Put od lokalnih inicijativa do UN-a: Dječiji parlament kao pokretač promjena

PIŠE: Anisa Šetka

FOTO: Arhiva Mreže ”Snažniji glas za djecu” i Berine Ceribašić

Načelo dječje participacije čini se mnogima poznatim ali realnost u sistemu javne brige često pokazuje drugačiju sliku – djeca i mladi su u najvećem broju slučajeva isključeni iz procesa odlučivanja. Neki se ipak ne predaju tako lako i godinama požrtvovano rade na inicijativama koje nastoje promijeniti ovu situaciju i osnažiti glas djece i mladih. Među njima je Mreža "Snažniji glas za djecu".

Mreža je formirana 2009. godine uz podršku organizacije Save the Children, s ciljem jačanja utjecaja organizacija koje se bave pravima djece u BiH. Od početnih 14 udruženja, mreža je narasla i postala ključni akter u praćenju stanja prava djeteta te zagovaranju promjena na lokalnoj, entitetskoj, državnoj i međunarodnoj razini. „Ono što možemo reći i na šta smo možda najviše ponosni je naš uzajamni partnerski i prijateljski odnos koji svi dijelimo i danas," istaknula je Berina Ceribašić, pokretačka snaga mreže. Jedna od glavnih misija mreže je aktivna promocija participacije djece u donošenju odluka. Kroz edukaciju i aktivizam, djeca se osnažuju kako bi mogla prepoznati i zagovarati svoja prava te aktivno sudjelovati u donošenju odluka koje ih se tiču.

Kako djeca i mladi sudjeluju u radu mreže?

Mreža djeluje kroz dječje grupe koje prolaze edukativne i aktivističke procese, učeći o Konvenciji o pravima djeteta, zagovaranju, provođenju kampanja i istraživanja. Djeca u sklopu mreže provode konkretne inicijative u svojim lokalnim zajednicama, poput osiguranja sigurnosti u školama, organiziranja edukativnih radionica i zagovaranja promjena kod lokalnih vlasti. "Tokom godina kroz Mrežu je bilo aktivno 10 dječjih grupa koje su uz pomoć udruženja članica prolazile edukativni i aktivistički put. Djeca su birala probleme u svojim lokalnim zajednicama i aktivno radila na njihovom rješavanju, od postavljanja ležećih policajaca ispred škola do uvođenja sandučića za anonimne prijave kršenja dječjih prava," pojasnila je Ceribašić. Jedan od najznačajnijih uspjeha mreže bio je Dječji izvještaj o stanju prava djeteta u BiH, koji su 2019. godine sami predstavili UN Komitetu za prava djeteta u Ženevi. "Ovo je bio historijski trenutak jer je po prvi put glas djece iz BiH bio direktno predstavljen pred međunarodnim tijelom," dodala je.

Sajra Kustura – put od Dječjeg parlamenta do UN-a

Primjer kako dječja participacija može donijeti stvarne promjene je put Sajre Kusture, koja je iz Dječjeg parlamenta u BiH stigla do međunarodnih institucija. Sajra ističe da je njeno putovanje započelo kada je kao učenica osnovne škole sudjelovala u Dječjem parlamentu. "Sve je počelo sa Dječijim parlamentom! Kao učenica šestog razreda postala sam dio raznih programa, kreativnih diskusija i radionica. U početku je to djelovalo samo kao jedna od vannastavnih aktivnosti, dok vremenom nisam shvatila da se sve to što smo radili pretvorilo u alat pomoću kojeg sam lakše dolazila do nekih životnih odgovora i rješenja. Uspjela sam da zaustavim nasilje koje sam trpjela i da reagujem na nepravdu koja mi se činila," ispričala je Sajra.

"Bez opširnog opisivanja, Dječiji parlament mi je pomogao da zaštitim prvenstveno sebe i svoja prava, pa onda da izrastem u osobu koja se predano zalaže za prava drugih! Sada je moje cjeloživotno učenje i obrazovni izbor fokusiran na pravo, međunarodne odnose i načela o kojima sam nekada učila u prostorijama Općine Novi Grad Sarajevo."

