Page 1

uŠteda iLi promaŠaj? 18

Gjenero: Rezanjem poticaja za 3. stup Vlada ugrožava mirovinski sustav

antidoping agencija 8

Šestero zaposlenih na telefoniranje potroši 202.000 kuna godišnje

UTORAK 27/7/2010

broj 686 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

ANKETA: HOĆETE LI INVESTIRATI?

HEP će povećati ulaganja, Maistra radna mjesta

Od trideset najvećih tvrtki, odgovor o planu investicija do kraja godine i u 2011. dobili smo od njih sedam. Neki kažu da nemaju planove za 2011., a većina ih se boji otkriti da planira nove rezove i otkaze 6

preuzimanje u avioindustriji 4-5 Turski nacionalni avioprijevoznik mogao bi nakon avioprijevoznika u Srbiji, Poljskoj i BiH krenuti i u preuzimanje Croatia Airlinesa. Temel Kotil, predsjednik Uprave Turkish Airlinesa, kaæe da kompanija preuzimanjem želi iskoristiti krizu za vlastiti razvoj

Turci žele

Croatia Airlines


info&stav

indikator

2-3

business.hr

Svladana grčka lekcija Ministri EU odobrili su nove propise o praćenju statističkog izvješćivanja članica EU, nakon što je Grčka uhvaćena u lažnom predstavljanju stanja u proračunu. Novi propisi ovlašćuju Eurostat da sam provjeri izvješća članica 'u slučajevima u kojima su identificirani značajni rizici'. Propisi će stupiti na snagu krajem ovog tjedna…

iBM pod istragom Europski regulatori istražuju IBM u dva odvojena slučaja mogućeg kršenja propisa o ravnopravnom tržišnom natjecanju. Navodno je IBM nezakonito vezivao svoj hardver za centralna računala uz dominantni operativni sustav za ta računala, a sumnja se i da je konkurenciji ograničavao pristup rezervnim dijelovima za koje je jedini izvor

Utorak 27/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić investor: Josip Jagić art director: Miljenko Pukanić novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr izdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

otkUPLJiVaČi BoJkotiraJU PraViLnik žita, ČoBankoViĆ ŠaLJE in

Pali kriteriji kvalitete pše seljacima više novca pri o PEtar ČoBankoViĆ obećao je seljacima platiti i troškove skladištenja, no ništa na pismeno Snimio Hrvoje dominić

uoči žetve, u skladu je s normama EU, ima zakonsku snagu, a otkupljivači ga se ne pridržavaju. Ministar je obećao poslati inspekciju", kazao je nakon sastanka Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka. Prema starim kriterijima bilo je dopušteno dva posto bijele primjese u pšenici, a granica je sada 12 posto.

nijemci daju 1,4 kune?

Umjesto o cijeni pšenice, kako je najavljeno, predstavnici seljačkih udruga u ponedjeljak su na sastanku s ministrom Petrom Čobankovićem razgovarali

o načinu otkupa i požalili se kako se otkupljivači ne pridržavaju novog pravilnika kojim su sniženi parametri kakvoće žitarica. "Pravilnik je donesen

Mlinarić objašnjava kako je i prijašnjih godina desetak posto bijele primjese završavalo u brašnu, ali 'na crno', jer nije nigdje bila prikazana, a proizvođaču pšenice se prilikom otkupa taj dio oduzimao od cijene. Prema njemu, snižavanjem kriterija brašno neće biti niže kvalitete, samo

će proizvođači pri otkupu dobiti više novca. Ratari su ovaj put kod Čobankovića dobili potvrdu, iako ne i pisanu, da će im država za skladištenje osigurati deset lipa po kilogramu za šest mjeseci. Mlinarić i dalje smatra da se isplati uskladištiti i čekati da cijena poraste. Prema njegovoj informaciji, cijena kilograma pšenice u Njemačkoj narasla je na 1,4 kuna za kilogram. S njim se slaže i predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza (HSS) Mijo Latin, koji je napomenuo kako je dosad fakturirano samo deset posto ovogodišnjeg roda pšenice, što znači da većina seljaka čeka s prodajom. Agrokor je u petak ponudio 1,1 kuna za kilogram, a prema informaciji iz HSS-a tu su cijenu

raVnatELJiCa inStitUta rUĐEr BoŠkoViĆ daniCa raMLJak:

Ministre, zašto nema novca za projekte kemiča Ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak na konferenciji za medije u ponedjeljak nelogičnom je nazvala odluku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa da ni jedan projekt s područja fizike i kemije ne svrsta u skupinu projekata s izvanrednim rezultatima, o čemu ovisi njihovo daljnje financiranje. "Čudno je što ni jedan pro-

jekt kemičara i fizičara, koji imaju najveći broj europskih projekata, prema nedavnoj odluci Ministarstva o daljnjem financiranju projekata nije ušao u skupinu A. Nije nam jasno kako oni mogu završiti u kategoriji C i koji su zapravo kriteriji ocjenjivanja", ustvrdila je Ramljak. Projektima u skupinama A i B zadržava se dosadašnja razina financiranja, za one

u skupini C produljuje se vrijeme provedbe, smanjuje ili obustavlja financiranje, a projekti skupine D nisu opravdali financiranje. Institut je pozvao Vladu da po uzoru na Srbiju i Sloveniju pokrene pregovore o ulasku Hrvatske u CERN, najveći svjetski laboratorij za istraživanja iz fizike i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Uz sve

prednosti CERN-a, jedna od značajnijih je i povećanje potencijala za ostanak najboljih mladih stručnjaka u Hrvatskoj, jer ravnopravno sudjelovanje u izvrsnoj svjetskoj znanosti daje mladim stručnjacima nadu da karijeru mogu ostvariti i u Hrvatskoj. U rujnu s radom počinju dvije nove spin-off tvrtke IRB-a, Biozyne i Artes Calculi. H, N. D.


brojka

››

biSEr dana

Jesam li ja Joca Amsterdam, moje sestrične, obitelj i Vrbanović Corleoneovi?!

28

posto, na 67 milijardi dolara, skočio je u lipnju japanski izvoz u odnosu na godinu prije

Zdravko MaMiĆ, izvršni dopredsjednik dinama, na presici sazvanoj zbog optužaba za namještanje prve finalne utakmice Hrvatskog nogometnog kupa 2009. između dinama i Hajduka, zbog kojih je na saslušanju u bochumu bio i njegov brat zoran mamić

nSPEkCiju

uvodnik

enice, Rezovi nisu reforme! otkupu Moramo misliti i na budućnost spremni slijediti Podravka i Granolio.

ostatak nakon rebalansa

Ministar je seljacima kazao da vrijednosna pisma za kapitalna ulaganja kasne jer za više od tri tisuće zahtjeva nije bila dostavljena kompletna dokumentacija. Jučer su, navodno, nekim seljacima stigle obavijesti o pravu na kapitalna ulaganja s rokom isplate 30. lipnja 2011., koja će moći prijevremeno unovčiti u bankama kao i prava na zaostale poticaje iz 2008. Kad je riječ o naknadi štete seljacima za elementarne nepogode, ministar je kazao da treba pričekati rebalans proračuna kako bi se pronašla sredstva za odštetu. maja Grbić

ante Pavić ante.pavic@business.hr

S

vi traže rezove i promjene, žele da se nešto učini, ali nitko ne pristaje da se krene od njega", ponavlja premijerka Jadranka Kosor svaki put kada treba odgovoriti na pitanje što se čeka s reformama. Njezina Vlada je, dakle, reforme zamislila kao rezanje svega što joj taj dan dođe na stol: plaće, mirovine, i tako redom. Jedno od rezanja zahvatit će i poticaje na dobrovoljnu mirovinsku štednju odnosno treći stup. I nije bitno što je ušteda gotovo pa zanemariva u odnosu na sav novac koji se izlio iz HEP-a, Hrvatskih autocesta, nebrojenih lokalnih samouprava i državnih poduzeća, i tako redom. Taj ispareni novac koji se mjeri u milijardaniCa dama kuna završio je, postoraMLjak, je naznake, i u stranačkim blaravnateljica gajnama, ali hrana za skakavinstituta ruđer ce nije tema reformi. bošković foto ne treba zanemariti Pongračić/croPix da je ponajviše zbog toga, a i zbog nevoljkosti da se ojača pravni sustav urušen 90ih godina, svima nama uveden krizni porez. Premijerka je već uzela od velikog dijela građana, a uzima i od budućih generacija stalnim zaduživanjem.

ara i fizičara?

››

Smanjenjem poticaja za treći mirovinski stup dodatno se destimulira dobrovoljna štednja, o kojoj će ovisiti mirovina budućih umirovljenika. Vlada će samo destabilizirati krhki mirovinski sustav - uštedjet će se malo, a dugoročne posljedice bit će znatne Pričati s moralnog Olimpa kako drugi ne dopuštaju provođenje reformi zbog sebičnosti previše je cinično, pogotovo kada se uzme u obzir da je tko zna koliko sve ljudi zaposleno u državnim poduzećima i službama jer su bili vjerni stranački vojnici, no to je samo vrh sante. Fondovi su se odmah digli na noge, jer ne treba zanemariti da je u ovom slučaju i njihova egzistencija u pitanju, ali je da-

leko važnije da se smanjenjem poticaja dodatno destimulira dobrovoljna štednja, pojam koji je u Hrvatskoj prilično nepoznat, ali više nego potreban svima nama, budućim umirovljenicima. Štednju bi joŠ neko vrijeme trebalo poticati budući da je kupnjom socijalnog mira u prijevremenu mirovinu poslana vojska nezaposlenih koju uskoro neće imati tko uzdržavati. Vlada ovim prijedlogom

dodatno destabilizira ionako krhak mirovinski sustav. Izmjenama će se uštedjeti malo, a dugoročne posljedice bit će znatne. To samo govori da je u Banskim dvorima zavladala panika te je cilj što više rezati, a što manje razmišljati o budućnosti. Dugoročne ekonomske strategije nikad nisu bile jača strana vladajućima, a ovi potezi dokazuju da je kriza takvo stanje samo potvrdila.


tema 4-5

PRESJEDANJE U ISTANBULU Turski nacionalni avioprije Poljskoj i BiH krenuti i u preuzimanje hrvatske nacionalne a

Turkish Airlines zainteresiran za Croatia Airlines Iz centrale Turkish Airlinesa, koji pregovara o kupnji poljskog LOT-a i srbijanskog JAT-a te je već postao strateški partner BH Airlinesa, potvrdili su nam kako je moguće da krenu i u preuzimanje Croatia Airlinesa jer žele 'uzeti u obzir svaku moguću priliku za strategiju rasta' Turska nacionalna avio aviokompanija Turkish Air Airlines zainteresirana je za kupnju posrnula hrvatskog nacionalnog avioprijevo avioprijevoznika Croatia Airlinesa. Potvrdili su to za Business. hr iz centrale Turkish Air Airlinesa, aviokompanije koja bilježi snažan rast. Turkish je već bacio oko na zrako zrakoplovne tvrtke iz srednje i istočne Europe gdje vidi prostor za svoju ekspanzi ekspanziju pa je tako pokazao inte interes za srbijanski JAT i polj poljski Lot, a sa 49 posto udjela već je strateški partner BH Airlinesa. Na pitanje Business. zainteresira hr-a jesu li zainteresiraCro ni za preuzimanje CroTur atia Airlinesa iz Turkish Airlinesa su nam odgovorili da njihova Uprava još nije doni donijela nikakvu odluku o partner strateškom partnerAirline stvu s Croatia Airlinesom. "No, naša je kom IvAN MIšETIć, predsjednik Uprave komCroatia Airlinesa, smatra da je privati- panija otvorena za zacija jedino rješenje snimio hrvoje knez mogućnost da uzme u obzir svaku mogu mogu-

ću priliku za našu strategiju rasta", kazao nam je glasnogovornik Turkish Arlinesa Ali Genc.

Treći u Europi

Tako su iz Turkisha ostavili otvorenu mogućnost preuzimanja Croatia Airlinesa - nisu kategorički odbacili tu mogućnost za razliku od njemačke Lufhanse koja se dosad često spominjala kao mogući kupac domaćeg avioprijevoznika. Predsjednik Uprave Turkish Airlinesa Temel Kotil nedavno je za poljske medije izjavio da njegova tvrtka preuzimanjem više europskih zračnih kompanija želi iskoristiti krizu zrakoplovstva za vlastiti razvoj. Turkish je već počeo pregovore o preuzimanju s LOT-om i JAT-om, čijim bi akvizicijama postao treći po veličini europski avioprijevoznik. Da ta aviokompanija nije osjetila svjetsku recesiju kao druge aviotvrtke koje grcaju u gubicima pokazuju i podaci da Turkish otvara 17 no-

vih linija i zapošljava novih 1500 radnika. S druge strane, Croatia Airlines guši se u gubicima: lani je tvrtka koju vodi Ivan Mišetić (a koji, prema nedavnim medijskim istupima, smatra da je privatizacija jedino rješenje) imala 200 milijuna kuna gubitka, a u prvom kvartalu ove godine već 100 milijuna kuna.

Nadopunjavanje

Darko Prebežac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu koji među ostalim predaje i menadžment zračnih kompanija, kaže da je kombinacija Turkisha i Croatia Airlinesa puno logičnija od primjerice nekih ideja spajanja slovenskog Adria Airwaysa i Croatije, a i puno je bolja za opstanak kompanije nego Lufthansino preuzimanje. Prebežac, naime, sma-


evoznik mogao bi nakon avioprijevoznika u Srbiji, aviokompanije

business.hr Utorak 27/7/2010

TEmEL KOTIL, predsjednik Uprave Turkish Airlinesa, nedavno je za poljske medije izjavio da njegova tvrtka preuzimanjima želi iskoristiti krizu zrakoplovstva za vlastiti razvoj 

TURKISH SH AIRLINES

132 25 71,4 369 zrakoplova

milijuna putnika u 2009.

posto popunjenost kabine

milijuna eura dobiti u 2009.

CROATIA AIRLINES

13 1,7 61 200 zrakoplova

milijuna putnika u 2009.

posto popunjenost kabine

milijuna kuna gubitka u 2009.

tra da se Turkish i Croatija mogu nadopunjavati jer ne pokrivaju ista tržišta. No, ipak napominje da je prije bilo kakva vlasničkog udruživanja potrebno konsolidirati hrvatsku nacionalnu aviokompaniju. Stoga bi, po njemu, dvije tvrtke trebale prvo ići u marketinško udruživanje.

