Recept za aktivizam - Broj: 001

INTERVJU

PRIKUPLJANJE SREDSTAVA I FILANTROPIJA U CRNOJ GORI INSIDE

Nevladina organizacija ‘‘AUT’’: Energiju je potrebno usmjeriti na stvaranje

BLOG

AKTIVISTA NE SUMNJA. AKTIVISTA VJERUJE. Sandra Vujović

INSPIRACIJA Intervju sa koordinatorkom novoformirane Fondacije mladih, Draganom Popivodom.

decembar 2015. | Recept za aktivizam |

SADRŽAJ

Recept za aktivizam

časopis o građanskom aktivizmu

Izdavač: Aktivna zona

Uvodna riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

INTERVJU: Prikupljanje novca i filantropija u Crnoj Gori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

Autorka: Milena Đurović Stanojević INSIDE: NVO ‘‘AUT’’: Energiju je potrebno usmjeriti na stvaranje. . . . . . 10

Autorka: Ivana Srećković INSPIRACIJA: Fondacija mladih - nova platforma za razvoj zajednice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Autorka: Milena Đurović Stanojević BLOG: ‘‘Aktivista ne sumnja.

Aktivista vjeruje’’. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Autorka: Sandra Vujović

Za izdavača: Miloš Marković Kontakt telefon: +382 41 241 219 Elektronska pošta: info@aktivnazona.me Veb sajt: www.aktivnazona.me Redakcija: Ivana Srećković Milena Đurović Stanojević Miloš Marković

BLOG: ‘‘Nije lako, ali neučestvovanje nije opcija’’. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Autorka: Sonja Dragović

Lektorka: Ivana Srećković

POKRETAČI PROMJENA: ,,KOSAČ i tragovi rata’’. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

Autorka: Ivana Srećković

Dizajn i štampa: Orion Design - member of Orion Group d.o.o.

RECEPT ZA AKTIVIZAM: Kako osnovati NVO? . . . 20

Autor: Centar za razvoj NVO Aktivni konkursi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Autor: www.mladiinfo.me CIP - Каталогизација у публикацији

Национална библиотека Црне Горе, Цетиње

ISSN 2337-0726 = Recept za aktivizam COBISS.CG-ID 28746768

REKLAMA 2

Prikupljanje sredstava i filantropija u Crnoj Gori

INTERVJU

,,Filantropija nije na zavidnom nivou, međutim, ne možemo reći ni da je situacija katastrofalna. Crna Gora, a dobrim dijelom i ostatak regiona, ima dugu filantropsku tranziciju, a nivo filantropije uvijek je pratio nivo društveno-ekonomskog razvoja zemlje’’ Anto Janković, fAKT.

8

Autorka: Milena Đurović Stanojević

Nevladina organizacija ‘‘AUT’’ iz Podgorice

INSIDE

‘’Uspjeh je što uopšte postojimo i što sljedećeg marta slavimo treći rođendan. Uspjeh je što smo Podgorici dali boje i što nas ljudi zaustavljaju na ulici i zahvaljuju na tome,’’ rekla je jedna od osnivačica nevladine organizacije Alternativni centar za potrebe mladih ‘’AUT’’, Maja Kostić.

11

Autorka: Ivana Srećković

BLOG

Aktivista ne sumnja.

Aktivista vjeruje.

Aktivista je vizionar, začetnik ideja i pokretač promjena. On je čovjek koji vjeruje i aktivno doprinosi svojoj zajednici.

Autorka: Sandra Vujović

16

Uvodna riječ Dragi/e, Zadovoljstvo nam je predstaviti prvi broj časopisa ‘’Recept za aktivizam’’ koji se realizuje u okviru istoimenog projekta podržanog od strane Fonda za aktivno građanstvo, u okviru programa ‘’Građanske akcije’’.

Cilj je da ovaj časopis posluži kao platforma na kojoj će građanski aktivisti/kinje svih uzrasta moći da pronađu sve korisne informacije o pokretanju građanskih inicijativa, realizaciji projekata, organizovanju raznih oblika društveno-korisnih aktivnosti, kao i da dobiju inspiraciju i promovišu svoje uspjehe.

Glavne aktivnosti projekta ‘’Recept za aktivizam’’ su: snimanje kratkih informativnih video zapisa, pokretanje veb stranice, promocija putem društvenih mreža (Youtube, Facebook, Twitter i sl.), organizovanje edukativnih radionica i motivacionih skupova.

Informativni video zapisi vizuelno će prikazati način pokretanja građanske inicijative (sa idejama), promovisanje ideje, okupljanje zainteresovanih aktivista/kinja, korišćenje društvenih mreža, peticije i drugi oblici učešća građana/ki u razvoju svoje zajednice.

Ciljevi projekta su edukacija i povećanje nivoa informisanosti građanskih aktivista/kinja u Crnoj Gori o načinima pokretanja i sprovođenja građanskih inicijativa. Pokretanjem veb stranice, Youtube kanala i

6

| Recept za aktivizam | decembar 2015.

promocijom uz pomoć drugih društvenih mreža, biće omogućen veći pristup idejama, motivaciji, korisnim informacijama i savjetima. Do kraja realizacije projekta, ‘’Recept za aktivizam’’ će postati sinonim za platformu na kojoj će mladi tražiti i pronaći ideju, inspiraciju i korisne informacije za pokretanje građanskih inicijativa, što će podrazumijevati uključivanje sve većeg broja mladih u procese pokretanja i realizovanja građanskih inicijativa/ akcija.

Takođe želimo povećati broj građanskih inicijativa/ akcija na lokalnom i nacionalnom nivou inspirisanih projektom ‘’Recept za aktivizam’’. Realizacijom ovog projekta će se omogućiti stvaranje ‘nepresušnog’ izvora ideja i inspiracije za pokretanje različitih oblika građanskih inicijativa, posebno u dijelu organizovanja motivacionih skupova, na kojima će govoriti uspješni građanski aktivisti/kinje o svojim poduhvatima, preprekama i načinima rješavanja mogućih problema u tom procesu. Promocija uspješnih građanskih inicijativa, i novih – projektom inspirisanih akcija – će služiti kao motivacija da i ostali mladi aktivisti/kinje preduzmu inicijativu i upravo oni pokrenu novu ideju i nakon završetka realizacije projekta. Važno je napomenuti da će i nakon završetka projekta sav materijal izrađen tokom realizacije biti dostupan novim posjetiocima i onima koji traže nove inspiracije. ‘’Aktivna zona’’ je u svom planu razvoja organizacije postavila projekat ’’Recept za aktivizam’’ kao jedan od prioritetnih projekata za realizaciju i omogućavanje stvaranja kontinuiranog servisa za građane/ke kada su u pitanju pokretanja građanskih inicijativa/akcija. Četvorogodišnji plan organizacije predviđa realizaciju ove ideje tokom tog perioda, što će podrazumijevati uključivanje saradnika i velikog broja iskusnih aktivista/ kinja koji će svoje uspješne priče dijeliti sa drugima.

decembar 2015. | Recept za aktivizam |

7

PRIKUPLJANJE SREDSTAVA I FILANTROPIJA U CRNOJ GORI

intervju

INTERVJU sa menadžerom programa filantropije u Fondu za aktivno građanstvo, Antom Jankovićem Piše: Milena Đurović Stanojević

Koliko je filantropija razvijena u Crnoj Gori?

