Page 1

POKRETAČI PROMJENA: BICIKLO.ME

PODGORICA KAO BICIKL-PRIJATELJSKI GRAD

INTERVJU

PRIKUPLJANJE SREDSTAVA I FILANTROPIJA U CRNOJ GORI

Foto: Biciklo.me

INSIDE

NVO ‘‘PUNKT’’ Nikšić: stvaraju jedinstveni kulturno-umjetnički identitet zajednice

BLOG

NIJE TAČNO DA NE MOŽEMO PROMIJENITI SVIJET! Ivana Mitrović

INSPIRACIJA

Predstavljamo: Omladinsku kulturni centar Herceg Novi - Mjesto za okupljanje mladih kreativnih ljudi mart 2016. | Recept za aktivizam |


SADRŽAJ

Recept za aktivizam

časopis o građanskom aktivizmu

Izdavač: Aktivna zona

POKRETAČI PROMJENA: Biciklo.me Podgorica kao bicikl-prijateljski grad . . . . . . . . . . . . .6 Autorka: Milena Đurović Stanojević INTERVJU: Društveno-odgovorno poslovanje: izazov za crnogorske preduzetnike . . . . . . . . . . . . . . 8 Autorka: Milena Đurović Stanojević INSIDE: NVO ‘‘sPAS’’ Mozaik društva za zaštitu životinja . . . . . . . . . . . . . 10 Autorka: Ivana Srećković INSPIRACIJA: Omladinski kulturni centar Herceg novi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Autorka: Milena Đurović Stanojević BLOG: ‘‘Neinformisanost i mentalitet građana prepreke našeg društva’’. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Autor: Žarko Božović BLOG: ‘‘Nije tačno da ne možemo promijeniti svijet’’. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Autorka: Ivana Mitrović POKRETAČI PROMJENA: NVO ‘‘PUNKT’’ iz Nikšića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Autorka: Milena Đurović Stanojević

Za izdavača: Miloš Marković Kontakt telefon: +382 41 241 219 Elektronska pošta: info@aktivnazona.me Veb sajt: www.aktivnazona.me Redakcija: Ivana Srećković Milena Đurović Stanojević Miloš Marković Lektorka: Ivana Srećković Dizajn i štampa: Orion Design - member of Orion Group d.o.o.

RECEPT ZA AKTIVIZAM: Kako pronaći donatorte i uspostaviti kontakt? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Autor: Aktivna zona Aktivni konkursi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Autor: www.mladiinfo.me

CIP - Каталогизација у публикацији

Национална библиотека Црне Горе, Цетиње

ISSN 2337-0726 = Recept za aktivizam COBISS.CG-ID 28746768


REKLAMA 2


Društveno-odgovorno poslovanje: izazov za crnogorske preduzetnike

INTERVJU

‘‘Rekla bih da primjeri DOP aktivnosti preduzeća u Crnoj Gori jesu prisutni, ali još uvijek ne možemo govoriti o velikom broju preduzeća koja su principe društvene odgovornosti integrisala u sve aspekte svog poslovanja, a najveći broj preduzeća pažnju posvećuje ulaganju u zajednicu.’’ - Marina Vuković, CRNVO

8

Autorka: Milena Đurović Stanojević

INSIDE

NVO ‘‘sPAS’’ Mozaik društva za zaštitu životinja ‘‘Kako kaže predsjednica NVO sPas, Tajana Nedić, i pored teških momenata, iza njih je divna godina, a u svim članovima i dalje dovoljno entuzijazma i optimizma da svaka naredna može biti samo bolja.’’

11

Autorka: Ivana Srećković

BLOG

Neinformisanost i mentalitet građana prepreke našeg društva ‘‘... I pored toga, u našoj državi još uvijek nema dovoljno građana uključenih u akcije od zajedničkog interesa. Stava sam da je neinformisanost, ali i mentalitet naših građana, osnovna prepreka.’’ Autor: Žarko Božović

16


pokretači promjena

Podgorica kao bicik Piše: Milena Đurović Stanojević

Biciklo.me je nevladino udruženje koje okuplja zaljubljenike u biciklizam i, kako i sami kažu, atipično, jer gotovo sve što rade je volonterskog tipa i zavisi od slobodnog vremena članova. Međutim, ima dovoljno njih koji dijele iste ideje i ciljeve, te su otvoreni da u svoje malo, ali odabrano društvo, prime još više entuzijasta i ciklofila kako i sebe nazivaju. Kako nam kažu članovi udruženja, raduje ih činjenica da je sve više biciklista na podgoričkim ulicama. Zahvaljujući akcijama koje organizuju i biciklističkoj stazi u Glavnom gradu, uz lijepo vrijeme, očekuju ih još više.

Vizija vaše organizacije je realizacija ideje o Podgorici kao biciklprijateljskom gradu. Šta sve to podrazumijeva? Naša vizija Podgorice kao bicikl-prijateljskog grada podrazumjeva modernu Podgoricu sa razvijenom biciklističkom infrastrukturom, dostojnom Glavnog grada, Podgorice, na čijim se ulicama biciklista osjeća kao ravnopravni učesnik u saobraćaju i gdje edukovani biciklisti poštuju saobraćajna pravila i druge učesnike u saobraćaju. Podgorica je grad čiji klimatski i geografski uslovi omogućavaju vožnju bicikla gotovo čitave godine i treba iskoristiti te benefite iz zdravstvenih, ekoloških i transportnih razloga.

Kakav je odziv građana i nadležnih na vaše dosadašnje inicijative? U većini slučajeva ljudi na ovo što radimo gledaju dobronamjerno i s odobravanjem. Na osnovu principa i vrijednosti koje baštinimo, trudimo se da razvijamo saradnju s nadležnim institucijama, kompanijama i drugim nevladinim organizacijama, naročito onima koje se bave zaštitom životne sredine, u cilju postizanja opšteg dobra. Ima naravno i onih koji u biciklizmu vide dobru reklamu i žele da iskoriste sve veću popularnost biciklizma zarad nekih drugih ciljeva, ali takve namjere brzo prepoznamo. S druge strane, svi koji žele da istinski pomognu razvoj biciklizma, više su nego dobrodošli.

6

| Recept za aktivizam | mart 2016.

U 2014. ste realizovali projekat ’’Izgradnja biciklističkih parkinga u Podgorici’’. Da li ste zadovoljni kako je zaživio? Projekat je realizovan u saradnji sa Sekretarijatom za komunalne poslove i saobraćaj Glavnog grada i crnogorskim Telekomom, koji je donirao sredstva. Tako smo dobili prvih 18 standardizovanih parkinga koji su postavljeni u širem centru grada. Nakon skoro dvije godine korišćenja možemo reći da smo zadovoljni načinom na koji se koriste parkinzi. Vrijeme je pokazalo koje se lokacije koriste više, koje manje, a već smo inicirali i realizovali izmještanje par parkinga s manje frekventnih lokacija na mjesta gdje ima više biciklista. Ono što nas naročito raduje je što nam se nakon realizacije ovog projekta obratilo dosta firmi i organizacija koje su željele da ispred svojih objekata postave parkinge. Sa zadovljstvom smo ih uputili u proceduru i poslali nacrt parkinga, tako da sada imamo parkinge ispred Societe Generale i Centralne banke, Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Gimnazije, EU info centra. Naravno, sa izgradnjom staza raste i potreba za izgradnjom parkinga i to ne samo u centru grada. Biciklo.me će u ovoj godini realizovati projekat „Do faksa na dva točka“, u okviru kojeg ćemo dobiti biciklističke parkinge ispred podgoričkih fakulteta, kako državnih, tako i privatnih.

