Šibenski tjednik br 471 by Kocka d.o.o.

Cijena 6 kn • Broj 471 • od 11. ožujka do 17. ožujka 2015.

www.bioci.hr

PREKO LEĐA GRAĐANA PROSLAVA NOVE UMJESTO POLA MILIJUNA, STAJALA MILIJUN KUNA ŽUPANIJA U PLAMENU

Od siječnja vatrogasci zabilježili 370 požara ISSN 1848-3127

UZ SVAKI KUPLJENI PRIMJERAK ŠIBENSKOG TJEDNIKA od 11.3. do 17.3. U PRODAVAONICAMA DJELA MLIJEČNO PECIVO GRATISS

ROBERT BOBINAC, RAVNATELJ NP KORNATI:

STIHIJSKI TURIZAM KOJI NAM SE DOGAĐA ŠTETI IMIDŽU KORNATA

Treba imati na umu da se taj oblik turizma dogodio Kornatima kao što su se dogodili i ugostiteljski objekti po uvalama koji ga prate. Sve se više nesvjesno odašilju signali da smo se denirali kao nautičko ljetovalište, a sve manje kao zaštićeno područje

Tema broja Timeline

Srijeda, 4.3. Krenula afera i prepucavanja zbog zasađenih brijestova na plaži Banj

ŠTO TOČNO JEDEMO? NE POSTOJI 'EKSTRA DJEVIČANSKO

Čak 17 posto uzorak ocijenjeno – nejestiv

Četvrtak, 5.3. Gradonačelnik i župan sastali se s ravnateljem HRT-a Goranom Radmanom

Petak, 6.3. Sanirale se štete od orkanskih naleta bure po cijeloj županiji

Subota, 7.3. Odbojkaši Šibenika zabilježili novu pobjedu, sve bliži doigravanju

Nedjelja, 8.3. U Hrvatskoj i Šibeniku obilježen Dan žena

Ponedjeljak, 9.3. Taksi kuća Cammeo službeno u Šibeniku krenula s radom

Utorak, 10.3. Suzi Vatavuk predstavila načine borbe protiv glaukoma

piše Daria Validžić daria.validzic@sibenskiportal.hr

plitski Zavod za javno zdravstvo nedavno je proveo analizu uzoraka maslinovih ulja koja se mogu naći na policama trgovina, a rezultati koje su dobili više su nego zabrinjavajući: niti jedno ulje označeno kao 'ekstra djevičan-

sko' nije zadovoljilo propisane uvjete. Naravno, o kojim je proizvođačima bilo riječ nisu mogli govoriti javno, ali dovoljno je obratiti pažnju na njegovu cijenu. Ulje koje se reklamira i deklarira kao 'ekstra djevičansko' ne može koštati 30 kuna, budući da samo su troškovi proizvodnje veći od tog iznosa. Plasiranjem takvih, nepravilno deklariranih ulja na tržište, očito se varaju kupci, ali se

stvara i nelojalna konkurencija proizvođačima koji brinu o kakvoći vlastitih proizvoda. LOŠE ULJE U ŽUPANIJI Što se Šibensko-kninske županije tiče, iz Zavoda za javno zdravstvo doznali smo da je u protekloj godini analizirano ukupno 380 uzoraka, od čega je 17,6 posto ocjenjeno neispravnima za jelo, no nije se radilo o analizama ulja koja možete na-

471. / 11. ožujka 2015. / 3

' MASLINOVO ULJE ZA 30 KUNA PO LITRI

ka maslinovog ulja vim! U protekloj godini analizirano ukupno 380 uzoraka, od čega je 17,6 posto ocjenjeno neispravnima za jelo. Uglavnom se radilo o OPG-ovima koji su kontrolirali kvalitetu ulja vlastite proizvodnje i natjecateljima za najbolja maslinova ulja. Nešto veći udio neispravnih ulja možemo pripisati lošoj godini – kaže dr. Suzi Vatavuk. FrankoVidović baviti u klasičnim trgovinama. - Uglavnom se radilo o OPGovima koji su kontrolirali kvalitetu ulja vlastite proizvodnje i natjecateljima za najbolja maslinova ulja. Prošle je godine zabilježen nešto veći udio neispravnih ulja zbog loše godine. Masline je poharala maslinova muha, godina je obilovala oborinama i vlagom, a sve to utječe na kvalitetu ploda, pa i samog ulja – kaže Suzi Vatavuk, ravna-

teljica Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije. A koliko je prošla godina bila loša za maslinare dovoljno govori podatak kojeg nam je otkrio Ante Duvnjak, vlasnik jedne od najsuvremenijih uljara i Centra maslinovog ulja Sveti Ivan iz Vodica. - Prošla je godina bila 96 posto lošija od 2013. godine, to je konkretna brojka budući da baratam podacima i iz drugih

Analiza namirnica na Zavodu Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije obavlja i analize na zahtjev građana. Moguće je ispitati bilo koju namirnicu kojoj sumnjate na kvalitetu i sastav, a analiza se naplaćuje prema cjeniku Zavoda dostupnim na njihovim službenim internetskim stranicama, s kojih možete skinuti i Zahtjev za ispitivanje hrane. Konkretno, za analizu udjela slobodnih masnih kiselina u maslinovom ulju morat ćete izdvojiti 50 kuna.

uljara. Za usporedbu, 2014. godine obradili smo 73 tone, dok smo godinu prije obradili 1.800 tona. Mi preradom maslina prošle godine nismo uspjeli pokriti troškove proizvodnje, a situacija je bila ista na području cijele Šibensko-kninske županije. Ne samo da je plodova bilo manje, već su oni bili lošije kvalitete, bilo je dosta trulog ploda koji fermentira pa je i kvaliteta prošlogodišnjeg ulja bila slabija – kaže Duvnjak. Kod malih proizvođača loša godina možda i jest utjecala na kvalitetu krajnjeg proizvoda, ali ulja koja se mogu naći u slobodnoj prodaji to opravdanje nemaju. KAOS NA POLICAMA TRGOVINA - Važno je naglasiti da situacija s proizvodima lošije kvalitete na policama dućana nije nastala (Nastavak na sljedećoj stranici)

Barometar

U Šibeniku je na raznolike načine obilježen Dan žena, što prigodnim koncertima, što dijeljenjem cvijeća osobama ljepšeg spola po gradu.

Nulu ćemo dati brijestovima na plaži na Banj. Sigurno je da tamo treba hlada, ali, ipak, moglo se razmisliti o nečem primjerenijem mediteranskom ugođaju.

Minus ćemo opet dati nesavjesnim poljoprivrednicima. Pa zbilja nije normalno da vani puše bura, a u poljima se dimi sa svih strana, pali se na otvorenom prostoru.

piše: Patrik Patafta

Šibenčarenje Red Tajnice hrvatske

Prije nego što će voljom većine građana Hrvatske biti deložiran s Pantovčaka Ivo Josipović odlikovao je većinu svojih suradnika i suradnica iz predsjedničkog ureda. Time im se, objasnio je, htio zahvaliti za naporan rad i vjernost tijekom njegovog mandata. Većina odlikovanih - razni savjetnici i savjetnice, tajnici i tajnice, pročelnici i pročelnice - za taj su rad bili nagrađivani i plaćama od petnaestak i više tisuća kuna, pa im ova odlikovanja dođu nešto kao bonus.

Krila pustinjske oluje

Šest hrvatskih vojnih pilota, članovi akrobatske skupine 'Krila oluje', odlučilo je odletjeti iz Lijepe naše. Kao njihov novi poslodavci spominju se katarsko, odnosno omansko ratno zrakoplovstvo. Ovo naše bi se, s obzirom na sve manji broj aviona i pilota, moglo preimenovati u Hrvatsko rijetko zrakoplovstvo.

Sedam dana (Nastavak s prethodne stranice)

samo zbog loše prethodne godine. Takvih je proizvoda bilo i ranije, i prethodnih se godina moglo naći ulja deklariranog kao 'ekstra djevičansko' po cijeni od 25 ili 30 kuna, što je nemoguće jer su troškovi proizvodnje takvog ulja veći od te cijene. Međutim, s obzirom na parametre prema kojima se određuje kvaliteta ulja, mene takva situacija ne čudi. Naime, ekstra djevičanskim uljem deklariraju se ulja koja u sebi ne sadrže više od 0,8 posto slobodnih masnih kiselina. Mi smo, recimo, znali proizvesti ulja koja u sebi sadrže 0,02 posto, dakle 40 puta manje od najviše određene dopuštene granice. Od 0,02 do 0,8 posto ostavljen je velik prostor. Odgovor na pitanje zašto je toliko širok raspon leži u politici i lobiranju maslinarskih sila poput Italije, Španjolske i Grčke koje imaju utjecaja na donošenje zakona i regulativa unutar Europske unije. Ovakva regulativa njima odgovara jer većina njih, zbog podneblja i sorti maslina koje uzgajaju uopće ne bi mogla proizvoditi ekstra djevičanska maslinova ulja. Ovako dobiju ulja s udjelom slobodnih masnih kiselina od 0,6 ili 0,7 posto i mogu to reklamirati kao ekstra djevičansko ulje – objašnjava Duvnjak razloge zbog kojih se na policama može naći 'ekstra djevičansko' ulje koje to u stvari nije. Udio slobodnih masnih kiselina, međutim, nije jedini kriterij ocjene kvalitete ulja. Ulje deklarirano kao ekstra djevičansko ne smije imati mana, odnosno ne smije biti užeglo, upaljeno ili pljesnivo. KAKO NAS VARAJU? - Ako ulja s takvim manama imaju niski udio slobodnih masnih kiselina, raniranjem se mane mogu otkloniti, a udio masnih kiselina ostaje isti, pa neki proizvođači to koriste kako bi i takvo ulje deklarirali kao 'ekstra djevičansko'. Iako bi morali označavati da je riječ o raniranom ulju, jako mali broj proizvođača to uistinu i čini – na-

Ante Duvnjak

Važno je naglasiti da situacija s proizvodima lošije kvalitete na policama dućana nije nastala samo zbog loše prethodne godine. I prethodnih se godina moglo naći ulja deklariranog kao 'ekstra djevičansko' po cijeni od 25 ili 30 kuna, što je nemoguće jer su troškovi proizvodnje takvog ulja veći od te cijene – napominje Ante Duvnjak

pominje Duvnjak. Dodaje kako nije sklon ocjenjivanju takvih ulja nejestivima i štetnima za ljudsko zdravlje, barem kada se radi o uljima proizvedenima na području Dalmacije. Kaže kako i danas na otocima postoji praksa da ljudi masline ne beru u vrijeme berbe, dakle u studenom, nego čekaju siječanj kako bi samo pokupili plodove koji su pali sa stabla. Ulja koja dobivaju od takvih plodova imaju i do 5 ili 6 posto slobodnih masnih kiselina, što ih svrstava u kategoriji lampanta, kojem samo ime govori da je namijenjeno za rasvjetu. - Njihovo korištenje za prehranu nije predviđeno pravilnikom i ne može u prodaju kao prehrambeno ulje, no ljudi ga koriste za osobnu upotrebu, a ja do sada nisam čuo da je netko umro od konzumiranja takvog ulja. Mislim da mediji malo prenapuhuju stvari, ali stoji da bi kupci morali točno znati kakvo ulje kupuju – zaključuje Duvnjak. Što se tiče eventualnih prognoza za ovu godinu, ona se još uvijek ne mogu davati, jer smo kalendarski još u zimi i vegetacija nije počela bujati. Što se zdravlja biljke tiče, napominje Duvnjak, najavljeno je savjetovanje kojim bi stručne službe trebale pravovremeno upozoravati i educirati maslinare o pravilnoj zaštiti biljke, jer samo kontinuirana zaštita i edukacija mogu pomoći kako bi se mogućnost ponavljanja prošle godine smanjila.

