Business.hr broj 681 by Business.hr

305.000 DIONICA ZA RADNIKE

SKINULI BI TERET 12

Ključnih 15 posto Varteksa radnicima na minimalcu

Mudrinić: Vrijeme je da se ukine krizni telekom porez

Upišu li zaposlenici sve dionice koje će im Uprava ponuditi uz pogodnosti, s radnicima bi ostali suvlasnici lako našli zajednički jezik, a niska cijena dionica u ESOP-u jamči da ni mogući preuzimatelji tvrtke neće puno platiti za njih kada ih budu kupovali od radnika 24

utorak 20/7/2010

broj 681 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

NA ČEKANJU PROJEKTI OD 2 mILIJARDE EURA 4-5 Od gomile najavljenih novih poslovnih tornjeva, stambenih kompleksa te gradskih i državnih građevinskih projekata ove sezone neće biti ništa. Zbog sve veće neizvjesnosti, manje potražnje i visokih kamata posrnuli građevinari izgubili su nadu u brz oporavak sektora

N Z A R P E P A J Z A T GRADILIŠ

Novi građevinski

bum

ZVONKO mESIĆ, direktor tvrtke Megrad, nije optimističan u prognoziranju boljih vremena

tek za pet godina Državni udar usred sezone: raskid ugovora s Orcom korak je prema uništenju Sunčanog Hvara LOŠ BRAK NA HVARU Sutra na sjednici HFP-a njegov šef Vedran Duvnjak te nadzornici Petar Čobanković, Damir Bajs i Đuro Popijač moraju odgovoriti zašto je raskinut JPP te zašto je ugovor već godinama prekriven velom tajne 6

info&stav

INdIKATOr

2-3 Turistički rekord U Hrvatsku je prošloga vikenda ušlo 1.357.000 putnika, što je, prema podacima MUP-a, 203.000 više nego u trećem vikendu prošlogodišnjeg srpnja i 41.000 više nego turistički rekordne 2008. godine

Tone i europska građevina Pad aktivnosti u građevinskom sektoru eurozone ubrzao je u svibnju na sezonski prilagođenih 1% u odnosu na prethodni mjesec, nakon pada 0,3% u travnju. Najveći je pad u Rumunjskoj (6,6%), Slovačkoj (5,6 %) i Njemačkoj (2,3%), a najsnažniji rast u Češkoj (7,2%), Poljskoj i Nizozemskoj (3,7%)

business.hr Utorak 20/7/2010

www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blažević Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

KONTAKT telefon:

(01) 555-1-600 e-mail:

redakcija@business.hr

dOMETI SLUŽBENOG POSJETA PrEdSJEdNIKA IVE JOSIPOVIĆA SrBIJI

Politički odnosi napoko počeli sustizati gospoda

dogovoreno je da treba povećati hrvatsko-srpsku robnu razmjenu, ali i stvoriti uvjete za realizaciju investicija te zajedničkih infrastrukturnih i energetskih projekata I prije nego što je završio dvodnevni posjet Beogradu, hrvatski predsjednik Ivo Josipović poručio je da su njegovi razgovori s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i drugim beogradskim sugovornicima protekli u atmosferi punog razumijevanja, da su načeli mnogo konkretnih stvari, da dvije vlade dobro surađuju te da je veliki optimist u pogledu budućih odnosa iako svi znamo da ima

ozbiljnih problema koje treba riješiti. I srpski predsjednik Boris Tadić slično je opisao Josipovićev posjet Beogradu ocijenivši ga povijesnim. Iako srpski i svjetski mediji bilježe da su Josipović i Tadić u rukavicama odgovarali o tužbama za genocid i hrvatskom priznavanju Kosova, Srbija će uskoro predati Hrvatskoj dokumente o nestalim osobama iz vukovarske bolnice te logora Stajićevo i Begejci, a vratit će i dio kulturnog blaga odnesenog iz daljskog manastira. Tadić je najavio da će u dogledno vrijeme u dogovoru s Josipovićem posjetiti Vukovar. Josipović je pozvao sve izbjeglice koji to žele da se vrate u Hrvatsku.

NAJVIŠE U PETOLJETKI

U Hrvatskoj lani rođeno 824 djece više nego Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku u 2009. broj živorođene djece porastao je 1,9 posto odnosno rođeno je 824 djece više nego 2008. Lani je ukupno rođeno 44.754 djece, najviše u posljednjih pet godina. Od živorođene djece 22.877 ili 51,3 posto je muške i 21.700 ili 48,7 posto ženske djece. U 2009. umrle su 263 osobe ili 0,5 posto više nego

2008. Od ukupna broja umrlih (52.414) u 2009., 26.019 ili 49,6 posto odnosilo se na muške i 26.395 ili 50,4 posto na ženske osobe. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2009. iznosila je 10,1, a stopa mortaliteta 11,8. Stopa prirodnog prirasta lani je bila u Hrvatskoj negativna i iznosila je -1,8. Umrlo je 7837 osoba više

nego što je bilo živorođene djece. U Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj županiji te Gradu Zagrebu bio je pozitivan prirodni prirast, a u svim je ostalim županijama bio negativan. Najveći negativan prirodni prirast bio je u Sisačko-moslavačkoj županiji, minus 969. Pozitivan prirodni prirast bio je u 108 gradova/općina

i Gradu Zagrebu, negativan je bio u 430 gradova/općina, a u 17 gradova/općina bio je nulti prirodni prirast. U 2009. sklopljena su 22.382 braka, a stopa sklopljenih brakova bila je 5,1. Istodobno je bilo 5076 pravomoćno razvedenih brakova, sa stopom 1,1, navodi se u priopćenju o prirodnome kretanju stanovništva Republike Hrvatske u 2009. godini. H

BRoJkA

››

BiSER dAnA

Nisu Hrvati lijeni. Samo nemaju radne navike

nAdAn vidošEviĆ, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, u intervjuu večernjem listu

on su arske Hrvatski i srpski predsjednik založili su se i za brže rješavanje graničnog spora na Dunavu, a najavili su i da će ministri unutarnjih poslova odmah početi dogovarati prelaženje granice samo uz osobne iskaznice. Josipović se sastao i s predstavnicima srpskih nevladinih udruga koji su pozdravili zalaganje za politiku pomirenja u regiji. U ponedjeljak poslijepodne Josipović se susreo i sa srpskim premijerom Mirkom Cvetkovićem s kojim se suglasio kako bi bilo dobro povećati hrvatsko-srpsku robnu razmjenu, ali i stvoriti uvjete za realizaciju investicija te zajedničkih infrastrukturnih i energetskih projekata. Z. D.

o 2008.

SToPA prirodnog prirasta lani je bila negativna, iznosila je -1,8

1,4

milijuna kuna maksimalni je iznos zajma što ga jučer raspisanim natječajem dodjeljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

uvodnik

Neprijatelji Orca slave, a radnici strahuju za minimalac Saπa Paparella sasa.paparella@business.hr

dluka HFP-a da nakon pet godina ne produlji ugovor o javno-privatnom partnerstvu u Sunčanom Hvaru potpisan s Orco Property Groupom za najvećeg je otočnog hotelijera na prvi pogled dobra, a suštinski loša vijest. Hvarani će, naime, pozdraviti raskid kao put u novo preslagivanje snaga, vjerujući da će promjena vlasničke strukture spasiti tvrtku koja zapošljava 300 ljudi. Naročito će biti zadovoljni svi oni koji su s godinama postali ogorčeni neprijatelji Orca, kompanije koja je unatoč 55 milijuna eura uloženih proteklih pet godina u Sunčani Hvar gotovo postala sinonimom za međunarodnog varalicu. MeđutiM, u situaciji kad Sunčani Hvar jedva namiče novac za isplatu minimalaca, svake se zime vodi borba za preživljavanje, a zbog nelikvidnosti se doprinosi uglavnom ne plaćaju, nije dobro stvarati podlogu za još dublju podjelu među najvećim dioničarima. Raskidom ugovora obje strane, HFP i Orco, mogle bi krenuti u konačni obračun na sudu, to bi mo-

››

Orco nije želio sam povući ni jedan strateški potez, a do svog 'partnera' Vedrana Duvnjaka iz HFP-a, navodno, mjesecima nisu mogli doći. Nakon raskida blokada će biti još izraženija glo potrajati jako dugo, a u međuvremenu tvrtka možda i propadne. Kao što je u svom nedavnom intervjuu za Business.hr rekao Dirk Richard Bliek, novi predsjednik Uprave Sunčanog Hvara, ulaganja u obnovu novih hotela ionako su već zaustavljena, prvenstveno zato jer Orco nije želio sam povući ni jedan strateški potez, a do svog "partnera" Vedrana Duvnjaka iz HFP-a, navodno, mjesecima nisu mogli doći. Nakon raskida JPP-a, blokada poslovanja bit će još izraženija - oko Sunčanog Hvara nema više ni do-

govora, ni novca, ostaju samo dugovi državi, bankama i zaposlenicima. "NevjerojatNo je da ugostiteljska tvrtka s Hvara posluje s teškoćama! Radnici Sunčanog Hvara dovedeni su u situaciju da budu zadovoljni s mrvicama, da im je jedina želja dobiti redovnu plaću to bi mi bilo jasno za neku metalsku ili tekstilnu tvrtku, ali ne i za hvarske hotelijere, jer je turizam naše strateško opredjeljenje, a Hvar najpoznatiji jadranski otok", rekao nam je sindikalni lider Ozren Matijašević, koji u Upravnom odboru HFP-a

zastupa radnike. "Krivica je na svima, i na strateškom partneru i na državi koja upravlja i na našem inertnom narodu - nisu se uspjeli izboriti čak ni uz gradonačelnika kakav je Pjerino Bebić. On se kao malo tko od njegovih kolega borio za interese lokalne zajednice", kaže Matijašević. Sada slijedi nova faza u kojoj se od Duvnjaka i Bebića očekuje neka nova ideja za spas Sunčanog Hvara, što im neće biti lako i stoga što Orco ne namjerava bez borbe ispustiti svoj većinski paket od 55 posto dionica.

tema 4-5

'PROMAŠENA' GODINA ZA INVESTICIJE Od gomile najavljen i državnih građevinskih projekata ove sezone neće biti ništa. Posrn

Sezona je, a gra

U jeku građevinske sezone ozbiljnijih radova nema. Neizvjesnost, slaba potražnja i visoke kamate natjerali su investitore na prolongiranje, pa i zaustavljanje projekata. Na najvećem gradilištu u Hrvatskoj, Zagrebu, na čekanju su projekti vrijedni najmanje dvije milijarde eura Sezona je građevinskih radova, a situacija u građevinskom sektoru gora je nego ikad: samo u Zagrebu najavljene investicije vrijedne najmanje dvije milijarde eura ne miču se s "mrtve točke". Da nije bilo krize, u metropoli bi se sada, po najavama investitora, gradilo desetak nebodera, nekoliko novih stambenih kompleksa, među ostalim gradsko naselje sa 2000 stanova u Podbrežju. Od četiri najavljena mosta preko Save vjerojatno bismo dobili barem jedan, a napokon bi počela i obnova Zračne luke, gradnja Kongresnog centra te obnova stadiona Maksimir. Situacija je takva da je trenutačno

najveće gradilište trgovački centar Trigranita na Laništu, a sve je spremno za početak gradnje Supernove u Buzinu. I norveški developer Verdispar polako prikuplja dozvole potrebne za gradnju triju nebodera u Blatu, ali bez najave o početku radova.

Propali Vladini pokušaji

Investicija nema jer ulagači čekaju bolja vremena kako bi dobili novac, banke i dalje drže visoke kamate i inzistiraju na strožim uvjetima kreditiranja, a građevinska operativa je na koljenima. Samo je u tom sektoru broj zaposlenih u dvije godine pao sa 110 na 80 tisuća. Kada će ZDENKO KARAKAŠ, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu Hrvatske: "Pa otkud novac?! Građevinarstvo ovisi o kreditima, a oni neće pojeftiniti dok se država ne dovede u red" Snimio Saša ĆetkoviĆ

biti bolje? "Građevinski sektor će se oporaviti tek kada se stabiliziraju državne financije", ističe Zdenko Karakaš, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu Hrvatske. Na pitanje postoji li barem jedna veća investicija čija bi realizacija uskoro mogla početi Karakaš odgovara: "Pa otkud novac?! Građevinarstvo ovisi o kreditima, a oni neće pojeftiniti dok se država ne dovede u red. Predlažem da svi krediti kojima se država zadužuje idu za investicije, a ne za ono što je već potrošeno, pa će nam svima biti bolje", poručuje Karakaš. Dodaje kako građevinski investitori ne mogu u bankama dobiti kamatu manju od 7,5 posto ako se država zadužuje uz stopu od gotovo sedam posto. A građevinski investicijski ciklus trebala su, prema Vladinoj zamisli, pokrenuti javna poduzeća. U ožujku ove godine premijerka Jadranka Kosor iznijela je prijedlog tzv. new deala, odnosno gradnje infrastrukture u koju bi državne tvrtke investirale više od 12 milijardi kuna kako bi se na radovima zaposlilo što više ljudi. Međutim, tvrtke se drže skromnih ulaganja u skladu sa štedljivim vremenima. Nije zaživjela ni Vladina ideja o

subvencijama za kupnju stanova pa je na hrvatskom tržištu još uvijek više od 50.000 neprodanih stanova. U njima su zarobljene, prema procjeni građevinara, i oko dvije milijarde kuna poreza i PDV-a. Dok ne prodaju stanove koje imaju, investitori ne počinju nove cikluse i, ako su sretni, završavaju započeto.

Banke stale s financiranjem

Tvrtka Megrad počela je prije tri godine graditi elitno naselje na Svetom Duhu od 17 vila, a vrijednost

RADOVI ZASTALI I U SPLITU

U snovima stometarski neboder, a nije završena ni Spaladium Arena Od planiranoga trgovačkog centra, stometarskog poslovnog tornja - najvećeg u Dalmaciji, ostala je samo dvorana Spaladium Arene s nedovršenom istočnom stranom iz koje strše armaturne šipke, čekajući bolja vremena. Kada se shvatilo da kompleks neće biti gotov do rukometnog prvenstva, investitorima - Konstruktoru, IGH i Dalekovodu udruženim u tvrtku Sportski grad

- dan je novi rok od godinu dana da dovrše kompleks. U međuvremenu se otkrilo da u neposrednom susjedstvu ratne luke Lora ne smije ni biti sagrađen neboder, a investitori su ostali bez novca. Nedavno je najavljeno da bi se gradnja mogla nastaviti ako se ugovor o 30-godišnjem korištenju državnog zemljišta između Lore i Brodosplita preinači u kupoprodajni, ali su banke postroži-

le kreditiranje. Kako Grad mjesečno plaća 3,5 milijuna kuna najma, gradonačelnik Željko Kerum najavljuje raskidanje ugovora sa Sportskim gradom. Jedna od varijanti je da Grad postane vlasnik 50 do 75 posto projekta i tamo smjesti cijelu gradsku upravu pa bi se sadašnja zgrada na obali napokon mogla prenamijeniti u hotel. Istodobno bi Grad preuzeo

upravljanje dvoranom, koja uglavnom zjapi prazna. Naslonjena na splitski hotel Radisson Blu stoji gola betonska građevina koja upada u oči i više od samog hotela. Riječ je o aparthotelu istog kompleksa, smještenog s njegove istočne strane. Na zgradi se već mjesecima ne primjećuju nikakvi radovi, pa ona stoji ugrubo završena s armaturnim šipkama koje

nih novih poslovnih tornjeva, stambenih kompleksa te gradskih nuli građevinari izgubili su nadu u brz oporavak sektora

business.hr Utorak 20/7/2010

adilišta su pusta PROJEKTI ZAPELI U ZAGREBU

Neboderi na Savi, Zagrebačkoj aveniji, Podbrežju, nove remize, mostovi...

ZVONKO MESIĆ, direktor tvrtke Megrad koja je 'zaglavila' u projektu na zagrebačkom Svetom Duhu: "Smatram da pravog zamaha u građevini neće biti još četiri do pet godina, a početka oporavka prije 2012. ni slučajno" foto pongračić/cropix

investicije procijenjena je na 23 milijuna eura. Međutim, prema riječima direktora tvrtke Zvonka Mesića, radovi su stali zbog krize jer banke više nisu željele financirati projekt. "Do završetka naselja ostala nam je još trećina posla i dok čekamo oporavak, sve stoji i propada. Smatram da pravog zamaha u građevini neće biti još četiri do pet godina, a početka oporavka prije 2012. ni slučajno", zaključuje Mesić. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

strše na sve strane. Premda zbog zatvorenosti Uprave hotela nije jasno što se dogodilo, Split Radisson Blu trebao je biti gotov do ožujka, ali je to prolongirano do lipnja. No, i taj je rok probijen, a dovršetak je neizvjestan iako je glavna zgrada izvana gotova. Što će biti s aparthotelom, tzv. drugom fazom projekta s pet zvjezdica i 110 apartmana, nitko se ne usuđuje prognozirati.

Norveški Verdispar najavio je da će na obalama Save graditi sedam nebodera. Vrijednost te investicije procijenjena je na 300 milijuna eura. Verdispar ima u planu i tri poslovna objekta na Savskoj cesti vrijedna 70 milijuna eura. Urbanističkim planovima uz savske obale planirana je gradnja čak 19 nebodera, no investitori CCS ulaganja i Pragmatika također čekaju. Consultans grupa planira gradnju nebodera "123" na uglu Zagrebačke avenije i Selske ceste. Pro-grad Ivana i Vjeke Čalića najavio je neboder "Crni monolit" od 40 katova na raskrižju Savske ceste i Zagrebačke avenije. No, financijera još nema. Splitski poduzetnik Josip Komar, vlasnik Fonem nekretnina, planirao je Zagreb Gate od 50 katova istočno od City Centera One. Tvrtka Crodux generala Ivana Čermaka provela je natječaj za dva nebodera na POSLOVNI TORNJEVI na Savskoj cesti ukupno vrijedni oko 70 milijuna eura koje planira podići Verdispar još su uvijek samo lijepe vizualizacije

Jankomiru od 33 i 27 katova. IGH je trebao graditi neboder na prostoru Zagrepčanke u Heinzelovoj ulici, ali je odustao od zemljišta. Neboder od 35 katova planiran je i u naselju Podbrežje, gdje bi investitor trebao biti ZG holding, no zbog manjka novca uređene su tek pristupne prometnice. Zbog krize su odgođeni i svi veći gradski projekti (mostovi, kongresni centar, nova remiza, žičara), kao i obnova stadiona Maksimir. Na čekanju je i gradnja Ikeina centra u Rugvici jer se i dalje bori s birokracijom.

