Šibenski tjednik 469 by Kocka d.o.o.

Cijena 6 kn • Broj 469 • od 25. veljače do 03. ožujka

IVO KREČAK, DIREKTOR HNK ŠIBENIK:

NA GRADU JE ILI DA RIJEŠI DUG KLUBA ILI GA UGASI!

ŠIBENČANI U PAKLU DROGE

TEK NAKON DESET GODINA OVISNOSTI POTRAŽE POMOĆ

INTERVJU ZVONKO PEŠIĆ:

ISSN 1848-3127

ŠIBENSKI STUDIJI KREACIJA SU HRVATSKE INTELEKTUALNE KREME! od 25.2. do 03.3.

25 KN

PECIVO BUBLICA www.bioci.hr

0-24 h 0-5 km 099 32 32 777

Tema broja Timeline

Srijeda, 18.2.

J HNK ŠIBENIK DUG OD OKO SEDAM MILIJUNA KUNA I DALJ NJEGOVO PODMIRENJE SVE JE MANJE

IVO KREČAK:

a Na Gradu Šibeniku je ili da

Uređeno autobusno ugibalište kod Spara u Njivicama

Četvrtak, 19.2. Hrvatski sindikat metalac želi Branimira Lepura dalje od TLM-a

Petak, 20.2. Za Studij energetike u Šibeniku prijavilo se 35 maturanata

Subota, 21.2. Noć Šibenčana u zagrebačkom Westinu, predsjednica nije došla

Nedjelja, 22.2. HDZ na Baldekinu proslavio 25. godina stranke

Ponedjeljak, 23.2. Proglašeni najbolji šibenski sportaši za 2014. godinu

Utorak, 24.2. Predavanje i vođena meditacija 'Put do unutarnjeg mira' u Gradskoj knjižnici

pišu Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

oš jee ne nekoliko dan dana ana a os osta ostalo talo do početka proljetnog dijela 3.HNL jug u koji HNK Šibenik ulazi samo s jednim ciljem – izboriti drugu ligu. Međutim, taj plan mogao bi propasti već 31. ožujka. Naime,

klubovi do tog datuma moraju poslati dokumentaciju za dobivanje licenci, između ostalog i onu o urednom nancijskom stanju. Drugim riječima, želi li Šibenik dobiti licencu za Drugu ligu, dugova ne smije imati, ili, ako ih ima, mora priložiti potvrdu o pristanku vjerovnika na odgodu njihova podmirenja. A klub sa Šubićevca i dalje je opterećen dugom od oko sedam milijuna kuna, kojeg je sadašnja uprava (čitaj direktor

i jedini član uprave Ivo Krečak) naslijedila od one bivše, na čelu s Goranom Paukom. I vrlo je upitno hoće li se rješenje pronaći do spomenutog datuma. RJEŠENJE PODIZANJE KREDITA? Problem je, naime, što se 3,7 milijuna kuna tog duga odnosi na drugi mirovinski stup, a kada je država u pitanju, mjesta za manevar baš nema puno. Šibenski tjednik još je u studenom 2013. godine, u jeku proce-

469. / 25. veljače 2015. / 3

JE J 'VISI NAD GLAVOM' ŠIBENSKOG TREĆELIGAŠA, A VREMENA ZA

Barometar

a riješi dug ili da ugasi klub sa preoblikovanja HNK Šibenik u sportsko dioničko društvo, unatoč Paukovim suprotnim tvrdnjama upozoravao kako se taj dug neće moći pretvoriti u udjele te da će ga klub, odnosno Grad kao većinski vlasnik, morati kad – tad podmiriti. A želimo li narančaste sljedeć e se-

zone gledati u drugoj ligi, podmiriti se, kako smo kazali, mora do kraja ožujka. - Još uvijek pokušavamo pronaći varijantu otplate duga, osobito onog dijela koji se odnosi na drugi mirovinski stup, koji po zakonu nismo mogli pretvoriti u vlasničke udjele. S Ministarstvom nancija pregovarali smo o obročnoj otplati tog duga, međutim, iako ova opcija nije potpuno odbijena, mislim da ćemo teško moći dug rješavati na ovaj način - kaže gradonačelnik Željko Burić. Kada smo u studenom prošle godine razgovarali o ovoj temi, gradonačelnik je bio vrlo decidiran i kazao kako 'dug nogometnog kluba nije dug Grada i Grad ga neće platiti'. ODLUKU PREPUSTITI GRADSKOM VIJEĆU Sada je, međutim, malo 'smekšao' stav, pa će eventu(Nastavak na sljedećoj stranici)

Nazire se sam kraj radova na križanju Ulice Stjepana Radića i Bosanske ulice. Sve izgleda lijepo, ali još fascinantnije je što je sve gotovo u roku. Nismo navikli.

Nula bodova dati ćemo mjesecu veljači. Krajnje depresivno vrijeme, uglavnom južina, nikom se ništa ne da. Nije minus samo zato jer je za maškare bilo sunčano.

Ivo Krečak

Pijanim vozačima i onima koji ne mogu skinuti nogu s gasa dajemo minus. Pijani rekorder je prošlog tjedna napuhao 1,54 promila, brzinski je vozio točno 200 na sat.

Sedam dana

Izjave

Ante Kulušić, predsjednik ŽO-a HDZ U Hrvatskoj vlada koalicija predvođena kvazi socijaldemokracijom koja je uzrokovala egzodus 50 tisuća mladih iz Hrvatske, a građane je dovela na rub siromaštva. Deveta izborna jedinica uvijek je bila i ostat će utvrda HDZ-a te ćemo na parlamenatarnim izborima osvojiti deset mandata.

Zdravko Burazer, predsjednik Hrvatskog sindikata metalaca

Gradsko vijeće usvojilo je model preuzimanja kluba od strane Grada, i odlučilo da klub treba spašavati. Nemam ništa protiv toga, ali zbog toga ću na isti način od Gradskog vijeća tražiti odluku da se klubu i dalje pomaže. Kako je prva odluka donesena zajednički, mislim da na isti način moramo donijeti i ovu drugu odluku – kaže gradonačelnik Željko Burić

Želimo da se od danas, po hitnom postupku, Branimir Lepur hitno makne iz TPP-a, da da svoj mandat predsjednika uprave na raspolaganje, i da ga više nikad ne vidimo u tvornici. Riječ je o lažljivcu koji je medijima rekao da je dao ostavku, a još uvijek odlučuje o svemu.

bu i dalje pomaže. Kako je prva odluka donesena zajednički, mislim da na isti način moramo donijeti i ovu drugu odluku - kaže Burić. Gradonačelnik ne skriva kako je i kredit jedna od varijanti otplate duga kluba. No, kaže kako ne bi bilo pošteno staviti sve to na pleća Grada, odnosno, da bi u tom slučaju u kreditu mora participirati i klub. No, ponovio je Burić, o svemu će tražiti potvrdu Gradskog vijeća. PLASMAN U 2.HNL KLJUČAN ZA OPSTANAK KLUBA Direktor šibenskog trećeligaša kaže kako bi bila tragedija da nakon što igrači na travnjaku izbore viši rang u 2.HNL ne mogu iz administrativnih razloga. - Plasman u drugu ligu ključan je za opstanak kluba. Kao trećeligaši ne možemo nikog vezati ugovorom, pa nam mladi talenti odlaze bez ikakve odštete, a što nam se nedavno i dogodilo. Mi već sada imamo pet, šest igrača u omladinskom pogonu na kojima bi u skoroj budućnosti mogli zaraditi, ali, kako sam kazao, bez plasmana u drugu ligu moći će o t i ć i kada k o d žele. Pri-

Frane Bitunjca u Fiorentinu – kaže Krečak izražavajući nadu kako će se do 31. ožujka pronaći neko rješenje. Kao jedno od njih i on vidi u podizanju kredita, a drugo u 'milosti' države, odnosno, da im se dug prema njoj prolongira na neodređeno vrijeme, ili čak oprosti jedan dio. U svakom slučaju, Krečak je svjestan kako će ključnu ulogu oko sudbine kluba odigrati Grad Šibenik. - Klub je nakon preoblikovanja praktički postao jedna od gradskih rmi i pred Gradom je teška odluka, odnosno mora izabrati – pronaći način kako riješiti dug ili ugasiti klub. Znamo da je prije preoblikovanja dug iznosio preko 60 milijuna kuna i bilo bi šteta da se klub ugasi zbog ovih sedam milijuna kuna – mišljenja je Ivo Krečak. Dakle, na potezu je Grad. A vremena nema puno.

(Nastavak s prethodne stranice)

Danijel Mileta, dogradonačelnik Šibenika Podi su površinom najveća gospodarsko-industrijska zona u Hrvatskoj i unatoč izrazito lošoj gospodarskoj situaciji u cijeloj regiji, pokušavamo je napuniti novim proizvodnim pogonima. Nije jednostavno, ali se stvari pokreću. Dokaz za to je i ovaj natječaj za kupnju zemljišta.

alnu odluku o spašavanju kluba prepustit Gradskom vijeću. - Prije svega očekujem od uprave kluba da Gradu predlože neko rješenje. Također, situaciju s HNK Šibenikom ova je gradska vlast naslijedila, te ju je morala odraditi do kraja jer je Gradsko vijeće usvojilo model preuzimanja kluba od strane Grada, i odlučilo da klub treba spašavati. Nemam ništa protiv toga, ali zbog toga ću na isti način od Gradskog vijeća tražiti odluku da se klu-

mjera radi, ova svota od 3,7 milijuna kuna je protuvrijednost dva transfera

Željko Burić

469. / 25. veljače 2015. / 5

Jurić: Šibeniku ne treba dupliranje klubova

a su šoldi osnovni problem sporta u gradu Šibeniku u nekoliko je navrata naglašeno na svečanosti dodjele Nagrada najboljim sportašima i sportašicama u 2014. godini. Financije ne mogu pratiti velik broj sportskih klubova u Šibeniku zbog čega je danas baviti se sportom nezahvalno, konstatirali su čelni ljudi Grada i Zajednice sportova grada Šibenika. -Ono što nam preostaje u takvim proble-

Vijesti

mima je zajedništvo. Šibenik nije bogat grad i ne može si dozvoliti dupliranje klubova. Nismo bogati da možemo imati dva plivačka, gimnastičarska i vaterpolska kluba. Da je zajedništvo najbolje rješenje pokazalo je i uređenje teniskih terena na Šubičevcu kada su se udružila dva kluba – kazao je Joško Jurić, predsjednic Zajednice sportova u Šibeniku, a podržao ga je i gradonačelnik Šibenika Željko Burić. (dl)

Sedam dana OVISNOST 292 ŠIBENČANA LIJEČILO SE LANI U CENTRU U CRNICI

PAKAO DROGE

Tek nakon 10 godina ovisnosti javlj

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

ao i u cijeloj Hrvatskoj, tako i u Šibeniku, broj ovisnika koji se prijavljuju na liječenje u centre za ovisnosti je u padu već treću godinu zaredom. - Prošle godine imali smo u sustavu liječenja i terapija ljekovima 292 korisnika, među kojima je, u odnosu na 2013. godinu, bilo samo 14 novih. Godinu dana ranije imali smo 15 novih ovisnika u našem sustavu, 2012. godine, tako da slobodno možemo reći da je trend broja ovisnika o opijatima i kana-

boidima u zadnjih nekoliko godina u opadanju - kaže dr. Zora Jurin iz Centra za savjetovanje ovisnika u šibenskoj Crnici. HEROIN I MARIHUANA U Šibeniku i cijeloj Šibensko-kninskoj županiji najviše je ovisnika o heroinu, a za njima slijede ovisnici o kanaboidima, točnije o hašišu, marihuani, i u zadnje vrijeme sve popularnijem ulju marihuane, koje se sve više koristi i kao alternatvini način liječenja kroničnih bolesti. Još nije legalno, ali naznake su iz Vlade Republike Hrvatske da bi se i to moglo promijeniti od rujna

tekuće godine. - Najviše ovisnika o heroinu koji su u našem sustavu su u dobi od 35 do 39 godina. Radi se o ovisnicima koji su dugi niz godina pod našim terapijama, duže i od pet godina. Ako bi se gledala cjelokupna populacija, ovisnika o heroinu ima u širokom rasponu od 20 do 50 godina - kaže Zora Jurin. Prosjek godina novih ovisnika koji se javljaju u centar u Crnici kreće se od 25 do 27 godina. - Ti su momci već duboko ogrezli u narkomaniju i heroin, prosjek godina koji prođe od prvog uzimanja heroina do javljanja u naše savjeto-

U Šibeniku i cijeloj Šibensko-kninskoj županiji najviše je ovisnika o heroinu, a za njima su ovisnici o kanaboidima, točnije o hašišu, marihuani, i u zadnje vrijeme sve popularnijem ulju marihuane

jjaju se za pomoć Osim centra u Crnici, nitko se drugi u Šibeniku ne bavi ovisnicima Nažalost, osim centra u Crnici, u Šibeniku trenutno nema niti jedna druga udruga, institucija ili organizacija koja se bavi problemima ovisnosti. - U Crnici sve što možeš dobiti je terapija, heptanoni li subotexi, koji nikako nisu rješenje za ikakav problem. Psihološko savjetovanje ja na niskoj razini, a, što se tiče usmjeravanja ovisnika u komune, tamo imate jednu kutiju s letcima i ništa više - kaže jedan bivši ovisnik koji je uspješno savladao svoju bolest. On individualno pomaže narkomanima, usmjerava ih na komune, ali, kako sam kaže, nema od toga puno pomoći. - Nisam više u tim krugovima, katkad naletim na nekog od te ‘stare ekipe’ i pokušam mu pomoći. Ali, bez prave udruge, pravog centra, pa makar i, nazovimo ih, podružnicama određenih komuna, nema od toga puno kruha - kaže nam Šibenčanin, bivši ovisnik.

valište vrti se oko brojke 10. Dakle, tek kad shvate da su duboko zaglavili, javaljaju se u savjetovalište. Što se tiče ovisnika o kanaboidima, travi i hašišu, oni su dosta mlađi, imamo i 15-godišnjake. Uglavnom se radi o djeci koje roditelji uhvate da puše travu, pa ih pošalju kod nas na terapiju i liječenje - kaže dr. Jurin. SURADNJA S UDRUGOM SUSRET Terapija u Crnici sastoji se od lijekova koji zamijenjuju heroin, ali i razgovora, psiholoških savjetovanja, korisnici se pokušavaju usmjeriti na jednu od brojnih

komuna za narkomane. - Međutim, tu se radi ipak o individualcima, sve zavisi od slučaja do slučaja, neki se odluče na komunu, neki ni pod razno. Koliko sam dosad vidjela, u komunu odlaze uglavnom oni koji su totalno ogrezli u drogu, ostali su beskućnici, obitelji su ih izbacile na ulicu, pa im ništa drugo ni ne preostaje nego li odlazak u komunu. Oni koji još uvijek imaju određenu zaštitu obitelji, njih je jako teško usmjeriti prema komuni. Centar odličnoi surašuje sa zajednicom ‘Susret’, koja ima i državnu potporu za pomoć koju pruža ovisnicima - kaže Zora Jurin.

Sedam dana

8 / 25. veljače 2015. / 469.

POTPORA POTPISUJU SE UGOVORI ZA KREATIVNI INKUBATOR IZNAD BANJA

Mladi kreativci idućeg tjedn ‘narančastu zgradu’

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

akon što se na javni poziv Grada Šibenika za dodjelu prostora u ‘narančastoj zgradi’ na Banju javilo deset udruga, Društvo sportske rekreacije ‘Sport za sve’ 08 forca Šibe-

nik, Udruga mladih ‘Mladi u EU’, Biciklistički klub Fortica, Udruga Ardura Šibenik, Šibenska udruga mladih Š.U.M., Udruga Aurora Šibenik, Udruga za pomoć osobama s MR Šibensko-kninske županije ‘Kamenčići’, Biljar klub Šibenik, TKD klub SCARDONA COMBAT, Skradin te Udruga Otompotom, Povjerenstvo za odabir korisnika

prostora, na osnovu priloženih prijava i predloženih programa, donijelo je odluku kojim udrugama će se prostori i dodijeliti. Uz Savjet mladih Grada Šibenika, koji će također useliti u nove prostore, svoje mjesto pod istim krovom dijelit će Društvo sportske rekreacije ‘Sport za sve’ 08 forca Šibenik, Udruga mladih ‘Mladi

CAFFE BAR/NIGHT BAR

u EU’, Udruga Ardura Šibenik i Š.U.M.,Šibenska udruga mladih. PROJEKTI PRESUDILI - Projekt okupljanja udruga u ‘narančastoj zgradi’ dio je programa koje ova gradska uprava usmjerava u kvalitetniji rad mladih koji bi u jednoj zajedničkoj stvaralačkoj klimi poticali

Kuglana

Kvalitetan glazbeni i zabavni noćni program Uživo praćenje utakmica Bilijar Pikado Flipper Kladionica Sportski paket TV kanala Wi Fi

a useljavaju u Projekt okupljanja udruga u ‘narančastoj zgradi’ dio je programa koje ova gradska uprava usmjerava u kvalitetniji rad mladih koji bi u jednoj zajedničkoj stvaralačkoj klimi poticali pozitivne društvene promjene u radu s mladima, prvenstveno na polju kulture i sporta – kažu iz Ureda gradonačelnika

pozitivne društvene promjene u radu s mladima, prvenstveno na polju kulture i sporta. Svjesni smo kako jako puno udruga traži svoje prostore, no ove prostorije dodijeljene su udrugama koje na osnovu svog dosadašnjeg rada, ali i priloženih projekata koje namjeravaju napraviti, stvaraju sliku Šibenika kakvog želimo u budućnosti – kaže pročelnica Ureda gradonačelnika, Ana Gojanović. Na zgradi se trenutno obavljaju radovi na rješavanju problema s vodovodnom cijevi, a završetak tog dijela radova preduvjet je da se s korisnicima konačno i potpišu ugovori o korištenju prostora. - Udruge koje su dobile prostore na korištenje preuzele su obavezu samostalnog uređenja svo-

jih prostorija, ali isto tako i onih koje će koristiti zajedno. Grad Šibenik je u tu svrhu izdvojio 50 tisuća kuna za uređenje novog sanitarnog čvora, a trenutni problem s vodom, odnosno s jednom od vodovodnih cijevi, riješit će se do kraja tjedna, što znači da bi se idući tjedan mogli početi potpisivati ugovori udruga i Grada Šibenika o korištenju ovih prostora – kaže Gojanović. Ugovor o korištenju prostora potpisat će se na godinu dana, ali s opcijom predaje prostora Gradu Šibeniku u slučaju potrebe Grada. MOGUĆNOST PREMIJEŠTANJA - Važno je naglasiti kako je ‘narančasta zgrada’ dio cjelokupne

imovine bivšeg TEF-a, koji je u 100-postotnom vlasništvu Grada Šibenika, ali uvijek valja imati otvorenu opciju i njegove daljnje funkcije. U slučaju da se sutra pojavi investitor koji bi bio željan uložiti svoj novac u ovaj prostor, velika je mogućnost kako bi i ova zgrada promijenila svoju namjenu ili bi se eventualno, nije isključeno, čak i srušila. Zato je i u ugovor stavljena klauzula koja nedvosmisleno ovu činjenicu stavlja svima do znanja i po kojoj Grad prostore u slučaju potrebe može tražiti nazad. Naravno, to ne isključuje opciju da se udrugama u suradnji s Gradom i budućim investitorima osiguraju novi prostori – kaže Gojanović.

Ljekarna BALDEKIN dežurna je do četvrtka, 4. ožujka 2015.

Sedam dana

10 / 25. veljače 2015. / 469.

CRNA STATISTIKA PORASTAO BROJ NAPADA NA POLICIJSKE SLUŽBENIKE

Napiju se, pa se iskale na poll

PLAVCI NA METI NASILNIKA piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

Policijskoj upravi šibensko-kninskoj još uvijek svjež je događaj iz lipnja 2013. godine kada je poznati obiteljski nasilnik (61) nožem ubio 48-godišnjeg policajca, oca dvoje djece, te teško ozlijedio njegovog kolegu, koji su došli na intervenciju, nakon dojave o obiteljskom nasilju. Napadi na policajce, nažalost, na

našem području nisu rijetkost. Sociolozi će učestalosti nasilja uzroke tražiti u dubokoj društvenoj krizi i podijeljenosti koje vladaju u hrvatskom društvu, psiholozi u stanjima u koja zapadnu ljudi kad se nađu u egzistencijalno bezizlaznim situacijama, no činjenica je zapravo samo jedna – za nasilje opravdanja nema nikad. UZLAZAN TREND NASILJA Uvidom u policijske evidencije doznajemo kako se slučajevi

nih djela te vrste, od napada na policajkojih 15 kaznenih djece dešavaju sve čela napada na službenu šće. Godine 2012., osobu i tri kaznena kaže nam Marica djela prisile prema Kosor, glasnogoslužbenoj osobi. vornica šibenUzlazan trend ske policije, nasilja prema evidentirana policajcima vidsu tek tri sluljiv je i u 2014. čaja napada slučajeva nasilja nad godini kada su na službenu policajcima zabilježeno je ukupno proceosobu, godinu u protekle tri godine suirana 24 takva dana kasnije kaznena djela, od procesuirano je kojih 16 napada na ukupno 18 kazne-

COFFEE

l licajcima Statistički pokazatelji upućuju na porast broja ovih kaznenih djela, koje najčešće bilježimo pri postupanju policijskih službenika pri remećenju javnog reda i mira, kada su osobe najčešće pod utjecajem alkohola, međutim ovakva ponašanja koja rezultiraju ovim kaznenim djelom bilježimo i pri kontroli prometa – kaže Marica Kosor

službenu osobu i osam kaznenih djela prisile prema službenoj osobi. Tijekom mjeseca siječnja ove godine policija nije zabilježila niti jedno kazneno djelo napada na službenu osobu, ali u veljači su procesuirana čak dva takva djela. Kad ove podatke sažmemo na jedno mjesto dobijemo informaciju da je tijekom tri godine evidentirano čak 47 slučajeva nasilja nad policajcima!Najčešće nasrtaji na policiju događali su

se u Šibeniku. - Statistički pokazatelji upućuju na porast broja ovih kaznenih djela, koje najčešće bilježimo pri postupanju policijskih službenika pri remećenju javnog reda i mira, kada su osobe najčešće pod utjecajem alkohola, međutim ovakva ponašanja koja rezultiraju ovim kaznenim djelom bilježimo i pri kontroli prometa, kada su osobe također najčešće u alkoholiziranom stanju – napominje Marica Kosor. Pri kriminalističkim istraživanjima vezanim za ova kaznena djela kojima su oštećeni policijski službenici, nastavlja Kosor, policija se isključivo i jedino rukovodi obilježjem kaznenog djela, odnosno je li utvrđeno ponašanje osobe propisano kao kazneno djelo. - O svim okolnostima utvrđenim kriminalističkim istraživanjem odmah izvještavamo Općinsko državno odvjetništvo koje, u pravilu, ocjenjuje jesu li ispunjena obilježja kaznenog djela, dakle policija u ovim slučajevima postupa jednako kao i u ostalim kriminalističkim istraživanjima bez obzira što je oštećen policijski službenik – zaključuje Kosor. NULTA RAZINA TOLERANCIJE Osobito oštar je, međutim, načelnik PU šibensko-kninske Ivica Kostanić. Njegov je stav odavno poznat kada je riječ o nasilju nad policajcima. - Iako policija provodi zakone prema svima jednako, za nasilje nad službenim osobama imam nultu razinu tolerancije – kaže Kostanić.Svaki napad na službenu osobu, pogotovo kada je u odori, jednak je napadu na državu, kaže policijski načelnik. - Smatram da bi trebalo još rigoroznije kažnjavati takve slučajeve, koji su nedopustivi za jedno civilizirano društvo i, po meni, spadaju među najteža kaznena djela. Policija je tu kako bi garantirala sigurnost i zaštitu prava, imovine i života, a kada netko napadne na policijsku odoru zapravo napada na sve ono što ona predstavlja – zaključuje Kostanić.

TO GO

piše: Zlatko Vukičević

Šalica za kavu

Nije pošteno da prvi gosti dobiju kavu samljevenu dan prije, a ovi koji duže spavaju frišku i zato svi moraju dobiti jednaku kvalitetu. Što se tiče prvih kava, po meni ih je nepotrebno bacati, pogotovo ako kupujete neku skupu mješavinu

ao i u svakom poslu, tako i kod kuhanja kave, najvažnija je dobra priprema. Barista mora na vrijeme doći na posao kako bi osigurao kvalitetnu pripremu alata i sirovina. Naravno, ova situacija podrazumijeva da je prethodnu večer propisno opran aparat za kavu, očišćen mlinac, oprane posude za cappucino itd. Prvo što bi trebalo napraviti je ispustiti litru do dvije vode na aparatu, čisto radi toga da depurator povuče malo svježe vode, jer voda koja je odstajala čitavu noć u depuratoru je previše mekana pa kao takva ne može dati kvalitetan espresso. Jedan dio vode pustimo na ventilu za vrelu vodu, a drugi kroz ručke kako bi se bolje zagrijala lter sita.

IŠČETKAN MIKSER

Moramo biti sigurni da smo ručke dobro osušili prije nego u njih stavimo mljevenu kavu, da ne bi umjesto dragocjenih prvih kapi kave dobili zaostalu vodu iz izljeva. Mlinac jutro mora dočekati prazan i iščetkan. Prve kave moraju biti svježe samljevene, kako bi se po njima mogli ravnati i uskladiti noću mljevenja. Postoji li ostatak mljevene kave od prošlog dana, trebalo bi je pomiješati postepeno sa svje-

žom, ali tek nakon što smo sigurni da je noća mljevenja pravilno usklađena i da espresso curi u razmaku od 2530 sekundi. Nije pošteno da prvi gosti dobiju kavu samljevenu dan prije, a ovi koji duže spavaju frišku i zato svi moraju dobiti jednaku kvalitetu. Što se tiče prvih kava, po meni ih je nepotrebno bacati, pogotovo ako kupujete neku skupu mješavinu jer to je veliki trošak i ako je prethodnu večer sve bilo očišćeno kako treba, prva kava mora biti skoro podjednako dobra kao i zadnja.

GREŠKE U ČIŠĆENJU

Ja imam naviku prije kuhanja prve kave istrljati malo ltere iznutra friškom mljevenom kavom i onda kroz njih propustiti vodu da bi dobili miris po kavi jer nekad znaju imati metalan okus koji se osjeti u prvim kavama. Najveća je greška čistiti ručke grubim spužvama ili grebati metalnom žicom, jer u te ogrebotine se zavuče masnoća iz kave i kad ona oksidira i ručke dobiju neugodan miris, treba skuhati ujutro popriličan broj kava dok se ta aroma ne izgubi. Ako je mlijeko dobro ohlađeno i, naravno, svježe, možemo pustiti neku dobru glazbu te otvoriti vrata bara.

Sedam dana

12 / 25. veljače 2015. / 469.

NOVA PONUDA NAJVEĆA HRVATSKA TAXI KUĆA STIŽE U ŠIBENIK

DOLAZI TAXI CAMMEO

Sklopili ugovore sa šibenskim taksistima, startaju u svibnju Drugi pokušaj u Šibeniku

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

edan od najvećih hrvatskih pružatelja usluga prijevoza, Cammeo grupa najavila je svoj skori dolazak u Šibenik. Kako je izvijestila u priopćenju medijima Biljana Karanović iz Cammea, zbog velikog interesa i potrebe dalmatinskog tržišta za povoljnim taksi servisom, tijekom narednih dana, direktor Cammeo grupe Vladimir Minovski prezentirat će Taxi Cammeo franšizu postojećim taksistima i vlasnicima taksi kompanija u Šibeniku, Zadru i Splitu, u sklopu čega će im predstaviti i povlastice potencijalne suradnje s Cammeo grupom. NISU KONTAKTIRALI GRAD Karanović jer također navela kako je tijekom posljednjih 100 dana, čak 95 pojedinaca potpisalo ugovor o franšiznoj suradnji, a u ovom trenutku, njih 29 je u procesu edukacije, nakon čega će pristupiti potpisivanju ugovora o suradnji. Iz Cammea su najavili i kako će sve dalmatinske fran-

Iz Cammea su najavili i kako će sve dalmatinske franšize, pa tako i ona u Šibeniku, s radom početi već u ožujku ove godine, a očekuje se da će do 1. lipnja Cammeo franšizi pristupiti 150 novih franšizoprimaca

Ovo je drugi put kako Cammeo pokušava pokrenuti poslovanje po principu franšize na šibenskom tržištu. Prvi put poslovanje Cammea u Krešimirovom gradu najavljeno je 2012. godine kada su iz te tvrtke pozvali samostalne obrtnike u udruženje pod marketinškim nazivom CAMMEO TAXI CAB. Na nesreću, ova je inicijativa propala kada je privatni vlasnik franšize, gotovo na prijevaru odlučio Cammeu uzeti taxi dozvole izdane od Grada, te samostalno pokrenuti poslovanje koje je egzistiralo tek nekoliko mjeseci i završilo – jaskom.