Zamjerke Lufthanse

Pritom je olakšavajuća okolnost kod mogućeg povezivanja Turkisha i Croatije, objašnjava Prebežac, to što su obje tvrtke članice istog udruženja avioprijevoznika - Star Alliancea, pa Croatia ne bi morala izlaziti iz tog saveza i plaćati penale. No, to je ujedno i otežavajuća okolnost, veli Prebežac, jer u Star Allianceu glavnu riječ vodi Lufthansa, a njoj pak nije u interesu okrupnjavanje na tržištu koje kontroli-

arhivabusiness.hr

ra. Kad bi Turkish preuzeo Croatiju, okrenuo bi i red letenja hrvatskog avioprijevoznika prema Turskoj odnosno svojoj glavnoj bazi Istanbulu, a time bi izgubila Lufhansa jer je Croatijin red letenja sada fokusiran na njezine baze u Münchenu i Frankfurtu. "Preduvjet je uspješna spajanja da se spajaju tvrtke s različitim fokusima koje se mogu nadopunjavati. Spajanje Turkisha i Croatije zadovoljava taj preduvjet. S druge strane, prepreka toj suradnji mogle bi biti različite poslovne kulture, način gledanja na poslovanje...", objašnjava Prebežac koji smatra da bi dvije tvrtke prije vlasničkog povezivanja trebale krenuti s jačom marketinškom suradnjom i koordinacijom tržišta. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr


tema 6-7

ANKETA Od trideset najvećih tvrtki, odgovor o planu inve od njih sedam. Neki kažu da nemaju planove za 2011., a veći

Velikih investicija a bez njih nema br Jedina domaća tvrtka iz koje su nam izravno odgovorili da će povećati investicije u 2011. godini jest HEP. Jedina pak koja sljedeće godine planira novo zapošljavanje jest Maistra zbog otvaranja novog hotela. Strane investicije će ove godine pasti na razinu od prije šest godina. Što će pokrenuti toliko potreban zamah gospodarstva?

ZG holdiNG

iNA

PodrAVKA

hEP

iVo ČoViĆ, predsjednik Uprave ZG holdinga

ZolTAN AldoTT, predsjednik Uprave Ine

MiroSlAV ViTKoViĆ, predsjednik Uprave Podravke

lEo BEGoViĆ, predsjednik Uprave HEP-a

Smanjivat ćemo broj zaposlenih

Očekujemo visoku razinu investicija

Investirat ćemo 200 mil. kuna, ali nema zapošljavanja

U 2011. investicije će premašiti 1,5 mlrd. kuna

Podravka planira ove godine investirati između 150 i 200 milijuna kuna. Kad je pak o zapošljavanju riječ nova zapošljavanja ne planiraju već je cilj optimalno iskoristiti postojeće ljudske potencijale, odgovorili su iz Podravke.

Hrvatska elektroprivreda u 2010. planira investirati 1,5 milijardi kuna. U 2011. godini investicije bi trebale biti veće nego u ovoj godini, kada su morali konsolidirati financijsko stanje HEP-a. HEP ne planira nova zapošljavanja osim nekih nužnih zamjena za radnike koji će otići u mirovinu.

zanjem troškova - prema posljednjem istraživanju Roland Bergera svi anketirani direktori očekuju otpuštanja i sljedeće godine, a zbog toga što im je nelikvidnost i dalje najveći problem u poslovanju fokusirani su na preživljavanje, a ne na razvoj - investicije su još uvijek na čekanju. "Bez investicija nema oporavka", kaže Ljubo Jurčić, ekonomist i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. "Investicije uvijek stvaraju prostor za bu-

dućnost. No, prošle su godine investicije u hrvatskom gospodarstvu smanjene 30 posto, a procjenjujem da će se ove godine trend nastaviti. Mi se sad zadužujemo da bismo platili dugove i kredite za investicije koje smo prije ulagali uglavnom u infrastrukturu pa sad nemamo s čim otplaćivati te kredite. S druge strane, zadužujemo se za trenutačnu potrošnju, što nam smanjuje prostor za nove investicije", pojašnjava Jurčić. Izlazak vidi u izradi ekonomske

Zagrebački holding ove godine planira investicije vrijedne 1,2 milijarde kuna. Kad je u pitanju zapošljavanje, toga pak nema u planu. "Nastojat ćemo maksimalno racionalizirati postojeće resurse i pokušati smanjiti broj zaposlenih, a ne povećavati", kazao nam je glasnogovornik Holdinga Dušan Viro.

Prošle su godine hrvatske tvrtke investirale oko trećinu manje u odnosu na 2008., a ove će se godine, prognoziraju ekonomisti, taj trend nastaviti. Prema većini makroekonomskih pokazatelja Hrvatska je i dalje u krizi, a ne bude li novih ulaganja i kad dođe do oporavka, on neće biti dovoljan za znatniji rast. Službena statistika pokazuje da je lani sveukupno pad ulaganja u fiksnu imovinu iznosio 11,8 posto, a analitičari predviđaju nastavak pada investicija i ove

Ina je prošle godine u investicijske projekte uložila 4,5 milijardi kuna, no nisu odgovorili na naše pitanje koliko će ove godine investirati. "Očekujemo visoku razinu investicija i u ovoj, ali i sljedećoj godini, s tim da će raspodjela sredstava biti drugačija s obzirom na to da će neki od projekata biti završeni do kraja ove godine te ćemo se stoga fokusirati na druge investicije”, poručili su iz Ine.

godine sa samo blagim oporavkom 2011. godine. Tako primjerice Unicredit ove godine prognozira pad investicija u fiksnu imovinu od 5,1 posto, a 2011. blagi rast 2,1 posto.

Puko preživljavanje

A upravo bi u krizi trebalo ulagati u nove tehnologije i razvoj kako bi tvrtke mogle biti zamašnjak oporavka i rasta kako proizvodnje i izvoza, tako i potrošnje. No, budući da se domaći menadžeri i dalje bave re-


esticija i zapošljavanja do kraja godine i u 2011. dobili smo ina ih se boji otkriti da planira nove rezove i otkaze

business.hr Utorak 27/7/2010

neće biti ni 2011., rzog oporavka ADRIS gRUPA

VIPNET

PLIVA

ANTE VLAHOVIĆ, predsjednik Uprave Adrisa

MLADEN PEJKOVIĆ, predsjednik Uprave Vipneta

MATKO BOLANČA, predsjednik Uprave Plive

Najviše investicija kroz Maistru

Uložili 15 milijuna eura u prvom tromjesečju

Ove godine srezali investicije na 60 mil. kuna

Adris grupa u 2010. planira 363 milijuna kuna investicija, od čega je plan Maistre 222 milijuna kuna. Znatan porast zapošljavanja očekuju izgradnjom hotela Lone koji planiraju otvoriti dogodine, a on će zapošljavati oko 140 ljudi.

politike koja bi odredila što Hrvatska želi raditi, proizvoditi i za koga. "Ako investitor ne zna koja je strategija razvoja Hrvatske, teško može investirati jer ne zna u kojem će smjeru ići potrošnja. Pojedinačnih primjera ulaganja ipak ima, ali to je premalo. Sustav bi trebao stvoriti poticajnu ili nepoticajnu atmosferu", dodaje Jurčić. S njim se slaže i Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. "Investicije su ključno pi-

Vipnet je u prvom tromjesečju ove godine uložio 15 milijuna eura u dugoročnu strategiju osiguravanja kvalitete usluga i pokrivenosti Vip mrežom te inovativnih proizvoda i usluga. Međutim, kolike investicije planiraju na godišnjoj razini, nisu nam mogli odgovoriti.

tanje za budućnost Hrvatske jer je to jedina garancija da će postojeća radna mjesta opstati. Investicije su u pravilu ulaganje u tehnologiju i razvoj. Proteklih godina Hrvatska je imala visoko učešće investicija u BDP-u, no, većina je njih bila ulaganje države u infrastrukturu, čiji je povrat spor", rekao je Kuštrak, dodajući kako treba promijeniti strukturu investicija. A koliko su investicije važne za Hrvatsku, najbolje ilustrira činjenica da su u raščlanjenoj sto-

Pliva ove godine planira investicije vrijedne oko 60 milijuna kuna. Prošle je godine uložila u proizvodne kapacitete blizu 100 milijuna kuna, a tijekom 2009. godine proizvodnja gotovih oblika povećana je više od 30 posto.

pi rasta bruto društvenog proizvoda Hrvatske investicije činile oko 3 postotna boda.

Država odmaže

"Investicije se trebaju preseliti iz države u privatni sektor, no za investicije danas treba imati hrabrost. Za to nam trebaju pozitivnija društvena klima i optimizam", tvrdi Kuštrak. Dodaje kako trenutačna društvena klima ne ide u korist investitorima, čak suprotno - odmaže im. "Mi smo

STRANCI SE UPLAŠILI

S više od četiri na milijardu eura stranih ulaganja Strana ulaganja u Hrvatsku prošle su godine prepolovljena - prema podacima Hrvatske narodne banke, stranci su u Hrvatsku 2008. uložili 4,2 milijarde eura, a lani samo 2,1 milijardu eura. Takve lanjske brojke u skladu su s podacima za regiju, no zabrinjava činjenica da se i ove godine očekuje jednak pad stranih ulaganja. U prvom kvartalu stranci su investirali 434 milijuna eura, a službene procjene govore o milijardu eura stranih investicija do kraja godine.

Koje zemlje su najviše uložile u Hrvatsku? Država

Uloženo sredstava (mil. kn)

Austrija

6392,78

Nizozemska

4226,08

Njemačka

2964,33

Mađarska

2352,12

Francuska

1361,34

Luksemburg

1317,79

Slovenija

1109,57

Italija

1085,15

Nizozemski Antili

870,64

Velika Britanija

418,74

Strana ulaganja u Hrvatsku po godinama Godina 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 1. tr. 2010. Ukupno

Strana ulaganja (mil. kn) 100,99 92,75 79,11 382,11 480,22 849,66 1362,91 1140,60 1467,50 1137,91 1762,38 949,60 1467,92 2764,77 3678,64 4195,42 2096,00 434,19 24.442,68

Izvor: HNB

Izvor: HNB

specifična zemlja po tome što ne samo da otežavamo posao stranim investitorima nego se s domaćim investitorima obračunavamo još gore nego sa stranima", tvrdi te dodaje da za pokretanje investicijskog ciklusa nije dovoljno samo ula-

ganje privatnih investitora koji nemaju izbora ako žele osigurati budućnost. "Da bi se pokrenuo investicijski ciklus, država mora imati plan u koji bi se investitori mogli uklopiti", rekao je Kuštrak.

Romana Dugandžija


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 27/7/2010

HFP

Patafta za Modru Špilju nudi 2,6 mil. kn Zagreb. Varaždinska tvrtka T7 VIS u vlasništvu Davora Patafte jedina je dostavila ponudu HFP-u za kupnju 42,59% dionica turističko-ugostiteljske tvrtke Modra Špilja iz Komiže s Visa nudeći za taj dionički paket početnu traženu cijenu od 2,36 mil. kn, koju će platiti uz uvjet da se Modroj Špilji jednokratno otpišu državna

potraživanja. Utvrdilo je to jučer HFP-ovo Povjerenstvo za otvaranje ponuda. T7 VIS u tu tvrtku planira u idućih pet godina ulaganje dokapitalizacijom od 30 milijuna kuna iz vlastitih sredstava. Modru Špilju i pripadajući hotel Biševo žele dići na razinu pet zvjezdica te među ostalim pridonijeti revitalizaciji viškog aerodroma. Za ta ulaganja, kao i za zadržavanje broja zaposlenih (42) na dvije godine, te zapošljavanje još 60 novih ponudili su korporativno jamstvo. H/B.hr

PROGNOZE PBZ-a

euro. Nastavljeni su, ističe se u Analizama PBZ-a, postupno slabljenje kune i stabilizacija tečaja, pa je krajem bio oko 7,2404 kune za euro, što je rast od 0,4% na tjednoj razini. Jačanje prema dolaru i švicarskom franku prekinuto je, te je na tjednoj razini kuna oslabjela 0,7% prema dolaru te 0,6% prema franku. U ovome tjednu PBZ očekuje nisku likvidnost deviznog tržišta i stabilan tečaj oko razine 7,24, a u sljedećih mjesec dana predviđa lagani rast tečaja prema 7,30. B.hr

Za mjesec dana kuna pada na 7,3 Zagreb. Nakon trotjedna razdoblja rasta eura, prošli je tjedan donio pad tečaja na 1,2754 dolara u srijedu, no zahvaljujući objavi dobrih rezultata stres testova europskih banaka, na tjednoj je razini euro zabilježio tek lagani pad 0,2% prema dolaru, a petak je zaključen trgovanjem 1,2909 dolara za

Antidoping agencija rekorder u telefoniranju UKIDANJE INSTITUCIJA Šestero zaposlenika Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga u športu na telefon godišnje potroši po 33.700 kuna, dok su rekorderi po troškovima za plaće HFP i APIU s prosjekom od 15,8 odnosno 17,3 tisuće kuna Ministar financija Ivan Šuker dobio je domaću zadaću da izračuna kolike će biti uštede od ukidanja i spajanja 14 agencija, fondova i zavoda koje su se prve našle na udaru Vladine reorganizacije i kresanja pravnih osoba s javnim ovlastima. Premijerka Jadranka Kosor prognozirala je da će u ovoj godini proračunske uštede biti relativno male,

ali u sljedećoj bi godini trebale biti osjetnije.

Račun od 4 mil. kn

Već i ukupne brojke o broju zaposlenih (952), njihovim plaćama (109,2 milijuna kuna), zakupu prostora u kojima rade (9,9 milijuna kuna), troškovima telefoniranja (4 milijuna kuna) i intelektualnih usluga koje su plaćane vanjskim surad-

nicima (32 milijuna kuna) ukazuju da bi Šuker u proračunu za sljedeću godinu mogao uštedjeti milijune kuna na ukinutim i reorganiziranim agencijama, fondovima i zavodima. Iznos ušteda ponajprije će ovisiti o tome koliko će od sada 952 zaposlenih nastaviti raditi u ministarstvima i drugim državnim tijelima koje će preuzeti

poslove ukinutih institucija, ali i o tome hoće li zadržati dosadašnje plaće te nastaviti rasipnički trošiti na telefoniranje i plaćanje vanjskih suradnika. Pritom je rekorder po troškovima telefona i vanjskih usluga Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu sa 33.717 odnosno 442.612 kuna po svakom od šest zaposlenih.

