500 radnika bilo je zaposleno na gradnji centra. Glavni izvo a radova bila je Stipi grupa, a zemljane je tako er obavila doma a tvrtka Antonio Trade. Splitskim City Centerom one upravljaju doma i stru njaci zaposleni u tvrtki CC, a osigurao je oko 2000 stalnih radnih mjesta u maloprodaji i drugim djelatnostima. B.hr

BROJKA

193

tisu e eura teĹžak je nedavno pokrenuti projekt ja anja kapaciteta Porezne uprave financiran u sklopu programa IPA 2008. Svrha je gradnja administrativnih kapaciteta na podru ju razmjene informacija o ispla enim kamatama na ĹĄtednju kroz uspostavu jedinstvene prakse drĹžava lanica radi borbe protiv porezne prijevare

HAK i Zubak u utrci za 1,5 milijuna vozaÄ?a IVO BIKI , predsjednik HAK-a: O ekujemo godiĹĄnji rast broja lanova 30-ak tisu a odnosno 20-ak posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

Hrvatski autoklub (HAK) od danas ima novi sustav lanstva koji e voza ima omogu iti ve e pogodnosti i prava te osigurati ve u mobilnost na putovanjima u zemlji i inozemstvu. Iako u HAK-u isti u da je novi sustav uveden po uzoru na autoklubove u Europskoj uniji (EU), jasno je da je tu njihovu odluku poĹžurilo pojavljivanje konkurencije. Podsjetimo, Zubakova AMC Asistencija po ela je raditi proljetos, a u listopadu je u lanila jubilarnog desettisu itog lana.

Europske pogodnosti

PROBUDILA IH KONKURENCIJA Uvo enje novoga sustava lanstva u HAK-u ubrzala je Zubakova AMC Asistencija, koja je od proljetos prikupila oko 10.000 lanova. SadaĹĄnjih 173.000 voza a daleko je od HAKovih ambicija: autoklubovi u EU okupljaju 20% voza a, a u Hrvatskoj samo oko 8%

Iako HAK ima puno viĹĄe lanova, njih 173.000, to ni izbliza ne zadovoljava njihovu ambiciju.

"Na naťim cestama joť je viťe od 1,5 milijuna potencijalnih lanova. Dok autoklubovi u europskim zemljama u prosjeku okupljaju 20 posto voza a, u Hrvatskoj je ta brojka samo neťto iznad 8 posto. Želimo dosti i europski prosjek uz o ekivani godiťnji rast broja lanova 30-ak tisu a odnosno 20ak posto", otkrio je predsjednik HAK-a Ivo Biki prilikom predstavljanja nove usluge.

Glavni je cilj uvo enja novog sustava osigurati

potpunu mobilnost na putovanju, a glavna novost je to ĹĄto HAK u partnerstvu s europskim nacionalnim klubovima svojim lanovima ista prava i usluge koje jam i u Hrvatskoj odsad moĹže osigurati u cijeloj Europi. Tako hrvatski voza i usluge otklona kvara, zamjenskog automobila, prijevoza vozila i smjeĹĄtaja odsad na isti na in kao u Hrvatskoj mogu koristiti na putovanjima u svim zemljama Europe.

Kontakt centar

U procesu modernizacije posebna paĹžnja posve ena je razvoju osnovne dje-

latnosti, pomo i na cesti, gdje se HAK primarno fokusira na otklanjanje kvara na licu mjesta, kako bi korisnik mogao nastaviti put, umjesto odvoĹženja u servis, ĹĄto uklju uje dodatno vrijeme i troĹĄkove.

"HAK je uloĹžio 6 milijuna kuna u modernizaciju kontakt centra, koji na sve pozive odgovara unutar 15 sekundi, a jedno od 60 vozila tehni ke pomo i na lokaciju stiĹže unutar 30 minuta, uz uspjeĹĄnost trenuta nog otklanjanja kvara od 75 posto", istaknuo je Biki .

Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

NOVI SUSTAV HAK-a

Tri lanska paketa START paket za godiĹĄnju lanarinu od 200 kn uklju uje sve usluge popravka i prijevoza unutar RH te posebne pogodnosti, kao ĹĄto su 15% popusta na kasko, nagrade za vjernost, popusti na putovanjima OPTIMUM paket po godiĹĄnjoj lanarini od 300 kn uz sve pogodnosti START paketa uklju uje i uslugu zamjenskog automobila ili smjeĹĄtaja u RH EUROPA paket za godiĹĄnju lanarinu od 500 kn uz sve pogodnosti OPTIMUM paketa uklju uje i mogu nosti popravka, prijevoza, zamjenskog automobila ili smjeĹĄtaja u svim zemljama Europe

IT i tehnologija Srijeda 17/11/2010

OPERATIVNI SUSTAVI

Windows 7 najuspješniji Microsoftov uradak dosad

Pametni sustavi za eko-ku e > operativni sustavi > hardver

14-15 business.hr Srijeda 17/11/2010

Panasonic Europa objavio je suradnju sa SEAS-NVE-om, najve om danskom energetskom tvrtkom u vlasniĹĄtvu potroĹĄa a, s kojim e po eti pilot-projekt pametnih sustava upravljanja energijom, a oni e biti temelj za budu e ekoloĹĄke ku e u Europi.

Kako bi se istaknula uloga tehnologije u realiziranju ciljeva konferencije COP15 u Kopenhagenu, bit e izloĹžen

prototip ku e koja koristi Panasonicov sustav upravljanja energijom (Lifinity Home Energy Management System - HEMS) i tehnologiju Smart Grid tvrtke SEAS-NVE kojim se na inteligentan na in upravlja potroĹĄnjom energije prilikom koriĹĄtenja ku anskih aparata, grijanja i osvjetljivanja.

"Panasonicov sustav za upravljanje energijom obuhva a najnovije tehnologije uz pomo

kojih moĹžemo uĹĄtedjeti, stvoriti ili pohraniti energiju u ku i i smanjiti ĹĄtetne emisije. U kombinaciji s tehnologijom Smart Grid, pametno upravljanje potroĹĄnjom energije u ku i pomo i e u realizaciji ekoloĹĄkog na ina Ĺživota bez uplitanja u svakodnevni Ĺživotni stil i navike", rekao je generalni direktor tvrtke Panasonic Europa Laurent Abadie.

Sustav Lifinity HEMS pomaĹže ku anstvima putem pametnih ita a potroĹĄnje energije, pruĹžanjem ekoloĹĄkih savjeta te putem displeja, kontrolnih plo a, ra unala ili pametnih telefona koji e

ARHIVA BUSINESS.HR

UPRAVLJANJE ENERGIJOM

izravno ili na daljinu kontrolirati grijanje, osvjetljenje, ali i ku anske ure aje. G. K.

Microsoftov operativni sust ro endan do sada je prodan GODINU DANA WINDOWSA 7 Prema podacima analiti ke ku e IDC, 64 posto tvrtki ve koristi Windows 7 ili planira prije i na taj operativni sustav u idu ih ĹĄest mjeseci. OEM partneri u prvih su ĹĄest mjeseci nakon predstavljanja prodavali isklju ivo ra unala pokretana operativnim sustavom Win 7

P

rije godinu dana u prodaju je puĹĄten novi operativni sustav koji je div iz Redmonda predstavio kao rjeĹĄenje kojim e ljudi lakĹĄe na ra unalu odraditi ono ĹĄto Ĺžele. Danas, godinu dana kasnije, Windows 7 biljeĹži izuzetno dobre prodajne rezultate, s viĹĄe od 240 milijuna prodanih licencija. Podjednako dobro su ga prihvatili i privatni korisnici i korporativni sektor, koji je vrlo rezerviran ĹĄto se ti e promjena. No Microsoft je na neki na in postao Ĺžrtva vlastitog uspjeha. Windows XP, operativni sustav predstavljen prije devet godina, i dalje je dominantan, s globalnim trĹžiĹĄnim udjelom od oko 60 posto.

Analiti ari se slaĹžu da je Windows 7 uspjeĹĄan proizvod. Usprkos ekonomskim poteĹĄko ama, "sedmica" je operativni sustav s najboljim prodajnim rezultatima u povijesti. Prema svjetskim statistikama, pokre e 93 posto novih ra unala, a 89 posto tvrtki namjerava po eti koristiti novu verziju Windowsa u idu e dvije godine.

Prema podacima analiti ke ku e IDC, 64 posto tvrtki ve koristi Windows 7 ili planira prije i na taj operativni sustav tijekom sljede ih ĹĄest mjeseci. O zadovoljstvu ko-

risnika svjedo e i globalni trĹžiĹĄni udjel ve i od 17 posto i podatak kako su OEM partneri u prvih ĹĄest mjeseci nakon predstavljanja prodavali isklju ivo ra unala pokretana operativnim sustavom Windows 7, u usporedbi sa 70 posto prodanih ra unala sa sustavom Windows Vista.

Nezavisne TCO studije pokazuju da korisnici u korporativnom okruĹženju implementacijom tog operativnog sustava ĹĄtede oko 140 dolara na godinu, s prosje nim povratom investicije od 131 posto u prvih 12 mjeseci. ak 94 posto ispitanika, intervjuiranih tvrtki i malih korisnika, izrazilo je zadovoljstvo koriĹĄtenjem novog operativnog sustava. Nova generacija ultraprijenosnih ra unala, tablet PC-i, sve su popularniji me u korisnicima te se moĹže o ekivati da e Microsoft u suradnji s partnerima joĹĄ ove godine ponuditi svoja rjeĹĄenja u tom "formatu".

PoboljĹĄanja i nadogradnje

"ViĹĄe od milijardu ljudi svakodnevno koristi operativne sustave Microsoft Windows.