šize, pa tako i ona u Šibeniku, s radom početi već u ožujku ove godine, a očekuje se da će do 1. lipnja Cammeo franšizi pristupiti 150 novih franšizoprimaca. Iako je Cammeo svoju namjeru počeo provoditi u djelo, ova tvrtka nije kontaktirala Grad Šibenik oko izdavanja novih taksi dozvola, bez kojih ne mogu na gradske ulice. To je zato, doznajemo od predsjednika sekcije taksista pri Udruženju obrtnika u Šibeniku Mate Ćalete Cara, jer Cammeo nema namjeru niti tražiti nove dozvole za taksi prijevoz, već će se inkorporirati kroz postojeće taksiste. KONTAKTIRALI TAKSISTE - Znam da je Cammeo kontaktirao neke moje kolege tak-

469. / 25. veljače 2015. / 13

siste i, pošto se dozvole za taksi uslugu u gradu Šibeniku ove godine više ne mogu dobiti, ponudili su im da voze pod njihovom reklamom i preko njihovog call centra. Cammeo će, s druge strane, sunancirati određeni dio troška – kazao nam je Mate Ćaleta Car. Svaka nova usluga, osobito ako je vezana uz turizam, dobrodošla je u Šibeniku. Očekuje se, također, kako će dolazak ove najveće hrvatske taksi kuće sniziti cijene taksi usluga koje, mora se priznati, u Šibeniku nisu su preskupe. upe.

BIROKRATSKI APSURDI NAPLATE KONCESIJU, A SVE OSTALO JE ‘NA DIVLJE’

Izdali 40 taxi dozvola, a osigurali samo 15 parking mjesta Uvijek neka izmotavanja, na zadnji sastanak koji smo sami zatražili, te zahtijevali da na njega dođe jedan od dogradonačelnika, poslali su nekog običnog službenika. Jedino im je važno da nam naplate koncesiju – kaže Mate Ćaleta Car

red za gospodarstvo Grada Šibenika tijekom prošle godine izdao je 40 taksi dozvola, a u cijelom gradu tek je 15 taksi parkirnih mjesta. Problem nedostatka parkinga u užem gradskom centru zapravo je najvidljiviji na primjeru taksista. – Imamo pet parkirnih mjesta kod Autobusnog kolodvora, četiri ocrtana mjesta kod bivšeg kina Tesla, ali nikad ne bude slobodno više od dva mjesta, uvijek nam netko zauzme parking. Imamo dva mjesta kod Dalmarea,

dva kod Plodina i dva kod Interspara na Crnici. I to je to. Na sve naše molbe da nam se dodijeli još nekoliko mjesta u gradu, pogotovo za vrijeme trajanja sezone, Grad se uporno oglušava, iako bi i to puno značilo za turističku ponudu - kaže Mate Ćaleta Car, predsjednik sekcije taksista pri Udruženju obrtnika u Šibeniku. BORBA S VJETRENJAČAMA Taksisti su od Grada tražili dva do tri mjesta kod pumpe na rivi, nekoliko kod katedrale, te po par kod pijace i

bolnice, dakle, kod prometno frekventnih mjesta, gdje uvijek ima ljudi kojima je potreban taksi, no zahtjevi im niti ovaj put nisu uslišeni. – Uvijek neka izmotavanja, na zadnji sastanak koji smo sami zatražili, te zahtijevali da na njega dođe jedan od dogradonačelnika, poslali su nekog običnog službenika. Jedino im je važno da nam naplate koncesiju, koja godišnje košta pet tisuća kuna, mislim da je u Hrvatskoj skuplja samo u Dubrovniku. I to, ako si dužan i 50 lipa, ne daju ti produžiti koncesiju, a

ne mogu ti osigurati ni parkirno mjesto - ogorčen je Ćaleta Car. Zbog svega toga, ali i zbog problema s prijevoznicima na crno, koji do izražaja dođu svake turističke sezone, i odnose velike novce legalnim taksistima, Ćaleta Car je odlučio uskoro dati ostavku na mjesto predsjednika sekcije taksista. – I ne samo to, mislim da ću se nakon dugog niza godina prestati baviti ovim poslom, jednostavno se ne isplati, iscrpi čovjeka ta stalna borba s vjetrenjačama - kaže Ćaleta Car. (mk)

Sedam dana

14 / 25. veljače 2015. / 469.

OBRAZOVNI ISKORAK UVODE SE E-IMENICI, TABLETI, PAMETNE PLOČE

Gimnazija i OŠ Juraj Šižgorić postaju škole budućnosti piše Daria Lešić urednik@novi-tjednik.hr

rvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet objavila je nazive prvih 150 škola koje će se u sljedeće tri godine uključiti u pilot projekt ‘e-Škole: Razvoj sustava digitalne zrelosti škola’.U prvoj fazi, već na jesen 2015. godine, uključit će se prvih 20 škola, dok će se ostalih 130 škola uključiti početkom 2016. godine. POSEBNA OPREMA Među 150 škola koje su prošle natječaj našle su se i dvije škole s područja grada Šibenika, Gimnazija Antuna Vrančića te OŠ Juraj Šižgorić. U narednih godinu i pol, ove će dvije šibenske škole dobiti eimenike,

pametne ploče, tablete… Ova vijest razveselila je, ali ne i iznenadila, ravnateljicu šibenske gimnazije Ivanicu Belamarić. Kako nam je kazala, očekivala je da će šibenska gimnazija proći na natječaju. -Konkurencija je bila jaka te je na natječaju trebalo priložiti svu dokumentaciju, ali i podastrijeti brojne izvannastvane aktivnosti koje škola ima. Budući da smo na tom polju jako bogati te se naši nastavnici već godinama služe multimedijom u nastavi, očekivali smo da ćemo proći

Konkurencija je bila jaka te je na natječaju trebalo priložiti svu dokumentaciju, ali i podastrijeti brojne izvannastvane aktivnosti koje škola ima – otkrila je ravnateljica gimnazije Ivanica Belamarić

na natječaju. Osim toga, Gimnazija Antuna Vrančića među prvih je 30 škola koje su uvele e-imenike stoga imamo osnovu za nastavak razvijanja ovog projekta. Jako nam je drago što postajemo škola budućnosti te će to doprinijeti još većim uspjesima naših učenika – poručuje ravnateljica Belamarić. JAVILE SE I DRUGE ŠKOLE Spomenimo kako su se na natječaj CARNeta za razvoj škola budućnosti javile i druge škole sa šibenskog područja poput OŠ Brodarica, Tehničke škole, Šibenske privatne gimnazije, Ekonomske škole, OŠ Vidici, OŠ Juraj Dalmatinac, OŠ Petra Krešimira IV no nisu se našle među odabranim školama po principu reprezentivnosti ovog pilot projekta.

469. / 25. veljače 2015. / 15

SUROVI KAPITALIZAM POSREDNIČKE FIRME UBIRU VISOKE PROVIZIJE

PDV na dobit stranih posrednika plaćaju domaći iznajmljivači piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

ibenik je zadnjih par godina postao pravi mali raj za privatne iznajmljivače, svake godine sve je više soba, apartmana, luksuznih stanova koje Šibenčani, uglavnom kao svoj dopunski izvor zarade, iznajmljuju turistima. Međutim, iznajmljivanje nije jeftin ‘sport’, osim standardnih troškova uređenja, struje, vode i raznih taksi koje trebate platiti turističkim zajednicama, morate plaćati i 25 posto PDV-a na dobit specijaliziranih turističkih tvrtki iz inozemstva. DOBRO PUNE, ALI SU PRESKUPI - Ja najviše radim s booking tvrtkama Booking.COM i AIRBNB, preko kojih mi u moja četiri apartmana dolazi najviše gostiju. Zapravo, bez suradnje s tim tvrtkama teško bi apartmane napunila i jednostavno je neizbježno raditi s njima. Ako bi tražila goste sama, izgubila bih puno vremena, a rezultat ne bi bio ni približno tako dobar. Zato im plaćam proviziju od 15 posto za svakog realiziranog gosta, ne plaća se unaprijed. I to je puno, ali što se mora, mora se. Međutim, moram im platiti dva računa, uz proviziju i PDV na njihovu dobit, taj namet prebačen je na privatne iznajmljivače. Primjerice, ako mi Booking.com ispostavi račun od deset tisuća kuna, moramo državi platiti 2500 kuna. Apsurdno, ali privatni iznajmljivači plaćaju porez na dobit druge tvrtke - kaže nam privatna iznajmljivačica iz Šibenika, koja ima četiri apartmana u neposrednoj blizini katedrale. I svemu tome nije kraj. Kako hrvatski zakoni ne poznaju sustav naplate PDV- a na dobit stranim posrednicima, nije preciziran ni način kako te novce koji su iznajmljivači dužni državi naplatiti.

Kako hrvatski zakoni ne poznaju sustav naplaćivanja PDV- a na dobit stranim posrednicima, taj namet prebačen je na privatne iznajmljivače

- Nismo uopće znali kako i kome uplatiti te novce, pa je doneseno pravilo da ti ide preko računovodstvenih ureda, koji bi nam sredili uplatnice. Naravno, i taj trošak iznajmljivač mora sam platiti. Od ove godine napokon je riješena uplatnica u FINA-i, ali, i tu imamo dodatni trošak, moramo platiti što nam djelatnica na šalteru ispunjava uplatnicu. Dakle, plaćamo porez na dobiti drugoj rmi, i još uz to sve troš-

kove uplate. Apsurd, da te glava zaboli, a riješenje problema se ne nazire. Booking.com-a se ne mogu odreći, ali, na kraju balade, preskupa mi je njihova usluga - kaže nezadovoljna šibenska privatna iznajmljivačica. POSLOVNA ODLUKA Isti problem ima i Anton Dobra, vlasnik većeg broja apartmana u šibenskoj staroj gradskoj jezgri.

- Jeste, Booking.com je skup, i istina je da na njihovu dobit privatni iznajmljivač mora dodatno platiti i za njihov PDV na dobit. Tako da za njihovu uslugu moram platiti dva računa. Borili smo se protiv toga, dosta smo govorili o toj temi mi iz Raspršenog hotela, pisali razne dopise u Ministarstvo turizma, ali lijeka za taj problem jednostavno nema. To je poslovna odluka Booking.com-a, i na nju možeš ili pristati, ili se odreći njihovih usluga, treće nema. Oni ne krše time nikakav zakon - kaže Anton Dobra. Ističe kako je moguće zaobići njihove usluge ako imaš samo jedan apartman, pa ga nekako uspiješ napuniti sam. - Ali, ako ih imaš više kao ja, nema šanse napuniti sve kapacitete bez usluga Booking.com-a. Jednostavno su prejaki igrači na tržištu, bolje ti je biti pun i platiti više, nego štedjeti i biti prazan- kaže Anton Dobra. Surovi kapitalizam na djelu, reklo bi se.

Sedam dana

16 / 25. veljače 2015. / 469.

PACIJENTI PRISTIŽU ZARAZNA BOLEST MNOGIMA JE ZADAVALA BRIGE

GRIPA POHARALA ŽUPANIJU

Zabilježeno 1.300 oboljenja, ali broj i do deset puta veći piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

pidemija gripe u Šibensko-kninskoj županiji na svom je vrhuncu. Kako doznajemo iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo, tijekom posljednjih tjedana, točnije od posljednjeg tjedna prosinca do danas, broj oboljelih u stalnom je porastu, a evidentirano je oko 1.300 pacijenata koji su u spomenutom periodu imali simptome gripe. Tek posljednja dva tjedna te su brojke u stagnaciji, pa se očekuje kako će se i stanje uskoro početi polako smirivati, napominje dr. Ankica Parat Baljkas, voditeljica Službe epidemiologije županijskog Zavoda za javno zdravstvo.

VIŠESTRUKO VEĆE BROJKE - Ta brojka od 1.300 oboljelih od gripe, koliko smo evidentirali, zapravo nije realna. Riječ je samo o službenim prijavama koje su nam proslijedili liječnici, no smatra se da je broj oboljelih za pet do deset puta veći jer mnogi pacijenti ne potraže pomoć liječnika – kaže dr. Parat Baljkas. Najviše je oboljelih na području Šibenika i šire okolice, a na sreću, županijski Zavod za javno zdravstvo nije zabilježio nijedan slučaj težeg oboljenja od gripe ili komplikacija u liječenju, kakvima smo svjedočili u nekim drugim sredinama. Inkubacija gripe je kratka - iznosi do tri dana, a početak bolesti je vrlo nagao. Gripa počinje izraženim općim simptomima infektivne bolesti, kao što su povišena tjelesna temperatura (i do 40°C), jaka glavobolja te bolovi u mišićima, zglobovima i kostima. Povišena temperatura je često praćena ubrzanim

radom srca, kao i zimicama i treskavicama praćenim preznojavanjem. Val gripe svake godine ublaži činjenica što osobito stariji ljudi i kronični bolesnici prime cjepivo protiv ove zarazne bolesti. - Ove godine zaprimili smo 5.300 doza, a nakon cijepljenja ostalo je neiskorišteno oko 500 doza cjepiva. Kao i svake godine dosad, po cjepiva su dolazile uglavnom osobe starije od 65 godina. Inače i jest preporuka da se cijepe svi sa slabijim imuno-sustavom, ali i kronični bolesnici oboljeli od astme, srčanih bolesti, dijabetesa i drugih bolesti bez obzira na dob,

Na gripu nitko nije imun

te zdravstveni djelatnici koji sudjeluju u njezi osoba slabijeg imuniteta kako im ne bi prenijeli gripu – kaže dr. Parat Baljkas.

Gripa ili inuenca je po deniciji akutna infektivna bolest dišnog sustava koju uzrokuju virusi inuence, od kojih je najučestaliji, najvažniji i najopasniji tzv. virus inuence tipa A. Budući da se virus koji uzrokuje gripu svake godine toliko izmijeni da se uspješno ‘sakrije’ našem imunološkom sustavu, na gripu je praktički nemoguće stvoriti trajnu imunost, bilo prirodnim putem bilo cijepljenjem. Zato se, uz spomen gripe, često čuje i fraza kako je gripa jedina neukroćena pošast iz prošlosti.

PRATITI UPUTE LIJEČNIKA Epidemiju gripe često prati i upala pluća, kada je oslabjeli imunološki sustav dobra podloga za tu bolest. Zbog toga su slučajevi upala pluća u ovo vrijeme godine česti, ali ne odskaču po broju od prosjeka u prijašnjim godinama. Informacijama o uzročnicima upala pluća, kaže dr. Parat Baljkas, Zavod ne raspolaže jer se kod takvih oboljenja ne radi mikrobiološka analiza. No, moguć-

ART OF

piše: Darko Jurić

taj je

Ta brojka od 1.300 oboljelih od gripe, koliko smo evidentirali, zapravo nije realna. Riječ je samo o službenim prijavama koje su nam proslijedili liječnici, no smatra se da je broj oboljelih za pet do deset puta veći jer mnogi pacijenti ne potraže pomoć liječnika – kaže Parat Baljkas

nost oboljenja od upale pluća koja može uslijediti nakon gripe razlog je više da pratite upute liječnika. Mlađoj populaciji koja ima simptome gripe dr. Parat Baljkas preporučuje ležanje i odmor uz mnogo čaja i vitamina, te kontrolu temperature. Nema potrebe, nastavlja doktorica, da se sa simptomima gripe ide liječniku jer postoji mogućnost prenošenja na druge pacijente. Jedino u slučaju dugotrajnije temperature koja ne pada tri ili četiri dana valja nazvati liječnika opće prakse i ugovoriti pregled, ali nastojati da to bude u terminu kada je čekaonica prazna.

RAW

Virtualna šetnja kroz wellness centar budućnosti

ateo je odlučio posjetiti wellness centar, sjedne se ispred sobe s natpisom ‘life intuitive and health coach’, i izgledom ne pokazuje ništa neoubičajeno. U dobroj je formi i dobrog raspoloženja, te na prvi pogled se čini da bi mogao istrčati polu-maraton, osim što možda njegovo raspoloženje ima malu dozu sivila. S tim prvim dojmom, pomislili bi da njemu nije potreban nikakav wellnes, a pogotovo zdravstveni savjet. Mateo kaže da ga muči neobičan osjećaj u trbuhu već neko vrijeme. Kaže da to nije bol nego osjećaj slabosti ili neskladnosti: ‘Pažnja mi je često usmjerena prema tom dijelu tijela, kao da nešto nije u najboljem redu’. Sve on to govori s dozom ustručavanja, te ga njegov intuitivni učitelj (coach) umiruje i kaže da se takva percepcija treba uzeti za ozbiljno. On napravi istraživanje abdomena palpacijom, provjerom stanja kvalitete boje i veličine jezika te osjećanjem pulseva na zglobu šake. Zatim uputi Matea da napravi nekoliko medicinskih pretraga.

PROMATRANJE ORGANIZMA

Nalazi otkriju mali maligni tumor na gušterači. Mateo ne reagira na novost panikom i izgubljenošću. Ne dolaze mu slike završetka života ili osjećaji da je ova novost početak kraja. Njegov intuitivni coach kaže da se ovakva situacija inače lako tretira sa specičnim režimom prehrane i pažljivo odabranim elektromagnetskim frekvencijama. Međutim, Mateo i njegov intuitivni coach odluče pričekati s tom terapijom, te umjesto terapije ostave tumor, kako bi ga mogli promatrati kao indikator što se događa na ostalim razinama. Predloženi tretman ne bi imao negativne nuspojave, ali intuitivni coach kaže da bi to na neki način bila drastična procedura. Oboje se slože da se može to-

liko toga naučiti ako se pričeka i vidi hoće li se tumor povući kada Mateo napravi bitne korake u svom životu na mentalnoemotivnoj i duhovnoj razini. Plan programa kroz koji će Mateo proći je inventura njegovih navika, okolišnog stresa, veza i prijateljstva, opsesija, i njegovog odnosa s nečim višim od nas. Jedan od testova je pokazao izloženost toksičnom pesticidu dieldrinu. Njegovi ostaci su se nataložili u jetri i gušterači. Također su otkrili da se Mateov način prehrane ne slaže s njegovom konstitucijom, što je dodatni pritisak na gušteraču. Razmišljajući zašto bi on težio prehrani i namirnicama s kojima se on ne slaže, otkriju u tom procesu znakove bijesa, izražene samo indirektnim konzumiranjem hrane koju on ne želi. Intuitivni coach predloži istraživačku sesiju terapije pokretima i slika kako bi vidjeli dolazi li nešto iz podsvijesti na površinu kao znak i izvor bijesa. Za vrijeme ove istraživačke sesije, velika i zastrašujuća slika oca koji ga je odgojio sjedini se s impresijom njegove zaručnice. Mateo je vrlo nemiran za to vrijeme te konstantno osjeća nelagodu u dubini trbuha. Nelagoda eskalira s eksplozijom bijesa. Sesija je završila s osjećajem uzdrmanosti, ali i da nije sve izraženo. Intuitvni coach predloži kao dodatnu pomoć u Mateovom procesu, dozu Perunike 1M (Irisa Versicolora, homeopatski pripravak), koji pomaže pri razbijanju navike izražavanja bijesa kroz gušteraču, te rješavanju straha od bolesti i naše nemoći suočavanja s njom. Uz to, odluče dodati još dvije esencije cvijeća, a to su Fuchsia, koja ima moć istiskivanja podražaja potisnutih emocija koje uzrokuju teške bolesti u našu svijest, te Mimulus cardinalis, koji nam daje hrabrosti da se suočimo s bijesom i nemoći. Nakon nekoliko tjedana, Mateo i njegov

intuitivni coach su ponovo zajedno. Mateo dijeli svoju zabrinutost sa zaručnicom. Kaže da mu nije bilo lako ovih nekoliko tjedana, i kako je sve izgledalo kao da neće biti vjenčanja. Nekoliko je puta pobjesnio na nju ali nešto se promijenilo s tim bijesom. Mateo je spoznao da bijes nije potaknut njegovom zaručnicom već njegovim ocem. On je u biti bijesan na svog oca koji ga je iritirao na isti način kao i njegova zaručnica. Ona ga samo podsjeća na njega. Iako ga, uz sav taj bijes prema zaručnici, neke od njenih dobrih osobina također podsjećaju na oca, i prisjeća se nekih lijepih trenutaka provedenih s njim.

OPUŠTANJE TOKSIČNIH OSJEĆAJA

Odgajanje samohranog roditelja je vrlo zahtjevno, zaključi Mateo. Sada je njegov odnos sa zaručnicom puno bolji. Kako je Mateo otpustio svoje toksične osjećaje, paralelni proces se dogodio i sa njegovim tijelom kroz dodatni režim destilirane vode i hidroterapije debelog crijeva, da bi se podržalo izlučenje dieldrina. Akupunktura i formula specičnih kombinacija ljekovitog bilja se kombinirala kako bi se podržala jetra za vrijeme detoksikacije. Mateo je bio na tjednim sonogramima, koji su na početku pokazali malo povećanje tumora, a zatim naknadno smanjenje. Nakon šest mjeseci tumora više nije bilo. Mateo više ne osjeća bol u trbuhu, a njegov odnos sa zaručnicom se znatno poboljšao. Također, ima više energije i osjećaj intuicije je povećan. Uz to, Mateo planira promijeniti posao koji nije volio i na kojem je bio izložen toksičnim kemikalijama. Nedavno je bio na predavanju o vještini uređenja prostora i življenja u skladu s okruženjem u kojem obitavamo, Feng Shui, te planira promijenu karijere u suptilni energetski arhitektonski dizajn.

mr.sc., Darko Jurić Darko je holistički otrjentiran savjetnik za zdrav život i sirovu hranu, autor i raw food chef. Nakon dugogodišnjeg iskustva i rada u renomiranim centrima u SADu odlučio se pridružiti timu Surye u Zagrebu. Čest je gost radio i TV emisija na temu zdravlja i prehrane. Suosnivač je projekta “art of raw”, koncepta koji ujedinjuje produkciju proizvoda, edukaciju, coaching i retrita temeljenih na razumjevanju prirode i održivog, cjelovitog načina života. U Suryi centru, Darko je direktor zdravstvenog programa, također se bavi pisanjem i vođenjem radionica. Magistrirao je akupunkturu i botaničku medicinu na prestižnom koleđu Emperor’s College of Traditional Oriental Medicine u Santa Monici, Kalifornija, te American Health Science University u Coloradu, gdje postaje certicirani specijalist nutricionist i praktikant analize žive kapi krvi. Kao savjetnik na području zdravlja, sa preko 25 godina prakse, Darko je radio i educirao se sa liderima cjelovitog pristupa zdravlju.

www.artofrawfood.com

darko@darkojuric.com 091/164-1485

Sedam dana NIZ TANAJU VELIK INTERES ZA UTRKU ‘TRI BOGENA’

U utrci karića moći će sudjelovati i maloljetni ‘vozači’

sigurnost svoje djece i poštivanje pravila trke.

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

bog velikog interesa roditelja i njihove djece za sudjelovanjem u Velikoj nagradi Šibenika u utrci karića ‘Tri bogena’, organizator utrke otvorio je mogućnost sudjelovanja u utrci i maloljetnim vozačima karića, odnosno u sustav prijava dodao još jednu kategoriju, onu ispod 18 godina. - I prije konačnog deniranja kategorija po dobnoj starosti imali smo dvojbu da li u utrku uključiti mlađe od 18 godina. Kako nam je nakon objave početka prijava za utrku stiglo jako puno upita baš za dobnu skupinu ispod 18 godina, odlučili smo se proširiti prijave za još jednu kategoriju, od 14 do 18 godina, ali uz uvjet o roditeljskoj potvrdi o sudjelovanju u utrci – kaže nam Darko Relja-Ritmo, organizator utrke karića. Roditelji će svoju djecu trebati prijaviti u prostorijama redakcije Šibenskog tjednika na adresi Jurja Barakovića 2, a izjavom i potpisom garantirati će za

Kako su svi koji su me i pitali za sudjelovanje njihove djece u utrci karića, bezrezervno podržali u namjeri da svojim potpisom garantiraju sigurnost djece na stazi nije bilo razloga ne udovoljiti njihovim zahtjevima – kaže Darko Relja - Ritmo

PRIJAVE DO 26.TRAVNJA - Nije problem bio dodati još jednu kategoriju za sudjelovanje maloljetnih osoba, ali ipak je trebalo vidjeti hoće li uopće biti interesa i kako će roditelji reagirati na tu činjenicu. Kako su svi koji su me i pitali za sudjelovanje njihove djece u utrci karića, bezrezervno podržali u namjeri da svojim potpisom garantiraju sigurnost djece na stazi nije bilo razloga ne udovoljiti njihovim zahtjevima – kaže Relja. Podsjetimo kako prijave za sudjelovanjem u velikom povratku karića na najatraktivniju šibensku stazu traju sve do 26. travnja, nakon čega će se konačno znati i raspored utrka. Detalje o samoj utrci i sam pravilnik natjecanja bit će objavljeni idući tjedan na stranicama Šibenskog tjednika, Šibenskog portala i facebook stranici Disco Gimnazije. U dva priložena video priloga možete se i uvjeriti u svu draž koju će bez ikakve sumnje 1. svibnja utrka karića donijeti u Šibenik.

469. / 25. veljače 2015. / 19

SVEČANOST NA BALDEKINU HDZ-ovci PROSLAVILI ČETVRT STOLJEĆA OD OSNUTKA STRANKE

Ante Kulušić:

Deveta izborna jedinica bila je i ostat će utvrda HDZ-a piše Daria Lešić urednik@sibenski-portal.hr

ko devet tisuća članova HDZ-a Šibensko-kninske županije proslavilo je u nedjelju u sportskoj dvorani na Baldekinu četvrt stoljeća od osnutka stranke. Za razliku od prošle godine kada je vrh HDZ-a odlučio da se obljetnica u Šibeniku zatvori za novinare, ovoga puta mediji su prisustvovali čitavom skupu. Uz čelnog čovjeka HDZ-a Tomislava Karamarka u dvorani na Baldekinu okupilo se vodstvo stranke u Šibenskokninskoj županiji, HDZ-ovi načelnici i gradonačelnici, predstavnici braniteljskih udruga, stranačke mladeži te koalicijski partneri iz redova HSS-a, HSLSa, HSP dr. Ante Starčević, HČSPa i HRAST-a. ‘OSVOJIT ĆEMO DESET MANDATA U SABORU’ Naglasak većine govornika bila je pobjeda njihove kandidatkinje na predsjedničkim izborima Kolinde Grabar Kitarović, ali i uvjerenje u petu pobjedu, nakon privremenih i redovnih europskih, lokalnih i predsjedničkih izbora, stranke na nadolazećim parlamentarnim izborima. - U Hrvatskoj vlada koalicija predvođena kvazi socijaldemokracijom koja je uzrokovala egzodus 50 tisuća mladih iz Hrvatske, a građane je dovela na rub siromaštva. Deveta izborna jedinica uvijek je bila i ostat će utvrda HDZ-a te ćemo na idućim parlamenatarnim izborima osvojiti deset mandata – poručio je predsjednik šibenskokninskog HDZ-a Ante Kulušić. Šibenski gradonačelnik Željko Burić poručio je pak kako je na posljednjim lokalnim izborima

tlocrtna karta Šibenika izgledala tako da je centar Šibenika ostao crven, a periferija plava te da neće biti zadovoljan dok ta ista tlocrtna karta ne bude u potpunosti plava. Skandiranjem ‘zovi samo zovi’, HDZ-ovci su dočekali govor prvog čovjeka stranke koji ih je također pozdravio riječima prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, ‘drage Hrvatice i Hrvati’. POVRATAK TUĐMANU - Zbog tog pozdrava htjeli su nam nabiti komplekse. Osjećati se Hrvatom u svojoj zemlji najnormalnija je stvar. Razriješili smo s tim kompleksima koje su nam htjeli nametnuti. Dr. Franjo Tuđman je najveći Hrvat 20. stoljeća jer da nije bilo njega i hrabrih ljudi koji su pošli za njim mi danas ovdje ne bi bili – poručio

Neka nas ne proglašavaju ekstremnima, nazadnima i opasnima jer mi to nismo. Opasni možemo biti samo za one koji žele dezavuirati hrvatsku državu – poručio je Tomislav Karamarko

je Karamarko dodajući kako je proslava 25. godišnjice vrijeme za inventuru u stranci. Obrušio se i na aktualnu vladu Zorana Milanovića kritizirajući je zbog ‘distanciranog odnosa prema braniteljima te iseljavanja mladih iz Hrvatske’. - Ne možemo dopustiti da naše branitelje provociraju, da stopostotni invalidi četiri mjeseca prosvjeduju u Savskoj i čekaju pravdu. Tamo sjede jer netko želi gaziti njihovo dostojanstvo i ideale. Zato neka nas ne proglašavaju ekstremnima, nazadnima i opasnima jer mi to nismo. Opasni možemo biti samo za one koji žele dezavuirati hrvatsku državu – poručio je predsjednik HDZ-a te dodao kako u suradnji s bavarskim institutom iz Njemačke rade na gospodarskom programu s kojim će nastupiti na parlamentarnim izborima.