Usklađivanje plaća

Ušteda će, međutim, biti i zbog usklađivanja dosadašnjih plaća i drugih troškova koje su ukinute institucije "proizvodile". Primjerice, ukidanje HFP-a, Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama

i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom te njihovim spajanje u Agenciju za upravljanje državnom imovinom rezultirat će i usklađivanjem njihovih dosadašnjih plaća. U HFP-u su prosječno mjesečne bruto plaće po zaposlenome bile 15,8 tisuća kuna, a u APN-u 10,3 tisuće kuna. I prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja od 17,3 tisuće kuna morat će se uskladiti s plaćama zaposlenih u Ministarstvu gospodarstva u kojemu će zaposlenici APIU-a nastaviti raditi. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

Troπkovi 14 institucija koje je ukinula Vlada Institucija Fond za regionalni razvoj Fond za razvoj i zapošljavanje Regionalno središte za pomoć APIU HFP Hrvatski centar za poljoprivredu Zavod za sjemenarstvo Hrvatski zavod za polj. savjet. službu Državna ergela lipicanaca Hrvatski centar za konjogojstvo Agencija za pravni promet i posr. nek. Antidoping agencija Šumarska savjetodavna služba Hrvatski geodetski institut Ukupno

Broj zaposlenih 13 10 23 36 172 142 48 252 39 27 71 6 85 28 952

Godišnji trošak za zaposlene 1.924.069 674.978 2.196.518 7.475.149 32.689.629 7.112.554 5.795.726 23.784.420 3.474.346 2.483.592 8.834.529 771.451 8.418.413 3.564.076 109.199.450

Bruto plaća po zaposlenom 12.334 5.625 7.958 17.304 15.838 4.174 10.062 7.865 7.424 7.665 10.369 10.715 8.253 10.607

Telefon 48.886 36.156 148.483 389.982 466.841 157.272 151.742 1.183.337 42.974 67.176 663.059 202.303 452.553 64.440 4.075.204

Telefon po zaposlenom 3.760 3.616 6.456 10.833 2.714 1.108 3.161 4.696 1.102 2.488 9.339 33.717 5.324 2.301

Intelektualne usluge 154.948 498.167 0 438.043 9.594.867 773.232 842.829 1.248.756 113.516 633.549 1.972.123 2.655.674 13.186.035 79.974 32.191.713

Intelektualne usluge po zaposlenom 11.919 49.817 0 12.168 55.784 5.445 17.559 4.955 2.911 23.465 27.776 442.612 155.130 2.856

*podaci o prihodima preuzeti su iz dræavnog proraËuna za 2009. Izvor: Vlada RH


OGLAS


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 27/7/2010

ADRIS GRUPA

Zbog kiše urod duhana manji 10-15 posto Zagreb. Zbog elementarnih nepogoda, posebice obilnih kiša u lipnju, procjenjuje se da će ovogodišnji urod duhana biti manji 10 do 15 posto, pa bi Hrvatska ove godine mogla imati 1500 do 2000 tona manje duhana, procjenjuju u Adris grupi, iz koje su izvijestili o prvim ovogodišnjim berbama duhana na sirovinskom području Hrvatskih

PRODAJA DRŽAVNIH UDJELA

HFP prodajom dionica na dražbi zaradio 3,2 mil. kn Hrvatski fond za privatizaciju prodao je u ponedjeljak na dražbi udjele u šest tvrtki iz portfelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a najviše je donijelo 0,25 posto Atlantske plovidbe - čak 2,73 milijuna kuna Hrvatski fond za privatizaciju uspio je u ponedjeljak zaraditi 3,2 milijuna kuna prodajom udjela u šest tvrtki iz portfelja Hrvatsko zavoda za zdravstveno osiguranje putem dražbe na Zagrebačkoj burzi. Najviše je donijela prodaja 0,25 posto ili 3457 dionica Atlantske plovidbe koje su prodane po početnoj cijeni od ukupno 2,73 milijuna kuna. Dionice Atlantske tako su prodane po cijeni od 788,4 kune, dok se na burzi njihova cijena u ponedjeljak kretala između 783 i 798 kuna.

Jeftina Jamnica

Osam dionica Jamnice donijelo je nešto manje od 254 tisuće kuna, pri čemu je njihova cijena u dražbi povećana samo dva posto u odnosu na početnu cijenu. Međutim, prodajna cijena od 31.723 kune po dionici još uvijek je bila šest posto niža od cijene Ja-

mnice u ponedjeljak na burzi. Paket od 103 dionice Tankerske plovidbe donio je 126 tisuća kuna, što je jednako početnoj cijeni. Pritom je kupac nabavio dionice po cijeni zamjetno nižoj od one na burzi u ponedjeljak, koja se kretala u rasponu od 1235 do 1278 kuna.

duhana u Podravini i Slavoniji. Tvrtka Hrvatski duhani u Podravini i Slavoniji ima ugovorene proizvodne površine duhana od 4360 hektara. Obilne kiše, poplave i tuče u Podravini smanjit će urod u ukupnoj hrvatskoj primarnoj proizvodnji u kojoj se ove godine očekivao urod od najmanje 12.000 tona duhana. Zbog teškoga stanja u kojem su se našli proizvođači, u Hrvatskim duhanima odustali su od projekta zamjene plina jeftinijim energentom - peletama iz bio mase. H

POTRAŽUJU 3,5 MIL. KN

Danas štrajk radnika TLOS-a

Zagreb. Samostalni sindikat radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) uputio je u ponedjeljak pismo ministru financija Ivanu Šukeru u kojemu traži žurno rješavanje problema 175 radnika zagrebačkog TLOS-a. Zbog neisplate plaća za danas je najavljen štrajk. Prema podacima Sindika-

ta EKN-a, poslodavac radnicima za neisplaćene plaće za travanj (drugi dio), svibanj i lipanj duguje ukupno oko 2,18 milijuna kuna bruto, plus doprinose. Ukupno potražuju blizu 3,5 milijuna kuna. Zbog obećane, a neisplaćene plaće za travanj, radnici TLOS-a 19. srpnja prekinuli su rad. Sindikat je pokrenuo postupak mirenja, koji nije uspio. TLOS je u vlasništvu obitelji Peričić, a proizvodi laboratorijsku opremu. H

Prihod Viadu zbog krize p SPAS U INOZEMSTVU Nakon što je lani u prvom polugodištu poslovao sa 27,9 milijuna kuna plusa, Viadukt je sada zabilježio gubitak od 50 milijuna kuna. No, u drugoj polovici godine očekuje pozitivan rezultat zahvaljujući poslovima u Njemačkoj, Libiji i Ukrajini

Strabagov PZC

Nadmetanje za 26 dionica (0,05 posto temeljnog kapitala) splitskog Poduzeća za ceste donijelo je najveći pomak u odnosu na početnu cijenu - 11 posto. PZC, u većinskom vlasništvu Strabaga, prije godinu dana izvršten je s burze, a zadnja cijena u proljeće prošle godine bila je 1800 kuna. Paket 20 dionica Tvornice duhana Zagreb prodan je po početnoj cijeni od 46 tisuća kuna - što odgovara zadnjoj protrgovanoj cijeni, jednako kao i 29 dionica Lipa Milla koje su donijele tek 2610 kuna - jednako posljednjoj protrgovanoj cijeni u proljeće prošle godine. Za pakete dionica Ericsson Nikole Tesle, HUP-a Zagreb, Rivijere Poreč, Tiska, ATP Igrec Varaždina, Infiosistema, Merkantilea i Tankerkomerca nije bilo kupaca. Pe�ra B�l�ć

CESTOGRADNJA: V�a������� �a������� �r���� �� �e���� gra�nje �a� je 65 ����� arhiva business.hr

JOŠKO MIKULIĆ, �re��je�� n�� U�ra��e V�a����a arhiva business.hr


JADRANSKA ULAGANJA

Končareva tvrtka smanjuje kapital za 100.000 €

DANKO KONčAR, vlasnik Kermas grupe snimio saša ćetković

Zagreb. Tvrtka Jadranska ulaganja investitora Danka Končara, odnosno njegova sina Nenada, najavila je smanjenje temeljnog kapitala za oko 100 tisuća eura: sa 800.000 na 80.000 kuna. Podsjetimo, riječ je o tvrtki preko koje je Končar, vlasnik međunarodne grupacije Kermas i bivši ‘kralj

ukta pao 59% Građevinar Viadukt u prvom je polugodištu ostvario gubitak od 49,5 milijuna kuna, za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvarena dobit od 27,9 milijuna kuna, podaci su iz polugodišnjeg financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. U prvom polugodištu Viadukt nije imao punu zaposlenost proizvodnih kapaciteta zbog smanjenog investicijskog ulaganja i usporavanja već ugovorenih radova na pojedinim dionicama te je ostvaren gubitak, navodi se u objašnjenju poslovnih rezultata. Ukupni su prihodi Viadukta u prvom polugodištu ove godine iznosili 262,09 milijuna kuna i u odnosu na isto razdoblje lani manji su 59 posto.

Pad cestogradnje

Na projektima cestogradnje i vijadukata ostvareno je 218,1 milijun kuna, što je, kako se objašnjava, 65-postotni pad. Ukupno ostvareni rashodi iznosili su 311,6 milijuna kuna i u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine manji su 48 posto. U tvrtki napominju kako se izraženo osjećaju posljedice globalne recesije, i to najviše kroz produljenje rokova naplate potraživa-

kroma’, iznio ponudu za kupnju pet brodogradilišta u prvom krugu privatizacije (od čega je odustao nakon due dilligencea) te ponudu za Brodotrogir u drugom krugu privatizacije. Odgovor na pitanje zbog čega je donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala te što to znači u kontekstu pregovora o kupnji Brodotrogira (za kojeg se natječe još i splitski poduzetnik Slobodan Ljubičić) od Nenada Končara nismo uspjeli dobiti do zaključenja ovog broja. P. B.

NEIMENOVANI PARTNER

U Fantasyland Rusi ulažu 200 mil. eura Zagreb. Nakon što je Hrvatski fond za privatizaciju nedavno jednostrano raskinuo ugovor sa tvrtkom Fantazija projekt o sudjelovanju u 150 milijuna eura vrijednom projektu gradnje sportskog centra kod nekadašnjeg samoborskog kupališta Šmidhen, ta je tvrtka priopćila da je našla novog investitora.

POLJOPRIVREDNA KOMORA

‘Uz tolike poticaje članarina nije visoka’ zvođača mlijeka Osječkobaranjske županije i Antun Laslo, lider Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. On je od Ustavnog suda zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o HPKu, koji, među ostalim, propisuje i da se komora, osim iz državnog proračuna, financira ubiranjem članarina od svih upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

nja, pogoršanu likvidnost i otežanu dostupnost izvorima financiranja, a izravna je posljedica toga vrlo otežano plaćanje obveza prema dobavljačima i kooperantima. Društvo je do sada podmirivalo sve svoje obveze prema državi, bankama i leasing kućama, ističe Uprava u objašnjenjima.

Maksimum 2400 kuna

Pregovori s Rusima

U drugom polugodištu ove godine u Viaduktu očekuju visoku zaposlenost kapaciteta na inozemnom tržištu, porast ukupnog prihoda te pozitivan financijski rezultat. Viadukt je u prvom polugodištu nastavio i s prilagodbama na poslovanje u uvjetima krize, a među aktivnostima u izvješću se navodi nalaženje poslova u inozemstvu (Njemačka, Libija, Ukrajina). S Libijom je potpisan ugovor o izgradnji cestovne infrastrukture u iznosu 86,28 milijuna eura, radovi na tom gradilištu su u tijeku i pregovara se o sklapanju novih ugovora, navodi se u objašnjenjima i dodaje da je u završnoj fazi ugovaranje poslova u Alžiru i Slovačkoj, a započeli su pregovori o ugovaranju poslova u Rusiji. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

Riječ je o zasad neimenovanoj ruskoj tvrtki za investiranje koja je osnovana s ciljem akumulacije novčanih sredstava od ruskih i inozemnih izvora za ulaganja u razne projekte, među ostalim, turističke. Rusi bi tako u projekt Fantasyland trebali uložiti oko 200 milijuna eura, a 35 milijuna eura bit će isplaćeno u roku 3 do 5 dana od potpisivanja ugovora o investiranju. Novac će, ističu, osigurati jedna od vodećih ruskih banaka, a jamstva osiguravaju ugledne zapadnoeuropske i američke banke. I. M.

DARKO GRIVIčIć, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, podsjeća da je visina komorske članarine određena još u veljači snimio saša ćetković

Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, odgovarajući na zamjerke seljaka zbog visine članarine kaže kako su zasad poslali oko tisuću uplatnica članovima koji dobivaju najveće godišnje poticaje, od 700 tisuća kuna naviše "Skupština Hrvatske poljoprivredne komore još je u veljači odredila visinu godišnjih članarina po razredima koji su u skladu s visinom poticaja koje članovi komore primaju. Kako Porezna uprava nije željela sudjelovati u prikupljanju članarine, bili smo

prisiljeni poslati uplatnice poštom. Zasad smo poslali oko tisuću uplatnica članovima koji dobivaju najveće godišnje poticaje, od 700 tisuća do sedam milijuna kuna ili više, i sad neki kažu da im je puno dati tisuću kuna godišnje članarine", kaže Darko Grivičić, predsjednik HPK, odgovarajući na najnovije pritužbe pojedinih farmera koji smatraju da su članarine previsoke za seljake i da vodstvo komore nije legitimno izabrano.

Ocjena ustavnosti

Među buntovnicima su ovaj put Ivica Miketek, predsjednik Udruge proi-

Damjan Bogdanović, tajnik komore, kaže da se na skupštini u veljači Antun Laslo jedino bunio što njegova, Osječko-baranjska županija nije jače zastupljena u komori, ali da se nije bunio protiv same komore. Tada je skupština odredila da članovi koji primaju više od sedam milijuna kuna poticaja plaćaju 2400 kuna članarine, za one od 720 tisuća do 7,2 milijuna kuna poticaja članarina je 1200 kuna, u razredu od 100 tisuća do 720 tisuća kuna poticaja ona je 600 kuna, od 24 tisuće do 100 tisuća kuna poticaja iznosi 240 kuna, do 24 tisuće kuna poticaja članarina je 120 kuna, a za sve koji nisu u sustavu poticaja određeno je da plaćaju 60 kuna komorske članarine. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr


dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 27/7/2010

ŽELJEZNICA

Zajednička tvrtka za promet na koridoru X Ljubljana. Ministri prometa Slovenije, Hrvatske i Srbije dogovorili su se u ponedjeljak da će pojačati suradnju na području željezničkog, osobito teretnog prometa, tranzitnim paneuropskim X. koridorom od Njemačke prema Turskoj. Riječ je o oživljavanju i oporavku koridora X koji od Nje-

mačke i Austrije, te preko Slovenije, Hrvatske i Srbije ide prema Turskoj. Slovenske, hrvatske i srbijanske željeznice osnovat će zajedničku tvrtku sa sjedištem u Ljubljani, s ciljem zajedničkog nastupa na tržištu, kako bi tim koridorom privukle što više prometa i prihoda za sve tri željeznice, rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare na Brdu kod Kranja hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta nakon razgovora sa slovenskim ministrom prometa

Patrickom Vlačičem i srbijanskim ministrom infrastrukture Milutinom Mrkonjićem. Sve tri države imaju interes da na području X. koridora povećaju konkurentnost i brzinu prometa na željeznici, a jedan od ciljeva je da roba od Ljubljane do Istanbula ne putuje više od 35 sati, naglasio je Vlačič. O jačanju suradnje u petak će u Beogradu biti potpisan i sporazum između predstavnika nacionalnih željezničkih operatera iz Slovenije, Hrvatske i Srbije. H

BOŽIDAR KALMETA, ministar prometa, sastao se sa srpskim i slovenskim kolegama snimio hrvoje dominić

Metronetov operativni prihod porastao 8 posto TELEKOMUNIKACIJE U prvom polugodištu Metronet je smanjio gubitak deset posto, odnosno 3,6 milijuna kuna, a EBITDA dobit skočila mu je 43 posto, na 28,3 milijuna kuna Operativni prihodi Metroneta u prvih šest mjeseci porasli su osam posto, sa 106,7 milijuna u 2009. na 115,3 milijuna kuna, tvrdi član Uprave Dennis Allan Rukavina, te dodaje kako su u istom razdoblju u segmentu poslovnih korisnika - što im je primarno tržište - ostvarili rast devet posto. Dobit iz poslovanja prije kamata, amortizacije i poreza (EBITDA) također je rasla, i to 43 posto, tvrdi Rukavina, na 28,3 milijuna kuna u prvih šest mjeseci. U istom je razdoblju gubitak smanjen 10 posto, odnosno za 3,6 milijuna kuna.

Marža 25%

"EBITDA marža je na razini 25 posto, a u istom je razdoblju prošle godine bila na 19 posto", dodaje Rukavina. "U poslovnom planu za 2010. predvidjeli smo rast prihoda 14 posto i rast EBITDA 46 posto. Rezultati prvih šest mjeseci pokazuju da smo na dobrom putu ostvariti zacrtano",

HAKOM-a kao regulatora s obzirom na to da se pokušava pronaći zadovoljavajući regulatorni model za izgradnju novog sustava FTTH (fiber to the home optika do kuće).