U Pogdorici su izgrađene prve biciklističke staze. Da li ste zadovoljni njihovim korišćenjem i je li u planu još staza? Kao što znate, Glavni grad je usvojio predlog izgradnje pet biciklističkih koridora koji će povezivati širi centar grada. Za sada je izgrađen koridor br.3 duž glavnog gradskog bulevara, a u toku su radovi na izgradnji dijela koridora br.1 od Trgovinske škole do brda Gorica koji bi, po najavama, trebalo da bude izgrađen do kraja aprila. Kao biciklisti i krajnji korisnici staza, veoma smo zainteresovani da ispratimo čitav


kl-prijateljski grad

Foto: Biciklo.me

proces izgradnje. Trudimo se da lokalnoj upravi proslijedimo sve kvalitetne sugestije koje dobijamo od našeg članstva i zainteresovane javnosti, kao i primjere dobrih praksi, kako zemalja u regionu, tako i onih sa razvijenom biciklističkom infrastrukturom poput Holandije, Danske ili Njemačke. Svjesni smo da su ovo ipak pionirski biciklistički koraci i da svima, kako biciklistima, tako i pješacima i vozačima predstoji period navikavanja na nove uslove. Zato smatramo da je jako važno uključiti javnost u čitav ovaj proces, i napraviti ga krajnje transparentnim. Naravno, sve je ovo jedan pozitivan iskorak, ali biciklistička priča ne smije ostati vezana samo za pet koridora. Insistiraćemo da se napravi jedna dugoročna strategija razvoja biciklizma za Podgoricu, a što da ne - i za čitavu Crnu Goru, dakle, da se planski i sistemski pristupi ovoj problematici ukoliko istinski želimo da biciklizam kod nas zaživi.

posljednjeg petka ili subote u mjesecu vozimo turu po gradu. Ono što je možda specifičnost podgoričkog Critical-a je što svaku vožnju posvetimo nekome ili nečemu. Što više rastemo, trudimo se da ta vožnja bude sadržajnija. U zavisnosti od teme, ponekad je propraćena i nekim dodatnim sadržajem, npr. tribinom, projekcijom filma, koncertom, itd. Da ne budemo dosadni, trudimo se da vozimo nove rute po gradu, a kad smo u mogućnosti, dijelimo i nagrade učesnicima vožnje. Istakao bih da imamo sjajnu saradnju sa saobraćajnom policijom, čija pomoć u logistici nam mnogo olakšava stvari jer garantuje bezbjednost vožnje.

Interesantno je da nailazimo na simpatije vozača motornih vozila koji čekaju da prođe naša kolona, umjesto nervoze i agresivnosti koje su uobičajene za saobraćajne zastoje. U njima vidimo buduće bicikliste i učesnike Critical Mass-a. Ovom idejom želimo da Vaša najprepoznatljivija aktivnost je “zarazimo” i druge gradove, a prvi je Nikšić, koji će “Critical Mass”, biciklistička vožnja vrlo brzo dobiti svoj prvi Critical Mass. koju organizujete jednom mjesečno Kao organizatori smo jako zadovoljni dosadašnjim kako biste skrenuli pažnju na položaj rezultatima, prvenstveno zbog podrške koju biciklista i aktuelne teme. Kakvi su dobijamo od biciklista i zainteresovanih građana. dosadašnji rezultati? Drago nam je što iz dana u dan vidimo sve više biciklista na podgoričkim ulicama, a imamo utisak Do sad smo u Podgorici organizovali trideset i da sve više njih shvata potrebu za organizovanjem jednu Critical Mass vožnju i imamo namjeru da ovakvih događaja, kroz koje ne samo želimo da taj događaj nastavimo svakog mjeseca. Građani su promovišemo biciklizam, već i da edukujemo se već navikli da, bez obzira na vremenske uslove, bicikliste, ali i pješake i vozače. mart 2016. | Recept za aktivizam |

7


intervju

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE: izazov za crnogorske preduzetnike Piše: Milena Đurović Stanojević Marina Vuković trenutno radi na poziciji zamjenice izvršne direktorke Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO). Magistrirala je na Univerzitetu York u Velikoj Britaniji kao dobitnica Chevening stipendije, na programu Međunarodno pravo i prakse u oblasti ljudskih prava. Tokom studija je izučavala koncept društvene odgovornosti multinacionalnih preduzeća. Zaštita radnih prava žena pred Evropskim sudom za ljudska prava bila je u fokusu njene magistarske disertacije.

8

| Recept za aktivizam | mart 2016.


Šta je društveno odgovorno poslovanje? Evropska komisija društvenu odgovornost preduzeća definiše kao odgovornost preduzeća za uticaj koji ima na društvo, pritom naglašavajući da je poštovanje zakona preduslov za ostvarenje te odgovornosti. Dakle, osim zakonske odgovornosti, društveno odgovorno poslovanje nosi u sebi i tzv. etičku odgovornost, kako to prepoznaje prof. Mirjana Kuljak, i upravo se u etičkoj odgovornosti ogleda srž društveno odgovornog poslovanja.

svog poslovanja, a najveći broj preduzeća pažnju posvećuje ulaganju u zajednicu. Ipak, interesantno je analizirati u kojoj mjeri preduzeća istražuju potrebe zajednica u kojima posluju prije nego što odluče da doniraju. Konkretno, jedno od istraživanja koje je radio Ipsos Strategic Marketing u saradnji sa CRNVO, Unijom poslodavaca Crne Gore i TACSO kancelarijom u Crnoj Gori, pokazalo je da postoje značajna odstupanja između oblasti koje građani/ke smatraju prioritetnim za ulaganje i oblasti u koje su crnogorska preduzeća dominantno ulagala. I dok su za građane/ke to obrazovanje, zdravstvena zaštita i poljoprivreda, istraživanje je pokazalo da su preduzeća dominantno ulagala u oblast socijalne zaštite, pitanja od značaja za djecu, omladinu i sport.

Dok određena preduzeća demostriraju etičku odgovornost na način što ulažu u zajednicu, druga preduzeća osluškuju potrebe svojih zaposlenih i preduzimaju mjere koje nadilaze zakonom definisane okvire. Suština društveno odgovornog poslovanja se, po mom mišljenju, ogleda upravo u odgovornom Istraživanja rađena u proteklom periodu pokazuju da najveći broj preduzeća nije zadovoljan dosadašnjom odnosu prema zaposlenima. podrškom države. Prema njihovom mišljenju, izostaju odgovarajuće poreske olakšice, ali i sankcionisanje Vjerujem da preduzeće ne može neodgovornih preduzeća. Naime, preduzeća i dalje imati senzibilitet za potrebe prepoznaju korupciju i sivu ekonomiju kao ključne ljudi u zajednici u kojoj posluje, barijere njihovom poslovanju.

ukoliko nema senzibilitet za svoje zaposlene.

