sibenski tjednik 489 by Kocka d.o.o.

Cijena 6 kn • Broj 489 • od 15. do 21. srpnja 2015.

UPOZNAJTE ABBU I LILLY

Terapijski psi pomažu šibenskim mališanima s poteškoćama ŠIBENSKE PREDRASUDE

Tetovaže su prihvatljive, ali ne na liječnicima, bankarima, odvjetnicima... INTERVJU

ISSN 1848-3127

ANTE RADIĆ: Nedostaje izvorne ponude, previše je kiča i uvozne robe od 15.7. do 21.7.

PECIVO SLANAC www.bioci.hr

Tema broja Timeline Srijeda, 8.7. Gradonačelnik Burić najavio postepenu obnovu grbova i portala na palačama

Četvrtak, 9.7. Župan Goran Pauk primio najuspješnije učenike osnovnih i srednjih škola

Petak, 10.7. Pokrenuta potraga za nestalom osobom iz naselja Puače u Erveniku

Subota, 11.7. Niz požara poharao je šibensko-kninsko područje, na terenu su bile sve raspoložive jedinice

Nedjelja, 12.7. U organizaciji AK Mihovil u bivšoj vojarni Bribirskih knezova održana je kronometar vožnja koja se bodovala za Prvenstvo regije Jug

Ponedjeljak, 13.7. Izborom predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine u gradskoj vijećnici je konstituirano Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Šibenika

Utorak, 14.7. U Šibenskoj bolnici održana je akcija 'Dalmalino uveseljava djecu'

O OD TRADICIJE DO TRENDA TATOO UMJETNOST U ŠIBENIKU JO

Tetovaže su prihvatljii m liječnicima, bankarim

489. / 15. srpnja 2015. / 3

OŠ UVIJEK IZAZIVA NEOBIČNE PREDRASUDE

ive, ali ne na ma, odvjetnicima… piše Ana Rak ana.rak@novi-tjednik.hr

ovijest tetoviranja seže daleko u prošlost, no ono što je nekoć tetovaža predstavljala, poprilično se razlikuje od današnjih tetovaža i motiva tetoviranja. Tisućama godina su ljudi svoja tijela ukrašavali tetovažama raznih društvenih i kulturnih simbola. U našoj regiji postoji tradicija tetoviranja kao oznaka prepoznavanja kod katoličkoga dijela naroda u Bosni tetovaža je bila oznaka po kojoj se prepoznaju. Na području Kupresa tetoviralo se prokuhanim majčinim mlijekom, u koji bi se dodalo gara i tinte, te bi se užarenom iglom tetovirali simboli križeva. Upućeni napominju kako je taj običaj imao svrhu da se spriječi odmetnuće od vjere, ali se ipak događalo da se tetoviranjem svrha nije postigla. Tradicija tetoviranja postoji i u Hrvatskoj, na potezu između Sinja i Šibenika gdje je ona poznata u petnaestak sela. Na prvi spomen te pojave nalazimo 1953. godine, na etnološkom seminaru u Zagrebu, kada ju je opisao Josip Vuletić iz Sinja. Kao i u susjednoj Bosni, običaj koji seže u 17. stoljeće bio je karakterističan za ženski dio stanovništva, točnije djevojački. Tetovirale su se djevojčice u dobi između pet i petnaest godina kako bi se zaštitile od otmice Turaka koji su ih prisilno obraćali na islam ili vodili u sužanjstvo u Tursku.Do prekida tradicije dolazi po svršetku Drugog svjetskog rata budući da tadašnja vlast nije bila sklona

Tetovaža postaje dio našeg tijela i karaktera, a postupak rješavanja tetovaže nije lak ni jeftin. Tattoo majstori mogu prekriti ili doraditi postojeću tetovažu, no ukoliko to nije put koji tetovirana osoba bira, ostaje lasersko uklanjanje

isticanju religije ili religijskih simbola. Prema dostupnim podacima, u ovom dijelu Dalmacije još se nalazi između pedeset i sto tradicionalno tetoviranih žena. Pojedine profesije, poput pomoraca, stoljećima su bile povezivane s tetoviranjem, kao i pojedine socijalne skupine, kao što su motoristi, vojnici na odsluženju vojnog roka, kriminalci, osobito pripadnici bandi te zatvorenici. Tetoviranje je koji put služilo i kao simbol represije, primjerice kod Židova za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su nacisti obilježavali zatvorenike u koncentracijskim logorima tetoviranjem brojeva na podlaktici. ISTETOVIRANA BARBIE LUTKA Običaj koji je nekad imao mnogo dublju konotaciju, s vremenom je postao trend prisutan u određenim socijalnim kulturama, dok je rjeđe predstavljalo religijsku pripadnost ili znak ljubavi. Tijekom posljednjeg desetljeća tetoviranje je postao mainstream način iskazivanja vlastite osobnosti ili kopiranja tuđe, što je češći slučaj. Brojne zvijezde su uvele taj trend na velika vrata, a ni popularna Matellova lutka, Barbie, nije zaobišla taj trend – 1999. godine puštena je u prodaju lutka sistetoviranim leptirom na trbuhu te paketom tattoo naljepnica za vlasnice lutke. Ono što je nekad bila izjava pobune ili pripadništva grupi, postalo je, dakle, jednostavno – tetovaža. Poruke više nema, postalo je to svojevrsno pomodarstvo kod većine osoba koje se odluče trajno ukrasiti (Nastavak na sljedećoj stranici)

Barometar

Počela je sezona požara. Iz dana u dan stupci crne kronike sve su više puni izvještajima o požarištima i naporima vatrogasaca. Stoga, molimo vas, oprez!

Iako je u laganom podbačaju, sezona u Šibeniku protječe više – manje kao i lani, bez velikih problema i uz nešto manje dolazaka no što je bilo očekivano.

Grad Šibenik na stručno usavršavanje primio je četvero mladih ljudi. Svakako je to dobra odskočna daska za njih.

Sedam dana

4 / 15. srpnja 2015. / 489.

(Nastavak s prethodne stranice)

svoje tijelo, etiketa zabranjenog voća, buntovničkog duha i otpadništva, samo slika na koži. Tetovaže prate trendove, modna kretanja u društvu, pa tako osim partnerovog imena, što nikada nije dobar izbor za tetovažu, vidimo sve više imena djece ili roditelja, a na mala vrata se vraćaju i popularne retro tetovaže u vidu sidra i oskudno odjevenih djevojaka. Saloni za tetoviranje niču kao gljive poslije kiše, a tattoo majstori postaju Van Goghovi s iglom, koji za razliku od poznatog umjetnika za svoje 'suncokrete' ipak bivaju plaćeni, ali nećemo ulaziti u točne iznose. -Ovdje sam već 11 godina i trend tetoviranja se u zadnje vrijeme dosta promijenio. Više ne možemo govoriti o nekim motivima koje ljudi biraju, 'kataloške tetovaže' više nisu 'in', većć ljudi dolaze sa svojim j motivima. Š t o se tičee ljudi

koji dolaze, imamo podjednako domaćih ljudi i turista, pogotovo ljeti. Postoji znatan broj onih koji dolaze na popravke tetovaže jer danas veliki problem predstavljaju saloni koji nisu registrirani, te se ljudi, da bi uštedili koju kunu, tetoviraju kod samoukih majstora po kućama, u uvjetima koji nisu zadovoljavajući. Pravi studio je garancija i sukladno tome su cijene malo veće, ali opet, tu se radi o nečemu što je za čitav život – ispričao nam je Boris Levin, vlasnik studija za tetovažu House of Pain, koji u Šibeniku živi već 11 godina.

ŽENE HOĆE MANJE TETOVAŽE Predrasude spram tetoviranih osoba još uvijek postoje u našem društvu, ali pomaci se vide. Ljude se gleda na drugačiji način, tetovaže predstavljaju prepreku kod zapošljavanja, te ljudi biraju one na neprimjetnim mjestima kako budući poslodavci i klijenti ih b bi krivo gledali. Tetovirana ne b bankovna službenica ulijeva ban b nepovjerenje, dok doktoru s nep n tetovažom većina ne bi došte la na liječenje. -Situacija u zapadnim zemljama je znatno drugačija, godinama TELEĆA PRSA sam živio u Skandinaviji i preko 50 posto ljudi je tetovirano. Imam jednu kn/kg obitelj iz Danske koja mi dolazi već četiri godine za redom i svi se tetoviraju– priča Boris dok upravo tetovira Danca. u Razlozi su prije svega nancijski jer kod nas su

34 99 42 99 kn/kg

TELEĆA LOPATICA

cijene ipak nešto niže, a ovako spoje ugodno s korisnim –tetoviranje i godišnji odmor. Naravno, savjetuje tatoo majstor, nije poželjno izlagati se suncu dva tjedna nakon postupka tetoviranja, tako da turisti koji se odluče tetovirati u Hrvatskoj obično biraju zadnji dan odmora. Hrvatska još prilično kaska za svjetskim trendovima, s obzirom da je komercijalno tetoviranje ušlo mnogo kasnije na naše tržište nego, recimo, na ono susjednih zemalja, što i ne čudi jer su tetovaže dugo bile tabu na ovim prostorima. Ali prema komentarima tattoo majstora iz vodičkog salona Dragony, taj je trend svakako u porastu. -Što se tiče samog posla, posljednjih godina se čini da je trend tetoviranja u stalnom porastu, za što je vjerojatno i zaslužna globalna popularizacija, pa tako možemo vidjeti da sve veći broj poznatih sportaša, pjevača i glumaca nosi tetovaže. Hrvatska ima velik broj kvalitetnih majstora,a što se tiče početnika i novih ljudi, njima bih preporučio da ne idu prečicama, jer jedino je uz trud i odricanje moguć napredak u ovom poslu.Kataloški motivi prevladavaju sve manje, ljudi preferiraju svoje ideje koje obično nadograđujemo, oblikujemo ili crtamo, ovisno o potrebi i dogovoru.Prol ljudi koji se tetoviraju je toliko raznolik da mi je uopće teško izdvojiti jednu skupinu ili spol. Ali, ako bih baš morao, rekao bih da su to ljudi mlađih dobnih skupina, iako sam imao i popriličan broj starijih mušterija,a spol-

Tetovaže su kao djeca U Šibeniku nema ekstremnih primjera kada su u pitanju tetovaže, ali općih ima primjera ne manjka. Naš sugovornik, koji je odlučio ostati anoniman, ispričao nam je svoje razloge ukrašavanja tijela veći brojem tetovaža: -Tetovirao sam se iz znatiželje najviše. Sve je, naravno, bilo vezano uz samu glazbu odnosno taj neki 'hc đir'. Prva je bila malena, tada sasvim dovoljna, ali onda se javila potreba za još, pa je mala postala veća, i onda prijeđe u neku 'ovisnost', pomalo sadomazohistički, jer kroz tu bol,koliko god bilo teško objasniti nekome tko nije probao, izbaciš neku negative iz sebe, skoncentriraš se na sve osim na bol, tako da takneš neke misli i emocije do kojih možda ne bi nikad došao.A slike same po sebi ne predstavljaju ništa osim ukrasa, nemaju nikakvu priču iza sebe, iako ljudi obično očekuju da imaju. One su dio mene, ja ih pazim, paze one mene, spavamo skupa, živimo skupa. One su kao djeca, prođeš veliku bol dok ih ne dobiješ i poslije ih voliš i brineš za njih. Postanu dio tebe kao oči, nos, ruke ili noge. Ali ostaje činjenica da su i dalje ukras, nisu lozoja i psihologija ispisane tintom – kaže nam sugovornik.

Više ne možemo govoriti o nekim motivima koje ljudi biraju, 'kataloške tetovaže' više nisu 'in', već ljudi dolaze sa svojim motivima. Što se tiče ljudi koji dolaze, imamo podjednako domaćih ljudi i turista, pogotovo ljeti – kaže Boris Levin iz 'HouseofPain'

no gledajući, postotak je jednak s tom razlikom da u žene kod nas biraju nešto manje tetovaže. Što se tiče ljudi koji su požalili zbog svoje odluke i odlučili promijeniti već postojeću tetovažu, toga ima. Riječ je o nestručno napravljenim tetovažama ili osobama koje imaju istetovirano ime bivšeg partnera. Pogrešaka koje možemo pripisati 'mladosti i ludosti' također ima, a korekcije su obično neki coverup-ovi, odnosno prekrivanje stare tetovaže novom, s tim da stara tetovaža diktira kako će nova slika izgledati. Prije svake konačne odluke, dobro je razmisliti i konzultirati se s majstorom tetoviranja – ističu u vodičkom salonu Dragony. Tetoviranje kao postupak zabadanja igle u kožu i unosa pigmenta agresivan je postupak i ako ne zadovoljava sve higijenske uvjete, za neželjenu posljedicu može imati razne bolesti, kao što su tetanus, hepatitis, herpes, pa i AIDS. -Ukoliko se tetoviranje radi u provjerenim salonima, moguće su razne komplikacije. Sterilnost je kod ovakvih stvari na prvom mjestu, a saloni i majstori koji rade od kuće, često te uvjete ne zadovoljavaju. Osim gore navedenih posljedica, susreli smo se i sa slučajevima gdje banalne dječje tetovaže u obliku naljepnice, dostupne na velikom broju prodajnih mjesta, mogu izazvati neželjene reakcije u vidu dermatitisa, pa čak i gnojnih infekcija. Koliko god banalno one izgledale, sadrže boje odgovorne za gore navedene bolesti. Ono što većina ljudi ne zna, i što u našoj bolnici nitko nije tražio, jeste test koji se može provesti na neke elemente koji se nalaze u bojama koje se koriste u postupku tetoviranja. Tko se želi tetovirati, može se prije toga testirati i na jednostavan način spriječiti moguće neželjene nuspojave – kaže Sanja Jakelić, dr. spec. dermatovenerolog. Zbog svega što je navela dr. Jakelić, jasno je kako

je tetovaža odluka koja se ne bi trebala donositi preko noći. Tetovaža postaje dio našeg tijela i karaktera, a postupak rješavanja tetovaže nije lak ni jeftin. Tattoo majstori mogu prekriti ili doraditi postojeću tetovažu, no ukoliko to nije put koji tetovirana osoba bira, ostaje lasersko uklanjanje. -Lasersko uklanjanje tetovaža u Hrvatskoj se provodi u privatnim klinikama, ne u bolnicama. U Šibeniku postoji laser koji se primjenjuje u liječenju vaskularnih promjena, ali to ne znači da u budućnosti neće naći primjenu i na ovom polju. Naravno, to neće pokrivati država i osiguranje jer onaj tko se dobrovoljno tetovira, taj i plaća otklanjanje iste. Prema podacima s kojima raspolažem, lasersko uklanjanje tetovaža je gotovo sto posto učinkovito, ali neke komplikacije u vidu ožiljaka i opekotina su uvijek moguće. Nije svejedno koja se boja tretira, te je tako crvena najteža za ukloniti, a slijede je zelena i plava. Crna je boja, koja je dugi niz godina bila najpopularnija, najlakša za ukloniti, no koliko primjećujem, boje su postale popularne– nastavlja dr. Jakelić. Međutim, dok Hrvatska raspravlja općenito o svrsishodnosti 'konvencionalne' tetovaže, u svijetu je ekstremno tetoviranje u porastu. Tako visoko na ljestvici 'najkul' tetovaža kotiraju tetovaža oka, Brailleova tetovaža i tetovaža – zuba. Ako ste mislili da je korištenje igle bolno na gležnju, ubrizgavanje tinte u oko daje sasvim novu dimenziju riječi opasno.Iako ove tetovaže zvuče moderno, tetovaža oka potječe iz 19. stoljeća kada se smatralo da je takva vrsta tetoviranja manje opasna od tetoviranja kože. Takve stvari su većinom radile – slijepe osobe. Tetovaže su, dakle, kroz svoj vijek promijenile više stilova od Madonne, ali nikada nisu nestale sa scene. Mijenjaju se jedino motivi i tematika, ali ova umjetnost i dalje opstaje.

3 99

kn/kom

BILOGORSKO MLIJEKO 1L

17 99

kn/kom

RIŽA SCOTTI 1KG

39 99

kn/kom

DETERDŽENT OWIO 5KG

Sedam dana

6 / 15. srpnja 2015. / 489.

NIJE NEGO POLICIJA KAZNENO PRIJAVILA BIVŠEG ČLANA UPRAVE TLM-A

TONČI KANDIDO: Ugled mi ruše pojedinci iz tvornice! piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

ada je šibenska policija izvijestila kako je dovršila kriminalističko istraživanje nad 56-godišnjakom osumnjičenim za pronevjeru na štetu tvrtke sa sjedištem u Šibeniku, koji je u vremenu od 2. do 10. srpnja, nakon što je razriješen dužnosti kao član uprave oštećene tvrtke, protupravno zadržao i koristio osobno vozilo i bankovnu karticu navedene tvrtke, kuloari su počeli mljeti 100 na sat. Vrlo brzo iskristaliziralo se kako je riječ o Tončiju Kandidu, članu uprave TLM-ovih društava, kojega je vlasnik Igor Shamis, zajedno s Marijanom Stričevićem i Sinišom Popovićem, početkom srpnja razriješio s tih dužnosti. Spekulacije su potvrdili i upućeni izvori, a policija je tek kratko priopćila kako protiv osumnjičenog slijedi kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku. KANDIDO: NISAM KRIV! Na objavljenu vijest reagirao je sam Tonči Kandido. Potvrdio nam je kako je policija provodila izvide oko korištenja automobila i kartice od 2. srpnja, međutim poručuje kako ništa nije napravio mimo zakona. – Prema menadžerskom ugovoru imam pravo na korištenje automobila koje nije u vlasništvu TLM-a već OTP Leasinga. O svemu tome, odgovorni u policiji su informirani na vrijeme. Što se kartice tiče, ona je blokirana još od 2. srpnja kada sam smijenjen s dužnosti, a kada sam se vraćao iz Zagreba prema Šibeniku, stoga je nisam mogao protupravno koristiti – navodi Kandido, dodajući kako iza svega stoje pojedinci iz TLM-a koji

Policija ga sumnjiči da je u vremenu od 2. do 10. srpnja, nakon što je razriješen dužnosti kao član uprave oštećene tvrtke, protupravno zadržao i koristio osobno vozilo i bankovnu karticu tvrtke

žele naštetiti njegovu ugledu. Posljednji slučaj samo je preslika katastrofalnog stanja u tvornici koju more brojni problemi, a koji nisu riješeni niti nakon što je TLM-ove pogone kupio ruski poduzetnik Shamis. Štoviše, tom se kupnjom stvar samo zakomplicirala. Neki mediji, citirajući češke medije pisali su kako je Shamisova čeličana u Češkoj, s čijim se referencama pojavio na hrvatskom tržištu, nalazi u nezavidnoj situaciji, te kako bolje neće proći niti TLM. TVORNICA U DUGOVIMA? Njegova češka tvornica, ako je vjerovati češkim medijima, duguje 180 milijuna eura za 350 dobavljača. Shamisa je donedavno branio Stričević

koji je glasio za njegovog intimusa, no onda je iz vedra neba dobio košaricu, on i čitava uprava. Danas Stričević, logično, govori posve drugačije, a ruskog poduzetnika naziva špekulantom. Što je prava istina teško da će se doznati dok se ne dozna pravi ishod sudbine šibenskog aluminijaša. A ona će biti crnja od šibenske troske, ukoliko se nešto ne promijeni. Rus u tvornicu još nije dostavio sirovinu iako je kazao kako će to učiniti čim preuzme kontrolu nad tvrtkama. Prešaonica još uvijek ne radi, valjaonica sve manje i rjeđe. Radnicima plaća kasni, a uprava se o svemu još uvijek nije oglasila s konkretnim poslovnim projekcijama.

489. / 15. srpnja 2015. / 7

Vijesti Grad primio četiri polaznika na usavršavanje Četvero novih polaznika stručnog osposobljavanja, bez zasnivanja radnog odnosa, u tri različita gradska odjela, primio je gradonačelnik Šibenika Željko Burić, te im poželio dobrodošlicu u gradsku upravu. – Zadovoljstvo mi je pozdraviti vas u radnom ambijentu, poželjeti vam da steknete što više praktičnog znanja i da, kroz stjecanje znanja, svojim radom i ambicijama i pomognete u rješavanju svakodnevnih zadataka Gradske

uprave Grada Šibenika – rekao je gradonačelnik Burić, ističući kako mu je lijepo vidjeti da se ured popunjava mladim ljudima koji imaju priliku učiti i napredovati u svojoj struci. Četvero polaznika primljeno je u različite odjele: Toni Baranović u Odjel za gospodarenje gradskom imovinom, Marina Petković u Ured gradonačelnika, te Mateja Branica i Petra Stupin u Upravni odjel za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj. (jd)

Sedam dana

8 / 15. srpnja 2015. / 489.

POGLED IZNUTRA ŠIBENČANIN TONI SLAVICA DVIJE JE SEZONE PROVEO RADEĆI NA CRUISERU

‘Kabine su male, gosti zahtjevni, ali vidio sam svijeta i uživao’

piše Ivana Šimundić ivana.simundic@novi-tjednik.hr

osljednjih nekoliko godina ljeto nam najavljuju bijeli čelični divovi s brojnim palubama koji polako ali sigurno plove kroz kanal Sv. Ante. Rijetki su Šibenčani koji se bar jednom nisu zapitali kako ti cruiseri izgledaju iznutra, kakav luksuz i sadržaje pružaju svojim gostima i kakav je uopće osjećaj ploviti na tolikom brodu. Šibenčanin Toni Slavica dvije

je sezone proveo radeći na cruiserima kompanije Carnival. Da udovolji našoj znatiželji ispričao nam je svoje iskustvo. RADNO ISKUSTVO Zbog čega ste se odlučili otići raditi na cruiser? Kakva je procedura odlaska? Jedini razlog zbog kojeg sam otišao je da skupim radno iskustvo radeći vani i da ‘vidin svita’, zemlje koje inače u životu ne bih imao prilike vidjeti. Kad sam skupio dovoljno hrabrosti, jer nije to baš mala stvar, kontaktirao sam agenciju ‘A priori’

u Lovranu i agenticu Suzanu Viškić. Nakon predane molbe i životopisa, dva mjeseca sam čekao da mi se otvori termin za inervju, a obavio sam ga s predstavnikom Carnival cruisera, Indijcem Erikom Chinoyem. Razgovor je trajao oko sat vremena, razgovarali smo stvarno o svemu i svačemu i sve je prošlo u redu. Isti dan imao sam i ispit iz engleskog jezika, kako bi se vidjele moje jezične sposobnosti. Test sam položio s 94 posto i nakon toga kreće priprema daljnje papirologije: dogovaranje termina za vizu,

pomorska knjižica, polaganje brevetta u Rijeci, obnavljanje putovnice i liječnički pregled. Sveukupni trošak s uključenim putovanjima Šibenik-ZagrebRijeka je oko 13 tisuća kuna. U tu cijenu je uključena i zrakoplovna karta Zagreb-Frankfurt-Orlando, koju kompanija refundira po dolasku na brod, kao i vizu. Možete li nam u kratkim crtama prepričati svoj prvi ugovor? Prvi ugovor počinje ukrcajem na Carnival Sensation na Floridi. Njegove kružne ture traju tri dana: iz home porta, ili matične luke, plovi se u Nassau na Bahamima, a treći dan je sea day, odnosno plovidba. To je bio ‘maleni brod’ s 900 zaposlenih i 2.800 gostiju. Na ‘Sensationu’ sam imao trening za bar department u trajanju od 23 dana kako bih usavršio osnove posla, komunikaciju s gostima, posluživanje, držanje, apsolutno sve sastojke pića, koktela i porijekla vina. Drugi dio obuke odnosi se na komunikaciju s kolegama, ponašanje na brodu, kako reagirati u slučajevima opasnosti, panike, vatre na brodu ili smrtnim slučajevima. Nakon ta 23 dana ukrcao sam se na najveći brod ote, Carnival Dream, koji zapošljava 1.500 radnika i prima 5.700 gostiju. S 15 paluba, ‘Dream’ je dug 306, a širok 37 metara. Na tom bodu bilo je radnika 45 različitih nacionalnosti. Na cruisere najčešće dolaze radnici iz Indije, Burme, Hondurasa, Kine, Gvatemale, Filipina, SADa, cijele balkanske regije, ali i iz Rumunjske, Češke, Slovačke, Turske ili Mađarske. Jedan ‘krug’ ovog broda traje sedam dana. Carnival Drema

489. / 15. srpnja 2015. / 9

isplovljava iz Port Caneverala, ide u Nassau, glavni grad Bahama, slijedi Conzumel u Meksiku, zatim sea day, odnosno dan plovidbe i povratak. Nakon ove ture, sljedeće kruženje je drukčije: home port, plovidba do Belizea, St. Maarten, St. Thomas pa Ocho Rios na Jamajci. Nakon tri mjeseca napravljen je ‘crossing’, odnosno mijenja se matična luka iz Port Caneverala u New Orleans i formira se nova ruta kruženja: New Orleans-Key west-Aruba-Grand Cayman i dva dana plovidbe, ‘sea days’. Jednom mjesečno bi otišli u Cabo San Lucas, i ta se ruta zove Zapadni Karibi. Ugovori na brodu traju šest mjeseci, s dva mjeseca odmora, što se može skratiti ili produljiti po potrebi. Drugi ugovor odradio sam na brodu ‘Carnival imagination’ s matičnom lukom u Los Angelesu i ‘kruzevima’ od tri i četiri dana. Iz Los Angelesa ide se u Catalinu, otočić u Kaliforniji, i Ensenadu u Meksiku. Moja pozicija na brodu je bila bar waiter, odnosno šanker, a već sljedeći ugovor imam pravo na promociju u bartendera, što je odlično jer bartenderi imaju ksnu plaću, a ne postotak kao šankeri. RADI SE I DO 14 SATI DNEVNO Kako izgleda život na brodu? Bijelo osoblje smješteno je na palubama 1,2,3. Kabine su jako male, pet puta pet metara i dijele se s cimerom. Odlična stvar kod ovog posla je što se uspije izaći u svaku luku pa stvarno vidiš svijeta. Gosti su vani pa onda na brodu nije potrebno toliko osoblja. Uz posao se stigne i zabaviti i uživati. Što se samog posla tiče, radi se od osam pa do četrnaest sati svaki dan, a dnevno se mijenjaju uniforme i do četiri puta: jutarnja, dnevna, večernja, svečana, disko, za bazen, stand up komediju, kazalište, sve ovisi u kojem si baru smješten. Raspored dužnosti se mijenja jednom mjesečno. Kompanija radi pod motom ‘oslovljavaj goste imenom i uključi zabavu u sve što radiš’. Svi zaposleni moraju imati pločicu s imenom, državom i pozicijom na brodu, pa čak i ociri i kapetan broda. Carnival kompanija ima nultu stopu tolerancije na drogu, nasilje, vrijeđanje na rasnoj, vjerskoj i nacionalnoj osnovi, nenošenje pločice s imenom,

Što se samog posla tiče, radi se od osam pa do četrnaest sati svaki dan, a dnevno se mijenjaju uniforme i do četiri puta: jutarnja, dnevna, večernja, svečana, disko, za bazen, stand up komediju, kazalište, sve ovisi u kojem si baru smješten – kaže Toni

sukobljavanje s nadređenima i nepoštivanje pravila na brodu. Na brodu nema ‘keša’, sve se plaća Carnival karticama na koje gosti uplaćuju novac kad dođu na brod. Gosti su 95 posto Amerikanci, očekuju vrhunsku uslugu i žale se i na najmanju sitnicu. Uglavnom je to srednji sloj građanstva, osim na bro-

dovima koji su smješteni u New Yorku i Galvestonu u Teksasu - ti gosti su izrazito zahtjevni, žele da im skidaš zvijezde s neba i jako su bogati. Uspije li se uštediti na brodu? Budući da nema troškova osim za osobnu higijenu, izlaske, piće ili cigarete, uspije se

uštedjeti nešto novca. Recimo, kutija cigareta je na brodu tri dolara, a Heineken dolar i pol. Hrana na brodu je vrlo raznolika, uvijek se nađe nešto i nikad nećeš ostati gladan. Ipak, uz svu raznolikost, prevladavaju riža i curry. Znaju napraviti i sarme, ali umjesto mesom, pune ih rižom.