Godina

Izdana odobrenja za građenje

Vrijednost radova (u tisućama kuna)

2008.

12.281

41.389.582

2009.

11.739

32.201.579

2010. (siječanj- svibanj)

4263

10.043.161

tema 6-7

DRŽAVNI UDAR USRED SEZONE Sutra na sjednici HFP-a Vedran Đuro Popijač moraju odgovoriti zašto je raskinut JPP te zašto je ugov

Raskid ugovora s Orc prema uništenju Sunč Čak i dok su bili partneri, HFP i Orco Property Group nisu međusobno komunicirali, a preko medija su se prepirali - sada ugovora o JPP-u više nema, a dva će se najveća dioničara, umjesto spašavanjem Sunčanog Hvara, baviti međusobnim sudskim tužbama Sunčani Hvar ulazi u novu, još težu fazu svojega poslovanja. Nakon što se mjesecima nisu mogli sastati i usuglasiti o budućnosti najvećeg hotelijera na najrazvikanijem hrvatskom otoku, Hrvatski fond za privatizaciju i Orco Property Group više nisu ni formalni partneri, jer je HFP odlučio ne produljiti ugovor o javno-privatnom partnerstvu (JPP) koji je istekao 13. srpnja.

Pandorina kutija

Kao prva posljedica mogu se očekivati tužbe s obje strane. Iako se u medijima navodi kako HFP raskidom ugovora automatski dobiva natrag svojih sedam posto dionica, čime bi Orcov udjel pao s većinskih 55,55 na 48,55 posto dionica, stečenih dokapitalizacijom, takvog transfera udjela vjerojatno neće biti bez pravomoćna sudskog rješenja. Iako su formalno partneri, čelnici HFP-a i Orca

PRVI INtERVjU novi direktor Sunčanog Hvara Dirk Richard Bliek dao je Business.hr-u prije mjesec dana napominjući da mu je prvi zadatak konstruktivnim dijalogom s lokalnom zajednicom i državom naći zajednički jezik

nisu se uspjeli sastati još od kraja prošle godine i razmijeniti ideje o budućnosti kompanije, koja u međuvremenu tone sve dublje. Čelnici Orca mjesecima

DRAgAN LAZUKIć, regionalni direktor Orca, nije komentirao slučaj jer čeka odluku iz centrale Orca snimio darko marić

su se žalili da imaju plan restrukturiranja koji su prihvatile banke, ali da ga nikako ne uspijevaju predočiti Vedranu Duvnjaku, predsjedniku HFP-a. "Bojim se da je raskidom ugovora Fond otvorio Pandorinu kutiju. Pa kako će se Sunčani Hvar izvući iz krize ako sada više ne znamo ni tko je vlasnik najvećega otočnog hotelijera?", zabrinuto se pita jedan hvarski turistički djelatnik. Sindikalni lider Ozren Matijašević, koji je za srijedu dobio pozivnicu na sjednicu UO-a HFP-a, gdje će Vedran Duvnjak dati informaciju o razlozima raskida ugovora, pribojava se tužbi protiv Fonda, kojega je Orco u jav-

nosti već prozivao zbog neispunjenja nekih od točaka ugovora o JPP-u. "Na toj ću sjednici postaviti puno pitanja u vezi s Orcom - zašto se to nije i prije riješilo, kolika je šteta nastala te riskiramo li sudsku tužbu i plaćanje neke odštete", rekao je Matijašević za Business.hr.

Koliki su dugovi

Sporni su i dugovi Sunčanog Hvara. Dio medija špekulira svotom od 580 milijuna kuna, a Orco već mjesecima spominje 290 milijuna kuna. Doduše, ukupni je dug bankama 395 milijuna kuna, no dug od 105 milijuna kuna već je postojao u srpnju 2005., kada je potpisan ugovor o JPP-u.

Novi je dug u granicama sporazuma koji predviđa da odnos novog kapitala i novih kredita bude pola-pola, a Orco je u međuvremenu dokapitalizacijom unio oko 400 milijuna kuna. Pribroji li se tome 70 milijuna kuna duga Orcu i 15 milijuna kuna duga HFP-u, dolazi se do ukupno 64 milijuna eura duga. U izjavi koju je Business. hr-u dao prije dva mjeseca, Dragan Lazukić, regionalni direktor Orca za jugoistočnu Europu, napomenuo je da nekretnine Sunčanog Hvara vrijede 122 milijuna eura, što je dvostruko više od dugova. Zbog osjetljivosti situacije Lazukić ovaj put nije želio ništa komentirati jer čeka

n Duvnjak te Petar Čobanković, Damir Bajs i vor već godinama prekriven valom tajne

com korak je čanog Hvara VEDRANA DUVNJAkA, šefa HFP-a, optužuju da bježi od problema i da je do njega nemoguće doći

ANkEtA

business.hr Utorak 20/7/2010

Nešto nije dobro, osobito ako su sklopljeni tajnoviti ugovori "HFP-ovo raskidanje ugovora s Orco grupom nije dobra poruka jer ako se neki poslovni odnos nakon nekog vremena raskida, znači da u njemu nešto nije bilo dobro“, smatra v.d. glavnog direktora HUPa Bernard Jakelić. Dodaje, međutim, da je teško razlučiti što se sve događalo u tom javno-privatnom partnerstvu jer su ugovoreni odnosi bili prekriveni velom tajne. Kada su potpisivali ugovor, objašnjava Jakelić, partneri su imali svoje interese, ali ti interesi nisu objavljeni, a bez jasnih parametara o interesima u tom partnerstvu teško je sa strane ocjenjivati i komentirati razloge i posljedice raskidanja ugo-

BERNARD JAkElIć, direktor HUP-a Snimio Saša ĆetkoviĆ

vora. Jakelić stoga zaključuje kako bi bolje bilo da je i prilikom potpisivanja ugovora bilo više transparentnosti. Z. D.

To se ne radi usred sezone, a ni dan danas ne znam što je sporno

priopćenje iz Orcove središnjice. Komentar o neproduljenju ugovora s Orcom dobili smo od ministra turizma Damira Bajsa. "Izviješten sam da HFP nije imao drugog izbora nego, u okviru svojih vlasničkih prava i vlasničkih prava hrvatskih građana o čijoj imovini se radi, reagirati na odgovarajući način. Prema očitovanju, HFP je imao prekluzivni rok koji se nije mogao produžiti, a vlasnički odnosi ne bi trebali dalje utjecati na redovito poslovanje tvrtke", navodi Bajs. Komentare njegovih kolega, ministara Petra Čobankovića i Đure Popijača, čut ćemo u srijedu, na sjednici UO-a HFP-a. Saša Paparella

sasa.paparella@business.hr

››

Sutra ću postaviti puno pitanja, zašto se to nije ranije riješilo, kolika je šteta, koliko će nas koštati sudska tužba OZREN MAtIJAŠEVIć, sindikalni lider Snimio Saša ĆetkoviĆ

Predsjednik izvršnog odbora dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Marušić smatra da se raskidu ugovora između HFP-a i Orco grupe može u najmanju dati primjedba vezana uz tempiranje takve odluke. "Ni dosad se nismo mogli pohvaliti pravim tempiranjem važnih odluka, ali usred ljeta i turističke sezone tako postupiti prema jednoj važnoj turističkoj tvrtki je smiješno i ni u kojem slučaju ne može donijeti ništa dobrog", kaže Marušić. No, on smatra da je zapravo riječ o posljedicama svega što se oko Sunčanog Hvara događalo posljednjih godina, još od potpisivanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu. "Moram priznati da meni nikad nije bilo sasvim jasno u čemu je problem sa Sunčanim Hvarom, pa ni što je sporno u njihovim odnosima s državom i Gradom Hvarom, a problema je svakako bilo. Činjenica

HRVOJE MARUŠIć, predsjednik dalmatinskog HUP-a Snimio hrvoje dominiĆ

je da je Sunčani Hvar okosnica hvarskog turizma, a on zbog neriješenih problema ne može ići naprijed. Da je ugovor u samom početku dobro napravljen, tih problema i nejasnoća danas ne bi bilo. Budući da se tako nije radilo, jedini dojam koji promatrač sa strane može steći jest da je sve skupa pokušaj skrivanja nečega", smatra šef regionalnog HUP-a.

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 20/7/2010

KOSOR U POREČU

Brijuni-Rivijera ovog tjedna na Vladi Poreč. Ministar zdravstva Milinović, istarski župan Ivan Jakovčić i ravnatelj pulske Opće bolnice Lems Jerin potpisali su jučer u Poreču, u nazočnosti predsjednice Vlade Jadranke Kosor, okvirni sporazum o nastavku gradnje nove pulske bolnice, projektu vrijednom 800 milijuna kuna. Premijerka Kosor novinare je

izvijestila kako je na sastanku s vodećim ljudima istarskog turizma bilo govora i o projektu Brijuni-Rivijera. "Prve odluke u vezi s ostvarenjem tog projekta bit će donesene na Vladinoj sjednici ovoga tjedna. No moramo ubrzati cijeli projekt jer on može donijeti samo dobro Istri i Hrvatskoj", kazala je Kosor, dodavši kako će jedan od kriterija biti da "nema prodaje zemljišta" i da će se "taj projekt zasnivati na koncesijama". Jadranka Kosor ponovila je kako je zadovoljna turističkom sezonom. H

'SLUČAJ STUDIJA'

Prva optužnica protiv Polančeca na provjeri Zagreb. Na zagrebačkom Županijskom sudu u srijedu će se odlučivati o osnovanosti optužnice protiv bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Damira Polančeca u slučaju isplate pola milijuna kuna vukovarskom odvjetniku Petru Miletiću za nepotrebnu stručnu studiju. O osnovanosti Uskokove optužnice od-

lučit će optužno vijeće pod predsjedanjem Željka Horvatovića, suca koji je na deset godina zatvora nepravomoćno osudio Branimira Glavaša. Prije odluke vijeće će na sjednici iza zatvorenih vrata poslušati rezultate istrage i dokaze na kojima se zasniva optužnica. Optužno vijeće može potvrditi ili odbaciti optužnicu, ali i obustaviti postupak. Moguće je i donošenje presude na temelju nagodbe okrivljenika i Uskoka, no Polančecov branitelj Anto Nobilo odbacuje takvu mogućnost. H

Kregar traži referendum za Bandićevu smjenu ČEKAJUĆI BANDIĆA Zagrebački gradonačelnik najavio je dolazak na današnju sjednicu, a iz materijala je vidljivo da se dobro osigurao: priložio je vlastitu požurnicu Upravnom sudu, koji je sve tužbe riješio u korist Grada, te dokaz da su riješene sve imovinsko-pravne zavrzlame JOSIP KREGAR smatra da gradska skupština treba gradonačelniku Bandiću narediti zaustavljanje radova u Varšavskoj

"Bude li gradonačelnik Milan Bandić i dalje ignorirao zaključke Gradske skupštine vezane uz Varšavsku ulicu, Skupština će imati dobre razloge za donošenje odluke o referendumu za njegovu smjenu", kazao je za Business.hr Josip Kregar, potpredsjednik Gradske skupštine, uoči današnje sjednice na kojoj je samo jedna točka dnevnog reda - događanja u Zagrebu od 15. srpnja vezana uz početak radova u Varšavskoj ulici.

Zanimljiva rasprava

Kregar napominje da je Skupština još u ožujku donijela odluku u kojoj je Bandiću, doduše samo preporučila, da Grad Zagreb kao investitor rampe u Varšavskoj ulici, koja bi trebala voditi u gara-

žu poslovno-stambenog centra Tomislava Horvatinčića na Cvjetnom trgu, ne počinje radove prije okončanja svih upravnih sporova. "Skupština sada može donijeti odluku kojom će obvezati izvršnu vlast, gradonačelnika, da odmah zaustavi radove u Varšavskoj. Ako se Bandić i dalje bude opirao Skupštini, logično je što slijedi; pitanje povjerenja gradonačelniku. Za referendum je potrebna samo odluka većine u Gradskoj skupštini", poručuje Kregar. Gradonačelnik Bandić najavio je dolazak na današnju sjednicu i nedvojbeno ga čeka paljba iz svega oružja, a iz materijala koji je poslao u Skupštinu vidljivo je da se dobro osigurao - priložio je vlastitu požurnicu Uprav-

nom sudu koji je u konačnici, taman uoči početka radova u Varšavskoj, sve tužbe riješio u korist Grada, a tu je i dokaz kako je Grad riješio imovinsko-pravne zavrzlame koje mu Skupština također osporava.

Optužbe SDP-HDZ

Stranačka prepucavanja fokus zbivanja prebacila su na SDP i HDZ koji se međusobno optužuju tko je više odgovoran za slučaj Varšavska. "SDP je 10 godina na vlasti u Zagrebu i na oporbu se ne može svaljivati odgovornost. Milana Bandića je SDP proglasio najboljim gradonačelnikom i oni su odgovorni za nastalu situaciju", ustvrdio je jučer HDZ-ovac Jasen Mesić. Nevenka Cuglin

HNS: Jednako je kriva i Marina Dropulić foto markičević/cropix

Snimio hrvoje dominić

DVIJE DOZVOLE

U HNS-u, koji se otpočetka protivi rampi u Varšavskoj, uz Bandića odgovornom smatraju i HDZ-ovu ministricu graditeljstva Marinu Matulović Dropulić. "Ministrica nije smjela dopustiti Gradu da jednu dozvolu izda za objekt, a drugu za rampu jer je to kršenje procedure. Nitko nije vidio spoj tih dvaju objekata jer investitor nije uspio riješiti imovinske odnose u Varšavskoj 6. Horvatinčić je uspio dobiti sve dozvole jer gradska i državna vlast idu ruku pod ruku", izjavila je na konferenciji za novinare zastupnica HNS-a Alenka Košiša Čičin Šain.

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 20/7/2010

BRODOGRADNJA

BEZ PLAĆE

Odgođen Radnici TLOS-a prosvjed u Splitu obustavili rad Split. Sindikat metalaca Hrvatske privremeno je odgodio prosvjed splitskih i trogirskih brodograditelja ispred zgrade Splitske županije, najavljen za 22. srpnja, izvijestio je jučer SSSH. Razlog je za danas sazvana sjednica Povjerenstva za praćenje privatizacije i sjednica Gradskog vijeća o stanju u Brodosplitu, na kojoj bi trebao biti i ministar Đuro Popijač. H

Zagreb. Dvjestotinjak radnika zagrebačke Tvornice laboratorijske opreme i stakla (TLOS) u ponedjeljak ujutro obustavilo je rad jer im nisu isplaćene plaće, izvijestio je Sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske. Zadnja im je plaća isplaćena u prvoj polovici lipnja, i to za prvu polovicu travnja, a poslodavac im je dužan i pla-

BROJKA

će za svibanj i lipanj, izjavio je Hini predsjednik sindikata Ivan Tomac. Sindikat će danas među radnicima provesti izjašnjavanje o štrajku te će, ako to većina podrži, pokrenuti postupak mirenja i štrajk zbog neisplate plaća. TLOS je privatizirana tvrtka u vlasništvu obitelji Peričić, proizvodi epruvete, pipete i sličnu laboratorijsku opremu, a koliko je sindikatu poznato, "imaju posla preko glave", pa nije jasno zašto ne plaćaju radnike. H

21,75 milijuna kuna (bez PDV-a) prihoda od cestarine ubrao je HAC prošloga vikenda na autocestama kojima upravlja, što je 2,7 posto više nego istoga lanjskog vikenda

Slovaci: Za Crobenz nudimo više od Luk FINIŠ UTRKE KUPACA Iako ih je iznenadila odbijenica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u prvom krugu prodaje Crobenza, u slovačkom fondu Slavia Capital nadaju se trijumfu u drugom krugu. Crobenz, smatraju, treba reorganizirati i proširiti poslovanje na regiju povjerenica preuzela prodaju Crobenza. Slavia Capital i hrvatska podružnica ruskog Lukoila jedini su preostali igrači u završnici dugotrajnog kupoprodajnog procesa, koji bi trebao biti dovršen do kraja ovog mjeseca.

Lukoil ne komentira

VIKTOR LEVKANIČ, potpredsjednik Slavia Capital Groupa foto nacional

Predstavnici slovačkog fonda Slavia Capital zainteresirani za kupnju Inine tvrtke Crobenz ovaj bi tjedan trebali razgovarati s predstavnicima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, čija je

Iz Lukoila, koji je po nekim izvorima favorit za kupnju Crobenza, nismo mogli dobiti nikakav komentar "zbog etičkih razloga", a predstavnici Slavia Capitala, koji intenzivno lobiraju u svoju korist, bili su puno otvoreniji kada je riječ o njihovim poslovnim planovima vezanim uz Crobenz. Iz tog fonda kažu da AZTN sada kupcima pojašnjava uvjete i strukturu ponude. Viktor Levkanič, potpredsjednik Slavia Capital Groupa, kaže kako su uvjereni da su podnijeli najbolju

ponudu, ne samo s obzirom na cijenu i uvjete kupnje, nego i s obzirom na plan restrukturiranja i razvoja Crobenza. "Crobenz kao dobar maloprodajni brend s lokalnim odnosima u veleprodaji nama je zanimljiva razvojna meta koja prije svega zahtijeva financijsko i operativno restrukturiranje. Tvrtku treba reorganizirati financijski i operativno; rekapitalizirati vanjski dug tvrtke i revitalizirati operativnu učinkovitost. Što se tiče razvoja, planiramo razvijati veleprodaju, ali i maloprodajnu mrežu, i to organskim putem, kroz akvizicije te uvođenjem komisijske prodaje goriva ne samo u Hrvatskoj, nego i na susjednim tržištima", rekao je Levkanič za Business.hr. U prvom natječaju za prodaju Crobenza, koji je vodi-

NOVI VLASNIK Ininog Crobenza trebao bi biti odabran do kraja mjeseca

la Ina odnosno mađarski vlasnik Mol, Slavia Capital Group odbijen je zbog neiskustva u maloprodaji i netransparentnoga financijskog stanja jer je AZTN utvrdio da je fond registriran na Cipru i primarno se bavi investicijskim i financijskim poslovanjem. Zanimalo nas je jesu li ovaj put ispunili sve uvjete i predočili transparentnu dokumentaciju. Levkanič kaže da ih je

Snimio Saša ćetković

odbijanje iznenadilo jer je ponuda bila vrlo opsežna, transparentna i po tržišnim normama za slične transakcije te da su se kao jedan od vodećih investitora u regiji prvi put u 15 godina suočili s odbacivanjem na takav način.

