Business.hr broj 715 by Business.hr

MAKROEKONOMSKI IZGLEDI 6

Kamate su previsoke, a izlaz je u dolasku MMF-a

Analiti ar Hypo banke Hrvoje Stoji iznio je najnovije procjene kretanja hrvatskog gospodarstva i upozorio da zbog rastrošne Vlade raste cijena zaduživanja, što e usporiti ionako anemi an oporavak koji nam slijedi

UTORAK 7/9/2010

BROJ 715 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PRIVREMENO UKIDANJE 4-5 Vlasnici privatnih šuma tvrde kako bi zbog 'krpanja' Hrvatskih šuma mogli ostati bez stotinjak milijuna kuna te kako e Hrvatske šume sada dobiti sve poslove za koje je Šumska savjetodavna služba - koju Vlada 'privremeno ukida' - raspisivala natje aje

NOVA

nacionalizacija privatnih šuma Coca-Cola povlači 150 milijuna kuna iz Hrvatske SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA U Coca-Coli kažu kako sli ne promjene, ne samo po pitanju smanjivanja kapitala, prolaze i ostale lanice skupine te isti u da e nastaviti ulagati

info&stav

INDIKATOR

2-3

business.hr

Britanski rabat neopravdan Zelena autocesta Finska planira gradnju "zelene" autoceste uz koju bi bile postaje za napajanje elektri nih automobila i automobila na biogoriva. Dionica europske autoceste E18, koja povezuje Helsinki s Vaalimaaom u blizini ruske granice, tako bi mogla postati prva "zelena" autocesta na svijetu. Cijena se procjenjuje na 700 milijuna eura.

Povjerenik EK za prora un Janusz Lewandowski izjavio je da britanski rabat na uplate u prora un EU treba ukinuti. Isposlovala ga je premijerka Margaret Thatcher 1984., lani je dosegnuo približno šest milijardi eura, a ove bi se godine trebao smanjiti na tri milijarde. Prilike u Britaniji, neko jednoj od najsiromašnijih lanica EU, znatno su se promijenile od uvo enja rabata.

Utorak 7/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA

Coca-Cola povla i 150 milijuna kuna iz Hrvatske

Temeljni kapital društva Coca-Cole HBC Hrvatska smanjuje se za 150 milijuna kuna odnosno približno 20 milijuna eura, koji e biti vra eni vlasniku, nizozemskoj tvrtki CC Beverages Holdings II B.V.

I drugdje smanjuju

U hrvatskom središtu poznate multinacionalne kompanije pojašnjavaju kako smanjenje temeljnog kapitala nije povezano s poslovnim rezultatima ni s budu im poslovnim planovima i ulaganjima u Hrvatskoj. "Odluka je donesena kako bi se temeljni akt društva uskladio s temeljnim aktima ostalih podružnica u sastavu skupine Coca-Cola Hellenic, iji je sastavni dio Coca-Cola Hrvatska", pojašnjavaju u hrvatskoj CocaColi i naglašavaju kako sli ne promjene, ne samo po pitanju smanjivanja kapitala, prolaze i ostale lanice skupine. Poslovanje CocaCole Hellenic obuhva a 28 zemalja, a sjedište kompanije je u Ateni. Zbog odluke o drasti nom smanjenju temeljnog kapitala, sa 383,4 na 233,4 milijuna kuna, Coca-Cola Hrvatska je spremna svim svojim vjerovnicima na njihov zahtjev podmiriti tražbine prema tvrtki odnosno dati osiguranje da e te traž-

bine biti podmirene. Kako je objavljeno u obavijesti u Narodnim novinama, vjerovnici imaju tri mjeseca, dakle do kraja studenoga, da prijave svoja potraživanja.

Nastavak ulaganja

U hrvatskoj podružnici Coca-Cole isti u kako e nastaviti s ulaganjima na doma em tržištu te da planiraju pokrenuti i unapre enja kojima e nastojati dodatno u vrstiti svoj tržišni položaj. Prošlu godinu Coca-Cola Hrvatska završila je sa 74,7 milijuna kuna dobiti, što je bio nešto slabiji rezultat nego 2008. kada je dobit iznosila 89,2 milijuna kuna. Ekonomska kriza odrazila se na prihode od prodaje, koji su lani pali 7 posto te su iznosili 958,2 milijuna kuna. Me utim u hrvatskoj CocaColi uspjeli su srezati i rashode 9 posto u odnosu na prijašnju godinu, na 883,6 milijuna kuna. Boljim poslovnim rezultatima trebao bi pridonijeti i novi direktor tvrtke Slaven Romac, koji je do srpnja radio kao direktor prodaje CocaCole za Hrvatsku. Naslijedio je Nikolaosa Kalaitzidakisa koji je nakon dvije godine u Hrvatskoj otišao na poziciju generalnog menadžera CocaCole Bugarske. Nevenka Cuglin

››

BISER DANA

BROJKA

Zbog pjesme 'Svatovska' poslovi i ponude za nastupe na podru ju splitsko-dalmatinske regije i u Hercegovini su mi narasli za još 20 posto

MAJA ŠUPUT, pjeva ica, u intervjuu Extri

posto više kruzera i 7,5 posto više putnika zabilježeno je u prvih sedam mjeseci ove godine u hrvatskom teritorijalnom moru, pokazuju podaci DZS-a

UVODNIK

0 ske

Kad želiš širiti optimizam, posjeti uspješnu Adris grupu

U HRVATSKOJ PODRUŽNICI Coca-Cole kažu kako sli ne promjene, ne samo po pitanju smanjivanja kapitala, prolaze i ostale lanice skupine te isti u da e nastaviti ulagati FOTO SKLEDAR/CROPIX

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

ijepo je vidjeti predsjednicu Vlade Jadranku Kosor kako na po etku nove školske godine otvara supermodernu školu u Puli, kako srda no razgovara s predstavnicima talijanske manjine i kako razdragano obilazi rovinjsku Adris grupu, jednu od najuspješnijih hrvatskih tvrtki koja i u kriznim uvjetima uspješno posluje. Zlobnici bi, me utim, rekli da premijerka usmjeravanjem medijske pozornosti na rovinjsku tvornicu duhana i promidžbom koja je prati ponešto vra a TDR-u zbog toga što mu je pove anjem trošarina stala na žulj. Drugi e, pak, zaklju iti da Jadranka Kosor ju erašnjim "pozitivno nabijenim" boravkom u Istri nastoji širiti optimizam jer joj je od svih antirecesijskih mantri zazivanje optimizma jedino još ostalo. NO, RAZLOGA za optimizam sve je manje. Tako i novi Eurostatovi podaci pokazuju da su od 27 lanica Unije samo njih etiri u drugom ovogodišnjem kvartalu zabilježile pad BDP-a. Da je kojim slu ajem ve lanica EU, Hrvatska bi se našla u toj skupini zemalja. No, za razliku od njih ko-

je su, me u ostalim, drasti no kresale javnu potrošnju kako bi se što prije pridružile ve ini EU lanica koje su prešle na pozitivnu stranu gospodarske ulice, u Hrvatskoj je javna potrošnja samo okrznuta. DOK JE, primjerice, rumunjska vlada zaposlenima u javnom sektoru pla e srezala za etvrtinu, Vlada Jadranke Kosor mora prora unskim korisnicima i u ovoj godini isplatiti 650 milijuna kuna regresa i boži nica, platiti im više od milijardu kuna za prijevoz na posao i s posla ili svakom petom zaposleniku državne uprave

ispla ivati šefovsku pla u.

POVLA E I APSURDNE

antirecesijske poteze - od uvo enja kriznog poreza na gotovo sve pla e i mirovine do naprasne izmjene jedne odredbe ZOR-a umjesto njegove temeljite konsenzualne promjene - Kosori ina vlada dovela se u apsurdnu situaciju suo ena s referendumom koji joj može zabraniti da barem godinu dana bilo što takne u radnom zakonodavstvu. Ali i to je ishod njezina djelovanja, jer umjesto da danono no "registrira" zaposlene u državnoj upravi i predloži reorganizaciju koja bi

državnu upravu i lokalnu samoupravu i otpuštanjem prekobrojnih u inila efikasnijom i jeftinijom, ministar uprave Davorin Mlakar je uz pomo policije danono no skupljao dokaze da su "sumnjiva lica" potpisivala sindikalnu peticiju za održavanje referenduma. Tek kad se suo ila s pola milijuna "sumnjivih" potpisnika peticije, vladaju a koalicija je ustuknula nastoje i izbje i referendum koji može zabiti zadnji avao u njezin lijes. A tu joj ne e pomo i ni optimisti ni obilasci uspješnih, ako ni zbog ega drugoga, onda zato što uspjeh nije zarazan.

tema 4-5

PRIVREMENO UKIDANJE Vlasnici privatnih ĹĄuma tvrde kako bi zbog 'kr kako e Hrvatske ĹĄume sada dobiti sve poslove za koje je Ĺ umska savjetoda

Hrvatske ĹĄume pr upravljanje privat Pripajanjem uspjeĹĄne Ĺ umske savjetodavne sluĹžbe, osnovane 2005. radi uskla ivanja s EU i namijenjene skrbi o privatnim ĹĄumama, Hrvatske ĹĄume stje u dodatni godiĹĄnji prihod od blizu 100 milijuna kuna i time ponovno dobivaju novac koji im je oduzet nedavnim Vladinim antirecesijskim mjerama, a bez kojeg bi, unato golemim resursima, postale gubitaĹĄ

DALIBOR HATI , direktor tvrtki Oikon i Pro silva, upozorava da bi se ukidanjem Ĺ SS-a svi poslovi za koje su se preko javnih natje aja natjecali licencirani izvo a i zakonom dodjeljivali Hrvatskim ĹĄumama bez obveze njihova stavljanja na trĹžiĹĄte SNIMIO HRVOJE DOMINI

GORAN JANKOV, direktor tvrtke Silva-plan, tvrdi kako se ukidanjem Ĺ umarske savjetodavne sluĹžbe bez ikakva dogovora s vlasnicima ĹĄuma provodi prikrivena nacionalizacija SNIMIO HRVOJE DOMINI

Vlada je naĹĄla elegantan na in kako da, uza sve javno proklamirane antirecesijske mjere, nimalo ne smanji prihode Hrvatskih ĹĄuma, drĹžavne megatvrtke koja je od samog osnutka leno HSS-a. Nakon ĹĄto je 25 posto smanjila naknadu za op ekorisne funkcije ĹĄuma, tzv. zelenu taksu, ime je prihod Hrvatskih ĹĄuma smanjen za oko 100 milijuna kuna godiĹĄnje, u srpnju je Vlada u ubrzanu saborsku proceduru poslala prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ĹĄumama kojima e se Hrvatskim ĹĄumama pripojiti Ĺ umarska savjetodavna sluĹžba (Ĺ SS), specijalizirana javna ustanova sa 80-ak zaposlenih osnovana prije nekoliko godina radi gospodarenja desetlje ima zapostavljenim privatnim ĹĄumama. Pripajanjem Ĺ SS-a Hrvatske e ĹĄume dobiti sve poslove vezane uz gospodarenje privatnim ĹĄumama, pa e tako samovoljno odlu i-

vati i o odobravanju doznaka stabala za sje u u takvim ĹĄumama, bez obzira na Ĺželje njihovih vlasnika. Hrvatske ĹĄume dobivat e i cjelokupnu naknadu za op ekorisne funkcije ĹĄuma iz kojih se oni financiraju, odnosno prihod od stotinjak milijuna kuna kojim se gotovo u potpunosti pokriva novonastali minus Hrvatskih ĹĄuma.

11 posto Hrvatske

"Iako Hrvatske ĹĄume gospodare golemim resursima, kontroliraju 2,2 milijuna hektara, odnosno 37 posto teritorija RH i imaju prihod od oko dvije milijarde kuna, bez subvencija bi svake godine bile gubitaĹĄ", tvrde predstavnici licenciranih izvo a a u ĹĄumarstvu koji su nedavno dopisom zbog ukidanja Ĺ SS-a alarmirali razne institucije, od predsjednika Republike pa nadalje. Kad se Ĺ SS ne bi ukinuo, pokazalo bi se da Hrvatske ĹĄume ne uspijevaju stvoriti

profit, ĹĄto bi moglo izazvati neugodne rasprave u vrhovima vlasti. Ovako e na kraju biti zadovoljni i Vlada i HSS, odnosno svi zainteresirani, osim onih pola milijuna ĹĄumoposjednika, vlasnika 22 posto svih ĹĄuma, odnosno 11 posto cjelokupnog drĹžavnog teritorija, koji ostaju bez korisne institucije. Vlasnici ĹĄuma joĹĄ su zbunjeniji otkako im je na nedavnom susretu privatnih vlasnika ĹĄuma odrĹžanom u Vrbovcu glavni ĹĄumarski inspektor An elko Grospi , predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja, ĹĄumarstva i vodnoga gospodarstva, izjavio da je ukidanje Ĺ SS-a "privremena mjera", jer je u pripremi novi Zakon o ĹĄumama, te da je Ministarstvo i samo bilo iznena eno odlukom Vlade, a zbog prekratkog zadanog roka nisu mogli pripremiti kvalitetniji prijedlog zakona. ude se kako javna ustanova s javnim ovlastima u privat-

bog 'krpanja' Hrvatskih šuma mogli ostati bez stotinjak milijuna kuna te vjetodavna služba - koju Vlada 'privremeno ukida' - raspisivala natje aje

business.hr Utorak 7/9/2010

preuzimaju atnim šumama FINANCIRANJE

Prihod iz prora una i od naknada Šumarska savjetodavna služba (ŠSS) financira se iz državnog prora una i prihoda od temeljnih djelatnosti. Radovi biološke obnove šuma financiraju se iz Fonda naknade za op ekorisne funkcije

šuma, neporeznog davanja koje upla uju sve pravne osobe u Hrvatskoj u iznosu 0,0525 posto (prije 0,7 posto) od ukupne bruto dobiti. Trošenje naknade u privatnim šumama kontrolira ŠSS.

VLASNIŠTVO

BROJKE

Peja evi i najve i vlasnici šuma Prije 1945. godine oko 60 posto hrvatskih šuma bilo je u privatnom vlasništvu. Potom je veliki dio šuma nacionaliziran, da bi posljednjih godina - doduše uz odre eni otpor države - po eo povrat imovine pa je trenuta no u privatnom vlasniš-

tvu 600.000 hektara, dakle oko 22 posto, a u kona nici bi to moglo biti oko 30 posto svih šuma. Nakon nedavnog povrata dijela slavonskih šuma, najve i pojedina ni hrvatski vlasnik šuma, osim Katoli ke crkve, plemi ka je obitelj Peja evi .

posto državnog teritorija u vlasništvu je Hrvatskih šuma

posto šuma u privatnom je vlasništvu

nim šumama, kao što je ŠSS, može biti pripojena Hrvatskim šumama, tvrtki osnovanoj za gospodarenje državnim šumama. "Pro u li takve zakonske izmjene, ozakonit e se nedopustivi monopol nad cjelokupnim šumskim resursom u Hrvatskoj i bez ikakvog dogovora s vlasnicima šuma provest e se prikrivena nacionalizacija. Prijedlog zakona je protuustavan i protuzakonit jer zadire u pravo vlasništva", upozorava Goran Jankov, direktor tvrtke Silva-plan i jedan od desetak potpisnika spomenutog dopisa. Stru njaci upozoravaju na niz injenica, primjerice da RH ne može gospodarenje tu im vlasništvom samoinicijativno povjeriti trgova kom društvu u svo-

jem vlasništvu, ili da se izmjenama zakona ukida ŠSS, institucija koja je osnovana 2005. radi uskla ivanja sa zakonodavstvom Europske unije! U kratkom se vremenu ŠSS uspješno razvio, vlasnicima šuma pomogao je edukacijom, izradom programa gospodarenja privatnim šumama ili, primjerice, financiranjem sadnica i obnovom šumskih protupožarnih cesta. Stoga je najavljeno ukidanje te službe još udnije.

Apsolutni monopol

"Zašto gase tako uspješnu instituciju da bi je uskoro ponovno osnivali", zbunjeno se pitaju vlasnici šuma i strahuju da ubudu e više ne e dobivati novac koji im je posljednjih godina bio na-

mijenjen. Tvrde da od osnutka ŠSS-a ni jedne godine nije bilo potrošeno predvi enih 90-ak milijuna kuna. Na privatne šume potrošilo bi se ne više od 30 milijuna kuna godišnje, što zna i da je od 2006. do 2009. oko 300 milijuna kuna potrošeno nenamjenski. Nejasno je i zašto se naknada upla uje na ra un Hrvatskih šuma umjesto u državni prora un. Kako Zakon o šumama i relevantni podzakonski akti ne nalažu što treba napraviti s nepotrošenim novcem, umjesto da bude deponiran i namjenski potrošen u budu nosti ili vra en obveznicima uplate naknade, nakon isteka prora unske godine sve bi ostajalo Hrvatskim šumama. "Pro u li najavljene iz-

mjene Zakona o šumama, polovinom hrvatskog kopna zagospodarit e tvrtka s manje od 10.000 zaposlenika. Ukidanjem ŠSS-a monopol e postati apsolutan, a novac se ne e trošiti transparentno jer Hrvatske šume rijetko kada posežu za institucijom javne nabave", kaže Jankov, koji je i sam bio zaposlenik HŠ-a, odakle je otišao razo aran jer odgovorne nisu zainteresirale njegove predstavke o nepravilnostima u poslovanju koje su najozbiljnije upu ivale na organizirani kriminal u toj tvrtki. Njegov kolega Dalibor Hati , direktor tvrtki Oikon i Pro silva i supotpisnik spomenutog dopisa protiv izmjena Zakona o šumama, upozorava da bi se uki-

danjem ŠSS-a svi poslovi za koje su se preko javnih natje aja natjecali licencirani izvo a i stru nih radova u šumarstvu zakonom dodjeljivali Hrvatskim šumama bez obveze njihova stavljanja na tržište. Kako cijela pri a ima i snažnu politi ku komponentu, tek treba vidjeti koliko e se HSS-u isplatiti što su za dobrobit Hrvatskih šuma žrtvovali stotinu milijuna kuna namijenjenih vlasnicima šuma, dobrim dijelom njihovim glasa ima. Ustraje li Vlada na izmjenama Zakona o šumama, vlasnici privatnih šuma najavljuju da e pravdu potražiti kod pravosudnih institucija, bilo hrvatskih ili europskih. Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

tema 6-7

MAKROEKONOMSKI IZGLEDI Analitičar Hypo banke Hrvo gospodarstva i upozorio da zbog rastrošne Vlade raste cijena za

Kamate su previsok Sljedeće godine počet će slab oporavak gospodarstva, no gušit će ga država koja bi zbog velike nezaposlenosti i aktiviranja jamstava mogla još povećati fiskalni deficit u odnosu na ovu godinu, smatraju u Hypo banci. Vanjski dug, računaju, već će sljedeće godine premašiti 110 posto BDP-a "Bude li potrebno, Hrvatska će zatražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda i tako poslati pozitivnu poruku investitorima da će postići nižu cijena zaduživanja", rekao je Hrvoje Stojić, šef odjela za makroekonomske analize Hypo Alpe-Adria banke na predstavljanju publikacije "Macroeconomic Outlook 2011.-2012." prema kojoj će pad BDP-a u 2010. godini iznositi 1,8 posto, dok se u iduće dvije godine očekuje slabašan rast ispod dva posto godišnje. Osim neizvjesnosti koje sa sobom donosi izborna godina, na slab će gospodarski oporavak utjecati pogoršane prilike na tržištu rada te neizvjesnost oko reformi socijalnih prava, napominje

››

Umjesto fokusa na spas domaće potrošnje, treba nam bolja koordinacija fiskalne i monetarne politike HRVOJE STOJIĆ, šef odjela za makroekonomske analize Hypo-AlpeAdria banke Snimio Saša ĆetkoviĆ

Procjene Hypo-Alpe-Adria banke 2010.