Zahtjevi HT-a

DENNIs ALLAN RUKAvINA, član Uprave Metroneta za financije, tvrdi da će, nastave li ovim tempom ostvarivati plan, 2010. biti prvi alternativni operater s pozitivnim cash flowom snimio hrvoje knez

ističe Rukavina. Mnogi će se složiti da je broj fiksnih telekom operatera na hrvatskom tržištu prevelik za njegov potencijal, objašnjava Rukavina i dodaje kako nije realno da opstanu svi te je jasno da mora doći do okrupnjavanja. Pitanje je kada i kako će se to dogoditi. "Mi smo taj proces započeli akvizicijom Vodatela i

Chaos neta, ali nemamo financijske snage nastaviti sami. Znanja i iskustva imamo, no to nije dovoljno", ističe Rukavina, napominjući kako Metronet ima više od 3000 kilometara optičke mreže u 45 gradova. To je, kako tvrdi, najveća optička infrastruktura u vlasništvu pojedinog alternativnog operatera, no dodaje kako takav pristup uz brojne predno-

sti ima i neke mane. Ipak, kaže kako im je omogućio neovisnost o kapacitetima drugih operatera i niže ulazne troškove. "Nastavimo li tim tempom ostvarivati plan, 2010. bit ćemo prvi alternativni operater s pozitivnim cash flowom", pojašnjava Rukavina. Gradnja nove optičke infrastrukture trenutačno je u fokusu svih operatera i

"Postoje - kao što je to bio i slučaj s DTK-om - dva suprotna pola: HT, koji kao dominantan operater pokušava usporiti izgradnju novih svjetlovoda i diktirati uvjete, te alternativni telekomi koji žele transparentne i nediskriminirajuće uvjete izgradnje uz sigurnost za povrat investicija", zaključuje Rukavina. Kako bi odgovorili na krizu i zahtjeve tržišta, u Metronetu su se odlučili za niz IT usluga koje će dopuniti telekomunikacijske usluge, a s kojima na tržište izlaze do kraja godine. "Previđamo da će kupnja telekomunikacijskih i IT usluga kroz jedan ICT paket u sljedećih nekoliko godina postati dominantan model nabave tih usluga", objašnjava Rukavina. Takvim je putem krenuo i HT kupnjom Combisa, što samo pokazuje kako će i u tom segmentu tržišna utakmica biti vrlo oštra. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr


karijere, znanje i posao

(NE)KOMPETENTNI Vođenje ljudi zanat je koji treba izučiti, a naš je problem što velik broj ljudi dolazi na rukovodeće pozicije nespreman te se u upravljanju služi svojim idejama o tome kakav bi poslodavac trebao biti. Dok kompetencije upravljanja donekle stječu na fakultetima, hrvatskim menadžerima nedostaje edukacija u vodstvu

Utorak 27/7/2010

KAKVI SU NAM MENADŽERI

Autokrati skloni lošim improvizacijama


COMBIS

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 27/7/2010

P

rosječan hrvatski menadžer oskudna je znanja, ima nedovoljne kontakte u svijetu i teško se snalazi u složenim situacijama. Zaključak je to nedavna međunarodnog istraživanja konzultantske kuće Roland Berger, prema kojem se naši menadžeri teško nose s krizom, a izlazak vide samo u otpuštanjima. Jesmo li doista nedovoljno obrazovani i nemotivirani i kakav je profil hrvatskih menadžera, upitali smo Zvonimira Galića, docenta psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, i Tanju Puretu, specijalisticu industrijske i organizacijske psihologije. "Da bi bio uspješan, svaki menadžer/poslodavac trebao bi imati dvije vrste kompetencija - kompetencije upravljanja i kompetencije vodstva. Dok prve donekle stječu na fakultetima (premda studija R. Bergera te kompetencije dovodi u pitanje), edukacija menadžera u vodstvu čini mi se manjkavom", kaže Zvonimir Galić.

Menadžeri autokrati

I Tanja Pureta ističe kako znanja koja se stječu redovitim obrazovanjem nisu dovoljna. "Praksom se mogu steći dragocjena iskustva, no to je predugačak i nepotreban put stjecanja znanja kroz pokušaje i pogreške kada se ta znanja mogu usvojiti i na mnogo brži način. Najvažnija su znanja upravljanja ljudima, jer ako menadžer zna kako iskoristiti maksimum svakog svog djelatnika i napraviti učinkovit radni tim, tada ima na raspolaganju sva znanja i motivaciju svih

Caru Sektor sistemske podrške

Novim direktorom Sektora sistemske podrške i integracije u Combisu, jednom od najjačih domaćih sistem integratora koji je početkom godine kupio HT, imenovan je Goran Car. Promaknut je s pozicije Sales Managera za telekomunikacijsku industriju, a u Combisu je prethodno bio zamjenik direktora

Sektora IP komunikacija. Iza sebe ima iskustvo vođenja i sudjelovanja u brojnim projektima, većinom za potrebe korisnika iz telekomunikacijskog sektora. Prije dolaska u Combis Goran Car radio je u tvrtkama Nove tehnologije te IBM Hrvatska, gdje je bio IT konzultant. Diplomirao je na na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te privodi kraju magisterij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Završio je brojne seminare i programe stručnih usavršavanja u Hrvatskoj i inozemstvu. D. T.

MIRNA

Došen na čelu Uprave

GORAN CAR unaprijeđen u Combisu  arhivabusiness.hr

››

ZVONIMIR GALIć, docent psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu fotomarkičević/ cropix

››

Za motivaciju zaposlenika važan je i osjećaj da se prema njima postupa pravedno. To je iznimno važno u vrijeme otpuštanja, smanjivanja plaća ili ukidanja stečenih prava

Nadzorni odbor Mirne razriješio je dosadašnju predsjednicu Uprave Gordanu Vesović i na njezino mjesto postavio Marinka Došena. Po riječima predsjednika NO-a Dubravka Žganeca, kadrovska reorganizacija odgovor je na teškoće te tvornice koja je zbog nedostatka ribe i nelikvidnosti prekinula proizvodnju gotovo na dva mjeseca. B.hr

TANJA PURETA, psihologinja snimiohrvojedominić

Menadžeri pokušavaju dio odgovornosti prebaciti na zaposlenike, što je svakako nužno, ali problem je što to u pravilu rade na dosta nemušt način

UPRAVLJANJE LJUDIMA

'Trudit će se onoliko koliko su nagrađeni' Da bi hrvatski menadžeri napokon počeli ostvarivati dobre rezultate, važno je da dizajniraju sustave upravljanja ljudskim potencijalima. Na poslove treba odabrati ljude koji su sposobni naučiti obavljati poslove koji rade te pritom voditi računa o odgovarajućoj inteligenciji i profilu ličnosti. Zaposlenicima treba osigurati priliku da na odgovarajući način nauče kompetencije koje su im važne za obavljanje poslova te ih kontinuirano obrazovati. "Glavne su karakteristike dobrog motivacijskog sustava da nagrađivanje vezuje uz radnu uspješnost te da ga zaposlenici percipiraju pravednim. Temeljna zakonitost ljudskog ponašanja kaže da će se ljudi truditi onoliko koliko su za taj trud nagrađeni. Primjerice, zaposlenici će se truditi ako povećan trud slijedi povećanje plaće ili napredovanje. U velikom broju naših organizacija (pogotovo u javnom sektoru), trud i zalaganje nemaju nikakve veze s ishodima koji slijede. S druge strane, za motivaciju zaposlenika važan je i osjećaj da se prema

njima pravedno postupa. Taj faktor posebnu važnost dobiva u vremenima krize, kada su zaposlenici izloženi brojnim nepopularnim potezima kao što su otpuštanje, smanjivanje plaća ili ukidanje stečenih prava. Ako menadžment ne obrazloži nužnost takvih poteza i uvjeri zaposlenike da je teret krize ravnomjerno raspoređen na svim razinama organizacije, njegov utjecaj na motivaciju predvidiv je i poguban", ističe Galić. "Ako poslodavac uistinu želi iskoristiti sve potencijale zaposlenika, trebao bi ih u prvom redu upoznati sa svim relevantnim informacijama, pitati za mišljenje, uključivati u odlučivanje, zajedno s njima raditi na rješavanju složenijih problema i sl. Ukratko, osjeti li zaposlenik da nije samo mali nevažni kotačić u sustavu, već da njegov menadžer ozbiljno računa na njegova znanja i kreativnost te ga uključuje u sve važne projekte, osjećat će se poslovno priznato i dati sve od sebe da to povjerenje opravda svojim radom i rezultatima", zaključuje Tanja Pureta.


OGLAS

GRaND aUTo

Imenovanja nakon uzimanja Infinitija Dosadašnji direktor marketinga Granda Auta Dean Torti novi je brend menadžer zadužen za premium marke u portfelju te tvrtke - Jaguara i Infinitija te će voditi njihove poslovne operacije na hrvatskom, a za Infiniti i na tržištima regije. Funkciju direktora marketinga zaduženog za marku Ford preuzima Tomi-

slav Presečki, čija su dosadašnja iskustva vezana su uz najpoznatije marketinške agencije koje posluju u Hrvatskoj, a na novoj dužnosti bit će odgovoran za nastup marke Ford na cjelokupnom tržištu. Poslove direktora flotne prodaje i gospodarskog programa uključujući i kamione preuzeo je Ivica Bošnjak. Nova imenovanja dio su reorganizacije koja je u Grand Autu nastupila nakon preuzimanja zastupanja luksuzne marke Infiniti. B. hr

samo U 2010.

S posla eskiviralo 27 posto Europljana Svađa s kolegama, s nadređenima, nezadovoljstvo plaćom, radnim uvjetima ili jednostavno nedostatak motivacije - za izbjegavanje posla uvijek se može naći neki razlog. Anketa portala Monster.com, u kojoj je sudjelovao 27.291 zaposlenik iz 16 europskih zemalja pokazala je da Belgijci i Irci najčešće izbjegavaju poslovne obaveze. Od svih ispitanih, 27 posto njih u ovoj je godini barem jednom izbjeglo da ode na posao iako nije postojao nikakav valjani razlog za takvo što.

svojih zaposlenika, što mu omogućuje kompetentno rješavanje svih poslovnih izazova", ističe Pureta. Vođenje ljudi zanat je koji treba izučiti, a naš je problem što velik broj ljudi dolazi na rukovodeće pozicije nespreman te se u upravljanju služi svojim idejama o tome kakav bi poslodavac trebao biti. Primjerice, brojna istraživanja pokazuju da, u usporedbi s drugim europskim zemljama, zaposlenici kod nas imaju puno manje prilike sudjelovati u odlučivanju o pitanjima važnima za poslovanje tvrtke ili za njihov posao. "Vjerojatno vođeni idejom da dobar rukovoditelj treba biti i autokrat, naši poslodavci demotiviraju zaposlenike onemogućavajući im da se osjećaju važnima za sudbinu svoje tvrtke", dodaje Galić.

obostrana krivnja

Za uspješno poslovanje tvrtke najvažnije je međusobno razumijevanje i uvažavanje. No, zbog nerazvijenosti naše poslovne kulture, to često nije slučaj. Hrvatski zaposlenik s prosječnom plaćom u pravilu ima definirane radne zadatke koje treba obaviti. Smatra se odgovor-

nim za njihovo obavljanje pod uvjetom da su ti zadaci jasni, ostvarivi, da su okolnosti povoljne te da imaju sve resurse. Sve to očekuje od svog menadžera. Ako mu to ne omogući, smatra da je on odgovoran za njegove loše rezultate. S druge strane, menadžeri imaju puno složeniji opis posla. "Oni trebaju znati što treba učiniti za ostvarenje dobrih rezultata te organizirati ljudske i druge resurse da se to i realizira. Ako nastanu teškoće, svi očekuju od menadžera da ih on i riješi. Od menadžera se očekuje da planira nove poslove, pronalazi novac, motivira ljude, rješava probleme..., što je uistinu nemoguća misija. Stoga pokušavaju dio tih odgovornosti prebaciti na zaposlenike, što je nužno, ali problem je što to u pravilu rade na dosta nemušt način. U takvoj situaciji dolazi do stalnog međusobnog predbacivanja i prebacivanja krivnje te stvaranja nerazumijevanja, što dovodi i do loših poslovnih rezultata za koje su u konačnici krivi i menadžeri i zaposlenici", objašnjava Pureta. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr


BALKAN CASE CHALLENGE > karijere > znanje > posao

16-17

business.hr Utorak 27/7/2010

Prvo mjesto zagrebačkom studentu Emanuel Tutek, apsolvent marketinga na zagrebačkome Ekonomskom fakultetu, osvojio je prvo mjesto na međunarodnom natjecanju “Balkan Case Challenge" u kategoriji rješavanja poslovnih slučajeva, koje se u organizaciji austrijske

STRATEŠKO POVEZIVANJE

EPH preuzeo Životopis.hr

POKRETAČI PORTALA Bruno Šarić, Filip Višić, Tomislav Pavlović i Agim Ramqaj Snimio Saša ćetković

Portal za zapošljavanje životopis.hr, koji je prije godinu dana pokrenula skupina mladih stručnjaka predvođena Filipovim Višićem, 1. srpnja postao je dio EPH grupacije, odnosno Europa Digital mreže portala. "Medijska kuća kao što je EPH uvidjela da je naš projekt relevantan u segmetnu tržišta rada. S obzirom na trenutačno stanje u cijeloj državi, a tako i tržištu rada, ponosni smo na tu činjenicu", izjavio je Višić, koji je s Agimom Ramqajem, Brunom Šarićem i Tomislavom Pavlovićem u vrlo kratkom razdoblju na on-line tržištu rada uspio privući velik broj posloprimaca i poslodavaca. Danas, ističu, životopis.hr ima 100.000 jedinstvenih posjetitelja mjesečno te se na portalu mjesečno učita

više od milijun stranica. Trenutačno se na portalu najčešće objavljuju sezonski poslovi, od ukupnog broja objavljenih poslova polovica se odnosi na honorarne poslove, najčešće s područja Istarske, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. "Strateško povezivanje s portalom www.zivotopis.hr dio je poslovne strategije i plana razvoja EPH za 2010. godinu na području digitalnih medija. Stoga će se od sada čitatelji portala Jutarnji.hr i na adresi Zivotopis.jutarnji.hr moći tražiti zaposlenje", ističe Petar Pavić, direktor Europa digitala. Kao i kod nedavne kupnje portala poput Teen385. com i GameLand, financijski detalji transakcije nisu poznati. B. hr

organizacije World University Service (WUS) održalo nedavno u Beču. U timu s kolegicama iz Makedonije i Moldavije “Strategiju lojalnosti potrošača za Erste Grupu u CEE regiji" predstavio je žiriju u kojem su bili predstavnici Erste grupe i najveće austrijske konzultantske tvrtke Contrast Consluting. Pobijedili su u konkurenciji 12 timova koji su se sastojali od najboljih studenata iz 12 europskih zemalja i osvojili "Discover Management Program“ na IEDC Bled School of Management. "Balkan Case

Challenge“ međunarodno je natjecanje u rješavanju Case Studyja u kojem se u završnom dijelu natjecanja održanog u Beču natjecalo 150 studenata od oko 800 prijavljenih iz 12 zemalja jugoistočne Europe (Austrija, Albanija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Srbija i Slovenija) u 4 discipline: natjecanje u poslovnim slučajevima, Model Europskog vijeća, Pravni savjetodavni sud i ICT (Informacijska i komunikacijska tehnologija). B. hr

EMANUEL TUTEK, apsolvent marketinga na zagrebačkome Ekonomskom fakultetu arhiva buSineSS.hr

Cilj nam nisu a u društvo Har DR. ĐURO NJAVRO Ne namjeravamo pripajati druga veleučilišta nego ući u društvo 60ak najboljih europskih i oko 600 najboljih poslovnih škola u svijetu. Prva smo hrvatska škola koja je već poodmakla u procesu akreditacije AACSB-a (Association of Advance Collegiate Schools of Business), kaže dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM)

P

rema dosadašnjim prijavama na fakultete, po podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) najpopularnija je među privatnim fakultetima. Njezin dekan dr. Đuro Njavro kaže da su, bez obzira na tešku godinu i brojne neizvjesnosti što ih je donijela primjena državne mature i novi način upisa putem kompjutorskog sustava, zadovoljni i brojem prijava i znanjem upisanih. "Ove godine imali smo dosad najveći broj prijava i izlazaka na prijemni ispit", objašnja-

va ističući kako je ZŠEM specifičan i po tome što se prijave primaju mnogo ranije od ostalih fakulteta - u travnju. "Želimo studente kojima smo prvi izbor", kaže.