20 / 25. veljače 2015. / 469

Sedam dana

DODIJELJENE NAGRADE NAJBOLJI SPORTAŠI I SPORTAŠICE U 2014. GODINI

Sportski laureati Marin Desabota, L Krkin dvojca na pariće i plivačice Šibb piše Daria Lešić urednik@sibenski-portal.hr

Gradskog vijećnici u ponedjeljak su proglašeni najbolji šibenski sportaši i sportašice u 2014. godini. Najboljim sportašem proglašen je jedriličar šibenskog Vala Marin Desabota, dok je najboljom sportašicom, drugu godinu zaredom, proglašena članica Plivačkog kluba Šibenik Lucija Jurković Periša. - Kad, tad silni trud dođe na naplatu i to se sada vidi, ali ima tu još puno rada i puno prostora za napredak ovo je tek poče-

469. / 25. veljače 2015. / 21

Lucija Jurković – Periša, benika Nagradu za najboljeg trenera ponio je Jeronimo Šarin iz GKK Šibenik, čija se momčad nije našla među prošlogodišnjim laureatima

tak i nadam se da ću i dogodine uspjeti opravdati povjerenje – kazala je uspješna šibenska plivačica Lucija Jurković Periša. Državni juniorski prvak i dvanaesti najbolji ‘laseraš’ u Europi Šibenčanin Marin Desabota kazao je kako mu nagrada mnogo znači, a tijekom 2015. godine jedan od sportskih ciljeva mu je obrana državnog naslova te plasman na ISAF Youth natjecanje u Maleziji. Iza Desabote plasirali su se košarkaš Roko Badžim iz GKK Šibenik te plivač Petar Krešimir Marasović iz PK More, dok je sportašica Antonija Gulin iz PK More osvojila drugo mjesto, a karatašica Lucija Čatlak iz KK

Šibenik treće mjesto. Najbolja ženska sportska ekipa su članice PK Šibenik koje su iza sebe ostavile vaterpolistice Viktorija te košarkašice Šibenika. U 2014. godine najuspješnija muška ekipa bio je Krkin dvojac na pariće, drugo mjesto pripalo je klasi krstaš JK Val, a treće mjesto košarkašima Jollyja. NAJBOLJI TRENER JERONIMO ŠARIN Nagradu za najboljeg trenera ponio je Jeronimo Šarin iz GKK Šibenik, čija se momčad nije našla među prošlogodišnjim laureatima. - Nagrada mi puno znači i

daje puno poticaja za daljnji rad, odnosno motiv za još veće dokazivanje. Trenerska logika mi nalaže da bi najbolji trener trebao voditi najbolju ekipu, međutim ja sam najbolji trener, a ekipe nema ni blizu. Napravit ćemo ovu 2015. godinu još bolji rezultat pa ekipu neće moći nitko izbjeći – poručio je danas Šarin. Drugo mjesto u kategoriji najboljeg trenera pripalo je Teu Piasevoliju iz JK Val, a treće mjesto Rikardu Marenziju iz PK More.Zajednica sportova Grada Šibenika posebno je nagradila i zaslužne sportske djelatnike Grgu Renju iz VK Šibenik te Marija Veleglavca iz HNK Šibenik.

Sedam dana

22 / 25. veljače 2015. / 469.

DRAGI UMIROVLJENICI! Vaš Šibenski tjednik osigurao je za Vas besplatno oglašavanje ‘SJEĆANJA’ na vaše najdraže Info telefon: 022/215-154

JURICA GALEŠIĆ ZAŠTO UMIROVLJENICI NE GLASUJU ZA SVOJU STRANKU

Umirovljenici nasjeli na politiku ‘zavadi pa vladaj’

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

amo prve dvije mjere aktualne Vlade vezane uz mirovine su u džepove hrvatskih umirovljenika ubrizgale više od 18 milijardi kuna, uz redovita izdvajanja za mirovine u iznosu od 36 milijardi kuna godišnje. Ova dva projekta predstavljaju najznačajnije rezultate političkog organiziranja umirovljenika u našoj zemlji posredstvom Hrvatske stranke umirovljenika, jedine parlamentarne umirovljeničke stranke koja je imala i ima priliku utjecati na zakone kojima se uređuju umirovljenička prava- kaže Jurica Galešić, glasnogovornik Hrvatske stranke umirovljenika. UMIROVLJENIČKE TEME No, kada se govori o umirovljeničkim temama, uglavnom možemo čuti dva prevladavajuća argumenta: prvo, umirovljenika je u Hrvatskoj nešto više od milijun i 200 tisuća i kada bi veći dio njih na izborima glasao za ‘svoju’ stranku – ta politička opcija bi vjerojatno bila jedna od najjačih u zemlji. Drugo, većina umirovljenika jedva spaja kraj s krajem jer su mirovine male. Nažalost, oba argumenta su točna. No, zašto umirovljenici uglavnom ne biraju ‘svoju’ stranku i kakve veze ima politika s visinom nečije mirovine, pita se Galešić. - Hrvatsku stranku umirovljenika osnovali su entuzijasti

Tako danas imamo čak 13 političkih stranaka s umirovljeničkim predznakom, a veći dio njih su osnovale velike političke stranke kako bi se riješile umirovljeničkog balasta

okupljeni oko Matice umirovljenika Hrvatske polovicom ’90.ih godina želeći organizirati osobe starije životne dobi kako bi izvršili politički pritisak na tadašnju Vladu da umirovljenicima vrati dug koji je nastao zbog nezakonitog smanjenja mirovina- kaže Galešić. No, kako to obično u Hrvatskoj biva, dolaskom prvih opipljivih rezultata, umirovljenička politička scena se raslojava. Tako danas imamo čak 13 političkih stranaka s umirovljeničkim predznakom, a veći

dio njih su osnovale velike političke stranke kako bi se riješile umirovljeničkog balasta. PARTIZANI I USTAŠE Nažalost, veliki dio umirovljenika je nasjeo na politiku zavadi pa vladaj i na izborima redovno zaokružuju stranke čiji dužnosnici češće govore o partizanima i ustašama nego o visini mirovine. Ironično, jer baš bi starije osobe najbolje trebale znati da šuplje priče ne pune prazne hladnjake, kaže Galešić.

Informacije

Reklamacije

Draga 14, Šibenik Cijena poziva s PDV-om: 1,74 kn/min s ksnog; 2,96 kn/ min s mobitela

Draga 14, Šibenik reklamacije@gradski-parking.hr

060 368 368

AUTOBUSNI KOLODVOR Informacije

tel. 022 218 459 Draga 14, Šibenik tel.: 022 200 770 I fax.: 022 200 771 www.gradski-parking.hr

Velimira Škorpika 5, Šibenik pauk@gradski-parking.hr

ODJEL ZA PREMJEŠTANJE VOZILA

0-24 h 0-5 km ZA STUDENTE I ČLANOVE TAXI KLUBA 20% POPUSTA!!!

tel. 022 212 205 fax. 022 212 255

SEKTOR PARKIRALIŠTA Informacije

tel. 022 200 770 fax. 022 200 771 Draga 14, Šibenik brod@gradski-parking.hr

BRODSKA LINIJA 501

KRAPANJ - BRODARICA

25 KN 099 32 32 777

Intervju ZVONKO PEŠIĆ TVORAC IDEJNOG KONCEPTA SVEUČILIŠTA U ŠIBENIKU

Šibenski studiji kreacija su hrvatske intelektualne kreme! Ovo je projekt znanstvene i sveučilišne zajednice RH. Riječ je o mega projektu koji polazi od osnovne teze – univerziteti i fakulteti su apolitične organizacije

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

ibenik će, bez ikakve sumnje, u rujnu ove godine upisati prve studente na svom novom dislociranom Studiju energetike i obnovljivih izvora energije. Kako ne bi bilo nikakvog spora, riječ je o jednom od najvažnijih projekata u novijoj šibenskoj povijesti. Ako se bude realizirao u najavljenom obimu, te ako njegovi tvorci uspiju u nakani da kroz tri različita studija, osim energetike i zaštite okoliša, još i akvakulture, bit će osnovano samostalno Sveučilište Šibenik, koje će zauvijek promijeniti sliku grada. Naravno, nabolje. Na temu dislociranog studija Sveučilišta u Zagrebu, u šibenskoj knjižnici prošlog je tjedna održan okrugli stol na kojem je sudjelovala akademska i znanstvena elita, predstavnici lokalne vlasti, Studentskog ureda studija u osnivanju, ravnatelji srednjih škola te nekolicina gospodarstvenika. Bila je to odlična prilika da prokomentiramo aktualnu situaciju, i vratimo se na početak ove priče, s tvorcem koncepta o tri šibenska studija s ciljem osnutka Sveučilišta,

Zvonkom Pešićem. SVJETSKA ISKUSTVA Kako je i kada uopće došlo do ideje i inicijative o pokretanju Sveučilišta u Šibeniku? Zadnjih 15 godina putujem po svijetu i vlasnik sam agencije koja je specijalizirana za studijska putovanja i međunarodnu suradnju. Vodio sam delegacije RH u posjet najrazvijenijim obrazovnim i znanstvenim organizacijama u Europi i svijetu, te sam imao neposrednu priliku promatrati na koji su način najrazvijenije zemlje organizirane na području znanosti i obrazovanja. Tako sam uvidio kako stupanj obrazovanja stanovništva i stupanj razvijenosti znanosti u nekoj zemlji direktno koreliraju sa stupnjem njezinog ekonomskog razvoja i civilizacijskih normi, što znači da, ako je stanovništvo obrazovano, a znanost je suport razvoju zemlje, tada ta zemlja ekonomski jako dobro stoji. Primjer su skandinavske zemlje. Bio sam u Finskoj pa ću pričati o njoj – to je zemlja bez rudača, ili ikakvih drugih prirodnih resursa, ali su prije 40 godina odlučili da žele napraviti najbolji obrazovni sustav u svijetu i u tome su uspjeli. Oni danas, po standardima i načinu življenja, pripadaju među najrazvijenije zemlje svi-

jeta. Isti slučaj je s Njemačkom, Norveškom i ostalim zemljama koje su na taj način postavile stvari. Pitate me za ideju? Nju sam dobio za vrijeme boravka u Izraelu. Model održivosti te zemlje, a mislim da govorimo o periodu od oko dvije tisuće godina od utemeljenja izraelske države, koncipiran je na bazi obrazovanja. Danas, prema statističkim pokazateljima, Izrael ima 98 posto učenika sa završenom srednjom školom, i oko 34 posto visokoobrazovanih. Na svijetu ima oko 18 milijuna Židova, a oni ‘izbacuju’ oko 30 posto nobelovaca za područje egzaktnih znanosti. Za vrijeme mog boravka u Izraelu, posjetio sam i HEMDA centar koji upravlja čitavim obrazovnim sustavom za darovite u Izraelu. Oni selekcioniraju djecu u najranijoj fazi i pokušavaju izraditi piramidu po kojoj najbolji i najkvalitetniji dio izraelskog naroda dolazi na čelo, oni s prosječnim sposobnostima dolaze na sredinu piramide, a oni koji su ispod prosjeka su na njezinom dnu. I svatko ima otvoren kanal da u toj piramidi napreduje, uz visoko razvijenu odgovornost prema svojoj državi. A kad sam, dakle, pitao gdje završavaju oni najsposobniji s najviše kvaliteta, u HEMDA centru odgovorili su mi - u državnim službama. Rav-

nateljicu HEMDA sustava pitao sam i na kojem području država Izrael najviše radi, a ona je odgovorila – na energiji. Ona zemlja koja bude pronašla model proizvodnje energije bez većih posljedica na okruženje u kojem živi, to je zemlja koja će vladati kuglom zemaljskom, kazala mi je. I zato Izrael na tome najviše radi. Ravnateljica mi je tada rekla i kako se sprema za Sankt Petersburg kako bi tamo pokupila znanje i vještine koje će primijeniti u svojoj zemlji, a samnom je podijelila i tezu kako samo oni pojedinci koji su spremni otplivati tako daleko da iza sebe ne vide kopno mogu stvoriti nešto novo i značajno. To su teze koje su ostavile dubok trag na mene i kad sam se vratio kući, spoznao sam da Hrvatska, a poglavito Šibenik ima veliki problem s energijom, te da smo druga zemlja u Europi po uvozu električne energije. Proučavajući sve aspekte, uvidio sam da Šibenik ima idealnu poziciju za školovanje kadrova energetske struke, nadalje zbog blizine nacionalnioh parkova i parkova prirode koji su prirodni laboratoriji da imamo uvjete i za studij smijera zaštite okoliša, a da zbog prisutnosti Institutra Ruđer Bošković u šibenskom zaljevu, te njihove djelatnosti imamo temelj i za studij akvakulture. Moja je

469. / 25. veljaÄ?e 2015. / 25

Intervju

26 / 25. veljače 2015. / 469.

Danas, prema statističkim pokazateljima, Izrael ima 98 posto učenika sa završenom srednjom školom, i oko 34 posto visokoobrazovanih. Na svijetu ima oko 18 milijuna Židova, a oni ‘izbacuju’ oko 30 posto nobelovaca na području egzaktnih znanosti

temeljna ideja bila da se napravi Studij energetike i zaštite okoliša sa stalnim sjedištem u Šibeniku, ali nakon dugih konzultacija sa strukom, znanstvenicima iz dubrovačkog i splitskog sveučilišta i dr. Goranom Mihelčićem s Instituta Ruđer Bošković, stvoren je koncept, tri studija, energetike i obnovljivih izvora energije, upravljanja okolišem i akvakulture. Takav koncept nakon dva dana zasjedanja prihvatio je Institut Ruđer Bošković, odakle je stigla i poruka kako je riječ o veoma kvalitetnom projektu, te kako su spremni svoje kadrove dati na raspolaganje da se u Šibeniku pokrene proces otvaranja studija energetike. S obzirom da se dosad predstavljao kao projekt Grada Šibenika, možete li pojasniti – tko i na koji način rukovodi projektom uspostave studija? Ovo je projekt znanstvene i sveučilišne zajednice RH. Riječ je o mega projektu koji polazi od osnovne teze – univerziteti i fakulteti su apolitične organizacije. Međutim, na ovom se mega projektu ne može ništa raditi ukoliko znanstvena i stručna zajednica ne surađuju s lokalnom zajednicom, Gradom ili Županijom. Ovdje je stvar vrlo čista, riječ je o projektu koji u ovoj fazi vodi Sveučilište u Zagrebu, a lokalna samouprava u njegovoj je realizaciji partner. Ipak, rekao bih da je prostor u kojem će dje-

lovati studij eksteritorijalni prostor kojim će upravljati sveučilište, isto kao što će to biti budući prostor studentskog kampusa. To znači da službena politika Grada Šibenika ili Županije niti može niti smije utjecati na ono što će se događati u kampusu. DRŽAVNI NOVAC Možemo li onda pojasniti tko će nancirati uspostavu tog studija, te njegovo djelovanje? To je državni studij, studij zagrebačkog Sveučilišta i oko toga nema rasprave. Oni koji naciraju zarebačke studije osigurat će novac i za osnivanje ovog studija ali i za njegovo djelovanje. Doduše, mnogo će vrijediti svaka kuna koju Grad ili Županija mogu uložiti. Grad je već uložio mnogo truda u ovaj projekt i mora se dati zasluga političkoj grupaciji, gradonačelniku Buriću koji je u ovoj maloj siromašnoj sredini koja ekonomski ne stoji dobro izdvojio takav iznos na početku ovog projekta. Ali sudbina ovog fakulteta ni u kojem slučaju ne ovisi o ekonomskoj moći grada Šibenika. Ovo je državni studij i stopostotni iznos za njegovo nanciranje izdvaja država. Dakle, ne postoje ekonomski razlozi iz kojeg bi ovaj projekt propao. No, u kojem se kontekstu kao donator ovog projekta iz gradske uprave stalno spominju Norvežani, koji su nancirali projekt iNavis centra?

Za javnost, ali i za lokalnu politiku treba precizno kazati kako su projekt studija i projekt iNavis centra dva potpuno odvojena projekta koji jedan s drugim nemaju nikakve veze. Projekt formiranja šibenskog Sveučilišta je projekt znanstvene i sveučilišne zajednice Republike Hrvatske, ja sam njegov inicijator, ali ne bih uspio bez pomoći znanstvene zajednice. Suradnja između ova dva projekta vjerojatno će se dogoditi, ona je moguća i poželjna. iNavis je tvrtka koja se bavi inovacijama i ima ambicije da surađuje s lokalnim gospodarstvom ali i ovim prvim našim studijem, a studij također ima ambiciju postati suport gospodarstvu. Tu je i činjenica što će studij energetike biti smješten u prostoru iNavis centra, te okolnost u kojoj će korisnici studija i centra koristiti zajedničke laboratorije, u koje će Norvežani uložiti europski novac. Za ovim se išlo kako se ne bi duplirala investicija, budući da su laboratoriji potrebni u oba projekta. No, formiranje Sveučilišta je hrvatski projekt, a iNavis norveški i oni, ponavljam, nikako nisu isti, suradnja je dobrodošla. Već godinama se najavljuje pokretanje studija energetike, no neke okolnosti tom projektu nisu išle na ruku. S obzirom na to što je dosad napravljeno, postoji li šansa da se ovaj projekt ne realizira, odnosno da akademska zajednica iz nekog razloga odu-

stane od Šibenika? Po informacijama kojima raspolažem, ovo je projekt koji je nezaustavljiv. Odabran je prostor grada Šibenika i privremena lokacija u iNavisu, koji će biti kratkotrajno rješenje jer je konačan cilj da se Sveučilište konačno smjesti na Palacinu. No, i Palacin će biti premal prostor pa sam poredložio gradonačelniku da bi bilo poželjno da se taj prostor proširi i na vojarnu Ante Jonjić jer valja projicirati da utemeljenjem ovog studijskog programa i s dva studijska programa u najavi, postoji mogućnost širenja na dodatne programe, a u tom će slučaju prostor Palacina, koji raspolaže s oko 30 tisuća metara četvornih, biti nedostatan za sve što ovakvi projekti zahtijevaju – smještaj studenata, profesora, znanstveno istraživačkih centara, te prehrane, sportskih terena, laboratorija, knjižnice… To su mali ‘gradovi’ u gradu gdje studenti imaju sve što im je potrebno. Jeste li radili nekakvu studiju koja bi pokazala koliko je prostora za šibenske studije potrebno, koliko će ih studenata pohađati? Napravili smo studiju izvodljivosti koja pokazuje da su studiji utemeljeni na ekonomskim parametrima i da su samoodrživi. Koliko će studenata imati, u ovom trentku ne mogu znati, no oni su studiji budućnosti i danas ne postoji nijedna radna organizacija

469. / 25. veljače 2015. / 27 koja nema potrebe za energetičarom. No, možemo kazati kako studiji FER-a i FESB-a u Zagrebu imaju oko šest tisuća studenata, a ja se iskreno nadam kako bi šibenski studiji mogli uskoro smjestiti makar tisuću studenata. Uvjeren sam da će ta brojka biti bitno veća jer je ipak riječ o internacionalnom studiju koji će, nadam se, pohađati i studenti iz Poljske, Njemačke i ostalih država Europe i svijeta. Postojeća dva vrhunska hrvatska fakulteta, usudio bih se reći najkvalitetnija, FER i FESB, obrazuju I vrhunske stručnjake no svi se oni za rad na novih tehnologijama moraju dodatno školovati. Postoji li u Šibeniku znanje, kadar koji bi bio matični na studijima? Ovo će biti zahtjevan studij, s visokim standardima, tehnički studij na kojem će u prvoj fazi predavati sveučilišni profesori zagrebačkog FER-a i FESB-a, kolegije mogu voditi samo profesori i doktori, kao što je to slučaj na spomenuta dva fakulteta. Također, već sad imamo Šibenčana, poput prof. Petkovića, koji predaju na drugim sveučilištima, a koji su izrazili spremnost za sudjelovanjem u projektu u početnoj fazi. No, konačni cilj ovog projekta, osim osposobljavanja novih kadrova koji će pomagati razvoju šibenskog gospodarstva kroz djelatnosti vezane uz pojedini studij, je i školovanje vlastitih kadrova, ali i dovođenje u Šibenik obrazovanih mladih stručnjaka koji će preuzeti šibenske studije. Svijet je pun malih nama poznatih gradova u kojima postoje vrhunske i visoke škole najnovijih tehnologija. Cilj je ovog projekta da jednog dana Šibenik postane jedan od ‘malih’ svjetskih sveučilišnih gradova poput Oxforda, Cambridgea, Stanforda i drugih. To je možda san, ali je i ostvarivo, samo je potrebno vrijeme Iiupornost. Studentski ured Studija energetike u osnivanju s radom je započeo prije godinu dana. Koje su zadaće i kakvo je djelovanje Studentskog ureda? To je tijelo koje je osnovano na preporuku sveučilišne i znanstvene zajednice na samom početku projekta osnutka studija jer se smatralo da je riječ o suviše kompleksnom projektu da bi njegova realizacija bila prepuštena samo jednom čovjeku, dakle meni kao inicijatoru i tvorcu koncepta. Stoga je osnovano šire tijelo koje posve volonterski koordinira svim aktivnostima na projektu. Uredom presjedavam, a članovi su prof.dr. Tarzan Le-

gović, prof.dr. Ivan Zulim, koji su od samog početka uključeni u projekt i oni određuju kvalitetu programa. U tom tijelu su također dr. Goran Mihelčić, dr. Neven Cukrov s Instituta Ruđer Bošković, potom dr. Drago Marguš iz NP Krka, Ivanica Belamarić i Josip Belamarić, predstavnici srednjih škola, Gimnazije i Tehničke škole čiji učenici imaju anitete za upis studija poput ovog budućeg šibenskog, te konačno Daria Lešić, urednica Šibenskog portala, Ivan Soža, predsjednik županijskog ogranka HGK-a i Željko Burić, službeni predstavnik grada. Što je s projektom kampusa na Palacinu, čija je zadaća taj prostor staviti u funkciju? Vlada RH, odnosno DUUDI dao

Velik interes na samom početku Nedavno je na web stranicama ‘Postani student’ objavljen Studij energetike što znači da maturanti dislocirani studij u Šibeniku mogu izabrati kao izbor svog fakulteta. Do sada je čak 35 maturanata iskazalo je interes za upis studija energetike u Šibeniku. Je li vas to iznenadilo obzirom da se u marketing dosad nije ulagalo? Ovo je jedan od rijetkih studija koji daje garanciju zaposlenja. Danas je došlo do promjene lozije mladih ljudi, oni se više ne žele školovati za biro. Studij je teži i kompleksniji, no bolje je da traje i dvije godine dulje, ako će to garantirati posao u struci. Nedavno sam sreo jednu Šibenčanku koja je završila ekonomski fakultet ali ne može naći posao u struci pa radi kao prodavačica sportske opreme. To je tragedija. Možemo li kazati da će se sve te boljke hrvatskog obrazovnog sustava pokušati izliječiti u Šibeniku? Ovaj je projekt koncipiran na način da se izbjegnu svi negativni aspekti koje su uočili tadašnja tri prva čovjeka hrvatskog obrazovnog sustava – bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. Bjeliš, te prof. Perić i prof. Juraga, dekani FER-a i FESB-a. Utemeljenjem šibenskog studija pokušat će se otkloniti sve slabosti sustava. Ovo je savršena šansa da se to napravi, te da se školuje kadar koji će biti nužan, koji ne da će učiti posao, već će biti kotačić koji nedostaje kako bi svaka tvrtka napredovala.

je Palacin na raspolaganje Gradu za potrebe utemeljenja kampusa. No, Palacin nismo mogli pokrenuti prije pokretanja prvog studija. Sad su konačno otvorene mogućnosti da ovaj projekt studentskog kampusa, zajedno s temeljnim konceptom studija, nominiramo na europske fondove za sunanciranje. Želim kazati još nešto što je jako važno, u ovaj projekt nije uključeno samo zagrebačko Sveučilište. Ono je s nama u prvoj fazi osnivanja i uspostave Studija energetike i obnovljivih izvora, no nakon toga, kada krenemo na osnivanje druga dva studija, zaštite okoliša i akvakulture, uključit će se Institut Ruđer Bošković, koji će preuzeti obvezu formiranja ta dva studijska programa. U toj fazi Sveučilište Zagreb ostaje partner, a priključit će se i Sveučilište Osijek, te splitsko sveučilište, institut Hrvoje Požar, Ekonerg... Toplo se nadam da ovakvu jednu inicijativu u koju su uključene gotovo svi znanstveni i sveučilišni centri neće ugroziti mala taština pojedinih šibenskih političara. NOVA INTELEKTUALNA RAZINA Možemo li kazati, kad sve zajedno sažmemo, da je hrvatska intelektualna krema uključena u realizaciju ovog projekta, te da će, ako se sve realizira po planu, sve ovo biti jedan ogroman iskorak za Šibenik? Denitivno. Ovo su alati koji će pomoći razvoju čitavog šibenskokninskog područja, oni će odrediti novu intelektualnu referentnu razinu. Sve pohvale za naše Veleučilište koje školuje veliki broj kadrova, ali ovo je korak više, studij koji ima bitno različitu problematiku, pa ta dva studija mogu funkcionirati zajedno. Koja je onda uloga Grada i Županije? Jedina njihova uloga jest da budu suport struci, da prepoznaju jedan ovakav kvalitetan projekt i da mu iskažu potporu kako bi se realizirao na najbolji mogući način. U jednom trenutku, to moram kazati, politička opcija na vlasti nije iskazala razumijevanje. Političari često vole krasti tuđe ideje, jer možda nisu inovatori, ne kreiraju i ne mogu sagledati sve aspekte ovakvog jednog projekta. To je jako loša poruka za sve mlade kreativce, inovatore, stručnjake koji dolaze u Šibenik kako bi ovdje realizirali svoje ideje, pa naiđu na zapreke na lokalnoj razini. Dok god na ovim prostorima lokalna politika ne shvati da je ona partner koji mora podržavati dobre projekte, a njihovu provedbu, kao što je

to slučaj u razvijenim zemljama, moraju prepustiti stručnjacima, do tada ova sredina neće doživjeti akcelerirani razvoj. Kazali ste mi u jednom razgovoru ranije kako ste doživjeli da su neke zemlje s tvrdim režimima shvatile da se struci treba prepustiti važne projekte. Možete li pojasniti? Bio sam u Šangaju, te sam fasciniran obilaskom njihovog sveučilišta, ali i centra Pisa koji je zadužen za razvoj obrazovnog sustava Kine. Tamo sam spoznao da je čitava priča o megalomanskom razvoju Kine zapravo bazirana na veoma jednostavnom konceptu. Gdje god sam došao, od uprave grada Šangaja, do sveučilišta i centara koji kreiraju budućnost te zemlje, dočekivali su nas mladi, stručni, visokoobrazovani ljudi, te samo jedan jedini pripadnik socijalističke partije. To je sustav u kojem možemo pričati čak i o nerazvoju demokracije, no oni su shvatili da bez stručnog kadra ne mogu ostvariti napredak. Kad to komparirate sa Šibenikom u posljednjih 20 godina, vidjet ćete da na mjestima pročelnika i voditelja ustanova sjede uvijek kadrovi sa stranačkom iskaznicom, a ne stručnjaci u svom području. To je model koji se, nažalost, koristi u čitavoj Hrvatskoj, no on je zastario i ni na koji način ne može ubrzati razvoj nekog kraja. Na mjestu pročelnika za obrazovanje treba sjediti najveći stručnjak s tog područja u sredini, a ako takvoga nema, tada ga treba tražiti na tržištu. Isto je i sa svim ostalim područjima jer ti ljudi određuju referentni sustav i razinu razvoja kvaliteta. Upravo zato sam na primjeru osnutka Sveučilišta u Šibeniku inzistirao, a to ću činiti i dalje, da ono bude potpuno apolitično, da lokalna vlast bude samo potpora, a da struka odradi svoj posao. Na koncu, aktualna vlast promijenila je stav Grada prema ovom projektu, izrazili su mu, kao što sam spomenuo, veliku podršku. Prirodno i logično je da nastavim koordinirati na ovom projektu između lokalne, sveučilišne i znanstvene zajednice i gospodarstva, a to sam dokazao i u praksi utemeljenjem prvog studijskog programa. Ovaj projekt sam inicirao,pokrenuo odredio koncepciju realizacije i punih pet godina održavao ‘vatru’ i onda kad je zbog lokalnih kočnica sve dolazilo u pitanje. Jedino što sada očekujem je da mene, ostale operativne sudionike, sveučilišne profesore, znanstvenike i dr. koji vode projekt, lokalna politika u tom više neće sprječavati.

28 / 25. veljače 2015. / 469.

Grad Šibenik 022/431 000 fax: 022/431 099

Šibenik

Autobusni kolodvor 060/368 368 Željeznički kolodvor 022 / 333-699

Turistička zajednica 022/212 075 fax: 022/200 183 tz-sibenik@si.t-com.hr Bolnica 022/641 641 Dom zdravlja 022/334 421

Gradski parking tel: 022/200 770 fax: 022/200 771

Jadranska banka 022/242 242 022/242 101

Gradske ljekarne 022/332 620

Zelenilo 022/212 331

Policijska uprava 022/347-111

Gradska Čistoća 022/332 325

POMOĆ POTREBITIMA NOVA ODLUKA ŠIBENSKE GRADSKE UPRAVE

Besplatan javni prijevoz za invalide, socijalno ugrožene, umirovljenike... Prema prihodovnom kriteriju, besplatan prijevoz ostvarivat će osobe starije od 65 godina koje nisu nikada radile te nemaju primanja, umirovljenici stariji od 65 godina s mirovinom manjom od 2.500 kuna te umirovljenici mlađi od 65 godina s mirovinom manjom od 1.800 kuna piše Daria Lešić urednik@sibenskiportal.hr

rad Šibenik donio je nove kriterije po kojima će utvrđivati pravo na besplatan i subvencioniran javni prijevoz za Šibenčane u 2015. godini. Kako je naglašeno na konferenciji za novinare prošloga tjedna, novom odlukom nastojalo se pravednije raspodijeliti novce iz gradskog proračuna. Tako su, po novome, utvrđena dva uvjeta prava na besplatan prijevoz – socijalni i prihodovni. Besplatan prijevoz autobusima Autotransporta, prema socijalnom kriteriju, po prvi puta ostvarivat će korisni-

ci koji imaju pravu na zajamčenu minimalnu naknadu, stopostotni invalidi te roditelji, djeca i udovice poginulih branitelja Domovinskog rata. TKO IMA PRAVO NA SUBVENCIJU Prema prihodovnom kriteriju, besplatan prijevoz ostvarivat će osobe starije od 65 godina koje nisu nikada radile te nemaju primanja, umirovljenici stariji od 65 godina s mirovinom manjom od 2.500 kuna te umirovljenici mlađi od 65 godina s mirovinom manjom od 1.800 kuna.S druge strane, pravo na subvencionirani prijevoz ostvarit će osobe starije od 65 godine i to umirovljenici s mirovi-

nom od 2.501 kunu do 3.500 kuna (godišnja karta: 1.zona -300 kuna, 2.zona -400 kuna te 3.zona -500 kuna), umirovljenici s mirovinom od 3.501 kuna do 4.500 kuna (godišnja karta: 1.zona - 400 kuna, 2.zona - 500 kuna te 3.zona - 600 kuna). Šibenski gradonačelnik Željko Burić i njegov zamjenik Nikica Penđer kazali su kako je ovakva odluka o besplatnom i subvencioniranom javnom prijevozu donesena na prijedlog nezavisnog gradskog vijećnika Ante Gašperova Čače. - Ovo je dobar prijedlog gospodina Čače te ova odluka ne rješava samo prijevoz umirovljenika već ima i socijalnu notu. Pri izradi od-

Stjepana Radića 100 | 22000 Šibenik-Hrvatska | tel.: +385 22 332 325 +385 22 332 485 | +385 22 333 825 | fax: +385 22 310 982 | info@cistoca-sibenik.hr

luke vodili smo se kriterijem da svi umirovljenici ipak nisu socijalna kategorija kao i činjenicom da danas imamo mnogo ljudi koji imaju jako niska primanja te su se oni godinama žalili što Grad Šibenik i njima ne osigurava besplatan prijevoz – kazali su Burić i Penđer. UMIROVLJENIČKI POKAZI Umirovljenici će svoje pokaze, kao i dosad, ostvarivati na šalterima Autotransporta, ali ovog puta jednom godišnje, dakle, počeviši od 15. ožujka, dok će korisnici prema socijalnom statusu pravo na besplatan prijevoz ostvarivati u Odjelu za društvene djelatnosti Grada Šibenika.