2011.

2012.

BDP (god. prom.)

-1,8

1,6

1,9

Osobna potrošnja (god. prom.)

-1,4

1,4

1,7

Nezaposlenost ILO (%)

11,4

11,6

10,8

Inflacija (CPI, pros.) Platna bilanca (% BDP-a) Vanjski dug (% BDP-a)

1,2

2,8

3,5

-3,7

-4,2

-5,4

105,9

110,8

113,9

Fiskalna bilanca (% BDP-a, ESA 95)

-6,6

-6,8

-5,8

EUR/HRK (prosjek)

7,27

7,34

7,24

Hrvoje Stojić iznio je najnovije procjene kretanja hrvatskog ena zaduživanja, što će usporiti ionako anemičan oporavak

business.hr Utorak 7/9/2010

oke, a izlaz je MMF Tromjesečne stope rasta BDP-a Sezonski usklađeni podaci Q2/Q1 2010.

GLOBALNA PROGNOZA

Strah od dvostruke recesije je opravdan "Iako se očekuje oporavak svjetskog gospodarstva, strah od recesije s dvostrukim dnom opravdan je i ne smije ga se podcijeniti", kazao je Peter Dixon iz Commerzbanka, koji je bio gost Hypo banke pri predstavljanju njihova novog makroekonomskog izvještaja, i dodao da će slab oporavak svjetskog gospodarstva prije svega biti rezul-

tat nedostatka likvidnosti. Gospodarstvo SAD-a ostaje ključno, no važnost Azije sve je veća. Prema Dixonovim riječima, eurozona će opstati, no priroda europske monetarne unije će se izmijeniti. Što se Hrvatske tiče, Dixon smatra da sporiji rast ne predstavlja velik problem i da međunarodni kredibilitet države nije narušen.

Stojić i dodaje da čak i povoljna inozemna potražnja te investicijski optimizam pred ulazak u Europsku uniju teško mogu nadoknaditi produljenu prilagodbu domaće potražnje. "Uporno visoka razina troška kapitala zbog fiskalnih rizika mogla bi dodatno produljiti predstojeći nesi-

guran oporavak", tvrdi Stojić.

Reforme su nužne

Stojić je pozvao Vladu na prodaju udjela u poduzećima, koja će tako imati bolju perspektivu za rast, te još jednom naglasio nužnost provedbe reformi. "Umjesto fokusa na spas

Belgija Bugarska** Češka Danska Njemačka Estonija** Irska Grčka Španjolska Francuska Italija Cipar Letonija Litva Luksemburg Mađarsla Malta Nizozemska** Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovačka Finska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo EFTA Island Norveška Švicarska Glavni trgovinski partneri SAD Japan

0.7 / 0.8 1 2.2 2 / -1.5 0.2 0.6 0.4 0.4 0.1 3.2 / 0 / 0.9 0.9 1.1 0.2 0.3 1.1 1.2 3.1 1.2 1.2

Q2 2010./ Q2 2009. 2.2 -1.5 2.2 2.9 3.7 3.5 / -3.5 -0.1 1.7 1.1 -0.2 -3.9 1.4 / 0.1 / 2.1 2 3.8 1.4 -1.5 1.5 5 3.1 3.6 1.7

/ 0.1 0.9

/ 0.9 3.4

0.4 0.1

3 1.9

**Podaci izračunati prema podacima koji nisu sezonski usklađeni Izvor: Eurostat

tema 8

››

Eurozona će opstati, no priroda europske monetarne unije će se izmijeniti PETER DIXON, glavni ekonomist Commerzbanka Snimio Saša ĆetkoviĆ

domaće potrošnje, treba nam bolja koordinacija fiskalne i monetarne politike", kazao je Stojić i dodao da bi fiskalna politika trebala počivati na načelu "koliko imamo toliko trošimo". BDP će 2011. godine rasti 1,6 posto, a godinu poslije 1,9 posto, procjena je Hypo banke. No istodobno bi fiskalni deficit iduće godine, s obzirom na lošije ekonomske izglede, nezaposlenost i aktiviranje državnih jamstava, mogao dosegnuti i sedam posto BDP-a.

Potrošnja pada 10%

Zbog zakašnjele fiskalne prilagodbe država će se nastaviti zaduživati te će se tako, uz više troškove financiranja, nešto slabiju kunu te pad BDP-a, vanjski dug iduće godine popeti iznad 110 posto BDP-a, smatraju u Hypo banci. Inflacija će ove godine iznositi jedan posto, a i iduće će ostati niska, između ostalog zbog odgode administrativnih poskupljenja. Pad osobne potrošnje i investicija nastavlja se i ove godine i premašit će deset posto u odnosu na prošlu godinu. Tečaj kune ostat će stabilan, iako će iduće godine kuna oslabiti u odnosu na euro zbog refinanciranja duga prema inozemstvu, fiskalnih rizika, visokog kratkoročnog duga i rezervacija banaka, pa će tako za jedan euro biti potrebno izdvojiti 7,34 kune. Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

INDUSTRIJA

Zaposlenih 7,2%, a produktivnost porasla 6,2% Broj zaposlenih u industriji u srpnju je bio manji 7,2 posto u usporedbi sa srpnjem prošle godine, ali je zato proizvodnost rada u industriji u prvih sedam mjeseci porasla 6,2 posto u usporedbi s istim razdobljem 2009., objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku. Broj zaposlenih u industriji - koji se blago smanjuje posljednjih nekoliko godina da bi prošle godine pao čak deset posto – u srpnju je u odnosu na prethodni mjesec ostao isti, a u odnosu na prosječni mjesečni broj zaposlenika u 2009. pao

je 7,1 posto. Prema područjima djelatnosti, u srpnju 2010. u usporedbi sa srpnjem 2009. broj zaposlenih osoba u rudarstvu i vađenju manji je 7,4 posto, u prerađivačkoj industriji 7,6 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji manji je 2,5 posto. Proizvodnost rada je pak u rudarstvu i vađenju manja 4,8 posto, u prerađivačkoj industriji veća je 6,2 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji veća je 7,2 posto. P. B.

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 7/9/2010

O šKVEROVIMA

Popijač: ‘Nismo razgovarali o datumima’ Bruxelles. Hrvatski ministar gospodarstva Đuro Popijač sastao se u ponedjeljak u Bruxellesu s povjerenikom EK za tržišno natjecanje Joaquinom Almuniom s kojim je razgovarao o stanju privatizacijskog procesa hrvatskih brodogradilišta. Popijač je u izjavi novinarima rekao da se proces restrukturiranja i privatizacije

brodogradilišta odvija u predviđenim rokovima i da će to “na kraju biti uspješna priča”. “Mi smo programe restrukturiranja poslali Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, koja će ih ocijeniti i po potrebi doraditi u skladu s pravilima EU-a i nakon toga ih poslati EK . Nismo razgovarali o datumima, ali se radi vrlo intenzivno i odvija se u predviđenim rokovima”, rekao je. Nije se htio izjašnjavati oko mogućih rokova za dovršetak posla oko restrukturiranja brodogradilišta. H

PREMIJERKA U TDR-u

'Čelnici Adris grupe inspiracija Vladi'

Rovinj. U sklopu posjeta Istarskoj županiji predsjednica Vlade Jadranka Kosor posjetila je jučer i Tvornicu duhana Rovinj u Kanfanaru. Istaknula je kako je tako osobno htjela iskazati "zahvalnost, poštovanje i divljenje čelnicima Adris grupe" u čijem je sastavu TDR, koji, kako je rekla, "i u ovako teš-

kim vremenima odlično posluju, nisu otpuštali zaposlenike i nisu smanjivali plaće". "Dobro je što je prije tjedan dana kompaniju posjetio i predsjednik Josipović. U Adris grupi radi četiri tisuće zaposlenika i oko dvije tisuće kooperanata koji rade zahvaljujući dobrim planovima i dobrom gospodarenju te zahvaljujući tome što kompanija ima jasnu viziju", izjavila je premijerka Kosor. Istaknula je da se u krugu ljudi koji tako dobro i uspješno rade može čuti i dobrih ideja za hrvatsku Vladu. H

Menadžeri Auto Hrvatske p trezora jačaju kontrolu nad PRESLAGIVANJE DIONIČARA Najveći vlasnik i direktor Auto Hrvatske, Bogdan Tihava, mijenja svoje dionice za udjel u tvrtki kćeri - Auto Hrvatska Centar. Tihavine dionice završit će u trezoru Auto Hrvatske i planiraju se povući kroz smanjenje temeljnog kapitala, čime će menadžeri ojačati poziciju u raspršenom vlasništvu tvrtke Grupa Auto Hrvatska, koja prodaje vozila, dijelove, gume, alat i servisnu opremu te organizira i obavlja servisnu djelatnost, na glavnoj bi skupštini u listopadu trebala donijeti odluku o dokapitalizaciji jedne od članica - tvrtke Auto Hrvatska Centar. Riječ je o znatnom povećanju temeljnog kapitala društva sa 20.000 kuna na 110 milijuna kuna uplatom u novcu. Dokapitalizacija će se dogoditi tako da će Bogdan Tihava, predsjednik Uprave Auto Hrvatske, svojih 135.000 dionica Auto Hrvatske zamijeniti za poslovni udjel u visini 48 posto temeljnog kapitala u Auto Hrvatska Centru. Trenutačno je Tihava vlasnik 26,24 posto dionica grupe, a tom transakcijom

njegov će udjel pasti na 6,2 posto. Auto Centar Hrvatska sada je u stopostotnom vlasništvu Auto Hrvatske, koja će nakon transakcije ostati vlasnik 52 posto te tvrtke kćeri.

Izjednačavanje vlasnika

No, ulazak Tihave u vlasništvo 48 posto Auto Centar Hrvatska ne znači izdvajanje društva nego samo ‘izjednačavanje’ dioničara Auto Hrvatske, kako nam je pojasnio Igor Brigljević, predsjednik Nadzornog odbora Auto Hrvatske. Naime, Tihavinih 135.000 tisuća dionica kupit će trezor kompanije u kojem je već spremljeno 10,25 posto dionica Auto Hrvatske pa će, budući da će se pozicija trezora popeti iznad 30 posto te-

meljnog kapitala, tvrtka ići u naknadno povlačenje tih dionica, objasnio nam je Brigljević. Tim manevrom neće se promijeniti relativan odnos dioničara u temeljnom kapitalu, ali zbog smanjenja temeljnog kapitala povlačenjem dionica iz trezora najveći dioničari dobit će veći utjecaj na kompaniju jer će se njihovi postoci u vlasništvu proporcionalno povećati. U prijevodu, menadžeri Auto Hrvatske, koji su ujedno najveći dioničari, tako će dobiti još veću kontrolu nad tvrtkom koja ima vrlo raspršenu vlasničku strukturu - prvih deset dioničara bez trezorskih dionica kontrolira jedva 50 posto temeljnog kapitala. "Tihava će i dalje biti jedan od većih dioničara Auto Hrvatske, ali će nje-

ODBOR ZA USTAV

Odgoeno glasanje o referendumu

VLADIMIR ŠEKS, predsjednik saborskoga Odbora za Ustav Snimio hrvoje domini∆

Zagreb. Saborski Odbor za Ustav do daljnjega je odgodio donošenje odluke o raspisivanju referenduma o Zakonu o radu (ZOR), na prijedlog HDZovca Emila Tomljanovića, koji je ocijenio da su se u raspravi pojavila "neka sporna pitanja ustavnopravne naravi". Takav zaključak Tomljanović je predložio nakon 15-minutne stan-

ke u višesatnoj sjednici kojoj je nazočilo 12 od ukupno 13 članova Odbora. HDZ-ovi članovi Odbora u raspravi su tumačili da je potreba raspisivanja referenduma prestala nakon što je vlada iz saborske procedure povukla prijedlog izmjena ZOR-a. Oporba, međutim, smatra da to nema veze s održavanjem referenduma. Odbor je prethodno zaključio da su sindikati prikupili potpise 717.149 birača, čime su ostvarili pretpostavku za raspisivanje referenduma na zahtjev više od 10% birača. H

BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA

Za 44 mil. eura ugovorili 2 broda za Ruse

Kraljevica. Brodogradilište Kraljevica potpisalo je dva ugovora za gradnju ribarskih brodova s naručiteljima iz Rusije, a ukupna vrijednost tih ugovora je gotovo 44 milijuna eura, izvjestili su iz tog brodogradilišta. Ugovori su potpisani u subotu u Moskvi. Jedan se odnosi na gradnju broda duljine 54

e preko nad tvrtkom

metra, vrijednosti 20,3 milijuna eura, a naručitelj je Murmansk regional Fleet. Drugi brod bit će duljine 64 metra i vrijednosti 23,6 milijuna eura, a naručitelj je Murmansk Trawl Fleet. Brodogradilište Kraljevica očekuje u idućih deset dana potpisivanje i dodatnih ugovora s ruskom kompanijom za gradnju još dva broda čime bi ukupna vrijednost posla gradnje ribarskih brodova za ruske kompanije dosegla više od 90 milijuna eura. Time se osigurava zaposlenost brodogradilišta do kraja 2012. godine. H

ROBERT JUKIĆ, predsjednik Uprave Hrvatske pošte

Snimio hrvoje domini∆

MUČI IH NELIKVIDNOST

Prihod pao, no ide dividenda od 15 kuna po dionici Grupa Auto Hrvatska za 2010. godinu isplatit će dividendu u iznosu 15 kuna po dionici u ukupnom iznosu 8,75 milijuna kuna. Akontaciju dividende isplatit će iz zadržane dobiti prethodnih godina. U prvih šest mjeseci ove godine Auto Hrvatska je ostvarila 265 milijuna kuna prihoda, što je 49 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a to objašnjavaju problemima s nelikvidnošću. U 2009. godini grupa je ostvarila 859,2 milijuna kuna prihoda i 57,2 milijuna kuna dobiti.

gov udjel po veličini biti bliži udjelima ostalih dioničara", kazao nam je Brigljević.

Dioničarska kultura

Nakon Tihave, sljedeću najveću vlasničku poziciju sada predstavlja upravo trezor, a slijede Brigljević sa 6,21 posto dionica i Zlatan Jabučar, član Nadzornog odbora, sa 6,02 dionica. "Zamjenom svojih dionica za poslovni udjel u društvu Auto Centar Hrvatska Tihava tim istim dioničarima daje pravo upravljaBOGDAN TIHAVA, predsjednik Uprave Auto Hrvatske, dokapitalizirat će tvrtku Auto Hrvatska Centar foto karmen mrkić

nja jednom od članica jer će on biti manjinski dioničar. Naš je cilj razvoj dioničarske kulture", objašnjava Brigljević. Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

BROJKE

20,4 posto dionica Auto Hrvatske Bogdan Tihava mijenja za 48 posto udjela u tvrtki Auto Hrvatska Centar

30,6 posto dionica bit će u trezoru Auto Hrvatske nakon najavljene zamjene dionica

NEMA ŠTEDNJE

Hrvatska pošta troškove zaposlenih povećala 12,6% Ukupni prihodi Hrvatske pošte smanjeni su 5,44 posto, na 818,15 milijuna kuna, a rashodi su istodobno porasli čak 14,35 posto, na 877,15 milijuna kuna, pa je tako HP nakon lanjske dobiti u prvom polugodištu poslovao sa 59 milijuna kuna gubitka Nakon što je prošle godine ostvarila 49,9 milijuna kuna dobiti, Hrvatska pošta nije uspjela zadržati taj trend i u ovoj godini - u prvom polugodištu poslovala je sa 59 milijuna kuna gubitka u usporedbi s čak 98,17 milijuna kuna dobiti u istom razdoblju prošle godine, objavljeno je u ponedjeljak u nekonsolidiranom financijskom izvješću na Zagrebačkoj burzi.

Pad prihoda

Ukupni prihodi Hrvatske pošte smanjeni su 5,44 po-

sto, na 818,15 milijuna kuna, a rashodi su istodobno porasli čak 14,35 posto, na 877,15 milijuna kuna. Pritom su im troškovi osoblja povećani 12,58 posto, na 642,46 milijuna kuna, što je zanimljiv podatak s obzirom na mjere štednje koje je naredila premijerka Jadranka Kosor. Materijalni su troškovi pak povećani 15,77 posto, na 154,35 milijuna kuna. Uz financijsko izvješće nije objavljen i komentar Uprave, koju vodi Robert Jukić, pa rast rashoda nije objašnjen.

Rast obveza

Prihodi od prodaje Hrvatske pošte smanjeni su 5,63 posto, na 794,85 milijuna kuna, što je samo minimalno ublaženo rastom prihoda od upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga sa 272 na 907 tisuća kuna te rastom ostalih poslovnih

prihoda 9,17 posto, na 13,74 milijuna kuna. Financijski prihodi smanjeni su 14,84 posto, na 8,66 milijuna kuna, a financijski rashodi povećani su 140 posto, na 15,7 milijuna kuna. Pritom su im kamate, tečajne razlike i drugi rashodi (nepovezane osobe) skočili sa 1,5 na 15 milijuna kuna. Inače, u srpnju prošle i siječnju ove godine Hrvatska pošta izdala je 41 milijun eura vrijedne obveznice. Dugoročne obveze Hrvatske pošte tako su krajem lipnja u odnosu na kraj prošle godine povećane 86,52 posto, na 306,9 milijuna kuna, a kratkoročne obveze su im povećane 22,12 posto, na 22,12 milijuna kuna, pokazuje izvješće objavljeno u ponedjeljak. Potraživanja su im pak povećana 13,53 posto, na 260,37 milijuna kuna. Petra Bulić

dogaaji

AuTOmOBiLi

Prodaja u osam mjeseci pala 19,6 posto

12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 7/9/2010

OPEL ASTRA najbolje prodavani model u prvih osam mjeseci (1631 vozilo) ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Tijekom kolovoza u Hrvatskoj su prodana 2663 nova osobna vozila, što je 32,6 posto ili 1290 automobila manje nego u srpnju, ali 9,5 posto ili 233 vozila više nego u lanjskom kolovozu, pokazuju podaci agencije Promocija plus temljeni na podacima MUP-a. Podaci za osam mjeseci pokazuju nastavak pada proda-

je automobila na godišnjoj razini - ukupno prodanih 26.064 osobnih vozila je 19,6 posto ili 6365 vozila manje nego u prvih osam mjeseci prošle godine. Najprodavanija marka automobila i u kolovozu je Opel sa prodanih 380 vozila, a s prodanih 3405 automobila u osam mjeseci zadržao je vodeći tržišni udjel od 13,06 posto. Na drugom mjestu po prodaji u kolovozu je Ford sa 254 prodana automobila (na osmom mjestu s tržišnim udjelom od 5,56 posto). Treći je Renault s prodana 222

automobila (4. tržišna pozicija s udjelom 8,12 posto). Četvrto mjesto sa 215 prodanih automobila u kolovozu imao je Chevrolet (na godišnjoj razini treći s tržišnim udjelom 8,17 posto). Peugeot je s prodanih 214 vozila u kolovozu na petom mjestu, koje drži i u osam mjeseci (tržišni udhel 7,32 posto). Iako je s prodajom u kolovozu tek na šestom mjestu sa 196 vozila, Volkswagen je na razini osam mjeseci na drugom mjestu, iza Opela, s prodanih 3017 vozila i udjelom od 11,58 posto. H

Od CA bolji i srbijansk i slovenska Adria Airw mAnjE PuTnikA Croatia Airlines u prvih pola godine bilježi pad broja putnika 8,4 posto, što je daleko više od europskog prosjeka koji iznosi 0,3 posto. Uprava CA loše rezultate pravda recesijom i vulkanskom krizom, no drugim aviokompanijama to nije smetalo da prevezu više putnika Hrvatska nacionalna aviokompanija Croatia Airlines u prvih šest mjeseci ove godine prevezla je 8,4 posto manje putnika nego u istom razdoblju prošle godine. Pad prometa u CA pravdaju vanjskim faktorima među kojima su nastavak recesije u Hrvatskoj, spor oporavak europskog tržišta i zatvaranje neba nad

Europom u travnju zbog vulkanske prašine. Te je razloge Uprava CA, koju vodi Ivan Mišetić, navela u svom izvještaju o poslovanju u prvih šest mjeseci ove godine, dostavljenom Zagrebačkoj burzi.