471. / 11. ožujka 2015. / 5

Usred dana centrom grada vozio sa 2,54 promila alkohola

nedjelju, 8. ožujka oko 12.40 sati u Šibeniku u Ulici Velimira Škorpika, 55-godišnji vozač iz Vodica zatečen je da u alkoholiziranom stanju upravlja osobnim automobilom Opel kojemu je u postupku alkotestiranja utvrđena koncentracija alkohola u organizmu od 2.54 g/kg. Istoga dana oko 5.15 sati na istome mjestu zatečen je 40-godišnji Za-

grepčanin da u alkoholiziranom stanju upravlja osobnim automobilom Renault, šibenskih registracijskih oznaka, kojemu je pri alkotestiranju utvrđena koncentracija od 1.85 g/kg alkohola u organizmu. Vozači su zadržani u prostorijama policije do otriježnjenja, a protiv njih su podnijeti Optužni prijedlozi, izvijestila je šibenska policija. (mk)

Vijesti

Sedam dana

NIJE NEGO IPAK SMO PROBUŠILI PREDVIĐENI PRORAČUN ZA ORGANIZACIJU NOVOGODIŠNJEG PRO O

Novogodišnji program stajao nas je piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

ako smo u Novu 2015. godinu ušli prije puna dva mjeseca, te se mnogi više i ne sjećaju novogodišnjeg slavlja na šibenskoj rivi, šibenski porezni obveznici ovu će izdašnu investiciju, a da toga nisu ni svjesni, osjećati još neko vrijeme kroz smanjenje nekih drugih za Šibenik bitnih ulaganja. Šibenik je, naime, izuzev Zagreba, imao najskuplji i doček Nove godine u Hrvatskoj. Iako je gradonačelnik Željko Burić tvrdio kako će sve ostati u granicama prošlogodišnjeg troška koji je, kako su tada isticali iz gradske uprave, iznosio oko 500 tisuća kuna, to na koncu nije bilo tako. Štoviše, trošak blagdanskog programa u ovim se recesijskim vremenima – udvostručio. Program ‘Budi u Šibeniku’ koji je Grad sunancirao, a u djelo ga je provela gradska Turistička zajednica, stajao je ukupno 959.346 kuna! Koliko su neočekivano porasli troškovi programa svjedoči činjenica da je novac za isti Grad nabavljao pet do 12, u prosincu na sjednici Gradskog vijeća, rebalansom proračuna.

PRESKUPI SADRŽAJI Od spomenutog iznosa, odgovaraju na naš upit iz gradske uprave, Grad je iz svog proračuna izdvojio 505.347 kuna,

354 tisuće kuna osigurali su sponzori, a TZ je dao oko sto tisuća kuna. Sam doček stajao je 531.819 kuna. Najskuplji

su u ovom cehu bili izvođači, Dubioza kolektiv i Elemental, te produkcija (oko 345 tisuća kuna), ali i angažman Artim

produkcije, tvrtke koja je za Grad i TZ organizirala doček, i na čiji je račun isplaćeno 87,5 tisuća kuna. Skupo je plaćeno i

POTRAŽITE NA

www.sibenskiportal.hr

471. / 11. ožujka 2015. / 7

OGRAMA

e milijun, a ne pola milijuna kuna! Zašto je u ova recesijska vremena netko od stručnjaka za turizam, jer ovo se zapravo, kako je to najavio gradonačelnik, radilo kako bismo od Šibenika napravili novogodišnju destinaciju, procijenio kako trebamo odriješiti kesu da bismo na koncu napravili spektakl sami za sebe, to u cijeloj ovoj priči ostaje nejasno

klizalište, čak 200 tisuća kuna, iako je ono bilo komercijalno, te su Šibenčani morali plaćati njegovo korištenje 20 kuna

po satu. U takvim okolnostima obično Grad samo dodijeli prostor za postavljanje komercijalnog objekta, umjesto da plati

njegovo postavljanje jer privatnik, u ovom slučaju tvrtka Artic d.o.o., još na tome ubire dodatne prihode. Adventski sajam plaćen je oko 78,5 tisuća kuna, najveći trošak bio je za postavljanje kućica, čak 57 tisuća kuna, što se čini neobično skupim za dvije kućice koje nisu bile dio garniture štandova u vlasništvu Grada, čije korištenje Grad nije morao plaćati. Iako je sve išlo preko računa Grada, kako su nam neslužbeno kazali u gradskoj upravi, svime je, što je i logično, rukovodila Turistička zajednica. No, umjesto da prepozna potencijal novogodišnjeg programa, te na vrijeme, poput svojih splitskih kolega, krene reklamirati ponudu, tek početkom prosinca naši su se turistički djelatnici sjetili polijepiti plakate i izreklamirati našu preskupu novogodišnju priču. To je rezultiralo većinom šibenskom publikom koja bi, istini za volju, bila jednako zadovoljna bitno skromnijom verzijom proslave Nove godine. Zašto je u ova recesijska vremena netko od stručnjaka za turizam, jer ovo se zapravo, kako je to najavio gradonačelnik, radilo kako bismo od Šibenika napravili novogodišnju destinaciju, procijenio kako trebamo odriješiti kesu da bismo na koncu napravili spektakl sami za sebe, to u cijeloj ovoj priči ostaje nejasno. Na što je i zašto sav taj silni novac potrošen još je manje jasno kada je poznato kako su neki drugi gradovi za

mnogo manje pare napravili mnogo veće spektakle koji su na koncu polučili i rezultate. PRIMJER DUBROVNIKA Za četverodnevnu feštu Dubrovnik, koji je tradicionalno već godinama jedna od najatraktivnijih novogodišnjih destinacija u Hrvatskoj, za čitav je program i produkciju osigurao pola milijuna kuna. Podsjetimo kako je dubrovačka fešta programski bila najbogatija u Hrvatskoj. Na dočeku koncertni je spektakl održao Tony Cetinski, praćen popularnom grupom Silente i Petrom Dragojevićem, a osim njih tijekom četverodnevnog slavlja nastupili su Prljavo kazalište i grupa Valetudo, Željko Bebek i grupa DaRiva, Dubrovački simfonijski orkestar te klape Cambi i Sv. Juraj HRM-a. Sve to koštalo je upola manje nego šibenski novogodišnji program. Novac je izdvojila gradska Turistička zajednica, budući da u gradu u tom trenutku nije bio usvojen proračun. Makarska, također turistički poznata i prepoznata destinacija, za ispraćaj Stare i doček Nove godine na glavnom Kačićevom trgu, kako doznajemo, izdvojila je oko 140 tisuća kuna. Trebao je nastupati Jasmin Stavros, no zbog iznimno hladnog vremena, popraćenog olujnom burom doček je otkazan. Osijek je za doček i čitav popratni program izdvojio oko sto tisuća kuna, a Slavonski Brod isto toliko.

8 / 11. ožujka 2015. / 471.

ZAVEDI ME, RAZVEDI ME BROJ RAZVODA RASTE IZ GODINE U GODINU

Šibenčani se najčešće razvo o 20 godina braka

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

a razini Hrvatske broj vjenčanja iz godine u godinu sve je manji, a s druge strane raste broj razvoda. U 2012. godini u Hrvatskoj su sklopljena 20.323 braka, dok je razvedenih bilo 5.659, a godinu dana kasnije 19.169 parova reklo je sudbonosno ‘da’, a brakorazvodne je papi-

re potpisalo njih 5.992. Iako smo još uvijek ispod europske linije prosjeka, stopa razvoda iz godine u godinu raste, pa je za očekivati da ćemo ga uskoro doseći, a ovakve trendove prate i stanovnici Šibensko-kninske županije. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2011. godine u Šibensko-kninskoj županiji razvrgnuto je ukupno 107 brakova, dok je 2012. godine papire za razvod potpisao ukupno 121 par. Go-

dinu dana kasnije, što je ujedno i posljednja godina za koju postoje raspoloživi statistički podaci te vrste, zabilježen jedan razvod više.

Prošle je godine na Općinskom sudu zbog neplaćanja alimentacije podneseno devet optužnih prijedloga

ŽENE SE RAZVODE U TRIDESETIMA Budući da je u većini slučajeva suprug nešto stariji od supruge, najčešće se razvode muškarci u četrdesetima i žene u tridesetim godinama. Primjerice, 2013. godine čak se 46 muškaraca u dobi od 40 do 49

COFFEE

ode nakon

TO GO

piše: Zlatko Vukičević

Regeneracija depuratora

29,5

godina odlučilo 2012. i 2013. za razvod braka, godine rodia za isti se kolo se preko rak odlučilo 45 preko 150 posto svih razvedenih žena u dobi od djece, dok je parova u 2013. godini 30 do 39 godina. 91 brak bio razvelo se nakon više Najmanju stopu bez djece: 90 od 20 godina braka razvoda bilježe je parova imalo oni najmlađi i najjedno dijete, dvostariji: u dobi mlađoj je djece odgajalo je od 19 godina razvela se 46 razvedenih parova, tek jedna djevojka u Kistanja- a šesnaest ih je imalo troje ili ma, što je te godine bio i jedini više djece. U većini slučajeva, razvedeni brak u spomenutoj djeca su nakon razvoda povjeopćini, u dobi od 20 do 24 godi- rena na skrbništvo majci. ne razvela su se dva muškarca U istom vremenskom razdoi šest žena, kao i osam muška- blju od dvije godine, tek je 14 raca i pet žena starijih od 60 očeva dobilo skrbništvo nad godina. svojom djecom, u pet slučajeva Međutim, statistika također radilo se o podijeljenom skrbpokazuje da su supružnici ipak ništvu, dok je u 153 slučaja spremni barem neko vrijeme skrbništvo izvojevala majka. poraditi na braku i ne srljati Obiteljski zakon predviđa da u razvode čim se pojave prvi dijete može tražiti uzdržavanje problemi. Naime, najčešće se u izvanparničnom postupku, razvrgavaju brakovi dulji od a ako postoji spor o potreba20 godina. U 2013. godini za- ma djeteta ili mogućnostima bilježen je tek jedan razvod obveznika uzdržavanja, ide se braka koji je trajao kraće od u parnični postupak. Iznimka godinu dana, dok je iste godi- je situacija u kojoj roditelji, ne razvedeno 36 brakova du- temeljem plana o zajedničkoj ljih od 20 godina. Izgleda da je roditeljskoj skrbi podjednako sedma godina za mnoge kobna, vremena provode s djetetom budući da se 18 posto parova, i o njemu podjednako skrbe. odnosno njih 23 razvelo izme- U tom se slučaju novčano uzđu pete i devete godišnjice bra- državanje može urediti sporaka, a onih koji bračni brodolom zumno u skladu s obiteljskim dožive između petnaeste i de- okolnostima. vetnaeste godine braka bilo je U 2012. godini na šibenskom 16. Općinskom sudu vodilo se 48 Od 122 braka 2013. godine parničnih predmeta u kojima najviše, nešto više od polovice se odlučivalo o obvezi i visini razvedeno je Šibeniku. Slije- uzdržavanja, 2013. godine bilo di Knin sa 18, Drniš sa devet ih je 39, a prošle godine 42. razvedenih, Vodice pet, a u Što se tiče kaznenih predmeSkradinu je razveden tek je- ta, u 2014. godini podneseno dan brak. Od općina, najviše se je devet optužnih prijedloga parova razvelo u Tribunju, Ti- zbog kaznenog djela iz članka snom, Murteru i Bilicama. 172. Kaznenog zakona, odnosno zbog neuzdržavanja osobe koju je dužan uzdržavati, za RAZVOD KAO TRAUMA ZA što je predviđena kazna zatvoVIŠE OD 150 DJECE U brakovima razvedenim ra do tri godine.

ekolicina poznanika koji imaju ili vode barove i restorane zamolila me da im pokažem kako se regenerira depurator, pa sam odlučio ukratko opisati proces, iako smo o tome već nešto pisali. Uređaj koji kontrolira tvrdoću vode na ulazu u aparat za kavu zove se depurator i u ovom broju ćemo nešto reći o njegovoj regeneraciji. Depurator može biti običan, klasični ili automatski. Pošto znam da većina ljudi koji pripremaju kavu u barovima i restoranima ima ovaj klasični, najprije ćemo nekoliko rečenica o njemu.