Sedam dana

10 / 15. srpnja 2015. / 489.

PET TERAPIJA RETRIVERKE POMAŽU DJECI S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Upoznajte ABBU I LILLY, terapijske pse iz Šibenika piše Ivana Šimundić ivana.simundic@novi-tjednik.hr

ve je počelo 2003./2004. godine, s mojom kujicom Berthom, koja je bila mješanka labradora i zlatnog retrivera. Zahvaljujući njoj sam počela proučavati retrivere kao pasminu, pa sam vidjela da su to radni psi koji vole kontakt s ljudima. Probali smo u HGSS, ali tu se baš nismo iskazali, ona je bila ‘foteljaš’. Dok su drugi psi bili vani na snijegu, ona je bila u autu, preko noći psi nisu smjeli u planinarski dom i vidjeli smo da to baš i nije za nas. Nastavila sam proučavati segmente u kojima se retriveri koriste kao radni psi i tako sam došla do Pet terapije te me ta tematika jako zainteresirala. Knjige sam nabavljala iz Njemačke, Italije i SAD-a pu-

tem Algoritma jer tada kod nas nije postojala nikakva literatura, prva knjiga o toj temi se pojavila prije tek nekoliko godina - na ugodnoj kavi u pratnji dvije retriverke, Abbe i Lilly, priča nam Marijana Šarić, voditeljica Udruge četiri šape. Udruga je osnovana 2006., a sustavno kreće s radom 2012. godine. LICENCIRANMI PSI - Ima desetak članova, ali nekako najveći dio posla obavljaju njih dvije - objašnjava Marijana, pokazujući svoje retriverke koje spavaju pod stolom. Abba i Lilly su licencirani psi, a testirali su ih instruktori iz Italije. - U principu, to nije dresura nego školovanje, pod dresurom se smatra dril gdje pas sluša iz straha. S terapijskim psima se radi drukčije, na principu nagrada i poticaja, kako bi trebalo i sa svakim psom. Štene odmah na početku mora poka-

zati ljubav i interes za ljude, ne smije se bojati i mora rado prilaziti. Takvo štene nastavlja daljnji proces socijalizacije van legla, te ga se treba svugdje voditi sa sobom, u dućan, promet, pokazati mu sve situacije s kojima će se kasnije susretati. Što ima više podražaja na koje je pas navikao, tim bolje. I s Lilly i s Abbom se moralo proći i vožnju autobusom i shopping centre. Kad je Lilly bila štene, mjesecima smo ispraćale školske autobuse da se navikne na zvukove prometa kojih se u početku bojala. Abba je od samog starta bila jako stabilna i jako egmatična. Kod svih radnih pasa je neophodno da pas prođe dobru socijalizaciju i to je baza za daljnji rad - objašnjava Marijana. Školovanje terapijskih pasa je znatno drugačije od školovanja pasa vodiča i rehabilitacijskih pasa. Školovanje se odvija uglavnom na slijedeći

način: štenci odlaze u udomiteljske obitelji na socijalizaciju na period od jedne godine, što podrazumijeva vođenje psa svugdje gdje ide i udomitelj. Nakon toga psi idu na procjenu, odnosno određuje se jesu li prikladni za pse vodiče, rehabilitacijske ili terapijske pse. Psi vodiči imaju najzahtjevnije školovanje jer predstavljaju ‘oči’ slijepe osobe koja u njih i koji u nju moraju imati stopostotno povjerenje. Rehabilitacijski psi uče zadatke poput otvaranja vrata i kućanskih aparata, dodavanja stvari, mobitela, ključeva, pomažu osobi u svakodnevnim obavezama. Konačno, kod samog terapijskog psa, no i kod ostalih navedenih skupina radnih pasa, ključni je element izvrsna socijalizacija, pas ne smije pokazivati niti najmanje znakove agresije i bitno je da je lako vodljiv, odnosno da ga na povodcu može voditi svatko, a ne samo vlasnik. Također,

489. / 15. srpnja 2015. / 11

Uspjesi R.E.A.D. programa

Udruga nema svoj prostor, ali Marijana je u svako doba dostupna na mobitelu: - Sve naše aktivnosti provodimo za sada u dogovoru s institucijama, kod kojih se one realiziraju. Prije dvije godine smo imali pilot projekt u Centru Šubićevac i nadamo se da ćemo na jesen nastaviti započetu suradnju. Imali smo četvero djece predškolske dobi s autizmom gdje su defektolozi imali svoje termine, a mi smo se integrirali u njihove terapije. U Katoličkoj osnovnoj školi i Osnovnoj školi Brodarica smo imali provedbu programa R.E.A.D. na kraći period, koji se kroz tih nekoliko mjeseci provedbe pokazao jako dobrim. Već dvije god imamo termine R.E.A.D. programa na dječjem odjelu Gradske knjižnice Juraj Šižgorić i tamo su također zabilježeni jako dobri rezultati. R.E.A.D. program je američki program koji je osmislila organizacija Intermountain Therapy Animals, kod koje smo i polagali ispit s ciljem dobivanja licence, a radi se o tome da doslovce dijete čita psu. Jedna od osnovnih značajki tog programa je da je pas miran, ‘sluša’ dijete i ne može ga kritizirati. Budući da se dijete obraća psu, na neki mu način postaje učitelj, osjeća se nadmoćno i motivirano za daljnje čitanje. Radionica programa R.E.A.D. održana je na Međunarodnom dječjem festivalu s velikim uspjehom: već drugi dan prijava bilo je oko 40 zainteresiranih za sudjelovanje. Sudjelovala su djeca predškolske i školske dobi nižih razreda. - Svima je bilo zanimljivo čitati u blizini psa. Roditelji su mi kasnije rekli da su neka djeca koja nisu bila previše zainteresirana za čitanje, nakon toga dobila motivaciju i počela čitati kod kuće. Neka djeca su s druge strane prevladala nelagodu zbog prisutnosti psa prepričava nam svoja iskustva Marijana.

Lilly je dosta aktivnija od Abbe, ona je prikladnija za donošenje loptica, igranje i više voli biti u pokretu nego na jednom mjestu. Kao takva je izvrsna za rad s djecom s poteškoćama motorike – ističe Marijana Šarić

mora znati i osnove poslušnosti, naredbe poput ‘sjedi’, ‘lezi’, ‘čekaj’, a pružanje šapa, okretanje i slično su već nese. – Abba i Lilly su morale proći i taj dio - napominje Marijana, i objašnjava kako su karakterno sasvim različite: - Iako drugačije, tijekom rada obje imaju neke svoje granice, osjećaju točno što u kojem trenutku trebaju napraviti i bez da im ja išta posebno kažem - zadovoljna je Marijana. - Najveći problem bilo je zapravo školovanje mene kroz smijeh priča Marijana. Tijekom rada se susrećemo s djecom s autizmom, motoričkim smetnjama, disleksijom, disgrajom, diskalkulijom pa je najvažnije u svemu imati potporu stručnog kadra. Pet

terapija je multidisciplinarna znanost i osnova rada se grana na dvije strane – rad sa psom i rad s korisnikom. Dio rada sa psom mi je bio mnogo lakši za savladati jer cijeli život imam psa, doma imam svoju malu biblioteku oko 100-tinjak naslova koji se bave tematikom pasa općenito, pseće psihologije i pet terapije, iščitala sam dosta knjiga i imam mnogo osobnog staža sa psima pa točno znam što i kako postići da od psa dobijem što želim, iako je i taj dio nepresušan i uvijek se uče nove stvari. S druge strane, još učim i o autizmu i adhd poremećaju, disleksiji, tu se i dalje osjećam nesigurno, ali imam ljude s kojima surađujem i koji su mi

puno pomagali i do sada. Tu je stručni tim Centra za odgoj i obrazovanje Šubićevac, a veliku podršku imamo i od Centra za socijalnu skrb Šibenik, zatim stručnog kadra Osnovne škole Brodarica i Katoličke osnovne škole Šibenik, te svakako stručne službe Dječjeg odjela Gradske knjižnice Juraj Šižgorić. Svi oni nam pružaju nesebičnu potporu i pomoć, a također imamo kontakte i u Splitu, stručne gure, koje su ili surađivale ili još uvijek surađuju s Udrugom Anđeli. S druge strane, s Hrvatskom udrugom za školovanje pasa vodiča i mobilitet smo u kontaktu, a sklopljen ugovor o suradnji s pet therapy udrugom Indecienter iz Vinkurana. Također,

Sedam dana

12 / 15. srpnja 2015. / 489.

Otvaranje centra za rehabilitaciju

Nekakva vizija i krajnji cilj cijele pet therapy priče bi trebalo biti otvaranje centra za rehabilitaciju uz asistenciju terapijskih životinja na nivou Dalmacije koji bi objedinjivao četiri dalmatinske županije, a koji ne bi uključivao samo terapijske pse, već i konje, magarce, mačke, zečeve. Takav projekt je sam po sebi jako velik i sama udruga 4 šape ga ne može iznijeti. Trenutno se jedini centar za rehabilitaciju koji nudi usluge terapije uz asistenciju terapijskih pasa nalazi u Zagrebu, a terapije se moraju provoditi kontinuirano što iziskuje velike troškove za obitelji korisnika.

sa suradnicima iz pet therapy udruga iz Italije, s kojima surađujemo od samih početaka, smo svakodnevno u kontaktu. Bez pojačanja to ne ide, rijetki su oni koji mogu sve sami budući se radi o jako složenom području - priča Marijana. ZAPAŽENI REZULTATI Svi programi koje provodi Udruga Četiri šape imaju odlične rezultate u Americi i drugim europskim zemljama. – S obzirom na vremenski period našeg rada, smatram da su naši rezultati i više nego dobri. Dijete predškolske dobi, koje psa pri prvom susretu nije niti primijetilo, je nakon oko godinu dana samo psu spremalo hranu u zdjelu. To je ogroman napredak za dijete s autizmom. Dijete s disleksijom je nakon nekoliko mjeseci čitanja psu pokazalo također ogroman napredak. Kad netko promatra sa strane reći će ‘neš ti što pas može pomoći’ ali stvar je u tome da pas u svim tim procesima služi kao motivator, njegova osnovna uloga je poticanje djeteta da aktivno sudjeluje u terapijama i da napravi i aktivnosti koje mu nisu baš drage jer ima dodatnu moti-

S druge strane, Abba je odlična za djecu koja imaju razvijen strah od životinja jer obožava ležanje i češkanje, puno je mirnija od Lilly, pa je djetetu puno lakše pobijediti strah pri prvom susretu s mirnijim psom – kaže Marijana Šarić

Financije su uvijek problem Udruga 4 šape nancira se uglavnom od povremenih donacija i iz privatnih sredstava. Ove godine su imali dvije donacije i budžet im je skroman, oko tri tisuće kuna za sada za 2015. godinu. Za kvalitetnu provedbu terapijskih aktivnosti uz asistenciju terapijskih pasa potreban je prostor, u kojem bi se napravila senzorna soba s cijelom opremom i pomagalima kao što su strunjače, ljuljačke i sve što se i inače koristi u terapiji s djecom. Potrebno je školovanje ostalih pasa, koji se još uvijek nalaze u pripremi za školovanje jer jedan pas može dnevno raditi maksimalno s dvoje djece. Da bi se moglo dalje napredovati potrebna su sredstva za testiranje pasa, njihovo školovanje i certikate te za školovanje ljudi koji bi radili sa psima. Također najvažnije od svega je imati i stručni tim, koji bi bio angažiran

sukladno potrebama korisnika. - Prijavljivali smo se na neke programe ali od toga ništa. Mi svi u udruzi smo zaposleni i uvijek se tu radi neki balans između onog što moraš i onog što želiš. Lani smo bili u proračunu Grada i Županije, ali ove godine smo zakasnili jer se zbog poslovnih obveza nismo stigli prijaviti i prošao je rok za apliciranje. Poslali smo oko 20ak zamolbi raznim rmama i jedino su se nacionalni parkovi odazvali, čime smo platili stručni seminar Melisse Winkle (predsjednica organizacije Animal Assisted Intervention International – AAII s privatnom pet therapy praksom u Americi), koji je bio u Zagrebu krajem svibnja ove godine - prepričava Marijana probleme s kojima se susreće Udruga. Nastavlja kako se u inozemstvu koriste i druge terapijske životinje - konji, mačke i zečevi.

vaciju. Primjerice, djeci koja imaju problema s motorikom teško je zamahnuti rukom i napraviti pokrete rukom koje većina nas uzima zdravo za gotovo, primjerice baciti psu lopticu, ali ako znaju da će im je pas donijeti natrag, taj cijeli proces im postaje puno zanimljiviji, radije sudjeluju i čak i pod uvjetom da osjećaju veliku bol pri tom istom pokretu, oni će se potruditi znatno više, znajući da će im nakon toga taj pas donijeti lopticu natrag. Sam proces u njihovim očima prestaje biti obveza, on postaje igra - Marijana je zadovoljna postignutim rezultatima. Dodaje kako je krajnji cilj svih terapijskih procesa zapravo osamostaljivanje djece, no do tog cilja ima puno stepenica, pa je svaki novi korak naprijed, ma koliko se činio mali, zapravo veliko veselje, što najbolje mogu potvrditi sami roditelji i stručni tim koji radi s djecom s poteškoćama i s posebnim potrebama.

Sedam dana

14 / 15. srpnja 2015. / 489.

SLIKE SVIJETA ISKRIVLJENE SLIKE STVARNOSTI KAO NEGATIVNA PROMOCIJA DRŽAVE

ŠIBENSKI STEREOTIPI:

Dalmatinci su lijeni, a svaka šibenska kuća ima svoga Arsena piše Ana Rak ana.rak@sibenski-tjednik.hr

koti su škrti, Britanci uštogljeni, Crnogorci lijeni, Zagorci vole popiti, žene ne znaju voziti… Svi smo se susreli sa stereotipima i predrasudama kojima naše društvo obiluje. Pripadnici raznih društvenih skupina se doslovno ne razumiju iako svi spominju iste pojmove poput slobode, prava i jednakosti. Denicija stereotipa bi bila - generalizacija o grupi ljudi, kojom se istovjetne osobine

pripisuju gotovo svim članovima neke grupe. Stereotipi se smatraju nepoželjnim vjerovanjima koja se mogu promijeniti putem obrazovanja ili upoznavanja. Oni ne moraju biti ograničeni na negativne karakterizacije pojedinaca ili skupina – mogu biti i pozitivni. – Neke su grupe čak pokušale, kao dio promišljene političke strategije, razviti nove pozitivne stereotipe o sebi. Stereotipi o nekoj osobi ili narodu iznimno su važni pri formiranju mišljenja o njima. Kada govorimo o onima koji se vežu za Hrvatsku generalno, posljednjih petnaest godina oni su imali

negativan prizvuk, a upravo jedan od temeljnih preduvjeta za uspješnu promociju Hrvatske kao turističke destinacije jest razgradnja tih stereotipa koji nas prate. TETA U VRTIĆU NE MOŽE IMATI BRADU Stereotipi o Hrvatima sežu daleko u povijest, Njemačke majke su još u sedamnaestom stoljeću prijetile svojoj djeci na ovaj način: ‘Ako ne budeš dobar, doći će Hrvat i pojesti te!’, što je spomenuo i August Šenoa u svojoj zaboravljenoj pjesmi ‘Klevetnikom Hrvatske’. Vrlo često se možemo su-

sresti i s rodnim stereotipima koji podrazumijevaju čitav niz karakteristika, bilo psihičkih, bilo zičkih kojima se kreiraju društvene uloge pa su tako muškarci snažniji, objektivniji i agresivniji, dok su žene osjećajnije, dobre domaćice i mirne. Neka zanimanja su, tako, unatrag nekoliko godina, bila rezervirana za određeni spol – žene su odgajateljice, muškarci piloti. Danas se situacija u tom pogledu znatno promijenila pa tako nije neobično da ‘teta u vrtiću ima bradu’, a žena upravlja tramvajem u Zagrebu. -U sklopu nastavnog plana, na satu obrađujemo stereotipe,

489. / 15. srpnja 2015. / 15

Moj momak koji je Zagrepčanin imao je sliku da je Šibenik grad pjesme pa je očekivao da se u svakoj kući pjeva i da svi imaju sluha, na kraju je on taj koji započinje s pjesmom – kaže Franka Klarić

a ove godine smo imali i radionicu o rodnim stereotipima gdje smo raspravljali o reklamnim plakatima i koliko je na njima zastupljeno muško, a koliko žensko tijelo. Mišljenja učenika su podijeljena oko toga, neki koji, mogu se usuditi reći, dolaze iz ‘modernijih’ obitelji, smatraju da bi zastupljenost spolova na plakatima trebala biti podjednaka – kaže Žana Antunac, profesorica sociologije u šibenskoj Gimnaziji Antun Vrančić. Vrlo često će doći do brkanja pojmo-

va ‘stereotip’ i ‘predrasuda’ – predrasude su stavovi, sudovi o nečemu o čemu nemamo dovoljno informacija ili znanja, dok su stereotipi takozvane ‘slike u našim glavama’ koje nam pružaju pojednostavljen način razmišljanja o određenim ljudima i pojavama bilo da je riječ o rasnoj, spolnoj ili društvenoj kategoriji. Porazgovarali smo s nekoliko Šibenčana o ovoj temi da vidimo s kojim su se stereotipima oni susreli te imaju li oni neke. - Kao Dalmatinka s privremenim boravištem u Istri većinom se susrećem s onim da su Dalmatinci lijeni i da samo leže na svom kamenjaru ispod masline.S obzirom na moj stil života koji se sastoji od dosta putovanja, ljudi generalno misle da

osoba koja puno putuje ima i puno novca, što nije istina. Kako radim od kuće, svi misle da raditi doma znači da si manje-više stalno slobodan, da te ljudi mogu zvati kad god hoćeš, da u biti – ne radiš ništa. Potrebno je puno discipline da najprije čovjek organizira sebe, a onda okolinu, da se riješi uvjerenja da posao od kuće nije pravi posao, već da on mora biti u uredu ili u školi – ispričala nam je Maja Klarić, pjesnikinja i prevoditeljica. Hrvatska površinom nije velika zemlja, ali za svaku regiju postoje određeni stereotipi. Slavonci tako imaju onaj pozitivni – radišni su, Dalmatinci su lijeni, Bračani škrti... SVAKA KUĆA U ŠIBENIKU IMA SVOGA ARSENA Osim stereotipa koja su ‘muška’, a koja ‘ženska’ zanimanja, koji je jedan od češćih stereotipa, postoje i oni

Franka Klarić

Jedinci su razmaženi Jedan stereotip vezan je uz djecu jedince. Jedinci su razmaženi, navikli dobiti sve što požele, sve im je servirano na pladnju i ne znaju kako je nešto tražiti, a ne dobiti, uvriježeno je mišljenje. To smo mogli često čuti, ali isto tako i tvrdnje jedinaca da to nije istina. - Jedinica si, pa si razmažena, iz Dalmacije si rodom, pa si u ‘ajme prijo, pomalo ću’ ritmu, s Balkana si nikla, pa mora da si malo ‘na divlje’ i rakijaš svakodnevno, na kraju krajeva žena si, pa mora da voliš i umiješ te i te stvari, a druge baš i ne. Ovo bi bili paušalni primjeri nekih stereotipa s kojima se nađeš etiketiran u nekom okruženju, bilo ono blisko ili različito od nekog tvog standardnog. Sama kroz život nastojim kritičnije promatrati pojedini stereotip, čemu je moguće doprinijelo i to što se u mnogim situacijama baš i ne mogu pronaći unutar neke stereotipske denicije (dobro, neki od gore rečenih bi i mogli biti točni, ako ne uvijek, barem kada si dopustim konformističko uhljebljenje u već nekoj situaciji). S druge strane, korištenje stereotipa s vremena na vrijeme može biti i sasvim zabavan način promatranja nekog ponašanja, poput primjerice utrpavanja svih tih mlađahnih turista iz SAD-a u koš ‘glupavih Amerikanaca’, koji putujući po svijetu rijetko da dožive nešto više od pizze, coca-cole i happyhour partija. Tada, stereotipiziranje pomaže da se dobro nasmiješ i budeš si vrlo pametan. Zaozbiljno, stereotipi nisu baš toliko udaljeni od nekih vrlo generalizirajućih istina, no mislim da razmišljanje koje se vodi dominatno streotipskim obrazcima može biti i dosta zeznuto, isključivo i ograničavajuće za šire razumijevanje raznolikosti kojom smo okruženi – rekla nam je Šibenčanka Jelka (podaci poznati redakciji).

Sedam dana

16 / 15. srpnja 2015. / 489.

vezani uz određenu profesiju gdje se svi koji se tim poslom bave generaliziraju i stavljaju u istu skupinu. Kakva je situacija na ‘daskama koje život znače’ objasnila nam je šibenska glumica Franka Klarić. -Stereotipi generaliziraju stvari. U određenom postotku sigurno ima istine ali ne u tom omjeru da se to uzima kao točna tvrdnja. Moj momak koji je Zagrepčanin imao je sliku da j e

Šibenik grad pjesme pa je očekivao da se u svakoj kući pjeva i da svi imaju sluha, na kraju je on taj koji započinje s pjesmom. Stereotip je da su glumci pijanci, a zapravo samo volimo koji čašicu više - smije se Franka. Također postoji stereotip da su glumice lijepe. Sigurno d a je za k a meru važna estetika, ali puno

Maja Klarić

Tolerantni Šibenik Šibenski stereotipi dobro su poznati zagrebačkoj arhitektici Ani koja se doselila u Krešimirov grad. - Šibenik me dobro prihvatio, većini je bilo zanimljivo što sam iz Zagreba došla ovdje, ali generalno sam i okružena tolerantnim ljudima. Što se tiče stereotipa koje sam doživjela kroz život, to su bili oni kad sam zbog alternativnog stila odijevanja promatrana na drugačiji način. S određenom vrstom predrasuda sam se susrela i kod polaganja vozačkog ispita budući da je instruktor imao teoriju da ljudi s fakultetskim obrazovanjem lošije voze jer su naviknuli da im se prvo sve servira, zatim da to isto prouče i tek onda djeluju. Kad smo kod vožnje, neki dan je kolega komentirao kako je ostao u šoku jer mu se žena iz drugog osobnog vozila derala. Žene i agresivnost u prometu očito ne idu zajedno.

važniji je karakter, kada vam neka vizualno manje atraktivna glumica postane najljepša. Uvijek je netko u nekoj od diskriminirajućih skupina i svi mi to moramo prevladati osobnim djelovanjem, jer stereotipi se i hrane od razmišljanja pojedinca. Prije nekoliko mjeseci, Šibenik je ugostio izložbu ‘Vic o plavuši – stereotip u kojem živimo’. Stereotipi su prvorazredan i univerzalan primjer nematerijalne baštine, no nigdje ih se kao takve ne spominje jer se u popise svjetske baštine

3 99

2 49

KRUH BIJELI ELI 300G

LUBENICA

kn/kom n/kom

kn/kom

uglavnom biraju reprezentativne i ‘lijepe’ stvari koje treba čuvati. Ženi je mjesto u kuhinji, bijelci su superiornija rasa, plavuše su glupe, muškarci vole pivo, samo su neki od brojnih i čestih stereotipa, kojima se posljednjih godina bavi sve više znanstvenih disciplina, ali i ova izložba koja je prvo bila postavljena u zagrebačkom Etnografskom muzeju. Stereotipi su i danas jedna od vodećih tema socioloških istraživanja i rasprava, a sociolozi diljem svijeta upozoravaju da i danas postoje jasne rodne podjele u domeni dječjih igračaka čime se održavaju stereotipi o tome koja uloga pripada dječacima, a koja djevojčicama. Dječacima su tako ponuđene igračke koje nude akciju i uspjeh kroz tehničku primjenu, dok se djevojčice usmjeravaju prema kućnoj domeni, svijetu ‘čarolije i glamura’. SVI SMO MI DIO STEREOTIPA -Osobno nemam stereotipa, ali sam se susreo s onima gdje se nekoga tko je bogatiji odmah etiketira kao lopova, muškarac koji pazi na svoj stil odijevanja je metroseksualac ili homoseksualac, dok to nisam primijetio u inozemstvu gdje je sloboda odijevanja puno veća nego kod nas – rekao nam je Šibenčanin Marin. Stereotipi i predrasude su prisutni u našem društvu od davnina, poneki mogu biti zabavni gdje će se i same ‘etiketirane skupine’ nasmijati, dok ponekad oni mogu imati presudnu ulogu u bitnim životnim pitanjima – nemogućnost zapošljavanja zbog spola ili ako imate tetovažu, ne ulijevate povjerenje i etiketiraju vas kao kriminalca. Koliko ljudi, toliko stereotipa, moglo bi se reći jer svatko od nas odgovara nekom stereotipu.