Budu i da korisnicima ra unalo treba za najraznovrsnije zadatke — od posla, kao alat s kojim zara uju pla u, do zabave, opuťtaju i se uz glazbu ili avrljaju i s prijateljima — prilikom razvoja susta-

sustav nudi brojne komunikacijske kanale, a jedan od njih je spremanje konverzacije i tvz. social inbox za filtriranje poruka. "Ovo nije smrt e-maila. Ovo je sustav razmjene poruka koji, među ostalim, uključuje opciju e-mail poruka", rekao je Zuckerberg. Istaknuo je da je riječ o modernom sustavu koji će kombinirati elektroničku poštu, hitnu poštu, Facebook poruke i kratke poruke (SMS). Svi članovi mreže, njih 500 milijuna, dobili su svoje e-mail adrese "@ Fecebook.com".

Facebook će sljedećih nekoliko

Facebook uveo uslugu e-mail poruka Osnivač i direktor Facebooka Mark Zuckerberg predstavio je novi servis izmjene poruka koji bi korisnicima trebao omogućiti puno bržu i lakšu komunikaciju s prijateljima. Na predstavljanju novog sustava komunikacije u San Franciscu istaknuo je da je dosadašnji oblik e-pošte bio previše spor i formalan. Novi

dana predstavljati novitet korisnicima koji na dnevnoj bazi izmijene oko četiri milijarde poruka. Novom uslugom postat će konkurentniji servisima koji se baziraju na mail uslugama poput Yahooa, Hotmaila i Gmaila, najpopularnijim besplatnim mail servisima. Premda Facebook već ima opciju komunikacije privatnim porukama, koju uglavnom i koristi petstotinjak milijuna korisnika, novi servis trebao bi omogućiti i komunikaciju osobama koje nemaju otvoren profil na Facebooku. G. K.

arhiva business.hr

upad na tržište

arhiva business.hr

arhiva business.hr

ustav koji slavi prvi an u više od 240 mil. kopija Kristijan Kramarić, voditelj grupe proizvoda klijentskog softvera u Microsoftu Hrvatska

Ivan Bilać, direktor poslovne jedinice ICT rješenja tvrtke Končar Elektronika i informatika

va Windows 7 usredotočili smo se na poboljšanje i nadogradnju platforme, blisko smo surađivali s partnerima, razgovarali s proizvođačima originalne opreme, kako bismo krajnjim korisnicima dali veliku vrijednost", ističe Kristijan Kramarić, voditelj grupe proizvoda klijentskog softvera u Microsoftu Hrvatska.

Vodili su računa o činjenici da su korisnici često u pokretu te su u Windows 7 ugradili poboljšanja za olakšano povezivanje s internetom, održavanje veze tijekom kretanja s jednog mjesta na drugo, kao i detalje poput određivanja zadanog pisača za pojedino mjesto na kojem se korisnik nalazi, bilo da je kod kuće, u

uredu ili na putu, kao i mogućnost izvanmrežnog pristupa koji omogućava nastavak rada na dokumentima i datotekama pohranjenim na mreži tvrtke.

Novi operativni sustav dobro je prihvaćen i u Europi, tvrde u Microsoftu, a kao primjer navode grad Stockholm, jedan je od "ranih usvajača", s migracijom oko 85 posto od 44.000 računala koje pokreće Windows 7, a ostatak računala "sedmica" će pokretati do kraja 2011. Prema provedenim studijama TCO-a (TCO - ukupna cijena koštanja), gradska uprava time će uštedjeti 10 posto na IT podršci, zahvaljujući poboljšanoj stabilnosti i sigurnosti.

Među "vrućim" temama u

IT-u često je pitanje migracije sa sustava Windows XP i Office 2003 na novije generacije. Gartnerovi analitičari ističu važnost virtualizacije, pri čemu će trend uključiti i virtualizaciju desktopa, čime će korisnici moći pristupiti podacima uz pomoć uređaja koji imaju pri ruci, neovisno o lokaciji. Istraživanja pokazuju da 84 posto tvrtki ima tzv. remote workforce — radnu snagu u pokretu.

S time su povezana pitanja podatkovnih centara i zelenog računarstva, združena s unificiranim komunikacijama i kolaboracijom. Privatni korisnici i tvrtke prebacit će sve više usluga na "cloud" — fleksibilnost, dostupnost

i pouzdanost informatičke tehnologije bit će od izuzetne važnosti zbog potrebe za korištenjem računala i softverskih alata u bilo kojem trenutku, s bilo kojeg mjesta i bilo kojeg uređaja. Od ključnog značaja bit će djelatnici koji povezuju tehnologiju i poslovanje, koji nisu ograničeni na vertikalni fokus.

Pozitivna iskustva

Migracija sa sustava Windows XP bit će kritična budući da se bliži trenutak prestanka podrške za XP i Office 2003.

Nezavisni dobavljači softvera mogli bi, kako ističe Gartner, prestati testirati nove verzije softvera za Windows XP već ove godine, a taj će slučaj biti

uobičajen do 2012. godine.

Migracija na "cloud" uzrokovat će veliku potražnju prema podatkovnim centrima, što će biti osobito vidljivo tijekom sljedećih pet godina.

Korisnici operativnog sustava Windows 7 u Hrvatskoj govore o uglavnom pozitivnim iskustvima. Kako je u razgovoru istaknuo Ivan Bilać, direktor poslovne jedinice ICT rješenja tvrtke Končar - Elektronika i informatika, pozitivna su i iskustva sistemskih administratora.

"U smislu administracije nisu prepoznata i trenutačno korištena neka znatnija poboljšanja", zaključuje Bilać.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

ZAŠTITA KORISNIKA

Problemi svedeni na minimum "U korporativnom okruženju", naglašava Ivan Bilać, "uočili smo najznačajnija poboljšanja što se tiče sigurnosti odnosno zaštite korisnika. Problemi s infiltracijom virusa i zloćudnog softvera svedeni su na najmanju, praktički zanemarivu mjeru. Trošimo puno manje vremena na uklanjanje problema s virusima, što za informatičku potporu odnosno tvrtke

predstavlja značajnu uštedu."

Na pitanje zastupljenosti tog operativnog sustava u odnosu na prethodnike Bilać odgovara kako je operativni sustav Win 7 instaliran na dvadesetak posto računala u Končar grupi.

"U načelu poštujemo ciklus obnavljanja informatičke infrastrukture te na sva nova računala instaliramo Win 7. Zbog specifičnosti posla kojim se

korisnici bave preduvjet tome je podrška od strane aplikacija koje su pojedinom djelatniku potrebne. S obzirom na to da su temeljne aktivnosti Končar grupe istraživanje i razvoj, transport, energetika te informatika i komunikacije, i dalje su naglašene specifične potrebe za kompatibilnošću prilikom programiranja i održavanja", zaključuje Bilać.

rast tržišta

> operatini sustavi > hardver

16 business.hr Srijeda 17/11/2010

Smartphone i tableti povećavaju prodaju NAND flash memorije NAND flash memorije ove će godine zabilježiti rekordnu prodaju ponajprije zahvaljujući korištenju u smartphoneima i tabletima, navodi iSuuppli Corp. Očekivani prihodi od prodaje NAND flash memorije u ovoj su godini 18,7 milijardi američkih dolara, što bi trebao biti 38-postotni rast u odnosu na 2009. godinu, kada je pri-

hod bio 13,5 milijardi. U 2011. godini očekuje se nastavak rasta prihoda 25 posto odnosno na 22,5 milijardi dolara. Očekivani pad cijena i memorije u sljedeće dvije godine mogao bi iznositi od 23 do 29 posto.

Povećana prodaja NAND flash memorije uzrokovala je porast proizvodnje u ovoj godini čak 71 posto, na 10 milijardi

gigabajta, što bi, upozoravaju iz iSuppli Corp., 2011. i 2012. moglo rezultirati prevelikom ponudom na tržištu. Očekuje se da će potrošnja NAND flash memorije u tabletima narasti na 1,7 milijardi gigabajta u idućoj godini, a ove godine je bila 428 milijuna gigabajta. Najviše NAND flash memorije ugrađeno je u iPadove i procjenjuje se da će u njima 2012. godine biti 52,5 gigabajta te memorije. Iz iSuppli Corp. upozoravaju da unatoč

naglom povećanju potražnje za novim količinama NAND flash memorije proizvođači i korisnici moraju napraviti plan potreba kako ne bi došlo do zasićenja na tržištu. G. K.

U 2010. bez rasta tržišta osobnih računala OSOBNA RAČUNALA IDC očekuje prodaju PC-a na razini iz 2009., uz nastavak rasta prijenosnika u odnosu na desktope. Time će odnos prijenosnika i stolnih računla dosegnuti omjer 2,6:1, tvrdi analitičar IDC-a Karlo Pernek

N

akon konstantnog rasta, u Hrvatskoj je u 2009. zabilježen 25-postotni pad broja uvezenih osobnih računala u odnosu na prethodnu godinu. Pritom je više pogođen segment stolnih računala, kojih je uvezeno 37 posto manje nego u 2008., a broj isporuka prijenosnika smanjen je 14 posto. "Time je odnos prijenosnika i stolnih računala dosegao omjer od 1,5 prijenosnika na jedno stolno računalo, a do kraja 2010. godine očekujemo da će taj omjer porasti na 2,6:1", ističe analitičar IDC-a Karlo Pernek.

IDC očekuje da će ukupan broj uvezenih osobnih računala u 2010. godini ostati na razini prošlogodišnjeg, s time

da će se broj stolnih računala smanjiti, a prijenosnika povećati. Povratak na brojke iz rekordne 2008. teško je očekivati idućih godina, tvrdi Pernek i dodaje kako je važno napomenuti da IDC, prema svojoj metodologiji, broji računala koje je proizvođač uputio u pojedinu zemlju, u ovom slučaju u Hrvatsku.