ČIŠĆENJE SOLJU

Dakle depurator je jedna metalna ili plastična posuda, koja se uglavnom nalazi negdje ispod aparata. Voda ulazi najprije u depurator, tu se omekšava i dalje ide u aparat. Nakon nekog vremena ionska masa iz depuratora postane zasićena kamencem i raznim mineralima koje se nalaze u vodi, pa treba napraviti regeneraciju. Većina barista se uzda u servisere koji ne stižu uvijek na vrijeme obaviti ovaj posao, pa kvaliteta kave ne doseže visoku razinu, a vijek aparata za kavu se poprilično smanjuje. Da bi izbjegli ovakve situacije, opisat ću vam postupak regeneracije, pa ga možete vrlo jednostavno i sami napraviti bar dva puta mjesečno.

Gornji ventil depuratora okrenete sasvim udesno, čime ste zatvorili dovod vode i višak ispustili u nekakvu posudu. Sad možete slobodno otvoriti depurator koji više nije pod pritiskom. U njega uspite jedan do dva kilograma krupne morske soli, pa dobro zatvorite poklopac. Vratite gornji ventil sasvim u lijevo u prvobitni položaj. Donji ventil sada okrenite sasvim u desno i slana voda će poteći iz depuratora, unutar kojega dolazi do kemijske reakcije. Sol veže na sebe kamenac iz smjese u depuratoru i zajedno s vodom izlazi van. Pustite vodu da curi sve dok ne prestane biti slana, što možete provjeriti kušanjem. Kad voda prestane biti slana i poteče slatka, regeneracija je gotova, pa donji ventil vratite sasvim ulijevo u prvobitan položaj. Proces traje otprilike pola sata i vrlo je jednostavan.

REAGIRATI NA VRIJEME

Ako imate automatski depurator, vodite računa da ste na vrijeme usuli sol u briketima. Provjerite da li se možda nakon nestanka struje poremetilo vrijeme namješteno za regeneraciju. Bilo kako bilo, svakako istražite kad je zadnji put napravljena regeneracija depuratora na vašem aparatu i ako nije odavno ili sa sigurnošću to ne možete utvrditi, napravite je već večeras, jer sutra bi moglo biti prekasno.

CAFFE BAR/NIGHT BAR

Kuglana

Kvalitetan glazbeni i zabavni noćni program Uživo praćenje utakmica Bilijar Pikado Flipper Kladionica Sportski paket TV kanala Wi Fi

Izjave

Franko Vidović, predsjednik GO SDP-a Umjesto da plažu širite dalje, da objekte oko plaže stavite u funkciju razvoja turizma (tzv. narančastu zgradu uredite u hostel), opijeni lmskom slavom radite kulisu za snimanje ‘Strave u ulici brijestova’. Zar je to vizija kojom želite probuditi grad?

Jakov Terzanović, direktor zone PODI Bitno je samo da zainteresirani maksimalno zadovolje ekološke standarde, a mi smo se raspisujući ovaj natječaj vodili potrebama uljara s našeg područja, ali i razvoju alternativnih izvora energije u Šibeniku. Bit će to dobar vjetar u leđa poslovnoj slici grada Šibenika.

DOBAR ZAKON MOGUĆNOST PLAĆANJA PREPOLOVLJENE KAZNE NA LIC

8 Policija lani naplatila 2,18 Tijekom 2014. godine broj naplaćenih kazni vozačima povećan je za 34,97 posto. Riječ je o 7.742 novčane kazne naplaćene u 2014. godini u odnosu na 5.736 novčanih kazni naplaćenih godinu ranije

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

olovicom 2013. godine uveden je Zakon o prometnim prekršajima prema kojem vozači uhvaćeni u prekršaju od strane prometne policije, ako na licu mjesta plate kaznu, moraju izdvojiti polovicu izrečene kazne. Tu priliku je prošle godine na području nadležnosti PU šibensko-kninske odlučio iskoristiti dobar broj vozača u prekršaju, a naplaće-

ne kazne su u odnosu na prethodnu, 2013. godinu, porasle za više od jedne trećine. NAPLAĆENO 7.742 KAZNI - Uvidom u naše evidencije utvrdili smo da su tijekom 2014. godine na području naše Policijske uprave naplaćene 7.742 novčane kazne na mjestu počinjenja zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, i to u ukupnom iznosu od 2,18 milijuna kuna - kaže Marica Kosor, glasnogovornica PU šibensko-

kninske. Mogućnost plaćanja novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice pripisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju, pokazala se u praksi vrlo dobrom. - Veliki broj vozača iskoristilo je odmah mogućnost da plati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja što se može potkrijepiti činjenicom da je broj novčanih kazni koje su naplatili policijski Nediljko Dujićslužbe-

CU MJESTA KORISTE MNOGI VOZAČI

8 milijuna kuna prometnih kazni

nici zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama tijekom 2014. godine povećan za 34,97 posto u odnosu na broj naplaćenih novčanih kazni tijekom 2013. godine. Riječ je o 7.742 novčane kazne naplaćene u 2014. godini u odnosu na 5.736 novčanih kazni naplaćenih u 2013. godini kaže Mrica Kosor. Također, veliki broj vozača iskoristio je i mogućnost propisanu člankom 245. stavak 2. Prekršajnog zakona u kojem je navedeno da će se smatrati da

je novčana kazna naplaćena na mjestu počinjenja prekršaja ako počinitelj prekršaja nije u trenutku kada je zatečen na mjestu počinjenja prekršaja u mogućnosti platiti novčanu kaznu, a istu plati u roku od tri dana, te dokaz o izvršenoj uplati dostavi tijelu koje je utvrdilo prekršaj. Ukratko, ako nemate kod sebe novaca, uhvati vas prometna policija, uzmete uplatnicu, platite u roku od tri dana, te s tom potvrdom odete u ured prometne policije prijaviti da ste platili kaznu.

Kolika je prošle godine najviša prometna kazna na području PU šibensko-kninske, teško je izreći precizan podatak, kaže Marica Kosor. DO 15 TISUĆA ZA PRAVNE OSOBE - Polovicu kazne na licu mjesta vozačima koji se vode kao zičke osobe moguće je samo za prekršaje koji se kažnjavaju do dvije tisuće kuna. Taj limit se za obrtnike diže do pet tisuća kuna, a do 15 tisuća kuna za pravne osobe. U te tri kategorije je i naplaćeno najviše prometnih

kazni vozačima tijekom 2014. godine - kaže Marica Kosor. Zaključak je da se radi o dobrom zakonu kojeg su građani, za razliku od mnogih drugih, odlično prihvatili. Brojke naplate kazni prije zakonskih promjena bili su porazni. Jedva nešto više od 10 posto kazni se zapravo stvarno naplaćivalo. Ostatak je najčešće odlazio u zastaru, tek u nekim rijetkim situacijama se uspjelo ovrhom naplatiti. A sada je gotovo polovica kazni za prometne prekršaje naplaćena isti dan kad je prekršaj i nastao.

DRUGI

POGLED piše: Mija Baljkas

Feminizam

Sedam dana

ŽUPANIJA GORI U PRVIH 70 DANA 2015. GODINE

Porezni obveznic vatrogasne interv

Jednaka prava za žene i muškarce zakonski su osigurana,no kolika je jednakost u praksi ovisi o sredini i inim drugim faktorima

za nas je dan žena. O ovoj temi neću pisati jer mislim da većina zna što obilježava,kako je nastao i smisao tog dana. No,posvetit ću se pojmu feminizma koji izaziva različite reakcije i poimanja.Feminizam je naziv za skupinu vrlo različitih ideologija i političkih pokreta kojima je cilj bio poboljšanje položaja žene u društvu.Feminizam kao pokret nastao je u 19.stoljeću i to kao jedna od posljedica industrijske revolucije. Feministički pokret se u početku javljao u dva glavna oblika-kao pokret za ravnopravnost u plaćama i kao pokret za davanje pravo glasa ženama. Ovo posljednje je u većini europskih zemalja postignuto nakon Prvog svjetskog rata, a u ostatku svijeta i kasnije.Dok ovo prvo,vjerovali ili ne, još uvijek nije postignuto.

VIŠE SLOJEVA FEMINIZMA

I danas u Hrvatskoj i većini Europskih zemalja muškarci i žene nemaju jednake plaće za iste poslove. Kako je politička i ekonomska ravnopravnost žena postignuta u institucionalnom smislu, tako je i feminizam postepeno napredovao,odnosno mijenjao se. Kroz povijest i teoriju razvilo se više tipova feminizma i to liberalni, radikalni, socijalistički,individualisti čki i drugi.

Danas najveću pozornost i kritiku zauzima upravo radikalni feminizam. Neću ih kritizirati niti objašnjavati njihova počela,ali sam osobnog mišljenja da su upravo tvorci i teoretičari radikalnog feminizma glavni krivci za negativni stav prema feminizmu. Umjerena struja feminizma traži ono što je prirodno i tako normalno.

NEGATIVNE KONOTACIJE

Jednaka prava za žene i muškarce zakonski su osigurana,no kolika je jednakost u praksi ovisi o sredini i inim drugim faktorima. Mi smo još uvijek društvo u kojem vladaju predrasude, pa ćemo se praviti da ne čujemo zapomaganje žene iz susjednog stana. Smatrat ćemo normalnim i nećemo prijaviti prijetnju ‘ubit ću te’ jer takvi su Dalmatinci,oni tako razgovaraju... To su stavovi i razmišljanja na kojima bi trebalo funkcionirati kompletno društvo. Kod nas se feminizam i prava žene detektiraju jedino kroz udrugu B.a.b.e, te se povlači negativna konotacija feminizma. Iako sam uvjerena da većina ljudi podržava umjereni feminizam koji se zalaže za jednaka prava i obveze muškarca i žene, kod nas se feminizam percipira samo preko radikalnog feminizma i stvara se negativna konotacija istog.

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

ako se ljetni mjeseci uglavnom smatraju sezonom čestih požara, podaci kojima barata Vatrogasna postrojba Šibensko-kninske županije pale alarme za upozorenje i u zimskim mjesecima. Naime, od početka ove godine zabilježen je porast požara na otvorenom od oko 60 posto u odnosu na isti period lani.

370 POŽARA U 2015. GODINI Na području Šibensko-kninske županije od 1. siječnja do 9. ožujka ove godine zabilježeno je ukupno 370 požara. Od toga je 51 požar zabilježen samo u prvih devet dana ožujka. Ništa bolje nije bilo ni u siječnju i veljači. U prvom mjesecu vatrogasci su na teren radi požara izlazili

129 puta, a u veljači 190. Osim toga, samo su u jednom danu, 18. veljače, zabilježena 32 požara otvorenog prostora. - To je najviše zabilježenih požara u jednom danu, barem otkako se ja bavim vatrogastvom. Toga se dana trošak vatrogasnih intervencija popeo na oko 100 tisuća kuna. Do kraja veljače, ukupni trošak vatrogasnih intervencija iznosio je oko 1,2 milijuna kuna. Najveći požar u ovoj godini izbio je na drniškom području, točnije u naselju Karalić. Gorjelo je 1.351 hektar trave, makije i niskog raslinja. Na tom području nema poljoprivrednih kultura budući da se radi o minsko sumnjivom području i to je područje na kojem se požari javljaju iz godine u godinu. Osim toga, najveće su vatrogasne snage poslane da obuzdaju požar koji je izbio 8. ožujka na području Grebaštice, gdje se također radilo uglavnom

471. / 11. ožujka 2015. / 13

E ZABILJEŽENO ČAK 370 POŽARA

ci samo u prva dva mjeseca vencije platili 1,2 milijuna kuna Sigurnosne mjere kojima se može izbjeći požar

o neobradivom zemljištu, ali je zahvaćeno bilo i nešto maslinika – priča Darko Dukić, zapovjednik Vatrogasne postrojbe Šibensko-kninske županije.

