Predstavljamo:
NVOinfo - baza nevladinih organizacija u Crnoj Gori
INSIDE
Mjesto gdje aktivizam/ volonterizam počinje...(?) Predstavljamo Volonterski klub Gimnazije ,,Slobodan Škerović’’
INTERVJU
Planirno pola miliona eura za projekte za mlade! Razgovarali smo sa Andreaom Popović iz Ministarstva sporta
INSPIRACIJA Nagrada za filantropiju ,,Iskra’’ Fond za aktivno građanstvo
novembar 2017. | Recept za aktivizam |
SADRŽAJ POKRETAČI PROMJENA: Muzička bajka 40 čarobnih osmijeha . . . . . . . . . . . . . 6 Autorka: Milena Radonjić INTERVJU: Andrea Popović - Ministarstvo sporta (Direktorat za mlade) - Planirano pola miliona eura za projekte za mlade u 2018. godini! . . . . . . . . . . . . . 8 Autorka: Milena Đurović Stanojević INSIDE: Mjesto gdje aktivizam/volonterizam počinje Predstvaljamo Volonterski klub gimnazije ,,Slobodan Škerović’’ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 Autor: Damir Suljević INSPIRACIJA: ISKRA - Nagrada za filantropiju Fonda za aktivno građanstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Autorka: Milena Đurović Stanojević Predstavljamo: Festival filma o ljudskim pravima ,,UBRZAJ 2017’’ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Autorka: Milena Đurović Stanojević POKRETAČI PROMJENA: Predstavljamo NVOINFO - bazu nevladinih organizacija u Crnoj Gori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Autor: Miloš Marković RECEPT ZA AKTIVIZAM: Multimedija u komunikaciji sa javnošću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Autor: Aktivna zona
Recept za aktivizam
časopis o građanskom aktivizmu
Izdavač: Aktivna zona Za izdavača: Miloš Marković Kontakt telefon: +382 41 241 219 Elektronska pošta: info@aktivnazona.me Veb sajt: www.aktivnazona.me Redakcija: Ivana Srećković Milena Đurović Stanojević Milena Radonjić Lazar Baćović Damir Suljević Miloš Marković Lektorka: Ivana Srećković Dizajn i štampa: Orion Design - member of Orion Group d.o.o.
Organizovane javne diskusije ,,Znam koga biram’’ uoči lokalnih izbora na Cetinju . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Autorka: Milena Đurović Stanojević CIP - Каталогизација у публикацији
Национална библиотека Црне Горе, Цетиње
“ Pripremu časopisa je finansijski podržalo Ministarstvo sporta- Direktorat za mlade, u okviru projekta ,,Mladi i mediji”. Sadžaj časopisa predstavlja isključivu odgovornost autora i ne odražava stavove Ministarstva sporta”
ISSN 2337-0726 = Recept za aktivizam COBISS.CG-ID 28746768
Planirano pola miliona eura za projekte za mlade u 2018. godini!
INTERVJU
Ove godine podržani su projekti za mlade u iznosu od 170,000 eura, a već imamo naznaku da će budžet za sljedeću godinu, koji će se dodjeliti omladinskim organizacijama, biti oko pola miliona eura, što je u odnosu na prethodne godine značajno veća cifra. Andrea Popović - Ministarstvo sporta - Direktorat za mlade. Autorka: Milena Đurović Stanojević
8
Mjesto gdje aktivizam/ volonterizam počinje...(?)
INSIDE
Volonterski klub Gimnazije ‘’Slobodan Škerović’’ okuplja srednjoškolce dobre volje, koji svojim djelovanjem dokazuju da želja mladih ljudi ne poznaje barijere i da je snaga mladih dovoljno velika da stvara vidljive promjene u društvu
11
Autor: Damir Suljević
UBRZAJ.ME
Festival filma o ljudskim pravima ,,Ubrzaj 2017’’ Centar za građansko obrazovanje po osmi put organizuje Festival filma o ljudskim pravim UBRZAJ 2017 koji će se održati od 10. do 16. decembra 2017. u Podgorici, Kotoru i Beranama. Autorka: Milena Đurović Stanojević
16
pokretači promjena
Muzička bajka 40 čarobnih osmijeha
H
Piše: Milena Radonjić Sagovornica: Milena Popović, profesorica teorije muzike i dirigentica hora muzičke škole ‘’Dara Čokorilo’’ iz Nikšića
or postoji tri godine. Nastao je iz jedne “slučajne priče”, jer sam željela da putem dodatnih časova, na kojima bismo neobavezno pjevušili dječje pjesmice, podstaknem motivaciju za bavljenjem solfeđom i instrumentima. Tako kreće naša magična priča…
Klinci su me iz dana u dan oduševljavali svojim talentom, pa se nekako nametnula ideja da to neko drugi čuje. Tako nastaje naš prvi javni nastup gdje počinje sve ovo što danas jesmo - istakla je Popović.
na r’n’r festivalu”. Međutim, svako ko je bio na tvrđavi 25. avgusta 2016. godine, sigurna sam da je osjetio magiju, ljubav, najčistije emocije, baš kao i ja. Zaista mi nedostaju prave riječi koje bi opisale ono što sam osjećala dok je i scena i publika kao jedno pjevala “nikad ne boj se, s tobom neko je - ko želi ljubav da ti da”... U principu sam neko ko voli scenu i na njoj se osjećam potpuno prirodno, i na njoj sam ja zaista ja, ali nije bilo lako pojaviti se na Bedem festu. Trema je definitivno postojala, ali nakon toliko nasmijanih lica u publici, mojih prijatelja i kolega, i nakon prvih taktova Plave ptice; sve se pretvorilo u zaista najljepše moguće boje, prisjeća se Popović.
Stub ove bajke čine i korepetitori - profesori muzičke škole “Dara Čokorilo”: profesorica klavira, Gordana Na pitanje ko je od samog početka podržao njene Bjeletić; profesor gitare, Slobodan Bobo Bogdanović zamisli, Popović navodi da je to svakako uprava škole, i profesor udaraljki, Miloš Mićunović; čineći cjelinu kao institucija koja stoji iza ovog projekta, te opština i ljubav u međusobnoj komunikaciji, kao i prema Nikšić. Takođe, najveću podršku u svemu dali su ne klincima, što oslikava posebnost na svim nastupima. samo roditelji klinaca sa kojima radi, već i ljudi od kojih je učila svoje prve korake u muzici, čija ljubav Zanimljivo je što mlađani pjevači, uzrasta između i podrška čine da se na sceni osjeća sigurnije. Kako šest i deset godina, ne pjevaju samo dječje pjesmice, dodaje „neprocjenjiva je njhova pomoć i energija kojom već na svom repertoaru ređaju hitove popularnih zajednički pristupamo svakoj probi i nastupu“. svjetskih rok i džez numera. Do sada su kao poklon gradu, imali dva cjelovečernja koncerta u muzičkoj školi, i uvijek su nastupali u okviru Programa podrške razvoju kulture. Ipak, po riječima naše sagovornice, najupečatljiviji nastup je avgustovska noć na Bedem festu. Uz veliku podršku ogromnog broja ljudi koji su ideju podržali, bilo je i skeptika koji su govorili “šta će djeca
6
| Recept za aktivizam | novembar 2017.