Istraživanje o stavovima građana vezano za filantropiju koje smo sproveli krajem 2012. godine pokazalo je da su ljudi nedovoljno informisani o filantropiji kao pojavi, o konkretnim akcijama i koristima koje od filantropske aktivnosti ima društvo u cjelini, što rezultira i visokim stepenom nepovjerenja kod samih građana. Nažalost, na stepen nepovjerenja uticale su i pojedine afere u okruženju, ali i slab nivo promocije filantropije i filantropskih aktivnosti, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou.

Filantropija nije na zavidnom nivou, međutim, ne možemo reći ni da je situacija katastrofalna. Crna Gora, a dobrim dijelom i ostatak regiona, ima dugu filantropsku tranziciju, a nivo filantropije uvijek je pratio nivo društveno-ekonomskog razvoja zemlje.

Nažalost, period devedesetih i tranzicija koja je uslijedila, uključujući i ratno okruženje, učinili su svoje, tako da su mnoge društvene vrijednosti zapostavljene, ali danas se, na zadovoljstvo svih, S druge strane, istraživanje je pokazalo i da je 47 ponovo počinju vraćati na velika vrata. odsto građana Crne Gore voljno da učestvuje u akcijama za opšte dobro, ali veliki broj nije u prilici Što se tiče same filantropije u Crnoj Gori, kao narod da to uradi zbog nedostatka sredstava ili zbog toga imamo osjećaj za humanost i solidarnost, što se što ne vjeruje da će taj novac otići u prave ruke. Da u proteklom periodu više puta pokazalo prilikom treba aktivno raditi na promociji filantropije, govori većih humanitarnih katastrofa, ali da bi filantropija i podatak da je 37.7 odsto ispitanika kazalo da svega zaživjela potrebno je graditi podrivajuće okruženje jednom godišnje ili rjeđe učestvuje u filantropskim za njen razvoj - institucionalni okvir i uklanjanje akcijama, dok svega par procenata radi to češće od barijera koje postoje u našem društvu. jednom mjesečno.

8

| Recept za aktivizam | decembar 2015.

Zašto i kako djelovati filantropski?

osoba ili zajednica pokazuju društvenu odgovornost i solidarnost. To je pristup zasnovan na istinskim vrijednostima kao što su humanost, čovjekoljublje, dobrota... Ona je često i dio svakodnevnice u vidu neplanirane solidarnosti; kao što je na primjer pomoć komšiji, nepoznatoj osobi ili u vidu spontane donacije, uključivanja u razne društvene akcije, i sl.

Kako je Aristotel rekao: “Davati novac je jednostavna stvar koja je u moći svakog čovjeka. Ali, odlučiti kome dati, koliko i kada, i u koje svrhe i kako, niti je u moći svakog čovjeka, niti je jednostavna stvar”. Dok je filantropija nekada podrazumijevala davanje za opšte dobro, u vidu donacija i dobrotvornih priloga, Koje vrste filantropije možemo savremena definicija filantropije uključuje koncept izdvojiti? volontera, pojedinaca i organizovanih grupa koje promovišu i unaprijeđuju opšte dobro.

Filantropiju danas najčešće dijelimo na organizovanu, individualnu i korporativnu filantropiju.

Briga za društvo može biti iskazana na različite Organizovana filantropija podrazumijeva mrežu načine - od učešća u akcijama u zajednici, preko fondacija i/ili drugih neprofitnih organizacija, volontiranja zaposlenih, do donacija u novcu, robi ili individualna označava dobrotvorni rad nekog uslugama. Ono što izdvaja filantropiju od klasičnog pojedinca, dok korporativna podrazumijeva sponzorstva jeste altruistički motiv za činjenje podršku neprofitnim akcijama/inicijativama ili opšteg dobra bez očekivanja nečega zauzvrat. organizacijama, od strane preduzeća, i to u novcu, proizvodima ili uslugama.

Kakav efekat kreira filantropija?

Filantropija je jako bitna sa stanovišta razvoja jednog društva, jer se prvenstveno bavi društvenim problemima koje država sama ne može da riješi ili ih ne rješava. Utiče takođe na razvoj građanskog aktivizma i saradnju sva tri sektora (civilnog, državnog i privatnog) u cilju stvaranja jednog humanijeg i razvijenijeg društva.

Kada govorimo o efektima, možemo govoriti i o razlozima nečijeg filantropskog djelovanja. Nebitno je da li je neko filantrop zato što ga ispunjava da pomaže drugima, ili to radi da bi on i njegovi potomci živjeli u jednom boljem, humanijem društvu, ili to, u kranjem slučaju, čini radi sopstvenog imidža (što je čest slučaj sa kompanijama). Efekat je isti, i to je ono što je jedino bitno! Filantropija je mnogo više od odgovora na pitanje iz kojeg razloga određena

Organizovana filantropija u potpunosti je nerazvijena kod nas. Nažalost nemamo ni Zakon o fondacijama i zadužbinama koji bi bio osnov za razvoj ovog vida filantropije. fAKT kao fondacija koja se bavi promocijom činjenja za opšte dobro jako je zainteresovana za razvoj ovog vida filantropije, koji obezbjeđuje strateški pristup i pojedinaca i korporativnog sektora - kada je u pitanju odnos prema potrebama zajednice.

Kada je u pitanju odnos individualne i korporativne filantropije kod nas, čini nam se da su otprilike na istom nivou i da prate stanje u društvu i privredi.

Raduju podaci, iako ih moramo uzeti sa rezervom, da je stanje u Crnoj Gori znatno bolje u odnosu na region. Nedavno je fondacija Catalyst Balkans iz Beograda iznijela podatke jednog svog istraživanja po kojem je nivo davanja u Crnoj Gori najviši u regionu per capita (5.16 eura po glavni stanovnika, to jest 3.20 miliona eura na godišnjem nivou). Prema ovom decembar 2015. | Recept za aktivizam |

9

istraživanju koje je rađeno na bazi media clippinga i koje obuhvata individualna i korporativna davanja, Crnogorci daju dva puta više od građana Srbije, koji su na ljestvici odmah iza nas, ali je to ipak znatno niže od, recimo, situacije u Turskoj, gdje je nivo davanja od 29.09 eura per capita.

isplaćivati plate zaposlenima i obaveze prema dobavljačima, ali ne i, recimo, da plaća životno osiguranje zaposlenima, da im obezbijedi fleksibilno radno vrijeme, da podstiče volonterizam među zaposlenima, da izdvaja finansijska sredstva koja ulaže u zajednicu, i slično.

fAKT već godinama dodjeljuje nagradu za filantropiju ,,ISKRA’’. Kakva su iskustava?