469. / 25. veljače 2014. / 29

GOSPODARSTVO TVRTKA INDUSTRIUS D.O.O. ISKAZALA INTERES ZA KUPNJU PARCELE

Na Podima će se proizvoditi djelovi za termoelektrane? piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

rad Šibenik objavio je natječaj za prodaju građevinskog zemljišta na području Gospodarske zone Podi. Riječ je o građevinskom zemljištu u okviru dijela prve prostorne cjeline određene Urbanističkim planom uređenja radi gospodarsko-poslovnog ili gospodarsko-proizvodnog sadržaja sukladno određenjima Urbanističkog plana uređenja zone. Veličina parcele je čak oko 27,5 tisuća metara četvornih, na području katastarske općine Danilo Biranj. Kako neslužbeno doznajemo, ozbiljan interes za kupnju te parcele na Podima iskazala je tvrtka Industrius d.o.o. čija je osnovna djelatnosti proizvodnja djelova za termoelektrane. Tvrtka se nalazi u okolici Sinja, a bavi se proizvodnjom željeza, čelika, ferolegura… NOVI POGONI - Podi su površinom najveća gospodarsko-industrijska zona u Hrvatskoj i, unatoč izrazito lošoj gospodarskoj situaciji u cijeloj regiji, pokušavamo je napuniti novim proizvodnim pogonima. Nije jednostavno, ali se stvari pokreću. Dokaz za to je i ovaj natječaj za kupnju zemljišta za koje postoje zainteresirani kupci, budući investitori u zonu – rekao je zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta. Uz osnovne podatke o ponuditelju, ponuda mora sadržavati idejni projekt, opis dosadašnjeg poslovanja, gospodarsku procjenu ulaganja s investicijskim programom, određenje

27,5

tisuća metara četvornih je površina zemljišta konkretnog dijela građevin- skog zemljišta, rok izgradnje i početak djelatnosti, iznos planiranih ulaganja i izvore nanciranja. Ponuđena cijena po kvadratu ne smije biti manja od pet eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja.

Kako neslužbeno doznajemo, ozbiljan interes za kupnju te parcele na Podima iskazala je tvrtka Industrius d.o.o. čija je osnovna djelatnosti proizvodnja djelova za termoelektrane

ROK ZA PONUDE 30 DANA Natjecati se mogu domaće i strane pravne i zičke osobe (obrti) registrirane za obavljanje djelatnosti koja dovodi do ostvarenja cilja raspolaganja zemljištem. Natječaj je objavljen u dnevnom tisku te na web stranici Grada Šibenika www.sibenik. hr Rok za podnošenje prijava je 30 dana. Natječajna dokumentacija preuzima se u Upravi Podi Šibenik d.o.o., Velimira Škorpika 17 b, a otvaranje ponuda održat će se 31.03. 2015. u 12,00 sati u Uredu gradonačelnika Grada Šibenika, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1., Šibenik, na koju adresu se ponude i upućuju.

30 / 25. veljače 2015. / 469.

Vodice

Gradska uprava 022/444-900

Turistička zajednica 022/443- 888

Ambulanta 022/443- 169

Autobusni kolodvor 022/443-627

Komunalni redar 022/444-910 Komunalno poduzeće 022/443 309 Policija 022/443-150

Knjižnica 022/442-095 Stom. ordinacija 022/442-834 Matični ured 022/443-036

Lučka kapetanija 022/443-055 Poštanski ured 022/442-200 DVD Vodice 022/441-324

Ljekarna 022/443-168 Veterinarska služba 022/443-355

‘Orlovi’ osvojili četiri nove medalje

osmo kolo XC Zimske lige Dalmacije, održano prošle nedjelje u Primoštenu, na kojem se okupilo stotinjak natjecatelja, potvrdilo je dominaciju BBK Orlov krug. Članovi vodičkog kluba kući su se vratili s četiri medalje, a posebno uvjerljivi bili su u kategoriji Sport, u kojoj su osvojili tri prva mjesta. Zlatnom medaljom okitio se Tonko Juras, ispred klupskog kolege Dženisa Čanjevca, a set

medalja za ‘orlove’ kompletirao je Carlo Petković, osvojivši broncu u spomenutoj kategoriji. Četvrtu medalju za BBK Orlov krug osvojila je Tanja Barišić koja se u kategoriji žena okitila srebrom. Sljedeću priliku za obogaćivanje riznice medalja vodički brdski biciklisti imat će 1. ožujka u Pakoštanima, na devetom kolu XC Zimske lige Dalmacije. (pp)

Asfaltirana cesta kod ‘sportskog balona’ piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

roteklog tjedna završeno je asfaltiranje prilazne ceste kod ‘sportskog balona’ čime je omogućen nesmetan pristup u OŠ Vodice. Riječ je o cesti na kojoj su uslijed obilnih i učestalih kiša nastajale velike lokve koje su otežavale pristup školi. Inače, asfaltiranje spomenu-

foto: Infovodice

Elenore Borgin treća među djevojčicama na Kupu Kairosa

up Kairosa naziv je regate za klase Optimist i Laser, koja se tradicionalno održava u Trogiru. Na ovogodišnjem izdanju nastupilo je više od stotinu mladih jedriličara i jedriličarki, među njima i oni iz Jedriličarskog kluba Tijat iz Vodica. Svi su se natjecali u klasi Optimist, a neki od njih ostvarili su solidne rezultate. Odnosi se to prije svega na Elenore Borgin koja

je u konkurenciji djevojčica osvojila treće mjesto, dok je u ukupnom poretku bila jako dobra 12. Danijel Udovičić zauzeo je, pak, 25., a Leonardo Borgin 38 mjesto. Kažimo kako su na trogirskoj regati prvi službeni nastup upisala i dva nova člana JK Tijat, Dominik Jozić i Valentin Srdarev, koji su se u školu jedrenja upisali prije tri mjeseca. (pp)

te ceste dio je ugovora vrijednog nešto manje od 1,3 milijuna kuna kojeg je Grad Vodice nedavno potpisao s tvrtkom Sarađen iz Stankovaca, a kojim je toj tvrtki povjereno izvođenje poslova uređenja novih asfaltnih površina na području Grada Vodica. Njime je osim prometnice kod osnovne škole planirano asfaltiranje i dijela Zatonske ulice, Stablinca VII, Stablinca X, dijela Sarajevske, Račice I i odvojka Srime XVI.

Vijesti

469. / 25. veljače 2015. / 31

Vodice GRADSKO VIJEĆE SVI AKTI IZGLASANI JEDNOGLASNO

Izdavanje glasnika Grada Vodica doprinijet će uštedama u proračunu piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

animljiva stvar dogodila se na prošlotjednoj sjednici vodičkog Gradskog vijeća. Naime, prvi put postignut je puni konsenzus vijećnika te je svih 13 akata doneseno jednoglasno, što je prvi takav slučaj u povijesti vodičkog ‘parlamenta’.

VELIKA UŠTEDA Među izglasanim aktima je i onaj o izdavanju Službenog glasnika Grada Vodica, a što će, kako je obrazložila gradonačelnica Branka Juričev Martinčev, biti nancijski povoljnije i praktičnije od dosadašnjeg modela. Naime, do sada su se svi akti Grada Vodica, za koje je postojala obveza objavljivanja, objavljivali u Službenom vjesniku Šibensko – kninske županije, a za što se znalo trošiti i do 40 tisuća kuna godišnje. Pokretanjem vlastitog službenog glasnika procjenjuje se kako bi se za tu namjenu godišnje iz gradskog proračuna izdvajalo maksimalno pet tisuća kuna. Drugi benet izdavanja

Objavljivanje općih i drugih akata Gradskog vijeća u Službenom glasniku Grada Vodica racionalniji je i praktičniji model koji će doprinijeti bržem objavljivanju odluka - kazala je gradonačelnica

Donesena odluka o izradi III. izmjena i dopuna Prostornog plana

a 13. sjednici vodičkog Gradskog vijeća izglasana je odluka o izradi III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Vodica. Kako je obrazloženo, razlog zašto se pristupilo izradama spomenutih izmjena i dopuna jest omogućavanje

Vijesti

djelomične promjene namjene površina u zoni sporta i rekreacije, odnosno u Sportsko – rekreativnom centru Račice, a s ciljem dobivanja lokacijske dozvole za izgradnju Regionalnog posjetiteljskog centra, te dovršetka izgradnje nogometnog igrališta. (pp)

službenog vodičkog gradskog glasila odnosi se na ažurnost, s obzirom da datum objave više neće određivati Šibensko – kninska županija. PRAKTIČNIJI MODEL - Objavljivanje općih i drugih akata Gradskog vijeća u Službenom glasniku Grada Vodica racionalniji je i praktičniji model koji će doprinijeti bržem objavljivanju odluka – sažela je gradonačelnica Juričev Martinčev razloge ovakve odluke.

32 / 25. veljače 2015. / 469.

Rogoznica

Općina Rogoznica 022 559 040

Turistička zajednica 022 559 253

Ljekarna 022 558 330

Komunalni redar 022 558 320

Dječji vrtić 022 559 473

Stom. ordinacija 022 558 392

Osnovna škola 022 558 083

Ambulanta 022 559 032

Lučka kapetanija 022 559 045

Poštanski ured 022 559 080 DVD Rogoznica 022 559 294 Župni ured 022 559 065 Jadranska banka 022 559 540

PRORAČUN PROJEKCIJE RASHODA OPĆINE U IDUĆE TRI GODINE

Rashodi od 27 milijuna kuna Bitno je naglasiti da se u sljedeće tri godine planira realizacija prioritetnih rashoda i programa Općine te zadržavanje dostignutih standarda u što većoj mogućoj mjeri

piše Rade Kristić rade.kristic@sibenskiportal.hr

kupni rashodi i izdaci proračuna Općine Rogoznica u 2015. godini planiraju se u iznosu 27.19 milijuna kuna uskladu s ukupno procijenjenim prihodima i primicima, dok se za 2016. i 2017. godinu procjenjuju u iznosu od 28.14 milijuna kuna, odnosno 22.63 milijuna kuna

SUBVENCIJE, POMOĆI, NAKNADE - Bitno je naglasiti da se u sljedeće tri godineplanira realizacija prioritetnih rashoda i programaOpćine te zadržavanje dostignutih standarda u što ve-

ćoj mogućoj mjeri- kaže načelnica Općine Rogoznica Sandra Jakelić. Rashodi poslovanja obuhvaćaju rashode za zaposlene, materijalne i nancijske rashode,rashode za subvencije, pomoći, naknade i ostale rashode. Rashodi za zaposlene planiraju se u iznosu 2.024 milijuna kunaza sve tri proračunske godine, a obuhvaćaju bruto plaće (1.663 milijuna kuna),doprinose na plaće (74.578 tisuće kuna) i ostale rashode za zaposlene (286.126 tisuće kuna) jedinstvenog upravnog odjela. Materijalni rashodi planiraju se u 2015. godini u iznosu 7.41 milijuna kuna, a odnose se na rashode zaizvršavanje pro-

gramskih aktivnosti i redovno poslovanje.U 2016. i 2017. godini materijalni rashodi se planiraju uiznosu od 6.16 milijuna kunai 5.96 milijuna kuna.

MATERIJAL I ENERGIJA - U strukturi materijalnih rashoda najveći je udjel rashoda za usluge koji su u 2015. Godini planirani u iznosu od 5.75 milijuna kuna. Rashodi za usluge odnose se na komunalne usluge,intelektualne usluge, usluge tekućeg i investicijskog održavanja objekata i drugerashode vezano za objekte Općinete na tekuća i investicijska održavanja objekata komunalne infrastrukture (za održavanjezelenih površina, ne-

razvrstanih cesta, javne rasvjete...)- kaže Sandra Jakelić. Ostali rashodi unutar skupine materijalnih rashoda su rashodi za materijal i energiju kojise planiraju u iznosu od milijunkuna u 2015. godini, ostali nespomenuti rashodi poslovanjakoji se planiraju u 2015. godini u iznosu 497 tisuća kuna i odnose se na naknade za radpredstavničkih tijela, povjerenstava i slično, na rashode za reprezentaciju, za premijeosiguranja i slično te naknade troškova zaposlenima koje se planiraju u iznosu od 83.46 tisuća kuna,a radi se o naknadama troškova za prijevoz, za službena putovanja i za stručno usavršavanjezaposlenih.

Murtela d.o.o. 022/436-521 fax: 022/436-536 murtela@si.t-com.hr

OŠ Murterski škoji 022/435-260 022/435-505

Turistička zajednica 022/434-995 ; fax: 022/434-950 info@tzo-murter.hr

Narodna knjižnica i čitaonica 022/435-500; fax: 022/435-571

Lučka kapetanija tel. 022/435 - 190 kapetanija-sibenik@ pomorstvo.hr

Ambulanta 022/435 - 262

DVD Murter 022/436 060 099 267 6840 Stom. ambulanta 022/436 - 026 Ljekarna Skračić 022/434 - 129

469. / 25. veljače 2015. / 33

Murter

MURTELA KREĆE SE S ODVOJENIM SAKUPLJANJEM STAROG PAPIRA

Žute kante za papir uskoro u Murteru Svakako ne moramo posebno isticati kako i na taj način zajednički radimo na očuvanju okoliša te naš otok činimo još čišćim i ljepšim- poručuju iz murterskog komunalca

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

omunalna tvrtka Općine Murter-Kornati ‘Murtela’ obavještava sve korisnike njihovih usluga da je, temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom, na području Općine Murter-Kornati omogućeno odvojeno sakupljanje papira putem žutih kanti. Papir će se odvoziti dva puta mjesečno, svaki drugi četvrtak u mjesecu.

- Termini odvoza bit će objavljeni na oglasnoj ploči te na web stranici Općine Murter-Kornati. Ovim putem ukazujemo na značaj odvojenog prikupljanja otpada jer većina otpada može biti korisna sirovina za nove proizvode. TERMINI NA OGLASNOJ PLOČI Svakako ne moramo posebno isticati kako i na taj način zajednički radimo na očuvanju okoliša te naš otok činimo još čišćim i ljepšim- poručuju iz murterskog komunalca.

Podučavaju i što se može odložiti u žutekante koje će se uskoro postaviti u Murteru. - Od papira i kartona mogu se u žutu kantu odložiti novine, časopisi, prospekti, katalozi, pisma, pisaći papir, bilježnice, knjige, telefonski imenici, kutije, kartoni (bez ikakvih dodatnih tvari), vrećice od papira, tetra-pak od mlijeka ili napitaka- navode iz Murtele. Ono što nikako ne smijete odlagati u žute kante su ambalaža od lijekova, ugljeni ili indigo papir za kopiranje, prljavi ili zauljeni papir, masni papir ili

plastikom obložena kartonska ambalažu. Žute kante će biti podijeljene svakom kućanstvu od strane djelatnika komunalnog poduzeća Murtela. KANTA PO DOMAĆINSTVU - U slučaju da niste dobili kantu možete svoju pridignuti u prostorijama komunalnog društva uz prethodnu najavu. Za sve ostale informacije možete se obratiti u našim prostorijama na adresi Butina 2, Murter ili na telefon 022/436-521-poručuju iz murterskog komunalca.

34 / 25. veljače 2015. / 469.

Tribunj

Općina Tribunj 022 446 349 www.tribunj.hr

Turistička zajednica 022 446 143 www.tz-tribunj.hr

Ambulanta 022 446 174 Stom. ambulanta 091 537 3720

Jadranska banka 022 446 992

Kornati 022 446 790

Kult. udruga Tribunj 022 447 170

Marina Tribunj Adriatiq 022 447 145

Morski Rak 022 446 229

Hrvatska pošta 022 446 - 855

Idea Intimare 022 447 230

Tempus Fugit 022 446 513

POZIV IZ TZ-A DO KRAJA VELJAČE KRAJNJI JE ROK

Iznajmljivači, uplatite turističke članarine piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

Obrazac TZ-a možete preuzeti na službenim internetskim stranicama Porezne uprave, Ministarstva financija ili na službenoj stranici TZ Općine Tribunj www.tz-tribunj.hr.

odsjećamo iznajmljivače privatnog smještaja s područja Općine Tribunj da je krajnji rok za uplatu turističke članarine do kraja veljačeporučuju iz ureda tribunjske Turističke zajednice.

PREDIGNITE OBRAZAC Rok za uplatu istječe u subotu 28. veljače, a obveznici plaćanja turističke članarine moraju ispunjeni TZ obrazac i ispunjeni EP obrazac zajedno s kopijom dokaza o uplati turističke članarine podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu do kraja veljače svake godine ili naknadno u najkraćem roku. - Obrazac TZ-a možete preuzeti na službenim internetskim stranicama Porezne uprave, Ministarstva nancija ili na službenoj stranici TZ Općine Tribunj www.tz-tribunj.hr. Turistička članarina se obračunava na osnovu izdanih računa evidentiranih u knjizi ‘Evidencija računa’, odnosno zbroja osnovica računa na paragon blokovima (obrazac EP) i stopi od 0.20 posto- poručuju iz TZ Tribunj. Evo i primjera kako izračunati visinu turističke članarine. Ako zbroj izdanih računa upisanih u knjigu Evidencija računa iznosi 23.500 kuna, stopa Turističke članarine za razred A turističkog mjesta u kojem se Općina Tribunj nalazi je 0,2 posto. Iznos Turističke članarine dobije tako da se 23.500 kuna pomnoži sa 0,2 posto, što izno-

si 47 kuna. INFORMACIJE U UREDU Članarina se uplaćuje na račun broj: HR9410010051762627158, model 67, poziv na broj odobrenja

je OIB privatnog iznajmljivača - nositelja rješenja, adresa primatelja, prolazni račun turističke članarine TZO Tribunj, morate ispuniti rubriku opis plaćanja: ‘članarina turističkim zajednicama’.

- Za sve ostale informacije možete se obratiti e-mailom na adresu tztribunj@inet.hr, na broj telefona: 022/446 143, na GSM: 0993068609 ili osobno u uredu TZ Općine Tribunj- porućuju iz tribunjskog TZ-a.

Općina Pirovac 022/467 423 022/467 077 fax: 022/466 086

Turistička zajednica 022/466 770 tz-pirovac @si.t-com.hr

Vrilo d.o.o. 098 308 054 vrilo.d.o.o. @si.t-com.hr

Poštanski ured 022/348 828

Komunalni redar 098 982 3045

Prometno redarstvo 095 74 69 416

Ambulanta 022/467 080

Župni ured 022/467 085

469. / 25. veljače 2015. / 35

Ljekarna 022/467 099

Pirovac

INFRASTRUKTURA VREMENSKI UVJETI OMOGUĆILI KOMUNALNU INVESTICIJU

Nastavljeni radovi na vodotoku Bristovac kod Pirovca Zahvaljujem se Hrvatskim vodama što su uvažili potrebe poljoprivrednika tog kraja i nakon sastanaka, obilaska terena i našeg zahtjeva i u ovoj godini nastavili za nas vrlo važne radove - rekao je načelnik Ivan Gulam tvrtka Bormil d.o.o. u suradnji s Hrvatskim vodama VGI KrkaŠibensko primorje Šibenik.

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

ZAHVALA HRVATSKIM VODAMA - Zahvaljujem se Hrvatskim vodama što su uvažili potrebe poljoprivrednika tog kraja i nakon sastanaka, obilaska terena i našeg zahtjeva i u ovoj godini nastavili za nas vrlo važne radove - rekao je načelnik Ivan Gulam. Provedba ovog projekta, podsjetimo, započela je 2013. godine, dogovorom između Općine i predstavnika Hrvatskih voda zbog problema koje su uzrokovale poplave na području vodotoka. Također, postojalo je i više cestovnih prijelaza preko potoka koji nisu bili odgovarajuće označeni i ograđeni te su predstavljali opasnost za vozila i pješake koji su se kretali po njima. Ovim projektom trebali bi se riješiti svi ti problemi.

astavno na zaključke radnog kolegija između vodstva Općine Pirovac i predstavnika Hrvatskih voda vremenski uvjeti su napokon omogućili početak radova na vodotoku Bristovac koji prolazi kroz poljoprivredna zemljišta između mjesta Kašić i Putičanje, a koji služi za prikupljanje i odvođenje viška vode s okolnog poljoprivrednog zemljišta. Vodotok je u glavnini toka zarastao u raslinje ili je djelomično urušen. Za vrijeme zimskih mjeseci događa se da vodotok bude preplavljen, te pristup i obrađivanje poljoprivrednim površinama otežan. Svi navedeni problemi trebali bi se riješiti, a radove izvodi

Pirovačke poklade na riječkom karnevalu

arnevalska udruga ‘Pirovačke poklade’ sudjelovala je na Riječkom karnevalu, da bi se potom vratila doma i ponovila pokladno ludilo u rodnom mjestu. Pokladni utorak u Pirovcu okupio je brojne mještane pod maskama, a u zajedničkom

Vijesti veselju guštale su sve generacije Pirovčana i Pirovčanki. Nakon tradicionalne maškarane promenade mjestom, paljenja Krnje, dodjeljivale su se nagrade za najbolje maske, igrala se tombola i sve to uz glazbu u režiji DJ Mirabela. (rk)

36 / 25. veljače 2015. / 469.

Tisno

TZ Tisno 022 438 604

HP - Hrvatska Pošta 022 439 250

Lučka kapetanija 022 439 313

TZ Betina 022 434 996

FINA Tisno 022 438 499

Jadranska Banka 022 438 486

TZ Jezera 022 439 120

HEP Tisno 022 438 503

Dom zdravlja Tisno 022 438 427

Ljekarna 022 438 512 Hotel Borovnik 022 439 700

SOCIJALNI PROGRAM POTPORE ZA MLADE PAROVE I NOVOROĐENU DJECU

Općina Tisno za prvo dijete dodjeljuje tri tisuće kuna Potpore koje dodjeljujemo za novorođenu djecu prema socijalnom programu Općine Tisno među najvišima su u Hrvatskoj, a najveće u županiji- kaže Miljenko Meštrov

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

amjenik načelnika Općine Tisno Miljenko Meštrov prošlog je tjedna održao primanje za deset mladih parova kojima je dodijeljena potpora za novorođenu djecu i novovjenčane parove. – Potpore koje dodjeljujemo za

novorođenu djecu prema socijalnom programu Općine Tisno među najvišima su u Hrvatskoj, a najveće u županiji- kaže Miljenko Meštrov. Druženje sa zamjenikom načelnika održalo se u sali za sastanke u općinskoj zgradi u Tisnom, pri čemu su mladi roditelji i novovjenčani parovi primili cvijeće, čestitke i potpore. Potpore za novovjenčane pa-

Rastovac među najljepšim festivalskim lokacijama

eatport.com, (internetski) dom elektronske glazbe, poslao je svoj tim diljem svijeta u potragu za najljepšim festivalskim lokacijama. Među prvih 13 smjestile su se čak tri festivala s obala Jadrana.

rove dobili su Kažimir i Ivana Bračanov, te Zvonimir i Ivana Metlić-Čorkalo. Za prinove u obitelji zamjenik načelnika je potpore uručio Darku Coliću i Ivani Degiacinto, Anti Mikuličinu i Danieli Kovačev, Zortanu i Zuzani Klasan, Danijelu i Suzani Pavić, Dinu Lovreškovu i Željki Milin, Petru i Mirni Vulin, Nikoli Plesliću i Magdaleni Burtina, Alenu i Sandi Kovačev, Josipu

Vijesti

Nakon što ljestvicu na drugom i trećem mjestu otvaraju Dimensions u Puli, odnosno Hideout na Zrću, našlo se mjesta i za tišnjansku uvalu Rastovac, gdje se održava popularniu The Garden festival u Tisnom. (mk)

Paviću i Evi Turčinov, te Zvonimiru i Ivani Metlić-Čorkalo. IZDAŠNE SVOTE Potpore koje je podijelio Miljenko Meštrov iznosile su po tri tisuće kuna za prvorođeno dijete, a za drugo dijete brojka se digla na pet tisuća kuna. Novovjenčane parove Općina Tisno potpomaže sa tisuću kuna potpore.

Grad Drniš 022/888 830 022/888 831 www.drnis.hr Drniš Tourism Board infoDtz-drnis.hr 022/888 619

Upravni odjel za prost. uređenje i gradnju 022/886 881

Ministarstvo nancija Porezna Uprava Drniš 022/887 989

Općinski sud Drniš 022/888 400 Prekršajni sud Drniš 022/886 049

Ured državne uprave 022/887 076 Nacionalni park KRKA 022/888 252

Zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu 022/888 097 Centar za socijalnu skrb 022/886 042 Stočarski selekcijski centar 022/888 097

469. / 25. veljače 2015. / 37

Drniš

PLANINSKA TRKA BROJNI ZALJUBLJENICI U PLANINE BORAVILI SU ZA VIKEND U DRNIŠU

200 planinara i trekera na Promina Treku 2015.

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

organizaciji Planinarskog društva Promina Drniš, u subotu je održana prva treking utrka u sklopu Proljetnog treking kupa i prva treking utrka ikad organizirana na Promini – ProminaTrek 2015. U ovoj utrci sudjelovalo je oko 200 natjecatelja i rekreativaca iz Hrvatske i Crne Gore, koji su se podijelili u natjecateljski i rekreativni dio utrke. U natjecateljskoj kategoriji među 69 iskusnih planinara i trekera, pobjedu je odnio Vladimir Kekez iz HPD Mosor Split, koji je planinarsku stazu dugu čak 22 kilometra prešao za svega 2 sata i 44 minute. U rekreativnoj kategoriji natjecalo se 112 rekreativaca, a stazu dugu 11 kilometara najbrže je prešao Ivan Barišić (14) iz PD Promina Drniš. Promina Trek započela je iz

samog centra Drniša, s gradske poljane, odakle je natjecatelje ispratio drniški gradonačelnik Josip Begonja. Cilj utrke nalazio se ispred Planinarskog doma na Promini. Članovi HGSS stanice Šibenik čitavim su putem pratili sudionike, a imali su dvije intervencije, na sreću manje. ISPRATIO IH GRADONAČELNIK Oko 15:00 sati, kad su do cilja stigli posljednji sudionici utrke, te nakon ručka, nagrađeni su najuspješniji trekeri kojima su nagrade uručili gradonačelnik Drniša Josip Begonja i direktorica Turističke zajednice grada Drniša Josipa Čupić.Inače, Utrka ProminaTrek 2015. dio je šireg projekta i natjecanja nazvanog Proljetni treking kup koji, uz drnišku, čine još tri utrke koje se održavaju na području Mosora, Poljičke planine i omiške Dinare: ImberTrek (21. ožujka), Jesenice Treking (11. travnja)

U ovoj utrci sudjelovalo je oko 200 natjecatelja i rekreativaca iz Hrvatske i Crne Gore, koji su se podijelili u natjecateljski i rekreativni dio utrke

i Mosor Grebening (9.svibnja). Organizatori Proljetnog treking kupa su Planinarsko ekološka udruga Gata, Udruga Jesenice, Planinarsko društvo Imber Omiš i Planinarsko društvo Promina Drniš. Sve četiri utrke okupljaju

velik broj sudionika iz Hrvatske i susjednih zemalja. Baziraju se na promicanju veće tjelesne aktivnosti odnosno aktivnog i rekreativnog bavljenja sportom u cilju zdravijeg življenja, te na promicanju ekološke svjesnosti i uživanju u prirodnim ljepotama. ZNAČAJNE UTRKE No, to nije jedina liga u kojoj sudjeluje PD Promina i koja se održava u Drnišu. PD Promina će u svibnju biti domaćin i organizator utrke u planinskom trčanju Hrvatske planinske lige i kupa, koja će biti bodovana za Ekipno prvenstvo Hrvatske u planinskom trčanju i Juniorski planinski kup. Obje ove utrke su značajna sportska događanja, ne samo za Grad Drniš nego i za županiju i regiju, s obzirom da su to trenutno jedine atletske utrke ovakvog formata i državnog karaktera u Šibensko-kninskoj županiji.