18. veljače zabilježena 32 požara otvorenog prostora. To je najviše zabilježenih požara u jednom danu, barem otkako se ja bavim vatrogastvom. Samo toga se dana trošak vatrogasnih intervencija popeo na oko 100 tisuća kuna – kaže Darko Dukić

LJUDSKI NEMAR RIJETKO SE KAŽNJAVA Požari na otvorenom području najčešće se događaju zbog ljudskog nemara, a predviđene novčane kazne za izazivanje požara vrlo su visoke i kreću se od 15 do 150 tisuća kuna za zičku osobu, dok je u slučaju nehaja kazna između dvije i 15 tisuća kuna. Iste su kazne predviđene i za pravne osobe koje propustom izazovu požare. Osim toga, nepromišljenim baratanjem vatrom može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine za koje je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a ako je djelo počinjeno s namjerom, počinitelje čeka ka-

zna zatvora od šest mjeseci do osam godina, ovisno o posljedicama. Međutim, u praksi se rijetko kad pronađe osoba koja je uzrokovala požar i toliki trošak poreznim obveznicima, a pronalazak počinitelja u nadležnosti je policijske uprave. - U praksi je, nažalost, teško dokazati nečiju odgovornost za požar, nije dovoljna samo sumnja, pa počinitelji najčešće prolaze nekažnjeno – kaže Dukić. Budući da nam se topliji dio godine tek približava, a situacija s požarima je itekako alarmantna, iz Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije pozivaju na pojačan oprez prilikom spaljivanja suhe trave, korova i ostalog niskog raslinja, smeća i drugog otpada, kao i na oprez pri bacanju opušaka. Trenutak vaše nepažnje može imati katastrofalne posljedice po okoliš i sigurnost ljudi.

Sigurnosne mjere kojih se treba pridržavati prilikom paljenja vatre na otvorenom propisane su općinskim i županijskim odlukama o spaljivanju na otvorenom prostoru. Osim obavještavanja vatrogasaca o namjeri paljenja, poseban naglasak stavljen je na sljedeće mjere opreza: • Tvari koje se spaljuju moraju se izmjestiti na dovoljnu udaljenost od vodova električne energije, javnih cesta, željezničke pruge, industrijskih postrojenja, stambenih građevina i drugih objekata koje bi vatra ili dim mogli ugroziti • Oko mjesta spaljivanja potrebno je izorati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini od najmanje 5 metara • Ovisno o količini tvari i površini koja se spaljuje, potrebno je osigurati nazočnost dovoljnog broja punoljetnih osoba za eventualno gašenje požara ako vatra izmakne kontroli • Na mjestu spaljivanja potrebno je osigurati priručna sredstva za gašenje (lopate, kante s vodom i drugo) • Spaljivanje se vrši isključivo danju, za mirna vremena bez vjetra, uz stalnu nazočnost osobe koja vrši spaljivanje • Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem • Nakon obavljenog spaljivanja potrebno je mjesto pregledati i ostatak žara u potpunosti ugasiti

Sedam dana

14 / 11. ožujka 2015. / 471.

HODAJUĆI KOLEGIJ NAGRAĐIVANI PROJEKT HVALE I PREDSJEDNICI MJESNIH ODBORA

U godinu i pol dana detektirano je komunalnih problema, a pola je v piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

odajući kolegij bio je jedna od novosti koju je aktualna gradska vlast uvela po preuzimanju mandata. Ideja da se problematične točke u gradu detektiraju i počnu rješavati na licu mjesta odmah je po uvođenju nagrađena od struke – početkom prošle godine osvojila 1. nagradu, Grand Prix Hrvatske udruge za odnose s javnošću u javnom sektoru za 2013. godinu. Istina, sa strane odnosa s javnošću uvođenje Hodajućeg kolegija bio je odličan potez: građani, odnosno birači, dobili su priliku da o problemima unutar zajednice s nadležnima za njihovo rješavanje porazgovaraju na licu mjesta. Međutim, ima i onih koji u njemu vide samo i isključivo dobar marketinški potez kojim se zapravo ništa značajnije ne mijenja na bolje. PROJEKT S VIŠE CILJEVA Pročelnica Ureda gradonačelnika Ana Gojanović-Rakić ne skriva da je dobar imidž gradske vlasti u javnosti svakako jedan od ciljeva projekta Hodajućeg kolegija, ali napominje kako ciljeva ima više jer se radi o višeslojnom projektu. - Hodajući kolegij po-

služio nam je za poboljšanje interne komunikacije, podizanje ekasnosti u radu, jer nije isto određeni problem iskomunicirati u uredu, slanjem dopisa te organiziranjem sastanaka, kao i i z a ći n a te-

Ana Gojanović Rakić

ren, utvrditi stvarno stanje stvari i na licu mjesta delegirati posao. Na taj smo način već riješili brojne probleme. Osim toga, i medijima sada možemo pristupiti ravnopravnije, jer više ne čekamo da se nama pošalje upit, već sve informacije objavljujemo pod svima jednakim uvjetima – objašnjava Gojanović-Rakić. Nesumnjivo da se Hodajući kolegij pokazao korisnim projektom za gradonačelnika i zaposlenike Grada, ali koliko je lokalna zajednica od njega uistinu imala koristi? Kada se podvuče crta, kakvu statistiku ima Hodajući kolegij? Od listopada 2013. godine do veljače 2015. godine održano je 14 Hodajućih kolegija, krenuli su iz centra grada, obišli tvrđavu Barone, Crnicu, Meterize, Šubićevac, Zaton, Danilo, Raslinu, Brodaricu, a detektirano je pritom gotovo stotinu komunalnih, što manjih, što većih problema. Od nešto

Mislim da bi bilo nerealno očekivati da će se baš svi komunalni problemi moći riješiti, jer to u praksi nikad nije tako, ali prema našem viđenju Hodajući kolegij pozitivan je iskorak koji olakšava i ubrzava naš rad – priča Gojanović-Rakić.

skupljih zahvata koji su realizirani nakon kolegija može se izdvojiti uređenje igrališta u park-šumi Šubićevac, za što je osigurano 150 tisuća kuna, ali i ambiciozno uređenje plaže Rezalište predviđeno za 2016. godinu, koja bi prema idejnom rješenju trebala biti opremljena adrenalinskim sadržajima, dok je za ovu godinu dogovoreno uklanjanje bespravno postavljenih kioska, čišćenje plaže i zelenila. Otprilike polovica obećanih stvari dosad je već riješena. Dvadesetak stvari još čeka na rješenje, što u ovoj što u idućoj godini, a neki se problemi ne mogu riješiti, barem ne momentalno, jer nisu u nadležnosti Grada. - Mislim da bi bilo nerealno očekivati da će se baš svi

471. / 11. ožujka 2015. / 15

e gotovo stotinu vveć - RIJEŠENO

komunalni problemi moći riješiti, jer to u praksi nikad nije tako, ali prema našem viđenju, Hodajući kolegij pozitivan je iskorak koji olakšava i ubrzava naš rad. Mislim da o tome najviše govori što su nas predsjednici mjesnih odbora sami počeli zvati da ih dođemo posjetiti, tako da nam je u pripremi posjet Žirju, na njihov poziv – priča GojanovićRakić. U MJESNIM ODBORIMA ZADOVOLJNI UČINCIMA Hodajući kolegij uglavnom pozitivnim ocjenjuju i predsjednici mjesnih odbora. Predsjednik Mjesnog odbora Danilo Mate Kljajić kaže kako su zadovoljni napravljenim, iako uvijek ima prostora za poboljšanje. - Obnovljena su kućice na autobusnim stajalištima i saniran je vodovod, a kroz treći mjesec trebalo bi se riješiti i uređenje jedne od ulica koja je u jako lošem stanju. Svjesni smo da novca nedostaje, pa bi bili jako zadovoljni kada bi sve godine bile kao ova – objašnjava Kljajić.

Hodajući kolegij pozitivan je projekt i u očima predsjednika mjesnog odbora Zaton Borisa Dukića, koji kaže kako on denitivno ima smisla jer se čelni ljudi grada na terenu mogu lakše upoznati s problemima općina. - Hodajući kolegij u Zatonu bio je prvi izvan grada, a gradonačelnik je došao na moj poziv. Tom sam ga prigodom, osim s problemima, upoznao i s načinom na koji funkcioniraju male sredine, a istina je da ovisimo sami o sebi. Htio sam gradonačelniku približiti sadržaje koje imamo, a to su i vrtić i škola i knjižnica i polivalentna dvorana. S učinkom sam uglavnom zadovoljan, jedino što ne znam u kojoj je fazi izgradnja sustava odvodnje bez kojeg se Zaton teško može dalje razvijati – zaključuje Dukić. Transparetno objavljene brojke i podaci o odrađenom poslu svakako su pohvalni, a jedini je problem činjenica što se ne može usporediti koliko bi se ekasno problemi rješavali kada Hodajućeg kolegija ne bi bilo.

Pauk: ‘Volio bih da mi je plaća i viša’

jednica Županijske skupštine nije prošla bez redovitog bockanja i prepucavanja između župana Gorana Pauka i njegova glavnog kritičara – načelnika općine Primošten Stipe Petrina. Tema ovog puta bila je županova plaća, odnosno troškovi Ureda župana. Petrina, naime, iz sjednice u sjednicu inzistira da se u županijskom proračunu jasno kroz sve stavke vide troškovi županovog Ureda, a Pauka je danas otvoreno pitao kolika je njegova plaća i plaća njegovih zamjenika. - Nedavno je na jednom portalu izašao članak kako župan zarađuje bruto plaću u iznosu od 28.900 kuna, dok četvorica dožupana imaju mjesečnu plaću od ukupno 120 tisuća kuna. Je li to točno – pitao je Petrina, na što mu je župan odgovorio kako je njegova plaća javna stvar te se ona, kroz imovinsku karticu, zna u točnom neto i bruto iznosu. - Radim pošteno i odgovorno ovaj svoj posao, plaćen sam onoliko koliko ste vi izglasali, hvala vam na tome, osobno ja bih volio da je i više, budite sigurni. Ovakva pitanja smatram dijelom političkog folklora, ali brate mili, dosta je – poručio je župan. (dl)

Poštovani, Obraćamo Vam se u ime kompanije Booking.com nastavno na članak objavljen u Šibenskom tjedniku, 25. veljače 2015., pod naslovom: “PDV na dobit stranih posrednika plaćaju domaći iznajmljivači”, na stranici 15., autora g. Maria Krnića. Naime, ovim putem reagiramo na netočnu tvrdnju koja je unutar članka iznesena kroz komentar jednog od sugovornika, a u kojoj se izvjesni referira na plaćanje PDV-a: “To je poslovna odluka Booking.com-a, i na nju možeš ili pristati, ili se odreći njihovih usluga, treće nema. Oni ne krše time nikakav zakon…”. S ciljem potpunijeg i preciznijeg informiranja Vaših cijenjenih čitatelja u narednom vremenskom periodu, ovim Vam putem želimo ukazati na činjenicu da su ulaskom Hrvatske u Europsku uniju iznajmljivači koji rade s turističkim agencijama/portalima u EU obvezni na primljenu uslugu posredovanja obračunati i platiti hrvatski PDV po stopi od 25%. Sukladno tome u prilogu Vam prosljeđujemo obavijest Ministarstva nancija –Porezne uprave u kojoj možete pronaći obrazloženje ovoga predmeta. Dodatne informacije na ovu temu možete pronaći na službenoj stranici Porezne uprave, www.porezna-uprava.hr.

Sedam dana

16 / 11. ožujka 2015. / 471.