Ključna stvar ovdje jeste to što ne moramo biti bogati da bismo bili filantropi. Suprotno uvriježenom mišljenju da kompanije i neprofitne organizacije najviše doniraju za opšte dobro, imamo podatak iz SAD da su upravo pojedinci i pojedinke oni koje izdvajaju najviše, ukupno oko 2 odsto bruto nacionalnog dohotka, pri čemu 89 odsto domaćinstava daje u prosjeku godišnje po 1,620 dolara u to u različite svrhe. Znači, svako od nas, sa tim jednim ili nekoliko eura, može da napravi čuda za zajednicu u kojoj živi.

Da li bi korporativna odgovornost trebalo da bude dobrovoljan princip poslovanja kompanije ili zakonska obaveza?

Samo definisanje filantropije kao dobrovoljne akcije ukazuje na to da ona ne može biti zakonska obaveza. Kada biste je sveli na nivo zakona, izgubila bi suštinu. Ono što je ključna stvar kod nas jeste to da treba jasno razlikovati dobrovoljno djelovanje i zakonske obaveze. Nažalost, kada govorimo o DOP-u često dolazimo do ovog miješanja, tako da čujemo komentare da je neka kompanija društveno odgovorna jer plaća poreze. Ne, kompanija je odgovorna ako se odgovorno odnosi prema svojim zaposlenima, prema svojim dobavljačima, prema životnoj sredini... mimo onoga što je obaveza iste. U domenu zakonske obaveze je da mora platiti poreze, 10 | Recept za aktivizam | decembar 2015.

Razvoj filantropije je, uz davanje finansijske podrške OCD i jačanje kapaciteta istih, jedan od stubova djelovanja naše fondacije. Počeli smo sa istraživanjem „Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka“, koje je za naše potrebe uradio dr Dragutin Papović, a onda je krenula ‘’ISKRA’’.

Od 2009. godine do danas, ‘’ISKRA’’ je pokazala kontinuitet filantropije u Crnoj Gori, bez obzira na određene uspone i padove individualne ili korporativne filantropije. Imamo konstantu od nekih 40-50 aplikacija iz godine u godinu, što je značajna cifra ako uzmemo u obzir da ni naši partneri u regionu nemaju mnogo veći broj aplikacija. U početku smo imali situaciju da su dominirale aplikacije korporativnog sektora, onda je uslijedio pad, da bi ove godine, sedma po redu dodjela ‘’ISKRE’’, ponovo bila u znaku korporativnog sektora. U suštini, ‘’ISKRA’’ pokazuje konstantu davanja i filantropskog djelovanja, kako od strane pojedinaca, tako i od strane korporativnog sektora, pri čemu najviše dominiraju pojedinci i kompanije koje nisu toliko dominantne na tržištu. S druge strane imamo sve više, uslovno rečeno, manjih kompanija koje s pravom nose titulu „dobrog komšije“. Opet, od strane manjeg broja velikih kompanija imamo promišljeniji pristup davanja, putem konkursa usmjerenih na organizacije civilnog društva, što je svakako za pohvalu.

Ono što je svakako najvažnije, kada je ‘’ISKRA’’ u pitanju, jeste to da se o filantropiji, iz godine u godinu, sve više i više priča i da je evidentan promišljeniji pristup prema filantropiji od strane svih društvenih aktera. ‘’ISKRA’’ je u svakom slučaju dobar model isticanja pozitivnih primjera iz prakse, ali i način da se sama filantropija promoviše. Nama na kraju ostaje da radimo na uklanjanju barijera za davanje, ali i kreiranju podsticajnog institucionalnog okvira u kome svi mi, i kao pojedinci i kao organizacije, možemo doprinijeti jednom boljem, humanijem i prosperitetnijem društvu.

Aspire to inspire before you expire.

NGO “AUT” / Maja Kostić Artwork

11

decembar 2015. | Recept za aktivizam |

Alternativni centar za potrebe mladih ‘’AUT’’:

inside

ENERGIJU JE POTREBNO USMJERITI NA STVARANJE ‘’Uspjeh je što uopšte postojimo i što sljedećeg marta slavimo treći rođendan. Uspjeh je što smo Podgorici dali boje i što nas ljudi zaustavljaju na ulici i zahvaljuju na tome,’’ rekla je jedna od osnivačica nevladine organizacije Alternativni centar za potrebe mladih ‘’AUT’’, Maja Kostić.

Piše: Ivana Srećković

Kako i kada se rodila ideja i potreba za osnivanjem AUT-a? ‘’AUT” je osnovan kao odgovor na naše kulturne potrebe u društvu, koje nisu bile zadovoljene ni na koji način u datom trenutku. Nismo željeli tražiti krivce za takvo stanje, već smo se odlučili pozabaviti problemom i dati naš doprinos. Osnovali smo i registrovali ovu nevladinu organizaciju 2013. godine i time započeli eksperimentalnu fazu, koja se završava ove godine.

Eksperimentalna faza ispitivala je potrebe našeg društva u vezi sa našim radom, odnosno djelatnostima, koje bismo kao NVO sprovodili.

Zaključak je više nego zadovoljavajući. Građani nas podržavaju i žele jednu ovakvu organizaciju u Glavnom gradu. Sljedeća faza nastupa 2016. godine i neizmjerno smo srećni što ćemo biti u mogućnosti da prikažemo u pravom svijetlu naše aktivnosti i razne vrste alternativnih umjetnosti, koje nisu prikazane do sada našoj javnosti. Za sada smo fokusirani na uljepšavanje Podgorice pomoću murala, grafita, instalacija, ali imamo i druge aktivnosti u planu.

Među njima su i tri izložbe koje će biti drugačije od svega što je urađeno do sada. Prva će biti održana u februaru u KIC-u ‘’Budo Tomović’’, druga u hotelu

12 | Recept za aktivizam | decembar 2015.

‘’Ramada’’, a treću lokaciju ćemo objaviti tek u martu. Takođe, bavićemo se i našim javnim, zelenim površinama, koje ćemo pretvoriti u prostore od kulturnog značaja.

Koliko ljudi čini ‘’AUT’’ i kako su podijeljene odgovornosti i uloge?

Tri djevojke stoje iza svih aktivnosti ove organizacije i svaka od njih zna svoju ulogu bilo da je riječ o pravnom, ekonomskom ili umjetničkom sektoru.

Radimo u timu, koji za bazu svog postojanja ima uzajamno poštovanje te je privilegija raditi u jednom takvom okruženju. ‘‘Aut’’ trenutno broji više od 200 članova iz raznih djelova Crne Gore. S obzirom na to da je članarina besplatna, broj članova je u porastu.

Šta pokušavate prikazati pomoću umjetnosti?

Vjerujemo da se pomoću umjetnosti oglašava onozemaljsko u nama, te nam svaka aktivnost predstavlja i vid duševne terapije. Našim

aktivnostima javnosti predstavljamo alternativne vidove umjetnosti, edukujemo ih, budimo u njima interesovanje da se uključe i odlučuju u uljepšavanju Podgorice.

početku smo bili osporavani, sad smo obožavani, a vjerujemo da će se taj krug ponavljati, što nas ne brine, već raduje. Više nas podržavaju mladi, obrazovani ljudi, koji su dosta putovali i vidjeli mnoge prijestonice, pa shvataju da i mi težimo napraviti prijestonicu od našeg grada.