To je bitno naglasiti, objašnjava Pernek, jer određeni višepozicionirani proizvođači dio isporuka vrše brodom.

Taj model isporuke je sporiji, ali nudi manje troškove, kako za proizvođača, tako i za krajnjeg kupca. Tu je riječ o jeftinijim modelima, i to uglavnom prijenosnika, čija se popularnost među krajnjim kupcima povećala u kriznom razdoblju. Zbog sporosti tog načina uvoza, događa se da

određen broj računala koji će biti isporučen krajem ove godine u zemlju stigne početkom iduće. "Što se tiče krajnje potrošnje, u IDC-u vjerujemo da je broj prodanih prijenosnika u 2010. na razini prošlogodišnjeg, dok se broj prodanih stolnih računala dodatno smanjio jer taj segment umnogome ovisi o većim nabavama u poslovnim sektoru, koje su ove godine većinom izostale. Mala prijenosna ra-

čunala, tzv. netbooks, nakon pojavljivanja u 2008. i gotovo 170-postotnog rasta u 2009. godini, prema našim prognozama osjetit će blagi pad.

O točnom postotku teško je govoriti (za sve segmente), jer ispred nas je blagdansko razdoblje koje najviše utječe na godišnju prodaju", objašnjava Pernek.

Dok su sva prijenosna računala uvezena u Hrvatsku tzv. brand name računala, u segmentu stolnih računala

situacija je drukčija, tvrdi Pernek i dodaje da oko 60 posto računala na tržištu čine brand name računala, a ostatak čine računala domaćih proizvođača. Prednost brand nameova nastavit će se povećavati idućih godina jer ta su računala po svojoj cijeni postala ravnopravna rješenjima domaćih proizvođača, čiji broj konstantno opada, zaključuje Pernek.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 17

business.hr Srijeda 17/11/2010

regija/svijet

EU bez proračuna, A-Tec rasprodaje imovinu Severa Komisija zabrinuta STEČAJ VLASNIKA

ISTEKAO ROK Propao je pokušaj usuglašavanja stajališta o proračunu za 2011. Europskoga parlamenta i zemalja predvođenih V. Britanijom

Z

emlje članice i Europski parlament nisu se uspjele dogovoriti o europskom proračunu u zakonskom roku, koji je istekao u ponedjeljak u ponoć, zbog čega bi na nekoliko mjeseci moglo doći u pitanje financiranje nekih projekata.

Europska je komisija u utorak ujutro izrazila žaljenje, ocijenivši da bi rad na usvajanju proračuna mogao potrajati nekoliko mjeseci.

Opet usuglašavanje

"Europska komisija žali što nije došlo do dogovora o proračunu za 2011. Proračun EU nije namijenjen za Bruxelles, on je namijenjen svim europskim građanima, poduzećima, istraživačima, studentima, seoskim zajednicama, gradovima i regijama diljem EU", rekao je povjerenik za proračun Janusz Lewandowski.

Po Lisabonskom ugovoru, Komisija sada treba početi izradu novog prijedloga proračuna za 2011. Kada Komisija objavi svoj prijedlog, Vijeće EU i Europski parlament moraju prihvatiti svoja stajališta o proračunu, a nakon toga počinje postupak usu-

EUROPSKI PARLAMENT, po Lisabonskom ugovoru, ima jednake ovlasti kao i zemlje članice kada su posrijedi proračunski rashodi arhiva business.hr

glašavanja. Cijeli proces mogao bi trajati nekoliko mjeseci, pa će se od siječenja 2011. financiranje europskih aktivnosti obavljati na mjesečnoj osnovi, tako da se prošlogodišnji proračun podijeli na 12 dvanaestina.

Povećanje 5,9 ili 2,91%

Proračun za 2011. prvi je proračun koji se donosi nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, koji Europskom parlamentu daje jednake ovlasti kao i zemljama članicama kada su posrijedi proračunski rashodi, dok za prihodovnu stranu ima samo

konzultativnu ulogu.

Europski parlament prošloga je mjeseca izglasao svoj prijedlog proračuna: 142,65 milijardi eura preuzetih obveza, od kojih bi 130,14 milijardi trebalo biti realizirano u sljedećoj godini, što je povećanje 5,9 posto. Na listopadskom summitu skupina zemalja predvođena V. Britanijom zatražila je da se proračun može povećati samo 2,91 posto. Prošloga je tjedna propao pokušaj usuglašavanja stajališta, a u ponedjeljak u ponoć je istekao zadnji rok za dogovor o proračunu. H

Subotički ATB Sever, u vlasništvu austrijskog A-teca, ponuđača za brodogradilište 3. maj, oglasio je prodaju imovine svoje srbijanske podružnice

Proizvođač elektromotora ATB Sever iz Subotice u vlasništvu austrijske tvrtke A-Tec, koja je i potencijalni kupac riječkog brodogradilišta 3. maj, prodaje veliki dio svoje imovine. Vijest je u utorak objavila beogradska Politika navodeći kako je među imovinom ponuđenom na prodaju putem oglasa objavljenog prošlog vikenda ljevaonica u Čoki, koja se prodaje po početnoj cijeni od 350.000 eura, oprema za namotavanje elektromotora po minimalnoj cijeni od 1,74 milijuna eura, uredski prostor, ugostiteljski objekt i sportski teren. Prodavatelj nije utvrdio cijenu za sve objekte nego se, navodi list, očekuje da kupac ponudi iznos i broj radnika koji bi preuzeo, a ponude treba poslati do kraja studenoga odnosno do sredine prosinca na adresu sjedišta tvrtke u Subotici.

1700 otkaza

Prije mjesec dana A-Tec je objavio da odlazi u dobrovoljni stečaj, navodi se u tekstu te dodaje kako je bilo neizbježno da za sobom povuče subotičku tvrtku kćer koja sve lošije posluje i već se dulje nagađa o mogućem stečaju. Prema pisanju lista,

rukovodstvo tvrtke je na sastanku s gradskom upravom kao razlog prodaje navelo velika potraživanja i teškoće u njihovoj naplati te namjeru da se tvrtka usmjeri na proizvodnju motora i generatora za atomske centrale.

A-Tec austrijskog biznismena Mirka Kovača kupio je ATB Sever 2005. godine, trenutačno je u tvornici zaposleno 865 radnika, a u posljednjih pet godina otkaz je dobilo više od 1700 zaposlenika. Istodobno s prodajom imovine provodi se i preregistracija tvrtke jer vlasnik, koji posjeduje 95 posto dionica, ima pravo preuzeti sve dionice.

Zamjerke iz Rijeke

Početkom mjeseca Radničko vijeće brodogradilišta 3. maj upozorilo je na stečaj austrijske tvrtke, ponuditelja za privatizaciju tog brodogradilišta, otvoren 20. listopada, ističući kako su i prije upozoravali da A-Tec nije rješenje za 3. maj.

"Ta je tvrtka u minusu 680 milijuna eura", kazala je na konferenciji za novinare održanoj početkom mjeseca u 3. maju predsjednica Radničkog vijeća Nada Jelinić-Starčević. "Zbog velikog broja vjerovnika postavljena su i tri stečajna upravitelja.

U Austriji je to treći najveći stečaj u povijesti, a cijena dionica A-Teca pala je na samo 3,6 eura", istaknula je tada Jelinić-Starčević. M. P.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 17/11 /2010

NAFTA

DOGODINE

Cijene nafte pale su u utorak na me unarodnim tržištima više od dolara i kliznule ispod razine od 84 dolara za barel pod pritiskom snažnijeg dolara, a ulaga i preusmjeravaju pozornost na tjedna izvješ a o zalihama u SAD-u. Barel je na ameri kom tržištu pao za 1,26 dolara, na 83,60 dolara, a u Londonu je pojeftinio jedan dolar, na 85,76 dolara. H

Me unarodni monetarni fond ocijenio je da gospodarski oporavak Bosne i Hercegovine o ekuje u 2011. pozivaju i vlasti da budu dosljedne u provedbi mjera štednje na koje su se obvezale u sklopu sporazuma o stand-by aranžmanu s tom me unarodnom financijskom institucijom, priop ili su iz MMF-a.

"Nakon pada gospodarskih aktivnosti u 2009., zabilježen je oporavak izvoza. O ekuje se da

Barel opet ispod 84 dolara

MMF o ekuje oporavak BiH

IZNIMNA POTRAŽNJA

General Motors kroz IPO skuplja 12 milijardi dolara Nepunih godinu i pol nakon zašti enog bankrota i nacionalizacije GM se vra a na tržište kapitala Ameri ki proizvo a automobila General Motors planira spektakularan povratak na tržište kapitala inicijalnom javnom ponudom dionica u kojoj planira sakupiti ak dvanaest milijardi dolara, i to nakon što su cijenu dionice podigli 14 posto, objavila je kompanija u utorak prijepodne po lokalnom vremenu.

No tome treba pribrojiti i ponudu povlaštenih dionica, bez prava glasa, u vrijednosti etiri milijarde dolara, koju je GM tako er najavio u utorak.

365 milijuna dionica

General Motors je u 61postotnom vlasništvu ameri kog ministarstva financija nakon što je kompa-

BROJKE

45

milijardi dolara pomo i dale su Sjedinjene Ameri ke Države General Motorsu za restrukturiranje kompanije

50

milijardi dolara iznosit e tržišna kapitalizacija General Motorsa uz prodajnu cijenu dionica od 33 dolara u dokapitalizaciji

nija nacionalizirana kroz proces zašti enog bankrota prije 16 mjeseci.