Recesija i vulkan

No podaci o prometu drugih aviokompanija u Europi za

PAD/RAST BROJA PUTNIKA u prvih šest mjeseci

➠ Croatia Airlines ➠ JAT ➠ Adria Airways ➠ Czech Airlines ➠ Lot ➠ Lufhansa

- 8,4 posto 0 posto -2,6 posto + 2,5 posto + 8,1 posto + 2,5 posto

prvih šest mjeseci ove godine, koje je nedavno objavila Udruga europskih avioprijevoznika, pokazuju da se većina drugih aviokompanija u Europi uspješnije nosila s recesijom i vulkanom nego hrvatski nacionalni avioprijevoznik. Tako su 32 aviokompanije, članice tog udruženja, imale prosječan pad broja putnika u prvih šest mjeseci ove godine samo od 0,3 posto. Za razliku od CA, srbijanski JAT primjerice u prvoj polovici ove godine nije imao pad broja putnika, nego je tu brojku zadržao na istoj razini kao u prvoj poslovici prošle godine. Slovenski Adria Airways pak bilježi pad broja putnika, ali daleko manji od CA — 2,6 posto. Češki nacionalni avioprijevoznik Czech Airliens

ivAn mišETi∆, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa SNImIo HRVoJE DomINI∆

prevezao je u prvih šest mjeseci ove godine 2,5 posto više putnika nego u istom razdoblju prošle godine, a njemačka Lufhansa, s kojom CA blisko surađuje, 2,5 posto više, dok je poljski Lot na svojim letovima imao 8,1 posto više putnika. Da je Croatia Airlines u grupi najlošije vođenih aviokompanija u Europi, poka-

zuju i podaci o popunjenosti putničke kabine.

Loša popunjenost

U prvih šest mjeseci CA je imala popunjenost svojih zrakoplova 56,6 posto, što je doduše rast od 0,6 postotnih bodova, ali s takvim load faktorom Croatia Airlines je zauzela predzadnje mjesto na ljestvici

OGLAS

ski JAT irways SRBI ÆELE UDRUŽIVANJE

CA ne želi savez s JAT-om i Montenegro Airlinesom Croatia Airilines nije zainteresiran za povezivanje sa srbijanskim JAT-om, crnogorskim Montenegro Airlinesom te slovenskim Adria Airwaysom. Na ideju povezivanja tih etiriju aviokompanija s prostora bivše Jugoslavije došli su u Srbiji, i to po uzoru na udruživanje željeznica Srbije, Hrvatske i Slovenije. JAT i Montenegro ve su se povezali kako bi racionalizirali troškove, a srbijanski državni tajnik za zra ni promet Miodrag Miljkovi pozvao je na udruživanje i CA i Adriju. No u CA kažu da su oni strateško povezivanje ve ostvarili u sklopu udruge Star Alliance, najve ega zrakoplovnog saveza na svijetu, u ijem je Croatia Airilines lanstvu od 2004. godine. "Kompanija kao punopravni lan Star Alliancea daljnji razvoj poslovnog modela mrežnog prijevoznika i ja anje uloge regionalnog lidera temelji ponajprije na suradnji s lanicama Star Alliancea, s ciljem da se putnicima ponude najkvalitetnije mogu nosti putovanja i korištenja zajedni koga globalnoga prijevoznog proizvoda", navode u Croatia Airilinesu, dodaju i da je neuputno komentirati izjave bez konkretnih stavova.

32 europske aviokompanije. Lošiju popunjenost od hrvatske aviokompanije ima samo srbijanski JAT, i to 56,2 posto. Popunjenost putni ke kabine na razini svih 32 aviokompanija lanica udruženja u prvih šest mjeseci ove godine porasla je tri postotna boda. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

PAD BROJA PUTNIKA CROATIA AIRLINESA Po mjesecima Sije anj: - 6,4 posto Velja a: -6,4 posto Ožujak: - 4,2 posto Travanj: - 19,6 posto Svibanj: -3,6 posto Lipanj: -6,6 posto

'MUJO ME PRISILIO DA GLASAM ZA ROVINJ' 2

'U odbor DHT-a nisam imenovana naknadno' Reagiraju i na tekst objavljen u Business. hr-u 23. kolovoza pod naslovom "PoljanecBori : Mujo me prisilio da glasam za Rovinj", znanstvenica Saša PoljanecBori demantira navode prema kojima ju je HGK sa zakašnjenjem imenovao u Organizacijski odbor manifestacije Dani hrvatskog turizma te da je to izvor nesporazuma u proceduri izbora Rovinja za ovogodišnje mjesto održavanja DHT-a.

ju "Turisti ki cvijet — kvaliteta za Hrvatsku" HGK. Obje akcije usmjerene su na ocjenjivanje kvalitete u hrvatskom turizmu, a Saša Poljanec-Bori voditeljica je istraživanja u sklopu akcije Turisti ki cvijet posljednjih pet godina, iz ega je proistekla i specifi na metodologija ispitivanja i ocjenjivanja kvalitete.

Pismene obavijesti

Kršenje procedure

Podsjetimo, Saša PoljanecBori , znanstvenica s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, požalila se Business. hr-u kako je državni tajnik Ministarstva turizma Ivo Mujo telefonski od nje tražio da glasa za Rovinj, ali da je ona odbila takav "neprofesionalni na in komuniciranja i kršenje procedure izbora lokacije". Ministarstvo turizma poslalo je priop enje u kojem stoji da je Rovinj odabran na temelju natje aja te da je Povjerenstvo za odabir lokacije obišlo mjesta koja su se kandidirala i predložilo da se DHT prvi put održi u Istri, tj. Rovinju. Iz neslužbenih smo izvora dobili objašnjenje da je Saša Poljanec-Bori u Organizacijski odbor imenovana naknadno, nakon što je odbor

SAŠA POLJANEC-BORI , znanstvenica s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar SNIMIO HRVOJE KNEZ

ve odradio posao oko natje aja i obilaska svih lokacija, pa su od nje kasnije tražili telefonski pristanak te je tako došlo do nesporazuma. Saša Poljanec-Bori to opovrgava. U redakciju je poslala dopis Ministarstva turizma iz 2008. godine u kojem Ministarstvo poziva predstavnike raznih institucija na sastanak vezano uz organizaciju DHT-a. Pritom je rije o institucijama koje organiziraju akciju "Plavi i zeleni cvijet" HTZ-a i akci-

"Iz dopisa se vidi da sam lanica Organizacijskog odbora od 2008. godine, a u me uvremenu nisam dobila obavijest o razrješenju. U javnom pozivu za izbor turisti kog mjesta u kojem e se održati DHT 2010. vidi se da je institut u kojem radim suradni ka institucija u tom doga aju, što Ministarstvo nije navelo u priop enju. Prošle sam godine obavijesti dobivala e-mailom i tako sudjelovala u izboru. Nije mi drago kad se državni službenici mojim imenom koriste u svrhe koje su samo njima poznate. Bavim se ozbiljnim istraživanjima, posve ena sam svom poslu i u njemu postižem rezultate. Najmanje što kao stru njak zaslužujem je pristojnost, a kao gra anka ove zemlje transparentnost. S obzirom na to da poziv Ive Muje nema veze ni s jednim ni s drugim, vjerujem da je o tome bitno izvijestiti javnost", zaklju uje ona. M. G.

doga aji 14-15 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 7/9/2010

POREZ

Zagrep anin prijavio 6,4 mil. kuna dohotka Zagreb. Poreznici su do kraja prošlog tjedna obradili 78 posto zaprimljenih godišnjih prijava poreza na dohodak, a prema za sada obra enim prijavama najviši prijavljeni dohodak u prošloj godini iznosio je 6,4 milijuna kuna. Prema statistici Porezne uprave, od ukupno više od 1,1 milijun zaprimljenih prijava

poreza na dohodak za 2009. godinu do kraja prošlog tjedna bilo ih je obra eno 78,44 posto ili 873.441 prijava. Pritom je ve ina gra ana, njih više od 804 tisu e, ostvarilo pravo na povrat poreza u ukupnom iznosu 1,5 milijardi kuna. Od tog je iznosa do konca kolovoza ve bilo ispla eno oko 1,45 milijardi kuna prepla enog poreza, a to je 0,26 posto ve i iznos nego što je bio ispla en do kraja kolovoza prošle godine. Obvezu pak da temeljem obra enih po-

reznih prijava izvrši dodatnu uplatu poreza na dohodak ima 39.512 poreznih obveznika i oni trebaju uplatiti 185,5 milijuna kuna. Prema dosad obra enim prijavama najve i dohodak od nesamostalnog rada za 2009. prijavio je obveznik iz Zagreba, i to iznos od 6.424.356 kuna, dok je iznos najve eg dohotka od obrta i slobodnih zanimanja iznosio 1.587.834 kune, a prijavio ga je obveznik iz Zagreba koji se bavi ostalim završnim radovima. H

BROJKA

1,5

milijardi kuna poreza država mora vratiti prema dosad obra enim poreznim prijavama

‘Dioničari Badela neka tr posljedice lošeg poslova SPAŠAVANJE TVRTKE Badel ima dobre proizvode i brendove, ali organizacija i upravljanje nisu bili prilago eni vremenu, kaže Ljubo Jur i , koji smatra da Badel 1862 treba spasiti, ali da dioni ari moraju biti svjesni toga da je njihov kapital ve pojeden

"Primjena Vladinog modela C i pretvaranje državnih potraživanja u vlasni ki udjel nužni su radi spašavanja Badela 1862, bez obzira na to tko je sve vlasnik dionica. Me utim, taj korak nije dovoljan. Nakon što se provede model C, trebalo bi provesti radikalni zahvat i druk ije posložiti strukturu kompanije", komentirao je ekonomski analiti ar Ljubo Jur i zbivanja u Badelu 1862, gdje je Anto Perkovi , bivši predsjednik Uprave, upravo u vrijeme intenzivnih pregovora s državom ponovno postao najve i dioni ar nakon što mu je odvjetnik Blaženko Lozo vratio 52.700 "parkiranih" Badelovih dionica.

Loša distribucija LJUBO JUR»I , ekonomski analiti ar koji je u nekoliko slu ajeva i sam bio angažiran u pomaganju Badela SNIMIO SAŠA ETKOVI

"Badel ima dobre proizvode i brendove, ima dobre podrume i kooperante koje treba sa uvati, ali organizacija i upravlja-

ANTO PERKOVI , bivši predsjednik Uprave Badela 1862 SNIMIO HRVOJE DOMINI

nje nisu bili prilago eni vremenu, pa je rad Badela postao preskup i svakako ga treba promijeniti, pri emu bi u menadžment trebalo do i još novih ljudi. Oni i dalje znaju raditi vino i razna druga pi a, ali zaostaju u financijama i distribuciji. Anto Perkovi je prvo napravio dobru, pa lošu tvrtku, jer ima osje aj za vino, ali ne i za poslovanje i Badel je gotovo završio u ste aju. U svakom slu aju, važno je da država kao vjerovnik u e u suvlasništvo i spasi Badelovu proizvodnju", kaže Jur i , koji je u nekoliko slu aje-

va i sam bio angažiran u pomaganju Badela. Trenuta nu situaciju u pregovorima države s Upravom Badela o primjeni modela C pokušali smo doznati od Siniše Šketa, voditelja stru ne radne skupine za zaprimanje zahtjeva i ocjenu plana restrukturiranja, no on nas je uputio na nadležno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odakle do zaklju enja broja nismo uspjeli dobiti odgovor. U svakom slu aju, država o ekuje da i Badel ravnopravno sudjeluje u vlasti-

privukli iH popustima

na sajmu u Gudovcu 10% više izlagača

zlatko salaj, direktor Bjelovarskog sajma foto hribljan/cropix

Zagreb. Na 18. jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu, od 10. do 12. rujna u Gudovcu pokraj Bjelovara, predstavit će se 440 izlagača iz Hrvatske i desetak europskih zemalja, najavili su jučer organizatori. Unatoč recesijskoj godini broj izlagača povećan je za njih desetak u odnosu na prošlu go-

dinu, kada je na sajmu izlagalo 430 izlagača, istaknuo je direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj. Tome su, rekao je, pridonijele mjere poput popusta od 10% za sve izlagače te dodatnih 10% za one koji su potpisali godišnji ugovor za izlaganje na sajmu. U sklopu jesenskoga stočarskog sajma bit će izloženo i 472 grla stoke, a održat će se i aukcijska prodaja rasplodnih goveda. Županija partner ove je godine Karlovačka županija, a organizatori su Bjelovarski sajam i Hrvatski stočarski centar. H

primorska Županija

proračun za 2011. deset posto manji Rijeka. Planirani proračun Primorsko-goranske županije za 2011. bit će 335 milijuna kuna, odnosno 10% manje nego prije tri godine, najavio je jučer župan Zlatko Komadina. Mjesečno nedostaje oko pola milijuna kuna, a nakon ljeta i do dva milijuna kuna. "Točno smanjivanje prihoda znat

ćemo tek u listopadu, i to zbog izmjene poreznih stopa i razreda", rekao je Komadina. Dodao je da ne može sa sigurnošću reći hoće li biti rebalansa jer zasad nema pokazatelja koji će se projekti morati odgoditi ako do njega dođe. Najavio je da će Ministarstvu prometa i u Vladi izložiti elaborat o investicijama koncesijskim modelom u cestogradnji kojim će se koncesijskom društvu Autocesta Rijeka - Zagreb proširiti krug djelovanja i trajanje koncesije na cestama unutar županije. H

a trpe Za renesansni festival izdvojeno 300 tisuća kuna vanja’ profitabilna manifestacija u koprivnici

tom spašavanju, na čemu se ozbiljno radi. Pri kraju su pregovori s Hrvatskim mirovinsko investicijskim društvom (HMID), državnom institucijom koja drži 20 posto udjela u punionici Kalničke vode, a čijom prodajom Atlantic grupi Emila Tedeschija Uprava Badela nastoji doći do novca nužnog za ulazak u partnerstvo s državom. Cijena Kalničkih voda je, kako se procjenjuje, 80 milijuna kuna.

odgovornost

U pretpostavci da se Perkovićevi interesi skrivaju iza imena barem dvojice odvjetnika - važnih Badelovih dioničara, Blaženka Loze i Marijana Ruždjaka, Jurčić ne vidi ništa sporno. "Uostalom, tek nakon primjene modela C, svojevrsnog stečaja s preustrojem, vidjet ćemo koliko uopće vrijede te dionice. Prvo treba spasiti proizvodnju, a dioničari trebaju snositi odgovornost i posljedice za poslovanje. Također, moraju biti svjesni da je njihov kapital uglavnom već pojeden jer je vrijednost dionica Badela pala ispod nominalne vrijednosti", zaključuje Jurčić. Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

Renesansni festival, dvodnevna, srednjovjekovna manifestacija koja je održana prošlog vikenda u Koprivnici, ove je godine na raspolaganju imala budžet od 250 do 300 tisuća kuna. Prema riječima Renata Labazana, direktora Turističke zajednice grada Koprivnice i autora projekta, trećina troškova se prvi put pokrila sredstvima EU, trećinu su dali sponzori, a ostatak TZ. "To je jako mala brojka za takvu manifestaciju. Mnogo smo toga odradili u Turističkoj zajednici, sav marketing smo odradili sami, nismo angažirali nikakvu agenciju. Tijekom godine i na samom događaju pomagali su deseci volontera svih dobnih skupina, od studenata do starijih", rekao je Labazan, dodajući kako se budžet za manifestaciju posljednje dvije-tri godine nije povećavao, iako je za ovu godinu bilo najavljeno dvostruko više sadržaja, gostiju i atrakcija u odnosu na lani.

srednjovjekovnoj glazbi, jelima i pićima ove su godine uživali deseci tisuća

posjetitelja. "Ne možemo procijeniti točan broj posjetitelja jer

prilika za zaradu

osnivanje tvrtke

Festival se održava pet godina, a mjesto događanja su gradski bedemi, ostaci protuturske, srednjovjekovne utvrde. U viteškim igrama, prezentaciji starih zanata,

ne naplaćujemo ulaznice. To i ne želimo, ali ćemo u dogledno vrijeme morati i o tome razmišljati zbog financiranja. Možda ćemo morati osnovati i tvrtku na koju bismo prebacili organizaciju Renesansnog festivala, ali i drugih turističkih projekata u gradu", najavljuje Labazan. Na srednjovjekovnom, viteškom festivalu sa svojim je jedinstvenim proizvodima sudjelovalo stotinjak obrtnika iz Hrvatske, susjedne Slovenije i Mađarske.

renato labazan, direktor Turističke zajednice Koprivnice snimio robert mihaljević

"Ovo je najveća turističko-povijesna manifestacija u regiji sa 600-tinjak kostimiranih sudionika. Na festivalu mogu sudjelovati samo obrtnici s tradicijskim proizvodima. Imali smo dvije tiskare, kovačnice, lončare, užare, a tu su bili i alkemičari iz Belupa, kraljevski kuhari iz Podravke..." nabraja Labazan, spominjući i neke od glavnih sponzora događaja. Ističe kako je pored prometa na štandovima, velik utržak bio i među ugostiteljima, pa su neki već oko 18 sati ostali bez hrane, a smještajni kapaciteti u gradu bili su dupkom puni. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

dogaaji 16 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 7/9/2010

RUKOHVATI NA SIGURNOM

Policija spriječila akciju Vibrobetona Đeletovci. Za jučer najavljenu prosvjednu akciju simbolična uklanjanja rukohvata postavljenih na kolodvoru u Đeletovcima, na magistralnoj pruzi Zagreb-Tovarnik, u sklopu obnove dionice pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica sa Srbijom, spriječila je policija, potvrdio je novinarima predsjednik Uprav-

nog odbora Vibrobetona Davor Kuterovac. Ta vinkovačka tvrtka na obnovi dionice pruge od Vinkovaca do državne granice radi već 2,5 godina te za dosadašnji posao od glavnog izvođača radova talijanske tvrtke Salcef Construzioni Edili e Ferroroviare SpA potražuje 16,5 milijuna kuna. Kuterovac je novinarima izjavio kako dug pokriva više od 12 bruto plaća svih 300 radnika Vibrobetona koji je u obnovi dionice pruge od Vinkovaca do državne granice sa Srbijom ugovorio poslove od 70 miliju-

na kuna. “Ovo je spoj hrvatske indolentnosti i europske birokracije”, komentirao je i podsjetio kako su u dvije i pol godine obnove pruge radnici nekoliko puta bili spremni prekinuti posao, no upozoreni su da će se u tom slučaju automatski aktivirati više od milijun eura neopozivih bankovnih jamstava. Prema njegovim riječima, građevinski projekti po kojima su se izvodili radovi manjkavi su, loši i bez izvedbenih projekata, a do danas, kako je kazao, Vibrobetonu nije ovjerovljen nijedan ‘građevinski dnevnik’.

