INTERVJU
PRIKUPLJANJE PREDSTAVLJAMO SREDSTAVA I KAMPANJU FILANTROPIJA U CRNOJ GORI GLASAJ SLOBODNO
Foto: Miloš Marković
INSIDE
NVO ‘‘BRLJOK’’: Večeri u klubu se često završe novim prijateljstvima i zanimljivim hobijem
BLOG
KAKO I ZAŠTO VOLONTIRAM Irina Stamatović
INSPIRACIJA Fondacija mladih - Aktivna zona pokrenula drugu donatorsku akciju ‘‘Zajednica bez barijera’’
septembar 2016. | Recept za aktivizam |
SADRŽAJ
Recept za aktivizam
časopis o građanskom aktivizmu
Izdavač: Aktivna zona
POKRETAČI PROMJENA: Grupa studenata psihologije iz Nikšića. . . . . . . . . . . 6 Autorka: Milena Đurović Stanojević INTERVJU: Milica Kovačević Kampanja ‘‘Glasaj slobodno’’ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Autorka: Milena Đurović Stanojević INSIDE: NVO ‘‘BRLJOK’’ - Večeri u klubu se često završe novim prijateljstvima i novim hobijem . . . 10 Autorka: Ivana Srećković INSPIRACIJA: Fondacija mladih - Aktivna zona pokrenula drugu donatorku akciju . . . . . . . . . . . . . 13 Autor: Miloš Marković BLOG: ‘‘Kako i zašto volontiram’’. . . . . . . . . . . . . . . 16 Autorka: Irina Stamatović
Za izdavača: Miloš Marković Kontakt telefon: +382 41 241 219 Elektronska pošta: info@aktivnazona.me Veb sajt: www.aktivnazona.me Redakcija: Ivana Srećković Milena Đurović Stanojević Miloš Marković
BLOG: ‘‘Da li su mladi ljudi aktivni?’’ . . . . . . . . . . . 17 Autor: Dimitrije Jovićević
Lektorka: Ivana Srećković
POKRETAČI PROMJENA: NVO ‘‘GRADIO’’ - U bliskoj budućnosti nam vidim borbu za prostor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Autorka: Ivana Srećković
Dizajn i štampa: Orion Design - member of Orion Group d.o.o.
RECEPT ZA AKTIVIZAM: Kako promovisati svoj rad putem društvenih mreža? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Autor: Aktivna zona Aktivni konkursi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Autor: www.mladiinfo.me
CIP - Каталогизација у публикацији
Национална библиотека Црне Горе, Цетиње
ISSN 2337-0726 = Recept za aktivizam COBISS.CG-ID 28746768
REKLAMA 2
PREDSTAVLJAMO KAMPANJU
GLASAJ SLOBODNO
INTERVJU
„Imamo pozitivne reakcija građana, političkih patija i predstavnika državnih institucija, koje su podržale kampanju.’’ - Milica Kovačević, predsjednica Upravnog odbora Centra za demokratsku tranziciju
8
Autorka: Milena Đurović Stanojević
INSIDE
NVO ‘‘BRLJOK’’ - Večeri u klubu se čestvo završe novim prijateljstvima i zanimljivim hobijem Udruženje ljubitelja društvenih igara, epske i naučne fantastike i modelarstva, Brljok!, vrata svog kluba svakodnevno otvara svima koji su raspoloženi za nova poznanstva i druženje kroz igre kojima redovno obogaćuju svoju kolekciju.
11
Autorka: Ivana Srećković
Da li su mladi ljudi aktivni?
BLOG
,,Da li ste ikada čuli za Perpetuum mobile? To je upravo izraz koji bih koristio kada bih pokušavao da objasnim što je u suštini aktivizam. Energija koja neprestano teče, podstiče i stvara pozitivne promjene. Međutim, uvijek se pitamo da li su mladi ljudi aktivni?’’ Autor: Dimitrije Jovićević
16
pokretači promjena
Neformalna grupa studenata psihologije promoviše psihologiju i poboljšava kvalitet studiranja na odsjeku za psihologiju u Nikšiću Piše: Milena Đurović Stanojević
6
| Recept za aktivizam | septembar 2016.
N
eformalnu grupu studenata psihologije osnovani su, 2013. godine, studenti psihologije koji su se okupili sa ciljem da promovišu psihologiju i poboljšaju kvalitet studiranja na ovom odsjeku. Članica te organizacije, Marijana Jakovljević, kaže da grupa funkcioniše u okviru studijskog programa na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i da, iako broje deset članova, do sada su radili na uljepšavanju prostora u kojem borave, sprovodili istraživanja iz oblasti psihologije, te organizovali interne radionice i druženja. „Ciljevi naše neformalne grupe su podsticanje i pomoć pri poboljšavanju nastave psihologije na svim nivoima obrazovanja, briga o društvenom statusu psihologa i ispravnom stručnom anagažovanju u društvu, stručno i naučno okupljanje psihologa, briga i djelovanje u zajednici, kao i suzbijanje predrasuda opšte populacije o psihologiji kao nauci i praktičnoj djelatnosti”, ukazuje Jakovljević i dodaje da su do sada najviše sarađivali sa Filozofskim fakultetom i Studentskim vijećem zarad poboljšanja kvaliteta nastave i ostvarenja prava studenata. „Osim toga, sarađivali smo sa Crvenim krstom Crne Gore koji realizuje projekat ‘’Pružanje psiho-socijalne podrške u kriznim intervencijama’’, u okviru kojeg su
članovi naše neformalne grupe učestvovali u obuci i postali članovi nacionalnog tima. Sarađujemo i sa Domom zdravlja Nikšić i Psihijatrijskim odjeljenjem u okviru Opšte bolnice Nikšić, gdje realizujemo jedan vid prakse, te sa Centrom za socijalni rad. U vrtićima i školama u Nikšiću, Dnevnom centru za djecu sa smetnjma u razvoju i Dnevnom boravku za stare organizujemo radionice na razne teme.
