Šibenski tjednik br 475 by Kocka d.o.o.

Cijena 6 kn • Broj 475 • od 09. do 14. travnja 2015.

LJEKOVITO MORINJSKO BLATO

GRADIT ĆE SE CENTAR ZA LIJEČENJE PELOIDOM SA 400 LEŽAJEVA KRATERI U ZNANJU

Srednju upiše 60 posto odlikaša, a većina ih je gotovo NEPISMENA! OSTATCI RATA

ISSN 1848-3127

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA DO 2016. OČIŠĆENA OD MINA

od 9.4. do 14.4.

PECIVO SUNCE GRATIS www.bioci.hr

Tema broja Timeline

Srijeda, 1.4. I službeno u pogon pušten sustav gradskih bicikla Next Bike

NAKON 13 GODINA GRAD ŠIBENIK S UNDP-OM IZRAĐUJE SS

MORINJE KONAČNO U

e Kreće projekt izgradnje a za liječenje peloidom sa

Četvrtak, 2.4. Veliki nogometaš Eric Cantona posjetio Šibenik

Petak, 3.4. U šibenskoj bolnici predstavljen novi moderan oﬅamološki aparat

Subota, 4.4. Šibenski HDZ šibenčanima podijelio 600 uskršnjih pogača

Nedjelja, 5.4. Uskrs, najveći kršćanski blagdan, obilježen diljem županije

Ponedjeljak, 6.4. Na Uskršnjem doručku u Šibeniku za fritaju utrošeno 5000 jaja

Utorak, 7.4. Otvorena izložba minjatura Ljubomira Jurina u Gradskoj knjižnici

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

oš 2002. godine započele su aktivnosti kojima je cilj bio eksploatacija ljekovitog nalazišta peloida na području Jadrtovca u zdravstvene svrhe. Tada je geolog Goran Mihelčić s Instituta Ruđer Bošković počeo izrađivati znanstvene podloge kako bi birokraciji raskrčio put ka realizaciji projekta izgradnje zdravstveno-turističkog centra, jedinstvenog u Europi zbog izobilja peloida, kako ga Šibenčani

još nazivaju – ljekovitog blata. Izrađene su od tada znanstvene studije, pozitivnu zdravstvenu primjenu peloida potvrdili su, osim Ruđera Boškovića, i Institut Andrija Štampar, te Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, no unatoč priznanju znanstvene zajednice, šibenski birokrati punih 13 godina nisu bili u stanju u prostornim planovima ovu lokaciju ucrtati kao turističku zonu te otvoriti mogućnost investiranja. Konačno, ove godine, Županija šibensko-kninska proglasila je u svojim planovima osam hek-

Peloid se taloži 1,5 centimetara godišnje Iako je tijekom godina bilo i zabrinutih tonova oko ovog projekta, koji su se prije svega odnosili na bojazan prekomjerne eksploatacije peloida, dr. Mihelčić umiruje javnost. - Peloid u Morinju ne može se iscrpiti jer je brzina akumulacije novog materijala na godišnjoj razini oko 1,5 centimetar. Cijeli Morinjski zaljev površinom se smanjuje u korist močvare, pa bi se eksploatacijom održavala površina zaljeva – drži Mihelčić.

475. / 9. travnja 2015. / 3

STRATEGIJU RAZVOJA JADRTOVCA S

PROSTORNOM PLANU

e zdravstvenog centra a 400 ležajeva

ČEKA SE INVESTITORE - Kad se te izmjene usvoje, to će biti prvi put da su napokon stvoreni svi preduvjeti da krene realizacija zdravstvenoturističkog razvoja tog područ-

U ožujku ove godine zabilježeno je čak 15 postio više dolazaka gostiju u Šibenik nego li lani u istom mjesecu. Valjda se po jutru dan poznaje.

Kad se te izmjene usvoje, to će biti prvi put da su napokon stvoreni svi preduvjeti da krene realizacija zdravstveno-turističkog razvoja tog područja. Nakon toga je na privatnim investitorima da prepoznaju taj potencijal – kaže pročelnik Matija Bumbak

tara zemljišta na južnoj strani jadrtovačkog zaljeva područjem podobnim za turističku izgradnju, a isto će, kako nam je kazao pročelnik šibenskog Odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Matija Bumbak, učiniti i Grad Šibenik u skorim izmjenama i dopunama prostornog plana koje su u pripremi.

Barometar

Nula bodova na kontu imaju košarkaši GKK Šibenik u Ligi za prvaka. Ždrijeb jeste bio težak, ali barem se očekivala kudikamo bolja igra i zalaganje.

ja. Nakon toga je na privatnim investitorima da prepoznaju taj potencijal cjelogodišnjeg turizma i krenu s investicijama – navodi Bumbak, ističući kako bi se na budućoj zoni od osam hektara gradio zdravstvenoturistički kompleks kapaciteta maksimalno 400 ležajeva, a koji bi radio tijekom čitave godine. Paralelno s ovim izmjenama, Grad je ostvario i suradnju s UNDP-om na projektu 'Planiranja cjelovitog razvoja ruralnog područja Grada Šibenika – naselje Jadrtovac'. Cilj je projekta, kako ističe Bumbak, doprinijeti

održivom razvoju slabije razvijenog jadrtovačkog područja. - Dosadašnji rad Instituta Ruđer Bošković, predvođenog dr. Mihelčićem, je iz znanstveno-stručne perspektive dao prijedloge i upute kave su mogućnosti iskorištavanja peloida i općenito potencijal zdravstvenog turizma na području Morinjskog zaljeva. Osim toga, treba se uzeti u obzir činjenica da je navedeno područje dio zaštićenog područja Natura 2000 na razini Europske unije, zbog (Nastavak na sljedećoj stranici)

Gat Vrulje zjapi prazan, a na mulu Krke se i dalje privezuju Jadrolinijini brodovi. Nije sasvim jasno ni dokad će potrajati takva situacija.

Sedam dana

4 / 9. travnja 2015. / 475. (Nastavak s prethodne stranice)

Investitori bacili oko na Makirinu? Na nalazište Makirina navodno su 'oko bacili' investitori koji su, kako se neslužbeno doznaje, otkupili velike parcele u blizini nalazišta peloida. Načelnik Ivan Gulam nije imao saznanja o prodaji velikih parcela pored Makirine. S obzirom da je riječ o zoni koja nije predviđena za građenje sumnja kako će se na toj lokaciji nešto u dogledno vrijeme graditi. Pirovčani imaju isti problem kao i Šibenčani, birokratske naravi. I to je područje Natura 2000, te će za njegovu eksploataciju prethodno trebati napraviti brojne studije.

svog prirodnog bogatstva i značaja. Zbog svega navedenog, i kroz proces izrade ovog razvojnog dokumenta, Grad želi uključiti sve stručnjake nadležne za lokaciju Morinja da daju svoje mišljenje kako bi se jedan ovakav kompleksan projekt

mogao nesmetano realizirati, uz uvažavanje svih preduvjeta i kako budući investitor ne bi nailazio na nepredviđene zapreke kad krene s projektom – kaže Matija Bumbak. UNDP-ov će projekt, dakle, biti svojevrsna podloga za realizaciju priželjkivanog i kudikamo značajnijeg zdravstvenog projekta. Prvenstveno će se usmjeriti na zajedničko planiranje i stvaranje preduvjeta za održivi razvoj malih i srednjih gospodarskih aktivnosti lokalnih dionika na projektnom području, stvaranjem šireg partnerstva između lokalnih vlasti i institucija u njihovom vlasništvu, privatnog sektora i civilnog društva, navodi pročelnik.

Na budućoj zoni od osam hektara gradio bi se zdravstveno-turistički kompleks kapaciteta maksimalno 400 ležajeva, a koji bi radio tijekom čitave godine

RADIONICE U TIJEKU Projekt UNDP-a trebao bi biti gotov do konca lipnja, a prošlog tjedna održana je treća po redu radionica u koju su bili uključeni svi dionici, od predstavnika lokalne zajednice i vlasti, preko

stručnjaka, do predstavnika institucija koje na bilo koji način imaju interesa od provođenja projekta. Sljedeći korak će biti, napominje Bumbak, kroz radionice i sastanke za razmjenu znanja i iskustava, povećati znanje i razumijevanje sudionika o potencijalima područja te, razvijanjem kapaciteta svih uključenih, planirati zajednički put prema razvoju. - Kao rezultat prikupljenih i analiziranih podataka tijekom participativnog planiranja, posljednji korak projekta biti će izrada plana cjelovitog razvoja naselja Jadrtovac s analizom, zaključcima i preporukama te listom projektnih prijedloga – pojašnjava Bumbak. Kako sada stvari stoje, kada se u lipnju zaključi UNDP-ov projekt, Grad bi trebao krenuti s raspisivanjem natječaja za koncesiju na lokaciji Jadrtovac, a budući koncesionar će, u suradnji s Institutom Ruđer Bošković, denirati kapacitete zdravstvenog centra.

DR. GORAN MIHELČIĆ INICIJATOR PROJEKTA EKSPLOATACIJE PELOIDA

'Centar Jadrtovac treba imati 5 zvjezdica i raditi cijelu godinu'

adrtovac nije jedino nalazište peloida u Šibenskop kninskoj županiji ali je svakako najveće i najznačajnije, kaže dr. Goran Mihelčić s Instituta Ruđer Bošković, inicijator projekta eksploatacije peloida u Morinju. Osim u Jadrtov-

cu, ljekoviti peloid nalazimo u malim količinama u jezeru Zmaj jevo oko u Rogoznici, te u nešto većim količinama u Solinama i na području Makirine. Dr. Mihelčić smatra da bi se eksploatacija peloida iz Morinja trebala vršiti na dvije razine – kroz punionice odakle bi se peloid distribuirao na slobodno tržište, te kroz izgradnju zdravstveno – turističkog centra, po uzoru na poznata svjetska lječilišta bazirana na peloidu. - Takva lječilišta, pri-

mjerice, egzistiraju i to veoma uspješno u Italiji pored Ravene pj (lječilište Cervia), te u Turskoj (lječil gdje ih pronalazimo nekoliko, a najpoznatije su Terme Maris – najpo poentira Mihelčić. poent SVJET SVJETSKI PRINCIP Geolog smatra kako bi se i jaGeo drtovački kompleks trebalo izdrtov graditi gradi po principu tih poznatih lječilišta. lječili - Bio B sam u lječilištima u Italiji i Turskoj, i moja je vizija da i jadrtovački zdravstveni cenjad tar, osim klasičnih smještajnih o kapaciteta koji bi radili tijekom kapa cijele godine, treba imati educirano ciran medicinsko osoblje, zioterapeute, ali i kapacitete pootera put rrestorana ili disko kluba, da bude pravi mali grad u gradu, klasiciran s pet zvjezdica – stava je Mihelčić. Napominje kako ovdje nije riječ ni o kakvoj apartmanizaciji već o kapacitetima tman koji prate svjetske trendove.

Bio sam u lječilištima u Italiji i Turskoj, i moja je vizija da i jadrtovački zdravstveni centar, osim klasičnih smještajnih kapaciteta koji bi radili tijekom cijele godine, treba imati educirano medicinsko osoblje, zioterapeute, ali i kapacitete poput restorana ili disko kluba – drži Mihelčić

475. / 9. travnja 2015. / 5

Octopus 900 za bolju dijagnostiku šibenske bolnice

Općoj bolnici Šibenik predstavljen jenovi uređaj Octopus 900 za određivanje kompjuteriziranog vidnog polja.Riječ je o investiciji od oko 240 tisuća kuna koja predstavlja veliku vrijednost za oﬅamološki odjel šibenske bolnice, a koja će ubrzati dijagnostiku i olakšati pacijentima koji su dosad morali putovati u susjedne županije na vlastiti trošak. – Bolnica je dosad koristila klasični perimetar s kojim smo dobivali standardni oblik određivanja vid-

nog polja. Novi uređaj će se u 90 posto slučajeva koristiti za dijagnostiku i praćenje glaukoma, koji je jedan od glavni uzoraka sljepoće o čemu smo educirali javnost u tjednu glaukoma. Naravno, uređaj će se koristiti i za standardnu dijagnostiku te praćenje neuroﬅamoloških bolesti, a činjenica da bolnica posjeduje ovaj aparat znači najviše za naše pacijente koji sada neće morati gubiti vrijeme i novac na odlazak u druge gradove – istaknuo je dr. Nikola Sušić, šef šibenskog Očnog odjela. (ar)

Vijesti

Sedam dana

PISA ISTRAŽIVANJE PORAZNI PODACI ZA SREDNJOŠKOLSKI SUSTAV

KRATERI U ZNANJU Što se tiče šibenskih srednjih škola, prosjek ocijena učenika sva četiri razreda iz matematike u Gimnaziji Antuna Vrančića je 3,5

Srednju upiše 60 posto odlikaša, a većina ih je gotovo nepismena piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

ragan Boduljak, profesor u srednjoj školi ‘Lovre Montija’ u Kninu, iznio je na tribini o školstvu, održanoj u Šibeniku početkom prošlog mjeseca,zanimljive, ali i porazne podatke o razini znanja hrvatskih, pa tako i šibenskih i kninskih srednjoškolaca. - PISA istraživanje testiralo je srednjoškolske učenike iz 65 ze-

malja svijeta, te 6.153 učenika iz 163 srednje škole u Hrvatskoj, među kojima i skoro sve srednje škole iz naše županije. Po razini znanja smo pri dnu ljestvice. U nekim segmentima rezultati naših srednjoškolaca su zastrašujući. Primjerice, visok postotak naših učenika, njih 29,9 posto ne dostiže razinu drugu, odnosno ne posjeduje osnovna znanja i vještine potrebne za izvršavanje zadataka iz matematičke pismenosti u različitim područjima života. Tu bi spadalo zbrajanje, odu-

zimanje, tablica množenja. Najvišu, petu i šestu razinu znanja i sposobnosti, doseže tek 1,6 posto hrvatskih učenika- kaže Dragan Boduljak. ŠIBENČANI ISPOD PROSJEKA U matematičkoj pismenosti, primjerice, od europskih zemalja, najbolji rezultat postigli su učenici iz Lihtenštajna te Švicarske i Nizozemske, a ako nam to može biti utjeha, iza sebe Hrvatska je ostavila Rumunjsku, Bugarsku, Srbiju i Crnu Goru. Što se tiče šibenskih srednjih

škola, prosjek ocijena učenika sva četiri razreda iz matematike u Gimnaziji ‘Antuna Vrančića’ je 3,5, zapravo su pri vrhu po tom pitanju u Šibeniku, a nisu daleko ni od visokih mjesta na razini cijele države. - Možda se nekom to čini malo, ali se radi o dobrom prosjeku, matematika je već uobičajeno za učenike najteži predmet. Iz predmeta hrvatskog jezika, koji je bliži anitetima učenika koji upisuju gimnaziju, prosjek ocijena iznosi 4,0, koliki je i prosjek iz svih predmeta

COFFEE

TO GO

GIMNAZIJA ‘ANTUNA VRANČIĆA’

4,0 prosjek svih ocjena učenika 3,5 prosjek ocjena iz matematike zajedno. Teško je uspoređivati Gimnaziju i druge škole, ipak se radi o različitm programima, matematika nije ista u mojoj školi, i, recimo, Prometno-tehničkoj školi - kaže ravnateljica Gimnazije Antuna Vrančića Ivanica Belamarić. I zaista, u Prometno-tehničkoj školi u Šibeniku prosjek ocjena iz matematike učenika cijele škole je svega 2,8. - Ocjena zvuči nisko, ali nije to tako strašno, radi se ocijeni koja je otprilike na razini hrvatskog prosjeka. Prometno-tehnička škola nije ‘elitna’, tu se ne upisuje puno odlikaša iz osnovnih škola. Ima ih, ali to su onda

problemima, učenici jednostavno nisu motivirani za učenje. Kad se na to naviknu od malih nogu, teško im je mijenjati navike u srednjoj školi. A, po posljednjim podacima, iz osnovne škole imamo skoro 60 posto odlikaša- kaže Dragan Boduljak. Problem je, smatra, i u neodovoljnoj kontroli profesora od strane države, nadležnog ministarstva. - Otkako radim u Kninu u srednjoj školi ‘Lovre Montija’, još se nisam susreo s niti jednim vidom kontrole mog rada. Na taj način, ako se sami ne trudite, nema šanse da poraste kvaliteta razine predavanja. Pa

PROMETNO-TEHNIČKA ŠKOLA

3,5 prosjek svih ocjena učenika 2,8 prosjek ocjena iz matematike učenici koji su usko zainteresirani za jedan od smjerova koja naša škola nudi. Prosjek ocjena svih učenika je 3,5- kaže ravnatelj Prometno-tehničke škole u Šibeniku Zdravko Peran. Što se tiče čitalačke pismenosti,hrvatski srednjoškolci zatekli su se na jednako ispodprosječnom 35. mjestu. Ispod razine druge, koja se smatra osnovnom razinom znanja i sposobnosti u čitalačkoj pismenosti, nalazi se 18,6 postohrvatskih učenika, a svega 4,4 posto hrvatskih učenika posjeduje znanja i vještine na najvišim razinama (razina peta i šesta). To bi, pojednostavljeno, značilo da skoro petina srednjoškolaca ima problema s čitanjem. Boduljak, i sam profesor u srednjoj školi, smatra da je najveći problem što učenici srednju školu upisuju totalno nespremni za neka viša znanja. LOŠE I OSNOVNE ŠKOLE - To nam govori da nam je i osnovnoškolski sustav u teškim

i najmanje ankete među učenicima oko kvalitete profesora puno bi značile- završava Boduljak. S njim se slaže i Ivanica Belamarić. - Svaki učenik koji se upiše u našu školu odmah na početku školovanja piše inicijalni test znanja. Moram reći da oni pokazuju veliki nesrazmjer između realnog znanja učenika i njihovog uspjeha u osnovnoj školi. Teško bi po tim testovima većina odlikaša zaslužila tu ocijenu. Imaju velike rupe u znanju, zapravo kratere, s kojima se hvatamo u koštac i nastojimo ih ispraviti. Mislim da uspjesi naših učenika na državnim natjecanjima i upisi na fakultet to i pokazuju. S druge strane, ne bih željela optuživati nastavnike, predavače i profesore u osnovnoj školi da ništa ne rade, ali očito su kriteriji preniski, olako se učenicima daju visoke ocijene. To je i za njih kontraproduktivnopodvlači Ivanica Belamarić.

piše: Zlatko Vukičević

Aromatizirane kave

Prirodan miris takve kave je najbolji i zato ako je kava kvalitetna nemamo potebu za dodacima i aromama, jer ako je espresso savršen to je prava umjetnost, a ne neki tajni recept izmješan u samo proizvođaču poznatim omjerima

odavanje raznih aroma radi poboljšanja okusa kave poznato je stoljećima. Kardamon i cimet tradicionalno se dodaju na Srednjem istoku još od početka upotrebe ovog napitka. Danas se svijetom širi novi trend egzotičnih okusa kave koji je počeo u Americi, a zatim je prihvaćen i u Europi. Aromatiziranje kave provodi se u fazi prženja. Pržena zrna se prskaju posebnim uljima koje sadrže različite arome kao što su: vanilija, havajski lješnjak, čokoladna karamela, mandarina, malina, jagoda maslac, badem itd.

ČISTITI NOŽEVE

Najveći problem nastaje kad aromatizirana kava uđe u mlin, jer kasnije mljevena zrna poprimit će dio njene zaostale arome. Iz ovog razloga je komplicirano koristiti aromatizirane kave u barovima i za svaku aromu imati poseban mlinac, što dodatno poskupljuje pripremu i otežava posao. Ako poželimo promjeniti aromu u određenom mlincu, trbalo bi skinuti noževe dobro ih očistiti da nova kava ne bi dobila aromu prethodne. Jednostavnija varijanta je aromatizirani napitak od kave, što podrazumjeva dodavanje arome nakon pripreme kave ili dok se kava kuha. Ovaj način konzumiranja poprilično je raširen u Americi i nekim zemljama srednje Europe. Uz klasični espresso sve se više konzumira i aromatizirani espresso – amaretto, irska krema, francuska vanilija i toplo mlijeko. Kod nas je poprilično raširen aromatizirani napitak od instant kave i mlađa populacija ga sve više konzumira. Popularne vrečice nescaﬀea sa različitim okusima i dodanim šećerom potrebno je samo preliti vrelom ili toplom vodom i napitak je gotov u tren oka. Vrlo je jednostavan za kućanstva pogotovo u rano jutro prije odlaska u školu ili na posao kad nemamo mnogo vremena. Ipak moramo imati na umu da su takve kave prepune aditiva i pojačivača okusa, te raznih drugih industrijskih dodataka. Instant kave se uglavnom rade od lošijih sorti koje se ne mogu prodati na redovnom tržištu, pa se kuhaju dehidriraju i prodaju sa dodacima aroma. Takve smijese imaju samo oko 11% kave, i možemo se slobodno zapitati, da li uopće pijemo kavu ili ne. Jedna stvar se ipak mora priznati, a to je primamljiv okus i miris, te jednostavnost pripreme. NAJBOLJA OPCIJA

Moje je mišljenje da je pravi espresso ili capuccino pripravljen od kvalitetnih zrna i na pravi način uz sve potrebne parametre najbolja opcija. Prirodan miris takve kave je najbolji i zato ako je kava kvalitetna nemamo potebu za dodacima i aromama, jer ako je espresso savršen to je prava umjetnost, a ne neki tajni recept izmješan u samo proizvođaču poznatim omjerima.

Sedam dana

8 / 9. travnja 2015. / 475.

RAZMINIRANJE TRAVANJ JE MJESEC BORBE PROTIV MINSKIH NAPRAVA

Do 2016. godine Šibensko-knins

četvornih kilometara u županiji je još uvijek pod minama

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

rije točno deset godina Opća skupština UN-a donijela je rezoluciju o pomoći u protuminskom djelovanju, te 4. travnja proglasila Međunarodnim danom svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju. Nužnost izglasavanja, ali i provedbe ove rezolucije donesena je zbog ogromnih humanitarnih i razvojnih problema koje uzrokuje prisustvo mina i eksplozivnih zaostataka rata, što ima ozbiljne i dugoročne socijalne i ekonomske posljedice za stanovništvo zemalja ugroženih

minama. Ozbiljne su prijetnje koje mine i eksplozivni ostaci rata predstavljaju za sigurnost, zdravlje i živote lokalnog civilnog stanovništva, kao i za osoblje koje sudjeluje u humanitarnim misijama, operacijama održavanja mira i programa rehabilitacije. Hrvatska je, nažalost, također jedna od zemalja koje još ne mogu u potpunosti raspolagati svojim prostorom. Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje, u 10 županija i 77 gradova i općina, proteže se velikih 527 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora, u čijem okruženju živi gotovo jedna petina stanovništva RH. MINIRANO PODRUČJE U Šibensko-kninskoj županiji

trenutno je nešto više od 30 četvornih kilometara pod minama, a samo u zadnjem kvartalu prošle i početkom ove godine očišćena su tri četvorna kilometra. Projekti razminiranja minskih područja nastavit će se i početkom jeseni,a prema planu HCR-a, 2016. godina trebala bi biti i godina kada bi se najveći dio minski ‘zagađenih’ površina u našoj županiji trebao očistiti. -Najgora situacija još uvijek je na području grada Drniša i Skradina, gdje su i bila najjača ratna djelovanja, odnosno crte razgraničenja. Upravo su završeni veliki projekti na područjima tih gradova, očišćena su tri četvorna kilometra, ali još uvijek je ostao veliki broj minski sumnjivih područja u koja treba ući. Sve te površine su označe-

ne s ukupno 871 znakom minski opasnog područja i nadamo se kako će ih u ovoj i narednoj godini biti sve manje. Od 31,5 četvornih kilometara minski sumnjive površine, 11,8 nalazi se na području grada Drniša,a na području grada Skradina 8,2 četvorna kilometra – kazao nam je predstojnik HCR-a za područje jug, Josip Čerina. Iako broj stradavanja od mina i neeksplodiranih eksplozivnih sredstava opada iz godine u godinu, još uvijek postoji velika potreba edukacije cjelokupnog stanovništva i upoznavanja s prisutnim opasnostima. Prema podacima HRC-a, od 1991. godine do danas, 1.979 osoba je stradalo u 1.355 minska incidenta, od čega 511 smrtno na minski sumnjivim

475. / 9. travnja 2015. / 9

ska županija bit će čista od mina DRAŽEN JAKOPEC, ravnatelj ureda Hrvatskog centra za razminiranje

Najgora situacija još uvijek je na području grada Drniša i Skradina, gdje su i bila najjača ratna djelovanja, odnosno crte razgraničenja. Upravo su završeni veliki projekti na područjima tih gradova, očišćena su tri četvorna kilometra, ali još uvijek je ostao veliki broj minski sumnjivih područja – kaže Josip Čerina iz HCR-a

Na zadnjoj sjednici Vlade RH po prvi puta osigurana su sredstva u visini 173 milijuna kuna kako bi se do kraja godine ispunili svi zacrtani planovi i projekti. Do konačne brojke od 431 milijun kuna, koliko nam ukupno treba za ispunjenje godišnjih planova razminiranja minsko sumnjivih područja, iskoritst ćemo novac dobiven iz EU fondova, odnosno Fonda za ruralni razvoj. Prošle godine smo iz istog fonda povukli čak 40 posto više sredstava i to je podatak koji nas, s obzirom na jako lošu situaciju i položaj pirotehničara zadnjih nekoliko godina, čini jako zadovoljnim i daje sigurnost u našim naporima da Hrvatsku do 2019. godine očistimo od mina.

foto: delo.si

područjima. Od osnutka HCR-a, 1998. godine, u 234 minska incidenta stradalo je 315 osoba od koji 117 smrtno. U tom pravcu, tijekom cijele godine, u svim županijama, a poglavito onima s minski sumnjivim područjima, održat će se niz edukativnih radionica. -Ljude treba stalno upozoravati i podsjećati na opasnosti koje, nažalost, još uvijek postoje i dio su naše svakodnevice. Kako je i sam mjesec travanj mjesec zaštite od mina, veliki dio edukacijskog programa provest će se upravo tijekom ovog mjeseca. Izuzetno nam je važno upoznati i educirati djecu na opasnosti koje prijete, ali kako se u većini slučajeva pokazalo, treba educirati i odrasle osobe jer su oni i najčešći stradalnici. Zadnji slučaj u kojemu je stra-

dalo dijete zabilježen je davne 2004. godine. Bez obzira na tu činjenicu, mi i dalje apeliramo na sve građane da na minski sumnjivim područjima poštuju postavljene oznake, ne ulaze u minska područja, nikako ne uklanjaju postavljene oznake, te u slučaju pronalaska bilo kakvog neeksplodiranog sredstva, na 192 obavijeste policiju ili centar žurne pomoći na 112 –apelira Čerina. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE PRIORITET Trenutno je na poslovima razminiranja zaposleno 630 pirotehničara, kaže Dražen Jakopec, ravnatelj ureda Hrvatskog centra za razminiranje. Ti ljudi, koje dio javnosti zove i ‘tihim anđelima’, samo prošle godine izvadili su tri tisuće mina i

ostalih eksplozivnih sredstava. - Prema već napravljenim projekcijama za ovu godinu, najveći dio pirotehničara rasporedit će se na razminiranju MSP u Vukovarsko-srijemskoj, te Brodsko-posavskoj županiji, što je dio je to strategije koja vodi prema cjelokupnom razminiranju hrvatskih županija. Naravno, jedan dio pirotehničara bit će raspoređen i u drugim županijama, samo će opseg njihovog rada biti nešto manji, a odnosit će se na razminiranje kritičnih poljoprivrednih površina. Kako nam je namjera do kraja godine od minsko-eksplozivnih sredstava očistiti Vukovarsko-srijemsku i Brodskoposavsku županiju, tako ćemo nastaviti i u ostalim županijama, pa će tako početkom iduće godine na red doći i Šibensko-

kninska, Zadarska i Splitskodalmatinska županija – kaže Jakopec. Tu će se također, nastavlja Jakopec, najprije čistiti poljoprivredne površine, tek u zadnjoj fazi šumski predjeli, jer je ipak, napominje, najvažnije da se sve takve površine stave u funkciju i da ljudi mogu nesmetano živjeti i raditi. - Ako mogu, i ovom prilikom bih svima uputio apel, bez obzira što imamo jedan dio vrlo detaljnih i točnih karata minskih polja, da nam se jave u slučaju pronalaska bilo kakvih minsko-eksplozivnih sredstava ili saznanja o postojanju neobilježenog minskog područja. Sigurno je kako ima još neobilježenog prostora pod minama i svima nam je u cilju da izbjegnemo neželjene i tragične situacije – zaključuje Jakopec.