BROJKA

60,1 milijun eura vrijedni su radovi obnove magistralne željezničke pruge Zagreb-Tovarnik; 38 posto sufinancira se iz ISPA-e, a ostatak iz državnog proračuna

Britancima nudimo projekte vrijedne 236 mil. eura ZADARSKA KONFERENCIJA Sljedeći tjedan u Zadar u organizaciji britanskog veleposlanstva dolaze predstavnici više od 20 britanskih tvrtki zainteresiranih za ulaganje. Traže konkretne projekte, a ponudit će im se ulaganje u zadarsku luku, turistička naselja, marine, golfske resorte...

NATAŠA KALAUZ, voditeljica odjela trgovine i investiranja britanskog veleposlanstva u Zagrebu snimio Hrvoje Dominić

Za investitorsku konferenciju "Jadranska odiseja - otkrijte Zadar", koja će se u organizaciji odjela za trgovinu i investiranje Veleposlanstva Velike Britanije 17. i 18. rujna održati u Zadru, zasad ne manjka interesa britanskih ulagača. "Dvadeset i tri britanske tvrtke potvrdile su sudjelovanje na konferenciji, što je za zemlju veličine Hrvatske i našeg tržišta izniman uspjeh", pohvalila nam se Nataša Kalauz, voditeljica odjela trgovine i investiranja britanskog veleposlanstva u Zagrebu. "Cilj je konferencije pomoći svima zainteresiranima u privlačenju investitora iz Velike Britanije, ali moraju imati cjelovite i realne investicijske programe", rekla je Kalauz. Kao sektore za strateška ulaganja iz Britanije u Hrvatsku Kalauz kao najperspektivnije navodi turizam, energetiku, željeznice, ali i druge.

Ukupan investicijski financijski okvir konferencije predviđen je na 236 milijuna eura, i to za razvoj luke, obnovu šest postojećih i gradnju tri nova turistička i hotelska naselja, pet postojećih i četiri nove marine, tri nova golfska resorta te gradnju replike London Eye, koji bi dopunio zadarske atrakcije Morske orgulje i Pozdrav suncu.

Brzorastući grad

Na konferenciju su pozvani Vladini dužnosnici, predstavnici industrije iz šireg zadarskog područja te Velike Britanije kako bi

se kroz pripremljene konkretne projekte našli novi poslovni partneri. Zadar je kao domaćin izabran jer je jedan od najbrže rastućih gradova u Hrvatskoj s mnoštvom razvojnih projekata te s odličnom infrastrukturnom povezanošću. Kao lokacijsku prednost investiranja u Zadar u pozivnici investitorima iz Veleposlanstva Velike Britanije ističu bogato kulturno naslijeđe, tri obližnja nacionalna parka, atrakciju plivanja s delfinima, ali i glazbene festivale u turističkoj sezoni. Gorden Knezović

PREVELIKE PREPREKE

Ozbiljnim investitorima moramo ponuditi znatno više "Hrvatska ne može ravnopravno konkurirati u privlačenju stranih investicija na međunarodnom tržištu zbog nekoliko razloga", istaknula je Nataša Kalauz iz britanskog veleposlanstva. Stranim investitorima, ustvrdila je, ponajprije treba ponuditi potpuno definirane uvjete investiranja jer će inače odustati i otići ulagati gdje je povoljnije. Prepreka privlačenju stranih investicija još su uvijek nedorečeno zakonodavstvo i slaba institucionalna zaštita investicija. "Hrvatska ima nekolicinu jedinstvenih destinacija u svijetu, poput Brijuna, Kornata ili Dubrovnika, gdje investitori žele ulagati bez obzira na prepreke. No za investiranje u proizvodnju Hrvatska mora ponuditi znatno više, ozbiljnije uvjete i dosegnuti konkurentnost koja je nužna za privlačenje ozbiljnih investitora", naglasila je Kalauz.

karijere, znanje i posao

Kakav je profil stručnjaka za brending Uspješni biznisi iz radionice xooglera

Utorak 7/9/2010

PROFESIONALNA EDUKACIJA

Rijetki još plaćaju tečajeve po špranci

Hrvatski telekom > karijere > znanje > posao

18-19

business.hr Utorak 7/9/2010

Marušić odlazi u konzultante Nakon tri godine rada u Hrvatskom Telekomu (HT) na mjestu operativnog direktora Sektora za informacijske i poslovne sustave, Sven Marušić odlučio je otići u privatni biznis. Posvetit će se novim izazovima na IT tržištu u segmen-

tu tehnološkog konzaltinga usmjerenog na integraciju IT-a i telekomunikacijskih kompanija. Član Uprave Hrvatskoga Telekoma za tehniku i informacijske tehnologije Božidar Poldrugač do novog imenovanja preuzet će poslove operativnog direktora tog sektora. Tijekom vođenja Sektora za informacijske i poslovne sustave Sven Marušić je, ističu u HT-u, umnogome pridonio unapređenju organizacije IT-a, efikasnosti

timskog rada i projektnog upravljanja te promociji korisničkog pogleda i uslužne kulture. Među brojnim projektima koji su se provodili u tom razdoblju u Hrvatskom Telekomu izdvajaju konsolidaciju sustava za obračun i naplatu fiksnih i internetskih usluga HT-a, čija je završna faza, zahvaljujući izuzetnom angažmanu i visokoj motiviranosti svih članova projektnog tima, uspješno okončana početkom kolovoza 2010. godine. D. T.

sveN marUšić tri godine vodio je HT-ov Sektora za informacijske i poslovne sustave Snimio dražen TomiĆ

Zbog krize četvrtina zaposle Z

ProFesioNalNa eDUkaCiJa Financijska izdvajanja za edukaciju zaposlenika smanjila je većina poslodavaca, pokazalo je istraživanje portala EduCentar, prema kojem su na popisu poželjnih vještina prezentacija i prodaja ispred poznavanja stranih jezika

bog gospodarske krize većina je poslodavaca (41 posto) smanjila financijska izdvajanja za edukacije, trećina ih (38 posto) omogućuje svojim zaposlenicima edukacije u jednakoj mjeri kao i prije krize, ili čak i više, a njih 15 posto potpuno je zamrznulo edukacije za zaposlenike. Pokazalo je to nedavno istraživanje portala EduCentar i MojPosao provedeno na uzorku od 70 poslodavaca i više od 1600 posloprimaca. U istoj je anketi prošle godine 51% poslodavaca izjavilo kako su njihovi zaposlenici u protekloj godini pohađali program profesionalne edukacije, a ove godine isto je izjavilo 68% poslodavaca. Iz perspektive poslopri-

maca kriza izgleda drukčije: njih čak 31 posto smatra da nema većih promjena, jer im poslodavac ni prije krize nije financirao edukaciju, a njih 29 posto osjetilo je krizu na način da je poslodavac smanjio izdvajanja za edukacije, dok je 28 posto ispitanika u potpunosti ostalo bez edukacija.

svi vole titule

Rezultati istraživanja potvrdili su da isključivo formalno obrazovanje nije dovoljno za kvalitetno obavljanje posla te da se, bez obzira na završeni stupanj obrazovanja, potrebno dodatno obrazovati. Čak 29 posto posloprimaca i 35 posto poslodavaca svoje formalno obrazovanje, odnosno formalno obrazovanje svojih zaposlenika, ocjenjuje dovoljnom ili ne-

kristiNa HorBeC, vlasNiCa aGeNCiJe Za mYsterY sHoPPiNG

'Rijetki nude nešto više od zapakiranih treninga' Kristina Horbec, vlasnica Heraklee, agencije za mystery shopping, ocjenjuje da je hrvatsko tržište preplavljeno raznim ponudama treninga, ali rijetke su tvrtke koje nude nešto više od gotovih, zapakiranih, treninga koji se prodaju kao po traci, primjerice, komunikacijske vještine, upravljanje vremenom... "Svi se oni hvale individualnim pristupom, ali rijetke to zapravo zaista i nude. Još su rjeđe one koje osim teoretskog znanja nude i konkretna rješenja iz prakse", ističe. "Uspjeli smo pronaći zanimljive i korisne treninge kod nekoliko partnera u Hrvat-

skoj, ali smo se školovali i u regiji. Redovito idemo na svjetske mystery shopping konferencije po stručno znanje koje jedino tamo možemo dobiti. Vezano uz holistički centar, što je biznis koji sada razvijam, naišla sam na niz predavača iz zemlje, ali i puno šire iz područja osobnog rasta, financija, odnosa, rada na sebi i sve ću ih okupiti u novom biznisu. Vodeći Herakleu puno sam uložila u edukaciju zaposlenika. U posljednje 2,5 godina za nas pet svota se popela na više od 300.000 kuna. Osim niza standardnih, išli smo i na predavanja stranih predavača u Hrvatskoj (Jach Welch,

Tom Peters, Jay Levinson) i u regiji (Brian Tracy, Autori Funky Business knjige)“, kaže Horbec napominjuću kako su nastojali uvažiti i osobne preferencije zaposlenika, pa su neki išli i na autogeni trening. "Poslodavci ne ulažu dovoljno u edukaciju jer nisu svjesni njezinih benefita. No tu su djelomično krivi i oni koji tu edukaciju nude, jer smo 'ispričaju i odu'“, smatra vlasnica Heraklee prema čijem je mišljenju došlo vrijeme za drukčije ponude edukacije. Onaj tko to shvati i ponudi cjelokupno rješenje svojim klijentima, ocjenjuje, preuzet će prednost na tržištu.

dovoljnom ocjenom. Većina posloprimaca (njih 67%) je pored formalnog obrazovanja pohađala i dodatne edukacije. Od ispitanika koji su pohađali neki program dodatne edukacije njih je 38 posto izjavilo kako im je dodatna edukacija izrazito pomogla u obavljanju radnih zadataka. Koliko se dodatno obrazovanje isplati, pokazali su i odgovori poslodavaca - čak 85 posto poslodavaca izjavilo je da dodatne edukacije kandidata za radno mjesto utječu na njihovu odluku prilikom zapošljavanja.

Ulažu sami

S gledišta poslodavaca, ulaganje u edukaciju zaposlenika u idućih godinu dana ponajprije će ovisiti o po-

ATLAS

CARLSBeRG CRoATIA

Šestan šef korporativne prodaje Vlado Šestan novi je direktor sektora korporativne prodaje putničke agencije Atlas, koja je dio Adriatica. net grupe. Dolazi s mjesta direktora tvrtke Lucas Intertrade. Godinama je radio u inozemstvu. Autor je brojnih putopisa i knjiga. Diplomirao je veterinu. B.hr

Mario Blaić direktor marketinga

VLAdo ŠeSTAn, direktor sektora korporativne prodaje putničke agencije Atlas arhiva b.hr

Mario Blaić preuzeo je dužnost direktora marketinga u Carlsbergu Croatia. Od 1997. do 2001. godine radio je na različitim pozicijama u marketingu i prodaji tadašnje Panonske Pivovare, a potom je kao direktor vodio Audi centar Hrvatska

te marketing Badela 1862. U Carlsberg Croatia došao je 2006. godine kao rukovoditelj Premium segmenta, a 2007. preuzeo je i poziciju regionalnog brend menadžera u Carlsbergu South East Europe. Tijekom ove godine promoviran je u rukovoditelja unapređenja poslovanja. Nakon odlaska Sørena Flensborga u središnjicu grupacije Carlsberg, početkom rujna preuzeo je poziciju direktora marketinga koprivničke pivovare. B.hr

MARIo BLAIć u Carlsbergu je od 2006. godine arhiva b.hr

slenika ostala bez edukacije slovnim rezultatima koje će tvrtka ostvariti. Kao razloge nedovoljna ulaganja u profesionalnu edukaciju svojih zaposlenika najveći broj njih (62%) navodi nedostatak novca, nedostatak vremena zaposlenika (58%) te nedovoljno dobar sustav koji bi prepoznavao potrebu za edukacijom (49%). No, zaposlenici su spremni sami ulagati u znanje, pa bi tako, primjerice, za edukaciju kojom bi povećali mogućnost apliciranja na bolje radno mjesto 36 posto njih mjesečno izdvojilo između 500 i tisuću kuna. Tragom ovog ispitivanja pokušali smo na konkretnim primjerima vidjeti kako, zašto i koliko tvrtke ulažu u edukaciju.

posto poslodavaca izjavilo je da dodatne edukacije utječu na njihovu odluku prilikom zapošljavanja

posto poslodavaca u idućih godinu dana u edukaciju planira uložiti prosječno do 5000 kuna po zaposleniku, a 14 posto između pet i deset tisuća kuna

posto zaposlenika koji su sudjelovali u sitraživanju ne pohađa niti planira pohađati neki program profesionalne edukacije

Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

ATLAnTIC GRUPA

InA

Lani u edukaciju zaposlenika uložili oko 4,6 milijuna kuna Atlantic grupa kontinuirano ulaže u razvoj svojih zaposlenika, ističe Gabrijela Kasapović, direktorica korporativnih komunikacija. Prošle su godine u programe edukacije uložili oko 4,6 milijuna kuna. "Razvoj kompetencija neodvojiv je dio sustava upravljanja učinkom zaposlenika, pa svake godine radimo na razvijanju kompetencija koje su nužne za učinkovito dostizanje postavljenih ciljeva. Naš model obuhvaća razvoj kompetencija u području društvenih, poslovnih i profesi-

onalnih kompetencija. Ako više zaposlenika ima slične potrebe, organizira se in-house trening, a ako je riječ o individualnoj potrebi, osoba se ciljano šalje na edukaciju. Surađujemo s nizom poslovnih škola, fakultetima i specijaliziranim agencijama za profesionalnu edukaciju. Za pojedina područja imamo definirane svoje curriculume (npr. prodaja, leadership) i s odabranim partnerima razvijamo tzv. tailor made Atlantic programe“,

Jačaju interne treninge otkriva Kasapović. Osim suradnje s vanjskim obrazovnim institucijama i stručnjacima za pojedina područja, unutar Atlantic akademije promoviraju interni "knowledge sharing", tj. razmjenu znanja i vještina. U diviziji Sportska i aktivna prehrana sa sjedištem u Njemačkoj pokrenuli su poseban program internog usavršavanja, i to u području prodaje, marketinga, nabave, logistike, informatike te iz područja tzv. soft skillsa.

Ina provodi širok spektar edukacijskih programa, kao što su IT programi, MS office alati, specijalistički softveri razvijeni za Inine poslovne procese, kažu u toj kompaniji te izdvajaju edukacije korištenja SAP alata, sudjelovanje na konferencijama i seminarima, menadžerske i specijalističke edukacije prema krojenim programima. Trude se, ističu, što više angažirati unutarnji intelektualni kapital i edukacije provoditi i interno.

VERN U BROJKAMA > karijere > znanje > posao

20-21

2200 100 200 7 studenata

stalno zaposlenih

profesora

studija

UČIONICE u novih 6000 kvadrata u zagrebačkoj Importanne Galleriji snimio saša ĆETKoViĆ

business.hr Utorak 7/9/2010

Vernov plan: prerastanje u sveučilište i izgradnja kamp PRIVATNO VISOKO OBRAZOVANJE Najveće privatno poslovno veleučilište u Hrvatskoj planira ulazak u visoko obrazovanje iz područja umjetnosti i pokretanje privatne poslovne gimnazije, najavio je dekan Goran Radman

rivatno veleučilište Vern prošloga je tjedna, prigodom obilježavanja 20. obljetnice osnutka i 10 godina djelovanja u visokom obrazovanju, otvorilo novih 6000 četvornih metara prostora u zagrebačkoj Importanne Galleriji. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i športa, tom je prigodom istaknuo kako Vern zbog svog razvoja i inovativnosti može biti uzor drugim visokim učilištima jer stavljanjem naglaska na kvalitetu i inovativnost diktira

tempo i ostalim sudionicima na tržištu privatnoga visokog obrazovanja.

Centar na Visu

Osvrnuo se i na proces recertifikacije visokih učilišta. "Nadam se da će recertifikacija unijeti red na tržište privatnog obrazovanja. Neke privatne škole i veleučilišta ne ispunjavaju kriterije kojima težimo, pa tako jedna od njih već ove godine nije dobila dozvolu za rad. Želimo izbjeći iskustva iz jedne mediteranske zemlje u kojoj su imali inflaciju privatnih institucija u obrazovanju s lošim programima. Posljedica toga je da poslodavci u toj zemlji prilikom davanja oglasa za posao navode institucije čije diplome ne priznaju", objasnio je ministar Fuchs. Branko Štefanović, predBRANKO ŠTEfANOVIć, predsjednik Upravnog vijeća Verna snimio s. ĆETKoViĆ

sjednik Upravnog vijeća Verna, istaknuo je važnost privatne inicijative u obrazovanju koja rasterećuje državni proračun. "Često možemo čuti kako su privatna učilišta vrlo skupa. No, kada se usporedi trošak školovanja u njima u odnosu na ukupne izdatke školovanja u javnom školstvu, postane jasno da mi nismo skupi", rekao je Štefanović i dodao da su privatna učilišta reafirmirala stručnu naobrazbu. "Ono što je jamac kvalitete jest izravna povezanost s tržištem", istaknuo je i napomenuo da su potpisali sporazum kojim se definira okvir za osnivanje i pokretanje međunarodnog sveučilišnog centra na otoku Visu. Dokument Vern 2020, kojim se definira strategijski okvir za razvoj u idućih deset godina, predstavio je dekan Goran Radman. Tim strateškim dokumentom definirano je prerastanje Verna u sveučilište i pokretanje novih

studijskih programa te ulazak u visoko obrazovanje iz područja umjetnosti, otkrio je Radman.

EU programi

"Sveučilište Vern počivat će na šest stupova obrazovanja. Neke od njih već smo razvili, a neke želimo razviti. Ne samo da smatramo kako za tim zanimanjima postoji tržišna potražnja, već držimo i da je neke od tih struka

potrebno razvijati za boljitak cijele zajednice. Prije svega riječ je o kreativnim zanimanjima povezanima s medijima i umjetnošću", otkrio je Radman. Vern se, najavio je, želi proširiti i na srednjoškolsko obrazovanje te pokrenuti poslovnu gimnaziju. "Usporedno sa širenjem naše djelatnosti pojavit će se potreba za preseljenjem na novu lokaciju. Aktivno raz-

EMPORIA TELECOM

Tatai voditelj tržišta za Hrvatsku Tvrtka Mobis-electronic nedavno je postala službeni distributer proizvoda Emporia Telecoma, obiteljske tvrtke iz Austrije koja razvija, proizvodi i prodaje mobitele namijenjene 50+ generaciji, a na mjesto novoga voditelja poslovanja Emporia Telecoma u Hrvatskoj imenovan je Karoly Tatai.