Mobilnost u praksi

ZŠEM je jedno od rijetkih hrvatskih visokih učilišta koje intenzivno radi na poticanju mobilnosti studenata. Od ove je godine u sustavu ERASMUS. "Otprije surađujemo s brojnim sveučilištima diljem svijeta. Otprilike 7 do 8 posto naših studenata sudjeluje u međunarodnoj razmjeni", napominje dr. Njavro. "I trenutačno je velik broj naših stude-

nata, ali i nastavnog osoblja, u inozemstvu, a već sljedeći semestar 49 naših studenata odlazi po jedan semestar na naša partnerska sveučilištA u Japan, Kinu, Juznu Koreju, Tajland, Australiju, Rusiju, Kanadu, SAD..." Kad je riječ o planovima za budućnost, ZŠEM se usredotočuje na razvoj kvalitete. Jer, osniva se sve više privatnih visokih učilišta koja tek moraju dokazati da se s državnima mogu nositi kvalitetom. "Nije nam u interesu rasti brojem, već težimo razvoju još veće kvalitete. Zato je ZŠEM od osnutka član AACSB-a (Association of Advance Collegiate


U POLA GODINE

Erste: studentima 3,7 mil. kn kredita Erste banka u prvoj je polovici ove godine plasirala ukupno 103 kredita za školovanje u ukupnom iznosu 3,7 milijuna kuna. Riječ je o Erste Club kreditima za školarinu, Erste Club kreditima za troškove tijekom školovanja te Erste Club potrošačkim kreditima. Erste nudi i subvencionirane studentske kredite temeljem suradnje s Gradom Bjelova-

rom, Bjelovarsko-bilogorskom županijom, Gradom Županjom, Primorsko-goranskom županijom, Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, RRIF Visokom školom za financijski management te s CCUSA-om za troškove programa CC Work Experience USA. "Od ukupna broja plasiranih studentskih kredita u prvoj polovici godine čak se 50 posto odnosi na kredite realizirane upravo putem spomenutih suradnji", rekao je Zdenko Matak, direktor Sektora građanstva Erste banke, ističući

odličnu suradnju s manjim gradovima. Od ukupna broja plasiranih kredita za školovanje trećina je tako realizirana temeljem suradnje s Gradom Županjom. Kredit za troškove tijekom školovanja može se koristiti za cijelo vrijeme studiranja (i do 7 godina), a za to se vrijeme plaća interkalarna kamata samo na iskorišteni iznos. Nakon što se kredit isplati u cijelosti ili se dostigne dogovoreni datum, tek se tada kredit počinje vraćati banci, i to u otplatnim anuitetima. B. hr

VŽ: NOVI STUDIJ

Ekonomika poduzetništva na FOI-u

Ekonomika poduzetništva novi je diplomski studij koji od jeseni kreće na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike (FOI). Završetkom studija studenti će steći akademski naziv magistar ekonomije, smjer ekonomika poduzetništva. Iako se novi diplomski studij primarno razvio kao nastavak preddiplomskog

studija Ekonomike poduzetništva, koji zajedno vode FOI i zagrebački Ekonomski fakultet, upisat će se moći prvostupnici sa svih ostalih preddiplomskih studija ekonomskih fakulteta, kao i ostalih preddiplomskih studija koji nisu u području ekonomije, ali su orijentirani društvenim znanostima. "Posebna pozornost posvetit će se korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije u poslovanju“, ističe Tihomir Hunjak, dekan varaždinskog FOI-a. I. K.

akvizicije nego ulazak rvarda Schools of Business) i prva smo hrvatska škola koja je već poodmakla u procesu akreditacije. Postizanjem AACSB akreditacije ušli bismo među najkvalitetnije europske škole", kaže dr. Njavro. AACSB je međunarodna neprofitna udruga koja okuplja obrazovne ustanove, tvrtke i sve ostale organizacije čija je zadaća poboljšanje visokoškolskog obrazovanja iz područja poslovne administracije i menadžmenta.

Studij uz rad

Misija održavanja kvalitete vidi se i u sve višem

prosjeku studenata koji se upisuju, ali i u broju studenata koji studiraju uz rad. "Svake godine upišemo manju grupu studenata uz rad, njih 20-ak", kaže Njavro i napominje da je riječ o koncepciji učilišta. ZŠEM nema namjeru pripajati druga veleučilišta. "Naš je cilj kroz akreditaciju ući u društvo 60-tak najboljih europskih i oko 600 najboljih poslovnih škola i studija u svijetu. U tom su društvu Harvard, Columbia, LSE, LBS...", ističe dr. Njavro.

530

diplomanata izašlo je sa ZŠEM-a, a imaju i prve diplomante na doktorskim studijima, npr. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani

Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

VISOKA UČILIŠTA NA TESTU

'Ne bojimo se akreditacije' Sljedeće godine čitav niz visokih učilišta, privatnih i državnih, treba proći postupak reakreditacije. Njavru, kako kaže, postupak reakreditacije ne brine naročito. "Pozitivno ocjenjujemo sve napore države da sustavom reakreditacije poveća kvalitetu visokoškolskog obrazovanja, i državnog i privatnog. Agenciju za visoko obrazovanje vidimo kao najvažniju ustanovu na tom putu. Ušli smo među prvima u proces reakreditacije. Stigli smo do tima od 40ak stalno zaposlenih nastavnika, velik broj njih je s doktoratom znanosti, a imamo 20-ak odličnih administratora", kaže dr. Njavro i naglašava da očekuje uspješan postupak reakreditacije.

PRAKSA VANI Oko 7-8 posto studenata ZŠEM-a sudjeluje u međunarodnoj razmjeni , ističe dr. Njavro Snimio h. knez


investor 18-19 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 27/7/2010

NA LOŠINJU

sKUPŠtINA 27. 8.

tKO vODI KOLO?

Lošinjska Jadranka d.d. u prvih je šest mjeseci ove godine zabilježila gubitak od 31,92 milijuna kuna. Ukupni prihodi tvrtke porasli su 2,57 posto, na 105,83 milijuna kuna, a ukupni su rashodi pali 0,8 posto, na 137,73 milijuna kuna. Dugotrajna je imovina porasla zbog rekonstrukcije hotela Aurora i Vespera i iznosila je 846,14 milijuna kn. B.hr

Proizvođač papirne ambalaže Belišće godišnju će skupštinu dioničara održati 27. kolovoza u Belišću. Uprava tvrtke predlaže da se dionica povuče sa službenog tržišta Zagrebačke burze u redovno tržište, ali nije obrazložila razloge povlačenja. Dobit od 840 tisuća kuna bit će u najvećem dijelu raspoređena u zadržanu dobit, a pet posto u zakonske pričuve. B.hr

Vlasničkim borbama i smicalicama osiromašeni Elektropromet u prvih je šest mjeseci ove godine ostvario gubitak u visini 3,337 milijuna kuna, gotovo 40 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni su prihodi tvrtke u spomenutom razdoblju iznosili 7,34 milijuna kuna, i porasli su 304 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Od ukupnih prihoda,

Jadranki minus 31,9 mil. kuna

Belišće bježi u redovno tržište

elektropromet gomila gubitke

kako stoji u bilješkama uz financijsko izvješće, prihodi od najma poslovnih prostora tvrtke iznosili su 31,29 posto, odnosno 2,198 milijuna kuna. Ukupni su rashodi iznosili 10,72 milijuna kuna i porasli su 153,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tvrtka je ostvarila izvanredne prihode u visini 3,48 milijuna kuna, a ostali su rashodi iznosili 2,86 milijuna kuna. Svi računi tvrtke i dalje su u blokadi, a njezina budućnost i prihodi iz redovnog poslovanja sve su neizvjesniji. J. J.

Robert Dudley novi je Vlada opet šef British Petroleuma ČOvJeK ZA sANACIJU

ROBeRt BOB DUDLey tre� bao bi pomoći umivanju imid� ža BP�a jer je Amerikanac odrastao u naf� tnom nesrećom pogođenom Mississippiju arhiva business.hr

British Petroleum planira za nasljednika osramoćenog tonyja Haywarda postaviti Roberta Dudleyja koji je bio zadužen za čišćenje naftne mrlje, a kompanija bi danas trebala objaviti rezultate kvartala naftne katastrofe

BUsINess tv Kapital Network, Utorak 27. 7. 20:00 20:30 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI KN EDUKACIJA VIJESTI BUSINESS NEDJELJA VIJESTI THE NEW EDGE Magazin 1 NA 1 Sučeljavanje stavova VIJESTI TOMORROW TODAY VIJESTI

Nakon ostavke Tonyja Haywarda, za kojega je izgledno da će postati žrtveni jarac nakon BP-jeve naftne katastrofe u Meksičkom zaljevu, za mjesto glavnog izvršnog direktora odbor direktora planira postaviti Roberta Dudleyja, tvrde izvori iz kompanije. Dudley je bio direktor jedinice koja je sanirala uljnu mrlju, i postat će prvi Amerikanac šef BP-a. Upravo bi činjenica da je riječ o Amerikancu odraslom u državi Mississippi, koja je najviše pretrpjela od naftne katastrofe, trebala pomoći tome da kompanija koja je pretrpjela kolosalnu štetu za svoj javni imidž vrati dio ugleda na tržištu SAD-a, računaju u BP-u. Ako bude prisiljen napustiti BP, Hayward dobiva 10,84 milijuna funti mirovine i godišnju plaću u visini oko milijun fun-

ti. British Petroleum trebao bi upravo danas objaviti rezultate poslovanja za drugo ovogodišnje tromjesečje. U travnju se i dogodila nesreća u kojoj je zbog nesavjesnosti uprave - koja je znala za probleme s bušotinom, ali inzistirala na nastavku bušenja - poginulo 11 ljudi, a tijekom sljedeća gotovo tri mjeseca dnevno je iz bušotine istjecalo do 60 tisuća barela nafte, što je rezultiralo nepopravljivom štetom za okoliš, ljude i životinje u Meksičkom zaljevu. U BP-u su izračunali da će trošak sanacije štete dosegnuti 33 milijarde dolara.

Prodaju tNK-BP?

Kako bi platili nastalu štetu, piše londonski Times, u BP-u razmatraju prodaju dijela ili cijelog udjela od pedeset posto u svojem ruskom joint venture poduzeću, TNK - BP Holdingu, koji posluje na području Rusije i Ukrajine. Najizgledniji su kupci, dođe li do prodaje, ruski Gazprom ili Rosnjeft. Iako je TNK BP iznimno profitabilna tvrtka još od svojega nastanka prije sedam godina, BP je oduvijek imao problema u odnosima s grupom ruskih oligarha koji posjeduju drugu polovicu tvrtke. Josip Jagić

JADRANKA KOsOR, premi� jerka RH, poput svojega prethod� nika Ive Sanadera, koji je mirovinske fondove ucjenji� vao otvaranjem drugog stupa, želi krpati proračun� ske rupe ugroža� vanjem mirovina budućih umirov� ljenika

snimio hrvoje dominić

NIŠtA OD ŠteDNJe Iz mirovinskih fondova tvrde da bi se smanjenjem poticaja članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova sa 25 na 15 posto dobila kratkoročna ušteda koja je zanemariva u odnosu na dugoročne posljedice za mirovinski sustav Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima nadaju se da će Vlada još jednom razmotriti i izmijeniti svoj prijedlog o izmjenama Zakona o obveznim i dobrovoljnom mirovinskim fondovima jer je novac koji se planira uštedjeti, a riječ je

o nekih 21 milijuna kuna godišnje, zanemariv iznos u odnosu na stabilnost mirovinskog sustava. Vlada je prije nekoliko dana predložila smanjenje stope državnih poticaja članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova sa 25 na 15 posto.


71,1 MIL. GUBITKA

Švicarac ruši Istraturist

Umaški Istraturist u prvih je šest mjeseci ove godine izgubio čak 71,1 milijun kuna, prije svega zbog negativnih tečajnih razlika, objavila je tvrtka na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Neto efekt od financijskih prihoda i rashoda negativan je i iznosi 53,5 milijuna kuna, u najvećoj mjeri kao rezultat negativnih tečajnih razlika po dugoročnim kreditima uslijed deprecijacije

tečaja kune prema švicarskom franku za 10,4 posto u odnosu na kraj prošle godine, tvrde u Istraturistu. Poslovni prihodi ostvareni su u iznosu 108,3 milijuna kuna i viši su 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rast prihoda rezultat je povećanja broja noćenja u hotelima za 19 posto i kampovima za 8 posto. Poslovni rashodi ostvareni su u iznosu 125,9 milijuna kuna i viši su jedan posto od ostvarenih u istom razdoblju prethodne godine. B.hr

BrOJKA

1,66 milijuna kuna dobiti ostvarile su Zagrebačke pekarne Klara u prvih šest mjeseci ove godine

UGODNO IZNENAĐENJE

Dobit AD Plastika 22,8 milijuna Solinski AD Plastik jedna je od rijetkih tvrtki koje su objavile više nego ohrabrujuće rezultate za prvih šest mjeseci ove godine. Nakon neto dobiti od 163 tisuće kuna u prvih šest mjeseci prošle godine, za prvih šest mjeseci ove godine solinski je proizvođač plastike za automobile objavio neto dobit u visini 22,81 milijuna kuna. Ukupni su priho-

di tvrtke u prvih šest mjeseci ove godine porasli 62,30 posto, na 486,30 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi porasli 54,69 posto, na 463,50 milijuna kuna, a gotovo 36-postotni rast prihoda od prodaje potvrđuje kako je tvrtka intenzivirala poslovne aktivnosti. U izvješću poslanom Zagrebačkoj burzi stoji kako je tijekom travnja realiziran najavljeni joint venture s francuskim Faurecia Automotive Holdingsom za zajedničko poslovanje. Tvrtka je za tečajne razlike rezervirala 13,16 milijuna kuna. J. J.

ugrožava mirovinski sustav MANJE rESTrIKCIJE

Dobrovoljni mirovinski fondovi ostvarili su solidne prinose u posljednjih godinu dana

Naziv fonda

Prinosi

Neto imovina (lipanj) u tisućama kn

Broj članova (lipanj)

AZ benefit ODMF

103.670

AZ profit ODMF Croatia osiguranje ODMF Erste Plavi Expert ODMF Erste Plavi Protect ODMF Raiffeisen ODMF Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Ukupno

Lipanj 2010.