SPAS ZA ULJARE NOVI PROJEKT NA ŠIBENSKOJ POSLOVNOJ ZONI

Na Podima će se od komine proizvoditi električna energija

piše Daria Lešić urednik@sibenskiportal.hr

rad Šibenik raspisao je javni natječaj za izgradnju i smještaj postrojenja na biomasu na Gospodarskoj zonu Podi. Zainteresirane tvrtke u postrojenjima će prerađivati struju od komine koju će nabavljati od uljara iz Šibensko-kninske županije. Komina je, inače, nusproizvod u preradi maslina koji nastaje prilikom dobivanja ulja, a brojnim uljarima predstavljala je znatan problem prilikom zbrinjavanja. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Prema riječima Damira Buntića iz županijske Regionalne razvojne agencije, uljari su se komine rješavali na razne načine, ali uglavnom su je zbrinjavali u deponijima gdje je bila tretirana, a potom je služila za gnojidbu. - Budući da se zakonima nameće ekološko zbrinjavanje komine ovaj će projekt uvelike pomoći uljarima, a uz to će od njega imati i određenu zaradu – govori nam Buntić iz Razvojne agencije. Maslinarske zemlje, poput Španjolske i Italije, odavno koriste

Budući da se zakonima nameće ekološko zbrinjavanje komine ovaj će projekt uvelike pomoći uljarima, a uz to će od njega imati i određenu zaradu – govori nam Buntić iz Razvojne agencije

kominu kao sirovinu za obnovljive izvore energije, a njima će se uskoro pridružiti i Šibenik. DOBAR INTERES - Komina je organska tvar, a kako je Dalmacija krško područje, ako se ne skladišti kako treba može uzrokovati zagađenje vode,

stoga je ovaj projekt jedino kvalitetno rješenje – napominje Buntić. Jakov Terzanović, direktor Gospodarske zone Podi ističe, pak, kako je lani raspisan javni poziv za proizvođače obnovljivih izvora energije na biomasu te se javilo nekoliko zainteresiranih tvrtki. Zato Terzanović ni ovog puta ne sumnja u dobar interes. - Bitno je samo da zainteresirani maksimalno zadovolje ekološke standarde, a mi smo se raspisujući ovaj natječaj vodili potrebama uljara s našeg područja, ali i razvoju alternativnih izvora energije u Šibeniku – kaže Terzanović, dodajući kako je rano za govoriti koliko bi novi pogon otvorio radnih mjesta na Podima, ali jedno je sigurno – bit će to dobar vjetar u leđa poslovnoj slici Jakov Terzanović grada Šibenika.

471. / 11. ožujka 2015. / 17

EPILOG TRAKAVICA O SIDRIŠTU SA 18 BOVA NASTAVLJA SE NA SUDU

Tvrtka Mateo Skradin d.o.o., kako nam je potvrdio njezin direktor Ivan Pulić, prije desetak dana pred Upravnim sudom u Splitu tužila je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture zbog pretpostavke da je svojom odlukom nanijelo štetu toj skradinskoj tvrtci

Zbog sidrišta u Vozarici tužio Ministarstvo pomorstva piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

upanijska skupština Šibensko-kninske županije donijela je odluku da se po hitnom postupku ponovno raspiše natječaj za koncesioniranje sidrišta u skradinskoj uvali Vozarica – Srednja Draga, nakon što je prvi ovaj natječaj neslavno propao usvajanjem prenapuhane ponude ACI d.d. koji je za 18 bova ponudio nevjerojatno ulaganje od oko šest milijuna kuna. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, valja podsjetiti, vodeći se žalbom tvrtke Mateo Skradin d.o.o., jedne od šest tvrtki koja se javila na natječaj Šibensko-kninske županije za sidrište u Vozarici, odlučio je poništiti županijski natječaj. Ministarstvo je odluku o dodjeli koncesije ACI-ju ocijenilo neza-

konitom iz više razloga. Osim što je županijska komisija za ocjenu ponuda odabrala suludo visoku ponudu ACI-ja koja je za čak četiri puta bila veća od sljedeće najskuplje ponude pristigle na natječaj, ministarstvo je ocijenilo kako je komisija županijskog Odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj grubo prekršila proceduru i nekoliko zakona kada je dozvolila da ta nautička tvrtka usred natječaja mijenja dokumentaciju, ali i ponudu, što je gotovo nečuveno u na zakonu temeljenim procedurama. KOJA JE PONUDA VALJANA Ministarstvo je također zaključilo kako je od svih ponuda, a na natječaj su se, osim ACI-ja, javile tvrtke Rivina jaruga d.o.o., Mateo Skradin d.o.o., Jadranski ronilački servis d.o.o., Azimut d.o.o. i UO Bili kamen, jedina valjana ponuda bila ona Jadranskog ronilačkog servisa d.o.o., no ta se tvrtka na zahtjev svog direktora povukla iz natječaja,

pa je ministarstvo preporučilo poništenje natječaja. Nakon usvajanja odluke o raspisivanja novog natječaja po hitnom postupku, župan Goran Pauk komentirao je kako, iako se oko ‘ove priče stvara fama, Županija ne donosi stav, već o žalbi odlučuje ministarstvo’. - Nema nikakve inkriminacije, procedura uvijek ista oko svih dodjela sidrišta - kazao je Pauk. No, iako se skupštinarima činilo kako su ovom odlukom konačno zaključili ovu trakavicu koja, podsjetimo, traje punih pet(!) godina, u pozadini ovaj slučaj tek je dobio svoj rasplet. Tvrtka Mateo Skradin d.o.o., kako nam je potvrdio njezin direktor Ivan Pulić, prije desetak dana pred Upravnim sudom u Splitu tužila je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture zbog pretpostavke da je svojom odlukom nanijelo štetu toj skradinskoj tvrtci, koja je prije pet godina prva i pokrenula pitanje postavljanja sidrenog

sustava na toj lokaciji. OPOVRGAVA MINISTARSTVO U tužbi Pulić opovrgava navode iz Rješenja ministarstva u kojem je navedeno kako on u svojoj prvoj ponudi za postavljanje sidrišta u Vozarici nije dostavio potpunu natječajnu dokumentaciju sukladno uvjetima natječaja, te da ponudi nije priložio račun dobiti i gubitka, kao i bilancu za 2012. godinu ovjerenu od Porezne uprave. Pulić Rješenje ministarstva naziva nezakonitim, te tvrdi kako sadržava neistine. Tvrdi, također, kako je njegova tvrtka uredno u prvotnoj ponudi dostavila račun dobiti i gubitka, kao i bilancu za 2012. godinu, kako je sve ovjereno kod Porezne uprave Šibenik, što se, kako kaže, može i provjeriti uvidom u spis ovog predmeta, saslušanjem svih uključenih u slučaj. Zato Pulić smatra da je onakvom odlukom ministarstvo povrijedilo načelo zabrane reformatio in peius na njegovu štetu.

471. / 11. ožujka 2015. / 19

SVETI PUT IZ AFRIKE NA SLUŽBU DRITO U ŠIBENSKU MANDALINU

Pater Tomislav prisjetio se kako mala djeca od nekih sedam do deset godina čuvaju stada ovaca i koza i muče se da pronađu nešto zelene trave, a riječ je o opasnom području gdje ima lavova, hijena i ostale opasne divljači

Iz misije u Tanzaniji u Šibenik stigao pater Tomislav Mesić piše Daria Lešić urednik@sibenskiportal.hr

akon što smo u prošlom broju Šibenskog tjednika donijeli priču o tanzanijskom svećeniku pateru Josaphatu Moshi, misionaru na službi u Mandalini, ovoga tjedna donosimo još jednu zanimljivu priču sličnog sadržaja. U župi Zablaće i Mandalina od prije nekoliko tjedana, naime, djeluje i pater Tomislav Mesić. Poput patera Josapheta, i on je član Misionarske Družbe Duha Svetoga. Prije dolaska u Šibenik pater Tomislav četiri i pol godine boravio je u Tanzaniji, rodnom kraju svog subrata patera Jo-

sapheta. Zamjeniti Hrvatsku za zemlju na istočnoj obali Afrike, priznaje nam pater Tomislav, nije mu bila velika promjena jer je tamo dvije i pol godine služio kao bogoslov. Premda ga je Družba poslala u Šibenik, kazao nam je kako bi se s vremenom volio vratiti u Tanzaniju. TEŠKA SITUACIJA Kao župni vikar djelovao je u župi Ngorongoro u istoimenom Parku prirode, a tijekom svog boravka uspio je osnovati novu župu Nainokanoke. - Kada smo je osnovali počeli smo s uređenjem župnog dvora jer kuća za svećenike na koju sam naišao imala je sveukupno 30 kvadrata, bez vode, WC-a... – prepričava nam pater Tomislav. Situacija u zemlji

izuzetno je teška, ljudi zarađuju jedan euro po danu, a s obzirom da se u blizini nalazi Park prirode zabranjeno im je baviti se poljoprivredom. - Vlasti parka kažu da im daju pomoć koja se sastoji od 30 kilograma kukuruza po osobi za šest mjeseci. Dozvoljeno im je baviti se stočarstvom. Većina ih preživljava i stanovništvo odlazi – kaže nam misionar. Prisjetio se kako mala djeca od nekih sedam do deset godina čuvaju stada ovaca i koza i muče se da pronađu nešto zelene trave, a riječ je o opasnom području gdje ima lavova, hijena i ostale opasne divljači. TRI UČITELJA U ŠKOLI Na području njegove misije, djece ima puno. Radio je s ple-

menom Masai koji su mnogoženci te smiju imati od dvije do 40 žena. Prema odluci države, svako selo morati imati školu, ali budući da se sela prostiru i na sto kvadratnih kilometara, djeca pješače i po dva ili tri sata do škole. - Drugi problem su učitelji koje postavlja država. Dakle, nema kao kod nas natječaja, pa da se učitelji jave, već ih država šalje na radna mjesta i onda oni nakon šest mjeseci ili godinu dana traže premještaj. U župi u kojoj sam bio škola ima sedam razreda i 450 učenika s tri učitelja, a prolaznost za srednju školu je osam posto – priča nam naš sugovornik, uz kojeg su u Tanzaniji djelovala još dva svećenika iz Hrvatske, don Velimir Tomić i Bernard Marjanović.

Sedam dana

20 / 11. ožujka 2015. / 471.

PROMETNA INFRASTRUKTURA KONAČNO REKONSTRUKCIJA OPASNE DIONICE JADRANSKE M

U izradi projekt sanacije jad magistrale kod Morinjskog

ZBOG UČESTALIH ODRONA piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

ije pitanje hoće li, već kada će pasti dovoljno veliki komad kamena da bi netko nešto konačno napravio i ovu opasnu dionicu ceste od Morinjskog mosta prema Žaboriću učinio sigurnim za promet – kazala nam je naša čitateljica iz Žaborića u tele-

fonskom razgovoru, revoltirana činjenicom kako ni učestali odroni sitnijih komada stijena nisu sasvim dovoljno upozorenje nadležnim institucijama za sanaciju, odnosno postavljanje zaštitne mreže, na ionako nepreglednom dijelu ceste. Prolazak kroz gotovo kilometar dugi niz nepreglednih zavoja na ovom dijelu magistrale dodatno otežava i činjenica na koju upozorava i naša čitate-

ljica, kako je jedan dio ceste od odrona kamenja još uvijek nezaštićen i opasan za promet. PRIJETNJA VOZILIMA Iako je na jednom manjem dijelu zaštitna mreža i postavljena, te se uz dobar dio spomenute dionice nalaze i zaštitni betonski blokovi, veliki dio impozantnog kamenog masiva još uvijek je prijetnja kako stanovnicima Žaborića, Jasenova,

Grebaštice i ostalih obližnjih mjesta, koji zbog svojih obaveza svakodnevno ovu dionicu prijeđu i po nekoliko puta, tako i onima koji se nalaze samo u prolazu. - U zimskim mjesecima uslijed jakih kiša i vjetra sitniji komadi kamenja gotovo su svakodnevna pojava na cesti, a relativno brzi prolazak ispod ovog nezaštićenog dijela, koji se skoro pa nadvija nad cestu,

MAGISTRALE

dranske mosta su u Hrvatskim cestama s ovim problemom upoznati, saznali i da je u pripremi izrada projekta sanacije ovog dijela magistrale.

predstavlja pravi horor. Nije nimalo ugodno strepiti hoće li vas iza zavoja dočekati kakva kamenčina, ili još gore, da vam u trenutku dok se vozite padne nešto na auto. Treba li posebno napominjati kakav je osjećaj kada vam se i djeca nalaze u autu – kaže naša čitateljica, koja napominje kako su s ovim problemom upoznali i nadležne za održavanje i sanaciju tog dijela cesta, ispostavu Hrvatskih cesta u Šibeniku. Iako konkretan odgovor na pitanje kada će se taj dio ceste adekvatno zaštititi i učiniti sigurnijim za promet nisu dobili, iz Hrvatskih cesta su nam kazali kako se stanje na tom dijelu ceste redovito prati i održava, te da se poduzimaju određene radnje kako bi se i na tom dijelu postavila zaštitna mreža. Odovor na isto pitanje, ovaj put upućeno na adresu voditeljice Ureda za odnose s javnošću Hrvatskih cesta, Ivane Bassani, potražili smo i sami, te uz potvrdu činjenice kako

Hrvatske ceste su upoznate s pojavom odrona na dionici državne ceste D8, od Morinjskog mosta prema Žaboriću te su pokrenule potrebne aktivnosti za izradu projekta sanacije pokosa na spomenutoj dionici, a u okviru programa izvanrednog održavanja državnih cesta – napominju iz Hrvatskih cesta

PROJEKT U IZRADI - Hrvatske ceste su upoznate s pojavom odrona na dionici državne ceste D8, od Morinjskog mosta prema Žaboriću te su pokrenule potrebne aktivnosti za izradu projekta sanacije pokosa na spomenutoj dionici, a u okviru programa izvanrednog održavanja državnih cesta. Napominjemo da Hrvatske ceste, na temelju četverogodišnjeg Programa građenja i održavanja javnih cesta, za razdoblje od 2013. do 2016. godine, imaju unaprijed predviđena ulaganja u razvoj cestovne infrastrukture. U okviru budgeta predviđenog za redovno i izvanredno održavanje preveniraju se ili saniraju odroni, klizišta i slične pojave na cestovnom zemljištu. Konkretno, ukoliko na Jadranskoj magistrali dođe do pojave nestabilnih blokova unutar cestovnog zemljišta, Hrvatske ceste d.o.o., na temelju pregleda i procjene stanja, postavljaju mreže kako bi se prevenirali odroni. S druge strane, Hrvatske ceste ne mogu predvidjeti ponašanje prirode (naročito u predjelima gdje cesta prolazi uz brdovita područja) niti za to mogu biti odgovorne, stoga se redovnom ophodnjom i pregledom cestovne površine nastoji na vrijeme reagirati kako bi se zaštitila sama cestovna građevina, a time i sudionici u prometu - napominju iz Hrvatskih cesta.