Tatai od lani radi u timu Emporia Telecoma. Posjeduje dugogodišnje iskustvo u telekomunikacijskoj industriji s ekspertizom u rješenjima za upravljanje tvrtkama (enterprise solutions) te regionalnom menadžmentu prodaje za jugoisto nu Europu. Diplomirao je ekonomske znanosti 1994., a magisterij je završio 2002. u Budimpešti. Na novoj poziciji bit e odgovoran za daljnji razvoj brenda i tržišni rast Emporia Telecoma u Hrvatskoj. Mobis-electronic djeluje u

Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu. Od osnutka 1990. sudjeluje u razvoju hrvatskog TK tržišta sura uju i s razli itim svjetskim tvrtkama iz TK industrije. Tvrtka Emporia Telecom ušla je na hrvatsko tržište 2009. s ponudom tri modela mobilnih telefona namijenjenih generaciji 50+. "Imenovanje Karolyja Tataija, koji ima dugogodišnje iskustvo u telekomunikacijskoj industriji, kao i uvid u hrvatsko tržište, na mjesto novog direktora za Hrvatsku, zna ajan je korak za

naše poslovanje u Hrvatskoj", rije i su Eveline Puppeter Felner, izvršne direktorice Emporia Telecoma. "Cilj nam je nastaviti raditi na pozicioniranju Emporia Telecoma na tržištima u regiji, pove ati svijest o Emporia brendu te doprijeti do ciljne grupe potroša a. Naše distribucijske kanale koristit emo za pove anje tržišnog udjela i za približavanje mobilnih ure aja Emporia Telecoma krajnjim korisnicima", izjavio je izvršni direktor tvrtke Mobiselectronic Ivica Lon ar. B.hr

KAROLY TATAI, novi voditelj poslovanja Emporia Telecoma za Hrvatsku ARHIVA B.HR

eu Iz radionice xooglera izlaze samo uspješni biznisi mpusa ŽIVOT NAKON GOOGLEA

GORAN RADMAN, dekan Verna, najavio je intenzivniju suradnju Verna s gospodarstvom SNIMIO SAŠA ETKOVI

»etvrti najbolji poslodavac na svijetu prema magazinu Fortune trenuta no zapošljava oko 10.000 ljudi u cijelom svijetu. Nekadašnja mala tvrtka narasla je do veli ine korporacije, a u tom su postupku nakupili i poprili an broj bivših zaposlenika. Mnogi od njih odlu ili su pokrenuti vlastite start-up tvrtke, esto uz podršku drugih bivših zaposlenika Googlea. Postoji ak i naziv za te zaposlenike: 'xoogleri'. Oni sada stvaraju vrlo zanimljive projekte na webu. Donosimo neke od njih...

1. mišljamo o izgradnji kampusa koji e ujedinjavati sve ono što našim studentima treba od inovacijskog centra, preko poduzetni kog inkubatora do prostora za promicanje sporta i kulture...", objasnio je Radman. Najavio je pritom intenziviranje suradnje s gospodarstvom te me unarodno povezivanje kroz EU programe. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

Ooyala Ooyala je platforma za objavljivanje i izdavanje videa te za monetizaciju videosadržaja. Osnovali su je bivši Googleovi zaposlenici Sean Knapp, Bismarck Lepe i Belsasar Lepe 2007. godine. Ooyala povezuje oglase s videosadržajem i hostira dodatne zna ajke na razini kompanija, uklju uju i analitiku i isporuku na mobitele. Od pokretanja, Ooyalu koriste velike kompanije za upravljanje videosadržajem i njegovu monetizaciju, a me u korisnicima sadržaja su Dell, Electronic Arts, He-

arst Corporation i Telegraph Media Group.

kupci i tko e im biti dobri kupci u budu nosti.

Dasient Dasient je servis koji pridonosi ve oj sigurnosti web portala. Naime, mnogi cyber kriminalci podme u viruse na web-siteove kako bi dalje distribuirali viruse izbjegavaju i pojedina no slanje e-mailova, budu i da su programi za skeniranje virusa ve dobro razvijeni pa virusi više ne prolaze tako lako e-mailom. No, web-siteovi su posebna pri a, a zbog takvog "lijepljenja"virusa na njih esto završavaju na crnim listama, što zna i i ograni en pristup jer ve ina firewallova u tvrtkama ne dopušta pristup takvim siteovima. Dasient prati zlonamjerni kod i upozorava site administratora da postoji mogu nost virusa.

Cuil Cuil je osnovala Anna Patterson, nekadašnja arhitektica Googleova indeksa pretraživanja. Cuil je tako er tražilica koja algoritamski razdvaja pojedina ne rezultate pretraživanja. Usput stvara i izvješ a.

korisnik odabere osobu za koju želi da obavi posao, Redbeacon omogu uje da se usluga bukira on-line.

2. 4. 7. 5.

FriendFeed FriendFeed korisnicima omogu uje da dijele fotografije, lanke i druge medijske sadržaje u News Feedu prijatelja na Facebooku. Facebook je otkupio FriendFeed prošle godine, i u svoju ekipu uzeo i njegova osniva a, bivšeg googleovca Paula Buchheita.

3. 6.

TellApart U recesiji je prodaja postala broj 1 i svaki alat koji pridonosi prodaji dobiva veliku pažnju. Jedan od takvih alata je TellApart koji su osmislili osniva i tima Google AdWordsa. TellApart pomaže tvrtkama odrediti tko su njihovi najbolji

Redbeacon Redbeacon je servis koji korisnicima pomaže prona i kvalificirane davatelje usluga za gotovo bilo koji dostupan posao. Korisnici unose posao koji treba obaviti, zadaju odre eni rok i potom se lokalni davatelji usluga natje u cijenom i dostupnoš u. Kada

Aardvark Aardvark je još jedan start-up koji su pokrenuli bivši googleovci tek da bi ga Google otkupio. Rije je o servisu koji koristi korisni ka pitanja i pomaže prona i odgovore. Aardvark pronalazi prijatelje prijatelja koji e najvjerojatnije znati odgovor na pitanje. Koncept o ito ima potencijala: Google je u velja i ove godine platio 850 milijuna dolara za servis koji je još dio Google Labsa (što zna i da se razvija).

Hawthorne Labs Rije je o tvrtki koja stoji iza Apolloa, prvih novina napravljenih isklju ivo za iPad. Apollo koristi algoritme koji otkrivaju lanke koje korisnik ita i u kojima uživa i pomaže da se korisnik poveže s novim sadržajem koji bi mu se mogao svidjeti. Apollo se s pravom opisuje kao novine budu nosti: potpuno digitaliziran i personaliziran. Iva Uš umli Greti

INOVACIJE U BIZNISU

Kako šefu prodati ideju?

> karijere > znanje > posao

22-23

business.hr Utorak 7/9/2010

ROBERTO VERGANTI istraživao je načine uvođenja inovacija u stotinama tvrtki, od velikih poput Microsofta i Vodafonea do malih i brzorastućih kao što su Alessi i Nintendo arhiva business.hr

Jedan od najvećih izazova za kreativne ljude, posebice one koji rade u odjelima za istraživanje i razvoj, dizajn ili marketing, jest kako pridobiti najviše menadžere za potporu njihovim idejama. Mnogi se u startu osjećaju odbijenima jer ih šefovi ne razumiju ili ih nisu ni poslušali i pogledali prezen-

taciju njihove ideje. Zbog toga se često osjećaju frustrirano, posebice sa šefovima kakvi su Steve Jobs, čelnik Applea, ili Alberto Alessi, suvlasniku tvornice Alessi, jedne od najvećih svjetskih tvrtki industrijski dizajniranih predmeta za kućanstvo. "Kako prodati ideju šefu”, pitanje je koje uvijek povlači temu komunikacije između menadžera i njihovih šefova. Na seminarima o inovacijama u velikim IT tvrtkama, primjerice, polaznici uvježbavaju kako svoje ideje trebaju predstaviti šefovima.

Kreativci s biznisom u mal © ANJA BAUERMINKARA, Brandoctor, u timu ima osobe različitih profila: psihologe, profesore književnosti, marketingaše...

arhiva business.hr

to je uopće brending? Malobrojne agencije koje se u Hrvatskoj ozbiljno bave tim poslom znaju da za mnoge hrvatske menadžere ili vlasnike tvrtki pojam brending uglavnom podrazumijeva vizualni identitet. "Klijenti često dolaze sa željom da promijene vizualni dojam o tvrtki ili proizvodu. Iznenade se kada doznaju da je za dobru vizualnu komunikaciju potrebno napraviti rebranding", kaže Anja BauerMinkara, direktorica tvrtke Brandoctor, koja je posvećena gotovo isključivo brendingu, a nedavno je u sklopu Brandoctora pokrenula malu školu brendinga. "Kod nas još nije zaživjela ideja da se znanje dijeli. Ali mislim da je potrebno educirati ljude o tome što brending jest, kako bismo svi kvalitetnije radili", kaže Bauer-Minkara.

Strateška pitanja

STRUKA BRENDING U sklopu Brandoctora pokrenuta je on-line škola brendinga, što je u nas rijedak primjer dijeljena znanja. Tim smo povodom upitali stručnjake kakvi su profesionalni profili osoba koje se bave tim poslom

Brending je, ističe, dugotrajan posao. Obuhvaća istraživanje brenda, upoznavanje s proizvodom, a ponekad i upoznavanje s čitavom industrijom, konkurencijom i sličnim proizvodima. "Kako bi se uspješno bavili brendingom, važno je poznavati poslovni ciklus u cijelosti. Kada tvrtka ima probleme s brandom, oni su najčešće rezultat dubljeg problema za čije je razumijevanje potrebno razumijevanje industrije u kojoj ta tvrtka djeluje, stanja na tržištu i konkuren-

tnog okruženja, regulatornih ograničenja, poslovnih procesa unutar tvrtke, ciljnih segmenata potrošača. Često je potrebno ukazati klijentu da je mudro vratiti se par koraka unazad, riješiti određene probleme u poslovanju i tek onda vidjeti kako novostvorena unapređenja integrirati u imidž branda", kaže Andrijana Čuljak, direktorica konzultantske tvrtke za strateški marketing i brending Okomito. "Baš zato Okomito klijenta traži da prije pristupanja brendingu riješi strateška marketing pitanja. Jer, ako krećete isključivo od brenda, posebno od njegova vizualnog identiteta koji može biti tek korak 6, dovodite se u opasnost kreirati nešto vrlo kratkotrajno, ono što ja nazivam 'brand za jednu noć'", kaže Čuljak.

Usluga s identitetom

Sličan proces njeguju i u Brandoctoru. "Rebranding mora obuhvatiti široku sliku tvrtke ili proizvoda", kaže Anja Bauer-Minkara. "Marketing je proces kojim se kreira vrijednost za potrošača kroz proizvod ili uslugu. Tvrtku stoga definiramo ne kroz proizvod ili uslugu koju prodaje nego kroz potrebu koju zadovoljava. Proces kreiranja i zadržavanja te vrijednosti kroz dulje vrijeme je marketing strategija. Brending je kreiranje identiteta toj novostvorenoj vrijednosti jer brend predstavlja proizvod/ uslugu s identitetom", pojaš-

njava Andrijana Čuljak. "Kada proizvod tržišno usmjerimo da se razlikuje od konkurencije, kreiramo vrijednosti, atribute, benefite i održivo pozicioniranje, kreirali smo brend, tj. brend identitet koji predstavlja strategiju branda", dodaje ona. Nakon toga kreira se taktika, odnosno brand imidž koji predstavlja brand ime, dizajn, sve vizualne i verbalne karakteristike branda. Tek u trećem koraku na red dolazi promocija koja predstavlja kreiranje imidža u tržišnoj javnosti tom novostvorenom identitetu.

Psihologija potrošača

A kakve su karakteristike osoba koje se mogu uspješno baviti brendingom? "Široko obrazovanje, načitanost, radne navike", kaže Anja Bauer-Minkara. U njezinu timu, pojašnjava, rade osobe različitih profila. Ima psihologa, profesora književnosti, marketingaša... "Presudno je poznavanje psihologije potrošača. To je ono što je iznimno važno, bez toga dobro brendiranje nije moguće", kaže ona i dodaje da su iznimno važne radne navike. Jer, "brending zahtijeva jako puno pripremnog posla prije nego se dođe do svima dragog i zabavnog kreativnog dijela. Zato su nam potrebne osobe koje imaju razvijene radne navike", kaže Anja BauerMinkara. Andrijana Čuljak ima i drukčija iskustva. "Osobno, za uspjeh u brendingu, pre-

OGLAS

Roberto Verganti, profesor inovacija u menadžmentu na Politecnico u Milanu, preporučuje menadžerima da svojim šefovima nikada ne nameću potpuno nove ideje s kojima oni nisu ranije makar djelomice upoznati jer, ističe, u takvim situacijama na šefovu odluku utječu okolnosti koje nemaju veze s vrijednošću neke ideje. Šefovi nikada ne prihvaćaju ideje koje su rizične ili na koje moraju potrošiti mnogo vremena kako bih ih vrednovali. Verganti savjetuje da se prvo od šefa dobije potpora za rad

na nekom poslovnom izazovu. Šefove, ističe, treba pripremiti na novu ideju uvodeći ih u nju postupno. Po mogućnosti treba ih uključiti u donošenje odluka pri konačnom definiranju ideje. Roberto Verganti u više od dvadeset godina karijere istraživao je načine uvođenja inovacija u stotinama tvrtki, od velikih poput Microsofta i Vodafonea do malih i brzorastućih kao što su Alessi i Nintendo. Pomaže vladama diljem svijeta u oblikovanju političkih inovacija. G. K.

malom prstu

Business.hr preporučuje...

››

17. rujna, Analiza financijskih izvještaja, Europski dom, Jurišićeva 1, Zagreb

Seminar u organizaciji Hrvatskog instituta za financije (HIF) govori o analizi financijskih izvještaja korištenjem pokazatelja profitabilnosti, likvidnosti, ekonomičnosti, zaduženosti, aktivnosti i investiranja, kao i o DuPont sustavu analize poslovanja te Altmanovoj Z-score metodi. U praktičnom dijelu seminara bit će prezentirani primjeri analize financijskih izvještaja odabranih hrvatskih kompanija korištenjem objavljenih financijskih izvještaja kompanija. Pretplatnici Business.hr-a imaju pravo na 10% popusta na kotizaciju za seminar. Više doznajte na www.hif.hr

››

23.-25. rujna, Weekend Media Festival, Obala Vladimira Nazora 1, Rovinj

Weekend Media Festival, najveći regionalni festival komunikacijske industrije, treću godinu zaredom povezuje sve relevantne igrače vezane uz medije i cjelokupnu industriju u regiji te ugošćuje neke od najvažnijih svjetskih i regionalnih stručnjaka iz područja komunikacija. Više doznajte na www.weekendmediafestival.com

››

24. rujna, seminar/radionica Kako izraditi poslovni plan? Europski dom, Jurišićeva 1, Zagreb

Seminar u organizaciji Hrvatskog instituta za financije (HIF) prezentira suvremenu metodologiju poslovnog i financijskog planiranja. U radionici će se sudionici putem nekoliko praktičnih primjera upoznati s organizacijom procesa poslovnog planiranja, analizom poslovnog okruženja, definiranjem strateških ciljeva, izradom financijskog plana te mjerenjem i izvještavanjem o ostvarenju planskih veličina. Pretplatnici Business.hr-a imaju pravo na 10% popusta na kotizaciju za seminar. Više doznajte na www.hif.hr

››

6. i 7. listopada, Konferencija PROCESSTEQ2010, Hotel Antunović, Zagrebačka avenija 100 A, Zagreb

Tvrtka Sinitech organizira prvu regionalnu konferenciju procesne tehnike PROCESSTEQ2010. Uz deset tematskih radionica i dva okrugla stola održat će se i Expo dio konferencije, na kojem će se posjetiteljima predstaviti proizvođači opreme i distributeri proizvodnih sirovina iz regije. AndrijAnA ČuljAk, Okomito: Za uspjeh u brendingu najkorisnije mi je bilo iskustvo u odjelima strateškog marketinga hrvatskih proizvodnih tvrtki arhiva B.hr

sudno i najkorisnije mi je bilo iskustvo menadžera u odjelima strateškog marketinga hrvatskih proizvodnih tvrtki. To su platforme gdje možete najviše naučiti kako je kreirati brend. Savjetovala bih svakom tko se želi baviti strateškim brendingom da neko vrijeme radi kod proizvođača, da doživi kako je to kad imaš proizvod na zalihama, kada moraš intervenirati u cijenu branda, kada ne možeš biti na polici u trgovini koju

tvoj brend zaslužuje. Mnogi koncepti brendinga nisu ni primjenjivi na malom tržištu poput hrvatskoga. Mnogi vlasnici brendova u Hrvatskoj nemaju novca za izgradnju više brendova, pa treba adaptirati ustaljene školske brending koncepte. Kako bi to mogli uspješno raditi, važno je da se možete s njima identificirati i da imate iskustva na strani klijenta", kaže ona. Iva Ušćumlić Gretić

iva.gretic@business.hr

Više doznajte na www.processteq.com

››

18. studenoga, konferencija Superprodavač, Hotel Westin, Izidora Kršnjavoga 1, Zagreb

Poslovni savjetnik i Tomislav Bekec organiziraju cjelodnevnu konferenciju za prodajno osoblje. Održat će se 17 radionica i seminara iz područja prodaje, izlagat će 10 vrhunskih predavača, a renomirani govornici održat će okrugli stol. Naučite kako prodavati u vrijeme krize i postanite superprodavač! Osnovna cijena kotizacije iznosi 1390 kuna. Pretplatnici Business.hr-a imaju pravo na 5% popusta na kotizaciju za seminar. Više doznajte u rujanskom broju Poslovnog savjetnika, a prijavite se na poslovnisavjetnik@ripup.hr

Doznajte. Sudjelujte. Inspirirajte se.

dogaaji 24-25 > svijet > lokalno

business.hr Utorak 7/9/2010

regija/svijet

Nuklearke će produlje vijeka platiti 30 milija MERKEL ODLUČILA Njemačka će vlada produženje života njemačkim nuklearnim elektranama njihovim vlasnicima, tvrtkama E.ON, RWE, EnBW i Vatenfall, naplatiti kroz uvećane poreze. Novac će u proračunu preusmjeriti u poticanje obnovljivih izvora energije

emačka vlada odlučila je produljiti život nuklearnim elektranama u zemlji za prosječno 12 godina. Prosječan vijek trajanja nuklearnih elektrana u svijetu je 60 godina, a njemačke nuklearke dogovorom su produžile vijek trajanja sa 31 na 44 godine. Četiri njemačke energetske kompanije, E.ON, RWE, EnBW i Vatenfall to će produljenje vijeka platiti ukupno 30 milijardi eura kroz posebne poreze, a novac će se sliti direktno u držav-

nu blagajnu i bit će namijenjen poticanju obnovljivih izvora energije. Prema dogovoru, 17 aktivnih nuklearnih elektrana u Njemačkoj imat će različit tretman — one najstarije elektrane, kojih je sedam, dobit će osam dodatnih godina rada, a ostalih deset, izgrađenih nakon 1980., dodatnih 14 godina. Predstavnici biznisa i energetskih kompanija zalagali su se pritom da vlada elektranama produlji radni vijek za 20 godina. Kazneni porez za energetske kompanije iznosit će 2,3 milijarde eura do

2016. godine na ime korištenja nuklearnog goriva, dodatnih 300 milijuna iduće dvije godine te 200 milijuna eura od 2013. do 2016. godine. Dogovor još mora potvrditi parlament, a prepreku bi mogao predstavljati i Bruxelles koji ima ovlasti sankcionirati svaku odluku koja bi povećavala proizvodnju nuklearnog otpada. Günther Oettinger, europski povjerenik za energiju, već

se očitovao da bi njemačke kompanije trebale državi prepustiti barem polovinu dobiti ostvarene zahvaljujući produžetku životnog vijeka nuklearnih elektrana.