Ipak, važno je pomenuti da izvjesni pomaci u kreiranju podsticajnog ambijenta postoje i to na Nažalost, nerijetko preduzeća koja ulažu značajna nivou politika. Konkretno, Vlada Crne Gore je sredstva u zajednicu bivaju prepoznata kao preduzeća krajem 2013. godine usvojila Politiku društvene koja krše radna prava. Postoje brojni primjeri odgovornosti, koja nudi generalne smjernice javnom preduzeća u svijetu, (samo)proklamovanih lidera sektoru za aktivnosti koje bi mogle biti realizovane društvene odgovornosti sa razvijenim strategijama u cilju pružanja doprinosa daljem razvoju društveno DOP-a, koji su prepoznati po primjerima brutalnih odgovornog poslovanja u Crnoj Gori. kršenja radnih prava i neodgovornom odnosu prema Mi u CRNVO smatramo da ovaj dokument može životnoj sredini. poslužiti kao dobra polazna osnova za kreiranje Ovi primjeri posebno dolaze do izražaja u onim posebne strategije i akcionog plana za razvoj zemljama u kojima je stepen vladavine prava na društvene odgovornosti preduzeća u Crnoj Gori. niskom nivou i u kojima je država spremna da zatvori Zato smo predložili da ova aktivnost nađe mjesto oči na ove neregularnosti zarad izlaženja u susret i u Akcionom planu pripremljenom u skladu sa principima globalne inicijative Partnerstvo interesima investitora. otvorenih vlada u čijoj izradi učestvujem. Jedan od principa odnosi se upravo na povećanje odgovornosti Koliko je društveno odgovorono poslovanje zastupljeno u Crnoj Gori? Da preduzeća, a usvajanje plana od strane Vlade Crne Gore očekuje se u drugom kvartalu ove godine.

li je naša država povoljno okruženje za razvoj DOP-a?

CRNVO ima poseban program namijenjen DOP-u. Koji su njegovi Rekla bih da primjeri društveno odgovornih aktivnosti preduzeća u Crnoj Gori jesu prisutni, ciljevi?

ali još uvijek ne možemo govoriti o velikom broju preduzeća koja su principe društvene Primarni cilj ovog programa je pružanje doprinosa odgovornosti integrisala u sve aspekte razvoju kulture društveno odgovornog poslovanja u mart 2016. | Recept za aktivizam |

9


Crnoj Gori. Takođe, kao resursni centar za nevladine organizacije, cilj nam je da pomognemo nevladinim organizacijama koje su zainteresovane za saradnju sa preduzećima da pronađu partnere za realizaciju svojih ideja.

napretku.

Da li ste zadovoljni odzivom i kakvi su planovi za naredni period?

Do sada je našim informativnim i edukativnim događajima o društveno odgovornom poslovanju Koje ste aktivnosti realizovali u sklopu prisustvovalo više od 500 predstavnika/ca programa? preduzeća, nevladinih organizacija i državnih institucija, a potreba za edukacijom o tome kako biti Sa promocijom koncepta društveno odgovornog društveno odgovoran i dalje postoji. Zato trenutno poslovanja krenuli smo 2005. godine, istražujući u radimo na osmišljavanju programa treće generacije kojoj mjeri su građani/ke i preduzeća upoznati sa Škole društveno odgovornog poslovanja sa ciljem da ovim pojmom i u kojoj mjeri preduzeća i nevladine poziv za učešće u programu bude raspisan u drugoj organizacije sarađuju u realizaciji projekata od polovini ove godine. značaja za razvoj zajednice. Rezultati istraživanja su nam poslužili kao dobra osnova za planiranje Pripremamo i novo izdanje elektronskog časopisa o daljih aktivnosti, pa smo oformili prvi tim trenera društveno odgovornom poslovanju. Planiramo raditi i konsultanata za društveno odgovorno poslovanje na daljoj promociji baze podataka o preduzećima 2008. godine. Ovaj tim, sačinjen od predstavnika/ koja sprovode društveno odgovorne aktivnosti, jer ca svih sektora, do sada je organizovao predavanja želimo da što veći broj preduzeća iskoristi ovu bazu za preko 200 crnogorskih preduzeća i nevladinih da predstavi svoje aktivnosti, kako bismo imali organizacija iz svih crnogorskih opština. Razgovori cjelovitiju sliku o stepenu društvene odgovornosti o potrebama preduzeća i nevladinih organizacija u malih, srednjih i velikih preduzeća, onim segmentima ovoj oblasti su nam bili inspiracija da 2014. godine društveno odgovornog poslovanja kojima preduzeća pokrenemo prvu Školu društveno odgovornog u Crnoj Gori posvećuju najviše pažnje i prirodi poslovanja u Crnoj Gori. Prema našim saznanjima, njihovih društvenih aktivnosti. sa dvije generacije, ovo je trenutno jedina škola neformalnog obrazovanja u regionu i šire koja tretira Na kraju, u fazi smo osmišljavanja jedne humanitarne ovu temu. akcije koja za cilj ima buđenje solidarnosti, a o detaljima ćete biti obavješteni uskoro. Pokrenuli smo i prvi elektronski časopis o društveno odgovornom poslovanju, bazu podataka o preduzećima koja sprovode društvene aktivnosti i aktivno učestvovali u radu brojnih tijela koja tretiraju ovu temu (Mreža za društvenu odgovornost, Tehnički komitet za društvenu odgovornost itd.). Nadalje, brojne analize i istraživanja koja smo do sada sprovodili dostupne su na našem veb sajtu. Paralelno sa promocijom ovog koncepta, mi u CRNVO se trudimo da unaprjeđujemo i stepen društvene odgovornosti same organizacije. CRNVO je jedna od dvije NVO u Crnoj Gori koja je pristupila UN Globalnom sporazumu, najvećoj globalnoj inicijativi u oblasti društveno odgovornog poslovanja. Ujedno smo i jedna od dvije nevladine organizacije u Crnoj Gori koje su objavile izvještaj o napretku u sprovođenju deset principa na kojima počiva ova inicijativa. Pružali smo savjetodavnu podršku preduzećima da pristupe ovoj inicijativi i davali smjernice u procesu pisanja njihovih izvještaja o 10 | Recept za aktivizam | mart 2016.


inside

NVO ‘‘sPAS’’ MOZAIK društva za zaštitu životinja Piše: Ivana Srećković

Za NVO sPas 27. mart nije bio sasvim običan dan. Tada je ova organizacija koja brine o životinjama proslavila prvi rođendan. Sa radom su počeli tako što su liječili, zbrinjavali i udomljavali napuštene životinje kojima je bila potrebna pomoć, što je i dalje baza njihovog djelovanja. Pokušavaju podići svijest o, prevashodno, odgovornom vlasništvu koje izdvajaju kao srž problema, ali rade i na podizanju građanske svijesti o životinjama uopšte. Pored akcija udomljavanja, tu su i edukativne radionice za djecu, prikupljanje finansijskih sredstava pomoću izrade ručnih radova napravljenih pretežno od recikliranog materijala, te organizovanje humanitarnih žurki pod nazivom ‘’Žurkice za njuškice’’ koje se održavaju svakog prvog četvrtka u mjesecu. Kako kaže predsjednica NVO sPas, Tajana Nedić, i pored teških momenata, iza njih je divna godina, a u svim članovima i dalje dovoljno entuzijazma i optimizma da svaka naredna može biti samo bolja. Iako svjesni da će biti potrebne decenije za promjenu sadašnjeg stanja u Crnoj Gori kada su životinje i njihova prava u pitanju, to ih ne obeshrabruje, već motiviše na dalji rad, više zalaganja i nove uspjehe.

decembar 2015. | Recept za aktivizam |

11


1. Koliko ljudi čini sPas i o kakvom kolektivu je riječ? NVO sPas je započela svoju priču kao grupa istomišljenika koje je spojila zajednička ideja i želja za ostvarenjem zajedničkog cilja, a to je promjena situacije u kojoj se trenutno nalaze napuštene životinje u Crnoj Gori. NVO sPas sada broji dvadeset članova.

kraj sa krajem (što je situacija u većini porodica) odvoje vrijeme i novac s kojim smo vječito svi u deficitu, da bi pomagali životinjama. Trudimo se da budemo realni, onoliko koliko to mogu ljubitelji životinja, i upravo iz tih razloga često organizujemo akcije – želimo da približimo sPas ljudima i da ljudi sami požele da se približe nama bilo kroz volonterski rad ili neku vrstu donacije. I jedno i drugo nam je jednako potrebno.