Na prodaju e biti ponu eno 365 milijuna dionica po cijenama od 32 do 33 dolara, a cijeli je IPO više-

POVIJESNI TRENUTAK

Drugi najve i ameri ki IPO Za ameri ko je tržište kapitala javna ponuda dionica General Motorsa još jedan povijesni doga aj. Uspije li, to e biti drugo najve e prikupljanje kapitala u povijesti, nakon onog iz 2008. godine kojim je karti arska ku a Visa skupila 19,7 mili-

jardi dolara.

Analiti ari i brokeri na ameri kom tržištu kapitala zadovoljni su dosadašnjim procesom prikupljanja ponuda i restrukturiranjem General Motorsa op enito, a puni su rije i hvale i za upravu.

struko potpisan odnosno potražnja ulaga a za dionicama u IPO-u višestruko je premašila ponudu.

35 aranžera i agenata

Kako bi zadovoljili ukupnu potražnju, aranžeri izdanja pripremaju i opciju prodaje dodatnih 54,8 milijuna dionica.

Glavni aranžeri i agenti izdanja su Morgan Stanley, JPMorgan Chase & Co., Bank of America Corp. i Citigroup Inc., a u cijelom procesu sudjeluje ukupno 35 investicijskih banaka, me u kojima su Barclays Plc, Credit Suisse Group AG, Deutsche Bank AG, Goldman Sachs Group Inc. i Royal Bank of Canada.

No cijeli IPO bit e dovoljan za povrat manje od etvrtine ukupno 49,5 milijardi dolara koje je General Motors primio od ameri kih poreznih obveznika prošle godine kroz program spašavanja.

Ameri ko ministarstvo financija ve je uknjižilo gubitak na dionicama, a bit e na nuli tek ako cijena dionica poraste pedeset posto, piše Bloomberg.

Bude li IPO realiziran po 33 dolara po dionici, tržišna kapitalizacija General Motorsa porast e na 50 milijardi dolara, devet milijardi dolara manje od konkurentskog Forda.

Josip Jagi

rast proizvodnje do kraja godine bude pozitivan te da dosegne 2,25-postotni rast u 2011. godini. Drugi ohrabruju i znakovi uklju uju pove anje prikupljanja neizravnih poreza i dobit u industrijskoj proizvodnji", rekao je voditelj misije za BiH Costas Christou.

Prema priop enju MMF-a, Cristou je nakon preispitivanja u sklopu stand-by aranžmana (SBA) ocijenio da e vlasti BiH uspjeti ispuniti obveze uklju uju i i deficit konsolidirane države 4,25 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Pozvao

je na provo enja mjera ušteda i dodao da e nova vlast morati provesti brojne ekonomske mjere.

Voditelj misije MMF-a ocijenio je i kako je bankarski sektor u BiH iznimno stabilan unato izazovima mati nih banaka.

MMF je 2009. odobrio trogodišnji aranžman s Bosnom i Hercegovinom vrijedan 1,2 milijarde eura na razdoblje od tri godine. Vlasti BiH morale su posegnuti za tim sporazumom zbog ozbiljnog pada industrijske proizvodnje i prikupljanja prihoda. B.hr/H

U fondove za najviše uložili DRŽAVNA KUNA NA PRIVATNU KUNU Ulaga ima su najzanimljiviji projekti u energetici, reciklaži, IT-u i svi izvozno orijentirani Osnivanjem pet novih fondova rizi nog kapitala trenuta no raspoloživi iznos venture kapital ulaganja u Hrvatskoj pove at e se deset puta, odnosno izme u 170 i 200 milijuna eura, kazala je predsjednica Hrvatske private equity i venture kapital asocijacije Mirna Marovi na konferenciji za novinare održanoj u utorak.

Trenuta no je u razli itim fazama osnivanja pet fondova rizi nog kapitala, poznatijih kao fondovi za gospodarsku suradnju, a to su: Nexus FGS, Quaestus Private Equity II, Alternative Private Equity FGS, Prosperus FGS i Honestas Private Equity FGS.

Na tržišnoj osnovi

"Rije je o bezvremenskoj i natpoliti noj mjeri koja je suprotna dosadašnjoj praksi kada je država podupirala kompanije koje nisu uspješne ne tržištu", kazao je lan uprave Nexusa i potpredsjednik HVCA-a Marko Makek pojasnivši kako se sada u su-

radnji s privatnim sektorom odre uju atraktivna poduze a pomo u kojih se ostvaruje visok povrat, odnosno ulaže se po tržišnim osnovama.

Prema iskustvu drugih zemalja, u prosjeku se na svaku kunu fonda rizi nog kapitala uloženu u perspektivno poduze e može privu i pet kuna ostalih izvora financiranja.

"S obzirom na to, hrvatski e poduzetnici od idu e godine imati pristup svoti i do 10 milijardi kuna", rekla je Marovi napomenuvši kako venture kapital fondovi povezuju poduze a i banke koje naj eš e ne pokrivaju rizik prvog ulaganja.

Prema statisti kim podacima, od 10 projekata u koje ulažu venture kapital fondovi

BROJKA

100-200 milijuna eura iznosi raspoloživi iznos venture kapital ulaganja u Hrvatskoj

NJEMA»KA

Gospodarska klima osjetno poboljšana Gospodarska klima u Njema koj u studenome se znatno poboljšala u odnosu na prethodni mjesec, ali i dalje je daleko ispod dugoro nog prosjeka, pokazalo je u utorak najnovije izvješ e njema kog centra za europska ekonomska istraživanja ZEW. Istoimeni indeks gospodarskog ozra ja u teku em je mjesecu

porastao za devet bodova, na 1,8 bodova, s minus 7,2 boda u listopadu. Pritom se isti e da je njegova vrijednost i dalje daleko ispod prosje ne razine od 26,9 bodova. Izrazitije poboljšanje zabilježeno je i u ocjeni trenuta ne gospodarske situacije u Njema koj.

Odgovaraju i indeks u studenome je tako uve an za 8,9 bodova u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 81,5 bodova. Porasla su i o ekivanja za gospodarstvo eurozone pa je odgovaraju i indeks uve an za 12 bodova, na 13,8 bodova. H

za suradnju žili mirovinci

››

Ovo je natpoliti ka mjera, suprotna dosadašnjoj praksi kada je država podupirala neuspješne kompanije MARKO MAKEK, lan Uprave Nexusa

jedan e propasti, maksimalno dva donijet e izvanredne prinose, a ostali e donijeti kvalitetne prinose.

Doma i ulaga i u ve ini

Atraktivni ulaga ima svakako su energetika, reciklaža, IT te izvozno orijentirani, a struktura ulaga a u Hrvatskoj ne razlikuje se mnogo od one u svijetu.

"Na prvom su mjestu mirovinski fondovi, a slijede banke i osiguranja", rekao je lan Uprave Quaestusa i HVCA-a

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Vjenceslav Terzi te dodao da se u Hrvatskoj na tre em mjestu korporacije, za razliku od svijeta gdje su to zaklade.

"Ve inu ulaga a ine doma i ulaga i", kazao je Terzi .

Fondovi gospodarske solidarnosti rezultat su Vladinih mjera za poticanje gospodarstva. Naime, na svaku kunu privatnih ulaga a Vlada e uložiti svoju kunu, a ukupno je predvi en iznos od milijardu kuna.

Biljana Star i

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Petrokemijina dionica u utorak je zabilježila najve u stopu rasta. Dan u kojemu je ve ina dionica padala po velikim stopama bio je uspješan za Petrokemiju kojom je trgovano u vrijednosti od 445.668 kuna i pritom je 2911 dionica promijenilo vlasnika. Zabilježen je i velik raspon cijene pa je u jednom trenutku najniža cijena iznosila 150,20 kuna, ali se tijekom dana prili no oporavila i na kraju završila na 158 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Dalekovod Atlantic grupa Institut IGH Ingra Croatia osiguranje d.d.

Belje Adris grupa Ina-industrija nafte d.d.

Uljanik plovidba Luka Plo e Petrokemija Viro tvornica še era d.d.

Tehnika Atlantska plovidba d.d.

Ericsson Nikola Tesla AD plastik Kraš, prehrambena industrija akove ki mlinovi Jadroplov d.d.

Adris grupa Zagreba ka banka Podravka prehrambena industrija, d.d.

Kon ar - elektroindustrija Ledo Kon ar Viadukt Dom holding Veterina d.d.

Fima validus Laguna Novigrad SN holding Jadranska banka Zvijezda Valamar grupa OT-optima telekom d.d. uro akovi holding Riviera Pore Konzum Turisthotel Maistra Jadran kapital d.d. zatvoreni invest.fond Tankerska plovidba Badel 1862 DIOKI d.d Magma d.d.

HTP Kor ula Kaštelanski staklenici Luka Rijeka Tisak Privredna banka Zagreb Liburnia riviera hoteli Vupik Jadranski naftovod Lav evi Croatia lloyd Hidroelektra niskogradnja Imperial hoteljerstvo Franck prehrambena industrija Proficio Solaris Arenaturis Slobodna Dalmacija Metalska industrija Varaždin Hoteli Makarska akovština Hoteli Podgora Plava laguna Slatinska banka Žitnjak Dukat HG Spot Industrogradnja d.d Mlinar mlinsko-pekarska industrija Hoteli Živogoš e Jadransko osiguranje Uljanik d.d.

Vis Hotel Medena Centar banka Atlas nekretnine Vaba d.d. banka Varaždin

+ Gra evinski sektor posljednjih nekoliko dana na Zagreba koj burzi bilježi velik pad cijene. U utorak je red došao na Institut IGH ija je cijena pala na 1108 kuna.

Velikom stopom pada Institut IGH došao je na povijesno najniže razine dosad te se približio psihološkoj razini od 1000 kuna. S još ve im padom u srijedu nastavila je dionica Ingre, koja je još u ponedjeljak dosegnula povijesno najniže razine.