Kad je riječ o muralima koje smo do sada radili, u pitanju su izabrani motivi od strane institucija koje su nas kontaktirale, pa govorimo o manjem stepenu Da li smo kao društvo aktivni? slobode umjetničkog izražavanja. Odgovarali smo na zadate teme kako koloritom, tehnikom izrade, tako i Koliko-toliko. Politika je uzela maha, pa ljudi nemaju motivima. Neizmjerno nam je drago što murali koje povjerenja ni u jedan sektor. Naučeni smo da se smo uradili nisu uništeni ni na koji način. plašimo svega - okruženja, komšija, nas samih…

Nismo imali kad da naučimo da se sa poštovanjem ophodimo prema našem društvu. Aktivniji smo Kroz svoje aktivnosti ikad i vjerujemo da idemo uzlaznom putanjom. podržavate mlade alternativne nego Društveni aktivizam bitan je faktor jednog zdravog društva i, zapravo, nasušna potreba. umjetnike... Koliko ima

alternativaca u Crnoj Gori i kako se oni uklapaju u društvo?

Kroz našu opštu istoriju ovog dijela Evrope nameće se zaključak da smo više ratovali nego li se bavili kulturom, te govorimo o nižem nivou kulturne osviješćenosti kod nas i nezahvalno je govoriti o tome šta je mejnstrim, a šta alternativno. Svi smo mi svakodnevno alternativci na različite načine. . Svojim aktivnostima predstavljamo nepoznate vidove umjetnosti kod nas i želimo osloboditi naše građane od ukorijenjenog straha i približiti nas tokovima Evrope i ostatka svijeta u smislu umjetnosti.

Mi nismo neshvaćeni umjetnici, već mladi ljudi sa zdravim idejama, čije vrijeme tek dolazi. Držimo se Da li se mladima pruža dovoljno daleko od politike, a svoju alternativu sprovodimo na nježan i nenametljiv način, i na dobrom smo putu da pažnje kod nas i koje su njihove postanemo mejnstrim u nekim oblastima. Bježimo najveće potrebe? od bilo kakve generalizacije, mada možemo reći da se društvo budi i da je sve više ljudi koji misle svojom Ne onoliko koliko je potrebno, ali bi bilo dobro kada glavom. bi svi ponudili neko rješenje, a ne samo konstatovali kako je stanje loše. Energiju je potrebno usmjeriti na stvaranje. Postoji niz fakora koji utiče na potrebe Koliko ima mogućnosti i Njima je potrebno kulturno sklonište u razumijevanja za alternativno mladih. kojem će svoje vrijeme provoditi na kvalitetan, zdrav, alternativan i održiv način. Mi smo jedno takvo ponašanje? okruženje.Takođe, mladi ljudi imaju zadatak da se Zavisi o kojem segmentu društva govorimo… Svaki izgrade u zdrave pojedince, da promijene društvo naredni pokret bio je alternativan u odnosu na ako su nezadovoljni i da usmjeravaju svoju pažnju prethodni na osnovu kojeg je i nastao, te je preteča na prave životne vrijednosti. Kod nas situacija nije alternative - mejnstrim. U umjetnosti uvijek ima drugačija nego li u okruženju. Na nama je šta ćemo prostora i potrebe za alternativnim ponašanjem. U dalje. decembar 2015. | Recept za aktivizam |

13

inspiracija

FONDACIJA MLADIH nova platforma za razvoj zajednice INTERVJU sa koordinatorkom novoformirane Fondacije mladih na Cetinju, Draganom Popivodom

ostvarenih ciljeva u oblasti promovisanja građanskog aktivizma, poboljšanja saradnje civilnog sektora sa svim ostalim akterima u zajednici i stvaranja tehničkih uslova za rad NVO, ‘‘Aktivna zona’’ će uz pomoć ovog fonda stvoriti uslove da se svi pojedinci i Piše: Milena Đurović Stanojević kompanije konkretnije uključe u rješavanje problema zajednice.

Po čemu se Fondacija mladih razlikuje Važno je napomenuti da će Fondacija koristiti samo lokalne resurse, što je jedinstven primjer kako u od drugih fondacija i otkud potreba za našoj državi, tako i u regionu, budući da većina njenim osnivanjem? ‘’Aktivna zona’’ osnovala je Fondaciju u okviru fondacija svoju održivost omogućava putem učešća programa ‚‚Akademija održivosti“, koji realizuje na raznim internacionalnim programima, tražeći na Fond za aktivno građanstvo uz finansijsku taj način podršku od donatora sa strane za rješavanje podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije problema kod kuće. Mi u Fondaciji vjerujemo da lokalna zajednica u kojoj djelujemo najbolje poznaje Evropske unije u Crnoj Gori. svoje probleme, a njih samo zajedničkim snagama Ciljevi Fondacije mladih su da afirmiše vrijednosti možemo riješiti. poput humanosti, solidarnosti, aktivizma, odgovornosti, kreativnosti, kritičkog mišljenja, kao Fondacija je već inicirala i prvu akciju… i druge vrijednosti građanskog društva, te da pruža O kakvoj akciji je riječ? podršku u razvijanju i promociji filantropije i kulture Fondacija je početkom oktobra pokrenula svoju prvu davanja. donatorsku akciju, a radi se o akciji prikupljanja Fondacija će na inovativne načine animirati građane novca za potrebe ginekološko-akušerskog odjeljenja i civilno društvo da se konkretnije uključe u procese u bolnici ‘’Danilo I’’. Sredstva se prikupljaju od rješavanja zajedničkih problema. U pitanju je pojedinaca i kompanija sa Cetinja, a akcija će trajati jedinstvena platforma za razvoj lokalne zajednice do kraja tekuće godine. Cilj nam je sakupiti četiri i novi servis naše organizacije. Naime, pored već hiljade eura, a ono što akciju čini još zanimljivijom, 14 | Recept za aktivizam | decembar 2015.

FOTO: Press konferencija u Društvenom centru - Predstavljanje prve donatorske akcije

jeste i podrška fAKT-a i Evropske Unije koji će donacija i, samim tim, održivost. Privrednici će na duplirati prikupljenu sumu. taj način pokazati da brinu o zajednici u kojoj vode svoje poslove, a Fondacija će promovisati njihovu Bolnica ‘’Danilo I’’ će dobiti novi CTG aparat i zainteresovanost i svijest o potrebi davanja, odnosno moderno osvjetljenje za operacionu salu, a Fondacija svijest o društveno - odgovornom poslovanju. prepoznatljivost u zajednici i povećanje povjerenja građana u sistem doniranja i filantropiju uopšteno.

Koji su dalji planovi Fondacije?

Fondacija će i nakon svoje prve donatorske akcije Kako ste zadovoljni dosadašnjim nastaviti sa prikupljanjem sredstava za druge, nažalost, mnogobrojne probleme u našoj zajednici, rezultatima akcije? Kakav je odziv a akcent će biti stavljen na konkretnije uključivanje građana i kompanija?