Rađaju se razne ideje, pa sam tako pomislila: „Zašto ne bismo otpjevali nešto što je dječje?”. Kada sam shvatila da oni mogu otpjevati apsolutno sve što im dam - to je postao naš zaštitni znak.
Jednako volimo oživljavati dječje pjesmice sa starih festivala, kao i podsjećati roditelje na evergrin hitove njihovog vremena, napominje Popović. Pored uspjeha koje je nizala sa horom najmlađih, Milena se ostvarila i u svojoj užoj specijalnosti teoriji muzike, kada je sa svojim srednjoškolkama na takmičenju solfeđa u Požarevcu i Beogradu, pobrala vrijedne nagrade.
Prema njenom mišljenju, umjetničko stvaralaštvo u domenu dječje muzike u Crnoj Gori podržano je brojnim festivalima, ali postoji i želja da se nekadašnji dječji festival u Nikšiću obnovi.
- Generalno gledano, što se tiče dječje muzike, postoje brojni festivali, ali ja jos uvijek žalim za nikšićkim festivalom i želja mi je da se ta priča jednom ponovo dogodi. U Nikšiću je ogroman broj talentovane djece koja mogu dostojno da nas predstave na svakoj - Osvojili smo 11 prvih, jednu drugu i dvije sceni u Crnoj Gori , pa i šire. Meni je eto život i izbor treće nagrade na dva takmičenja sa solfeđistima zanimanja donio ovu ulogu da radim sa djecom 2014. godine. Divno iskustvo sa mojim sada već i beskrajno uživam u njihovim talentima, koji srednjoškolkama, otkivali smo zajedno nove strane nagovještavaju velike stvari, pa ko zna koliko daleko solfeđa i teorije muzike, kreirali časove kako nam ćemo stići. se tog dana nametnulo, a ipak, u svemu pronalazili ozbiljnost i posvećenost. Bilo je značajno iskustvo Sljedeći nastup za koji se ozbiljno pripremaju za mene biti mentor jedinim predstavnicima iz Crne održaće se u februaru u Glavnom gradu i to će biti Gore tom prilikom u Požarevcu i Beogradu, cijeni prvo pojavljivanje van Nikšića. “Magija 40 čarobnih Popović. glasova” obećava raznolik repertoar od domena dječije muzike, do obrade hitova za sva vremena. Kako navodi Popović, rad sa horom i sa takmičarima Antrifile: Tri hora u jednoj instituciji u domenu muzike ima svoju ozbiljnost i traži od onog ko vodi konstantnu kreativnost i različitost, Prema riječima direktorice muzičke škole “Dara kako bi se postigla animacija i zainteresovanost Čokorilo”, Vjere Vuković, pored hora najmlađih, učenika. Pripreme za takmičenje omogućavaju muzička škola ima uspješne nastupe i sa horovima pružanje znanja za koje ne postoji prostor na osnovne i srednje škole, pa je veliko zadovoljstvo što redovnoj nastavi, dok rad sa horom budi dijete i traži se jedna takva institucija može podičiti pregrštom energiju koja drži sve konce priče u rukama.Rekla predivnih glasova. bih da mi pripremanje za takmičenje omogućava da pružim svoje znanje za koje nemam proatora na redovnoj nastavi, a da rad sa horom budi dijete u meni i traži energiju koja drži sve konce velike priče u svojim rukama.
novembar 2017. | Recept za aktivizam |
7
intervju
Planirano pola miliona eura za projekte za mlade u 2018.godini! Piše: Milena Đurović Stanojević Sagovornik: Andrea Popović, Ministarstvo sporta, Direktorat za mlade
O
planovima Ministarstva sporta - Direktorata za mlade, te trenutnom položaju mladih i omladinske politike u Crnoj Gori, razgovarali smo sa Andreom Popović.
za unaprjeđenje učešća mladih, razvoj životnih vještina i neformalnog obrazovanja, umrežavanja mladih, pa tako, danas imamo otvorenih oko deset omladinskih klubova u opštinama širom Crne Gore, kao i Omladinski centar u Podgorici koji smo otvorili Direktorat za mlade koji djeluje u okviru u februaru ove godine u saradnji sa Glavnim Gradom Ministarstva sporta, adresa je gdje se na i Sistemom UN-a u Crnoj Gori. institucionalnom nivou rješavaju važna pitanja koja se tiču mladih u našoj zemlji. U kojim sve U narednom periodu planiramo da oblastima djeluje Direktorat i koje su tačno nastavimo tendenciju otvaranja njegove nadležnosti? Prije svega glavni zadatak Direktorata za mlade jeste sprovođenje omladinske politike. Oblasti koje se tiču mladih zaista su širokog opsega, međutim, naš cilj jeste da unaprijedimo saradnju svih relevantnih institucija i organizacija koje se bave mladima. U prethodnom periodu radili smo i na kreiranju novih mogućnosti za mlade u cilju poboljšanja njihove informisanosti, kao i otvaranja novih programa za mlade i aktivnosti za provođenje slobodnog vremena. Smatramo da su omladinski klubovi i centri jedan od ključnih infrastrukturnih mehanizama
8
| Recept za aktivizam | novembar 2017.
novih klubova, ali i da pružamo podršku već postojećim.
Između ostalog, pružamo podršku i omladinskom organizovanju i omladinskom radu. Zagovaramo i partnerstva na lokalnom nivou, jer smatramo da je saradnja lokalnih samouprava, nevladinih organizacija i drugih mreža koje okupljaju mlade od velikog značaja za unaprjeđenje kvaliteta života mladih - kako u lokalnoj zajednici, tako i na nacionalnom nivou.
zadatak jeste da nas redovno izvještavaju o sprovedenim aktivostima iz Akcionog plana, predlažu moguće međuresorske projekte i daju preporuke prilikom izrade strateških dokumenata. Kao što je prije naznačeno, ovo je prva godina implementacije aktivnosti iz Strategije za mlade i trenutno možemo da se pohvalimo zaista dobrim rezultatima, jer prema informacijama koje su nam dostavile relevantne institucije, Akcioni plan za 2017. godinu je ispunjen oko 80 odsto. U cilju jačanja institucionalnog okvira za unaprijeđenje kvaliteta života mladih u Crnoj Gori, usvojena je Nacionalna strategija za mlade 2107-2021. sa šest ključnih prioriteta djelovanja. U čemu je značaj ovog dokumenta i kako će Direktorat za mlade kontrolisati sporovođenje aktivnosti iz Strategije? Kakve rezultate očekujete?
Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su Zakon o mladima kojim se po prvi put uređuje omladinska politika i rad u Crnoj Gori, definišu aktivnosti subjekata koji učestvuju u njenom kreiranju i sprovođenju, te uređuju pitanja od interesa za djelovanje mladih. Je li Zakon zaživio i šta će donijeti planirane izmjene?
Moram da naglasim da je u proces izrade Strategije bilo uključeno preko 1,200 mladih osoba, oko 140 nevladinih organizacija i institucija koji se bave mladima. Svi oni skupa su izdvojili šest ključnih oblasti koje je potrebno unaprijediti da bi se poboljšao društveni položaj mladih u Crnoj Gori, a to su: zapošljavanje, kvalitetnije obrazovanje, aktivizam, tranzicija u odraslo doba i zdravlje, kultura i unaprjeđenje institucionalno-normativnog okvira za sprovođenje omladinske politike. Kada se prošle godine usvojila Strategija za mlade, zajedno s njom je donešen i Akcioni plan za 2017. godinu. Ove godine je i po prvi put, nakon 2011. godine, sproveden Konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata za mlade.
Svakako, donošenje prvog Zakona o mladima, samo po sebi je bilo značajno za život mladih u Crnoj Gori. Po prvi put smo dobili zakon koji je obezbijedio sprovođenje jedinstvene politike u ovoj oblasti i omogućio nam da putem Konkursa finansiramo omladinske organizacije. Ipak, u prvoj godini primjene Zakona o mladima uočeni su određeni nedostaci i, stoga, već se pristupilo izradi Nacrta novog zakona o mladima, koji će, nadamo se, bolje definisati i regulisati one djelove za koje smo uočili da nijesu bili dobri. Završene su javne konsultacije za izradu nacrta teksta zakona o mladima, a ovih dana smo formirali i Radnu grupu za izradu Nacta zakona o mladima. Članove radne grupe čine predstavnici Ministarstva sporta, ostalih relevantnih institucija, kao i predstavnici nevladinih organizacija.
Putem Konkursa Ministarstva sporta, Direktorat za mlade dodjelio je novčana sredstva za 36 projekata u iznosu od 170,000 eura, koji su bili u skladu sa mjerama Akcionog plana za 2017. godinu.
Očekivane izmjene u odnosu na trenutno važeći Zakon o mladima najvjerovatnije će ići u smjeru unaprjeđenja finansiranja omladinskih organizacija, određivanja statusa krovne omladinske organizacije, umrežavanja mladih, evidencije omladinskih organizacija i regulisanje rada omladinskih klubova i centara.
Takođe, Ministarstvo sporta je početkom juna oformilo Koordinaciono međuresorno tijelo za praćenje implementacije omladinske politike, čiji su članovi predstavnici svih relevantnih ministarstva koji su Strategijom za mlade prepoznati kao realizatori određenih aktivnosti za mlade. Njihov
Kakvi su planovi Direktorata za mlade? Koje su to oblasti života mladih na koje ćete posebno obratiti pažnju? Kao što je prethodno rečeno, krenuli smo u proces izrade Nacrta zakona o mladima, za koji je planirano
novembar 2017. | Recept za aktivizam |
9
da se usvoji u trećem kvartalu sljedeće godine, nakon čega bi nas očekivalo i formiranje Nacionalnog savjeta za mlade. Trenutno radimo i na kreiranju Akcionog plana za 2018. godinu, u okviru kojeg će biti definisane aktivnosti koje će biti podržane narednim konkursima za omladinske organizacije, koji su planirani za kraj 2017. godine i početak 2018. godine. Nacrt akcionog plana za 2018. godinu ima oko stotinu aktivnosti koje su planirane da se implementiraju od strane Direktorata za mlade, relevantnih institucija i nevladinih organizacija, a Takođe, mišljenja sam da se u protekle dvije godine naš cilj jeste povećanje broja madih koji će učestovati dosta uradilo na polju omladinske politike. Prošle u realizaciji tih aktivnosti. godine donijet je prvi Zakon o mladima, usvojena je petogodišnja Strategija za mlade 2017-2021. Prioriteti Ministarstva sporta, između ostalog, jesu otvaranje što većeg broja prostora za mlade u Crnoj Ove godine podržani su projekti za Gori, promocija preduzetništva mladih i omladinskog aktivizma, kao i unaprjeđenje kapaciteta onih koji mlade u iznosu od 170,000 eura, a rade sa mladima. već imamo naznaku da će budžet za Da li se stanje u omladinskom aktivizmu u Crnoj Gori promijenilo od trenutka kada ste angažovani u Vladinim resorima koji se tiču omladinske politike i života mladih generalno? Moj život u omladinskoj politici započeo je prije nešto manje od dvije godine, kada sam započela sa radom u sektoru za mlade. Prije toga sam smatrala da mladi u Crnoj Gori nijesu dovoljno aktivni i motivisani, te da samim tim nijesu dovoljno uključeni u proces donošenja odluka. Međutim, kroz posao sam upoznala veliki broj ambicioznih i aktivnih mladih ljudi, koji su angažovani u organizacijama koje sprovode projekte za mlade.
Moram da naglasim da te mlade osobe zaista doprinose poboljšanju stanja mladih u zajednici i često im se divim kada vidim sa koliko želje i entuzijazma rade taj posao. Svakako, pošto još uvijek spadam u kategoriju mladih, a radim u Vladinom resoru, pokušavam da uvijek budem dostupna i pomognem svim tim mladim ljudima, kao i ostalim subjektima omladinske politike. Moram istaći da se tim Direktorata za mlade zaista trudi da svakome, ko se bavi pitanjima mladih, izađe u susret, pruži neophodnu informaciju ili podrži u realizaciji aktivnosti.
10 | Recept za aktivizam | novembar 2017.
sljedeću godinu, koji će se dodjeliti omladinskim organizacijama, biti oko pola miliona eura, što je u odnosu na prethodne godine značajno veća cifra.