Ingrina cijena na kraju dana iznosila je 14,50 kuna.

Redovan promet: 18.200.252,53 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

272.31 221.73 812.00 1,106.00 14.50 5,100.00 58.00 263.00 1,730.01 550.00 1,300.00 150.20 300.00 912.00 726.03 1,240.00 98.00 395.00 3,300.00 130.04 305.00 220.00 272.03 486.10 5,030.00 950.00 199.00 31.14 56.03 7.12 9.25 144.00 2,800.00 3,061.09 31.60 29.00 22.66 165.00 159.00 750.04 60.00 23.50 1,180.13 61.12 75.01 29.00 62.50 640.01 170.00 153.00 483.00 2,380.00 41.77 2,600.00 185.00 2,605.16 120.00 180.01 705.05 12.00 224.99 33.03 31.62 2,361.00 78.99 6.00 24.00 1,400.01 102.00 100.57 357.00 22.11 361.00 637.00 28.00 2,621.00 70.05 16.50 40.00 250.00 33.91 61.14

274.00 228.15 815.00 1,208.00 16.30 5,200.00 60.70 264.50 1,770.00 556.03 1,350.00 158.00 304.32 963.00 745.00 1,260.00 102.81 403.00 3,300.00 136.00 308.00 223.62 279.72 495.00 5,290.00 970.16 206.92 32.01 57.50 8.00 9.25 157.62 2,800.02 3,082.01 34.00 29.01 23.55 168.01 160.02 750.04 61.15 23.50 1,190.00 64.99 77.01 32.00 65.10 640.01 176.00 159.82 488.00 2,450.00 41.77 2,602.00 209.99 2,605.16 121.00 180.01 707.00 12.00 224.99 48.98 31.69 2,361.00 78.99 6.55 24.00 1,400.01 102.00 100.57 357.00 23.00 361.00 637.00 28.00 2,621.00 70.05 16.50 40.00 250.00 33.91 61.14

273.22 221.73 812.00 1,108.00 14.50 5,150.01 59.00 263.00 1,767.00 550.00 1,300.00 158.00 300.01 912.00 730.20 1,250.00 100.15 396.00 3,300.00 130.81 308.00 220.00 272.41 491.00 5,050.00 950.00 200.00 31.14 56.75 7.12 9.25 144.00 2,800.00 3,061.09 34.00 29.00 23.00 165.00 159.60 750.04 60.06 23.50 1,180.13 61.13 75.01 30.00 65.10 640.01 170.00 153.00 488.00 2,450.00 41.77 2,600.00 209.99 2,605.16 121.00 180.01 705.05 12.00 224.99 45.00 31.62 2,361.00 78.99 6.00 24.00 1,400.01 102.00 100.57 357.00 22.11 361.00 637.00 28.00 2,621.00 70.05 16.50 40.00 250.00 33.91 61.14

0.26% -3.60% -0.97% -8.43% -11.69% 1.38% -3.12% -1.31% -1.22% -1.43% -3.77% 2.54% -0.01% -5.30% -2.64% -1.11% -3.70% -1.12% -2.94% -4.52% 0.98% -3.51% -2.61% -0.81% -4.72% -3.06% 0.00% -2.81% -5.42% -9.41% -6.57% -9.43% 0.00% -1.57% 1.49% 0.00% -4.17% -1.79% -3.27% 0.60% -4.67% 0.00% -1.66% -9.48% -2.60% -6.25% 0.00% -32.63% -2.30% -7.27% 1.34% -1.96% -16.54% -0.38% -4.55% 0.12% -6.92% 0.00% -0.70% 1.10% 0.00% -9.96% 0.22% -2.25% -4.87% -9.09% 0.21% 0.00% 0.00% 0.03% -0.01% -5.87% 0.28% 0.00% 0.00% -7.87% -30.64% 0.00% 0.00% 2.04% -5.81% -4.47%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -1,67%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

18,086 4,935 1,312 719 48,153 140 11,393 2,265 337 998 355 2,911 1,462 442 484 272 3,370 795 95 2,369 1,019 881 637 319 30 156 648 3,974 1,788 12,951 7,000 416 22 20 1,760 1,981 2,309 274 227 47 545 1,370 25 451 316 761 352 34 117 132 41 8 446 7 94 5 102 68 17 1,000 50 208 238 3 83 1,035 244 4 50 42 10 144 9 5 110 1 31 100 35 1 5 2

4,944,321.68 1,111,976.69 1,067,686.50 818,798.35 741,032.12 727,243.57 671,067.55 597,645.01 591,074.57 553,441.76 466,950.35 445,681.98 438,767.45 414,286.34 354,793.31 340,263.79 340,225.60 315,820.76 313,500.00 312,406.27 310,852.00 195,066.25 173,889.31 155,968.40 153,581.10 149,280.29 129,821.49 126,123.12 101,141.51 97,185.32 64,750.00 62,754.56 61,600.19 61,324.42 58,512.91 57,449.01 53,147.46 45,679.29 36,269.89 35,251.88 32,973.69 32,195.00 29,552.60 28,150.18 24,229.20 22,500.63 22,419.57 21,760.34 20,363.93 20,328.82 19,852.22 19,220.04 18,629.42 18,204.00 17,649.90 13,025.80 12,242.00 12,240.68 12,003.29 12,000.00 11,249.50 9,662.24 7,532.49 7,083.00 6,556.17 6,458.05 5,856.00 5,600.04 5,100.00 4,223.94 3,570.00 3,271.06 3,249.00 3,185.00 3,080.00 2,621.00 2,171.55 1,650.00 1,400.00 250.00 169.55 122.28

22,373.59 508.61 2,707.45 175.71 108.75 1,584.13 484.71 1,784.22 17,670.00 319.00 289.40 527.90 416.01 172.79 1,019.01 1,664.56 420.59 543.95 346.50 214.09 2,961.70 14,090.65 1,476.46 1,262.91 1,111.86 58.36 91.36 232.53 104.70 19.23 144.27 391.68 334.94 306.90 214.05 81.78 74.45 602.83 3,623.38 296.08 657.32 18.60 739.22 45.98 303.19 146.22 27.76 72.70 1,016.68 365.15 9,308.49 741.47 62.88 1,931.40 100.42 377.95 75.49 114.46 301.18 46.95 138.98 98.21 165.09 35.46 88.43 6.32 8.79 764.85 93.74 20.68 1,071.00 7.30 163.32 124.48 8.48 327.62 156.65 8.54 15.75 15.63 113.12 107.93

365 dana Najniža Najviša 253.10 221.73 624.15 1,106.00 14.50 4,502.00 54.00 242.21 1,560.00 533.13 1,300.00 105.50 290.00 912.00 723.23 1,214.00 70.18 250.05 2,107.10 124.01 271.89 200.00 240.00 421.00 5,030.00 950.00 190.00 28.70 52.05 7.12 8.99 62.21 2,006.00 2,851.00 25.60 21.28 22.36 100.00 143.00 543.15 60.00 16.00 1,180.00 58.00 70.07 29.00 62.50 612.00 162.00 153.00 461.06 1,413.01 41.77 2,332.01 161.10 2,602.00 120.00 150.00 700.05 11.50 160.00 33.03 20.01 2,211.02 78.99 5.51 20.10 1,206.77 93.60 76.10 240.00 20.08 292.00 637.00 28.00 2,300.00 61.11 15.97 40.00 240.00 20.50 53.99

332.84 390.00 829.99 3,525.00 49.05 5,948.87 108.00 318.99 1,940.00 732.73 2,093.00 184.73 425.00 2,020.00 1,133.90 1,777.00 115.79 497.02 3,799.21 205.99 373.00 280.00 400.00 517.00 7,679.00 2,198.00 384.00 46.40 88.99 29.01 12.99 245.00 3,100.00 5,490.00 45.00 44.99 43.32 200.00 207.51 850.00 77.00 25.00 1,769.75 139.00 150.96 69.90 170.00 1,300.00 220.00 336.00 620.00 2,890.00 230.00 3,322.98 279.00 3,400.00 289.00 214.95 944.00 16.39 260.00 70.00 64.98 3,130.00 109.80 37.55 45.00 1,700.00 119.90 164.00 400.12 109.19 531.01 640.00 34.00 3,350.00 175.00 32.00 40.00 279.98 46.98 73.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,60 16,50 10,52 266,00 156,00 97,20 105,30 12,47 21,84 18,01 3,95 5,14 150,00 0,75 42,50

63,50 16,80 10,70 272,50 156,10 99,30 105,31 12,80 22,50 18,50 4,00 5,17 150,20 0,76 43,65

62,99 16,50 10,66 271,00 156,00 99,00 105,31 12,61 22,00 18,47 4,00 5,17 150,00 0,75 43,29

62,97 16,55 10,63 271,06 156,01 98,95 37,46 12,61 22,10 18,30 3,99 5,15 150,13 0,76 43,30

0,30 37,10 1,46 0,69 5,44 37,00 0,38 1,50 1,61

0,30 37,20 1,47 0,70 5,80 37,00 0,38 1,50 1,61

0,30 37,10 1,46 0,70 5,80 37,00 0,38 1,50 1,61

0,30 0,37 1,46 0,70 5,80 0,37 0,38 1,50 1,61

35,60 37,00 96,23 34,50 92,63 39,60 86,01 14,70 18,80 8,74 45,00 10,00

35,60 37,00 96,23 34,50 92,63 39,68 86,01 15,78 19,00 8,74 45,00 10,00

35,60 37,00 96,23 34,50 92,63 39,68 86,01 15,78 18,82 8,74 45,00 10,00

35,60 37,00 96,23 34,50 92,63 39,66 86,01 15,29 18,82 8,74 45,00 10,00

480,00 966,00 3.115,00 7.000,00 16.016,00 2.300,00 627,00 1.000,00 97,61 85,06 81,00 5.154,00 78,03 89,00 5.900,00