Sedam dana

10 / 9. travnja 2015. / 475.

REDIZAJN TABLICA 94 GRADA OD 1. SRPNJA DOBIT ĆE SVOJE REGISTRACIJSKE OZNAKE

Drnišani nezadovoljni regisst DN, traže promjenu u DŠ

ŠI piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

aga oko novih registarskih tablica za vozila, koja traje od kraja 2013. godine, kada je predloženo ‘dizajnersko’ rješenje iz MUP-a naišlo na salve kritika i struke i građanstva, napokon se privodi svome kraju. Nakon što je Ministarstvo ipak odlučilo posao dizajniranja novih oznaka prepustiti struci, odabrano je najbolje rješenje koje većina građana odobrava, a jedine su eventualne kritike upućene zbog nepostojanja hrvatskog grba koji se dosad nalazio na automobilskim tablicama. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić prilikom predstavljanja novog izgleda registarskih oznaka izjavio je kako još razmišljaju o tome hoće li se s njih u potpunosti maknuti oznaka grada ili će svaki hrvatski grad dobiti svoju dvoslovnu kraticu, da bi prošlog tjedna javnosti obznanio kako su se ipak odlučili za potonju varijantu. Umjesto dosadašnja 34 grada, od 1. srpnja građani će moći

odabrati tablice s oznakama za svih 128 gradova. PET GRADOVA S REGISTRACIJSKIM OZNAKAMA U Šibensko-kninskoj županiji prepoznat će se tako i vozila iz Vodica, Skradina, Drniša i Knina, uz Šibenik, čije je ŠI dosad bilo na svim tablicama u županiji. Iz MUP-a su predložili i svoje kratice, a gradonačelnici 94 grada svoje primjedbe i prijedloge na predložene oznake mogu iznijeti do 7. travnja. MUP-ov prijedlog kratice za Vodice je VD, što je i oznaka koju nose plovila s vodičkog područja. Gradonačelnica Vodica Branka Juričev-Martinčev kaže kako je predloženom kraticom zadovoljna, upravo zato što su navikli na nju zbog brodica, ali same izmjene smatra nepotrebnim kompliciranjem. - Predugo smo koristili stare oznake, pa će sada biti teško zapamtiti svih 128 oznaka. Osim toga, neće svi odmah morati mijenjati tablice, pa će se dogoditi da ćemo u gradu ima-

ti i vozila sa starim i vozila s novim tablicama. Očekuje nas duže vrijeme prilagodbe i navikavanja, radi se o

prilično složenom procesu, a postavlja se i pitanje troškova. Mislim da imamo i većih problema koje trebamo riješiti, a l i

Nediljko Dujić

starskom oznakom OZNAKE REGISTRACIJSKIH TABLICA Neće svi građani odmah morati mijenjati tablice, pa će se dogoditi da ćemo u gradu imati i vozila sa starim i vozila s novim tablicama. Očekuje nas duže vrijeme prilagodbe i navikavanja, radi se o prilično složenom procesu, a postavlja se i pitanje troškova – kaže Branka Juričev-Martinčev

Knin – KN Vodice – VD Skradin – SD Drniš – DN Šibenik - ŠI ako nam zakon nalaže promjenu, poštovat ćemo ga – kaže Juričev-Martinčev. Problem bi Vodičanima mogli stvarati Vodnjanci, čiji je gradonačelnik Klaudio Vitasović najavio kako će tražiti da se predložena kratica VO, zbog činjenice da se radi o dvojezičnoj sredini (talijanski naziv Vodnjana je Dignano), promijeni u VD, kako bi odgovaralo i hrvatskoj i talijanskoj inačici imena. Konačno rješenje ipak će donijeti MUP. KNINJANI ZADOVOLJNI IZMJENAMA Gradonačelnik Skradina Nediljko Dujić, s druge strane, pozdravlja nastojanja da svaki grad, neovisno o veličini, dobije svoju registracijsku oznaku, ali se oštro protivi uklanjanju grba s njih. - Idejno rješenje je apsolutno neprihvatljivo. Nije mi jasno zašto bježimo od nacionalnih obilježja. Što se tiče predložene oznake SD, ona je u redu i praksa je mnogih europskih zemalja da i manje sredine imaju svoju oznaku, što je pozitivno i sa sigurnosnog aspekta, lakša će biti evidencija, ali mislim da se išlo na ove izmjene kako bi se s tablica uklonio grb, što smatram sramotnim – objašnjava

Dujić. I u Kninu su zadovoljni najavljenim promjenama. Sanja Lozančić iz Ureda kninske gradonačelnice kaže kako Grad Knin podržava MUP-ovu odluku da svi gradovi u Hrvatskoj imaju svoje registarske oznake, te su kao grad već izrazili svoju suglasnost s predloženom kraticom oznake za Knin – KN. - Budući da grad Knin po prvi puta dobiva samostalno svoju registarsku oznaku, prema brojnim pozitivnim komentarima koji se u vezi s navedenim mogu čuti od naših sugrađana, sa sigurnošću možemo reći da će građani Knina sa svojim automobilima jedva dočekati postaviti tablicu s novom registarskom oznakom – kazala je Lozančić. DRNIŠ TRAŽI PROMJENU KRATICE Drniški gradonačelnik Josip Begonja kaže kako Drniš prihvaća izmjene koje je MUP predložio i smatra kako trošak izrade tablice neće biti dodatno opterećenje za budžet građana. - Trošak je, koliko sam uspio saznati iz medijskih napisa oko 80 kuna, što nije razlika u odnosu na stare tablice, ali nije nužno ni da ih građani odmah zamijene, tako da će nove tablice prvenstveno uzimati ljudi koji po prvi put registriraju automobil na svoje ime. Što se tiče same kratice DN, njome nismo zadovoljni. Međutim, Duga Resa ima prednost nad kraticom DR zbog većeg broja vozila, tako da smo mi MUP-u uputili protuprijedlog za kraticu DŠ, koja je, prema ispitivanju javnog mnijenja, građanima Drniša mnogo prihvatljivija, a niti jedan drugi grad je nema pa neće doći do preklapanja – zaključuje Begonja.

BLIC VIJESTI Konačno stiže proljeće Pred nama je još jedna prolazna promjena vremena koju će uzrokovati nestabilan zrak koji se spušta sa sjevera Europe. Od sredine tjedna, napominju na portalu Šibenik meteo, nad našim krajevima će dominirati stabilna i jaka anticiklona uz još prohladna jutra ali ugodne dnevne temperature zraka. Od četvrtka pa do kraja tjedna pod utjecajem stabilne anticiklone nastupit će pretežno vedri dani uz slabe vjetrove zapadnih smjerova, napominju na Šibenik meteu. Temperature zraka će iz dana u dan biti u porastu, pa bi u danima vikenda mogle prijeći i 20°C.

Pet tisuća jaja za šibenski uskršnji doručak 200 struka šparoga, pet tisuća jaja, 20 kilograma pancete, kapule, i otprilike pola kilograma soli utrošili smo u ovoj našoj uskršnjoj fritaji. Naravno, za to nam je opet poslužila naša mega teča. Na ovaj način, sad već tradicionalni, htjeli smo našim sugrađanima čestitati Uskrs - kaže Joso Smolić iz Šibenskog udruženja obrtnika, koji su zaslužni za još jedan Uskršnji doručak u Šibeniku. Sve je, ispred zgrade Županije, počelo oko 11 sati prigodnim programom, nastupila su djeca iz šibenskih dječjih vrtića, nekoliko KUD-ova i klapa Bonaca.

Na temelju Zaključka o raspisivanju javnog natječaja za davanje u zakup javnih površina, klasa: 372-03/15-01/7, urbroj: 2182/03-01-151, donesenog od Gradonačelnika dana 03. travnja 2015., Grad Skradin objavljuje JAVNI NATJEČAJ ZA DAVANJE U ZAKUP JAVNIH POVRŠINA 1. Predmet natječaja je zakup javne površine radi postavljanja privremenih objekata kako slijedi:

javne površine daju se u zakup za razdoblje od 01. lipnja 2015. do 30. travnja 2020. godine, početni iznos mjesečne zakupnine za javne površine iznosi 1.250,00 kn. 2. Javni natječaj provodi se usmenim javnim nadmetanjem (javnom licitacijom). 3. Na ime jamčevine natjecatelji koji podnose prijave trebaju uplatiti iznos od 7.500,00 kn. 4. Uplata se ima izvršiti na račun broj: IBAN HR0724110061839400000, poziv na broj HR68-5738-OIB, a dokaz o izvršenoj uplati jamčevine treba dostaviti uz prijavu. 5. Sudionici natječaja mogu biti zičke i pravne osobe registrirane za obavljanje odgovarajuće djelatnosti, a što dokazuju odgovarajućom dokumentacijom uz prijavu. 6. Fizičke i pravne osobe koje imaju nepodmirene dospjele obveze prema proračunu Grada Skradina i trgovačkom društvu Rivina jaruga d.o.o. koje je u 100-postotnom vlasništvu Grada Skradina ne mogu sudjelovati u natječaju. 7. Troškove nabave i postavljanja privremenog objekta te priključenje na infrastrukturu snosi zakupnik javne površine kao i troškove solemnizacije ugovora o zakupu. 8. Estetski izgled, tip i dimenzije određeni su Zaključkom o estetskom izgledu, tipu i dimenziji montažnog objekta, klasa: 37203/15-01/6, urbroj: 2182/03-01-15-1, od dana 03. travnja 2015. godine. 9. Grad Skradin, nakon provedenog postupka licitacije i odluke Gradonačelnika, s najpovoljnijim ponuditeljem sklapa ugovor o zakupu, te se uplaćena jamčevina uračunava u cijenu zakupnine. 10. Ukoliko najpovoljniji ponuditelj odustane od sklapanja ugovora o zakupu javne površine, uplaćena jamčevina se ne vraća, a Grad Skradin će sklopiti ugovor o zakupu sa slijedećim najpovoljnijim ponuditeljem iz postupka javne licitacije, bez raspisivanja novog natječaja i po cijeni koju je u postupku javne licitacije taj ponuditelj ponudio. 11. Natjecatelju koji ne uspije u natječaju uplaćena jamčevina će se vratiti, nakon potpisivanja ugovora s odabranim najpovoljnijim ponuditeljima. 12. Zakupnina za javne površine plaća se najkasnije do 10. –og u mjesecu za tekući mjesec. 13. Ovaj natječaj objavit će se u «Šibenskom tjedniku», Oglasnoj ploči Grada Skradina i web stranici Grada Skradina. Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana objave natječaja u «Šibenskom tjedniku». 14. Prijave za licitaciju dostaviti na adresu: Grad Skradin, Trg Male Gospe 3, 22 222 Skradin, s naznakom: «ZA NATJEČAJ-ZAKUP JAVNIH POVRŠINA BR......., ili osobno u pisarnici Grada Skradina. 15. Javna licitacija održat će se 28. travnja 2015. (utorak) u 11,00 sati u prostorijama gradske uprave. GRAD SKRADIN

ZDRAVSTVO U KRIZI DONOSE SE NOVI PRAVILNICI

NEDOSTAJE LIJ

Ministarstvo no kapaljku, ispašt

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

roteklog se tjedna u medijima pojavila vijest da ministar zdravlja Siniša Varga planira, nakon smjene pet sanacijskih upravitelja državnih bolnica promijeniti i kompletan kadar koji upravlja bolničkim klinikama i zavodima. Naime, Varga je izmjenom Pravilnika o uvjetima za unutarnji ustroj kliničkih zdravstvenih ustanova te Pravilnika o uvjetima za unutarnji ustroj općih i specijalnih bolnica odlučio skratiti do sada

neograničeni mandat šefova klinika. Po medijima se počelo pisati o tome kako će svi predstojnici klinika, pročelnici zavoda i voditelji odjela u KBC-ima, kliničkim bolnicama, klinikama te općim i specijalnim bolnicama u idućih šest mjeseci proći postupak reizbora, a po bolnicama se, navodno, takav potez već počeo tumačiti kao postavljanje politički podobnog kadra. IPAK NIŠTA OD VELIKE SMJENE ČELNIKA? Kako bismo provjerili razloge zbog kojih se ministar Varga odlučio na ovakav potez, kontaktirali smo Ministarstvo zdravlja,

475. / 9. travnja 2015. / 13

I,A NITI JEDAN NE UREĐUJE PITANJE NOVIH ZAPOŠLJAVANJA

J JEČNIKA

ov ve djelatnike zapošljava na t - pacijenti taju Budući da je na snazi Odluka Vlade Republike Hrvatske o zabrani zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, koja nije dopuštala zapošljavanje novog kadra niti zbog odlazaka u mirovinu niti zbog zamjene za bolovanje, broj zaposlenih je u prošlog godini smanjen – kažu iz Ravnateljstva OB Šibenik

iz kojeg su nam pojasnili kako je Pravilnicima određeno da se odgovornu osobu imenuje na mandat od četiri godine na temelju provedenog javnog natječaja. - Po isteku mandata od četiri godine odgovorna osoba može biti imenovana najviše na još jedan mandat. Zbog nejasnog tumačenja u medijima, dostavljamo i tumačenje odredbi novog Pravilnika. Pravilnik o dopuni pravilnika o uvjetima za unutarnji ustroj kliničkih zdravstvenih ustanova primjenjuje se na način da sve odgovorne osobe ustrojstvenih jedinica (odjela i centara) koje su ranije imenovane ostaju na tom mjestu do iste-

ka njihovog mandata. Istekom mandata, ustanova je obvezna provesti javni natječaj sukladno novom pravilniku – stoji u odgovoru Ministarstva zdravlja, što bi značilo da u narednih šest mjeseci ipak neće doći do masovne smjene voditelja odjela i kliničkih centara, kao ni sanacijskih upravitelja općih bolnica. Razloge zbog kojih se išlo na promjene Pravilnika iz Ministarstva nisu dodatno objašnjavali, kao ni ciljeve koji se ovom odlukom žele postići. PROBLEMATIČAN MANJAK MEDICINSKOG OSOBLJA No, jedan od ciljeva Ministar-

stva zdravlja morao bi biti rješenje problema manjka medicinskog osoblja jer je javna tajna da hrvatske bolnice s tim muku muče. Bez dovoljno zaposlenih teško je očekivati da će bilo koja provedena reforma značiti boljitak za one zbog kojih zdravstveni sustav i postoji, a to su pacijenti. Liste čekanja još uvijek su preduge, a jedan od razloga svakako je manjak medicinskog osoblja. Ministar Varga prošle je godine, nakon što je izbio skandal jer je na jednom operativnom zahvatu asistirala spremačica, izjavio kako je svjestan manjka medicinskog osoblja u hrvatskim bolnicama te najavio skoro zapošljavanje novih djelatnika, koje se trebalo ostvariti nakon izlaska HZZO-a iz državne riznice. Takvo se što, doznajemo, još uvijek nije dogodilo, a iz Ministarstva nismo uspjeli dobiti konkretan odgovor planira li se što po tom pitanju mijenjati. Šibenska Opća bolnica po pitanju manjka medicinskog i drugog osoblja nije iznimka. Kako doznajemo od Ravnateljstva bolnice, šibenskoj bolnici nedostaje medicinskog kadra, i to najviše medicinskih sestara, odnosno tehničara, kojih manjka najmanje 23, te po jedan kardiolog i ginekolog. JOŠ UVIJEK NIŠTA OD NOVIH ZAPOŠLJAVANJA - Veliki je nedostatak i kod pomoćno-tehničkog osoblja (spremačice, kuhari, strojari). Budući da je na snazi Odluka Vlade Republike Hrvatske o zabrani zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, koja nije dopuštala zapošljava-

djelatnika u ovom trenutku nedostaje u šibenskoj bolnici nje novog kadra, niti zbog odlazaka u mirovinu, niti zbog zamjene za bolovanje, u prošlog godini bolnica nije povećala broj zaposlenika, već je taj broj smanjen zbog odlazaka u mirovinu pomoćnog tehničkog osoblja. Jedina su zapošljavanja bila radi odlazaka medicinskog osoblja u mirovinu, odnosno zamjena za vrijeme bolovanja ili porodiljnog dopusta – objašnjavaju iz Ravnateljstva, a Ministarstvo nam je potvrdilo kako je u ovoj godini za OB Šibenik izdalo suglasnost za zapošljavanje ukupno 20 zdravstvenih radnika. Uzmemo li u obzir da će i ove godine dio medicinskog kadra šibenske bolnice otići u mirovinu ili koristiti porodiljni dopust, jasno je kako 20 novozaposlenih neće riješiti problem manjka osoblja. Država novca nema, to je jasno, ali zdravstvo koje bi trebalo biti dostupno svim građanima bez obzira na materijalno stanje ipak bi moralo biti na vrhu liste prioriteta. Ruku na srce, za društvo nije isto zapošljavanje medicinske sestre i činovnika u jednoj od stotina državnih agencija, iako oboje spadaju u skupinu službenika i namještenika u javnim službama.

Stjepana Radića 100 | 22000 Šibenik-Hrvatska | tel.: +385 22 332 325 +385 22 332 485 | +385 22 333 825 | fax: +385 22 310 982 | info@cistoca-sibenik.hr

FORZA SLOVENIJA SEZONU NA TVRĐAVI 3. SVIBNJA OTVARAJU PERPETUUM JAZZILE

50 SLOVENSKIH VOKALISTA

U Šibenik stižemo maksima

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

akon sjajne prve sezone u kojoj su na tvrđavi sv. Mihovila gostovala svjetska i domaća glazbena i umjetnička imena, na najljepšoj otvorenoj pozornici na Jadranu,

prema svemu sudeći, i ove godine nastavit će se istim ritmom. Već prvi najavljeni koncert slovenske vokalne senzacije, Perpetuum Jazzile, daje naslutiti namjere organizatora i šibenski biser još jednom postaviti visoko na ljestvici najljepših otvorenih koncertnih mjesta, a nedjelja, 3. svibnja, bit će i početak otvaranja sezone. U više

od trideset godina postojanja Perpetuum Jazzile ima više studijskih live albuma, a ritmički i harmonijski savršene izvedbe svih glazbenih žanrova krasi neobično upečatljiva sloboda u kreativnom izražavanju stavljajući ljudski glas u prvi plan. Podatak kako je izvedbu Totove Africe na You Tubeu pogledalo više od 17 milijuna ljudi dovolj-

no govori kako su Perpetuum Jazzile davno izašli iz okvira lokalne senzacije i postali skupina za koju se karta više traži u gotovo svim mjestima na kojima su nastupali. Povodom prvog nastupa u Šibeniku razgovarali smo s drugim tenorom i generalnim menadžerom, Borisom Usenikom. Vjerujem kako većina posjeti-

NA SV. MIHOVILU:

aalno inspirirani! Gdje god smo se pojavili, publika je bila oduševljena. Kada čuju što se sve može napraviti s ljudskim glasom, i koje su njegove mogućnosti u doslovno svakom glazbenom žanru, to ostavlja snažan dojam – kaže Boris Useniko iz Perpetuum Jazzile

telja šibenskog koncerta i nije upoznata s činjenicom da ste vi već trideset godina vrlo aktivni, pa evo, za sve koji ne znaju, kažite nam otkad točno postoje Perpetuum Jazzile i kako se uopće rodila ideja za jedan ovakav projekt? Za službeni datum osnivanja Perpetuum Jazzile se uzima deveti mjesec 1983., ali prvi kora-

ci počeli su još ranije. Osnovna ideja se rodila prvom protagonistu grupe Marku Tiranu, koji se s kolegama pjevačima želio baviti drugačijim žanrom vokalne glazbe od narodne ili klasične. Tako je osnovao vlastitu grupu (tada zvanu Gaudeamus, a od 1999. godine zvanu Perpetuum Jazzile), koja se počela baviti ritmičnom višeglasnom vokalnom glazbom jazz i popularnih žanrova prema modelu svjetskih vokalnih grupa The Singers Unlimited, The Swingle Singers, pa i drugih instrumentalnih grupa i kompozitora od Antonia Carlosa Jobima, Jorgea Be Jora i drugih. Marko Tiran je uz svoj rad s grupom, koji je trajao do kraja 2000. godine, puno aranžmana napisao i sam. STRAST ZA GLAZBOM JE RECEPT DUGUVJEČNOSTI Ako ne griješim, Perpetuum Jazzile trenutno broji oko 50 članova. U čemu je tajna vaše dugovječnosti i kako postižete tako visoku razinu interpretacijem, s obzirom da se tijekom godina izmijenio veliki broj članova? Tajna, ako se to tako uopće može zvati, je jednostavna. Strast. Strast zbog glazbe koju pjevaš, jer bez strasti nema osnovnih uvjeta za odvajanje svog slobodnog vremena i na kraju za neki značajniji umjetnički rezultat. A uz talent, kao još jedan od preduvjeta, važno je i prijateljstvo s preostalim članovima grupe, te još jedna jako bitna stvar, rad. Kako individualni tako i timski.

Prošle godine imali ste obljetničku turneju u Njemačkoj i Belgiji. Kakve su reakcije strane publike na vaš način obrada svjetskih hitova, koji, ako se ne varam, čine i glavninu vašeg repertoara? Gdje god smo se pojavili, publika je bila oduševljena. Kada čuju što se sve može napraviti s ljudskim glasom, i koje su njegove mogućnosti u doslovno svakom glazbenom žanru, to ostavlja snažan dojam. Uz te efekte i glazbu mnogi kažu, kako vole i jaku pozitivnu energiju koju pjevači Perpetuum Jazzile tijekom nastupa izmjenjuju s publikom. A oni koji prvi put posjete koncert vokalnog orkestra Perpetuum Jazzile ponajviše su iznenađeni efektom koji nekako najviše sliči efektu rock koncerta. Da malo zavirimo u samo stvaranje vašeg repertoara. Tko je zaslužan za odabir pjesama koje izvodite, koliko traju pripreme, uvježbavanja i cijeli scenski nastup? Proces odabira pjesama za novi repertoar je prilično kompliciran. U startu uključuje ideje svih pjevača, koje kasnije idu skroz lter odabira više članova sastava, i više razina odluka, do konačnog odabira u repertoar, a koji se opet osvježava svake godine. Svaku sezonu ima puno i određenih spontanih projekata i prilika suradnje, koje je korisno iskoristiti, iako možda privremeno i štete nekim trenutnim planovima. Trajanje priprema za neku novu pjesmu je jako različito,

od rekordno brzih tri dana od primanja aranžmana u ruke pjevača do nastupa, pa do onih za koje treba i po mjesec dana priprema. Sve to ovisi i od količine obaveza koje se događaju paralelno uz to, jer nikada se nema vremena samo jednu stvar raditi duže vremena. ŽELIMO ŠIBENIKU OSTAVITI NEZABORAVNU VEČER S obzirom na specični ambijent šibrenskog bisera, tvrđave sv. Mihovila, što možemo očekivati i u kojem repertoaru Perpetuum Jazzilea ćemo uživati? Ambijent tvrđave sv. Mihovila zaista je fantastičan i nemam nikakve sumnje u to da će pjevači našeg vokalnog orkestra doći na šibensku binu maksimalno inspirirani. Za nas je to poseban događaj i zbog činjenice, da će to biti naš najjužniji veliki koncert u Dalmaciji do sada, a svi jako dobro znamo kako Dalmatinci vole pjevanje, i baš zbog toga s njima želimo provesti jednu nezaboravnu večer. Detalje oko repertoara ovom prilikom ne bih otkrivao. Neka to ostane naša mala tajna i iznenađenje. Jeste li nakon službenog dijela koncerta spremni za izlazak na bis, i ustvari, koliko ćesto vam se događa da vas publika zove na još jedan izlazak na pozornicu? Pa, naravno da smo spremni i na bis. Na svakom koncertu se sa publikom baš teško rastanemo, kada nas publika pozove na još jedan izlazak na pozornicu, na to uvjek volimo reagirati.

Sedam dana

16 / 9. travnja 2015. / 475.

ČITALAČKE NAVIKE ŠIBENČANA ŠIBENIK JE PO AKTIVNOSTI ČLANOVA KNJIŽNICE AKTIVAN G

6.000 ČLANOVA GRADSKE KNJIŽNICE

Šibenčani najradije čitaju krimiće, piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

tkako se prije gotovo deset godina šibenska Gradska knjižnica ‘Juraj Šižgorić’ preselila iz Plavog nebodera u tzv. Vitićevu zgradu na Poljani, postala je generator brojnih društveno-kulturnih događanja, ne zanemarujući pri tome svoju osnovnu funkciju – njegovanje kulture čitanja. Zbog svojih brojnih dodatnih sadržaja, poput igraonice, audio-vizualnog odjela i računalne radionice, postala je neobično popularno odredište Šibenčana. Kažemo neobično, jer statistike iz godine u godinu pokazuju kako Hrvati sve manje čitaju - jedno je istraživanje provedeno 2013. godine pokazalo da preko 50 posto hrvatskih građana u godinu dana nije pročitalo niti jednu knjigu. Kakva je situacija u Šibeniku? Prema riječima ravnatelja Gradske knjižnice Vilijama Lakića, trenutno je u knjižnicu učlanjeno oko šest tisuća Šibenčana, što je, kaže, visoko iznad hrvatskog prosjeka, iako se radi o laganom padu u odnosu na ranije godine. NAJPOPULARNIJE ŠTIVO - U posudbi pad se osjeti nešto više na audio-vizualnom odjelu, što se može pripisati slabijoj ponudi naslova zbog manjka distributera, ali i manjoj potrebi ljudi za posuđivanjem lmova i posebice glazbe do kojih je danas mnogo jednostavnije doći drugim putem – kaže Mario Đira iz Gradske knjižnice. Zanimalo nas je i koliko ‘staža’ broji najdugovječniji član knjižnice, ali nažalost, do točnih podataka nemoguće je doći jer se selidbom i modernizacijom kartoteka krenulo s novim upisima. - Konkretni podaci odnose se na zadnjih deset godina i po njima je vidljivo kako je većina članova, posebice onih, nazovimo ih top-čitatelja, ostala ista

u tom periodu. Iz iskustva pak znamo i kako je dobar dio članova koristio usluge Knjižnice još u Plavom neboderu, a neki ‘veterani’ sjećaju se i razdoblja od prije 1966. godine – pojašnjava Đira. Što se tiče Šibenčanima omiljenih književnih žanrova, u posljednje vrijeme vidljivo je praćenje globalnih trendova, pa se najviše posuđuju kriminalistički romani, horori (uglavnom vampirske tematike) te povijesni i malo moderniji ljubići, poput planetarno popularne trilogije ‘50 nijansi sive’, ali iz top liste najčitanijih vidljivo je da Šibenčani vole čitati i domaće autore, bez obzira na žanr. Što se tiče discipliniranosti čitatelja kada se radi o povratu knjiga, iz Gradske knjižnice kažu kako su imali slučajeva da se knjige vraćaju i nakon tri ili četiri godine, koje se vraćaju u dane oprosta zakasnina, što je obično dva puta godišnje. - Što se discipline tiče, najčešće se kasni sa stručnim knjigama i lektirama, dakle s obaveznom literaturom. Gledajući u globalu, a posebice kada uzmemo u obzir da nam većina korisnika ipak koristi knjižnicu radi zabave, možemo biti zadovoljni kada je redovitost povrata u pitanju, posebice jer postoji mogućnost telefonskog produženja koja se dosta često koristi – objašnjava Đira. BESPLATNA ČLANARINA ZA NAJMLAĐE Nedavno je obilježen i Dan dječje knjige, a Gradska knjižnica svojim programom besplatnog upisa u knjižnicu i korištenja tamošnje građe djece do navršene treće godine potiče ljubav prema knjigama od malih nogu. Roditelji rado koriste tu mogućnost, tako da nije rijetkost da svoje potomke učlanjuju u knjižnicu već s nekoliko dana starosti. Bebama i njihovim roditeljima na usluzi je cijeli Dječji odjel smješten u prizemlju knjižnice, a do građe dostupne su im brojne slikovni-

Najposuđivaniji naslovi od početka 2015. godine BELETRISTIKA:

PUBLICISTIKA:

1. Veličanstveni Poskokovi Ante Tomić

1. Istine i laži o hrani - Anita Šupe

2. Kamenorezac - Camilla Laeckberg

2. Prva hrvatska LCHF kuharica - Anita Šupe

3. Policija - Jo Nesbo

3. Enigma: bitka za šifru Hugh Sebag Monteore

4. Poslije svega - Anna Todd

4. Kapital u 21. stoljeću - Thomas Piketty

5. Splitting - Damir Pilić

5. Dokaz da postoji raj - Eben Alexander

GRAD

horore i povijesne ljubiće Najviše kratkotrajnih članova dolazi iz Zagreba. Ljudi komentiraju kako jedva dočekaju doći u Šibenik jer naša knjižnica ima naslove koje gore, zbog velike potražnje i malog broja primjeraka, ne mogu nabaviti. Čak nam i kolege iz Gradskih knjižnica Zagreb to potvrđuju, a oni su isto česti korisnici naše knjižnice – kaže Lakić

ce, literatura za roditelje, crtani lmovi, a tu je i igraonica. Gradska knjižnica svaki tjedan organizira radionice i pričaonice kroz koje najmlađe upoznaju s knjigama. Knjižnica već tradicionalno nagrađuje ‘rekordere’ u čitanju, ove godine to je bila Lucija Bačelić Medić u kategoriji osnovnih škola, dok je tu titulu u kategoriji predškolaca odnio Ivan Živković Barić. Kada mališani prestanu biti mališani i ovladaju slovima, osim obaveznih školskih lektira najradije čitaju pisce fantasy literature poput Aprilynne Pike, R. L. Stinea i George R. R. Martina.