Takođe, ove godine je otvorena i Regionalna kancelarija za saradnju mladih Zapadnog Balkana, a u okviru nje i Lokalna kancelarija u Podgorici, sve u cilju veće mobilnosti i pomirenja mladih u Regionu. Mi iz Direktorata za mlade se nadamo da će sljedeća godina biti još uspješnija, da će podržani projekti putem Konkursa zaista doprinijeti većoj samostalnosti, uključenosti mladih u proces donošenja odluka i da će se mladima povećati mogućnost za rad i finansijsku nezavisnost. Pored toga, vjerujemo da će novi Zakon o mladima podstaći mlade da se aktivnije uključe u oblasti koje ih se tiču, kako bi zaista bili prepoznati kao najveći potenijal koji država ima.
inside
Mjesto gdje aktivizam/ volonterizam počinje...(?) Volonterski klub Gimnazije ‘’Slobodan Škerović’’ okuplja srednjoškolce dobre volje, koji svojim djelovanjem dokazuju da želja mladih ljudi ne poznaje barijere i da je snaga mladih dovoljno velika da stvara vidljive promjene u društvu. Piše: Damir Suljević Sagovornica: Vanja Rakočević, pedagogica i koordinatorka Volonterskog kluba Gimnazije ‘’Slobodan Škerović’’ decembar 2015. | Recept za aktivizam |
11
- U kakvim uslovima je klub započeo svoj rad, gdje je sada, a gdje će biti za deset godina?
- Kako srednjoškolce/ke motivisati da dio svog slobodnog vremena provedu volontirajući?
Prije deset godina, u januaru 2007. godine, Volonterski klub Gimnazije “Slobodan Škerović“ formiran je kao školska sekcija uz podršku NVO Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid, kao jedna od aktivnosti Učeničkog parlamenta.
Bitno je znati da volonteri kroz rad u klubu zadovoljavaju svoje potrebe i zato je važno poznavati ih. Važno je i uskladiti lične motive koji pokreću volontere sa motivima kluba.
Naša želja bila je da formiramo klub sa ciljem da se u obrazovnoj instituciji, među učenicima i nastavnicima, promoviše i afirmiše volonterski rad kao organizovan način uključivanja mladih u određene volonterske aktivnosti i stvaranje mogućnosti za njihovu realizaciju, uz prepoznavanje vrijednosti koju imaju za našu zajednicu. Te godine, klub je imao svega desetak aktivnih članova, i akcije su uglavnom bile osmišljavane i realizovane u saradnji sa NVO ADP-Zid. Tokom godina broj uključenih volontera kao i akcija raste, tako da posljednjih nekoliko godina klub broji preko 200 aktivnih članova. U proteklih deset godina, uspješno smo realizovali niz humanitarnih, ekoloških, kulturnih volonterskih aktivnosti, samostalnih projekata i projekata razvijenih i implementiranih u saradnji sa drugim vaspitno-obrazovnim ustanovama, omladinskim, nevladinim i drugim institucijama i, naravno, sarađivali sa velikim brojem nevladinih organizacija, omladinskih i sportskih udruženja, lokalnih institucija, obrazovnih ustanova, međunarodnih organizacija, a sve u cilju organizovanja i implementacije zajednički osmišljenih akcija i projekta, ili u vidu pružanja podrške za realizaciju volonterskih akcija. Želja nam je da nastavimo da rastemo i razvijamo se istim intenzitetom i da zajedno sa klubovima iz drugih škola proslavimo 20 godina postojanja Volonterskog kluba Gimnazije.
12 | Recept za aktivizam | novembar 2017.
Upravo zbog toga, prije dvije godine radili smo istraživanje koje je realizovala naša pripravnica pedagogica, koja je uz mene i pratila rad VKG. Pokušale smo da ispitamo koji su to osnovni motivi za volontiranje i da utvrdimo da li su očekivanja učenika od članstva u klubu zadovoljena. Rezultati dobijeni ovim istraživanjem ukazali su nam na visoku ostvarenost širokog spektra pozitivnih motiva kroz članstvo u Volonterskom klubu. U najvećoj mjeri ostvaruje se altruistički motiv, što je u skladu sa činjenicom da je većina aktivnosti VK-a usmjerena na pomaganje drugima (na lokalnu zajednicu i u većini slučajeva su humanitarnog karaktera). Učenici takođe u visokoj mjeri, kroz bavljenje izazovnim aktivnostima, stiču nova znanja i vještine, razvijaju samopouzdanje i samopoštovanje.
Rezultati su nam pokazali da je članstvo u Volonterskom klubu u najmanjoj mjeri motivisano potrebom da se ispuni slobodno vrijeme i prekine dosada i monotonija. Većina članova VK-a su odlični učenici sa izraženom potrebom da se samoostvaruju i angažovanje u klubu doživljavaju kao priliku da se bave kreativnim i izazovnim aktivnostima.