vještine i javni nastupi, stres i kako ga prevazići, naučiti učiti i asertivna komunikacija. Takođe su realizovane obuke i javne prezentacije na teme: mentalno zdravlje, dječija prava ‘’Inkluzija’’, kaže Jakovljević koja naglašava i da su učestvovali u snimanju amaterskih filmova o depresiji, poremećajima ličnosti i stavovima stanovništva prema psihičkim poremećajima i duševnim bolesnicima koje su objavili na YouTube kanalu”, Sarađujemo sa Colston Hayes – Centar za društvena objašnjava Jakovljević. i bihejvioralna istraživanja (CDBI), koji se bavi bihejvioralnom ekonomijom, a čiji su neki članovi „Organizovali smo i Radionicu o mentalnom zdravlju ujedno i članovi naše neformalne grupe. Održavamo sa djecom Romske populacije koja su uključena u kontakte i sa JU ‘’Zahumlje’’, SOS za žrtve nasilja, projekat Crvenog krsta Crne Gore, koju su vodili Centrom za prevenciju narkomanije kojima članovi naše neformalne grupe, a posjetili smo pomažemo u realizaciji njihovih aktivnosti”, dodaje i: JU Dom starih ‘’Grabovac’’ Risan, JU Zavod Jakovljević. ‘’Komanski most’’ Podgorica, Psihijatrijska bolnica Kotor, JU Dječiji dom ‘’Mladost’’ Bijela, JU za „Realizovali smo projekat „Učestvuj i ti“ – podržan smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika od strane Fonda za aktivno građanstvo, čiji je cilj psihoaktivnih supstanci ‘’Kakaricka gora’’, Dnevne poboljšanje neformalnog obrazovanja mladih iz centre za djecu sa smetnjama u razvoju u Nikšiću i Nikšića kroz radionice, prezentacije i druženja, Pljevljima”- ističe Jakovljević i dodaje da je njihova kao i sticanje vještina koje su neophodne za lični organizacija u svakom trenutku otvorena za prijem razvoj i usavšavanje. novih članova. Realizovali smo radionice na teme: vještine komuniciranja, javno zastupanje, prezentacijske mart 2016. | Recept za aktivizam |
7
intervju
Piše: Milena Đurović Stanojević Parlamentarni izbori biće održani 16. oktobra, a Centar za demokratsku tranziciju (CDT) privodi kraju kampanju „Glasaj slobodno“ čiji je cilj bio da ohrabri građane i građanke naše države da iskoriste svoje biračko pravo na predstojećim izborima i to bez pritisaka i ucjena. Predsjednica Upravnog odbora CDT-a Milica Kovačević ukazaje da su pokušali da uvjere građane i građanke da su u glasačkoj kabini sami i da niko ne može da utiče na njihov izbor.
8
| Recept za aktivizam | septembar 2016.
„Imamo pozitivne reakcija građana, političkih patija i predstavnika državnih institucija ,koje su podržale kampanju. Mi smo se potrudili da u direktnom kontaktu sa građanima iz svih crnogorskih gradova objasnimo novine u samom procesu glasanja i da ih uvjerimo da je glasanje slobodno, bez ucjena i pritisaka. „Odziv birača u Crnoj Gori je tradicionalno veliki, ali ,isto tako naše posljednje istraživanje ,koje je rađeno u februaru pokazuje da čak 61 % ispitanih ne vjeruje da su izbori u Crnoj Gori fer i slobodni“ - ističe Kovačević i dodaje da veliki broj ispitanika smatra da su partije svemoćne pa znaju za koga birači glasaju. „Naš posao je da animiramo, najprije, državne institucije da rade svoj posao i zaštite građane i građanke .
„Za građane se ništa ne mijenja pa oni samo treba da dođu na biračko mjesto i iskoriste svoje pravo uz pomoć edukovane i pripremljene administracije. Novi sistem treba da im olakša samu proceduru glasanja“-smatra Kovačević koja podsjeća da će CDTvi posmatrači pratiti izborni dan 16.oktobra i da će o svim eventualnim nepravilnostima obavijestiti javnost. Ona ističe i da je ta nevladina organiazacija pratila izbornu kampanju i da je u početku bilo nekih nepravilnosti koje su se odnosile na obavezu institucija da objavljuju izvještaje o trošenju novca u predizbornoj kampanji.
„U početku institucije to nijesu činile pa smo alarmirali javnost i Agenciju za sprječavanje korupcije tako da se broj institucija koje to ne čine smanjio.Ipak mi Takođe naša misija je da građane i građanke uvjerimo smo nezadovoljni kako Agencija obavještava javnost da niko ne može znati šta su zaokružili na glasačkom o eventualnim nepravilnostima jer to je njihov listiću.“-naglašava Kovačević koja smatra da će najveći najvažniji posao“-zaključila je Kovačević. izazov na predstojećim izborima biti primjena novog elektronskog sistema identifikacije birača i obuka Zakonom je zabranjena kupovina i članova biračkih odbora za njegovu primjenu. prodaja glasova (kazna zatvora do 3
godine), prijetnje biračima i ucjene
septembar 2016. | Recept za aktivizam |
9
(kazna zatvora do 3 godine), i ometanje glasanja (kazna zatvora do 3 godine). Zabranjeno je uništavanje glasačkog materijala (kazna zatvora do 1 godine), kao i glasanje u tuđe ime i glasanje na više biračkih mjesta (kazna zatvora do 1 godine).