BLIC VIJESTI Planinarski školarci osvojili Mosor

Članarina za turiste Osim Šibenčana, uslugama Gradske knjižnice mogu se koristiti i turisti, kojima je na raspolaganju tromjesečni upis po cijeni od 40 kuna, te jednodnevni upis koji se najčešće koristi za pretraživanje interneta, a ove su opcije dostupne tijekom cijele godine, iako se najčešće koriste upravo u vrijeme sezone. - Ljudi rado koriste tu mogućnost. Najviše takvih, kratkotrajnih, članova dolazi iz Zagreba. Ljudi komentiraju kako jedva dočekaju doći u Šibenik jer naša knjižnica ima naslove koje gore, zbog velike potražnje i malog broja primjeraka, ne mogu nabaviti. Čak nam i kolege iz Gradskih knjižnica Zagreb to potvrđuju, a oni su isto česti korisnici naše knjižnice. Činjenica je da neke naslove imamo samo mi – kaže Vilijam Lakić.

tijeku je šesta po redu opća planinarska škola u organizaciji HPK sv. Mihovič iz Šibenika. proteklog vikenda njezini polaznici osvojili su Mosor, od Gornjeg Sitnog do Vickovog stupa pa hrptom na Veliki Kabal, do planinarskog doma UmbertoGirometta.Na usponu na 1325 metara visok vrh sudjelovalo je dvadesetak polaznika planinarske škole.

Žicom ‘štelali’ rulet i zaradili kaznenu

Vilijam Lakić

Policijskoj postaji Knin dovršeno je kriminalističko istraživanje nad 54-godišnjakom, 41-godišnjakom i 24-godišnjakom koje policija sumnjiči za prijevaru na štetu tvrtke iz Stobreča. Utvrđeno je da su muškarci, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi, tijekom noći sa 13. na 14. ožujka u više navrata u automat klubu u Kninu, uporabom podesnog predmeta na kupoli elektronskog ruleta izbušili rupu te uporabom žice zaustavljali kuglu ruleta na njima odgovarajućim položajima i tako stekli protupravnu imovinsku korist od 29.700 kuna.

475. / 9. travnja 2015. / 19

CRNA TOČKA VOŽNJA CESTOM ŠIBENIK – DRNIŠ – KNIN SLIČI NA IGRANJE ‘RUSKOG RULETA’

Pitanje je dana kada će se na željezničkom prijelazu kod Knaufa dogoditi tragedija

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

a cesti Šibenik – Drniš Knin, jednoj od najopasnijih prometnica u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, osobito se opasnim za sigurnost vozača pokazao željeznički prijelaz kod tvornice Knauf, neposredno prije Knina.

SPOREDNI KOLOSJEK - Tvornica je sporednom cestom povezana s prugom, tu skoro svaki dan imamo kamione koji dovoze i odvoze robu, a prijelaz je obilježen samo Andrijinim križem. Nije ni čudo da se tu često dešavaju prometne nesreće, zadnji put je prije mjesec dana na tom prijelazu na veliki teretnjak naletio vlak, i samo je čudom izbjegnuta tragedija. Od kada se bavim sudskim vještaštvom prometnih nesreća u našoj županiji, na

tom je mjestu nastala šteta od preko 10 milijuna kuna - kaže Zdravko Peran, sudski vještak i jedini prometni HF stručnjak u Hrvatskoj. Andrijin križ je najniža razina sigurnosti na pružnim prijelazima, nema tu ni rampi ni druge signalizacije, ali to nije jedini problem. - Vozači nemaju nikakvu preglednost, jednostavno ne mogu vidjeti vlak koji dolazi iz smjera Knina, dok se ne popnu na samu prugu. A onda je već kasno za ikakav manevar, niti se teški kamion može na brzinu maknuti, niti vlak stigne zakočiti. Bilo je tu puno prometnih koje nisu ni prijavljene - ističe Peran. Nameće se pitanje, tko bi po tom pitanju trebao reagirati? Ili Hrvatske željeznice, ili sam Knauf? Odgovor je, HŽ, na njima je da na taj opasni prijelaz postavi adekvatnu sigurnosnu signalizaciju s obzirom da Knauf kao privatna tvrtka nema za

to ovlasti.

Od kada se bavim sudskim vještaštvom prometnih nesreća u našoj županiji, na tom prijelazu je nastala šteta od preko 10 milijuna kuna - kaže Zdravko Peran

TROKUT PREGLEDNOSTI - Najprije tu treba napraviti opsežne i detaljne studije, treba se odrediti ‘trokut preglednosti’. Tijekom 24 sata tom prugom prođe u prosjeku 30 vlakova, a rampom bi se ograničio prijelaz preko pruge na minimalno sedam minuta. Dakle, vozači bi tu gubili dosta vremena dnevno, preko 3,5 sati, ali drugog efektivnog rješenja jednostavno nema. Kad se pogleda, ispada da je cesta od Šibenika do Knina zbog rampi na prijelazima zatvorena najmanje devet minuta po satu - kaže Peran, uz napomenu da ni to ne bi bilo sve. - Cijela ta cesta, od Šibenika do Knina, treba hitnu rekonstrukciju, a na više mjesta i promjenu trase. Nije normalno da pruga prateći cestu siječe na čak četiri pozicije, toga nema skoro nigdje na svijetu - zaključuje Peran.

Sedam dana

20 / 9. travnja 2015. / 475.

POMOĆ UKLJUČITE SE U HUMANITARNU AKCIJU

Pomognite Udruzi OAZA za skrb o nezbrinutoj djeci U druga OAZA pomaže zbrinjavanje djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u udomiteljske obitelji, te trenutno pomaže udomljavanje 38 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u 15 udomiteljskih obitelji i jednom obiteljskom domu za djecu. Kako napominju iz udruge, nastavak ovog rada je moguć ukoliko pronađu dodatne sponzore ili partnere u ovom programu. Zbog toga OAZA traži osobe, obrtnike i tvrtke koji žele biti sponzori u programu zbrinjavanja takve djece, i apelira na sve da prema svojim mogućnostima daju svoj doprinos ovom radu. VRIJEDNE DONACIJE - Prije svega želimo izraziti zahvalnost svima koji su svojim

donacijama do sada pomogli ovoj djeci u potrebi. Sve informacije o našem radu i svi donatori koji uplate bilo koji iznos, ili nam pomognu u materijalima ili uslugama, redovno su prikazani na listi donatora na našoj web stranici www.oaza.hr, i u našim izviješćima, te je svaka takva donacija velika pomoć u radu s ovom djecom. Ukoliko još niste imali tu priliku, molimo Vas da u ovo blagdansko vrijeme, vrijeme Uskrsa, pomognu djeci koja nisu imali sreće odrastati u svojoj obitelji, donirajući 50,00 kuna kao pomoć u njihovom zbrinjavanju na račun: Humanitarna Udruga OAZA, IBAN HR2424070001128021448 – napominju iz udruge, te svima žele sretan i blagoslovljen Uskrs. (r)

Sve informacije o našem radu i svi donatori koji uplate bilo koji iznos, ili nam pomognu u materijalima ili uslugama, redovno su prikazani na listi donatora na našoj web stranici www.oaza.hr – napominju iz udruge

Vam predstavlja www.blitz-cinestar.hr, potražite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi

Ne propustite filmske hitove BRZI I ŽESTOKI 7 IZVORNI NASLOV: Fast and Furious 7 REDATELJ: James Wan ULOGE: Vin Diesel, Paul Walker, Dwayne Johnson ŽANR: akcijski triler TRAJANJE FILMA: 140 min

BIT ĆEMO PRVACI SVIJETA

IZVORNI NASLOV: Bićemo prvaci sveta REDATELJ: Darko Bajić ULOGE: Strahinja Blažić, Leon Lučev ŽANR: drama, povijesni, sportski TRAJANJE FILMA: 125 min

NOVO POGLAVLJE planetarno popularnog serijala režirao je James Wan, a glumački tim i ovoga puta čine Michelle Rodriguez, Jordana Brewster, Tyse Gibson, Chris “Ludacris” Bridges, Elsa Pataky i Lucas Black kojima se u novim oktanskim avanturama pridružuju Jason Statham, Dijmon Housou, Tony Jaa, Ronda Rousey i Kurt Russell.

SREDIŠNJI DOGAĐAJ FILMA Bit ćemo prvaci svijeta finalna je utakmica Svjetskog prvenstva u košarci odigrana 1970. u Ljubljani između reprezentacija Jugoslavije i Sjedinjenih američkih država. Kroz sjećanja Nebojše Petrovića (Strahinja Blažić) pratimo nastanak Jugoslavenske škole košarke...

BEZVREMENSKA ADALINE

SPUŽVA BOB SKOCKANI: SPUŽVA NA SUHOM SINK

Uskoro IZVORNI NASLOV: The Age of Adaline REDATELJ: Lee Toland Krieger ULOGE: Blake Lively, Harrison Ford ŽANR: ljubavni, drama TRAJANJE FILMA: 110 min

U kinima od 23.4.

TRIDESETIH GODINA prošlog stoljeća neobična sudbina zadesila je Adaline Bowman. Nakon automobilske nesreće ova prelijepa mlada žena ostaje zarobljena u tijelu 29-godišnjakinje te svoju tajnu uspijeva sakriti gotovo osam desetljeća. Sve dok se u njezinom životu ne pojavi karizmatični Ellis Jones.

Samo u CineStaru:

IZVORNI NASLOV: The Sponge Bob Movie:

Sponge Out of Water

REDATELJ: Paul Tibbitt ULOGE: Darije Somi, Lorena Nosić ŽANR: animirani

U kinima od 23.4.

SPUŽVA BOB uživa u životu okružen prijateljima: Patrikom zvijezdom, zajedljivim Kalamarkom, znanstvenicom Lunom i rak-kapitalistom gospodinom Kliještićem. Kad netko ukrade tajni recept za rakburgere, vječni neprijatelji Spužva Bob i Plankton moraju se ujediniti protiv pirata Burgerbradog.

475. / 9. travnja 2015. / 21

NOVI ČELNIK NAKON ŠTO JE KREŠIMIR ŠAKIĆ OTIŠAO U NP KRKA

Traži se novi ravnatelj šibenskog Studentskog centra

pravno vijeće Studentskog centra u Šibeniku objavilo je 26. ožujka natječaj za ravnatelja SC-a. Uvjeti natječaj su diploma ekonomskog ili pravnog smjera, pet godina radnog iskustva, posjedovanje organizacijskih i rukovoditeljskih sposobnosti, napredni rad na računalu te poznavanje minimalno jednog stranog jezika. Natječaj se raspisuje za mandatno razdoblje od četiri godine. Prijave s traženom dokumentacijom podnose se u roku od 30 dana od dana objave natječaja na adresu Veleučilište u Šibeniku, Studentski centar Šibenik, Bana Josipa Jelačića 21, 22000 Šibenik.

OBEZGLAVLJENI SC Podsjetimo, Studentski centar ostao je ‘obezglavljen’ nakon što je dotadašnji ravnatelj Krešimir Šakić preuzeo vodstvo Nacio-

nalnog parka ‘Krka’. A riječ je o ustanovi koja će imati iznimno važan zadatak organizacije studentske prehrane i studentskog života u Šibeniku. Osobito sada kad je u osnutku prvi šibenski Studij energetske učinkovito-

sti i obnovljivih izvora energije koji, sada je već sasvim sigurno, starta na jesen. Interes za upis već su izrazili i prvi maturanti kojih ima oko pedeset, no ta će se brojka sigurno dodatno povećavati. (dl)

Uvjeti natječaj su diploma ekonomskog ili pravnog smjera, pet godina radnog iskustva, posjedovanje organizacijskih i rukovoditeljskih sposobnosti, napredni rad na računalu te poznavanje minimalno jednog stranog jezika

Sedam dana

22 / 9. travnja 2015. / 475.

NA TRI BALINJERE DONESEN PRAVILNIK ZA UTRKU ‘TRI BOGENA’

Preko sto natjecatelja prijavljeno na utrku karića N

ajveći broj onih osnovnih stvari vezanih za propozicije i pravila Velike nagrade Šibenika u utrci karića ‘Tri bogena’, već ste na stranicama našeg tjednika i portala imali prilike dobro proučiti, naročito onih vezanih za sam izgled i konstrukciju karića, broja kategorija u kojima će se natjecatelji boriti za vrijedne nagrade, ali i laskavu titulu prvog pobjednika natjecanja.No,kako bi sama utrka protekla u najboljem redu i bez suvišnih nedoumica, organizator utrke donio je i Pravilnik natjecanja koji možete pronaći i u cijelosti pročitati na Facebook stranici Face Disco-Gimnazija ili na Šibenskom portalu.

PRIJAVE JOŠ TRAJU Najvažnije je podsjetiti se kako prijave za utrku traju do 26. travnja, do ponoći, te se nakon isteka roka one više neće prihvaćati, a broj natjecatelja je ograničen na 120. Kako nam je kazao organizator utrke, Darko Relja – Ritmo, dosad je prijavljeno nešto manje od 100 natjecatelja, pa ako još uvijek imate nedoumice oko sudjelovanja, bilo bi dobro da svoju prijavu ispunite na vrijeme. -Kako je predviđeno, početak natjecanja zakazan je za 14 sati, a natjecatelji su u periodu od 12 do 13 sati obavezni izvršiti prijavu, Kontakt TELEFON d.o.o. POSLOVNA JEDINICA Zagreb

Kako je predviđeno, početak natjecanja zakazan je za 14 sati, a natjecatelji su u periodu od 12 do 13 sati obavezni izvršiti prijavu, te uplatiti kotizaciju u iznosu od 20 kuna – kažeRelja odnosno obaviti tehnički pregled karića, te uplatiti kotizaciju u iznosu od 20 kuna. Kada se obavi taj dio, svi natjecatelji koji zadovolje uvjete propisane Pravilnikom dobit će svoj startni broj i u prostoru pripremljenom za natjecatelje čekati red za utrku – kaže Relja. S obzirom na veliki broj natjecatelja, utrka se organizira po sistemu kvalikacija, a svaki prijavljeni natjecatelj mora i izaći na kvalikacijsku vožnju. Kvalikacije se održavaju s obzirom na broj prijavljenih vozača u pojedinoj kategoriji, odnosno, u svakoj

Orlanska 1 10 000 Zagreb tel: 01/ 236-0060 fax: 2339-762

kvalikacijskoj utrci maksimalan broj vozača je 6, i to raspoređeni u dva reda po tri vozača. VIŠE KVALIFIKACIJSKIH VOŽNJI -Sigurno je kako ćemo imati više kvalikacijskih vožnji u pojedinoj kategoriji,a svi pobjednici pojedine utrke kad se završe sve vožnje voze nalnu utrku za pobjednika svoje kategorije. Po završetku svih kvalikacijskih utrka, utrka za pobjednika kategorije, vozi se nalna utrka. Pobjednici svih šest kategorija voze za ukupnu pobjedu i na-

slov pobjednika Velike nagrade Šibenika, Utrke karića ‘Tri bogena’– kaže Relja. Kažimo na kraju kako je nagradu, klima uređaj vrijedan 5 tisuća kuna, za ukupnog pobjednika utrke osigurala tvrtka ‘PRO Automatika’ iz Šibenika, pobjednika svake kategorije generalni zastupnik ‘Yamahe’ za Šibensko-kninsku i Splitskodalmatinsku županiju, tvrtka ‘Pribudić&Borčić’, nagradit će integralnom racing kacigom, a mobitele Free porta iz Unešića, dobit će pobjednica u kategotiji žena, te najstariji sudionik utrke. (rk)

UNEŠIĆ (tvornica): Kod crkve 4 22323 Unešić tel/fax: 022/860-577

e-mail: freeport@freeport.hr

Adresa:

OVLAŠTENI DISTRIBUTER DAIKIN KLIMA UREĐAJA

113. Šib. brigade HV-a 183 HR-22000 Šibenik

T: +385(22)340644 F: +385(22)333929 M: +385(98)1366806

Intervju JOŠKO ŠUPE RAVNATELJ LUČKE UPRAVE - ISPOSTAVE ŠIBENIK

Jadrolinijine pruge ne kreću s gata Vrulje zbog sitnih osobnih interesa

Svatko razgovara na svojoj razini, tako je moj zadatak komunikacija s lokalnom razinom i tu od samog početka postoji veliki otpor i iz dana u dan je sve jasnije da se radi isključivo o sitnim osobnim interesima

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

at Vrulje, mega investicija, građen je kako bi se pomorski promet izmjestio sa šibenske rive. No, unatoč tome Jadrolinijini brodovi i dalje se vezuju na mulu Krke. Zašto se ta brodarska kompanija odbija preseliti na Vrulju? Neslužbene informacije govore o tome kako razlog u odgađanju ovakve odluke leži u skupljoj tari za privez brodova nego što je ona na mulu Krke.

Premda se radi o najvećem državnom ulaganju u infrastrukturu, investiciju u gat Vrulje ne bih nazvao mega investijom, pogotovo ako je usporedimo s ulaganjem u pomorsku infrastrukturu u drugim lukama. Svi moramo biti ponosni na projekt gata Vrulje i sagledavati ga u širem kontekstu. Jadrolinija je od samog početka projekta upoznata s ciljevima projekta i logičan slijed stvari bi bio i bit će da se kompletan putnički promet prema našim otocima odvija s gata Vrulje. Što se tiče preseljenja, ono što

mogu odgovorno kazati jest da tarife lučkih naknada, a radi se o tari za privez/odvez, ne bi smjele biti razlog za odgodu premještanja Jadrolinijinih linija na gat. RED U LUCI Jeste li razgovarali s Jadrolinijom o tome? Svatko razgovara na svojoj razini, tako je moj zadatak komunikacija s lokalnom razinom i tu od samog početka postoji veliki otpor i iz dana u dan je sve jasnije da se radi isključivo o sitnim osobnim interesima. Da li bi, prema vašem mi-

šljenju, bilo logično da se sav promet, pa onda i onaj lokalnih brodskih linija, preseli na za to predviđeno mjesto, umjesto da brodovi kreću s više lokacija? Svi oni koji se protive da se kompletan brodski prijevoz ne odvija s jedne lokacije ne razmišljaju niti strateški niti u interesu razvoja grada. Mislim da je logičan slijed stvari da se kompletan brodski prijevoz odvija s gata Vrulje, kao i da se gat produlji do mula Krke, isto proširi i na tom potezu uredi i kompletna infrastruktura za prihvat domaćih brodara. Tu mislim na manje turističke

475. / 9. travnja 2015. / 25

Intervju

26 / 9. travnja 2015. / 475.

Ova godina će biti bolja i po broju putnika i po broju ticanja. Očekujemo oko 20.000 tisuća putnika što je gotovo dvostruko više nego prošle godine. Najave za 2016. su također dobre jer imamo gotovo isti broj ticanja kao za tekuću godinu

brodove koji krstare po Jadranu. Isto podrazumijeva i ukidanje parkinga na mulu Krke, kao i izmještanje Inine benzinske postaje. Prostor od mula Krke prema Docu bi bio rezerviran za jahte i jedrilice. Mulo Krke bi bilo idealna lokacija za recepciju sa svim potrebnim sadržajima i infrastrukturom za prihvat nautičara. Ovakvim promišljanjem dobivamo red u luci na način da se točno zna gdje se, tko, kako i na koji način zadržava u luci (međunarodni promet, domaći linijski i trajektni promet, turistički brodovi, jahte i jedrilice). Razvojem pomorske infra-

strukture i strateškim promišljanjem stvaramo pretpostavke za dugoročni gospodarski razvoj grada. Preko gata Vrulje u posljednje dvije godine, otkako su se na tom mjestu počeli vezivati cruseri, pristiglo je u Šibenik mnogo turista. Kolika je ta brojka u posljednje dvije godine? Kruzeri su u Šibenik pristajali i ranije, ali kao što ste istakli, u posljednje dvije godine intenzivnije. U spomenutom periodu u Šibenik je preko Vrulje na cruserima došlo 42.477 putnika. Lani je promet nešto podbacio, no za ovu godinu najavljivali ste popravak situacije. Što možemo očekivati? Ova godina će biti bolja i po broju putnika i po broju ticanja. Očekujemo oko 20.000 tisuća putnika, što je gotovo dvostruko više nego prošle godine. Najave za 2016. su također dobre jer imamo gotovo isti broj ticanja kao za tekuću godinu. Veseli me da, uz brodove i kompanije koje su dosad uplovljavali, imamo i najave novih brodova i kompanija koji će po prvi puta posjetiti Šibenik. Također treba istaknuti da tijekom 2015. i 2016. godine nema mjeseca bez ticanja crusera. Prvi cruseri već su počeli stizati u Šibenik. Kada je pristao prvi ove godine i koliko se gostiju dosad iskrcalo na Vrulji? Cijele godine imamo ticanja crusera, sve je počelo još prvog dana siječnja s brodom Artemis i nastavlja se tijekom čitave godine. Nazovimo ga, prvi veći brod je Berlin koji je pristao 16. ožujka. Dosad smo imali 1.744 putnika. NOVA INFRASTRUKTURA Možemo li rezimirati - što je, prema vašem mišljenju, Šibenik dobio izgradnjom gata Vrulje, kakvi su brodovi njime dobili mogućnost priveza? Šibenik je dovršetkom gata Vrulje s prometnog aspekta dobio fantastičnu stvar koja se ogleda u činjenici da u doslovno 100 metara zračne linije imamo povezanost sva tri vida prometa koje imamo u gradu - brodski, cestovni i željeznički. Dobili smo modernu lučku infrastrukturu primjerenu gradu koji ima luku koja je u strategiji pomorskog razvoja prepoznata kao luka za eksluzivne i boutique brodove na kružnim putovanjima. Osim što smo dobili četiri nova veza, dva za međunarodni promet uz mogućnost prihvata i trajekta,

dva za domaći promet, ukupne duljine 500 metara dobili smo i novu šetnicu i južni ulaz primjeren gradu s iznimnim turističkim potencijalom. Ne zaboravimo da smo i izmakli promet iz strogog centra, ali i dobili višu kvalitetu za naše otočane koji vrlo brzo i jednostavno, bez da remete prometne tijekove u centru, mogu doći, donijeti svoje stvari, prevesti se do gata i sve to, istaknut ću, bez ikakvog plaćanja. Prave efekte investicije vidjet ćemo vrlo brzo i ja bih sve polemike oko isplativosti ulaganja u gat Vrulje usporedio s pričom oko Banja i tvrđave Svetog Mihovila. Koliko su za turizam u gradu značila ova dva projekta, isto toliko će značiti i za crusing turizam, ali u konačnici i za turizam i gospodarstvo i gat Vrulje. Moja vizija luke i grada je jedinstvenost i izvrsnost i mislim da se projekt gata Vrulje u cijelosti uklapa u tu viziju. Što je s izgradnjom terminala? Na prvom tenderu nije bilo zainteresiranih koncesionara, no događa li se što novo po tom pitanju? Koliko god je projekt terminala u vizualnom smislu prekrasan, toliko je u nancijskom smislu i zahtjevan i mislim da je, s obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju tu i odgovor na pitanje. Dakle, projekt ćemo razvijati po fazama. Logičan slijed stvari je da se u prvoj fazi napravi ono što i jest terminal sa svojim najosnovnijim funkcijama - prodaja karata, čekaonica, granična kontrola, i da taj dio samostalno razvijemo i za isti pronađemo model nanciranja. Što će se dogoditi ako država ne uspije pronaći koncesionara, tko će onda izgraditi terminal? Mislim da sam kroz prethodno pitanje dao odgovor na dio pitanja, odnosno Lučka uprava će nastojati razviti prvi dio projekta, a rastom broja putnika i nastavkom pozitivnih gospodarskih trendova nadamo se i interesu investitora koji bi razvili komercijalne funkcije terminala Može li gat uopće egzistirati bez prikladnog terminala kakvog imaju sve ozbiljnije pomorske luke? Gat može funkcionirati i funkcionira i bez terminala, ali bi isti bio točka na ‘i’, istaknut ću, ovog iznimnog infrastrukturalnog projekta.

Ljekarna VAROŠ dežurna je do četvrtka, 02.. travnja 2015.

RadioRitam online

28 / 9. travnja 2015. / 475.

Grad Šibenik 022/431 000 fax: 022/431 099

Šibenik

Autobusni kolodvor 060/368 368 Željeznički kolodvor 022 / 333-699

Turistička zajednica 022/212 075 fax: 022/200 183 tz-sibenik@si.t-com.hr Bolnica 022/641 641 Dom zdravlja 022/334 421

Gradski parking tel: 022/200 770 fax: 022/200 771

Jadranska banka 022/242 242 022/242 101

Gradske ljekarne 022/332 620

Zelenilo 022/212 331

Policijska uprava 022/347-111

Gradska Čistoća 022/332 325

NOVA INVESTICIJA SAMO JEDNA PONUDA STIGLA NA NATJEČAJ

Industrius će na Podima graditi djelove za termoelektrane piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

ako se doznaje iz šibenske gradske uprave, na natječaj Grada Šibenika za prodaju parcele na Podima, površine čak 27,5 tisuća metara četvornih, javila se samo jedna tvrtka – Industrius d.o.o. čija je osnovna djelatnost proizvodnja djelova za termoelektrane. S obzirom na to Industrius, koji je dosad sjedište imao u okolici Sinja, a bavi se još i proizvodnjom željeza, čelika i ferolegura, ubuduće će djelovati sa šibenskih Poda.

Industrius, koji je dosad sjedište imao u okolici Sinja, a bavi se proizvodnjom željeza, čelika ferolegura i djelova za termoelektrane, ubuduće će djelovati sa šibenskih Poda

NAJVEĆA ZONA -Podi su površinom najveća gospodarsko-industrijska zona u Hrvatskoj i unatoč izrazito lošoj gospodarskoj situaciji u cijeloj regiji, pokušavamo je napuniti novim proizvodnim pogonima. Nije jednostavno, ali se stvari pokreću. Dokaz za to je i ovaj natječaj za kupnju zemljišta

za kojeg postoje zainteresirani kupci, budući investitori u zonu – rekao je zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta povodom raspisivanja natječaja za prodaju zemljišta ušibenskoj zoni.

Obitelj Bilušić na blagoslovu kod Pape

vonimir i Irena Bilušić, mladi bračni par iz Šibenika, s još 20-ak bračnih parova iz cijelog svijeta tijekom opće audijencije primili su blagoslov Pape Franje. Papa je, kažu, posvetio pažnju svima koji su se s njim htjeli rukovati i fotograrati. Posebno

ih se dojmio trenutak kad se zadržao kod jedne trudnice i molio nad njom. Tijekom pozdrava Zvonimir i Irena Papi su predali sličicu s relikvijom bl. Alojzija Stepinca, koju je on odmah prepoznao i pokazao svoje poštovanje poljupcem, te ponio sa sobom. (dl)

Grad Drniš 022/888 830 022/888 831 www.drnis.hr Drniš Tourism Board infoDtz-drnis.hr 022/888 619

Upravni odjel za prost. uređenje i gradnju 022/886 881

Ministarstvo nancija Porezna Uprava Drniš 022/887 989

Općinski sud Drniš 022/888 400 Prekršajni sud Drniš 022/886 049

Ured državne uprave 022/887 076 Nacionalni park KRKA 022/888 252

475. / 9. travnja 2015. / 29

Zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu 022/888 097 Centar za socijalnu skrb 022/886 042 Stočarski selekcijski centar 022/888 097

Drniš

GRADI SE, GRADI RADOVI NA UREĐENJU VRIJEDNI SU VIŠE OD 200 TISUĆA KUNA

Centar Drniša pretvoren u veliko gradilište

hvatit će se i uređenje dijela Ulice Stubište u samom centru grada, i to rekonstrukcija stepenica koje vežu Trg kralja Tomislava i Gradski trg Poljanu, a nalaze se između Srednje škole ‘Ivan Meštrović’ i pravoslavne crkve Uspenja Presvete Bogorodice.

