Page 1

Otvoreno o korupciji

1


Otvoreno o korupciji

3

Projekat „Otvoreno o korupciji“ realizuje NVO Aktivna zona, a podržan je kroz program “Misli lokalno – djeluj lokalno! – Borba protiv korupcije na lokalnom nivou” koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa NVO “Bonum” iz Pljevalja, NVO Inkubator iz Kotora i NVO Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Podgorice, a finansira ga Evropska unija.


PUBLIKACIJA OTVORENO O KORUPCIJI

Izdavač: Nevladina organizacija ,,Aktivna zona’’ u okviru projekta ,,Otvoreno o korupciji’’ Ulica Nikole Lekića broj: 4 81250, Cetinje tel: +382 41 241 219 email: info@aktivnazona.me veb sajt: www.aktivnazona.me Za izdavača: Milena Stanojević Grafički dizajn i prelom: Orion Group, Cetinje Štampa: Studio Branko, Podgorica Tiraž: 300 primjeraka

Cetinje, 2017. godina

Otvoreno o korupciji

5


SADRŽAJ:

6 1. Otvoreno o korupciji - o projektu ............................................................................................................................................ 7

Otvoreno o korupciji

2. Šta je korupcija? .......................................................................................................................................................................... 9 3. Rezultati istraživanja o korupciji kao štetnoj društvenoj pojavi ...................................................................................... 13 4. Pristigli eseji u okviru takmičenja ,,Otvoreno o korupciji’’ ................................................................................................ 16 5. Javne tribine

5.1. Zaštita zviždača u Crnoj Gori .................................................................................................................................. 25

5.2. Korupcija u politici ................................................................................................................................................... 27

6. Edukativne radionice i posjete institucijama ...................................................................................................................... 29 7. Debatno takmičenje ................................................................................................................................................................ 31 8. Kristina Braletić: Zaštita zviždača u Crnoj Gori ................................................................................................................... 33 9. Miloš Prelević: Lokalna uprava u borbi protiv korupcije na Cetinju ............................................................................... 36


1. OTVORENO O KORUPCIJI projekat

Najtipičnija karakteristika korupcije je prikrivenost i neprimjetljivost, pa se uticaj koruptivne prakse može osjetiti u svim sferama života. U odnosu na dosadašnje djelovanje naše organizacije, na problem postojanja korupcije u zajednici pokušali smo da utičemo, prije svega, obezbjeđivanjem uslova za dobro informisanje građanstva. Naime, naša organizacija se svojim strateškim planom obavezala na djelovanje u smjeru edukacije i postizanja većeg nivoa uključenosti građanstva u procesima donošenja odluka i njihovom aktivnom doprinosu promjenama u društvu. Na osnovu „Istraživanja položaja i učešća mladih u društvenom životu Prijestonice Cetinje“ koje je sprovodila Aktivna zona evidentan je visoki nivo neinformisanosti ali i nezainteresovanosti mladih da se uključe u društvene procese i procese donošenja odluka. Zbog toga je podizanje svijesti o potrebama efikasne javne kontrole lokalne samouprave i institucija jedan od suštinskih ciljeva naše organizacije. Civilno društvo zauzima najznačajnije mjesto u prevenciji korupcije. Protiv korupcije ne mogu se boriti samo državni organi zbog toga što je suzbijanje i prevencija korupcije predmet šireg društvenog konsenzusa. U našem gradu ne postoji dovoljno razvijeno civilno društvo koje bi se na stučniji način bavilo posledicama korupcije, a nedovoljno se radi i na uključivanju javnosti u proces rješavanja ovog problema. Veoma rijetko se organizuju naučni skupovi, javne diskusije i polemike o ovom problemu, što umanjuje mogućnost za stvaranje informisane javnosti. NVO Aktivna zona je, zbog svega navedenog, realizovala projekat „Otvoreno o korupciji „ koji je trajao pet mjeseci. Glavni cilj projekta bio je povećati informisanost i svijest građana Prijestonice o značaju njihovog aktivnog učešća u prepoznavanju i prijavljivanju korupcije. Cilj je bio podstaći razvoj odgovornog, obrazovanog i moralnog javnog mjenja koje će potom svoje znanje kao i integritet koristili u borbi protiv korupcije. Specifični ciljevi projekta: 1. Kvalitetno sprovedeno istraživanje o nivou informisanosti građana o problemu korupcije u društvu (učešće 200 ispitanika/ca) 2. Učešće preko 100 sugrađana/ki u organizovanim javnim tribinama o korupciji 3. Učešće zainteresovanih sugrađana/ki na konkursu za izbor najboljeg eseja na temu ‘’Otvoreno o korupciji’ 4. Učešće 50 mladih srednjoškolaca/ki u edukativnim radionicama i posjetama i uspješno organizovane tri edukativne radionice i dvije edukativne posjete, te učešće preko 20 srednjoškolaca/ki u debatnom takmičenju o korupciji. Direktno uključena ciljna grupa projekta jeste lokalna zajednica, sa posebnim osvrtom na mlade od 15-24 godine, odnosno učenike srednjih škola i studente. Broj srednjoškolaca je 500 (učenici JU Gimnazija, srednja Stručna škola i srednja Likovna škola). Korisnike projekta smo o realizaciji aktivnosti upoznali putem konferencije za medije, objavljivanjem poziva za učešće i putem društvenih mreža. Projekat nije bio samo usmjeren na učenike i studente, već su u realizaciji indirektno bili uključeni: nastavnici, profesori, predstavnici civilnog društva,

7

Otvoreno o korupciji

Prepoznavanje i sprečavanje korupcije jedan je od najvećih izazova savremenog društva. Korupcija se ne posmatra samo kao moralno štetna pojava, već i kao jedan od uzroka neefikasnosti države. Jedan od najvećih problema u prepoznavanju i sprečavanju korupcije jeste neinformisanost građana/ki o korupciji kao pojavi, oblicima korupcije i načinima prijavljivanja.


mediji, zapošljeni u lokalnoj samoupravi i institucijama. Ta ciljna grupa je u realizaciji projekta biti uključena organizovanjem javnih tribina, diskusija, edukativnih posjeta i drugih aktivnosti namijenjenih široj javnosti.

Otvoreno o korupciji

8

Ključne aktivnosti projekta odnosile su se na aktivnosti koje imaju za cilj povećanu informisanost građanstva o pojmu, oblicima i načinima sprječavanja koruptivnih radnji. Prva aktivnost projekta bila je sprovođenje kratkog istraživanja o nivou informisanosti građanstva o problemu korupcije, a rezultati su predstavljeni na konferenciji za medije.Projektnim planom bilo je predviđeno organizovanje tri javne tribine koje su bile namijenjene svim sugrađanima/ kama, a na kojima se diskutovalo o korupciji u politici, zviždačima i lobiranju kao metodi za borbu protiv korupcije. U okviru projekta objavljen je i konkurs za izbor najboljeg eseja na temu ‘’Otvoreno o korupciji’’, a organizovane su i edukativne radionice i posjete institucijama na lokalnom i nacionalnom nivou, a koje su usko povezane sa oblašću sprječavanja korupcije. Organizovano je i debatno takmičenje za srednjoškolce, uz pomoć debatnih klubova.


Å ta je korupcija?


1. ŠTA JE KORUPCIJA?