Slavia konkurira Molu

Kada je riječ o iskustvu, u Slavia Capitalu kažu da već dulje posluju u naftnom i plinskom sektoru kao sa-

OGLAS

li trgovinski deficit od 17,3 z Je mlrd. kuna optimistična brojka? koila ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM U PRVIH PET MJESECI

Pokrivenost uvoza izvozom gotovo 60 posto, kakvu je Državni zavod za statistiku zabilježio u svibnju u Hrvatskoj, već se dugo ne pamti, ali i dalje je golema 'rupa' u trgovinskoj bilanci. A ekonomisti i poslovnjaci nisu sigurni da će se nastaviti trend smanjenja deficita

vjetnici, a u posljednjih godina i u veleprodaju i maloprodaju naftnih derivata kroz tvrtku Progress trading. Ta je tvrtka uskladištila i protrgovala gotovo milijun prostornih metara naftnih derivata u posljednjih pet godina i postala je ozbiljan konkurent Molu, odnosno Slovnaftu i drugim većim igračima na srednjoeuropskom tržištu. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

Kriza je popravila trend u kretanju hrvatske robne razmjene s inozemstvom u prvih pet mjeseci ove godine, uz povećanje izvoza 8,6 posto i smanjenje uvoza 8,5 posto, a povećana je i pokrivenost uvoza izvozom sa 50,4 posto u prvih pet mjeseci prošle na 59,6 posto ove godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Hrvatski robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 25,56 milijardi kuna, a istodobno je uvoz iznosio 42,8 milijardi kuna. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je iznosio 17,3 milijarde kuna i bio je 25,7 posto manji nego u istom razdoblju lani.

mnogo otvorenijim gospodarstvima, prije svega onim u Europi, čiji je izvoz bilježio mnogo veći rast. Napominje ipak da Hrvatska kasni najmanje tri do četiri mjeseca za trendovima u EU. No, prema njemu, sada je važnije promatrati zemlje regije koje su izvan EU jer će njihov oporavak biti iznimno spor, a čine oko 20 posto hrvatskog izvoza. "Rast izvoza treba ipak pažljivo promatrati zbog metodologije što se prije svega odnosi na izvoz brodova. U pojedinim kategorijama snažnije raste izvoz, i to se prije svega odnosi na sirovine, kemijske proizvo-

de, ali i tradicionalne branše kao što su koža, obuća, drvo", ističe Lovrinčević. Prema njegovim riječima, i tvrtke iz autoindustrije bilježe rast izvoza jer se bude europska tržišta. Na uvoznoj strani raste nabava pogonskih strojeva i uređaja, što dokazuje da su domaće tvrtke počele nove investicijske cikluse radi poboljšanja konkurentnosti i proizvodnje, ističe Lovrinčević.

Konditorima stanje isto

Prokuristica Kraša Marica Vidaković kaže pak kako se u konditorskoj industriji nije mnogo toga promijenilo pa su svi parametri u pr-

vih šest ovogodišnjih mjeseci ostali gotovo na istoj razini, bez vidljivijih i važnijih promjena. Dinamika tržišta ostala je nepromijenjena i stabilna, objašnjava Marica Vidaković. Vlasnik Orbica Branko Roglić, čije se tvrtke bave distribucijom, dakle pretežito uvozom, te turizmom, koji se smatra izvoznom granom, kaže da uvoznoizvoznu bilancu treba dugoročno promatrati te iz nje izbaciti jednokratne efekte poput brodogradnje jer nas to na kraju može dovesti do pogrešnih procjena i tumačenja.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

U zaostatku za EU

Iako se te brojke na prvi pogled čine optimistične, premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević opisuje ih činjenicom da smo još u zaostatku za

ŽELJKO LOVRINČEVIĆ, ekonomski analitičar na Ekonomskom institutu u Zagrebu Snimio hrvoje dominić

MARICA VIDAKOVIĆ, prokuristica Kraša Snimio h. knez

BRANKO ROGLIĆ, vlasnik Orbica Snimio Saša ćetković

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 20/7/2010

ŠIRE ASORTIMAN

Vindija lansira 18 novih proizvoda

Zagreb. Vindija lansira 18 novih proizvoda iz širokog asortimana mliječnih i purećih proizvoda te bezalkoholnih pića i sokova. Od početka 2009. uvela je ukupno 95 novih proizvoda, priopćili su iz Poslovnoga sustava Vindija. Novi proizvodi, napominju, posjeduju sve certifikate, kao i izvozne kontrolne broje-

ve, pa nema zapreka njihovu izvozu. Nova su u ponudi gotova panirana jela od purećeg mesa iz Vindona, čime se dodatno zapošljavaju kapaciteti novog pogona Koke za panirane i pečene proizvode otvorenog prošle godine. Upotpunjen je i mliječni asortiman Vindijina brenda 'Z bregov. Vindijinim funkcionalnim pićima s niskim glikemijskim indeksom GI Control pridružen je i okus zelene jabuke. Redizajnirani Vindi ledeni čajevi dobili su tri nova okusa. B. hr

BICRO

Altprou 4,5 mil. kn. za sigurnosni željeznički uređaj

Zagreb. Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO poduzeću Altpro odobrio je više od 4,5 milijuna kuna za razvoj tehnički naprednog rješenja sustava kontrole sigurnosti na željezničkim prugama. Altpro je jedan od četiriju proizvođača visokotehnološke signalno-sigurnosne opreme za željezničku infrastrukturu i vo-

zila u svijetu. Osigurana sredstva čine gotovo 70 ukupnih troškova njegova novog projekta. Rješenje na kojem rade osigurava laku nadogradivost na postojeće sustave signalnosiguronosnih uređaja. Ugovor za financiranje projekta s poduzećem Altpro potpisali su u ponedjeljak u ime Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske direktor Dalibor Marijanović, a u ime Altproa direktor Zvonimir Viduka, uz nazočnost Ive Friganovića, direktora programa RAZUM. B. hr

Mudrinić: Vrijeme je ukine krizni telekom SKINULI BI TERET Dva najveća domaća telekom operatera žustro zagovaraju ukidanje državnog nameta. Pritom navode primjer susjedne Srbije u kojoj je najavljeno ukidanje toga kriznog nameta

››

Ako se ukida građanima, može i nama!

IVICA MUDRINIĆ, HT

Predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a Ivica Mudrinić kaže kako je došlo vrijeme za ukidanje 6-postotnoga kriznog poreza telekom operaterima za SMS i glasovnu komunikaciju. Mudrinić to objašnjava ovako: "Ako se ukidaju krizni porezi na plaće građana, onda valja ukinuti i 6-postotni porez telekom operaterima jer je to udar na njihovo poslovanje. Tim se porezom usporava i ulaganje operatera, što nikako nije dobro za ovu industriju". On, međutim, smatra da

Snimio hrvoje knez

ukidanje 6-postotnog poreza na prihode od SMSa i glasovne komunikacije neće ići glatko, ali je siguran da je došlo vrijeme za to.

Najteæe razdoblje

Slaže se s njime i predsjednik Uprave Vipneta Mladen Pejković. "Brzo ukidanje takve odluke pridonijet će stabilizaciji industrije i Hrvatske kao odredišta stranih ulaganja. Naime, ta je odluka negativna poruka mogućim investitorima u našu zemlju, a i suprotna je EU načelima jer optere-

››

Vjerujem da će se taj teret uskoro ukinuti

MLADEN PEJKOVIĆ, Vipnet

Snimio SAŠA ĆeTkoviĆ

ćuje samo dio tržišta i puni proračunsku rupu umjesto da novac ostaje u sektoru i služi njegovu razvoju", ističe Pejković. Prema njegovim riječima, telekom tržište u Hrvatskoj prolazi kroz najteže razdoblje zbog recesije i intervencije države u poslovanje operatera na dosad nezabilježen način. "Vjerujemo u skoru odluku o ukidanju tog namete radi dodatnog poticaja industriji koja je veliki generator BDP-a. Uz Hrvatsku, samo je još u Srbiji uvedena

takva mjera, a tamo najavljuju ukidanje već za nekoliko mjeseci", kategoričan je Pejković. Prema podacima Porezne uprave i Ministarstva financija, od početka kolovoza kada je uvedena naplata tih 6 posto do kraja prošle godine prikupljeno je 109,6 milijuna kuna, a do kraja svibnja ove godine 118,4 milijuna kuna. No, još nema naznaka da se u vladi Jadranke Kosor uopće razmišlja o ukidanju kriznog poreza telekom operaterima. U Srbiji se očekuje uki-

MLIJEČNA INDUSTRIJA

Proizvodnja mlijeka za piće pala 8,4%

Zagreb. U Hrvatskoj je u svibnju ove godine zabilježen pad proizvodnje kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda, a prikupljeno je i 4,4 posto manje mlijeka nego u svibnju prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prikupljeno je 59,2 tisuće tona kravljeg mlijeka prema goto-

vo 62 tisuće tona u istom lanjskom mjesecu. Mlijeka za piće proizvedeno je 26 tisuća tona, što je 8,4 posto manje nego u svibnju prošle godine. Pad proizvodnje na godišnjoj je razini zabilježen i kod fermentiranih proizvoda, 7,8 posto, na 6,5 tisuća tona, te vrhnja, 7,6 posto, na nešto više od dvije tisuće tona. Istodobno je pak povećana proizvodnja maslaca 2,5 posto, na 405 tona, i kravljeg sira 4,6 posto, na više od 2,5 tisuća tona. H

e da se m porez ››

Očekujemo dobre vijesti u rujnu

ALEXANDER SPERL, Vip Srbija

danje 10-postotnog poreza, što predsjednik Upravnog odbora Vip mobilea Alexander Sperl smatra opravdanim imajući u vidu da službeni pokazatelji stanja srpske privrede upućuju na izlazak iz recesije i oporavak gospodarstva.

DiskriminirajuÊi porez

"Vjerujem da su se stekli uvjeti za ukidanje propisa koji se odnose na naplatu privremenog poreza od 10 posto na korištenja mobilnog telefona, koji je uveden početkom lipnja prošle go-

arhiva business.hr

dine", jasan je Sperl. Zbog toga su sva tri operatera mobilne telefonije u Srbiji sredinom svibnja od vlade zahtijevala da odmah započne postupak ukidanja tog diskriminirajućeg dodatnog poreza na usluge mobilne telefonije, a najkasnije do lipnja 2010., tj. najkasnije godinu dana od dana uvođenja te krizne mjere. Taj je rok istekao, a Sperl ističe kako se čuju najave da bi mogao biti ukinut u rujnu. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

OGLAS

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 20/7/2010

MFIN

Obrađeno 67% poreznih prijava Zagreb. Poreznici su do kraja prošlog tjedna obradili oko 750.000 prijava poreza na dohodak za prošlu godinu, građani su u više od 90 posto slučajeva ostvarili pravo na povrat i već im je isplaćeno više od 1,2 milijarde kuna preplaćenog poreza, pokazuju najnoviji statistički podaci Ministarstva financija. Prošla je godina zadnja u ko-

joj su građani mogli ostvariti porezne olakšice u dosadašnjem obliku jer su od 1. srpnja ukinute porezne olakšice za stambene potrebe, zdravstvene usluge, uplate životnog osiguranja ili trećeg stupa mirovinskog osiguranja. Proteklih su godina građani za te izdatke mogli prijaviti olakšicu do ukupno 12.000 kuna godišnje, a za ovu će godinu moći prijaviti polovicu tog iznosa, odnosno 6000 kuna, i to samo ako su uplaćene do kraja lipnja ove godine. Statistika Porezne uprave s

kraja prošlog tjedna pokazuje da je od 1,11 milijuna zaprimljenih prijava poreza na dohodak za 2009. dosad obrađeno njih 67,5 posto ili 749.932 prijave. Rješenje po kojem trebaju uplatiti razliku na osnovi godišnjih prijava zasad je dobilo nešto više od 30.000 poreznih obveznika i oni trebaju uplatiti više od 145 milijuna kuna. Isplate povrata poreza i ove su godine počele u travnju, a do kraja prošlog tjedna obrađene su više od dvije trećine podnesenih prijava. H

bROJKA

1,2

milijarde kuna već je isplaćeno na ime preplaćenog poreza

Umjesto Ugljana, posao na platformi Crnoj Gori AFERA KAY MANHATTAN Posao vrijedan 6,5 milijuna eura dobilo je brodogradilište u Bijeloj zato što se vlasnik platforme, američki Transocean, pribojava da će Ocean king biti zadržan zbog dugova nastalih prilikom remonta njihove platforme Kay Manhattan Nakon afere oko 24 milijuna dolara vrijedne obnove američke platforme Kay Manhattan u brodogradilištu Nauta Lamjana na otoku Ugljanu, dogodilo se ono što su mnogi najavljivali američka tvrtka Transocean svoju je drugu platformu, Ocean king, umjesto na Ugljan poslala na remont vrijedan 6,5 milijuna eura u brodogradilište u crnogorskoj Bijeloj. Platforma Ocean king u dugogodišnjem je najmu zagrebačkog Crosca, pa je stoga čudnije zašto je hrvatska tvrtka 22. lipnja doteglila platformu u crnogorsko brodogradilište umjesto u Nauta Lamjanu, gdje je ista ta platforma već bila 2007., kad je prilagođavana europskim normama. Podsjetimo, glavni izvođač radova na Kay Manhattanu bio je vukovarski R.I.G. - TSG, vlasnika Petra Elkaza, kojega je dio podizvođača javno prozvao zbog neisplaćivanja dugo-

va, no Elkaz tvrdi da je pravi krivac Croscov inžinjer Miroslav Pacak, koji je bio voditelj projekta obnove platforme.

Sve veća šteta

"Odlazak platforme Ocean king u Crnu Goru posljedica je našega naloga Transoceanu, koji još uvijek nije riješen pri Visokom trgovačkom sudu i znak da je R.I.G. postupio ispravno prijavivši događaje nadležnim institucijama", komentirao nam je Elkazov odvjetnik Krešimir Krsnik. "To je također dokaz da Ina, vlasnica Crosca, više ni u jednom segmentu nije hrvatska tvrtka i da je naša prijava podnesena pu-tem Uskoka apsolut-no opstojna. Očito je da je riječ o ozbiljnoj međunarodnoj prije-vari, a pojedini koo-peranti, kupljeni na-puhavanjem računa kako bi se okomili na

Elkaza, samo povećavaju štetu", kaže Krsnik. U Croscu pak doznajemo da platforma Ocean king nije u njihovu najmu od 24. lipnja, kad su istekli ugovor za izvođenje radova i ugovor o najmu.

Čija je platforma?

Izgleda da platforme američkog Transoceana neće po tako skoro ponovo doći na remont u Hrvatsku, b a r e m dok se ne

PLATFORMA Kay Manhattan američke tvrtke Transocean bila je izvorište afere arhiva business.hr

razmrsi afera oko remonta Kay Manhattana. Za tu Trgo je platformu splitski Trgovački sud donio privremenu mjeru zadržavanja kako bi potra se osigurala naplata potraživanja, no ta je odluka već sutradan opozvana. Unatoč pre tome što je platforma predokumen ma carinskoj dokumenprili taciji napravljenoj prilikom ulaska u Hrvatsku tvrt bila u vlasništvu tvrtODVJETNIK Krešimir Krsnik: Riječ je o ozbiljnoj međunarodnoj prijevari snimio hrvoje knez

ke Transocean, splitski je sud vlastitu mjeru poništio jer se, navodno, ispostavilo da je pravi vlasnik tvrtka Global Santa Fe iz Egipta. Platforma je odmah napustila Hrvatsku, a djelatnici Carinske uprave pritom su ovjerili izlazne dokumente na kojima ponovo piše da je Kay Manhattan u vlasništvu - Transoceana? Nakon što je ta Transoceanova platforma pobjegla, ispostavilo se da druga neće ni doći, pa je afera Kay Manhattan hrvatskim tvrtkama koje se bave remontom nanijela golemu financijsku štetu. Saša Paparella

karijere, znanje i posao

Nova glasnogovornica ZSE-a u 3 pitanja Indija - kolijevka menadžera novog kova

Utorak 20/7/2010

USPJEH VERNOVIH STUDENTICA

Zagrepčanke pomele konkurenciju sa 150 fakulteta

INOVACIJA

> karijere > znanje > posao

16-17

business.hr Utorak 20/7/2010

Partnerstvo u poslovnom turizmu Međunarodna organizacija WCTA (World Cultural Tourism Association) prošloga je tjedna potvrdila partnersku suradnju na provedbi projekta CBTour - Croatian Business Tourism i programa dodjele nagrade CBTour - Inovacije u poslovnom turizmu u 2010. koji provodi Društvo inovatora Sigma.

MICROSOFT IMAGINE CUP

Splitski studenti u svjetskom vrhu Na globalnom Microsoftovu informatičkom natjecanju studenti splitskih fakulteta elektrotehnike i ekonomije istaknuli su se programskim rješenjem o kontroliranom uzgoju hrane Na finalnom informatičkom natjecanju Microsoftovu Imagine Cupu tim sastavljen od studenata splitskih fakulteta elektrotehnike i ekonomije svojim se programskim rješenjem o kontroliranom uzgoju hrane svrstao među 12 najboljih u svijetu. Rješenje hrvatskoga tima "Think Green", izrađeno pod mentorstvom Marka Matijevića iz Udruge mladih programera, pokazalo je kako se hrana može uzgajati u kontroliranim uvjetima uz pomoć programskog rješenja kojim se nadziru troškovi njezina uzgoja i kontroliraju uvjeti potrebni biljkama. "Plasman u prvih 12 smatramo dobrim uspjehom s obzirom na činjenicu da je u finalnim natjecanjima u Varšavi sudjelovalo 68 timova, kao i na to da se 'Think Green' natjecao u vrlo kompetitivnoj kategoriji softverskog inženjerstva i razvoja aplikacija, za koju je već u startu natjecanja bilo prijavljeno više od 100.000 stude-

nata", istaknuo je Marko Sever, voditelj za primjenu softverskih razvojnih alata u akademskoj zajednici u Microsoftu Hrvatska.

Prvi Tajlanđani

Finalu Microsoftova Imagine Cupa u Varšavi prethodila su nacionalna natjecanja u cijelom svijetu u razvoju informatičkih rješenja i kreativnoj primjeni informatičkih tehnologija s ciljem poboljšanja kvalitete života, kao i razmjene znanja i ideja. U početnim fazama ovogodišnjeg Imagine Cupa sudjelovalo je više od 325.000 studenata iz 113 zemalja. U kategoriji razvoj softvera, u kojoj se ove godine u finalu natjecao i hrvatski tim, ukupni je pobjednik Imagine Cupa "Team Skeek" s Tajlanda, koji je razvio aplikaciju za prevođenje znakovnog jezika.