EUROPSKI CENTAR IZVRSNOSTI ZA KRALJEŽNICU I MIŠIČNO KOŠTANI SUSTAV

Vodeća nacionalna kuća u dijagnostici, zikalnoj terapiji i rehabilitaciji te minimalno invazivnim zahvatima na kralježnici, mišićno koštanom sustavu te sportskim ozljedama

VODICE Tel.:+385/ 22/ 643 876 Mob:+385/ 91/ 604 67 80 e-mail: info@poliklinika-korak.hr web www.poliklinika-korak.hr

SPLIT Tel.:+385/ 21/ 685 640 Fax:+385/ 21/ 687 946 Adresa:Papandopulova 8b | Split | HR e-mail:info@poliklinika-korak.hr

POVRATAK

OTPISANIH piše: Milena Bačelić

Ples sa zvijezdama ili Sizifov posao

igurno ste gledali barem jednu epizodu ‘Tvoje lice zvuči poznato’ ili neki lm pun zadivljujućih, vjerodostojnih maski. Današnje tehnološke i ine mogućnosti su limitirane uglavnom znanjem izvođača da je upotrijebi. Kod nas su se do sada sponzorirale i nancirale takve stvari u svrhu zabave, ali kada je u pitanju zdravlje, to se smatra luksuzom. Protetska pomagala današnjice i omogućuju ljudima koji su rođeni ili su nekom nesrećom ostali bez nekog od ekstremiteta, da funkcioniraju čim lakše i kvalitetnije. Tehnologija i znanost su napredovali toliko, da danas postoje kibernetičke ruke i noge, koje putem elektroimpulsa iz mozga pomiču prste i rade delikatne radnje. Protetika je znanost, tehnologija i humana djelatnost. Bar bi trebala biti. Trebala bi biti, jer kod nas to baš ne funkcionira kao u ostatku svijeta. PROTEZE NISU UKRAS U inozemstvu, osobe bez nogu trče maratone, nastupaju u ‘Plesu sa zvijezdama’, a kod nas su invalidne osobe sretne ako dobivene proteze ne uzrokuju rane i žuljeve, da ne govorimo o nefunkcionalnosti, lošim materijalima i niskom nivou edukacije ili angažiranosti protetičara da idu ukorak sa svijetom. Proteze ne služe za ukras, niti nešto što invalidne osobe drži sa strane, a koriste samo kad im je neophodno, one im trebaju pomagati, a ne odmagati u kvaliteti življenja. Zaboli li nas kao ljude što u 21. stoljeću bolju pokretljivost i funkcionalnost, a bome i estetiku imaju roboti-igračke nego invalidi? Pa što će nekome kvalitetna zubna

U inozemstvu, osobe bez nogu trče maratone, nastupaju u ‘Plesu sa zvijezdama’, a kod nas su invalidne osobe sretne ako dobivene proteze ne uzrokuju rane i žuljeve, da ne govorimo o nefunkcionalnosti

proteza, ortopedsko pomagalo ili silikon u grudima koje su odstranjene zbog tumora?! To da ste povećali grudi ili ispumpali salo, e to se cijeni, pa vi radite na svom izgledu, bravo! Prema našim zakonima, svake dvije godine invalidna osoba ima pravo na novo pomagalo. Djeca rastu brzo, i dvije godine za njih je vječnost, period u kojem vrlo često trpe i pate psihički i zički, razvijajući tijelo i um u uvjetima svog invaliditeta. Svake dvije godine invalidna osoba mora po dijagnozu koja će potvrditi isti tjelesni nedostatak kao i prije dvije godine (jer znamo da je čest slučaj da uklonjeni ili nepostojeći organ/ud ponovo izraste), potom na procjenu komisije koja vam pomagalo odobrava po dijagnozi. Pravilnici i zakoni o protetskim pomagalima se redovito mijenjaju, kao i šifre pod kojima se nalaze, tako da se na kraju pacijent i doktor pogube u moru silnih novitadi i brojeva. Poželite li se informirati o svim novinama i svojim pravima, e tu ste već u potpunom škripcu, jer vam se nekako čini da se baš svi pokušavaju izvući s isprikom da to nije njihova dužnost znati, pa je lutrija što ćete dobiti ovaj put... Hoće li to biti nešto jeﬅino, plastično, neudobno, od čega dobijete osip i ud vam se znoji ili nešto gipko, lagano i funkcionalno? Pokušaji da se apelira na promjene Zakona u samoj proceduri dobivanja proteza, da se olakša postupak ili makar poboljša kvaliteta je i dalje Sizifov posao. Uporni pokušaji dopiranja do nezainteresiranih. Malo ljudi se ima hrabrosti, strpljenja i upornosti informirati, i boriti sa svim tim komplikacijama, i sa samim sobom kao invalidom s tjelesnim

nedostatkom, a ljudi su kao i svi drugi, sposobni privređivati i raditi čuda. PREDANIJI STRANCI Kad već postoji Vladin ured za koordinaciju sustava procjene učinka propisa u kojem je zaposlen jedan tajnik, pa tajnikov tajnik, pa administrativni tajnik, i administrativni tajnik tajnika, možda ne bi bilo loše kad bi postojao kvalitetan pravni posrednik između zakona, pravilnika, liječnika i pacijenata invalida, koji bi se bavio samo ovom problematikom, pratio novitete i izmjene pravila. Ima se novaca za koješta, a ovdje se zakida ljude kojima je to nužno. Na sreću, stranci su tu puno predaniji i odgovorniji, otvorili su nekoliko rmi u Hrvatskoj, educirali protetičare i rade paralelno sa svijetom, kvalitetno, funkcionalno i estetski, rade ono ta što su obučeni - pomažu. Hvala im. Nadamo se da ćemo uz njih i mi kao dio europske zajednice na tom dijelu poraditi više, te naučiti kako pomagati našim prijateljima, sugrađanima invalidima. Ne zaboravimo: invalidi nisu beskorisni dio društva nego itekako koristan i sposoban stup. Zato ponovo apeliram pomognimo im! Samo mala napomena, ova kolumna napisana je u suradnji s Karmen Herceg, našom sugrađankom, dugogodišnjom obrtnicom, modnom dizajnericom koja od svog rođenja vodi rat s nedostatkom informacija vezano za probleme invalida , ali je ustrajnošću prije dva mjeseca uspjela, zahvaljujući mladim educiranim ljudima, doći do saznanja kako ostvariti svoja prava i živjeti kvalitetno, aktivno bez patnje i boli nakon punih 38 godina. Hvala Karmen!

CAFFE BAR/NIGHT BAR

Kuglana

Kvalitetan glazbeni i zabavni noćni program Uživo praćenje utakmica Bilijar Pikado Flipper Kladionica Sportski paket TV kanala Wi Fi GDJE PUTUJEMO U LJETNIM MJESECIMA MALI JE INTERES ZA PUTOVANJA U INOZEMSTVO

GARDALAND

Hit ljetna destinacija Šibenčana piše Ivana Šimundić ivana.simundic@novi-tjednik.hr

akon prazne i tmurne zime, ljetni mjeseci donose na šibenske ulice dugo priželjkivani šušur. Na plažama se traži mjesto za ručnik više, štekati su puni i tijekom tih nekok liko mjeseci stanovništvo Šibenika i više nego sse udvostru-

či. Prema podacima Turističke zajednice Šibenik, naš grad je prethodne godine posjetilo čak 217 tisuća gostiju, pa smo na šibenskim ulicama mogli čuti brojne svjetske jezike. U jeku sezone, kad se velik broj naših sugrađana bavi ugostiteljskim djelatnostima i iznajmljivanjem privatnog smještaja, zapitali smo gdje i u kojem broju na odmor putuju Šibenčani. Mirjana Alviž iz putničke agencije Nik kaže nam da su u ljetnim mjesecima vrlo rijetki upiti Šibenčana vezani za putovanja u inozemstvo.

- Prijašnjih godina toga je bilo puno više, ali otkad nas je zahvatila recesija i pad životnog standarda, bilježimo jako mali broj upita vezanih za ljetna putovanja. Prije smo prodavali puno putovanja u Dubrovnik, Mljet i Istru, a sad je, zbog astronomskih, nepristupačnih cijena smještaja i hrane i ostalih sadržaja, pogotovo u Dubrovniku, to našim ljudima nedostupno. Rijetki si Hrvati mogu priuštiti takve cijene, dok je strancima zbog višeg standarda Hrvatska prilično jeftina zemlja. Što se tiče putovanja po Europi, stvarno

Strancima najzanimljivija krstarenja U NIK-u kažu kako imaju dosta upita stranaca vezanih za krstarenja po Jadranu, gdje je ukrcaj u Trogiru, ture traju sedam dana, a najčešće se posjećuju Brač, Hvar, Korčula, Dubrovnik i Kornati. - Očekivano, u našoj županiji strancima najviše prodajemo jednodnevne izlete na Krku i Kornate, slijede Plitvička jezera te izleti u Međugorje i Dubrovnik – kažu u Niku.

Niti jedan upit za Grčku

Za razliku od prijašnjih godina, kad su Šibenčani bili vrlo zainteresirani za Grčku, ove godine u NIK-u nisu primili niti jedan upit. - Ipak, mislim da Grčka neće osjetiti posljedice nancijskog kolapsa ove sezone, budući da se turističke agencije ljeti pripremaju za narednu godinu. I mi krajem sedmog mjeseca počinjemo raditi pripreme za sljedeću sezonu. Najvjerojatnije su turističke destinacije u Grčkoj za ovo ljeto već odavno rezervirane. Pretpostavljam da će Grci osjetiti posljedice naredno ljeto jer su turisti skeptični prema zemljama koje doživljavaju takva previranja objašnjava Mirjana.

Prijašnjih godina toga je bilo puno više, ali otkad nas je zahvatila recesija i pad životnog standarda, bilježimo jako mali broj upita vezanih za ljetna putovanja – kažu u agenciji NIK

nitko od naših ljudi ne putuje autobusom usred ljeta u Prag, na primjer, iako se rijetko zna dogoditi da se netko zanima za Pariz. Ljeti se svi kupaju i uživaju u blizini mora: stranci koji ga nemaju dolaze kod nas, mi zbog mora ne moramo putovati - priča Mirjana. Ipak nije sve tako crno, Šibenčani ljeti ipak putuju, a kako kažu u NIK-u, najzanimljiviji im je talijanski Gardaland. To su uglavnom sve obitelji s djecom i mladi parovi, a radi se o putovanjima uglavnom u trajanju dva do tri dana. - U Gardaland se putuje u lipnju, srpnju i kolovozu, ali i na jesen. Interes je dosta velik, kao i prošle godine, kad smo prodavali puno takvih putovanja - priča Mirjana. Što se individualnih putovanja tiče, Šibenčani najviše putuju zbog posla. - Imamo nekih upita, ali to su uglavnom poslovna putovanja za koja rezerviramo hotele i zrakoplovne karte. Što se tiče grupnih putovanja, ona su do u detalje organizirana pa ima više posla, a za individualna

poslovna rezerviramo samo hotel. Uglavnom su traženi hoteli u centru grada, i let objašnjava Mirjana. - Pretpostavljam da agencije u unutrašnjosti kroz ljeto imaju više posla nego mi na moru. Ljudi iz unutrašnjosti Hrvatske češće putuju na more nego mi s mora u unutrašnjost - kroz smijeh priča Mirjana. PAKIRANJE NA JESEN - Naši ljudi najviše putuju na jesen, Božić i Novu godinu te proljeće, onda prodajemo stvarno puno aranžmana. Radi se o grupnim putovanjima gdje je sve organizirano u detalje. To su grupna, organizirana putovanja i prodajemo ih jako puno. Sad imamo dosta upita za kraj devetog i deseti mjesec, uglavnom za skandinavske zemlje, krstarenja i doček Nove godine. I daleka putovanja, poput Indije ili Kine aktualna su na jesen i proljeće, u ljeto ne. Ipak, ne mogu reći da naši ljudi ne putuju, ne putuju previše ljeti, ali osjetili smo porast interesa za putovanja u drugim mjeseci-

ma. Imamo više prometa zimi, a bilježimo interes i za krstarenja. Putovanja su jako povoljna a plaćaju se i do 36 rata tako da sve skupa nije nedostupno - napominje Mirjana.

17 99

kn/kom

VINO JURE 1L

Sedam dana

22 / 15. srpnja 2015. / 489.

PLES U ŠKOLI GLAZBENI PODSJETNIK NA NEKA JEDNOSTAVNIJA VREMENA

Disco Gimnazija opet Šibenčane vratii

piše Ana Rak ana.rak@novi-tjednik.hr

d kolijevke pa do groba, najljepše je đačko doba’ stara je poslovica koja s godinama dobiva sve više značaja. Cijelo srednjoškolsko obrazovanje provedemo čekajući završetak istoga, kukamo zbog provjera, profesora, svakodnevnog dizanja i čitanja lektira, a kada zakoračimo u svijet odraslih, shvatimo da je to bilo najljepše doba. Brige koje su nas tada morile postanu lijepa sjećanja i svi se poželimo bar na tjedan dana vratiti u to doba. POVRATAK U PROŠLOST Disco Gimnazija, manifestaci-

ja koja je svoj ‘come back’ imala ove zime, omogućila je generacijama Šibenčana da bar jednu večer ponovno zaplešu na stare hitove i obnove uspomenu. Ova glazbena poslastica doživjela je svoje ljetno izdanje, ovaj put u dvorištu Gimnazije Antuna Vrančića, a za dobru atmosferu bili su zaduženi Darko Relja i Damir Duplančić, voditelj kultne radijske emisije ‘Izgubljena generacija 58000 Split’. - Srce mi je na mistu! Zadovoljan sam odazivom publike, pogotovo jer je ljeto i sve obiluje događanjima, a posebno mi je drago što je ovaj događaj privukao ljude koji bi inače ostali kući – rekao je Relja. Ljudi su pokazali da im ovakvi događaji nedostaju, neki su svratili makar i na pola sata da upiju atmosferu,

489. / 15. srpnja 2015. / 23

ila u prošlo stoljeće Srce mi je na mistu! Zadovoljan sam odazivom publike, pogotovo jer je ljeto i sve obiluje događanjima, a posebno mi je drago što je ovaj događaj privukao ljude koji bi inače ostali kući – rekao je Relja

a plesni podij je bio pun cijelu večer. Mnogi su se odlučili i na šetnju dobro znanim hodnicima koji skrivaju toliko priča svake generacije. Legendarne sendviče za ‘pet i pol kuna’ kod Meri pamte oni koji su Gimnaziju napustili prije desetak godina, a starije generacije pamte plesnjake koji su punili prostor škole svake subote. GLAZBENI VREMEPLOV Glazbeni vremeplov je probudio uspomene, šetnja hodnicima ‘stare dame’ vratila nas je u neka ljepša i bezbrižnija vremena i sve što možemo je zaključiti da se nadamo da će se ovako nešto uskoro ponoviti. Imali smo zimsko i ljetno izdanje Disco Gimnazije, a bilo bi lijepo da to postane tradicija za svako godišnje doba.

Intervju ANTE RADIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA OBRTNIKA I CEHA UGOSTITELJA

Nedostaje naše izvorne ponude, previše je kiča i uvozne robe Nedostaje nam naša izvorna ponuda, od hrane do pića, svega što ovaj kraj nudi krenuvši od vina, rakije, suhih smokava, bijele i plave ribe, od srdele do zubaca, maslinovog ulja, može se nabrajati u nedogled. Ove proizvode uvijek trebamo isticati kao izvorno naše

piše Ivana Šimundić ivana.simundic@novi-tjednik.hr

nte Radić predsjednik je Udruženja obrtnika te Ceha ugostitelja koji obuhvaća područje Šibenika, Skradina, Primoštena, Rogoznice te Općine Bilice. Radi se o jednom od najvećih udruženja u Šibensko-kninskoj županiji sa 1.600 članova raspoređenih u cehove: ceh proizvodnih i uslužnih obrta, ceh ugostitelja, turizma, ceh trgovine, ceh ribara, ceh prijevoznika te ceh frizera.

ŠIROK SPEKTAR DJELOVANJA Koji je djelokrug rada Udruženja obrtnika? Budući da smo jedno od naj-

većih udruženja u županiji, imamo širok spektar djelovanja. Uvijek smo bili i nadam se da ćemo i ostati nositelji raznih aktivnosti u županiji. Organiziramo i provodimo razne promidžbene aktivnosti, brojne proslave, Dan grada, daneopćina, izložbene i prodajne sajmove i slično. Pritom je Grad Šibenik perjanica, a druga ga mjesta prilično prate i nadam se da će se nakon ovih godina stagnacije i recesije broj obrtnika povećavati. To temeljim na praćenju polaganja majstorskih ispita i ispita za ostala zanimanja, što je pokazatelj da bi trend povećanja broja obrtnika mogao ići uzlaznom putanjom. Zadnjih godina je dolazilo do pada broja uslužnih i proizvodnih obr-

ta, trgovina, ribara i ostalih, svi smo dijelili te tegobe početkom krize i ere nelikvidnosti. Što biste izdvojili kao glavni cilj djelovanja Udruženja obrtnika? Jedan od ciljeva Udruženja je dobra suradnja s državnim institucijama, Gradom Šibenikom i turističkim zajednicama. Da bi ona bila još bolja, ljubav mora biti obostrana pa smo mi uvijek spremni na kompromis, a od druge strane tražimo da nas uvažava u svemu što je vezano za obrtništvo, da nas kontaktiraju prije donošenja akata i pitaju za mišljenje. Ostvarujemo jako dobru suradnju s državnim institucijama kao što su Državni inspektorat, Sanitarni inspektorat, Ministarstvo nancija, a uvažavaju nas i lo-

kalne samouprave. S turističkim zajednicama se trudimo uspostaviti još bolje odnose jer mi smo prva linija susreta turista i Hrvatske.Upravo obrtnici ostvaruju prvi kontakt s gostima i stoga smo spremni sudjelovati u svemu što može promovirati i poboljšati ponudu u turizmu. Nama je zapravo najviše stalo do toga jer kao ugostitelji praktički živimo od turizma. Svi cehovi Udruženja obrta potrebni su jedni drugima - činimo lanac potreban da bi turizam zaživio na najboljoj razini i ostvario najbolje rezultate. Zasad sam zadovoljan suradnjom, iako smatram da se još puno toga može učiniti na razini suradnje cehova i turističke zajednice. Mi smo profe-

489. / 15. srpnja 2015. / 25

Intervju

26 / 15. srpnja 2015. / 489.

sionalci u svom poslu, a ovo je posao koji ne trpi polovičnost, nijanse su vrlo važne i traži se savršenstvo. Mi ugostitelji to znamo iz prve ruke, uočavamo stvari koje kod gostiju prolaze ali koje treba usavršiti- važno je da dovodimo turizam a ne da nam se turizam događa. Vrlo je bitno s institucijama činiti tim kojemu je krajnji cilj dobrobit turizma, obrtnika, stanovnika županije i na kraju krajeva i države. Nas obrtnika je 1.600 s minimalno dva do tri zaposlena, a sezonski i puno više, tako da se taj broj penje i do 30 tisuća zaposlenih u srcu sezone, što je priličan broj u današnjoj situaciji. S tom brojkom ništa ne tražimo, osim da nas se uvaži kad dajemo savjet jer ipak smo mi struka i iz prve ruke uočavamo potrebne promjene i mjesto za poboljšanje. Tako ostvarujemo suradnju u donošenju raznih planova i programa, bilo urbanističkih ili vezanih za sezonska događanja, dugoročne razvojne projekte u kojima nas je potrebno uključiti u razgovore. Zastupamo se osobno, nema obaveze koja će nas uključiti,

mi se sami nametnemo kao institucija, stoga nas se uvažava i pita. Ipak, stvar je čelnih ljudi turističkih zajednica i lokalnih samouprava da nas kontaktiraju jer smo se dokazali svojim radom. Posljednjih godina puno se priča o revitalizaciji stare šibenske jezgre i dosta se sredstava u nju ulaže. Mogu reći da je Udruženje obrtnika uvijek pomagalo tu inicijativu i nastojalo sva događanja u našoj ingerenciji provoditi tamo s ciljem oživljavanja starog dijela grada.Nismo se predavali i govorili ‘to je sve zatvoreno i mrtvo’, imali smo viziju i nadu da ljude, obrte i turiste vratimo u stari dio grada.Dali smo svoj doprinos da se oživi šibenska gradska jezgra.Ako se u nju vrate ljudi, vraćaju se i svi obrti. Grad je počeo povoljnije davati u najam gradske prostore, smanjena je spomenička renta i porez na reklamu. Napravili smo koliko smo mogli u razgovoru s Gradom. Podzemna garaža na Poljani trebala bi ljude opet privući u grad, jer grad bez ljudi je ništa. Kako Udruženje nancira

svoje djelatnosti? Udruženje obrtnika s 1.600 članova ima godišnji proračun 500 do 600 tisuća kuna koji je određen na nivou Hrvatske obrtničke komore i temelji se na osnovi osobnog odbitka od 2.600 kuna puta dva posto. Obrtnici, dakle, izdvajaju mjesečan iznos koji se dijeli s dva: pola ide Udruženju, a pola Hrvatskoj obrtničkoj komori. Svaki obrtnik-član Udruženja izdvaja oko 27 kuna mjesečno, minus pet posto koje uzima Porezna uprava koja vrši naplatu. Sve što ne moramo potrošiti ostavljamo sa strane da bismo mogli nancirati edukacije, sajmove, promocije i ostale aktivnosti. FINANCIJSKE POTPORE Kako obrtnik protira kao član Udruženja? Ova institucija usmjerava i informira obrtnike o nancijskim potporama i poticajima o kojima u zadnje vrijeme često čujemo. Mjesto gdje obrtnik može protirati su organizirani sajmovi, prodajni ili izložbeni. Sunanciramo i izlaganja na

sajmovima kako bi obrtnici mogli prodati i zaraditi, povezati se sa sličnim obrtima. Suradnja među obrtnicima je vrlo važna stavka. Provodimo i edukacije, seminare, kongresesvi obrti godišnje imaju bar po jedan kongres na koji upućuju obrtnike da se educiraju o novostima. Predsjednik ste i Ceha ugostitelja? Kako funkcioniraju cehovi i s kojim se problemima suočavaju? Među svim cehovima Udruženja obrtnika već je godinama najaktivniji Ceh ugostitelja. Naš rad je postao zamjetan u Šibeniku i svim općinama, sudjelujemo u Srednjovjekovnom sajmu, Uskršnjem doručku, pružamo potporu biciklijadi, maškarama, događanjima vezanim za Dan Grada Šibenika, Rogoznice i Skradina. Svi cehovi su međusobno povezani i ovise jedan o drugome, trebaju raditi zajedno da bi funkcionirali. Mi smo prva linija, prvi ostvarujemo susret s gostima, a iza nas je velika logistika. Imamo veliku odgovornost, možemo nekako amortizirati nedostatke mjesta

489. / 15. srpnja 2015. / 27

Turizam treba voditi, ne smijemo dopustiti da turizam vodi nas i da nam se spontano događa: moramo znati koji vid turizma želimo i kako ćemo ga ostvariti

koje gosti uoče. Recimo, turisti u sedam dana obiđu nekoliko restorana i kaća, a ne turistički ured, tako da imamo informaciju iz prve ruke pa naš glas turističkoj zajednici ukazuje koje segmente treba pojačavati. Što se tiče problema, koči nas nelikvidnost: mnogi obrtnici dolaze u teškoće, ali ne svojom krivnjom, nego zato što ne mogu naplatiti svoj rad, robu i uslugu. To dovodi do blokada iz kojih se ne mogu izvući.Na banci niste kreditno sposobni, nelikvidni ste i ne možete poslovati.U konačnici se obrt zatvara, a dug ostaje. Jedan od velikih problema je i nedostatak kvalitetnog kadra. Da bismo uslugu podigli na veću razinu kojoj težimo, traži se educirano osoblje. Međutim, tu je dosta problema jer tog osoblja nema dovoljno, iz škole kadrovi izlaze nedovoljno educirani, pritom mislim na kompletan kadar u obrtništvu. To je nedostatak koji onemogućuje razvoj kvalitete ponude. Težimo tome da škole obrazuju za zanimanja koja se tražena terenu. Potreban nam je, primjerice, kvalitetan kadar u turizmu, re-

cimo, za razvoj nautičkog turizma koji svakako treba razvijati. Iako nedostaje kadra, situacija ipak ide prema naprijed, pomažemo se zaposlenicima iz unutrašnjosti, ali javlja se problem jezika i komunikacije. Nadam se da će škole u budućnosti biti servis vrhunskih zaposlenika i u konačnici će nam onda svima bolje, biti će manje ljudi na Zavodu. Koji su problemi ostalih cehova? Ceh ribara susreće se s brojnim problemima i vrlo su aktivni zbog uvođenja europskih pravila oko vođenja evidencije o mjestu ulova, dozvoljenih kvota i slično. Mnogo rade da bi se sve to uskladilo sa zahtjevima Europe. Ceh ugostitelja je bio prvi na udaru novih europskih zahtjeva koje smo već proveli pred oko tri godine. Ribarima je teže zbog povećanja birokratskog posla, sve što rade moraju popratiti dokumentacijom- kvote, vrijeme i rezultat lova, lovostaji, sljednost hrane, čitavu svoju aktivnost moraju dokumentirati. Ribari su postali pravi administratori, što je problem, jer mi smo primarno izabrali obrt kao rad s ljudima, a sad smo dovedeni pred nove administrativne zahtjeve, što se osjeća u manjku vremena prema korisnicima naših usluga, a to se ne smije zanemariti. Ceh frizera muči nelojalna konkurencija jer se dosta usluga obavlja ilegalno u privatnim prostorima.Tome je jako teško konkurirati jer se ide s nižom cijenom budući da se radi ilegalno pa se ne moraju plaćati davanja i porezi državi. Ta nelojalna konkurencija postoji u svim poslovima koji nisu zički vezani za jedno mjesto: monteri instalacija, frizeri, svi koji su mobilni pa su na neki način ‘nevidljivi’. Toga je bilo uvijek, ali nadam se da će ljudi shvatiti da ako ilegalno posluju zapravo uzimaju kruh prijavljenima pa ni oni ne mogu raditi i bave se poslom ‘na crno’. Na taj način gubi cijeli sistem i nadam se da će to ići na bolje. Ima dosta položenih majstorskih ispita, i s druge strane, ako kupac plaća neku uslugu, očekuje račun i garanciju kvalitete robe i rada, a to se ne može pružiti radom ‘na crno’. Pravo na reklamaciju i žalbu te garanciju mogu pružiti samo ovlašteni obrtnici. I sami ste dugogodišnji ugostitelj. Kako komentirate sezonu?

Dosadašnja sezona je na razini prošle, iako se na terenu spominje mali minus kroz svibanj zbog ranog Uskrsa, Duhova i Tijelova, kada nas posjećuje velik broj gostiju iz Austrije i Njemačke. Budući da radimo sezonski posao s vrhuncem u srpnju i kolovozu, još ćemo vidjeti kako će se stanje razvijati. Mi ugostitelji zapravo više gledamo na kupovnu moć gostiju nego na njihov broj. Brojeve računaju druge službe, a nama je važno koriste li gosti naše usluge. Skradin i Rogoznica zasad bilježe dolaske ali nešto manju potrošačku moć gostiju. IZVORNI PROIZVODI Koje su vaše preporuke za unapređenje ponude u turizmu? Uvijek naglašavam da kvalitetnom ponudom dobijamo kvalitetne goste.Nedostaje nam naša izvorna ponuda, od hrane do pića, svega što ovaj kraj nudi krenuvši od vina, rakije, suhih smokava, bijele i plave ribe, od srdele do zubaca, maslinovog ulja, može se nabrajati u nedogled. Ove proizvode uvijek trebamo isticati kao izvorno naše, nešto s čim smo rođeni i što ima svoju vrijednost, što je othranilo generacije.Gostima trebamo ponuditi i vrlo prihvatljive stvari i najkvalitetnije ‘bokune’. 30 godina sam voditelj restorana i uvijek govorim da je turizam skup ponude iz koje gosti biraju na što će potrošiti. Trebamo im ponuditi sve i pritom naglašavati vrijednost svega što nudimo kao domaće. Što se tiče manjkavosti u dalmatinskoj ponudi, previše je kiča i jeftine uvozne robe. Sve je postalo ujednačeno - jedno mjesto ima praktički istu ponudu samo drukčije posloženu po štandovima. Potreban nam je bolji marketing domaćih proizvoda. Nadalje, udio hrvatskog proizvoda treba biti što zastupljeniji na turističkom ‘pijatu’ jer će onda cijeli lanac imati svrhu postojanja, novac će ostajati u Hrvatskoj pa nećemo biti servis prodaje strane robe i hrane. Smatram da naš proizvod dvostruko više vrijedi, nećemo potrošiti devize i novac će se vrtiti u Hrvatskoj. To je vizija i moja osobna lozoja, uvijek to ističem kao vrlo potrebno za širu zajednicu. U konačnici, turizam treba voditi, ne smijemo dopustiti da turizam vodi nas i da nam se spontano događa: moramo znati koji vid turizma želimo i kako ćemo ga ostvariti.