iz aprila 2013. godine, uoči tadašnjih predsjedničkih izbora, to predstavlja uvećanje za 17.412 birača. Broj novoupisanih birača je 38.201, a od tog najviše je onih koji su pravo glasa stekli punoljetstvom - 31.381. Broj građana koji su pravo glasa stekli na osnovu prijave prebivališta u Crnoj Gori je 3.434. “Birača koji su biračko pravo stekli prijemom u crnogorsko državljanstvo je 3.386”, navodi se u tabelarnom prikazu Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković poručio je MUP-a. Navodi se i da je iz biračkog spiska u odnosu da će tužioci u svim tužilaštvima biti dežurni tokom na posljednje izbore izbrisano 22.616 osoba. Najveći izbornog dana i da svaki građanin koji sumnja da broj izbrisanih je po osnovu smrti (22.086). Na osnovu se dogodila neka izborna zloupotreba, može doći u gubitka crnogorskog državljanstva iz biračkog spiska je izbrisano 375 birča, dok je zbog odjave prebivališta iz tužilaštvo u svom gradu i to prijaviti. biračkog spiska izbrisano 155 birača. Stanković je, u okviru kampanje „Glasaj slobodno“ u Broj birača koji su promijenili ime je 11.291, dok je onih CDT-ovom Info centru, govorio o krivičnim djelima kojima je promijenjen jedinstveni matični broj 92. vezanim za izbore.On je poručio da ako imaju sumnju da je učinjeno krivično djelo vezano za izbore, U tabelarnom prikazu se navodi da je broj birača kojima građani krivičnu prijavu mogu podnijeti usmeno je promijenjen datum prijave poslednjeg prebivališta u tužilaštvu ili elektronskim putem, a ta prijava će 4.428, dok je onih kojima je promijenjen datum biti proslijeđena Specijalnom državnom tužilaštvu prebivališta u Crnoj Gori4.778. (SDT). “Broj birača kojima je promijenjeno biračko mjesto Stanković je poručio da će tužilaštvo građanima je 121.176”, navodi se u tabelarnom prikazu, koji je pružiti punu zaštitu i prije, i u toku i nakon izbora, medijima dostavio MUP. kako bi se utvrdila odgovornost onih koji krše zakon. Najviše novih biračaje u Podgorici. Naime, 2013. ih je Na parlamentarnih izborima koji će biti održani 16. u biračkom spisku bilo 124.982, a ove godine 132.692. oktobra, pravo glasa imaće 528.817 građana Crne Kad je rije o gradskim opština Tuzi i Golubovci, takođe Gore, pokazuju podaci numeričkog tabelarnog prikaza o se bilježi rast broja birača. Tako ih je sada u Golubovcima 11.780, u odnosu na 11.265 iz 2013. godine, te u Tuzima promjenama u biračkom spisku. Prema podacima MUP-a, u odnosu na birački spisak 11.365, u odnosu na 10.540 iz 2013. godine. 10 | Recept za aktivizam | septembar 2016.
inside
BRLJOK!:
Večeri u klubu se često završe novim prijateljstvima i zanimljivim hobijem Udruženje ljubitelja društvenih igara, epske i naučne fantastike i modelarstva, Brljok!, vrata svog kluba svakodnevno otvara svima koji su raspoloženi za nova poznanstva i druženje kroz igre kojima redovno obogaćuju svoju kolekciju. Piše: Ivana Srećković
Foto: Facebook stranica NVO Brljok
decembar 2015. | Recept za aktivizam |
11
1. Kakva je atmosfera u Klubu dok su igre u toku i koliko često se okupljate? Nekada smo se okupljali jednom do dva puta sedmično, a sada je klub otvoren svakoga dana, što je ogroman napredak za godinu dana zvaničnog postojanja kao NVO. Kada smo se okupljali jednom sedmično, nekada satima nijeste mogli da nađete mjesto, ali ako biste ostali kraće posmatrajući neku od igara, veoma brzo bi vas pozvali da se pridružite i započnete novu partiju sa nekim od njih. Trenutno imamo mnogo više dana na raspolaganju, kao i prostora za igranje, pa se gužva ne osjeti ni kada je klub pun, što je odlično, jer sada mogu da se igraju i one bučnije igre gdje ima mnogo komunikacije, dok se u drugoj prostoriji u isto vrijeme igra neka duža igra koja iziskuje koncentraciju i planiranje. Večeri u Brljok! klubu znaju da počnu sa potpunim strancima koje ste tek upoznali i da se završe sa novim prijateljstvima i zanimljivim hobijem.
2. Kako objasniti čar društvenih igara nekome ko se do sada nije susreo sa njima, ili jeste, ali nije bio zainteresovan za njih?
Kada sjedimo u istoj prostoriji za istim stolom, u interakciji, bez barijera, licem u lice, dešava se nešto magično, nešto što nijedna vrsta zabave ne može da reprodukuje. Družimo se i socijalizujemo, kroz smijanje i podsmijavanje, prepirke i dokazivanja, udruživanje protiv zajedničkog neprijatelja, kovanje planova i mnoga uzbuđenja koje ove stvari donose. Isprobavanjem svojih sposobnosti uvijek učimo nešto novo, razvijamo logičko razmišljanje, kreativnost i zdrav takmičarski duh. Sve to nam može dodatno pomoći u životu, školi ili na poslu, a uz to i ispuniti osjećajem kvalitetno utrošenog vremena.
3. Zbog čega su društvene igre važne u svakoj životnoj dobi? Zato sto pokreću razvoj logičkog i strateškog razmišljanja, kao i socijalizaciju među različitim uzrastima. Mogu da ih igraju zajedno sve generacije - na primjer, igru Katan definitivno možete odigrati 12 | Recept za aktivizam | septembar 2016.
sa djedom, mamom i bratom za istim stolom i svima će biti zanimljivo.