Prijatelji okoliša

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je da će s tako prikupljenim novcem za poticaj obnovljivim izvorima energije njemački proizvođači energije

"postati najučinkovitiji i najprijateljskiji za okoliš na svijetu". Dionice energetskih kompanija posljednjih mjeseci dosta su trpjele jer su investitori strahovali da će država odrediti kratak vijek trajanja elektrana i jako visoke poreze. Strahovi se na sreću nisu obistinili, pokazale su burze. Nakon objave novih mjera dionice E.ON-a porasle su 3,7 posto, a RWE-a 2,8

INVESTICIJA 356 MIL. DOLARA

Suzuki gradi novu tvornicu u Indiji Vodeći japanski proizvođač malih automobila Suzuki Motor Corp. planira gradnju novog postrojenja za sastavljanje automobila nedaleko od New Delhija kako bi udovoljio rastu potražnje u toj zemlji, prenosi poslovni dnevni list Nikkei. Maruti Suzuki India Ltd., lokalna podružnica Suzukija, planira u Manesaru, gdje već ima jedno postrojenje, sagraditi novu tvornicu koja bi trebala početi raditi

u 2013. godini. Cijena gradnje Suzukijeve treće tvornice u Manesaru iznosit će 30 milijardi jena (356 milijuna dolara). Imat će kapacitet od 250.000 vozila godišnje, čime će se Suzukijeva godišnja proizvodnja u Indiji povećati na 1,7 milijuna vozila. U novoj tvornici proizvodit će se kompaktni modeli Alto i Wagon R Suzuki na indijskom autotržištu ima udjel gotovo 50 posto. H

jenje jardi eura NJEMAČKE NUKLEARKE trebale su biti postupno zatvorene do 2021. godine, prema programu prethodne njemačke vlade, no kancelarka Angela Merkel smatra da je bolje da se novcem prikupljenim od nuklearki omogući brži razvoj ‘zelenoj’ industriji arhiva business.hr

posto. Dogovor partnera koalicije desnog centra kancelarke Angele Merkel postignut je kasno u nedjelju 5. rujna, nakon maratonske sjednice o toj temi, koja je trajala gotovo 12 sati, kojoj je prethodilo mučno višemjesečno natezanje političara i industrijskih moćnika. Koalicija socijaldemokrata i zelenih (1998.–2005.) planirala je postupno zatvaranje svih njemačkih nuklearki do 2021., ali sadašnja vlada kancelarke Merkel najavila je već u svom izbornom programu da će razmisli-

ti o produljenju tog roka kako bi se omogućila zamjena nuklearne energije obnovljivom.

Stotine prosvjednika

Ispred vladine zgrade u kojoj je održan sastanak okupile su se stotine ljudi prosvjedujući zbog produljenja rada nuklearnih elektrana. Glavne oporbene stranke, kao i udruge za zaštitu okoliša, odmah su kritizirale dogovor. Većina Nijemaca protivi se nuklearnim elektranama, pokazala su istraživanja javnog mišljenja. Nina Domazet

200

milijuna dosegnut će za deset godina broj automobila na kineskim prometnicama

MANDATNO PISMO

EBRD, EIB i IFC pripremaju kredit za Nabucco Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Europska investicijska banka (EIB) i Međunarodna financijska korporacija (IFC) potpisale su u ponedjeljak u Bruxellesu mandatno pismo kojim se utire put financiranju projekta Nabucco u vrijednosti do 4 mlrd. eura. EIB bi u tome projektu trebao sudjelovati s maksimalno dvije milijarde eura, EBRD sa do 1,2

milijarde, a IFC sa do 800 milijuna eura. Ukupna je vrijednost projekta 7,9 milijardi eura. Realizacija je zapela zato što dobavljači zahtijevaju dokaze da projekt raspolaže s dovoljno sredstava za kupnju njihova proizvoda, a ulagači da konzorcij koji ga gradi dokaže da ima dovoljno plina. Prve odluke o financiranju očekuju se početkom 2011. H

REKRODNA DOKAPITALIZACIJA

Petrobras izdaje nove dionice vrijedne 75 mlrd. $ Petroleo Brasileiro, kompanija s najvećom tržišnom kapitalizacijom u Latinskoj Americi, odlučio se na dokapitalizaciju kako bi prikupio novac za financiranje nedavno otkrivenih rezervi nafte pred brazilskom obalom Brazilski naftni div Petroleo Brasileiro, poznatiji kao Petrobras, planira novo izdanje dionica, i to najveće u povijesti - vrijednost će mu biti između 64,5 i 75 milijardi dolara. Petrobras, inače kompanija s najvećom tržišnom kapitalizacijom u Latinskoj Americi, na dokapitalizaciju se odlučio kako bi prikupio novac za financiranje nedavno otkrivenih rezervi nafte pred brazilskom obalom, ali i kako bi kreditni rejting zadržao na razini za investiranje.

u zamjenu za pet milijardi barela nafte koju će Petrobras izvući iz podmorskih polja kod Rio de Janeira. Upravo zbog dogovora Petrobrasa i države prije oko dva i pol mjeseca odgođena je dokapitalizacija, i to zato što se moralo čekati da brazilski regulator energetske industrije dade svoju procjenu vrijednosti naftnih rezervi.

Poštena cijena

Petrobras je na kraju za barel pristao dati 8,51 dolar, što nije razveselilo neke investitore koji su smatrali da se "poštena" cijena kreće između 5 i 6 dolara. Brazilski naftni div je većinu novog izdanja, oko 80 posto, namijenio postojećim

dioničarima koji su dobili i pravo prvenstva. UBS procjenjuje da će mali dioničari, bez banaka koje kontroliraju države ili državnih fondova, u izdanje uložiti oko 12 milijardi dolara. Što se tiče potražnje za dionicama, mišljenja su poprilično različita. Tako je Ted Harper, menadžer u Frost Investment Advisorsu, tvrtki koja u svojem portfelju već ima dionice Petrobrasa, za Bloomberg izjavio kako bi "potražnja trebala biti prilično velika", dok je Oliver Leyland, analitičar Mirae Asset Global Investments Brasila, rekao da će "biti jako iznenađen ako se izdanje rasproda". N. R.

Dogovor s državom

Kompanija je u petak objavila prospekt za izdavanje novih 2,17 milijardi redovnih i 1,58 milijardi povlaštenih dionica. Bude li potrebno, izdanje će se povećati za još 564 milijuna dionica. Cijena novih dionica bit će određena za nešto više od dva tjedna, 23. rujna. Astronomska vrijednost izdanja dionica rezultat je činjenice da će dionice vrijedne oko 42,5 milijardi dolara dobiti Brazil, i to

PET MILIJARDI BARELA nafte Petrobras će izvući iz podmorskih polja kod Rio de Janeira arhiva business.hr

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 7/9/2010

NAFTA

Cijena u blagom padu

Cijene nafte u ponedjeljak su blago pale u prigušenoj trgovini na svjetskim tržištima zbog praznika u SAD-u nakon što su kraj sezone vožnje i visoka razina nezaposlenosti u SAD-u potpirili zabrinutost u vezi s izgledima rasta potražnje. Barel sirove nafte pojeftinio je na 74,40 dolara, a u Londonu je poskupio 38 centi, na 77,05 dolara. H

ZABRINUTOST ZBOG DUGOVA

D&B: Hrvatski kreditni rejting nepromijenjen

Bonitetna ku a Dun&Bradstreet u izvješ u za rujan Hrvatskoj je zadržala kreditni rejting DB3d, koji ozna ava blagi rizik poslovanja uz i dalje rastu i trend, prenosi agencija Bonline. Me utim, analiti ari Dun&Bradstreeta u najnovijem izdanju publikacije In-

ternational Risk&Payment navode da sve lošije stanje hrvatskih javnih financija dovodi u pitanje prognoze za hrvatsko gospodarstvo. Rast potrošnje u kombinaciji s padom prihoda rezultirao je rastom prora unskog deficita iznad ciljane razine u prvih šest mjeseci godine, a kako bi financirala deficit i refinancirala dospjele obveze, hrvatska je Vlada sredinom srpnja izdala 10-godišnje državne obveznice vrijedne 1,8 milijardi eura uz kamatnu stopu 6,6 posto.

To izdanje pove ava ionako visok vanjski dug Hrvatske, koji bi do kraja 2010. mogao dosegnuti 100 posto BDPa, što pove ava zabrinutosti zbog hrvatske sposobnosti vra anja dugova. "Sumnjamo u to da e slaba koalicijska Vlada uo i skorih op ih izbora u 2011. imati dovoljno jaku volju za provo enje stroge fiskalne politike i smanjenje socijalnih davanja", smatraju analiti ari Dun&Bradstreeta dotaknuvši se tako i politi kog kapaciteta aktualne Vlade. H

Nuriel Roubini: 'Got potrošili smo svu mu NEMO NI PRED RECESIJOM Ameri ki ekonomist u ponedjeljak je izjavio da su Sjedinjene Ameri ke Države, Japan i Europa ispucali sav arsenal protukriznih mjera i sada su bespomo ni pred recesijom, a za takvo stanje krivi poslodavce Legendarni ekonomist Nuriel Roubini u ponedjeljak je izjavio da su Sjedinjene Ameri ke Države, Japan i Europa ispucali sav arsenal protukriznih mjera i sada su bespomo ni u borbi protiv recesije. "Amerika je ostale bez streljiva", kazao je profesor Roubini, koji je ve nekoliko puta u javnosti iznosio svoje katastrofi ne scenarije. Roubini za aktualno stanje u ameri kom gospodarstvu krivi poslodavce koji su imali dovoljno gotovine i bili su solventni, ali su ekstraprofit stvorili brutalnim rezovima zaposlenika i njihovih prava zbog ega je Amerika ostala bez 8,4 milijuna radnih mjesta. Kako bi dosegnula razine iz 2006. godine, u Americi bi se svaki mjesec trebalo stvo-

NURIEL ROUBINI, ekonomist, smatra da su poslodavci ekstraprofit stvorili brutalnim rezovima zaposlenika i njihovih prava, zbog ega je Amerika ostala bez 8,4 milijuna radnih mjesta ARHIVA BUSINESS.HR

riti 450.000 radnih mjesta u sljede e tri godine. Roubini objašnjava kako FED-ova kupnja ameri kih državnih obveznica više ne može napraviti promjenu te kako postoje a monetarna politika može popraviti likvidnost, ali ne i solventnost ameri koga gospodarskog sustava.

Stajanje na mjestu

Kaže kako e ameri ki BDP u drugom polugodištu porasti nešto manje od jedan posto unato najve em paketu pomo i u povijesti, rezanju kamatnih stopa na nulu, prora unskom deficitu od 10 posto bruto doma eg proizvoda. "Stojimo na mjestu i najmanji poreme aj može nas ponovno baciti u recesiju. Sma-

tram da postoje 40-postotne šanse za recesiju s dvostrukim dnom u Europi, Americi i Japanu", kazao je. Hans-Werner Sinn, šef njema kog IFO instituta, dodao je kako Amerika svoju dužni ku krizu mora riješiti na teži na in: "Gorka je istina da s postoje im monetarnim i fiskalnim politikama Amerikanci ne mogu ništa promi-

jeniti. Njihov standard mora pasti i eka ih jako teško desetlje e."

Sumnjive vrijednosnice

Sinn je kazao kako je ameri ko tržište nekretninskih credit default swapova spalo na vrijednost od 50 milijardi dolara, a prije samo tri godine vrijedilo je ak 1,9 bilijuna dolara pa cijeli nekretninski

sektor ovisi o pomo i federalnih agencija. Nitko više ne želi kupovati sumnjive ameri ke vrijednosne papire: Njema ka se povla i s tog tržišta, Kina je otišla, a bježi i Japan. Ameri ki nekretninski sustav je na federalnom održavanju života koje ne može potaknuti ozbiljniji oporavak", rekao je Sinn. Nikola Su ec

NEZADOVOLJNI

PROGNOZE

Rumunjska bi u listopadu trebala ponovno promisliti o sporazumu s Me unarodnim monetarnim fondom, kazao je rumunjski predsjednik Traian Basescu. On se zalaže za novi sporazum koji bi omogu io posezanje za novcem samo u slu aju kriti ne situacije. Rumunjska je 2009. dogovorila 20 milijardi eura vrijedan zajam. H

analizama naveli da e prosje ne pla e nakon turisti ke sezone rasti za nekoliko postotaka, ali e istodobno porasti i nezaposlenost. U srpnju je ukupna zaposlenost pove ana 0,6 posto u usporedbi s lipnjem, a najve i broj novozaposlenih osoba registriran je kod obrtnika i pravnih osoba u

Rumunjska PBZ: Rast pla a preispituje ugovor i nezaposlenosti Analiti ari Privredne banke s MMF-om Zagreb u svojim su tjednim

djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, iz ega je vidljivo da je porast zaposlenosti uglavnom sezonskog karaktera. "Stoga na godišnjoj razini i dalje bilježimo pad broja zaposlenih visokih 4,9 posto, a nakon završetka sezone o ekujemo ponovni rast broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti prema razini od 18 posto", prognoziraju analiti ari. Prosje na neto pla a u prvih šest mjeseci ove godine

iznosila je 5287 kuna, što je realan pad 1,3 posto u odnosu na 2009. godinu, odnosno uzme li se u obzir utjecaj posebnog poreza, realan pad doseže oko 4 posto. "Iako je lipanj prema statistici prvi nakon devet uzastopnih mjeseci negativnih stopa u kojem bilježimo realno pove anje neto pla e, uzme li se u obzir krizni porez, vidimo da e se tek sa srpnjem zaista ostvariti porast pla a", zaklju uju u analiti ari Privredne banke Zagreb. B.hr

BROJKA

posto trebala bi iznositi stopa nezaposlenosti nakon turisti ke sezone

indeksi Gotovo je, Europski rastu, Crobex stagnira municiju' LOŠE PROGNOZE

MMF

Razvijena gospodarstva ne smiju ukidati poticaje prije 2011. godine Napredna gospodarstva ne bi smjela po eti ukidati državne poticaje prije 2011. jer bi time mogla naštetiti globalnom oporavku, upozorili su Me unarodni monetarni fond (MMF) i Me unarodna organizacija rada (ILO). "Ve ina naprednih gospodarstava ne bi smjela zaoštravati fiskalnu politiku prije 2011. jer bi preuranjeno zaoštravanje moglo potkopati oporavak", upozorile su te dvije me unarodne agencije u dokumentu objavljenom uo i zajedni ke konferencije koja e se ovog mjeseca održati u Oslu. Posljednjih mjeseci nekoliko je europskih vlada po elo rezati gospodarske poticaje nakon što se Gr ka našla na rubu bankrota, od ega su je spasili Europska unija i MMF. Me utim, MMF i ILO upozoravaju da fiskalna konsolidacija od jedan posto BDP-a obi no smanjuje do-

ma u potrošnju i ulaganja za oko jedan posto te podiže stopu nezaposlenosti za oko 0,3 postotna boda u dvije godine. "Oštrija konsolidacija ugušila bi ionako slabu doma u potražnju", upozorile su dvije me unarodne organizacije. U izvješ u se ipak isti e da bi vlade trebale razmisliti o ukidanju subvencija za kratkoro no zapošljavanje - mjeru uvedenu u vrijeme gospodarske krize - jer bi se to u ovim trenucima moglo pokazati preskupim i preopasnim za osjetljiva gospodarstva. "Za duboke recesije i u ranim fazama oporavka ti su troškovi obi no manje važni. Me utim, u razdoblju oporavka oni e postati upadljiviji, zbog ega bi 2011. te subvencije trebalo po eti postupno ukidati", isti e se u priop enju Me unarodnog monetarnog fonda. H

Prema analiti arima Hypo Alpe-Adria banke Crobex bi zbog loših makroekonomskih podataka u sljede oj godini mogao zabilježiti jednu od najslabijih izvedbi u široj regiji srednje i isto ne Europe

Europski indeksi rastu etvrti tjedan zaredom nakon prili no ohrabruju ih podataka o ubrzanom rastu kineskog i ameri koga gospodarstva. Europski indeksi nastavili su rasti i u ponedjeljak nakon što je strah od recesije s dvostrukim dnom ameri koga gospodarstva ublažen ohrabruju im podacima o zaposlenosti u SAD-u. FTSEurofirst indeks 300 vode ih europskih dionica je do 9.30 sati oja ao 0,5 posto, na 1068 bodova, nakon što je u petak osvojio 0,8 posto. Frankfurtski Dax, londonski FTSE i pariški CAC bili su istodobno u plusu izme u 0,4 i 0,5 posto. "Nakon niza razo aravaju ih podataka, pokazatelji iz prošlog tjedna stabilizirali su tržišta i potaknuli sklonost ulaga a prema riziku. Uzimaju i u obzir i procjene budu ih poslovnih rezultata kompanija, situacija se ini prili no dobrom", kazao je Henk Potts, strateg u tvrtki Barclays Wealth. S druge strane, hrvatski dioni ki indeks Crobex i dalje muku mu i s malim prometom, a njegova izvedba jedna je od najlošijih u srednjoj i isto noj Europi, poka-

zuju podaci Hypo Alpe-Adria banke. Analiti ari o ekuju da u 2011. godini njegov rast ne e biti ve i od 5 posto, za razliku od, primjerice, Rusije ili Ma arske ija tržišta o ekuje 30-postotni rast.

Veliki jaz

"Strah ulaga a potaknut sporim oporavkom lokalnoga gospodarstva vjerojatno e voditi ve oj volatilnosti tržišta i estom odustajanju od ulaganja u dionice", navode u HAAB-u. Veliki je jaz izme u rasta i valuacije dionica na Zagreba koj burzi pa e anemi an rast gospodarstva u 2011. godini o ito biti vidljiv i na tržištu dionica. Crobexova vrijednost trebala bi se stoga kretati izme u 1850 i 2200 bodova. Tako er je primjetno da se Crobex od sredine 2009. godine nije mnogo poma-

knuo s mjesta i vrijednost mu je ostala gotovo nepromijenjena, za razliku od indeksa u široj regiji srednje i isto ne Europe. Ante Pavi

BUSINESS TV Kapital Network, Utorak 7. 9. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:35 21:45 22:00

VIJESTI OBJEKTIV, magazin VIJESTI PRIVREDNI RAPORT EU INFO VIJESTI DESTINATION TOMORROW Magazin 22:30 VIJESTI 22:45 E- HRVATSKA ( R ),emisija 23:15 VIJESTI

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Koli ina

Promet

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

259.15

260.95

260.00

0.07%

17,977

4,669,638.24

21,291.02

226.72

332.84

480.00

2.13%

5,320

2,475,335.61

9,155.89

461.06

715.00

Istraturist Umag d. d.