Zadnjih 12 mjeseci

Anualizirani od početka poslovanja

12.992

-1,06%

10,16%

7,05%

491.769

63.588

-2,06%

11,18%

8,64%

89.264

15.952

-1,53%

8,14%

2,16%

77.539

14.938

-2,53%

12,71%

4,21%

28.803

7.126

-1,25%

6,91%

4,27%

491.536

42.565

-1,09%

10,59%

5,01%

249.892

17.721

-1,56%

9,47%

5,8%

1.532.473

174.882 Izvor: Hanfa

Smanjeni bi se poticaj priznavao na uloge članova dobrovoljnih mirovinskih fondova do najviše 5000 kuna godišnje. Prema dostupnim podacima, u 2008. godini, u dobrovoljne mirovinske fondove ukupno je uplaćeno 299,26 milijuna kuna doprinosa građana, a za tu je godinu isplaćeno 63,98 milijuna kuna državnih poticajnih sredstava. Da se u tom slučaju primjenjivala stopa od 15 posto, ušteda u korist državnog proračuna iznosila bi 25,59 milijuna kuna, što je relativno mali iznos za proračun, ali velik za članove dobrovoljnih fondova.

Ne gušite novu štednju

Krešimir Gjenero, direktor Allianz ZB ODMF-a, objašnjava da je štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima u Hrvatskoj relativno nov i nerazvijen proizvod koji

treba nastaviti poticati i građanima razviti svijest o brizi za stariju životnu dob, a smanjivanje stope državnih poticaja samo je korak unatrag. "Mišljenja smo da se takvim promjenama ujedno narušava sustav koji bi trebao biti stabilan, siguran i dosljedan te u koji bi građani trebali imati najviše povjerenja", smatra Gjenero čije društvo upravlja imovinom vrijednom više od 595 milijuna kuna za više od 77.000 članova. Gjenero napominje da upravo članovi dobrovoljnih fondova već sada svojom štednjom rasterećuju državni proračun u nadolazećim godinama. I u Croatia osiguranje ODMF-u nadaju se da promjene neće biti usvojene u ovom obliku jer nema govora o velikim sredstvima i uštedama. "Kratkoročne uštede koje bi se postigle tom mjerom zanemarive su

u odnosu na dugoročne posljedice za mirovinski sustav", naglašavaju u Croatia osiguranju. Smatraju da bi poticanje osobne štednje kroz dobrovoljne mirovinske fondove trebalo biti jedna od ključnih mjera za dugoročno stabiliziranje mirovinskog sustava.

Preniska izdvajanja

U Raiffeisen ODMF-u smatraju pak da Vladina odluka neće bitno utjecati na interes za dobrovoljnu mirovinsku štednju ni na mirovinski sustav u cjelini. "Ovu situaciju ne treba promatrati u negativnu kontekstu jer još uvijek ostajemo jedini štedni proizvod s dvije vrste poticaja: državnim poticajnim sredstvima u iznosu 750 kuna na uplaćenih 5000 kuna, što bi bilo jednako kao i za stambenu štednju, te poreznim olakšicama za poslo-

Do 70% imovine u dionice Kako su obrazložili u Vladi, usklađivanjem zakona smanjuju se i ograničenja ulaganja navedenih fondova te se stvaraju uvjeti za prekogranične aktivnosti zatvorenih mirovinskih fondova. Stoga se predlaže da zatvoreni fondovi najviše 70 posto imovine mogu ulagati u dionice ili vrijednosne papire istog značaja i korporativne obveznice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira. Mirovinski fondovi po sadašnjem zakonu najmanje 50 posto imovine moraju imati u dugoročnim obveznicama i dužničkim vrijednosnim papirima koje su izdale država i Hrvatska narodna banka. Mirovinska društva u Republici Hrvatskoj, prema važećim propisima, najveći dio imovine mirovinskih fondova ulažu u obveznice Republike Hrvatske, čime neizravno potiču i dotok novca u državnu blagajnu.

davce u vrijeme kada osobnih olakšica više nema ni za jedan proizvod", poručuju iz Raiffeisena. Mišljenja su da upravo uvođenje poreznih olakšica na uplate poslodavaca za dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima predstavlja značajan korak prema cilju njezine potpune afirmacije. U Erste OMDF-u smatra-

››

Takvim se promjenama narušava sustav koji bi trebao biti stabilan, siguran i dosljedan

ju da bi bilo bolje pričekati rezultate koje će polučiti porezna olakšica poslodavcima, a tek onda dodatno smanjivati poticaje, osobito stoga što su stope izdvajanja za drugi stup na relativno niskih 5 posto. "U okruženju koje se često mijenja ne možemo očekivati dugoročne odluke i planiranje od strane naših članova", zaključuju u Ersteu. Ante Pavić

KrEŠIMIr GJENErO, direktor Allianza ZB ODMF arhiva business.hr


investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

20-21

+

Izvor: ZSE Oznaka

Hit dana bila je dionica SN holdinga koja je skočila čak 14 posto, dok je tijekom dana dosezala i astronomskih 30 posto plusa. Glavni je generator tog 30-postotnog skoka cijene dionice SN holdinga dogovor između te kompanije i hrvatske države o prijenosu 54,83 posto udjela u Liburnia Riviera hotelima s Hrvatskog fonda za privatizaciju na SN holding. oGLaS

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

+

Najveći gubitnik prvog trgovinskog dana u Zagrebu bila je dionica građevinara Ingre. Ingra je dan završila s više od milijun kuna prometa, kao četvrti posljednji milijunaš. Ingrom se trgovalo u rasponu od 22,08 do 25,23 kune, pri čemu je zadnja transakcija provedena uz cijenu od 22,08 kuna, što je 9,88 posto minusa.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. SN holding Ina-industrija nafte d.d. Ingra Institut IGH Liburnia riviera hoteli Kraš, prehrambena industrija Petrokemija Ericsson Nikola Tesla, Končar - elektroindustrija Dalekovod Uljanik plovidba Atlantska plovidba d.d. Dom holding Transadria Luka Rijeka HUP - Zagreb AD plastik Atlantic grupa Jadroplov d.d. Đuro Đaković holding Čakovečki mlinovi Industrogradnja d.d Končar Viadukt Zvijezda IPK Kandit Konzum Jadranski naftovod Tisak Zagrebačka banka Končar Podravka prehrambena industrija, d.d. Jamnica Hidroelektra niskogradnja Viro tvornica šećera d.d. Luka Ploče Adris grupa HG Spot Karlovačka banka Belje Badel 1862 Valamar grupa Dukat Adris grupa Chromos agro Auto Hrvatska Prehrambeno-industrijski kombinat Jadranska banka Jadransko osiguranje Tankerska plovidba Ledo Magma d.d. Adriatic Croatia International Club d. d. Privredna banka Zagreb Plava laguna Belišće Fima validus PIK-Vinkovci Medika OT-optima telekom d.d. Slavonski zatvoreni investicijski fond Veterina d.d. Tvornica istegnutih metala HTP Korčula Arenaturis Franck prehrambena industrija, Istraturist Umag d. d. Kemika Proficio Varteks, varaždinska tekstilna ind.d.d. Imperial hoteljerstvo Riviera Poreč Vis Sunčani Hvar Vupik Tanker dioničko društvo za trgovinu Atlas nekretnine

Najniža

Najviša

Zadnja

253.10 186.00 1,655.56 22.08 1,630.00 2,235.00 400.00 110.00 1,253.00 450.00 275.04 538.00 783.01 32.50 2,900.00 177.50 1,430.00 86.30 695.01 135.52 28.40 2,998.00 422.03 2,175.00 220.22 2,980.00 223.10 151.99 2,474.00 181.02 210.36 1,901.01 268.10 33,750.00 163.10 298.00 1,593.00 255.00 24.00 53.00 59.01 61.00 36.02 315.00 295.00 300.00 380.00 180.00 2,800.00 2,504.01 1,235.00 5,900.00 53.07 2,650.00 518.00 1,346.00 449.99 11.20 200.00 7,500.00 27.50 28.51 65.00 100.00 80.02 50.10 735.00 357.98 180.00 11.55 19.02 180.00 141.53 18.31 29.10 90.00 129.00 32.01

255.80 242.00 1,671.50 25.23 1,705.10 2,447.00 410.00 112.14 1,279.00 455.00 277.00 548.01 798.00 34.41 3,197.00 186.98 1,431.00 90.00 703.00 137.00 30.76 2,998.00 479.00 2,175.00 235.96 3,010.00 223.83 154.95 2,543.00 186.12 212.55 1,902.02 274.05 33,750.00 165.50 300.00 1,617.00 255.00 27.96 56.00 60.11 65.00 39.00 315.00 295.00 300.00 380.00 180.00 2,800.00 2,504.01 1,277.96 5,900.00 55.60 2,650.00 518.00 1,346.00 449.99 11.75 200.00 7,500.00 27.60 28.51 69.49 100.00 80.77 50.10 735.00 357.98 180.00 11.55 19.02 180.00 141.54 18.31 30.00 90.00 129.00 32.01

254.99 186.00 1,660.00 22.08 1,677.00 2,315.00 410.00 112.00 1,263.98 455.00 275.04 538.00 787.00 32.50 3,197.00 180.15 1,430.00 89.89 700.00 136.00 29.00 2,998.00 460.00 2,175.00 227.98 3,010.00 223.50 152.00 2,500.01 181.02 210.36 1,901.02 268.41 33,750.00 163.10 298.00 1,593.00 255.00 24.52 56.00 59.01 65.00 36.02 315.00 295.00 300.00 380.00 180.00 2,800.00 2,504.01 1,235.00 5,900.00 54.93 2,650.00 518.00 1,346.00 449.99 11.29 200.00 7,500.00 27.50 28.51 69.49 100.00 80.02 50.10 735.00 357.98 180.00 11.55 19.02 180.00 141.53 18.31 29.10 90.00 129.00 32.01

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Redovan promet: 16.947.245,54 Kn Promjene Količina Promet Cijene -0.13% 14.12% -0.72% -9.88% -2.50% 3.35% 1.23% -5.08% -1.25% -0.28% -1.77% -2.89% -0.63% 1.56% 14.18% -1.56% 0.00% 5.63% -0.72% -0.58% -5.72% 0.00% 7.00% 0.00% -3.79% 1.79% -3.25% 0.38% -5.55% -1.62% 0.08% -2.86% -5.99% 4.97% -5.28% -1.00% -1.57% -1.16% -4.07% 5.56% -1.81% 8.33% -9.95% -9.99% 1.72% -0.02% -1.30% -9.09% 1.82% 0.00% -0.80% -1.67% -1.33% -1.89% 3.19% 0.07% 0.00% -4.32% 0.00% 4.17% -0.43% 0.00% -0.73% 0.00% -0.01% -13.93% 0.00% 0.27% -14.29% 0.26% 11.88% 0.61% -8.69% -16.77% -10.46% 5.88% 0.01% 3.26%

7,861 7,601 874 44,925 577 294 1,664 4,130 257 661 963 392 252 4,319 46 742 90 1,308 157 696 3,008 25 163 30 283 18 227 318 18 245 195 21 135 1 202 106 19 108 1,024 460 406 345 472 50 52 50 38 80 5 5 10 2 199 4 20 7 20 761 39 1 255 229 79 51 58 93 5 10 14 172 100 10 11 62 18 5 3 10

2,003,253.59 1,673,206.19 1,451,303.29 1,043,486.27 956,061.07 686,648.14 670,918.25 455,165.18 323,726.21 300,470.09 265,821.28 212,707.49 199,474.57 144,566.17 141,779.88 136,431.81 128,701.00 115,498.44 109,896.42 94,923.37 89,534.48 74,950.00 74,862.92 65,250.00 63,451.38 53,792.00 50,736.50 48,388.82 44,844.29 44,811.29 41,228.25 39,925.32 36,724.36 33,750.00 33,296.80 31,688.01 30,340.18 27,540.00 24,881.32 24,428.77 24,191.35 21,943.01 17,662.78 15,750.00 15,340.00 15,000.00 14,440.00 14,400.00 14,000.00 12,520.05 12,497.96 11,800.00 10,833.41 10,600.00 10,360.00 9,422.00 8,999.80 8,646.10 7,800.00 7,500.00 7,028.00 6,528.79 5,323.58 5,100.00 4,678.66 4,659.30 3,675.00 3,579.80 2,520.00 1,986.60 1,902.00 1,800.00 1,556.91 1,135.22 530.10 450.00 387.00 320.10

Trž. kap. (mil kn) 20,880.76 505.92 16,600.00 165.60 265.94 700.61 563.18 374.21 1,683.18 1,170.31 630.89 312.04 1,098.27 242.69 91.93 1,077.38 674.07 377.50 1,729.00 222.59 93.87 314.79 208.10 211.18 104.14 301.77 159.82 3,450.83 1,857.12 432.02 13,473.22 58.39 1,454.78 746.75 101.75 413.23 354.62 1,729.95 8.09 74.99 484.80 48.89 226.77 945.00 2,836.69 36.15 251.46 42.02 334.94 313.00 773.59 1,299.00 267.74 294.31 9,880.73 735.34 523.93 30.50 63.45 226.46 77.55 95.41 128.20 28.54 34.12 109.34 313.97 1,673.55 17.15 45.19 36.53 114.45 517.08 9.48 212.75 135.49 10.06 106.78

CROBEX: -1,21% 365 dana Najniža Najviša 222.22 55.95 1,358.00 22.08 1,630.00 1,413.01 250.05 105.50 1,207.01 321.02 270.20 533.13 723.23 28.70 2,101.03 162.00 1,125.00 42.00 510.00 124.01 22.36 2,107.10 292.00 1,650.00 220.22 2,851.00 190.06 112.02 1,811.01 174.15 181.00 1,540.00 225.34 31,101.00 159.87 275.13 1,084.11 225.50 20.08 53.00 59.00 58.00 25.06 223.00 250.00 200.01 373.02 120.00 2,006.00 2,200.00 1,200.01 3,951.01 48.11 2,650.00 480.50 1,125.00 290.00 10.55 198.50 6,556.01 21.28 15.15 52.05 99.00 72.10 40.01 715.10 270.00 180.00 11.50 12.69 120.00 100.00 18.31 25.00 54.00 128.99 20.00

332.84 242.00 1,940.00 61.49 4,375.00 2,890.00 410.00 192.99 1,777.00 517.00 443.00 743.00 1,195.95 54.00 3,492.99 246.00 1,860.00 109.30 760.00 209.00 58.00 3,799.21 570.00 2,450.00 498.99 5,898.00 345.00 185.00 3,750.00 369.00 310.00 2,198.00 400.00 44,494.00 370.00 505.00 2,093.00 318.99 109.19 106.80 108.00 144.00 40.00 400.00 373.00 441.50 578.99 221.00 3,100.00 3,400.00 2,013.99 7,679.00 78.00 3,896.00 715.00 1,800.00 580.00 29.01 310.50 8,500.00 56.00 39.00 88.99 100.01 185.00 70.00 944.00 410.00 235.00 17.95 37.05 219.00 197.50 44.54 46.97 230.00 140.00 38.67


REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG KBMR TLSG ABKN ZVTG AELG NF1N ZVIR GRVG KBM9 NF2R FB09 FINR JTKG

KRKA PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE ABANKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV AERODROM LJUBLJANA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD ZVON ENA ID GORENJE NOVA KBM 9. IZDAJA NFD HOLDING FACTOR BANKA FB09 FINETOL JUTEKS

BANJALUČKA BURZA HELV-R-A BVRU-R-A TRZN-R-A RSRS-O-D POST-R-A RSRS-O-C EKHC-R-A KRIP-R-A RSRS-O-B HEDR-R-A TLKM-R-A

HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 POSTE SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ELEKTROHERCEGOVINA AD TREBINJE ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKB FBIHKG FBIHKC FBIHKH FBIHK1A BHTSR FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1E

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E

BEOGRADSKA BURZA A2014 A2016 AIKB A2013 MLSU IMLK KOPB AGBN PRBN A2011 A2012 KMBN ALFA A2015 ENHL

Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2016K AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2013K Mlekara a.d. Subotica Imlek a.d. Beograd Kopaonik a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Privredna banka Beograd a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K Komercijalna banka a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Obveznice RS serije A2015K Energoprojekt holding a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA ALK RMDEN09 KMB RM01 RMDEN06 ZPKO GRNT TPLF PPIV RMDEN08 TNB

ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 ZK PELAGONIJA BITOLA Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TUTUNSKA BANKA SKOPJE

+

Oznaka

Utorak 27/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

64,25 243,30 10,00 89,00 42,50 18,15 24,00 0,83 6,31 11,81 102,00 2,77 92,50 50,00 34,00

64,50 249,00 10,19 91,20 42,50 18,30 24,50 0,86 6,31 12,20 102,00 2,85 92,50 50,00 34,00

64,46 243,35 10,07 89,52 42,50 18,15 24,00 0,85 6,31 11,81 102,00 2,85 92,50 50,00 34,00

Promet

valuta: EUR - euro 64,46 246,46 10,02 90,21 42,50 18,26 24,03 0,84 6,31 12,04 1.020,00 2,84 925,00 50,00 34,00

-0,08 % 3055 -1,88 % 193 1,21 % 2486 -1,63 % 275 1,14 % 500 -0,82 % 845 0,42 % 549 1,20 % 15710 1,94 % 1999 -1,58 % 901 0,00 % 10 0,00 % 3010 0,00 % 6 0,00 % 105 0,15 % 121

196.927,45 47.566,20 24.917,91 24.807,40 21.250,00 15.433,50 13.190,73 13.174,62 12.613,69 10.846,20 10.200,00 8.536,62 5.550,00 5.250,00 4.114,00

Fabrika duhana Sarajevo Tržnica Banja Luka Luka Koper Komercijalna banka Skopje AIK banka

+6,28% +2,04% +0,79% +0,32% +0,11%

Aerodrom Ljubljana Telekom Srpske Agrobanka Krka Alkaloid Skopje

+

Powered by

business.hr

-1,24% -0,79% -0,42% -0,23% -0,11%

Telekom Slovenije

BH Telecom

+1,11

-0,05

valuta: BAM - konvertabilna marka 0,54 0,69 0,95 27,50 0,33 28,55 0,46 4,50 28,50 0,34 1,25

0,55 0,69 1,00 28,20 0,33 30,00 0,46 4,50 29,00 0,34 1,25

0,54 0,69 1,00 28,19 0,33 30,00 0,46 4,50 29,00 0,34 1,25

0,55 0,00 % 220188 0,69 0,00 % 145834 1,00 2,04 % 84947 0,28 0,68 % 270007 0,33 -19,51 % 200000 0,30 4,90 % 173499 0,46 0,00 % 53000 4,50 0,00 % 2548 0,29 3,13 % 30034 0,34 0,00 % 17060 1,25 -0,79 % 3955

121.099,23 100.340,43 84.890,38 75.612,05 66.000,00 51.811,17 24.168,00 11.466,00 8.670,55 5.800,40 4.943,75

valuta: BAM - konvertabilna marka 85,53 98,00 98,00 93,50 93,50 31,30 21,51 27,50 26,00 23,15

85,53 98,00 98,00 93,50 93,50 31,32 21,80 27,50 26,00 23,19

87,20 81,30 2.800,00 90,30 1.596,00 1.310,00 1.900,00 7.300,00 600,00 96,99 93,50 27.500,00 7.701,00 84,20 900,00

87,22 81,32 2.850,00 90,33 1.596,00 1.325,00 1.900,00 7.400,00 610,00 97,01 93,52 28.000,00 7.900,00 84,21 910,00

3.850,00 77,30 3.100,00 96,50 83,00 2.199,00 630,00 3.600,00 10.200,00 77,50 3.800,00

3.851,00 77,50 3.110,00 96,50 84,00 2.200,00 635,00 3.601,00 10.200,00 78,00 3.801,00

85,53 98,00 98,00 93,50 93,50 31,32 21,70 27,50 26,00 23,19

85,53 98,00 98,00 93,50 93,50 31,30 21,68 27,50 26,00 23,16

-1,70 % 10000 0,00 % 8613 0,00 % 6392 0,53 % 5243 0,00 % 5029 1,00 % 1243 -0,05 % 1583 0,00 % 1084 0,00 % 953 0,39 % 957

855.300,00 844.074,00 626.416,00 490.220,50 470.211,50 38.909,64 34.317,42 29.810,00 24.778,00 22.160,31

valuta: RSD - srpski dinar 87,21 81,31 2.803,00 90,33 1.596,00 1.310,00 1.900,00 7.332,00 600,00 97,01 93,52 27.958,00 7.780,00 84,21 902,00

87,21 81,31 2.802,75 90,33 1.596,00 1.310,15 1.900,00 7.344,79 600,36 97,01 93,51 27.978,26 7.780,05 84,21 902,43

0,08 % 119045 10.382.042,21 0,10 % 121312 9.864.037,75 0,11 % 3496 9.798.410,00 0,12 % 57166 5.163.713,89 14,00 % 3028 4.832.688,00 0,54 % 1616 2.117.200,00 0,00 % 820 1.558.000,00 -0,42 % 192 1.410.200,00 -0,99 % 2000 1.200.720,00 0,02 % 9255 897.795,53 0,02 % 7362 688.456,05 -0,15 % 23 643.500,00 1,14 % 73 567.944,00 0,05 % 6222 523.946,48 0,45 % 574 517.993,00

valuta: MKD - makedonski denar 3.850,21 77,35 3.100,20 96,50 83,98 2.199,90 630,92 3.600,22 10.200,00 77,78 3.800,60

3.850,21 47,58 3.100,20 59,35 51,65 2.199,90 630,92 3.600,22 10.200,00 47,84 3.800,60

-0,10 % 243 -0,59 % 15608 0,01 % 238 0,00 % 11660 1,92 % 8143 2,32 % 191 -1,42 % 627 0,01 % 89 -2,86 % 30 -0,28 % 4518 -0,47 % 50

935.600,00 742.553,73 737.847,00 692.076,24 420.595,66 420.180,00 395.585,00 320.420,00 306.000,00 216.144,72 190.030,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Telekom Slovenije u ponedjeljak je bio među rijetkim dionicama iz sastava najjačeg slovenskog indeksa SBI TOP koje su uspjele otrgnuti se korekciji koja je indeksu odnijela 0,71 posto. Telekom je bio i druga dionica po ukupnom prometu na slabo likvidnoj Ljubljanskoj burzi, prikupio je više od 186 tisuća eura prometa. Rast cijene iznosio je više nego solidnih 1,1 posto na kraju trgovine, što je bilo dovoljno da Telekom dosegne 91 euro.

BH Telecomu bilo je dovoljno samo 34 tisuće konvertibilnih maraka u ponedjeljak da zasjedne na vrh liste dionica s najviše prometa na Sarajevskoj burzi, jer su ulagači više bili zainteresirani za trgovinu obveznicama stare devizne štednje. BH Telecom je na malom prometu zabilježio i mali pad cijene, a trgovalo se u rasponu između najnižih 21,51 KM i 21,80 KM. Minus bosanskog telekoma iznosio je 0,05 posto, a zadnja cijena 21,70 KM.

REGIONALNI INdEkSI -0,71% BIRS -0,13% 802,34 813,94 LJSEX -0,78% FIRS +0,05% 1.360,86 3.275,05 Belex15 +0,02% MBI10 -0,11% 2.355,75 623,20 Belexline +0,58% MOSTE -1,05% 497,50 1.217,81 SASX10 +0,16% NEX20 +0,46% 13.294,87 867,89 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI -0,32% WIG20 +0,23% 2.460,96 BuX +0,34% 21.965,77 -1,40% ATX +0,37% 2.402,19 -0,46% indeksa na zatvaranju u -0,25% Stanje petak 23. srpnja 2010.

FTSE100 5.296,94

dAX 6.162,98

CAC40

3.613,96

MICEX 1,377.93

AMERIčkI INdEkSI dJIA +0,99% S&P500 +0,82% 10.424,62 1.102,66 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ +1,05% petak 23. srpnja 2010. 2.269,47


investor 22 dioniČki

Powered by

+

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. HPB WAV DJE

88,0285

21,90

PBZ I-Stock

60,3800

21,07

6,4225

19,93

NFD BRIC

28,4077

19,69

AC Rusija

40,4871

19,44

FIMA Equity

79,1031

-20,68

ST Global Equity

48,7616

-20,33

Erste Total East

30,9700

-13,61

C-Zenit

50,0832

-12,43

KD Victoria

14,6417

-5,94

KD Nova Europa

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

+ MjeŠoviti

Aureus US Equity KD Victoria MP-Bric HR MP-Global HR NFD BRIC OTP Europa Plus Platinum Blue Chip ZB BRIC+ KD Prvi izbor ZB trend KD Nova Europa Ilirika Azijski tigar Platinum JIE Raiffeisen World AC Rusija ZB aktiv Ilirika BRIC PBZ I-Stock KD Energija HPB WAV DJE Raiffeisen Emerging M. ZB euroaktiv C-Zenit HI-growth Prospectus JIE VB High Equity Erste Total East A1 OTP meridian 20 FIMA Equity

+

140,1200

14,25

Raiffeisen Balanced

148,5100

12,60

OTP uravnoteženi

107,4982

8,64

HI-balanced

9,7018

6,90

KD Balanced

8,2930

6,62

ICF Balanced

114,0763

-25,11

ST Balanced

178,4523

-17,07

ST Aggressive

65,5689

-14,75

HPB Dynamic

49,7533

-13,03

5,4817

-6,57

C-Premium

+ oBveZniČki

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

170,5100

13,03

OTP euro obveznički

125,5022

12,93

ZB bond

159,3900

10,77

Capital One

155,7200

8,78

PBZ Bond fond

126,8800

8,57

11,2094

3,27

Erste Bond

126,8800

4,73

ICF Fixed Income

137,9313

6,41

HPB Obveznički

123,4150

7,32

PBZ Bond fond

126,8800

8,57

+

HI-conservative

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn € € € € kn € kn € kn € € kn € kn kn € € € kn € kn kn € kn € kn

117,9957 14,6417 325,2052 287,9832 28,4077 108,4788 83,6108 97,6900 11,9794 127,2600 6,4225 57,3183 68,4652 97,7200 40,4871 95,2200 106,5719 60,3800 9,5517 88,0285 55,9100 100,8200 50,0832 8,0705 57,9396 46,9994 30,9700 78,9500 81,5094 79,1031

3,68 1,83 1,17 1,16 1,11 0,94 0,93 0,89 0,86 0,79 0,72 0,66 0,63 0,56 0,56 0,52 0,51 0,50 0,44 0,42 0,40 0,38 0,35 0,31 0,21 0,14 0,10 0,10 0,09 0,03

-17,23 -7,22 -7,23 -5,49 -1,83 1,70 -0,99 -0,64 -3,13 -3,83 -4,53 -0,33 -2,84 -6,43 -12,79 -6,90 -0,92 -8,22 -4,10 -3,07 -7,30 -4,99 -14,80 -7,55 -10,94 -7,51 -11,64 -9,99 -12,67 -11,56

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

6,45 -5,31 -0,53 3,48 9,38 3,26 7,53 N/A 2,88 4,72 0,57 9,44 -1,91 1,43 -3,61 -0,82 11,93 -0,64 N/A 6,36 0,02 0,45 -12,42 -3,78 -10,44 -8,41 -9,55 -10,94 -9,19 -10,37

2,28 -5,94 11,65 12,95 19,69 8,52 16,01 N/A 6,14 18,22 19,93 8,90 6,16 10,58 19,44 9,44 N/A 21,07 N/A 21,90 13,06 12,23 -12,43 6,33 -0,83 3,94 -13,61 0,73 8,50 -20,68

9,73 3,46 -8,38 -14,12 -15,70 8,41 -6,77 N/A 2,46 3,16 -14,76 -16,10 -12,49 -0,34 -23,51 -1,19 N/A -15,39 N/A -4,32 -20,11 0,13 -24,81 -2,52 -14,53 -23,56 -34,10 -10,28 -8,74 -3,74

6,26 -3,88 -4,32 2,10 4,91 0,79 5,49 -2,31 4,01 4,59 1,81 6,63 -3,40 1,42 -0,45 -2,05 6,57 -0,54 -4,48 7,06 -1,22 -0,52 -11,37 -3,35 -8,47 -6,08 -8,99 -5,94 -5,89 -12,56

Imovina

14,817 63,707 12,526 5,189 10,946 8,274 6,230 58,471 4,952 164,454 17,974 5,463 4,967 37,809 8,970 509,822 14,602 196,634 5,266 12,507 25,313 206,124 6,303 67,552 23,968 12,861 47,114 22,819 16,865 26,962

Starost

Datum

1,78 11,21 2,37 2,16 3,31 1,01 2,55 0,27 7,45 7,74 2,77 3,17 2,84 6,81 3,38 4,08 0,55 3,02 0,39 2,89 2,59 6,22 2,43 8,41 3,48 2,81 2,81 2,18 2,24 6,15

23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

Valuta

MješOVItI fOnDOVI

C-Premium ST Aggressive OTP uravnoteženi KD Balanced AC G Balanced EM Allianz Portfolio ZB global HI-balanced Raiffeisen Prestige Agram Trust Raiffeisen Balanced Ilirika JIE Balanced PBZ Global fond ST Balanced HPB Dynamic ICF Balanced HPB Global Erste Balanced Aureus Balanced

kn kn kn kn € kn € € € kn € € kn kn kn kn kn € kn

5,4817 65,5689 107,4982 8,2930 10,7703 108,0086 140,1200 9,7018 105,8900 66,7446 148,5100 139,1164 96,5600 178,4523 49,7533 114,0763 101,2363 114,2500 80,1300

0,64 0,54 0,53 0,31 0,24 0,23 0,20 0,16 0,14 0,13 0,03 0,01 -0,05 -0,05 -0,05 -0,10 -0,10 -0,28 -1,42

-9,72 -6,82 -5,40 0,12 -3,06 -1,28 -4,61 -3,73 3,86 -8,09 -4,75 -8,39 -9,56 -6,14 -3,34 -12,26 -5,88 -7,97 -2,62