Tehnologija i edukacija

Glavna tema natjecanja bila je zamisliti svijet gdje tehnologija pomaže riješiti najteže probleme s kojima se ljudi danas susreću, od pomoći za osobe s teškoćama sluha ili vida do smanjenja potrošnje struje. Projekt Imagine Cup orijentiran je na razvoj novih znanja te korištenje novih tehnologija u edukaciji. B.hr

Ta organizacija podržava daljnji razvoj poslovno-turističkog tržišta, a Sigmi će pomoći razmjenom iskustva. "Zadovoljni smo što naše inovacijske projekte usmjerene isključivo na razvoj gospodarstva podržavaju i ugledne međunarodne organizacije. I tržište Rusije iznimno je zainteresirano za naš rad s obzirom na to da nešto više od petine ukupnih pregleda naših službenih web stranica potječe iz Rusije", istaknuo je predsjednik Društva Sigma Tomislav Marjanović. H. R.

892.249 oglasa za posao nudi europska burza rada EURES (European Employment Services), na kojoj se objavljuju natječaji za slobodna radna mjesta u 31 europskoj zemlji TOMISLAV MARJANOVIć, predsjednik Društva Sigma

snimio hrvoje dominić

Virtualnom h Natalija i Mat INOVACIJA IZ STUDENTSKIH KLUPA Virtualnom šetnjom kroz zagrebački hotel Dubrovnik i bookingom putem Skypea studentice Verna Natalija Konta i Matea Horvat osvojile su prvo mjesto na međunarodnom natjecanju u konkurenciji 150 turističkih fakulteta iz 39 zemalja

ladi inovativni ljudi moraju biti pokretačka snaga hrvatskoga gospodarstva, misao je koja se često ističe, a u praksi vrlo rijetko primjenjuje. Da u Hrvatskoj uistinu ima mladih kreativaca čije poslovne ideje mogu konkurirati i u inozemstvu, potvrdile su studentice treće godine Vernova studija turizma koji izvodi Zagrebačka škola za menadžment Natalija Konta i Matea Horvat osvojivši prvo mjesto na međunarodnom natjecanju Marianne Mueller Awarad 2010 u konkurenciji 150 fakulteta iz 39 zemalja. Riječ je o natjecanju u rješavanju poslovnih slučajeva koje od studenata traži inovativan i kreativan pristup te rješenja bazirana na europskoj dimenziji.

Nagradna igra

Organizator natjecanja bila je međunarodna udruga EURHODIP The Leading Hotels School of Europe, a naše su studentice na njemu nastupile s temom Inovativne strategije za targetiranje međunarodnih turista putem interneta.

"Kada je u siječnju ove godine raspisan natječaj za nagradu, odlučili smo prijaviti jedan naš tim. Na internom smo natječaju imali dva tima, a na ovaj smo se odlučili zbog snažne inovatorske crte u njihovu projektu", kaže Dubravko Kraus, profesor i mentor nagrađenih studentica. "Ideju smo same kreirale. Htjele smo biti

NOVI PORTAL

Klikom do pravnih propisa EU

Internetski portal e-pravosuđe, pokrenut krajem prošlog tjedna, omogućuje brz pristup odgovorima na najrazličitija pitanja o pravnim propisima i praksi u svim zemljama članicama na 22 službena jezika u Europskoj uniji. Na web stranici: https://ejustice.europa.eu moguće je jednim klikom doći do infor-

macije o tome kako doći do odvjetnika u stranoj zemlji, konzultirati registar o solventnosti poslovnog partnera u nekoj drugoj zemlji ili dobiti podatke iz zemljišnih knjiga. Za takvu vrstu informacija dosad su trebali tjedni. "E-pravosuđe je na dohvatu ruke", izjavila je europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding. "Postavljamo temelje efikasnijega i pristupačnijeg pravosuđa europskim građanima", rekao je belgijski ministar pravosuđa Stefaan De Clerck.

Portal ima oko 12.000 stranica na svim službenim jezicima EU. Dogodine će biti dopunjen informacijama o pravima žrtava u svakoj zemlji članici. Pružit će i informacije o prometnim prekršajima. Ambicija je da 2013. na raspolaganju bude pretraživač pomoću kojega će biti lako pronaći, npr., francuskog odvjetnika koji je stručnjak za finsko obiteljsko pravo. Portal će biti od velike pomoći za desetak milijuna građana EU koji su svake godine uključeni u prekogranične sudske postupke. H

INTERNETSKI PORTAL e-pravosuđe omogućuje brz pristup odgovorima na pitanja o pravnim propisima u svim zemljama članicama na 22 službena jezika u EU arhiva buSineSS.hr

hotelskom šetnjom tea oduševile Europu ››

Svoj projekt predstavile su pred stručnjacima za hotelijerstvo i turizam iz Španjolske, Nizozemske, Velike Britanije i Grčke VERNOVE STUDENTICE Matea Horvat i Natalija Konta s mentorom Dubravkom Krausom (lijevo) i dekanom Zoranom Klarićem (Zagrebačka škola za menadžment - Vern)

drukčije od konkurencije i ponuditi nešto što zaista ne postoji nigdje. Sudeći prema nagradi, uspjele smo u našoj ideji", ističe Matea Horvat. A stručni žiri osvojile su virtualnom šetnjom kroz zagrebački hotel Dubrovnik, kojom zainteresirani turist dobiva sve informacije o hotelu, kulturnim događanjima i ostalim zanimljivo-

stima. Primjerice, ako se u tom virtualnom okruženju pogled usmjeri na umjetničku sliku na zidu sobe, korisnik dobiva sve informacije o izložbama u gradu Zagrebu. Ako se pak pogled usmjeri na komad namještaja, korisnik doznaje sve informacije o tom komadu (povijest, proizvođač, itd...). "Virtualna šetnja završava

nagradnom igrom u kojoj igrač odgovara na 10 pitanja vezanih uz sam hotel. Oni s najviše točnih odgovora dobivaju 20 posto popusta na smještaj za dvije osobe", objavšnjava Matea Horvat.

Jaka konkurencija

"Veliku pažnju posvetile smo bookingu putem interneta. Kako turisti najčešće

zamjeraju manjak izravnog kontakta u tom segmentu, odlučile smo komunikaciju s korisnicima voditi putem Skypea. Sigurne smo da takav kontakt daje puno bolje rezultate od suhoparna ispunjavanja on-line formulara", otkriva Natalija Konta. Vrijednost priznanja time je veća što se naša ekipa u finalu natjecala s ekipom akademije prema kojoj cijelo natjecanje nosi ime. "Oni su promovirali hotel putem Facebooka, što zapravo i nije neka inovacija. Pažnju su usmjerili na e-marketing, dok su naše kolegice napravile uistinu inovativan projekt", ističe Kraus. Prema riječima Zorana

Snimio Saša ćetković

Klarića, dekana Zagrebačke škole za menadžment - Vern, žiri je nagradio i to što su studentice vrlo samouvjereno i odlučno predstavile svoju inovativnu ideju.

Hotelski brend

"Nadam se da će naša inovacija zaživjeti u praksi. Ona može postati brend hotela i diferencirati ga od konkurencije. Nama je ovo pak veliko priznanje i ulaznica za ozbiljan poslovni svijet", kaže Matea Konta te napominje da na ovome neće stati i u budućnosti će pokušati realizirati još neku od svojih ideja. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

TRŽIŠTE RADA U EU > karijere > znanje > posao

18-19

posto Europljana spremno je otići u neku drugu zemlju u potrazi za poslom

IGH

posto Europljana boravilo je u inozemstvu radi obrazovanja ili usavršavanja

business.hr Utorak 20/7/2010

Radiću još jedan mandat Na konstituirajućoj sjednici novog Nadzornog odbora Instituta IGH pod predsjedanjem Franje Gregurića na novi petogodišnji mandat direktora IGH imenovan je Jure Radić. Radić je redovni sveučilišni profesor i šef Katedre za mostove na zagrebačkom građevinskom fakultetu. Bio je potpredsjednik Vlade, ministar znanosti te obnove i JURE RADIĆ, direktor IGH razvitka, saborski zastupnik. snimio saša ćetković

Oprez sa šalama na šef HUMOR NA POSLU Istraživanja pokazuju da je humor put do pozitivnijeg raspoloženja i optimizma te većeg zadovoljstva poslom. U odnosu s nadređenim olakšava komunikaciju, no prethodno treba provjeriti granicu

eško bi, ako ne i nemoguće, bilo zamisliti poslovno ozračje bez barem pokoje usputne šale i ispričanog vica. Sastanke koji ne sadrže barem malo humora obično doživljavamo napornima, nadređene koji su uvijek ozbiljni zastrašujućima, a mnogi kažu da im smijeh pomaže u nošenju sa stresom. Korisnost humora u svakodnevnim situacijama, pa tako i na poslu, očita je. Na žalost, malo je ljudi toga svjesno, a dobar dio njih ne zna uvijek procijeniti kad je dobar trenutak za šalu. Zasigurno ste naletjeli na "šefov zakon", koji se umjesto čestitke ponekad poklanja nadređenom za rođendan. Neki od "zakona" su, primjerice, "Šef ne spava, pogotovo na radnom mjestu - on se odmara", "Šef ne kasni - biva zadržan", "Šef nikad ne odlazi s radnog mjesta, njegova prisutnost naprosto je potrebna drugdje"… Takve čestitke primjer su korištenja humora u poslu, no u poluprivatnoj situaciji kakva je, recimo, šefov rođendan. I naravno, samo sa šefom koji za takav humor ima sluha i koji ga neće doživjeti kao uvredu.

Hijerarhija i granica

Humor u odnosu s nadređenim uvelike olakšava komunikaciju i povećava pristupačnost nadređenog njegovim djelatnicima, no

zbog poslovne hijerarhije, preporučuje se prepustiti nadređenom da odredi do koje granice taj humor može ići. Dobar voditelj bit će svjestan toga da na poslovnom sastanku pažnja sudionika fluktuira to više što sastanak doživljavaju nezanimljivim ili napornim. Ponekad je tema sastanka sama po sebi više ili manje suhoparna, no kako voditelj upravlja sastankom i radnom atmosferom u timu, na njemu je da razbije led prigodnom šalom ili duhovitim primjerom, po mogućnosti vezanim uz temu. To posebno vrijedi za timove koji su novoformirani, kao i za voditelje koji su tek preuzeli već uhodani tim čiji se članovi već poznaju. Ovaj se savjet može primijeniti i na predavanja ili treninge - svima nam je zanimljivije slušati predavanje protkano šaljivim primjerima i anegdotama, a što nam je predavanje zanimljivije, to ćemo više zapamtiti. U vođenju sastanaka ili držanju prezentacija humor igra veliku ulogu u smanjivanju treme koja često može blokirati govornika i stvarati mu velike probleme u prenošenju informacija, znanja ili uputa djelatnicima. Kako je trema zapravo oblik stresa, korištenje humora jedan je od boljih načina za nošenje sa svakodnevnim stresorima ili ekstremnim situacijama kao što je mobbing. Istraživanja pokazuju da

humor navodi ljude na sagledavanje problema iz šire perspektive; prepričavanje problema na duhovit način potiče osobu da se odmakne od vlastitog emocionalnog stanja uznemirenosti. To dovodi do općeg pozitivnijeg raspoloženja i većeg optimizma u daljnjem nošenju s problemom te do većeg zadovoljstva poslom.

Interna politika

Naravno, uvijek valja imati na umu nekoliko pravila korištenja humora u poslovnim situacijama. Tvrtke se razlikuju po internoj poslovnoj politici, kodeksu ponašanja i odijevanja, pa treba biti svjestan pravila tvrtke i ne kršiti ih. Primjerice, u tvrtki strogog kodeksa poslovnog odijevanja i ponašanja preferirat će se suptilniji, indirektniji humor i dosjetke koje treba razumijevati između redaka. Nužno je poznavati granice dobrog ukusa. Čak i ako vaši kolege nemaju ništa protiv pričanja viceva tijekom radnog vremena, to ne znači da to odobrava i vaš nadređeni - posebno ako je on sam predmet šale. Osim toga, uvijek treba izbjegavati šale na nacionalnoj, spolnoj ili socijalnoj osnovi, jer takvim šalama možete nekoga uvrijediti. Treba znati i odabrati pravi trenutak za šalu: kad vam je kolega zatrpan poslom koji ne stiže obaviti ili ako je usred telefonskog razgo-

Mare NoStruM

Predsjednik Skupštine D. Pavletić

Na Skupštini Mare Nostrum - Udruge hrvatskih poslodavaca - brodara u međunarodnoj plovidbi - prošloga je tjedna izabrano novo vodstvo. Za novog predsjednika Skupštine izabran je Dragutin Pavletić, direktor Uljanik plovidbe iz Pule, a za zamjenika Ante Maras, direktor Jadranskog pomorskog servisa iz

Rijeke. Na kraju dvogodišnjeg mandata bivši predsjednik Skupštine Mare Nostrum Stjepan Papić, predsjednik Uprave splitskog Jadroplova, kazao je da hrvatski brodari još osjećaju svjetsku financijsku krizu te da se ne naslućuju konkretniji znakovi oporavka. Papić je istaknuo zadovoljstvo što se nakon duga razdoblja na sivoj listi hrvatska zastava od ove godine nalazi na bijeloj listi Pariškog memoranduma, čime je ostvaren napredak u poboljšanju kvalitete brodova pod domaćom zastavom. B. hr

VJeSNIk

Lopandić umjesto Đuretka

dragutIN PaVLetIĆ, direktor Uljanik plovidbe iz Pule snimio darko marić

Darko Đuretek sporazumno je otišao s dužnosti glavnog urednika lista Vjesnik, a na tom će ga mjestu do kraja godine, kao vršitelj dužnosti glavnog urednika, zamijeniti Bruno Lopandić. Lopandić je dugogodišnji novinar u vanjskopolitičkoj redakciji tog lista. B. hr

darko đuretek otišao s dužnosti glavnog urednika

foto šuvar /cropix

Konferencija Burze fov račun 20. vatreno krštenje nove PR-ice SaNda kuHtIĆ NaLIS, ZSe

vora s klijentom, nemojte ga ometati pričanjem viceva. Po izrazu sugovornikova lica lako ćete odrediti je li vaša dosjetka pala na plodno tlo ili ste njome otišli predaleko. U tom slučaju, svakako se ispričajte.

ozbiljnost i važnost

Naposljetku, u poslovnom svijetu nikako nije dopušteno važne poruke i informacije prenositi kroz šalu. Time

se ostavlja dojam neozbiljna shvaćanja posla, konkretna problema i samih suradnika, a povećava se i vjerojatnost nesporazuma i sukoba u komunikaciji. Dakle, humor u poslu koristan je za razbijanje rutine, osvježavanje svakodnevne komunikacije i smanjivanje stresa, ali uz pažljivu procjenu situacije i prikladnosti korištenja humora u njoj. Ivana Delač Horvatinčić

Nasljednica Željka karduma na Zagrebačkoj burzi radi od 2006., završila je kroatistiku i komparativnu književnost te poslijediplomski iz marketinga na ekonomiji, a radila je i u izdavaštvu Umjesto Željka Karduma, odnose s javnošću Zagrebačke burze (ZSE) preuzela je nedavno Sanda Kuhtić Nalis, koja je radila u marketingu ZSE-a. Nasljednicu čovjeka koji je bio sinonim za PR i burzu uopće i koji je odradio velik dio posla vezana uz brendiranje hrvatskog tržišta kapitala upitali smo o dosadašnjoj karijeri i izazovima na novoj funkciji. Gdje ste i na kakvim poslovima dosad radili? - Tijekom studija kroatistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stjecala sam iskustvo kao lektorica i korektorica radeći za razne izdavače te kao novinarka studentskih kulturnih časopisa. Nakon završetka studija 2004. zaposlila sam se kao lektorica i korektorica u izdavačkoj kuci Profil, gdje sam sudjelovala u gotovo svim fazama izdavačkog procesa te u izradi marketinških rješenja. Interes za marketing i znanja iz tog područja produbila sam na poslijediplomskom studiju 'Upravljanje marketinškom komunikacijom'

SaNda kuHtIĆ NaLIS na ZSE-u se zaposlila početkom 2006. kao asistentica Uprave arhiva b.hr

na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje sam 2008. i magistrirala. Početkom 2006. došla sam na Zagrebačku burzu kao asistentica Uprave, potom sam preuzela marketinške poslove, a naposljetku i funkciju voditeljice marketinga i odnosa s javnošću. Što očekujete od svojega novog zaduženja na ZSE-u? - Radujem se novim dužnostima i izazovima: prvi koji je pred nama jubilarna je 20. konferencija Zagrebačke burze. Brojni domaći i strani govornici već su potvrdili sudjelovanje i bit ce vrijedno čuti njihovo viđenje minulog razdoblja velikih političkih i gospodarskih promjena te promišljanja budućih tren-

dova i smjerova kretanja tržišta kapitala S dolaskom nove Uprave ZSE-a pokrenuti su brojni projekti, od kojih će neki biti velika novost za domaće tržište kapitala: od izuzetne će važnosti biti adekvatno ih predstaviti javnosti. Što smatrate najvećim izazovom? - U ovim nezahvalnim vremenima za cijelu financijsku industriju, a osobito za tržište kapitala, velik će izazov biti vraćanje povjerenja investitora te snaženje slike Zagrebačke burze kao važna činitelja gospodarskog napretka. U tom smislu pred nama je puno posla, ali sigurni smo da ćemo ga uspješno obaviti. J. J.