Ljekarna BALDEKIN dežurna je do četvrtka, 16. srpnja 2015.

28 / 15. srpnja 2015. / 489.

Grad Šibenik 022/431 000 fax: 022/431 099

Šibenik

Turistička zajednica 022/212 075 fax: 022/200 183 tz-sibenik@si.t-com.hr

Autobusni kolodvor 060/368 368

Bolnica 022/641 641 Dom zdravlja 022/334 421

Željeznički kolodvor 022 / 333-699

Gradski parking tel: 022/200 770 fax: 022/200 771

Jadranska banka 022/242 242 022/242 101

Gradske ljekarne 022/332 620

Zelenilo 022/212 331

Policijska uprava 022/347-111

Gradska Čistoća 022/332 325

ULAGANJE NOVA INVESTICIJA NA ŠIBENSKOJ PODUZETNIČKOJ ZONI

Industrius na Podima zapošljava 80 radnika piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

a šibenskoj Poduzetničkoj zoni Podi uskoro kreće izgradnja proizvodnog pogona tvrtke Industrius d.o.o., u kojem će biti zaposleno 80 djelatnika. Temeljem javnog natječaja kojim je objavljena prodaja građevinske parcele, u industrijskoj zoni Podi i odluke Komisije za raspolaganje zemljištem u industrijskoj zoni Podi, prošlog tjedna potpisan je ugovor o kupnji terena između tvrtke Industrius d.o.o. i Grada Šibenika na iznos od 137,5 tisuća eura u protuvrijednosti u kunama. U ime tvrtke Industrius d.o.o. ugovor je potpisala direktorica Industriusa Milenka Barać a u ime grada Šibenika gradonačelnik Željko Burić.

OBRADA METALA Tvrka Industrius d.o.o.bavi se strojnom obradom metala te će se tom djelatnošću baviti i na Podima. - Očekujemo da će vrlo brzo započeti izgradnja hale na Podima u kojoj bi trebalo biti za-

posleno 80 djelatnika - kazala je prilikom potpisivanja ugovora direktorica Industriusa Barać. Dolaskom u Šibenik ove vrlo uspješne tvrtke, nastavlja se pozitivan trend razvoja zone Podi u smislu otvaranja novih pogona čija je osnovna djelatnost proizvodnja.

Nastavljeni radovi na uređenju Ljubice

tijeku su radovi na drugoj fazi uređenja svlačionica u Sportskom centru Ljubica, za što je u Proračunu Grada Šibenika osigurano 300 tisuća kuna. Nakon uređenja krovišta, odnosno postavljanja hidroizolacije, te uređenja dijela svlačionica i sanitarnih čvorova, nastavljaju se radovi u unutraš-

Prošlog tjedna potpisan je ugovor o kupnji terena između tvrtke Industrius d.o.o. i Grada Šibenika na iznos od 137,5 tisuća eura u protuvrijednosti u kunama

Vijesti njosti objekta. - Nakon radova u 2014., ove godine nastavljamo sa sanacijom elektro i vodovodnih instalacija u objektu, kao i zamjeni vanjske stolarije, te uređenjem svlačionica i sanitarnih čvorova - pojasnio je ravnatelj Javne ustanove Športski objekti Šibenik Andrija Španja. (jd)

Stjepana Radića 100 | 22000 Šibenik-Hrvatska | tel.: +385 22 332 325 +385 22 332 485 | +385 22 333 825 | fax: +385 22 310 982 | info@cistoca-sibenik.hr

Grad Drniš 022/888 830 022/888 831 www.drnis.hr Drniš Tourism Board infoDtz-drnis.hr 022/888 619

Upravni odjel za prost. uređenje i gradnju 022/886 881

Ministarstvo nancija Porezna Uprava Drniš 022/887 989

Općinski sud Drniš 022/888 400 Prekršajni sud Drniš 022/886 049

Ured državne uprave 022/887 076 Nacionalni park KRKA 022/888 252

489. / 15. srpnja 2015. / 29

Zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu 022/888 097 Centar za socijalnu skrb 022/886 042 Stočarski selekcijski centar 022/888 097

Drniš

PALA PRVA KLAPA FILMSKA EKIPA NA PLUS 30 U MILJEVCIMA I KARALIĆIMA

Drniš postao set za film ‘Ministarstvo ljubavi’ piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

vih dana i Drniš je, poput Šibenika, postao lmski set. Početkom srpnja počelo je na drniškom području snimanje lma ‘Ministarstvo ljubavi’, u režiji Pave Marinkovića koji potpisuje lmove ‘Trešeta’, ‘Ljubavni život jednog domobrana’, ‘Okupacija, 27. slika’. Iza produkcije stoji produkcijska kuća Telelm d.o.o. iz Zagreba koja je snimanje najavila od 1. do 26. srpnja, s tim da je prvi dio lma snimljen u Zagrebu.

VELIKE VRUĆINE Proteklog vikenda snimane su scene na drniškoj Poljani i na Miljevcima u Karalićima, gdje je uprizorena masovna scena s mnoštvom statista među kojima je angažirana i drniška limena glazba. Ljetne vrućine ne čine posao lakim, u što su se mogli uvjeriti mnogi statisti, piše Radio Drniš. - Teško je, zbilja su ovih dana, pogotovo prošli tjedan, bile ekstremne temperature i to je u funkciji lma dobra stvar jer će prezentirati atmosferu samog lma. Ali je, što se tiče posla, naporno jer se dio koncentracije i energije gubi ili se troši na to da se sanira utjecaj topline - rekao je za Radio Drniš jedan od glavnih glumaca, Dražen Kühn. PREMIJERA DOGODINE Uz Kühna se u glavnim ulogama pojavljuju Stjepan Perić i Ecija Ojdanić, a jednu od uloga tumači i Milivoj Beader.

Iza produkcije stoji produkcijska kuća Telelm d.o.o. iz Zagreba koja je snimanje najavila od 1. do 26. srpnja, s tim da je prvi dio lma snimljen u Zagrebu

Redatelj lma Pavo Marinković kaže da je drniški kraj odabran zbog fotogeničnosti krajolika. - Ima tzv. divljine, ima tog kamena, sunca koje peče, ima te spržene trave, to su vrlo fo-

togenični pejzaži. Opet, imate i Slapove Krke koji su na neki način antipod, malo nježniji pejzaž. Čini mi se da je ta kombinacija upravo nešto što nam treba za ovaj lm - drži Marinković.

Premijera lma planirana je na proljeće iduće godine ili na Pulskom lmskom festivalu 2016., a Marinković ostavlja otvorenim mogućnost da se lm prikaže idućeg ljeta u Drnišu, na platnu ljetnog kina.

30 / 15. srpnja 2015. / 489.

Vodice

Gradska uprava 022/444-900

Turistička zajednica 022/443- 888

Ambulanta 022/443- 169

Autobusni kolodvor 022/443-627

Komunalni redar 022/444-910 Komunalno poduzeće 022/443 309 Policija 022/443-150

Knjižnica 022/442-095 Stom. ordinacija 022/442-834 Matični ured 022/443-036

Lučka kapetanija 022/443-055 Poštanski ured 022/442-200 DVD Vodice 022/441-324

Ljekarna 022/443-168 Veterinarska služba 022/443-355

Polaznice LU More ‘rasturaju’ na prijemnim ispitima za umjetničke škole piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

Likovnoj udruzi More iz Vodica ovih dana imaju razloga biti ponosni. Naime, njihova dugogodišnja polaznica Larisa Cabrić, prva je na ljestvici ukupnog poretka učenika koji su pristupili prijemnom ispitu Škole primijenjene umjetnosti i dizaj-

na u Zadru. Da zadovoljstvo u vodičkoj udruzi bude veće, na spomenutoj listi, odmah iza mlade i talentirane Larise, smjestile su se još dvije njihove vrijedne polaznice, Bepina Stojić i Marta Sladoljev. A želite li i vi postati dio vodičke umjetničke obitelji iz LU More obavještavaju kako su u tijeku upisi u ljetne likovne radionice, a svi zainteresirani mogu se javiti na broj mobitela 095/59 73 487.

Plave zastave i ovog se ljeta vijore na plažama u Vodicama i Srimi

lave zastave i ovog se ljeta vijore na dvije plaže na vodičkom području. Simbol visoke kakvoće mora i kvalitete plažne ponude vijore se ne na Plavoj plaži u Vodicama, i to osmu godinu zaredom, te na mjesnoj plaži u Srimi, gdje se plavi barjak zavijorio treću

Na korak do osnivanja vodičkog Crvenog križa

vih je dana napravljen ključan korak ka osnivanju Gradskog društva Crvenog križa Vodice. Naime, Hrvatski Crveni križ potvrdno je odgovorio na zamolbu Grada Vodica, pa će svojim novim statutom, koji će uskoro biti donesen, vodički Crveni križ postati

Vijesti

dijelom ove najpoznatije humanitarne obitelji. Kako objašnjavaju u Gradu, sljedeći korak je provedba postupka registracije u nadležnom uredu državne uprave čime će i Gradsko društvo Crvenog križa Vodice početi djelovati kao društvo s pravom osobnošću. (pp)

godinu zaredom. Rezultat je to značajnih napora i sredstava koje su i ove godine u uređenje tamošnjih plaža uložili Grad Vodice i Komunalno društvo Leć, a što je rezultiralo ispunjenjem strogih kriterija za dobivanje Plavih zastava. (pp)

489. / 15. srpnja 2015. / 31

Vodice ARHEOLOGIJA VODIČANI ĆE KRAJEM GODINE MOĆI POGLEDATI ŠTO JE PROTEKLIH DEVET GODINA ISKOPANO NA NALAZIŠTU U NJIHOVOM ZALEĐU

U pripremi velika izložba arheoloških nalaza s Velištaka

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

rajem ove godine u Pučkom učilištu Vodice bit će otvorena sveobuhvatna, velika izložba arheoloških nalaza s Velištaka, arheološkog lokaliteta u vodičkom zaleđu, u polju između Grabovca, Čiste Male i Velima. Izložbu priprema Emil Podrug, viši kustos Muzeja grada Šibenika, institucije koja, uz nancijsku potporu Grada Vodica i Ministarstva kulture, već devet godina vrši istraživanja na ovom kasnoneolitičkom naselju. Ona su počela 2007. godine i do sada je istraženo 335 metara četvornih nalazišta datiranog u ranu fazu hvarske kulture, dakle između 5.000. i 4.700. godine prije Krista. ISKPANJA POČELA 2007. GODINE U posljednjoj kampanji, koja je završena u svibnju, otvoren je segment južnog ruba naselja koji je vjerojatno bio korišten kao radni i skladišni prostor naselja.

Istražen je i velik broj skladišnih jama i drugih ukopanih objekata kružnog i ovalnog tlocrta, a zanimljiv nalaz predstavljaju i dvije pravocrtne izdubljene tvorevine, od kojih je prva prirodna jaruga nekadašnjeg potoka s presjekom u obliku slova U. Jaruga je bila zapunjena vlažnim, arheološki sterilnim sedimentom s proslojima sitnog kamenja koji je nastao taloženjem glinastog mulja koji je nanosio potok. Taj je sediment preslojio nekoliko većih jama ukopanih uz rub jaruge, što sugerira da su se u ovom, rubnom dijelu naselja povremeno događala plavljenja. U zapunama jama i ostalih ukopanih tvorevina sakupljena je velika količina lončarije s tipičnim ornamentima rane hvarske kulture, zatim kamenih i koštanih alatki, te ostataka prehrane u vidu životinjskih kostiju, ljuštura školjaka i biljnih sjemenki koje će tijekom ljeta analizirati međunarodni tim u suradnji Muzeja grada Šibenika i Pennsylvania State University. U prethodnim kampanjama otkriveni su, uz brojne kružne jame koje su mahom služile kao

U posljednjoj kampanji, koja je završena u svibnju, otvoren je segment južnog ruba naselja koji je vjerojatno bio korišten kao radni i skladišni prostor naselja

skladišni prostori za pohranu namirnica, ostaci dvaju nadzemnih objekata koji su inače rijedak nalaz na neolitičkim nalazištima ovog područja. U istraživanjima je sakupljena velika količina lončarije s tipičnim oblicima i ukrasima hvarske kulture, nekoliko kamenih žrvnjeva, kao i velika količina životinjskih kostiju i školjaka koji će poslužiti u analizama prehrane i osobitostima gospodarstva populacija u Velimskom polju prije 7000 godina. ‘JADRAN BEZ GRANICA’ Valja podsjetiti kako su vrijedni nalazi s Velištaka nedavno bili izloženi na međunarodnoj izložbi Adriatico senza conni (Jadran bez granica) u talijanskim Udinama, na kojoj su sudjelovale talijanske, slovenske i hrvatske muzejske institucije koje posjeduju nalaze iz razdoblja neolitika ili mlađeg kamenog doba, a nađeni su na području istočne jadranske obale. Zahvaljujući Emilu Podrugu, sada će bogati nalazi s Velištaka moći pogledati i domaća publika.

32 / 15. srpnja 2015. / 489.

Rogoznica

Općina Rogoznica 022 559 040

Turistička zajednica 022 559 253

Ljekarna 022 558 330

Komunalni redar 022 558 320

Dječji vrtić 022 559 473

Stom. ordinacija 022 558 392

Osnovna škola 022 558 083

Ambulanta 022 559 032

Lučka kapetanija 022 559 045

Poštanski ured 022 559 080 DVD Rogoznica 022 559 294 Župni ured 022 559 065 Jadranska banka 022 559 540

PODRŠKA SVA MINISTARSTVA PREPOZNALA POTENCIJAL PROJEKTA TVRTKE MEDINE D.O.O.

Luksuzni resort do Marine Frapa postao STRATEŠKI PROJEKT Vlade Planirana je i izgradnja hotela s pet zvjezdica uz koji bi se nudila usluga SPA centra i klinike za estetsku kirurgiju. Na lokaciji turističkog naselja gradilo bi se osam vila uz obalu s bazenima i 11 apartmanskih objekata s ukupno 193 apartmana 4. kategorije

piše Ivana Šimundić ivana.simundic@novi-tjednik.hr

rojekt ‘Frapa Resort Medine’, investitora Medine d.o.o. iz Rogoznice, odlukom Vlade uvršten je na listu strateških projekata Republike Hrvatske. Odlučilo je tako Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata na sjednici koja se održala u Zagrebu u prostorijama Vlade RH. Projekt predviđa izgradnju turističkog kompleksa na lokaciji uz postojeću marinu Frapa

tako da s njom čini jedinstvenu cjelinu na površini od 9,6 hektara sa 250 kreveta u hotelskim sobama, 80 kreveta u hotelskim apartmanima i 564 kreveta u turističkom naselju.

HOTEL S PET ZVJEZDICA Planirana je i izgradnja hotela s pet zvjezdica uz koji bi se nudila usluga SPA centra i klinike za estetsku kirurgiju. Na lokaciji turističkog naselja gradilo bi se osam vila uz obalu s bazenima i 11 apartmanskih objekata s ukupno 193 apartmana 4. kategorije. Projektom je predviđena izgradnja pivnice, parkinga sa

300 parkirnih mjesta za goste naselja i heliodrom. Ministarstvo nancija, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo kulture, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo turizma te DUUDI dali su pozitivnu ocjenu da se Projekt ‘Frapa Resort Medine’ proglasi strateškim investicijskim projektom RH.

PODRŠKA ŽUPANIJE Na samoj raspravi o uvršte-

nju Projekta na listu strateških projekata RH prisustvovao je i župan šibensko-kninski Goran Pauk, koji je dao punu podršku ovom projektu koji je uvršten u prostorni plan županije. – Ovo je još jedan dokaz da Županija kroz prostorno plansku regulativu, između ostalog, vodi računa o smještajnim turističkim kapacitetima kojih trenutno nedostaje na području naše županije. Konkretno u zoni Medine planira se otvaranje 110 novih radnih mjesta te još toliko sezonskih zapošljavanja u pratećim djelatnostima – kazao je župan.

Murtela d.o.o. 022/436-521 fax: 022/436-536 murtela@si.t-com.hr

OŠ Murterski škoji 022/435-260 022/435-505

Narodna knjižnica i čitaonica 022/435-500; fax: 022/435-571

Lučka kapetanija tel. 022/435 - 190 kapetanija-sibenik@ pomorstvo.hr

Turistička zajednica 022/434-995 ; fax: 022/434-950 info@tzo-murter.hr Ambulanta 022/435 - 262

DVD Murter 022/436 060 099 267 6840 Stom. ambulanta 022/436 - 026 Ljekarna Skračić 022/434 - 129

489. / 15. srpnja 2015. / 33

Murter

RADNO MJESTO OPĆINA MURTER – KORNATI RASPISALA JAVNI NATJEČAJ

Traži se ravnatelj murterske Narodne knjižnice i čitaonice Općina je propisala osnovne uvjete koje moraju zadovoljavati svi kandidati koji će se prijaviti na natječaj, a prije svega kriterij je završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij knjižničarskog usmjerenja

piše Daria Lešić urednik@sibenskiportal.hr

pćina Murter Kornati raspisala je natječaj za imenovanje ravnatelja Javne ustanove Narodna knjižnica i čitaonica Murter. Općina je propisala osnovne uvjete koje moraju zadovoljavati svi kandidati koji će se prijaviti na natječaj, a prije svega kriterij je završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski

sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij knjižničarskog usmjerenja. UVJETI OBRAZOVANJA Uvjet može biti i stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Natječajem je propisano i kako kandidati moraju imati najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci. Prema natječaju, iznimno za ravnatelja se može imenovati osoba

koja ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine, kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i deset godina rada u kulturi, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ispunjava propisane uvjete. POLOŽEN ISPIT ZA KNJIŽNIČARA Jedan od osnovnih uvjeta koje

propisuje natječaj je i položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara. Rok za podnošenje prijava je osam dana od dana objave natječaja u dnevnom tisku. Prijave na natječaj s potrebnom natječajnom dokumentacijom podnose se na adresu: Općina Murter-Kornati, Butina 2, 22 243 Murter, s naznakom ‘KNJIŽNICA – Za javni natječaj – ne otvarati’. Kandidati će biti obaviješteni o izboru u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

34 / 15. srpnja 2015. / 489.

Tribunj

Općina Tribunj 022 446 349 www.tribunj.hr

Turistička zajednica 022 446 143 www.tz-tribunj.hr

Ambulanta 022 446 174 Stom. ambulanta 091 537 3720

Jadranska banka 022 446 992

Kornati 022 446 790

Kult. udruga Tribunj 022 447 170

Marina Tribunj Adriatiq 022 447 145

Morski Rak 022 446 229

Hrvatska pošta 022 446 - 855

Idea Intimare 022 447 230

Tempus Fugit 022 446 513

ĐANI STIPANIČEV I HKUD LADO GEELONG U TRIBUNJU

Prošlu se subotu na tribunjskom ‘Škveru’ tražilo mjesto više

Kakav nevjerojatan nastup večeras! Osim predviđenog programa, otpjevali smo još dodatnih dvanaest pjesama s vrlo talentiranim Đanijem Stipaničevom u njegovom rodnom gradu i to pred tisuću ljudi – kažu iz HKUD-a Lado Geelong

piše Ivana Šimundić ivana.simundic@novi-tjednik.hr

ulturna udruga Tribunj priredila je Tribunjcima i tribunjskim gostima pravu glazbenu poslasticu u subotu, 11. srpnja. Na ljetnoj pozornici trga ‘Škver’ na tribunjskom poluotoku nastupao je izniman vokal Đani Stipaničev u pratnji Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Lado Geelong. MLADI ISELJENICI Neobični glazbeni spoj slušao je velik broj okupljenih po-

sjetitelja, a na ‘Škveru’ se tražilo mjesto više. HKUD Lado Geelong osnovala je skupina mladih hrvatskih iseljenika 1972. godine u australskom Geelongu. Cilj društva je očuvanje i predstavljanje kulturne baštine Hrvatske u Australiji: članovi na pozornicu izlaze u tradicionalnim narodnim nošnjama te izvode tradicionalne pjesme i plesove iz cijele Hrvatske u pratnji tamburice. Danas društvo broji preko sto aktivnih članova, volontera, pjevača i plesača koji predstavljaju australski Geelong i hrvatsku zajednicu u iseljeništvu. Poznati su i cijenjeni u cijeloj Australiji.

Direktor Turističke zajednice Tribunj, Boris Ivanković, i više je nego zadovoljan održanim koncertom. - HKUD Lado Geelong odazvao se pozivu našeg Tribunjca Đanija Stipaničeva, a ovaj nastup jedan je od njihovih brojnih u sklopu jednomjesečne turneje po jadranskoj obali. Trg ‘Škver’ bio je dupkom pun, a prije samog koncerta s Đanijem, oko 45 članova HKUD-a Lado Geelong održalo je samostalni nastup kroz koji su predstavili razne dijelove Hrvatske. Sam nastup trajao je skoro dva sata, a među ostalima, otpjevane su pjesme ‘U boj, u boj!’, ‘Cvijet čežnje’ i ‘To

je tvoja zemlja’. Vrlo sam zadovoljan održanim koncertom i odazivom publike, mislim da smo svi i više nego uživali- rekao je Boris Ivanković. OVACIJE ZA NASTUP I u Lado Geelong su zadovoljni. - Kakav nevjerojatan nastup večeras! Osim predviđenog programa, otpjevali smo još dodatnih dvanaest pjesama s vrlo talentiranim Đanijem Stipaničevom u njegovom rodnom gradu i to pred tisuću ljudi! Sve je zvučalo savršeno i zaradili smo prave ovacije - napisali su nakon koncerta na svojoj facebook stranici.

Općina Pirovac 022/467 423 022/467 077 fax: 022/466 086

Turistička zajednica 022/466 770 tz-pirovac @si.t-com.hr

Vrilo d.o.o. 098 308 054 vrilo.d.o.o. @si.t-com.hr

Poštanski ured 022/348 828

Komunalni redar 098 982 3045

Prometno redarstvo 095 74 69 416

Ambulanta 022/467 080

Župni ured 022/467 085

489. / 15. srpnja 2015. / 35

Ljekarna 022/467 099

Pirovac

DOBAR REZULTAT NAČELNIK OPĆINE IVAN GULAM NAJAVLJUJE:

Pred Pirovcem je bez sumnje turistički procvat! Zadovoljan sam dvoznamenkastim rastom dolazaka i noćenja za prvih šest mjeseci što pokazuje da Pirovac doista ovog trenutka u svim segmentima napreduje. Vjerujem da su ove brojke najava doista dobre sezone – kazao je Gulam

piše Ivana Šimundić ivana.simundic@novi-tjednik.hr

irovac je u prvih šest mjeseci ostvario povećanje od 12 posto u dolascima i 16 posto u noćenjima. U brojkama to znači da je prošle godine ostvareno 4.470 dolazaka, dok je ove godine ostvareno pet tisuća dolazaka. Lani je ostvareno 33.705, a ove godine 38.939 noćenja. I hotel Miran ostvaruje bolje rezultate od prošlogodišnjih, točnije ostvario je 42 posto više dolazaka i 62 posto više noćenja. Kampovi su ostvarili povećanje od 12 posto u dolasci-

ma i šest posto u noćenjima, privatni smještaj je ostvario povećanje od 19 posto u dolascima i 17 posto u noćenjima, dok pad od devet posto u dolascima i 19 posto u noćenjima bilježe jedino pansioni.

suradnju s ugostiteljskim i turističkim sektorom. Smatram da je navedeno, uz pogodne vremenske prilike, rezultiralo pozitivnim početkom sezone - rekao je Igor Meić, direktor Turističke zajednice Pirovac.

POVEĆANJE U KAMPOVIMA - Ove godine smo pripremili bogat ljetni kulturno-zabavni program koji je bio objavljen na vrijeme, s obzirom da smo prošle godine izradili promotivne multimedijalne i ostale materijale i novi vizualni identitet, odradili smo pravovremenu online kampanju, izradili novu internetsku stranicu, te što je po mom mišljenju najvažnije, ostvarili odličnu

ZADOVOLJNI RASTOM - Zadovoljan sam dvoznamenkastim rastom dolazaka i noćenja za prvih šest mjeseci što pokazuje da Pirovac doista ovog trenutka u svim segmentima napreduje. Vjerujem da su ove brojke najava doista dobre sezone. Pokazalo se ispravnim uložiti u nove kanale komuniciranja, nove promidžbene video materijale i ljetni program koji je ove godine nikad zvučni-

ji. Značajno ćemo ulagati u naš osnovni turistički resurs i u idućim godinama, plažu Lolić i Starine, a od iduće turističke sezone očekujemo da ćemo značajnije početi osjećati otvorenje Marine Pirovac. Ovog trenutka izrađujemo i Urbanistički plan uređenja za našu Ugostiteljsko-turističku zonu Miran na 11 hektara, što je pretpostavka i novih ulaganja u hotelske kapacitete. Ukratko, pred Pirovcem je bez sumnje sum turistički prorocvat - zaadovoljan je načelnik k Općine Pirovac, Ivan n Gulam.

36 / 15. srpnja 2015. / 489.