Sedam dana

22 / 11. ožujka 2015. / 471.

KAD PLOVI OVAJ BROD? MO KAPRIJA I ŽIRJA USPJELI PROMIJENITI RED PLOVIDBE U DANE VIKEND

Vozni red brodskih pruga napokon piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

roblem povezivanja otoka s kopnom aktualan je problem s kojim se susreću stanovnici otoka šibenskog arhipelaga, pogotovo onih udaljenijih. Kaprije i Žirje godinama muku muče s neadekvatnim redom plovidbe, posebice u dane vikenda. To je problem koji su otočke vlasti godinama pokušavale riješiti, ali bez većih pomaka, jer za probleme otočana nije bilo sluha, pa su i rezultati izostali. Prema riječima predsjednika mjesnog odbora Žirje Željka Šižgorića, posljednji pokušaj da se red plovidbe ažurira kako bi više odgovarao otočanima bio

je u svibnju prošle godine kada su se obratili Gradu Šibeniku s prijedlogom da upravo Grad bude nositelj te inicijative. KOMPLICIRANA PROCEDURA - Ta procedura nije jednostavna i za nju treba vremena. Mjesni odbori Kaprija i Žirja odradili su svoj dio vezan uz papirologiju, ali dalje od Grada nažalost nije išlo prema nadležnim institucijama: Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvu regionalnog razvoja i Agenciji za obalni linijski pomorski promet. Problem neadekvatne povezanosti postojao je samo u vrijeme izvan turističke sezone, budući da vozni redovi godinama nisu mijenjani ni ažurirani za taj period. Konkretno, nedostajala je jedna pruga petkom,

Otvorena prva punionica za električna vozila piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

Šibeniku je prošlog tjedna otvorena prva punionica za električna vozila u Šibensko-kninskoj županiji. Vlasnici vozila na ovakav pogon ubuduće će svoje limene ljubimce moći puniti na parkingu Tehničke škole u Vukovarskoj ulici. Šibenik se tako pridružio gradovima poput Zagreba, Vukovara i Koprivnice koji svojim građanima i gostima nude ovakvu mogućnost, a sve zahvaljujući šibenskoj pameti i projektu koji je realiziran od strane zaposlenika Tehničke škole.

I AUTOBUSI NA ELEKTRIČNI POGON - Iznimno mi je drago što prisustvujem jednoj ovakvoj priči obnovljivih izvora energije upravo zato što u Šibeniku u jesen kreće prvi sveučilišni studij i to onaj energetske učinkovitosti, a već 2016. ćemo imati dru-

Od početka smo se uključili u rad na obnovljivim izvorima energije i prvi smo od svih škola u Hrvatskoj uveli predmet koji se bavi ovom temom istaknuo je Belamarić

ga dva studija koja proučavaju ovo područje – kazao je ovom prigodom gradonačelnik Željko Burić, dodajući kako je u izradi projekt koji u jednom svom dijelu predviđa i oslanjanje javnog prijevoza na autobuse s pogonom na struju. Na svečanosti su se nalazila i

tri od pet automobila marke Tesla koliko ih ima u Hrvatskoj, a župan Šibensko-kninski Goran Pauk simboličkim je pritiskom na tipku na punjaču i napajanjem jednog od njih pustio punionicu u pogon. Ravnatelj Tehničke škole Josip Belamarić zahvalio se i

predstavnicima tvrtke Dukati komponente iz Ludbrega koji su sudjelovali u izradi punionice. - Od početka smo se uključili u rad na obnovljivim izvorima energije i prvi smo od svih škola u Hrvatskoj uveli predmet koji se bavi ovom temom - istaknuo je Belamarić.

471. / 11. ožujka 2015. / 23

n prilagođen potrebama otočana Problem neadekvatne povezanosti postojao je samo u vrijeme izvan turističke sezone, budući da vozni redovi godinama nisu mijenjani ni ažurirani za taj period – objašnjava Šižgorić

te je bilo potrebno nadopuniti linije subotom, jer je u subotu jedini kontakt s otocima bio u 11:30 ujutro, što nije bilo dovoljno – objašnjava Šižgorić. Nakon godina pokušavanja, napokon su prije nekoliko mjeseci uspjeli postići dogovor s ravnateljem Agencije za obalni linijski pomorski promet, kapetanom Ivanom Franičevićem i nadopuniti red plovidbe za trajekte i brze brodske linije izvan sezone. Navedene izmjene primijenit će se od petka, 13. ožujka 2015. godine, a odnose se na izvansezonski plovidbeni red. PRIŽELJKIVALI IZMJENE Što se trajektnog voznog reda tiče, trajekt će umjesto u 15 sati iz luke Žirje petkom i subotom isplovljavati kao i svakim radnim danom, u 17:45 sati, a iz-

mijenjen je i red plovidbe brzog plovila na način da se petkom, umjesto dosadašnja dva polazno-povratna putovanja, održava jedno polazno-povratno putovanje. Polazak iz Žirja je u 6 sati, a iz Šibenika u 18 sati. Subotom će se održavati dva polazno-povratna putovanja sa satnicom istovjetnom kao i utorkom, srijedom i četvrtkom. Šižgorić napominje kako su reakcije mještana i Kaprija i Žirja maksimalno pozitivne, budući da su ovakve izmjene godinama priželjkivali. - Bili smo dovoljno uporni, ustrajni i jedinstveni, jer bez jedinstvenog stava oko plovidbenih redova stvar se nikada ne bi pomaknula s mrtve točke. Ovo je najbolji primjer suradnje, na obostrano zadovoljstvo svih mještana – zaključuje Šižgorić.

Intervju ROBERT BOBINAC, RAVNATELJ JAVNE USTANOVE NP KORNATI

Stihijski turizam koji nam se događa šteti imidžu Kornata

Treba imati na umu da se taj oblik turizma dogodio Kornatima kao što su se dogodili i ugostiteljski objekti po uvalama koji ga prate. Iskreno, sve se više nesvjesno odašilju signali da smo se denirali kao nautičko ljetovalište, a sve manje kao zaštićeno područje i kao park od nacionalnog značaja

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

vije godine ste na mjestu ravnatelja NP Kornati. Nezahvalno je povlačiti paralele s radom prijašnjih ravnatelja, no možete li nam u brojkama kazati kakvi su rezultati ostvareni u ove zadnje dvije godine i povećava li se broj gostiju u Nacionalnom parku Kornati? Što se tiče posjeta, mi tu držimo jedan kontinuitet iz sezone u sezonu, s blagim porastom. Pretvoreno u brojke, to bi značilo da je bilo je oko 620 uplova

turističkih brodova u prosjeku s oko 50 posjetitelja po plovilu i oko 13 tisuća uplova jedrilica s oko, u prosjeku,pet članova posade.U totalu bi to iznosilo oko 105 tisuća posjetitelja.S jedne strane, to je dobro jer i samo multipliciranje posjetitelja svakako može imati loše posljedice na segment zaštite prirode. A opet, s druge strane, imamo presing kroz period od dva do četiri mjeseca sezone što se tiče nautičara, i to opet nije najoptimalnije rješenje.Taj stihijski turizam, koji nam se htjeli mi to ili ne, ipak dešava, čak i kroz nautički turizam svakako škodi prirodi, a i samom imidžu Kornata. Treba imati na

umu da se taj oblik turizma dogodio Kornatima kao što su se dogodili i ugostiteljski objekti po uvalama koji ga prate.Iskreno, sve se više nesvjesno odašilju signali da smo se denirali kao nautičko ljetovalište,a sve manje kao zaštićeno područje i kao park od nacionalnog značaja.Nautičari donose novac i zaradu,ali ako mi nismo spremni kontrolirati cijelo područje akvatorija onda to nije sretno rješenje. Kako za nas kao Ustanovu tako i za domicile,a na kraju i za same posjetitelje. Stoga, jedino povećanje broja posjeta,kvalitete ponude i ciljanih gostiju možemo ostvariti produženjem sezone i to od ra-

nog proljeća, recimo, strižnjom ovaca, pa do početka prosinca branjem maslina. ROBINZONSKI TURIZAM Iako u prostoru Nacionalnog parka nema objekata koji bi koliko toliko bili relevantni pokazatelji broja noćenja, postoje li podaci koliko dugo se nautičari zadržavaju u Nacionalnom parku? Objekti za boravak su minorni unutar Parka i mahom se odnose na robinzonski turizam. Ideja vodilja je da kuće koje se nalaze dislocirane od obale, u maslinicima, budu okosnica razvoja seoskog turizma, prezentacijski centri(punktovi) med-

471. / 11. o탑ujka 2015. / 25

Intervju

26 / 11. ožujka 2015. / 471.