Eko Kornati PRIČA IZ DAVNINA STARI ‘KRSTILI’ SU KORNATSKO OTOČJE, DANAS SVAKI NOSI NEKU SVOJU PRIČU

Babina guzica, Kurba, Prduza samo su neki od otoka koji izazivaju svojim nazivima

evo, sve je i danas tu. Kako je na tom mjestu boravio sam, uvala je nazvana Samica – priča nam Željana Šikić, voditeljica Odsjeka za prihvat i prijevoz posjetitelja pri Javnoj ustanovi Nacionalni park Kornati.

ornatsko otočje ne plijeni pozornost samo svojim ljepotama, već je arhipelag s pripadajućim otocima, uvalama i maslinicima prepun priča iz davnina. Poznato je da se otoci u sklopu Nacionalnog parka Kornati, osim prirodnom ljepotom, ističu i zanimljivim imenima. Tako imamo otoke nazvane Babina guzica, Mala ili Vela Kurba, Pelin, Velika skala, Glamoč itd. Neki će reći da je otok Baba imao najviše sreće jer dolazi u paru s otokom Didom, baš kao i otoci Sestra i Brat. LEGEDNA O NASTANKU MASLINIKA No, osim što nazivi otocima nisu davani samo po rodbinskoj nomenklaturi, tako i uvale zanimljiva imena sa sobom nose i pripadajuće priče. Prema predaji, Kornati su nastali sedmog dana stvaranja Svijeta. Bog je preostalo kamenje razbacao, ostavio ih netaknute na mjestu gdje su pali pa danas imamo otočje jedin-

stveno u svijetu – Kornate. Isto tako, legenda prati i uvalu Samicu na otoku Kornatu. Ta uvala specična po tristotinjak stabala maslina koje su tamo zasađene, a priča se o tome tko ih je, kad i zašto zasadio. Priča kaže da je tamošnji maslinik nastao nakon

što je jednom momku oduzeta njegova djevojka. - Rečeno mu je da na tom mjestu mora zasaditi 365 maslina za svaki dan u godini i da tek onda može otići s otoka po djevojku. Došao je tu, počeo obrađivati zemlju, saditi masline i,

PRIVLAČNA KURBA Otoke su ‘krstili’ stari kartogra, a mnoga imena su se zadržala do dana današnjeg ma koliko se lascivna činila, poput otoka Babina guzica. Metafora je to koja ovaj otok čini jedinstvenim na Jadranu. Isto tako, otok Kurba posjetitelje ne privlači samo svojom prirodnom ljepotom, već joj nautičari dolaze ususret zbog imena koje je otok učinilo posebno popularnim u široj javnosti. Inspiracija prvih stanovnika otočja uvjetovala je imena koja se koriste i danas, a mnogi ne žale zbog kreativnosti starih Kurnatara jer to je samo još jedna posebnost u nizu koja ovo otočje čini atrakcijom na svim razinama.

NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA Roberto Visiani Temeljni fenomen ovog prostora je stoljetna borova šuma koju su zasadili Šibenčani. Najviše se sadio alepski bor Pinushalepensis koji se pokazao kao prvorazredna vrsta kod humikacije i mineralizacije mediteranskog krša. Čovjek koji je Šibenčane poticao na sadnju šume na ovom prostoru bio je Roberto Visiani.Danas kada se stvorilo dovoljno humusa može se pristupiti sađenju i drugih vrsta drveća. Borova šuma je i svojim korijenjem onemogućila padinske erozivne procese, a vegetacija je danas mjestimično iznimno gusta.Ovaj prostor je idealan za oplemenjivanje raznim sadržajima kao što su dječja igrališta, klupe, odmorišta u prirodi, vidikovci, poučne staze i mediteranski ili botanički vrtovi.

Upravo je Roberto Visianidugo vremena bio upravitelj botaničkog vrta u Padovi (1837–1878), te je želio takvo nešto napraviti u svom rodnom gradu, na Šubićevcu.Svojim radomjeutirao put hrvatskoj šumarskoj znanosti. On je jedan od prvih naših biologa koji je predavao na sveučilištima izvan Hrvatske. Roberto Visiani se rodio u Šibeniku u obitelji uglednog šibenskog liječnika. Osnovnu je školu završio u Šibeniku, a gimnaziju u Splitu. Nakon završene gimnazije studirao je medicinu na Sveučilištu u Padovi, gdje je 1822. doktorirao i postao asistent medicinske botanike. Tada započinju njegova istraživanja dalmatinske ore i već 1826. objavljuje svoje prvo djelo o toj svojoj životnoj temi “Stirpium Dal-

maticarumSpecimen”. Kao rezultat dugogodišnjeg proučavanja dalmatinske ore napisao je životno djelo “Flora Dalmatica”, u tri sveska (1842.1852.). Iz područja dendrologije popisao je 216 vrsta dendroore, otkrivši i nove vrste, kao npr. Pinusdalmatica, Acermacropterum, Loniceraglutinosa i više vrsta roda Cytisus. Kao iznimno obrazovan intelektualac enciklopedist, djelovao je aktivno i u hortikulturi, topatologiji, paleobotanici i mnogim drugim granama prirodnih znanosti. Uspješno se bavio lingvistikom, pjesništvom i lozojom. Umro je u Padovi 1878. i po vlastitoj želji sahranjen je u Šibeniku na groblju Sv. Ane. Na čelnoj ploči kamenog sarkofaga uklesan mu je natpis FLORA DALMATICA.

Eko Krka

469. / 25. veljače 2015. / 39

WORLD HOLIDAY EKIPA JAVNE USTANOVA NA SAJMU U PRAGU

NP Krka prezentira prirodne ljepote na sajmovima diljem svijeta

vake godine djelatnici Javne ustanove NP Krka posjećuju domaće i inozemne sajmove s ciljem prezentacije ljepote Parka ali i interakcije s posjetiteljima. Trenutno, delegacija Parka nalazi se na World Holiday fairu u Pragu, nakon što su u ovoj godini već gostovali na jednom od vodećih sajmova kada se radi o općoj i kamp ponudi, kampu Vakantiebeurs Utrecht u Nizozemskoj, koji svake godine posjeti preko sto tisuća Nizozemaca, te na turističkom sajmu Alpe Adria, koji se održao u Ljubljani, gdje je predstavljen novi turistički katalog NP Krka. S predstav-

nicima Turističke zajednice Šibensko – kninske županije, djelatnici Javne ustanove NP Krka predstavili su se i na Ferien Messe sajmu koji se sredinom siječnja 2015. održao u Beču, a specijaliziran je za destinacije koje nude aktivni turizam, pješačenje, biciklizam i odmor s djecom.

podatke ispisivati na maskotu šišmiša, a potom će iz nastale baze podataka biti izvučeno pet sretnih dobitnika besplatnog ulaza u Park za dvije osobe. Od sajmova koji slijede, NP Krka zajednički s predstavnicima Šibensko – kninske županije predstavit će se na SITC sajmu u Barceloni u travnju, te s kolegama iz hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode na Place2go, Međunarodnom sajmu turizma u Zagrebu koji će trajati od 13. do 15. ožujka ove godine. U studenom 2015. godine na sajmu u Paestumu bit će predstavljena nova publikacija o opremi i životu burnumskog vojnika. (jd)

BUDUĆA PREZENTACIJA Djelatnici Nacionalnog parka Krka posjetiteljima predstavljaju Park na raznolik i kreativan način kroz 3D projekciju lmova, zanimljive odore i nošnje, ali i nagradne igre. Tako će posjetitelji pojedinih sajmova svoje

:`e\JkXi $ `Y\e`b Velimira Škorpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mreže sa PDV-om – Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mreže sa PDV-om

Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanište 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602

Vam predstavlja www.blitz-cinestar.hr, potražite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi

Ne propustite filmske hitove JANKO STRIŽIĆ FILM

FOKUS

SINKRONIZIRANO IZVORNI NASLOV: Shaun the Sheep REDATELJI: Mark Burton, Richard Starzack ŽANR: animirani TRAJANJE FILMA: 85 min

IZVORNI NASLOV: Focus REDATELJ: Glen Ficarra ULOGE: Will Smith, Margot Robbie ŽANR: komedija, kriminalistički, drama TRAJANJE FILMA: 104 min

KADA JANKO STRIŽIĆ odluči uzeti slobodan dan kako bi se malo odmorio, upast će u cijeli niz nevolja sa svojom družinom. Umjesto dana provedenog u lješkarenju, zajedno sa svojim prijateljima morat će pronaći put kući iz velikog grada u kojem su se našli strmoglavivši se slučajno s velikog brda.

ISKUSNI PREVARANT Nicky (Will Smith) u stanju je svakoga uvjeriti u štogod poželi. Jednoga dana na vrata mu pokuca lijepa Jess (Margot Robbie) s molbom da je nauči svemu što zna. Njih dvoje odmah kliknu i ona postaje njegova pripravnica, čak i više od toga.

TRILOGIJA RAZLIČITA: POBUNJENA

THE GUNMAN

Uskoro IZVORNI NASLOV: Divergent series: Insurgent REDATELJ: Robert Schwentke ULOGE: Shailene Woodley, Theo James ŽANR: akcija, avantura U kinima TRAJANJE FILMA: 119 min 19.3. od

NAKON ŠTO JE OTKRILA da ne pripada niti jednoj frakciji, Beatrice Prior mora izabrati svoj daljnji život. Rastrgana između društvenih pravila i vlastitog puta kojeg smatra jedino ispravnim ona će pokazati da biti različita nije više mana, nego najveća prednost.

Samo u CineStaru:

U kinima

IZVORNI NASLOV: The Gunman od 26.3. REDATELJ: Pierre Morel ULOGE: Sean Penn, Javier Bardem, Idris Elba ŽANR: akcija, kriminalistički, drama TRAJANJE FILMA: 115 min

JIM TERRIER (Sean Penn) bivši je specijalac i agent obavještajne službe kojeg proganja prošlost. Osim što se bori s PTSP-om, Jim mora skinuti i ljagu sa svoga imena. Jedina svijetla točka u njegovom životu stara je ljubav kojoj se želi vratiti. No prije toga, Jima čeka niz obračuna diljem Evrope.

Reportaža POD MASKAMA POKLADNE POVORKE NA MASNI UTORAK ZAVLADALE ŽUPANIJOM

Gorio je u Šibeniku cijeli ‘cirku pišu Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

rnjo vam je kriv za sve’, poruka je za kraj poklada u Šibeniku. I nije to bila jedina poruka koju su maškare Krešimirovog grada prošlog utorka, znanog u svijetu kao i ‘masni utorak’, odaslale u javnost. Bile su to, mora se priznati, društveno angažirane maškarane. Naime, nekolicina maškaranih skupina iz karnevalske povorke, koja se s Baldekina uputila prema centru grada, da bi se naposljetku ‘parkirala’ na Trgu Pavla Šubića I., svojim su kostimima jasno dali doznanja što misle o pojedinim vrućim šibenskim i hrvatskim temama. NAJBOLJE MASKE Prepoznao je to i ocjenjivački žiri koji je među tri, odnosno četiri najbolje maske uvrstio dvije s jasno izraženim stajalištem o problematici koja ih muči. Tako je treće mjesto za najbolju masku odnio dječji vrtić Sunce Brodarica, drugoplasirana je maškarana skupina Gimnazija Antuna Vrančića iz Šibenika. - Za svoju masku odabrali smo ‘Živi zid’ s porukama ‘dom svima’, ‘rad svima’, ‘održivi razvoj’, ‘jednakost’, ‘empatija’. A, koliko je Živi zid aktualan u ovo vrijeme, valjda nije ni potrebno napominjati- kažu veseli gimnazijalci. Titulu najbolje maske,pak, podijele su osnovne škole s Meteriza i Šubićevca, odnosno OŠ Petar Krešimir IV. s maskom Mate Miše Kovača i porukom ‘Mišo, to smo mi’. Jer, ipak, kako se ono kaže, Mišo živi vječno u srcu svakog Šibenčana, bez obzira na glazbene anitete. OŠ Meterize odlučila je svoju muku s školskim krovom podijeliti sa svima pa je njihova maska bila zgrada škole s krovom natkrivenim plastičnim pokri-

Za svoju masku šibenski gimnazijalci odabrali su ‘Živi zid’ s porukama ‘dom svima’, ‘rad svima’, ‘održivi razvoj’, ‘jednakost’, ‘empatija’

vačem. ‘Svaka nova kiša, naša škola propiša’, jasno i glasno su poručili okupljenom mnoštvu na šibenskoj rivi, poručivši kako im škola nije baš najbolje arhitektosnki i građevinski izvedena. Prvi put nakon dugo vremena, pokladni utorak u Šibeniku bio je sunčan i suh, bez kiše, svi se još sa zebnjom sjećaju prošlogodišnjeg ‘biblijskog potopa’. Lijepo vrijeme izmamilo je na obalu

i one koji se na to možda ne bi odlučili da je temperatura zraka bila niža, a vjetar hladniji i jači. Lijepo vrijeme pogodovalo je i paljenju Krnje ili u šibenskom slučaju kolektivu ‘cirkus u školi’ koji je ove godine podnio teret učinjenih zlodjela. Gorjela je zgrada ekonomske škole i na njoj nekoliko osoba. GORIO ŠKOLSKI ODBOR - Zaključujem da ovo veliko

strašilo predstavlja vršiteljicu dužnosti ravnateljice, a ove manje gure oko nje, to su, valjda, članovi školskog odbora- kaže nam Šibenčanin Saša Barbača, koji je na Poljani čekao spremno s fotoaparatom, ne bi li uhvatio svog sina iz dječjeg vrtića Žižula. Nije mu bilo lako, malih ‘žižulaša’ bilo je puno, svi u istim kostimima, mali Bepo se jednostavno ‘utopio’ u masi.

469. / 25. veljače 2015. / 41

us u Ekonomskoj školi’

Lijepo vrijeme pogodovalo je i paljenju Krnje ili u šibenskom slučaju kolektivu ‘cirkus u školi’ koji je ove godine podnio teret učinjenih zlodjela

Šala ili ne, simbolika ili ne, mora se reći, i nije osobita poruka djeci, starijoj i mlađoj, kad im zapalite školu. Dodajmo da su u karnevalskoj povorci sudjelovali još i dječji vrtići Osmijeh, Kućica, osnovne škole Juraj Dalmatinac, Juraj Šižgorić, Tin Ujević, Vidici, te Gimnazija Antuna Vrančića, privatna gimnazija i Srednja strukovna škola. Krnje je zapaljen na rivi ispred zgrade Županije, a mi smo svi skupa utonuli u korizmene dane. Makar nam je malo lakše pri srcu, Krnje je stradao, a kriv

je za sve! Ali, ne vole se samo Šibenčani maškarati, u skoro svakom mjestu u županiji održane su maškarane povorke, a svakako treba izdvojiti one u Murteru i Tisnom, toliko ljubavi i truda uloženog u izradu maski rijetko se viđa. Bake, kako u Murteru zovu maškare, i ove godine nisu razočarale, a po efektnosti i maštovitosti masaka i cijelih performansa u maškaranoj koloni, Murterini su zasigurno najbolje maškare u županiji. Usudili bi se reči i puno šire, murterske

‘bake’ zaslužuju ići i na gostovanja, vjerujemo da bi i u Rijeci bili među najboljima. POBJEDILI AVATARI Pokladna povorka dominirala je ulicama Murtera gotovo tri sata. Na čelu su bili pobjednici Avatarovci, učenici 4. razreda, a za njima je uslijedila rijeka velikih maškara. U paleti prikazanih kostima i ekipa, teško je odvojiti onu koja je najbolja. Da li su to bile glazbene kutijice, rasplesani Aliensi, Odjel za porodništvo, mace, murterska špica na čelu s Kaktus Lidijom Bačić, cure s

tnessa i njihov trener, vintage obitelj iz srednjeg vijeka, šišmiši, zmajevi, suncokreti, američki rednexi, Bavarke i Bavarci, stare cure,ekipa Esme Redžepove ili sumo hrvači? U povorci je sudjelovao, kao i svake godine, i načelnik Općine Murter-Kornati Ivan Božikov, glumio je sumo hrvača.U Tisnom su prve nagrade uzele grupe Međuzemlje i Vodeni Mercedes, valjda jedina maskirana grupa u cijeloj županiji koja nije šetala po ulici, već su olupinu Merđe stavili na 10 bačava i tako plutali po moru. - Došli smo tu bušiti Jadran, bačve već imamo, tražimo naftu- kaže Mile Marov. Krnje je zapaljen i u Primoštenu, Tribunju, Pirovcu, Drnišu... A sad pauza, maske u ormare i garaže, treba se uhvatiti ozbiljnijih tema. Pa dogodine opet ispočetka, tražit ćemo nove krivce.

MENTALNA

MATINEJA piše: Mario Krnić WHIPLASH, redatelj Damien Chazelle

Kultura STANADI PODUZETNIK VLADO ČOVIĆ DVA PUTA FINANCIRAO OBNOVU

Katedralne vratnice zb po drugi puta na restau piše Snježana Klarić snjezanaklaric5@gmail.com

S J

edan od boljih prošlogodišnjih lmova, koji je poharao nezavisne festivale poput onog najpoznatijeg u Americi, Sundance Roberta Redforda, trebao je biti Whiplash, drama o mladom jazz bubnjaru koji želi postati jedan od najvećih u povijesti, te njegovom psihotičnom učitelju, koji također misli da je mali odličan, ali mu to pokazuje na vrlo okrutan i morbidan način. Najprije, radi se o odličnom režiranom lmu, punom tempa, a gluma dva glavna junaka je izvrsna, osobito mi je drago za J.K. Simmonsa, najpoznatijeg kao brutalnog nacista iz serije OZ, što je dobio nominaciju za Oscara. Ali, u lmu nešto bitno šteka. Šteka što je sam jazz, kojeg ljudi, pa i ja, obično doživljavaju kao ozbiljnu glazbu, ali ipak opuštenu i punu improvizacija, u Wiplashu prikazan kao teška tortura, čini se kako bi se lakše bilo pripremiti za ght s Mirkom Filipovićem nego li naučiti svirati bubanj u In the Mood Glenna Millera. Dapače, cijela ta tortura i treninzi mladog orkestra više je podsjećala na Full Metal Jacket Stanleya Kubrika. S tim da je u Kubrikovom lmu jasno da momci idu u rat, a u Wiplashu idu na jazz koncert. Malo mi je sve to skupa bilo previše, ne mogu ni zamisliti da u današnje vrijeme još prolaze takve ‘edukativne’ metode. I još nešto, nema tu ni puno glazbe, ponavlja se tek tri songa, među njima i Wiplash, ako mislite da ćete uživati u glazbi, grdno se varate. Dojma sam da se više radi o sportskom lmu, nego li i o glazbenom, želi nam se pokazati da je svaki trening isti. Nije me baš uvjerilo. U svakom slučaju, lm vrijedi pogledati, ako zbog ničeg drugog, onda zbog dva zbilja briljantna glumca.

tara drvena vrata koja su nekad stajala na ulazu u šibensku katedralu sv. Jakova, a dosad su bilaizložena uz sakristiju katedrale sv. Jakova, skinuta su prošlog tjedna i odvezena na detaljnu restauraciju. Potreba za sustavnom restauracijom ovog važnog povijesnog predmeta pojavila se zbog oštećenja koja su na katedralnim vratnicama nastala posljednjih sedam godina.Niz oštećenja nastalo je djelovanjem posolice i atmosferilija. Drvo je uslijed takvog djelovanja oštećeno, raspucalo, a boja otpala. Ovo je drugi put u posljednjih 15-ak godina da se ovaj vrijedni povijesni primjerak vratnica restaurira. DVIJE OBNOVE Novac za obje njegove restauracije izdvojio je šibenski poduzetnik Vlado Čović, većinski vlasnik Zagreb Montaže Grupe. Čović je, prema riječima šibenskog konzervatora Ive Šprljana, koordinatora programa STANADI u sklopu kojeg se odvija obnova vratnica, u listopadu 2014. godine uplatio je donaciju u iznosu od 16.200 kuna koja će

‘Noćna igra s Jesenjinom’ povodom

godini obilježavanja 90. godišnjice smrti Sergeja Aleksandroviča Jesenjina,jednog od najvećih ruskih pjesnika koje svijet pamti, Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku priprema predstavu kojom će se pridružiti mnogobrojnim svjetskim teatrima u programu obilježavanja spomenute obljetnice.

Očekuje se da će u drugoj polovici trećeg mjeseca, odnosno 18. ožujka na daskama šibenskog kazališta biti premijerno izvedena predstava ‘Noćna igra s Jesenjinom’ Dubravka Jelačića Bužimskog, dugogodišnjeg suradnika šibenskog kazališta, a u režiji Jasmina Novljakovića. Pripreme na predstavi počele se krajem siječnja, a kako je

jednom prilikom najavila ravnateljica HNK u Šibeniku Maja Trlaja, riječ je o kratkoj kazališnoj formi u kojoj će se pojaviti glumci šibenskog glumačkog ansambla, Franka Klarić i Jakov Bilić. Scenograju potpisuje Branko Lovrić Caparin, a njegova kći, Sara Lovrić Caparin kostimograju.

ISTINA ĆE VAS

469. / 25. veljače 2015. / 43

VRATA IZ 1738.

bog oštećenja u uraciji biti dostatna za novu restauraciju vratnica. Vratnice su, inače, navodi Šprljan, pravi unikat u okviru drvene povijesne baštine grada Šibenika, ali i Dalmacije jer se radi o rijetko sačuvanom primjerku na kojem je urezana datacija nastanka u 1738. godini. Radovi demontaže, prijevoza vratnica do restauratorske radionice kao i radovi na ponovnoj montaži također su donacijski prinos poduzetnika Čovića jer su isti izvedeni od strane grupacije tvrtki Zagreb Montaže. Restauratorske radove će obaviti restaurator Božo Petretić. PRVI PROJEKT PROGRAMA STANADI Prvi puta barokne katedralne vratnice obnavljale su se krajem 1999. godine također donacijom Vlade Čovića, te su po obnovi izložene uz sakristiju katedrale sv. Jakova. - Bio je to prvi realizirani projekt iz programa STANADI koji koordinira šibenski Konzervatorski odjel i koji se temelji na donacijskoj ili pokrovitelj-

OSLOBODITI

piše: don Darko Poljak

Korizmena teretana

B Novac za obje njegove restauracije izdvojio je šibenski poduzetnik Vlado Čović. U listopadu 2014. godine uplatio je donaciju u iznosu od 16.200 kuna koja će biti dostatna za novu restauraciju vratnica

skoj obnovi arhitektonskih elemenata i detalja u okviru povijesne jezgre Šibenika. Do lipnja 2014. godine realizirano je ukupno 37 projekata ovog programa – napominje konzervator Šprljan.

60. godišnjice smrti

udi ponizan! Budi poslušan! Pretrpi! Odreci se! Jednog sam poznanika upitao što mu se nameće u svijesti kad pročita ove riječi. Nije bio baš oduševljen. Takvih bi se naredbi – reče - trebalo osloboditi. One potječu iz nekih drugih (mračnih?) vremena. Pod sumnjom su da promiču mazohizam i negaciju života, njegovih radosti i potencijala. Nedavno sam ‘završio’ u teretani radi bolnih leđa. Vježbati je naporan posao. Teretana ima i trenere, koji pomažu ljudima da dobro vježbaju. Oni znadu biti i zahtjevni. U mnoštvu koje se izručuju ‘dragovoljnom mučenju’ (usput kazano: i plaća se!), upao mi je u oči mlađi dečko koji je imao nekoliko kilograma viška: mukotrpno je ponavljao vježbe koje mu je trener naložio, slušao – u znoju lica svoga – njegove upute, strpljivo podnosio upale mišića i nastavljao s poslom. Želim – reče - izgubiti par kilograma, i radi zdravlja, i radi izgleda – to je njegov cilj, smisao njegovih napora, znoja, odricanja i poslušnosti treneru. Ima li tu išta sumnjivog? Mazohističkog? Neprijateljskog životu? Korizma je satkana od pokore. Pokora je pomalo sumnjiva riječ danas. Njezino značenje nije mazohizam i negacija života, nego trening i učenje ozbiljnosti u borbi protiv zla. Taj trening ponekad zna neuvježbanu oku ostaviti dojam da se radi samo (!) o gubitku i naporu, a ne vide se dobra. Da bi se mogli izručiti naporima pokore, potrebno je otkriti njezin cilj, smisao njezinih napora i odricanja. Njezina ‘dobra’. Potrebno je ‘sličiti’ dečku iz teretane.

OPHOĐENJE S NAPASTIMA

Cilj korizme je rasti u ljubavi prema Bogu. To podrazumijeva prepoznavanje onoga što to priječi. Smisao korizmenih napora je prepoznati i naučiti se ophoditi sa napastima. Kršćanska strategija ophođenja sa napastima otkriva se u situacijama Isusova napastvovanja od sotone. ‘Trener’ je Isus. Vježba se sastoji u promatranju onoga što On čini. Gledamo Ga kako je napastvovan u pustinji od đavla (vidi Mt 4, 1-11). Napast se najprije pripušta u nutarnjost. Isus daje napasti prigodu da progovori. Često je govor napasti teološki okićen: đavao koji kuša Isusa u pustinji argumentira (izvrćući!) Božjim riječima, kao i zmija u rajskom vrtu. U napastvovanju od sotone Isus pušta da kušnja prodre u njegova osjetila, mišljenje i fantaziju – Isus nije izložen samo sugestiji, nego i argumentaciji kušnje! S njom je hrve! Isus ne tabuizira vraga i zlo. Tabuizirati znači izbjegavati kontakt: ne gledati, ne slušati, ne

dolaziti blizu, ne dirati. Nekad se tako dogodi kod nas i našeg zla: ne možemo ga priznati jer nas plaši, loše nam o nama govori. Bit će da zato lako govorimo i vidimo zlo drugih, a same sebe smatramo nesposobnima za bilo kakvo zlo. Isus zlo smatra vrijednim argumetiranog odgovora u kojem ponuđeni zasljepljujući privid dobra – iluzija – mišljenjem postaje prozirna i pokazuje se lažna. Vrag smije govoriti ‘dok ne završi sa svim kušnjama’. Isus koristi staro sredstvo za ophođenje sa nepodnošljivim predodžbama i zlim željama: donošenje suda putem mišljenja. Tek nakon toga slijedi žestoki otklon: Gubi se, sotono! U spomenutom ponašanju krije se još jedan ‘klasični’ dio postupka sa kušnjama: prividnu vrijednost koju nudi kušnja zamijeniti zaokretom pažnje na suprotnu ili jednostavno drugu motivaciju jasne i razoružavajuće zbilje i privlačnosti: da, kruh je vrijednost, i tu si u pravu. Ali čovjek ne živi samo od njega, nego i od Božje riječi! Ove vrste su i Isusovi odgovori, koje daje đavlu: On mu se ne suprostavlja, jer isti (đavao) svoje tvrdnje podupire točnim svetim zbiljama. I opet pouka: Svaka kušnja ima u sebi i dio istine i nepobitne vrijednosti – inače ne bi bila kušnja! Svojim odgovorom Isus pokreće cjelinu i stavlja je u odnos koji stvara smisao.

SPREMNOST NA NAPORE

Ovaj ‘posao’ zahtijeva spremnost na napore. Nekad smo pod sumnjom da smo mekušci koji to ne mogu. Stariji nas nekad ‘počaste’ takvim prijekorima, kojima suprostave terete prošlosti koje su oni bili prisiljeni podnijeti. Ne želim podcjeniti te terete. Ipak, dečko iz teretane pokazuje suprotno. Možemo podnijeti muku, gubitak, napor i odricanje! Međutim, vrlo je važno da im uviđamo smisao: da nas vode nečemu što smo prepoznali kao vrijednost i što možemo ostvariti. Teretana kao vježbalište nudi vrijednosti: lijepo tijelo i zdravlje. A ‘teretana’ korizme? Ona nudi ‘uvježbanost’ u prepoznavanju napasti i pobjeđivanju napasti. Napasti su otpori Božjem spasenju, koje se želi događati nad nama. Prepoznajući ih, rastemo u samospoznaji. Pobjeđujući ih, postajemo mjesto slave Božje, ‘put kojim slobodno prolazi Božja ljubav’ (S. Weil). Rastemo u ljubavi prema Bogu, ali ne bez Boga samog – jer Njegova nas milost pretječe nadahnjujući posao prepoznavanja i pobjeđivanja napasti. ‘Trener’ u tom naporu – vidjeli smo - sam je Isus. On sobom pokazuje. Gledajmo Ga. Učimo od Njega. Eto korizme.