344.00

358.98

350.00

-2.50%

6,072

2,089,040.00

1,636.25

270.00

410.00

BeliĹĄ e

425.00

450.00

0.00%

3,050

1,297,323.21

523.94

305.01

580.00

IPK Kandit

233.75

234.00

0.11%

4,175

975,951.75

167.33

191.00

345.00

Atlantska plovidba d.d.

835.10

859.00

835.14

-0.81%

668

565,168.38

1,165.45

723.23

1,195.95

Ingra

751.10

770.00

768.00

-0.19%

723

552,047.67

1,896.96

600.01

790.00

1,627.02

1,653.10

1,628.00

-1.93%

284

468,215.05

16,280.00

1,431.00

1,940.00

21.15

22.00

21.53

-1.19%

18,050

389,483.13

161.47

19.70

61.49

254.90

256.70

255.00

-0.02%

1,308

333,834.03

1,729.95

242.21

318.99

Dalekovod

278.25

285.49

278.25

-1.80%

1,153

323,811.57

638.25

270.20

443.00

Jadroplov d.d.

142.21

147.25

143.59

0.62%

2,125

308,753.38

235.01

124.01

209.00

Kon ar - elektroindustrija Ericsson Nikola Tesla Zagreba ka banka

490.00

491.00

490.00

0.00%

547

268,147.90

1,260.34

396.00

517.00

1,325.01

1,330.00

1,327.00

0.15%

179

237,677.73

1,767.10

1,231.00

1,777.00 310.00

216.42

220.00

216.42

-1.62%

1,079

236,749.69

13,861.35

200.00

Dom holding

37.18

38.00

37.35

0.46%

5,757

216,184.82

278.90

28.70

54.00

Petrokemija

139.00

143.50

139.00

-0.73%

1,372

193,554.85

464.42

105.50

192.99

Viro tvornica ĹĄe era d.d. Ledo Konzum HUP - Zagreb

320.01

326.01

320.20

-2.97%

579

187,160.71

444.01

290.00

505.00

5,220.00

5,500.01

5,500.00

-3.51%

186,860.02

1,210.93

4,900.00

7,679.00

190.01

200.00

199.99

-0.01%

857

168,900.39

4,540.34

131.05

207.51

1,430.00

1,550.00

8.39%

110

162,737.94

730.63

1,125.00

1,860.00

KraĹĄ, prehrambena industrija

470.00

480.00

470.00

-2.08%

321

151,020.00

645.60

250.05

493.99

Hidroelektra niskogradnja

155.00

158.00

155.01

-2.97%

925

143,565.20

96.71

140.01

370.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

286.04

292.22

286.04

0.09%

493

142,896.25

1,550.34

240.00

400.00

Uljanik plovidba

568.00

580.00

569.00

-2.03%

248

142,360.00

330.02

533.13

736.89

Auto Hrvatska

375.00

379.89

375.00

1.35%

353

133,612.33

248.15

368.00

578.99

Institut IGH

1,686.05

1,728.97

1.58%

120,845.80

274.18

1,600.00

4,375.00

Liburnia riviera hoteli

2,890.00

2,370.00

0.00%

118,500.00

717.26

1,413.01

Fima validus

12.52

13.11

12.96

-0.69%

8,758

110,683.93

35.01

10.55

29.01

Adris grupa

300.00

0.00%

330

99,000.00

2,884.77

271.89

373.00

Arenaturis Kon ar Valamar grupa Jadranska banka

42.01

-0.76%

2,036

85,532.36

91.69

41.00

70.00

2,019.99

2,079.00

3.95%

85,195.93

63.85

1,777.01

2,198.00

38.50

44.55

44.00

22.05%

1,675

67,619.18

277.01

25.06

45.00

2,700.01

2,701.00

2,700.01

-1.78%

54,019.01

322.98

2,006.00

3,100.00

Industrogradnja d.d

375.00

385.00

380.00

-3.80%

37,084.23

171.91

292.00

570.00

Centar banka

250.10

0.04%

133

33,263.30

15.63

240.00

329.00

1,610.00

1,630.00

1,610.00

-0.62%

29,150.36

358.41

1,299.95

2,093.00

28.31

29.70

29.60

2.00%

779

22,406.55

95.82

22.36

58.00

1,040.00

1,081.01

1,046.23

-4.89%

17,792.77

198.22

949.03

2,769.99

Atlas nekretnine

39.50

42.00

41.99

4.98%

435

17,785.16

140.07

20.50

44.95

HG Spot

24.92

25.35

9.50%

687

17,144.24

8.37

20.08

109.19

Luka Plo e

uro akovi holding

Tehnika

OT-optima telekom d.d. Viadukt Plava laguna

26.20

26.22

26.20

-7.45%

635

16,640.65

73.89

21.28

56.00

223.51

230.00

223.51

-2.18%

13,871.46

102.10

204.00

498.99 1,700.00

1,351.11

1,400.00

3.70%

13,782.70

764.85

1,206.77

Jadranka

380.05

-0.02%

13,681.80

126.36

372.50

444.00

DIOKI d.d

77.00

78.00

77.00

2.67%

167

12,959.00

311.24

70.07

168.49 2,013.99

Tankerska plovidba

1,400.00

1,490.00

4.93%

11,585.98

933.31

1,200.01

akovĹĄtina

7.03

8.91

7.03

-11.90%

1,229

8,953.30

7.41

5.51

47.01

HTP Kor ula

88.51

94.50

88.55

-6.69%

8,659.26

37.76

72.10

185.00 139.00

Zve evo, prehrambena industrija

Izdanje ove gra evinske dionice u ponedjeljak je palo na najniĹžu cjenovnu razinu od kraja srpnja ove godine. Ukupni promet nije bio prevelik, iznosio je neĹĄto viĹĄe od 37.000 kuna, ali je ipak bio najve i u posljednjih 10 trgovinskih dana na Zagreba koj burzi, kojoj je mali promet i dalje glavna boljka.

Zadnja

465.00

Adris grupa

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

NajviĹĄa

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Atlantic grupa

OGLAS

NajniĹža

CROBEX: -0,70% TrĹž. kap. (mil kn)

Privredna banka Zagreb

Ina-industrija nafte d.d.

Cijena dionice hotelskog poduze a HUP Zagreb u ponedjeljak je snaĹžno sko ila uz iznadprosje an promet od 162.737 kuna. Pritom je trgovano s ukupno 98 dionica u 10 transakcija. Tim je rastom HUP Zagreb dosegnuo najviĹĄu razinu od sredine svibnja ove godine.

Redovan promet: 24.109.824,40 kn Promjene Cijene

109.05

109.11

109.05

-0.01%

8,070.90

33.57

87.56

Veterina d.d.

62.90

62.95

62.90

-3.23%

126

7,930.40

116.04

52.05

88.99

Belje

64.71

65.55

64.71

-0.45%

116

7,535.46

531.62

59.00

108.00

Ĺ˝itnjak

98.70

115.00

15.00%

7,001.20

23.65

76.10

164.00

Lucidus dioni ko

17.05

-22.46%

407

6,939.35

43.16

14.09

38.00

535.11

1.35%

5,886.21

59.31

500.00

620.00

Jadroagent Slobodna Dalmacija Croatia osiguranje d.d. Slavonski zatvoreni investicijski fond Riviera Pore

25.01

4.16%

208

5,202.08

130.58

20.01

64.98

4,800.00

-1.64%

4,800.00

1,476.47

3,800.00

6,000.00

26.03

26.04

26.03

-8.67%

160

4,165.25

87.11

15.15

38.70

159.97

0.00%

3,999.25

584.45

100.00

197.50 3,750.00

Jadranski naftovod

2,605.05

-0.95%

2,605.05

1,935.15

2,067.14

LoĹĄinjska plovidba

149.99

-1.97%

2,249.85

99.36

121.00

173.00

Agrome imurje

950.00

0.00%

1,900.00

39.32

950.00

1,000.52 109.30

AD plastik

89.41

90.10

89.41

-0.66%

1,800.62

375.48

57.85

Maistra

65.16

-2.02%

1,629.00

713.13

61.00

88.00

Atlas, turisti ka agencija

22.00

4.76%

1,540.00

41.89

18.00

28.00

4.01

-14.86%

226

906.26

13.66

3.05

10.00

Velebit, zatvoreni investicijski fond, d.d.

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

65,90 167,90 12,61 15,60 91,00 0,68 9,63 2,75 135,00 29,90 4,83 0,79 45,50 10,50 440,00

66,10 168,20 13,00 16,00 92,00 0,68 9,71 2,85 136,20 29,90 4,85 0,79 46,00 10,55 440,10

66,10 167,90 12,70 15,62 91,99 0,68 9,71 2,83 135,12 29,90 4,85 0,79 45,90 10,50 440,10

65,97 168,07 12,77 15,86 91,46 0,68 9,70 2,80 135,17 29,90 4,85 0,79 45,87 10,50 440,00

31,50 32,30 1,14 0,04 0,07 1,45 0,00 0,57 32,00 0,20 1,00

32,50 32,30 1,15 0,04 0,07 1,45 0,00 0,61 32,00 0,20 1,00

32,11 32,30 1,14 0,04 0,07 1,45 0,00 0,57 32,00 0,20 1,00

0,32 0,32 1,15 0,04 0,07 1,45 0,00 0,57 0,32 0,20 1,00

95,06 88,60 85,03 95,05 89,15 98,26 84,00

95,50 88,60 85,03 95,05 89,15 98,26 84,00

95,12 88,60 85,03 95,05 89,15 98,26 84,00

95,29 88,60 85,03 95,05 89,15 98,26 84,00

85,20 88,10 476,00 5.250,00 82,42 1.500,00 94,20 2.800,00 91,02 1.950,00 920,00 97,56 675,00 1.498,00 7.300,00 3.402,00 520,00 3.975,00

85,40 88,50 490,00 5.250,00 82,50 1.501,00 94,27 2.812,00 91,06 2.000,00 926,00 97,79 685,00 1.498,00 7.400,00 3.500,00 520,00 3.975,00

85,39 88,48 484,00 5.250,00 82,49 1.500,00 94,26 2.802,00 91,06 1.954,00 922,00 97,61 678,00 1.498,00 7.330,00 3.483,00 520,00 3.975,00

85,39 88,47 484,21 5.250,00 82,48 1.500,04 94,25 2.801,41 91,05 1.953,87 922,38 97,66 678,03 1.498,00 7.330,00 3.483,49 520,00 3.975,00

3.199,00 3.550,00 395,00 134,00 575,00 3.705,00 1.950,00 80,50 85,00 25.800,00 80,10

3.200,00 3.700,00 395,00 138,00 580,00 3.720,00 1.950,00 80,50 85,10 25.800,00 81,00

3.199,98 3.687,33 395,00 134,07 575,07 3.717,75 1.950,00 80,50 85,09 25.800,00 80,94

3.199,98 3.687,33 395,00 134,07 575,07 3.717,75 1.950,00 49,62 52,45 25.800,00 49,90

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SAVA GRVG LKPG TLSG PBGS INDGL NF2R MELR CETG KDIR NF1N KDHR KBMR SALR

KRKA SAVA GORENJE LUKA KOPER TELEKOM SLOVENIJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD INFOND GLOBAL NFD HOLDING MERCATOR CETIS KD ID NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD GROUP NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SALUS

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA POLJOPROIZVOD AD PRIJEDOR NAPREDAK AD BIJELJINA AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK VELEZ AD NEVESINJE

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J

Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K NIS a.d. Novi Sad Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2013K Metalac a.d. Gornji Milanovac Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Soja protein a.d. Becej Mlekara a.d. Subotica Agrobanka a.d. Beograd Metals banka a.d. Novi Sad Vez i rublje a.d. Novi Sad Jugohemija a.d. Beograd

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09

267.307,50 36.639,90 34.561,96 34.527,00 29.999,05 22.503,84 11.076,03 10.919,46 10.138,00 8.970,00 8.192,79 8.167,52 6.881,32 5.250,25 4.400,10

Pozavarovalnica Sava Telekom Srpske Mlekara Subotica Stil Kraljevo Petrol

+2,88% +2,42% +1,97% +1,96% +1,44%

Toplifikacija Skopje

Solana Tuzla Elektro Doboj Intereuropa Sava Alkaloid

-6,7% -6,56% -2,63% -1,24% -0,07%

Komercijalna banka Beograd

+3,87 -4,68

-0,57 % 111999 0,00 % 71000 0,00 % 7629 -2,56 % 179420 -1,41 % 53081 7,41 % 2000 0,00 % 849150 -6,56 % 2400 0,00 % 3480 1,01 % 5000 0,00 % 800

36.046,15 22.933,00 8.753,35 6.817,96 3.715,67 2.900,00 1.613,39 1.373,60 1.113,60 1.000,00 800,00

-0,40 % -1,56 % -0,56 % 0,04 % -0,94 % 0,00 % -1,36 %

22978 16979 8424 4461 4220 3645 2754

2.189.551,00 1.504.339,40 716.292,72 424.018,05 376.213,00 358.157,70 231.336,00

Osim što je zabilježila skok cijene 3,87 posto, dionicom skopske Toplifikacije trgovalo se u iznosu 1,6 milijuna denara, što je bilo dovoljno za drugo mjesto na popisu najlikvidnijih. Cijena se tijekom dana kretala od 3550 do 3700 denara, a posljednja zabilježena iznosila je 3687,33 denara. Najtrgovanija je sa 3,4 milijuna denara prometa bila Komercijalna banka, a jedina koja se osim njih uvrstila u društvo milijunaša bila je dionica Makedonskog telekoma.

Dionicama banaka u ponedjeljak se slabo trgovalo na Beogradskoj burzi i samo je AIK banka premašila milijun dinara prometa. Osim znatnog pada cijene od skoro pet posto, dionica Komercijalne banke zabilježilo je samo 166.188 dinara prometa. Samo je 20 dionica promijenilo vlasnika, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 8309 dinara. Dionicom Agrobanke po nepromijenjenoj cijeni trgovalo se u iznosu od gotovo pola milijuna dinara.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB TPLF TEL RZLE GRNT ALK OHB RMDEN08 RMDEN04 MPT RMDEN09

4052 218 2706 2177 328 33162 1142 3903 75 300 1690 10313 150 500 10

valuta: BAM - konvertabilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2015 A2014 NIIS CCHS A2016 IMLK A2012 AIKB A2013 MTLC ENHL A2011 SJPT MLSU AGBN MTBN VEZR JGHM

0,26 % -1,24 % 0,32 % -2,07 % -0,01 % 1,04 % 0,73 % 1,07 % -0,94 % -0,33 % 0,00 % 0,13 % 0,02 % -0,47 % -2,20 %

valuta: BAM - konvertabilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD FBIHKE FBIHKH FBIHKI FBIHKB FBIHKJ

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C TRZN-R-A INVP-R-A PLPR-R-A NPDK-R-A APBL-R-A ELDO-R-A RSRS-O-B RTEU-R-A VELE-R-A

Oznaka

Utorak 7/9/2010

business.hr

0,11 % 100408 0,37 % 53753 -2,02 % 8817 0,00 % 615 0,08 % 29104 0,00 % 1159 0,06 % 13982 0,00 % 426 0,04 % 12256 -0,81 % 378 -1,71 % 695 0,07 % 6356 0,30 % 794 1,97 % 340 0,40 % 64 -0,97 % 95 0,00 % 540 0,00 % 58

8.574.173,64 4.755.596,67 4.269.320,00 3.228.750,00 2.400.565,66 1.738.550,00 1.317.863,61 1.193.402,00 1.115.942,29 738.564,00 641.055,00 620.737,65 538.355,00 509.320,00 469.120,00 330.932,00 280.800,00 230.550,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,06 % 3,87 % -0,86 % 0,05 % -0,88 % -0,07 % 1,25 % -1,61 % 0,11 % -0,77 % -0,47 %

1079 430 2544 5070 838 100 180 7000 6500 10 3311

3.452.775,00 1.585.550,00 1.004.880,00 679.710,00 481.905,00 371.775,00 351.000,00 347.366,19 340.955,18 258.000,00 165.205,45

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,20% BIRS +0,39% 811,76 821,14 LJSEX -0,15% FIRS -0,11% 1.384,19 3.286,82 Belex15 -0,20% MBI10 +0,23% 2.306,49 628,08 Belexline +0,31% MOSTE -0,03% 489,75 1.232,77 SASX10 -0,42% NEX20 +0,86% 13.939,52 885,10 EUROPSKI INDEKSI +0,42% WIG20 +0,63% 2.476,19 BUX +0,26% 22.871,90 +0,06% +0,28% ATX +0,45% 2.490,78 indeksa na zatvaranju u -0,15% Stanje ponedjeljak, 6. rujna 2010.