482,00 980,00 3.189,00 7.099,00 16.500,00 2.700,00 640,00 1.000,00 97,66 85,82 82,50 5.154,00 78,13 89,23 5.900,00

481,00 979,00 3.151,00 7.082,00 16.120,00 2.595,00 632,00 1.000,00 97,65 85,18 81,11 5.154,00 78,13 89,10 5.900,00

480,99 978,39 3.151,14 7.082,36 16.120,10 2.594,80 632,34 1.000,00 97,65 85,18 81,16 5.154,00 78,12 89,10 5.900,00

83,50 499,00 3.849,00 450,00 97,60 3.150,00 3.200,00 15.500,00 2.600,00 9.251,00 340,00

84,00 510,00 3.851,00 454,00 97,60 3.200,00 3.230,00 15.500,00 2.650,00 9.251,00 340,00

83,85 500,80 3.850,33 451,29 97,60 3.172,73 3.208,42 15.500,00 2.623,77 9.251,00 340,00

51,62 500,80 3.850,33 451,29 60,09 3.172,73 3.208,42 15.500,00 2.623,77 9.251,00 340,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG KBMR PETG MELR TLSG SOS2E GRVG AELG LKPG IEKG KDIR SAVA NF1N KDHR

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA GORENJE AERODROM LJUBLJANA LUKA KOPER INTEREUROPA KD ID SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD GROUP

CAJAVEC AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TRZNICA AD BANJA LUKA HYPO-ALPE-ADRIA-BANK AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO POBJEDA DD TESANJ HIDROMONTAZA D.D. SARAJEVO PLIN SARAJEVO D.D. SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš Tigar a.d. Pirot Niška Mlekara a.d. Niš Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Hidrosanitas a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2013K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE CEMENTARNICA USJE SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP STOPANSKA BANKA SKOPJE

895.597,88 623.589,00 116.457,60 113.575,30 77.535,00 63.727,80 49.704,32 44.290,21 37.433,44 22.106,98 20.625,90 20.159,27 19.517,60 17.555,46 10.999,32

0,67 % 2170793 0,27 % 255683 0,00 % 56868 2,95 % 95000 3,57 % 9895 0,00 % 105000 0,00 % 53500 2,04 % 13479 -19,90 % 11846

655.579,54 94.861,52 83.037,28 66.191,79 57.387,40 38.850,18 20.305,00 20.218,50 19.072,06

4,71 % 254885 2,78 % 50000 -0,79 % 4461 4,55 % 11624 0,03 % 4220 1,74 % 2251 0,01 % 723 8,83 % 2957 0,00 % 1063 -0,11 % 1874 12,50 % 68 0,00 % 295

9.073.906,00 1.850.000,00 429.282,03 401.028,00 390.898,60 89.267,04 62.185,23 45.216,47 20.009,07 16.378,76 3.060,00 2.950,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 GRNT ALK TEL RM01 KMB TPLF USJE SBT PPIV STBP

14222 37688 10956 419 497 644 1327 3511 1694 1208 5165 3913 130 23240 254

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS ENHL AIKB AGBN BMBI DINNPB TIGR MLNI A2011 A2014 A2015 HDRS A2016 A2013 JESV

1,29 % -1,20 % 1,43 % 0,00 % 0,00 % -0,95 % 0,00 % -5,54 % -2,22 % 0,98 % 1,27 % 0,58 % 1,35 % -1,57 % -0,25 %

Tržnica Banja Luka Luka Koper Agrobanka Beograd AIK banka Niš Ener. holding Beograd

+2,04% +0,98% +0,68% +0,61% +0,41%

Krka

Makpetrol Skopje Garant Futog Stopanska banka Skopje Bambi Banat Alkaloid Skopje

-2,5% -1,5% -1,45% -0,7% -0,08%

Gorenje

+1,29 -5,54

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHK1C FBIHKH FBIHK1E FBIHKI FBIHK1B FBIHKJ BSNLR BHTSR PBJTRK1 HMONRK2 PLINRK1

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA CJVC-R-A RSRS-O-D TLKM-R-A BVRU-R-A KRIP-R-A RSRS-O-B HEDR-R-A TRZN-R-A KRLB-R-A

+

Oznaka

Srijeda 17/11/2010

+

Powered by

business.hr

0,00 % 0,41 % 0,61 % 0,68 % -0,70 % 14,82 % 1,12 % 0,00 % 0,00 % 0,02 % -0,39 % 0,00 % 0,13 % -0,12 % 0,00 %

42885 20.627.334,00 5927 5.798.923,00 1079 3.400.080,00 411 2.910.849,00 125 2.015.012,00 663 1.720.355,00 2388 1.510.032,00 1397 1.397.000,00 12980 1.267.561,72 13627 1.160.776,10 13728 1.114.158,57 200 1.030.800,00 12598 984.187,68 10461 932.034,22 146 861.400,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,28 % -1,50 % -0,08 % 0,29 % 0,10 % -0,87 % -0,03 % 0,00 % -1,01 % 0,01 % -1,45 %

97875 2852 298 2253 15000 110 74 13 47 10 260

5.052.393,42 1.428.270,00 1.147.397,00 1.016.752,00 901.277,93 349.000,00 237.423,00 201.500,00 123.317,00 92.510,00 88.400,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Dionica najve e slovenske farmaceutske kompanije bila je u utorak najtrgovanija u Ljubljani sa 895.597 eura prometa, a cijena joj je rasla 1,29 posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana i iznosila 62,99 eura.

Najviša cijena Krke iznosila je 63,5 eura, a najniža je bila na razini od 62,6 eura.

Cijena Nove kreditne banke Maribor rasla je 1,43 posto, a u plusu su bile i dionice Intereurope i Save. Indeks SBITOP rastao je drugi dan zaredom.

Nakon kraha s dokapitalizacijom slovenskog proizvo a a bijele tehnike iz Velenja, cijena Gorenja u utorak je pala više od 5,5 posto i zadnja zabilježena iznosila je 12,61 euro.

Tijekom dana se dionicom Gorenja trgovalo u cjenovnom rasponu od 12,47 do 12,8 eura, a ukupan promet njome iznosio je 44.290 eura.

Cijena Telekoma Slovenije pala je 0,95 posto, na 99 eura, a drugoj najtrgovanijoj, Zavarovalnici Triglav, vrijednost je pala 1,2 posto.

REGIONALNI INDEKSI +0,60% BIRS +0,40% 859,95 900,95 Belex15 +0,31% FIRS -0,39% 638,58 1.379,01 Belexline +0,02% MBI10 -0,75% 1.253,65 2.235,72 SASX10 MOSTE 0,00% 463,66 -0,53% 908,07 SASX30 NEX20 0,00% 13.720,75 -0,02% 891,07 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -1,84% WIG20 -0,74% 2.719,14 BUX -1,09% 21.707,90 -2,33% -2,26% ATX -0,86% 2.683,17 indeksa na zatvaranju u -1,57% Stanje utorak 16. studenoga 2010.

FTSE100 5.720,90

DAX 6.722,79

CAC40

3.783,85

MICEX 1,531.68

AMERI»KI INDEKSI -0,08% S&P500 -0,12% 11.201,97 1.197,75 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,17% ponedjeljak 15. studenoga 2010.

2.513,82 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Powered by Ime fonda

+ 470,9901

21,75

Ilirika Azijski tigar

62,4837

15,69

HPB WAV DJE

92,3232

15,24

KD Prvi izbor

12,7120

11,78

MP-Global HR

304,2301

11,68

FIMA Equity

73,7238

-23,49

ST Global Equity

46,4987

-17,60

KD Victoria

13,4284

-17,31

C-Zenit

48,0111

-16,65

Erste Total East

30,8000

-14,37

+ MJEŠOVITI

+

Allianz Portfolio

udjela

% 12 mj.

11,0309

7,89

111,8064

7,37

9,8218

2,81

HI-balanced

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$

kn

kn

kn kn

kn

kn kn kn kn

kn

kn

kn

kn

14,0202 103,2900 102,0000 57,1200 49,8417 92,3232 65,3449 108,7225 12,7120 129,0922 83,7560 6,8501 129,6500 48,9245 470,9901 10,2020 46,4987 70,2359 8,2314 166,8469 59,2734 60,2400 43,1410 99,7817 101,6100 80,0861 11,0074 73,7238 85,5244 69,2700

1,15 0,79 0,78 0,78 0,72 0,59 0,58 0,49 0,38 0,36 0,33 0,26 0,19 0,19 0,17 0,14 0,13 0,13 0,11 0,09 0,09 0,07 0,06 0,01 -0,02 -0,09 -0,09 -0,10 -0,11 -0,14

17,31 3,96 3,53 2,92 6,13 5,57 8,03 2,55 7,45 7,67 3,35 8,86 1,95 -1,24 10,09 7,82 -3,75 1,28 2,30 6,28 3,68 -0,18 4,01 N/A 4,58 3,97 1,88 -6,49 3,83 3,39

Platinum Global Opportunity ZB euroaktiv Raiffeisen World Raiffeisen Emerging M. VB High Equity HPB WAV DJE PBZ I-Stock OTP Europa Plus KD Prvi izbor NFD Aureus New Europe Platinum Blue Chip KD Nova Europa ZB trend HPB Dynamic MP-Mena HR KD Energija ST Global Equity HPB Titan HI-growth Ilirika JIE Prospectus JIE Raiffeisen C. Europe AC Rusija Ilirika Gold ZB BRIC+ PBZ Equity fond AC G Dynamic EM FIMA Equity OTP meridian 20 Capital Two