Sport

EKSKLUZIVNO ERMIN ZEC O ŠIBENSKIM DANIMA, FUNCUTIMA, RIJEČKOM I BRAZILSKOM RAZO

Volio bih opet zaigrati u dresu Ši

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

rminu Zecu, čini se, donijeli smo sreću. Nekoliko sati nakon što je dao intervjuu za Šibenski tjednik, bivši napadač Šibenika zabio je prvijenac za svoj novi klub Balikesirspor. I to protiv Galatasaraya. Doduše, moćni klub iz Istanbula slavio je 3:1 na domaćem terenu, ali ostat će zabilježeno kako je Zeko u svom drugom ‘ukazanju’ u Turskoj prvi gol zabio baš tom velikanu. Sada kada se ‘špina otvorila’ vjerujemo kako će napadač, koji je zlatnim slovima ostao upisan u povijest kluba sa Šubićevca,

nastaviti raditi ono što najbolje zna, zabijati golove. U dresu Šibenika prema službenoj statistici zabio ih je 33 (u 79 utakmica). S takvom statistikom i epitetom najboljeg igrača u HNL-u Ermin je u ljeto 2010., uz rekordnu odštetu Šibeniku od dva milijuna eura, prešao u redove turskog Genclerbirligija. Tamo ga je dočekao još jedan bivši igrač narančastih, Ante Kulušić, a sudbina će ih pet godina kasnije ponovo spojiti u Balikesirsporu. IMAO SAM MJESTA U REPREZENATCIJI ZA SP U Gencleru se Zeko zadržao do prošle godine (zabio 19 golova u 107 utakmica), kada ga je kupila Rijeka. Međutim, nije se ‘kliknuo’ s Matjažom Kekom

S Antom često pričamo o Šibeniku, kako smo imali extra ekipu i navijače i kako je žalosno gdje je klub završio ovih zadnjih godina. Nadam se da će se što prije vratiti gdje mu je mjesto

i ‘dijamant iz Bugojna’ nakon nekoliko mjeseci raskinuo je suradnju s klubom s Kantride. Ostavilo je to gorak okus u njegovim ustima. - Sigurno da sam razočaran kako je završila ta priča. Imao sam odličnu sezonu iza sebe i nisam htio produžiti ugovor sa Genclerom. Htio sam nove izazove, promijenit sredinu i poziv Rijeke došao je u pravi čas. Na Kantridu sam stigao s velikim planovima, ali na kraju je ispalo kako je ispalo, daleko od onog kako smo planirali. To je život, nikom ne zamjeram ništa. Kek je imao svoje vizije, ja svoje, pa smo zaključili kako je najbolje rastati se. Rijeci u svakom slučaju želim sve najbolje, da budu još bolji nego do sada i ostvare svoje ambicije – kaže Ermin.

469. / 25. veljače 2015. / 45

OČARANJU, POPULARNOSTI SLAVENA BILIĆA U TURSKOJ...

ibenika, makar jednu utakmicu

Doživio je prošlog ljeta Zeko još jedno veliko razočaranje. Naime, iako je bio na širem popisu reprezentativaca Bosne i Hercegovine za Svjetsko prvenstvo u Brazilu, Safet Sušić na koncu ga je prekrižio i tako Zecu uskratio mogućnost da nastupi na najvećoj nogometnoj smotri na svijetu. - Pogodilo me je to. Bio sam u dobroj formi, imao iza sebe uspješnu sezonu i mislim da je bilo mjesta za mene u toj reprezentaciji. Tim više što je izbornik u Brazil vodio samo dva napadača, ali i tri golmana – veli Zec. On i suigrači imat će težak posao u Balikesirsporu, u čije redove je stigao u zimskom prijelaznom roku. Klub se, naime, nalazi na začelju ljestvice i pred njim je teška borba za ostanak u elitnom društvu. Uostalom, zato su i doveli Ermina, da ih golovima pokuša izvući iz gliba. - Imamo dosta težak zadatak. Liga je jaka i morat ćemo stvarno dati sve od sebe da se izvučemo. Klub je doveo dosta novih igrača i nadam se da ćemo uspjeti izboriti ostanak u Super Ligi – ističe 26-godišnji napadač. PONOVO S ANTOM Kako smo kazali, u Balikesirsporu ga je dočekao njegov stari poznanik Ante Kulušić.

- Je, opet smo zajedno. Samo u Turskoj smo pet godina proveli skupa, da ne govorim o godinama provedenih skupa u Šibeniku. Ante je odličan momak i isto takav igrač i drago mi je što nas je karijera opet spojila. Uvijek je lijepo imati nekog svog kraj sebe u stranom svijetu – kaže Zeko. U Turskoj je i Slaven Bilić, koji radi sjajan posao u Bešiktašu. Bivšeg hrvatskog izbornika navijači istanbulskog kluba, kaže Ermin, obožavaju. - Bešiktaš ima vrlo dobru ekipu, Bilić je odlično posložio momčad i trenutno su prvi na ljestvici. Osobno bih volio da budu prvaci. Bilić je velika zvijezda ovdje, a možete samo zamisliti što bi tek bio kada bi Bešiktašu donio naslov prvaka – kaže Zec. Iako će skoro bit pet godina kako je otišao sa Šubićevca, Ermin je zauvijek ostao u srcima šibenskih navijača. A i oni njemu. Svojim golovima vodio je narančaste do najvećih uspjeha u klupskoj povijesti, a oduševio je sve u Krešimirovom gradu kada je lani u travnju, na svojoj facebook stranici objavio ‘Funcuti, sretan nam 31. rođendan’. Time je još jednom pokazao kako nije samo odličan nogometaš, već je i sjajan čovjek, čovjek ‘iz raje’, skroman i uvijek dostupan. Zato i ne čudi što su ga Ši-

U Turskoj mi je lijepo na neki drugi način, ali teško da će mi igdje biti lijepo kao u Šibeniku

benčani tako primili i zavoljeli. I on sam stalno ističe kako mu je razdoblje provedeno u Šibeniku najbolje u njegovoj dosadašnjoj karijeri. - I opet će to ponoviti. Na Šubićevac sam došao kao mlad i nepoznat igrač i dobio priliku da se dokažem. Ljudi su me primili kao svog, od suigrača i navijača, preko ljudi iz uprave, pa sve do običnih građana i na tome ću im vječno biti zahvalan. Ovom prilikom želim zahvaliti familiji Štrkalj iz Ražina, kod kojih sam živio. Ljudi su me vo-

ljeli kao svoje dijete, što je dokaz kakvi su ljudi Šibenčani. S njima se još čujem i tako će biti cijeli život. U Turskoj mi je lijepo na neki drugi način, ali teško da će mi igdje biti lijepo kao u Šibeniku – ističe Ermin. POSEBNA VEZA S FUNCUTIMA Zbog svega goreg navedenog tužan je kada vidi gdje se klub danas nalazi, da je spao na tako niske grane. - S Antom često pričamo o Šibeniku, kako smo imali extra ekipu i navijače i kako je žalosno gdje je klub završio ovih zadnjih godina. Nadam se da će se što prije vratiti gdje mu je mjesto – kaže Zeko. Ermin je uvijek imao posebnu vezu s Funcutima, a ta ljubav, kako smo kazali, traje i trajat će. Šal i šibensku kapu koju su mu poklonili, kaže, imaju posebno mjesto u njegovoj sobi i puno mu znače. - Funcuti su uvijek bili dio mene, dio ekipe. Imao sam odličan odnos s njima, lijepo je bilo igrati i znati da imate takve navijače na tribinama. Što bih im poručio Šibenčanima? Da budu onakvi kakve ih poznajem, svoji, uvijek uz svoje klubove i da vole svoje, a poštuju tuđe – kazao je Zeko, te na kraju poručio: - Volio bih još jednom obući dres Šibenika, pa makar jednu utakmicu.

Sport

46 / 25. veljače 2015. / 469.

NOGOMET IZASLANSTVO ŠIBENSKOG TREĆELIGAŠA BORAVILO U MAKSIMIRU

Početak jednog divnog prijateljstva? Dinamo će Šibeniku posuditi dva igrača iz omladinskog pogona, a koji bi trebali pomoći pionirima narančastih u borbi za ostanak u elitinom društvu

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

rošlot rošlotjedna rošl otje jedn dna a pripremna prip pr ipre remn mna a utakmica između Dinama II i Šibenika (1:1, Vlak 10./ Zelić 90.) bila je samo dio itinerera narančastog izaslanstva u Zagrebu. Zapravo, najvažniji dio tog posjeta događao se izvan travnjaka, gdje se dogovarala suradnja dvaju klubova. - Bio je to vrlo konstruktivan i koristan sastanak, koji se pro-

tegnuo i na ručak i na večeru, pravi teambuilding – kazao nam je direktor šibenskog trećeligaša Ivo Krečak. MARETIĆ JE BIO NESTRPLJIV Između ostalog dogovoreno je da Dinamo Šibeniku posudi dva igrača iz omladinskog pogona, a koji bi trebali pomoći pionirima narančastih u borbi za ostanak u elitinom društvu. Pitali smo ga je li u tom ‘paketu’ i 15-godišnji Marko Đira, koji je nedavno prešao u klub iz

Maksimira? - Naša je ideja bila da nam Dinamo posudi Marka ukoliko kod njih neće biti u prvom planu, ali, čini se kako od toga neće biti ništa, jer Đira jest kod njih u prvom planu – objašnjava Krečak. Dodao je kako se razgovaralo i o mogućnosti da Dinamo pomogne oko opremanja igrališta na Šubićevcu. Dan prije Krečak je prokomentirao i odlazak 18-godišnjeg Stipe Maretića.

‘Valovci’ dojedrili do dva zlata, te jednog srebra i bronce na Kupu Kairosa

ijepe vijesti stigle su prošlog vikenda iz Trogira gdje je održan Kup Kairosa, regata za klase Optimist i Laser, a s koje su se članovi JK Val vratili s četiri medalje. One najsjajnije, zlatne, osvojili su Marin Desabota u Laser Radialu i Marko Smolić u Laseru 4.7. U ovoj potonjoj klasi ‘pala’ je još jedna medalja, srebrna, a osvojio ju je Ante Jušić. Roko Copić ostvario je, pak, odličan rezultat

među optimistima osvojivši brončanu medalju u konkurenciji 91 natjecatelja. Ističemo i solidno četvrto mjesto Martina Petkovića u Radialu. Ostali ‘Valovci’ ostvarili su sljedeće plasmane; 15.Šimun Vlahov, 17.Katja Frua, 45.Marin Bačelić, 62.Mateo Badžim (svi u klasi Optimist); 7.Juraj Radačić, 9. Hrvoje Svračak (Laser 4.7) (pp)

- Maretić je otišao jer nije bio dovoljno strpljiv. Mislim da je on u glavi već odavno otišao iz Šibenika. Dovoljno je reći kako je od 28 treninga propustio njih 13. Šteta, u prvom dijelu prvenstva bio je praktički standardan prvotimac, ali se doveo u situaciju da više ne participira za prvih 18. Mi moramo ulagati u naše mlade igrače, ali u one na koje možemo računati u budućnosti – poručio je direktor šibenskog trećeligaša.

Vijesti

469. / 25. veljače 2015. / 47

Veslači Krke formu brusili na snježnom Kupresu piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

kupina od 15 veslača šibenske Krke, predvođena trenerima Radečićem i Krasićem, provela je subotu na izletu na Kupresu. Cilj te jednodnevne ‘ekspedicije’ bio je promijeniti uobičajen ritam priprema za predstojeću natjecateljsku sezonu, i to trčanjem i vježbanjem po snježnim stazama kupreške visoravni. Prema riječima Milana Radečića, glavnog trenera kluba, cilj je u pot-

punosti ispunjen, uz dodatak kako su ispitane i mogućnosti češćeg korištenja pojedinih sadržaja koje nudi Šibeniku razmjerno blisko područje Hercegbosanske županije u susjednoj Bosni i Hercegovini. Sudionici kupreškog izleta bili su sljedeći veslači: Andrija Šupe, Antonio Čoga, Filip Kendeš, Jakov Koštan, Frane Štampalija, Luka Gojanović-Rakić, Frane Filip Garma, Lovre Juras, Nikola Dugopoljac, Josip Šunjerga, Ante Klarić, Roko Milošević, Stipe Koloper, Nino Perišić i Šimun Čakić.

Odbojkaši nakon još jednog trilera svladali Zadar

identičnim rezultatom, 20:25, da bi Skelinovi momci u četvrtom, nakon još jedne drame, slavili 25:23. Peti set šibenski odbojkaši odigrali su na visokom nivou, dobili ga 15:9 i sada se na ljestvici 3. skupine drugog dijela natjecanja 1.A lige nalaze na trećem mjestu, sa 11 bodova. U sljedećem kolu Šibenik će na Baldekinu ugostiti Centurion Pulu. (pp)

ri puta odmjerili su ove sezone snage odbojkaši Šibenika i Zadra i sva tri puta pobjednik se odlučivao u petom setu. Večeras je taj odlučujući set otišao na stranu igrača Paskvala Skelina, nakon maratonske i iscrpne borbe u dvorani na Baldekinu. To se posebno odnosi na prvi set koji je završio 32:30 za Šibenčane. Sljedeća dva dobili su gosti,

U VOĆNJAKU Amanda Coplin U osvit dvadesetoga stoljeća, u zabačenome kutku sjeverozapada Amerike, voćar Talmadge, samotnjak, skrbi o svojim jabukama i marelicama kao da su mu rođena djeca. Jednoga dana, na tržnici mu dvije tinejdžerice ukradu nešto voća. Poludivlje su, prestrašene i u visokoj trudnoći. Slijede Talmadgea do njegova imanja, gdje se neobično srode s njegovim načinom života. Ali njihov krhki spokoj razbije do-

lazak naoružanih muškaraca u voćnjak. Tijekom idućih tragičnih događaja, Talmadge će se morati boriti za spas života onih koje je naučio voljeti, istodobno se sukobljavajući s duhovima vlastite burne prošlosti. U voćnjaku je neobična i nezaboravna epska priča o čovjeku koji naruši samotnjački sklad svojega života kada otvori srce i pripusti u njega svijet.

48 / 25. veljače 2015. / 469.

Sport

PLIVANJE ZAPAŽEN NASTUP U KVARNERSKOJ METROPOLI

Sedam medalja za PK Šibenik na riječkom Grand Prix mitingu piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

lanovi Plivačkog kluba Šibenik vratili su se sa sedam medalja s Međunarodnog mitingu ‘Victoria – Primorje’ održanog u Rijeci. Riječ je o mitingu iz sustava Grand Prix Hrvatska koji je okupio 600 plivača i plivačica iz 59 klubova iz 12 zemalja. Boje PK Šibenik branili su seniorke Lucija Jurković Periša i Laura Leković, zatim mlađe juniorke Martina Ševerdija i Marta Leković te mlađi juniori Stipe Bumber i Jerko Ćaleta, a od sedam osvojenih medalja jedna je iz seniorske, jedna iz juniorske, a preostalih pet iz mlađe juniorske konkurencije.

LUCIJA BRONČANA NA 200 MJEŠOVITO Lucija Jurković Periša do bronce je doplivala na 200 mješovito, s vremenom 2;22,03, a bila je sudionica i najuzbudljivije utrke na mitingu, one u nalu na 100 slobodno. Šibenčanka je u konačnici zauzela peto mjesto (57,61), s tim da su se pet prvoplasiranih nagurale u osam stotinki razlike. U kategoriji mlađih juniora najuspješnija je bila Marta Leković, koja je na 200 leđno izborila A nale sa 2;27,71, što joj je osiguralo srebrnu medalju, te brončanu medalju u dvije godine starijoj kategoriji. S dva B nala na 50 leđno 32,37 i 100 leđno 1;09,10 osvojila je još dvije srebrne medalje. Martina Ševerdija je, pak, u tri B nala najbolji nastup imala na 50 prsno i s odličnih 35,97 osvojila brončanu medalju, da bi u ostala dva nala zauzela četvrto mjesto na 100 prsno, odnosno peto mjesto na 200 prsno. Jerko Ćaleta izborio je tri B nala. Na 50 leđno bio je peti, na 200 leđno četvrti, a na 100

Od sedam osvojenih medalja jedna je iz seniorske, jedna iz juniorske, a preostalih pet iz mlađe juniorske konkurencije

leđno bio je diskvaliciran. Jedinu, brončanu medalju, osvojio je pobjedom u C nalu na 50 leptir. DOBRA NAJAVA ZA REGIONALNO PRVENSTVO Stipe Bumber najbliži medalji bio je na 100 leptir, ali dobrih 1;00,22 bilo je dovoljno samo za sedmo mjesto. - Vrhunski plivači, odlična organizacija, dobri rezultati naših koji su osvojili sedam medalja, te izborili 15 nala. Za ovaj period više smo nego zadovoljni, što je dobra najava za regionalno prvenstvo, koje će se od 27. do 29. veljače održati u Splitu – kazala je tajnica PK Šibenik Danira Tepić.

469. / 25. veljače 2015. / 49

RUKOMET USPJEŠAN NASTUP EKIPA OBRTNIKA NA MEĐUNARODNOM TURNIRU U GOSPIĆU

Mladi ‘obrtnici’ uzeli dva srebra na ‘Malom Medi’ piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ladi rukometaši šibenskog obrtnika nastavili su skupljati medalje na raznim natjecanjima. Klupska riznica od prošlog je vikenda bogatija za dva srebra koja su osvojila generacija 2004. i mlađi te 2006. i mlađi na međunarodnom minirukometnom turniru ‘Mali Medo’ koji je u Gospiću održan po osmi put. Na turniru je nastupilo 35 ekipa iz Hrvatske i Slovenije, a Šibenčani su osim u rukometnim, mogli uživati i u snježnim radostima, odnosno u sanjkanju. TRI ‘OBRTNIKA’ U NAJBOLJOJ PETORCI Mlađa ekipa Obrtnika (2006. i mlađi) do polunala je bila vrlo uvjerljiva, dobivajući svoje suparnike s pet, šest golova razlike u prosjeku, da bi u nalu izgubila od vršnjaka iz Crikvenice s tijesnih 11:12. Valja istaknuti kako su istu ekipu u grupi dobili 12:8, a u nalu je očito umor učinio svoje. Iz ove selekcije Obrtnika tri su igrača izabrana u najbolju petorku turnira; Luka Miku-

RK Obrtnik uskoro će organizirati peto izdanje turnir Mini Adria Cup, na kojem će prema najavama nastupiti preko 60 ekipa

landra, Grgur Zlatoper i Karlo Kovač. Stariju selekciju Obrtnika (2004. i mlađi), pak, u nalu je zaustavio domaćin turnira, RK Gospić. USKORO ‘MINI ADRIA CUP’ Ono što veseli jest da je golman Šibenčana, Karlo Kovač, proglašen najboljim golmanom turnira, što mu je već četvrto takvo priznanje. U tom godištu u najbolju petorku izabrani su Toni Skorić i Luka Blatančić.

Iz kluba ističu zadovoljstvo ostvarenim rezultatima spomenutih generacija, tim više što im je ovo bio četvrti turnir na kojem su izborili postolje. Inače, RK Obrtnik uskoro će organizirati peto izdanje turnir Mini Adria Cup, na kojem će prema najavama nastupiti preko 60 ekipa, a iz kluba usput pozivaju dječake rođene od 2002. do 2008. da im se pridruže treninzima u dvorani OŠ Meterize (ponedjeljkom i srijedom).

Srebrne ekipe Obrtnika: Dječaci 2004 i mlađi: T. Skorić, L.Blatančić, K.Paić, J.Mrčela, K.Kovač, V.Jakoliš, R.Rak, M.Škarica, Polić, M.Ćaleta, L.Ivešić, R.Goreta Dječaci 2006 i mlađi: G.Zlatoper, K.Kovač, L.Mikulandra, T.Mileta, A.Maretić, P.Peršić, G.Grubišić,L. Bulat, M.Kujundžić, D.Škugor, L. Radačić

Sport

50 / 25. veljače 2015. / 469.

Ivan srebrni, Ivana Karan brončana na studentskom PH Katarina Komarica brončana na dvoranskom PH za mlađe seniore

a je Atletski klub Sv. Ante iz Knina pravo vrelo talenata potvrdila je nova medalja osvojena na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za mlađe seniore i seniorke u Rijeci. Završila je oko vrata Katarine

Komarice koja je u skoku u dalj doskočila do bronce, i to skokom od 5,41 metara. Bila je to njezina treća bronca u istoj disciplini, prethodne dvije osvojila je u konkurenciji juniorki i mlađih juniorki. (pp)

edavno je u Zagrebu održano studentsko Prvenstvo Hrvatske u karateu na kojem su zapažen nastup ostvarili i dvoje vodičkih studenata, Ivan i Ivana Karan. Naime, članovi KK Okit osvojili su dvije medalje, srebro i broncu. Onu sjajniju osvojio je Ivan Karan i to u kategoriji preko 84 kilograma, dok je Ivana Karan brončanu medalju uzela u kategoriji do 68 kilograma. Valja istaknuti kako su kao osvajači medalja Ivan i Ivana osigurali nastup na studentskom Prvenstvu Europe koje će se od 23. do 26. srpnja ove godine održati na Žabljaku, u susjednoj Crnoj Gori. (pp)

Šibenski kanal piše: Rade Kristić

Najave Nakon 12 godina vraćaju se Blur

‘

The Magic Whip’ naslov je novog studijskog albuma grupe Blur koji će nakon punih 12 godina od zadnjeg albuma ‘Think Tank’ i razlaza označiti ponovni povratak Damona Albarna i društva na svjetsku rock scenu. Izlazak novog albuma nekadašnji predvodnici alternativne verzije Britpopa najavili za 27. travnja, a za zagrijavanje do preslušavanja cjelokupnog materijala pušten je i najavni singl ‘Go Out’.

Produktivni članovi iz Arcade Fire

aksofonist Colin Stetson i violinistica Sarah Neufeld iz kanadskih Arcade Fire udružili su se i napravili album naziva ‘Never Were The Way She Was’. Album sadrži osam instrumentalnih pasaža, a ni jednom od njih dvoje ovo nije prvi izlet u samostalne vode. Stetson je svoj zadnji album, ‘New History Warfare Vol. 3: To See More Light’ napravio 2013., dok je Neufeld prošle godine objavila EP ‘Black Ground’. Dvojac 20. travnja nastupa u zagrebačkom KSET-u.

broj 87.

ST-@RT: IVAN ŠPAR::

Promjene su bile planss da festival prilagodimo N

akon što je stručni žiri između više od 70 pristiglih prijava ltrirao 25 izvođača koji su zaslužili naći se na jednoj od pet kvalikacijskih večeri 6. po redu festivala autorskih bendova, ST-@rt-a, došao je red da nam Ivan Špar i ove godine približi događanja oko ovogodišnjeg festivala. Već i sam pogled na završni popis izvođača sugerira kako je u organizacijskom smislu došlo do određenih promjena, a bitna činjenica je i to da se nakon pet godina festival umjesto u klubu O’Hara organizira u vrlo atraktivnom Judinom drvu. Prva kvalikacijska večer na rasporedu je u srijedu 4. ožujka u 22 sata, te svaku narednu srijedu u isto vrijeme do polunalnih i nalne večeri. Prošle godine spominjao si kako je lako moguće da će se u samoj organizaciji dogodit određene promjene, što se evo na kraju i ispostavilo kao točna informacija. Bez obzira na opet jako veliki broj prijava koje su pristigle za ovogodišnje izdanje festivala, odlučili ste se smanjiti broj kvalikacijskih večeri i promijeniti mjesto održavanja festivala. Što vas je navelo da se odlučite za jedan novi koncept i samu promjenu mjesta održavanja ST-@rt-a? Znali smo da nam u odnosu na ono što smo radili treba promjena. Prvenstveno je došlo do toga zbog velikog broja kvalikacijskih večeri, kojih je prije bilo čak 12, i tu smo se zbog stvarno ubitačne organizacije željeli malo opustiti i nekako taj broj svesti na normalnu količinu, ali da opet ne radimo na uštrb kvalitete. Tako smo došli do toga

469. / 25. veljače 2015. / 53

Novi albumi

ske i odraz su naše želje publici i bendovima da bi cijeli festival mogli napraviti u četiri kvalikacijske večeri plus polunala i nale, ali smo zbog stvarno velikog broja kvalitetnih bendova jednostavno morali dodati još jednu kvalikacijsku večer. Osim toga, jako nam je važna povratna informacija publike koja nas prati i samih bendova, pa smo došli do zaključka kako sve skupa traje jako dugo i već nakon par večeri gubi intezitet. Promjene su bile nužne i ravnajući se prema onima zbog kojih i organiziramo sve ovo jedino ispravno rješenje bila je promjena same koncepcije festivala. Uz to, ove godine festival se prebacio u Judino drvo koji je idealan prostor za klupsku svirku sa vrhunskim uvjetima za sve izvođače i stvarno odličnu ekipu koja vodi cijeli program. Mislim da smo šta se toga tiče napravili veliki korak naprijed i da će publika i ovaj put to znati prepoznati. Ni ove godine festival nije podbacio što se tiče broja prijava. Osim iz Hrvatske, prijavili su se i bendovi iz šire regije, a neki su i uvršteni u službeni program. Koliko vam je bilo teško odabrati ovih 25 izvođača? Uvijek je to dosta zahtjevno, ali je i jedno veliko zadovoljstvo. Kako sam i kazao, namjera nam je bila napraviti četiri večeri, ali jednostavno nismo mogli izbaciti još pet bendova te smo u dogovoru s ekipom iz Judinog drva napravili još jednu kvalikacijsku večer. Što se tiče samog broja prijavljenih bendova, drago nam je da je festival postao poznat kao mjesto kakvo smo i željeli napraviti, i mjesto na kojem bendovi žele nastupati. Kao što znaš, nije

nam početna ideja bila da se širimo previše izvan Splita, ali to je valjda nešto na što ne možemo previše utjecati. Ali zadovoljni smo. Na ovom festivalu svirat će dva benda iz Mostara, jedan iz Maribora, ima ih iz Zagreba, Karlovca, Rijeke, Pule i činjenica da im možemo priuštiti jedan zajednički nastup svakako raduje. Na plakatu se nalaze i neka imena koja su već imala priliku nastupati na ST-@rt-u. Koji je razlog ponovnog uvrštenja u program? Da. Ove godine imamo čini mi se 5 izvođača koji su nastupili prošle i pretprošle godine, a radi se jednostavno o tome da su poslali dobre materijale koji su nam se svidjeli. Nisu to stari materijali s kojim su već nastupali, a nisu čak ni članovi u bendu isti. Jednostavno ljudi traže još jednu šansu za svoju prezentaciju i ovaj festival im može poslužiti kao dobra odskočna daska za daljnji rad. No, ne mora to ni biti uvijek tako. Nisu se ni svi naši pobjednici ni nalisti okoristili pobjedom na festivalu jer ovo je ipak samo jedan nastup, a za doći do svoje publike treba puno više truda i vremena. Za pobjednike festivala i ove godine pripremili ste zanimljive nagrade. O čemu se radi? Osim snimanja maksi singla i video spota, puno zanimljivije je to što smo u suradnji s našim glavnim sponzorom, Ožujskim pivom, dogovorili kako će pobjednik i jedan od nalista otići na turneju u desetak gradova po Hrvatskoj i dva ili tri u BiH, i mislim kako je to najveća korist koju pobjednici festivala mogu imati u Splitu.

Gang of Four What Happens Next

ez obzira što je od najkreativnijeg perioda rada Gang of Four debelo prošlo 30 godina, a postava koja je zaslužna za jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti glazbe odavno ne svira zajedno, zadnji originalni pogonski kotač imenom Andy Gill i dalje vrlo autentično, ali na svu sreću bez recikliranja starih i istrošenih matrica, sa sada već starim basisitom Thomasom Mcneiceom, novim bubnjarom Jonny Finneganom i pjevačem John ‘Galoer’ Sterryem, čiju smo nezahvalnu, ali korektno odrađenu, ulogu zamjene za Jon Kinga vidjeli i na zadnjem Terraneu, gura i više nego u dobrom smjeru. ‘What Hapepens Next’ osmi je studijski, i prvi album bez karizmatičnog Kingovog vokala, pa sve skupa na prvo slušanje i ne ostavlja dojam slušanja jednih od pionira post-punka, ali koliko god vam se ovaj novi Gang of Four svidio ili ne, Sterry, bez obzira što nema ni dubinu ni snagu Kingova glasa, stvari odrađuje sasvim korektno. Možda je baš i zbog toga ovo album na kojemu se Gill odlučio za nekoliko odlično pogođenih vokalnih suradnji, Alison Mosshart, Herbert Gronemayer, Robbie Furze, što svemu još više daje povoda razmišljati kako ni Sterry nije dovoljno dobar materijal za održati na površini njegove glazbene kreacije, a samom albumu umjesto jedne očekivano kompaktne cjeline daje sliku besmisleno isforsiranog i nemaštovoto nabacanog materijala, što ‘What Happens next’ ipak nije. Ona najvažnija karika za koju smo se odavno zakačili i dalje je Gillovo ravnomjerno kotrljanje dobro poznatim gangoﬀourovskim stazama, pa se i različite vokalne interpretacije mogu lakše progutati. U Zagrebu su 24. travnja, nema razloga ne pogledati ih još jednom.

Mamma Mia! PUT PUTUJEM ŠIBENSKO-UMAŠKI PAR PUTNIKA MAJA KLARIĆ I GORAN BLAŽEVIĆ VRATIO SE S

Uz Workaway program ušted i uživali u pogledu na Tihi oce

piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

vriježeno mišljenje kaže da za daleka i po nekoliko mjeseci duga putovanja treba biti dobro nancijski potkovan, što mnogi koji bi rado putovali – nisu. Međutim, praksa, ne teorija, pokazala je da to nije točno. Pokazalo se to na više primjera, a mi donosimo priču Maje Klarić i Gorana Blaževića, šibensko – umaškog para putnika o tromjesečnom putovanju u zemlje Latinske Amerike, od studenog 2014. do početka veljače 2015., koristeći usluge Workaway međunarodne online organizacije uz pomoć koje su uštedili novac, stekli određeno radno iskustvo i svejedno vidjeli sve što su planirali.

RADIŠ I UŽIVAŠ Workaway spaja volontere (workawayers) i domaćine (hosts). Funkcionira na principu ‘razmjene dobara’. Odnosno, za nekoliko sati rada, najčešće pet – šest, volonterima je omogućen besplatan smještaj i pružena hrana, obično jedan ili dva obroka dnevno.