Činimo grupu izuzetno različitih karaktera koji se savršeno dopunjavaju u mozaiku jednog društva za 3. Koliko ljudi u Crnoj Gori imaju zaštitu životinja. Kako je vrijeme prolazilo, sve bolje sluha za životinje, a koliko svijesti o smo se upoznavali, što kroz akcije sPasa, što kroz brizi i pružanju pomoći njima? sve češća privatna druženja, i godinu dana kasnije – dobri smo prijatelji, što je od izuzetnog značaja Iskreno – ne mnogo. Na samom početku, ljudi su kada radite nešto za šta nijeste plaćeni. Neki vid nam se uglavnom obraćali da im pružimo pomoć satisfakcije mora da postoji, kako bismo u drušvu oko zbrinjavanja životinje koju su našli, a ne znaju koje i dalje uglavnom smatra da se bavimo zaludnom

‘’rabotom’’, bili motivisani da nastavimo sa radom. Nama su satisfakcija sve one životinje kojima smo pomogli da dođu do novih domova, njih preko četrdeset za ovih godinu dana.

2.Da li je teže obezbijediti ljudstvo ili finansije? Jednako je teško i jedno i drugo. Situacija u kojoj se nalazi Crna Gora je daleko od idealne. Bilo bi pretenciozno očekivati da ljudi koji jedva sastavljaju

12 | Recept za aktivizam | mart 2016.

šta da rade sa njom. Kako mi nemamo azil, niti prostorije za rad, upućivali smo ih na načine na koje mi reagujemo u takvim situacijama. Trudili smo se da svima izađemo u susret, ali i da im stavimo do znanja da sve to što mi organizovano radimo, može učiniti svaki pojedinac, samo ako to želi, a mi smo tu da pružimo podršku i pomoć na način na koji smo u datom trenutku u mogućnosti. Kako vrijeme odmiče, sve je više ljudi koji nam se obraćaju da im pružimo pomoć u nekom dijelu procesa zbrinjavanja životinje kojoj je to potrebno,


dok se oni sami pobrinu za druge aspekte, kao što je smještaj, koji nam je uvijek najveći problem.

4. Šta je glavni problem kada je naše društvo u pitanju?

Nadamo se da ćemo uvođenjem ove prakse smanjiti strah kod ljudi, i, ujedno, probuditi želju kod njih da i oni pomognu tim životinjama, tako što će ih nahraniti, napraviti sklonište ili brinuti o njima na bilo koji način.

Glavni problem u našem društvu, koji uzrokuje 6. Koje su vam buduće akcije i mnoštvo drugih, je neodgovorno vlasništvo. Ljudi napuštaju svoje ljubimce kada im dosade, ili kada planovi? se razbole i te životinje ne umiju da se ponašaju na ulici, pa završe u Skloništu za napuštene i izgubljene Planiramo da jednakim intenzitetom nastavimo sa akcijama koje smo realizovali do sada. U aprilu ljubimce na Vrelima Ribničkim. organizujemo prvo upoznavanje ljubitelja životinja Sklonište je ograničenih kapaciteta (svega 60 „Srodna duša za mene i mog ljubimca“ - koncipirano mjesta) te je, iz tog razloga, konstantno puno, što kao Speed dating, ali mnogo dublje od toga. Cilj dalje uzrokuje porast broja životinja na ulici. To nam je da okupimo ljubitelje životinja koji će na stvara veliki strah kod ljudi koji vodi nehumanom zvaničnom upoznavanju razmjenjivati mišljenja i ponašanju prema tim životinja, maltretiranju, informacije, ali i, uz naše navođenje, uticati jedni na druge po pitanju odgovornog vlasništva. Pored toga, čestim trovanjima, svirepim ubistvima itd. za kraj maja planiramo Izložbu za naj-mješanca, Neodgovorno vlasništvo takođe vodi porastu broja koja je prošle godine bila izuzetno uspješna, pa smo životinja na ulici, pošto nedovoljno edukovani odlučili da postane tradicija. vlasnici neodgovorno pare svoje ljubimce. Iz neznanja i neupućenosti odbijaju da kastriraju mužjake. S 7. Kako vam se zainteresovani mogu druge strane, vlasnici ženki često nijesu spremni na priključiti i pomoći? podizanje i udomljavanje potomstva, pa tako često nalazimo tek rođenje štence u kutijama i kesama, na Pomoć nam je uvijek potrebna. Zainteresovani se pragovima kuća i u kontejnerima. mogu javiti na naš broj telefona koji mogu naći na našoj Facebook stranici, direktno u inboks stranice 5. Kako se može poboljšati trenutno ili putem mejla: dzzzspas@gmail.com. Ako ste kreativni, tim sPasa jedva čeka da čuje vaše ideje i stanje? predloge. Ako želite da slobodno vrijeme provodite sa životinjama kojima je potrebno društvo, tim sPasa Jedini način da smanjimo broj životinja na ulicama koji ordinira na terenu već posustaje, jer je mnogo jesu sterilizacije, kastracije i obavezne vakcinacije životinja kojima treba pomoći, a nas je malo. Ukoliko protiv zaraznih bolesti. NVO sPas je nedavno imate bilo kakvu ideju za koju mislite da nam može dobila donaciju koju će, u saradnji sa JKP ‘’Čistoća’’ biti interesantna, biće nam drago da je podijelite sa iskoristiti za sterilizacije, kastracije, vakcinacije i nama. obilježavanje uličnih pasa o kojima brinu građani. Naime, započećemo praksu koja svuda u svijetu Ako ne možete doprinijeti ni na koji drugi način, postoji, osim kod nas. donacije su uvijek i više nego dobrodošle. Stara roba, hrana, igračke, povoci, ljekovi, vitamini... Sve nam je od koristi. Naša organizacija trenutno ima veliki dug prema veterinarima, tako da su novčane donacije najpotrebnije. Ukoliko nijeste sigurni da će vaš novac otići u prave svrhe, na našem sajtu www.spas.me možete naći finansijske i narativne izvještaje. Čekamo vas.