REKONSTRUKCIJA STEPENICA Osim toga, programom gradnje komunalne infrastrukture obu-

ČEKA SE MIŠLJENJE MINISTARSTVA Trenutno je projekt u fazi prikupljanja dokumentacije i čekanja mišljenja Ministarstva kulture, točnije, Konzervatorskog odjela u Šibeniku. Završni sloj od betona i asfalta bit će zamijenjen skinutim kamenim pločama

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr končani su radovi na uređenju jugoistočnog dijela pristupa crkvi Gospe od Ružarija u Drnišu koje je izvela zadruga ‘Drniški transporti d.o.o.’. Pješački prilaz oblikovan je u pristupni put, te prohodan za automobile, a ugovorena investicija vrijedna je 90 tisuća kuna plus PDV.

Uređenje dijela ulice trenutno je u fazi prikupljanja dokumentacije i čekanja mišljenja Ministarstva kulture, točnije, Konzervatorskog odjela u Šibeniku

s Gradskog trga Poljana, dok će dio biti zamijenjen dotrajalom betonskom podlogom. Planirana sredstva su 120 tisuća kuna plus PDV, a radovi bi trebali biti okončani mjesec dana od njihovog početka, što se još uvijek očekuje, doznajemo od Zdenke Jerković, stručne suradnice za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša. - Postupak još nije okončan, još se čeka mišljenje Ministarstva kulture, odnosno Konzervatorskog odjela u Šibeniku. Ukoliko sve bude u redu, očekujemo da će radovi početi krajem idućeg tjedna – kaže Jerković.

30 / 9. travnja 2015. / 475.

Vodice

Gradska uprava 022/444-900

Turistička zajednica 022/443- 888

Ambulanta 022/443- 169

Autobusni kolodvor 022/443-627

Komunalni redar 022/444-910 Komunalno poduzeće 022/443 309 Policija 022/443-150

Knjižnica 022/442-095 Stom. ordinacija 022/442-834 Matični ured 022/443-036

Lučka kapetanija 022/443-055 Poštanski ured 022/442-200 DVD Vodice 022/441-324

Ljekarna 022/443-168 Veterinarska služba 022/443-355

OKONČAN PROJEKT GRADONAČELNICA BRANKA JURIČEV MARTINČEV PRVA OBAVILA KUPNJU NA NOVOJ TRŽNICI I RIBARNICI

Vodičani dobili funkcionalan i atraktivan ‘trbuh grada’ Tržnica se prostire na 540 metara četvornih, a prilikom izgradnje posebno se pazilo da ostane tržnica za prodaju na otvorenom, ali uz poštivanje svih zakonom predviđenih kriterija za prodaju svježeg voća i povrća i sličnih proizvoda, kao i na poštivanje higijenskih standarda i pravilnike o prodaji ribe u novoj ribarnici

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ova vodička tržnica i ribarnica službeno je otvorena prošlog utorka, a prvu kupnju prigodno je obavila gradonačelnica Branka Juričev Martinčev. O problemima oko izgradnje novog ‘trbuha grada’, koji su doveli do kašnjenja ovog zajedničkog projekta Grada Vodica i Komunalnog društva Leć, pisali smo u nekoliko navrata, ali najvažnije od svega jest da su Vodičani i njihovi gosti dobili tržnicu i ribarnicu kakvi priliče jednoj

od najpoznatijih turističkih destinacija na srednjem Jadranu.

standarda i pravilnike o prodaji ribe u novoj ribarnici.

POŠTIVANI SVI KRITERIJI Za izgled današnje tržnice i ribarnice zaslužan je arhitekt Dinko Peračić iz splitskog studija ARP, a projekt je nanciralo Komunalno društvo Leć koje je u dogovoru s projektantom osmislilo konačni izgled tržnice. Ona se prostire na 540 metara četvornih, a prilikom izgradnje posebno se pazilo da ostane tržnica za prodaju na otvorenom, ali uz poštivanje svih zakonom predviđenih kriterija za prodaju svježeg voća i povrća i sličnih proizvoda, kao i na poštivanje higijenskih

ATRAKTIVAN KROV Valja istaknuti i kako je tržnica opremljena za noćni rad tijekom turističke sezone te pomičnim barijerama koje po potrebi umanjuju utjecaje bure i juga te tako zaklanjaju trgovce i kupce. U zatvorenom dijelu smješteni su, pak, sanitarni čvorovi za prodavače. Novost je i da je ribarnica opremljena rashladnim prodajnim stolovima s ledom na kojima morski plodovi zadržavaju svoju svježinu, a opremljena je i ledomatom, hladnjacima, pultovima na kojima prodavači mogu po-

nuditi kupcima i uslugu čišćenja ribe. Vodilo se računa i o ekološkim standardima. Naime, ispod novog poda od brušenog betona smješteni su podzemni kontejneri za selektivno odvajanje otpada s tržnice, sve u skladu sa novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Nova tržnica natkrivena je stabilnom drvenom krovnom konstrukcijom prekrivenom posebnim bijelim pokrovom koji štititi samu tržnicu od sunca i padalina, ali propušta dnevnu svjetlost. Zbog svoje osobine da propušta svijetlo, tržnica je posebno atraktivna u večernjim satima.

475. / 9. travnja 2015. / 31

Vodice PREDŠKOLSKI ODGOJ ZAVRŠENI IDEJNI PROJEKT I RJEŠENJE NOVOG OBJEKTA DV TAMARIS

Vrtić u Dočinama prihvatit će 200 mališana, ljeti će u njemu boraviti i djeca turista piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

nog pristupnog puta s javnom rasvjetom, te vodovodna i niskonaponska električna mreža.

OSIGURANA INFRASTRUKTURA Izgradnjom novog vrtića riješio bi se problem nedostatka prostora u postojećoj predškolskoj ustanovi, a ujedno bi se unaprijedila i kvaliteta boravka mališana. Naime, vrtić u Dočinama trebao bi prihvatiti dvjestotinjak djece s područja Vodica, imao bi osiguran cjelodnevni boravak, dok bi u ljetnim mjesecima u njemu bio organiziran i boravak djece turista u četiri skupine.

činjen je još jedan korak ka izgradnji novog dječjeg vrtića u Vodicama. Ovih su dana, naime, zgotovljeni Idejni projekt i Idejno rješenje budućeg vrtića Tamaris koje je izradio Studio Arx iz Šibenika. On bi se trebao graditi na području Dočina, u Ulici Pavla Šubića, u neposrednoj blizini osnovne škole, na terenu u vlasništvu Grada Vodica. Na tom je prostoru već osigurana infrastruktura, poput asfaltira-

Potpora iz državnog proračuna traži se za još četiri projekta

etiri nova projekta prijavio je Grad Vodice za potpore iz državnog proračuna. Na natječaje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja aplicirane su izrade Urbanističkih planova za naselja na otoku Prviću te Čiste, kao i projekt izgrad-

Vijesti

nje javne rasvjete na području Čiste, dok je na javni poziv za sunanciranje projekata rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom Ministarstva branitelja Grad Vodice prijavio projekt izgradnje invalidske rampe na gradskoj plaži u Srimi. (pp)

32 / 9. travnja 2015. / 475.

Rogoznica

Općina Rogoznica 022 559 040

Turistička zajednica 022 559 253

Ljekarna 022 558 330

Komunalni redar 022 558 320

Dječji vrtić 022 559 473

Stom. ordinacija 022 558 392

Osnovna škola 022 558 083

Ambulanta 022 559 032

Lučka kapetanija 022 559 045

Poštanski ured 022 559 080 DVD Rogoznica 022 559 294 Župni ured 022 559 065 Jadranska banka 022 559 540

PREKO GRANICE ZA USKRS STIGLI TALIJANI, AUSTRIJANCI I NORVEŽANI

Rogoznički Uskršnji doručak postao međunarodan piše Rade Kristić rade.kristic@sibenskiportal.hr

radicionalni Uskršnji doručak, koji se ove godine u Rogoznici održao po osmi put, još jednom je na najbolji način pokazao vrijednost ove manifestacije, pokrenute s namjerom što bolje turističke promocije. Pršuta, sira, pancete, pekarskih proizvoda, domaćeg vina i rakije nije nedostajalo, a ni kiša, koja je i ove godine sve sudionike i mnogobrojne posjetitelje prisilila na sakrivanje od kišnih kapi,te bura koja je dobro rashladila uskršnje jutro, nisu umanjili draž sudjelovanja i ponovnog uživanja u domaćim delicijama. A da se imalo u čemu uživati, imalo se. Potvrdio nam je to i direktor TZ Rogoznica, Marijo Mladinić, uz rogozničke ugostitelje i ostale mještane, suorganizator cijelog projekta, koji nam je kazao kako po prvi put na stolovima nije ostalo ništa.

DOMAĆI SPECIJALITETI -Eto, dogodilo se prvi put da na stolovima nije ostalo hrane, što je možda i najbolji pokazatelj da ova manifestacija iz godine u godinu raste i pronalazi put do većeg broja ljudi, te na najbolji način opravdava svoje postojanje i otvaranje turističke sezone. Uz stvarno vrhunsku ponudu domaćih specijaliteta, koju su i ove godine pripremili naši ugostitelji, ali moram istaknuti i načina na koji su pripremljeni i prezentirani, zadovoljstvo je bilo vidjeti okupljene posjetitelje i goste kako s velikim zadovoljstvom i zanimanjem putem hrane, ali i dosta promidžbenog materijala, upoznaju naš kraj. U odnosu na prijašnje godine broj posjetitelja nam se konstantno povećava, a iako se Uskrs ove godine slavi nešto ra-

nije, možemo biti zadovoljni brojem gostiju u Rogoznici – kazao je Mladinić. Priznanje za dobru organizaciju još jednom se može uputiti dobro uhodanoj ekipi rogozničkih ugostitelja, ali i svih ostalih mještana koji nesebično daju svoj doprinos promociji svoga mjesta, pa nije ni čudo da su se, kao izlagači, svojim proizvodima predstavili i Talijani, Austrijanci i Norvežani, inače stalni gosti Rogoznice.

TURISTI KAO SUDIONICI -Bolje nije moglo biti – kaže nam inicijator i jedan od stalnih sudionika Uskršnjeg doručka, An-

U odnosu na prijašnje godine broj posjetitelja nam se konstantno povećava, a iako se Uskrs ove godine slavi nešto ranije, možemo biti zadovoljni brojem gostiju u Rogoznici – kazao je Mladinić

tonio Radić. - Uz nas 20-ak domaćih ugostitelja, pekara i iznajmljivača, svakako treba spomenuti i veliki broj onih koji svojim proizvodima ne sudjeluju kao prezenteri, ali vole svoje mjesto i u organizacijskom smislu daju veliki doprinos ovom događaju. Jako nas veseli i činjenica da smo ove godine s naše strane stola imali i naše rogozničke goste, turiste, čija je velika želja bila sudjelovati i pokazati jedan dio njihove kuhinje, što je u samom početku i bio naš cilj, odnosno poanta cijele ove priče, koja se polako i ostvaruje - kaže Radić.

Općina Tribunj 022 446 349 www.tribunj.hr

Turistička zajednica 022 446 143 www.tz-tribunj.hr

Ambulanta 022 446 174 Stom. ambulanta 091 537 3720

Jadranska banka 022 446 992

Kornati 022 446 790

Kult. udruga Tribunj 022 447 170

Marina Tribunj Adriatiq 022 447 145

Morski Rak 022 446 229

Hrvatska pošta 022 446 - 855

Idea Intimare 022 447 230

475. / 9. travnja 2015. / 33

Tribunj

Tempus Fugit 022 446 513

PRVO PA MUŠKO USPJEŠNO ORGANIZIRAN PRVI USKRŠNJI DORUČAK

Pašteta od bakalara je bila za prste polizat

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

organizaciji Turističke zajednice općine Tribunj i tribunjskih ugostitelja, na Uskršnji ponedjeljak, u Tribunju je po prvi put održan Uskršnji doručak. Idealna manifestacija za promociju i otvaranje turističke sezone nije, kao ni druga mjesta u županiji, ove godine zaobišla ni Tribunj, a uz bogatu ponudu domaćih jela, pića i slastica, za posjetitelje je organiziran i prigodni glazbeni i zabavni program u kojemu su sudjelovale tribunjske mažoretkinje, ‘Tribunjčice’ i Mandolinski sastav HKUD Tribunj. Organizacijom, posjetom, ali i ukupno odličnim dojmom koji je na sve posjetitelje Uskršnji doručak ostavio, zadovoljan je i direktor Turističke zajednice Tribunja, Boris Ivanković. -Iako je prvotno bilo zamišljeno da se Uskršnji doručak održi

Ma sva spiza je bila naša domaća, autentična, i nije čudo kako se sve pojelo. Ipak, pašteta od bakalara bila je i doslovno za prste polizati – kaže direktor TZ Tribunj Boris Ivanković

na trgu Badnje, ‘kod Štandarca’, cijeli događaj smo zbog bure premjestili u prostor našeg Kulturnog centra. S obzirom da je ovo prvi put kako organiziramo Uskršnji doručak, malo smo bili skeptični što se tiče same posjete, ali na svu sreću, sve je prošlo u najboljem redu. TRADICIONALNA SPIZA ‘Švedski’ stol, koji je u Kulturnom centru bio postavljen, obilovao je tradicionalnom dalmatinskom spizom, a bez obzira na pršut, sir, šparoge i druge specijalitete, prsti su se, kako nam je kazao Ivanković, najviše ‘lizali’ nakon pojedene porcije paštete od bakalara. -Ma sva spiza je bila naša domaća, autentična, i nije čudo kako se sve pojelo. Ipak, pašteta od bakalara bila je i doslovno za prste polizati. Valja kazati, nastavlja Ivanković, kako je ovo bila i odlična promocija za iznajmljivače s našeg područja koji su se ovom prilikom odazvali i

prisutnim gostima prezentirali svoje sadržaje. Kako je uz naš domaći svit bilo i dosta turista, nema sumnje u ispravnost organiziranja ove manifestacije, koja se uostalom i u drugim sredinama gdje se negdje duže, negdje kraće organizira, pokazala i više nego uspješnom i neformalno, početkom turističke sezone. Kažu kako se prvi mačići bacaju u vodu, no nakon ovako kvaliteno organiziranog i vrlo dobro posjećenog Uskršnjeg doručka, nema nikakve sumnje u nastavak ovog događanja koji bi i u Tribunju trebao postati jedan od tradicionalnih događaja. -Naravno da ćemo se zahvaljujući dobrim reakcijama posjetitelja i samih sudionika, sljedeće godine još bolje pripremiti za ovaj događaj. Pokazalo se da je ovo odličan način promidžbe našeg kraja, a kad je već tako, zašto ne pokušati sve skupa napraviti još bolje – kaže Ivanković, koji se nada kako će dogodine manifestacija ipak biti na otvorenom.

34 / 9. travnja 2015. / 475.

Murter VIJESTI Prijavite porez na vrijeme

Murtela d.o.o. 022/436-521 fax: 022/436-536 murtela@si.t-com.hr

OŠ Murterski škoji 022/435-260 022/435-505

Narodna knjižnica i čitaonica 022/435-500; fax: 022/435-571

Lučka kapetanija tel. 022/435 - 190 kapetanija-sibenik@ pomorstvo.hr

Turistička zajednica 022/434-995 ; fax: 022/434-950 info@tzo-murter.hr Ambulanta 022/435 - 262

DVD Murter 022/436 060 099 267 6840 Stom. ambulanta 022/436 - 026 Ljekarna Skračić 022/434 - 129

ANKETA OBAVIJEST VLASNICIMA ŽUTSKO-SITSKE OTOČNE SKUPINE

Općina s vlasnicima posjeda definira namjenu Sita i Žuta

z Općine Murter-Kornati upozoravaju stanovnike da su prijavu za porez dužni podnijeti i vlasnici novoizgrađenih kuća za odmor, vlasnici kuća za odmor kod kojih je od 1. travnja 2013. do 31. ožujka 2015. promijenjen broj četvornih metara korisne površine, svi novi vlasnici kuća za odmor te oni vlasnici koji su u tom razdoblju promijenili adresu. Obrasce prijava porezni obveznici mogu dobiti besplatno u nadležnim ispostavama Porezne uprave. Ako se porez ne prijavi, moguće su nancijski visoke kazne. (mk)

Idejno rješenje Trga Rudina

I P

rošlog tjedna održana je prezentacija idejnog projekta uređenja Trga Rudina u Murteru. Idejni projekt javnosti je predstavio mladi projektant Goran Potušek, mještanin Murtera. Radi se o centralnom gradskom trgu, koji će, po Potušekovim projektima, dobiti sasvim nove vizure. Predstoji izrada glavnog projekta, te iznaći način nanciranja uređenja glavnog murterskog trga. (mk)

tacija nacrta prijedloga plana, koji je javno prezentiran 26. studenog 2014. u Šibeniku i 9.veljače 2015. u Murteru.

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr z Općine Murter-Kornati obaviještavaju vlasnike posjeda, posjednike i posjetitelje Žutsko-sitske otočne skupineda do petka 10. travnja 2015. mogu ispuniti anketu o svojim stavovima i potrebama u sklopu rasprave o nacrtu prijedloga Prostornog plana područja posebnih obilježja tog prostora. Anketa, koja je u potpunosti anonimna, može se ispuniti online na intrenet stranicama Općine, a ideje i zahtjevi mogu se poslati i na email adresu info@ murter.hr ili u papirnatom obliku na adresu Općina Murter-Kornati, ‘Za prostorni plan Žut-Sit’, Butina 2, 22243 Murter, poručuju iz Općine. Do 10. travnja bit će na uvid dostupni tekst, karta i prezen-

Anketa, koja je u potpunosti anonimna, može se ispuniti on-line na intrenet stranicama Općine, a ideje i zahtjevi mogu se poslati i na email adresu info@murter.hr

PREZENTACIJA DOKUMENTACIJE Na teritoriju Općine krenulo se i s prikupljanjem opasnog otpada, koje će trajati do 13. svibnja, s namjerom da mjesto bude uredno pred turističku sezonu. Otpad će se odlagati u velike kontejnere koji će biti raspoređeni na sljedeće lokacije po sljedećem rasporedu: Od 4.svibnja do 8. svibnja na predio Pod Raduč, te od 9. svibnja do 13. svibnja na predjelu ‘selo’ u blizini mjesne crkve. - Na svakoj lokaciji postavit ćemo dva kontejnera.Molimo da se otpad u kontejnerima ne miješa, nego da se razvrstava po vrstama otpada- poručuju iz murterskog komunalca Murtele.

Općina Pirovac 022/467 423 022/467 077 fax: 022/466 086

Turistička zajednica 022/466 770 tz-pirovac @si.t-com.hr

Vrilo d.o.o. 098 308 054 vrilo.d.o.o. @si.t-com.hr

Poštanski ured 022/348 828

Komunalni redar 098 982 3045

Prometno redarstvo 095 74 69 416

Ambulanta 022/467 080

Župni ured 022/467 085

Ljekarna 022/467 099

475. / 9. travnja 2015. / 35

Pirovac

KULTURNA BAŠTINA NASTAVLJAJU SE RADOVI NA DVA VAŽNA PROJEKTA

Ministarstvo kulture Općini dodijelilo 190 tisuća kuna za obnovu Gospe od Karmela i Stare škole

S obzirom na funkciju i status, sadašnje stanje crkve Gospe od Karmela ispod svake je razine, te postoji opasnost da građevina trajno i nepopravljivo izmijeni izvorni izgled, odnosno da status kulturnog dobra postane upitan – kaže načelnik Općine Ivan Gulam

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

inistarstvo kulture RH, bepovratno je Općini Pirovac dodijelilo 190 tisuća kuna za izradu ukupne dokumentacije obnove Župne crkve Gospe od Karmela i Stare škole. Iznos je to koji će u potpunosti pokriti izradu potrebne dokumentacije, nakon čega će Općina krenuti u kompletnu sanaciju ove dvije vrijedne građevine. - Crkva Gospe od Karmela, župna je crkva, smještena u središnjem dijelu zaštičene kultur-

no povijesne cjeline Pirovca. Prvobitnu građevinu podigla je obitelj Draganić Vrančić 1506. a sadašnji izgled crkve je iz 18. stoljeća. S obzirom na funkciju i status, sadašnje stanje crkve Gospe od Karmela ispod svake je razine, te postoji opasnost da građevina trajno i nepopravljivo izmijeni izvorni izgled, odnosno da status kulturnog dobra postane upitan – kaže nam načelnik Općine, Ivan Gulam. Tijekom prošle godine godine Općina Pirovac je uz pomoć Ministarstva kulture izradila konzervatorski elaborat crkve koji je obuhvatio arhitektonsko i geodetsko terensko snimanje, arhitektonski projekt postoje-

ćeg stanja, povijesni elaborat crkve i Konzervatorske smjernice, dok će se odobrenim sredstvima u tekućoj godini nancirati izrada izvedbenog projekta sanacije crkve. NASTAVAK PROJEKTA Dio odobrenih sredstava upotrijebit će se i za nastavak projekta uređenja Stare škole. Izgrađena u samom centru 1885. godine u autohtononm dalmatinskom stilu dio je zaštićene povijesne cjeline Pirovca. Uz vlastita sredstva i sunancirana sredstva Ministarstva kulture tijekom prošle godine na Staroj školi izvedeni su radovi rekonstrukcije krovišta zgrade, a logičan slijed, s

obzirom na starost zgrade, čini ispitivanje njene stabilnosti, te nastavak izrade izvedbene dokumentacije. -Ukupno za izradu projekata obnove Župne crkve Gospe od Karmela i Stare škole Ministarstvo kulture RH-a odobrilo nam je novih 190 tisuća kuna što je i cjelokupni iznos potrebnih sredstava za ova dva zahvata. Zahvaljujem se Ministarstvu na odobrenim sredstvima i prepoznavanju potreba općine i naših mještana, a vjerujem da će nas pratiti i u idućoj godini kada na red prema gotovim projektima dolazi sama obnova Stare škole i iznimno nam važne Župne crkve Gospe od Karmela - rekao je načelnik Ivan Gulam.

36 / 9. travnja 2015. / 475

Tisno

TZ Tisno 022 438 604

HP - Hrvatska Pošta 022 439 250

Lučka kapetanija 022 439 313

TZ Betina 022 434 996

FINA Tisno 022 438 499

Jadranska Banka 022 438 486

TZ Jezera 022 439 120

HEP Tisno 022 438 503

Dom zdravlja Tisno 022 438 427

Ljekarna 022 438 512 Hotel Borovnik 022 439 700

SOCIJALNA SKRB ZA DVA TJEDNA OTVARA DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE

Otvara se objekt vrijedan šest milijuna kuna piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

a dva tjedna svoje prve štićenike primit će novi Dom za starije i nemoćne u Tisnom. Prva ustanova takve vrste na otoku Murteru, na iznimno atraktivnom mjestu, u samom centru Tisnog, opremljena je za smještaj 25 starijih, pokretnih i polupokretnih osoba, a u projekt koji je započeo 2012. godine uloženo je sveukupno 6,27 milijuna kuna.

SUBVENCIJE OPĆINE Dom za starije i nemoćne funkcionirat će kao jedna od javnih ustanova u sklopu same Općine Tisno, te će cijenu boravka od pet tisuća kuna osobama s područja svoje općine subvencionirati u iznosu od 1.800 kuna. - Cijeli projekt započeo je prije tri godine kada smo od države zatražili ovu nekretninu u kojoj se sada nalazi Dom za starije i nemoćne i nakon jednog dugotrajnog postupka, odlukom Vlade RH, dobili je u vlasništvo. Od tada pa do danas radili smo na samoj obnovi zgrade, koja je bila u jako derutnom stanju, i na njenom uređenju. Sada mogu slobodno kazati da Dom izgleda luksuzno i dostojno boravka. Ukupna vrijednost zgrade s kupoprodajnim ugovorom iznosi 6,27 milijuna kuna, a sama nekretnina iznosi 2,49 milijuna kuna. Iz Ministarstva regionalnog razvoja dobili smo 2,25 milijuna kuna, a iz proračuna Općine ukupno je izdvojeni 1,53 milijuna kuna – kazao je načelnik Ivan Klarin, na prošlotjednom obilasku objekta. O potrebi otvaranja ovakve ustanove na području Općine Tisno dovoljno govori i podatak da je Općina u desetak dana od objave javnog poziva i javnog natje-

Općina je u desetak dana od objave javnog poziva i javnog natječaja za popunjavanje kapaciteta, popunila sva mjesta u domu

čaja za popunjavanje kapaciteta, popunila sve kapacitete. – Komisija će u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi procijeniti koji štićenici u ovom trenutku imaju porednost za upis u Dom, a prve štićenike primit ćemo za otprilike dva tjedna i do kraja mjeseca popuniti sve kapacitete – kazao je. POPUNJENI KAPACITETI Klarin, napominjući kako bi barem još dvije ovakve ustanove bile sigurno popunjene s obzirom na broj prijava koji su zaprimili. - To smo znali i to smo očekivali, jer danas uistinu ima velike potrebe za otvaranjem ovakvih ustanova, međutim ove kapacitete koje imamo smo pokušali iskoristiti na najbolji mogući način – kazao je Klarin. Općina Tisno će, kako smo naveli, iz svog proračuna subvencionirati boravak osoba sa svog područja u iznosu od 1.800 kuna, a poziv za subvenciju je upućen i Općini Murter od koje još uvijek nisu dobili nikakav odgovor.

CAFFE BAR/NIGHT BAR

Kuglana

Kvalitetan glazbeni i zabavni noćni program Uživo praćenje utakmica Bilijar Pikado Flipper Kladionica Sportski paket TV kanala Wi Fi Informacije

Reklamacije

060 368 368

tel. 022 212 205 fax. 022 212 255

Draga 14, Šibenik Cijena poziva s PDV-om: 1,74 kn/min s ksnog; 2,96 kn/min s mobitela

Draga 14, Šibenik reklamacije@gradski-parking.hr

SEKTOR PARKIRALIŠTA

AUTOBUSNI KOLODVOR Informacije

Informacije

tel. 022 218 459

tel. 022 200 770 fax. 022 200 771

Velimira Škorpika 5, Šibenik pauk@gradski-parking.hr

Draga 14, Šibenik brod@gradski-parking.hr

ODJEL ZA PREMJEŠTANJE VOZILA

Kupon za pretplatu

Draga 14, Šibenik tel.: 022 200 770 I fax.: 022 200 771 www.gradski-parking.hr

BRODSKA LINIJA 501 KRAPANJ - BRODARICA

tromjesečna pretplata

polugodišnja pretplata

13 brojeva – 78 kn (1 broj gratis)

26 brojeva – 156 kn (2 broja gratis) 52 broja – 312 kn (3 broja gratis)

NAČIN PLAĆANJA

Općom uplatnicom ili virmanom Na žiro račun

Broj komada Jadranska banka

godišnja pretplata

Naziv tvrtke Ime i prezime

2411006-1100040029 Svrha doznake

Adresa

Pretplata na Šibenski tjednik Poziv na broj (upisati MB)

Ispunjeni kupon s fotokopijom uplatnice/virmana pošaljite na adresu: Šibenski tjednik (za pretplatu) / J. Barakovića 2, HR - 22000 ŠIBENIK

Tel/fax

MB:

NAGRADNI KUPON NAGRADNA IGRA GRADSKOG TAXIJA

Osvojite 3x2 GRATIS vožnje za lokaciju po Vašem izboru!

jerni Vama, našim dragim klijentima, Gradski taxi i ove godine povodom Uskrsa dariva tri najsretnija korisnika s dvije vožnje po izboru unutar županije GRATIS!! Popunite kupon s vašim podacima i pošaljite ga poštom na:

GRADSKI TAXI, Bana J. Jelačića 22, Šibenik ili ga popunjenog ostavite vozaču prilikom vaše slijedeće vožnje vozilom Gradskog taxija. Imena sretnih dobitnika bit će objavljena u Šibenskom tjedniku 22.04. Vaš Gradski taxi.