> karijere > znanje > posao

20-21

business.hr Utorak 20/7/2010

Indija - kolijevka men INDrA NOOyI, predsjednica Uprave Pepsija arhiva business.hr

'CEO MADE IN INDIA' Pepsi, Adobe, Unilever samo su neke od svjetskih multincionalki na čijem su čelu Indijci. Jasan sustav vrijednosti, s naglaskom na obitelj, edukacija, dobro snalaženje u multinacionalnom okruženju i stalan impertiv dokazivanja tajna su njihova uspjeha

a čelu najvećih multinacionalnih kompanija sve je više indijskih menadžera. Indra Nooyi predsjednica je Uprave PepsiCo-a, Shandanu Narayen prvi je čovjek Adobea, Sanjiv Kakkar vodi Unilever u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji... Tajnu njihova uspjeha pokušao je otkriti Peter Cappelli u knjizi "The Indian Way". "Indijski menadžeri imaju posebnu sposobnost animacije i motivacije ljudi. Fokus djelovanja usmjeravaju na ključne interne probleme, dok se menadžeri iz ostatka svijeta često bave stvarima izvan kompanije", ističe

Capppelli. Ipak, ono što je ključno u njihovu radu jasna je vizija. Više od 60 posto indijskih menadžera koji su sudjelovali u Cappellijevu istaživanju istaknulo je da su razmišljanja o budućnosti kompanije i osmišljavanje strategije najvažniji elementi u njihovoj poslovnoj karijeri. "Nije važno da samo ja imam jasnu predodžbu postavljenog cilja. Važno je da cijeli moj tim i cijela moja kompnija dijele tu jasnu viziju, jer je to jedini način da ostvarimo ono što želimo ", istaknuo je Sanjiv Kakkar.

Inspirativni lideri

Američki kapitalistički sustav, koji je godinama

ilustracija roland berger

nadžera novog kova bio neprikosnoven, ozbiljno je ugrožen liderima poput Kakkara. Inspirativni Indijci uzburkali su pasivnu gospodarsku scenu, koja je posljednjih godina bila gladna novih ideja i novih pristupa poslovnim izazovima. "Godinama smo imali osjećaj manje vrijednosti uspoređujući se s drugim zemljama. osobito zbog kolonijalne povijesti. Našu povijest obilježilo je mnogo događaja koji su nam nametnuli predznak neuspješna naroda, a posljednji takav zbio se 1991., kada je država proglasila bankrot. No, to je bio okidač koji je označio početak nove Indije. Otvorili smo se prema svijetu i počeli novi život", objašnjava veliki zaokret u razmišljanju Indijaca profesor Soumitra Dutta. Vidjevši što se događa u Europi i drugim naprednim gospodarstvima svijeta odlučili su otkriti što mogu učiniti u suradnji s drugima, a što mogu sami. Zbog nedostatka kapitala rast su utemeljili na industriji znanja, a šansu su vidjeli u europskim sustavima kojima je trebala usluga, osobito u industriji softvera. "Indijci danas rado preuzimaju inicijativu u svakom segmentu života,

pa tako i u poduzetništvu. Čak se i oni najsiromašniji ohrabreni kolektivnim stanjem duha odlučuju na pokretanje malih tvrtki. Svi žele uspjeh. No, osim samopouzdanja i želje, imaju i veliku svijest o važnosti obrazovanja. Mnogi će roditelji danas radije ostati gladni nego djetetu uskratit kvalitetno obrazovanje", ističe Dutta.

Različitost i identitet

No, nisu roditelji jedini koji se brinu o edukaciji novih naraštaja. Dok u američkoj IT industriji tek svaki četvrti zaposlenik prođe neki oblik treninga u prve dvije godine rada, u indijskoj baš svaki zaposlenik prođe 60-ak dana treninga. Dok SAD i Europa godišnje obrazuju oko sto tisuća inženjera, u Indiji ta brojka premašuje milijun... Najbolji od njih danas su pokretači svjetske ekonomije. Nandan Nilekani, bivši predsjednik Uprave Infosysa, Vikram Pandit, prvi čovjek Citigroupa, te Arun Carin, nekadašnji čelnik Vodafonea, imali su sličan put do uspjeha. Riječ je pripadnicima elitnog društvenog sloja koji su proputovali cijeli svijet, koji govore nekoliko jezika i imaju izvrsne govorničke vještine.

Iako Indiju najbolje opisuje njezina različitost (uz ostalo, čak 18 različitih jezika i pisama), moguće je definirati njezin identitent. On je utemeljen na jasno izraženim vrijednostima, a jedna od ključnih obiteljske su vrijednosti, odnosno poštovanje i briga za starije. To izravno utječe i na liderske pozicije, jer nije moguće biti vođa ni na jednoj razini ako ne živite vrijednosti u odnosima sa starijima koji rade s njima, ali i s njihovim obiteljima...

Protiv predrasuda

"Unatoč svim različitostima koje nudimo današnjem poslovnom svijetu, upravo je to poštovanje starijih i uvažavanje drugih naša najveća prednost. Temelj je to našeg djelovanja, još uvijek teško razumljiva drugima. Primjerice, kada mi u posjet dolaze rođaci, u prvi me mah ignoriraju i odlaze mojoj majci čestitati na tome što je odgojila dobro dijete", otkrila je Indra Nooyi, predsjednica Uprave PepsiCo-a "Uz sve vrijednosti koje nam je kultura usadila, u našem uspjehu veliku ulogu ima i stalan imperativ dokazivanja. Naime, gdje god dođemo ljudi nas gledaju s mnogo predra-

suda. Upravo taj osjećaj da se moram truditi više od konkurencije bio je ključan za moj uspjeh u Americi", zaključuje Arun Sarin, nekadašnji čelnik Vodafonea, priču o uspjehu ne samo jednog čovjeka, jedne kompanije ili države, već cijele jedne kulture.

Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

Sanjiv KaKKaR vodi Unilever u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji arhiva business.hr

››

SAD i Europa godišnje obrazuju oko sto tisuća inženjera, a u Indiji ta brojka premašuje milijun...

Shandanu naRayen, prvi čovjek Adobea arhiva business.hr

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Utorak 20/7/2010

regija/svijet

AMERIKANKA DAROVE NOSI

Hillary Clinton Pakistanu daruje brane i bolnice Novi projekti pomoći Pakistanu vrijedni su 500 milijuna dolara. U idućih će pet godina SAD svojemu savezniku pomoći sa 7,5 milijardi dolara Američka državna tajnica Hillary Clinton najavila je u ponedjeljak nove projekte pomoći za Pakistan, u vrijednosti više od 500 milijuna dolara, koji bi trebali pridobiti skeptičnu javnost u Pakistanu - važnom savezniku za pobjedu u ratu u susjednom Afganistanu. Clinton boravi u dvodnevnu posjetu Islamabadu u sklopu američko-pakistanskog strateškog dijaloga, niza razgovora u svrhu jačanja odnosa između dviju zemalja u borbi protiv Al Kaide i talibana. "SAD ne želi samo dijalog između vlada, mi također želimo dijalog između naroda", kazala je ona uoči drugog sastanka "strateškog dijaloga" u Islamabadu u utorak. Clinton je najavila niz novih projekata - među kojima brane, energetska postrojenja, razvoj poljoprivrede i gradnju bolDRŽAVNA TAJNICA Hillary Clinton pobrinula se za saveznike arhiva business.hr

nica - koji će biti financirani po američkom zakonu usvojenom prošle godine kojim je utrostručena civilna pomoć Pakistanu na 7,5 milijardi dolara tijekom sljedećih pet godina. "To nisu jednokratni troškovi, to su dugoročna ulaganja u budućnost Pakistana", istaknula je. Pakistanski ministar vanjskih poslova Mehmud Kureši također je bio optimističan. "Ovo je faza preobrazbe u našim bilateralnim odnosima", kazao je. Clinton će nakon posjeta Pakistanu otputovati u Kabul gdje će u utorak prisustvovati Međunarodnoj konferenciji o Afganistanu. H

Mišković tuži d prvu suradnicu NOVAC IH ZAVADI Srbijanskog tajkuna Miroslava Miškovića razljutilo je što mu Milka Forcan i njezina sestra ne žele prodati svoj udjel u Delta holdingu gdje je većinski vlasnik, pišu srbijanski mediji, pa je bivšu blisku suradnicu odlučio tužiti zbog navodna nanošenja štete tvrtki

MIROSLAV MIŠKOVIĆ, većinski vlasnik Delta holdinga arhiva business.hr

regovori o prodaji trgovinskog lanca Delta Maxi belgijskom megatrgovcu Delhaize na svjetlo dana izvukli su i vlasničke sukobe u Delta holdingu, jednoj od vodećih srpskih kompanija. Većinski vlasnik i predsjednik Uprave Delta holdinga Miroslav Mišković prošloga je tjedna beogradskom tužilaštvu podnio kaznenu prijavu protiv svoje donedavno najbliže suradnice Milke

Forcan optužujući je da je sa svojom sestrom Smiljkom Mileusnić-Adžić nanijela štetu njegovoj kompaniji.

Kaznena prijava

Kako su u tužilaštvu medijima samo potvrdili da su dobili Miškovićevu kaznenu prijavu ne otkrivajući njezin sadržaj, a i Mišković i Forcan ne žele javno govoriti o razlozima sukoba koji je uplovio i u pravosudne vode, srpski mediji, pozivajući se na insajdere,

KINA

KORISNI KONJI

Očekuju rast izvoza 16,3 posto Očekuje se da će kineski izvoz u drugoj polovini godine porasti 16,3 posto na godišnjoj razini, a u cijeloj bi godini stopa njegova rasta trebala iznositi 24,5 posto, izvijestio je u ponedjeljak China Securities Journal navodeći kao izvor kineski Državni informativni centar. Uvoz bi pak u drugoj polovini godine trebao porasti 19,3 posto, a cijeloj 2010. trebao bi se povećati 33,6 posto, prenosi kineski list. Trgovinski manjak u lipnju premašio

je očekivanja zahvaljujući neočekivano snažnom izvozu, koji je porastao čak 43,9 posto u usporedbi s istim mjesecom lani. U prvim prognozama očekivao se njegov rast 38 posto. U izvješću Državnog informativnog centra napominje se ipak da će izvoz u drugoj polovini godine pritisnuti dužnička kriza u Europi i kulminacija poreznih olakšica u razdoblju do kraja lipnja. Očekuje se i usporavanje rasta uvoza paralelno s padom domaće potražnje. H

Gnojivo za struju britanskih vojarni Granule biogoriva od konjskoga izmeta davat će struju novim vojarnama Kraljevskog topništva, objavilo je britansko ministarstvo obrane. Reciklirani otpad i slama 111 pukovnijskih konja dat će dovoljno energije za grijanje i osvjetljavanje nove baze te ceremonijalne postrojbe u Woolwichu, jugoistočnome dijelu Londona. Ministarstvo je objavilo da je taj ekološki potez u skladu s vladinim planom održivog razvoja. H

posto manje je krivotvorenih novčanica eura u prvoj polovini godine u usporedbi s istim razdobljem lani, objavila je Europska središnja banka (ECB)

donedavnu u Milku Forcan EU i MMF stavili

pReMIJeR Viktor Orban ostao je napušten arhiva

business.hr

pReKINulI pRegOvORe

MIlKA FORCAN, bivša dopredsjednica Delta holdinga arhiva business.hr

bleme analizirali i rješavali svakodnevno zajedno, surađivali i stvarali u vrlo kompleksnim godinama i složenom privrednom i političkom okruženju. Danas različito vrednujemo tu suradnju."

Spor oko udjela u Delti

nagađaju da su neraščišćeni vlasnički odnosi razlog spora. Mišković se na podnošenje prijave navodno odlučio zato što u pregovorima o prodaji Delta Maxija belgijskom Delhaizeu ne može nastupati kao stopostotni vlasnik jer mu sestre Milka Forcan i Smiljka Mileusnić-Adžić ne žele prodati svoj dio vlasništva u Delta holdingu. Čini se pak da one odbijaju svoj udjel prodati zato što Mišković osporava barem dio njihova vlasništva u Delta hol-

dingu, odnosno u njegovoj tvrtki kćeri Jugohemiji, tvrdeći da su na nelegalan način zaštitile svoje vlasništvo koristeći se pozicijama predsjednice Uprave, odnosno glavne direktorice Jugohemije. Milka Forcan, dugogodišnja najbliža Miškovićeva suradnica, u svibnju je napustila Delta holding. Prošloga je mjeseca u tjedniku NIN na pitanje o odnosu s Miškovićem odgovorila: "Mnogo smo toga prošli zajedno, mnoge pro-

Mediji pišu i da je Mišković na početku devedesetih godina, kad je počeo razvijati Delta holding, svoje najbliže suradnike i menadžere nagrađivao i dionicama svoje tvrtke, a kako je i suprug Milke Forcan u to vrijeme bio među vodećim Deltinim menadžerima, i on je nagrađen 9-postotnim paketom dionica, pa se Mišković s obiteljima Forcan i Mileusnić vjerojatno spori oko toga koliki je danas njihov udjel u vlasništvu Delta holdinga, odnosno Delta Maxija. Pojedini mediji najavljuju i da će Milka Forcan odgovoriti protutužbom protiv Miškovića, iako ona to nije potvrdila već na novinarske upite uporno odgovara "neka odvjetnici rade svoj posao". A beogradsko tužilaštvo mora pak u roku 30 dana odlučiti hoće li odbiti ili prihvatiti Miškovićevu kaznenu prijavu. Zoran Daskalović

Orbana 'na led' Pregovarači Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) obustavili su tijekom vikenda pregovore s mađarskom vladom o planovima obuzdavanja proračunskog manjka upozorivši otvoreno da je strategija mađarskog premijera Viktora Orbana 'neprimjerena', izvještavaju europski mediji. Obustava pregovora podrazumijeva da Mađarska do zaključenja postupka ocjene neće imati pristup preostaloj svoti u sklopu 25,1 milijardu eura vrijedne kreditne linije koju su za nju uspostavili MMF i EU.

Cementiranje napretka

Mađarska je postigla dobar napredak u području konsolidacije proračuna, ali to nije dovoljno, zaključili su predstavnici međunarodnih zajmodavaca. "Treba uložiti dodatne napore kako bi se zacementirao taj napredak i Mađarska uputila u smjeru snažnog i održivog rasta", kazao je MMF u službenom priopćenju. Međunarodni zajmodavci time daju snažan signal vladi na čelu s Viktorom Orbanom, koji je u predizbor-

noj kampanji obećavao da će ublažiti drakonske mjere štednje koje je uvela prethodna vlada. Iako je premijer naknadno promijenio mišljenje i najavio da će biti prisiljen uvesti i dodatne mjere štednje, njegov je pregovarački tim od izaslanstava EU i MMF-a zatražio blaže uvjete za sljedeću godinu. Za ovu godinu potvrđen je ciljani manjak od 3,8 posto BDP-a.

Rezovi i privatizacija

"Mađarska je ponovno zabilježila pozitivne stope rasta i sada se ubraja među članice EU s najnižim proračunskim manjkom. No, korekcija prekomjernog manjka za sljedeću godinu zahtijevat će teške odluke", upozorio je povjerenik EU za gospodarstvo Olli Rehn. U sljedećoj godini manjak bi trebao biti srezan ispod tri posto BDP-a. EU i MMF upozorili su da se proračun može uravnotežiti samo rezanjem javnih usluga i privatizacijom. Druga opcija, podizanje poreza za kompanije i imućne, ne dolazi u obzir jer to po mišljenju zajmodavaca ugrožava ulaganja i rast. H

investor 24-25

305.000 DIONICA ZA RADNIKE Programom prodaje dion dionica Varteksa

Ključnih 15 posto prodaje radnicima

Upišu li zaposlenici sve dionice koje će im Uprava ponuditi uz pogodnosti, s radnicima bi ostali suvlasnici lako našli zajednički jezik, a niska cijena u ESOP-u jamči da ni mogući preuzimatelji tvrtke neće puno platiti za njih kada ih budu kupovali od radnika Prošlotjedna objava Uprave Varteksa da će do kraja listopada kroz program ESOP-a radnicima prodati 305.000 trezorskih dionica uvodi nas u novu etapu raspetljavanja vlasničke strukture varaždinske tvrtke, u kojoj su snažno zastupljeni skrbnički računi. Zakonski, naravno, ništa nije sporno, ali zacijelo je nepoželjno kada se (opet) traži državna pomoć za prevladavanje krize. Radničko dioničarstvo javlja se gotovo kao idealno rješenje: upišu li zaposlenici sve dionice, država ne bi pomagala tajnim vlasnicima nego radnicima s

kojima bi ostali suvlasnici lako našli 'zajednički jezik'. Nadalje, konačno će se smanjiti broj dionica dopuštenih u trezoru, izbjeći obveza objave o preuzimanju, a stići će (ipak) i neki novac.

Mala korist od prodaje

Ako su prilike na burzi danas teže nego prije, što je poticaj za pokretanje ESOP-a? Potreba za novcem sigurno nije u prvom redu jer će zbog trenutačno niske cijene dionica Varteks prikupiti samo 10ak posto ukupne nominalne vrijednosti 305.005 dionica, koja prelazi 61 milijun

ZAšTO ZORAN KOšćEC, predsjednik Uprave Varteksa, smatra da je danas, kad cijena dionice Varteksa doseže jedva 12,70 kuna, bolje provesti ESOP nego kada je dionica vrijedila više od 30 kuna Snimio Saša ĆetkoviĆ

kuna. Što za Varteks, koji u posljednje vrijeme bilježi

JEFTINO, JEFTINIJE, VARTEKS

Dionica vrijedi samo 6 posto nominale "Nažalost, gospodarska kriza i okolnosti koje su se dogodile bitno su utjecale na tržište kapitala, pa je tehnički bilo nemoguće prije provesti ESOP", rekao je predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec kad je početkom godine objašnjavao zašto još nije počela pro-

vedba plana zaposleničkog dioničarstva prema kojem bi se 305.005 trezorskih dionica najveće domaće tekstilne kompanije, pojedinačne nominalne vrijednosti 200 kuna, po povoljnim uvjetima trebalo prodati stalno zaposlenima. No, iako su prilike na tržištu ka-

pitala i dalje daleko od priželjkivanih, što dobro potvrđuje i cijena od 12,69 kuna po kojoj se u petak trgovalo Varteksovim dionicama na Zagrebačkoj burzi, toga je dana objavljena obavijest da će do kraja listopada završiti prvi krug ESOP-a u Varteksu.

gubitke od nekoliko desetaka milijuna kuna, znači oko šest milijuna kuna prihoda iz ESOP-a? U najmanju ruku, vjerojatno ni izdaleka u onoliko koliko se nekada priželjkivalo… Možda su za početak ESOP-a od prihoda važnija zakonska ograničenja o maksimalnom broju trezorskih dionica od 10 posto, odnosno obveza objave o preuzimanju ako dioničar ima više od 25 posto dionica, koliko Varteks ima u trezoru uglav-

nom zahvaljujući dokapitalizaciji provedenoj zbog povrata nekretnina u Srbiji. No, Varteks je s tolikim brojem trezorskih dionica već dvije godine, a nitko od tijela zaduženih za nadzor nije ništa pokretao, pa bi se vjerojatno moglo tako još neko vrijeme…

Radnici će kupiti sve

Iako u Varteksu tek slijede sastanci sa zaposlenicima tijekom kojih će im se objašnjavati detalji ESOPa, u Sindikatu tekstila, obu-

nica za radnike iz trezora bi trebalo nestati 15,87 posto

business.hr Utorak 20/7/2010

Varteksa Uprava a na minimalcu IZBOR NADZORNOG ODBORA

Skupština će imati kvorum Osiguran je kvorum za Glavnu skupštinu Varteksa koja će se održati u petak. Naime, kako doznajemo do direktora Sektora za pravne poslove i korporativno upravljanje Marijana Mitrovića, za održavanje skupštine na kojoj će se, uz ostalo, birati tri člana NO-a, potrebna je nazočnost predstavnika 30 posto temeljnog kapitala kompanije. "Ne samo da ih se javilo toliko, nego i više", ističe Mitrović, a za detalje nas je uputio na korporativne komunikacije. No, ondje nismo uspjeli doznati tko će točno doći.