Svi posjetitelji nemaju baš dobre namjere prilikom posjećivanja i nisu baš svi educirani kako se ponašati unutar zaštićenih područja. To se najbolje manifestira prilikom čišćenja podmorja gdje na samom dnu nalazimo boce i razne predmete koje bacaju sa svojih jahti

nih staza,maslinovih staza i slično. A što se tiče prosjeka boravka nautičara u Parku, mogu kazati kako se oni u prosjeku zadržavaju dva do tri dana. Otkad smo prije dvije godine uveli trodnevne i petodnevne karte to se znatno manifestiralo i na prodaji istih. Rezultati, naravno, ne dolaze sami od sebe. Prirodna ljepota sama po sebi nije dovoljna za privlačenje gostiju, a osim dobre promocije, potrebno je posjetiteljima ponuditi i nekakve sadržaje. Što posjetitelji na Kornatima mogu vidjeti i postoje li namjere da se prostor Nacionalnog parka dodatno valorizira? Pazite, Parkovi su živi organizmi,oni se mijenjaju kako u podmorju,tako i na kopnu. Velikim dijelom to mijenjanje je pod direktnim utjecajem čovjeka koji se nalazio,i još se nalazi na tim područjima. Čovjek je konstantno svojim djelovanjem mijenjao tu istu prirodu pokušavajući je ukrotiti,prilagoditi je svojim potrebama,a opet ju je istovremeno poštivao,bojao se, i pokatkad bi znao ustu-

knuti, te se s vremenom naučio živjeti u simbiozi s istom, dajući i uzimajući.Vremena su se promijenila,ljudi su promijenili navike,a time i odnos prema okolišu i prirodi,nekako su se izrodili,urbanizirali,otuđili. Za povratak čovjeka prirodi Park mora maksimalno participirati,a prvenstveno mislim da treba raditi edukativno, i to ne samo prema posjetiteljima, već i prema čovjeku - Kornataru. Veći dio vremena državna politika je bila usmjerena, najblaže rečeno, protiv čovjeka na tom prostoru,što je totalno pogrešno.Moramo uzeti u obzir da je taj čovjek dio ‘prehrambenog’ lanca, da se grubo izrazim,a priroda je savršena kao i njeni zakoni. Čovjek se mora prilagoditi prirodi. Čak i mi kao ljudi koji se bave zaštitom prirode znamo nesvjesno napraviti krive poteze, a opet u uvjerenju da radimo pravu stvar.Samo pravilno educiran posjetitelj i domicil može, uz pomoć projekata iniciranih od strane NP-a, poboljšati ponudu. Mi trebamo biti originalni, ne sramiti se svojih

korijena,navika i kulture,ali isto moramo biti svjesni da bez suradnje s ostatkom svijeta ispadamo iz igre. Baš iz tog razloga pokrenuli smo projekte koji se odnose na ‘buđenje’ domicila, kako što je organizirano šišanje ovaca,organiziranje radionica za izradu originalnih suvenira, gdje jedan od ključnih materijala ovčja vuna,zatim postupak brendiranja maslinova ulja,rad sa pčelarima i slično.Ove godine pokrenuli smo radove vezane za izgradnju prezentacijskoedukativnog centra u Vruljama, vrijedne otprilike četiri milijuna kuna, gdje smo dobili novce od Ministarstva zaštite okoliša i prirode u sklopu NIP projekta Nature 2000.Po prvi puta u povijesti Parka ishodovali smo lokacijske dozvole za postavljanje certiciranih i atestiranih bova, odnosno sustav pametnih bova,kako bi se u realnom vremenu znala opterećenost uvala i zauzetost istih.Na Lavsi smo,zatim,obnovili stara guvna, stanove za ovce, kao i dijelove poljskih puteva,restaurirali smo lokvu... Na Smokvici smo

uredili bunje i putove, u Kravljačici pristupno edukativnu stazu prema Željkovcima, dužine oko 1,6 kilometara.Prije par dana aplicirali smo prema EUROPARC-u za prestižni certikat održivog turizma, što bi nas uvrstilo u mapu najboljih destinacija koje prakticiraju organizirani turizam na svom prostoru. Bitno je naglasiti da takav oblik turizma ima sociološki,kulturološki i ekonomski aspekt.Znači, komisija koja dolazi i vericira strategiju održivog razvoja mora se uvjeriti da je suradnja s domicilima na visokom nivou i da sve interesne skupine imaju zajednički interes.Također,i suradnja s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti je na jako dobrom nivou.Fond se po prvi put otvorio nanciranju projekata u zaštićenim područjima, pa smo tako osigurali sredstva za nabavku posjetiteljskog plovila, katamarana na hibridni pogon kojeg,na žalost, Park nikad nije imao. To znači da bi pri ulasku u sami akvatorij NP-a pogon bio na električnu energiju.Plovilo bi bilo

471. / 11. ožujka 2015. / 27

opremljeno i solarnim panelima sa dvije manje vjetro turbine, WIFI konekcijom i ostalom opremom, a služilo bi za prezentacije, edukaciju i promociju Parka. Poražavajući je podataka gotovo 83 posto stanovnika Šibensko-kninske županije nije posjetilo Kornate.To je sramotno i nedopustivo. SURADNJA S DOMICILCIMA Specičnost Kornata je i suživot Murterina, vlasnika parcela, polja i maslinika u prostoru Nacionalnog parka, i same ustanove. Kako funcionira taj oblik suradnje? Postoji li model nekakvog zajedničkog djelovanja s obzirom na dosta razvijeno ovčarstvo i pogotovo maslinarstvo na otocima? Kao što sam i prije napomenuo, zaista sam mišljenja,a to nam govore i vlasnici posjeda, da se dosta toga u zadnje dvije godine pokrenulo u pozitivnom smjeru.Znači, radi se i na infrastrukturi Parka, pomoći pri šišanju ovaca kao i cjepljenu istih, branju maslina (projekt mini uljare na brodu),brendiranju u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu,zajedničkim radionicama, predavanjima i još na nekoliko drugačijih vrsta pomoći. Ulaskom Hrvatske u EU, otvorile su se i mogućnosti sunanciranja raznih vrsta projekata, posebno na zaštiti prirode i okoliša. Jeste li, i koliko, takvih projekata do sada ostvarili i za koje projekte imate namjeru tražiti pomoć EU? Dosad smo nabavljali i sunancirali opremu za monitoring naših stručnih službi kao što je multiparametarski analizer vode,BAT detektor za monitoring šišmiša,spomenuti centar u Vruljama,projekt bova,projekt koji ćemo u suradnji sa PP Telašćica implementirati zajedno,a to je sustav video nadzora,WIFI pristupa i pojačanja GPS signala, teposjetiteljski brod.Posebno bih napomenuo da projekt vezano za održivi turizam teži oko 30 milijuna kuna, što bi se opet nanciralo iz fondova.Dobili smo i nadzorni brod također preko NIP projekta prošle godine.Također je u procesu i izrada plana vezano za primarnu selekciju otpada, reciklažu, unutar Parka, kao i nabavka multifunkcionalnog broda, u suradnji sa zemljama EU-a u zajedničkom projektu uvođenja novih tehnologija. Taj brod imao bi desalinizator,zatim top

Bez dugoročne strategije nema budućnosti. Ako je nema možemo se samo ponašati kao da smo na splavi koju nose struje i vjetrovi, a mi jedino što možemo, je da se održimo na površini i tako iz godine u godinu, iz desetljeća u desetljeće. Moramo odrediti prioritete

za gašenje požara,plutajuće barijere koje bi služile zaprevenciju prilikom istjecanja nafte pri havarijama brodica,mini uljaru,laboratorij za istraživanja,a bilo bi to i plovilo kojim bi se prevozili i vlasnici u sklopu organiziranja zimske linije. Nisu se ulaskom u EU otvorili samo nancijski, već i komunikacijski putovi koji sigurno u nekim stvarima mogu pridonijeti još kvalitetnijem upravljanju NP Kornati, ali i ostalim nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. Koje su to stvari koje na iskustvima drugih još trebamo usavršiti i koliko u svemu pridonose zajednički susreti ravnatelja hrvatskih Nacionalnih parkova? Jako je bitno imati taj transfer znanja i iskustava,jer mi se čini da smo se dosad svi skupa naplaćali najskupljih škola. Sama ideja susreta osam ravnatelja Nacionalnih parkova i 11 ravnatelja Parkova prirode potekla je po prvi put od strane našeg resornog Ministarstva, a sve u svrhu upoznavanja i

što kvalitetnije suradnje.Stoga se ta druženja svaki put organiziraju u drugom zaštićenom području,kako bismo bili upućeni ne samo u ljepote istih, nego i u problematiku samih destinacija. Zaštita prirode i raznolikosti ekosustava u Nacionalnom parku je prioritet upravljanja ovim biserom Jadrana. Koliko su sami posjetitelji svjesni toga i imate li po tom pitanju problema s obzirom da većinu posjetitelja čine nautičari koje je gotovo nemoguće stalno kontrolirati? Svaki uplov u područje Parka je potencijalna opasnost od havarije,a pogotovo što se radi i o plovnom putu, što je potpuni nonsens.Drugi veliki problem je nedenirano pomorsko dobro, što opet ima direktan utjecaj na sigurnost plovidbe.Tu mislim na kvalitetu pristanka i nemogućnost instaliranja sustava pontona. Uvođenjem video sustava imali bi kvalitetnu podlogu u prevenciji krivolova,prevenciji od požara,bržoj i učinkovitijoj pomoć unesrećenima i slično.No, vratimo se vašem pitanju.Svi posjetitelji nemaju baš dobre namjere prilikom posjećivanja i nisu baš svi educirani kako se ponašati unutar zaštićenih područja. To se najbolje manifestira prilikom čišćenja podmorja gdje na samom dnu nalazimo boce i razne predmete koje posjetitelji bacaju sa svojih jahti. Nas čišćenje podmorja,odvoz smeća i čišćenje naplavina na godišnjoj razini košta između 500 i 800 tisuća kuna, pa vi sami donesite zaključak. BEZ STRATEGIJE NEMA BUDUĆNOSTI U zadnje vrijeme jako aktualno je i pitanje istraživanja podmorja i eventualnog pronalaska većih količina nafte. Sigurno je kako bi se pronalaskom nafte potakla i proizvodnja te akumulirao određeni prot, no isto tako postoji velika opasnost od zagađenja mora i cijelog ekosustava. Da li je to pravac u kojemu se trebamo kretati i mogu li dvije potpuno oprečne stvari, naftna industrija s jedne i turizam s druge strane,koegzistirati na ovom području? Kakav je vaš stav, s pozicije ravnatelja ustanove koju vodite, po tom pitanju? Opet želim naglasiti da smo mi u ekološkoj mreži Natura 2000 i to sve govori.Moramo se

držati zadanih parametara zaštite prirode i vjerujem da ćemo to odraditi u skladu s pravilima struke. Dugoročna strategija razvoja, i prije svega zaštite i očuvanja nenarušene slike vremena koji svjedoče teškoj borbi za život i preživljavanje na kornatskim otocima, jedina su opcija u koju valja ulagati sve raspoložive resurse. Koliko se vi sa svoje pozicije trudite nastaviti, i u skladu s vremenom, postaviti dobre temelje i projekte koji će Nacionalni park Kornati na duže staze učiniti privlačnijim i zanimljivijim posjetiteljima? Bez dugoročne strategije nema budućnosti.Ako je nema možemo se samo ponašati kao da smo na splavi koju nose struje i vjetrovi, a mi jedino što možemo, je da se održimo na površini i tako iz godine u godinu,iz desetljeća u desetljeće.Moramo odrediti prioritete, kako na nivou mikro sredina,tako na regionalnoj,a svakako i na državnoj razini. Hoće li određena destinacija krenuti naprijed, biti brendirana ili biti drugačija od drugih, ovisi samo o nama samima, našoj strategiji i našoj viziji.Unutar ustanove napravili smo strategiju razvoja za narednih desetak godina u kojoj su nam pomogli domicili preko radionica koje smo organizirali (SWOT alanize i sl.),idemo na izmjenu Prostornog plana gdje ćemo također organizirati jako puno radionica u koje će biti uključeni stručnjaci,domicili i mi kao Ustanova.Pravilnik o unutarnjem redu mora biti prvenstveno kompatibilan sa svim novim zakonima koji se tiču nas,kako bismo izgradili sustav koji će moći imati uporište u Zakonu i s kojim ćemo lakše izlaziti na kraj s eventualnim prekršiteljima. Moramo raditi na tome da zadržimo posjetitelje. Trenutno smo u fazi izrade idejnih rješenja podmorskih edukativnih staza,poučnih kopnenih edukativnih staza, pilot projekata ribarske kuće,mletačkog kaštela,pokaznih i radnih maslinika,mjesta za učenje o pčelarenju. Radimo i na promociji arheoloških lokaliteta,kako podmorskih tako i na kopnu. Bez svega što sam naveo bili bismo samo jedna od copy - paste destinacija koja bi s vremenom, bez ulaganja, postala samo blijeda slika nekad čistog i prekrasnog krajobraza.

28 / 11. ožujka 2015. / 471.