Uskoro ćete na ulicama Podgorice moći da vidite pse obilježene minđušom koja znači da je taj pas zdrav, sterilisan/kastriran i u svakom smislu, bezbjedan po ljude.

mart 2016. | Recept za aktivizam |

13


inspiracija

Omladinski kulturni centar Herceg Novi

Mjesto za okupljanje mladih kreativnih ljudi koji su naša budućnost Omladinski kulturni centar Herceg Novi je nevladina organizacija osnovana na inicijativu nekoliko kreativaca iz tog grada. Glavni cilj njihovog djelovanja, kako kaže koordinatorka projektnih aktivnosti i dio tima OKC-a, Nataša Dendić, je adaptacija prostora za dugoročno kreativno djelovanje, a potom i jačanje nezavisne kulturne scene i uticanje na politiku o kulturi i mladima. „Naš prvi zadatak, još kao neformalne grupe, 2012. godine, bio je obezbjeđivanje adekvatnog prostora za okupljanje i djelovanje šireg kruga aktivista u Herceg Novom, nakon čega smo sproveli istraživanje o potrebama potencijalnih članova i saradnika, kao i markiranje napuštenih zdanja u našem gradu“, pojašnjava Dendić i dodaje da su već na na prvoj prezentaciji ideje za javnost, početkom 2013. godine, pokazali sugrađanima kako su od potpuno praznog i zapuštenog prostora, bez velike materijalne pomoći, adaptirali multimedijalnu salu, salu za ples, veliki kolektivni likovni atelje, radionicu za sito štampu, muzičku vježbaonicu i studio za snimanje zvuka. „Ove prostorije svakodnevno je koristilo više od stotinu Novljana i kreativaca iz drugih gradova, a tog ljeta je na krovu zgrade zasjala scena na kojoj su se skoro svakog 14 | Recept za aktivizam | mart 2016.

vikenda publici predstavljali umjetnici iz našeg grada i gosti. Zimi je radila i zatvorena scena na trećem spratu zgrade koju smo sami napravili“, dodaje Dendić i ističe da iako im je prostor jako važan, njihov najveći resurs su aktivisti organizacije. „Te prostorije napuštamo u januaru 2015. godine i trenutno se nalazimo u Starom gradu, u zgradi Doma omladine koja je vlasništvo Opštine. Vrijeme iza nas, kada institucije nijesu mnogo vodile računa o mladima, ostavilo je traga, pa je i ovaj prostor u lošem stanju i potrebno je mnogo zalaganja i podrške da bi zaslužio da nosi ime modernog kulturnog centra. Te činjenice nas nijesu demoralisale, pa smo dali sve od sebe da ponovo osposobimo multimedijalnu salu, u kojoj je moguće realizovati radionice i druge aktivnosti. U potkrovlju zgrade smjestili smo redakciju internet radija i portala n-o-i-s-e.me i mali studio za snimanje i dizajn zvuka. Aktivna je i velika plesna sala, pa smo blizu prostornom kapacitetu kakav smo ranije imali. Očekujemo da ćemo uskoro stvoriti uslove za rad i kolegama iz oblasti likovnih umjetnosti, kao i adekvatnu muzičku vježbaonicu“, naglašava Dendić i pojašnjava da su za tri godine djelovanja realizovali projekte kroz koje su promovisali aktivizam i volonterizam, organizovali razne likovne, muzičke i radionice plesova, kreativnog


pisanja, scenskih nastupa, novinarstva, snimanja i i ističe da sarađuju sa lokalnom samoupravom i obrade zvuka, obrade fotografija i grafičkog dizajna, institucijama kulture i obrazovanja, kao i sa drugim koje je ispratilo više od 200 mladih ljudi. organizacijma, od kojih izdvaja festival Sinestezija, NVO Expeditio, NVO EKOfest, NVO Omladinski Vedran Krnić iz tima OKC-a kazao nam je da su klub Tivat, Radio klub Herceg Novi, NVO Sinergija, realizovali i projekat „Radionica sito štampe”, koji Goethe Gerila. je podržao Goethe Guerilla iz Beograda, zahvaljujući kojem su polaznici učili tehniku sito štampe uz „Kao poseban segment OKC-a moramo izdvojiti rad na pomoć umjetnika iz OKC-a. organizovanju kvalitetnih muzičkih događaja u našem gradu. Koncert mlade hrvatske kantautorke Sare Renar „Organizovali smo i radionice iz osam oblasti umjetnosti u amfiteatru palate „Burovina“, kao i muzičke grupe u trajanju od tri mjeseca, pod pokroviteljstvom Fonda za „Mort“ i „Autogeni trening“ su, nadamo se, samo uvod aktivno građanstvo i Američke ambasade, koje su okupile u sve ono što planiramo u budućnosti da ponudimo svim djecu i mlade iz socijalno ugroženih grupa u našem građanima našeg grada“, naglašava Krnić. gradu. Uspjeli smo da organizujemo i radionice zvuka, pisanja, forum teatra i grafike. Pravili smo i maske Iz tima Omladinskog kulturnog centra zaključuju da za dječji maskenbal u saradnji sa JUK Herceg Fest i su od osnivanja nastojali da obučavaju mlade ljude Portonovim, na kojem smo bezgranično maštali i stvarali koji će nastaviti njihove ideje. Pored obuka za jačanje nevjerovatne kostime. U saradnji sa internacionalnom kapaciteta organizacije, rada sa mladima, socijalnih mrežom organizacija „Musicians without borders“, tema, uspjeli su i da vide mnoge zemlje Evrope, što organizovali smo i „Dan muzike“ - višečasovni koncert će im, smatraju, pomoći u nastojanju da stvaraju na krovu zgrade. Jedan od najdražih projekata svakako nezavisnu kulturnu scenu, osnažuju mlade i stvore je multimedijalni festival „Fangbodi“ realizovan novu ideju za ljepšu budućnost svih nas. uz podršku TO Herceg Novi i Opštine Herceg Novi, u trajanju od sedam dana, kada smo na dvije lokacije organizovali raznovrsne kulturne sadržaje”, kaže Krnić mart 2016. | Recept za aktivizam |

15


LOG BLOG BLOG BLOG BLOG BLO LOG BLOG BLOG BLOG BLOG BLO

I

skustva razvijenih zapadnih demokratija govore da većina građana uzima učešće u raznim akcijama koje doprinose cijelom društvu i zajednici. Naravno, bez nadoknade – volonterski. Važno je napomenuti da pojam građanskog aktivizma posebnu važnost dobija tokom prošlog vijeka, naročito u društvima sa fašističkim i komunističkim diktaturama. Obje ideologije su težile da državom obuhvate i nadziru sve društvene institucije. Stoga se pojam građanske zajednice i aktivizma može posmatrati kroz dva različita aspekta. Negativno - zajednica treba biti ograničena i spriječena da kontroliše svoje društvene aktivnosti, prodre u sve životne sfere i u sebi potpuno upije društvenu inicijativu.

Piše: Žarko Božović Novinar

Neinformisanost i mentalitet građana - prepreke našeg društva

Pozitivno - samoorganizovanje građana koji zajednički rješavaju probleme i na taj način vrše pritisak na vlast, a ako zatreba spriječavaju vlast da prekoračuje svoja ovlašćenja. Iz ovoga se može zaključiti da osnovne sfere građanskog aktivizma pripadaju tržišnoj ekonomiji, nezavisnim medijima, i, prije svega, razgranatoj mreži dobrovoljnih udruženja u svim oblastima društvenog života zajednice preko kojih građani artikulišu svoje osnovne potrebe. Ne smije se izostaviti ni činjenica da udruženja građana imaju poseban značaj u odbrani i unapređenju demokratije unutar zajednice. U slobodnim i razvijenim društvima, okupljanje građana oko njihovih određenih zajedničkih potreba, dešava se spontano, i to u momentu kada građani prepoznaju nužnost i potrebu kolektivne akcije u cilju unapređenja i očuvanja svojih interesa. Pojam građanskog aktivizma u XXI vijeku značajno mijenja svoj oblik, a da, pritom, osnovna načela na kojima počiva ostaju nepromijenjena. Samim tim možemo konstatovati da građanski aktivizam predstavlja kamen temeljac stabilnog civilnog društva. Zahvaljujući aktivizmu, svaki pojedinac ističe ono najbolje u sebi. Zahvaljujući građanskom aktivizmu poboljšava se kvalitet naših života, ruše se predrasude, razvija tolerancija...