››

Odnosi Grada i Varteksa rješavat će se na drugi način, a ne kroz trezorske dionice predviđene za zaposlenike

IvAN ČEhOK, gradonačelnik Varaždina

će, kože i gume, najjačoj od šest sindikalnih udruga koje djeluju u najvećoj domaćoj tekstilnoj kompaniji, očekuju da će zaposlenici već u prvom krugu upisati sve raspoložive dionice. Očekivanje temelje na važnosti radničkog dioničarstva za budućnost tvrtke, kao i na tome da će za 128 dionica trebati izdvojiti manje od dvije tisuće kuna, a točan izračun bit će poznat kada će utvrdi prosječna tromjesečna tržišna cijena dionica.

Snimio Saša ĆetkoviĆ

"Upravo je trenutačno niska cijena dionica, kako je isticano na Nadzornom odboru, bila poticaj da se krene s ESOP-om, budući da ona jamči dobar odaziv zaposlenika", doznajemo od Stjepana Igreca, zamjenika predsjednika NO-a Varteksa, koji također vje-

››

ruje u maksimalan odaziv radnika na upis dionica već u prvom krugu. Dogodi li se to, neće biti potrebe za drugim krugom kojemu se može upisati 150 dionica uz popust od 30 posta, ali bez popusta na staž. Do dionica koje bi nakon toga ostale mogao bi u trećem

Varteks već dvije godine ima 25,44% dionica u trezoru, a regulator Hanfa to im tolerira

krugu doći Grad Varaždin, koji bi time zatvorio svoja potraživanja veća od šest milijuna kuna. No, to ni varaždinski gradonačelnik ne očekuje. "Volio bih da se radnici već u prvom krugu maksimalno uključe u ESOP", ističe varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, dodajući da će se odnosi Grada i Varteksa rješavati na drugi način, a ne kroz trezorske dionice predviđene za zaposlenike. Ivica Kruhoberec

BusINEss tv Kapital Network, Utorak 20. 7. 20:00 20:15 20:45 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15

VIJESTI KN EDUKACIJA KAPITAL ZNANJA VIJESTI KN BUSINESS NEDJELJA Tjedni pregled CG tržišta VIJESTI THE NEW EDGE, mag. 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI TOMORROW TODAY, mag. VIJESTI

investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 20/7/2010

CRNOGORSKI TELEKOM

NOVA PROGNOZA PBZ-a

Ericsson Nikola Tesla potpisao je 22 mil. kuna vrijedan ugovor s Crnogorskim Telekomom. Ugovor je vezan uz modernizaciju fiksne te proširenje i nadogradnju postojeće mobilne mreže. Ugovor su potpisali Gordana Kovačević, predsjednica ENT-a, te Daniel Szasz, predsjednik odbora direktora Crnogorskog Telekoma. B.hr

Analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) korigirali su naniže procjenu stope inflacije u ovoj godini, s prijašnjih 2,2 posto na 1,6 posto. Cijene su u lipnju na godišnjoj razini bile više 0,7 posto, pri čemu se i dalje pad cijena bilježi u kategorijama hrane te odjeće i obuće, a opću razinu cijena naviše dižu stavke komunalnih

Ericssonu 22 mil. kuna u Crnoj Gori

Inflacija u 2010. bit će 1,6 posto

usluga, goriva te prijevoza. Slijedom toga je, nakon međugodišnjeg rasta cijena 0,9 posto u prvom tromjesečju, rast u drugom tromjesečju dodatno snižen i iznosio je 0,7 posto, a prosjek zadnjih dvanaest mjeseci spustio se prema 1,1 posto. Kretanje cijena u travnju i svibnju navelo je analitičare PBZ-a na korekciju procjene stope inflacije u ovoj godini, koja je s prijašnjih 2,2 posto spuštena na 1,6 posto, a lipanjski podaci nisu promijenili sliku.

Prema kraju godine i nadalje pak očekuju nešto više godišnje stope i rast prema razini od cijelih 2 posto kao rezultat niske prošlogodišnje baze i pritisaka zbog snažnog rasta proizvođačkih cijena. Proizvođačke su cijene u prvoj polovici godine povećane 4,2 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, navode analitičari PBZ-a, koji vjeruju da će u ovoj godini veći dio tereta povećanih troškova proizvodnje ostati na proizvođačima. B.hr

HFP prodaje udjele u Tisk Atlantskoj, Ericssonu, HU AUKCIJA 26. SRPNJA Država se rješava i udjela u Ericssonu Nikoli Tesli, Atlantskoj plovidbi, a najveći kolač odnosi se na Transadriju, u kojoj 27,94 posto država prodaje po početnoj cijeni od 236,8 milijuna kuna, a potencijalni kupac postaje i najveći vlasnik špeditera Hrvatski fond za privatizaciju na svojim je internetskim stranicama objavio poziv na javnu dražbu za prodaju redovitih dionica 21 poduzeća čiji je država manjinski vlasnik. Dražba bi se trebala održati 26. srpnja ove godine. Time je počela realizacija najave premijerke Jadranke Kosor, koja je kao jedan od elemenata gospodarskog oporav-

ka navela rješavanje manjinskih udjela države u pojedinim tvrtkama.

Atraktivni paketi

Među njima su Ericsson Nikola Tesla, Atlantska plovidba, Jamnica, Tisak, Tankerska plovidba i riječka Transadrija, u kojoj država prodaje najveći udjel, a riječ je o 27,94 posto dionica početne cijene 23,69 miliju-

››

Dobro je da će kupci imati mogućnost kupnje cijelih paketa VJERAN fILIPPI, Adriatica Capital SNimio SAšA ćETKović

na kuna. U toj je tvrtki dugo tinjao sukob između Udruge malih dioničara i Uprave, na čijem je čelu Miran Ključariček. HFP je kao najveći pojedinačni dioničar držao stranu malim dioničarima, a bit će zanimljivo vidjeti tko će biti kupac vrijednog paketa. "Mislim da je javna dražba prilično atraktivna jer omogućuje kupnju cijelih paketa pa će se sigurno naći zainteresiranih. Dobra je ideja da se država riješi udjela u tvrtkama gdje je manjinski vlasnik. Iako će većina cijena po svemu sudeći biti tržišna, ipak je kupcima omogućena kupnja cijelih paketa", kaže Vjeran Filippi iz Adriatica Capitala. Primjerice, država prodaje 3457 dionica Atlantske plovidbe, čija je zadnja cijena u petak iznosila 790 kuna. Sljedeća tvrtka po uku-

TVRTKE NA AUKCIJI HfP-a Naziv društva ATLANTSKA PLOVIDBA ERICSSON NIKOLA TESLA HUP ZAGREB JAMNICA RIVIERA POREČ TANKERSKA PLOVIDBA TISAK TVORNICA DUHANA ZAGREB ATP IGREC VARAŽDIN INFOSISTEM LIPA MILL PROIZVODNJA MERKANTILE PODUZEĆE ZA CESTE TANKERKOMERC BANOVINAPROMET DALEKOVOD TIM JADRO TRGOVINA MERKANTILE MUNJA TRANSADRIA VELEBIT

pnoj vrijednosti paketa koji se prodaje također dolazi iz sektora transporta, a posrijedi je varaždinski ATP Igrec, čijih 3,71 posto udjela država nudi po početnoj cijeni od 1,05 milijuna kuna. HFP za 13,55 posto udjela u Tisku, čija je nominalna cijena 32,35 milijuna kuna,

% od ukupnog broja izdanih dionica

Početna cijena prodaje

0,25 0,23 0,05 0,04 0,22 0,02

zadnja postignuta prosječna cijena na Zagrebačkoj burzi prije objave poziva za javnu dražbu (oglasa)

13,55 0,01 3,71

1.057.860,00 kn

0,25

20.481,00 kn

0,04

2.610,00 kn

0,06

6.000,00 kn

0,05

46.800,00 kn

0,10

55.650,00 kn

12,53

776.800,00 kn

0,37

104.800,00 kn

23,97

103.200,00 kn

3,52

930.620,00 kn

0,63

185.220,00 kn

27,94 23.693.500,00 kn 11,71

236.800,00 kn Izvor: business.hr

nije istaknuo početnu cijenu, već je naveo da će se početna cijena biti zadnja postignuta prosječna cijena na Zagrebačkoj burzi prije objave poziva za javnu dražbu. Isto je učinio i za sedam drugih dionica, poput 0,25 posto ukupnog broja dionica Atlantske plovidbe ili

DaN PrIjE obVEZNICa

Moody's spustio rejting Irske

Moody's je u ponedjeljak snizio kreditni rejting Irske za jedan stupanj, sa Aa1 na Aa2, uz prognozu stabilan pozivajući se na prognoze slaboga gospodarskog rasta i visoke troškove ponovne izgradnje krizom potresenog bankovnog sustava u zemlji. Kreditni rejting Irske tako je srezan samo dan prije prodaje oko 1,5 milijardi eura obve-

znica na redovnoj mjesečnoj aukciji. "Ocjena je prije svega rezultat postupnog, ali znatnoga gubitka financijske snage", rekao je za Reuters Dietmar Hornung iz Moody'sa. MMF je prošlog tjedna objavio da Irska neće uspjeti u zadanom roku do 2014. godine smanjiti proračunski manjak na tri posto BDP-a. Prema nekim prognozama, irski bi proračunski minus, upravo zbog mjera pomoći bankama, u ovoj godini mogao dosegnuti gotovo 20 posto BDP-a. B. S.

brojka

1,1

milijardu švedskih kruna iznosila je dobit proizvođača kućanskih aparata Electroluxa u drugom kvartalu ove godine, a porasla je zbog rasta potražnje

ZaDrŽaVajU DobIT

PoVEĆaNjE TraNŠI

Glavna skupština Bilokalnika održat će se 27. kolovoza ove godine u Koprivnici, a na skupštini će se, među ostalim, odlučivati o upotrebi dobiti iz 2009. godine, koja je iznosila 48.387,65 kuna. Predlaže se da pet posto tog iznosa, odnosno 2.419,38 kuna ide u zakonske rezerve, 20 posto - 9.677,53 kuna u ostale rezerve, a 36.290,74 kuna u zadržanu dobit društva. B. S.

Prošli tjedan izdane obveznice Minstarstva financija u utorak će biti uvrštene u Službeno tržište ZSE-a. Obje obveznice bit će uvrštene kao druga tranša već postojećih pa će se izdanjem vrijednim 1,5 milijardi kuna trgovati pod oznakom RHMF-O-203A, a izdanje vrijedno 650 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti druga je tranša obveznice uvrštene pod oznakom RHMF-O-203E. N. R.

Skupština bilokalnika 27. 8.

Uvrštene nove hrvatske obveznice

ku, Raste strana imovina domaćih mirovinaca UPZ... MIroVINSkI FoNDoVI

0,23 posto Ericssona Nikole Tesle.

Iznad i ispod nominale

Najveći udjel nakon onoga u Transadriji država prodaje u splitskoj Jadro trgovini. Početna cijena 23,97 posto udjela iznosi 103.200 kuna, kolika je i njihova nominalna cijena. Samo ATP Igrec, Lipa Mill, splitsko Poduzeće za ceste i Transadriju HFP prodaje po početnoj cijeni iznad nominalne, a u nekim je slučajevima početna cijene nekih udjela i ispod nominalne. Tako nominalna cijena 0,10 posto zadarskog Tankerkomerca iznosi 65.800 kuna, a početna je cijena 55.650 kuna. Najveća razlika između početne i nominalne cijene vidljiva je u slučaju Poduzeća za ceste, gdje je nominalna vrijednost udjela 6880 kuna, a HFP ga prodaje za 46.800 kuna. Daleko najmanji udjel kojega se država rješava jest onaj u Jamnici, gdje HFP prodaje 0,04 posto, odnosno osam 8 dionica po nominalnoj cijeni 30.400 kuna. U pozivu za javnu dražbu stoji i da se dionice mogu kupiti samo u cijelosti, odnosno da je veličina paketa jednaka količini predmeta dražbe i početna cijena prodaje izražena je za paket. Ante Pavić

Ukupna imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova (oMF) pala je u lipnju minimalnih 0,03 posto ili osam milijuna kuna, na 31,87 milijardi kuna

Najveći rast imovine ostvario je Raiffeisen obvezni mirovinski fond, čiji je portfelj 'podebljan' 0,13 posto i sada vrijedi 9,74 milijarde kuna. Slijedi ga AZ obvezni mirovinski fond, čija je imovina porasla 0,04 posto, na 9,74 milijarde kuna. Samo 0,48 posto minusa ostvario je Erste Plavi obvezni mirovinski fond, čija je imovina potkraj lipnja iznosila 4,2 milijarde kuna. Najmanje je pao PBZ/CO obvezni mirovinski fond, koji je ostvario samo 0,11 posto pada i imovina mu sada iznosi 5,32 milijarde kuna.

aZ najviše otvoren

Inozemna imovina četiriju domaćih obveznih fondova prošlog je mjeseca porasla nešto više od jedan posto, na 3,6 milijardi kuna. Najotvoreniji prema inozemstvu i dalje je AZ Fond sa 2,15 milijardi kuna uloženih preko hrvatske granice. Slijedi ga Erste Plavi sa 596,9 milijuna kuna, Raiffeisen s nešto manje od pola milijarde i

PBZ/CO sa 436 milijuna kuna. Zanimljivo je da se fondovski menadžeri prošlog mjeseca nisu usrećili na inozemnim burzama - ukupna vrijednost stranih dionica u portfeljima mirovinskih fondova prošli je mjesec pala četiri posto ili 61 milijun kuna i one sada vrijede 1,5 milijardi kuna. Istodobno je izloženost državnim obveznicama stranih zemalja pala čak pet posto ili 40 milijuna kuna, na 811 milijuna kuna. Domaća imovina mirovinaca vrijedna je 28,23 milijarde kuna, što je 88,45 posto njihove ukupne imovine. U državnim obveznicama obvezni mirovinski fondovi drže čak 60 posto domaće imovine ili 18,16 milijardi kuna. Najveći kreditor Šukerova ministarstva i dalje je AZ Fond Dinka Novoselca, koji u obveznicama ima čak 7,3 milijarde kuna. Slijedi ga Raiffeisen mirovinac Damira Grbavca koji je Šukeru posudio 5,77 milijardi kuna, a PBZ/CO i Erste Plavi mirovinski fondovi u obveznicama imaju nešto više od dvije milijarde kuna.

Pad dionica u portfeljima

Istodobno je vrijednost domaćih dionica u portfeljima mirovinskih fondova

pala 1,28 posto ili 52 milijuna kuna, na 4,05 milijardi kuna. Najviše dionica sa ZSE-a na računu je u lipnju imao Raiffeisen OMF i vrijedile su čak 1,66 milijardi kuna. Nešto manje od milijardu kuna vrijednih hrvatskih dionica ima i AZ Fond, PBZ/CO drži 845 milijuna kuna dionica, a domaćem tržištu kapitala najslabije je bio izložen Erste Plavi, koji je od osnivanja tradicionalno stranim tržištima. U Ersteovu portfelju nalaze se dioni-

ce vrijedne 650 milijuna kuna. Ostale imovinske stavke u travnju se nisu znatnije promijenile. Vrijednost bankovnih depozita i korporativnih obveznicama u rukama obveznih mirovinskih fondova pala je nešto više od 10 posto, a njihovi udjeli u zatvorenim i otvorenim fondovima na domaćem tržištu porasli su samo nešto više od 2,5 posto. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

investor

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

28-29

Izvor: ZSE

Korporativne vijesti snažno vuku dionicu Đure Đakovića. Razlog velikog rasta je državno jamstvo od gotovo 37 milijuna eura za nastavak posla s finskom Patriom, koji je vezan uz proizvodnju 126 borbenih oklopnih vozila za Hrvatsku vojsku. Premijerka Jadranka Kosor najavila je i ugovor o proizvodnji 100 vagona za HŽ. oglas

Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Dionica Badela 1862 u ponedjeljak je zabilježila snažan pad vrijednosti uz 30.243 kune prometa. Tim se izdanjem rijetko trguje, ali je navedeni promet bio ipak iznadprosječan, čime se Badel kandidirao za gubitnika dana. Padom je zaronio ispod 60 kuna, što je dosad najniža vrijednost te dionice.