Raiffeisen Balanced

151,5800

2,71

ZB global

141,7200

2,68

ICF Balanced

110,7416

-22,01

ST Balanced

170,9594

-15,51

ST Aggressive

63,4165

-14,64

HPB Global

97,8305

-10,85

Agram Trust

67,2437

-10,12

+ OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

161,1000

10,44

Erste Bond

130,6200

10,13

Raiffeisen Bonds

174,0300

9,53

PBZ Bond fond

129,5334

7,34

ICF Fixed Income

140,5258

6,58

HPB Obvezni ki

124,3320

4,72

HI-conservative

11,3418

5,74

ZB bond

159,5000

5,99

OTP euro obvezni ki

126,9348

6,26

ICF Fixed Income

140,5258

6,58

6mj. % 12 mj. (%)

13,55 3,46 1,62 -1,55 3,14 5,10 5,48 2,63 6,25 3,85 -5,17 6,82 0,13 -5,06 2,26 4,84 -8,47 -1,75 -1,56 -1,10 -3,72 -8,42 -2,80 N/A 4,68 -6,13 -0,81 -14,21 -3,10 -5,36

0,57 4,00 8,30 5,84 -2,53 15,24 8,67 3,47 11,78 3,11 10,97 9,98 11,04 -13,52 21,75 N/A -17,60 4,61 -0,15 -3,31 -10,05 -11,90 8,66 N/A N/A -6,66 7,89 -23,49 -5,10 -2,09

PGP (%) Ove god. (%)

-9,46 0,50 0,28 -17,52 -19,97 -2,46 -11,98 6,53 3,14 13,38 -5,99 -11,53 3,28 -15,59 6,27 N/A -7,33 -10,10 -2,21 8,82 -12,88 -8,69 -20,37 N/A N/A -4,18 5,80 -4,61 -5,94 -9,73

0,67 1,91 5,86 0,92 -0,40 12,29 7,63 1,02 10,37 6,44 5,67 8,59 6,56 -10,92 20,71 2,03 -13,43 1,29 -1,42 1,63 -6,37 -7,29 6,07 -0,22 1,61 -3,08 6,91 -18,51 -1,25 -1,84

Imovina

6,323 222,742 40,001 25,026 13,570 10,732 203,999 8,765 5,379 9,253 7,366 19,400 163,195 20,715 9,020 8,016 13,802 9,914 67,550 105,542 25,029 218,594 9,663 5,000 76,162 390,573 13,246 20,645 18,444 6,775

Starost

Datum

3,15 6,54 7,12 2,91 3,13 3,20 3,33 1,32 7,76 2,03 2,87 3,09 8,05 4,22 2,69 0,71 10,07 3,32 8,73 6,06 3,79 5,58 3,69 0,05 0,59 5,20 1,70 6,46 2,55 3,58

15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 12.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI

KD Balanced ST Aggressive HI-balanced Ilirika JIE Balanced PBZ Global fond VB SMART HPB Global Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced Raiffeisen Prestige ST Balanced AC G Balanced EM OTP uravnoteženi Agram Trust Erste Balanced ICF Balanced C-Premium ZB global NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn

kn

kn kn

kn

kn kn

kn kn

kn

8,2323 63,4165 9,8218 148,8145 100,2887 100,0000 97,8305 111,8064 151,5800 107,6200 170,9594 11,0309 106,0879 67,2437 114,5100 110,7416 5,4011 141,7200 83,2899

0,15 0,08 0,07 0,01 0,00 0,00 -0,01 -0,02 -0,03 -0,08 -0,09 -0,10 -0,13 -0,21 -0,29 -0,32 -0,33 -0,51 -0,62

2,26 -0,82 1,09 5,82 3,47 N/A -4,08 2,73 0,58 0,43 -3,87 1,77 -1,02 0,19 -0,82 -3,46 0,10 1,03 4,96

-0,44 -7,74 -0,47 1,41 -3,54 N/A -8,13 3,16 -1,72 3,52 -8,25 -0,72 -6,46 -5,15 -4,68 -12,07 -7,88 -2,43 3,31

0,20 -14,64 2,81 2,58 -2,60 N/A -10,85 7,37 2,71 N/A -15,51 7,89 -8,70 -10,12 -2,78 -22,01 -9,34 2,68 -0,44

-3,95 -8,46 -0,21 8,61 4,76 N/A -0,43 7,65 5,19 N/A 7,07 5,92 1,21 -3,11 -0,77 1,52 -15,00 3,79 -4,13

-0,25 -10,75 0,34 4,05 -0,16 0,00 -8,15 6,56 3,20 7,62 -11,16 7,03 -7,06 -3,40 -0,84 -13,71 -8,46 3,36 3,54

7,193 2,856 67,188 45,573 291,214 5,000 92,472 7,095 330,959 164,528 12,116 13,593 39,484 11,730 106,832 11,596 12,467 721,009 16,232

4,83 5,15 8,73 4,81 9,18 0,01 5,12 1,52 8,22 0,69 7,85 1,71 4,92 2,35 9,83 8,54 3,79 9,37 4,33

15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010

kn

161,1000 140,5258 129,5334 124,3320 126,9348 11,3418 130,6200 174,0300 159,5000

0,09 0,01 0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,02 -0,03 -0,09

2,61 1,32 0,95 -1,00 0,73 0,35 1,17 0,77 -0,32

4,42 2,64 2,29 1,71 0,85 1,78 3,54 2,83 0,61

10,44 6,58 7,34 4,72 6,26 5,74 10,13 9,53 5,99

8,19 3,96 4,59 4,35 4,96 1,45 4,49 6,75 5,11

8,50 4,97 7,63 4,12 3,76 5,58 9,09 8,17 5,00

12,628 14,748 108,454 13,291 11,252 6,262 129,813 399,166 225,701

6,06 8,76 7,69 5,12 4,92 8,73 7,46 8,48 9,37

15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010

kn kn kn kn kn

kn kn kn

kn kn kn

kn $ kn

141,4650 144,3900 138,0900 134,8895 116,6955 10,6473 102,2959 132,1902 162,3179 139,6715 125,6024 131,8136 122,0856 11,2980 105,2900 138,2217 124,5202 108,1727

0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01

1,12 0,96 0,86 0,91 0,88 0,80 0,81 0,61 0,64 0,52 0,63 0,85 0,56 0,76 0,74 0,66 0,34 0,79

2,10 1,78 1,72 1,61 1,65 1,67 1,57 1,22 1,10 1,07 1,78 1,57 1,25 1,63 1,80 1,23 0,83 1,54

10,84 4,31 3,85 3,90 3,53 3,76 1,48 3,39 2,77 2,71 4,22 4,53 2,92 3,82 4,46 2,40 2,86 3,92

4,37 4,87 4,42 4,45 5,22 4,41 1,76 6,37 4,81 3,29 4,41 5,55 4,16 5,88 4,59 4,63 4,00 5,32

3,69 3,48 3,21 3,23 2,93 3,15 1,06 2,59 2,04 2,30 3,52 3,53 2,44 3,19 3,73 2,18 2,50 3,11

10,262 1084,229 786,158 42,125 175,549 32,594 7,299 979,856 2409,478 122,386 477,104 270,445 123,173 138,892 681,184 116,024 35,974 162,892

8,11 7,73 7,46 6,87 3,03 1,45 1,30 11,63 10,32 10,32 8,32 5,12 4,90 2,14 1,15 7,15 5,59 1,52

15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010 15.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Capital One ICF Fixed Income PBZ Bond fond HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki HI-conservative Erste Bond Raiffeisen Bonds ZB bond

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash VB Cash Agram Euro Cash Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani HPB Nov ani OTP nov ani fond Agram Cash Erste Euro-Money HI-cash PBZ Dollar fond Allianz Cash

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 17/11 /2010

CRNI LISTOPAD

OĹĄtar pad prodaje automobila u EU

Prodaja automobila u Europskoj uniji pala je u listopadu 16,6 posto u usporedbi s istim mjesecom lani zbog oĹĄtrog pada prodaje na svim vaĹžnijim trĹžiĹĄtima nakon isteka drĹžavnih programa poticaja zamjene starih vozila novim, ekoloĹĄki prihvatljivijim, pokazali su u utorak podaci udruĹženja te industrije. U listopadu je tako broj novoregistriranih vozila

smanjen na 1,027 milijuna, objavilo je Europsko udruĹženje proizvo a a automobila (ACEA).

Time je u prvih deset ovogodiĹĄnjih mjeseci potraĹžnja za novim automobilima pala 5,5 posto i ukupno je registrirano 11,3 milijuna vozila, pokazuju podaci toga udruĹženja. Najizrazitiji pad prodaje od 37,6 posto pogodio je Ĺ panjolsku. OĹĄtar pad prodaje po dvoznamenkastim stopama zabiljeĹžen je i na drugim vaĹžnijim trĹžiĹĄtima EU. H

NOVAC NA ISTOKU

Novi rast ulaganja u Kinu

Rast izravnih stranih ulaganja u Kinu ubrzao je u listopadu drugi mjesec zaredom, unato usporavanju gospodarskog rasta, pokazuju najnoviji podaci kineske vlade, ĹĄto dokazuje da se strani ulaga i ne boje rasta kineske valute juan renmimbija.

Izravna strana ulaganja u Kinu porasla su u proĹĄlom mjesecu 7,9 posto u uspo-

redbi s istim mjesecom lani i dosegnula su 7,7 milijardi dolara, objavilo je u utorak kinesko ministarstvo trgovine.

Time je njihov rast ubrzan u odnosu na rujan, kada su ulaganja uve ana 6,1 posto na godiĹĄnjoj razini unato niĹžoj stopi gospodarskog rasta u tre em tromjese ju.