- Da li volonteri/ke, u ovom slučaju srednjoškolci/ke, pored doprinosa svom ličnom razvoju, mogu doprinijeti i svojoj zajednici? Grupno ili individualno, volontiranje je aktivnost kojom se doprinosi poboljšanju različitih sfera života pojedinca, uže i šire zajednice. U odnosu na rad našeg kluba, govorim o koristima koje škola ima od uvođenja volonterskog programa. Prije svega, mislim na različite volonterske aktivnosti koje svojom realizacijom pružaju inovativna rješenja, ali i rješenja konkretnih problema. Na primjer, možemo pomenuti problem govora mržnje i nasilja na internetu koji je sve prisutniji među mladima. Ovim problemom se Volonterski klub škole aktivno bavi već treću godinu, povezujući se sa ostalim srednjim školama u Crnoj Gori kroz projekat „No hate offline, no hate online“. Škola volontiranjem mladih dobija i školski kurikulum koji je obogaćen novim vrijednostima i vještinama, povećan je kvalitet odnosa između samih učenika, ali i između nastavnika i učenika; razvijamo korisnu mrežu saradničkih organizacija u zajednici i bolje smo povezani s lokalnom zajednicom. I, naravno, škola ima veći ugled u zajednici. S druge strane, kako je volontiranje jedan od oblika participacije građana/ki, ono doprinosi i građanskom aktivizmu, razvoju stabilnog civilnog društva, razvoju demokratskog društva, pri čemu je i ekonomska korist neminovna. Volonterizam je jedan od kamena temeljaca civilizovanog društva upravo zato jer oživljava najplementija stremljenja čovječanstva - promociju mira, slobode, mogućnost izbora, sigurnost i pravednost za sve ljude. - Koji su najveći problemi sa kojima se učeničke inicijative susrijeću, koliko je podrška roditelja i profesora značajan faktor u realizaciji istih? Potrebno je najprije da sama škola kao ustanova, odnosno zaposleni u njoj, prepoznaju vrijednost aktivizma i volonterizma i da svojim učenicima daju šansu da budu aktivni, radoznali i da u praksi razvijaju svoje sposobnosti. U svemu tome, možda najvažniju ulogu, imaju roditelji i porodično vaspitanje koji bi trebalo da vaspitanje svoje djece još od najranijeg djetinjstva usmjere ka pravim opšte-ljudskim vrijednostima na kojima bi trebalo da počiva svijet kome svi težimo. - Kroz period postojanja kluba, koje aktivnosti/akcije su obilježile njegov rad? Teško pitanje… Izdvojila bih neke od naših samostalnih akcija koje su upravo članovi VKG osmišljavali i realizovali, poput humanitarnih koncerata ili gimnazijskih druženja. Recimo, 2011. godine prikupljene priloge u vidu slatkiša, knjiga, odjeće i obuće uručili smo djeci iz Zavoda za školovanje i profesionalnu rehabilitaciju djece sa invaliditetom i omladine na Zabjelu, organizovano posjetili ovu ustanovu i ustanovili volonterski servis u vidu radionica sa njihovim štićenicima i kasnije, zajedničkom predstavom i programom zabavnog karaktera za štićenike u našoj školi. Takođe, 2014. godine prikupljena sredstva uložili smo u postavljanje parkinga za bicikla na parkingu škole. Povodom sedmog rođendana i 107. godine postojanja Gimnazije „Slobodan Škerović“ ulaznice za druženje su bile knjige koje su poklonjene biblioteci škole. Ponosni smo na projekat “No hate offline, no hate online” koji smo početkom 2014. godine pokrenuli sa ciljem suzbijanja
govora mržnje na internetu i realizujujemo ga treću godinu zaredom u pet srednjih škola u Crnoj Gori (gimnazija u Podgorici, Tuzima, Danilovgradu, Cetinju i Srednja stručna škola „Ivan Uskoković“ u Podgorici). Veoma smo ponosni i na akciju „Zajedno do pobjede“ kada smo u roku od dva dana organizovali i postavili punkt u dvorištu škole za prikupljanja pomoći (higijena, hrana, voda, garderoba) stanovništvu ugroženom od poplava u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Klub je i više nego zadovoljan količinom donacija koje prelaze deset tona svih potrebnih namirnica. Pomenula bih i učešće u međunarodnom projektu ‘’Inovativne metode u obrazovanju za integraciju Roma’’ (2010 – 2012), kada smo, između ostalog, učestvovali u razmjeni učenika sa koledžom iz Italije (UWC Adriatic), ali i imali organizovan volonterski servis - odlazak naših učenika u OŠ „B.V. Podgoričanin“ (upoznavanje i druženje sa romskom djecom). Od 2012. godine, klub u saradnji sa NVO Banka hrane organizuje i sprovodi humanitarnu akciju „Podari radost“ u okviru koje se mobiliše privatni sektor radi prikupljanja slatkiša za djecu sa posebnim potrebama. U saradnji sa NVO Roditelji, volonteri su u okviru šest organizovanih akcija prikupljali garderobu i obuću, ali i udžbenike, školski pribor i opremu za školu za djecu iz porodica sa lošijim materijalnim statusom - humanitarna akcije “Podijelimo, jer zajedno možemo više”. Naravno, brojne su i ekološke volonterske akcije, popout učestvovanja u „Let’s do it MNE“ ili „Očistimo Podgoricu za jedan dan“. Takođe, zajedno sa volonterima NVO Roditelji i JP Zelenilo, preuređivali smo i obnavljali dječja igrališta - „Vratimo djeci igrališta“, a sa volonterima NVO Ljubitelji prirode i Gorice učestvovali u akcijama čišćenja Gorice. Klub je do sada dobio brojna priznanja i zahvalnice, ali posebno nam je draga Godišnja nagrada za doprinos razvoja volonterizma iz 2014. godine. Nagradu su nam dodijelili Nacionalni volonterski servis Asocijacije za demokratski prosperitet Zid i Fondacija „Petrović Njegoš“ u saradnji sa Skupštinom Crne Gore. - Da li postoji saradnja sa volonterskim klubovima drugih škola u Crnoj Gori? Već godinama sarađujemo sa određenim brojem i srednjih i osnovnih škola i mislim da smo upravo kroz tu saradnju i ličnim primjerom podstakli mnoge škole da i oni pokrenu volonterske klubove. Nedavno je to bio slučaj i sa Gimnazijom na Cetinju i Gimnazijom u Tuzima, prije toga Gimnazijom u Beranama, i nekim osnovnim školama. Ipak, do sada nijesmo imali zajednički osmišljene i realizovane aktivnosti, ali vjerujem da će se to vrlo brzo promijeniti i da ih možemo očekivati već u 2017. godini. Ipak, moram pomenuti i saradnju sa volonterskim klubovima sa dva fakulteta u kojima su volontiranje nastavili naši bivši volonteri. Na primjer, u saradnji sa NVO Roditelji, Volonterskim klubom Ekonomskog fakulteta i Volonterskim klubom Filozofskog fakulteta, volonteri su u sklopu projekta „Pripovjedaonica“ kroz pažljivo odabrane priče, koje su interaktivno pripovijedali, djeci predškolskog uzrasta pomagali da uče o značaju saradnje, prevazilaženju konflikata, rješavanju problema, razumijevanju ljudske prirode i tuđih osjećanja.
novembar 2017. | Recept za aktivizam |
13
Za kategoriju DOPRINOS NA NACIONALNOM NIVOU mogu se nominovati privredna društva koja posluju u Crnoj Gori, koja imaju razvijenu strategiju korporativnog davanja, odnosno koja podržavaju projekte od opšteg interesa na nacionalnom nivou, čije su filantropske aktivnosti promišljene i usmjerene na potrebe društva.
F
ond za aktivno građanstvo, u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i Upravom za dijasporu – Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, a uz podršku Fondacije “Ćano Koprivica”, Fonda braće Rokfeler i Čarls Stjuart Mot fondacije i ove godine je realizovao konkurs za Nagradu za filantropiju “Iskra”. Konkurs je bio otvoren za pojedince, privredna društva, medije, nevladine organizacije, institucije i iseljenička udruženja – koji su na najdjelotvorniji način podržali neprofitne akcije za opšte dobro i izgradnju građanskog društva.