Veoma smo zadovoljni dosadašnjim rezultatima. donatora u rad fonda. Naime, Fondacija će u okviru Prije svega, svjesni nepostojanja razvijene kulture svoje unutrašnje organizacije pokrenuti stvaranje davanja kod građana, a zbog trenutnih finansijskih Savjeta Fondacije, koji će biti savjetodavno tijelo problema u gradu i državi, očekivali smo manji fondacije, formirano u cilju osmišljavanja daljih odziv donatora. Međutim, prijatno nas iznenađuju aktivnosti i planova, a koji će činiti svi zainteresovani pojedinci koji doniraju putem donatorskih kutija donatori i donatorke. postavljenih na pet lokacija u gradu - u marketima ‘’Roda’’, ‘’Martex’’ i ‘’Mega’’, restoranu ‘’Vjerina kužina’’ i bolnici ‘’Danilo I’’, ali i privrednici koji su prepoznali važnost stvaranja platforme ovakvog tipa u našem gradu.

Cilj je da Fondacija mladih sa Cetinja bude prepoznata i van svoje zajednice, a bilo bi nam posebno zadovoljstvo da i lokalne organizacije koje djeluju u drugim crnogorskim gradovima, pokrenu slične inicijative i da podršku za svoj rad traže od zajednice Posebno nas raduje saradnja sa Klubom prirednika u kojoj djeluju. Na taj način bi se povećalo povjerenje Cetinja, sa kojim je ‘’Aktivna zona’’ potpisala javnosti u rad organizacija civilnog društva i sporazum o saradnji. U saradnji sa tim klubom, omogućilo djelovanje organizacija bez obzira na sve Fondacija će pokušati da obezbijedi stalni priliv veći deficit inostranih donatora. decembar 2015. | Recept za aktivizam |

15

LOG BLOG BLOG BLOG BLOG BLO LOG BLOG BLOG BLOG BLOG BLO

Piše: Sandra Vujović Dramaturškinja

Aktivista ne sumnja.

Aktivista vjeruje.

Aktivista je vizionar, začetnik ideja i pokretač promjena. To je čovjek koji vjeruje i aktivno doprinosi svojoj zajednici.

Aktivista zna da ne postoje mali ciljevi. Ma koliko male i jednostavne izgledale akcije građana koji su, na primjer, postavili nekoliko klupa u parku ili zasadili par sadnica drveća, aktivista zna veličinu konačnog ishoda – klupa će nekome pružiti dragocjene trenutke odmora, a drvo prijatnu hladovinu. Čak i male akcije imaju velike ciljeve, a mnoštvo malih akcija donosi najveće promjene.

„Nikada nemojte sumnjati u to da mala grupa pažljivih, posvećenih građana može promijeniti svijet“, govorila je čuvena američka antropološkinja, Margaret Mead. Teško je ne biti saglasan sa njom, posebno ako imamo na umu da je jedina prepreka koja stoji između nas i želje da promijenimo svijet nabolje, ništa drugo do sumnja u pozitivan konačni ishod.

Taj put do promjena nije brz, lak ili jednostavan.

Naprotiv. Na početnu takvog puta prvo naiđete na nerazumijevanje drugih, a zatim i vlastitu sumnju.

To je korak do odustajanja. Ali, aktivista ne smije da sumnja. Aktivista mora da vjeruje. Bivši britanski parlamentarac, Tony Benn, u svojim izlaganjima govorio je: „Prvo vas ignorišu, zatim kažu da ste ludi, pa opasni. Onda nastupi pauza. Nakon toga, ne možete naći nikoga ko nije saglasan sa vama.“ Zato aktivista mora biti istrajan kako bi, korak po korak, stvarao promjene i probudio istu želju kod ostalih članova društva. To je njegov najveći cilj. Njegova misija.

Takva sumnja su naša ručna kočnica i kamen spoticanja koji nas sprječavaju da se aktiviramo i damo sve od sebe. Ona nikada ne smije biti veća i snažnija od želje da društvo učinimo boljim, da svijet skrojimo po mjeri njegovih građana. Kada pobijedimo sumnju, tada smo na pola puta do uspjeha. Čak i kada ciljevi i ideje u trenutku izgledaju daleki i nedostižni, veliki i neostvarivi, aktivista nikada neće odustati od njih, neće stati dok ih ne realizuje i svakoj ideji daće svoj maksimalni doprinos.

16 | Recept za aktivizam | decembar 2015.

On je pokretačka snaga koja u svoju epohu unosi duh progresa.

OG BLOG BLOG BLOG BLOG BLO OG BLOG BLOG BLOG BLOG BLOG Nije lako, ali neučestvovanje nije opcija.

Piše: Sonja Dragović

D

Mr studija urbanizma

ok sam bila srednjoškolka u Kolašinu, sa nama je radila izvjesna profesorka engleskog jezika.

Organizovala je razne vannastavne aktivnosti: na primitivnim računarima vrtića sa kojim je naša škola dijelila dvorište, pokazivala nam je šta je Skajp i kako se koristi, organizovala predavanja i takmičenja sa studijama slučaja koje su se vrtjele oko etičkih nedoumica, vodila nas u Pariz i Maribor na razmjenu... Škola joj je, koliko znam, za sve ovo obezbjeđivala tek prostor - ona je bila ta koja je pronalazila materijale, kontakte i novac, te cijelu operaciju sprovodila sama. Sigurna sam da su mnogi od nas tek od nje saznali da postoje nekakve mogućnosti van našeg malog mjesta, nekakav svijet sa kojim se može pričati, raditi, koji je nadohvat ruke.

Vrijeme i trud uloženi u to, da od tek pristiglih srednjoškolaca i srednjoškolki napraviš omladinu svjesnu problema, odnosa i šansi koje (po)stoje van školskog programa, jesu ulaganje u razvoj boljeg društva: obaviještenog, umješnog, uključenog, građanskog. Tako pojedinac, a u ovom slučaju pojedinka, čini svoju zajednicu boljom.

Moje aktivističko obrazovanje nastavilo se van srednje škole. U Kolašinu su tih godina radili radio ‘‘Ozon’’, Kolašinsko amatersko pozorište, nevladine organizacije Natura i Fenomeni, i svi su uzeli da popravljaju po nešto od onog o čemu se inače nije vodilo dovoljno računa.

Rad lokalne uprave je netransparentan? Radio obučava mlade novinare i šalje ih da snimaju rad parlamenta i ispituju odbornike o onome što jesu ili nijesu podržali.

Bioskopska sala mjesecima stoji prazna? Nekoliko ljudi pokrene amatersko pozorište koje poslije par godina svako malo odigra ili dovede novu predstavu. Niko ne čisti korita rijeka? Natura okupi volontere.

Skoro mi je u Beču kolega rekao da kod njih nevladin sektor i nije nešto razvijen, prosto zato što uprava grada vodi računa o upravljanju gradom – to im je posao, pod budnim su okom birača, od njih se očekuje da sve štima. Recimo da Kolašin nije baš imao sreće sa upravom, pa smo se snalazili da sami uradimo ono što nam je bilo bitno. Ako je u posljednjih deset godina postignut ikakav napredak, bilo je to zahvaljujući radu i pritisku koji su, od akcije do akcije, napravile ovakve male i uporne grupe.