Otvoreno o korupciji

10

Korupcija se, prema određenju Svjetske banke iz 2000.godine, definiše kao zloupotreba javnih ovlašćenja radi sticanja privatne koristi.Prema čuvenoj definiciji Vita Tancija korupcija postoji ukoliko dođe do namjernog narušavanja principa nepristrasnosti pri donošenju odluka u cilju prisvajanja neke pogodnosti. Princip nepristrasnosti zahtijeva da, pri donošenju odluka, lični ili bilo koji drugi odnosi između učesnika u razmjeni nemaju nikakav uticaj. Ovaj princip je dio funkcionisanja savršenog tržišta, koje je, prema samoj definiciji, depersonalizovano. Polazeći od odnosa prema postojećim propisima korupcija se može podijeliti na: *korupciju bez krađe, odnosno korupciju koje obezbjeđuje bržu primjenu postojećih propisa. *korupciju uz krađu koja pretpostavlja izigravanje i kršenje propisa . *korupciju koja rezultira promjenom propisa, odnosno stvaranjem propisa koji pogoduju koruptoru. Drugo ime za ovu podjelu je podjela na bijelu (bez kršenja propisa), sivu (sa njihovim izigravanjem) i crnu korupciju. Korupcija se javlja kako na područiju javnog i privatnog sektora.Akteri korupcije mogu biti državni službenici/ce na svim nivoima,političari/ke na lokalnom i državnom nivou, ali i svi ostali građani/ke koje rade u različitim kompanijama. Iz procjene preduslova za nastanak rizika od korupcije u ključnim,oblastima i procjene rizičnih pojava,mogu se identifikovati najamnje tri faktora koji su zajednički za sve oblasti i koji najčešće stavraju uslove za potencijalno rizične pojave koje mogu voditi ka koruptivnom ponašanju: 1. Diskreciona ovlašćenja donosilaca odluka, koja često nijesu ograničena ili su nejasno regulisana tako da ostavljaju prostor za rizično ponašanje 2. Odgovornost za rizična ponašanja 3. Politički uticaj na izbor ključnih rukovodećih pozicija je još uvijek prisutan Za uspješni strategiju borbe protiv korupcije od izuzetnog značaja je i kreiranje seta učinkovitih sredstava i ovlašćenja institucija.Borbu protiv korupcije može prevashodno voditi neka za to specijalizovana institucija ,a mogu da je vode i postojeće institucije poput policije ,tužilaštva ili specijalizovanih odjeljenja pri ministarstvima i državnim agencijama. Na osnovu kriterijuma funkcija institucija za borbu protiv korupcije, OECD je ponudio tročlanu podjelu na : 1. agencije čija je uloga višestruka 2. institucije zadužene za sprovođenje zakona i 3. institucije zadužene za prvenciju korupcije, razvoj politike u vezi sa korupcijom i kordinaciju borbe protiv korupcije. U Crnoj Gori djeluje Agencija za sprečavanje korupcije koja je počela sa radom 1.januara 2016.godine. Nadležnosti Agencije: • utvrđuje postojanje sukoba interesa u vršenju javne funkcije i preduzima mjere za • njegovo sprječavanje; • kontroliše ograničenja u vršenju javnih funkcija;


Agencija vrši poslove nadzora nad sprovođenjem propisa kojim se uređuje lobiranje i sprovodi mjere kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, u skladu sa posebnim zakonom.

11

Otvoreno o korupciji

• vrši kontrolu primanja poklona, sponzorstava i donacija; • vrši provjeru podataka iz Izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera; • daje mišljenje o postojanju ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije i daje preporuke za sprječavanje ugrožavanja javnog interesa i zaštitu zviždača; • prati donošenje i sprovođenje planova integriteta, daje preporuke za njihovo unaprjeđenje i vrši procjenu efikasnosti i efektivnosti planova integriteta u skladu sa ovim zakonom; • donosi akte iz nadležnosti Agencije u skladu sa zakonom; • daje inicijative za izmjenu i dopunu zakona, drugih propisa i opštih akata, radi otklanjanja mogućih rizika za nastanak korupcije ili njihovog usklađivanja sa međunarodnim standardima iz oblasti antikorupcije; • daje mišljenje na nacrte zakona i drugih propisa i opštih akata radi usklađivanja sa međunarodnim standardima iz oblasti antikorupcije; • pokreće i sprovodi postupak za utvrđivanje povrede odredaba ovog i drugih zakona kojima su utvrđene nadležnosti Agencije; • sarađuje sa nadležnim organima, visokoškolskim ustanovama i naučnim organizacijama i drugim subjektima u cilju realizacije aktivnosti u oblasti sprječavanja korupcije; • vodi evidencije i registre u skladu sa ovim zakonom; • izdaje prekršajni nalog i pokreće prekršajni i drugi postupak; • sprovodi edukativne, istraživačke i ostale preventivne antikorupcijske aktivnosti; • ostvaruje regionalnu i međunarodnu saradnju u preventivnoj borbi protiv korupcije; • vrši i druge poslove propisane zakonom.


Istraživanje o poznavanju korupcije kao štetne društvene pojave * rezultati


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA O KORUPCIJI KAO ŠTETNOJ DRUŠTVENOJ POJAVI Aktivna zona je tokom novembra 2016. godine sporovela istraživanje o poznavanju korupcije kao štetne društvene pojave. Istraživanje je imalo za cilj da istraži informisanost građana o pojmu, oblicima i načinima sprječavanja koruptivnih radnji. Građani su imali priliku da ocijene nivo korupcije kod različitih institucija, kao i profesija. Takođe građane smo pitali i ko je odgovoran za stanje korupcije u gradu i ko može najviše doprinijeti borbi protiv te pojave. U okviru istraživanja je ispitano 200 građana Cetinja, starijih od 18 godina, a vodilo se računa o zastupljenosti starosnih grupa, obrazovanja, statusa i drugih kriterijuma kako bismo dobili mjerljive i kvalitetne rezultate.

13

Građani su ocjenama od (1)– nema puno do (5)-ima puno ocjenjivali gdje je i u kojoj mjeri prisutna korupcija, pa su najveću ocjenu (5) dobili Bolnica, Dom zdravlja kao i policijska uprava. Takođe političke partije koje su na vlasti, zatim inspekcijske službe, zaposleni u lokalnoj upravi i direktori preduzeća čiji je osnivač/upravljač lokalna uprava, su funcije koje su ocijenjene sa ocjenom (5). Najmanje korupcije, po mišeljenju građana, ima u vrtićima i nevladinim organizacijama. Ispitanici su stava da korupcije ima malo i u sportskim klubovima, kulturnim institucijama i kod preduzetnika. Gradonačelnik, predsjednik Skupštine, odbornici, sudije i tužioci, kao i predstavnici političkih partija koje su u opoziciji, u prosjeku, najviše puta ocijenjeni ocjenom (3). Ispitanici, u najvećoj mjeri, date odgovore zasnivaju na osnovu razgovora sa rodbinom i prijateljima koji su imali iskustvo sa korupcijom (50%), na osnovu odnosa lokalne uprave prema korupciji (44,2%), dok je (37,2%) taj sud dalo na osnovu informacija iz medija. Njih (36%) odgovor temelji na osnovu nesklada koji su primijetili između malih zarada lokalnih službenika i njihovog životnog standarda. Čak (33,7%) ispitanih svoje ocjene temelji na ličnom iskustvu jer im je neko ponudio novac, poklon i uslugu. Najveću odgovornost za stanje korupcije na Cetinju imaju, prema mišljenju građana, lokalna vlast (73,3%), državna vlast (66,3%), ali i sami građani (44,2%). U nešto manjem procentu odgovornost snose i gradonačelnik (34,9%), lokalna uprava (29,1%), sudstvo i tužilštvo, sa 25,6% i 18,6 %. Ispitanici su na osnovu odgovora na prethodno pitanje slično odgovorili i kada je u pitanju doprinos borbi protiv korupcije, pa najviše doprinosa može dati lokalna vlast (59,3%) i državna vlast (54,7%). Građani smatraju da i oni sami mogu doprinijeti borbi protiv korupcije (51,2%), a velika očekivanja imaju i od nevladinih orgnizacija (41,9%), što je u skladu sa stanjem na nacionalnom nivou gdje većina građana pojavu korupcije rađe prijavljuje NVO sektoru nego nadležnim institucijama. Kada su u pitanju profesije, istraživanje je pokazalo da je korupcija najprisutnija kod ljekara (68,2%) i policajaca (67,1%). Kod službenika lokalne uprave taj procenat je znatno manji i i znosi (31,8%), kod advokata (27,1%) i sudija (24,7%). Odustvo stroge unutrašnje kontrole u lokalnim i nacionalnim institucijama (55,8%) najvažniji je činilac koji izaziva korupciju na Cetinju. Slijedi nepoštovanje službene dužnosti i lični interesi (45,3%) i želja onih koji su na vlasti da se brzo obogate, te moralna kriza (31,4%). Najviše građana na Cetinju je mišljenja da će korupcije uvijek biti, ali da može biti svedena na određenu mjeru (41,4%). Takođe veliki procenat građana (27, 6%) smatra da korupcija na Cetinju može biti značajno smanjena.

Otvoreno o korupciji

REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Najveći broj ispitanika je korupciju definisao kao: davanje mita (75,9%), zloupotreba položaja u javnom sektoru (50,6%), te kršenje zakona (33,3%). Građani su mišljenja da je korupcija iznuda novca od strane nekog ko radi u državnom sektoru, kao i trgovina uticajem koju pojedinac ima (19,5%).