4. Na koga se kao klub ugledate? Kakva je kultura igranja društvenih igara u regionu i svijetu? Od početka se ugledamo na regionalne klubove, prvenstveno iz Beograda i Novog Sada, jer su oni jedni od pionira u regionu. U skorije vrijeme smo proširili mrežu poznanstava i sada smo takođe prijatelji sa klubovima iz Sarajeva i Zagreba. Trenutno je takvo stanje u regionu da svi pomažemo jedni drugima, podučavamo se međusobno i ugledamo jedni na druge, što je odlična stvar. Priželjkujemo formiranje regionalne mreže udruženja koja se bave društvenim igrama, a ima ih mnogo. U ostalim krajevima svijeta, a naročito na zapadu, ovakva vrsta udruženja nijesu potrebna, jer kultura igranja nikada nije bila prekinuta, kao što se nama desilo devedesetih.
5. Šta je sa kompjuterskim/video igrama? Zbog čega se zanemaruju? Pomalo se osjećam umornim od video igara. Volim video igre, odrastao sam uz njih, ali uz sve povoljnosti koje nam moderna tehnologija pruža.
Svaki put imam osjećaj da je to vrijeme provedeno cjelovečernjim buljenjem u ekran moglo da se iskoristi na bolji način. Ionako non stop buljimo u ekrane. 6. Kako se priključiti ili posjetiti Vaš Klub? Vrlo jednostavno, samo je potrebno da dođete do nas i sve ćemo srediti. Nalazimo se u centru Podgorice, iznad oglasnog Dana, preko puta Fonda PIO - Bulevar Ivana Crnojevića 12. Klub je otvoren za sve u periodu između 19 i 24 časa svakoga dana, a da bi mlađi od 13 godina posjetili naše prostorije, moraju biti u pratnji roditelja.
septembar 2016. | Recept za aktivizam |
13
14 | Recept za aktivizam | septembar 2016.
inspiracija
FONDACIJA MLADIH: Započeta druga donatorska akcija
,,ZAJEDNICA BEZ BARIJERA’’
Fondacija mladih, koja djeluje u okviru Aktivne zone, realizuje novu donatorksu akciju „Zajednica bez barijera“ koja, prije svega, ima za cilj da mobiliše lokalnu zajednicu kako bi zajedničkim snagama riješili problem nepristupačnosti javnih objekata i površina osobama sa invaliditetom. Projekat će biti realizovan u dvije faze. Prva faza projekta se odnosi na javno zagovaranje poštovanja prava osoba sa invaliditetom na Cetinju, a sa akcentom na pristupačnost javnih objekata i površina. U okviru te faze projekta Skupštini Prijestonice Cetinje biće predloženo i usvajanje posebnog akcionog plana kojim se želi planski pristupiti prilagođavanju grada svim građanima Cetinja. Druga faza projekta se odnosi na prilagođavanje zgrade Prijestonice Cetinje osobama sa invaliditetom i osobama sa poteškoćama u kretanju. Cilj ove faze projekta je da se do kraja tekuće godine, a uz pomoć donatora, prikupi novac za nabavku posebne pokretne platforme koja će pristupačnim učiniti prvi sprat jednog od najbitnijih javnih objekata. Platforma će koštati šest hiljada eura, a princip prikupljanja je isti kao i u našoj prvoj zajedničkoj donatorskoj akciji kada smo prikupili novac za nabavku CTG aparata i osvjetljenja za operacionu salu u cetinjskom porodilištu. Aktivna zona je i za ovaj projekat dobila finansijsku podršku kroz učešće organizacije u programu ‘’De facto
aktivni’’ koji sprovodi Fond za aktivno građanstvo (FAKT) uz finansijku podršku Evropske unije. Ova inicijativa je postala jedna od deset inicijativa koje će dobiti podršku za realizaciju donatorskih akcija širom Crne Gore. Veliki doprinos realizaciji ove inicijative će dati ,,Udruženje paraplegičara Cetinje’’, lokalna organizacija koja je tokom svog djelovanja uspjela poboljšati položaj osoba sa invaliditetom na Cetinju. Ovo udruženje građana trenutno radi na nekoliko projekata koja imaju za cilj integraciju OSI u društvu i povećanje vidljivosti problema sa kojima se sučevljavaju ove osobe. Drugi partner u projektu je udruženje koje okuplja cetinjske privrednike – ,,Privredni klub Cetinja’’. Ovaj klub okuplja preko 20 preduzetnika koji djeluju na teritoriji Prijestonice Cetinje, koji će se pridružiti inicijativi ‘’Zajednica bez barijera’’ i novčano podržati nabavku opreme za prilagođavanje glavne gradske institucije. Ovim putem pozivamo sve građane i privrednike da se pridruže inicijativi Aktivne zone, odnosno Fondacije mladih, koja će se realizovati do kraja tekuće godine. Više informacija o inicijativi možete pronaći na zvaničnoj internet prezentaciji organizacije: www.aktivnazona.me. septembar 2016. | Recept za aktivizam |
15
LOG BLOG BLOG BLOG BLOG BLO LOG BLOG BLOG BLOG BLOG BLO ,,Ja sam volonter!’’ jedno je od meni dražih predstavljanja. Kada to izgovorim, ujedno kažem da sam humanista, altruista i čovjek spreman da se nesebično daje za viši cilj.
K Piše: Irina Stamatović
orijene moje volonterske karijere nalazim u osnovnoj školi kada sam učestvovala u akcijama uređenja školskog dvorišta, a kao član đačkog parlamenta organizovala akcije posjeta Resursnom centru ,,1. jun’’. U gimnaziji sam takođe bila dio đačkog parlamenta i svih akcija koje smo tamo organizovali. Ipak, moj ozbiljniji angažman počeo je 2014. godine kada sam počela volontirati u NVO ,,9. decembar’’, a od početka tekuće godine član sam Upravnog odbora u istoj.