Redovan promet: 18.461.302,77 Kn Promjene Količina Promet Cijene

Trž. kap. (mil kn)

CROBEX: 0,62% 365 dana Najniža Najviša

Oznaka

Najniža

Najviša

Zadnja

Končar - elektroindustrija

455.00

459.99

459.00

-0.22%

23,341

10,620,668.89

1,180.60

321.02

517.00

254.10 1,730.00 776.09 1,220.00 280.00 28.20 32.00 278.00 24.85 134.99 1,660.20 440.01 1,263.00 2,900.00 2,750.01 5,860.01 560.00 2,401.00 184.90 33.00 31.10 299.99 378.02 144.60 704.00 519.99 380.00 1,050.00 33.10 31,501.00 1,599.00 58.00 175.20 2,950.00 255.07 165.01 650.00 109.50 28.99

257.50 1,769.00 794.00 1,220.00 290.00 33.50 39.95 284.00 25.99 138.99 1,697.77 444.89 1,279.00 2,949.89 2,751.00 5,995.00 567.99 2,422.00 197.00 40.00 32.45 300.00 380.00 150.00 704.10 520.00 380.00 1,086.51 36.00 31,501.00 1,611.00 65.00 175.50 2,950.00 259.96 170.00 650.00 112.51 29.00

255.96 1,759.82 790.00 1,220.00 290.00 32.94 33.56 282.00 25.30 138.99 1,689.90 444.89 1,278.99 2,949.89 2,750.01 5,995.00 567.99 2,422.00 190.00 40.00 32.00 300.00 380.00 150.00 704.00 520.00 380.00 1,086.51 34.10 31,501.00 1,605.00 58.00 175.20 2,950.00 259.95 165.01 650.00 111.00 29.00

-0.39% 1.14% 0.00% 0.00% 1.39% 13.63% 6.54% -1.05% -2.28% 1.45% -0.01% -0.02% -0.83% 0.01% -0.04% 2.46% -0.17% 0.08% 2.15% 11.14% 0.88% 0.00% 1.33% 3.63% 0.00% 0.00% 0.00% 3.48% 0.29% 1.29% -0.37% -4.92% -2.67% 0.00% -1.50% -1.78% -9.09% -3.48% 1.75%

7,749 586 1,193 500 2,004 15,291 10,869 1,311 12,829 1,815 141 335 102 35 30 13 130 29 351 1,525 1,612 170 130 305 60 80 96 30 937 1 19 511 172 10 112 158 40 189 600

1,982,996.31 1,022,324.36 935,032.12 610,000.00 575,918.56 489,030.54 396,522.60 366,975.78 325,459.04 246,629.58 235,127.64 148,989.35 129,526.12 103,182.39 82,503.27 77,800.01 73,385.81 70,037.00 66,208.68 56,792.19 51,093.60 50,999.76 49,202.00 45,064.98 42,241.10 41,599.66 36,480.00 32,043.49 31,988.00 31,501.00 30,462.39 30,243.06 30,154.01 29,500.00 28,832.29 26,805.78 26,000.00 21,098.47 17,399.45

20,960.19 279.07 1,102.46 764.19 1,571.80 106.63 11.07 646.85 189.75 227.48 16,899.00 7,556.09 1,703.17 84.82 328.96 1,319.92 329.43 1,799.17 453.45 251.83 238.95 2,884.77 521.98 408.00 1,738.88 9,918.88 251.46 205.85 113.75 696.99 357.30 43.62 1,047.78 44.30 1,763.53 102.95 58.37 370.86 212.02

222.22 1,658.01 723.23 1,200.01 225.34 22.36 20.08 270.20 22.25 124.01 1,350.00 300.00 1,207.01 2,101.03 2,006.00 3,821.00 533.13 1,770.00 174.15 23.01 28.70 248.95 250.05 55.95 510.00 480.50 375.09 949.03 20.00 31,101.00 1,084.11 58.00 162.00 2,211.02 220.00 159.87 500.01 105.50 25.00

332.84 4,375.00 1,195.95 2,013.99 400.00 58.00 109.19 443.00 61.49 209.00 1,940.00 447.00 1,777.00 3,492.99 3,100.00 7,679.00 743.00 3,750.00 369.00 40.00 54.00 373.00 390.00 212.70 760.00 715.00 578.99 2,769.99 38.67 44,494.00 2,093.00 144.00 246.00 3,130.00 318.99 370.00 798.99 192.99 46.97

60.01 240.00 305.51 155.00 2,700.00 75.00 3,051.00 4,800.00 2,275.00 2,997.97 27.59 379.99 12.00 15.25 32.00 75.50 450.00 1,431.00 16.50 72.16 209.10 60.02 255.01 405.24 400.04 61.99 6.90 88.10 55.95 28.00

60.01 251.01 305.51 155.00 2,700.00 79.95 3,051.01 4,800.00 2,275.00 2,997.98 28.00 379.99 12.66 15.26 32.00 76.00 450.00 1,431.00 16.50 72.78 209.10 60.02 255.01 405.24 400.04 61.99 7.20 88.10 55.95 28.00

60.01 240.00 305.51 155.00 2,700.00 79.95 3,051.00 4,800.00 2,275.00 2,997.98 27.59 379.99 12.66 15.25 32.00 75.50 450.00 1,431.00 16.50 72.78 209.10 60.02 255.01 405.24 400.04 61.99 7.20 88.10 55.95 28.00

0.00% -3.98% -23.62% 0.00% 8.43% 0.13% 0.03% 0.00% 0.22% 1.63% -4.73% 0.00% 1.28% 20.17% 6.67% -3.21% 0.00% -3.25% 3.13% 1.10% -2.29% 0.03% 4.09% -19.44% -0.06% 0.00% 3.60% 0.06% 0.09% 0.00%

269 65 50 98 5 161 4 2 4 3 300 21 628 424 165 68 10 3 255 50 15 51 7 4 4 25 200 14 20 13

16,142.69 16,094.64 15,275.50 15,190.00 13,500.00 12,699.65 12,204.01 9,600.00 9,100.00 8,993.93 8,318.00 7,979.79 7,543.26 6,468.24 5,280.00 5,151.66 4,500.00 4,293.00 4,207.50 3,618.54 3,136.50 3,061.02 1,785.07 1,620.96 1,600.16 1,549.75 1,416.00 1,233.40 1,119.00 364.00

105.93 109.64 43.99 3,518.94 337.50 323.16 305.88 1,476.47 220.89 314.79 77.81 1,776.45 34.20 29.29 26.97 32.20 523.94 674.54 13.06 134.27 13,392.52 30.95 121.95 33.17 267.53 509.28 7.59 369.98 272.71 53.32

51.00 236.00 305.51 112.02 2,100.00 70.07 2,851.00 3,250.00 1,480.00 2,107.10 21.28 270.00 10.55 12.69 25.00 72.10 290.00 1,125.00 16.00 52.05 181.00 60.00 210.00 405.24 400.00 59.00 5.51 41.50 48.11 18.00

99.00 498.99 550.00 185.00 3,400.00 172.01 5,898.00 6,000.00 2,450.00 3,799.21 56.00 410.00 29.01 37.05 74.00 185.00 580.00 1,860.00 22.12 88.99 310.00 151.00 300.00 897.00 500.57 108.00 47.01 109.30 78.00 29.59

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Institut IGH Atlantska plovidba d.d. Tankerska plovidba Podravka prehrambena industrija, d.d. Đuro Đaković holding HG Spot Dalekovod Ingra Jadroplov d.d. Ina-industrija nafte d.d. Erste&Steiermärkische banka Ericsson Nikola Tesla Transadria Jadranska banka Ledo Uljanik plovidba Jadranski naftovod Tisak Valamar grupa Dom holding Adris grupa Kraš, prehrambena industrija SN holding Atlantic grupa Privredna banka Zagreb Auto Hrvatska Tehnika Atlas nekretnine Jamnica Luka Ploče Badel 1862 Luka Rijeka Metalska industrija Varaždin Adris grupa Hidroelektra niskogradnja Elektroprojekt, projek, konz. i inženje. d.d. Petrokemija Sunčani Hvar Vaba d.d. banka Varaždin Viadukt Exportdrvo Konzum Jadransko osiguranje DIOKI d.d Zvijezda Croatia osiguranje d.d. Končar Čakovečki mlinovi OT-optima telekom d.d. Istraturist Umag d. d. Fima validus Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Hrvatski duhani HTP Korčula Belišće HUP - Zagreb Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond Veterina d.d. Zagrebačka banka Hoteli Maestral Lavčević Tekstilpromet Podravska banka Belje Đakovština AD plastik Magma d.d. Atlas, turistička agencija

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SvJETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG RS53 LKPG PETG SAVA HDOG KBMR TLSG MELR ZVTG NF2R NF1N KDIR GRVG KDHR

KRKA REPUBLIKA SLOVENIJA 53. IZDAJA LUKA KOPER PETROL SAVA HELIOS NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD HOLDING NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD ID GORENJE KD GROUP

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A DRTR-R-A JFMG-R-A RITE-R-A HETR-R-A RSRS-O-B TEKM-R-A ZPTP-R-A EKBL-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HOLDING DRINATRANS AD ZVORNIK JELSINGRAD FMG AD GRADISKA R I TE GACKO AD GACKO HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TEKOM AD TESLIC ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ELEKTROKRAJINA AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC FBIHKH FBIHKG FBIHKI BHTSR FDSSR FBIHK1A BSNLR FBIHK1B

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B

BEOGRADSKA BURZA AIKB A2014 CNTPB MLSU ENHL A2013 CCHS A2016 A2012 AGBN A2015 CRNX PUUE SACI A2011

AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2014K Centroproizvod a.d. Beograd Mlekara a.d. Subotica Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2012K Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Carnex a.d. Vrbas Putevi a.d. Užice S&A Capital Investments a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 TEL ZPKO GRNT ALK KMB SBT STIL TPLF MPT RM01

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ZK PELAGONIJA BITOLA Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA Stil a.d. Kraljevo TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI

Oznaka

Utorak 20/7/2010

www.hrportfolio.com Nanjiža 64,05 101,80 15,70 249,00 175,00 330,00 9,95 93,50 146,30 18,23 2,73 0,84 4,92 11,64 46,20

Najviša 64,40 101,80 16,20 252,00 180,00 330,00 10,30 94,00 149,00 18,50 2,87 0,86 4,93 12,48 46,70

Zadnja Prosječna Promjena Količina 64,30 101,80 15,98 250,00 175,00 330,00 9,95 94,00 146,93 18,23 2,87 0,84 4,92 11,94 46,60

Promet

valuta: EUR - euro 64,19 101,80 15,98 250,81 179,83 330,00 9,98 93,88 146,88 18,43 2,82 0,85 4,92 12,02 46,59

-1,06 % 0,00 % -1,60 % -0,07 % -3,31 % 0,00 % -2,93 % -0,02 % -0,72 % 0,44 % 2,50 % -4,11 % -0,20 % -0,08 % 1,30 %

4845 600 3331 143 174 61 1574 160 52 385 2477 7567 1148 442 100

310.985,25 61.080,00 53.233,89 35.866,20 31.290,00 20.130,00 15.708,65 15.021,00 7.638,30 7.094,95 6.974,57 6.413,60 5.652,43 5.315,08 4.659,80

Centroproizvod Beograd Bosnalijek Makedonski Telekom Elektroprivreda Mostar Zavarovalnica Triglav

+9,09% +2,58% +1,68% +0,76% +0,44%

Mlekara Subotica

business.hr

BH Telecom Sarajevo -1,65% Krka -1,06% Energoprojekt holding Beograd -1,11% Mercator -0,72% Makpetrol Skopje -0,38%

Fabrika duhana Sarajevo

+11,9 -4,58

valuta: BAM - konvertabilna marka 27,01 28,00 1,26 0,25 0,80 0,11 0,34 28,20 0,29 3,93 0,31

27,35 28,11 1,26 0,25 0,80 0,11 0,34 28,20 0,29 3,93 0,31

27,01 28,11 1,26 0,25 0,80 0,11 0,34 28,20 0,29 3,93 0,31

0,27 0,28 1,26 0,25 0,80 0,11 0,34 0,28 0,29 3,92 0,31

-0,76 % 130503 0,39 % 71966 0,00 % 6068 -16,67 % 25089 0,00 % 5066 0,00 % 24500 0,00 % 5700 0,28 % 5691 0,00 % 3833 -0,51 % 116 -8,93 % 1066

35.354,55 20.185,53 7.645,68 6.272,25 4.052,80 2.695,00 1.939,80 1.604,90 1.111,57 455,88 326,20

valuta: BAM - konvertabilna marka 87,00 92,06 92,11 96,00 86,01 21,30 76,10 30,00 15,38 25,18

2.791,00 86,86 1.200,00 1.598,00 880,00 89,99 4.401,00 80,71 93,40 7.400,00 83,78 1.110,00 1.050,00 19.609,00 96,87

78,10 419,00 2.100,00 640,00 3.851,00 3.101,00 2.500,00 185,00 3.600,00 26.500,00 95,50

87,00 92,06 92,51 96,00 86,01 21,50 77,00 30,00 15,50 25,18

87,00 92,06 92,28 96,00 86,01 21,47 76,91 30,00 15,48 25,18

22619 1.967.853,00 8080 743.844,80 7860 725.321,33 3320 318.720,00 600 51.606,00 1826 39.207,66 309 23.765,75 415 12.450,00 719 11.129,83 362 9.115,16

valuta: RSD - srpski dinar

2.810,00 2.800,00 2.800,17 87,00 86,99 86,99 1.200,00 1.200,00 1.200,00 1.598,00 1.598,00 1.598,00 900,00 887,00 887,39 90,00 89,99 90,00 4.401,00 4.401,00 4.401,00 80,87 80,73 80,81 93,43 93,43 93,42 7.500,00 7.443,00 7.442,73 83,85 83,81 83,81 1.110,00 1.110,00 1.110,00 1.099,00 1.062,00 1.062,22 19.609,00 19.609,00 19.609,00 96,88 96,88 96,88

0,00 % 0,00 % 0,01 % -2,04 % -1,70 % -1,65 % -4,58 % 0,00 % 2,58 % 0,08 %

-1,27 % 4089 11.449.903,00 0,15 % 65264 5.677.139,13 9,09 % 2400 2.880.000,00 11,90 % 1162 1.856.876,00 -1,11 % 1555 1.379.899,00 -0,01 % 10320 928.763,65 -10,98 % 146 642.546,00 0,06 % 7680 620.584,06 0,03 % 6286 587.238,86 -1,13 % 66 491.220,00 0,01 % 5526 463.137,22 11,33 % 356 395.160,00 4,12 % 361 383.460,00 20,00 % 19 372.571,00 0,01 % 3774 365.609,04

valuta: MKD - makedonski denar

79,00 78,47 48,30 0,68 % 420,00 419,95 419,95 1,68 % 2.100,00 2.100,00 2.100,00 -9,40 % 655,00 651,17 651,17 1,75 % 3.930,00 3.903,02 3.903,02 0,08 % 3.150,00 3.138,55 3.138,55 1,03 % 2.600,00 2.569,92 2.569,92 0,78 % 188,00 187,83 187,83 2,77 % 3.600,00 3.600,00 3.600,00 0,00 % 26.500,00 26.500,00 26.500,00 -0,38 % 95,50 95,50 58,78 1,60 %

20730 1.001.241,18 2063 866.360,00 400 840.000,00 810 527.450,00 133 519.101,00 154 483.336,00 133 341.800,00 1590 298.650,00 70 252.000,00 8 212.000,00 3583 210.601,08

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Vrijednost dionice subotičke Mlekare nastavila je rasti i na početku novoga tjedna kada je zabilježen skok gotovo 12 posto uslijed špekulacija o tome kako će investicijski fond Salford uskoro prodati tu kompaniju. Dionicom se tijekom dana trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od 1598 dinara, a promet od 1,8 milijuna dinara bio je dovoljan za treće mjesto na popisu najtrgovanijih izdanja u Beogradu. Beogradski je indeks BELEX 15 zabilježio najveći regijski pad 2,2 posto.

Pad od gotovo pet posto zabilježila je u ponedjeljak na Sarajevskoj burzi dionica Fabrike duhana koja je s prometom od 23.765 konvertibilnih maraka bila druga najtrgovanija, odmah poslije BH Telecoma. Dionicom Fabrike duhana trgovalo se tijekom dana u rasponu od 76,1 do 77 konvertibilnih maraka, a najviša cijena ujedno je bila zadnja zabilježena. Ukupan promet na Sarajevskoj burzi na početku tjedna iznosio je 128.864,98 konvertibilnih maraka.

REGIONALNI INdEkSI -0,71% BIRS -0,11% 808,99 831,52 LJSEX -0,35% FIRS -0,27% 1.373,19 3.377,77 Belex15 -2,20% MBI10 +0,48% 2.363,70 617,76 Belexline -1,64% MOSTE -0,06% 483,19 1.207,92 SASX10 -0,59% NEX20 +0,30% 13.082,11 872,33 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI -0,26% WIG20 +0,28% 2.381,92 BuX -0,26% 22.496,82 -1,49% -0,57% ATX -1,33% 2.306,79 indeksa na zatvaranju u +0,68% Stanje ponedjeljak 19. srpnja 2010.