Kada smo građane pitali da sebe zamisle kao službenika sa malom platom kojem se obrati neko ko mu nudi novac, poklon ili uslugu da bi riješio njegov/ njen problem, većina građana je odgovorila da ne bi prihvatili takvu ponudu, jer ne odobravaju takvo djelovanje (40,7%), a (30,2%) ispitanika ne bi prihvatilo ponudu ako rješenje problema podrazumijeva kršenje zakona. U veoma malom procentu bi građani prihvatili takvu ponudu zato što „to svi rade“ (4,7%). U slučaju da se građani nađu u poziciji da im neko zatraži novac kako bi riječili neki svoj problem u velikom procentu ne bi dali novac, ukoliko postoji drugi način da se problem riješi (58,8%). Čak (22,4%) građana ni u kom slučaju ne bi prihvatili takvu ponudu.

Otvoreno o korupciji

14


Pristigli radovi u okviru takmičenja za najbolji esej: ,,Otvoreno o korupciji’’


Andrijana Lalović

Univerzitet Crne Gore, Pravni fakultet

16

***** POBJEDNIČKI ESEJ

Riječ korupcija potiče od latinske riječi corruption što znači podmitljivost, potkupljivost ili pokvarenost. Korupcija podrazumijeva nezakonito korišćenje društvenog i državnog položaja i moći radi sticanja sopstvene koristi. Odnosno kako je definisano u našem Zakonu o spriječavanju korupcije, korupcija je svaka zloupotreba službenog, poslovnog, odnosno društvenog položaja ili uticaja u cilju sticanja lične koristi ili koristi za drugog.

Otvoreno o korupciji

Ona se pojavljuje u društvu još od davnina. Međutim društvo je uvijek odbijalo da prizna postojanje korupcije i koruptivne prakse. U savremenom društvu korupcija je najčešće predstavljena kao neefikasnost države. Korupcija predstavlja odstupanje od moralne odgovornosti, moralnih vrijednosti. Podmićivanje, pronevjera, pranje novca, kao i davanje poklona zarad dobijanja određene usluge ili pružanje usluge na osnovu određenog poznanstva, prijateljstva, predstavljaju korupciju. Politička korupcija se javlja kada javni funkcioner funkciju koju vrši obavlja na taj način da javni interes podređuje privatnom interesu, odnosno izaziva sukob interesa u vršenju javne funkcije. Sukob interesa u vršenju javne funkcije postoji kada privatni interes javnog funkcionera utiče ili može uticati na nepristrasnost javnog funkcionera u vršenju javne funkcije. Javni funkcioner za vrijeme obavljanja svoje funkcije ne smije da primi novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, bez obzira na njihovu vrijednost. Dozvoljeno je primanje protokolarnih poklona, dakle to su pokloni od predstavnika druge države ili međunarodne organizacije prilikom posjete, i primanje prigodnih poklona, pod kojima se podrazumijevaju pokloni čija vrijednost ne prelazi vrijednost od pedeset eura. Demokratija podrazumijeva da građani imaju pravo da znaju sve o finansijama, imovinskom stanju, prihodima, svih rukovodećih političara u njihovoj državi. S toga javni funkcioneri su u obavezi da Agenciji predaju potrebne podatke o ličnoj imovini, prihodima, kao i o imovini i prihodima bračnog ili vanbračnog supružnika i djece ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu. Takođe imamo podjelu korupcije na bijelu, sivu i crnu korupciju. Bijela korupcija je davanje privilegija na osnovu rođačkih ili prijateljskih veza bez očekivanja protiv usluge. Siva korupcija je davanje privilegija po principu usluga za uslugu, bez obzira na srodničke veze. Crna korupcija je davanje privilegija uz direktnu primjenu mita, u najvećem broju slučajeva je to novčana naknada. Korupcija se pojavljuje u svim životnim sferama. Imamo korupciju koja se ne odnosi na državni aparat, i korupciju koja se obavlja u samom državnom vrhu. Zakon o korupciji se jednako primjenjuje na sve građane jedne države, bez obzira na to da li je lice slobodni građanin države, ili je to političar, ministar itd. Lice koje je obuhvaćeno Zakonom o sprečavanju korupcije je zviždač, dakle to je lice koje kada ima opravdane razloge da sumnja u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, može podnijeti prijavu u skladu sa zakonom. Zviždač podnosi prijavu organu vlasti, privrednom društvu, drugom pravnom licu ili preduzetniku kod kojih po njegovom mišljenju postoji osnovana sumnja za postojanje korupcije. Podaci o zviždaču se čuvaju u tajnosti, osim ako on zatraži da podaci budu objavljeni javno. Agencija je dužna da obezbjedi zviždaču zaštitu od svih mogućih oblika diskriminacije i ograničenja i uskraćivanja prava. Između ostalog zviždač ima pravo i na sudsku zaštitu od diskriminacije i zlostavljanja na radu zbog prijavljivanja ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. Takođe zviždač ima pravo na nagradu zbog podnošenja prijave radi spriječavanja korupcije koju mu dodjeljuje organ vlasti, drugo pravno lice ili preduzetnik.


Prema poslednjim istraživanja Centra za demokratsku tranziciju najveći problemi u Crnoj Gori su: na prvom mjestu je nezaposlenost(65%), na drugom mjestu su niska primanja(45%), a na trećem mjestu je korupcija(45%). Takođe prema istraživanju agencije De facto svaki peti građanin je priznao da je dao mito, a skoro svaki četvrti tvrdi da mu je tražen mito. Iz ovog istraživanja proizilazi da korupcija predstavlja jedan od najvećih problema u Crnoj Gori, i da ona postoji zbog lošeg ekonomskog stanja stanovništva, odnosno velikog prisustva siromaštva.

Intezivniju borbu protiv korupcije Crna Gora je započela još 2000 godine, kada je kao punopravni član potpisala Sporazum i Akcioni plan Antikorupcijske inicijative Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu. Nakon pristupanja Antikorupcijskoj inicijativi Pakta stabilnosti, početkom 2001 godine osnovana je agencija za antikorupcijsku inicijativu. Postoje dvije faze kroz koje je Crna Gora prošla u borbi protiv korupcije. Prva faza je od pristupanja Antikorupcionoj inicijativi Pakta stabilnosti do usvajanja programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala 2005 godine. A druga faza je kada je Vlada je usvojila Program borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala 2005 godine i Akcioni plan za sprovođenje programa za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala 2006 godine. Važni instrumenti u unapređenju zakonodavnog okvira u borbi protiv korupcije predstavljeni su ratifikacijom Krivičnopravne konvencije protiv korupcije(2002 godina) i Građanskopravne konvencije protiv korupcije(2008 godina). Usvojen je set novih zakona koji su u velikoj mjeri usaglašeni sa standardima Evropske Unije, to utiče na poboljšanje ekonomske situacije u Crnoj Gori. U poslednjem izvještaju američkog Stejt departmenta o Crnoj Gori, navodi se da je korupcija među najvećim problemima Crne Gore. Ona predstavlja jedan od značajnijih problema u segmentu ljudskih prava, zdravstvu, obrazovanju, kao i u različitim vladinim službama uključujuci i policiju. Karakteriše je nekažnjivost, favorizovanje određenih političkih struktura, nepotizam, kao i selektivno procesuiranje političkih i društvenih suparnika. Ovaj izvještaj ukazuje na to da su nezavisni mediji i novinari suočeni sa fizičkim napadima, prijetnjama, kao i sa političkim i ekonomskim pritiscima. Pomenut je sprecijalni tužilac Milivoje Katnić koji je inicirao hapšenje za slučajeve korupcije na visokom nivou, uz naglašavanje da je uhapšeno 13 zvaničnika opštine Budva zbog pronevjere. Uhapšen je i Svetozar Marović, visoki zvaničnik DPS-a. Takođe prema nekim ispitivanjima, građani navode da ne smatraju da ima manje korupcije u Crnoj Gori i misle da se Vlada loše bori protiv nje. Navodi se da je 16 odsto ispitanika dalo mito u poslednjih godinu dana u bar jednoj od ovih osam oblasti javnih usluga: medicinska zaštita i javni zdravstveni sistem, saobraćajna policija, javno obrazovanje(osnovno, srednje, Univerzitet), dobijanje zvaničnih dokumenata od institucija, benefite za socijalnu zaštitu, benefite za nezaposlena lica, sudovima koji su se bavili slučajevima građanskih parnica. Kao glavne razloge zbog čega građani ne prijavljuju korupciju ispitanici su naveli: strah od posledice, skrivenost korupcije-nemoguće da se dokaze, ništa neće biti urađeno-neće biti razlike ako prijavi ili ne prijavi. Ispitanici iz Crne Gore su kao najveće probleme kojima vlast treba da se bavi naveli sledeće oblasti: nezaposlenost, kriminal, probleme u zdravstvu, ekonomiji, korupciji-davanje mita i obrazovanju. Poseban oblik krize jeste moralna kriza. U državi ona se izražava kao rasprostranjena korupcija i pravna i moralna anomalija. Kod nas, u našoj državi postoji opšti utisak nedostatka moralne političke i pravne odgovornosti za određene postupke. Posebno se ističe rad javnih funkcionera, rad od strane sudova, pravnika i stručnjaka u raznim granama i raznim djelatnostima. Korupciju ne predstavlja samo davanje određene sume novca korumpiranom službeniku, korupcijom se stvara sistem u kome privilegiju imaju materijalno situirana lica, ili lica sa dobrim vezama. Generalno smatra se da je najbolji mehanizam za borbu protiv korupcije jačanje sistema javne uprave, kroz