IME: PREZIME: ADRESA: BROJ TELEFONA:

Eko Krka

475. / 9. travnja 2015. / 39

SVI U PRIRODU IDEALNO JE VRIJEME ZA POSJET KRŠKOJ LJEPOTICI

Sedam Krkinih slapova najljepši su u proljeće piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

acionalni park Krka, kažu ljubitelji prirode, najljepši je u proljeće, kada priroda zazeleni, a voda nabuja u koritu krške ljepotice. Osobito atraktivni u proljeće su Krkini slapovi. Iako živimo blizu nje, malo ljudi zna kako ih na riječnom toku ima ukupno sedam. To su redom Bilušića buk, Brljan, Manojlovac, Rošnjak, Miljkacka, Roški slap i Skradinski buk.

FENOMEN MILJACKE Iako je potonji javnosti najpoznatiji, ljepotom mu pariraju preostalih šest slapova, koji su zahvaljujući naporima Javne ustanove NP Krka, postali do-

To su redom Bilušića buk, Brljan, Manojlovac, Rošnjak, Miljkacka, Roški slap i Skradinski buk foto: NP Krka stupni svima. Do svakog od njih vodi cesta koja prati korito Krke. Najviši među svih sedam slapova je Manojlovac sa čak 59,6 metara visine, slijedi ga Skradinski buk sa 45,7, pa Miljacka

sa 23,8 metara visine. Posebno zanimljiv je slap Miljacka koji je vidljiv sa suprotne strane kanjona Krke, odakle puca pogled na slap i istoimenu hidroelektranu. Njegova zanimljivost, osim

iz prirodnih obilježja, proističe i iz činjenice što su vode izvora Miljacka porijeklom iz rijeke Zrmanje te predstavljaju direktnu vezu između rijeka i jedinstveni su hidrogeološki fenomen.

PRAVILA RIBOLOVA IZLOV RIBE VRŠI SE UZ POSEBNU DOZVOLU KOJU IZDAJE JAVNA USTANOVA

U Kornatima su ribolovni alati dozvoljeni, ali uz stroga pravila mreže stajačice, takozvane poponice mogu biti najveće dužine do sto metara, a zabrana korištenja ovakvih mreža vrijedi od 15. svibnja do 10. rujna. Ribolovci mogu imati najviše tri vrše za lov riba, najviše jednu vršu za lov rakova, s tim da se posljednja ne može koristiti od 10. rujna do 15. svibnja.

a području NP Kornata loviti smiju samo vlasnici nekretnina na području Parka, te članovi njihovih obitelji i to samo ako se uz to bavi dopuštenom tradicionalnom djelatnošću u Parku (maslinarstvo, ovčarstvo). Dozvolu za ribolov izdaje

Javna ustanova NP Kornati, a određeni su i alati kojima se ribolovci smiju koristiti. DOZVOLJENE MREŽE Pravilnik NP Kornata tako predviđa korištenje mreže gavunare, veličine oka od 10 do 12 milimetara, s napomenom da je

ova mreža zabranjena u razdoblju od 1. veljače do 30. travnja. Također, dozvoljena je uporaba girare veličine oka 15 do 17 milimetara, a i za ovu mrežu vrijedi spomenuta zabrana. Mreža prostica ne poznaje zabrane, a tolerira veličinu oka od 32 do 40 milimetara. Trostruke

PARANGAL OD STO UDICA Dozvoljen je i lov liganja povrazom s kukom, ali ribolovac može imati najviše dva komada i prilikom ribolova ne smije koristiti osvjetljenje. Stajaći parangal naviše može sadržavati sto udica, a osti se koriste bez osvjetljenja. Treba na koncu kazati kako je strogo zabranjeno u ribolovu na području Kornata koristiti sva sredstva kojima se riba plaši i tjera u mreže, te umjetnu rasvjetu. (jd)

MENTALNA

MATINEJA piše: Mario Krnić BETTER CALL SAUL, serija

Saul, prepredeni, ali iznad svega zabavni odvjetnik iz Breakin bada dobio je svoju seriju, a fanovi jedne od najboljih serija svih vremena došli su na svoje, sa smrću Waltera White nastavile su se priče o Saului, Mikeu, Tuku i ostalima iz šarene plejade uglavnom psihopata svake vrste. Dakle, ne gledamo što se događa po završetku Breaking bada, već se radi o prequelu, upoznajemo Saula u vrijeme dok još nioje poznavao ni Waltera ni Jesseja, pratimo odvjetnikov početak puta do tog ‘visokog’ društva. Odenkirk je kao i uvijek odličan, svi glumci su zapravo fantastični, scenaristi su isti, i radnja manje-više, zapravo je sve govorilo da ćemo dobiti novu fantastičnu televizijsku poslasticu. I istina je, radi se o odličnoj seriji, ali, pitanje je koliko je uopće bila potrebna. Ipak se tu radi o šamaranju, možda ne već mrtvog, ali poluživog konja svakako. Breaking bad je toliko dobra serija, takva kakva je, nije joj trebala ni nategnuta zadnja sezona, a kamoli cijeli spin oﬀ. Jednostavno, Better call Saul je dobra serija, ali ne za one koji su uživali u prve četiri sezone izvornika joj. Vince Giligan je i dalje u scenarističkoj formi, ali, korisnije bi bilo da je izmislio nešto novo, Breaking bad univerzum, ma koliko dobro napisan bio, ne zaslužuje da se iz njega cijede zadnje kapljice. A i nekako mi je sve to skupa previše nostalgično, podilaženje fanovima, da ne kažem Breaking bad fanboyima. Heisenberg to nije zaslužio!

Kultura

S POVODOM PROČELNICA ODJELA ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI MIRJ

‘Oduševljena sam mladima iz gradskih udruga!’

piše Snježana Klarić snjezanaklaric5@gmail.com

oči glavnog programa Kulturaljke koja je proteklog vikenda održana petu godinu zaredom u Šibeniku, organizator kulturno – glazbene manifestacije, Udruga P.A.R.K. održala je retrospektivu rada udruge. – Prezentacijom smo pokazali što smo radili zadnje četiri godine, koji su sve ljudi prošli kroz Kulturaljku. Ove godine odlučili smo se pokazati pozitivne priče, lijepe priče, dali smo dobre primjere ljudi koji

su sudjelovali u programu i kroz to su napravili svoje karijere – svojim je riječima predsjednik P.A.R.K.-a Igor Bergam približio bit prezentacije koja je održana u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’. PODRŠKA GRADA Dogradonačelnik Šibenika Danijel Mileta i pročelnica Odjela za društvene djelatnosti grada Šibenika Mirjana Žurić, svojim dolaskom na prezentaciju iskazali su podršku udruzi koja postoji tek pet godina, a koja je radom pokazala kako nije kratkoročni projekt s namjerom ‘ubiranja’ novca i po-

stizanja instant slave, organizirajući manifestacije poput ‘Dva u petAKT’, glazbenog festivala Regius ili, pak, spomenute Kulturaljke. Lijepe priče, iskustva sudjelovanja u programima manifestacija u organizaciji P.A.R.K.a okupljenima su prezentirali fotografkinja Sanja Lydia Kulušić, (umjetnički) snimatelj Tomislav Dugandžić te Zvonimira Bralić iz Šibenske udruge mladih Š.U.M. Njezino je izlaganje bio svojevrstan naglasak na zajednički uspjeh nekolicine šibenskih udruga, odnosno njihovih članova čije je djelovanje u smjeru poboljšanja lokalne zajednice u kojoj djeluju dove-

ISTINA ĆE VAS

475. / 9. travnja 2015. / 41

OSLOBODITI

JANA ŽURIĆ

piše: don Marinko Mlakić

Uskrs je drugo ime za život

lo do toga da mogu kazati kako udruge u Krešimirovom gradu konačno imaju krov nad glavom, u narančastoj zgradi nad Banjem. To im je omogućila uspješna suradnja kako s bivšom tako i sa sadašnjom gradskom vlasti koja im je naposljetku i predala ključeve zgrade na jednogodišnje korištenje. MLADI KREATIVCI – Oduševljena sam našim mladim Šibenčanima, naručito udrugom P.A.R.K. Evo, mi već dvije godine pratimo njihov rad i to vrednujemo nancijskim sredstvima u okvirima naših skromnih mogućnosti, ali zbilja je vrijedno poštovanja to što rade – priznala je pročelnica Žurić netom nakon otvorenja izložbe fotograja čiji se koncept o prikazu Šibenika, ali kroz manje poznate motive, podjednako svidio i autorima izložbenih fotograja i posjetiteljima. Žurić se sjetila i Kulturaljke od prije dvije godine kada su planovi o pronalasku advekvatnog prostora koji bi bio predan udrugama na korištenje tek bili u povojima. – Tada se razgovaralo o

Mi već dvije godine pratimo njihov rad i to vrednujemo nancijskim sredstvima u okvirima naših skromnih mogućnosti, ali zbilja je vrijedno poštovanja to što rade – priznala je pročelnica Žurić

prostorima za mlade. To smo sad riješili, osigurali smo, na neki način, i nadamo se da će se ta priča širiti, da će druge udruge dobiti priliku za rad i razvijanje svojih ideja – poručila je pročelnica.

ijest da je Isus uskrsnuo, usprkos mnogobrojnim njegovim najavama da će se upravo to dogoditi, i za one koji su mu bili najvjerniji i koji su slušali gotovo sve što je govorio bila potpuno neočekivana. Potvrđuju to njihove prve reakcije na samu vijest: žene koje su prve došle na grob spopao je strah i trepet, počele su bježati i bojale su se o tome govoriti (v. Mk 16,8.11). A učenici, kada su od njih čuli tu vijest, nisu im odmah povjerovali nego su pomislili da su to ženske tlapnje (v. Lk 23,11). Zacijelo, Uskrs je čudo Božje, događaj koji neshvatljivo nadilazi zakone prirode i ljudsko iskustvo. Ipak, Uskrs je duboko usađen u narav života kao takvog, kako života u prirodi tako i u čovjekovu narav. Ne razumijemo ga, ali on je tu, svugdje oko nas. Sve živo živi svoj život po zakonu Uskrsa. Uskrsnu narav života u prirodi posebno zorno možemo vidjeti sada u vrijeme proljeća. Svud oko sebe vidimo kako se poslije hladne zime mrtva priroda odjedanput budi i rađa novim životom. Priroda nam govori o trajnosti i neuništivosti života. Život u sebi nosi božansku snagu i nepropadljivosti. Život je snaga koju nitko ne može zatrti. To je uskrsna narav života. Svatko komu je priroda bliska to prepoznaje.

rod’ (Iv 12, 24). Ova usporedba sasvim jasno otkriva narav ljubavi kao žrtve kojom Bog ljubi čovjeka i kojom ga po žrtvi svoga Sina Isusa obnavlja i ponovno rađa za vječnost. ‘Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni’, kazao je Isus Nikodemu (Iv 3,16). A na Posljednjoj večeri učenicima, nakon što im je oprao noge i najavio svoju smrt, veli: ‘Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje’ (Iv 15,13). Uskrs nije samo princip koji održava život u prirodi u nekakvom cikličkom beskonačnom kretanju koje nikad ne prestaje. Uskrsnuće je Božji stvaralački zahvat u život s ciljem da ga se dovede do punine. Isus zato Uskrs najavljuje kao potpunu promociju života, kao konačnu pobjeda života pred bilo kakvim propadanjem i umiranjem. Ona će se konačno dogoditi o njegovom drugom dolasku koji je najavio. Pavao u Poslanici Rimljanima (v. 8,19-22) piše kako sve stvorenje zajedno s nama uzdiše i muči se u porođajnim bolima, u neprestanom opiranju smrti novim rađanjem, te da će se na kraju konačno osloboditi robovanja pokvarljivosti da sudjeluje u slobodi i slavi djece Božje.

NAJVJEŠTAJ SPASENJA

Uskrsa je za čovjeka poziv, poziv na novo rađanje kroz umiranje. Baš poput zrna! Pred pozivom Uskrsa čovjek stoji sa svojim razumom da ga prepozna kao princip svog i svakog života i sa svojom slobodnom voljom da se za nj opredijeli. Opredjeljenje za Uskrs – ili protiv Uskrsa!? – prisutno je u svakom našem razmišljanju o životu, u svakoj našoj odluci koja se tiče mojeg ili bilo čijeg drugog života. Borba za Uskrs odvija se tako u majčinim utrobama, u bračnim i obiteljskim odnosima, u dječjim igrama, u školama, u mladenačkim zaljubljivanjima, u bolnicama i staračkim domovima, na radnim mjestima, u poslovnim odnosima, u parlamentima (tu posebno kada se izglasavaju zakoni o životu), u medicinskim laboratorijima, na ratištima, u odnosima prema prošlosti, u medijskim (dez) informacijama… Svugdje smo pred tajnom Uskrsa i uvijek smo pozvani da se za nju opredijelimo, ako hoćemo biti djeca života, odnosno sinovi i kćeri uskrsnuća na život vječni. Na kraju valja ponoviti: uskrsnuće je djelo Božje! Bog uskrisuje. I on nam Uskrs nudi kao dar i poziv. Nudi ga svakom čovjeku, nudi ga kao poziv na ljubav, kao poziv na borbu za istinu i pravdu, kao poziv na posvećenje, na pobožanstvenjenje. Da, on nas sve želi učiniti bogovima. To je Uskrs!

Jednako kao što je u prirodu utkan neshvatljivi zakon života koji je uvijek iznova budi i čini da rađa novim životom, tako je i s čovjekom. Svi mi u sebi nosimo neodoljivo nagnuće za puninom života. U nama je stalna potreba da se rađamo i obnavljamo, da se nakon svakog pada i umiranja nanovo dižemo i na razvalinama vlastitih sudbina iznova gradimo svoju budućnost. Međutim, dok se obnova života u prirodi događa po sili samoga zakona koji je u nju utkan, dotle je čovjek po svojoj bogosličnoj naravi, koju odlikuju razum i sloboda, pozvan da se za život sam opredjeljuje. Čovjek je prvi put rođen ‘bez sebe’, ali sva druga rađanja ne događaju se ‘bez njega’ (M. Jurčević). Isus je neobično volio slikama iz prirode potkrjepljivati navještaj svoga spasenja. Pomoću njih je tumačio Božju brigu za čovjeka i viziju punine života koja se ispunja u nebeskom zajedništvu s Bogom (svjetlo i tama, sjeme i tlo, sijanje i žetva, pšenica i kukolj, zrno gorušice, kvasac i tijesto, stablo i plodovi, trs i loze, vinogradar i vinograd…). Čak je i svoju smrt koja postaje klica novog i vječnog života za čovjeka predoznačio slikom iz prirode: ‘Zaista, zaista, kažem vam: ako pšenično zrno, pavši na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat

POPUT ZRNA

Reportaža

MUZEJ DRVENE BRODOGRADNJE BETINJANI OČEKUJU OTVARANJE SVOG JEDINSTVENOG MUZ

Muzej koji će slaviti brodogradnju

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

etina već stoljećima njeguje tradiciju brodogradnje, čiji prvi pisani spomeni sežu u drugu polovicu 18. stoljeća, kada su se u Betinu doselile dvije brodograditeljske obitelji Filipi s Korčule i Uroda iz Šibenika, po čijem dolasku brodograditeljski zanat doživljava svoj procvat, a Betina postaje jedno od žarišta drvene brodogradnje na Jadranu. Ove će godine napokon zaživjeti desetljećima stara ideja da ta betinska baština dobije priznanje koje zaslužuje u vidu Muzeja betinske drvene brodogradnje. Muzejsko vijeće Ministarstva kulture RH,naime, prihvatilo je projekt Muzeja betinske drvene brodogradnje, pa će već ovog ljeta Betina dobiti

ustanovu koja će slaviti brodogradnju i sami tradicionalni način života. STARA IDEJA, REALIZACIJA NOVA Ideja je to koja je postojala još u devedesetim godinama prošlog stoljeća, no ponovno je aktualizirana tek 2013. godine, zahvaljujući Udruzi Betinska gajeta 1740. Radovi na pripremi i uređenju Muzeja u punom su jeku, a otvorenje je predviđeno za 15. kolovoza ove godine, što je dan prije tradicionalne regate na Latinsko idro. Kako doznajemo od privremene ravnateljice Muzeja Kate Šikić-Čubrić, građevinski radovi su u tijeku, što uključuje i izradu namještaja, vitrina i svega ostalog što je potrebno za izlaganje predmeta. - Predmeti su restaurirani i sada slijedi fotograranje za ka-

talog, a građa će biti i kompjuterizirana, odnosno materijali će biti dostupni i online. Neki se predmeti još izrađuju. Kalafati izrađuju brodsku opremu: jedra, vesla, lantine, sve dijelove ribarske opreme kako bi se prikazala upotreba brodova u svakodnevnom životu, i u prošlosti, ali i danas. Nekad su se na brodovima nosila sredstva za ribolov, poljoprivredni alati i životinje, a danas je brod sredstvo za razonodu – objašnjava Šikić-Čubrić. VIŠE OD IZLOŽBENOG MUZEJA Veliku ulogu u pokretanju Muzeja betinske drvene brodogradnje imala je i Udruga Betinska gajeta 1790., a posebno njezin predsjednik Đenko Šandrić, koji objašnjava kako se o Muzeju dugo razmišljalo, a prvotna je ideja bila da bude smješten u jednoj drugoj zgradi, no taj se

plan zbog imovinsko-pravnih odnosa zakomplicirao. - Kada se riješila kupoprodaja objekta u kojem će sada biti smješten Muzej, napravili smo sastanak na kojem smo podijelili poslove i krenuli s prikupljanjem građe. Koristili smo se pri tome i Facebookom, tražeći od ljudi podatke i materijale koje bi nam mogli donirati za Muzej, a to radimo i danas. Većinu građe smo prikupili, postav Muzeja je kompletiran. Imamo oko 250260 artefakata, a neke su stvari morale biti replike jer je vrijeme učinilo svoje, ali uvijek se može pronaći još nešto. Kompletirali smo sav stari alat, stare načine dizajniranja brodova i to će sve na jedan način biti prezentirano u Muzeju. Uz sve to, bit će izloženo i pet maketa koje nam je radio poznati riječki maketar Luciano Keber.Radi se o maketa-

475. / 9. travnja 2015. / 43

ZEJA VEĆ ZA VELIKU GOSPU

u i približiti je novim naraštajima Ono što je važno naglasiti jest da svi sadržaji i popratni tekstovi nisu postojali prije negoli smo se mi ulovili u koštac s tim. Sve stvaramo od početka: od koncepta, koji je novina, pronađenih i restauriranih predmeta, predmeta koje izrađuju kalafati, pa do podataka koji će biti izloženi uz eksponate – kaže Kate Šikić-Čubrić

ma leuta, bracere, gajete, kaića i lađe. Ništa nam u tom procesu prikupljanja građe nije bilo teško, išli smo korak po korak – priča entuzijast Šandrić. Privremena ravnateljica Šikić-Čubić dodaje kako vizija Muzeja nije samo klasična, izložbena, već je u planu i organizacija raznih događanja i radionica kojima bi se ljudima, naročito mladima, približila ne samo brodogradnja, nego svi segmenti tog tradicionalnog načina života iz doba kada se potrebne stvari nisu mogle tek tako kupiti u najbližoj trgovini, već su se morale izrađivati. - Želja nam je, u suradnji s lokalnom zajednicom, u Muzeju održavati različite radionice za djecu i mlade, ne samo da bi ih upoznali s tradicijom brodogradnje, nego u njima probudili želju da se time možda bave u

budućnosti – kaže Šikić-Čubrić i dodaje kako je ideja da Muzej bude otvoren cijele godine: ljeti na klasičan način, a u zimskom periodu upravo kroz radionice i druga događanja. BRODOGRADNJA UZ PORTRETIRANJE STAROG NAČINA ŽIVOTA Koncept Muzeja počiva na činjenici da je eksponat broj jedan sam objekt koji se nalazi u starom dijelu Betine. To je specična građevina sa statusom kulturnog dobra sastavljena od dvije uske višekatnice i unutrašnjeg dvorišta na dvije etaže u bloku kamenih katnica. Projekt je podijeljen u dvije faze: muzeja u objektu i muzeja izvan objekta. Muzej u objektu podijeljen je na brodograditeljsko i etnološko krilo. Brodograditeljsko krilo u prizemlju sadržavat će polivalentnu multimedijalnu dvoranu namijenjenu projekciji dokumentarca i istraživanju rodoslovlja betinskih kalafata te izvorne dokumentacije kroz povijest drvene brodogradnje, dok će na prvom katu biti simulirana radiona kalafata. Drugi kat zamišljen je kao soba koja bi otkrivala sve tajne zanata drvene brodogradnje i načine na koji su se brodovi projektirali, crtali, mjerili. Etnološko krilo nalazi se na prvom katu, a u tom će se dijelu prikazivati svečane nošnje mladenaca koji su se, u sklopu tradicionalnog načinapirovanja, u Betini vozili okićenim gajetama do matičara, te opremu koju bi nosili ondašnji ljudi kad bi brodom išli u polje ili na ribe. - Ono što je važno naglasiti jest da svi sadržaji i popratni tekstovi nisu postojali prije negoli smo se mi ulovili u koštac s tim. Sve stvaramo od početka: od koncepta, koji je novina, pronađenih i restauriranih predmeta, predmeta koje izrađuju kalafati, pa do podataka koji će biti izloženi uz eksponate, a koje smo prikupljali u intervjuima s lokalnim kalafatima. Sve u muzeju plod je lokalnog znanja koje ćemo kroz njega i prezentirati zainteresiranima – naglašava Šikić-Čubrić.

Sport GKK ŠIBENIK PROTIV KVARNERA SE NAPOKON NA PARKET VRAĆA SRCE I MOTOR MOMČADI

S Petanijem će se valjda ‘vratiti’ i ostali pišee Patrik Patafta rik.patafta@novi-tjednik.hr patrik.patafta@novi-tjednik.hr

znači biti profesionalac, imati pošten odnos prema sportu kojim se bavi. – Onda se Šarin ponovo vratio na Petanija. - Jednostavno bez njega nismo ista ekipa. On je bio vođa, onaj koji bi povukao i kad nam ne bi išlo, detonator. Nadali smo se da ćemo nakon njegove ozljede pronaći adekvatnu zamjenu, nekog tko će biti taj motor, ali, tak v o g nemamo. Do

ubotu, 7. veljače, ‘Građani’ neće pamtiti po dobrom. Tog su dana na Baldekinu u produžetku rodužetku dobili Kvarner, ali i izgubili Tea Petanija. Do tada a dobro uštimani stroj ostao je bez ez pogonskog goriva. I kao da se paralelno s lomom Teovog prsta slomilo i samopuzdanje narančastih. Do o te 14. minute utakmice protiv tiv Riječana, s novopridošlim lim Turkyilmazom, nadolazećim azećim oporavljenikom Vrkićem, ićem, poprilično ‘napaljenom’ om’ momčadi i još napaljenijim enijim navijačima, s Teom m koji kao opsjednut vučee naprijed, ‘Građani’ su s pravom slovili kao ozbiljan iljan pretendent za ABA A ligu. SRUŠILO ŠILO SE SVE A tada se sve srušilo u tojj 14. minuti. - Radije bih da smo izgubili ubili tu utakmicu, samo mo da nije bilo te ozljede. ede. Njome smo puno o više izgubili, što je sada očito – govori ori Jeronimo Šarin n skoro dva mjeseca seca kasnije, uočii utakmice s Cibonom, om, a nakon niza od četiri poraza, od koja a su posljednja dva, protiv tiv Zadra i Cedevite na Baldekinu dekinu bila posebno bolna, svaki na svoj način. Onaj protiv tiv Zadra...Pa zato što je to Zadar, adar, a onaj protiv Cedevite ite zato što je izgledalo kao da Zagrepčani igraju nekii sasvim drugi g sport p u odnosu dnosu na Šibenčane, kao da su Šarinovi igrači zalutali utali na parket. Izgubiti 45 razlike na domaćem parketu, pa makar se suparnik arnik zvao i Cedevita, ozbiljne iljne momčadi ne bi si smjele ele dozvoljavati. Ovako vako je uoči susreta s Cibonom bonom situaciju ana

JJ Smith za sada je samo netko n tko oduzima dragocjenu minutažu min malom R Radovčiću. Njegovo Nje uvođenje protiv Cedevite Cedevite, na -40, samo je ‘bacanje ‘ prašine u oči’

damo li tome i ozljede još nekoliko bitnih igrača, ne treba čuditi da smo potonuli – istaknuo je trep ner Šibenika.

lizirao Šarin: - Neki igrači ostali su bez samopouzdanja, a neke smo bome i precijenili, očekujući da će nadvladati određene limite. Trenutno smo sami sebi najveći problem i bit će tako dok pojedini igrači ne shvate što

NI SJENA PETANIJU Ono što je sigurno jest da JJ Smith nije ni sjena Teu. Pojačanjem ga, barem nakon onog što (ni)je pokazao protiv Zadra i Cedevite, ne možemo zvati (možda je ‘poludio’ protiv Cibone?). Dapače, za sada je samo netko tko oduzima dragocjenu minutažu malom Radovčiću. Njegovo uvođenje protiv Cedevite, na -40, samo je ‘bacanje prašine u oči’. - Kada dovedeš Amerikanca tri dana prije početka lige od

njega možeš dobiti ili čudesne partije ili ni ništa. Mi na žalost za sada nismo nism dobili ništa od njega. Potpuno je van ritma, Potpu nikako da se s prilagodi. Iako, ima kvalitete, kvalitete ali ga lopta jednostavno neće ne – zborio je Šarin nakon Cedevite i 0-10 šuta Ce Smitha. Tko zna, povratkom Petanija p možda i njemu njem napokon krene nabolje. A sudbina je htjela da su se Teo na pa parket vrati baš protiv Kvarnera. Valjda će se s njim ‘vratiti’ i ostali. osta

475. / 9. travnja 2015. / 45

KOL’KO PARA, TOL’KO MUZIKE KOŠARKAŠICE IZBORILE OSTANAK, TRENER DRAGAN OGNJENOVIĆ RAZOČARAN ODNOSOM PREMA KLUBU

‘Čudi me tako slaba podrška ekipi koja je 100 posto šibenska’ piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ošarkašice Šibenika okončale su sezonu. Trener Dragan Ognjenović sa svojim je ‘dječjim vrtićem’ ispunio glavni cilj – ostanak u prvoligaškom društvu. U konačnici je osvojeno predzadnje mjesto s omjerom 3-17, ispred Gospića koji će igrati kvalikacije za ostanak. Treći odozdo na ljestvici još je jedan nekadašnji velikan hrvatske košarke, Novi Zagreb. Dokaz da situaciju diktiraju nancije. Ili, kako bi se reklo, ‘koliko para, toliko muzike.’ A u ŽKK Šibenik para jedva da ima ‘za kruh i mlijeko’. SEZONU IZNIJELE ČETIRI IGRAČICE I zato Ognjenoviću i djevojkama treba skinuti kapu što su u takvoj situaciji izborili ostanak. - Teško je igrati prvu ligu s reduktiranim kadrom, s ekipom u kojoj su polovica djevojaka kadetkinje, s tek dvije seniorke. Sezonu su praktičke iznijele četiri igračice, Periša, Cigić, Šolić i Tošić, s tim da je naša najiskusnija igračica Sanda Tošić dugo pauzirala, a kad se vratila nikako nije mogla uhvatiti pravu formu. Dobro je trenirala, kao i sve cure, po tom pitanju stvarno nemam zamjerke, ali šut je jednostavno nije išao – kazao nam je trener Šibenčanki Dragan Ognjenović. Ono što ga je razočaralo jest slab interes javnosti za klubom koji je nekad bio jedna od sportskih perjanica grada. NIJE LAKO DIĆI RUKE OD SVEGA - Prijašnjih godina bilo je prigovora u stilu ‘previše je plaćenica u klubu, nema domaćih djevojaka.’ Ove sezone 100 po-

sto ekipe činile se Šibenčanke, dakle domaće snage, ali interes je bio na nikad nižoj razini. Ne znam, čudan mi je malo taj odnos – kaže Ognjenović koji je

već pet godina u klubu, pa neki postavljaju pitanje što ga i dalje drži ovdje kad su već mnogi, i to domaći ljudi, digli ruke od kluba.