Profesorka engleskog, pa nevladine organizacije, nezavisne institucije kulture, privatni mediji. Građanski aktivizam se, eto, u Kolašinu, tokom mog školovanja, materijalizovao u raznim oblicima – i to često uz mala, ili nikakva, novčana sredstva. Narodna mudrost u ovo inače ne vjeruje; kako nekoliko velikih nevladinih organizacija koje mahom rade u Podgorici uspijevaju da za svoj rad prikupe značajne donacije, opšte je mišljenje da je to tako svuda i sa svima; da niko ne bi ništa radio da od toga nema ‘’debele’’ koristi.

Moram reći, koristi ima, samo što najveća ne stiže u novcu, već u oružju za buduća snalaženja: naučite kako da reagujete kad nijeste zadovoljni time kako stvari stoje, naučite da možete da utičete na zajednicu, naučite da koliko-toliko radite sa drugima, naučite kako funkcioniše državna administracija, naučite o svojim pravima i odgovornostima, a često iz svega toga ispadne i neke zgodna saradnja sa drugim gradom, pa ko voli stigne i da nekud otputuje. Provedu se tako zanimljivi učenički i studentski dani.

mjesečnoj kritičnoj masi biciklista.

Neko od aktivizma napravi profesiju, te pomiri korisno i lijepo. Za očekivati je da svi izrastu u pametnije birače kod kojih političari sa mandatom neće proći nekažnjeno za neobavljanje svog posla.

Za očekivati, ali nažalost, nije obavezno.

Postoji taj mit o savršenom građaninu koji ne bih da podržim, a koji govori o individui neobično posvećenoj i beskrajno energičnoj, koja prije posla nosi plastiku na reciklažu, popodne daje djeci iz komšiluka besplatne časove crtanja, a vikendom kuva džem i u krugu porodice bistri podzakonske akte ne bi li se pripremila za narednu javnu raspravu.

A ovamo, većina jedva spaja kraj s krajem: fabrike ne rade, onima koji rade plate su nikakve, pa u slobodno vrijeme trče na selo da posade što se od hrane posaditi može, dok mladim i okretnim profesionalcima paralelni projekti često okupiraju ono malo slobodnih dana što ostane od redovnog posla.

Biti građanin koji zarađuje za život, pa još i aktivan u zajednici, nije lako.

Zato savjet, studentkinje i studenti: na vrijeme napravite ekipu za zabavni aktivistički poduhvat – em da biste imali motivacije da bar na kratko pobjegnete tamo kad vas novi posao umori, em da biste i nakon studija nastavili da utičete na to šta će dalje biti sa ovim društvom - u političkom, ekološkom, kulturnom smislu. (Primijetite da polazim od toga da već utičete!) Što se tiče ostalih, starijih: ili započnite potragu za smislenim aktivističkim projektom koji možete podržati, makar i sporadično, ili krenite tragom moje profesorke sa početka priče i uradite nešto odlično za omladinu iz vaše zajednice.

Naravno, i to kako aktivan građanin izgleda i čime se bavi mijenja se s godinama. Neko se zaposli i batali da unapređuje svoju ulicu ili mjesnu zajednicu, ali ostane obaviješten pratilac dešavanja u skupštini i načina na koji se troši budžet lokalne uprave. Neko se zaposli i nastavi: organizuje grupne Jeste da nije lako, ali neučestvovanje diskusije sa tinejdžerima, pridruži se nije opcija. akciji čišćenja parka, provoza se na

decembar 2015. | Recept za aktivizam |

17

pokretači promjena

,,Kosač’’ i tragovi rata oaze hrabrosti u pustinji šutnje i zaborava Zvonimir Jurić

Šesti po redu Festival filma o ljudskim pravima ‘’Ubrzaj 2015’’ u Podgorici otvorio je hrvatski film ‘’Kosač’’ u režiji Zvonimira Jurića.

Autorka: Ivana Srećković Razgovarala sa: Zvonimir Jurić reditelj filma ‘’Kosač’’

U ovom kontekstu, zaborav je poguban, a posljedice koje rat ostavlja uglavnom su razorne za društvo.

Za Jurića biti društveno odgovoran znači da ‘’kada dobiješ priliku da o tome govoriš, onda to i napraviš: Iako sam Jurić kaže da je objašnjavati film nekome ko govoriš o tome (snimiš film) ili ne čekaš priliku, već je ga nije gledao jednako opisivanju arhitekture pomoću sam kreiraš.’’ On preporučuje i to da se ljudi što više plesa, gledali ga ili ne, prikazaćemo pozadinu filma, koriste javnim govorom ili bilo kojim drugim oblikom te rediteljeve poglede na rat, društvenu odgovornost javnog djelovanja, jer biti društveno odgovoran i pružanje druge šanse. ‘’sudara se sa konceptom djelovanja u vlastitoj sobi.’’

Ivo, glavni lik u filmu, koga tumači Ivo Grgurević, radnik je u poljoprivrednom kombinatu. Iako Ne čekajući priliku, Jurić je snimio film. Kao neko ko Mirjani (Mirjana Karanović), frizerki koja nasred se u svojoj karijeri bavio ratnom tematikom, smatra ceste ostaje bez benzina, djeluje bezopasno, kada da se ni Hrvatska ni region ne ponašaju odgovorno, je konačno dovede kako bi natočila benzin, ona od budući da suočavanje sa vlastitim zločinima postoji Josipa, radnika na benzinskoj pumpi (Igor Kovač) samo u tragovima. ‘’Ti tragovi su, dopustit ću si da saznaje da je 20 godina ranije Ivo optužen za zločin se slikovitije izrazim, oaze hrabrosti u pustinji šutnje i silovanja. Dvije decenije kasnije, Ivo predstavlja zaborava. Poziv na akciju koji sam osjetiš zbog vlastite prototip vuka samotnjaka, tih je, nedruželjubiv, savjesti ili si pozvan od drugog da mu se pridružiš u čovjek koji preferira raditi noću, i to – kositi. Film akciji je uvijek politički čin kojim ti kao pasivna jedinka prikazuje posljedice koje je to silovanje ostavilo postaješ aktivan u društvu. Kritička svijest je nešto što na njega kao pojedinca i na društvo kao njegovu se razvija, ili ako hoćeš - trenira. Treba učiti, pokušavati neposrednu okolinu. i učiti iz pokušaja. Ta beba (svijest) treba trudnoću (razvitak) prije nego što se porodi.’’ ‘’Zločin usmjerava i život počinitelja i život žrtve.

U ovom filmu bavio sam se životom počiniteljom i Kako film teče dalje, u momentu kako ludila, to dvadesetak godina poslije. Na nivou zajednice u tako i pristojnosti, gledamo Mirjanu koja, i pored kojoj živiš, zločin nekog društva (države - nacije) ponuđene vožnje od strane radnika na benzinskoj ne smije se zaboraviti i treba na njega podsjećati i pumpi, odlazi sa Ivom i čak pristaje da popije čaj sa analizirati zašto se dogodio’’, objasnio je Jurić. njim. Iako se plaši – noć je, sami su, nema mobilni 18 | Recept za aktivizam | decembar 2015.

telefon, a ni čime bi se odbranila – ona mu daje priliku. Jurić objašnjava i zbog čega: ‘’On je pristojno napustio posao. Radio je noću po polju, žanjao kukuruz.