Cilj konkursa je da prepozna i javno istakne privredna društva, pojedince, medije, institucije, nevladine organizacije i iseljenička udruženja, koji svojom materijalnom i finansijskom podrškom daju primjer drugima i postavljaju standarde kojima bi trebalo težiti kada je u pitanju ulaganje u opšte dobro i izgradnja građanskog društva. Istovremeno, cilj nagrade je da podstakne oživljavanje i razvoj vrijednosti kao što su solidarnost, humanost i filantropija. Pravo učešča imaju privredna društva i mediji koji posluju u Crnoj Gori, pojedinci iz Crne Gore i dijaspore, udruženja iseljenika i državne institucije (zavisno od kategorije). 14 | Recept za aktivizam | novembar 2017.
Za kategoriju DOPRINOS LOKALNOJ ZAJEDNICI mogu se nominovati privredna društva koja posluju u Crnoj Gori, koja su svojim ulaganjem (materijalnim i/ ili nematerijalnim) podržala razvoj lokalne zajednice. Za kategoriju DOPRINOS DIJASPORE mogu se nominovati iseljenička udruženja koja su svojim ulaganjem (materijalnim i/ili nematerijalnim) podržala razvoj lokalnih zajednica u Crnoj Gori, ili organizovala filantropske aktivnosti na nivou države. Za kategoriju INDIVIDUALNI DOPRINOS može se nominovati pojedinac iz Crne Gore i dijaspore koji je ličnim angažmanom (dobrotvorne aktivnosti, materijalne donacije, besplatne profesionalne usluge, volonterizam i sl), bilo na nivou lokalne zajednice ili društva, doprinio rješavanju problema i unapređenju života u zajednici. Za kategoriju SPECIJALNO PRIZNANJE ZA MEDIJSKI DOPRINOS mogu se nominovati novinari/urednici, medijski timovi i sami mediji, koji su organizacijom filantropskih aktivnosti i/ ili promocijom istih, doprinijeli razvoju i promociji solidarnosti, humanosti i filantropije u zemlji. Za kategoriju SPECIJALNO PRIZNANJE ZA GRAĐANSKI DOPRINOS OPŠTEM DOBRU mogu se nominovati nevladine organizacije, grupe građana/ ki, institucije i pojedinci koji su pokrenuli akciju(e) od opšteg dobra, koja je podstakla uključivanje velikog broja građana/ki. Nagrade će biti uručene početkom decembra u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” na Cetinju. Dodjeljuju se četiri glavne i dva specijalna priznanja.
inspiracija
novembar 2017. | Recept za aktivizam |
15
Centar za građansko obrazovanje po osmi put organizuje Festival filma o ljudskim pravim UBRZAJ 2017 koji će se održati od 10. do 16. decembra 2017. u Podgorici, Kotoru i Beranama. Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ ima za cilj da posredstvom filma doprinese podizanju svijesti građana i građanki o važnosti ljudskih prava i njihove zaštite i unaprijeđenja, kao i vrijednosnog okvira koji podstiče harmonične odnose među različitima. VIII Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ donosi do sada najbogatiju selekciju filmova koji kreativno, snažno, pronicljivo i emotivno pričaju univerzalne priče o značaju borbe za ljudska prava, ljudskom dostojanstvu i istrajnosti iz vizure filmskih autora. Ovi filmovi vas ne mogu ostaviti ravnodušima, pa je i moto ovogodišnjeg festivala PROPITIVANJE GRANICA! Prepoznajući značaj ovakvog festivala, podršku realizaciji su i ove godine pružili ND Vijesti i portal Vijesti, kao i javni servis Radio Televizija Crne Gore . Na osnovu potpisanih ugovora Vijesti i RTCG će posvetiti punu medijsku pažnju - kroz obezbijeđenje zastupljenosti Festivala u redovnim informativnim i drugim programima, ali i promocijama Festivala kroz redovne najave.
16 | Recept za aktivizam | novembar 2017.
Program UBRZAJ 2017 – Podgorica Prvi dan, 10. 12. 2017. (nedjelja) KIC - Velika scena – 17:30h – Neoprostivo / režija Lars Feldballe-Petersen / Finska, Danska / 2017 / 75 min KIC - Velika scena – 20:00h – Žaba / režija Elmir Jukić / Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Hrvatska / 2017 / 78 min Drugi dan, 11. 12. 2017. (ponedjeljak) KIC – Sala Dodest – 16:15h – Mathias / režija Clara Stern / Austrija / 2017 / 30 min KIC – Sala Dodest – 17:00h – Amok / režija Vardan Tozija / Makedonija / 2016 / 102 min KIC – Sala Dodest – 19:15h – Starateljstvo / režija Xavier Legrand / Francuska / 2017 / 93 min KIC – Sala Dodest – 21:00h – Karl Marx City / režija Petra Epperlein i Michael Tucker / SAD, Njemačka/ 2016 / 89 min Treći dan, 12. 12. 2017. (utorak) KIC – Sala Dodest – 16:15h – Građanin / režija Roland Vranik / Mađarska / 2016 / 110 min KIC – Sala Dodest – 18:30h – Agape / režija Branko Schmidt / Hrvatska / 2017 / 80 min KIC – Sala Dodest – 20:15h – Čovjek integriteta / režija Mohammad Rasoulof / Iran / 2017 / 117 min Četvrti dan, 13. 12. 2017. (srijeda) KIC – Sala Dodest – 16:00h – Poljubac / režija Ivan Cotroneo / Italija / 2016 / 101 min KIC – Sala Dodest – 18:00h – Blizanci / režija Markus Mörth / Austrija / 2016 / 118 min KIC – Sala Dodest – 20:30h – Ne opiri se / režija Craig Atkinson / SAD / 2016 / 72 min Peti dan, 14. 12. 2017. (četvrtak) KIC – Sala Dodest – 17:00h – Život kao crtani film / režija Roger Ross Williams / SAD / 2016 / 91 min KIC – Sala Dodest – 19:00h – Između granica / režija Jelena Gavrilović, Mirko Rudić / Srbija / 2017 / 52 min KIC – Sala Dodest – 20:15h – Foxtrot / režija Samuel Maoz / Izrael, Njemačka, Francuska, Švajcarska / 2017 / 113 min
Program UBRZAJ 2017 - Berane Prvi dan, 11. 12. 2017. godine (ponedjeljak) JU Gimnazija ”Panto Mališić” Berane – 12:00h – MATHIAS / režija Clara Stern / Austrija / 2017 / 30 min CK Berane – 18:00h – Život kao crtani film / režija Roger Ross Williams / SAD / 2016 / 91 min CK Berane – 20:00h – Poljubac / režija Ivan Cotroneo / Italija / 2016 / 101 min Drugi dan, 12. 12. 2017. godine (utorak) CK Berane – 18:00h – Neoprostivo / režija Lars Feldballe-Petersen / Finska, Danska / 2017 / 75 min CK Berane – 20:00h – Čovjek integriteta / režija Mohammad Rasoulof/ Iran / 2017 / 117 min
Program UBRZAJ 2017 - Kotor Prvi dan, 15. 12. 2016. godine (petak) Kino Boka – 18:00h – Život kao crtani film / režija Roger Ross Williams / SAD / 2016 / 91 min Kino Boka – 20:00h – Ne opiri se / režija Craig Atkinson / SAD / 2016 / 72 min Drugi dan, 16. 12. 2016. godine (subota) Kino Boka – 18:00h – Neoprostivo / režija Lars Feldballe-Petersen / Finska, Danska / 2017 / 75 min Kino Boka – 19:30h – Čovjek integriteta / režija Mohammad Rasoulof / Iran / 2017 / 117 min
novembar 2017. | Recept za aktivizam |
17
pokretači promjena
Nacionalna kancelarija za saradnju s nevladinim organizacijama Ministarstva javne uprave i tim EU projekta “Tehnička podrška razvoju institucionalnih mehanizama saradnje Vlade u NVO u Crnoj Gori” pokrenuli su web bazu NVOinfo.