Tisno

TZ Tisno 022 438 604

HP - Hrvatska Pošta 022 439 250

Lučka kapetanija 022 439 313

TZ Betina 022 434 996

FINA Tisno 022 438 499

Jadranska Banka 022 438 486

TZ Jezera 022 439 120

HEP Tisno 022 438 503

Dom zdravlja Tisno 022 438 427

Ljekarna 022 438 512 Hotel Borovnik 022 439 700

ODVODNJA PROVEDENA GEOMEHANIČKA ISTRAŽIVANJA ZA VELIKI PROJEKT

Započeo projekt odvodnje za područje Pirovac-Tisno-Jezera Pošto se uistinu radi o važnom projektu od javnog interesa, nije bilo moguće eliminirati i ne dozvoliti radove bez obzira na visok datum odnosno vrijeme turističke sezone, pojašnjavaju iz Općine Tisno

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

rošlog tjedna provedena su geomehanička ispitivanja bušenja terena, kako bi se dobili podaci o kakvoći tla i drugi parametri koji su nužni za početak projektiranja postrojenja u sustavu odvodnje Pirovac-Tisno-Jezera

na lokaciji Pojasenovac u naselju Jezera. Radove je vodio i koordinirao Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik, a na nekretninama katastarske oznake čest.zem.5224/2, 5236 i 5237 K.O.Jezera. Kako se doznaje iz Općine Tisno, radovi su u stvari nužne predradnje koje je bilo prethodno potrebno odraditi kako bi se odredio i konačno deni-

50 godina misništva don Vergilija

on Vergilijo Bilić 05. srpnja ove godine proslavio je 50 godina misništva. Više od polovine tog staža, točnije 26 godina, proveo je kao župnik, vjeroučitelj i duhovnik u Jezerima i Betini na otoku Murteru. Načelnik Ivan Klarin povodom njegove proslave održao je primanje na kojemu mu je uručio priznanje Općine Tisno za kulturni i duhovni doprinos,

rao najoptimalniji obuhvat za smještanje postrojenja u sustavu odvodnje Pirovac-Tisno-Jezera na spomenutoj lokaciji. ZAHTJEVAN ZAHVAT Pošto se uistinu radi o važnom projektu od javnog interesa, nije bilo moguće eliminirati i ne dozvoliti radove bez obzira na visok datum, odnosno vrijeme turističke sezone, pojaš-

Vijesti zaželio mu puno zdravlja za vrijeme zaslužene mirovine koju provodi u sjemeništu u Šibeniku. Uz priznanje, načelnik Klarin darovao je don Biliću i ulje na platnu s motivima Betine. Don Vergilio Bilić rođen je 1936. godine u Betini, klasičnu gimnaziju završio je u Pazinu, a bogoslovni fakultet u Zadru. Za svećenika je zaređen 1965. godine. (jd)

njavaju iz Općine Tisno. Iz tog razloga iz Općine građane su zamolili za razumijevanje i suradnju te strpljenje za vrijeme trajanja radova bušenja. Riječ je, kako su napomenuli, o vrlo zahtjevnom i složenom zahvatu te jako bitnim radnjama, a kako bi naposlijetku bilo moguće denirati konačan obuhvat i izraditi projektnu dokumentaciju za predmetni sustav odvodnje.

Eko Krka

489. / 15. srpnja 2015. / 39

POSJET PREDSTAVNICI JU NP KRKA NA GOSTOVANJU

Šibenčani na Danu otvorenih vrata Parka prirode Kopački rit piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

parkove prirode i nacionalne parkove, ukupno vrijednih oko 300 milijuna kuna. Park prirode Kopački rit za posjetitelje je pripremio bogati cjelodnevni program – besplatne vožnje brodom svaki puni sat, igre i radionice za djecu, eko ringišpil i olimpijadu starih sportova, nastupe kulturno umjetničkih društava, kuhanje ša i pečenje šarana na rašljama, vožnje vlakićem, sajam autohtonih tradicionalnih proizvoda.

redstavnici Javne ustanove NP Krka, na čelu s ravnateljem Krešimirom Šakićem, boravili su prošlog tjedna u Baranji, u Parku prirode Kopački rit koji je organizirao Dan otvorenih vrata. Osim Šibenčana, manifestaciji su se odazvali predstavnici svih nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj, te premijer Zoran Milanović i ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović. Park prirode Kopački rit ovom je prilikom predstavio rezultate ulaganja od 14 milijuna kuna u prezentacijski i informacijski centar te novu Šetnicu bijelog

lopoča. VELIKO ULAGANJE Ministar Zmajlović je ista-

knuo da je ovo jedno od najvećih ulaganja u posljednjih desetak godina u Kopački rit, što je samo dio ulaganja u hrvatske

STARI KURNATARI VJEROVALI SU U ZAŠTITU S NEBA I ZBOG TOGA SU GRADILI KAPELICE

‘Mreža’ kapelica na Kornatima

vi koji su ikada plovili morem znaju da je od davnina među moreplovcima uvriježeno vjerovanje kako je žena na brodu isto što i nesreća. Možda je tako bilo drugdje, no ne i među Kurnatarima, čije su žene često boravak na brodu za vrijeme plovidbe do nekog od kornatskih otoka ili natrag do kopna koristile kao radni prostor. Čekajući na iskrcaj, nisu gubile vrijeme, stare su kornatarske žene na brodovima plele, prele vunu... To se vrijeme koristilo čak i za odmor, zabavu ili ležerno pričanje. Često je plovidba za lijepog vremena bila i poligon za vježbanje budućem moreplovcu. No, bila su to ne baš dobro opremljena plovila, pa su putnici svoje živote stavljali u ruke brojnih svetaca zaštitnika. Upravo njima posvećene su brojne kapelice koje susrećemo ploveći kornat-

(ne)vremenski uvjeti to nisu dopuštali, jedino što mu je preostalo bila je vjera u zaštitu s neba. Zbog toga, danas možemo govoriti o svojevrsnoj mreži kapelica u kornatskom arhipelagu.

skim arhipelagom. Stari Kurnatari i svi oni koji bi se našli na brodu zaštitu bi tražili od Boga, Majke Božje ili nekog od svetaca. VJERA U ZAŠTITU S NEBA Zbog njih su podizane male kapele, a neke od njih, poput kapelice sv. Roka podizane su na izlazu iz Murtera, sv. Anteja na ulazu u Murtersko more na Opatu ili sv. Nikole u Kornatskom

kanalu, na punti Pivčene. Zanimljivo je da u današnje vrijeme, kada je plovidba mnogo sigurnija negoli je bila prije, broj takvih kapelica raste, a posebno je to primjetno posljednjih dvadesetak godina. Međutim, često te kapelice nisu za svetkovinu. Pravi Kurnatar raspolagao je bogatim znanjem o snalaženju na moru. Prirodu je često iskorištavao za svoje dobro, a kada mu

’MREŽA’ KAPELICA Na brojnim rtovima između crkvice Gospe od Gradine, Gospine Bratovštine na jednom mjestu i salijske Vele Gospe nalaze se kapelice posvećene raznim svecima, a u samom srcu arhipelaga sagrađene su i dvije crkve - Gospa o’Tarca na otoku Kornatu namijenjena kmetovima, te crkva Porođenja Marijina na Piškeri koju su koristili ribari. U mjesecu došašća brojni će se Kurnatari, barem s mora, ukoliko im to vremenski uvjeti dopuste, prekrižiti i zatražiti blagoslov nebeski ispred ‘svoje’ kapelice. (sk)

Reportaža ZA NAJMLAĐE DRAŽEN ĆE SE DJECI OBRAĆATI KROZ STRIP ‘DJEČAK’, BISERKA PETROVIĆ KAŽE:

Djeca će konačno dobiti Dražena kao što Amerika ima Michaela Jordana piše Ana Rak ana.rak@sibenski-tjednik.hr

Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić predstavljen je strip o ‘našem malom’,edukativni strip prema liku i djelu Dražena Petrovića, koji je 2014. objavila Zaklada Dražen Petrović. Strip koji nosi ime ‘Dječak’ govori o talentiranom i pasioniranom igraču nepobjediva duha, čovjeku, ili bolje rečeno dječaku, čiji život može biti inspirativan, ne samo košarkašima, već i svim ljudima bez obzira kojim se poslom bave. BISERKIN VELIKI PROJEKT Strip ‘Dječak’, autora Frane Petruša, predstavljen je kroz ilustracije u vidu izložbe koja se može pogledati u predvorju šibenske knjižnice. Okupljenima se obratila Biserka Petrović za koju je ovo veliki projekt, pogotovo jer će kroz strip priča o Draženu biti predstavljena najmlađima na najkreativniji i, za njih, najprihvatljiviji način. – Devetnaest sam godina radila u biblioteci i ovaj je strip moje djelo jer znam kako i što djeca čitaju. Kroz ovaj strip će Dražen živjeti, a činjenica da je ušao među četrnaest najboljih izdanja ove godine govori da je strip uspio. U planu je i crtić za koji su autori dobili sredstva, tako da će dje-

Dražen i dalje živi, on nije samo moj, iako sam ga ja rodila, on je naš. Ljudi van naših prostora hoće stvarati o Draženu, što je fascinantna činjenica – kaže Biserka Petrović

ca dobiti Dražena kao što Amerika ima Michaela Jordana. Koliko god stvari napravili, ljudi traže još. Ovo je velika promocija i za sam grad i, generalno govoreći, za Hrvatsku. Predstavljanje smo morali imati u Šibeniku, to je bila prva zadaća koju sam imala po povratku iz Zagreba. Osim stripa, povodom Draženovog pedesetog rođendana izdali smo i knjigu u travnju ove godine koja je pisana kao biograja. Htjela sam da knjiga i strip izađu odvojeno, jer zajedno bi bio veliki kič. Postoji i knjiga na engleskom jeziku koja je pisana kao roman, a nadamo se

489. / 15. srpnja 2015. / 41

Kroz ovaj strip će Dražen živjeti, a činjenica da je ušao među četrnaest najboljih izdanja ove godine govori da je strip uspio. U planu je i crtić za koji su autori dobili sredstva, tako da će djeca dobiti Dražena kao što Amerika ima Michaela Jordana – kaže Draženova majka

da će se prevesti i na hrvatski. Osobno mi je najdraže što će izaći crtić – kazala je Biserka Petrović i dodala kako su ljudi prepoznali projekt, te kako sad samo treba početi raditi. Strip se kao medij komunikacije često veže uz djecu koja ga lakše prihvaćaju jer je vizualan i atraktivan. ‘Dječak’ je ne samo takav strip, već strip koji će naići na simpatije među širom populacijom, bez obzira na uzrast. DRAŽEN I DALJE ŽIVI - Strip se prevodi i na fran-

cuski, tako da će biti dostupan svima. Dražen i dalje živi, on nije samo moj, iako sam ga ja rodila, on je naš. Ljudi van naših prostora hoće stvarati o Draženu, što je fascinantna činjenica. Koliko god je ponekad teško odraditi posao, ostaje ponos. Eto, u Africi je jedan njegov obožavatelj napravio veliku izložbu predmeta koje je skupljao 33 godine, a kada naši ljudi dođu iz Amerike predlažu da se otvori košarkaška akademija baš u Šibeniku. To moramo još razraditi, ali smatram da će to biti najbolja promoci-

ja za turizam i grad – ispričala nam je Biserka. U knjižnici na predstavljanju našao se i jedan Draženov obožavatelj iz Daruvara kojemu je, kako kaže, šibenski košarkaš obilježio život, te je zbog njega postao košarkaški trener. – Zbog Dražena sam postao košarkaški trener i košarka mi je nešto najdraže u životu. Ovdje sam na odmoru i ovo je bilo ugodno iznenađenje koje nisam mogao propustiti – rekao nam je Robert Fritz iz Daruvara, po struci knjižničar. Kako smo doznali od Biserke

Petrović i direktora TZ Grada Šibenika Dina Karađole, planira se otvaranje Draženove spomen sobe u ljetnim mjesecima u popodnevnim satima. Soba će biti otvorena dva sata dnevno, a detaljnije informacije će uskoro biti dostupne. – Na prvom mjestu je sjećanje, zarada na Draženovom m imenu nika-da nije bila a u prvom planu – re-kla je za krajj Biserka.

NAJČITANIJE U SRPNJU U Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku u srpnju su najpopularniji svjetski bestseleri

TOP 5 BELETRISTIKE

Kultura SJENE U AKCIJI PLESAČI IZ ČITAVE REGIJE STIŽU U ŠIBENIK

Sve je spremno za ju u 5. Šibenski festival p

Žene koje pušu u čvorove Eca Temelkuran

Prošle godine, Festival je ugostio oko 300 plesača iz Hrvatske i susjednih zemalja Pepeljuge - Kristina Ohlesson

Sin - Jo Nesbo

Ne vraćaj se - Lee Child

Večera - Herman Koch

ISTINA ĆE VAS

489 / 15. srpnja 2015. / 43

ubilarni plesa piše Snježana Klarić snjezanaklaric5@gmail.com

ovog ljeta plesači, plesni ansambli, voditelji plesnih studija i koreogra predstavit će svoja profesionalna umjetnička ostvarenja od 20. do 25. srpnja, u Šibeniku, u okviru petog Šibenskog plesnog festivala čime će još jednom doprinijeti podizanju kvalitete ponude kulturnog turizma u Hrvatskoj. Ove godine, festivalski program održat će se na nekoliko ljetnih pozornica Krešimirovog grada tako će posjetitelji moći uživati u plesnoj umjetnosti na Trgu Republike Hrvatske (ispred katedrale sv. Jakova i Gradske vijećnice), zatim na ljetnoj pozornici tvrđave sv. Mihovila kao i na daskama koje život znače Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku.

PLESAČI IZ REGIJE Prošle godine, Festival je ugostio oko 300 plesača iz Hrvatske i susjednih zemalja. – Velikom odazivu plesača zasigurno doprinosi originalnost koncepta festivala, a to je spoj dva projekta, jutarnje plesne škole, u organizaciji plesnog ansambla Kelkope iz Zagreba i večernjeg scenskog programa u organizaciji domaćina,plesne udruge Sjene iz Šibenika – napominju iz organizacije festivala. Šibenski plesni festival, dodaju, jedini je u ovom dijelu Europe koji u svom sadržaju nudi vrhunsku plesnu edukaciju za mlade plesače pod vodstvom renonimiranih plesnih peda-

goga, cjelodnevno druženje, zabavu i odmor. - Plesači će biti smješteni u Studentskom centru Šibenika, hostelima i privatnom smještaju po iznimno povoljnim, sponzorskim cijenama, prilagođenim studentima. Festival je i ove godine podržao Ured za društvene djelatnosti Grada Šibenika – napominju iz festivalske direkcije. O FESTIVALU Šibenski plesni festival je događaj je od velike kulturne vrijednosti koji se svake godine održava krajem srpnja. Festival je manifestacija zabavno – edukativnog karaktera, namijenjen prvenstveno mladoj populaciji, ali i svim štovateljima klasične i suvremene plesne umjetnosti. Ovaj događaj, raste po broju i kvaliteti sudionika i svake godine privlači zanimanje sve većeg broja Šibenčana kao i mnogobrojnih posjetitelja grada. - S obzirom da je 2015. godina i prva obljetnica Festivala, 5. jubilej, želimo joj posvetiti pozornost koju zaslužuje. Ured za društvene djelatnosti Grada Šibenika u suradnji s Turističkom zajednicom grada Šibenika i Plesnom udrugom Sjene, podržali su ovu manifestaciju od same ideje do realizacije. Svjedokom smo, da je ovu petu godinu od održavanja prvog festivala, uspješna suradnja ova tri utjecajna segmenta na kulturni život grada, uz Gimnaziju Antuna Vrančića i Studentski centar grada Šibenika, dovela do festivalskog programa viskoke umjetničke razine – zaključuju organizatori.

OSLOBODITI

piše: don Marinko Mlakić

Pozvani smo na nebesku gozbu

likom gozbe (obiteljske, prijateljske, svadbene, kraljevske…) Isus je u svojim parabolama često oslikavao vječni život. Gozba je susret radosti i prijateljstva. U nju se ulaže najbolje. Domaćin se trudi pokazati svu svoju moć, bogatstvo i domišljatost za one koje voli, cijeni i koji su mu važni. Uzvanici nastoje uzvratiti jednakom mjerom: nose najsvečanija odijela, donose bogate darove, paze kako se ophode… Gozba jako dobro otkriva ljude i njihove živote. Svadbena i kraljevska gozba u ljudskom iskustvu predstavlja najveće moguće slavlje. Poziv na takvu gozbu za uzvanika predstavlja najveću moguću čast i izaziva zacijelo najsnažnije ushićenje. Sasvim razumljivo da se za takvu gozbu valja najozbiljnije i pripremiti.

ROK TRAJANJA

Što možemo iščitati iz ove slike? Vječni život je kao gozba, svadba, kraljevsko slavlje zajedništva čovjeka i Boga za njegovim nebeskim stolom. To je slavlje punine života. Na njoj je radost potpuna. Nema okus prolaznosti kao u zemaljskim slavljima. Božanska gozba je vječna. Ljudska slavlja i radosti su prolazne, jer je prolazan njihov uzrok i sadržaj. Traju onoliko koliko traje moć, bogatstvo, ugled, dok se ima novaca ili vina. Prolazno dobro nikad ne može proizvesti neprolaznu radost. Mi živimo u vremenu, ali smo bića vječnosti, stvoreni za vječnost. Nijedna zemaljska radost ne može nas do kraja ispuniti. Dobro ćutimo kako sve one nose u sebi tragove prolaznosti i nepotpunosti. Makar se radilo o najvećoj moći ili novcu ili nekom drugom vremenitom dobru, ono uvijek ima svoju granicu. Ima svoj ‘rok trajanja’. Ta nepotpunost čini i čovjeka nepotpunim, neispunjenim i neosmišljenim do kraja. Ona je razlog da čovjek, kada se opredijeli samo za takvu ‘radost’, kada svoju težnju za neograničenim hoće ispuniti ograničenim zadovoljstvima, vrlo lako se pretvara u nezasitnog ovisnika koji pohlepno traži više i više… Važno je ovdje napomenuti da samo bogatstvo, uspjeh, ugled u društvu, materijalna sigurnost, uredni užitci po sebi nisu loši, nisu grijeh. Naprotiv, sve su to Božji darovi. Međutim, ukoliko se njima potpuno podredi smisao življenja, ako se oni pretpostave onomu što je za čovjeka najvažnije – a to je dobro njegove besmrtne duše – oni postaju idoli, izvor ropstva, zla i grijeha. Druga važna dimenzija ove slike jest pozvanost. Kraljevstvo nebesko je čovjeku ponuđeno kao poziv. Jednako je upućen svakom čovjeku bez razlike na rasu, spol, društveni status, sposobnosti... Svakog čovjeka Bog osobno poziva i svatko ga može postići vlastitim odazivom tako da svoj život živi u skladu s tim pozivom. Jedna od prispodoba pokazuje kako su mnogi odbili

Turizam treba voditi, ne smijemo dopustiti da turizam vodi nas i da nam se spontano događa: moramo znati koji vid turizma želimo i kako ćemo ga ostvariti

kraljev poziv na sinovu svadbu. Jedni nisu bili zainteresirani, dok su drugi imali sasvim opravdane razloge (njiva, trgovina…). Ipak, takvi su da ih ne bi trebali pretpostavljati pozivu na kraljevsku svadbu. Božji poziv ne trpi odgodu. Ne trpi da ga zapostavimo ničemu zemaljskom. Ova usporedba vrlo izravno propituje sve moguće razloge i izlike koje ljudi danas tako često koriste kako bi opravdali moralnu popustljivost i nedovoljnu brigu oko duhovnog rasta i razvoja.

ULAZE PRIPRAVNI

U kraljevstvo nebesko Bog poziva sve – i dobre i zle. Ali ući može samo onaj koji dođe pripravan. Na gozbu treba doći u svečanom odijelu. Odijelo je ovdje simbol čovjekove nutrine, savjesti. Svečano odijelo označava čistu savjest, iskrenu i djelotvornu vjeru, dok neprikladno odijelo označava život grješan život, neobraćenost. Nije dovoljna samo načelna vjera, načelno priznavanje Boga i njegova suvereniteta. Vjernost Bogu treba pokazati svojim životom. Njegove riječi treba vršiti. Put u kraljevstvo nebesko je put obraćenja, milosrđa, opraštanja, posta i pokore, molitve… Sve ovo nam hoće reći kako je kraljevstvo nebesko sadašnja stvarnost, stvarnost za koju se već sada svojim odlukama opredjeljujemo. Ne smijemo je gledati kao nešto što je daleko u budućnosti, kao nešto maglovito i nedohvatljivo, odijeljeno od naše sadašnje životne zbilje. I ne valja zato ove dvije razine našeg postojanja, sadašnju i buduću, odvajati. Onomu koji vjeruje vječnost se već događa ovdje i sada.

Kupnjom proizvoda ŠIBENSKIH i HRVATSKIH proizvođača u Djelo prodavaonicama sudjelujete u humanitarnoj akciji „Šibensko srce“ pri čemu 10% prodajne vrijednosti svakog artikla (bez PDV-a) ovog mjeseca doniramo

REBEKU RADIĆ �16� Kupujmo ŠIBENSKI i HRVATSKI PROIZVOD i POMOZIMO jer ŠIBENSKO SRCE JE VELIKO! HVALA! Potražite oznaku na Djelo policama!

6. W>/s </ MARATON RASLINA 25.7.2015./10:00h 5.000 m (kotizacija 80 HRK)* 1.500 m (kotizacija 60 HRK)* 3 utrke za djecu (bez kotizacije)

Prijave i info: www.raslina5km.com

Ύ'ƌĂƚŝƐ ƵůĂǌŶŝĐĂ ǌĂ ƉŽƐũĞƚ ƚǀƌĜĂǀŝ Ɛǀ͘ DŝŚŽǀŝůĂ 08:30 - DŝůĞŶŝũƐŬĂ ĨŽƚŽŐƌĂĨŝũĂ ƓŝŵĞ ^ƚƌŝŬŽŵĂŶĂ 20:30 - Nastup benda

D'< STROJOBRAVAR dsZ s SV. MIHOVILA

Sport HNK ŠIBENIK PRIPREME NARANČASTIH U PUNOM SU JEKU, A TRENER MIRKO LABROVIĆ PORUČUJE:

Ne bojim se druge lige, napravit ćemo dobar rezultat Ovih dana na probu u njemačkom četvrtoligašu Saarbruckenu otišao je ponajbolji igrač narančastih na proljeće i strijelac obaju golova (2:0) u pripremnoj utakmici protiv Dugopolja

ogometaši Šibenika već su desetak dana u punom pogonu. Šef stručnog stožera Mirko Labrović, sa svojim suradnicima Ivom Šupom i Zoranom Slavicom, ‘upregnuo’ je momke, među kojima prednjače poznata lica. Naime, u odnosu na momčad koja je izborila drugu ligu nema Škugora, Pecolaja, Perice i Božinovića, kojima se uprava kluba

zahvalila na suradnji. Svi ostali i dalje su tu. Da, ovih dana na probu u njemačkom četvrtoligašu Saarbruckenu otišao je i ponajbolji igrač narančastih na proljeće i strijelac obaju golova (2:0) u pripremnoj utakmici protiv Dugopolja. Pa, iako mu je Labrović poželio sreću, ne sumnjamo da bi ga trener Šibenika volio vidjeti u svojoj momčadi i u 2.HNL, a koju narančasti otva-

raju 14. kolovoza, gostovanjem kod vinkovačke Cibalije. Puno prije toga Labrović bi trebao znati s kojim snagama će krenuti u drugoligaški boj. - Ne bojim se kakva god nam bila ‘igračka ruža’, uopće ne sumnjam da ćemo napraviti dobar rezultat – kaže Labrović, koji će u sljedećih nekoliko dana odlučiti tko će od igrača koji su ostali na probi, na Šubićevcu i

Stigao i treći Nigerijac iz Rijeke

rojac iz Nigerije u ponedjeljak je i službeno predstavljen na Šubićevcu. Napadači Theophilus Solomon i Aliyu Okechukwu, te golman David Nwolokor u Šibenik su stigli na jednogodišnju posudbu iz Rijeke, s tim da su se Solomon i Nwolokor narančastima priključili na početku priprema, dok im se Okechukwu pridružio u nedjelju. Svo troje vrlo su mladi, imaju 19 godina i dolazak na Šubićevac vide kao priliku za igrački razvoj. - Iskreno, kada su mi u Rijeci rekli da idem na po-

sudbu u Šibenik, u drugu ligu, nisam bio baš sretan. Međutim, shvatio sam da ću ovdje imati više prilika za igru, da ću se moći bolje razvijati. Osim toga, u ovih nekoliko dana vidio sam da imamo dobru momčad i odličnog trenera, tako da s nestrpljenjem očekujem početak prvenstva – kazao je Solomon. Njegovog zemljaka Davida oduševio je prijem u klubu, kao i ljepota grada i ljubaznost ljudi. - Za sada je sve odlično, jako mi se sviđa ovdje. Na dolazak u Šibenik gledam kao na priliku za napredak

i dat ću sve od sebe da se izborim za mjesto u momčadi – poručio je mladi vratar. Ako su u pravu oni koji su ga imali prilike gledati, Okechukwu bi trebao biti pravo pojačanje narančastih u napadu. - Danas sam odradio prvi trening s momčadi koja mi se ovako na prvi pogled čini jako dobrom. Svi su me prijateljski dočekali i na meni je da se sada kroz trening nametnem treneru. – kazao je Okechukwu, dodajući kako je njegova prirodna pozicija na desnom krilu. (pp)

ostati. Ta se brojka s početnih desetak, svela na četiri igrača; Medak (defanzivni vezni), Majić (ofenzivni vezni), Bekavac (desni bočni) i Jurić (desni stoper/ desni bočni). - Svakako bismo se htjeli pojačati još jednim kvalitetnim stoperom. Marko Kartelo je neupitan, jasno da računamo i na Vukorepu i Baraća, ali treba nam još jedan kapitalni stoper. Naravno, treba vidjeti i što će biti s Puclinom, hoćemo li trebati tražiti alternativu i na njegovoj poziciji – istaknuo je Labrović, koji je pohvalio mladog Luku Celića. - On je za 25 minuta u Dugopolju pokazao silno znanje, u tehničko – taktičkom smislu on već sada zadovoljava drugoligaške kriterije, ali ono što mu fali, na čemu će trebati raditi, jest energija, kondicija – kazao je trener Šibenčana. Nogometaši Šibenika će u sklopu priprema odigrati niz prijateljskih utakmica, s tim da će protiv Dinama B, koji je trebao biti generalna proba prije početka prvenstva, najvjerojatnije igrati već ove subote na Šubićevcu.

489. / 15. srpnja 2015. / 47

ĆAKULA ŠIBENSKI KOŠARKAŠKI REPREZENTATIVCI DARIO ŠARIĆ I MIRO BILAN SLOŽNI SU UOČI EUROBASKETA:

Ova generacija može napraviti NEŠTO VELIKO piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

radonačelnik Šibenika Željko Burić primio je prošlog tjedna u svom uredu Darija Šarića i Mira Bilana, kako bi im zaželio sve najbolje na predstojećem Europskom prvenstvu. Bila je to ugodna košarkaška ćakula koju smo sa šibenskim košarkaškim dvojcem nastavili po završetku prijema kod gradonačelnika. U tim razgovoru Šarić i Bilan iznijeli su svoja očekivanja o Eurobasketu, a Dario je otkrio i neke pojedinosti o nastavku karijere, točnije, o mogućnostima da se već sljedeće sezone skrasi u NBA ligi. Momci su imali malo vremena za odmor u rodnom gradu, i zato se, ističu, raduju svakom dolasku u Šibenik. - Uvijek je gušt nakon naporne sezone doći kući. Ovo je moj grad i tu se najbolje osjećam. Kupam se, malo treniram i stvarno uživam – kazao je Bilan. NOSTALGIJA ZA ŠIBENIKOM Dario je kod gradonačelnika stigao praktički s aerodroma s obzirom da je tijekom noći doputovao iz Španjolske gdje se odmarao nakon klupskih iskušenja. - Mene, mislim, ‘puca’ još veća nostalgija za Šibenikom nego Mira, jer on je tu, bliže, u Zagrebu, a meni se čini kao da je Istanbul na kraju svijeta. Zato se radujem svakom dolasku u Šibenik, gdje je sam napravio prve korake, izrastao u čovjeka. I gdje god da sam, uvijek nosim svoj grad u srcu – kazao je Šarić. Pred obojicom su sada naporne pripreme za Europsko prvenstvo od kojeg hrvatska javnost ima velika očekivanja.