Pritom je rast izravnih stranih ulaganja u listopadu i dalje slab u usporedbi s dvoznamenkastim godiĹĄnjim stopama rasta kineskoga gospodarstva. B.hr

HT uto iĹĄte za investitore OPREZNI MEDVJEDI Crobexi su u utorak izgubili viĹĄe od jedan i pol posto pritisnuti odjecima prijedloga prora una i nervozom u Europi zbog neizvjesna paketa za spas Irske Novi pad Crobexa u utorak bio je samo logi an nastavak tjedna koji je i po eo loĹĄim vijestima, prije svega odlukom ulaga a da kazne loĹĄ prijedlog prora una Republike Hrvatske za 2011. godinu. No, ulaga i se na Zagreba koj burzi nisu imali kome okrenuti traĹže i inspiraciju za kupnju dionica po rastu im cijenama, pa ni prema stranim trĹžiĹĄtima.

Indeksi najniĹži od srpnja

U utorak je objavljeno da je proizvodnja ameri ke industrije zabiljeĹžila najve i rast u posljednja tri mjese-

ca, ĹĄto bi bio pozitivan signal za kupnju, ali i dalje se eka rasplet situacije s Irskom.

Prema rije ima Petera van Rompuya, predsjednika EU, rjeĹĄavanje pitanja Irske je rjeĹĄavanje budu nosti eurozone i EU u cijelosti. Irski ministar financija Brian Lenihan u Bruxellesu traĹži pomo za svoju zemlju, a ini se da je uspio dogovoriti da se pomo toj zemlji podjeli u dvije tranĹĄe, jedna bi iĹĄla direktno drĹžavi kako ne bi morala ponovno prodavati obveznice na me unarodnom trĹžiĹĄtu kapitala, a druga bi bila namijenjena ban-

kama. No, ulaga i u SAD-u i Europi prodavali su dionice, kao i u Zagrebu.

Crobex je tako u utorak izgubio 1,67 posto i zavrĹĄio na 181,05 bodova, najniĹžoj razini od srpnja ove godine, dok je Crobex 10 zabiljeĹžio neĹĄto skromniji minus, 1,56 posto, na 966,56 bodova.

Ingra u nemilosti

Ponovno je u prvom planu trgovine bila dionica Hrvatskog Telekoma, koja je, za razliku od ve ine ostalih likvidnijih izdanja, zabiljeĹžila plus, i to 0,26 posto, na 271,22 kune, a cijena je tije-

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a, iji rast dionice suprotan trendu pokazuje da ulaga i traĹže rijetku sigurnu luku SNIMIO SAĹ A ETKOVI

kom dana dosezala i 271,33 kune. Ukupan promet dionicom iznosio je 4,94 milijuna kuna.

Ne prestaje prodajni pritisak na dionicu Ingre, pa je tako u utorak minus iznosio velikih 11,69 posto, nakon kojega je najniĹža i zadnja realizirana cijena bila samo 14,50 kuna, a promet je u utorak udvostru en u odnosu na dan prije i dose-

REGIJA

Rast cijena dionica u Beogradu Drugi trgovinski dana zaredom slovenski je indeks SBITOP zabiljeĹžio rast vrijednosti, i to 0,60 posto.

Dvije su dionice u Ljubljani premaťile pola milijuna eura prometa — Krka i Zavarovalnica Triglav, kojima se trgo-

valo u iznosu 895.597 odnosno 623.589 eura.

Cijena farmaceutske kompanije Krke rasla je 1,29 posto te je zadnja zabiljeĹžena iznosila 62,99 eura, a vrijednost druge na popisu najlikvidnijih pala je 1,20 posto,

na 16,5 eura.

Beogradski indeks Belex 15 tako er je bio u plusu, i to 0,31 posto, a po visini prometa izdvojila se dionica Naftne industrije Srbije sa zabiljeĹženih 20,6 milijuna dinara.

Slijedila je dionica Energo-

projekt holdinga kojom se trgovalo u iznosu 5,8 milijuna dinara te dionica niĹĄke AIK banke sa 3,4 milijuna dinara prometa. Objema je cijena rasla, i to 0,41 odnosno 0,61 posto.

Biljana Star i

gao je 741.000 kuna.

Osim HT-a, promet ve i od milijuna kuna dosegle su joĹĄ samo dionice Dalekovoda i Atlantic grupe. Gra evinska kompanija pala je 3,60 posto, na 221,73 kuna, dok je Atlanticova cijena iznosila ravno 812 kuna, 0,97 posto manje, uz 1,06 milijuna kuna prometa.

Josip Jagi

BROJKE

0,4 0,75

posto rastao je banjalu ki BIRS

posto pao je makedonski MBI 10

Bogati Amerikanci srezali donacije 35 posto Ameri ki bogataĹĄi proĹĄle su godine smanjili dobrotvorne priloge, i to ak 35 posto u odnosu na predrecesijsku 2007. godinu.

IstraĹživanje koje Bank of America i Centar za filantropiju Indiana Universityja provode svake dvije godine me u ku an-

stvima s prihodima ve im od 200.000 dolara ili imovinom vrednijom od milijun dolara, i to bez nekretnine u kojoj stanuju, pokazalo je da je prosje na vrijednost donacija lani pala na 54.016 dolara.

Istodobno je broj ljudi koji volontiraju i u neprofitnim orga-

nizacijama provedu viĹĄe od 200 sati godiĹĄnje sko io sa 27 na 39 posto anketiranih, a Bloomberg piĹĄe kako je to uzrokovala injenica da su neki otiĹĄli u mirovinu, ali i da su bogati u financijskim teĹĄko ama umjesto novca odlu ili darovati - vrijeme.

Nikolina Rivosechi

DOBITNICI DANA (ZSE) Croatia osiguranje +1,38 % Privredna banka Zagreb +1,34 % Adris grupa +0,98 % Turisthotel +0,6 % Industrogradnja +0,28 %

GUBITNICI DANA (ZSE) KaĹĄtelanski staklenici -32,63 % Uljanik -30,64 % VUPIK -16,54 % Ingra -11,69 % Arenaturist -9,96 %

15 Raste

15 Nema promjene

49 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,099.97 153,83

Prom.

1,36% 0,08%

Sirova nafta 84,86 Prirodni plin 3,57 Zlato 1.360,41 Srebro 25,49 Goveda 98,19

0,02% 1,57% 0,60% 2,22% 0,19%

GLOBALIST GODINE

George Soros: Kina ima bolju vlast nego SAD Svjetski poznat ulaga i filantrop George Soros, kao glavni gost primanja Kanadskog me unarodnog vije a koje mu je uru ilo nagradu Globalist godine, kriti ki se osvrnuo na mogu nost SAD-a da ponovo uvede red u svjetske financije, a u superlativima je opisao kinesku ekonomiju.

"Dolazi do zapanjuju eg, ubrzanog prebacivanja mo i i utjecaja sa SAD-a na Kinu. SAD upravo doĹživljava pad kakav je Velika Britanija proĹĄla nakon 2.

svjetskog rata", ustvrdio je Soros te dodao da Kina trenuta no, osim snaĹžnog gospodarskog rasta, ima i vlast koja bolje funkcionira od one u SAD-u.

Soros je za probleme s duĹžni kom krizom u Europi, koja ga nije iznenadila jer dulje tvrdi da financijska kriza nije gotova, dio odgovornosti svalio na Njema ku i njezinu "dominaciju u fiskalnoj politici". Njema ka drugim drĹžavama name e politiku koja je dobra samo za - Njema ku, tvrdi Soros. D. B.

BEZ GRANICA

Facebook zasjeo na treće mjesto najvrjednijih internetskih kompanija Internet postaje mjesto za sve unosniju zaradu, a druťtvene mreŞe polako se penju prema vrhu.

Sude i po cijeni sa SecondMarketa, trĹžiĹĄta dionicama na kojima se mogu prodavati neizlistane dionice privatnih tvrtki, Facebooku se vrijednost popela na 41 milijardu dolara, ime je zasjeo na tre e mjesto liste najve ih ameri kih internetskih kompanija, piĹĄe Bloomberg.

U posljednjih godinu dana vrijednost mu se utrostru ila. Na drugom je mjestu ostao Amazon, koji vrijedi 74,4 milijarde dolara, a prvo mjesto suvereno drĹži Google sa 192 milijarde dolara trĹžiĹĄne kapitalizacije.

Prema miĹĄljenju analiti ara, eBay, koji je etvrti sa 39,9 milijardi dolara, joĹĄ se ĹĄiri, a ovisi o on-line trgovini, podru ju neĹĄto 'zrelijem' od industrije druĹĄtvenih mreĹža. I. B.

Ho e li Zagreba ka burza i dalje "patiti" zbog prijedloga prora una za 2011., itajte na...

www.business.hr

UKRATKO...

Kate Middleton postaje princeza Britanski princ William idu e e se godine vjen ati sa svojom dugogodiĹĄnjom djevojkom Kate Middleton. estitke paru stiĹžu sa svih strana, a bivĹĄi tajnik Williamove majke princeze Diane budu oj je princezi poru io da sastavi dobar predbra ni ugovor.

Clinton odlazi u glumce Bivťi ameri ki predsjednik Bill Clinton navodno e u filmu Mamurluk 2 glumiti — samog sebe.

Prvi nastavak tog filma lani je bio veliki hit u kinima, gdje je zaradio 467 milijuna dolara.

Leonardo DiCaprio kupuje zemljiĹĄte u Izraelu Ameri ki glumac Leonardo DiCaprio na jugu Izraela traĹži zemljiĹĄte na kojem bi mogao izgraditi ku u.

Izraelski mediji smatraju kako je to znak da e se DiCaprio vjen ati sa svojom djevojkom — izraelskim modelom Bar Rafaeli.

www.business.hr