Došla je žena i pitala ga za pomoć. On je nju sjeo u traktor i odvezao petnaestak kilometara do benzinske pumpe, napravio neku uslugu. Kada ti neko napravi uslugu, ti kažeš - dobro, vratiću se tim traktorom, pa šta bude.’’ Kako Jurić i sam kaže, pristojnost mu je draga ljudska osobina, jer je ljudska blagost u ophođenju potrebna kako bi živjeli jedan pored drugoga.

Kada je Mirjana konačno prevazišla strah, policija ih prekida u ispijanju čaja, iako Mirjana nije bila ta koja ih je pozvala. Radnik na benzinskoj pumpi, zbog straha za Mirjanu odlučuje pozvati pomoć i provjeriti šta je sa Mirjanom jer se ona, iako mu je rekla, nije vratila do pumpe.

Iako bi najhumanije u ovakvoj situaciji uraditi upravo ono što je uradio Josip, pozvati policiju,‘’ja ne mislim da bi većina to napravila - većina ne bi htjela otežavati sebi situaciju time da se upliće u taj slučaj. Mislim da je puno lakše ne reagirati (iz straha za vlastite komociju) u tom slučaju,’’ rekao je Jurić. Ipak, iako ne većina, Josip je reagovao. Misleći dobro, potražio je pomoć, ali i pored ljubaznosti policajaca, to je Ivu bio još jedan znak da je njegov zločin nešto što ga i dalje prati, i nešto što će ga, vjerovatno, vječno pratiti. ‘’Šta se dogodi kad ljudi dobro misle - zbog straha za Mirjanu, Josip poziva policiju, ta policija dođe na uviđaj, vrlo se korektno ponašaju i odu. I onda mu Mirjana ode, a on zna di je, šta je, dakle, da njegova prošlost ga prati kao sjena, da je ne može izbrisati.’’

Iako se film završava na način na koji se završava, Jurić smatra da je u konkretnom slučaju kojim se bavio u filmu potrebna druga šansa, druga prilika, neki drugi život. ‘’Odluka da bilo što napraviš je čin ludosti jer, recimo, jednu kompliciranu situaciju o kojoj razmišljaš: ako napravim TO onda će posljedice biti OVAKVE, a ako napravim ONO onda će posljedice biti ONAKVE , a ako NE napravim ni TO ni ONO onda će posljedice biti neke TREĆE. Dakle, ako takvu jednu situaciju prerežeš i naprosto to napraviš, nešto što je komplicirano moraš dovesti do jednostavene odluke. To je uvijek u većoj ili manjoj mjeri čin ludosti,’’ zaključio je Jurić.

decembar 2015. | Recept za aktivizam |

19

Recept za 1. aktivizam

KAKO OSNOVATI NVO? Tekst pripremio: Centar za razvoj nevladinih organizacija

Nevladine organizacije specifična su forma organizovanja građana. Sam pojam nevladine organizacije usko je povezan sa pojmom civilnog društva. Osim termina “nevladina organizacija” koristi se i termin “udruženje građana”. * Realizaciju projekta ‘‘Recept za aktivizam’’ finasira Fonda za ktivno građanstvo (fAKT) u okviru programa ‘‘Građanska akcija’’.

Projekat realizuje Aktivna zona. Više informacija o projektu pronađite na web stranici: www.aktivnazona.me

*ZANIMLJIVOST Prema podacima iz Registra nevladinih organizacija, na dan 20.04.2015. godine, registrovano je 3589 nevladinih organizacija, među kojima je 3376 nevladinih udruženja, 114 nevladinih fondacija i 99 predstavništava stranih nevladinih organizacija.

Najviše registrovanih nevladinih udruženja zastupljeno je u oblastima: kulture, poljoprivrede i ruralnog razvoja, društvene brige o djeci i mladima, te razvoju civilnog društva i volonterizma, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti i zaštiti životne sredine.

Najmanje registrovanih nevladinih udruženja zastupljeno je u oblastima: zanatstva, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, održivog razvoja, privrede, preduzetništva i pomoći starijim licima.

1.

Ako osnivate nevladinu organizaciju najprije treba okupiti grupu ljudi sa sličnim interesovanjima i organizovati inicijalni sastanak.

Na sastanku treba da utvrdite šta je problem, misija, vizija, ciljevi i djelatnosti buduće organizacije.

Važno je znati da vam je potrebno najmanje pet punoljetnih građana koji će biti osnivači udruženja ili fondacije.

*SAVJET Ako imate nedoumice u vezi sa procedurom osnivanja NVO, predlažemo da posjetite sajt: http://www.crnvo.me, gdje možete pronaći detaljnija uputstva.

2.

Nakon toga, saziva se osnivačka skupština na kojoj se donosi odluka o osnivanju udruženja ili fondacije i određuje lice koje će pravno zastupati NVO. Najčešće, to lice je i izvršni direkor/ka NVO i pravno odgovara za djelovanje organizacije.

3.

Na osnivačkoj skupštini donosi se i statut organizacije koji sadrži: tačan naziv organizacije, sjedište, znak i pečat, tijela organizacije, ciljeve i djelatnosti i druge odredbe potrebne za kvalitetno funkcionisanje organizacije, a u skladu sa zakonom o nevladinim organizacijama.

4.

Sljedeći korak je podnošenje zahtjeva za upis u Registar NVO kod Ministarstva unutrašnjih poslova. Taj zahtjev mora da sadrži: Zapisnik sa osnivačke skupštine, Odluku o osnivanju, Statut i kopije ličnih karata osnivača organizacije.

5.

Nakon podnošenja zahtjeva, MUP obrađuje podatke i donosi Rješenje o upisu organizacije u registar NVO.

6.

Nakon upisa u registar NVO, obraćate se Poreskoj upravi kako bi dobili matični broj organizacije, tzv. PIB a potom treba da otvorite i žiro-račun organizacije u bilo kojoj banci u Crnoj Gori. Ta procedura je veoma jednostavna.

7.

Nevladina organizacija mora da posjeduje i Rješenje o razvrstanju koje izdaje Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT), a službenici te institucije će vas uputiti u kompletnu proceduru. decembar 2015. | Recept za aktivizam |

21

mladi #konkursi #građanski #aktivizam otvaranje #ulaz #aktivno #seminar #stipe www.mladiinfo.me

www.mladiinfo.me

#POZIV

#KONKURS

Evropski ekonomski i socijalni komitet (EESK) pokreće sedmo izdanje događaja “Tvoja Evropa, tvoje pravo da kažeš” za mlade ljude uzrasta od 16 do 17 godina, iz 28 država članica Evropske unije i 5 zemalja kandidata za članstvo u EU (Albanija, Turska, Crna Gora, Srbija i Makedonija) koji će se održati od 28. do 30. aprila 2016. godine u Briselu.