I u Crnoj Gori se može reći da društvo korača ka ambijentu koji daje pretpostavke za razvoj građanskog aktivizma. Posljednjih nekoliko godina, u našoj državi usvojeno je nekoliko zakona koji podstiču ulogu aktivnog građanina u razvoju demokratije i društva. Bilo je i nekoliko veoma uspješnih slučajeva građanskog aktivizma kod nas, a svakako najpoznatiji je zaštita rijeke Tare. I pored toga, u našoj državi još uvijek nema dovoljno građana uključenih u akcije od zajedničkog interesa. Stava sam da je neinformisanost, ali i mentalitet naših građana, osnovna prepreka. Nerijetko i danas određene akcije i prije nego započnu budu osuđene na propast. Naročito je među našim građanima razvijeno mišljenje da se volonterizam, ili što bi se narodski reklo, rad bez nadoknade, tretira kao uzalud utrošeno vrijeme. Stoga, moramo prvo promijeniti sebe i naš odnos prema zajednici, jer ukoliko ne napreduje zajednica čiji smo članovi, nema boljitka ni napretka ni za pojedince.

16 | Recept za aktivizam | mart 2016.


OG BLOG BLOG BLOG BLOG BLO OG BLOG BLOG BLOG BLOG BLOG

P

rije dvadesetak godina sam na zidu jedne humanitarne organizacije pročitala stihove:

Piše: Ivana Mitrović

Profesorica crnogorskog jezika i književnosti

Nije tačno da ne možemo promijeniti svijet

‘’U Njemačkoj, prvo su došli po komuniste - ja se nijesam usprotivio, jer nisam bio komunista. Onda dođoše po Jevreje - ja se nisam bunio, jer nijesam bio Jevrej. Onda su došli po unioniste - ja nijesam protestovao, jer nisam bio unionist. Onda su došli po Katolike - ja se nijesam protivio, jer sam bio Protestant. Kad su došli po mene, više nije ostao niko ko bi mogao da se usprotivi...’’

- Martin Niemoeller

Ove misli su me često opominjale u trenucima kada sam se pitala da li u nekoj situaciji reagovati ili ne. Činjenica je da smo često skloni da gurnemo glavu u pijesak i trudimo se da ne obraćamo pažnju na tuđe probleme. “Što čuješ - ne čuješ; što vidiš - ne vidiš” - govorile su naše bake ispraćajući nas u svijet odraslih. Građanski aktivizam razvili su oni koji nijesu željeli da poslušaju ovakve savjete. Izašavši iz okvira ličnih i partijskih interesa, savjesni pojedinci počeli su da se hvataju u koštac sa problemima sa kojima se svakodnevno susreću ljudi oko njih. Boreći se za prava ugroženih, pokazali su da svako može dati doprinos rješavanju važnih životnih pitanja. Samo se treba pokrenuti i svojom aktivnošću podstaći one koji treba da daju konkretna rješenja.

Aktivizam, bilo koje vrste, nasušna je potreba društva. Moramo se osvrnuti oko sebe i primijetiti bol, siromaštvo, glad ili nasilje kojima su izloženi ljudi oko nas. Moramo biti, prije svega, dobri ljudi i ne dozvoliti da nas ne dotiče tuđa patnja. Nažalost, još uvijek je veći broj onih koji “ne vide, ne čuju i ne govore”. Kao prosvjetni radnik svakodnevno komuniciram sa srednjoškolcima i nerijetko sam zatečena njihovim stavom da “žive u društvu koje ne cijeni prave vrijednosti i da ne vide mogućnost boljeg života”. Još više mi smeta činjenica da su rijetki oni koji žele da nešto promijene. Slijeganje ramenima uz opasku da ”jedna lasta ne čini proljeće”, vodi do toga da žive svoj život pasivno, ne shvatajući da je, kako reče veliki pjesnik, i najveći slap sastavljen od malih kapi. Jer nije tačno da ne možemo promijeniti svijet. Potrebno je samo da prvo krenemo od sebe. Ako se dovoljno jako borimo za druge, vrlo je vjerovatno da će se naći neko ko će se jednom boriti za nas.

mart 2016. | Recept za aktivizam |

17


©Miloš Zvicer Photography

pokretači promjena

Predstavljamo

KC PuNKt iz Nikšića: stvaraju jedinstveni kulturno-umjetnički identitet zajednice Piše: Milena Đurović Stanojević

Predstavljamo šta je PUNKTIRANO do sada:

Kulturni centar PUNKT iz Nikšića je organizacija koja je usmjerena ka stvaranju jedinstvenog kulturnoumjetničkog identiteta zajednice. Time se, kako kaže Milivoje Krivokapić iz te organizacije, teži ostvariti mogućnosti slobodnog izraza, kako afirmisanih, tako i onih stvaralaca koji su tek odabrali umjetnički poziv.

DOM VOJSKE U NIKŠIĆU – ruinirano zdanje uređeno radi realizacije događaja kulturno-umjetničkog karaktera, koji je simbolično značio početak rada KC PUNKT. Uređenje je podrazumijevalo odlaganje više tona šuta i otpada isprovođenje elektro instalacija za potrebe događaja. Radi što originalnijeg umjerničkog karaktera događaja, uspostavljen je umjetnički paviljon za osam izlagača. Takođe, osoposobljena koncertna dovrana za prikazivanje eksperimentalnih filmova i muzički program, postavljena je opreme i ozvučenja u koncertnoj sali a muzički dio programa obezbijedila su dva lokalna benda i jedan bend iz regiona. Preko 2000 posjetilaca za jedno veče iz više crnogorskih gradova potvrdio je da je ideja o pokretanju KC PUNKT-a vrijedna truda. Ova aktivnost ostaje i kaodobar primjer saradnje nezavnisne organizacije i lokalne samouprave, a angažovanje preko trideset volontera kao dokaz spremnosti mladih ljudi za uključenjem u korisne inicijative.

„Po svom karakteru, KC PUNKT je organizacija comunity karaktera, a to podrazumijeva da je KC PUNKT dio zajednice, a zajednica je jedan od ključnih djelova KC PUNKT-a. Organizacija je nastala kao zajednička inicijativa organizacija CIVIS DIVERSUS i TUNJEL, zasnovana na brojnim idejama čiji je cilj stvaranje novog, modernog društvenoumjetničkog ambijenta u zajednici. Naš rad usmjeren je ka prevazilaženju postojećih i budućih problema koji se odnose na nedostatak kulturnih sadržaja, nedostatak samostalnih inicjativa, nedovoljnu učkučenost u život zajednice i isticanje kreativnosti na svim poljima od društvenog značaja.Naša misija je stavranje jedinstvenog kulturno-umjetničkog identiteta zajednice, kroz primjenu inovativnih ideja, podsticanje stvralaštva i građanskog aktivizma, uz očuvanje i promociju kulturnog nasljeđa.“ - pojašnjava Krivokapić i ističe da su sprovodeći brojne aktivnosti razvili izraz PUNKTIRANJE, što predstavlja kontinuirani proces prenošenja energije i sprovođenja ideja KC PUNKT-a na postojeći prostor i svijest građana.