Kako i zašto volontiram
Biti volonter definiše ličnost na specifičan način, volonterizam budi čovjeka u meni. Vjerujući da će nešto što radim izmamiti nekome osmijeh na lice, dodatno motiviše rad za naredne generacije. Odgoj djece odavno se više ne odvija samo u porodici. Zato je i teže djecu, benigna, mala i čista stvorenja, zaštiti od prljavštine svijeta koji nas okružuje. Smatram da je pokazivanje pravih vrijednosti upravo ovoj skupini najveća odgovornost koju kao ljudi imamo.
Student spoljne politike i diplomatije
Uloga civilnog sektora u tom smislu je velika. Volonteri imaju drugarski pristup, što je u godinama odrastanja ključno. U NVO-u nema izražene hijerarhije koja nagriza grupu, kohezija je na mnogo većem nivou, pa se onda i sve akcije lakše i spontanije sprovode.
Za razliku od posla gdje nas zanimanje povezuje sa kolegama, u NVO-u nas povezuje želja za pomaganjem drugima, ljudskost i nesebičnost. Vjerujem da kada se ljudi povežu na temeljima ovih vrijednosti, sve ono što izraste iz toga, ne može biti ništa sem lijepog. Pored divnog druženja i sklopljenih prijateljstava, istakla bih da sam na mnogim treninzima, školama i samitima na kojima sam učestvovala, mnogo naučila. Koristeći ovu, malo otrcanu frazu ,,mnogo naučiti’’ pokušavam istaći posebnost znanja koje se na ovaj način stiče. Ovdje mislim na praktična znanja, ona koja su primjenjiva na sve situacije u životu i društu, ona koja uokviruju sve ono što smo u knjigama pročitali i tako otvaraju vrata suštinskom razumijevanju stvari.
Na koncu, volonterizam je moj izbor zato što tako sa pravom ekipom stvaram bolju sjutrašnjicu.
16 | Recept za aktivizam | septembar 2016.
OG BLOG BLOG BLOG BLOG BLO OG BLOG BLOG BLOG BLOG BLOG
D
a li ste ikada čuli za Perpetuum mobile? To je upravo izraz koji bih koristio kada bih pokušavao da objasnim što je u suštini aktivizam. Energija koja neprestano teče, podstiče i stvara pozitivne promjene. Međutim, uvijek se pitamo da li su mladi ljudi aktivni? Pregledajući dnevnu štampu, često možete naići na naslove ili tekstove u kojima se spominje da su mladi neaktivni i da je to uzrok njihovim problemima, njima samima. I sve što je potrebno da uradite jeste da zastanete na trenutak i razmislite. Da razmislite o toj tvrdnji koja nije tačna iz dva razloga. Prvi, zaključak je generalizovan. Drugi, ljudi koji su to napisali vide samo jednu stranu priče.
Piše: Dimitrije Jovićević
Student spoljne politike i diplomatije
Da li su mladi ljudi aktivni?
Potpisali ste peticiju, tražili slobodan pristup informacijama, učestvovali na protestima ili javnim diskusijama i slično. To se naziva: aktivno učešće u procesu donošenja odluka. Ali postoji još mnogo načina da aktivno učestvujete u kreiranju promjena i to ne samo putem participacije u navedenom primjeru. Razmotrimo nekoliko slučajeva: •
Svoje slobodno vrijeme provodite na društvenim mrežama. Tvitujete o problemima, stanju u vašoj zajednici, predlažete rješenja, preispitujete vrijednosne sisteme ili tvitujete o aktuelnim događajima i šaljete neku poruku koja ima značenje za društvo u cjelini? Da, to znači da ste aktivni.
•
Postali ste vegetarijanac/ka ili vegan/ka zato što smatrate da ne treba konzumirati produkte ili meso životinja? I to radite zato što ne postoji nijedan ljudski zakon koji će to spriječiti, a smatrate da svaka promjena potiče od pojedinaca/ke, pa tako i vi počinjete svoju borbu za prava životinja? Da, i to je aktivizam.
•
Umjetnik/ca ste? Odlučili ste kreirati grafit, sliku, pjesmu, video, mjuzikl, predstavu ili iskoristiti bilo koji drugi oblik izražavanja i na taj način poslati poruku o društvenim problemima? Da, i to je aktivzam.
•
U suštini, na sve što pomislite, to je vid aktivizma. Jer da aktivizam kao takav ne postoji, ljudi bi još uvijek živjeli samo u primarnim zajednicama i bavili se isključivo pukim preživljavanjem. Isto kao što čovjek ima potrebe, osjećanja, nagone, tako u sebi ima i aktivizam, ono nešto što ga tjera da se konstantno bori, mijenja stvari i pravi pozitivne promjene.
Iako ćete čuti mnoge ljude (organizatore pojedinih događaja) da tvrde kako su mladi neaktivni zato što nijesu uspjeli okupiti određeni broj ljudi, znajte da to nije problem mladih. To je problem tih osoba koje uporno posmatraju mlade kao problem, a ne kao potencijal. I to je onaj argument koji oni isti uvijek imaju kako bi opravdali svoje postupke.
Zato, mladi ljudi, nastavite da radite ono što ste do sada radili, jer priče da ste neaktivni, pasivni, apsolutno nezainteresovani za sve što postoji na ovoj planeti, biće i dalje samo priče. I sjetite se, najveće promjene potekle su zato što su mladi ljudi imali potrebu za nečim boljim. Zato svoje društvene, političke, ekomonske ili bilo koje druge potrebe zadovoljite tako što ćete krenuti u borbu za svoja istinska ubjeđenja i na taj način stvoriti pozitivne promjene koje neće samo koristiti vama, već i drugim ljudima, možda čak i širom planete. septembar 2016. | Recept za aktivizam |
17
pokretači promjena
GRADIO.ME:
u bliskoj budućnosti nam vidim borbu za prostor Piše: Ivana Srećković Razgovarala sa: Jelena Rabrenović, članica udruženja Gradio.me Gradio.me je neformalno udruženje mladih stručnjaka koje se bavi temama arhitekture, urbanizma, ekologije i građevine, te već skoro dvije godine postoji i društveno aktivno djeluje kroz svoj veb sajt, radio emisiju, podcast i angažman na društvenim mrežama.