Fond Ujedinjenih nacija za demokratiju (United Nations Democracy Fund) raspisuje poziv za finansiranje projekata koji se bave:

Tema ovogodišnjeg događaja su “Migranti u Evropi”.

Učesnici će zajedno raditi na različitim aspektima ovog aktuelnog pitanja poput: • Razmatranja mogućih mjera za bolje integrisanje migranata, tražilaca azila i izbjeglica u zemlje domaćine; • Razmišljanja o praktičnim aktivnostima u školama, opštinama, organizacijama civilnog društva i slično; • Definisanja konkretnih predloga, iz perspektive mladih Evropljana, u cilju bavljenja pitanjem migracija.

Ovaj događaj je takođe rijetka prilika za učenike da se uključe u debatu o različitim temama u multikulturalnoj sredini, kroz prezentovanje argumenata, pregovaranje i pronalaženje kompromisa.

EESK je jedinstveni forum za konsultacije, dijalog i konsenzus među predstavnicima različitih sektora “organizovanog civilnog društva”, uključujući poslodavce, sindikate, profesionalna udruženja, omladinske organizacije, grupe koje zastupaju ženska prava, potrošače, promotere zaštite životne sredine i mnoge druge.

Da biste stekli sliku o tome kako je događaj protekao prošle godine, možete pogledati video ranijih radionica, ili pratiti EESK putem njihovog sajta i društvenih mreža (Instagram, Twitter i Facebook).

–aktivizmom u zajednici -vladavinom prava i ljudskim pravima -osnaživanjem žena -uključivanjem mladih -jačanjem kapaciteta civilnog društva za komunikaciju i saradnju sa Vladom -medijima i slobodnim pristupom informacijama -alatima za znanje.

Rok za prijavu projekata je 31. 12. 2015. godine.

Više informacija o konkursu možete pronaći na linku: http://www.un.org/democracyfund/apply-funding

www.mladiinfo.me

#POZIV

Otvorene su prijave za sledeće izdanje Evropskog događaja za mlade (European Youth Event, #EYE2016). Zajedno sa prerađenim sajtom, objavljen je prvi plan programa sa oko 50 aktivnosti.

“ Zajedno možemo napraviti promjenu” moto je European Youth Event-a. Ako želite da vidite ovu promjenu u Evropi zajedno sa 7.000 mladih ljudi sa Više detalja o ovom događaju, elektronski formular za čitavog kontinenta, prijavite se za EYE 2016 i dođite registraciju, pravila i drugi praktični detalji, dostupni su na EESK sajtu: http://www.eesc.europa.eu/?i=portal. u Strasburg 20–21. maja 2016. en.events-and-activities-your-europe-your-say-2016.

Rok za registraciju je 13. januar 2016.

22 | Recept za aktivizam | decembar 2015.

Slično prethodnom prvom izdanju, prihvataju se samo grupne prijave i otvorene su do 31. decembra 2015. ili dok se sva mjesta ne popune (7.000 posjetilaca). Za prijave posjetite odjeljak “take part” na veb sajtu.

m #NVO #omladinski #građani #prijava # endija #školovanje #edukacija #radionic Da bi imali ideju kako će sledeći EYE izgledati, objavljen je prvi plan programa. Predstavljene su aktivnosti sa pet novih i uzbudljivih tema, i tiču se par važnih predmeta kao što su: migracija, privatnost, sigurnost, sjutrašnji svijet rada, ekonomija međusobnog dijeljenja, promjene klime i poštene trgovine.

Traže se samo-inicijativni, motivisani, komunikativni, kreativni, i odgovorni mladi ljudi od 18 do 30 godina. Poželjno je da zainteresovani imaju osnovno znanje iz oblasti fotografije i filma i osnovno znanje engleskog jezika.

Rok za prijavu je 31. decembar 2015.

Više informacija na: http://europa.eu/youth/vp/ Program je i dalje u razvoju i širiće se u narednim opportunity/144_en. mjesecima sve do početka prijava u martu 2016.

Govornici, vremenski termini, će biti dodati – kao i broj aktivnosti i radionica koje organizuju partneri EYE-a i omladinske grupe.

European Youth Forum će dalje još jednom pružiti svoje YO!Fest oslobađajući kreativnost mladih ljudi kombinovanjem politike, kulture, obrazovanja i zabave u multikulturnoj okolini.

www.mladiinfo.me

#STIPENDIJA

Više informacija možete naći na: http://www.europarl. europa.eu/european-youth-event/en/news/07-10- Forum Transregionale Studien, koji ima 2015.html. bazu u Berlinu, poziva kandidate da se prijave za postdoktorsku stipendiju u okviru istraživačkog programa Art Histories and Aesthetic Practices .

www.mladiinfo.me

#POZIV

Volonteri EVS za medije u Sloveniji. Projekat Mladost u medijima je dobar kako za početnike tako i za profesionalce u oblasti medijske produkcije.

Art Histories and Aesthetic Practices je istraživanje i program stipendiranja, koje ispituje i prevazilazi tradicionalne granice istorije umjetnosti u transkulturalnom, globalnom horizontu.

Art Histories stipendistima se nudi mogućnost da vode individualne istraživačke projekte i od njih se očekuje da se uključe u aktivnosti programa kao što su seminari, radionice, konferencije i putujući seminari.

Stipendista će biti član kreativnog, intelektualno stimulišućeg i diskurzivnog okruženja.

Polaznici će imati priliku da naprave nekoliko video klipova različitih žanrova, povezanih sa lokalnom omladinom i socialno-kulturnim procesima. Sva mjesečna produkcija biće objavljena u Youth TV časopisu i predstavljena na javnim ekranizacijama i filmskim festivalima.

Aplikant mora da ima završen doktorat u prethodnih 7 godina, a aplikacije su dobrodošle iz svih kontinenata. Da bi se prijavili treba da podnesete sledeća dokumenta isključivo putem emaila kao posebni PDF fajl: CV (na engleskom); opis projekta (ne duže od 5 strana, na engleskom); primjerak školskog rada (oko 20 stranica članka ili Zainteresovani za medijsko obrazovanje, mogu poglavlja disertacije); imena 2 recezenta (uključujući poboljšati svoje vještine tako što će raditi kao njihove email adrese). Vašu aplikaciju pošaljite na: pomoćni mentori u različitim radnjama i treninzima arthistories@trafo-berlin.de. za lokalnu omladinu. Volonterima će biti obezbijeđen Više informacija na: http://www.art-histories.de/en/ smještaj u privatnim sobama, novac za hranu i lokalni call-for-applications.html. transport, džeparac. Putni troškovi će djelimično biti refundirani u skladu sa pravilima EU Erasmusa+.

Rok za prijave je 15. januar 2016. decembar 2015. | Recept za aktivizam |

23

ČASOPIS O GRAĐANSKOM AKTIVIZMU U CRNOJ GORI Recept za aktivizam

časopis o građanskom aktivizmu

*Štampa prvog broja časopisa ‘‘Recept za aktivizam’’ je obezbijeđena realizacijom istoimenog projekta, a uz finansijsku podršku Fonda za aktivno građanstvo (fAKT ) u okviru programa ‘‘Građanske akcije’’.