- Očekujem da ću se nametnuti izborniku Perasoviću, izboriti mjesto u momčadi. Dat ću sve od sebe i nadam se da ćete me gledati na Eurobasketu – kazao je Bilan. Dario je, pak, istaknuo kako ova generacija može napraviti nešto veliko.

- Tim više što prvi dio igramo pred domaćom publikom. Vjerujem kako će i dolazak novog izbornika kod nas igrača izazvati, kako se ono kaže, pozitivan šok. Ali prvenstveno očekujem da prezentiramo dobru košarku, lijepu za oko, a onda bi rezultat trebao doći sam po sebi. Nadam se da je to napokon to, da ćemo nakon četvrtog mjesta u Sloveniji i svojevrsnog kiksa u Španjolskoj, napraviti ono čemu se nadaju svi ljubitelji košarke u Hrvatskoj – istaknuo je Šarić. STALNI POZIVI IZ PHILADEPHIJE Bit će zanimljivo vidjeti i kako će se rasplesti Darijeva karijera u klupskoj košarci. Naime, stekli smo dojam da bi se najradije već sljedeće sezone priključio Philadelphiji Sixersima.

- Imam ugovor s Anadolu Efesom, ali vidjet ćemo hoće li se ovog ljeta otvoriti mogućnost za odlaskom u NBA. Ovi iz Philadelphije zovu me svako malo, pa makar da dođem i na nekoliko dana. Vidjet ćemo kako će se rasplesti ta priča, ali ono što mogu kazati jest da mislim kako sam sazrio za NBA ligu, da sam spreman napraviti taj korak, preuzeti rizik igranja u najjačoj ligi na svijetu – kazao je Šarić. I njega i Bilana jako je razveselio uspjeh juniorske reprezentacije koja je osvojila

srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Grčkoj. - To je sjajna stvar za hrvatsku košarku. Dečki su prezentirali nevjerojatan momčadski duh i unatoč brojnim izostancima praktički bacili Amerikance na koljena i uzeli zlato. To je dalo dodatni poticaj i nama iz A reprezentacije, a kod navijača probudio optimizam da možemo i mi uzeti medalju – zaključio je Miro Bilan.

Sport

48 / 15. srpnja 2015. / 489.

SREBRNI KOŠARKAŠ ROKO BADŽIM S PRIMANJA KOD ŽUPANA PORUČIO:

Želim medalju i s U-18 Europskog prvenstva piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ao na tekućoj traci izmjenjivali su se proteklih dana primanja šibenskih košarkaša kod gradskih i županijskih otaca. Nakon što je dan prije gradonačelnik Željko Burić primio Daria Šarića i Miru Bilana, koje u rujnu očekuje nastup na Eurobasketu, župan Goran Pauk prošlog je četvrtka primio Roka Badžima, člana U-19 reprezentacije, koja se na Svjetskom prvenstvu u Grčkoj okitila srebrom. Podsjetimo, naši su mladići u dramatičnom nalu, tek u produžetku izgubili od moćnih Amerikanaca. - Sve nas je zadivio uspjeh U-19 reprezentacije i ponosni smo što si i ti bio sastavni dio tog ostvarenja, što promoviraš šibenski sport na takav način. Prošle godine u Turskoj si osvojio broncu s U-18 selekcijom, sada si s godinu dana starijim suigračima osvojio srebro, tako da si nas već naviknuo na uspjehe i ovakva druženja, kojih će, nadam se, biti i dalje – kazao je župan mladom košarkašu GKK Šibenik, za kojeg nema odmora. ŠARIN: PONOSNI SMO NA ROKA Naime, Roko se već u petak priključio priprema U-18 reprezentaciji, koja od 23. srpnja nastupa na Europskom prvenstvu, čiji je domaćin opet Grčka. U toj selekciji nalaze se još dva mla-

U klubu smo ponosni na Roka koji će i sljedeće sezone imati važnu ulogu u našoj momčadi – istaknuo je Jeronimo Šarin

da ‘lava’ GKK Šibenik, Krešimir Radovčić i ovoljetna akvizicija Domagoj Vrkić. Roko je istaknuo kako i s tom selekcijom ide po medalju, iako im neće biti lako. - Na žalost, i na EP-u će nam nedostajati nekoliko važnih igrača, ali idemo dati sve od sebe. Želimo se kući vratiti s odličjem – poručio je Roko, koji se osvrnuo i na srebro sa Svjetskog prvenstva.

- Zapravo nam je najteža utakmica bila u osmini nala protiv Kine, jer su nam bili nepoznanica. Ali, odigrali smo jako dobro i prošli dalje. A nakon što su nas poharale puste ozljede, skupili smo se još više, izvukli dodatnu snagu iz sebe i to nas je odvelo do srebra, a moglo je i do zlata da je bilo malo više sreće – kazao je Roko, u čijoj su pratnji bili i predsjednik GKK Šibenik Ante Gaćina i njegov

Kadetkinjama Viktorije bronca na završnici Kupa, Glorija Badžim najbolji strijelac

iznica medalja Ženskog vaterpolo kluba Viktoria od prošlog je tjedna bogatija za još jedno odličje. Nakon što su se nedavno juniorke okitile srebrom na završnici Kupa u Splitu, kadetkinje su na završnici Kupa igranoj u Zagrebu uzele broncu. Šibenske sirene u prvom su kolu izgubile od

zagrebačke Mladosti sa 4:15, nakon toga i od kasnijih prvakinja, splitske Bure 3:8, da bi u susretu koji je odlučivao o bronci svladale vršnjakinje iz riječkog Primorja 10:7. U redove šibenskog kluba otišao je i trofej za najboljeg strijelca, a zaslužila ga je Glorija Badžim. (pp)

klupski trener Jeronimo Šarin. - U klubu smo ponosni na Roka koji će i sljedeće sezone imati važnu ulogu u našoj momčadi. Lani je prosjeku igrao 24 minute i to je povjerenje apsolutno opravdao, a ono što je zadivljujuće jest da je sa 17 godina bio najprecizniji tricaš u Ligi za prvaka s 50 posto učinka (22/44), ostavivši iza sebe mnoge iskusnije šutere – kazao je Šarin.

Vijesti

489. / 15. srpnja 2015. / 49

‘RAĐA’ SE NOVI SOLARIS? USKORO ĆE SE ZNATI HOĆE LI VATERPOLSKA FUZIJA IZRODITI NOVI KLUB

GUBERINA: Mi diktiramo uvjete

PERAK: Neki Adriaticovi prijedlozi su pravno upitni piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

edavno smo saznali kako od spajanja dvaju šibenskih košarkaških klubova neće biti ništa, barem ove sezone. S druge strane, još uvijek nije poznato hoće se doći do svojevrsnog fuzioniranja dvaju vaterpolskih klubova, Šibenika i Adriatica, u novi klub, koji bi se, dođe li do toga, najvjerojatnije zvao Solaris. Pametniji bismo mogli biti ovog tjedna kada će se uprava VK Šibenik očitovati o platformi koju im je nedavno ponudio VK Adriatic. Što ona sadrži, ukratko nam je objasnio prvi čovjek Adriatica Zoran Guberina. - Ta platforma nije ništa drugo nego neke vrste polazišne točke za pregovore, jer moramo krenuti od nekog prijedloga. Između ostalog, u njoj stoji kako bi u upravu novog kluba ušla dva člana VK Šibenik, ali bi većina bila iz Adriatica, što je vje-

rujem i logično. Ne želim zvučati grubo, naš klub je prvoligaš i mi u neku ruku diktiramo uvjete. Nismo opterećeni nikakvim dugovima, imamo zdrave temelje, za razliku od VK Šibenik, koji je zbog pogrešnih klupskih politika dospio tu gdje je. U tom novoosnovanom klubu bio bi zaposlen i jedan od tri sadašnja trenera Šibenika, a ostalima bi se moglo naći mjesto u drugom klubu, koji bi bio suport glavnom, a koji bi igrao u drugoj ligi i u kojem bi se između ostalog kalili mladi igrači. Hoće li se taj klub zvati Solaris 2 ili Adriatic, manje je važno – kazao nam je Guberina, ponovivši kako šibenski vaterpolo, želi li preživjeti, nema izbora nego ujedinjenje dvaju klubova. ZADNJA PRILIKA ZA SPAS ŠIBENSKOG VATERPOLA - Mislim da je ovo zadnja prilika da se nešto napravi po tom pitanju, da se uhvati zalet, jer će već sljedeće godine biti manje novaca u proračunu za vaterpolo, a kada se to raspo-

Platforma koju je ponudio Adriatic sadrži dosta stvari s kojima se ne slažemo, na koje ne možemo pristati. Mi smo u predstečajnoj nagodbi i treba vidjeti što će biti s obvezama, infrastrukturom. Ne želimo učiniti neki potez suprotan zakonu – kazao nam je Perak

dijeli na dva kluba, onda će s tim sredstvima biti teško raditi – kaže predsjednik Adriatica. O ponuđenoj platformi Adriatica uprava VK Šibenik raspravljala je prošle srijede. Kako nam je kazao predsjednik Šibenika Tome Perak, ovih će danba Adriaticu i Gradu Šibeniku poslati svoje prijedloge. - Mi u globalu nemamo ništa protiv osnivanja novog kluba, ali to mora biti izvedeno na pravi način. Platforma koju je ponudio Adriatic sadrži dosta stvari s kojima se ne slažemo, na koje ne možemo pristati. Da ne govorim kako sadrži i neke pravno upitne prijedloge. Mi smo, kao što je poznato, u predstečajnoj nagodbi i treba vidjeti što će biti s obvezama, infrastrukturom. Ne želimo učiniti neki potez suprotan zakonu – kazao nam je Perak. Ostaje nam, dakle, vidjeti, hoće li ljudi iz Šibenika i Adriatica pronaći zajednički jezik, i kako će se u cijeloj toj priči postaviti Grad, koji, nije tajna, želi jedan vaterpolski klub.

Sport

50 / 15. srpnja 2015. / 489.

OBEĆAVAJUĆA GENERACIJA PERICA ŠIŠAK, TRENER KADETA ŠIBENIKA KOJA BI NAŠEM VATERPOLU MOGLA VRATITI STARI SJAJ

S ovakvim tretmanom prema klubu, moramo biti 40 posto bolji od naših suparnika želimo li napraviti nešto piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

omalo gorak okus ostao je u ustima mladih šibenskih vaterpolista nakon završnice Kupa Hrvatske za kadete. Iako su ušli u polunale i potvrdili kako ova generacija spada među ono najbolje što nudi hrvatski vaterpolo, ne možemo se oteti dojmu da su momci mogli otići do kraja i ponijeti kući zlatne kolajne. Ovako su im ostale one drvene. Prema Perici Šišku, treneru šibenskih kadeta, razlozi za to kriju se i izvan bazena. - Na žalost, tako je to kada je klub tu gdje je, kada zbog toga u Savezu imaš tretman kakav imaš. Bilo bi lijepo da smo u polunalu i utakmici za treće mjesto (porazi od Mornara i POŠKa s golom razlike) imali barem približan omjer suđenja, a ne recimo, omjer 10-2. Jednostavno, ti ne daju ti da pobijediš. U takvim uvjetima moraš biti ba-

rem 40 posto bolji od suparnika da bi se mogao nadati pobjedi – kaže Šišak. REPREZENTATIVNI POTENCIJAL Možda bi danas medalja bila oko vrata momaka i da nisu morali putovati iz Šibenika u Split na dan odigravanja utakmica, po paklenim vrućinama

(prespavali su samo jednu noć u hostelu).S medaljom ili bez medalje, veseli činjenica da u Crnici stasa generacija koja može šibenskom vaterpolu vratiti stari sjaj, onda samim tim i autoritet u Savezu. - Momcima svaka čast, treba im skinuti kapu prikazanom. Na prvenstvu bili su treći, zimskom prv

sada su ponovo ušli među četiri najbolje ekipe u zemlji. Dakle vrijede, imaju kvalitetu, reprezentativni potencijal, a nadam se da će u skoroj budućnosti biti i nosioci kluba. Za takvo nešto treba ulagati u njih, pružiti im kvalitetnu logistiku, ali i ponovo uspostaviti onu prekinutu nit između škole vaterpola i juniorskog staža – ističe Šišak. Dodaje kako će pet, šest igrača iz ove generacije sigurno sudjelovati na sljedećem kampu HVS-a, dok će najvjerojatnije njih dvoje u kolovozu igrati na neslužbenom U-15 Svjetskom prvenstvu u Srbiji. Ono što svakako treba istaknuti jest da su momci na završnici Kupa u Splitu iskazali i izvan bazena. Naime, mnogi su hvalili njihovo ponašanje, pristojnost. A to nije slučajno, ističe njihov trener. - Momci se ponašaju u skladu s klupskim kodeksom, što znači da moraju biti sportaši i izvan bazena – zaključio je Perica Šišak.

Hipermarket u

B.AKTIV 330G

HRENOVKE FRANKFURT 1000G

1299

kn/kom

PALMOLIVE GEL ZA TUŠIRANJE

A ERM RK

1499

HIP

kn/kom

HIP

1799

A ERM RK

kn/kom

MARKE

A ERM RK

HIP

VODICAMA!

kn/kom

SIRUP NARANČA 1L, DONA

489. / 15. srpnja 2015. / 51

VESLANJE MLADI ‘KRKAŠI’ UZELI SEDAM MEDALJA NA DALMATINSKOJ MINI KUP REGATI U METKOVIĆU

Kadeti predvođeni Ninom Perišićem najavili dobar nastup državnom prvenstvu

ladi veslači i veslačice šibenske Krke nastupili su u subotu na još jednoj regati za Mini Kup Dalmacije. Natjecanje je održano u Metkoviću, a nastupilo je desetak dalmatinskih klubova. JEDINI IŠAO ISPOD DVIJE MINUTE U takvoj konkurenciji ‘Krkaši’, koji su na jug Hrvatske otputovali s relativno malim brojem posada, ostvarili su jako dobre rezultate, iako je na ovakvim regatama primarni cilj skupljanje natjecateljskog iskustva. Posebno su se istakli kadeti A koji bude nadu u dobar rezultat i borbu za medalje na predstojećem Hrvatskom veslačkom prvenstvu. Od-

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

lanovi Atletskog kluba Šibenik vratili su se s ‘punom torbom’ medalja s desetog izdanja cestovne atletske utrke u sv. Filip i Jakovu. Na desetkilometarskoj utrci koja se bodovala za ekipni poredak u Atletskoj cestovnoj ligi, te za pojedinačni poredak u Hrvatskom atletskom kupu boje AK Šibenik branili su Sunčica Rak, Antonia Rupić, Snježana Rak, Jelena Muščet, Damir Maksimović, Krste Latin, Tomislav Rupić, Vinko Klarić, Dragan Plenča i Radmila Maksimović, a najveći uspjeh ostvarila je ova potonja. Radmila Maksimo-

nosi se to prije svega na rekonvalescenta Nina Perišića, koji je jedini od kadetskih samaca staza odveslao za manje od dvije

Radmila Maksimović najbrža žena na utrci u sv. Filip i Jakovu, Sunčica Rak brončana vić osvojila je, naime, prvo mjesto i zlatnu medalju u ukupnom poretku kod žena, a uspjeh šibenskog kluba u ženskoj apsolutnoj kategoriji upotpunila je Sunčica Rak, koja se okitila broncom. Mlada šibenska atletičarka, koja je prošle godine osvojila brončano odličje na deset tisuća metara na juniorskom Prvenstvu Hrvatske, tek od ove godine nastupa u seniorskoj konkurenciji, pa vjerujemo kako je bronca iz Filip i Jakova samo početak žetve medalja.

Solidan nastup lokalnih vozača na šibenskom kronometru

minute i, naravno, zaslužio zlatnu medalju. Solidan posao odradili su i mlađi juniori koji bi na državnom prvenstvu mogli biti

tzv. ‘dark horse’. Što se tiče ostalih osvajača medalja, osim Nina zlatom su se kod kadeta A okitili i dvojci Paško Stipandžija i Kristijan Papak, te Jerko Radovčić i Valentin Mihalić. Do srebrnih odličja doveslali su Lucija Ninčević i Sara Panjkota u juniorskom B dvojcu, te Lovre Juras i Stipe Koloper, također u juniorskom B dvojcu, dok su broncu u istoj utrci uzeli Nikola Dugopoljac i Ante Klarić. Od ‘Krkaša’ na postolje se popeo i Josip Šunjerga koji se u juniorskom B samcu također okitio brončanom medaljom. Kadetski B dvojac u sastavu Marko Kosor i Mario Buduimir natjecanje u Metkoviću završio je na petom mjestu. (pp)

organizaciji AK Mihovil u nedjelju je, u bivšoj vojarni Bribirskih knezova, održana kronometar vožnja koja se bodovala za Prvenstvo regije Jug. Nastupilo je dvadestak vozača iz šest dalmatinskih klubova, među njima i domaće snage. U generalnom poretku slavio je Ante Barić (RTZ Zadar), ispred Domagoja Šaškora (AK Oneum Omiš) i Saše Milavića (AK Split Motosport).

Vijesti

Lijep rezultat ostvario je i Joso Juričev Mikulin iz AK Mihovil koji je u klasi 3 osvojio prvo mjesto, baš kao i Damir Mustać koji je bio drugi u klasi 1. Njegov klupski kolega Ivan Šipka zauzeo je četvrto mjesto u klasi 4, a isti plasman u klasi 2 ostvario je i Mario Giljanović, koji je ujedno bio i najbolji junior. U poretku klubova AKK Rogoznica zauzeo je, pak, drugo mjesto. (pp)

Uz ova dva odličja u generalnom poretku, članovi AK Šibenik osvojili su još niz medalja po raznim kategorijama. Tako su Radmila Maksimović, Sunčica Rak i Tomislav Rupić uzeli zlata, Antonia Rupić srebro, Snježana Rak i Damir Maksimović bronce, dok je ženska ekipa Šibenika bila najbolja. Valja spomenuti i kako je u ukupnom poretku kod muškaraca drugo mjesto zauzeo Šibenčanin Ante Živković, koji nastupa za AK Dubrovnik.

Sport

52 / 15. srpnja 2015. / 489.

Nacionalni četverac formu za juniorsko SP u Brazilu brusi u Šibeniku

H Tišnjanske ‘dupinice’ osvojile zlato i srebro na finalu Hrvatskog veslačkog kupa

ri posade Veslačkog kluba Dupin iz Tisnog nastupilo je na nalu Hrvatskog veslačkog kupa u Metkoviću, a s juga Hrvatske vratile su se s dvije medalje. Do zlata je na nemirnoj i valovitoj Neretvi doveslala Petra Gabre u juniorskom samcu, dok su Marijeta i Kristina Jelovčić osvojile srebro u kadet-

skom dvojcu na pariće. Blizu postolja bila je i Antonela Jajaš koja je u samcu za kadetkinje zauzela četvrto mjesto. Pred članovima tišnjanskog kluba radno je ljeto tijekom kojeg će se pripremati za najvažnije natjecanje u kalendaru, Hrvatsko veslačko prvenstvo, koje je na rasporedu početkom listopada. (pp)

rvatski juniorski četverac prošlog se tjedna, nakon testiranja i priprema u Zagrebu, okupio u Šibeniku gdje će desetak dana pod budnim okom Milana Radečića, inače glavnog trenera VK Krka, trenirati za Svjetsko juniorsko prvenstvo u Rio da Janeiru. Naš Andrija Šupe, s kolegama Leonom Bulićem, Patrikom Farkašem i Nikom Dunkićem, za nastup na stazi na kojoj će se veslati i olimpijske regate, pripremat će se u akvatoriju rijeke Krke, a nakon toga će momci s pumpanjem forme nastaviti na jezeru Rama u susjednoj Bosni i Hercegovini. U Brazil, pak, putuju 31. srpnja. Nadamo se kako će se iz njega vratiti s dobrim rezultatom. (pp)

Mamma Mia!

BLIC INTERVJU S RIJEČKIM INDIE PRVOBORCIMA JONATHAN U BACKSTAGEU REGIUS FESTIVALA

JONATHAN: Imamo namjeru izaći na stran radimo s britanskim producen

piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

‘N

ajbolji hrvatski bend’, ‘fenomenalni’, ‘nevjerojatno’, ‘blago sceni koja ima ovakav bend’ – samo su neki od komentara kojima je, doduše malobrojna, publika na otvaranju petog

izdanja Regius festivala u Šibeniku častila Jonathan, bend koji je nastupio prvi. Kad u Hrvatskoj imaš bend koji zvuči poput Jonathana, jedno je sigurno – dolaze iz Rijeke i samo je pitanje trenutka kad će njihov zvuk probiti granice Lijepe Naše. S frontmanom benda, Zoranom Badurinom kratko smo se družili u backstageu netom nakon završet-

ka njihovog nastupa. Nakon Šibenika, iduća postaja je Exit gdje će nastupiti kao headlineri i tako doprijeti do daleko većeg broja publike. Osim Badurine u bendu su još i Branko Kovačić, Tomislav Radinović, Darko Petković i Nikica Jurjević. IDE NAM DOSTA DOBRO Za početak, jedan radijski

producent zamolio me da vas pitam hoćete li mu svirati na vjenčanju. Hoćete?! Haha! Teško. Ali, dosta nas ljudi to pita. Međutim, odlučili smo da nećemo ići u tom smjeru. Kakvi su dojmovi s nastupa na Regius festivalu u Šibeniku? Odlično je bilo. U jednom trenutku smo pomislili da

489. / 15. srpnja 2015. / 55

MODNI DODATAK

piše: Maria Kiara Matić

o tržište i na tome ntom Do you believe in fairies?

Od početka nam je želja bila pokušati vani daobiti neku ocijenu, valja li ili ne to što radimo. Sad smo dobili nekoliko jako bitnih recenzija koja nama dosta znače i sve su bile dosta dobre – otkriva frontmen Jonathana neće biti mnogo ljudi, ali na kraju je bilo super. Moram komentirati da super zvučite uživo. Jedan je šibenski basist priznao da se ježio od ugode tijekom vašeg nastupa, a da se to rijetko kad događa. Ipak ima nešto u onom što vas nazivaju ‘hrvatskom indie rock senzacijom’? Ma, to su novinarske fore jer moraš nešto senzacionalno staviti u naslov. Ali da, ide nam dosta dobro. Dugo smo kuhali u prostoriji i onda kad smo izašli vani, odjednom je sve ‘grunilo’. Napunili smo prvo Mali pogon zagrebačke Tvornice, a potom i Veliki. Na novosadskom Exit festivalu ste headlineri na Futur Shock pozornici. Uzbuđeni? Mislim da će nam to biti najveći koncert dosad. Bit će sigurno par tisuća ljudi. Ja jedva čekam! U biti, svi jedva čekamo. Organizacija će biti odlična. Ja čak nikad nisam bio na festivalu i ovo će mi biti prvi put. Veoma se veselim. ‘Pali’ su komentari da je vaš najveći grijeh to što ste možda rođeni u krivoj zemlji što se tiče glazbe koju svi-

rate. Kako to vi komentirate? Pa nije, ajde. Ma, može se. Zaista se može, ako imaš nešto kvalitetno, ako imaš volje i pameti, može se nešto napraviti. Od početka nam je želja bila pokušati vani daobiti neku ocijenu, valja li ili ne to što radimo. I sad smo dobili nekoliko jako bitnih recenzija koje nama dosta znače i sve su bile dosta dobre. SVE SE MOŽE KAD SE HOĆE Dakle, denitivno imate namjeru izaći van granica hrvatskog tržišta? Imamo namjeru izlaska izvan Hrvatske, i snimanja novog albuma s britanskim producentom, ali nećemo još o tome puno pričati. Uglavnom, preko toga bismo došli do neke diskografske kuće vani. Da, čula sam komentare da vam treba nastup uz bend koji je možda naizgled jači od vas, a čiji ćete nastup otvoriti i potom ih posramiti. U Tvornici smo svirali prije Editorsa i stvarno je bilo super. Kasnije smo čak imali čuti reakcije, možda pretjerane, da smo bolji od njih. Ali ima raznih načina kako se može izaći vani. Kuhamo, nešto će isplivati.

Vjenčanje je dan iz snova koji većina žena planira dugo vremena, ali isto tako mašta o tome. Svakoj ženi je najvažnije da zablista u najljepšoj vjenčanici. Dizajnerica Sandra Haddad kroz svoju magičnu kampanju predstavlja svoje bajkovite vjenčanice, možda se pronađete i vi u opisu vile. Vjenčanice Sandre Haddad su romantične, nježne, eterične i gotovo nestvarne. Ono što njezinim kreacijama daje posebno čarobnu notu je decentno cvijeće kojim ukrašava svoje modele. Osim što je poznata po svojim vilinskim vjenčanicama dizajnericu znamo i po predivnim kampanjama koje prate sve njezine kolekcije. Sve su snimljene na neobičnim lokacijama napuštenih dvoraca u blizini Zagreba i kroz svaku je ispričana čarobna priča o šumskim vilama. Zanimljivost vjenčanih haljina Sandre Haddad su i nježno pastelne nijanse kojima se dizajnerica voli poigrati. U raskošnom izboru boja, od oﬀ bijele, šampanjca, pudera pa sve do boje lavande, svaka mladenka pronaći će svoju idealnu vjenčanicu koja će na najbolji način istaknuti njene crte lica, boju kose i očiju. Fotograje ove kampanje potpisuje naša šibenska fotografkinja Sanja Lydia Kulušić, u ulozi vile je Darija Gabrić iz agencije Talia, a za make-up je zaslužna Mia Bator.

tu uristička zviijezda

56 / 15. srpnja 2015. / 489.

SRIMA NASELJE KOJE SE PROBUDILO I PRIGRLILO TURIZAM

Srimarski turistički radnici drže oči širom otvorene N aša turistička patrola nastavlja se preko Srime, naselja koje iz godine u godinu razvija svoje turističke kapacitete. Vjerojatno po uzoru na strariju sestru, grade Vodice, Srima je prihvatila turizam kao svoju najznačajniju gospodarsku granu i u skladu s tim radi na koncipiranju novih kapaciteta. Ove godine, tako, u Srimi nailazimo na novu šljunčanu plažu. Iako pojedini mještani nisu propustili šapnuti svoje nezadovoljstvo koje je eskaliralo i do ogorčenosti tim projektom uređenja oko 500 metara obalnog pojasa, turisti su, izgleda, zadovoljni ovom investicijom, te su istu prigrlili objeručke.