Mreža spaja brojne zemlje svijeta, a moguće je volontirati na različitim mjestima: od hostela i hotela, preko restorana i kafea, pa sve do farmi, imanja ili obradivih zemljišnih površina. Samo da kratko napomenemo, Hrvatska nije uključena u ovu mrežu jer hrvatski zakon općenito ne priznaje ovakvu vrstu volontiranja kao legalnu. Zainteresiranih da svjetskim putnicima koji su spremni na spomenuti oblik ‘razmjene dobara’ otvore vrata svog ‘biznisa’ ima, ali zakon ih u tome onemogućava. Maja i Goran proveli su 15 dana volontirajući u B&B ‘Donkey Den guest house’, u malom selu Santa Marianita u Ekvadoru, smještenom uz samu obalu Tihog oceana, uz pješčanu plažu koja je vikednom uvijek puna posjetitelja. U Ekvador su stigli u špici turističke sezone jer, dok je kod nas siječanj, tamo je sredina ljeta. Smješteni su u sobu koju su dijelili s još pet volontera, na raspolaganju su im bile privatne kupaonice. Sve je bilo, reći će, veoma uredno i no. - Posao se sastojao od mnogočega - pripremanja i posluživanja

Za duža putovanja, izvrsna kombinacija - neko vrijeme putovati, a onda se smjestiti na jedno mjesto i malo napuniti baterije, još pritom nekome pomoći u poslu – govori Goran doručka gostima i ostalim posjetiteljima kafea u sklopu B&B-a, čišćenja soba i dočekivanja gostiju, općenito održavanja prostorija i terasa. No, kako je u tom periodu bilo malo prijavljenih gostiju, zapravo i nije bilo mnogo toga za raditi! Nekoliko sati dnevno proveli bismo u kuhanju i pospremanju, sve je bilo veoma ležerno, naši domaćini nimalo zahtjevni, tako da smo sami mogli kreirati svoj raspored. Dane smo provodili uglavnom na plaži koja se nalazila tik do B&B-a ili odmarajući u ležaljkama. Domaćinima je bilo najvažnije da je netko od nas pet volontera uvijek prisutan, u slučaju da gostima nešto zatreba, što uopće nije bilo teško s obzirom na blizinu plaže i prekrasan pogled na Tihi ocean – prisjeća se Maja, dodajući da su slično iskustvo do-

živjeli u Maroku, u Africi, gdje su 20 dana radili u masliniku u zamjenu za smještaj i hranu. - Živjeli smo s jednom marokanskom obitelji 80-ak kilometara od Marrakecha i radili 6 sati dnevno. Međutim, kroz tih nekoliko sati dnevno sprijateljili smo se s obitelji s kojom smo živjeli, naučili mnogo toga o marokanskoj kulturi, pa čak i pokoju riječ arapskog. Sve u svemu, iskustva poput ovog od velike su i višestruke koristi za putnika - što zbog uštede novca, što zbog upoznavanja lokalne sredine - zaključuje. Goran će kazati kako je volontiranju u Ekvadoru preko Workaway mreže bilo korisno iz nekoliko razloga, a prvi je, naravno, novac, posebno zato što je Ekvador skuplji od susjednih zemalja koje su prethodno posjetili, Perua i Bolivije.

MODNI

469. / 25. veljače 2015. / 55

DODATAK

PUTOVANJA LATINSKOM AMERIKOM

djeli smo novac ean

piše: Maria Kiara Matić

Hit frizure su bob i lob

M - Ekvador je bio najskuplja zemlja kojom smo putovali te je neplaćanje smještaja i hrane preko dva tjedna bitno pomoglo našem budžetu. Osim toga, nakon dva i pol mjeseca jurcanja po Južnoj Americi i neprestanog lutanja, vožnje autobusima, hodanja, dobro nam je došlo biti 15 dana na istom mjestu, ne micati se, odmoriti, kupati... Za duža putovanja, izvrsna kombinacija - neko vrijeme putovati, a onda se smjestiti na jedno mjesto i malo napuniti baterije, još pritom nekome pomoći u poslu. Workaway i WWOOF su idealne stranice za takvo što i imam samo pozitivna iskustva – savjetuje Goran. BEZ RAZLIKE IZMEĐU RADNIKA I VOLONTERA Razliku između volontera radnika i ‘običnog’ radnika gosti i ne primjete, posvjedočili su to Greg i Annette Basso, američki gosti B&B-a u kojem su Goran i Maja volontirali, pa nema straha da će volonteri biti tretirani od strane gostiju ili vlasnika drugačije od, uvjetno rečeno, običnog radnika. - Nema apsolutno nikakve razlike u kvaliteti posla koji su obavljali radnici i onog koji su obavljali volonteri. Zapravo je bilo lijepo što se netko od volontera uvijek ‘motao’ po B&B-u pa smo uvijek imali s kim brblja-

ti, družiti se. Doduše, činilo nam se da pet volontera nije bilo potrebno za opseg posla u Santa Marianiti, dovoljno bi bilo dvoje. No, domaćini očigledno vole imati što više volontera da se tuda ‘motaju’, a ako njima tako odgovara i navikli su ugošćivati putnike, nama nimalo ne smeta – priznaju Greg i Annette. Cheryl Fair je Kanađanka, menadžerica ‘Donkey De guest house’ već dugi niz godina, no kroz to vrijeme nije usavršila španjolski jezik kojim se tamo priča, pa joj volonteri i iz tog razloga dobro dođu. Evo što je rekla o volonterima koji su prošli kroz njen B&B. - Kroz naš je B&B prošlo toliko volontera koji će nam ostati u jako lijepom sjećanju i koje bismo vrlo rado ponovno ugostili. Pomagali bi nam oko komunikacije na španjolskom, uvijek marljivo radili u našem kafeu koji bi nedjeljom ugostio preko 60 ljudi! Nisu se bojali posla i s osmijehom bi odrađivali sve zadatke koje bismo im dali – kazala je. Workaway lako se pronađe na internetskim stranicama, putnik namjernik samo treba pronaći motiv da se odluči pridružiti mreži koja će mu omogućiti daleka putovanja koja priželjkuje uz manji od očekivanog budžet. Ipak, i volonteri u sklopu Workawayja znaju dobiti otkaz pa ne valja ni to uzimati olako.

oda se mijenja iz godine u godinu, ali kad sagledamo unatrag prije ljudi nisu toliko pazili što nose, što je u trendu i slično. Danas je sve drugačije jer osim što pazimo na garderobu i stil odijevanja biramo pomno i frizuru. A ako sad imate ideju o promjeni frizure ne trebate dugo razmišljati o izboru. Naime, hit frizura u ovoj 2015. godini je bob ili lob (long bob) varijanta. Iako je duga kosa uvijek u modi, ove godine bob je postao najpopularnija frizura i svakako je idealna za one koji žele sebi nekakvu promjenu ali se ne usude riskirati skroz sa kratkom kosom. Bob je onaj koji je šišan u koso s prednjim dužim i stražnjim kraćim dijelom, a lob pak dugi bob koji seže gotovo do ramena. Odlična dužina za one koji ne mogu bez gumice za kosu, vole prirodan izgled, a opet vam frizura omogućava raznolika izdanja. I sama sam ta koja s vremena na vrijeme moram zavezati kosu, ovisnik gumice rekla bih. Jednom sam čak probala skroz kratku ‘čitaj na muško’ i požalila, nisam ja taj tip. Nedugo na savjet moje frizerke odlučila sam se na malu promjenu poludugog boba odnosito loba, i ne žalim sa ovom dužinom sam prezadovoljna. Može se nositi valovito, zalizano, razdjeljak sa strane ili sredinu. Zahvalna frizura zaista, a i kraće se više ne usudim. Bob je promijenio i teksturu tako da je važno da ima volumen, to ne zaboravite. Primjerice, kosa koja je osušena prirodno bez sušenja s pjenom na kosi ili isfenirana kosa prema unutra s naglašenim volumenom biti će pun pogodak. Eto, na što god da se odlučite, vjerujem da ćete uz pravog frizera pronaći i pravu frizuru koja je moderna i lijepa - sretno!

Mamma Mia!

DI OSMI MART NAKON ŠIBENIKA I DRNIŠA, IZLOŽBA FOTOGRAFIJA ‘ŽENE ŽENAMA’ U TREĆOJ GOD

Članice Fotokluba Šibenik č izložbom ‘Žene ženama’ za piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

noge pripadnice nježnijeg spola priznaju da nema jačeg komplimenta od onog koji im udijeli druga žena. Nismo sigurni vrijedi li isto razmišljanje i kad su u pitanju pokloni koje si žene međusobno poklanjanju, ali poznato nam je da će trogirske

žene za ovogodišnji Međunarodni dan žena na poklon dobiti izložbu fotograja posvećenu upravo njima, pod nazivom ‘Žene ženama’, u ‘izvedbi’ članica Fotokluba Šibenik. Od 2. do 8. ožujka u Muzeju grada Trogira bit će postavljena spomenuta izložba kojoj je ovo treća godina održavanja. POLAKO PREMA TRADICIJI Izložba fotograja ‘Žene ženama’ ideja je šibenskog fotografa, člana Fotokluba Šibenik, Željka Krnčevića, nastala prije tri godine. Ideja je da se uratci šibenskih fotografkinja okupe na jednom mjestu u vrijeme obilježavanja Dana žena, 8. ožujka. Članicama Fotokluba fotograja je velika ljubav, i njome se bave amaterski. Prvu zajedničku izložbu imale su u Gradskoj knjižnici ‘Juraj Šigorić’ u Šibeniku, 2013. godine. Već idućeg ožujka, izložba se uputila u goste, ali ostala je u granicama županije. Prošle godine izložba je postavljena pod nazivom ‘Žena Šibenika – ženama Drniša’ te se mogla ra-

zgledati u Gradskom muzeju Drniš. - Ove godine nemamo određenu tematiku već je tema slobodna. Sudjeluju sve žene iz kluba i bit će izvješeno tridesetak fotograja – obavijestila nas je jedna od njih, voditeljica ovogodišnje izložbe, Miranda Trklja. Neke od sudionica izložbe predstavit će se s više radova, ne samo s jednom fotograjom. Posebno to vrijedi za članice šibenskog fotokluba koje su tamo duži period tijekom kojeg su

skupile više fotograja, pa je ovo izvrsna prilika da naprave reviziju svojih radova i izaberu najbolje među njima s kojima će se u najboljem svjetlu prikazati trogirskoj publici. Koje će točno fotograje biti izložene u Muzeju grada Trogira tek se treba odlučiti, govori nam Trklja, koja je ove godine preuzela obvezu dogovaranja detalja izložbe. - Tamo se svima veoma svidjela ideja o izložbi za Dan žena. Svidjela im se ideja i dočekali su nas raširenih ruku

469. / 25. veljače 2015. / 57

LANCUNA

INI IZLAZE IZVAN ŽUPANIJE

časte Trogir Dan žena Tamo se svima veoma svidjela ideja o izložbi za Dan žena. Svidjela im se ideja i dočekali su nas raširenih ruku – govori nam Trklja nedugo nakon povratka iz Trogira kamo je otputovala na dogovor

– govori nam Trklja nedugo nakon povratka iz Trogira, kamo je otputovala na dogovor. NEMA DO AFTER PARTYJA Poznavajući članove Fotokluba Šibenik nemoguće je ne zapitati se spremaju li kakav after party nakon otvorenja izložbe. – A pa to je najvažnije u Fotoklubu Šibenik – uz smijeh je odgovorila Trklja, te nastavila: -Bit će nešto, to sigurno, ali još trebamo odlučiti

gdje. Hoćemo li u Trogiru ili Šibeniku. Bit će ekipa iz Fotokluba, Šibenika, prijatelji. Nadamo se da će se odazvati i Trogirani – iskrena je šibenska fotografkinja koja se je klubu pridružila prije godinu, dvije. Izložba fotograja ‘Žene ženama’ baš kao i sam Dan žena, između ostalog, slavi ženska postignuća, a uz to širi mrežu poznanstva i prenosi kulturu grada. Sasvim dovoljno za jedno događanje.

ISPOD piše: Antonija Radić

PAUK VS. KLARIN

a samom početku moram naglasiti da nisam član niti jedne političke opcije, niti sam ikad bila (za dobru lovu bih se bez probema učlanila gdjegod, ali mi još nitko nije ponudio adekvatan iznos) i ne dijelim ljude po bojama. Crveni, plavi, zeleni ili šareni, meni je svejedno. Ljude dijelim po njihovim kvalitetama. Uspješni i neuspješni. Općina Tisno kojoj je načelnik Ivan Klarin, jedna je od poznatijih i najuspješnijih općina u Hrvatskoj. Ostvaruje sjajne rezultate i radi najbolji marketing u Hrvatskoj. Ne bih se čudila da je ona fora s ‘prelijetavanjem’ mosta u Tisnom bila Klarinom marketinški trik kako da privuče pozornost na svoju općinu i da postigne cilj da cijeli svijet priča upravo o toj anegdoti! Vjerojatno se Klarin neće složiti samnom, ali po meni ima ljepših općina u našoj županiji, poput primoštenske, ali baš zato Klarinova vrijednost još više raste.

DOBRA STRATEGIJA

Opet se ne morate složiti, ali puno je lakše od Primoštena napraviti brend nego od Tisnog. Od nedavno nezanimljive i nepoznate turističke destinacije, Klarinova strategija je na dobrom putu da postigne svjetski uspjeh. Dio stanovnika Londona već jako dobro zna za Općinu Tisno, nisam sigurna da znaju za Šibenik, a kamoli za ostale općine i gradove u našoj županiji. Dolazimo do dijela zašto pišem sve ovo. Čitam na konkurentskom portalu (meni dragom), negodovanje Župana Pauka, jer navodno je ova vlada pogodovala Klarinu da isposluje sjajan projekt Jazine. Dogovorio je milijunski projekt s ruskim ulagačima. Ja sam presretna ako je ova vlada pogodovala razrješenju projekta Jazine, kao i svi ljudi koji se mogu nadati zaposlenju u svojoj branši, turizmu, a svi ostali privatni djelatnici općine, imat će koristi od deluxe gostiju koji će obitavati u luksuznim kapacitetima. Prvo pitanje - Pauk drži svoje mjesto na vrhu županije već dva mandata, što znači da su u proteklom mandatu državom vladali ‘njegovi’, pa se nameće pitanje, ako je Klarin i izlobirao kod vlade što i jest njegov posao, da se bori za svoju općinu, zašto to isto Pauk nije mogao u prošlom mandatu? Da je Pauk kod ‘svoje’ vlade uspio isto što i Klarin kod ‘svoje’, možda bi već prije četiri godine Rogoznica, Skradin, Primošten i ostale općine rješile sve što trebaju rješiti da se pokrenu. Razumljivo bi bilo da prije župan ostvari svoje zahtjeve, nego načelnik svoje, barem po rangu funkcije koju obnaša. Pauk je župan i svih stanovnika općine Tisno, koju mu je pomogao oplemeniti mladi, hrabri i pametan čovjek, a na kraju će opet Pauk pokupit šlag, jer je on župan, te će svi sjajni rezultati automatski okititi njegovo ime. Općina Primošten je atraktivna turistička destinacija, te da se udružio s Petrinom, rezultati bi bili neizbježni, jer su zajedno jači, ako zastupaju interese za boljitak ljudi koji ondje žive. Nije mi jasno kako župan svih stanovnika jedne županije ne uspijeva pronaći način rješavanja pojedinih područja zajedno

s njihovim načelnicima, koji se bore, svatko na svoj način. Ako slučajno načelnik nekog mjesta nije iste političke opcije kao Pauk, suradnja ne postoji. Rekla bi Kolinda ‘svi ste vi moji’, pa tako smo svi mi županovi. Zašto se osjeća da jedni jesu, a drugi nisu? Sam protiv sebe! Izuzmimo Općinu Tisno i sagledajmo ostatak županije, koja nema veze s Klarinom. Nitko do trenutne šibenske vlasti očito se nije bavio povijesnim bogastvom kao što su naše tvrđave. Koliko ih ima u cijeloj županiji, Pauk zna sigurno. Da se itko bavio s tim pitanjem, već davno bi se vidjelo da uknjižba tvrđave Barone ne postoji, već se ta površina knjiži kao šuma. U našoj županiji trenutno postoji 80 zagađenih špilja, koje su izrazito opasne, jer su vezane za pitku vodu koju mi konzumiramo. Odlagalište smeća zahvatilo je dio uz sam rub šetnjice uz kanal Sv. Ante. Martinska je postala nelegalno naselje, ljudi koji valjda nemaju nigdje, uselili su se u napušteno negadašnje odmaralište, privremeno. Sve je zapušteno. Isključivo pojedinci osvjetljavaju barem malo obraza ovoj županiji. Prati nas izrazito loš val emigaracija, nezaposlenost je visoka, 8.700 radno sposobnih osoba je bez posla, siromaštvo je zavladalo. Nova radna mjesta ne postoje. U posljednjih osam godina mi smo stagnirali, ako ne i nazadovali.

STRANI ULAGAČI

Zahvaljujući opet, ne njemu samom, Pauku u Šibenik dolazi Dogus grupa. Nažalost, niti tu suradnju nije odradio Pauk. Franko Vidović je dogovorio i realizirao suradnju s njima i hvala mu. Turci ne bi čuli za nas nikad, a kamoli da bi imali priliku uložiti u naš grad. Zahvaljujući upravo stranim ulagačima, imat ćemo luksuzan hotel u Šibeniku. Turci ulažu u mlade studente šibenskog Veleučilišta, zaposlit će veliki broj turističkih djelatnika. Odabrani broj strudenata imao je priliku odraditi praksu u hotelima od 5 zvjezdica u Turskoj, kakvi u Hrvatskoj ne postoje. Čak ih nisu niti ugovorima prisilili da moraju raditi za njih, bez obzira što su im omogućili edukaciju. Zahvaljujući njima košarka se vratila na Baldekin. Šibenik je opet postao grad košarke, grad Funcuta. Bilo bi lijepo kad bi naš župan ponekad navratio na utakmicu, pa na takav simboličan način, barem zbog svoje funkcije, zahvalio Turcima, što imaju interesa, što nanciraju šibenske dečke koji napokon ostvaruju svoj san igrajući pred punim Baldekinom, pred svojm publikom. I s košarkaškim uspjehom Pauk se može pohvaliti, a zapravo ‘niti luk jeo, niti ga mirisao’! Možda griješim i bez obzira na boje stranačkih pripadnosti, smatram da je župan po hijerarhijskoj političkoj strukturi predodređen da u nebesa diže svaku vrijednu, mladu i naočigled sposobnu osobu poput Klarina, na području županije koju sam predstavlja, što kod nas nije slučaj. Upravo suprotno, taj isti župan uporno pokušava okaljati imena stranačkih mu oponenata prkoseći svim zdravorazumskim razmišljanjima.

58 / 25. veljače 2015. / 469.

Mamma Mia!

ZABAVA MATURANATA NAJLUĐA NOĆ UZ BEND DIŠPET

Maturalni ples Industrijsko - obrtničke škole Oko stotinjak maturanata, smjerova automehaničar, brodski mehaničar, vodoinstalater, centralno grijanje i elektroinstalater, sa svojim je profesorima u najluđoj srednjoškolskoj zabavi uživalo do ranih jutarnjih sati, a za glazbu se pobrinuo bend Dišpet.

469. / 25. veljaÄ?e 2015. / 59

Kurent

Predaja malih oglasa: 022

U zadnji tren Prodajem željeznu ogradu s plastičnim staklima, 20 metara u Rogoznici, visina ograde 1 m. Povoljno. 091 884 6251 Prodaje se automobil Citroen Xara, RT 1.4, 55 KV, boja srebrena, benzinac, proizvodnja 2003. god. Info na mob.: 099/3128709 Studentima i zaposlenima iznajmljujem 2 jednosobna i 2 dvosobna stana s terasom i dvorištem iznad katedrale. Mob: 099 3333 585 Ozbiljna obitelj traži u najam komforniji stan, od 70 m2 i više na području od centra grada prema Krvavicama. Mob. 099 262 4245. P r o d a j e m b a čv e . I n f o n a : 0993376303

Direktor: Joško Živković

josko.zivkovic@novi-tjednik.hr

Glavna urednica: Jelena Devčić urednik@novi-tjednik.hr

Redakcija: Patrik Patafta, zamjenik glavne urednice

patrik.patafta@novi-tjednik.hr Snježana Klarić | snjezana.klaric@novi-tjednik.hr Daria Lešić | daria.lesic@novi-tjednik.hr Rade Kristić | rade.kristic@novi-tjednik.hr Mario Krnić | mario.krnic@novi-tjednik.hr Daria Validžić | daria.validzic@novi-tjednik.hr Josipa Bolanča, fotograf | josipa.bolanca@novi-tjednik.hr

Primošten i okolica Bilini, Prhovo, tražim stan ili manju kuću po mogućnosti nenamješteno ili polunamješteno u najam na duže vrijeme. Mob: 091 3646 093 Prodajem motor Yamaha Buldog BT 1100-1063 cm3. Srebrne boje, garažiran, u odličnom stanju, proizvodnja 2003.g. Cijena 4.000 Eur. MOB: 098 /71 4440

Urednica priloga Mamma mia! Antonija Radić | antonija.radic@novi-tjednik.hr Graka: Nera Lovrić, gračka urednica | graka@novi-tjednik.hr Duška Radečić | graka@novi-tjednik.hr Ana Jakelić, ana.jakelic@novi-tjednik.hr

Prodajem gliser, Reful 490 open shermana, motor Honda 40 KS, 4 takta (max 200 sati rada). Prvi put u moru 2008. g. Motor redovito servisiran. Flapsovi, inox konzola sa 4 nosača za štapove, navigacijska svjetla, bimini, nosač pomoćnog motora, špirun sa koloturnikom, inox ograda, inox rukohvati, tenda motora i konzole. 7.500 Eur. 098 /71 4440

Marketing: Violeta Blatančić, voditeljica marketinga

violeta.blatancic@novi-tjednik.hr | marketing@novi-tjednik.hr

Tisak: Glas Slavonije d.d. Osijek

PRODAJE SE citroen saxo, 1,5 dizel, registriram do 5 mj. 2015. u odlličnom stanju. Mob. 098 9650167

Svi tekstovi i fotograje vlasništvo su Šibenskog tjednika i zabranjeno ih je neovlašteno koristiti.

www.sibenskiportal.hr

- prodajem

zemlju, struja, voda, za kompletnu adaptaciju, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine

PRODAJE SE stan na baldekinu, veličine 62 m2, parking osiguran. Stan je na sunčanoj strani s pogledom na luku. Info na mob: 098/771656

Prodaje se poljoprivredno zemljište sa nekoliko maslina u Gačelezima, površine 1.750 m2, cijena po dogovoru. Info na br.: 095/8380124

stanovi

PRODAJEM stan od 92 m2, sunčan. 091 565 4267 PRODAJEM stan od 34 m2, namješten, na prvom katu. 095 808 16 88

GORICA stan 28m2 u visokom prizemlju kamene kuće, 1 soba, uređen i useljiv, EC=C, konoba 20m2, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine ŠUBIĆEVAC garsonjera 40,80m2, 1. kat novogradnje, ima balkon, uređena i odmah useljiva, centralno, EC=A. INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099

MATE KOP

ZEČEVO

PLIŠAC stan 68m2 u prizemlju, 2-soban, renoviran, podrum 19m2, EC=E. INTERSERVIS Nekretnine Prodaje se stan od 60m2, 1. kat na Njegoševom trgu 098/626 393 Prodaje se stan od 60 m2, 1. Kat na Njegoševom trgu 098/626393 PRODAJEM hitno trosobni stan od 82m2, prizemlje sa posebnim ulazom i velikom terasom na Meterizama. Info na broj: 091/5714970

mob: 091/880-7472

DOLAC stara konoba 18m2 u pri-

pizzeria

KIKE

dostava na kućnu adresu

330-141

tel.

213 21 09 i 091 150 66 47 VIDICI stan 74,96m2, 4. kat, 2-soban, balkon, pogled na more, EC=C, u otkupu. INTERSERVIS Nekretnine CENTAR dvoetažni stan 100,60m2, 3. kat, centralno grijanje, južna strana, terasa 25m2, EC=B. 103.000 € INTERSERVIS Nekretnine ŽABORIĆ jednosobni stan 49,55m2, prizemlje novogradnje, terasa 13m2, parking, EC=B. INTERSERVIS Nekretnine BALDEKIN stan 66,58m2 blizu bolnice, 2 sobe, 2. kat, za adaptaciju, EC=G. 69.900 € INTERSERVIS Nekretnine VODICE stan 49,90m2 u novogradnji, 2 sobe, balkon, parking, EC=C. 75.000 € INTERSERVIS Nekretnine KRVAVICE stan 58,38m2, 1. kat, 2 sobe, 2 balkona, centralno, useljiv i u otkupu, EC=E. 59.500€ INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47 BRODARICA stan 94m2 u prizemlju kuće, 3-soban, centralno, veranda, garaža, okućnica 350m2, EC=D, do mora 300m. INTERSERVIS Nekretnine Prodajem trosoban stan od 100 m2 u centru Šibenika, a može i zamjena za Zagreb. Info na br.:091/5322838 VODICE – prodajem stan 71 m2 + podrum, 2 terase, parking, blizina mora 300 m il mijenjam za manji stan u Šibeniku ili Biogradu. Ima ECB, info na br.: 098/577296

ostalo

Želite li objaviti oglas, kontaktirajte nas na tel: 01 6065 275 ili e-mail: usluge@moj-posao.net

IZDVAJAMO:

Chef de Partie / Linijski kuhar (m/ž) Restoran Bugenvila Cavtat Rok prijave: 05.03.2015., Cavtat Otvorena su dva radna mjesta na poziciji: Chef de Partie / Linijski Kuhar (m/ž) u ekipi Lukasa Widomskog... Više saznajte pod oznakom: 254613

Barmen - Cocktail majstor (m/ž) Konobar u a la carte restoranu (m/ž) Konobar / Pomoćni konobar (m/ž) Kuhar / Pomoćni kuhar (m/ž) CRVENA LUKA d.d. Rok prijave: 05.03.2015., Crvena Luka, Biograd Crvena Luka Hotel & Resort je dalmatinski dragulj skriven u prekrasnoj pješčanoj uvali okruženoj stoljetnom borovom šumom... Više saznajte pod oznakom: 254679

- iznajmljujem, kupujem, prodajem

IZNAJMLJUJE se garsonjera kod Doma zdravlja, 25m2, pogodna za samca ili učenika (studenta). Informacije na broj: 022/213-991 ili 098/277-141. TRAŽIMO u najam jednosobni ili dvosobni namješten stan na području Šibenika. Info: 091/ 543 9496 IZNAJMLJUJE se apartman u centru grada s parkingom. Cijena vrlo povoljna. Informacije na mob: 098/ 721 447 PRODAJEM voćke (marelica, žižula, grejp, kumkvat i šljiva). Voćke rađaju već 3 godine. Info na broj mob: 098/577 296 Poštovani građani Šibensko-kninske županije _GASTARBEITERI_ ako ste zainteresirani za susrete i neke međusobne razgovore ili čak za osnivanje jedne vrste ' Udruge povratnika' molim vas da se javite na tel: 091/8846 251 MIJENJAM vikendicu 40 m2 + terasa 12m2 u Fužinama (Gorski Kotar) na građevnoj parceli veličine 1270 m2, za manji stan u Šibeniku – po dogovoru. 0917548440 IZNAJMLJUJEM stan za studente ili samce. Info na 098/9646584 PRODAJE SE jednosobni uređen stan garsonjera, površine 25 m2, na Šubićevcu preko puta nogometnog igrališta. Cijena po dogovoru. 091/520930 PRODAJEM nedovršenu kuću cca 240 m2, (Šibenik, Bilice – iza spomenika) dijelom useljiva za 120.000 EUR. Info na 091/5436336 TRAŽIM Ozbiljan zaposleni mladić traži jednosoban namještan stan u najam na potezu od Vidika do Crnice. Sve informacije na broj mobitela 095 905 3676

215 154

Mornar u marini (m/ž) Recepcioner u marini (m/ž) Ronilac (m/ž) Servisni centar Trogir d.o.o. Rok prijave: 24.02.2015., Trogir Servisni centar Trogir d.o.o. objavljuje natječaj za poslove i radne zadatke... Više saznajte pod oznakom: 254123

Product Manager (m/f) MojPosao za klijenta Rok prijave: 03.03.2015., cijela Hrvatska International IT Company in Gaming Industry is in search... Više saznajte pod oznakom: 254057

Online Marketing & Administration Mitarbeiter (m/ž) Comparo-media d.o.o. Rok prijave: 01.03.2015., Cijela Hrvatska-od kuće Comparo Media d.o.o ist ein dynamischer Start up Unternehme... Više saznajte pod oznakom: 253428

Prodavač (m/ž) Punjač polica (m/ž) Plodine d.d. Rok prijave: 01.03.2015., Vodice, Biograd na Moru, Zadar A Vi ste spremni za izazove i novo radno iskustvo... Više saznajte pod oznakom: 254835

Recepcioner (m/ž) Maistra d.d. Rok prijave: 26.02.2015., Rovinj, Vrsar Tražimo više ambicioznih, odgovornih i motiviranih osoba za rad u dinamičnom okruženju... Više saznajte pod oznakom: 254225

Kuhar (m/ž) Adria restoran d.o.o. Rok prijave: 26.02.2015., Vodice Tražimo kvalificiranog kuhara (m/ž) sa radnim iskustvom u “a la carte” restoranu. Više saznajte pod oznakom: 254288