- Nakon što je Jolly prestao sponzorirati klub, s novom upravom dogovorio sam se da preuzmem ekipu u tom prijelaznom, tranzicijskom razdoblju. Sve na riječ, bez ikakvih basnoslovnih cifri. Međutim, kao što je poznato, na polovici prošle sezone ekipa se zbog nedostatka novca praktički raspala, otišle su najbolje, najiskusnije igračice, ali ja sam odlučio ostati. U pitanju je bio moj obraz, nisam želio napustiti klub u takvoj situaciji. Sezonu sam izgurao do kraja, ali se u međuvremenu i dug prema meni nakupio i normalno da sam odlučio ostati i ovo prvenstvo s nadam da će dug biti riješen. Ali, još veći ‘krivac’ za moj ostanak su emocije. Pet godina sam u klubu, vezao sam se za ove djevojke i nije lako dići ruke od svega toga – kaže Ognjenović.

Sport

46 / 9. travnja 2015. / 475.

FUTSAL U-12 EKIPA CRNICE U DIJONU NASTUPILI NA JAKOM MEĐUNARODNOM TURNIRU

‘Ponosni smo što smo branili boje Hrvatske’

Crničani nisu uspjeli proći svoju skupinu, ali su ostavili dobar dojam. Upisali su jednu pobjedu, jedan remi i četiri poraza

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr Od 2. do 4. travnja u francuskom gradu Dijonu održan je veliki međunarodni futsal turnir za dječake do 12 godina. Među ekipama iz Francuske, Rusije, Belgije, Luksemburga, Alžira i Maroka koji su nastupile na ovom turniru organiziranom prema najvišim standardima,

bila je i Crnica, kao jedini predstavnik iz Hrvatske. Ljudi iz kluba, kažu, vrlo su ponosni na to i bila im je, ističu, čast predstavljati svoju domovinu u Dijonu. LIJEPA POSJEĆENOST Utakmice mladih malonogometaša pratilo je u prosjeku oko 1.500 gledatelja, što je turniru dalo dodatnu dimenziju. Što se tiče rezultata, Šibenčani nisu uspjeli proći svoju skupi-

nu, ali su ostavili dobra dojam. Upisali su jednu pobjedu, jedan remi i četiri poraza, od toga tri protiv poznatih francuskih klubova FC Sochoux, Dijon FCO i AS Nancy. - Bez obzira na rezultat koji i nije bio u prvom planu dječaci iz naše ekipe zauvijek će pamtiti četiri nezaboravna dana u Dijonu i nastupe protiv velikih momčadi, a uz to su stekli i velikog broj novih prijateljstava – ističu

u MNK Crnici. USKORO VELIKI TURNIR I U ŠIBENIKU Dodaju kako je turnir u Dijonu samo prvi u nizu međunarodnih turnira na kojima će sudjelovati njihove selekcije, a u planu je i organizacija vlastitog turnira koji bi se trebao održati početkom rujna i na kojem se očekuje nastup velikog broja ekipa iz Hrvatske i inozemstva.

475. / 9. travnja 2015. / 47

Šibenski karataši i karatašice uzeli šest medalja na Kupu Jadrana

za šibenskih karataša i karatašica još je jedno uspješno odrađeno natjecanje. S Kupa Jadrana, održanog nedavno u Splitu, koji je u svim uzrasnim kategorijama okupio preko 800 natjecatelja iz cijele regije, članovi KK Šibenik vratili su se sa šest medalja. Onom najsjajnijom okitila se Lucija Mileta, svladavši u nalu kategorije mlađih učenica klupsku kolegicu

Hanu Huljev, što znači da je u klupsku riznicu završilo i srebro. Seniorka Lucija Čatlak uzela je srebro u otvorenoj kategoriji, dok je Toma Mileta osvojio dvoje medalje, srebrno u kategoriji mlađih učenika i broncu u kategoriji učenika. Žetvu odličja zaključila je mlađa kadetkinja Bruna Cvitanović osvojivši broncu. (pp)

Ritmičarke Šibenika izvrsnu formu potvrdile i na ‘Leda cupu’ piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

akon Baldekina i Kupa Hrvatske – regije jug, ritmičarke Šibenika – Dalmacije dobru formu potvrdile su i u Zagrebu, na Međunarodnom turniru ‘Leda cup 2015.’, jednom od najvećih natjecanja u ritmičkoj gimnastici u ovom dijelu Europe. Nastu-

Juniori Šibenika i Jollyja počinju lov na završnicu PH

ibenik će od 8. do 12. travnja biti domaćin poluzavršnog turnira Prvenstva Hrvatske za juniore. Prolaz na završnicu tražit će pet ekipa, među njima i juniori Šibenika i Jollyja. Ostala tri sudionika su zagrebačka Cedevita, riječki Kvarner i zagrebačka Dubrava. Utakmice će se igrati u dvora-

nama na Baldekinu i Ražinama. (pp)

pilo je oko 200 natjecateljica iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Češke, Mađarske, Bugarske, Ukrajine, Rusije, Engleske i Meksika, a boje šibenskog kluba, predvođene trenericom Nenom Tešulov, branile su Gabriela Jakovljević, Karla Jakovljević i Iva Mihaljević. Najveći uspjeh ostvarila je Karla Jakovljević koja je za odličnu odrađenu vježbu s trakom osvojila najviše bodo-

va i zlatnu medalju, čemu je pridodala i broncu u vježbi s loptom. Dva srebra osvojila je, pak, Iva Mihaljević, a zaslužila ih je za vježbe s vijačom i trakom. Predaha za šibenske ritmičarke nema. Pred njima je najuzbudljiviji dio sezone i nastupi na međunarodnim turnirima u Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, te kao šlag, nastup na državnom prvenstvu.

Raspored 1.kolo (8.4.) Baldekin (20h): GKK Šibenik – KK Cedevita Ražine (20h): KK Jolly – KK Dubrava 2.kolo (9.4.) Baldekin (20h): GKK Šibenik – KK Kvarner Ražine (20h): KK Cedevita – KK Dubrava 3. kolo (10.4.) Baldekin (20h): KK Dubrava – KK Kvarner

Ražine (20h): KK Jolly – KK Cedevita 4.kolo (11.4.) Baldekin (16h): GKK Šibenik – KK Dubrava Ražine (17h): KK Jolly – KK Kvarner 5. kolo (12.4.) Ražine (10h): GKK Šibenik – KK Jolly Ražine (12h) KK Kvarner – KK Cedevita

Sport

48 / 9. travnja 2015. / 475.

MINI RUKOMET NAJMLAĐA EKIPA OBRTNIKA DOMINANTNO OSVOJILA TURNIR U LJUBUŠKOM

Na Meterizama stasa sjajna generacija mladih rukometaša

U redove Obrtnika otišao je i trofej za najboljeg igrača, a dobio ga je Toma Mileta, koji je upao u oko mnogim trenerima

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ajmlađi rukometaši šibenskog Obrtnika prošlog su se vikenda i na petom turniru zaredom popeli na postolje. Momci trenera Ivice Teskere osvojili su uskršnji minirukometni turnir ‘Mladi skaut’ u Ljubuškom i to na dominantan način, čime su još jednom potvrdili kako u Šibeniku stasa sjajna generacija mladih rukometaša, a potvrda je to i kvalitetnog rada

u Školi rukometa RK Obrtnik. O dominaciji Šibenčana govore rezultati u grupi, ali i oni u nokaut fazi. Svoje vršnjake u skupini rušili su sa 17:0, 16:1, 19:3, 16:0, da bi u polunalu sa 19:4 dobili i Metković. TOMA MILETA NAJBOLJI IGRAČ U nalu ih je, pak, čekao domaćin turnira, HRK Izviđač iz Ljubuškog, višestruki prvak BiH, sudionik Lige prvaka u kojem su ponikli hrvatski reprezentativci Alilović, Buntić, Musa). Međutim, mladi ‘obrtnici’ ni prema njima nisu imali milost. Slavili

su sa nevjerojatnih 14:1 te uz pobjednički pehar primili čestitke sa svih strana. POSTANITE ČLAN RUKOMETNE OBITELJI U redove Obrtnika otišao je i trofej za najboljeg igrača, a dobio ga je Toma Mileta, koji je upao u oko mnogim trenerima. Međutim, ne bi se pogriješilo da su nagradu dodijelili i Grguru Zlatoperu, Luki Mikulandri ili Karlu Kovaču, jer su svi odigrali sjajan turnir. Valja izdvojiti kako se u strijelce upisao i najmlađi član Obrtnika Duje Baljkas (2009.),

koji je ujedno bio i najmlađi sudionik turnira. Dodajmo kako iz kluba pozivaju sve dječake rođene od 2000. do 2009. da se priključe njihovoj rukometnoj obitelji. Treninzi se ponedjeljkom i srijedom održavaju u dvorani OŠ Meterize s početkom u 20 sati. Pobjednički sastav Obrtnika: Karlo Kovač, Grgur Zlatoper, Toma Mileta, Jakov Friganović, Luka Mikulandra, Pino Reljanović,Ante Maretić, Paolo Peršić, Vito Jakoliš, Duje Baljkas, Grgo Grubišić, Lovre Radačić. Trener: Ivica Teskera.

ELITA Kiera Cass America Singer jedna je od ELITE i princ Maxon ne vidi nijednu djevojku osim nje. Pobijedi li na natjecanju za njegovo srce, napustit će život koji joj je unaprijed bio određen i zamijeniti ga svijetom raskoši. Ali ishod nije ni približno siguran; prijetnja nasilnih pobunjenika tik iza zidina palače prerasta u rat, a ogorčene suparnice spremne su na borbu do posljednjeg daha.

Kako Americini osjećaji prema Maxonu jačaju, tako je njezin nekadašnji dečko Aspen čeka u sjenama. Kome je uistinu odana i kako će njezina odluka utjecati na njezinu a i na sudbinu vlastite obitelji? POTRAŽITE U SVIM BOLJIM KNJIŽARAMA OD 2.3.2015.!!!

475. / 9. travnja 2015. / 49

TAEKWONDO U IMOTSKOM ODRŽAN MEMORIJALNI TURNIR ‘JOSIP JOVIĆ’ NA KOJEM SU NASTUPILA I TRI KLUBA IZ NAŠE ŽUPANIJE

Zlata su uzeli članica TKD kluba Juraj Dalmatinac Tereza Berač, Josip Teskera iz TKD kluba DIV Knin i Klara Banić iz TKD-a kluba Scardona Combat

Mladi Šibenčani, Kninjani i Skradinjani dokazali se u jakoj konkurenciji velikom zalaganju, ostalo je bez odličja. Članovi kninskog kluba uzeli su, pak, pet medalja. U konkurenciji starijih kadeta, do 33 kilograma, Josip Teskera okitio se zlatom, dok je njegov klupski kolega Mateo Prartljačić uzeo broncu. Brončane medalje još su osvojili stariji kadet (do 37 kilograma) Mateo Kurevija, starija kadetkinja (do 37 kilograma) Stella Pinjuh te mlađa kadtekinja (do 33 kilograma) Matea Jelić. Šesta članica TKD-a DIV Knin Ela Jelić ispala je u četvrtnalu.

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

Imotskom je nedavno održan međunarodni Memorijalni taekwondo turnir ‘Josip Jović’ koji je okupio oko 500 natjecatelja iz tridesetak klubova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije, a koji su se natjecali u tri dobne kategorije - juniorskoj, kadetskoj i mlađe kadetskoj. Nastupili i mladi članovi triju klubova iz Šibensko – kninske županije; ‘Juraj Dalmatinac’ iz Šibenika, ‘DIV Knin’ i ‘Scardona Combat’ iz Skradina, i svi su ostvarili zapažene rezultate. TEREZA NASTAVILA SJAJAN NIZ Predvođeni trenerima Zoranom Huljevom i Robertom Dasovićem, te predsjednicom kluba Nives Radić, boje TKD-a kluba ‘Juraj Dalmatinac’ branilo je šest boraca; u konkurenciji mlađih kadeta Lana Lokas (do

30 kilograma), Lucija Desanić (do 37 kilograma) i Tereza Berač (do 39 kilograma), te u konkurenciji kadeta Danijel Aralica (do 37 kilograma), Filip Šumera (do 45 kilograma) i Sara Rak (do 55 kilograma). Do najvećeg uspjeha stigla je Tereza Berač. Fantastična Šibenčanka je, naime, u Imotskom nastavila niz od deset

pobjeda i osvojila treći turnir zaredom. U istoj kategoriji (do 39 kiogram) do medalje je došla i Lucija Desanić koja se okitila broncom. Kod kadeta se istakla Sara Rak, koja je u svom drugom nastupu u životu osvojila brončanu medalju. Ostalo troje članova šibenskog kluba, unatoč

ŽETVA MEDALJA Skradinski TKD klub Scardona Combat u Imotskom je nastupio s 15 natjecatelja u kadetskim dobnim skupinama, a kući su se vratili s pet odličja. Ono najsjajnije, zlatno, osvojila je Klara Banić, dok je Marta Jurić uzela srebro. Broncama su se, pak, okitili Ivan Urukalo, te sestre Anita i Lucia Palinić.

Sport

50 / 9. travnja 2015. / 475.

JEDRENJE SITNO BROJIMO DO ŠESTOG IZDANJA REGATE KLASE OPTIMIST

Zablaće i ove godine baza Solaris kupu piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

moru ispred Hvara prošlog je vikenda održano 19. izdanje Uskršnje regate. I ove godine jedrilo se u ORC i OPEN skupini, a za razliku od proteklih godina, JK Val imao je predstavnika samo u ovoj potonjoj skupini. Međutim, i ta jedna posada, ona predvođena kormilarom Samuelom Brenkom, koja je jedrila na Saloni 44 pod imenom Natus, bila je dovoljna za zapažen rezultat.

DOBAR DOMAĆIN Točnije, za drugo mjesto. ‘Valovci’ su u cilj ulazili dva puta kao drugi, jednom kao treći i jednom kao peti, te za jedan bod bili bolji od treće-

redakcija: marketing: fax:

Valova posada predvođena kormilarom Samuelom Brenkom osvojila je drugo mjesto u OPEN skupini na Uskršnjoj regati

plasirane posade Sebastijana Levstika na jedrilici Krka. Prvo mjesto osvojila je, pak, slovenska posada na jedrilici Najana predvođena kormilarom Bojanom Geričem. Dodajmo kako se bliži šesto

022-434-100 022-434-300 022-434-700

izdanje Solaris kupa, kriterijske regate klase Optimist s koecijentom 1.6, pa su u tijeku prijave (oglas regate dostupan je na stranicama JK Val). Podsjetimo, prošle se godi-

ne regata iz hotelskog naselja Solaris preselila u susjedno Zablaće gdje su, ističu iz JK Val, jedriličari bili iznimno lijepo primljeni od strane lokalne zajednice, pa će suradnja biti nastavljena i ove godine.

i održavanje LED - Video ekrana velikog ►Prodaja formata (‘video zid’, unutarnji i vanjski)

►Izrada i prikazivanje Vaših oglasa na LED video ekranu na atraktivnoj lokaciji u Šibeniku

kontakt: info@pro-lux.hr 091 688 62 58 022 / 213 726

Šibenski kanal

broj 75.

piše: Rade Kristić

Najave

And So I Watch You From Afar otvaraju ovogodišnje Žedno uho

u svojem 16. izdanju jedinstveni Žedno Uho festival ne odustaje od koncepta promocije nezavisne globalne glazbene scene. Recept Mate Škugora prepoznatljiv je i godinama nepromijenjen, a prvi objavljeni izvođač ovogodišnjeg Žednog uha pridružit će se impresivnoj listi izvođača koji su Zagreb posjetili i po nekoliko puta. Sjevernoirski post-rockeri iz Belfasta, And So I Watch You From Afar, na svom premijernom nastupu u Zagrebu 20. svibnja,u klubu Močvara, promovirat će svoj četvrti studijski album koji će službeno biti objavljen samo nekoliko dana prije nastupa na Žednom uhu.

Bliži se koncert legendarnih Gang of Four u Tvornici

jubav post-punk prvoboraca Gang of Four i Zagreba traje još od 1981. godine kada je bend nastupio na zagrebačkom Bijenalu. Koncertno zatišje trajalo je do 2009., i nastupa u dvorani Pauk, a zadnji hrvatski koncert Gang of Four imali su na zadnjem izdanju Terraneo festivala u Šibeniku. Gang of Four u Zagreb se vraćaju 24. travnja gdje će u sklopu velike europske turneje u zagrebačkoj Tvornici kulture promovirati i svoj zadnji studijski album ‘What Happens Next’. Cijena ulaznica iznosi 120 kuna, a na dan koncerta 140 kuna.

IGOR DJEKE – IGGY: ‘Suradnja s ostalim g i moje granice. To mi S

ve dok nije postao stalni član Kojine Discipline kičme, vinkovčanin Igor Djeke - Iggy bio je široj javnosti relativno nepoznati glazbenik. A nije ni čudo. Usna harmonika i nije, budimo iskreni, instrument koji bi danas pobudio veću pažnju i potakao vas na odvajanje djelića dragocjenog vremena kako bi se prepustili magičnim zvukovima koji iz nje izlaze, bez obzira koliko ste stvarno dobri u njezinom sviranju. A Igor je

stvarno dobar. Ma ne dobar, odličan. Jer da nije, sigurno ne bi ni dobio poziv da postane dijelom legendarne Discipline kičme. Samouk i tvrdoglavo uporan, Djeke je jedan od rijetkih na ovim prostorima koji se ne ustručava biti svojevrsnim Don Kihotom glazbene scene i na jedan drugačiji način pokazati svu moguću upotrebljivost usne harmonike. Koncert u Kuglani bio je prilika da se i sami uvjerimo u to. - Nekakav, nazovimo to, oz-

biljniji rad započeo je 2001. godine kada sam krenuo nastupati po jam sessionima i vrlo brzo osnovao bend Thee Knuckleheads i s njima sam svirao nekih devet godina. Svirali smo najviše garage punk, garage rock i slične žanrove, a nakon raspada sam se posvetio samostalnom nastupanju za što je najzaslužnije otkriće loop pedale i slobode koju mi pruža. Od 2009. pa do danas, sviram kao ‘Harp Explosion Thee One Man band’, uz jednu kratku

475. / 9. travnja 2015. / 53

gi ritam’, koju sam izveo na svirci u Kragujevcu, i ta kombinacija loopera i zvuka usne harmonike ga je oduševila. Odmah je pitao hoću li biti u bendu. Eto, tako je počela suradnja koja traje do danas. Snimili smo dvije nove pjesme, prošle godine odsvirali 20-ak koncerata i idemo dalje. Kakav ti je osjećaj svirati u jednom od najkultnijih bendova i surađivati s, mogu slobodno kazati, najosebujnijim likom regionalne scene? -Ma, osjećaj je stvarno odličan. Neopterećen i vrlo kreativan. Ima dosta jamanja, zafrkancije i atmosfera je potpuno ležerna. Koliko se razlikuje i koliko odudara stil i način sviranja kad nastupaš sam od tvoje uloge u Disciplini? Ipak si ti više orijentiran na blues način sviranja. -Pa, odudara, ali zapravo ne previše. Taj moj stil sviranja se dobro uklopio u njihovu sliku, mada tamo sviram dosta puhačkih dionica, popunjavam s ritmom, ali to radim i kad sviram sam. Otprilike je to dosta slično bez obzira što je drugačija muzika. Normalno, stječem nova iskustva, podižem limit nekih svojih granica i mogućnosti, i to mi je zanimljivo. Zanimljivo je i to da si ti ustvari sve što znaš o usnoj harmonici naučio sam.

đene stvari, ali kada sam se ja zagrijao za harmoniku sve je bilo prepušteno upornosti i ljubavi prema sviranju. BOLJE U ŠIBENIKU NEGO U ZAGREBU Nedavno si objavio i novi album, ‘Five Years Later’, a zanimljivo je da za razliku od prva dva, na kojima si svirao sam, imaš dosta gostujućih glazbenika. -Album je, ustvari, snimljen još 2012., ali kako sam u međuvremenu dobio djete nisam se u potpunosti mogao prepustiti i njegovom kompletnom završetku. Nazvao sam ga ‘Five Years Later’ jer je objavljen točno na datum kada sam i počeo samostalno svirati, a namjerno sam se odlučio pozvati neke svoje prijatelje i goste, da ne budu opet samo loopovi i usna harmonika. Pri samom snimanju ostavljao sam rupe koje su oni popunjavali i ispalo je odlično. Ima domaćih i stranih glazbenika, jedan gitarista iz Srbije, pa iz Italije, gostovao je moj najveći uzor što se tiče sviranja harmonike teksašanin Walter Daniels, pa prijatelj iz Erotic Biljan and His Heretics, gitarista iz bivšeg benda Thee Knuckleheads, jedna djevojka iz Vinkovaca na saksofoni, i tako, skupio sam super ekipu i album je is-

glazbenicima podiže je stalna inspiracija’ suradnju s bendom ‘Sopotopot’, koja je isto tako bila jedna divna suradnja. Sredinom 2013. godine dobio sam poziv da sviram u Disciplini kičme i tako danas sviram i s njima. SAM SVOJ MAJSTOR Kako se uopće dogodilo da postaneš članom Discipline? -Pa Koja je vidio neke moje snimke na internetu, nazvao me i pitao hoću li doći malo ‘jamati’ s njima. Svidjela mu se moja obrada njihove pjesme ‘Da li ti znaš za neki dru-

-Da. Kao klinac sam nešto sviruckao na nekakvoj kineskoj harmonici i uvijek mi je bila u rukama. Na njoj sam i naučio prve blues fraze, a kasnije saznao da postoji i blues harmonika, kupio nju i krenuo istraživati. Najgore je bilo to što mi u Vinkovcima i okolici nije bilo nikoga da mi pokaže kako se ona ustvari svira, tako da je taj put prosviravanja bio dosta težak. Danas je nešto lakše putem interneta saznati odre-

pao skroz zanimljiv. Ovo je bio tvoj prvi nastup u Šibeniku. Jesi li zadovoljan? -Jesam. Bilo je oko 50-ak ljudi i to mi je savim u redu. S obzirom da recimo u Zagrebu ili Beogradu takvi koncerti budu i manje posjećeni, ovo je super. Nekako imam sliku da ovakvi koncerti bolje prolaze u manjim sredinama gdje ponuda nije toliko raznovrsna i gdje se često ‘važe’ na koji događaj otići.

Novi albumi

I’am From Barcelona

‘Growing Up Is For Trees’

akon četiri godine od zadnjeg studijskog albuma, mnogoljudni švedski sastav, odlučio nas je počastiti novom dozom popistične varijante indierocka. Osim manje-više dobro poznate činjenice kako se radi bendu koji broji 28 članova, novi album u ničemu ne odudara od svojih prethodnika koji su im jednostavnim, veselim i lako slušljivim melodijama priskrbili svjetsku slavu. U prvom planu je opet Emanuel Ludgren, gitarista i pjevač, koji se odlično snalazi u ulozi vođe sve sile instrumenata i pretećih vokala, pa ne treba sumnjati kako će i nekoliko stvari, ‘Helium Heart’ i ‘Violins’ denitivno, biti vrlo česti gosti indie top ljestivica.

Indie United Vol. 3 Razni izvođači

ako na prvi pogled izgleda jako teško na jednom mjestu okupiti čak 18 različitih bendova, za ekipu okupljenu oko nezavisne izdavačke kuće Osa Media to nije nikakav problem. Nakon prva dva vrlo uspješna izdanja, svjetlo dana ugledao je i treći nastavak entuzijazma na hrvatski način. Potrajalo bi opisivanje svakog od na ovoj kompilaciji zastupljenih bendova, no ako ste kojim slučajem čuli za ‘Side project’, ‘VVile’, ‘Jonathan’, ‘Baden Baden’, ‘Achromatic Attic’, Irenu Žilić, Lovley Quinces ili Threes Of Mine, onda sigurno znate što vas čeka. Još jedan uradak kojemu na promociji i valorizaciji nezavisne scene treba skinuti kapu do poda.

Mamma Mia!

FESTIVALSKI IZAZOVI DVA ŽUPANIJSKA BENDA U KONKURENCIJI OD UKUPNO 123 BORE SE ZA N

The Pulse i Teški osjećaji u na Karlovačko RockOﬀ festivala piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

he Pulse i Teški osjećaji dva su od ukupno 123 benda koji su se prijavili na RockOff festival koji se ove godine održava pod nazivom Karlovačko RockOff. Šibenski i tišnjanski bendovi, dakle, The Pulse i Teški osjećaji trenutačno na službenoj stranici festivala nastoje ‘uploadanim’ singlovima (svaki prijavljeni bend ima pravo predstaviti se publici i potencijalnim glasačima tek jednom pjesmom) privući što veći broj glasača kako bi postali jedan od Top 30, odnosno Top 15 bendova koji će pobjedom ostvariti pravo nastupa na velikom koncertu etabliranog domaćeg benda Vatra, najavljenog za 23. listopada ove godine u Zagrebu.

VJETAR U LEĐA Teški osjećaji, bend iz Tisnog koji smo nedavno slušali i na koncertu u Kuglani u Šibeniku, gdje publiku nisu ostavili ravnodušnom, pokušat će se probiti dalje u natjecanje sa singlom ‘Rozi’. Za razliku od tišnjanskih glazbenika koji su snimili i objavili pripadajući video spot za spomenutu pjesmu, nešto im mlađe kolege, okupljene u tročlani rock sastav The Pulse iz Šibenika, tek su zbog Karlovačko RockOff festivala ‘počastili’ slušatelje putem internetskog etera jednim svojim uratkom. Za potrebe prijave na natjecanje dečki iz benda odlučili su se ‘uploadati’ singl ‘Hajde pokušaj’. – Pjesmu nismo planirali uskoro staviti na internet, ali vidjeli smo da postoji to nekakvo natjecanje bendova. Nikad se nismo prijavili na ta-

kve manifestacije a s obzirom da se imamo s čime prijaviti, odlučili smo se pokrenuti na taj način.Već nakon snimanja dobili smo različita mišljenja o materijalu na materinjem jeziku, a kao najzanimljivija pokazala se upravo ova koja je na internetu – kažu nam dečki o navedenoj pjesmi. Inače, RockOff festival pokrenulo je Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) s namjerom da festival bude platforma s koje će bendovi nove generacije izaći na svjetlo, pred publiku, u medije. I to s namjerom da pruže vjetar u leđa svim glazbenicima koji imaju potencijal radijskog i televi-

Statistički gledano, s obzirom na Karlovačko RockOff natjecanje, reakcija ljudi je zadovoljavajuća. Ipak, to ne znači mnogo jer je lako zamoliti dosta ljudi da ti ‘poklone’ dva klika na internetu – svjesni su dečki

zijskog emitiranja bez obzira na žanr koji svojim glazbenim djelovanjem zastupaju. Upravo za ‘Hajde pokušaj’ dečki iz benda navode kako je riječ o pjesmi koja ima pamtljiv vokal, instrumentalnu melodiju zbog čega se, pak, nadaju da će izazvati pozornost publike u samom prednatjecanju. - Statistički gledano, s obzirom na Karlovačko RockOff natjecanje, reakcija ljudi je zadovoljavajuća. Ipak, to ne znači mnogo jer je lako zamoliti dosta ljudi da ti ‘poklone’ dva klika na internetu. To stvarno nikomu nije teško. Ono što nam mnogo više znači su pozivi prepuni kompli-

475. / 9. travnja 2015. / 55

NAKLONOST PUBLIKE I ŽIRIJA

padu na nale

MODNI DODATAK

piše: Maria Kiara Matić

Print majice Majice koje izgledaju kao dio trenirke već su nekoliko sezona dio svih sezonskih kolekcija, rekla bi da su svoje mjesto zasigurno pronašli u ormarima žena i da će tako biti još neko vrijeme. Kako su nam topliji dani na vratima ova sezona će, vjerujem, biti i jedna od zapamćenijih, baš zbog kratkih majica s printom koje su totalni hit. Bez obzira oblačite li se za kavu, fax ili izlazak, nećete pogriješiti ukoliko stavite majicu s nekim printom. Ne tako davno upravo te majice bile su isključivo ‘za po kući’ i malo tko je mogao pomisliti da će sportska majica postati obožavani komad koji svi jednako vole. Nose ih modne blogerice, poznata imena ali i obične žene. Osim što savršeno idu uz traperice, kratke hlače, pa čak i suknje, ovakve majice će se sjajno uklopiti u sva dnevna izdanja, ali i ona za izlaske. Trendi majice su također postale sastavni dio kolekcija prestižnih modnih kuća. U svijetu visoke mode pokrenuli su ga Givenchy i Kenzo, ali jednako tako trend nije zaobišao ni naše tržište Zara dućana, Bershke, H&M-a kao i domaće nam dizajnere. Koji print odabrati ove godine prepuštam vama i vašoj mašti, pravila nema jer su print majice u principu uvijek moderne i u trendu.

menata i pohvala – priznali su dečki. Kažu, posebno mnogo reakcija dobili su putem stranice na društvenoj mreži Facebook. VIŠE NEMA ŽURBE Osim gostujućeg nastupa na velikom zagrebačkom koncertu grupe Vatra u listopadu, pobjednik osvaja još niz vrijednih nagrada poput sto sati snimanja i produkcije u studiju, rad s producentom po vlastitom izboru, produkciju singla i video spota, šest do deset nastupa, vođenje stranica na društvenim mrežama benda, da nabrojimo samo neke od nagrada. A spominjući snimanje u studiju, The Pulse je prošle godine snimao glazbeni materijal u studiju na otvorenom, odnosno na livadi u selu Goriš u šibenskom zaleđu. No, taj

će materijal koji su svojedobno nazvali ‘Matrak’ još neko vrijeme pričekati na službeno objavljivanje. – Na trenutak smo prestali žuriti s ovim stvarima iz Goriša jer smo nedavno dobili primamljiv poziv iz Zagreba pa bismo trebali razmotriti i tu opciju. No, toliko o tome. Ta mogućnost je tek na početku procesa realizacije – ostali su tajnoviti. Bendovima The Pulse i Teški osjećaji možete pomoći da uđu u Top 30 klikanjem na službenoj internetskoj stranici Karlovačko RockOff festivala, a čak i bez pobjede, ‘utješne’ nagrade koje donose drugo i treće osvojeno mjesto nisu za baciti. Dapače. Nagrada je jednaka kao i prvoplasiranom umanjena za koncertni nastup uz Vatru i sto sati snimanja i produkcije u studiju.