18 | Recept za aktivizam | mart 2016.

„A“ GALERIJA U NIKŠIĆU – Ostvarili smo saradnju sa lokalnom „A“ Galerijom u cilju organizovanja izložbe likovnih radova umjetnica iz Nikšića otvorene 8. marta 2015. godine. Time smo obezbijedili trenutno najatraktivnijeg galerijskog prostora u gradu za izlaganje radova deset umjetnica iz Nikšića. Više stotina posjetilaca tokom trajanja izložbe i izuzetno dobre reakcije zbog promovisanja lokalnih umjetnica i njihovog stvaralaštva još jednom nas je ohrabrilo za dalji rad.


JAGER EASTER PARTY – Ovaj događaj organizovan je na već pomenutoj lokaciji - u bivšem Domu Vojske, radi održavanja kontinuiteta aktivnosti i promovisanja saradnje sa uspješnim kompanijama.Preko hiljadu posjetilaca iz više crnogorskih gradova učinilo je da ovoga puta obezbijedimo organizovan prevoz do Nikšića. Ovaj događaj predstavlja dobar primjer saradnje nezavisnih organizacija i privrednog sektora, a još jednom je potvrđena dobra saradnja KC PUNKT i Opštine Nikšić. „RAIN DOGS“ u ZAHUMLJU – Ovog puta ugostili smo Tom Waits tribute benda RAIN DOGS u kultnom ambijentu KUD ZAHUMLJE u Nikšiću. Ovaj jedinstven muzičko-scenski ugođaj kabare karaktera uz izuzetne interpretacije najvećih hitova legendarnog Tom Waitsa donio je nesvakidašnju energiju i ostao svim posjetiocima u lijepom sjećanju. Posebno je važna saradnja koju su ostvarili sa KUD Zahumlje. PROJEKAT „LICE U LICE“ – Jedan od ključnih projekata KC PUNKT, osmišljen da kroz niz aktivnosti prikaže pravo lice Nikšića i spremnost za podsticanjem uključenosti građana u funkcionisanje zajednice. Kroz niz zanimljivih i korisnih aktivnosti osvježena je viziju o Nikšiću kao gradu mogućnosti, velikih umjetnika, odgovornih građana i održivih ideja. Projekat je sproveden kroz tri segmenta: -Isticanje kamena temeljca nikšićkog Doma revolucije – kamen temeljac nesuđenog spomenika u centru grada, građevine koja je simbol vizije modernog Nikšića istaknut je na posebno izrađenom postamentu i zauzima mjesto na platou ove monumentalne građevine, čime je simbolično udaren temelj novom kulturnom dobu u gradu. -Osposobljavanje prostora iza Zavičajnog muzeja (dvorca Kralja Nikole I) – Čišećnjem šetališta između Zavičajnog muzeja (Dvorac kralja Nikole I) i nikšićkog Sabornog hrama koje nosi ime po Vitomiru Nikoliću učinili su da slobodno vrijeme naših građana bude razlog za prijatnu šetnju Vitovom stazom.

zaostavštini zajednice. Do sada je prikupljeno oko 8000 eura za nabavku novih instrumenata, što predstavlja čvrst osnov za konačnu uspješnost ove akcije. KC PUNKT čini tim ljudi koji podjelom obaveza i odgovornosti upravlaj organizacijom. To su: Boško Milović, izvršni direktor/socijalni radnik; Miloš Gezović, predsjednik UO/menadžer turizma; Zdravko Delibašić Beli, Umjetnički direktor/grafički dizajner; Đorđije Brkuljan, član UO/Politikolog, Miljana Peković, članica IO/Politikolog; Milivoje Krivokapić, član UO/pravnik; Milena Gezović, članica IO i PR/politikolog; Đurica Peković, finansijski menadžer/ekonomista. Umjetnički savjet KC PUNKT čine umjetnici: Marija Vemić, Milka Delibašić, Ilija Nikćević, Marko Janjušević, David Delibašić, Marko Petrović Njegoš, Petar Babić, Radomir Milić, Miloš Zvicer i Nikola Simanić.

Akcija BUDIMO GRAD –svojevrsna kruna tog projekta. U dijelu Njegoševe ulice od skvera do Pivnice, koja je za ovu priliku bila zatvorena za saobraćaj, 13. jula 2015. organizovan je Vintage bazar- sajam ručnih radova, memorabilije o Nikšiću, knjiga, ploča i još mogo čega. Uz to, predstavili su restauriranu i oslikanu fasadu u Njegoševoj ulici, kuće koja već mnogo godina intrigira zanimljivim izgledom i konstrukcijom. Projekat je finansijski podržao Fond za aktivno građanstvo – FAKT. AKCIJA „ZA GRADSKI ORKESTAR“ – OBNAVLJANJE GRADSKOG ORKESTRA U NIKŠIĆU –Ovom akcijom pokrenuto je oživljavanje ideje o Gradskom orkestru, koja počiva na želji za obogaćivanjem kulturne ponude grada Nikšića i odgovornosti koju prema kulturnoj i umjetničkoj

mart 2016. | Recept za aktivizam |

19


Recept za 2. aktivizam

KAKO PRONAĆI DONATORE I USPOSTAVITI KONTAKT Tekst pripremljen uz pomoć publikacije Helsinškog Parlamenta Građana (hCa) Tuzla.


Mnogi donatori žele znati da li su organizacije koje im se obraćaju kredibilne prije nego odgovore u vezi finansiranja. Uspostavljanje kredibiliteta ne znači dobijanje sredstava – potrebno je vrijeme, trud i lično zalaganje.

*SAVJET Na kraju, napravite plan zahvale donatorima odmah nakon primanja njihove donacije, a osmislite i način obavještavanja o vašim dostignućima. Ovo će povećati vaše šanse za ponovno finansiranje.

Prije nego što zatražite sredstva morate poznavati svoju organizaciju. Mora vam biti jasno šta je vaša organizacija, zašto radi to što radi i šta hoće da postigne. Ako nemate napisane ciljeve vaše organizacije, misiju i viziju, napišite ih. Često ćete imati samo pet minuta da opišete svoju organizaciju, to jest, donator će u prvih pet minuta odlučiti da li će finansirati vašu NVO ili ne – stoga, vježbajte. Vizija je inspirativna izjava koja definiše smjer u kojem se organizacija želi razvijati. Ono čemu težite i razlog zbog kojeg ste tu. Vizija predstavlja zamisao - kako vidite vašu organizaciju, zajednicu i okolinu u budućnosti. Ona mora biti jednostavna, razumljiva svima, uzbudljiva ali istovremeno predstavljati izazov. Misija predstavlja način na koji ćete ostvariti viziju. Pomaže vam pri izradi strateškog plana i podstiče vas da razmišljate o djelokrugu rada vaše organizacije. Prije obraćanja, vrlo je bitno da istražite interesna područja vašeg donatora, koje je organizacije finansirao u prošlosti, kakvu vrstu podrške je pružao i šta je htio postići ovakvom podrškom. Iskoristite informaciju o donatoru u vašem prijedlogu, pokazujući kako se rad vaše organizacije uklapa u njihov fokus finansiranja. Ovo često impresionira donatore jer pokazuje da ste istražili sve i da znate šta je fokus donatora kada se radi o finansiranju. Lično se sastanite sa ovim ljudima kada god je to moguće da bi ih obavjestili o onome što vaša organizacija radi – ne naglašavajte šta vam je potrebno, već šta radite dobro i zašto vaša organizacija vjeruje da je ta misija važna a možda i neophodna za vaše područje. Pozovite predstavnike ovih organizacija da posjete vašu organizaciju i da se uvjere u posao iz prve ruke – pozovite ih više puta. Sve navedeno se mora uraditi PRIJE nego što počnete tražiti sredstva! Uradivši sve to prije nego što počnete, povećavate šanse da vaš prijedlog bude prihvaćen i da vas neki donator kontaktira u vezi finansiranja vaše organizacije.