Perfusionist (f/m) MRI Technician (f/m) CT Technician (f/m) Anaesthetic Technician (f/m) Marketing Specialist (f/m) Pharmacy Technician (f/m) X-Ray Technician (f/m) Biomedical Technician (f/m) Procurement Specialist (f/m) Angiography Technician (f/m) Dietician (f/m) Pharmacist (f/m) Ultrasound Technician (f/m) Alvimedica Heart Center Rok prijave: 26.02.2015., Dugopolje Uspostavljamo Centar za istraživanje i razvoj u Splitu - Alvimedica Heart Center - te Vas pozivamo da nam se pridružite! Više saznajte pod oznakom: 252698

Serviser klima uređaja (m/ž) Advena d.o.o. Rok prijave: 04.03.2015., Split Tražimo visokomotivirane, poštene, lojalne i strpljive suradnike, sposobne implementirati svoje široko znanje i iskustvo... Više saznajte pod oznakom: 254636

Lako je usporediti svoju plaću ili odrediti plaću svojih zaposlenika

uz 0RMD3ODºD.hr

marketing@novi-tjednik.hr PRODAJEM građevinsko zemljište blizu spomenika, 2000 m2, Šibenik, Bilice – moguća parcelizacija, svi priključci na terenu. Cijena 45 EUR po m2. Info na 091/5436336 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u zgradi u centru grada, 1.500,00 kn + režije + akontacija 1.000,00 kn. Samo studenticama ili mlađim zaposlenim ženskim osobana. Info na 098/445979 IZNAJMLJUJE SE jednosoban i dvosoban namješten stan u Šibeniku. Više informacija na mob: 098 917 8924 PRODAJE SE starija obiteljska kuća s okućnicom (592 m2) u Drnišu. Cijena vrlo povoljna. Info: 091 945 3065 ZNAJMLJUJE SE uređeni poslovni prostor na Dobriću. (26m2). Info: 091/222-1302 IZNAJMLJUJEM STAN povoljno, u obiteljskoj kući, Vodice. Info na 091/5594468 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u centru grada studentima. Info na br.: 099/7045089 MLADA OBITELJ s djecom traže u najam kuću s okućnicom ili veći stan na duže vrijeme, područje Šibenika i okolice. Info na mob.: 091/5329031 PRODAJE SE građevinsko zemljište u Drnišu od 450m2 sa građevinskom dozvolom, info na mob.: 091/5466300 U CENTRU Drniša prodaje se stan od 90m2, info na mob.: 091/5466300 IZNAJMLJUJEM u Vodicama dvosobni i jednosobni stan na duže vrijeme u blizini škole. Info na mob.: 099/2538955 TRAŽIM cimera u stanu u Zagrebu, nepušača, predio grada Srednjaci. In-

fo na: 091585-3341 IZNAJMLJUJEM sobu, kuhinju i kupaonicu studentici ili zaposlenoj osobi. Useljivo odmah. Ul. Ive Zaninovića 19. 091/508-8096 IZNAJMLJUJEM jednosoban ili dvosoban namješten stan na brodarici sve informacije na broj 098 997 62 39 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan zaposlenom paru 091 565 4267

469. / 25. veljače 2015. / 61 SJEĆANJE Dana 16.2. 2015. navršava se tužna godina kad nas je zauvijek napustio naš dragi i voljeni suprug, otac, djed, pradjed i brat

NA MALOJ LOŽI u centru starog grada iznajmljujem dva manja apartmana za 2 osobe, studentima ili parovima s jednim djetetom od 01.10. do 01.06.. Info na br.: 098/432240 IZNAJMLJUJEM u centru grada dvokrevetnu sobu s wc-om, kupatilom i posebnim ulazom uz mogućnost uporabe kuhinje. Info na mob: 098/721 447 STAN 51m2 potpuno oprenljen na predjelu Stare ceste iznajmljujem studentima ili manjoj porodici. 098/432-240 IZNAJMLJUJEM stan u centru Šibenika info na mob: 099 404 0758, IZNAJMLJUJEM trosoban namješten stan na Baldekinu (blizina fakulteta) info na mob: 091 539 8388 IZNAJMLJUJE se dvosoban stan namješten u centru grada, isključivo studentima/cama 099 8543616, 022 214 525 IZNAJMLJUJEM apartmane u zgradi Stjepana Radića 1. kat, pogled na Šibenski kanal, 3 zvjezdice. 2 sobe dvokrevetne, 2 pomoćna ležaja, parking.

Ante Belamarić 2007 - 2015

Niko Periša 1940 - 2015

IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan u Zagrebu 098/705-270 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan samcima 098/917-8924

Dragi naš

Po dobroti ga pamtimo, s ljubavlju spominjemo, a u srcu zauvijek čuvamo. Supruga Nađa, kćeri Zorica, Sandra, Tina s obitelji i brat Judmil s obitelji Počivao u miru Božjem Mob. 095 523 5653. IZNAJMLJUJEM namješten stan u centru grada(na Gorici) studentima/ cama i srednjoškolcima. 099 592 0651 IZNAJMLJUJEM sobe u namještenom stanu, (u blizini poliklinike) 091 592 4599 IZNAJMLJUJEM poslovni prostor opremljen za geodetski ured (nije uvjet) u centru grada s osiguranim parkingom. 439-286 ili 091/4380850 ZNAJMLJUJE se dvosoban stan u Šibeniku. Podsolarsko 62, poseban ulaz, 1. kat u obiteljskoj kući. 1500 kuna 022 350 594. IZNAJMLJUJEM jednosobni sunčan stan, namješten, zaposlenom paru ili

dvjema zaposlenim djevojkama, poseban ulaz, odvojena struja i voda.Stan je u Crnici na glavnoj cesti i odmah useljiv. Mob.091/9554892 TRAŽI SE jednosobni ili manji dvosoban stan za samca na području od Vidika do Šubićevca, po mogućnosti u zgradi, okvirne cijene oko 200 eura. 091/587-2248 IZNAJMLJUJE se dvosoban namješten stan u Zagrebu,Rudeš,1. kat(može se koristiti i kao poslovni prostor),površine 59,25m2 + 1,25m2 ostave u podrumu. tel: 098 9814 367, 098 266 717, 022 354 241 IZNAJMLJUJEM stan u Bilicama 50 m2 kod općine, cijena 1300 kn. 091/2522169 IZNAJMLJUJE se jednosoban stan od 10.9. do 5.6 na Brodarici. Tel. 091 1122292 ili 350 900. IZNAJMLJUJEM apartman u Zagrebu. Info na 091 250 8821. IZNAJMLJUJEM dvokrevetnu garsonjeru u Vodicama ženskoj osobi na neodređeno vrijeme. Zaseban ulaz. Tel. 095 899 1412. IZNAJMLJUJEM trosoban stan u Varaždinskoj ulici blizu fakulteta, prednost studentima, zvati na 091 433 3300.Miro. TRAŽIM u najam 2-soban ili 3-soban komforan namjesten stan blizu centra

Još je jedna godina prošla, ali ti još uvijek živiš u srcima svojih: supruge Nede, sina Dragana, kćeri Eleonore, unučadi Mate, Ante, Bruna, Tonke, te sestre Ankice s obitelji. Hvala svima koji te se sjećaju i posjećuju tvoje posljednje počivalište. Sveta misa zadušica služit će se 3. ožujka (utorka) u 18 sati u crkvi sv. Ante na Šubićevcu.

SJEĆANJE

Branko Raos 1931 -2015 Dana 16.2. iznenada nas je u 84. godini života zauvijek napustio naš suprug, otac, djed i pradjed. Ostat će uz našim srcima, mislima i molitvama. Njegova obitelj Počivao u miru Božjem grada na duze vrijeme.091 31 20 281 IZNAJMLJUJEM jednosobni uređeni i namješteni stan u Zagrebu. Tel. 098 705 270. STUDENTIMA iznajmljujem trosobni uređeni stan u središtu Šibenika. 099 7333629. TRAŽI SE u najam stan u zgradi na duže vrijeme zaposlenom bračnom paru. 091 971 6797 IZNAJMLJUJE SE namješten apartman za samce ili parove bez djece u Crnici. Info na 098/922 5722 IZNAJMLJUJE SE 2-soban i 1-soban

stan radnicima ili studentima na Brodarici. Na br. mob. 091/506 9521 IZNAJMLJUJE SE namješten stan u Zagrebu, 48m2, centralno grijanje i klima. Info na mob. 091/356 2560 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u centru grada zaposlenim curama ili studenticama, 098/9884992. IZNAJMLJUJE SE 3 soban namješten stan u kući u Njivicama, nasuprot Plodina. mob. 099/724 8391 ZAGREB, iznajmljuje se namješten stan u Zagrebu, 48 m2, centralno grijanje i klima. mob 091/356 25 60

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – LJEPŠE OD ČETVRTKA

torak donosi nastavak vrlo promjenjivog vremena. �ovremeno će bi� kiše ili pljuskova, a uglavnom u zaobalju mjes�mice može bi� i obilnijih oborina. Na sjevernom Jadranu ujutro slab vjetar promjenjiva smjera, popodne i navečer jačat će bura koja će navečer podno �elebita bi� olujna s orkanskim udarima. Navečer će se bura proširi� i na sjevernu Dalmaciju. Minimalne jutarnje temperature zraka većinom od 7 do 12°C, najviše

dnevne od 9°C ponegdje na sjeverom Jadranu do 16°C u južnoj Dalmaciji. �romjenjivo će bi� �jekom srijede. �ovremeno će pada� kiša koja će bi� češća u Dalmaciji nego na sjevernom Jadranu, gdje će se ponegdje zadrža� suho. U srednjoj Dalmaciji većinom će puha� umjeren levant, u južnoj jugo. Jutarnje temperature zraka na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana malo niže, drugdje bez veće promjene u odnosu na utorak. Najviše dnevne temperature većinom od 8 do 14°C.

Djelomično sunčano s promjenjivom naoblakom bit će �jekom četvrtka. �amo će ponegdje još pas� malo kiše, najviše na moru Dalmacije. Na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana puhat će umjerena bura koja će sve više slabi� �jekom dana. Južnije od Šibenika slabo do umjereno jugo i levant, do večeri će presta� i okrenu� na slabu buru. Jutro će bi� samo malo svježije u odnosu na prethodne dane, najviše dnevne temperature većinom od 9 do 15°C.

TV program

Utorak, 3. ozujka

Ponedjeljak, 2. ozujka

Nedjelja, 1. ozujka

Subota, 28. veljace

Petak, 27. veljace

Cetvrtak, 26. veljace

Srijeda, 25. veljace

62 / 25. veljače 2015. / 469.

HRT 1 06:36 06:38 06:55 09:20

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce telenovela (41/130)* 10:06 Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Kolumbije do Venezuele

HRT 1 06:36 06:38 06:55 09:20 10:10

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Nikaragve do Salvadora 10:36 Od Ognjene zemlje do Ti-

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:20 10:10 10:37

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Prozor u svijet: Pariz, Prozor u svijet: Marrakech 11:05 Dr. Oz (5)

HRT 1 07:35 Najava 07:37 TV kalendar 07:50 Granična rijeka, ciklus klasičnog vesterna 09:10 Normalan život 10:00 Kućni ljubimci 10:30 Subotom ujutro 11:47 TV kalendar

HRT 1 07:48 07:50 08:00 08:45

Najava TV kalendar Klasika mundI Divljak, američki film Zlatna kinoteka 10:10 Press klub 11:00 Velečasni Brown (2) 11:47 TV kalendar

HRT 1 06:38 06:40 06:55 09:20

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce telenovela 10:10 Prozor u svijet 10:37 Prozor u svijet 11:05 Dr. Oz (5), talk show

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:20 10:10 10:37 11:05 11:47

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Prozor u svijet Prozor u svijet Dr. Oz (5) TV kalendar

10:32 Od Ognjene zemlje do Tijuane 11:01 Dr. Oz (5), talk show 11:45 TV kalendar 12.00 Dnevnik 1 12.25 Boja strasti, telenovela 13.10 Svaki dan dobar dan: 13.40 Potrošački kod 14.10 Jezik za svakoga 15.35 Eko zona 16.00 Što vas žulja?

16.30 17.00 17.20 18.02 18.37 19.30 20.05 20.15 21.10

Regionalni dnevnik Vijesti Hrvatska uživo Odmori se, zaslužio si Potjera Dnevnik 2 LOTO 7/39 Nepoznata Pula Paralele - europski magazin 22.00 Otvoreno

HRT 2 06:30 06:55 09:00 09:27 09:41 10:12 10:36 11:05

Jura iz džungle Juhuhu Školski sat Čarobna ploča Školarci obavještajci Degrassi Generacija Y: Sport Napravljeno po mjeri

juane: Od Gvatemale do Meksika Dr. Oz (5), talk show TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan: Disleksija Paralele Društvena mreža S 30. međimurske

16:00 16:30 17:00 17:20 18:02 18:37 19:30 20.10

popevke Što vas žulja? Regionalni dnevnik Vijesti u 17 Hrvatska uživo Odmori se, zaslužio si Potjera* Dnevnik 2 Večer na 8. katu: Zdravko Čolić 21.05 Labirint

HRT 2

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan: Živjeti zdravo Labirint Riječ i život Pozitivno Kulturna baština Znanstveni krugovi Što vas žulja?

16:30 17:00 17:20 18:02 18:37 19:00 19:25 19:30 20.10 22.25 23.13

HRT 2

Dnevnik 1 Veterani mira Duhovni izazovi Prizma - multinacionalni magazin Obiteljske igre na škotski način Vijesti u 17 Snaga volje Manjinski mozaik Lijepom našom: Valpovo

19.30 Dnevnik 2 20.05 LOTO 7/39 20.15 The Voice - Najljepši glas Hrvatske 22.00 Red (Red), SAD 23.53 Vijesti iz kulture 0.05 Imaginaerum, finskokanadski film, Filmski maraton 86' 01.30 Reprisal!, američki film,

12:00 12:30 13:25 14:00 15:05 15:30

Dnevnik 1 Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Posljednji tango u Halifaxu (3), serija 16:25 Vrtlarica 17:00 Vijesti u 17 17:15 Zapisano u kostima: Legionar iz Resnika, doku-

mentarna serija (5/5) 17:50 The Voice - Najljepši glas Hrvatske* 19:30 Dnevnik 2 20:06 LOTO 6/45 20:15 Ljubavna odiseja, dokumentarni film (52') 21:10 Mirta uči statistiku, kratki igrani film 21:35 Damin gambit 22:15 Najava

11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:10 14:25 15:35 16:00

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Treća dob Split: More Jezik za svakoga Društvena mreža Glas domovine Da, ministre (3) - humoristična serija (1/8) 16:35 Hrvatska uživo

17:35 Odmori se, zaslužio si (2) - humoristična serija 18:10 Potjera* 19:00 Dnevnik 20:00 Crno-bijeli svijet, serija (1/12) 21:00 Pogledi: Ubojstva u Titovo ime (Tajni odredi smrti u Njemačkoj), dokumentarni film (42'14")* 21:50 Najava

12:00 12:25 13:10 13:40 14:10 14:25 15:35 16:35 17:35

18:10 Potjera* 19:00 Dnevnik 20:00 Crno-bijeli svijet, serija (2/12) 20:55 Piramida 22:00 Dnevnik 3 22:25 Najava 22:30 Paralele 23:20 Martin Scorsese - glazbom do emocija, dokumentarni film (53')*

11:05 11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 15:30

11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 14:55 15:20 15:35 16:00 12:00 12:25 13:10 13:45 14.35 17.00 17.20 18.10 18.30

Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan Poslovna zona Jezik za svakoga Društvena mreža Crno-bijeli svijet, serija Hrvatska uživo Odmori se, zaslužio si (5) - humoristična serija (1/17)

Regionalni dnevnik Vijesti u 17 Hrvatska uživo Odmori se, zaslužio si Iza ekrana Javna stvar Najava Dnevnik 2 Dah smrti Noćna kavana Vijesti iz kulture

06:30 06:35 07:00 09:00 09:30 09:46 10:14 10:35

06:35 07:00 09:00 09:30 09:50 10:15 11:15 11:30

Najava Jura iz džungle, Juhuhu Školski sat Kokice Školarci obavještajci Degrassi (9) Ni da ni ne

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Puni krug Plesni izazov Degrassi Village Folk Samo dalje na istok

HRT 2 06:45 07:00 09:00 09:35

Lijeni Grad Juhuhu Babybonus Olsenova banda i blago kralja lopova, film za djecu* 10:50 100% poduzetnik 11:15 Kuhajmo zajedno

HRT 2 06:30 06:35 07:00 09:00

Najava Lijeni grad Juhuhu 10 života mačka Titanika, film 10:10 Pozitivno (R)* 10:40 Biblija 10:50 Portret crkve i mjesta

HRT 2 06:35 06:55 09:00 09:30 09:50 10:40 11:20 12:15

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Znanost za djecu Plesni izazov Briljanteen Australija - Život na rubu George Clarke - Čudesne

HRT 2 06:35 07:00 09:00 09:50

Jura iz džungle JUHUHU Školski sat Školarci obavještajci (7), serija za djecu 10:18 Degrassi (9) 10:40 RECi, infoteen maga 11:07 Dječja usta

11:21 Australija - Život na rubu 12:09 Bajkovita Hrvatska: Paška čipka - Pag 12:18 George Clarke: Čudesne zamisli 13:07 Ubojstvo, napisala je 13:54 Najbolja jela Toma 14.20 14.23 Na pragu odrastanja (Almost Adult), Njemačka, Velika Britanija 16.00 Školski sat: Zdrava srije-

da - Bjelančevine 1. dio 16.30 Čarobna ploča 16.45 JUHUHU 17.25 Ni da ni ne: Maloljetni nasilnici 18.19 serijaGlee 19.30 Atulova malezijska kuhinja, serija 20.00 Nogomet, LP, emisija 23.25 Zakon i red: Odjel za žrtveija (15) (6/12)*

11:25 Australija - Život na rubu: Perth 12:15 George Clarke: Čudesne zamisli 13:05 Ubojstvo, napisala je 13:50 Najbolja jela Toma Kerridgea 14.23 filmThe Pledge15:54 Kuhajmo zajedno 16:00 Školski sat 16:30 Kokice

16:45 17.37 18.20 19.05

14.05 16:00 16:30 16:45

Hamajlije za sretan život Školski sat Kokice* Juhuhu* (26/40)* Village Folk Glee (4), serija (17/22) Uređujte nadahnuto Atulova malezijsk kuhinja Urban, snimka koncerta

21.05 Dok vrijeme prolazi u Šangaju (As Time Goes By In Shanghai), Njemačka 22.05 serijaViši inspektor Banks 23.35 Najava 23.40 serijaZločinački umovi 03:20 Noćni glazbeni program - spotovi*

11:25 Saalbach: Svjetski skijaški kup (M) - spust 12:40 Tea Mamut 12:51 Dobar, bolji, najbolji... britanski slastičar (3), dokumentarna serija 13:55 Ciklus James Bond: Pogled na ubojstvo, britansko-američki film 16:05 Noćna kavana 16:55 Rijeka: Košarka All Star

19:00 Subotom ujutro 20:20 Romansa u Seattleu (Sleepless In Seattle), SAD 21.45 Najava 21.50 Pussy Riot: Punk molitva, dokumentarni film 23.20 Najava 23.25 Večer s Joolsom Hollandom21:50 Najava*

11:00 Đurđic: Misa prijenos 12:05 Babybonus 12:35 Future Weather, američki film (96')* 14:35 Radio Rebel, američki film (86')* 16:00 Magazin LP* 16:30 Olimp* 17:10 Košarka, PH: Šibenik Alkar, prijenos*

19:00 JUHUHU* 20:05 Sherlock (3), serija (1/3)* 21:40 Sportske vijesti* 21:50 HNL - emisija* 22:40 Sherlock (3), serija (2/3)* 00:10 Sherlock (3), serija (3/3)* 01:40 Noćni glazbeni program - emisije*

zamisli 13:05 Ubojstvo, napisala je 13:50 Atulova malezijska kuhinja, dokumentarna serija 14:18 Igrani film - strani (obiteljski) 15:54 Kuhajmo zajedno 16:30 Slastičarski dnevnici Rachel Allen, dokumentarna serija (1/13) (R)*

17:00 Afrika, dokumentarna serija (1/5)* 18:00 Jelovnici izgubljenog vremena* 18:20 Village Folk: (R)* 18:30 Jelovnici izgubljenog vremena* 18:50 Bajkovita Hrvatska: (R)* 19:00 JUHUHU* 20:05 Šlep Šou: Marijan Ban* 20:50 Vrijeme na Drugom*

11:20 Australija - Život na rubu, dokumentarna serija 12:15 Hoarders, Get Your House in Order, dokumentarna serija 13:10 Ubojstvo, napisala je (12), serija (83/88) 13:55 Atulova malezijska kuhinja 15:50 Kuhajmo zajedno 16:30 Slastičarski dnevnici

Rachel Allen, dokumentarna serija (2/13) (R)* 17:00 Afrika, dokumentarna serija (2/5)* 18:20 Village Folk: (R)* 18:50 Bajkovita Hrvatska: (R)* 19:00 JUHUHU* 20:05 8. kat - naše najbolje emisije* 20:50 Vrijeme na Drugom* 20:54 Najava*

18:18 18:30 19:10 19:40 20:10

Juhuhu Juhuhu serijaGlee Uređujte nadahnuto, dokumentarna serija 19.35 Atulova malezijska kuhinja, dokumentarna serija 20:05 Čudnovate zgode iz prirode 21.00 Nogomet, EL, prijenos

469. / 25. veljače 2015. / 63

nova TV 04:25 05:15 05:45 06:10 06:15 08:35 10:00 11:00

Dnevnik Nove TV inMagazin Pac-Man Ever after high Inspektor Rex Kako vrijeme prolazi Crna ruža inMagazin vikend

nova TV 05:15 06:05 06:30 07:00 07:25 07:55 09:10 11:15

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Monster High Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 06:10 06:35 07:00 07:25 08:55 09:10 11:15

Dnevnik Nove TV Ninje kornjače Slugterra Monster high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Monster high: 13 želja

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Power Rangers

nova TV 05:15 06:10 06:35 07:00 07:55 09:10 11:15 12:45

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Monster high Crna ruža Inspektor Rex Zavuvijek susjedi Inspektor Rex

nova TV 05:35 06:25 06:50 07:15 07:40 08:25 09:25 11:25

Dnevnik Nove TV Pac-Man Slugterra Ever after high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

Inspektor Rex Najbolje godine Zauvijek susjedi Vijesti Nove TV inMagazin Najbolje godine Vijesti Nove TV Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:00 Kud puklo da puklo 22:05 Vendetta

23:10 Večernje vijesti 23:25 Otmica Alice Creed

RTL

[programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 15 godina]

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12:05

11:55 inMagazin 12:45 Inspektor Rex 13:40 Najbolje godine (8/150) [repriza] 14:35 Inspektor Rex 15:25 Ninja ratnici (61/104) 15:55 Zauvijek susjedi (80;69/100) 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin

18:15 Najbolje godine (9/150) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:00 Kud puklo da puklo 22:00 Provjereno 23:05 Večernje vijesti 23:25 Napad morskog psa [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 15 godina]

RTL

11:55 12:45 13:40 14:35

19:15 Vijesti Nove TV Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža (126/194) 21:00 Monte Carlo 22:55 Legenda o zmajevom grobu [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 00:55 Mladi Einstein

RTL

11:45 13:45 15:55 17:00 17:25 18:05 19:15

15:25 15:55 17:00 17:25

inMagazin Inspektor Rex Najbolje godine] Inspektor Rex (1/15) Ninja ratnici (62/104) Zauvijek susjedi (100/100;79/100) Vijesti Nove TV inMagazin

13:00 Mladi Einstein 14:45 Trojanski rat 16:20 Lud, zbunjen, normalan (17/24) [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 Provjereno [repriza] 18:15 Najbolje godine (18/150) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan

20:45 Luzeri 22:40 Crni sati 00:15 Pobješnjeli Max 2 [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 02:05 Bezuvjetna ljubav 04:00 Astro savjetnik [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina]

12:50 Majmunska posla 14:35 Huk 16:20 Lud, zbunjen, normalan (18/24) [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 inMagazin vikend 18:15 Najbolje godine 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan 20:45 Na tajnom zadatku 22:40 Mamurluk

[programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 00:35 Luzeri [repriza] 02:15 Crni sati [repriza] 03:35 Tajni krug [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina]

13:40 Najbolje godine (6/150) [repriza] 14:30 Najbolje godine (10-11/150) [repriza] 16:25 Zauvijek susjedi 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Najbolje godine serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža

21:00 22:00 23:05 23:25

12:00 12:50 14:50 15:20

serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Lud, zbunjen, normalan serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:05 Kud puklo da puklo 22:05 Lud, zbunjen, normalan serija 22:45 Večernje vijesti

inMagazin Inspektor Rex Ninja ratnici Zauvijek susjedi

15:55 Kud puklo da puklo

Kud puklo da puklo Vendetta Večernje vijesti Torque: Bijes na dva kotača [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 01:10 Na tajnom zadatku [repriza] 02:55 Tajni krug

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12:25

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Doktor Dolittle 5 (R)

06.55 Virus attack, animirana serija 07.10 Aladdin, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska serija 08.55 Pomorska ophodnja, akcijska serija

RTL 07:00 RTL Danas (R) informativna emisija 07:40 Timon i Pumbaa 08:30 Aladdin 09:00 Tenkai vitezovi 09:20 TV prodaja 09:35 Pet na pet (R) 10:30 TV prodaja

RTL 06:15 Aladdin, animirana serija 06:45 Tenkai vitezovi 07:10 TV prodaja 07:25 Vatre ivanjske, dramska serija 08:40 Vatre ivanjske, dramska serija

RTL 06.05 Virus attack, animirana serija 06.20 Tenkai vitezovi, animirana serija 06.50 Pomorska ophodnja, akcijska 07.45 TV prodaja 08.00 Pomorska ophodnja

RTL 06.10 RTL Danas, informativna emisija 06.55 Virus attack 07.10 Tenkai vitezovi, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska 08.55 Pomorska ophodnja,

13:20 14:15 14:40 15:25

akcijska kriminalistička serija (S1E10/13) Hitna služba dramska serija (S9E18/22) Sve u šest (R) magazin Pet na pet (R) kviz (S2E92/95) Vatre ivanjske (R) dramska serija

16:30 RTL Vijesti 17:00 Dr. House (R) dramska serija 18:00 Sve u šest 18:30 RTL Danas informativna emisija 19:15 Pet na pet 20:00 Vatre ivanjske dramska serija 21:00 Tri, dva jedan kuhaj, emisija

13:20 Hitna služba dramska serija 14:15 Sve u šest (R) magazin 14:40 Pet na pet (R) kviz (S2E93/95) 15:25 Vatre ivanjske (R) dramska serija 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 17:00 Dr. House (R)

18:00 Sve u šest magazin 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet 20:00 Vatre ivanjske dramska serija (S1E84/140) 21:00 Tri, dva, jedan - kuhaj! kulinarski show (S2E8/40) 22:15 Dr. House

10.05 Hitna služba, dramska serija 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska kriminalistička 13:20 Hitna služba dramska serija (S9E20/22) 14:15 Sve u šest (R) 14:40 Pet na pet (R) kviz (S2E94/95) 15:25 Vatre ivanjske (R)

16:30 RTL Vijesti informativna emisija 17:00 Dr. House (R) 18:00 Sve u šest 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet 20:00 Mirotvorac igrani film, triler 22:30 Opstanak - TV premijera igrani film, akcijski 23:05 Eurojackpot

13:25 Dynamo: Majstor nemogućega 14:20 Kronike iz Narnije: Plovidba broda Zorogaza igrani film, fantazija 16:25 25 najzabavnijih trenutaka Hrvatske zabavna emisija 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 16:40 25 najzabavnijih trenu-

taka Hrvatske zabavna emisija RTL Danas Galileo Utrka do uklete planine - TV premijera igrani film, akcijski Zvjezdane staze igrani film, znanstvenofantastični Opstanak (R) (12)

18:30 19:15 20:00 22:00 00:20

09:45 TV prodaja 10:00 Rin Tin Tin 14:05 Opet ti (R) igrani film, romantična komedija 16:00 Zgodna žena (R) igrani film, romantična komedija 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 16:40 Zgodna žena (R)

18:30 RTL Danas 19:15 Galileo zabavna/ obrazovna emisija (S5E16/50) 20:00 Shrek uvijek i zauvijek TV premijera igrani film, animirana komedija 22:00 Eragon igrani film, fantazija 00:00 CSI: Miami (12)

09.15 Hitna služba, dramska serija 10.10 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.20 Hitna služba, dramska serija 13.15 Sve u šest, magazin 16.30 RTL Vijesti, informativna emisija 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin

18.30 RTL Danas, informativna emisija 19.15 Pet na pet, kviz 20.00 Vatre ivanjske, dramska serija 21.00 Uhvati Bingo ritam 22.50 Dr. House, dramska serija 23.45 RTL Vijesti, informativna emisija

10.05 Hitna služba 11.00 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.00 TV prodaja 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska serija 13.10 Hitna služba 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet, kviz 15.25 Vatre ivanjske, dramska serija

16.30 RTL Vijesti, informativna emisija 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin 18.30 RTL Danas 19.10 RTL Vrijeme, informativna emisija 19.15 Pet na pet, kviz 20.00 Vatre ivanjske 21.00 Ljubav je na selu 22.30 Dr. House