1. Kada i na koji način je nastao Gradio. me? Zametak Gradio.me plana je nastajao u razgovorima između arhitekte Borisa Radunovića i mene u periodu između diplomiranja i upisivanja magistarskih studija na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Tada Gradio nije imao konačan oblik ili ime, razmatrali smo blog, sajt, vlog i razne druge forme. Uključivanjem još sjajnih ljudi (Milena Vučeraković, Ružica Draganić, Ana Dobrašinović, Ivan Rajković, Anđela Marković i, kasnije, Sonja Dragović) koji su unijeli novu energiju i ideje u ovaj okvir – osmišljen je koncept radio emisije, a tokom 2014. godine počinjala je priča studentskog radija ‘’Krš’’, te smo u septembru te godine imali prvu emisiju koju smo nazvali Gradio. Cilj udruženja je transdisciplinarni pristup u širenju sopstvenog stručnog znanja u edukaciji šire javnosti u oblastima koje se bave prostorom, tj. njegovim planiranjem, kreiranjem i upravljanjem. Tu je fantastična ekipa saradnika –naših studenata koji su studirali u inostranstvu u tom periodu – Maša Elezović , Lidija Rabrenović, Milica Đurović i Dušan Popović, i koji su, bez obzira na daljinu, svojim tekstovima i dizajnom udahnuli život cijelom projektu, dali mu internacionalnu perspektivu. U nedostatku prostora da se izrazimo, Gradio emisiji dodali smo i blog koji je kasnije prerastao u veb sajt, povremene događaje poput izložbi, projekcija filmova i radionica. Kao volontersko, neprofitno i nepolitičko udruženje, Gradio. me je do sad, samoinicijativno i u okviru sopstvenih ljudskih i materijalnih resursa, uspješno realizovao više
18 | Recept za aktivizam | septembar 2016.
projekata, među kojima su: redovna radio emisija (svakog prvog ponedjeljka u mjesecu) koja dovodi relevantne goste i pokreće aktuelne teme urbanog života Crne Gore; održavanje podcasta i veb sajta na kojem se mogu naći sve prethodne emisije, najnovije vijesti, edukativni sadržaji i autorski tekstovi o navedenim temama; podgorički prijem hercegnovske izložbe idejnih rješenja gradskog lifta predloženih od strane studenata postdiplomskih studija Arhitektonskog Fakulteta u Beogradu, Večeri Arhitektonskog Filma (u saradnji sa Arhitektonskim Fakultetom u Podgorici); zastupanje Crne Gore dvaput na međunarodnoj konferenciji medija održanoj u Sarajevu, koja se bavi prostorom u organizaciji sarajevskog časopisa ‘’303’’; učešće na Kotor APSS-u, arhitektonskoj radionici.
2. Zbog čega spoj arhitekture i urbanizma sa ekologijom? Da li u Crnoj Gori kombinacija arhitekture i težnje za urbanizbom narušava ekologiju? Arhitektura i urbanizam su uvijek bili tijesno povezani sa ekologijom ili makar to treba da bude tako. Nažalost, danas smo svjedoci brojnih negativnih primjera devastacija i degradacije okoline, kako prirodne, tako i izgrađene. Crna Gora kao ekološka država ponosi se svojim prirodnim resursima, ali mislim da je zapravo to sve što radimo – ponosimo se.
3. Titulu ekološke zemlje Crna Gora je dobila 1991. godine. Da li nakon 25 godina i dalje zaslužuje ovu titulu i kakvo je trenutno stanje po pitanju ekologije? Rekla bih da je ne zaslužuje više. Imala je potencijal, i dalje ga ima. Međutim, sve otvoreniji napadi, naročito na priobalno područje govore nam da je ta titula samo na papiru. Jer kada imate potencijal – to nije dovoljno,
morate nešto i uraditi da biste ga zaštitili i, eventualno, unaprijedili. Sjajne inicijative koje su u posljednje vrijeme pokrenute u našoj zemlji imaju za cilj čišćenje javnih prostora i zelenih površina, ali to nam nameće dva pitanja: 1) Zašto takve inicijative pokreće isključivo NVO sektor, a ne nadležne institucije?; 2) Gdje je svijest građana jedne zemlje koja se već 25 godina zove “ekološkom” kad je u pitanju stvaranje tog zagađenja (bacanje smeća u prirodu, formiranje nelegalnih deponija građevinskog otpada, izlivanje fekalne kanalizacije u rijeke i more, itd)?
4. Na kojem nivou je crnogorska arhitektura u odnosu na svjetsku? Crna Gora ima svjedočanstva o nevjerovatnim stvaraocima i njihovim djelima, ništa manje značajnim i revolucionarnim od onih “svjetskih”. Međutim, razlika je u tome što smo za te “svjetske” čuli jer je njih neko prepoznao, priznao i zaštitio. U Crnoj Gori to nije tako, pa se nalazimo u nekom limbu u kojem ignorišemo sopstvene vrijednosti i gubimo identitet, očajnički pokušavajući da ga “pozajmimo”, ‘’skrpimo’’ i precrtamo.
5. Šta možemo izdvojiti kao njene najbolje karakteristike, a šta su najveće greške i nedostaci? To je teško pitanje. Najbolje karakteristike arhitekture ne postoje, sve karakteristike mogu biti dobre i loše, to zavisi od konteksta.