Mamma Mia!

B NAJLJEPŠE JE ĐAČKO DOBA ZAGREBAČKI UMJETNIK ZORAN KAKŠA PRILIKOM POSTAVIO IZLOŽB

Naslonjači školskih ‘drvenjača’’ zapisi jednog 40-godišnjaka piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

adnjeg dana mjeseca ožujka Galerija sv. Krševana na Gorici u Šibeniku ugostila je zagrebačkoj umjetnika, likovnog pedagoga Zorana Kakšu. Izložba naslovljena ‘Od zaslona do naslona i obratno’ donosi niz sličica iz života umjetnika, otisnutih na drvenim naslonima koje posjetitelj već na prvi pogled prepoznaje kao dio školske sjedalice, od milja zvane ‘drvenjača’. Kakšina izložba potvrda je one izreke na koju smo najčešće nailazili u djevojačkim leksikonima ‘od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba’. Kakšina izložba je dnevnički zapis koji gotovo jednako tako može pripadati bilo komu od nas. Autor je svoj dnevnik počeo ‘zapisivati’ 2008. godine, prisjećajući se slika iz djetinjstva i nešto kasnijeg, odnosno ranijeg života, a prilikom zapisa koristio se – umjetnošću.

SVATKO BI TREBAO IMATI DNEVNIK - U Šibenik sam donio dnevnik i to dnevnik od 2008. godine. Počeo sam s idejom da bismo svi trebali početi pisati dnevnike i pisati nekakve misli, događaje koji su nam prošli, što smo kao klinci radili prije, a danas je u doba iPhonea, iPadova, izgubljeno i djeca više ne znaju pisati običnim olovkama – objašnjav autor koji se, vodeći dnevnik, izražavao slikama u graci. – U jednom trenutku, zapravo, u mojoj bivšoj školi na jednoj hrpi bilo je mnogo starih stolaca i onda sam, onako čisto iz navike, vidio da su različitih oblika pa sam uzeo nekoliko komada. Malo po malo skupio sam 200 komada. Onda me počela hvatati panika što ću s tim napraviti. I tada je sve krenulo svojim putem. Shva-

Shvatio sam da je to jedna vrsta mog putopisa kroz život. Svaka ova sličica koliko god da je različita od druge, ima neku svoju priču, povezanost s događajem, lmom – objašnjava Kakša kako je došao da radnog materijala

tio sam da je to jedna vrsta mog putopisa kroz život. Svaka ova sličica koliko god da je različita od druge, ima neku svoju priču, povezanost s događajem, lmom – objašnjava Kakša kako je došao da radnog materijala te ideje da

koliko godina nakon napuštanja tinejdžerskih godina zapiše ono što je obilježilo godine njegovog odrastanja tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a za čim, kako nam je priznao, osjeća veliku nostalgiju.

Svojim sjećanjima, autor je pridružio i jednu sličicu s potpisom sina Gabrijela. – Tu je i jedan rad mog sina, i on je dio mog dnevnika. Ima točno 40 komada jer imam toliko godina, znači, idem iz godine u godinu –

475. / 9. travnja 2015. / 57

BU U ŠIBENIKU

’ kao dnevnički

ispričao nam je autor netom pred otvorenje šibenske izložbe. PUTOPIS KROZ ŽIVOT Kakša privodi umjetnički dnevnički putopis svog života iz nekoliko razloga, a jedan od njih je, reći će, činjenica da se s vremenom mnogo toga promijenilo pa i inventar školskih učionica te je i do ‘poderanih’ stolaca teže doći. – Radovi se lagano spremaju. Idu u jedan svojevrstan fundus. Dosta njih našlo je nove vlasnike. Od 2008. mnogo ih je otišlo po svijetu jer su ljudi u njima također prepoznali neku vrstu svog putopisa. Posebno su se stariji sjetili kako su ti stolci ranije izgledali – objašnjava autor koji je

u otpadu pronašao izvrstan medij kroz koji će se umjetnički izraziti. Zub vremena ostavio je traga na naslonjačima, a na onaj dio koje nije taknulo vrijeme taknuo je Kakša svojim umjetničkim rukopisom čime je započelo novi ciklus života naslonjača kao umjetničkog rada. ‘Od zaslona do naslona i obratno’ evocira uspomene na djetinjstvo, a povratak djetinjstvu ionako nam je svima u krvi, to je taj ciklus života. – Što više gledam starije kolege i moje bivše kolege, uočavam da, kao Picasso, žele biti dijete i na taj način rade, približavaju se tom svom djetinjem sebi - završava Kakša

Mamma Mia! DAR ZA VJERNOST PO JEDAN PRIMJERAK ZA SVAKOG POSJETITELJA

Šibenski tjednik besplatno u Dalmare centru Od 01. travnja Dalmare centar u suradnji sa Šibenskim tjednikom postavio je stalke na kojima će svi posjetitelji Dalmare centra, kao nagradu za vjernost, dobiti svoj besplatan primjerak

zvrsnost ponude Dalmare shopping centra kao i njihov stav prema posjetiteljima još jednom je došao do svog punog izražaja. Dalmare centar u suradnji s timom Šibenskog tjednika pobrinuo se da vaša omiljena novina bude još dostupnija. Od 01. travnja Dalmare centar u suradnji sa Šibenskim tjednikom postavio je stalke na kojima će svi posjetitelji Dalmare centra, kao

nagradu za vjernost, dobiti svoj besplatan primjerak Šibenskog tjednika – naše najbolje šibenske novine. Kako je izgledao početak jedne nove krasne šibenske priče koju je Dalmare osmislio samo zbog vas, pogledajte u našoj galeriji fotograja. I ne zaboravite, prilikom svakog sljedećeg posjeta Dalmare centru ne zaboravite potražiti vaš besplatni primjerak Šibenskog tjednika!

475. / 9. travnja 2015. / 59

BORNA ERCEG MLADI VIRTUOZ UOČI PRAIZVEDBE SVOG AUTORSKOG DJELA

Misa je izraz moje vlastite vjere piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

PRVI KOMENTARI – POZITIVNI Jesi li dobio možda već prve komentare, kritike, pokude na svoj rad koji će publika tek čuti?

vog četvrtka mladi šibenski pijanist, skladatelj i dirigent, student Glazbene akademije u Zagrebu, Borna Erceg na velikom je ispitu. I to ispred najgorih od svih kritičara – publike, one šibenske. Za 9. travnja, s početkom u 20 sati, najavljena je praizvedba Bornine ‘Koncertne mise‘, u crkvi sv. Ante, na Šubićevcu. Koncertnu misu izvode pjevački zbor Lira iz Vodica te sopranistice Jelena Pletikosa, Valnea Vretenar, Tea Požgaj, violinistica Dajana Rak, orguljašica Tina Guberina. Dirigira sam Borna Erceg. Nakon šibenske praizvedbe, Bornina Misa još će se jednom izvesti u crkvi sv. Križa u Vodicama, u subotu, 11. travnja, s početkom u 19.30 sati, a nakon toga plan je pronaći sponzora koji će im omogućiti gostovanje diljem Hrvatske. Podsjeti nas samo koliko je to uloženog vremena u skladanje Mise. Misu sam počeo pisati početkom rujna 2014., a bila je dovršena početkom studenog, znači otprilike pisao sam je dva mjeseca. DOSAD MANJA DJELA Ta dva mjeseca koliko si skladao, je li to uobičajen ritam stvaranja ili si ti dosta brz? Dosad sam uglavnom pisao manja djela. Dvije klavirske minijature, tri solo pjesme, jedan duet uz gudački orkestar i jedno zborsko a capella djelo koje traje otprilike pet minuta. Za svako to djelo trebalo mi je jedan do tri dana. Ovo je moje prvo veće djelo, ciklično, koje traje otprilike 45 minuta, tako da ne mogu točno znati jesu li dva mjeseca za jedno takvo djelo puno ili malo. Otprilike, za svaki stavak, a ima ih sedam, trebalo mi je isto tako jedan do tri dana. Kad bih završio s pisanjem jednog stav-

Pa, svirao sam neke dijelove profesorima i prijateljima, svima se sviđa, ali inače ne volim pokazivati skladbe drugima dok nije dovršena, dok nije cijela u paketu, tj. do praizvedbe. Na kraju se moram zahvaliti solo sopranima, Tei Požgaj, Valnei Vretenar i Jeleni Pletikosi, prof. Tini Guberini (orgulje) i Dajani Rak (violina) što su uz svoje obveze uspijeli izdvojiti vrijeme i za moju Misu, te prof. Ivi Lisi koji je cijelo ovo vrijeme dok sam ja bio u Zagrebu pripremao zbor Lira iz Vodica, koji su ujedno i organizatori ovih koncerata. Nije bilo lako uvježbati Misu jer sam ja u Zagrebu trenutno, zbor, orguljašica i violinistica su u Šibeniku, tj.Vodicama, a sopranistice u Splitu. Ali, eto, snašli smo se nekako i sad jedva čekamo praizvedbu!

Najzabavnije mi je bilo to što sam Misu pisao olovkom na papir, a cura Jelena bi prepisivala note u kompjuterski program, pa je eto i ona jednim dijelom autor djela

ka, odmorio bih par dana, da se ‘regeneriram’, napunim baterije za sljedeći stavak. I eto, tako je ispalo dva mjeseca. Kako je tekao taj proces? Je li išlo po nekakvom zadanom planu ili je bilo ispadanja iz okvira planiranog? Na početku sam Misu odmah zamislio kao djelo za mješoviti zbor, orgulje, violinu i tri soprana jer s tim ansamblom raspolažem. Najzabavnije mi je bilo to što sam Misu pisao olovkom na papir, a cura Jelena bi prepisivala note u kompjuterski program, pa je eto i ona jednim dijelom autor djela. Pola Mise je nastalo u Šibeniku, a pola u Zagrebu jer mi je taman tada počeo studij na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Jesi li na kraju zaista zadovoljan kako je sve skupa ispalo? Odnosno, koliko je konačna verzija nalik zamišljenoj s početka rada? Jako sam zadovoljan s djelom, najvažnije mi je bilo da se zboru i solistima svidi, a mislim da sam uspio u tome i nadam se da će se isto tako i publici svidjeti. Misa sadrži tekstove tradicionalnih stavaka: ‘Gospodine, smiluj se’, ‘Slava’, ‘Vjerovanje’, ‘Svet-Blagoslovljen’, ‘Oče naš’ i ‘Jaganjče Božji’, ali nije namijenjena za liturgiju već samo za koncertne izvedbe. Misa je baš izraz mog viđenja tih tekstova i vjere općenito, tako da ugođaji nekih stavaka možda malo odudaraju od tradicionalnih.

Kurent U zadnji tren Prodajem željeznu ogradu s plastičnim staklima, 20 metara u Rogoznici, visina ograde 1 m. Povoljno. 091 884 6251 Prodaje se automobil Citroen Xara, RT 1.4, 55 KV, boja srebrena, benzinac, proizvodnja 2003. god. Info na mob.: 099/3128709 Studentima i zaposlenima iznajmljujem 2 jednosobna i 2 dvosobna stana s terasom i dvorištem iznad katedrale. Mob: 099 3333 585 Ozbiljna obitelj traži u najam komforniji stan, od 70 m2 i više na području od centra grada prema Krvavicama. Mob. 099 262 4245. P r o d a j e m b a čv e . I n f o n a : 0993376303

Direktor: Joško Živković

josko.zivkovic@novi-tjednik.hr

Glavna urednica: Jelena Devčić urednik@novi-tjednik.hr

Redakcija: Patrik Patafta, zamjenik glavne urednice

patrik.patafta@novi-tjednik.hr Snježana Klarić | snjezana.klaric@novi-tjednik.hr Daria Lešić | daria.lesic@novi-tjednik.hr Rade Kristić | rade.kristic@novi-tjednik.hr Mario Krnić | mario.krnic@novi-tjednik.hr Daria Validžić | daria.validzic@novi-tjednik.hr Josipa Bolanča, fotograf | josipa.bolanca@novi-tjednik.hr

Primošten i okolica Bilini, Prhovo, tražim stan ili manju kuću po mogućnosti nenamješteno ili polunamješteno u najam na duže vrijeme. Mob: 091 3646 093 Prodajem motor Yamaha Buldog BT 1100-1063 cm3. Srebrne boje, garažiran, u odličnom stanju, proizvodnja 2003.g. Cijena 4.000 Eur. MOB: 098 /71 4440

Urednica priloga Mamma mia! Antonija Radić | antonija.radic@novi-tjednik.hr Graka: Nera Lovrić, gračka urednica | graka@novi-tjednik.hr Duška Radečić | graka@novi-tjednik.hr Ana Jakelić, ana.jakelic@novi-tjednik.hr Marketing: Violeta Blatančić, voditeljica marketinga

violeta.blatancic@novi-tjednik.hr | marketing@novi-tjednik.hr

Tisak: Glas Slavonije d.d. Osijek

Svi tekstovi i fotograje vlasništvo su Šibenskog tjednika i zabranjeno ih je neovlašteno koristiti.

www.sibenskiportal.hr

- prodajem

zemlju, struja, voda, za kompletnu adaptaciju, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine

PRODAJE SE stan na baldekinu, veličine 62 m2, parking osiguran. Stan je na sunčanoj strani s pogledom na luku. Info na mob: 098/771656

Prodaje se poljoprivredno zemljište sa nekoliko maslina u Gačelezima, površine 1.750 m2, cijena po dogovoru. Info na br.: 095/8380124

stanovi

PRODAJEM stan od 92 m2, sunčan. 091 565 4267 PRODAJEM stan od 34 m2, namješten, na prvom katu. 095 808 16 88

Konobar (m/ž) Wine & Cheese Bar Trapula (Paška Pjaca d.o.o.) Rok prijave: 14.04.2015., Pag

INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47

PRODAJE SE citroen saxo, 1,5 dizel, registriram do 5 mj. 2015. u odlličnom stanju. Mob. 098 9650167

VIDICI stan 74,96m2, 4. kat, 2-soban, balkon, pogled na more, EC=C, u otkupu. INTERSERVIS Nekretnine

GORICA stan 28m2 u visokom prizemlju kamene kuće, 1 soba, uređen i useljiv, EC=C, konoba 20m2, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine ŠUBIĆEVAC garsonjera 40,80m2, 1. kat novogradnje, ima balkon, uređena i odmah useljiva, centralno, EC=A.

MATE KOP

ZEČEVO

Prodaje se stan od 60m2, 1. kat na Njegoševom trgu 098/626 393 Prodaje se stan od 60 m2, 1. Kat na Njegoševom trgu 098/626393

mob: 091/880-7472

DOLAC stara konoba 18m2 u pri-

dostava na kućnu adresu

330-141

tel.

Električar / elektroničar za motorne jahte i sportska plovila (m/ž) Sunce jahta d.o.o. Rok prijave: 09.04.2015., Rogoznica

Šef kuhinje (m/ž) HOTEL LUKA D.O.O. Rok prijave: 09.04.2015., Luka, Dugi otok

Konobari (m/ž) Barmeni (m/ž) Kuhari (m/ž) Menađer za hranu i piće (m/ž) Sunčani Hvar Hotels Rok prijave: 09.04.2015., Hvar

Recepcioner (m/ž) Sobarica / Čistačica (m/ž) Animator / Sportski animator (m/ž) Referent nabave (m/ž) Pomoćni kuhar (m/ž) Slastičar (m/ž) Konobar (m/ž) Pakoštane d.d. Rok prijave: 11.04.2015., Pakoštane

Terenski zastupnik (m/ž) Crobeds (B&T d.o.o.) Rok prijave: 16.04.2015., prema mjestu stanovanja

Voditelj prodavaonice (m/ž) H&M Rok prijave: 10.04.2015., Šibenik

Lako je usporediti svoju plaću ili odrediti plaću svojih zaposlenika

uz 0RMD3ODºD.hr

CENTAR dvoetažni stan 100,60m2, 3. kat, centralno grijanje, južna strana, terasa 25m2, EC=B. 103.000 € INTERSERVIS Nekretnine ŽABORIĆ jednosobni stan 49,55m2, prizemlje novogradnje, terasa 13m2, parking, EC=B. INTERSERVIS Nekretnine

je u stanbenoj kući s tri kata.Nalazi se na glavnoj cesti blizu igrališta.Cijena po dogovoru. Dokumenti 1/1. Stan ima i pripadajući dio dvorišta. Mob. 091/5654267.

ostalo

- iznajmljujem, kupujem, prodajem

BALDEKIN stan 66,58m2 blizu bolnice, 2 sobe, 2. kat, za adaptaciju, EC=G. 69.900 € INTERSERVIS Nekretnine

PRODAJEM zemljište na Brodarici, kod mosta, oko 500 m2. Papiri uredni 1/1. Cijena po dogovoru, povoljno. 022/215-474

VODICE stan 49,90m2 u novogradnji, 2 sobe, balkon, parking, EC=C. 75.000 € INTERSERVIS Nekretnine

IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u Šibeniku, predio Varoš. Informacije na mob.:091/5335210

KRVAVICE stan 58,38m2, 1. kat, 2 sobe, 2 balkona, centralno, useljiv i u otkupu, EC=E. 59.500€ INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47

IZNAJMLJUJEM povoljno kuću s okućnicom (namješten dvosobni stan) u Bilicama – Stubalj. Info na mob.: 091/5740543

BRODARICA stan 94m2 u prizemlju kuće, 3-soban, centralno, veranda, garaža, okućnica 350m2, EC=D, do mora 300m. INTERSERVIS Nekretnine

IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u Šibeniku na području Vidika. Info na mob.: 095/5800583

Prodajem trosoban stan od 100 m2 u centru Šibenika, a može i zamjena za Zagreb. Info na br.:091/5322838

PRODAJEM hitno trosobni stan od 82m2, prizemlje sa posebnim ulazom i velikom terasom na Meterizama. Info na broj: 091/5714970

KIKE

Zamjenik Voditelja hrane i pića (m/ž) Administrator odjela hrane i pića (m/ž) Voditelj bara / restorana (m/ž) Konobar u restoranu (m/ž) Pomoćni konobar (m/ž) Barmen (m/ž) Hostesa (m/ž) Sous Šef (m/ž) Linijski Šef (m/ž) Glavni Slastičar (m/ž) Glavni kuhar (m/ž) Glavni Poslužitelj (m/ž) Voditelj smjene (m/ž) Djelatnici u praonici rublja (m/ž) Spremačice (m/ž) D Resort Šibenik Rok prijave: 16.4., Šibenik

Prodajem gliser, Reful 490 open shermana, motor Honda 40 KS, 4 takta (max 200 sati rada). Prvi put u moru 2008. g. Motor redovito servisiran. Flapsovi, inox konzola sa 4 nosača za štapove, navigacijska svjetla, bimini, nosač pomoćnog motora, špirun sa koloturnikom, inox ograda, inox rukohvati, tenda motora i konzole. 7.500 Eur. 098 /71 4440

PLIŠAC stan 68m2 u prizemlju, 2-soban, renoviran, podrum 19m2, EC=E. INTERSERVIS Nekretnine

pizzeria

Želite li objaviti oglas, kontaktirajte nas na tel: 01 6065 275 ili e-mail: usluge@moj-posao.net

IZDVAJAMO:

VODICE – prodajem stan 71 m2 + podrum, 2 terase, parking, blizina mora 300 m il mijenjam za manji stan u Šibeniku ili Biogradu. Ima ECB, info na br.: 098/577296

TRAŽIM mlađeg, poštenog, vrijednog radnika za razne poslove oko kuće i u polju u Vodicama. Sve info na broj: 0995146054 PRODAJEM POVOLJNO automobil tipa Rover limuzina 414FI god.1997 registriran do 10/2015 u odličnom stanju. Info na 098 721 447

Stan 50 m2 u Bilicama, namješten izdajem za 1.400 kn. Info na broj: 091/2522169

IZNAJMLJUJE se garsonjera kod Doma zdravlja, 25m2, pogodna za samca ili učenika (studenta). Informacije na broj: 022/213-991 ili 098/277-141.

PRODAJEM konforan trosoban stan na drugom katu u Crnici , od 92 m2.s pogledom na more,blizu Banja. Stan

TRAŽIMO u najam jednosobni ili dvosobni namješten stan na području Šibenika. Info: 091/ 543 9496

IZNAJMLJUJE se apartman u centru grada s parkingom. Cijena vrlo povoljna. Informacije na mob: 098/ 721 447 Poštovani građani Šibensko-kninske županije _GASTARBEITERI_ ako ste zainteresirani za susrete i neke međusobne razgovore ili čak za osnivanje jedne vrste ' Udruge povratnika' molim vas da se javite na tel: 091/8846 251 MIJENJAM vikendicu 40 m2 + terasa 12m2 u Fužinama (Gorski Kotar) na građevnoj parceli veličine 1270 m2, za manji stan u Šibeniku – po dogovoru. 0917548440 IZNAJMLJUJEM stan za studente ili samce. Info na 098/9646584 PRODAJE SE jednosobni uređen stan garsonjera, površine 25 m2, na Šubićevcu preko puta nogometnog igrališta. Cijena po dogovoru. 091/520930 PRODAJEM nedovršenu kuću cca 240 m2, (Šibenik, Bilice – iza spomenika) dijelom useljiva za 120.000 EUR. Info na 091/5436336 TRAŽIM Ozbiljan zaposleni mladić traži jednosoban namještan stan u najam na potezu od Vidika do Crnice. Sve informacije na broj mobitela 095 905 3676 PRODAJEM građevinsko zemljište blizu spomenika, 2000 m2, Šibenik, Bilice – moguća parcelizacija, svi priključci na terenu. Cijena 45 EUR po m2. Info na 091/5436336 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u zgradi u centru grada, 1.500,00 kn + režije + akontacija 1.000,00 kn. Samo studenticama ili mlađim zaposlenim ženskim osobana. Info na 098/445979 IZNAJMLJUJE SE jednosoban i dvosoban namješten stan u Šibeniku. Vi-

Predaja malih oglasa: 022 še informacija na mob: 098 917 8924 PRODAJE SE starija obiteljska kuća s okućnicom (592 m2) u Drnišu. Cijena vrlo povoljna. Info: 091 945 3065 ZNAJMLJUJE SE uređeni poslovni prostor na Dobriću. (26m2). Info: 091/222-1302 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u centru grada studentima. Info na br.: 099/7045089 MLADA OBITELJ s djecom traže u najam kuću s okućnicom ili veći stan na duže vrijeme, područje Šibenika i okolice. Info na mob.: 091/5329031 PRODAJE SE građevinsko zemljište u Drnišu od 450m2 sa građevinskom dozvolom, info na mob.: 091/5466300 U CENTRU Drniša prodaje se stan od 90m2, info na mob.: 091/5466300 IZNAJMLJUJEM u Vodicama dvosobni i jednosobni stan na duže vrijeme u blizini škole. Info na mob.: 099/2538955 TRAŽIM cimera u stanu u Zagrebu, nepušača, predio grada Srednjaci. Info na: 091585-3341 IZNAJMLJUJEM sobu, kuhinju i kupaonicu studentici ili zaposlenoj osobi. Useljivo odmah. Ul. Ive Zaninovića 19. 091/508-8096 IZNAJMLJUJEM jednosoban ili dvosoban namješten stan na brodarici sve informacije na broj 098 997 62 39 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan zaposlenom paru 091 565 4267

215 154

IZNAJMLJUJEM u centru grada dvokrevetnu sobu s wc-om, kupatilom i posebnim ulazom uz mogućnost uporabe kuhinje. Info na mob: 098/721 447 STAN 51m2 potpuno oprenljen na predjelu Stare ceste iznajmljujem studentima ili manjoj porodici. 098/432-240 IZNAJMLJUJEM stan u centru Šibenika info na mob: 099 404 0758, IZNAJMLJUJEM trosoban namješten stan na Baldekinu (blizina fakulteta) info na mob: 091 539 8388 IZNAJMLJUJE se dvosoban stan namješten u centru grada, isključivo studentima/cama 099 8543616, 022 214 525 IZNAJMLJUJEM apartmane u zgradi Stjepana Radića 1. kat, pogled na Šibenski kanal, 3 zvjezdice. 2 sobe dvokrevetne, 2 pomoćna ležaja, parking. Mob. 095 523 5653. IZNAJMLJUJEM namješten stan u centru grada(na Gorici) studentima/ cama i srednjoškolcima. 099 592 0651 IZNAJMLJUJEM sobe u namještenom stanu, (u blizini poliklinike) 091 592 4599 IZNAJMLJUJEM poslovni prostor opremljen za geodetski ured (nije uvjet) u centru grada s osiguranim parkingom. 439-286 ili 091/4380850 ZNAJMLJUJE se dvosoban stan u Šibeniku. Podsolarsko 62, poseban ulaz, 1. kat u obiteljskoj kući. 1500 kuna 022 350 594.

IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan samcima 098/917-8924

IZNAJMLJUJEM jednosobni sunčan stan, namješten, zaposlenom paru ili dvjema zaposlenim djevojkama, poseban ulaz, odvojena struja i voda.Stan je u Crnici na glavnoj cesti i odmah useljiv. Mob.091/9554892

NA MALOJ LOŽI u centru starog grada iznajmljujem dva manja apartmana za 2 osobe, studentima ili parovima s jednim djetetom od 01.10. do 01.06.. Info na br.: 098/432240

TRAŽI SE jednosobni ili manji dvosoban stan za samca na području od Vidika do Šubićevca, po mogućnosti u zgradi, okvirne cijene oko 200 eura. 091/587-2248

IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan u Zagrebu 098/705-270

marketing@novi-tjednik.hr

IZNAJMLJUJE se dvosoban namješten stan u Zagrebu,Rudeš,1. kat(može se koristiti i kao poslovni prostor),površine 59,25m2 + 1,25m2 ostave u podrumu. tel: 098 9814 367, 098 266 717, 022 354 241 IZNAJMLJUJEM stan u Bilicama 50 m2 kod općine, cijena 1300 kn. 091/2522169 IZNAJMLJUJE se jednosoban stan od 10.9. do 5.6 na Brodarici. Tel. 091 1122292 ili 350 900. IZNAJMLJUJEM apartman u Zagrebu. Info na 091 250 8821. IZNAJMLJUJEM dvokrevetnu garsonjeru u Vodicama ženskoj osobi na neodređeno vrijeme. Zaseban ulaz. Tel. 095 899 1412. IZNAJMLJUJEM trosoban stan u Varaždinskoj ulici blizu fakulteta, prednost studentima, 091 433 3300.Miro. TRAŽIM u najam 2-soban ili 3-soban komforan namjesten stan blizu centra grada na duze vrijeme.091 31 20 281 IZNAJMLJUJEM jednosobni uređeni i namješteni stan u Zagrebu. Tel. 098 705 270. STUDENTIMA iznajmljujem trosobni uređeni stan u središtu Šibenika. 099 7333629. TRAŽI SE u najam stan u zgradi na duže vrijeme zaposlenom bračnom paru. 091 971 6797 IZNAJMLJUJE SE namješten apartman za samce ili parove bez djece u Crnici. Info na 098/922 5722 IZNAJMLJUJE SE 2-soban i 1-soban stan radnicima ili studentima na Brodarici. Na br. mob. 091/506 9521 IZNAJMLJUJE SE namješten stan u Zagrebu, 48m2, centralno grijanje i klima. Info na mob. 091/356 2560 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u centru grada zaposlenim curama ili studenticama, 098/9884992. IZNAJMLJUJE SE 3 soban namješten stan u kući u Njivicama, nasuprot Plodina. mob. 099/724 8391 ZAGREB, iznajmljuje se namješten stan u Zagrebu, 48 m2, centralno grijanje i klima. mob 091/356 25 60

IZNAJMLJUJEM jednosoban stan na Njegoševom trgu (na prvom katu) samcima ili ženskoj osobi. 091/587 1524.