mart 2016. | Recept za aktivizam |

21


mladi #konkursi #građanski #aktivizam otvaranje #ulaz #aktivno #seminar #stipe www.mladiinfo.me

www.mladiinfo.me

#POZIV

#POZIV

Afro-evropsko energetsko partnerstvo (AEEP) organizuje sastanak stejkholdera, koji će biti održan u Milanu (Italija), 16. i 17. maja 2016. godine. AEEP poziva mlade novinare iz Evrope i Afrike da se prijave za stipendiju za učešće na događaju.

Institut za političke studije u Skoplju poziva vas da se prijavite i učestvujete na međunarodnoj konferenciji koja će se održati 3. i 4. juna 2016. godine.

Na ovaj način, imaće priliku da stvore kontakte u polju energije zahvaljujući važnim donosiocima odluka, predstavnicima privatnih i javnih institucija, te akademicima. Ovo može biti od koristi svakome ko želi da se fokusira na pitanja energije. Stipendija uključuje i trening koji će održati sekreterijat AEEP-a. Mogu aplicirati svi do 35 godina starosti ukoliko rade u onlajn ili štampanim medijima, video novinarstvu, imaju tri godine iskustva na različitim novinarskim platformama. Tečno znanje engleskog jezika je neophodno, dok je francuski prednost. Za prijavu je potrebno da napišete kratki esej na engleskom jeziku (250-300 riječi) o tome zašto je energija važna kao tema i zašto biste vi željeli da učestvujete na drugom sastanku stejkholdera, kao dio komunikativnog tima konferencije. Potrebno je poslati i linkove vaših članaka, slika, blogova, video snimaka itd, vezane za temu o kojoj će biti diskutovano na konferenciji.

Cilj konferencije je da se pokrene pitanje međunaronih odnosa i politike, životne sredine i energetske sigurnosti. Kandidati koji žele da učestvuju u ovom programu, dužni su da napišu rad o navedenim temama koji će izložiti za vrijeme trajanja konferencije. Rad mora biti napisan na engleskom jeziku, koji je i službeni jezik ove konferencije. Da biste se prijavili, rad morate poslati na mejl adresu: conference.ispn@gmail.com Krajnji rok za prijavljivanje je 29. april 2016. godine. Više informacija o konferenciji možete pronaći na sljedećem linku: http://ispn.org.mk/wp-content/ uploads/2012/02/Call-for-Papers-2016.pdf

www.mladiinfo.me

#POZIV

Forum mladih diplomata (Young Diplomats Traženu dokumentaciju poslati na: young-journalists@ Forum) održaće se od 11. do 15. jula 2016. godine u aeep-forum.org Londonu, Velika Britanija. Za više informacija o konferenciji posjetite zvanični sajt: http://www.aeep-forum.org/

Forum je podešen i unaprijeđen da prepozna nove generacije diplomata. U okviru ove zajednice učesnici će steći dublji uvid u to kako da se povežu sa ključnim akterima u ključnom trenutku u svojim karijerama i kako da prošire svoje veze kako bi uticali na svjetske medije. YDF će biti domaćin izuzetnog elitnog skupa mladih diplomata iz cijelog svijeta koji će prisustvovati jednonedjeljnom programu, kako bi razvili svoje

22 | Recept za aktivizam | mart 2016.


m #NVO #omladinski #građani #prijava # endija #školovanje #edukacija #radionic vještine i znanja kada su međunarodni odnosi Od kandidata se očekuje da ima dobre komunikacijske u pitanju. Forum uključuje uzbudljive izlete, vještine. interaktivne radionice, studije, prezentacije. Cilj foruma je olakšanje razmjena ideja i jačanje Krajnji rok za prijavljivanje nije određen. međunarodnih odnosa. Prijave su onlajn. Forum mladih diplomata bavi se pitanjima spoljne politike, sporta, javne diplomatije, energetske Više informacija ovom programu i uputstvo za bezbjednosti i sl. Učesnici će sprovoditi istraživanja prijavljivanje pronaći ćete na sajtu: http://www. o različitim temama za izbor radionica i voditi same wipjobs.com/ radionice. Participacija za učešće iznosi £775. U ovu cijenu uključeni su troškovi smještaja, hrane i transporta u okviru programa. Krajnji rok za aplikaciju je 1. jul 2016.

www.mladiinfo.me

#STIPENDIJA

www.mladiinfo.me

Španski Centar za nacionalno istraživanje raka (CNIO) u Madridu nudi mogućnost obuke studentima iz cijelog svijeta koji su završili najmanje dvije trećine studija u oblasti medicine. Studenti će u okviru ovog programa dobiti teme za istraživačke projekte na kojima će raditi u laboratorijama koje će im obezbijediti organizatori. Svaki projekat na kojem Češka kompanija WiPjobs poziva sve mlade ljude učesnici budu radili biće kontrolisan od strane vođe da se prijave za posao savjetnika za zapošljavanje. istraživačke grupe. Oni se bave pronalaženjem poslovnih ponuda za ljude Program će se održati u Madridu, a trajaće od 27. raznih zanimanja i profila automatski povezujući juna do 19. avgusta 2016. godine. profesiju klijenata sa otvorenim poslovnim konkursima. Uslov za prijavljivanje je dobar akademski uspjeh. Da bi se prijavili za ovaj program, kandidati moraju Njima su potrebni mladi ljudi koji će radiiti kao dostaviti sljedeća dokumenta: savjetnici za zapošljavanje u njihovim kancelarijama -spisak ocjena sa univerziteta sa kojeg dolaze; u Pragu. Pravo prijavljivanja imaju kandidati iz -dva pisma preporuke; cijelog svijeta koji imaju dozvolu za rad u Evropskoj -kopiju pasoša ili lične karte. uniji. Sva dokumenta potrebno je poslati na sljedeću mejl Poslovi koje će kandidati u ovoj kompaniji obavljati adresu: summertraining@cnio.es su sljedeći: -razgovori sa klijentima; Sve troškove učesnika programa pokriće španski -intervjuisanje i pravljenje poslovnog profila Centar za nacionalnio istraživanje raka. klijenata; -prikupljanje informacija o slobodnim radnim Krajnji rok za prijavljivanje je 24. april 2016. mjestima. godine.

#POZIV

Kandidati će primati mjesečnu platu u iznosu od 500 Više informacija o ovom programu pronaći ćete na eura. sajtu: https://www.cnio.es/ing/ mart 2016. | Recept za aktivizam |

23


ČASOPIS O GRAĐANSKOM AKTIVIZMU U CRNOJ GORI Recept za aktivizam

časopis o građanskom aktivizmu

Recept za aktivizam - Broj: 002  
Recept za aktivizam - Broj: 002  
Advertisement