Arhitektura je kao partija šaha – ulazni podaci su brojni i značajni, a konačni proizvod je najbolje odigrana serija poteza u kojoj nešto mora biti žrtvovano.
Kvalitetna arhitektura se ogleda u najmanjoj (ili makar
u najpraktičnijoj) žrtvi. Nekad će odličan projekat na drugoj lokaciji biti tragično implementovan. Nekad će forma biti zanemarena zarad funkcije ili genijalan uzlet duha u tkanju prostora biti potisnut finansijskim barijerama. Kada pričamo o dobrim karakteristikama arhitekture, rekla bih da su, pojedinačno gledane, one samo karakteristike koje međusobno čine jedna drugu dobrom ili lošom.
6. Šta vidite kao budućnost arhitekture u našoj zemlji? Budućnost bilo čega je nepredvidiva stvar - može biti manje ili više dobra ili loša, što je takođe relativno. Pomoći ću se još jednim izvikanim konceptom – mi smo krojači svoje budućnosti, i ona se neće desiti sama, a još manje će se desiti sama na opšte zadovoljstvo, što znači da nešto moramo uraditi u tom pravcu.
Budućnost arhitekture u Crnoj Gori stvoriće ljudi koji u njoj žive, pri čemu ne mislim samo na stručnjake, stvorićemo je svi mi. Trenutno stanje je prilično sivo i djeluje bezizlazno. Akteri koji utiču na arhitekturu u Crnoj Gori su struka, institucije, javnost i investitori, a da bi arhitektura bila smatrana uspješnom, a prostor dobro i kvalitetno korišten, SVI akteri moraju učestvovati – u suprotnom, interesi onih koji ne učestvuju biće zanemareni. Danas smo svjedoci ignorisanja javnog interesa, a kako stvari stoje, na pomolu je poraz struke… Šta će biti sjutra? Iako bih voljela da to tako ne mora biti, u bliskoj budućnosti nam vidim borbu za prostor. Pravo na grad je pravo svih nas, a za to pravo se moramo ponovo izboriti. septembar 2016. | Recept za aktivizam |
19
Recept za 3. aktivizam KAKO PROMOVISATI SVOJ RAD PUTEM DRUŠTVENIH MREŽA? Tekst pripremljen uz pomoć publikacije Helsinškog Parlamenta Građana (hCa) Tuzla.
* Savjet Gmail vam omogućava da umjesto zvaničnog domena za elektronske pošte na toj mreži postavite lične ili domene vaše organizacije, tako da uz malu doplatu možete koristiti gmail platformu sa domenom .me.
* Zanimljivost Facebook ima preko 800 miliona aktivnih korisnika i taj broj je u stalnom porastu. U Crnoj Gori trenutno je preko 300 hiljada aktivnih korisnika ove društvene mreže, dok u svijetu ima preko 500 miliona Twitter naloga.
Facebook je jedna od najpopularnijih mreža u svijetu, a osnovna svrha Facebook-a je međusobno povezivanje, razmjena i emitovanje informacija. Ako želite da budete korisnik Facebook-a morate najprije kreirati profil na stranici www.facebook. com. Za vašu organizaciju ova mreža vam može omogućiti najprije povezivanje članstva i brzu međusobnu komunikaciju, ali i promociju vašeg rada putem posebnih Facebook stranica. Facebook stranice su dobre za potencijalno uspostvaljanje saradnje i dijeljene online sadržaja kako bi okupili ljude oko nekog značajnog projekta, ideje ili cilja. Twitter je najjednostavniji i najbrži način da ispričate priču ili podijelite mišljenje sa članovima društvenog medija u 140 karaktera. Sadržaj na Twitter-u se kreira i razmjenjuje brzo, a s obzirom na to da su pratioci na Twitter-u dio i vaše zajednice, važno je da između organizacija civilnog društva i onih koji ih prate postoji uzajamno povjerenje tako da se može uspostaviti faktor povezivanja. Na ovoj mreži se najčešće koristi # ili tzv. ‘’hashtag’’ pomoću kojeg možete skrenuti pažnju na vašu ideju, inicijativu, projekat ili problem u zajednci. Instagram je servis za online razmjenu fotografija i društveno umrežavanje koji svojim korisnicima omogućava da fotografiju obrade primjenom digitalnog filtera i podijele je sa nizom različitih servisa za društveno umrežavanje. Karakteristično svojstvo ove društvene mreže je da obrađene fotografije imaju oblik kvadrata koji se tipično koristi na kamerama mobilnih uređaja. Instagram vam omogućava da objavite obrađene fotografije u trenutku realizacije neke akcije, ali i da označite prisutne i obilježite lokaciju na kojoj se nalazite, kako biste zainteresovali i druge da vam se pridruže. Youtube je internet stranica za razmjenu video materijala. Većinu sadržaja postavljaju pojedinci ili medijske korporacije koje nude svoje materijale preko svoje stranice. Prilikom postavljanja video zapisa na ovoj mreži, važno je da u naslovu dodate ključne riječi koje definišu video, zatim napravite linkove za vaš video sa drugih internet stranica kako bi svi zainteresovani mogli lakše da prate vaše nove video materijale.
septembar 2016. | Recept za aktivizam |
21
mladi #konkursi #građanski #aktivizam otvaranje #ulaz #aktivno #seminar #stipe www.mladiinfo.me
www.mladiinfo.me
#POZIV
#POZIV
Echoing Green poziva sve zainteresovane kandidate da se prijave za stipendijski program u oblasti socijalnog preduzedništva. Program je otvoren kako bi pružio pomoć u daljem napretku najperspektivnijim socijalnim preduzetnicima.
Odjeljenje za međunarodni razvoj Ujedinjenog Kraljevstva poziva sve kandidate da se prijave za stipendijski program namijenjen studentima postdiplomskih studija. Prednost prilikom prijave imaju kandidati iz zemalja u razvoju.