Posljednjih godina Sajra je bila koordinatorica mnogih kampanja i projekata, moderatorica UN programa, pokretačica raznih inicijativa na lokalnom i regionalnom nivou. "Izabrana od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, bila sam jedna od deset članova prvog UN Savjetodavnog odbora za mlade u BiH. Sada sam aktivna članica regionalnih i globalnih UN programa, a u decembru 2023. godine predstavljala sam glas mladih na najvećem UNHCR svjetskom međunarodnom skupu u Ženevi!" "Sve je počelo sa Dječijim parlamentom, a pretvorilo se u cjeloživotnu misiju da budem jedna od onih koja će u knjigu čovječanstva dodati pravičnijih i ljepših poglavlja!" zaključila je Sajra.

Kako se uključiti i zašto je dječji glas važan?

Kako bi djeca bila osnažena za donošenje odluka, neophodno je osigurati edukativne cikluse koji im pomažu da razumiju svoja prava i mogućnosti. "Svaki rad s djecom, pored osiguranja adekvatnih i sigurnih uvjeta za odvijanje aktivnosti, uključuje edukativni proces kako bi djeca stekla potrebno predznanje. Cilj je da se postigne što veći nivo dječje participacije, od planiranja do provedbe i evaluacije postignuća," ističe Berina Ceribašić.

"Dječja participacija nije samo važna za djecu kao pojedince – ona je ključna i za društvo u cjelini. Djeca kroz sudjelovanje uče odgovornost, razvijaju samopouzdanje, kritičnost i socijalne vještine. No, moraju biti svjesni i granica svojih prava – njihova sloboda izražavanja ne znači apsolutnu slobodu činjenja. Djeca moraju znati da ista prava pripadaju i drugima te da ostvarenje njihovih prava ne smije ugroziti prava drugih," dodaje Ceribašić.

Djeca i mladi zainteresirani za sudjelovanje mogu se obratiti udruženjima članicama mreže, ovisno o mjestu u kojem žive. "Nažalost, nemamo stalnu podršku za ovakav vid rada sa djecom, ali nastojimo pronaći najbolji način da ih uključimo. Udruženje 'Naša djeca' Sarajevo uvijek je otvoreno za nove mlade aktiviste," napominje Ceribašić.

Pitanje koje se često postavlja jest – ima li dječji glas težinu? "Mnogi mladi smatraju da njihov glas nije bitan. Međutim, kroz istraživanja koja smo provodili, vidjeli smo da veliki broj djece izražava nezadovoljstvo načinom na koji ih se uključuje u odluke koje ih se direktno tiču. Zato radimo na tome da ih osnažimo i damo im platformu da se čuju," objašnjava ona.

Primjer iz prakse dolazi iz Dječjeg parlamenta općine Novi Grad Sarajevo. "Općina je shvatila da odrasli ne mogu znati što djeci zaista treba. Preporuke djece ugrađene su u Akcioni plan za djecu, što pokazuje da se njihov glas može uvažiti i pretočiti u konkretne promjene," ističe Ceribašić.

Izazovi i budućnost dječje participacije

Uprkos uspjesima, mreža se suočava s izazovima poput nedostatka sistemske podrške i finansiranja, što otežava dugoročni kontinuitet aktivnosti. "Djeca su željna učiti i raditi, ali sistem im često ne daje dovoljno prilika. Nedostatak sredstava jedan je od najvećih izazova – dok u drugim zemljama ovakvi programi imaju institucionalnu podršku, kod nas su uglavnom oslonjeni na međunarodne donatore," dodaje Ceribašić.

Mreža "Snažniji glas za djecu" nastavlja zagovarati formiranje što većeg broja dječjih parlamenata širom BiH te planira novi dječji izvještaj za UN Komitet za prava djeteta. "Želimo vidjeti BiH u kojoj će se glas djece i mladih uvažavati ne samo simbolično, već kao stvarna snaga promjena," zaključuje.