FTSE100 5.445,89

DAX 6.155,34

CAC40

3.685,41

MICEX 1,408.01

AMERI»KI INDEKSI +1,24% S&P500 +1,32% 10.447,93 1.104,51 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,53% petak, 3. rujna 2010. 2.233,75 DJIA

investor 30 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. AC Rusija

41,9957

26,69

PBZ I-Stock

62,1200

17,79

Ilirika Azijski tigar

59,8480

17,07

HPB WAV DJE

88,2675

16,24

MP-Global HR

290,5893

15,72

ST Global Equity

48,4448

-23,74

FIMA Equity

78,2622

-22,04

C-Zenit

46,3425

-20,94

KD Victoria

13,6943

-16,19

Erste Total East

30,7700

-15,12

+ MJEŠOVITI

Aureus US Equity NFD Nova Europa MP-Global HR Raiffeisen World OTP Europa Plus HPB WAV DJE A1 ZB euroaktiv MP-Bric HR Aureus Equity Poba Ico Equity OTP indeksni Raiffeisen Emerging M. KD Prvi izbor ZB trend OTP meridian 20 Raiffeisen HR dionice KD Energija Raiffeisen C. Europe PBZ I-Stock VB CROBEX10 Ilirika Azijski tigar FIMA Equity PBZ Equity fond VB High Equity HI-growth Erste Adriatic Equity ST Global Equity C-Zenit Ilirika BRIC

144,0300

12,48

Raiffeisen Balanced

152,2000

8,62

AC G Balanced EM

10,8902

7,91

109,6958

6,77

9,7632

4,43

ICF Balanced

115,5378

-25,14

ST Balanced

177,6283

-20,29

ST Aggressive

64,3298

-18,30

C-Premium

5,3378

-10,61

Agram Trust

67,8897

-3,79

Allianz Portfolio HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

173,3500

13,40

OTP euro obvezni ki

125,8030

10,30

Capital One

158,6500

10,04

ZB bond

160,0700

9,11

PBZ Bond fond

128,9800

8,17

11,3046

3,42

Erste Bond

129,5700

4,56

ICF Fixed Income

138,9687

6,16

HPB Obvezni ki

125,0420

6,85

PBZ Bond fond

128,9800

8,17

HI-conservative

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

112,0079 122,3722 290,5893 99,8700 109,8128 88,2675 80,0600 101,4100 332,6508 92,4455 5558,6800 37,8137 56,0600 12,0953 128,4100 83,4367 68,7900 9,6343 61,0300 62,1200 89,6161 59,8480 78,2622 78,6900 47,7985 8,1333 85,1600 48,4448 46,3425 112,0847

1,44 1,22 1,20 0,98 0,98 0,94 0,89 0,87 0,75 0,70 0,67 0,67 0,66 0,63 0,60 0,59 0,54 0,50 0,46 0,44 0,44 0,38 0,37 0,36 0,36 0,33 0,28 0,24 0,23 0,20

-11,25 2,92 -1,83 1,54 6,17 1,25 -2,58 4,02 -2,62 -4,62 -0,12 -3,22 -1,02 1,76 0,14 -0,16 -3,14 -0,39 -2,10 2,27 -5,31 3,16 -6,49 -2,82 0,73 -1,20 -3,97 -2,05 -16,67 2,93

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-7,43 2,06 3,99 2,09 4,60 4,65 -6,52 -0,16 -2,72 -3,24 -5,63 -8,56 -2,10 1,28 1,77 -6,03 -5,55 -3,61 -8,61 -0,11 -10,09 8,11 -9,39 -7,28 -5,24 -3,29 -9,22 -6,67 -19,35 12,36

-2,91 -2,10 15,72 7,89 9,27 16,24 -4,10 9,77 9,55 -5,56 -0,51 -3,95 12,12 7,98 15,02 -0,45 -0,35 N/A -5,12 17,79 N/A 17,07 -22,04 -3,36 -1,30 2,30 -10,06 -23,74 -20,94 N/A

6,16 11,66 -13,11 -0,02 8,69 -4,07 -9,24 0,22 -7,17 -1,64 -17,22 -30,31 -19,27 2,55 3,24 -7,41 -17,21 N/A -8,77 -14,09 N/A -14,47 -3,84 -4,68 -22,30 -2,39 -3,23 -7,08 -26,13 N/A

0,86 0,90 3,03 3,65 2,03 7,36 -4,62 0,06 -2,13 -5,77 -3,77 -3,53 -0,95 5,01 5,54 -3,66 -0,78 -3,65 -6,08 2,32 -10,38 11,33 -13,49 -4,77 -4,48 -2,60 -6,23 -9,80 -17,99 12,08

Imovina

12,941 8,721 5,052 40,875 8,413 13,681 20,373 213,549 11,850 69,490 6,042 131,564 25,240 5,066 166,530 17,411 13,753 5,778 225,152 199,791 7,185 6,717 24,679 382,156 13,033 66,895 203,997 14,271 5,644 14,855

Starost

Datum

1,90 1,83 2,27 6,92 1,12 3,00 2,29 6,34 2,48 4,76 3,11 2,69 2,71 7,56 7,85 2,35 1,98 0,51 5,38 3,13 0,62 3,28 6,26 5,00 2,93 8,53 4,90 9,87 2,54 0,66

03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI

OTP uravnoteženi ST Aggressive Raiffeisen Balanced KD Balanced PBZ Global fond ICF Balanced Agram Trust Raiffeisen Prestige HI-balanced C-Premium Allianz Portfolio Erste Balanced ZB global ST Balanced AC G Balanced EM Aureus Balanced HPB Global Ilirika JIE Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

110,1619 64,3298 152,2000 8,1470 98,7500 115,5378 67,8897 107,0900 9,7632 5,3378 109,6958 116,5300 144,0300 177,6283 10,8902 82,3298 102,1674 142,4993

0,63 0,50 0,47 0,39 0,33 0,31 0,30 0,21 0,19 0,15 0,11 0,09 0,08 0,05 0,04 0,01 -0,10 -0,11

0,41 -3,65 0,82 -0,20 -2,24 -4,06 -0,60 2,73 -0,25 -7,94 1,49 -0,11 0,54 -1,72 1,37 3,80 -3,55 -1,13

-4,20 -5,86 -0,12 -0,35 -3,63 -11,52 -4,94 N/A -0,89 -10,73 4,61 -2,08 2,85 -6,32 2,06 -0,07 -3,78 -2,09

0,81 -18,30 8,62 0,57 -0,24 -25,14 -3,79 N/A 4,43 -10,61 6,77 -3,30 12,48 -20,29 7,91 -2,07 1,23 1,17

2,07 -8,52 5,38 -4,33 4,69 2,07 -2,96 N/A -0,28 -16,06 7,30 -0,60 4,06 7,80 5,84 -4,59 0,44 7,98

-3,49 -9,47 3,62 -1,29 -1,69 -9,97 -2,47 7,09 -0,25 -9,53 4,55 0,91 5,05 -7,69 5,66 2,35 -4,08 -0,36

39,897 3,351 326,057 12,552 289,060 12,309 11,832 134,422 65,282 12,360 7,116 105,879 718,420 11,456 13,373 16,280 98,385 42,622

4,72 4,95 8,02 4,63 8,98 8,34 2,15 0,49 8,53 3,59 1,32 9,63 9,17 7,65 1,51 4,13 4,92 4,61

03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 02.09.2010 03.09.2010

125,8030 158,6500 138,9687 11,3046 128,9800 129,5700 125,0420 173,3500 160,0700

0,48 0,05 0,01 -0,01 -0,01 -0,02 -0,02 -0,04 -0,07

-0,02 2,46 1,38 1,30 1,99 2,88 2,34 2,44 0,38

1,76 5,34 3,20 3,76 4,67 5,09 3,80 5,54 4,12

10,30 10,04 6,16 3,42 8,17 4,56 6,85 13,40 9,11

4,98 8,20 3,92 1,45 4,65 4,50 4,65 6,87 5,26

2,83 6,85 3,81 5,23 7,17 8,21 4,71 7,74 5,38

10,394 11,673 42,160 6,077 77,147 100,919 48,136 286,819 200,398

4,72 5,86 8,56 8,53 7,49 7,26 4,92 8,28 9,17

03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 02.09.2010 03.09.2010 03.09.2010

kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn

140,1519 131,5800 161,5138 125,0200 143,3200 137,2100 137,5048 133,9934 124,1900 130,9831 121,5707 115,9299 11,2343 10,5810 107,5107 101,6617 104,7300 139,0903

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,99 0,60 0,50 1,11 0,83 0,87 0,63 0,77 0,44 0,78 0,66 0,80 0,88 0,88 0,76 0,82 1,02 0,52

1,97 1,43 0,98 2,17 1,78 1,89 1,32 1,61 1,31 1,75 1,29 1,65 1,87 1,78 1,91 0,76 2,28 1,37

5,54 4,47 3,80 4,78 5,25 4,51 2,80 4,35 3,07 5,37 3,58 4,20 4,38 4,18 4,80 1,12 N/A 3,25

4,36 6,44 4,85 4,46 4,90 4,46 4,69 4,48 4,10 5,64 4,25 5,36 6,19 4,61 5,66 1,51 N/A 3,31

2,72 2,12 1,53 3,04 2,72 2,55 1,65 2,54 2,23 2,88 2,01 2,26 2,61 2,51 2,48 0,44 3,18 1,88

81,110 1026,962 2330,755 266,179 952,614 608,127 104,047 38,774 38,821 161,244 116,974 167,390 73,759 38,869 160,173 5,277 488,282 106,617

7,91 11,43 10,12 8,12 7,53 7,26 6,95 6,67 5,39 4,92 4,70 2,83 1,94 1,25 1,32 1,10 0,95 10,12

03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010 03.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki Capital One ICF Fixed Income HI-conservative PBZ Bond fond Erste Bond HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds ZB bond

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 7/9/2010

REGIJA

Pad u Sarajevu i Ljubljani

Sarajevski SASX-10 i ljubljanski LJSEX jedini su po etak tjedna obilježili u crvenom, a najviši regijski rast bilježi banjalu ki indeks BIRS, koji je na kraju dana bio u plusu 0,39 posto. Sarajevski je indeks pao 0,42 posto, na 885,1 bodova, dok je LJSEX izgubio na vrijednosti 0,15 posto. Nijedna se dionica u Ljubljani nije ni približila milijun-

skom prometu, a najlikvidnija je tradicionalno bila Krka sa 267.307 eura prometa. Slijedila je dionica Save s prometom 36.639 eura, a jednim od likvidnijih izdanja, dionicom Telekoma Slovenije, trgovalo se u iznosu od gotovo 30.000 eura. Sarajevski brokeri najviše su posla imali s dionicom Fabrike duhana kojom se trgovalo u iznosu 13.321 konvertibilnih maraka, a to je ujedno bila jedina dionica koja je premašila iznos od 10.000 KM. B. S.

TELEKOM SRBIJE

Vlada spremna prodati 51 posto dionica? Vlada Srbije spremna je prihvatiti prijedlog privatizacijskog savjetnika za Telekom Srbije i na tenderu ponuditi 51 posto udjela u nacionalnoj telekomunikacijskoj kompaniji, pišu Ve ernje novosti pozivaju i se na neimenovane izvore iz srpske vlade. U izvještaju poslanom vladi navodi se da prvotna ide-

Kraj trodnevne pozitivne serije PREOKRET Nakon tri uspješna trgovinska dana na ZSE-u, dioni ki su indeksi u ponedjeljak blago zaronili Na Zagreba koj burzi trgovanje je i u ponedjeljak obilježila ve a likvidnost, kao i prethodna tri trgovinska dana, pri emu su najviše u fokusu ulaga a bile dionice HT-a, Istraturista, Beliš a i Privredne banke Zagreb. Na doma em tržištu uo ljivo je posljednjih dana poboljšanje likvidnosti. Redovni dnevni promet u prethodna tri trgovinska dana premašivao je 20 milijuna kuna, a ta je razina probijena i u ponedjeljak, za razliku od ljetnih mjeseci kada je esto bio i ispod 10 milijuna. A nakon tri dana porasta indeksi su blago pali. Sa svjetskih burza pristižu i dalje pozitivni signali, kazao je za Hinu Davor Špoljar, analiti ar iz investicijskog društva Erste vrijednosni papiri.

HT najlikvidniji

Unato pozitivnim signalima, Crobex je pao 0,7 posto, na 1876,4 boda, dok je Crobex 10 pao 0,45 posto, na 989,16 bodova. Naj-

U društvo milijunaša ušla je i dionica Istraturista, koja je pala 2,5 posto, na okruglih 350 kuna. Na tu je dionicu potrošeno dva milijuna kuna. Posljednji je milijunaš bila dionica Beliš a koja nije doživjela cjenovnu promjenu, tj. zadržala je razinu od 450 kuna. Pad od dva posto ubilježila je dionica Ine, a najve a je doma a naftna kompanija kraj dana do ekala na razini od 1628 kuna. Cijena dionice hotelskog

KOMENTAR

Rezanja

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

likvidniju poziciju osvojila je dionica Hrvatskog telekoma koja je porasla simboli nih 0,07 posto, na 260 kuna. Tom je dionicom ostvareno gotovo pet milijuna kuna prometa. Drugu je najlikvidniju poziciju osvojila dionica PBZ-a koja je porasla 2,13 posto, uz više od dva milijuna kuna prometa. Zadnja cijena dionice druge najve e doma e banke iznosila je 480 kuna.

Malo milijunaša

ja o prodaji samo 40 posto vlasništva u Telekomu može dovesti do toga da se na poziv za prodaju ne jave ozbiljni igra i. Zato je predloženo da država odmah ponudi 51 posto dionica Telekoma Srbije, i to po cijeni od 1,6 do 1,8 milijardi eura. Izvor navodi kako procjene pokazuju da je trenuta na tržišna vrijednost Telekoma ve a od tri milijarde eura. Stoga se o ekuje da e vlada donijeti odluku o prodaji natpolovi nog paketa na sljede oj redovnoj sjednici. B.hr

BOŽO PRKA, predsjednik Uprave PBZ-a, ija je dionica u ponedjeljak sko ila više od dva posto SNIMIO HRVOJE KNEZ

poduze a HUP Zagreb u ponedjeljak je snažno sko ila uz iznadprosje an promet od 162.737 kuna. Pri tome je protrgovano s ukupno 98 dionica u 10 transakcija. Tim je rastom HUP Zagreb dosegao najvišu razinu od polovice svibnja, a dionica je sko ila 8,39 posto, na 1550 kuna. Industrogradnja je pala gotovo etiri posto, na 380

kuna. Izdanje te gra evinske dionice u ponedjeljak je palo na najnižu cjenovnu razinu od kraja srpnja. Ukupni promet nije bio prevelik, iznosio je nešto više od 37.000 kuna, ali je u ponedjeljak ipak bio najve i u posljednjih 10 trgovinskih dana na Zagreba koj burzi. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

egendarni ameri ki ekonomist Nouriel Roubini, nerijetko poznat po katastrofi nim prognozama, u svojem se posljednjem javnom nastupu snažno obrušio na poslodavce, koje je okrivio za stanje u ameri kom gospodarstvu. Imali su dovoljno gotovine i bili su solventni, ali su ekstraprofit stvorili brutalnim rezovima zaposlenika i njihovih prava, zbog ega je Amerika ostala bez 8,4 milijuna radnih mjesta. U Hrvatskoj e se teško na i ekonomist koji bi se na sli an na in obrušio na poslodavce, koji još uvijek nisu spremni preuzeti barem dio odgovornosti za situaciju u hrvatskom gospodarstvu. Pa tako imamo samozvane ekonomske stru njake koji doslovno kažu kako radnici poduzetnicima uzimaju 15 posto zarade, ime je hrvatski radnik doveden gotovo do položaja lopova, a poduzetnici do statusa bezgrešnih ljudi koji su tu da potrebitima daju posao. Problem je samo što je bilo kakva vrsta odgovornosti u Hrvatskoj sasvim deficitaran pojam pa smo sada tu gdje jesmo.

Rat u Iraku stajao tri bilijuna $ Kad je predsjednik SAD-a George Bush 2003. objavio da e rat u Iraku SAD koštati izme u 50 i 60 milijardi dolara, malo je tko prihvatio njegovu optimisti nu procjenu. Isto je tako malo tko mogao pomisliti da e se trošak ili, bolje re eno, šteta od ira ke avanture iznositi više od tri bilijuna dolara, procjenjuje

Washington Post. Prema njihovu izra unu, glavninu štete SAD je pretrpio od, kako su ih nazivali, oportunisti kih troškova. Washington Post me u ostalim navodi da bi, da nije bilo rata u Iraku, troškovi rata u Afganistanu bili manji jer taj rat ne bi bio predugo zanemaren. Kad je SAD krenuo na Irak,

TROŠKOVIMA rata treba pribrojiti i ve e izdatke za gorivo

DOBITNICI DANA (ZSE) HG Spot +9,5 % Excelsa nekretnine +4,98 % Tankerska plovidba +4,93 % Kon ar D& ST +3,95 % Plava Laguna +3,7 %

GUBITNICI DANA (ZSE) Optima telekom -7,45 % Tehnika -4,89 % Ledo -3,51 % Viro -2,97 % Hidroelektra niskogradnja -2,97 %

44 Raste

9 Nema promjene

23 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,171.73 151,11

Prom. 0,65% 0,15%

Sirova nafta 74,60 Prirodni plin 3,75 Zlato 1.247,00 Srebro 19,84 Goveda 96,00

0,56% 1,71% 0,33% 0,94% 0,94%

ISTRAŽIVANJE

Počinje škola – vrijeme za novu tetovažu Veliki postotak ameri kih roditelja djecu e prije škole, osim uobi ajenim predmetima, po astiti i izbjeljivanjem zubi i tetovažama. Istraživanje American Expressa pokazalo je da su na vrhu popisa za opremanje školaraca majice, traperice i cipele, ali i da e mnogi roditelji djeci priuštiti novu frizuru, izbjeljivanje zubi ili tetovažu. Izbjeljivanje zubi djeci e platiti 18 posto roditelja, dok je tetovažu spremno

"financirati" njih devet posto, javlja CNNMoney. No iz American Expressa upozoravaju da u istraživanju nije precizirano je li rije o trajnim ili privremenim tetovažama. Osim toga, tre ina roditelja školarcima e kupiti nekakav gadget poput ra unala, mobitela, MP3 playera ili iPada. Istraživanje je pokazalo da e obitelj s dvoje djece na pripremu za školu ove godine potrošiti oko 550 dolara. N. R.

Obama preporučuje, izdavači se vesele... stava (jer je zdravstvo bila Rooseveltova preokupacija), nakon ega je knjiga u rekordnom roku prodana u 7000 primjeraka. Lista autora koje bi ameri ki predsjednik ponio sa sobom na pusti otok su Thomas Friedman, David McCullough, Richard Price, George Pelecanos i Kent Haruf. Njegova najnovija preporuka? Novi roman Jonathana Franzena "Sloboda". Ameri ki predsjednik i sam je

www.business.hr

UKRATKO... ...Blair se boji cipela i jaja... Bivši britanski premijer Tony Blair razmatra mogu nost otkazivanja promocije knjige u Londonu strahuju i od novih prosvjeda nakon što su ga u Dublinu ga ali cipelama i jajima ...U krevetu s Pamelom i Nokijom...

DNEVNIK »ITANJA

Ameri ki predsjednik Barack Obama mogao bi po eti naplaBARACK ivati honorar nekim ameri OBAMA, kim izdava kim ku ama s obzipredsjednik rom na to da Amerikanci pohrle SAD-a u knjižare svaki put kad Obama ARHIVA B.HR spomene koju knjigu ita. Dogodilo se to i s biografijom Theodora Roosevelta koju je napisao Edmund Morris. Obama je tu knjigu nedavno spomenuo u kontekstu reforme ameri kog zdravstvenog su-

barel nafte bio je 25 dolara, a zatim je sko io na 140 i stabilizirao se na 75 dolara. Budu i da je u jeku rata Bush rezao poreze, cijeli ratni izdatak pokriven je zaduživanjem zbog ega je dug sa 6,4 porastao na 10 bilijuna dolara, i to prije krize. Dio troškova krize treba pripisati i ratu, jer bez rata trošak krize ne bi bio ni blizu tako velik, objašnjava Washington Post. B.hr

izrazito prodavan autor. Autobiografija koju je napisao 1995. godine "Snovi mojega oca: Pri a o rasi i naslije u" smjestila ga je na ljestvicu najprodavanijih autora New York Timesa. Njegova knjiga "Odvažnost nade", izdana 2006., i dalje je izrazito tražena. Tome u prilog ide i podatak da je Obama lani zaradio 5 milijuna dolara na autorskim pravima za obje knjige, što je dvostruko više nego 2008. godine.

Jesu li se pove ale industrijske narudžbe na važnom izvoznom tržištu Njema koj, doznajte na...

Pamela Anderson novo je zaštitno lice Nokije, to nije njezina najnovijeg modela N8. Za novu reklamnu kampanju tvrtka je objavila natje aj za svoje korisnike, a sretnik koji pobijedi na i e se u krevetu s Pamelom te s njom za potrebe reklame odglumiti scenu seksa.

...Nova žrtva mafije...

Italiju je zapanjila vijest da je gradona elnik Pollicea na jugu Italije prona en ustrijeljen u svom automobilu. Mediji su izvijestili kako je 57godišnji Angelo Vassall ubijen u mafijaškom obra unu