17

Otvoreno o korupciji

Crna Gora kao i druge zemlje koje su u tranziciji se suočavaju sa problemom koji se naziva korupcija, koja je postojala i u komunističko doba, zatim pojavom privatizacije u nepogodnim uslovima i donošenjem novih zakona koji su zapravo nepravedni zakoni.


donešenje zakona i procedura. Potrebno je i izvršenje sledećih mjera: donošenje antikorupcijskog zakona, oporavak političkih institucija i državnih organa koji će sprovoditi borbu protiv korupcije- sud, policija i tužilastvo., formiranje mreže kontrolnih mehanizama koji će pratiti rad državnih organa, javno praćenje slučajeva korupcije, rešavanje slučajeva korupcije sa materijalnim dokazima u kratkom postupku, kao i jednaka primjena zakona o spriječavanju korupcije za sve građane u državi.

Otvoreno o korupciji

18

Jedna od stavki koja bi uticala na smanjenje korupcije jeste da državni organi i službenici obavještavaju i izvještavaju građane o svom radu, kao i pravo građana da preduzimaju određene akcije protiv onih zvaničnika čije je ponašanje nezadovoljavajuće. Oslanjajući se na demokratiju posebno bi trebalo istaći pravo građana na slobodu biranja na izborima, odnosno smjenjivanje vlasti na izborima, kažnjavajući je za zloupotrebe, pa i generalno za korupciju. Potrebno je adekvatno sankcionisati sve slučajeve koruptivnog ponašanja. Na ovaj način bi se društvu poslala pozitivna poruka , s toga bi se društvo znatno odvraćalo od bilo kakvog koruptivnog postupanja, ili djelovanja za ličnu korist. Poseban preventivni karakter imaju represivne mjere i sankcije. U savremeno doba u cilju spriječavanja korupcije potrebno je što više raditi na jačanju svijesti moralnih vrijednosti na ekonomskom i političkom polju. Važno je poštovati prava radnika, zaštiti okolinu i neuništavati prirodna bogatstva. Ono što je od posebnog značaja jeste rad na što boljoj medijskoj, javnoj informisanosti građanja o pojavi korupcije, dostupnost sajtova na kojima su prikazana upustva za prijavljivanje korupcije putem čega bi građani bili bolje upućeni na koji način mogu prijaviti korupciju i kome se mogu obratiti.


Nikolina Tomović

Učenica IV razreda Srednje ekonomske škole “Mirko Vešović“ u Podgorici

“Korupcija u najširem smislu predstavlja svaku zloupotrebu položaja od strane državnog službenika ili osobe koja vrši određenu javnu funkciju, a koja za cilj ima ličnu i/li materijalnu korist.”

Wikipedia kaže da postoje tri vrste korupcije: • Bijela korupcija (Nepotizam) iliti davanje privilegija na osnovu prijateljskih ili rođačkih odnosa, bez očekivanja usluge zauzvrat. Moramo da se pomažemo. • Siva korupcija je davanje privilijegija po principu “usluga za uslugu”, nezavisno od rodbinskih i prijateljskih veza. Pošteno, zar ne? • Crna korupcija je davanje privilegija uz direktnu primjenu mita, najčešće novčane naknade. Pa dobro, od nečega mora da se živi. Raznovrsno, bogato, za svakoga ponešto, ne znam zašto se uopšte žalimo. ZAŠTO? MOŽDA ZATO ŠTO: 1) ni mladi ni stari više nemaju povjerenja u institucije; 2) je kvalitet gurnut ispod tepiha, natjeran da se stidi samog sebe i svoje lude pomisli da će uspjeti; 3) možda zato što nas gaze mamini i tatini sinovi i princeze, oni koji imaju nekoga koji ima nekoga kod onoga koji može da pozove nekoga; 4) nas ismijavaju kada kažemo da poslije završenog fakulteta želimo posao u struci; 5) nas uvjeravaju da bez “veze” ili debelog novčanika nemamo mogućnosti za uspjeh, ma kakav uspjeh, za egzistenciju - Možda zato što znamo da su u pravu! Koliko boja korupcije postoji? - Ma, samo tri! -E šteta, siromašna je ova zemlja! Možda i imamo sreće, obzirom na to koliko nas i ove tri vrste pogađaju, uništavaju, razaraju kako zdravstvo, školstvo, privredu, tako i svaki drugi segment u društvu. Ona je višestruki štetočina. Šteti kako onima koji moraju da izdvoje par hiljada iz novčanika i onima koji moraju da troše račun na par telefonskih poziva, tako i onima koji ostaju srušene nade da će ikada u ovoj zemlji ostvariti nešto bez preduzimanja sličnih radnji (Da, da, čak ni ljekarski pregled). Pa, koga više žaliti? * Postoji li nada za ovo posrnulo društvo? Na osnovu podataka kojima raspolaže Centar za demokratsku tranziciju imamo informaciju da je svaki treći građanin priznao da je dao mito, kao i da skoro svaki treći građanin tvrdi da mu je traženo mito. Prema najnovijim podacima, Crna Gora je pala za tri mjesta u istraživanju Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2016. godinu, koje sprovodi globalna organizacija Transparency International. Prema tom istraživanju Crna Gora je rangirana kao 64. na listi od 176 zemalja, dok je prošle godine zauzimala 61. mjesto. Olakšavajuće? Ne bih rekla. Obzirom na to da se o korupciji govori kao o jednom od najvećih problema društva, to što smo pali za “samo” tri mjesta i nije neka olakšica. Ako obratimo pažnju na to koliko ustanova i organizacija se bori da skrene pažnju na

19

Otvoreno o korupciji

Tako barem kaže Wikipedia, slobodna enciklopedija koja nam otvori oči po pitanju značenja bilo kojeg pojma koji nam je nepoznat. A da li je nama korupcija nepoznat pojam? Bojim se da ne. Kako mi definišemo korupciju u našem društvu? Kao kancer, i to onaj u poodmakloj fazi. Kao rđu, i to onu koju nijedna čelična žica ne može sastrugati. A nije da nismo pokušali. Baš smo se pretrgli. I evo nas sada, probali smo baš sve i ništa nije uspjelo, sjedimo i čekamo da se desi čudo, da se rak izliječi, da se rđa skine, sami od sebe. Idemo na ručak kod prijatelja i žalimo se kako nam je omiljenu stvar obuhvatila rđa, nema joj spasa. Pitaju nas prijatelji gdje držimo taj predmet, a mi odveć ožalošćeni odgovaramo-pa na kiši. Pa zašto na kiši-pitaju prijatelji. -Zašto bismo je sklanjali kad joj sada nema spasa, odgovaramo. -Ona je svoje odradila, proširila se rđa, to više ni Bog otac ne može ispraviti, opravdavamo se. Tako i korupcija. Digli smo ruke od nje, ali se i dalje žalimo.


opasnost i rasprostranjenost korupcije, podizanje mentaliteta ljudi o značaju borbe protiv nje, izmjene i donošenje novih zakona koji regulišu ovu oblast, ne možemo se pohvaliti nekim uspjehom. Šta je krivac tome? Možda su sve ove aktivnosti sprovođene kao neki vid formalnosti, bez stvarnog angažmana niti dejstva, a možda je korupcija toliko razvijen sistem u našoj zemlji da kvantitet i kvalitet preduzetih aktivnosti nije na odgovarajućem nivou koji bi bio u stanju da postigne vidljiv efekat. Ostaju pitanja načina na koji možemo umanjiti (pošto je malo vjerovatno da možemo iskorijeniti) ovu pojavu koja nagriza naše društvo.