BEACH BAR PAJA: -smješten na prekrasnoj srimskoj punti

ad uđete u Srimu i skrenete lijevo plažom, odmah iza Hotela Duje, smješten je na prekrasnoj srimskoj punti BEACH BAR PAJA. Osim terase u debeloj hladovini i fantastičnog pogleda na srimsko plavetnilo, oduševit će vas još dosta toga u ovom objektu: dočekat će vas ljubazni i uvijek nasmijani domaćin, kavicu i piće poslužit će vam Paula Zrinjanin naša kandi-

datkinja za Miss sporta 2015, a svake subote uživo zabavlja vas naš poznati tenor Marko Škugor. I tako bi mogli još štošta lijepog nabrajati za ovaj beach bar, a kako bi se uvjerili sami koliko je ovdje ugodno okupati se, popiti dobru kavicu, koktel ili što poželite, najbolje da već prilikom prvog posjeta Srimi svakako posjetite i Beach bar Paja na adresi Srima XVII/27; tel: 098/9033 857

Srima ove godine ima i novo dječje igralište koje je, mora se primijetiti, suvremeno opremljeno i funkcionalno, te iznimno veseli mališane, domaće i strance.

NOVO IGRALIŠTE Srima iz godine u godinu ima i sve bolju ugostiteljsku ponudu. To valjda ide s vcelikim brojem turista koji obitavaju na plaži tijekom dana, a u srimarskim apartmanima noću. Ove godine popravljena je i ponuda na glavnoj plaži. Tako se ove godine iznajmljuju suncobrani i ležaljke, ali i takozvane yboarde koji su velika senzacija među turistima, jetskyeve, pedaline te vodeni

BEACH BAR ‘KAROCA’& RESTORAN ‘KAROCA’ - obiteljska kupališna oaza

mješteni su na prekrasnoj novouređenoj sunčanoj plaži u uvali na mulu Morine. Mjesto je to za savršen obiteljski dan na pla-

ži - počnete s jutarnjom kavicom i palačinkama, zatim pojedete sladoled, nakon dobrog kupanja ručate u restoranu Karoca u kojemu posebno ističemo veliki izbor pizza iz krušne peći i velik izbor jela a lacarte. Nakon dobrog obroka uživati možete na ležaljkama pod suncobranima, iznajmiti jet-ski, a za najmlađe tu je stolni nogomet. Kao posebnu i najnoviju atrakciju u beach baru ističu mogućnost najma yboarda.

489. / 15. srpnja 2015. / 57

TRIBUNJ MIRNIJA TURISTIČKA ATMOSFERA

Mirna turistička oaza za obiteljski odmor

park. Kada se ovome pridodaju trgovci hranom, uglavnom kuhanim kukuruzom, krafnama i palačinkama, može se zaključiti kako je strimarska plaža idealna za obiteljski provod za sve one kojima ne smeta malo gužve. NEUREĐENI DIO PLAŽE Posljednjih godina treba dati pohvalu i za uređene zelene površine, a iz klasične turističke ponude istaknut ćemo

nekoliko štandova uz plažu, no kritiku ćemo uputiti zbog nemaštovitosti asortimana. Najveća kritika ove godine ipak će otići istočnom dijelu Srime, točnije plaži koja je na tom predjelu prilično neuređena, stjenovita i neprikladna konceptu masovnog turizma. No, s obzirom da je na Srimi iz godine u godinu vidljiv razvoj kapaciteta, ovu ćemo zamjerku amortizirati i postaviti tek iza navedenih pohvala.

a razliku od Srime koja više egzistira kao prigradsko naselje Vodicama nego samostalni turistički centar, Tribunj je posve drugačija priča. Riječ je o slikovitom mjestu o čijim mediteranskim ljepotama ne treba previše raspredati. Destinacija je to koja je dobro pripremila svoj turistički program. Bogata suma koncerata,

fešti, izložbi i ostalih događanja obilježit će ovogodišnje kulturno ljeto. Program je započeo još u lipnju manifestacijom ‘Tribunjsko more na stolu’, i privukao brojne zaljubljenike u autohtonu kuhinju Dalmacije. Što se tiče samih kapaciteta, ugostiteljskih objekata u Tribunju ne manjka, a mjesto je opremljeno i svim drugim

CAFFE BAR & PIZZERIA MARTELL

-najbolja meksička hrana u cijeloj okolici

U SRIMA 1 Uređenost mjesta



2 Čistoća mjesta



3 Ugostiteljski sadržaji



4 Turistički iskorak



UKUPNO

kupno 4 fantastična meksička menua napravljena od piletine i junetine motanih u tortille; paprika, luk, kukuruz i grah te domaća receptura originalnih meksičkih začina ljutih i blagih ostavit će vas bez teksta. Osim meksičke hrane ovdje se služe najbolje pizze u okolici, ugodne nepcu i oku. Ako ste planirali svoj “đir” do Tribunja, Caffe bar & pizzeria Martell je mjesto koje ne smijete zaobići; smješten odmah na poluotoku iza kamenog mostića s pogledom na brodice i morsko plavetnilo. Ugodan ambijent, vrhunsko osoblje i pristupačne cijene neće vas zasigurno razočarati. Informacije na tel. 099/4346-950

tu uristička zviijezda

58 / 15. srpnja 2015. / 489.

HOTEL The Movie Resort

osnovnim servisima – trgovinama, poštom, turističkim uredom, marinom… Ove godine uređena je i plaža Zamalin koja je dobila novo popločanje, te je prilagođena potrebama turizma, a sanirani su i dijelovi tribunjske rive kojima je trebao popravak. Treba istaknuti i ulaganje u sprave za vježbanje koje su postavljene na otvorenom ispod Tople. ATRAKTIVNA ŠETNICA Jako atraktivna je šetnica koja se nalazi istočno od centra, prema Movieresortu, zajedno sa šljunčanom plažom. Ovu lokaciju očito su

prepoznali i gosti koji se u sve većem broju upućuju prema toj strani, odakle puca odličan pogled na staru tribunjsku jezgru. Jezgra je, valja to spomenuti, jedna od najljepših na ovom dijelu Jadrana pa je sama po sebi, i kada ne bi bilo nijednog sadržaja, dovoljno atraktivna da privlači pažnju. Ipak, dalo bi se primijetiti kako u Tribunju manjka suvenirnica, i ostalih specijaliziranih trgovina koje bi bile namijenjene turistima. No, zelene površine su uređene, što je veliki plus za lokalnu samoupravu. Destinacija je to za kvalitetan miran obiteljski odmor.

TRIBUNJ

mješten na vlastitoj šljunčanoj plaži, tematski hotel The Movie Resort u svom raskošnom ambijentu nudi samo najbolje: pogled na staru tribunjsku jezgru s terase okružene mediteranskim zelenilom; vlastiti bazen i još ljepšu plažu. Osoblje The Movie Resort hotela Vas srdačno očekuje kod proslave Vaših najintimnijih i najsretnijih

trenutaka. Proslavite ih uz žalo Jadranskog mora i vrhunsku ponudu naših gastronomskih stručnjaka, za Vas organiziramo: Vjenčanja - mogućnost vožnje mladenaca u oldtimeru ili brodom Krstitke Rođendane i razne druge proslave Informacije i rezervacije na 099/4346-950

1 Uređenost mjesta



2 Čistoća mjesta



3 Ugostiteljski sadržaji



4 Turistički iskorak



UKUPNO

 28

RESTORAN & CAFFE Sinje more

našem malom mistu Tribunju, obalom put Vodica na plaži Sinje more, stara tradicionalna obitelj ribara težaka na jednom mjestu objedinila je restoran, kać te tržnicu ribe. Zašto ne smijete zaobići Sinje more!? Već na prvi pogled probudit će u vama emociju ljepote i tradicije; vlasnik barba Frane Popov sjedi u mornarskoj majici za roštiljom i okreće najbolje komade ribe i

mesa, a sve po narudžbi a la carte koju ćete slasno pojesti na najljepšem dijelu plaže tribunjskog plavetnila i po najpovoljnijim cijenama u tom kraju. Domaća ekološki uzgojena verdura, ručno pleteni suncobrani od trstike, ljubazno i veselo osoblje, najam pedalina i ležaljki.... što više reći, požurite do Sinjeg mora. Kontakt i info: 091/440-6667 ili sinjemoretribunj@net.hr

Informacije

060 368 368 Draga 14, Šibenik Cijena poziva s PDV-om: 1,74 kn/min s ksnog; 2,96 kn/min s mobitela

AUTOBUSNI KOLODVOR Informacije

tel. 022 218 459 Velimira Škorpika 5, Šibenik pauk@gradski-parking.hr

Draga 14, Šibenik tel.: 022 200 770 I fax.: 022 200 771 www.gradski-parking.hr

ODJEL ZA PREMJEŠTANJE VOZILA

Reklamacije

tel. 022 212 205 fax. 022 212 255 Draga 14, Šibenik reklamacije@gradski-parking.hr

SEKTOR PARKIRALIŠTA Informacije

tel. 022 200 770 fax. 022 200 771 Draga 14, Šibenik brod@gradski-parking.hr

BRODSKA LINIJA 501 KRAPANJ - BRODARICA

Kurent U zadnji tren

Direktor: Joško Živković

josko.zivkovic@novi-tjednik.hr

Glavna urednica: Jelena Devčić urednik@novi-tjednik.hr

Redakcija: Patrik Patafta, zamjenik glavne urednice patrik.patafta@novi-tjednik.hr

Snježana Klarić | snjezana.klaric@novi-tjednik.hr Daria Lešić | daria.lesic@novi-tjednik.hr Mario Krnić | mario.krnic@novi-tjednik.hr Ivana Šimundić | ivana.simundic@novi-tjednik.hr Ana Rak | ana.rak@novi-tjednik.hr Josipa Bolanča, fotograf | josipa.bolanca@novi-tjednik.hr Graka: Nera Lovrić, gračka urednica | graka@novi-tjednik.hr Duška Radečić | graka@novi-tjednik.hr Ana Jakelić, ana.jakelic@novi-tjednik.hr Marketing: Violeta Blatančić, voditeljica marketinga

violeta.blatancic@novi-tjednik.hr | marketing@novi-tjednik.hr

Tisak: Glas Slavonije d.d. Osijek

Svi tekstovi i fotograje vlasništvo su Šibenskog tjednika i zabranjeno ih je neovlašteno koristiti.

www.sibenskiportal.hr

stanovi

- prodajem

PRODAJE SE stan na baldekinu, veličine 62 m2, parking osiguran. Stan je na sunčanoj strani s pogledom na luku. Info na mob: 098/771656

ŠUBIĆEVAC garsonjera 40,80m2, 1. kat novogradnje, ima balkon, uređena i odmah useljiva, centralno, EC=A. Prodajem trosoban stan od 100 m2 u centru Šibenika, a može i zamjena za Zagreb. Info na br.:091/5322838

PRODAJEM stan od 92 m2, sunčan. 091 565 4267 PRODAJEM stan od 34 m2, namješten, na prvom katu. 095 808 16 88

Prodajem željeznu ogradu s plastičnim staklima, 20 metara u Rogoznici, visina ograde 1 m. Povoljno. 091 884 6251 Prodaje se automobil Citroen Xara, RT 1.4, 55 KV, boja srebrena, benzinac, proizvodnja 2003. god. Info na mob.: 099/3128709 Studentima i zaposlenima iznajmljujem 2 jednosobna i 2 dvosobna stana s terasom i dvorištem iznad katedrale. Mob: 099 3333 585 Ozbiljna obitelj traži u najam komforniji stan, od 70 m2 i više na području od centra grada prema Krvavicama. Mob. 099 262 4245. P r o d a j e m b a čv e . I n f o n a : 0993376303

Prodajem motor Yamaha Buldog BT 1100-1063 cm3. Srebrne boje, garažiran, u odličnom stanju, proizvodnja 2003.g. Cijena 4.000 Eur. MOB: 098 /71 4440 Prodajem gliser, Reful 490 open shermana, motor Honda 40 KS, 4 takta (max 200 sati rada). Prvi put u moru 2008. g. Motor redovito servisiran. Flapsovi, inox konzola sa 4 nosača za štapove, navigacijska svjetla, bimini, nosač pomoćnog motora, špirun sa koloturnikom, inox ograda, inox rukohvati, tenda motora i konzole. 7.500 Eur. 098 /71 4440 Prodaje se građevinsko zemljište Bilice-Vrulje, 60 m od mora, 403 m2, prekrasan pogled na otvoreno more. Cijena: 20.000 eura. 098 965 0167

VODICE – prodajem stan 71 m2 + podrum, 2 terase, parking, blizina mora 300 m il mijenjam za manji stan u Šibeniku ili Biogradu. Ima ECB, info na br.: 098/577296 Stan 50 m2 u Bilicama, namješten izdajem za 1.400 kn. Info na broj: 091/2522169

MATE KOP

ZEČEVO

Kuhar / Glavni kuhar (m/ž) Fort George Rok prijave: 17.07.2015., Vis Spektakularna utvrda Fort George smještena je poviše grada Visa na otoku Visu… Više saznajte pod oznakom: 264233

Web developer / designer (m/ž) TERRACON d.d. Rok prijave: 16.07.2015., Split

PRODAJEM hitno trosobni stan od 82m2, prizemlje sa posebnim ulazom i velikom terasom na Meterizama. Info na broj: 091/5714970

mob: 091/880-7472 dostava na kućnu adresu

330-141

tel.

1000 Prodajnih predstavnika (m/ž) Concreto Rok prijave: 11.06.2015., cijela Hrvatska

Chéfs (m/f) Sunčani Hvar Hotels Rok prijave: 26.06.2015., Hvar

Veterinar (m/ž) Prodajni savjetnik (m/ž) Zoo Hobby d.o.o. Rok prijave: 17.07.2015., Šibenik, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Križevci, Karlovac, Zagreb, Zaprešić, Split, Makarska,

uz 0RMD3ODºD.hr PRODAJEM konforan trosoban stan na drugom katu u Crnici , od 92 m2.s pogledom na more,blizu Banja. Stan je u stanbenoj kući s tri kata.Nalazi se na glavnoj cesti blizu igrališta.Cijena po dogovoru. Dokumenti 1/1. Stan ima i pripadajući dio dvorišta. Mob. 091/5654267. PRODAJE SE Renault Clio 2010. godište, 1.5 DCI. Sve plaćeno do registracije, u odličnom je stanju. Cijena 5.400 eura. Sve informacije na broj: 091 564 6522 PRODAJE SE Renault Clio, 1.5 DCI, servisna knjiga, jedan vlasnik, prva boja, 106.000 km, registriran. Sve informacije na broj: 095 523 5653 IZNAJMLJUJEM apartman od 56 m2 u Bilicama-Vrulje, 50 m od mora, vez za brod, roštilj, klima uređaj, osiguravajući parking, plaža 100 m od apartmana. Sve informacije na broj: 095 523 5653

IZNAJMLJUJE SE garsonjera za samce. Sve informacije na broj: 33 66 98

Prodaje se poljoprivredno zemljište sa nekoliko maslina u Gačelezima, površine 1.750 m2, cijena po dogovoru. Info na br.: 095/8380124

Procjenitelj šteta na imovini vanjski suradnik (m/ž) Grawe Hrvatska d.d. Rok prijave: 20.07.2015., Zadar i okolica, Split i okolica, Makarska i okolica

Manager prodaje (m/ž) Zepter Zest d.o.o. Rok prijave: 17.07.2015., cijela Hrvatska

Lako je usporediti svoju plaću ili odrediti plaću svojih zaposlenika

PRODAJE SE Renault Megane Classic, godište 1998. registriran do veljače 2016. Vozilo je u dobrom stanju. Info : 091 539 83 11

Prodaje se stan od 60 m2, 1. Kat na Njegoševom trgu 098/626393

KIKE

Radnik u proizvodnji / mesnoj industriji (m/ž) Valipile d.o.o. Rok prijave: 19.07.2015., Sveti Petar u Šumi

Primošten i okolica Bilini, Prhovo, tražim stan ili manju kuću po mogućnosti nenamješteno ili polunamješteno u najam na duže vrijeme. Mob: 091 3646 093

Prodaje se stan od 60m2, 1. kat na Njegoševom trgu 098/626 393

pizzeria

Želite li objaviti oglas, kontaktirajte nas na tel: 01 6065 275 ili e-mail: usluge@moj-posao.net

IZDVAJAMO:

Prodajem 4 sobni stan na drugom katu,pogled na Martinsku i blizu gradske plaže Banj.Stan je adaptiran u dva stana pogodan za turizam.Dok. 1/1.m 091/5654267. Ozbiljna zaposlena ženska osoba traži HITNO jednosoban stan u najam. Cijenjenje ponude na 091/512-5054 Prodajem povoljno potpuno novu perilicu rublja i novi šporet GORENJE po vrlo povoljnoj cijeni. Informacije na telefon 091/512-5054

IZNAJMLJUJEM stan od 50 m2 na Baldekinu. Sve informacije na broj: 098 167 0504 ATRAKTIVAN POSLOVNI PROSTOR u strogom centru Šibenika, veličine 90 m2, uređen s parkirnim mjestom, iznadautobusnog kolodvora, iznajmljujem. Sve informacije na mob. 091/438-0850.

ostalo

- iznajmljujem, kupujem, prodajem

PRODAJEM opremljeni brod (Adria 500) s motorom Yamaha 9,9 ks. Info: 091 504 7952 IZNAJMLJUJEM dvosobni namješten stan u Šibeniku, predio Varoš, studentima ili zaposlenim osobama. informacije na mob: 091 508 21 98 ili tel: 022 214 730 PRODAJEM kompletno uređen grob sa 3 škancije na Zatonskom groblju. Info: 095 570 0473 HITNO PRODAJEM kuhinjsku opremu za fast food i pekaru! Sve informacije na mobitel 0919079576. PRODAJEM električni pianino marke Galileo u izvrsnom stanju. Info: 099/ 262-4245 KUPUJEM polovni pianino, isključivo u dobrom stanju. Cijenjene ponude na 099/ 262-4245 IZNAJMLJUJEM garažu od 20m2 na Njegoševom trgu, na adresi Frana Supila 3. Info na broj: 098/ 136 78 62 KUPUJEM stan 35-40 m2, predio grada, Varoš, Plišac i Škopinac. Info na

097 907 7367 PRODAJEM zemljište na Brodarici, kod mosta, oko 500 m2. Papiri uredni 1/1. Cijena po dogovoru, povoljno. 022/215-474 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u Šibeniku, predio Varoš. Informacije na mob.:091/5335210 IZNAJMLJUJEM povoljno kuću s okućnicom (namješten dvosobni stan) u Bilicama – Stubalj. Info na mob.: 091/5740543 TRAŽIM kvalitetnu osobu koja želi pošteno raditi. Osobu koja poznaje tesarske poslove za rad u Vodicama. Postoji mogućnost smještaja. 095 855 4714 PRODAJEM POVOLJNO automobil t ipa Rover limuzina 414FI god.1997 registriran do 10/2015 u odličnom stanju. Info na 098 721 447 TRAŽIMO u najam jednosobni ili dvosobni namješten stan na području Šibenika. Info: 091/ 543 9496 IZNAJMLJUJE se apartman u centru grada s parkingom. Cijena vrlo povoljna. Informacije na mob: 098/ 721 447 Poštovani građani Šibensko-kninske županije _GASTARBEITERI_ ako ste zainteresirani za susrete i neke međusobne razgovore ili čak za osnivanje jedne vrste ' Udruge povratnika' molim vas da se javite na tel: 091/8846 251 MIJENJAM vikendicu 40 m2 + terasa 12m2 u Fužinama (Gorski Kotar) na građevnoj parceli veličine 1270 m2, za manji stan u Šibeniku – po dogovoru. 0917548440 IZNAJMLJUJEM stan za studente ili samce. Info na 098/9646584 PRODAJE SE jednosobni uređen stan

Predaja malih oglasa: 022 garsonjera, površine 25 m2, na Šubićevcu preko puta nogometnog igrališta. Cijena po dogovoru. 091/520930 PRODAJEM nedovršenu kuću cca 240 m2, (Šibenik, Bilice – iza spomenika) dijelom useljiva za 120.000 EUR. Info na 091/5436336 TRAŽIM Ozbiljan zaposleni mladić traži jednosoban namještan stan u najam na potezu od Vidika do Crnice. Sve informacije na broj mobitela 095 905 3676 PRODAJEM građevinsko zemljište blizu spomenika, 2000 m2, Šibenik, Bilice – moguća parcelizacija, svi priključci na terenu. Cijena 45 EUR po m2. Info na 091/5436336 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u zgradi u centru grada, 1.500,00 kn + režije + akontacija 1.000,00 kn. Samo studenticama ili mlađim zaposlenim ženskim osobana. Info na 098/445979 IZNAJMLJUJE SE jednosoban i dvosoban namješten stan u Šibeniku. Više informacija na mob: 098 917 8924 PRODAJE SE starija obiteljska kuća s okućnicom (592 m2) u Drnišu. Cijena vrlo povoljna. Info: 091 945 3065 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u centru grada studentima. Info na br.: 099/7045089 MLADA OBITELJ s djecom traže u najam kuću s okućnicom ili veći stan na duže vrijeme, područje Šibenika i

215 154

okolice. Info na mob.: 091/5329031 PRODAJE SE građevinsko zemljište u Drnišu od 450m2 sa građevinskom dozvolom, info na mob.: 091/5466300 U CENTRU Drniša prodaje se stan od 90m2, info na mob.: 091/5466300 TRAŽIM cimera u stanu u Zagrebu, nepušača, predio grada Srednjaci. Info na: 091585-3341 IZNAJMLJUJEM sobu, kuhinju i kupaonicu studentici ili zaposlenoj osobi. Useljivo odmah. Ul. Ive Zaninovića 19. 091/508-8096 IZNAJMLJUJEM jednosoban ili dvosoban namješten stan na brodarici sve informacije na broj 098 997 62 39 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan zaposlenom paru 091 565 4267 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan u Zagrebu 098/705-270 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan samcima 098/917-8924 NA MALOJ LOŽI u centru starog grada iznajmljujem dva manja apartmana za 2 osobe, studentima ili parovima s jednim djetetom od 01.10. do 01.06.. Info na br.: 098/432240 IZNAJMLJUJEM u centru grada dvokrevetnu sobu s wc-om, kupatilom i posebnim ulazom uz mogućnost uporabe kuhinje. Info na mob: 098/721 447

OBRT ZA ČIŠĆENJE I ODRŽAVANJE ‘KRPICA I SJAJ’

marketing@novi-tjednik.hr

STAN 51m2 potpuno oprenljen na predjelu Stare ceste iznajmljujem studentima ili manjoj porodici. 098/432-240 IZNAJMLJUJEM stan u centru Šibenika info na mob: 099 404 0758, IZNAJMLJUJEM trosoban namješten stan na Baldekinu (blizina fakulteta) info na mob: 091 539 8388 IZNAJMLJUJE se dvosoban stan namješten u centru grada, isključivo studentima/cama 099 8543616, 022 214 525 IZNAJMLJUJEM namješten stan u centru grada(na Gorici) studentima/cama i srednjoškolcima. 099 592 0651 IZNAJMLJUJEM sobe u namještenom stanu, (u blizini poliklinike) 091 592 4599 IZNAJMLJUJEM poslovni prostor opremljen za geodetski ured (nije uvjet) u centru grada s osiguranim parkingom. 439-286 ili 091/4380850 ZNAJMLJUJE se dvosoban stan u Šibeniku. Podsolarsko 62, poseban ulaz, 1. kat u obiteljskoj kući. 1500 kuna 022 350 594. IZNAJMLJUJEM jednosobni sunčan stan, namješten, zaposlenom paru ili dvjema zaposlenim djevojkama, poseban ulaz, odvojena struja i voda.Stan je u Crnici na glavnoj cesti i odmah useljiv. Mob.091/9554892 TRAŽI SE jednosobni ili manji dvosoban stan za samca na području od Vidika do Šubićevca, po mogućnosti u zgradi, okvirne cijene oko 200 eura. 091/587-2248 IZNAJMLJUJE se dvosoban namješten stan u Zagrebu,Rudeš,1. kat(može se koristiti i kao poslovni prostor),površine 59,25m2 + 1,25m2 ostave u podrumu. tel: 098 9814 367, 098 266 717, 022 354 241 IZNAJMLJUJEM stan u Bilicama 50 m2 kod općine, cijena 1300 kn. 091/2522169 IZNAJMLJUJE se jednosoban stan od 10.9. do 5.6 na Brodarici. Tel. 091 1122292 ili 350 900. IZNAJMLJUJEM apartman u Zagrebu. Info na 091 250 8821. IZNAJMLJUJEM dvokrevetnu garsonjeru u Vodicama ženskoj osobi na neodređeno vrijeme. Zaseban ulaz.