NVOinfo baza je jednostavna za pretraživanje. Prostor za objavljivanje tekstova nevladinih organizacija predviđen je u okviru sljedećih rubrika: Novosti/Vijesti, Resursi i partnerstva (Partnerstva, Dijelimo resurse) i Volontiranje/Stažiranje. U okviru rubrike “Mapa” možete pretražiti našu bazu uz pomoć tri kategorije: Naziva organizacije, djelatnosti kojom se organizacija bavi i/ili lokacijom na kojoj se organizacija nalazi. Rubrika “Novosti/ Vijesti” sadrži aktuelne vijesti iz civilnog sektora, dok će se na rubrikama “Resursi i partnerstva” kao i “Volontiranje/Stažiranje” pronaći pozivi nevladinih organizacija građanima i drugim organizacijama/ institucijama za uspostavljanje saradnje i zajedničko djelovanje.
Polazeći od svoje uloge kao informacionokoordinaciono-komunikativnog kanala za podsticanje i unaprjeđenje međusektorske saradnje i razvoja nevladinih organizacija, Kancelarija i tim projekta, a saglasno ranijoj inicijativi NVO, nastoje da kreiranjem baze omoguće uvid u aktivnosti NVO i tako doprinesu boljoj percepciji i razumijevanju njihove uloge i značaja od strane najšire javnosti Crne Gore, promovisanju njihovog rada i postignuća, kao i unaprjeđenja komunikacije državnih organa i NVO. Unošenje i ažuriranje podataka biće odgovornost nevladine organizacije, koja će, za tu svrhu, dobiti Baza NVOinfo sadrži JAVNO DOSTUPNE podatke korisnički nalog i lozinku. Administrator Baze će iz Registra NEVLADINIH ORGANIZACIJA, za koje ukloniti svaki sadržaj koji sadrži govor mržnje, je nadležno Ministarstvo javne uprave Crne Gore, netolerancije i diskriminacije. i to: naziv organizacije, djelatnost, adresu i broj rješenja, te podatke prikupljene u toku realizacije Kako da dobijem svoj nalog? pilot aktivnosti, pokrenute sredinom januara Kako bi nevladina organizacija dobila korisničko ime 2017. godine, u toku koje su NVO putem online i šifru za upravljanje nalogom svoje organizacije, forme dostavile sljedeće podatke: broj rješenja, potrebno je ispuniti formular za registraciju i isti datum rješenja, datum osnivanja, ovlašćeno lice, dostaviti elektronskim putem na e-mail adresu: broj telefona, e-mail adresu, ciljnu grupu, misiju kontakt@nvoinfo.me. Osim ispunjenog formulara, organizacije, viziju organizacije, ciljeve organizacije, korisnik je u obavezi dostaviti Rješenje o registraciji web/facebook/twitter stranicu. nevladine organizacije.
NVOinfo baza omogućava lakše nalaženje potencijalnih unutarsektorskih i međusektorskih partnera za realizaciju aktivnosti, kampanja i projekata, a nevladine organizacije će moći bez posrednika da predstave svoj rad.
18 | Recept za aktivizam | novembar 2017.
Autentifikacija poslatog formulara i rješenja se obavlja u najbržem roku, nakon čega će organizacija, putem elektronske pošte, dobiti svoje korisničko ime i lozinku za prijavljivanje. Prijavljivanje uz pristupne podatke se obavlja uz pomoć polja „Prijava“ koje se nalazi u gornjem desnom uglu stranice.
novembar 2017. | Recept za aktivizam |
19
Recept za 4. aktivizam MULTIMEDIJA U KOMUNIKACIJI SA JAVNOŠĆU Tekst pripremljen uz pomoć publikacije Helsinškog Parlamenta Građana (hCa) Tuzla.
* Savjet
Ako je vaša organizacija domaćin događaja, radionice, skupa ili bilo čega drugog što je vizuelan ili audio sadržaj, razmislite o načinima korištenja multimedije za promovisanje događaja široj javnosti.
Snimite vaš događaj. Montirajte najbolje djelove i stavite snimak na web ili youtube stranicu. Video link uživo – organizujte streamnig vašeg događaja uživo preko vaše web stranice, tako da ljudi koji nisu mogli doći na događaj ipak mogu učestvovati.
Vox pops – razmislite o tome da sa sobom ponesete malu video kameru ili diktafon i obavite kratke intervjue sa učesnicima. Oni se mogu spojiti u kratki video ili ‘podkast’ za vašu video stranicu ili youtube kanal, što ljudima omogućava da čuju glasove i izvan organizacije. Podkast – bilo da se radi o stručnim govornicima ili publici, osoblju ili korisnicima usluga, kratki podkastovi koja prenose saznanja su dobar način širenja informacija. Oni treba da budu lako dostupni za dawnload na vašoj web stranici. Bilo da se radi o vašem godišnjem izvještaju ili novom istraživanju multimedija može pomoći da pretvorite vaš dokument iz riječi na stranici u dinamičan interaktivni resurs. Razmislite o ukjučivanju interaktivnog sadržaja u vaše dokumente na online stranici. Ako imate studije slučaja u izvještaju, razmotrite uključivanje linka na video osobe koja prepričava svoju priču. Ako vaša organizacija drži edukacije, razmotrite kako se to može prilagoditi za online javnost. Web seminari i online edukativni paketi postaju sve popularniji, tako da ćete vjerovatno doprijeti do više ljudi virtuelnim putem, nego što bi to bio slučaj da organizujete neki događaj.