Otvoreno o korupciji

20

Probuditi svijest kod građana o značaju borbe protiv korupcije Ovo se može ostvariti kroz brojne aktivnosti koje podrazumijevaju grupne projekte, radionice, seminare na kojima će se raspravljati o svim segmentima korupcije. Od isticanja njene zastupljenosti, čime će se otvoriti oči građanima o tome koliko je ona zapravo uzela maha, pa do načina na koji je mogu prepoznati, spriječiti i prijaviti. Bitno je istaći da bi itekako značajna bila edukacija omladine o ovom problemu, te bi posjećivanjem srednjih škola i fakulteta moglo da se, kroz interakciju sa učenicima i studentima, stekne uvid u to koliko su oni upoznati sa korupcijom, kao i da se njima približi sam pojam korupcije. To bi bila jedna od preventivnih mjera u sprečavanju korupcije, jer bi se na taj način podizala svijest kod omladine i oni bi kasnije, u radnom odnosu, znali da je korupcija zakonom kažnjiva medveđa usluga. Formirati inspekcije za praćenje rada organa i kontrolu korupcije Inspekcija za kontrolu korupcije nameće se kao neophodan vid putem kojeg se može uticati na smanjenje i sankcionisanje ove pojave. Ustanovljavanje jedne ovakve formacije bi svakako bilo od značaja jer bi se uz iznenadnu kontrolu administracije i praćenje rada službenika, sigurno došlo do određenih rezultata. Povećati kazne koje se odnose na korupciju Kazne kao represivna mjera su višestrukog značaja. Ne samo što direktno kažnjavaju nekog pojedinca, zatvorski ili novčano, one utiču na čast, dostojanstvo i ugled koji određena osoba uživa u društvu, posebno ako se nalazi na višem položaju. Iz tog razloga je povećanje kazni kako opominjujuća, tako i zaslužujuća mjera kojom bi se postiglo višečlano dejstvo na zajednicu. * Kao zaključak se nameće jedna u suštini vrlo tužna misao, ali sa elementima nade. Korupcija u crnogorskom društvu jeste poput one stare tetke koja je uvijek tu da prva povede kolo, a kada se zaigra i staro i mlado, ona sjedne da odmori i posmatra ih kako, gazeći jedni druge, neiskusno ne znaju ni da izađu iz tog kola, ni da zaustave muziku po kojoj igraju. Tužno. Ono što je ohrabrujuće jeste postojanje ljudi koji uviđaju problem, odupiru se i nastoje da ga iskorijene. Ti ljudi su u stanju da i drugima otvore oči, nauče ih kako i zbog čega treba da prošire zdravu ideju o zrelom, regulisanom i ravnopravnom društvu u kojem su šanse svima jednake. Društvu bez korupcije. ( Možda ipak postoji nada! )


Ksenija Jabučanin JU Gimnazija Cetinje

Korupcija se javlja kao jedan od većih problema, ne samo u lokalnoj zajednici, već u cijeloj državi. Ako pogledamo oko sebe vidjećemo da je ima svuda oko nas i da se sve više širi, poput virusa. Ona postoji u obrazovanju, zdravstvu, ugostiteljstvu, vladinim službama i na mnogim drugim mjestima.

Činjenica da korupcija postoji svuda oko nas, a da se po najnovijem izvještaju američkog Stejt Departmenta o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori naglašava kako do sada nije bilo nijedne pravosnažne presude protiv viših zvaničnika, a oni su jedni od najvećih počinioca korupcije, jeste dokaz da smo samo njihovi saučesnici u istoj. Osim toga što ne djelujemo, po mom mišljenju veliki broj građana prihvata korupciju kao jednu od normalnih pojava, što takođe predstavlja jedan od velikih problema u borbi protiv nje. U Crnoj Gori postoji agencija za spriječavanje korupcije koja utvrđuje postojanje sukoba interesa u vršenju javne funkcije i preduzima mjere za njegovo sprječavanje; vrši kontrolu primanja poklona, sponzorstava i donacija; sarađuje sa nadležnim organima, visokoškolskim ustanovama i naučnim organizacijama i drugim subjektima u cilju realizacije aktivnosti u oblasti sprječavanja korupcije… Osim toga Crna Gora je pristupila Konvenciji UN protiv korupcije (UNCAC) 2006.godine i punopravna je članica GRECO-a (Grupe zemalja Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije), kroz koji se vrši monitoring implementacije konvencija Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije, tako da imamo mogucnosti da popravimo stanje nase drzave I uspijemo u borbi protiv korupcije, ali je potrebno podici svijest ljudima I objasniti im koliko korupcija negativno utice na njih same, a onda na drzavu i njen razvoj. Na kraju, najjednostavnija I naprihvatljivija definicijia korupcije glasi: „Korupcija je zloupotreba povjerene moći u vlastitu korist“ a dala je međunarodna organizacija Transparency International. Tu definiciju prihvatila je i najveća međunarodna finansijska institucija Svjetska Banka: „Korupcija je zloupotreba javne službe u svrhu sticanja lične koristi“ .

21

Otvoreno o korupciji

Živimo u zajednici koju čine ljudi od kojih se svakodnevno plašimo jer smatramo da imaju neku moć i položaj. Svjedoci smo korupcije još od malih nogu, iako najčešće nijesmo svjesni toga. Zar se svako od nas nije bar jednom naljutio zato što njegov drug ima bolju ocjenu, a znao je lošije? Imao je bolju ocjenu jer je profesor prijatelj njegovih roditelja, jer su mu roditelji imućniji ili jednostavno zato što mu je bio simpatičniji. Znali smo da to nije u redu i da je učinjena nepravda, ali nismo znali da je to korupcija. Djeca i većina mladih ljudi ne zna što je to korupcija, a to je razlog i zašto ne mogu da djeluju. Nekad i sami podlegnu korupciji, a da toga nijesu svjesni. Zato smatram da je jedno od najboljih rješenja u borbi protiv korupcije, edukacija. Riješenje jeste svijest jer teško da mozemo promijeniti ono nama nepoznato. Korupcija nije neka od ljudskih osobina, ona je naša odluka. Takođe, ona je štetna pojava u zajednici. Nekad se pitamo da li moral i zakon postoje uzalud. Kupujući diplome, dobijajući nezaslužene ocjene, uzimajući posao talentovanoj osobi, samo zato što smo imali bolju političku vezu ili samo zato što smo imali novca da “kupimo posao” dovodi do brojnih posljedica. Posljedice jesu usporavanje i onemogućavanje razvoja države, zatim ugrožavanje društvenih odnosa, dodjeljivanja prava, dozvola, povlastica i mnoge druge. Mi smo ti koji se uvijek žalimo i tražimo bolju i kvalitetnu državu, ali mi nismo ti koji pokušavaju da urade nešto po tom pitanju, već oni koji je čine takvom kakva jeste, ne dozvoljavajući joj da bude bolja. Kazem “mi” zato sto iako mislimo da ne učestvujemo, samim posmatranjem bez pokušaja da to spriječimo, mi smo saučesnici. Korupcija se odvija između najmanje dvije osobe koje ne zastupaju opšti interes, već vlastiti. Svjesni smo toga da sve počinje pohlepom i željom za moći, a završava se nepravdom u kojoj postajemo pijoni, iako to baš i nije igra.


Kristina Marković JU Gimnazija Cetinje

Iako sam individua koja gleda na korupciju ,, laički ‘’, ne posjedujući konkretno znanje o posljedicama iste i koja još uvijek nema pravo na glasanje u našem državnom sistemu, mogu konstatovati da je ova pojava itekako prisutna i da afektuje svakog pojedinca u društvu.