-8,43 -3,40 -6,72 1,70 2,90 2,70 1,35 -1,14 N/A -6,66 -2,46 -5,01 -6,02 -5,16 -6,06 -13,72 -5,52 -5,43 -0,47

-6,57 -14,75 8,64 6,62 6,38 6,47 14,25 6,90 N/A 1,62 12,60 2,43 5,12 -17,07 -13,03 -25,11 5,97 -0,70 -1,16

-15,90 -8,35 1,58 -4,06 5,49 6,64 3,79 -0,36 N/A -3,94 5,13 7,62 4,49 7,99 -16,37 1,95 0,26 -0,82 -5,36

-7,09 -7,72 -5,82 0,48 4,50 2,94 2,20 -0,88 5,89 -4,12 1,11 -2,73 -3,87 -7,27 -9,41 -11,11 -4,96 -1,07 -0,38

12,763 4,192 39,636 12,632 12,539 6,990 731,388 65,682 107,051 12,345 325,640 43,244 293,396 11,665 22,288 12,335 118,525 105,265 16,065

3,47 4,84 4,61 4,52 1,39 1,20 9,06 8,41 0,38 2,04 7,90 4,50 8,86 7,54 3,90 8,23 4,80 9,51 4,02

23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010

€ € kn € € € € € €

125,5022 126,8800 155,7200 170,5100 126,8800 159,3900 123,4150 11,2094 137,9313

0,38 0,18 0,17 0,12 0,12 0,09 0,09 0,06 0,03

0,15 0,16 1,25 0,94 -0,23 1,55 0,78 0,77 0,96

1,54 4,41 4,17 4,38 4,78 4,17 2,82 3,75 2,38

12,93 4,73 8,78 13,03 8,57 10,77 7,32 3,27 6,41

5,06 4,27 8,02 6,76 4,50 5,28 4,48 1,37 3,88

2,58 5,96 4,88 5,98 5,43 4,93 3,35 4,34 3,03

10,302 97,019 12,586 291,525 76,526 187,894 46,052 6,034 41,531

4,61 7,14 5,74 8,16 7,37 9,06 4,80 8,41 8,44

23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010

$ kn kn € kn kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € €

124,0100 131,1900 161,0883 124,5800 139,5025 142,7300 136,5800 137,0829 133,4827 130,4309 121,2262 115,4934 11,1919 10,5406 107,1176 101,2869 104,3000 138,7732

0,06 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,56 0,62 0,44 1,06 0,82 0,81 0,90 0,49 0,74 0,72 0,69 0,80 0,87 0,83 0,75 0,71 1,09 0,56

1,89 1,54 1,02 2,33 1,97 1,89 1,80 1,25 1,95 1,80 1,50 1,65 1,96 1,86 1,83 0,11 2,49 1,47

3,13 5,15 4,47 5,01 6,40 5,99 4,96 3,34 4,77 5,91 4,05 4,70 4,77 4,49 5,38 N/A N/A 3,42

4,16 6,48 4,88 4,48 4,36 4,92 4,46 4,73 4,50 5,69 4,29 5,45 6,38 4,74 5,90 N/A N/A 3,33

2,08 1,82 1,27 2,68 2,25 2,29 2,08 1,34 2,15 2,45 1,72 1,87 2,22 2,11 2,11 0,07 2,76 1,64

44,498 1487,404 2865,469 244,992 102,700 1202,488 925,970 124,708 37,643 275,163 138,391 162,321 59,230 35,902 136,600 5,220 429,455 83,106

5,28 11,32 10,00 8,00 7,80 7,41 7,14 6,83 6,56 4,80 4,58 2,72 1,82 1,14 1,20 0,98 0,83 10,00

23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010 23.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI OTP euro obveznički Erste Bond Capital One Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond ZB bond HPB Obveznički HI-conservative ICF Fixed Income

nOVčanI fOnDOVI PBZ Dollar fond PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus


investor 23 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 27/7/2010

SLAbI TRGOVINA

44% niža zarada brodomerkura

Splitski je Brodomerkur u prvih šest mjeseci ove godine zabilježio pad dobiti 44,12 posto te je ona iznosila 3,51 milijun kuna, objavila je tvrtka u ponedjeljak. Ukupni su prihodi u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 493 milijuna kuna, 18,55 posto manje nego u prvih šest mjeseci 2009., a rashodi su pali 18,29 posto, na 488 milijuna kuna. J. J.

bROJKA

78,63 dolara iznosila je cijena barela nafte na burzi u New Yorku nakon pada od 45 centi izazvanog očekivanjima da će američke gospodarske statistike biti slabije od predviđenih

IPAK NISU OPTIMISTI

Exportdrvu dobit od 5,2 mil. kn

Exportdrvo je na Zagrebačkoj burzi objavilo polugodišnje rezultate prema kojima je neto dobit tvrtke iznosila 5,23 milijuna kuna, čak 87,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. No ukupni prihodi tvrtke nisu rasli takvom dinamikom; na kraju lipnja ove godine iznosili su 230,95 milijuna kuna, 4,41 posto više nego u istom razdoblju 2009. godine. Ukupni

SN holding skočio 14 posto, LRH 3 posto SN DO 242 KUNE Zahvaljujući dogovoru države i SN holdinga Darka Ostoje o budućnosti Liburnia Riviera hotela, dionice tih dviju kompanija ostvarile su zavidne pluseve Nastavak trenda niske likvidnosti u Zagrebu donio je u ponedjeljak pad dioničkih indeksa veći od jedan posto. Crobex je oslabio 1,21 posto, na 1821,15 bodova, dok je Crobex 10 pao 1,44 posto, na 967,22 boda. Redovan promet dionicama iznosio je mizernih 12,3 milijuna kuna, dok je ukupna likvidnost tržišta, zahvaljujući visokom institucionalnom prometu, dosegla 51,5 milijuna kuna. Hit dana bila je dionica SN holdinga koja je skočila čak 14 posto, dok je tijekom dana dosezala i astronomskih 30 posto plusa. Glavni je generator tog

30-postotnog skoka cijene dionice SN holdinga dogovor između te kompanije i Hrvatskog fonda za privatizaciju o prijenosu 54,83 posto udjela u Liburnia Riviera hotelima s Hrvatskog fonda za privatizaciju na SN holding. Zadnja zabilježena cijena SN-a iznosila je 186 kuna, a na dionicu je potrošeno 1,67 milijuna kuna. Liburnia Riviera porasla je pak nešto više od tri posto, uz pola milijuna kuna prometa.

Ingra pala gotovo 10%

Titulu najlikvidnije opet je zauzela dionica HT-a na koju su ulagači potrošili dva milijuna kuna, pri

čemu joj je cijena pala 0,13 posto, na 254,99 kuna. Najveći gubitnik prvog trgovinskog dana u Zagrebu bila je dionica građevinara Ingre. Ingra je dan završila s više od milijun kuna prometa, kao četvrti posljednji milijunaš. Ingrom se trgovalo u rasponu od 22,08 do 25,23 kune, pri čemu je zadnja transakcija provedena uz cijenu 22,08 kuna, što je 9,88 posto minusa. U društvo milijunaša ugurala se i dionica Ine, na koju je potrošeno nešto više od 1,4 milijuna kuna. Ta je dionica pala nešto manje od jedan posto, na 1660 kuna.

Nikola Sučec

REGIJA

Ljubljanski LJSEX stoji u mjestu Početak novog tjedna nije donio puno uzbuđenja ni prometa burzama regije, a umjesto dionicama tvrtki, brokerske su kuće najviše transakcija, osim u Ljubljani, obavljale obveznicama stare devizne štednje ili ratnih odšteta.

Ljubljanski LJSEX indeks nije se pomaknuo s mjesta i zadržao se na 3300 bodova, dok je ‘blue chip’ SBI TOP indeks izgubio 0,71 posto i završio na 813 bodova. U Ljubljani se najviše trgovalo Krkom, i to uz promet neobično nizak

i za praznike, samo 196 tisuća eura uz pad cijene na 64,51 euro. Nakon lošeg prošlog tjedna, beogradski je Belex 15 indeks ponedjeljak završio u plusu od skromnih 0,02 posto. Najviše se trgovalo redovitim dionicama AIK banke,

9,79 milijuna dinara, a rast cijene iznosio je 0,11 posto te je dionica završila na 2803 dinara. Na Banjalučkoj je burzi u ponedjeljak najveći promet odrađen dionicama Hidroelektrana na Vrbasu, 129 tisuća KM.

su pak rashodi porasli 3,35 posto, na 225,72 milijuna kuna. Tvrtka u izvješću poslanom ZSE-u upozorava na neizvjesnost daljnjeg razvoja tvrtke zbog problema drvne industrije u cijeloj regiji i na tržištima EU. Uočavaju rizike daljnjeg smanjenja osobne potrošnje, povećanja troškova energenata te rizike financiranja poslovanja. Posebno negativan trend uočili su u izvozu finalnih proizvoda u EU, padu narudžbi građe, ploča i parketa te otkazivanju dogovorenih poslova. J. J.

KOMENTAR

Nagrada za štetu

Nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

Š

ef British Petroleuma konačno je otpušten nakon što je njegova kompanija Sjedinjenim Američkim Državama priuštila jednu od najvećih ekoloških katastrofa u povijesti. Kao nagradu za uništenje Meksičkog zaljeva Tony Hayward dobio je 11 milijuna funti odštete i godišnju plaću od dodatnih milijun funti. Baš kao i bankari, naftaši valjda vole nagraditi one koji upropaste stvar. Novi je šef Bob Dudley. Eto, sreća Bobova da se rodio u Mississippiju jer je on sada prvi Amerikanac na čelu BP-a, a posao je dobio samo zato jer će njegova pojava navodno pomoći imidžu BP-a. Nema sumnje, lokalni ribari bit će oduševljeni Bobovim izborom, isto kao što su oduševljeni Haywardovom smjenom, koji je uz doživotnu plaću od milijun funti i 11 milijun funti otpremnine praktički otjeran iz BP-a, tvrtke koja nakon uništavanja jugoistočne obale SAD-a intenzivno radi na popravljanju imidža. Imidž je podjednako bio važan i bivšem Sovjetskom Savezu 1986. godine kad se rastopila jezgra u Černobilu.


Opet palo povjerenje slovenskih potrošača Ljubljana. Pokazatelj povjerenja među slovenskim potrošačima ovog je mjeseca u odnosu na lipanj pao za

6 indeksnih bodova, objavio je Državni ured za statistiku (SURS). Riječ je o najstrmijem padu raspoloženja od listopada 2009. Najviše se, za 7 indeksnih bodova, pogoršala ocjena potrošača o gospodarskom stanju u narednih 12 mjeseci. Pad je zabilježio i podin-

dObiTnici dAnA (ZSE) Transadria +14,18 % Varteks +10,01 % Industrogradnja +9,43 % Badel 1862 +6,42 % Vupik +5,88 % 25 Raste

deks financijskog stanja u kućanstvima u narednih 12 mjeseci (-5 bodova). Očekivanja o nezaposlenosti, većim kupnjama i štednji nisu se znatnije promijenila, no inflacijska su se očekivanja povećala za 5 bodova; da će cijene rasti brže nego dosad smatra 16 posto potrošača.

GUbiTnici dAnA (ZSE) Sunčani Hvar -10,46 % Riviera Poreč -8,69 % Podravka -7,91 % HGspot -7,12 % Đuro Đaković holding -5,74 % 44 Pada

9 Nema promjene

indeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1.093,34 148,15

Prom. 0.97% 0,10%

Sirova nafta 78,98 Prirodni plin 4,70 Zlato 1.189,32 Srebro 18,11 Goveda 94,96

0,40% 0,11% 0,46% 0,06% 2,11%

PUTin PROTiV PRORAČUnSKOG deFiciTA

Rusi prodaju državnu imovinu vrijednu 29 milijardi dolara U prodaji će biti 27 posto udjela u Transneftu, 24 posto u Rosneftu, 24,5 posto u drugoj najvećoj državnoj banci VTb, zatim 9,3 posto Sberbanku i 25 posto u državnim željeznicama RZhd Kako bi srezali proračunski deficit, Rusi namjeravaju u sljedeće tri godine prodati državnu imovinu u vrijednosti 29 milijardi dolara. Na prodaju će biti stavljeni manjinski udjeli u 10 veliki državnih tvrtki. Dogovorene prodaje bit će kontrolirane jer će država

u svim tvrtkama zadržati 50 posto plus jednu dionicu upravljačkog paketa. Lista za prodaju zaključena je na preliminarnom sastanku s premijerom Vladimirom Putinom, a prodajama se namjerava smanjiti proračunski deficit s trenutačnih 5 na 2,9 posto u 2012. godini. Na prodaju bi bilo stavljeno 27,1 posto udjela u Transneftu, 24,16 posto u Rosneftu, 24,5 posto u drugoj najvećoj državnoj banci VTB, zatim 9,3 posto Sberbanku i 25 posto minus jedna dionica u državnim željeznicama RZhD. Sličnu prodaju držav-

Kriza je brojne Irce primorala da opustoše svoje kasice prasice, što dokazuje podatak da je tamošnja središnja banka lani iz optjecaja povukla kovanice vrijedne 23 milijuna eura jer ih je u platnom prometu bilo - previše.

www.business.hr

UKRATKO... ... na nedjeljnoj utakmici

Bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec ne skriva se od javnosti nakon izlaska iz Remetinca. Uočen je na nedjeljnoj utakmici između Slaven Belupa i Šibenika u Koprivnici, u društvu s Miljenkom Mumlekom, također bivšim remetinečkim stanarom.

....ima li ferrarija na lageru

ne imovine Rusija je provela devedesetih godina, kada je došlo do raspro-

daje imovine ispod cijene i eskalacije oligarha.

Nikola Tomić

PRedSjednici i biZniS

Nakon objeda s Obamom dionice im odmah skaču! Američki predsjednik Barack Obama pokazao je da itekako ima njuha za odabir pobjednika. Otkako je postao predsjednik, održao je nekoliko službenih ručkova s manjom grupom direk-

irci ispraznili svoje kasice

tora i predsjednika nekoliko velikih kompanija, uključujući Jeffa Bezosa iz Amazon. coma, Kena Chenaulta iz American Expressa, Ursulu Burns iz Xeroxa i Howarda Schultza iz Starbucksa.

Polugodišnje rezultate hrvatskih kompanija pratite na...

Dionice tih kompanija nakon objedovanja njihovih čelnika s Obamom briljirale su na burzi. Slučajnost? Ne baš, kažu stručnjaci. Gubitnici se naime ne druže s predsjednikom.

Splitski gradonačelnik Željko Kerum poželio je novi Ferrari California vrijedan 300 tisuća eura i upitao 'ima li ga di na lageru', na što mu je šibenski poduzetnik Josip Stojanović Jolly obećao kako će mu to 'učas riješit'.

.....ispitana nasljednica L'Oreala

Policija je ispitala najbogatiju Francuskinju, nasljednicu L'Oreala Liliane Bettencourt, o navodnom izbjegavanju poreza i pranju novca. Njezin je bivši partner snimio razgovore o neprijavljenim računima u švicarskoj banci i na Sejšelima.

www.business.hr

Business.hr broj 686  

Šestero zaposlenih na telefoniranje potroši 202.000 kuna godišnje UTORAK 27/7/2010 ANKETA: HOĆETE LI INVESTIRATI? preuzimanje u avioin- dust...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you