Tel. 095 899 1412. IZNAJMLJUJEM trosoban stan u Varaždinskoj ulici blizu fakulteta, prednost studentima, 091 433 3300.Miro. TRAŽIM u najam 2-soban ili 3-soban komforan namjesten stan blizu centra grada na duze vrijeme.091 31 20 281 IZNAJMLJUJEM jednosobni uređeni i namješteni stan u Zagrebu. Tel. 098 705 270. STUDENTIMA iznajmljujem trosobni uređeni stan u središtu Šibenika. 099 7333629. TRAŽI SE u najam stan u zgradi na duže vrijeme zaposlenom bračnom paru. 091 971 6797 IZNAJMLJUJE SE namješten apartman za samce ili parove bez djece u Crnici. Info na 098/922 5722 IZNAJMLJUJE SE 2-soban i 1-soban stan radnicima ili studentima na Brodarici. Na br. mob. 091/506 9521 IZNAJMLJUJE SE namješten stan u Zagrebu, 48m2, centralno grijanje i klima. Info na mob. 091/356 2560 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u centru grada zaposlenim curama ili studenticama, 098/9884992. IZNAJMLJUJE SE 3 soban namješten stan u kući u Njivicama, nasuprot Plodina. mob. 099/724 8391 ZAGREB, iznajmljuje se namješten stan u Zagrebu, 48 m2, centralno grijanje i klima. mob 091/356 25 60 TRAŽIM STAN u najam na duže vrijeme za 2 osobe na području Vodica ili Tribunja. info na br tel. 091/530 4747

IZNAJMLJUJEM sobu u centru grada, parking osiguran, info na 098/ 224 728 IZNAJMLJUJEM jednosoban stan na Njegoševom trgu (na prvom katu) samcima ili ženskoj osobi. 091/587 1524. MIJENJAM jednosoban stan u Zagrebu za jednosoban stan u Šibeniku. Info. na mob.: 0981976745 Traži se u najam dvosoban ili trosoban stan u Vodicama ili Šibeniku na duže vrijeme. Info: 091/321 88 31 KUPUJEM stan, jednosobni, u centru Šibenika, od Doma zdravlja i Doca do sportske dvorane. Tel. 091 525 2288 PRODAJEM jednosobni stan u Zagrebu, 0955124343. ŠUBIČEVAC, prodajem dvosoban stan

489. / 15. srpnja 2015. / 61

Svojim naglim odlaskom ostavio si vječnu prazninu u našem domu

Željko Lauri 17.07.2007.-17.07.2015. Živjet ćeš s nama dok mi živimo Tvoji najmiliji: Otac Klaudio, majka Božena, sestre Luiza i Klaudija s obiteljima

Sv. Misa zadušnica održat će se u Crkvi Sv. Ante na Šubićevcu 17.7.2015. u 19:00 na Šubičevcu, površine 50m2 + 10m2 terase. 091/5594468 PRODAJE SE stan na Šubičevcu, dvoiposoban, konforan, 69 m2, na jugu, cijena 70.000 EUR. 095/5419818 Prodajem klimu Panasonic CU/PW 12 GKE , nova, neraspakirana, u originalnoj ambalaži. Energetska učinkovitost A/A. Cijena 2.700 kuna. 099/2527623 PRODAJE se stan 95 m2 i 24 m2 u Šibeniku. Tel. 022 338 981. MIJENJAM trosoban stan u Zagrebu,69 m2 za odgovarajući u Šibeniku. Info na: 098 966 8919 KUPUJEM stan do 40 – 50 m2 u Šibeniku, poželjno na području od Baldekina do Vidika. Info na: 091/791 8035 PRODAJEM stan u Šibeniku, predio Bermude, 41 m2, kompletno renoviran, vlasništvo 1/1.Tel. 098 721 488. PRODAJE SE stan u centru Drniša 90 m2 i građevinsko zemljište 450 m2 sa građevinskom dozvolom. 091/5466300 PRODAJEM povoljno stan 52 m2, ulica Bana Josipa Jelačića. Tel. 214 451. PRODAJEM preuređeni stan na Šubićevcu od 70 m2, info: 095/5419818 PRODAJEM dva stana u obiteljskoj kući. 100 m2 i 50 m2. Tel. 338 981. VRLO POVOLJNO SE PRODAJE trosoban stan na Njegoševom trgu (70m2). Info na mob.:099 594 8505 PRODAJEM trosoban stan, 82 m2, 2 kat na Šubićevcu, 095/8095317.

PRODAJEM trosobni stan na Šubićevcu 70 m2, 1. Kat. Odmah useljiv, cijena 82.000 EUR. Info na 095/5419818. PRODAJEM dva jednosobna sunčana stana kod igrališta blizu Banja. Tel. 091 955 4892. PRODAJEM stan na Šubićevcu, dvoiposobni, 1. Kat, odmah useljiv. 095/5419818 PRODAJEM dovosobni stan na lokaciji Baldekin II, od 46,25 m2,na prvom katu. Sa balkonom i odličnim rasporedom. Cijena: 1.250 eura/m2 095/582-78-07 ŠUBIĆEVAC, prodajem dvosoban stan,70m2,1 kat. Info: 095 541 9818 PRODAJE se stan na Staroj cesti, oko 200 m2 (uključena okućnica i konoba). Te. 098 870 102. Šubićevac,prodajem stan,70m2, dvosoban,1 kat. Mob: 095 541 9818 PRODAJEM 4-sobni stan u Vodicama, 113 m2, za 107 000 eura. 098 132 0766. PRODAJEM uređeni stan od 33 m2 u Novom Zagrebu, blizina tramvaja, vrtića, tržnice. Moguća zamjena. Tel. 098 705 270. PRODAJEM poljoprivredno zemljište u Gaćelezima, 4091 m2. . 098 161 6906. PRODAJU SE 3 terena, 2 red od mora, u predjelu Prosika - Pirovac, , cijena na upit. Info na 099/ 6605 352

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - STIŽE NOVA VRUĆINA Srijeda donosi nastavak stabilnog i pretežno vedrog vremena. Noću �ho ili uz burin, danju će puha� slab do umjeren maestral. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 17 do 20°C, uz obalu i na otocima od 20 do 25°C. Najviše dnevne temperature većinom od 31 do 36°C. Od četvrtka do kraja tjedna prevladavat će sunčano ili vedro. Temperature zraka će iz dana u dan pomalo ras� pa se do kraja tjedna očekuju najviše dnevne

temperature većinom od 33 do 39°C, a ne može se isključi� mogućnost dosezanja 40°C u dijelu Zagore ili dolini Neretve. �utra će također bi� (vrlo) topla, osobito za vikend. Noću će puha� burin, a danju do umjeren maestral koji u dane vikenda na moru može ima� pojačane udare. Za takve dane Hrvatski zavod za javno zdravstvo savjetuje� �ovećana temperatura �jela koja rezul�ra znojenjem može brzo doves� do pretjeranog gubitka

tjelesnih tekućina (dehidracije �jela). Čak i mali nedostatci tekućine mogu izazva� ﬁzičku nelagodu kao što je smanjena koncentracija, mučnina, vrtoglavica ili glavobolja. U osjetljivih osoba također može doći do krvožilnih problema. Na dehidraciju su posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenog imunološkog statusa. Žeđ je simptom koji ukazuje na već postojeću dehidraciju �jela i ukazuje na potrebu što skorije nadoknade tekućine.

TV program

Utorak, 21. srpnja

Ponedjeljak, 20. srpnja

Nedjelja, 19. srpnja

Subota, 18. srpnja

Petak, 17. srpnja

Cetvrtak, 16. srpnja

Srijeda, 15. srpnja

62 / 15. srpnja 2015. / 489.

HRT 1 06:36 06:38 06:55 09:20

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce telenovela (41/130)* 10:06 Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Kolumbije do Venezuele

HRT 1 06:36 06:38 06:55 09:20 10:10

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Nikaragve do Salvadora 10:36 Od Ognjene zemlje do Ti-

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:20 10:10 10:10

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Prozor u svijet: Pariz, Gvatemala, srce Maja dokumentarni film 11:05 Dr. Oz (5), talk show

HRT 1 07:35 Najava 07:37 TV kalendar 07:50 Granična rijeka, ciklus klasičnog vesterna 09:10 Normalan život 10:00 Kućni ljubimci 10:30 Subotom ujutro 11:47 TV kalendar

HRT 1 07:48 07:50 08:00 08:45

Najava TV kalendar Klasika mundI Divljak, američki film Zlatna kinoteka 10:50 Gospođica Marple (2): Usnulo ubojstvo, serija (1. dio) (52'45")

HRT 1 06:38 06:40 06:55 09:20

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce telenovela 10:09 Kraljevske toplice, dokumentarna serija (44') (1/5)*

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:20 10:10

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Kraljevske toplice, dokumentarna serija (44') 11:00 Dr. Oz (5), talk show (101/150)*

15:02 Kino za groš, američki film (R)* 16:59 I to je Hrvatska: (R) 17:20 Hrvatska uživo 18:11 Dolina sunca, serija 19:00 Dnevnik 2 19:55 LOTO 7/39 20:01 Šušur: Postira (Brač) 20:51 Velika obitelj (1), serija 21:47 Blackthorn, španjolski film (12)*

HRT 2

juane: Od Gvatemale do Meksika Dr. Oz (5), talk show TV kalendar Dnevnik 1 Rame uz rame, telenovela (70/105)* Jezik za svakoga (R) I to je Hrvatska: (R) U uredu (8), humoristična serija (24/24) (R)*

14:03 Velika obitelj (1), serija 15:00 Gospodar Havaja, američki film (R)* 16:46 Milostiva prije svega (2), humoristična serija 17:20 Hrvatska uživo 18:14 Dolina sunca, serija 19:00 Dnevnik 2 20:01 Šušur: Supetar (Brač) 20:47 Velika obitelj (1), serija 21:44 Rok, američki film (15)

HRT 2

11:47 TV kalendar 12:00 Dnevnik 1 12:25 Rame uz rame, telenovela (71/105)* 13:10 Jezik za svakoga (R) 13:35 Simpsoni (23), humoristična serija (1/22)* 14:00 Velika obitelj (1), serija (4/12)* 15:00 Prava napast, francuski film (81')*

16:45 Ludi rimski carevi, dokumentarna serija (4/4) 17:20 Hrvatska uživo 18:10 Dolina sunca, serija 19:00 Dnevnik 2 20:00 Kulturni Kolodvor 20:35 Dosjei X, američki film (12) (117')* 22:45 Dnevnik 3 21:55 Dnevnik 3 22:23 Najava(12) (7/10) (R)*

HRT 2

12:00 Dnevnik 1 12:23 Zaželi želju, američki film (89')* 13:54 Prizma - multinacionalni magazin 14:36 Indijski ocean sa Simonom Reeveom: Od Omana do Maldiva (58'47") 15:37 Nikolaj i Julie, serija (7/22)* 16:20 Nikolaj i Julie, serija

17:08 Provodi i sprovodi, humoristična serija (33') 17:45 Svečana priredba 49. Međunarodne smotre folklora Zagreb, snimka 19:00 Dnevnik 2 19:55 LOTO 7/39 20:05 Hitac, hrvatski igrani film (76')* 21:30 Otvorenje Pulskog filmskog festivala, prijenos*

11:47 12:00 12:30 13:25 14:00

TV kalendar Dnevnik 1 Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva: Vedrana Rudan 15:05 Mir i dobro 15:30 L'Homme de Rio, francuski film* 17:35 The Voice - Najljepši glas Hrvatske (4/15)

(81'02") (R)* 19:00 Dnevnik 2 19:55 LOTO 6/45 20:05 Naše malo misto, dramska serija (59') 21:10 Počivali u miru (1), serija (12) (4/12)* 22:05 Dnevnik 3 22:25 Producirao George Martin, glazbeno-dokumentarni film (R)*

10:57 11:44 12:00 12:25

Dr. Oz (5), talk show TV kalendar Dnevnik 1 Rame uz rame, telenovela (72/105)* Jezik za svakoga (R) Simpsoni (23), humoristična serija (2/22)* Naše malo misto, dramska serija (59') (4/13) Grandview, američki

film (97')* 16:45 Milostiva prije svega (2), humoristična serija 17:20 Hrvatska uživo 18:10 Dolina sunca, serija 19:00 Dnevnik 2 20:00 Šušur: Pula 20:45 Velika obitelj (1), serija (5/12)* 21:45 Pet dana rata, američki film (12) (108')*

11:47 TV kalendar 12:00 Dnevnik 1 12:25 Rame uz rame, telenovela (73/105)* 13:10 Jezik za svakoga (R) 13:35 Simpsoni (23), humoristična serija (3/22)* 14:00 Velika obitelj (1), serija (5/12)* 15:00 Ljubav poslijepodne, američki film (125')*

17:20 Hrvatska uživo 18:10 Dolina sunca, serija (7/210) 19:00 Dnevnik 2 20:00 Šušur: Bale 20:45 Velika obitelj (1), serija (6/12)* 21:45 Posljednja zraka sumraka, američki film (139')* 00:10 Dnevnik 3 00:30 Sport

10:32 Od Ognjene zemlje do Tijuane 11:00 Dr. Oz (5), talk show 12:00 Dnevnik 1 12:23 Rame uz rame, telenovela (69/105)* 13:13 Jezik za svakoga (R) 13:22 I to je Hrvatska: (R) 13:38 U uredu (8), humoristična serija (23/24) (R)* 14:01 Velika obitelj (1), serija

11:03 11:47 12:00 12:23 13:13 13:25 13:40

13:10 13:30 13:55 15:00

06:30 06:55 09:00 09:27 09:41 10:13

Jura iz džungle Juhuhu Školski sat Čarobna ploča Školarci obavještajci Čarobna ploča - širimo vidike 10:26 Školski sat

06:30 06:35 07:00 09:00 09:30 09:46 10:14 11:44

06:35 07:00 09:00 09:30 09:50 10:15 11:15 11:30

Najava Jura iz džungle, Juhuhu Školski sat Kokice Školarci obavještajci Degrassi (9) Moj dom, najbolji trenu-

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Puni krug Plesni izazov Degrassi Village Folk Samo dalje na istok

HRT 2 06:45 07:00 09:00 09:35

Lijeni Grad Juhuhu Babybonus Olsenova banda i blago kralja lopova, film za djecu* 10:50 100% poduzetnik 11:15 Doktor Who (7), serija za

HRT 2 06:30 06:35 07:00 09:00

Najava Lijeni grad Juhuhu 10 života mačka Titanika, film 10:10 Pozitivno (R)* 10:40 Biblija 10:50 Portret crkve i mjesta

HRT 2 06:35 06:55 09:00 09:30 09:50 10:40 11:20 11:49

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Znanost za djecu Plesni izazov Briljanteen Australija - Život na rubu Moj dom

HRT 2 06:35 07:00 09:00 09:50

Jura iz džungle JUHUHU Školski sat Školarci obavještajci (7), serija za djecu 10:18 Degrassi (9) 10:40 RECi, infoteen maga 11:07 Dječja usta

11:12 11:40 12:30 12:57 13:38

Generacija Y Moj dom Junak u kuhinji (2), Velečasni Brown (2), Kanjon osame, američki film (R)* 14:58 Tea Mamut: Cake pops 15:04 Jelovnici izgubljenog vremena: Mrvice s antičke gozbe (R)* 15:27 Vrtlarenje (1), dokumen-

tarna serija (1/8) (R)* 16:00 Regionalni dnevnik* 17:11 Dirigenti i mužikaši 18:08 Napravljeno po mjeri, dokumentarna serija 18:24 Šušur: Makarska* 19:12 Dinastija (2), serija 20:01 Magija na otoku Belle, američki film* 21:47 Vrijeme na Drugom* 21:54 CSI: Las Vegas (14), serija

ci - dokumentarna serija 12:31 Junak u kuhinji (2) 12:59 Velečasni Brown (2) 13:37 Ona je premlada, američko-kanadski film* 15:03 Jelovnici izgubljenog vremena: Otočki kuharov izbor (R)* 15:24 Vrtlarenje (1), dokumentarna serija (2/8) (R)*

16:00 Regionalni dnevnik** 15:37 Najljepši vrtovi Australije (3), dokumentarna serija (3/6) (R)* 16:00 Regionalni dnevnik* 16:47 Sasvim posebni domovi 17:10 Šušur: Jelsa* 17:59 Slasni Island, dokumentarna serija (4/6) (R)* 18:56 Juhuhu* 20:00 Cedar Cove (2), serija

13:35 I dive ubijaju, zar ne?, američki film* 15:05 Jelovnici izgubljenog vremena: Bogati riblji jelovnici (20'07")* 15:25 Vrtlarenje (1), dokumentarna serija (3/8) (R)* 16:00 Regionalni dnevnik* 16:45 Sasvim posebni domovi (1), dokumentarna serija (22') (7/8)*

17:10 Dirigenti i mužikaši, serija (5/7)* 18:05 Napravljeno po mjeri, dokumentarna serija (10/40) (R)* 18:20 Šušur: Supetar (Brač)* 19:10 Dinastija (2), serija 20:05 Zašto smo se mi ono vjenčali, američki film (116')* 22:00 Vrijeme na Drugom*

mlade (9/13)* 12:05 Doktor Who (7), serija za mlade (10/13)* 12:50 Plesni izazov (1), serija za mlade (10/30)* 13:30 Jela na žaru Darrena Robertsona, dokumentarna serija (27') (1/10) (R)* 14:00 Dosjei X, američki film 16:00 Dva i pol muškarca (9), humoristična serija

16:30 17:45 18:08 18:30

14:00 Umorstva u Midsomeru (15), serija (12) (4/6)* 15:30 Kirstie preuređuje: Vintage domovi, dokumentarna serija (48') (2/5)* 16:20 Zagonetno umorstvo na Manhattanu, američki film (103')* 18:05 Seoska gozba (1):

19:02 19:52 20:00 21:00

18:50 20:00 21:30 21:50

Volim Hrvatsku (3)* Ludnica u Clevelandu Ludnica u Clevelandu Svaki dan dobar dan: Prerano odrasli H2O! Uz malo vode Glazba, glazba...* Gušti su gušti: Primošten* Uvijek je sunčano u Philadelphiji, humoristična

Lonjsko polje (5/7) (45'08")* Đakovački vezovi - najbolje nošeno narodno ruho, snimka* Pjevaj moju pjesmu Egzibicija G.Ivanišević i prijatelji* Čuda života: Širenje svemira, dokumentarna serija (48'08") (3/5)

12:36 12:45 13:15 13:30

Bajkovita Hrvatska: (R)* Junak u kuhinji (2) Velečasni Brown Knjižara krimića: Iskupljenje, američki film (79')* 15:05 Jelovnici izgubljenog vremena: Fazani iz sjećanja (20'11")* 15:25 Najljepši vrtovi Australije (3), dokumentarna se-

rija (22') (5/6) (R)* 16:00 Regionalni dnevnik* 16:45 Dirigenti i mužikaši, serija (6/7)* 17:40 ATP UMAG 2015., prijenos 1. meča* 20:05 Afrika: Kalahari, dokumentarna serija (1/5)* 21:00 TV Bingo* 21:45 CSI: Las Vegas (14), serija (12) (6/22) (R)*

11:20 Australija - Život na rubu, dokumentarna serija 12:00 Moj dom, najbolji trenuci - dokumentarna serija 12:40 Junak u kuhinji (2) 13:10 Velečasni Brown 13:30 Tvorci čudovišta, američki film (84')* 15:05 Jelovnici izgubljenog vremena: Jaje je bilo prvo (19'49")*

15:25 Vrtlarenje (1), dokumentarna serija (5/8) (R)* 16:00 Regionalni dnevnik* 16:45 Dirigenti i mužikaši, serija (7/7)* 17:40 ATP UMAG 2015., prijenos 1. meča* 20:05 Gđa Winterbourne, američki film (102')* 21:45 Vrijeme na Drugom* 21:50 CSI: Las Vegas (14), serija

489. / 15. srpnja 2015. / 63

nova TV 04:25 05:15 05:45 06:10 06:15 08:35 10:00 11:25

Dnevnik Nove TV inMagazin Pac-Man Ever after high Inspektor Rex Kako vrijeme prolazi Crna ruža inMagazin

nova TV 05:15 06:05 06:30 07:00 07:25 07:55 09:10 11:25

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Monster High Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex inMagazin

nova TV 05:15 06:10 06:35 07:00 07:25 08:55 09:10 11:30

Dnevnik Nove TV Ninje kornjače Slugterra Monster high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex inMagazin

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:50

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Tarzan i dječak iz džun-

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Power Rangers

nova TV 05:15 06:10 06:35 07:00 07:55 09:10 11:15 12:45

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Monster high Crna ruža Inspektor Rex Zavuvijek susjedi Inspektor Rex

nova TV 05:35 06:25 06:50 07:15 07:40 08:25 09:25 11:25

Dnevnik Nove TV Pac-Man Slugterra Ever after high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

12:15 Nad Lipom 35 13:20 Najbolje godine (136/138) [repriza] 14:20 Nad lipom 35 15:40 Zauvijek susjedi (60/100) 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Samo ti pričaj (1/3) 19:15 Dnevnik Nove TV

20:05 Crna ruža (200/210) 21:15 Ljubav i novac (17/50) 23:00 Večernje vijesti 23:20 Deseti krug [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 01:40 Nadam se da poslužuju...

RTL

12:15 Nad Lipom 35 13:35 Najbolje godine 132/150) [repriza] 14:20 Nad lipom 35 15:40 Zauvijek susjedi (56/100) 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Samo ti pričaj (2/3) 19:15 Dnevnik Nove TV

20:05 Crna ruža (201/210) 21:15 Ljubav i novac (13/50) 22:15 Provjereno 23:00 Večernje vijesti 23:20 Morski pas iz Malibua [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 15 godina] 01:10 Deseti krug

RTL

12:20 Nad lipom 35 13:40 Najbolje godine (133/150) [repriza] 14:20 Nad lipom 35 15:40 Zauvijek susjedi 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Samo ti pričaj (3/3) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža

(202/210) 21:15 Ljubav i novac 23:00 Drugo lice Samanthe [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 00:45 Sucker Punch: Nadrealni svijet [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 15 godina]

RTL

gle Legenda o čuvarima Djevojke iz mljekare Zabranjeni ples Provjereno [repriza] 16:05 Celebrity MasterChef (9/23) 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 Celebrity MasterChef Celebrity Masterchef-

nast. 17:20 Lud, zbunjen, normalan (32/72) [repriza] 18:10 Radna akcija (6/6) [repriza] 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan (35/72) 20:50 Velika krađa 22:30 Zločesti dečki 00:45 Drugo lice Samanthe

11:55 Jesse Stone: Umorstvo u raju [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 13:40 Kuća debele mame [repriza] 15:40 Lud, zbunjen, normalan (23-24/24) [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 inMagazin vikend

18:05 Celebrity Masterchef (6/23) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan (30/72) 20:50 Radna akcija 21:15 Nacionalna sigurnost 23:00 Lovci na djeveruše [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina]

13:50 Samo ti pričaj (1/3) [repriza] 14:50 Vino strasti (16/42) 16:15 Zauvijek susjedi (54/100) 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Najbolje godine (1/140) 19:15 Dnevnik Nove TV

20:05 Crna ruža (203/210) 21:15 Ljubav i novac (15/50) 23:00 Večernje vijesti 23:20 Tango i Cash [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 01:10 Lovci na djeveruše [repriza]

11:30 12:15 14:00 15:45

12:00 12:50 14:50 15:20 15:55 17:00 17:25 18:15

inMagazin Inspektor Rex Ninja ratnici Zauvijek susjedi Zauvijek susjedi Vijesti Nove TV inMagazin Lud, zbunjen, normalan serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža

06.10 06.55 07.10 07:55

RTL Danas Virus attack Aladdin Pet na pet (R) kviz (S3E87/100) 08:50 TV prodaja 09:05 Hitna služba (R) dramska serija

06.10 RTL Danas 06.55 Virus attack 07.10 Aladdin 07.40 Pomorska ophodnja 08.55 Pomorska ophodnja 10.05 Hitna služba 10:15 Pomorska ophodnja akcijska kriminalistička serija

05:50 06:35 06:50 07:20 07:50 08:50 09:05 10:05

RTL Danas Virus attack Chuggington Sve u šest Tog se nitko nije sjetio! TV prodaja Hitna služba TV prodaja

RTL 07:00 RTL Danas (R) informativna emisija 07:40 Timon i Pumbaa 08:30 Aladdin 09:00 Tenkai vitezovi 09:25 Mijenjam ženu dokumentarna sapunica 10:50 TV prodaja

RTL 05:55 06:40 07:30 07:55 08:10 08:25 09:50

RTL Danas Legenda o Tarzanu Mala sirena Sportske igre mladih TV prodaja Mijenjam ženu TV prodaja

RTL 05:45 06:30 07:20 07:45 09:00 09:15 10:45

RTL Danas (R) Legenda o Tarzanu Mala sirena Mijenjam ženu TV prodaja Mijenjam ženu 10 najpoznatijih životinja Hrvatske

RTL 21:05 Ljubav i novac 22:05 Lud, zbunjen, normalan serija 22:45 Večernje vijesti

06.10 RTL Danas, informativna emisija 06.55 Virus attack 07.10 Tenkai vitezovi, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska 08.55 Pomorska ophodnja,

10:15 Pomorska ophodnja akcijska kriminalistička serija (S4E2/16) 11:20 JAG 12:30 Hitna služba dramska serija 13:30 Četiri vjenčanja (R) lifestyle emisija (S1E2/10) 14:30 Kolo sreće (R) 15:30 Shopping kraljica (R)

16:30 RTL Vijesti 17:00 Četiri vjenčanja 18:00 Sve u šest magazin 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet kviz (S3E35/100) 20:00 Kolo sreće kviz (S1E33/66) 21:15 Shopping kraljica lifestyle emisija

11:20 JAG 12:30 Hitna služba dramska serija 13:25 Četiri vjenčanja (R) lifestyle emisija (S1E3/10) 14:25 Kolo sreće (R) kviz (S1E33/66) 15:30 Shopping kraljica (R 16:30 RTL Vijesti 17:00 Četiri vjenčanja

lifestyle emisija 18:00 Sve u šest magazin 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet kviz (S3E57/100) 20:00 Kolo sreće kviz (S1E34/66) 21:15 Shopping kraljica lifestyle emisija 22:15 RTL Direkt

10:20 Pomorska ophodnja akcijska kriminalistička serija (S5E8) 11:20 JAG 12:15 TV prodaja 12:30 Hitna služba 13:30 Četiri vjenčanja 14:30 Kolo sreće 15:30 Shopping kraljica 16:30 RTL Vijesti 17:00 Četiri vjenčanja

18:00 Sve u šest 18:30 RTL Danas 19:15 RTL Vrijeme informativna emisija 19:20 Tog se nitko nije sjetio! nove epizode 20:00 Kolo sreće 21:15 Shopping kraljica 22:10 Šakal (12) igrani film, akcijski 23:05 Eurojackpot

11:05 Cirkus 12:35 Dynamo: Majstor nemogućega zabavna emisija 13:15 Judy Mood na praznicima - TV premijera igrani film, obiteljska komedija 15:00 Dva vraga iz Chicaga (12) igrani fiilm, akcijska komedija

16:30 RTL Vijesti 16:40 Dva vraga iz Chicaga (12) igrani fiilm 17:20 10 najpoželjnijih frajera Hrvatske 18:30 RTL Danas 19:15 Galileo 20:00 Kung fu panda igrani film, akcijski animirani 21:50 X-Men 2

10:05 Mijenjam ženu 11:35 TV prodaja 11:50 Mađioničari zabavna emisija 13:45 Pazi, lopta! igrani film, komedija 15:30 Beethoven igrani film, obiteljska komedija 16:30 RTL Vijesti 16:40 Beethoven

17:25 10 najpoznatijih životinja Hrvatske 18:30 RTL Danas 19:10 RTL Vrijeme 19:15 Galileo zabavna emisija 20:00 Dan nezavisnosti igrani film, znanstvenofantastični 22:45 Divlja vožnja 2: Kraj puta (15)

11:40 TV prodaja 11:55 Žandar u New Yorku igrani film, komedija 14:00 Taxi 3 15:40 Madagaskar 2: Bijeg u Afriku igrani film, animirana obiteljska komedija 16:30 RTL Vijesti 16:40 Madagaskar 2: Bijeg u Afriku 17:30 10 najvećih modnih

katastrofa Hrvatske 18:30 RTL Danas 19:10 RTL Vrijeme 19:15 Pet na pet kviz (S3E57/100) 20:00 Kolo sreće kviz (S1E34/66) 21:15 Shopping kraljica lifestyle emisija 22:15 RTL Direkt 02:10 Astro show (18)

10.05 Hitna služba 11.00 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.00 TV prodaja 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska serija 13.10 Hitna služba 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet, kviz 15.25 Vatre ivanjske, dramska serija

16.30 RTL Vijesti, informativna emisija 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin 18.30 RTL Danas 19.10 RTL Vrijeme, informativna emisija 19.15 Pet na pet, kviz 20:00 Kolo sreće kviz (S1E4) 22.30 Dr. House