Otvoreno o korupciji

22

U učionici se ukrštaju mišljenja i ideje, i jedanput na redovnom času, drug iz školske klupe se nadovezuje na već ispričanu priču dodajući: ,, Mi živimo u jednom kolu korupcije naše drage države.’’ Prva misao koja mi pada na pamet jeste da je korišćenje nedovoljno istraženih riječi sasvim neprikladno. Nijesam stekla dovoljno znanja o korupciji kao jednoj tvorevini osim da je jedna negativna pojava, potkrijepljena kao takva osnovnim vikipedijskim znanjem i životnim situacijama. Uviđam da se na drugovom licu javlja onaj isti znak pitanja, dilema koju imam i ja o korupciji, što me dovodi do sljedećeg– čak iako ne znam dovoljno, treba da proklamujem svoje neznanje javno? Prva pomisao na naslov: ,, Otvoreno o korupciji ‘’ je na djecu, koja još uvijek nijesu direktno povezana sa korupcijom a već raspravljaju o njoj, dok odrasli već žive u takvom svijetu u kojem je ona neizbježna. Zašto su mi na pamet pala djeca? U ovom novom vremenu, sa svojih sedamnaest godina, vidjela sam da manja djeca znaju napamet redne brojeve političkih stranki tokom parlamentarnih izbora, koje vjerujem da stariji ljudi moraju tražiti na listiću dok ih napokon nađu za zaokruživanje. Djeca se više ne bave nekim dječijim stvarima koje će ih bolje pripremiti za spoljašnji svijet, jer u svemu tome, korupcija sa sve svojim nepoznatim političkim definicijama, okrutnošću i novcem koji miješa sve sfere, je samo još jedna loša dječija igra koja se polaže po položajima onih starih rečenica : ,, Ja sam stariji’’ ili ,, Ja sam jači, zato mogu... ‘’. Mislim da je početak rješavanja problema korak kada uzmeš malo dijete od sedam godina čija je lutka u tom trenutku uzeta od nekog ,, starijeg ‘’ djeteta i samo mu obrišeš suze i najaviš da će doći do toga opet u budućnosti, možda u drugom obliku. Ta nepravda čeka na pravu priliku kad će opet da djeluje, da bi pokazala kako svijet nije idealan i da je prostor u kojem se stalno mora voditi borba za prave vrijednosti. Učenje sve te filozofije se, kao i za druge stvari u životu, nosi sa onim što smo osjetili na našoj koži ili gledajući rane na tuđoj i zato bih se možda i ispravila u svojoj zadnjoj rečenici. Treba uzeti čak i malo dijete koje još takvu vrstu razočarenja nije imalo i reći mu minimalne, ali inspirativne riječi kojima će se, kasnije u životu, kao i svaki drugi čovjek, voditi, shvatajući da nije poenta brinuti samo o sebi, već gledajući kroz sebe da brine i o drugima; a onima koji već imaju nekoliko godina radnog staža, treba ponoviti ove iste riječi, jer na kraju krajeva, smatram da se u svakome krije jedno malo dijete od kojeg je poteklo, koje i dalje drži i više nego dovoljno znatiželje, jačine i borbenosti, samo ih treba obnoviti. Repetitio est mater studiorum.Vjerujem da vremenom naučiš da ova izreka važi i za mnogo više od ponavljanja latinskog jezika za ocjenu na prvom polugodištu, a i da jedna sugestija, mali savjet u bilo kojem vremenskom razdoblju i bilo kojem uzrastu može donijeti mnogo. U svoj toj nadi i nekom naučenom načinu razmišljanja, mogu reći da me pomisao na ove stvari plaši , kako u ovoj državi tako i svugdje drugo, pogotovo zato što jedan čin povlači toliko drugih stvari, stvarajući jednu lančanu reakciju koja kulminira u katastrofu, noseći samo jednu tugu i nemogućnost reagovanja, puko mirenje i rukovanje sa situacijom u tišini. Koliko god naše nove generacije trebaju da imaju snage da se bore, rano shvatamo da čak i u mladosti nemamo mnogo vremena za promjene. Mijenjajući jedno, mi dižemo prašinu ispod jednog ogromnog starog tepiha, okrećući sve naglavačke, što nas ponekad i obeshrabri. Zle će se ruke korupcije rukovati, samo će nas malo ljudi raditi, a ostali upisuju samo fakultete koje im daju viši procenat šansi da mogu naći taj posao. Oni klimaju glavom u situaciji gdje se možda odriču nečega što vole, postaju članovi stare referentne grupe i opet sa nesigurnošću koračaju dalje, jer sami promjenu ne mogu napraviti. Nije to postala potpuna sumorna istina, ali sadašnjost naginje na 90% ispunjene tišine sa: ,, Upisuj nešto što će ti se isplatiti, jer znaš kako se danas stvari završavaju ‘’. Slažem se, do određene mjere, da za bolju budućnost treba da biraš ono što će tebi i tvojoj porodici obezbjediti život bez briga, uz puno sreće i zadovoljstva u onome čime se baviš. Ipak, to ne treba da bude određeno time što na intervjuu


za radno mjesto nikada ne znaš kome je namješteno, što ćeš stalno strijepiti da ćeš ga izgubiti zbog onih kojima, u odgovarajućem vremenskom periodu, odgovara tvoje odsustvo ili zato što znaš da ga upravo zbog istih razloga nikada u svojoj struci nećeš naći, jer nas je mnogo, a onih namještenih na pravom mjestu još više. Zato hajdemo svi da mašemo našim zastavama, da se borimo protiv one toliko puta istaknute veličine Crne Gore, koja i možda dopušta da se pretvori u leglo korupcije; ali ja barem želim da ovim riječima kojima i možda se i ne pruža neko konkretno rješenje, pokrenem barem malo volje da počnemo čistiti to prljavo staklo, a da za dalji posao naučimo one mlađe da bi mogli nastaviti i pokušati slomiti to staklo, stavljajući novo kojim će sliku svega gledati mnogo bolje, mnogo čistije. Želim da me neko nauči ovim stvarima bolje, i to je možda i najbolji način: probuditi želju za pobunom, za ispoljavanjem nezadovoljstva i žeđi za višim znanjem.

23

Otvoreno o korupciji

Ovaj tekst otvara brojna pitanja i, zaključujući ovom rečenicom, shvatam da jedno loše ne ide bez drugog i trećeg, ali se nadam da će moje mišljenje i obraćanje pažnje na ovaj problem ukazati na to da su mladi svjesni situacije i da polako zidamo otpor ka postojećej situaciji u društvu.


Javna tribina: Zaštita zviždača u Crnoj Gori


5.1. Javna tribina: ZAŠTITA ZVIŽDAČA U CRNOJ GORI Organizovana javna tribina “Zaštita zviždača u Crnoj Gori“ koja je prva od tri planirane u okviru projekta “Otvoreno o korupciji”, koji Aktivna zona realizuje sa ciljem povećanja informisanosti građana o korupciji kao štetnoj društvenoj pojavi.

Načelnik tog odsjeka Kristina Braletić rekla je da su od 01. januara do danas primili 56 prijava i 9 zahtjeva za zaštitu zviždača i da se najčešće prijavljuju neregularnosti iz oblasti radnih odnosa, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. „Podaci o zviždaču i podaci iz prijave smatraju se tajnim podacima, i obaveza je svih da sa tim podacima postupaju u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka, osim ako zviždač izričito zatraži da bude poznat javnosti.Kada se u postupku provjere istinitosti navoda posumnja da je ugrožavanjem javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, predviđena je dužnost svih koji postupaju po prijavi da kompletne spise predmeta sa prikupljenim dokazima dostave nadležnom državnom tužilaštvu. Važan aspekt ohrabrivanja podnošenja prijave jeste i obaveza Agencije da, na zahtjev zviždača, pruža stručnu pomoć prilikom dokazivanja uzročno posljedične veze između prijave i nastale štete usled podnošenja iste“-pojasnila je Braletić. Koordinatorka CRNVO Zorana Marković najavila je projekat edukacije državnih službenika, predstavnika pravosuđa i samih građana o korupciji i njenoj prevenciji. „Pored toga imaćemo i jednu javnu kampanju koja će trajati svo vrijeme trajanja projekta, oko godinu dana, u okviru koje želimo da , ne u velikoj mjeri, poručimo ljudima da bi trebali da koriste ovaj insititut i prijave korupciju nego da kažemo građanima šta je to u stvari zviždač i u kojoj mjeri bi ti ljudi trebali da budu afirmisani u našem društvu, koliko je to pozitivan institut i koliko su hrabri ljudi koji naprave taj korak i prijave korupciju“-kazala je Marković. Savjetnik gradonačelnika Prijestonice Miloš Prelević naglasio je da je lokalna uprava realizovala blizu sedamdeset odsto aktivnosti predviđenih Akcionim planom za borbu protiv korupcije. „Prijestonica je što se tiče svih svojih organa povela mnogo računa posebno o nekim oblastima koje su neformalno prepoznate kao organi koji su najskloniji toj pojavi. Tu prije svega mislim na javne nabavke i to nije samo u CG, možemo uzeti za primjer Italiju, i tamo su javne nabavke predmet, da kažem, afera. Želim da istaknem da smo otvaranjem posebnog odjeljenja, što je i bila mjera predviđena planom, uspjeli to da dovedemo do jednog nivoa koji je zadovoljavajući. „-rekao je Prelević. Projekat NVO Aktivna zona usmjeren na borbu protiv korupcije podržao je Centar za građansko obrazovanje, a koordinatorka CGO Snežana Kaluđerović kaže da im je cilj da osnaže učešće civilnog društva u sprovođenju antuikoruptivnih politika i da daju doprinos u praćenju antikoruptivnih strategija. „Korupcija u CG nažalost postaje široko rasprostanjenja i zasigurno je generator je mnogih problema iako je njena moć potcijenjena. Posljedice korupcije su višeslojne i svoj izraz imaju na političkom, ekonomskom, socijalnom i drugim okvirima.“-smatra Kaluđerović.