Pod pokroviteljstvom Barclays, ovaj program nudi mogućnost rada u timu i mentorstvo od strane vodećih stručnjaka koji rade u oblasti marketinga, tehnologije i finansija.
Biće dodjeljeno trista stipendija, a kandidati se mogu prijaviti za bilo koju oblast dostupne na Univerzitetu. Prilikom prijave neophodno je da kandidati prilože diplomu završenih studija, prepis ocjena i najmanje dvije reference. Stipendija pokriva troškove školarine, puta i života. Matični univerzitet kandidata treba da predloži studenta za stipendijski program.
Da bi bio kvalifikovan za stipendiranje, kandidat treba da: – ima 18 godina, – zna engleski jezik, – je spreman da radi puno radno vrijeme u iznosu od 35 sati nedjeljno(smijem li dodati pošto je tuđi konkurs?). Postoji mogućnost da se ogranizacije prijave za ovaj program pod sljedećim uslovima: – organizacije treba da budu neprofitne, – još u ideji i fazi razvoja, – vođene od strane jedne osoba, – samostalne i nezavisne. Stipendiranje je u iznosu od 80.000 američkih dolara za pojedinca ili 90.000 američkih dolara za dvije osobe i pokriva zdravstveno osiguranje. Na ovaj način kandidati imaju priliku za: – godišnje stručno usavršavanje, – razvoj liderstva i umrežavanja, – okupljanje i saradnju sa uspješnim preduzetnicima, – pomoć rastu svoje organizacije. Krajnji rok za prijavu je 25. oktobar 2016. godine. Za sva dodatna pitanja kandidati se mogu informisati putem mejla: fellowship@echoinggreen.org.
Krajnji rok za prijavu je 15. novembar 2016. godine. Detaljne informacije se mogu naći na sajtu: http://cscuk. dfid.gov.uk/apply/scholarships-developing-cw/.
www.mladiinfo.me
#POZIV
Harry Ransom Center poziva sve zainteresovane međunarodne kandidate da se prijave za stipendijski program u oblasti humanističkih nauka. Andrew W. Mellon fondacija dodijeliće 70 stipendija za 20172018. godinu za studiranje u Sjedinjenim Američkim Državama. Stipendija za postdoktorante je u iznosu 3,000 američkih dolara mjesečno i 1,700 američkih dolara za putne troškove. Dužina programa je tri mjeseca ili kraće. Stipendija DISSERTATION za studente magistarskih studija iznosiće 1,500 američkih dolara.
22 | Recept za aktivizam | septembar 2016.
m #NVO #omladinski #građani #prijava # endija #školovanje #edukacija #radionic Neke od oblasti za koje se kandidati mogu prijaviti su: – umjetnost, – istorija kulture, – film, – književnost, – fotografija, – muzika. Prilikom prijave neophodno je da kandidat priloži dva pisma preporuke na engleskom jeziku.
www.mladiinfo.me
#STIPENDIJA
Način prijave je onlajn uz neophodnu registraciju.
IDEA Central Asia raspisuje konkurs za poziciju Krajnji rok za prijavu je 15. novembar 2016. menadžera u prikupljanju sredstava. Za poziciju se mogu prijaviti svi zainteresovani kandidati sa godine. završenim master studijama i radnim iskustvom u Detaljne informacije se mogu naći na sajtu: http:// oblasti finansija, prikupljanja sredstava i i razvojnih www.hrc.utexas.edu/research/fellowships/application/ projekata. ili putem mejla: reference@hrc.utexas.edu. Zadaci radnika su izvještavanje direktora IDEA, prikupljanje sredstava i sprovođenje aktivnosti. Sjedište IDEA Central Asia je u Biškeku, a izabrani kandidat potpisaće ugovor sa punim radnim vremenom.
www.mladiinfo.me
#POZIV
Druge obaveze radnika su: – izrada osnovne liste potencijalnih donatora, – izrada plana za prikupljanje sredstava, – u saradnje sa koordinatorima za medije da osmisli i razvije promotivni materijal za buduće donatore, Hellenic Univerzitet poziva sve zainteresovane – predstavlja svoje ideje donatorima. kandidate da se prijave za stipendijski program u Uslovi za prijavu su: oblasti energetike. Za stipendije se mogu prijaviti studenti – master diploma, postdiplomskih studija (master ili doktorske studije). – radno iskustvo, Program nudi pune stipendije, ali i djelimične – interesovanje za omladinski rad i neformalno stipendije uz mogućnost smanjenja troškova obrazovanje, – znanje engleskog jezika, školarine. – iskustvo u izradi budžeta za projekte. Oblasti za koje se studenti mogu prijaviti su: – energetski sistem, Krajnji rok za prijavu je 18. oktobar 2016. – menadžment u oblasti energetike, godine. – izrada dizajna u energetici. Prilikom prijave neophodno je da kandidati posjeduju sertifikat o znanju engleskog jezika, diplomu master ili osnovnih studija. Izabrani kandidati dobiće pismo od Univerziteta.
Prilikom prijave treba poslati radnu biografiju, propratno pismo u kome kandidat treba objasniti zašto smatra da je idealan za ovaj posao i dvije reference od poslodavca na mejl: ideaca@idebate. org.
Krajnji rok za prijavu je 14. oktobar 2016. godine.
Dokumenta treba da budu na engleskom jeziku.
Detaljne informacije se mogu dobiti na sajtu: http:// Detaljne informacije se mogu naći na sajtu: http:// ru.idebate.org/news-articles/118650. www.ihu.edu.gr/index.php/next-info-session.html. septembar 2016. | Recept za aktivizam |
23
ČASOPIS O GRAĐANSKOM AKTIVIZMU U CRNOJ GORI Recept za aktivizam
časopis o građanskom aktivizmu