TRAŽIM STAN u najam na duže vrijeme za 2 osobe na području Vodica ili Tribunja. info na br tel. 091/530 4747

PRODAJEM trosoban stan, 82 m2, 2 kat na Šubićevcu, 095/8095317.

IZNAJMLJUJEM sobu u centru grada, parking osiguran, info na 098/ 224 728

475. / 9. travnja 2015. / 61 IN MEMORIAM

MIJENJAM jednosoban stan u Zagrebu za jednosoban stan u Šibeniku. Info. na mob.: 0981976745 Traži se u najam dvosoban ili trosoban stan u Vodicama ili Šibeniku na duže vrijeme. Info: 091/321 88 31 KUPUJEM stan, jednosobni, u centru Šibenika, od Doma zdravlja i Doca do sportske dvorane. Tel. 091 525 2288. PRODAJEM jednosobni stan u Zagrebu, 31 m2 u predio Borovje, 52000 eura ili mijenjam za stan u Šibeniku 0955124343. ŠUBIČEVAC, prodajem dvosoban stan na Šubičevcu, površine 50m2 + 10m2 terase. 091/5594468 PRODAJE SE stan na Šubičevcu, dvoiposoban, konforan, 69 m2, na jugu, cijena 70.000 EUR. 095/5419818 Prodajem klimu Panasonic CU/PW 12 GKE , nova, neraspakirana, u originalnoj ambalaži. Grijanje 3.8 KW, hlađenje 3.4 KW. Energetska učinkovitost A/A. Cijena 2.700 kuna. 099/2527623 PRODAJE se stan 95 m2 i 24 m2 u Šibeniku. Tel. 022 338 981. MIJENJAM trosoban stan u Zagrebu,69 m2 za odgovarajući u Šibeniku. Info na: 098 966 8919 KUPUJEM stan do 40 – 50 m2 u Šibeniku, poželjno na području od Baldekina do Vidika. Info na: 091/791 8035 PRODAJEM stan u Šibeniku, predio Bermude, 41 m2, kompletno renoviran, vlasništvo 1/1. Tel. 098 721 488. PRODAJE SE stan u centru Drniša 90 m2 i građevinsko zemljište 450 m2 sa građevinskom dozvolom. 091/5466300 PRODAJEM povoljno stan 52 m2, ulica Bana Josipa Jelačića. Tel. 214 451. PRODAJEM preuređeni stan na Šubićevcu od 70 m2, info: 095/5419818 PRODAJEM dva stana u obiteljskoj kući. 100 m2 i 50 m2. Tel. 338 981. VRLO POVOLJNO SE PRODAJE trosoban stan na Njegoševom trgu (70m2). Info na mob.:099 594 8505

PRODAJEM trosobni stan na Šubićevcu 70 m2, 1. Kat. Odmah useljiv, cijena 82.000 EUR. Info na 095/5419818.

Ivo Radovčić 4.IV.2014. - 4.IV.2015. Prošla je jedna godina bez tebe u našem domu. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe, tvoju plemenitost i dobrotu. Uvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Tvoj lik, tvoj ponos i tvoja dobrota neka nas prate do kraja života. Tvoji: supruga Vlasta, Jakša i Saša s obitelji

PRODAJEM dva jednosobna sunčana stana kod igrališta blizu Banja. Tel. 091 955 4892. PRODAJEM stan na Šubićevcu, dvoiposobni, 1. Kat, odmah useljiv. 095/5419818 PRODAJEM dovosobni stan na lokaciji Baldekin II, od 46,25 m2,na prvom katu. Sa balkonom i odličnim rasporedom. Cijena: 1.250 eura/m2 095/582-78-07 ŠUBIĆEVAC, prodajem dvosoban stan,70m2,1 kat. Info: 095 541 9818 PRODAJE se stan na Staroj cesti, oko 200 m2 (uključena okućnica i konoba). Te. 098 870 102. Šubićevac,prodajem stan,70m2, dvosoban,1 kat. Mob: 095 541 9818 PRODAJEM 4-sobni stan u Vodicama, 113 m2, za 107 000 eura. 098 132 0766. PRODAJEM uređeni stan od 33 m2 u Novom Zagrebu, blizina tramvaja, vrtića, tržnice. Moguća zamjena. Tel. 098 705 270. PRODAJEM poljoprivredno zemljište u Gaćelezima, 4091 m2. . 098 161 6906. PRODAJU SE 3 terena, 2 red od mora, u predjelu Prosika - Pirovac, , ci-

jena na upit. Info na 099/ 6605 352 098/911 0569 PRODAJEM maslinik, uređen i održavan, 3470 m2 površine, uz magistralu na Prosiki, moguć pristup autom, tel. 435 198 ili 098 374 464. PRODAJEM maslinik s 18 stabala, vinograd površine 3680 m2, i livadu s 3 masline, sve u donjem polju. Tel 333 884 099 684 9177. Prodaje se zemljište na Pisku, 6230 m2. Informacije na telefon 022 642011. PRODAJEM zemljište u Bilicama. Mob. 098 1650 312. PRODAJEM zemljište, otok Prvić – Luka, 1660 m2, vlasništvo 1/1, vrlo povoljno. Tel. 098 745 734. PRODAJEM građevinsko zemljište, Bilice Vrulje, , povoljno ili mijenjam za stan uz nadoplatu. Tel. 091 596 4808 ili 022 215 445. PRODAJEM građevinsko zemljište u Jadrtovcu, površina 600 m2, blizu mora, vlasništvo 1/1, cijena 48.000 eura. Tel. 095 911 9980. PRODAJE se građevinsko zemljište u Tisnom, 750 m2, 098 529 147

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - HLADNO PA SVE TOPLIJE Utorak donosi djelomično sunčano s promjenjivom naoblakom i u većini krajeva suho. Oblačnije ujutro, samo ponegdje uz neznatne oborine, a prema večeri u većini predjela razvedravanje. Puhat će umjerena do jaka bura i tramontana, u mnogim predjelima s olujnim.Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 0 do 4°C, uz obalu i na otocima od 4 do 8°C. Najviše dnevne temperature zraka većinom od 10 do 14°C.Djelomično sunčano s promjenjivom

naoblakom i suho bit će �jekom srijede. Puhat će većinom umjerena i pojačana tramontana, još samo povremeno s olujnim udarima. Najviše dnevne temperature zraka stupanj do dva više u odnosu na utorak.Pretežno vedro vrijeme očekuje nas u četvrtak. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 2 do 6°C, uz obalu i na otocima od 6 do 10°C. Najviše dnevne temperature zraka u porastu i bit će većinom od 14 do 19°C. Pretežno sunčano, ponegdje i vedro

vrijeme prevladavat će �jekom petka. Danju ugodno s najvišim dnevnim temperaturama od 15 do 20°C. Pretežno sunčano bit će i �jekom subote. Jutro svježe, a danju proljetno toplo s najvišim dnevnim temperaturama od 16 do 21°C. Stabilno vrijeme nastavit će se i u pretežno sunčanu nedjelju. Jutro malo manje hladno u odnosu na prethodne dane. Danju još toplije s najvišim dnevnim temperaturama većinom od 17 do 22°C.

TV program

Utorak, 14. travnja

Ponedjeljak, 13. travnja

Nedjelja, 12. travnja

Subota, 11. travnja

Petak, 10. travnja

Cetvrtak, 9. travnja

Srijeda, 8. travnja

62 / 9. travnja 2015. / 475.

HRT 1 06:36 06:38 06:55 09:20

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce telenovela (41/130)* 10:06 Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Kolumbije do Venezuele

HRT 1 06:36 06:38 06:55 09:20 10:10

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Nikaragve do Salvadora 10:36 Od Ognjene zemlje do Ti-

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:20 10:10 10:37

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Prozor u svijet: Pariz, Prozor u svijet: Marrakech 11:05 Dr. Oz (5)

HRT 1 07:35 Najava 07:37 TV kalendar 07:50 Granična rijeka, ciklus klasičnog vesterna 09:10 Normalan život 10:00 Kućni ljubimci 10:30 Subotom ujutro 11:47 TV kalendar

HRT 1 07:48 07:50 08:00 08:45

Najava TV kalendar Klasika mundI Divljak, američki film Zlatna kinoteka 10:10 Press klub 11:00 Velečasni Brown (2) 11:47 TV kalendar

HRT 1 06:38 06:40 06:55 09:20

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce telenovela 10:10 Prozor u svijet 10:37 Prozor u svijet 11:05 Dr. Oz (5), talk show

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:20 10:10 10:37 11:05 11:47

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Prozor u svijet Prozor u svijet Dr. Oz (5) TV kalendar

Hrvatska uživo Odmori se, zaslužio si (5) Potjera* Dnevnik LOTO 7/39 Seoska gozba (3): Bakovčice pored Koprivnice, gastroputopis (4/8) 20:57 Domovina (3), serija (12) (1/12)* 22:00 Dnevnik 3

HRT 2

emisija pučke i predajne kulture Da, ministre (3) Hrvatska uživo Odmori se, zaslužio si (5) - humoristična serija Potjera* Dnevnik Večer na 8. katu: Mario Kovač Domovina (3), serija (12)

HRT 2

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan: Putujem i učim Labirint Ekumena: Uskrs - temelj kršćanstva Pozitivno Kulturna baština Znanstveni krugovi

16:00 Da, ministre (3B) - specijal: Party Games 16:35 Hrvatska uživo 17:43 I to je Hrvatska 17:57 Iza ekrana 19:00 Dnevnik 20:00 Ciklus James Bond: Skyfall, britansko-američki film (137') (R)* 22:25 Dnevnik 3 22:45 Sport

HRT 2

12:00 12:25 13:10 13:45

Dnevnik 1 Veterani mira Duhovni izazovi Prizma - multinacionalni magazin 14:35 The Sheldon Kennedy Story, kanadski film (95')* 16:55 Seoska gozba (3): Bakovčice pored Koprivnice, gastroputopis (4/8)

17:40 Manjinski mozaik 18:00 Lijepom našom: Vela Luka (2/2) 19:00 Dnevnik 20:00 LOTO 7/39 20:05 The Voice - Najljepši glas Hrvatske* 22:15 Izvještaj izvlačenja Lota 22:20 Dnevnik 3 22:40 Vikinzi (2), serija (12) (2/10)*

12:00 Dnevnik 1 12:30 Plodovi zemlje 13:00 Tri mušketira, američki film (102')* 14:50 Mir i dobro 15:30 Gospodin Selfridge (3), serija (1/10)* 16:30 The Voice - Najljepši glas Hrvatske* 19:00 Dnevnik 19:54 LOTO 6/45

19:59 Maršal, hrvatski film 92'30 21:39 Izvještaj izvlačenja Lota 21:45 Vikinzi (2), serija (12) (3/10)* 22:40 Dnevnik 3 23:00 Damin gambit 23:45 Zlatna kinoteka: The Long Gray Line, američki film (R)*

11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:10 14:35

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Treća dob Split: More Jezik za svakoga Četiri mušketira, američki film (103')* 16:20 Da, premijeru (1), humoristična serija (5/8)* 16:55 Kraljevstvo izlazećeg

mjeseca, američki film 18:30 Glas naroda, humoristična serija (3/18) (R) 19:00 Dnevnik 20:00 Pogledi: Bijela kuga, dokumentarni film 21:00 Domovina (3), serija (12) 22:00 Dnevnik 3 22:30 Otvoreno 23:19 Najava 23:20 Drugi format

12:00 12:25 13:10 13:40 14:10 14:25 16:00

18:10 19:00 20:00 21:05

10:32 Od Ognjene zemlje do Tijuane 11:01 Dr. Oz (5), talk show 11:45 TV kalendar 12.00 Dnevnik 1 12.25 Boja strasti, telenovela 13.10 Svaki dan dobar dan: 13.40 Potrošački kod 14.10 Jezik za svakoga 16:00 Da, ministre (3) - humoristična serija (6/7)*

11:05 11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 15:30

11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 14:55 15:20 15:35

juane: Od Gvatemale do Meksika Dr. Oz (5), talk show TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan: Disleksija Paralele Društvena mreža Međimurski plesovi,

Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan Poslovna zona Jezik za svakoga Društvena mreža Yes, Prime Minister (1) - humoristična serija (1/8)* 16:35 Hrvatska uživo 17:35 Odmori se, zaslužio si

16:35 17:35 18:10 19:00 20:00 20:06

16:00 16:35 17:35 18:10 19:00 20:00 21:02

(5) - humoristična serija (17/17) Potjera* Dnevnik Piramida Domovina (3), serija (12) (4/12)* 22:00 Dnevnik 3 22:30 Paralele 23:20 Kineska umjetnost, dokumentarna serija (53')

06:30 06:55 09:00 09:27 09:41 10:12 10:36 11:05

06:30 06:35 07:00 09:00 09:30 09:46 10:14 10:35

06:35 07:00 09:00 09:30 09:50 10:15 11:15 11:30

Jura iz džungle Juhuhu Školski sat Čarobna ploča Školarci obavještajci Degrassi Generacija Y: Sport Napravljeno po mjeri

Najava Jura iz džungle, Juhuhu Školski sat Kokice Školarci obavještajci Degrassi (9) Ni da ni ne

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Puni krug Plesni izazov Degrassi Village Folk Samo dalje na istok

HRT 2 06:45 07:00 09:00 09:35

Lijeni Grad Juhuhu Babybonus Olsenova banda i blago kralja lopova, film za djecu* 10:50 100% poduzetnik 11:15 Kuhajmo zajedno

HRT 2 06:30 06:35 07:00 09:00

Najava Lijeni grad Juhuhu 10 života mačka Titanika, film 10:10 Pozitivno (R)* 10:40 Biblija 10:50 Portret crkve i mjesta

HRT 2 06:35 06:55 09:00 09:30 09:50 10:40 11:20 12:15

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Znanost za djecu Plesni izazov Briljanteen Australija - Život na rubu George Clarke - Čudesne

HRT 2 06:35 07:00 09:00 09:50

Jura iz džungle JUHUHU Školski sat Školarci obavještajci (7), serija za djecu 10:18 Degrassi (9) 10:40 RECi, infoteen maga 11:07 Dječja usta

11:21 Australija - Život na rubu 12:09 Bajkovita Hrvatska: 12:18 George Clarke: Čudesne zamisli 13:10 Povratak Sherlocka Holmesa, serija (7/11) (R)* 14:07 Književnica Booky, kanadski film (R)* 15:36 Draga Genevieve (1), dokumentarna serija (22')

16:00 Regionalni dnevnik* 16:53 Village folk: Jose Bove (3/41) (R)* 17:06 Divlji Brazil: Opasni svijet, dokumentarna serija 18:00 Kod Sunca u šest* 18:57 Juhuhu* 20:00 Roditelji i djeca (5) 20:48 Hrvatsko vodeno blago(1): Lastovsko otočje, dokumentarna serija

11:25 Australija - Život na rubu: Perth 12:15 George Clarke: Čudesne zamisli 13:05 Ubojstvo, napisala je 13:55 Abelov teren, američki film (R)* 15:35 Draga Genevieve (1), dokumentarna serija (22') 16:00 Regionalni dnevnik* 16:28 Slatki svijet Charlyjevih

anđela (2), dokumentarna serija (8/13)* Divlji Brazil: Suočavanje s poplavom, dokumentarna serija (2/3) (R)* Juhuhu (R)* Rukomet, LP (M): Zagreb PPD - Barcelona Čovjek iz sjene, britansko-irski film (15) (97')* CSI: Las Vegas (14), serija

17:06 18:58 20:00 21:43 23:27

13:02 Povratak Sherlocka Holmesa, serija (9/11) 14:00 Smrt na Bodenskom jezeru, austrijsko-njemački film (89')* 15:35 Draga Genevieve (1), dokumentarna serija (22') 16:00 Regionalni dnevnik* 16:30 Slatko ludilo (2), dokumentarna serija (22') (1/20)*

17:00 Životinjska privlačnost, dokumentarni film (R)* 18:00 Kod Sunca u šest* 19:00 Juhuhu* 20:05 Roditelji i djeca (5), serija (2/22)* 21:00 Nisam rock-zvijezda, glazbeno-dokumentarni film (53') (R)* 22:00 Viši inspektor Banks (3), serija (12) (3/3)*

11:25 Saalbach: Svjetski skijaški kup (M) - spust 12:40 Tea Mamut 12:51 Dobar, bolji, najbolji... britanski slastičar (3), dokumentarna serija 14:30 Ciklus James Bond: Skyfall, britansko-američki film (137') do 16.50! (R)* 16:50 Subotom ujutro*

18:05 Dječja usta* 18:20 Sportski prijenos ili snimka 20:05 Top Gear (21), dokumentarna serija (5/7)* 21:00 Ray Donovan, serija (12) (8/12)* 21:50 Kuća od karata (1), serija (12) (1/13)* 22:45 Kuća od karata (1), serija (12) (2/13)*

11:00 Đurđic: Misa prijenos 12:05 Babybonus 14:00 Baš kao tata, američki film (102')* 15:45 Emisija zabavne i lake orkestralne glazbe (Hot spot / Glazba, glazba...)* 16:00 Magazin LP* 16:30 Olimp*

17:15 Istarska rivijera, reportaža 15'* 19:00 Juhuhu* 20:56 Lavlje srce, američki film (12) (101')* 22:40 HNL - emisija* 23:30 Kuća od karata (1), serija (12) (5/13)* 00:25 Kuća od karata (1), serija (12) (6/13)* 01:20 Kuća od karata (1), (12)

zamisli 13:10 Povratak Sherlocka Holmesa, serija (5/11) (R)* 14:05 Prairie Fever, američki film (78')* 15:35 Draga Genevieve (1), dokumentarna serija (22') (3/13)* 16:00 Regionalni dnevnik* 16:30 Slatki svijet Charlyjevih

anđela (2), dokumentarna serija (5/13) (R)* Život s pavijanima, dokumentarni film (52')* Kod Sunca u šest* Juhuhu* Roditelji i djeca (5) TV Bingo* Kauč surferica, dokumentarno-putopisna serija za mlade (5/6)*

11:20 Australija - Život na rubu, dokumentarna serija 12:15 Hoarders, Get Your House in Order, dokumentarna serija 13:10 Ubojstvo, napisala je (12), serija (83/88) 14:00 Obično čudo, američki film (82')* 15:35 Kulinarstvo - strano* 16:00 Regionalni dnevnik*

17:00 18:00 19:00 20:05 21:00 21:40

16:30 Slatko ludilo (2), dokumentarna serija (22') (3/20)* 17:00 Čudnovate zgode iz prirode (3), dokumentarna serija (2/3)* 17:55 Vaterpolo, SL: Hrvatska Italija, prijenos* 19:15 JUHUHU* 20:05 Roditelji i djeca (5), serija (4/22)*

475. / 9. travnja 2015. / 63

nova TV 04:25 05:15 05:45 06:10 06:15 08:35 10:00 11:00

Dnevnik Nove TV inMagazin Pac-Man Ever after high Inspektor Rex Kako vrijeme prolazi Crna ruža inMagazin vikend

nova TV 05:15 06:05 06:30 07:00 07:25 07:55 09:10 11:15

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Monster High Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 06:10 06:35 07:00 07:25 08:55 09:10 11:15

Dnevnik Nove TV Ninje kornjače Slugterra Monster high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Monster high: 13 želja

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Power Rangers

nova TV 05:15 06:10 06:35 07:00 07:55 09:10 11:15 12:45

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Monster high Crna ruža Inspektor Rex Zavuvijek susjedi Inspektor Rex

nova TV 05:35 06:25 06:50 07:15 07:40 08:25 09:25 11:25

Dnevnik Nove TV Pac-Man Slugterra Ever after high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

Inspektor Rex Najbolje godine Zauvijek susjedi Vijesti Nove TV inMagazin Najbolje godine Vijesti Nove TV Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža (146/194) 21:00 Kud puklo da puklo

(115/160) 22:05 Lud, zbunjen, normalan 23:00 Vijesti Nove TV 23:20 Direktori na cesti 01:20 Petak nakon petka [repriza] [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina]

RTL

11:55 inMagazin 12:45 Inspektor Rex 13:40 Najbolje godine (8/150) [repriza] 14:35 Inspektor Rex 15:25 Ninja ratnici (61/104) 15:55 Zauvijek susjedi (80;69/100) 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin

18:15 Najbolje godine (9/150) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža (147/194) 21:00 Kud puklo da puklo (121/160) 22:00 Provjereno 23:10 Vijesti Nove TV 23:30 Invictus 02:00 Direktori na cesti

RTL

11:55 12:45 13:40 14:35

18:15 Najbolje godine 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Kud puklo da puklo (128/160) 21:05 Masterchef Hrvatska (7/23) 22:20 Pokojni [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 01:10 Glup i gluplji

RTL

11:45 13:45 15:55 17:00 17:25 18:05 19:15

15:25 15:55 17:00 17:25

inMagazin Inspektor Rex Najbolje godine] Inspektor Rex (1/15) Ninja ratnici (62/104) Zauvijek susjedi (100/100;79/100) Vijesti Nove TV inMagazin

13:00 Mladi Einstein 14:00 Glup i gluplji [repriza] 16:20 Provjereno [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV Vijesti Nove TV 17:10 Provjereno-nast. [repriza] 17:50 Masterchef Hrvatska (6/23) [repriza]

19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan (5/48) 20:55 Posljednji posao 22:50 Tjelesna straža 01:35 Gospodin Dadilja

13:45 Pljačkaši vlaka 15:55 inMagazin vikend 16:45 Lud, zbunjen, normalan (19/24) [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 Lud, zbunjen, normalan (19/24) [repriza] 17:50 Masterchef (3/23) [repriza] 19:15 Vijesti Nove TV Dnevnik Nove TV

20:05 Lud, zbunjen, normalan (20/24) 20:55 Kud puklo da puklo Kud puklo da puklo (122/160) 22:00 Masterchef (6/23) 23:15 Nevina strast [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina]

13:40 Najbolje godine (6/150) [repriza] 14:30 Najbolje godine (10-11/150) [repriza] 16:25 Zauvijek susjedi 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Najbolje godine serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža

(148/194) 21:00 Kud puklo da puklo 22:05 Lud, zbunjen, normalan (122/160) 23:00 Večernje vijesti 23:20 Neočekivan zločin [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 01:15 Nevina strast [repriza]

12:00 12:50 14:50 15:20 15:55

20:05 Crna ruža

17:00 17:25 18:15 19:15

inMagazin Inspektor Rex Ninja ratnici Zauvijek susjedi Kud puklo da puklo serija Vijesti Nove TV inMagazin Lud, zbunjen, normalan serija Dnevnik Nove TV

21:05 Kud puklo da puklo 22:05 Lud, zbunjen, normalan serija

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12:05

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12:25

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Doktor Dolittle 5 (R)

06.55 Virus attack, animirana serija 07.10 Aladdin, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska serija 08.55 Pomorska ophodnja, akcijska serija

RTL 07:00 RTL Danas (R) informativna emisija 07:40 Timon i Pumbaa 08:30 Aladdin 09:00 Tenkai vitezovi 09:20 TV prodaja 09:35 Pet na pet (R) 10:30 TV prodaja

RTL 06:15 Aladdin, animirana serija 06:45 Tenkai vitezovi 07:10 TV prodaja 07:25 Vatre ivanjske, dramska serija 08:40 Vatre ivanjske, dramska serija

RTL 06.05 Virus attack, animirana serija 06.20 Tenkai vitezovi, animirana serija 06.50 Pomorska ophodnja, akcijska 07.45 TV prodaja 08.00 Pomorska ophodnja

RTL 06.10 RTL Danas, informativna emisija 06.55 Virus attack 07.10 Tenkai vitezovi, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska 08.55 Pomorska ophodnja,

13:20 14:15 14:40 15:25

akcijska kriminalistička serija (S1E10/13) Hitna služba dramska serija (S9E18/22) Sve u šest (R) magazin Pet na pet (R) kviz (S2E92/95) Vatre ivanjske (R) dramska serija

16:30 RTL Vijesti 17:00 Dr. House (R) dramska serija 18:00 Sve u šest 18:30 RTL Danas informativna emisija 19:15 Pet na pet 20:00 Vatre ivanjske dramska serija 21:00 Tri, dva jedan kuhaj, emisija

13:20 Hitna služba dramska serija 14:15 Sve u šest (R) magazin 14:40 Pet na pet (R) kviz (S2E93/95) 15:25 Vatre ivanjske (R) dramska serija 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 17:00 Dr. House (R)

18:00 Sve u šest magazin 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet 20:00 Vatre ivanjske dramska serija (S1E84/140) 21:00 Tri, dva, jedan - kuhaj! kulinarski show (S2E8/40) 22:15 Dr. House

10.05 Hitna služba, dramska serija 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska kriminalistička 13:20 Hitna služba dramska serija (S9E20/22) 14:15 Sve u šest (R) 14:40 Pet na pet (R) kviz (S2E94/95) 15:25 Vatre ivanjske (R)

16:30 RTL Vijesti informativna emisija 17:00 Dr. House (R) 18:00 Sve u šest 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet 20:00 Iz Pariza s ljubavlju (12) igrani film, akcijski 22:15 Pasija (12) igrani film, drama 23:05 Eurojackpot

13:20 Dynamo: Majstor nemogućega zabavna emisija (S3E1/4) 14:20 Herbie ide u Monte Carlo igrani film, avanturistički 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 16:45 X Factor Adria (R) glazbeni show

18:30 RTL Danas informativna emisija 19:15 Galileo - nove epizode zabavna/ obrazovna emisija (S5E32/50) 20:00 Air Force One igrani film, akcijski 22:30 Policajac s Beverly Hillsa igrani film, akcijska 00:40 Bourneov ultimatum (R) igrani film, akcijski

09:45 TV prodaja 10:00 Rin Tin Tin 13:45 Policajac s Beverly Hillsa igrani film, akcijska komedija 15:50 Air Force One (R) igrani film, akcijski 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 16:40 Air Force One (R)

igrani film, akcijski 18:30 RTL Danas informativna emisija 19:15 Galileo - nove epizode zabavna/ obrazovna emisija (S5E33/50) 20:00 X Factor Adria glazbeni show (S1E4/18) 21:40 Brzi i žestoki: Povratak igrani film, akcijski

09.15 Hitna služba, dramska serija 10.10 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12:05 Zambezija (R) igrani film, animirani 13:50 Lara Croft Tomb Raider 2: Kolijevka života (R) 16:00 Gol 2: Ostvarenje sna igrani film, 16:30 RTL Vijesti

18:30 RTL Danas informativna emisija 19:15 Galileo - nove epizode zabavna/ obrazovna emisija (S5E27/50) 20:00 Vatre ivanjske dramska serija 21:00 Tri, dva, jedan - kuhaj! kulinarski show (S2E8/40) 22:15 Dr. House

10.05 Hitna služba 11.00 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.00 TV prodaja 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska serija 13.10 Hitna služba 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet, kviz 15.25 Vatre ivanjske, dramska serija

16.30 RTL Vijesti, informativna emisija 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin 18.30 RTL Danas 19.10 RTL Vrijeme, informativna emisija 19.15 Pet na pet, kviz 20.00 Vatre ivanjske 22.30 Dr. House dramska serija