25

Otvoreno o korupciji

Zakonom o sprečavanju korupcije, kako je saopšteno na tribini, zviždač je definisan kao svako fizičko i pravno lice koje ima opravdane razloge da sumnja u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. U okviru Agencije za sprečavanje korupcije postoji poseban odsjek nadležan za vođenje postupaka po zahtjevima za zaštitu zviždača i njihovim prijavama. Do sada je okončano 14 postupaka , a u gotovo polovini podnijetih prijava podnosilac je, kažu, želio ostati anoniman.


Javna tribina: Korupcija u politici


5.2. Javna tribina: Korupcija u politici Javna tribina „Korupcija u politici” održana je u Društvenom centru na Cetinju u organizaciji NVO Aktivna zona. Učesnici tribine bili su predstavnici civilnog sektora koji se bave korupcijom sa različitih aspekata, a bilo je riječi o finansiranju političkih partija, zapošljavanju, javnim nabavkama i mnogim drugim temama.

27

,,U ovom kontekstu ukazao bih na značaj lokalnih NVO, medija i zaposlenih u javnoj upravi koji često i sami svjedoče korupciji, odnosno nepravilnostima u radu drugih službenika i organizacija. Samo sinergijom svih ovih činilaca može se izvršiti pritisak na javne institucije da rade svoj posao” - ukazuje Muk, koji je predstavio djelovanje Instistuta Alternativa u borbi protiv korupcije. Predsjednica Centra za demokratsku tranziciju, Milica Kovačević govorila je o finansiranju političkih partija koje je, smatra, veoma netransparentno i dva glavna problema su zloupotreba javnih resursa za izbornu kampanju i različiti interesi koji utiču na ishod izbora kroz finansiranje kampanje. ,,Osim NVO sektora ovim se bavi i Agencija za sprječavanje korupcije koja nam još uvijek nije saopštila šta je uradila kada su u pitanju posljednji parlamentarni izbori 2016.godine. Iz ovoga što možemo vidjeti malo je rezultata, tako da transparetnost finansiranja političkih partija nije popravljena i da je kampanja koštala mnogo više nego što su partije prijavile. Ne vidimo, nakon svega, da se ovaj problem tretirao suštinski već samo površno” - navodi Kovačević. Predstavnik Centra za građansko obrazovanje, Damir Nikočević podsjetio je na ciljeve projekta ,,Misli lokalno - Djeluj lokalno: Borba protiv korupcije na lokalnom nivou’’ u sklopu kojeg je CGO podržao veliki broj organizacija iz cijele Crne Gore, sa ciljem da se korupciji govori sa različitih aspekata, adresirajući pitanje korupcije kroz direktan rad sa građanima i građankama. ,,Ovakve tribine su značajan doprinos za otvoren razgovor o korupciji. Mislim da treba poboljšati saradnju lokalnih uprava i NVO sektora u cilju zajedničkog djelovanja da bi se sve korisne inicijative iz civilnog sektora institucionalizovale i mogle kasnije primijeniti na sve oblasti kojim se nevladine organizacije bave” - kazao je Nikočević.

Otvoreno o korupciji

Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa, Stevo Muk smatra da, kada je u pitanju korupcija, lokalne i javne uprave treba da odgovore gdje se i kako troše budžetska sredstva, te kako se sklapaju komercijalni poslovi između lokalne uprave i javnih preduzeća.


Edukativne radionice i posjete


6.1. EDUKATIVNE RADIONICE Ak­tiv­na zo­na organizovala je dvodnevne edu­ka­tiv­ne ra­di­o­ni­ca o ko­rup­ci­ji, u okviru projekta ,,Otvo­re­no o ko­rup­ci­ji”. Pre­da­vač je bio Vuk Ma­raš, di­rek­tor pro­gra­ma ,,Mo­ni­to­ring i ana­li­ti­ka” u Mre­ži za afir­ma­ci­ju ne­vla­di­nog sek­to­ra (MANS), a učestvovalo je preko 40 mladih ljudi sa Cetinja koji su imali priliku da se in­for­mi­šu o si­ste­mu bor­be pro­tiv ko­rup­ci­je na lo­kal­nom i na­ci­o­nal­nom ni­vou. Maraš je govorio o pojmu i oblicima korupcije kao i načinima sprečavanja te pojave. Bilo je riječi i o političkoj korupciji, radu Agencije za sprječavanje korupcije, kao i o radu Tužilaštva i kaznenoj politici kada je korupcija u pitanju.

29

6.2. EDUKATIVNE POSJETE Aktivna zona je organizovala edukativne posjete Skupštini Prijestonice Cetinje i Agenciji za sprječavanje korupcije u okviru projekta. Priliku da posjeti te institucije imalo je 20 učesnika Edukativnih radionica na temu korupcije koje su održane 18 i 19. februara u Društvenom centru na Cetinju. U toku posjete Agenciji za sprječavanje korupcije učesnici su bili u prilici da saznaju od službenika te institucije sve o antikorupcijskom zakonskom okviru, procedurama i načinima prevencije korupcije u Crnoj Gori. Načelnici svih odsjeka u Agenciji su polaznicima prezentovali djelokrug poslova iz nadležnosti svojih organizacionih jedinica, kao što su: kontrola finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, sprječavanje sukoba interesa i provjera podataka iz izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera, postupanje po prijavama zvizdača i zahtjevima za zaštitu zviždača, kontrola djelatnosti lobiranja, kontrola donošenja i primjene planova integriteta i druge. Bilo je riječi i o edukativnim kampanjama Agencije o jačanju nivoa javne svijesti o problemu korupcije, a tokom posjete je istaknuto da ASK ostaje otvorena da u okviru zakonskih nadležnosti nastavi da bude partner u projektima čiji je cilj jačanje javne svijesti o korupciji kao štetnoj društvenoj pojavi i metodama za njeno suzbijanje, te na taj način pruži dodatni doprinos razvoju društva netolerantnog na korupciju. U okviru posjete Skupštini Prijestonice o radu te institucije govorila je sekretarka Skupštine Mirjana Lipovina koja je odgovarala na brojna pitanja učesnika posjete.Bilo je riječi o nadležnostima Skupštine, načinu funkcionisanja, procesu donošenja, odnosno usvajanja odluka u gradskom parlamentu.

Otvoreno o korupciji

Dio po­la­zni­ka radionica ima­će pri­li­ku da po­sje­ti lo­kal­ni par­la­ment na Ce­ti­nju, gdje će se upo­zna­ti sa an­ti­ko­rup­tiv­nim prav­nim okvi­rom na lo­kal­nom ni­vou, a za­tim i Agen­ci­ju za spre­ča­va­nje ko­rup­ci­je, ko­ja dje­lu­je na na­ci­o­nal­nom ni­vou i sa­mim tim se upo­zna­ti sa na­po­ri­ma te agen­ci­je na su­zbi­ja­nju ko­rup­ci­je na na­ci­on ­ al­nom ni­vou.


Debatno takmiÄ?enje


7. Mladi sa Cetinja uspješno debatovali o korupciji U okviru projekta“Otvoreno o korupciji“održano je Debatno takmičenje za učenike cetinjskih srednjih škole. Odlukom žirija izabrane su dvije najbolje ekipe koje su podijelile novčanu nagradu od 300 eura. Prvu ekipu činili su : Mišo Martinović, Đorđe Todorović i Stefan Samardžić dok su u drugoj bili Nikola Popović, Irena Mudreša i Ksenija Andrić. Teme na koje su mladi debatovali bile su Poklon mom direktoru-Mito ili korpupcija i Mladi u borbi protiv korupcije.

31

Cilj takmičenja bio je podstaći učenike (ali i javnost) na kritičko promišljanje, koje znači analizu, vrednovanje i prosuđivanje, i time učiniti njihovo poznavanje pojave korupcije kvalitetnijim.

Otvoreno o korupciji

Debatno takmičenje sprovedeno je po Karl Poper pravilima ,a o pobjednicima je odlučivao žiri koji su činili direktor Radio-televizije Cetinje Miloš Prelević i profesorica engleskog jezika Jovana Despotović i predstavnik NVO Aktivna zona.


Agencija za sprječavanje korupcije

Kristina Braletić: Kako zaštititi zviždače u Crnoj Gori?