* Zanimljivost Sa napretkom tehnologije sve je više načina komunikacije korištenjem raznih metoda. Multimedija postaje bitan način prezentovanja informacija o jednoj organizaciji. Ona može uključivati tekst, grafiku, audio, animaciju i video. Odnosi se na tehnike kao što su podkastovi, web seminari, streaming i live web chat.
Ako vaša organizacija ostvari određenu pokrivenost u medijima svakako o tome treba obavijestiti posjetioce vaše stranice. Ako se radi o televizijskom ili radio isječku, pronađite ga i stavite link na taj sadržaj sa vaše stranice. Još bolje, možete kupiti klip i staviti ga na vašu web stranicu. Multimedija ipak nije samo alat za komuniciranje sa spoljnim svijetom. Možete koristiti multimedijalne sadržaje djelotvorno i u internoj komunikaiciji. Koristite facebook, video konferencije i ne zaboravite da provjetrite da li je sadržaj koji pravite dostupan svakome. Ako u organizaciju nemate nekog kvalifikovanog uposlenog za to, potražite volontera koji bi mogao pomoći.
novembar 2017. | Recept za aktivizam |
21
Organizovane javne diskusije ZNAM KOGA BIRAM Piše: Milena Đurović Stanojević Sagovornik: Jovana Despotović, koordinatorka programskih aktivnosti u Aktivnoj zoni
A
ktivna zona je uoči lokalnih izbora u prijestonici Cetinje organizovala tri javne diskusije ,,Znam koga biram’’ koje su imale za cilj da informišu građane o idejama za razvoj grada. O ovim događajima razgovaramo sa koordinatorkom programskih aktivnosti u Aktivnoj zoni, Jovanom Despotović.
Javne diskusije je posjetilo preko 300 građana, a kako je bilo omogućeno ukljičivanje građana u sami tok diskusije, postavljeno je preko 200 pitanja.
,,Ovo je drugačiji pristup predstavljanju politike, odnosno političkih ideja/prijedloga građanima, što je izazvalo veliku podršku građana ovim događajima, kao i molbu da se na ovome ne zaustavimo, već nastavimo sa organizovanjem sličnih događaja’’ - naglašava Despotović. Tokom prve javne diskusije, sa naslovom: ,,Cetinje i turistički potencijali’’ govorilo se o turizmu, kao jednoj od glavnih privrednih djelatnosti grada. Nakon zatvaranja velikog broja fabrika iz doba Jugoslavije, Cetinje je izgubilo status privrednog giganta države, te svoje kapacitete okrenulo razvoju turističkih potencijala.
Pitanja kao što su (Da li se ta privredna grana dovoljno razvila u prethodnom periodu da bi mogla da se nazove glavnom privrednom djelatnošću i Građani su postavljali pitanja u skladu sa tri teme primarnim izvorom finansija za grad? Koliko su ti (turizam, nezaposlenost i infrastruktura), dok su kapaciteti usmjereni ka stvaranju profita i u kojem predstavnici političkih parija, koje su učestvovale na se smjeru može razvijati turizam? Da li Cetinje lokalnim izborima, odgovarali i predlagali rješenja za ima brend?)su neka od postavljenih i odgovorenih pomenute probleme, kazala je Despotović. pitanja, kazala je Despotović za naš časopis.
22 | Recept za aktivizam | novembar 2017.
Tema druge javne diskusije se odnosila na problem nezapošljenosti u našem gradu. Naime, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, stopa nezapošljenosti na nacionalnom nivou iznosi nešto preko 21 odsto, a ni na lokalnom nivou sitacija nije drugačija.
Mali gradski prostor obavezuje sve nas da na što kvalitetniji, praktičniji i funkcionalniji način organizujemo glavne gradske infrastrukturne objekte, saobraćajnice i javne površine. Cetinju nedostaju parking mjesta, pješačke zone (trotoari), igrališta za djecu, dostupne javne površine i objekti prilagođeni osobama sa invaliditetom, uređene zelene površine, kao i parkovi. Prema dostupnim podacima, samo 7% javnih objekata i površina prilagođeno je osobama sa invaliditetom, zaključili su građani, ali i predstavnici političkih partija.
Svakih 10 godina, broj stanovnika na Cetinju se smanjio za oko 2000 građana, gdje je 1991. godine broj stanovnika iznosio oko 20000, 2001. godine oko 18000, a 2011. godine oko 16000 građana. Šta nam govore ovi podaci? Prema istraživanjima koje je sprovela Aktivna zona, veliki broj mladih ne vidi budućnost na Cetinju, već zbog nemogućnosti zapošljenja svoju budućnost vide u drugim Takođe, loša putna infrastruktura takođe ometa gradovima, ali i državama. nesmetano kretanje kroz grad, a utiče na sliku koju posjetioci dobiju prilikom posjete našem Kako spriječiti odliv mlade radne snage? Može li gradu. Posebno se izdvajaja loša infrastruktura, 3404 zapošljenih na Cetinju, kako to kažu podaci tj. nepostojanje trotoarnih površina, vertikalne iz Monstata, izdržavati penzije za nešto više od 20 i horizontalne signalizacije u sljedećim ulicama: odsto penzionera? Građani su postavili pitanja: Mojkovačka, Puškinova, Jabučka, Novice Cerovića, (Kako povećati zapošljenost u gradu i koje su to Nikole Lekića, Hercegovačka, Peka Pavlovića i dr. glavne prepreke? Šta su moguća rješenja i inicijative koje bi mogle promijeniti tako negativan podatak i sl.) Na trećoj javnoj diskusiji je govorilo o infrastrukturnom razvoju grada. Naime, postoje mnogi infrastrukturni problemi u gradu, a između ostalih se najviše izdvajaju: loša putna infrastruktura, problemi u snabdijevanju vodom, odlaganju otpada i otpadnih voda i sl. Cetinje počiva na površini od oko 6 km kvadratnih, što predstavlja jednu od glavnih činjenica koje se moraju uzeti u obzir kada se planira gradska infrastruktura.
novembar 2017. | Recept za aktivizam |
23
ČASOPIS O GRAĐANSKOM AKTIVIZMU U CRNOJ GORI Recept za aktivizam
časopis o građanskom aktivizmu
Četvrti broj časopisa je pripremljen u okviru projekta ,,Mladi i mediji’’ koji realizuje Aktivna zona, uz finansijsku podršku Ministarstva sporta Crne Gore - Direktorata za mlade.