FTSE100 5.154,00

dAX 6.027,88

CAC40

3.484,38

MICEX 1,336.55

AMERIčkI INdEkSI dJIA -2,52% S&P500 -2,88% 10.097,90 1.064,88 Stanje indeksa na zatvaranju u NASdAQ -3,11% petak 16. srpnja 2010. 2.179,05

investor

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova

30 dioniČki

Ime fonda DIOnIčkI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

AC Rusija

39,6628

23,42

HPB WAV DJE

86,1237

23,20

PBZ I-Stock

58,8000

22,78

Platinum Blue Chip

83,7742

19,31

NFD BRIC

27,0778

18,61

FIMA Equity

79,4278

-19,75

ST Global Equity

48,4959

-18,31

C-Zenit

49,3719

-13,02

Erste Total East

31,3200

-11,63

KD Victoria

14,5601

-7,05

+ MjeŠoviti

A1 Raiffeisen HR dionice Poba Ico Equity HPB Dionički Erste Adriatic Equity VB CROBEX10 HPB Titan OTP indeksni KD Victoria PBZ Equity fond FIMA Equity Erste Total East ST Global Equity Raiffeisen C. Europe Ilirika JIE NFD Nova Europa Prospectus JIE PBZ I-Stock VB High Equity OTP meridian 20 MP-Mena HR Capital Two AC G Dynamic EM HI-growth C-Zenit ZB aktiv Aureus Equity ZB euroaktiv Ilirika BRIC AC Rusija

139,0600

14,06

Raiffeisen Balanced

148,6500

12,80

9,6497

7,20

HPB Global

101,8233

6,98

Allianz Portfolio

107,5684

6,50

ICF Balanced

114,2297

-25,94

ST Aggressive

64,1887

-15,64

ST Balanced

177,7120

-14,72

HPB Dynamic

50,0292

-12,11

5,4606

-7,12

HI-balanced

C-Premium

MješOVItI fOnDOVI

HPB Global Erste Balanced HPB Dynamic ICF Balanced OTP uravnoteženi Agram Trust ST Balanced PBZ Global fond Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Balanced C-Premium ST Aggressive HI-balanced Aureus Balanced AC G Balanced EM KD Balanced ZB global

+ +

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obveznički

125,1709

13,12

Raiffeisen Bonds

170,4000

12,96

ZB bond

159,0900

10,98

Capital One

155,4800

8,73

HPB Obveznički

123,6688

7,76

11,2265

3,34

HI-conservative

79,1300 67,3100 5479,0700 85,6925 85,0700 89,6188 67,8828 37,2330 14,5601 76,7100 79,4278 31,3200 48,4959 59,9100 155,0694 116,8736 57,4705 58,8000 46,4476 81,2824 423,0482 67,5100 10,6941 7,9798 49,3719 94,1500 92,7200 98,6600 103,5731 39,6628

Prom. %

1,34 1,26 1,14 0,99 0,85 0,79 0,78 0,64 0,43 0,24 0,13 0,10 0,09 -0,03 -0,14 -0,14 -0,15 -0,29 -0,39 -0,42 -0,46 -0,55 -0,88 -0,93 -1,00 -1,15 -1,17 -1,23 -1,26 -1,28

3 mj. %

-8,35 -10,97 -7,72 -7,94 -11,73 -14,27 -6,14 -13,09 -8,92 -13,33 -10,06 -9,84 -6,37 -12,81 -11,04 -11,92 -13,06 -11,10 -8,08 -13,22 -3,92 -8,92 -3,09 -8,11 -15,30 -6,80 -6,32 -7,20 -3,23 -16,61

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-10,81 -9,03 -8,88 -7,01 -11,99 N/A -3,81 -11,72 -7,29 -11,50 -13,08 -10,54 -9,43 -12,36 -9,03 -6,46 -12,74 -5,36 -9,91 -11,05 7,30 -5,96 2,85 -6,65 -15,34 -3,69 -4,61 -3,77 3,50 -7,02

-0,05 3,83 2,01 6,23 -6,11 N/A 12,84 0,34 -7,05 2,23 -19,75 -11,63 -18,31 1,80 -1,52 2,27 -0,40 22,78 1,17 8,81 15,89 3,65 6,24 5,84 -13,02 8,96 -1,60 13,83 N/A 23,42

-10,28 -19,30 -18,32 -3,18 -3,34 N/A -12,18 -32,04 3,41 -5,31 -3,69 -34,02 -7,17 -9,31 7,97 9,63 -14,80 -16,22 -24,02 -8,92 2,40 -11,39 5,04 -2,65 -25,43 -1,47 -1,62 -0,22 N/A -24,10

-5,73 -2,91 -5,15 -5,35 -6,33 -10,38 -2,10 -5,01 -4,41 -7,16 -12,20 -7,96 -9,71 -7,80 -5,54 -3,64 -9,22 -3,15 -7,18 -6,15 8,42 -4,34 3,86 -4,44 -12,63 -3,15 -5,49 -2,65 3,57 -2,48

Imovina

22,819 14,173 5,955 40,153 206,191 7,202 10,665 119,645 63,707 413,914 27,110 47,114 14,405 227,144 95,659 8,473 23,968 196,634 12,861 16,865 7,653 6,698 12,984 67,552 6,303 509,822 70,919 206,124 14,602 8,970

Starost

Datum

2,16 1,85 2,97 4,78 4,76 0,49 2,98 2,55 11,19 4,86 6,13 2,79 9,73 5,24 5,72 1,70 3,46 3,00 2,79 2,22 2,36 3,24 1,37 8,39 2,41 4,06 4,62 6,20 0,53 3,36

16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 15.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010

kn € kn kn kn kn kn kn kn € € € kn kn € kn € kn €

101,8233 115,3000 50,0292 114,2297 106,6167 66,7974 177,7120 96,6900 107,5684 106,0000 138,7959 148,6500 5,4606 64,1887 9,6497 79,6800 10,7215 8,1882 139,0600

0,89 0,79 0,57 0,36 0,30 0,24 0,12 0,10 -0,08 -0,17 -0,24 -0,25 -0,48 -0,52 -0,58 -0,84 -0,85 -0,94 -0,98

-5,57 -6,01 -2,46 -11,68 -6,69 -7,37 -6,70 -9,27 -1,55 3,75 -8,24 -4,49 -9,83 -8,69 -3,95 -3,07 -3,08 -2,65 -4,16

-5,33 -5,17 -7,15 -14,11 -9,17 -7,64 -7,64 -6,11 2,12 N/A -5,83 -2,65 -9,59 -9,99 -2,93 -1,67 2,91 -0,93 -0,59

6,98 -1,66 -12,11 -25,94 6,29 -1,51 -14,72 3,93 6,50 N/A 3,00 12,80 -7,12 -15,64 7,20 -2,17 5,87 4,83 14,06

0,38 -0,72 -16,33 1,97 1,41 -3,93 7,95 4,51 6,38 N/A 7,60 5,16 -16,08 -8,79 -0,42 -5,52 5,22 -4,35 3,72

-4,40 -0,16 -8,91 -10,99 -6,59 -4,04 -7,65 -3,74 2,52 6,00 -2,95 1,21 -7,45 -9,66 -1,41 -0,94 4,03 -0,79 1,42

118,525 105,265 22,288 12,335 39,636 12,345 11,665 293,396 6,978 107,051 43,244 325,640 12,763 4,192 65,682 16,065 12,539 12,632 731,388

4,78 9,49 3,88 8,21 4,59 2,02 7,52 8,84 1,18 0,36 4,48 7,88 3,45 4,82 8,39 4,00 1,37 4,50 9,04

€ € kn € € € € € €

126,8900 137,9585 155,4800 126,7800 170,4000 123,6688 11,2265 159,0900 125,1709

0,07 0,03 -0,01 -0,03 -0,04 -0,04 -0,06 -0,10 -0,13

0,36 1,12 1,35 -0,25 1,04 1,00 1,03 1,47 0,05

5,00 2,61 4,42 5,05 4,54 3,10 4,00 3,92 1,37

4,08 6,63 8,73 7,43 12,96 7,76 3,34 10,98 13,12

4,28 3,89 8,02 4,50 6,76 4,54 1,39 5,27 5,02

5,97 3,05 4,71 5,34 5,91 3,56 4,50 4,73 2,31

97,019 41,531 12,567 76,526 291,525 46,052 6,034 187,894 10,302

7,12 8,42 5,72 7,35 8,14 4,78 8,39 9,04 4,59

16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010

kn kn € kn kn kn kn $ kn kn kn kn € kn kn € € kn

131,1300 161,0184 124,4900 142,6200 136,4800 137,0237 133,3653 123,9100 130,3522 121,1493 115,4007 11,1841 10,5335 107,0427 101,2176 104,2200 138,7421 139,3070

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,64 0,42 1,06 0,79 0,90 0,48 0,71 0,53 0,72 0,67 0,78 0,87 0,82 0,75 0,69 1,09 0,59 0,74

1,57 1,05 2,39 1,98 1,82 1,24 1,93 1,87 1,92 1,51 1,63 1,97 1,86 1,83 0,09 2,50 1,50 1,88

5,27 4,58 5,04 6,08 5,03 3,44 4,81 3,08 6,00 4,11 4,76 4,81 4,53 5,47 N/A N/A 3,47 6,09

6,49 4,89 4,49 4,92 4,46 4,73 4,50 4,16 5,70 4,30 5,46 6,40 4,76 5,94 N/A N/A 3,33 4,35

1,77 1,22 2,60 2,21 2,00 1,30 2,06 2,00 2,38 1,66 1,79 2,15 2,05 2,04 0,00 2,68 1,62 2,10

1487,404 2865,469 244,992 1202,488 925,970 124,708 37,643 44,498 275,163 138,391 162,321 59,230 35,902 133,365 5,220 429,455 83,106 102,700

11,30 9,98 7,98 7,39 7,12 6,81 6,54 5,26 4,78 4,56 2,70 1,80 1,12 1,18 0,96 0,81 9,98 7,78

16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010 16.07.2010

ObVeznIčkI fOnDOVI

oBveZniČki

kn kn kn kn € kn € kn kn kn kn € kn € € kn kn kn kn € kn kn € € kn kn kn € € €

Vrijednost

www.investor.business.hr

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

Erste Bond ICF Fixed Income Capital One PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds HPB Obveznički HI-conservative ZB bond OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI

Erste Bond

126,8900

4,08

ICF Fixed Income

137,9585

6,63

PBZ Bond fond

126,7800

7,43

HPB Obveznički

123,6688

7,76

PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus ICF Money Market

investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 20/7/2010

TrŽiŠTe NoVCa

regija

odobreno 49 mil. kuna pozajmica

banjalučka burza prestigla SaSe

Ukupan promet na Tržištu novca na početku novog radnog tjedna odnosio se na prekonoćne kredite, a odobreno ih je u iznosu 49 mil. kuna uz kamatu 0,72 posto. Prijavljena potražnja, kako stoji u izvješću, podmirena je samo malim dijelom zbog kreditnih ograničenja kreditora prema korisnicima. Trgovano je i devizama, i to u iznosu 170.000. B. S.

Sarajevski indeks SASX 10 nastavio je negativan trend iz prošlog tjedna i u ponedjeljak pao 0,59 posto, na 872,33 boda. Promet od 39.207 konvertibilnih maraka bio je dovoljan dionici BH Telecoma za prvo mjesto na listi najlikvidnijih, a još se samo dvjema dionicama trgovalo u iznosu većem od 10.000 KM - dionicom sarajevske Fabrike duhana i dio-

nicom farmaceuta Bosnalijeka. Sarajevska je burza u prvoj polovini godine zabilježila ukupan promet od 51,8 milijuna KM, što je gotovo upola manje od istog razdoblja lani kada je promet iznosio 101,7 milijuna KM. Udjel Sarajevske burze u ukupnom prometu BiH burzi pao je sa 70,56 na 44,1 posto stavljajući tako Banjalučku burzu na prvo mjesto. Banjalučki indeks BIRS u ponedjeljak je također bio u minusu, i to 0,11 posto, a najtrgovanija je bila dionica Telekoma Srpske sa 7.645,68 KM prometa. B. S.

brojke

0,71 2,2 posto pao je slovenski SBITOP

posto pao je beogradski BELEX 15

Novih 250 milijardi za MMF FoND Za SPaS SVega Uz klasične zajmove, Međunarodni monetarni fond smišlja novi mehanizam 'instant' garancija i unaprijed dogovorenih paketa pomoći kojima će podržavati ekonomije određenih zemalja u krizi, a za njega mu treba 250 milijardi dolara novog novca Međunarodni monetarni fond pojačat će svoje mogućnosti kreditiranja sa 750 milijardi na tisuću milijardi dolara kako bi se napravila neka vrsta sigurnosne mreže i spriječile buduće financijske krize, prenosi Financial Times.

Municija protiv recesije

Umjesto isključivog odgovora na krizu uvjetovanim paketima pomoći, MMF želi uvesti unaprijed dogovoreno financiranje posebno prilagođeno potrebama svake zemlje kako bi se smirilo tržište u slučaju suočavanja neke dr-

žave s krizom likvidnosti. "Čak i kada nismo u krizi, veliki fond, koji će vjerojatno morati intervenirati masovno, može spriječiti krizu", rekao je za FT direktor MMFa Dominique Strauss Kahn te naglasio da smanjena potreba za financiranjem ne znači da ne treba imati snažno oružje poput zalihe od tisuću milijardi dolara. Južna Koreja, koja ove godine predsjedava skupinom G-20, također sudjeluje u stvaranju tog plana te će na summitu u studenome pokušati dogovoriti

potporu zemalja članica. Na prošlogodišnjem su sastanku skupine G-20 MMFova sredstva, koja su dotad iznosila 250 milijardi dolara, utrostručena, a SAD navodno podržava novo povećanje. Južnokorejski ekonomisti poduprli su plan zbog vlastita gorkog iskustva iz 2008. godine kada je, uz burzu, potonula i nacionalna valuta te je država zbog opasnosti od manjka likvidnosti bila spašavana swapovima iz Amerike, Kine i Japana.

krivulje rizika

"Kako bi se izbjegla slična situacija, tržišta moraju znati da postoje već ugovorena sredstva MMF-a kojima se podupire određena zemlja", rekao je savjetnik južnokorejskog predsjednika za međunarodnu ekonomiju Shin Hyun-Song. "Takav bi mehanizam ublažio spiralu likvidnosti kakvoj smo svjedočili nakon sloma Lehmana prije dvije godine", dodao je. Takav bi aranžman uključivao izradu krivulja rizičnosti pojedinih ekonomija na temelju kojih bi one naj-

››

Krizu može spriječiti veliki fond koji će morati intervenirati masovno

DoMiNique STrauSS kaHN, glavni direktor Međunarodnog monetarnog fonda ARHIvA BUSInESS.HR

manje rizične dobile status sličan onome koji imaju vlasnici zlatnih kartica te bi imali pravo na MMF-ove fleksibilne kreditne linije kakve već koriste Meksiko, Kolumbija i Poljska. Ti bi krediti bili dostupni i

prije krize i to praktično bez uvjeta, dok bi zemlje s više rizika bile suočene s težim uvjetima, a krediti njima nazivali bi se kreditne linije iz predostrožnosti.

Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

biLo je i boLjiH iDeja

MMF će povećati rizik zemalja Eswar Prasad, bivši direktor MMF-ova odjela za Kinu i profesor na sveučilištu Cornell, smatra da bi se uvođenjem nove sheme posuđivanja problemi samo premjestili s jednog mjesta na drugo. "Ako imate zemlju koja se nalazi na rubu problema i MMF kaže da nije kvalificirana za kredit, onda će se takva zemlja nesumnjivo naći pod još većim pritiskom".

1000 mIlIJARdI zA zAJmoVe

AUKCIJA 26. I 27. SRPNJA

Dominique Strauss Kahn, glavni direktor Međunarodnoga monetarnog fonda, smatra da krizu može spriječiti veliki fond koji će morati intervenirati masovno 31

Ericsson Nikola Tesla, Atlantska plovidba, Jamnica, Tisak, Tankerska plovidba i riječka Transadrija samo su neke od 20 tvrtki kojih se HFP želi riješiti aukcijom na Zagrebačkoj burzi 26

Novih 250 milijardi dolara za Međunarodni monetarni fond doBItNICI dANA (ZSE) HG Spot +6,54 % Tehnika +3,48 % Ledo +2,46 % Tisak +2,15 % Sunčani Hvar +1,75 % 32 Raste

HFP prodaje udjele u Atlantskoj, Tisku, Ericssonu, Transadriji...

GUBItNICI dANA (ZSE) Elektroprojekt -9,09 % Petrokemija -3,48 % Luka Rijeka -2,67 % Ingra -2,28 % Hidroelektra niskogradnja -1,78 %

14 Nema promjene

-24 Pada

INdeKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,110.94 147,92

Prom. 0,53% 0,00%

Sirova nafta 76,01 Prirodni plin 4,63 Zlato 1.192,95 Srebro 17,86 Goveda 94,00

0,80% 3,58% 1,28% 2,61% 0,69%

Pola prometa ZSE-a otišlo na Končar EI drugi po ukupnom prometu, brokeri su dionicama HT-a odradili transakcije vrijedne 1,9 milijuna kuna, a pad cijene iznosio je 0,39 posto, na 255,96 kuna.

U blokadi ĐĐ holding

U pozitivnoj blokadi bila je dionica Đure Đakovića holdinga zbog skoka cijene 11,5 posto, na 31 kunu. Razlog tome je državno jamstvo od gotovo 37 milijuna eura za nastavak posla s finskom Patriom, koji je vezan uz proizvodnju 126 borbenih oklopnih vozila za Hrvatsku vojsku. Tijekom posjeta toj tvrtki u petak premijerka Jadranka Kosor najavila je i da bi Đuro Đaković uskoro mogao potpisati ugovor o proizvodnji 100 vagona za Hrvatske željeznice. Na kraju dana rast

KomeNtAR

Pomoć za odabrane

Biljana Starčić

tRžIšte Se tRzNUlo Kao da znaju nešto cjenovno osjetljivo, ulagači su se u ponedjeljak bacili na skupljanje dionica Končar Elektroindustrije, ipak uz pad cijene na 459 kuna Početak novog radnog tjedna na Zagrebačkoj burzi vlasnicima dionica nije donio puno razloga za veselje jer su glavni dionički indeksi Crobex i Crobex 10 pali 0,34 odnosno 0,43 posto. No, neki su ipak imali razloga za zadovoljstvo. Neuobičajeno za početak tjedna, promet je bio življi nego inače, a najviše se trgovalo dionicom Končar Elektroindustrije, na koju su ulagači samo do podneva u ponedjeljak potrošili više od 10,5 milijuna kuna. Do kraja dana ukupan je promet iznosio 10,62 milijuna kuna. Cijena dionice pala je do kraja dana 0,22 posto, i na kraju je iznosila 459 kuna, a najviša realizirana cijena bila je samo 99 lipa viša. Hrvatski telekom bio je

www.business.hr

biljana.starcic@business.hr

dARINKo BAGo, predsjednik Uprave Končar elektroindustrije, kojom su u ponedjeljak brokeri odradili promet od 10,62 milijuna kuna snimio saša ĆetkoviĆ

cijene dionice iznosio je nemalih 13,63 posto, a ukupan promet 489.000 kuna.

eNt u korekciji

Najava ESOP programa u Varteksu (više na 24. stranici) potaknula je malobrojne ulagače na podizanje cijene dionice čak 20,17 posto, na 15,25 kuna, ali promet nije dosegnuo ni šest i pol tisuća kuna. Ericssonu Nikoli Tesli objava novih poslova dogovorenih s Crnogorskim Telekomom o modernizaci-

Odaberite najzgodniju hrvatsku poslovnu ženu u visokom biznisu na...

ji i širenju fiksne i mobline mreže druge i treće generacije nije pomogla u rastu cijene. Ulagači su na kraju dana dionicu gurnuli u minus 0,83 posto, na 1278,99 kuna, a promet je dosegnuo 129,5 tisuća kuna. Na kraju dana ukupan je promet dosegnuo 21,63 milijuna kuna, osjetno više od uobičajenih vrijednosti, ali nedovoljno za održivo poslovanje brokerskih kuća na Zagrebačkoj burzi.

Josip Jagić

eđunarodni monetarni fond radi na uspostavi novog mehanizma kreditiranja kojim bi se, ovisno o potrebama zemlje kojoj se pozajmica odobrava, unaprijed dogovorili aranžmani kreditiranja i tako spriječile potencijalne nove krize. Za cijenu od dodatnih 250 milijardi dolara tako bi se, poručuju iz fonda, smanjila nervoza na tržištu jer bi ulagači znali da iza zemlje suočene s problemima stoji osigurani novac MMF-a, i to gotovo pa bez uvjeta. Doduše, takav zlatni tretman vrijedi samo za one najbolje, za koje se ocijeni da nose najmanje rizika, a ostalima će se krediti dodjeljivati po strogim uvjetima. I tako bi se nervozni ulagači pretvorili u histerične nakon što neka od zemalja kojoj zatreba pomoć, poslije MMFove odbijenice još dublje potone. Jer, u MMF-ov zlatni klub sigurno ne spada većina europskih zemalja koje će još dugo osjećati posljedice krize.

josip.jagic@business.hr