8.1. Zaštita zviždača u Crnoj Gori Kristina Braletić - Agencija za sprječavanje korupcije

U okviru Agencije, za vođenje postupaka po prijavama i postupaka po zahtjevima za zaštitu zviždača nadležan je poseban Odsjek. U cilju motivisanja građana da prijavljuju korupciju i druge vidove neregularnog postupanja, Zakon je definisao „zviždača“ kao svako fizičko i pravno lice koje ima opravdane razloge da sumnja u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. Cilj instituta zviždanja je u jačanju odgovornosti, poštenom i na zakonu zasnovanom rukovođenju i poslovanju organa vlasti i pravnih lica kroz prijavljivanje od strane zaposlenih svih nepravilnosti i povreda iz radnog okruženja. Što se tiče same definicije „ugrožavanja javnog interesa“ to je svaka povreda propisa, etičkih pravila ili mogućnost nastanka takve povrede koja je izazvala, izaziva ili prijeti da izazove opasnost po život, zdravlje i bezbijednost ljudi i životne sredine, povredu ljudskih prava ili materijalnu i nematerijalnu štetu po državu ili pravno i fizičko lice, kao i radnju koja ima za cilj da se za takvu povredu ne sazna. Zakon je takođe predvidio mogućnost internog prijavljivanja, u okviru same institucije, ali je na zviždaču da odluči kome će prijavu podnijeti. Što se tiče načina podnošenja prijave, apsolutno nema nikakvih ograničenja dok se za podnošenje zahtjeva za zaštitu predviđa pisana forma ili davanje izjave usmeno na zapisnik u službenim prostorijama isključivo Agenciji. Podaci o zviždaču i podaci iz prijave smatraju se tajnim podacima, i obaveza je svih da sa tim podacima postupaju u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka, osim ako zviždač izričito zatraži da bude poznat javnosti. Kada se u postupku provjere istinitosti navoda posumnja da je ugrožavanjem javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, predviđena je dužnost svih koji postupaju po prijavi da kompletne spise predmeta sa prikupljenim dokazima dostave nadležnom državnom tužilaštvu. Isto tako, ako su u pitanju podaci koji upućuju na nepravilnosti za čije utvrđivanje su nadležni drugi organi, podaci će se dostaviti nadležnom organu. Propisana je i obaveza vođenja administrativne istrage u postupcima provjere navoda iz prijave i zahtjeva za zaštitu uz shodnu primjenu Zakona o opštem upravnom postupku a odnosi se na utvrđivanja činjenica i okolnosti, izvođenja dokaza i usmene rasprave. Organi vlasti i pravna lica dužna su, u ostavljenom roku i na način koji odredi Agencija, da dostave tražene podatke i obavještenja, odnosno da stave na uvid traženu dokumentaciju. Nepostupanje po prednje navedenom, ima za posledicu pokretanje prekršajnog postupka. Na osnovu sprovedenog postupka sačinjava se Mišljenje koje, ukoliko se utvrdi postojanje ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, sadrži i preporuke o tome šta treba preduzeti da bi se ugrožavanje spriječilo, rok za postupanje po datoj preporuci kao i dostavljanja Izvještaja o preduzetim radnjama. Nepostupanje po preporukama ima za posledicu obraćanje neposredno nadzornom organu, Skupštini i obavještavanje javnosti. Drugi aspekt instituta je zaštita zviždača, koji u dobroj namjeri prijavi ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. Elemenat dobre namjere procjenjuje se kroz kvalitet dostavljenih informacija, stepen ugrožavanja i posledicu koja može nastupiti zbog ugrožavanje javnog interesa koje

33

Otvoreno o korupciji

ASK je kao samostalno i nezavisno, preventivno antikorupcijsko tijelo, otpočelo sa radom 1.januara ove godine. Zajedno sa ostalim preventivnim mehanizmima (sprječavanje sukoba interesa, provjera imovinskih kartona javnih funkcionera, integritet i lobiranje, kontrola političkih partija) i pitanje postupanja po prijavama i zaštita zviždača je na sveobuhvatan način uređeno u okviru Zakona o sprječavanju korupcije.


upućuje na postojanje korupcije. Zakon je taksativno nabrojao u kojim sve slučajevima zviždač ima pravo na zaštitu, pa se ona može ostvariti u širokom spektru ugrožavanja prava zviždača, prestanka radnog odnosa, sprječavanja napredovanja u radu do ugrožavanja života, zdravlja i imovine. Predviđeno je i da se zahtjev može podnijeti najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana nastale štete, odnosno za mogućnost nastanka štete zbog prijave zviždača. Postupak administrativne istrage pa sve do okončanja postupka je isti kao i kod postupka po prijavi.

Otvoreno o korupciji

34

Važan aspekt ohrabrivanja podnošenja prijave jeste i obaveza Agencije da, na zahtjev zviždača, pruža stručnu pomoć prilikom dokazivanja uzročno posljedične veze između prijave i nastale štete usled podnošenja iste. Naravno, može se dogoditi i da organ vlasti ili pravno lice u toku trajanja postupka otkloni štetu ili spriječi njen nastanak, o čemu će Agencija zviždaču ostaviti rok od 15 dana da se izjasni da li će se postoak nastaviti ili obustaviti. Upućivanje na sudsku zaštitu od diskriminacije i zlostavljanja na radu zbog prijavljivanja ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, učinjeno je iz razloga sveobuhvatnosti koji će pružiti adekvatnu zaštitu i za sve eventualne slučajeve povrede prava zviždača zbog prijavljivanja. Važno je istaći da ova dva sudska postupka predviđaju obrnut teret dokazivanja. Zakon predviđa i pravo na nagradu (3-5%) za slučaj da je prijavljivanjem ostvaren javni prihod ili prihod privrednog društva, pravnog lica ili preduzetnika, a ti prihodi bi izostali da prijava nije podnijeta. Zahtjev se podnosi u pisanoj formi organu vlasti, privrednom društvu, pravnom licu ili preduzetniku a pravo se stiče od momenta ostvarivanja prihoda ili pravosnažnog okončanja postupka o trajnom oduzimanju imovine. O ovom zahtjevu odlučuje se u roku od 30 dana a odlukom kojom se utvrđuje pravo na nagradu određuje se i rok za isplatu koji ne može biti duži od 6 mjeseci. Odluka je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.


Prijestonica Cetinje

Miloť Prelević: Lokalna uprava u borbi protiv korupcije na Cetinju


8.2. Lokalna uprava u borbi protiv korupcije na Cetinju Miloš Prelević, Prijestinca Cetinje

36

Lokalne uprave u Crnoj Gori uglavnom su relativno manje društvene zajednice, u kojima su neformalni socijalni odnosi, poput poznanstava i povezanosti ljudi, često imali prednost u odnosu na pravne norme. Upravo iz tog razloga, borba protiv korupcije na lokalnom nivou predstavljala je posebno značajan izazov.

Otvoreno o korupciji

Siguran sam kako danas možemo reći da su jedinice lokalne samouprave u Crnoj Gori napravile vidljive iskorake. Međutim, na prevenciji korupcije neophodno je raditi u kontinuitetu i ubuduće. Djelovanje gradova i opština na tom planu, uostalom, obuhvaćemo je i procesom pregovora sa Evropskom unijom. A što je još važnije, samo članstvo moramo dočekati sa potpuno realizovanim obavezama u pogledu borbe protiv korupcije, s obzirom da će u tom vremenu gotovo sedamdeset odsto nacionalnog zakonodavstva biti implementirano upravo na lokalnom nivou. Kada je riječ konkretno o Prijestonici Cetinje, mogu reći da smo u proteklom vremenu ostvarili dobre rezultate u borbi protiv korupcije, pri čemu treba izdvojiti dva procesa – a to je planiranje mjera i njihova implementacija. Kako uvijek posebno akcentujem rad u odnosu na planiranje, istaći ću da su naše aktivnosti do sada imale efekta. Osvrnemo li se na akcioni plan za borbu protiv korupcije, naša gradska uprava realizovala je blizu sedamdeset odsto aktivnosti predviđenih tim dokumentom. Iz toga proizilazi zaključak da taj rezultat može biti dobra osnova za dalje aktivnosti. Prevencija korupcije na lokalnom nivou nije ni proces ni obaveza koja se odnosi samo na službe gradova i opština – on se tiče svih drugih subjekata, a prevashodno građana. U tom kontekstu, vjerujem da je zgodan momenat da naglasim kako kao važan korektivni faktor u pomenutom procesu vidim civilni sektor. Iz tog razloga, moram istaći da me raduje što su organizacije civilnog sektora na Cetinju sve aktivnije u tom pogledu; naš domaćin je upravo jedna od njih, pa i ovom prilikom želim naglasiti da često upravo u nijihovim sugestijama i reakcijama i sami vidimo preporuke za unaprijeđenje našeg rada.


Aktivna zona Ulica Nikole Lekića broj: 4, 81250, cetinje www.aktivnazona.me infoaktivnazona.me

Profile for NVO Aktivna Zona

Publikacija ,,Otvoreno korupciji''  

Publikacija ,,Otvoreno korupciji''  

Advertisement