Grad Šibenik 022/431 000 fax: 022/431 099

Šibenik

Autobusni kolodvor 060/368 368 Željeznički kolodvor 022 / 333-699

Turistička zajednica 022/212 075 fax: 022/200 183 tz-sibenik@si.t-com.hr Bolnica 022/641 641 Dom zdravlja 022/334 421

Gradski parking tel: 022/200 770 fax: 022/200 771

Jadranska banka 022/242 242 022/242 101

Gradske ljekarne 022/332 620

Zelenilo 022/212 331

Policijska uprava 022/347-111

Gradska Čistoća 022/332 325

DALMARE CENTAR OTVARA SE NOVI PRODAJNI CENTAR POZNATOG BRENDA

Pevec dolazi u Šibenik i otvara 50 radnih mjesta

Ono što je važno, otvaramo i nova radna mjesta. U Šibeniku će posao u Pevecu dobiti oko 50 osoba i zbog toga smo izuzetno sretni. Ove godine još ćemo zapošljavati jer otvaramo i novi prodajni centar u Dubrovniku te, nakon Šibenika, i u Zagrebu na Črnomercu – ističe predsjednik Uprave Peveca Darko Šket piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

astavljajući svoje razvojne planove tvrtka Pevec već idućega mjeseca otvara prodajni centar u Šibeniku, u sklopu trgovačkog centra Dalmare. Na gotovo šest tisuća četvornih metara kupcima će na raspolaganju biti širok asortiman od gotovo 100 tisuća raznih artikala. Kako su u priopćenju medijima istaknuli iz te tvrtke,

Pevec će u Šibeniku raditi u jednom od, prema trgovačkim kriterijima, najboljih poslovnih prostora koji se zbog atraktivnosti, dostupnosti kupcima te širokoj ponudi – sve na jednom mjestu, dobro uklapa u viziju tvrtke. ŠIRENJE MREŽE Pevec otvara prodajni centar u gradu u kojem dosad nije radio, a cilj je približiti se svakom kupcu u Hrvatskoj, napominju iz tvrtke. - Ono što je važno, otvaramo i

nova radna mjesta. U Šibeniku će posao u Pevecu dobiti oko 50 osoba i zbog toga smo izuzetno sretni. Ove godine još ćemo zapošljavati jer otvaramo i novi prodajni centar u Dubrovniku te, nakon Šibenika, i u Zagrebu na Črnomercu – ističe predsjednik Uprave Peveca Darko Šket. Kaže da će, osim u Šibeniku, u 2015. godini u čitavoj Hrvatskoj u svojim centrima Pevec zaposliti 92 osobe. Šket ističe kako su njegovi zapo-

Stjepana Radića 100 | 22000 Šibenik-Hrvatska | tel.: +385 22 332 325 +385 22 332 485 | +385 22 333 825 | fax: +385 22 310 982 | info@cistoca-sibenik.hr

slenici pokazali kako se u kratkome vremenu mogu ostvariti zacrtani ciljevi. SNAGA U ZAPOSLENICIMA - Snaga Peveca danas se ogleda kroz njegove zaposlenike. Kako se razvijamo kao tvrtka tako kontinuirano radimo i s našim zaposlenicima kako bi oni bili zadovoljni u kompaniji u kojoj rade, ali i da se to zadovoljstvo odražava na naše kupce i potrošače – rekao je predsjednik Uprave Peveca Darko Šket.

Grad Drniš 022/888 830 022/888 831 www.drnis.hr Drniš Tourism Board infoDtz-drnis.hr 022/888 619

Upravni odjel za prost. uređenje i gradnju 022/886 881

Ministarstvo nancija Porezna Uprava Drniš 022/887 989

Općinski sud Drniš 022/888 400 Prekršajni sud Drniš 022/886 049

Ured državne uprave 022/887 076 Nacionalni park KRKA 022/888 252

Zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu 022/888 097 Centar za socijalnu skrb 022/886 042 Stočarski selekcijski centar 022/888 097

471. / 11. ožujka 2015. / 29

Drniš

PREDAVANJE PROFESORI SUVREMENOG UČILIŠTA O POTENCIJALU ZAGORE

‘Drniš ima velike šanse za turistički razvoj, treba samo iskoračiti!’ piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

Valja biti strpljiv, vjerovati u sebe i svoj proizvod, ali i više davati i ulagati te koristiti razne alate, državne aparate i turističke zajednice kako bi se stvorilo brend, poučio je Vuka

Drnišu je krajem prošlog tjedna održana treća, te ujedno posljednja radionica pod nazivom ‘Ruralni turizam: Turističko poslovanje’ u sklopu provedbe projekta ‘Razvoj turizma na rubnim dijelovima NP Krka’, čiji je nositelj projekta Grad Drniš. Radionica je bila bazirana na temu komunikacije s gostima u određenoj destinaciji, te s druge strane, u kolikoj smo mjeri sposobni ispuniti očekivanja gosta. Kako prenosi Radio Drniš, predavanje je održao Ivo Vuka sa Suvremenog učilišta u Splitu koji je istaknuo kako sama diploma nije dovoljna da bismo ispunili očekivanja gosta. Za to su, nastavio je Vuka, potrebne i vještine ophođenja odnosno takozvane ‘soft skills’ u komunikaciji s gostom, poput rukovanja, iskrenog smiješka i drugih oblika komunikacije.

VELIKE ŠANSE ZA RAZVOJ Što se tiče razvitka ruralnog turizma na drniškom području, Vuka smatra kako su šanse za to velike, no ističe da je najteže napraviti prvi korak. Ipak, svemu unatoč, valja biti strpljiv, vjerovati u sebe i svoj proizvod, ali i više davati i ulagati te koristiti razne alate, državne aparate i turističke zajednice kako bi se stvorilo brend, poučio je Vuka. Predavač sa Suvremenog učilišta u Splitu dotaknuo se i teme posrednika u turizmu, odnosno turističkih agencija i touroperatora. Bez njih, kazao je Vuka, danas ne možemo postići ono što želimo na emitivnim svjetskim tržištima jer oni imaju svoje mreže, odnosno kanale distribucije. Drugi dan predavanje je održao Mario Buble, također pre-

davač na Suvremenom učilištu Split. PREDNOSTI I ZAMKE Ovaj put naglasak je bio na poslovnom umrežavanju kao i na registraciji same djelatnosti, a radionici je prisustvovala šarolika publika poduzetnika s drniškog područja, s aspekta obrta,

OPG-a ili kampa o domaćinstvu. Buble je ovom prigodom želio naglasiti važnost povezivanja ljudi sličnih interesa i podjele ideja. Kako bi ilustrirao važnost povezivanja, predavač je istaknuo kako se takvim načinom funkcioniranja služi većina europskih i svjetskih zadruga koje zajedničkim korištenjem resursa

minimiziraju svoje troškove. Detaljna analiza okoline i izrada što dugoročnijeg poslovnog plana najvažniji su elementi o kojima se treba povesti računa pri pokretanju djelatnosti, a najveće zamke u koje se može upasti su, tvrdi Buble, nedovoljna analiza okoline i nepovoljna vanjska, političko-pravna okolina.

30 / 11. ožujka 2015. / 471.

Vodice

Gradska uprava 022/444-900

Turistička zajednica 022/443- 888

Ambulanta 022/443- 169

Autobusni kolodvor 022/443-627

Komunalni redar 022/444-910 Komunalno poduzeće 022/443 309 Policija 022/443-150

Knjižnica 022/442-095 Stom. ordinacija 022/442-834 Matični ured 022/443-036

Lučka kapetanija 022/443-055 Poštanski ured 022/442-200 DVD Vodice 022/441-324

Ljekarna 022/443-168 Veterinarska služba 022/443-355

CRNO NA BIJELO KOMPLETIRANA SVA DOKUMENTACIJA

Projekt kanalizacijskog sustava Vodice – Tribunj – Srima spreman za natječaj piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ompletirana je potrebna dokumentacija za prijavu projekta izgradnje kanalizacijskog sustava Vodice – Tribunj – Srima na natječaj Ministarstva poljoprivrede, a koji vodi do sredstava iz Europske unije kojima će se sunancirati ovaj kapitalni projekt. Naime, proteklih dana Grad Vodice i Općina Tribunj potpisali su Pismo namjere o suradnji na provedbi Projekta ‘Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Vodice –Tribunj – Srima’, kojim iskazuju zajednički interes za suradnju u pripremi i provedbi tog projekta, te preuzimaju obaveze koje iz njega proizlaze.

Riječ je o natječaju Ministarstva poljoprivrede, a koji vodi do sredstava iz Europske unije kojima će se sunancirati ovaj kapitalni projekt

UGOVOR O PARTNERSTVU Pa je tako, u skladu s tim, Grad Vodice otkupio 14.750 metara četvornih površine na kojoj bi se trebao izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Također, potpisan je i Ugovor o partnerstvu između Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik, Grada Vodica i Općine Tribunj u provedbi navedenog projekta, a u kojem su denirana i regulirana prava i obaveze Vodovoda i odvodnje kao prijavitelja Projekta te jedinica lokalne samouprave kao partnera na njegovoj provedbi.

Županija za sanaciju plaže ispred ‘Ville Matilde’ daje 400 tisuća kuna

a sanaciju gradske plaže ispred apartmanskog naselja ‘Ville Matilde’ Grad Vodice će od Šibensko – kninske županije dobiti 400 tisuća kuna. Riječ je o sredstvima koje Županija izdvaja za sanaciju šteta nastalih na pomorskom dobru, a ona

Vijesti

su ove godina veća nego lani i iznose ukupno 1,5 milijuna kuna. Taj će iznos biti raspoređen među gradovima i općinama na temelju njihovih iskazanih zahtjeva i prohtjeva. (pp)

471. / 11. ožujka 2015. / 31

Vodice JEDNOGLASNO PRIHVAĆEN DOKUMENT KOJEG JE IZRADILO VIJEĆE EUROPSKIH OPĆINA I REGIJA

Vodice tek četvrti grad u Hrvatskoj koji je potpisao Europsku povelju o ravnopravnosti spolova piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

rad Vodice od nedavno je dio obitelji od 1.450 lokalnih i regionalnih vlasti iz 29 država koje su potpisale Europsku povelju o ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini. Povelja koju je izradilo Vijeće europskih općina i regija, najveće organizacije lokalnih i regionalnih vlasti u Europi, kojeg čini 57 predstavnika, a kojom se već dugi niz godina aktivno promiče ravnopravnost žena i muškaraca, jednoglasno je prihvaćena na posljednjoj sjednici vodičkog Gradskog vijeća. Zanimljivo je da su Vodice tako, uz Opatiju, Delnice i Solin, postale tek četvrta lokalna samouprava u Hrvatskoj koja je potpisala Povelju. OSNOVNA NAČELA Ona sadrži nekoliko osnovnih načela koja čine temelj njenog djelovanja; ističe ravnopravnost obaju spolova kao temeljno pravo, zagovara rješavanje pitanja višestruke diskriminacije i nepovoljnog položaja žena, zagovara uravnoteženo sudjelovanje žena i muškaraca

Potpisivanjem Povelje Grad Vodice pridružio se onim lokalnim zajednicama koje žele jaču implementaciju ravnopravnosti spolova, ne samo deklarativno, već i u praksi u procesima odlučivanja, uklanjanje rodnih stereotipa, uvođenje rodne perspektive u sve aktivnosti na lokalnoj razini i provođenje akcijskih planova i programa kojima je cilj unapređenje ravnopravnosti spolova. A potpisivanjem te Povelje Grad Vodice pridružio se onim lokalnim zajednicama koje žele jaču implementaciju ravnopravnosti spolova. Dakle, ne samo deklarativno, već i u praksi.

‘Orlovi’ osvojili tri medalje na utrci ‘XCO Black Mountain’

arlo Petković, član BBK Orlov krug, slavio je na međunarodnoj utrci ‘XCO Black Mountain’, koja je u okviru XC Zimske lige Dalmacije održana u Parku prirode Vransko jezero. Vodičanin je u konkurenciji 140 biciklista iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Poljske

Vijesti

najbrže odvozio stazu dugu 26 kilometara, a za dodatno slavlje ‘Orlova’ pobrinuo se Carlov klupski kolega Tonko Juras, koji je osvojio drugo mjesto. Nije to sve. Na postolje se popela i Tanja Barišić, koja je u ženskoj konkurenciji također osvojila drugo mjesto. (pp)

32 / 11. ožujka 2015. / 471.

Rogoznica

Općina Rogoznica 022 559 040

Turistička zajednica 022 559 253

Ljekarna 022 558 330

Komunalni redar 022 558 320

Dječji vrtić 022 559 473

Stom. ordinacija 022 558 392

Osnovna škola 022 558 083

Ambulanta 022 559 032

Lučka kapetanija 022 559 045

Poštanski ured 022 559 080 DVD Rogoznica 022 559 294 Župni ured 022 559 065 Jadranska banka 022 559 540

NIKAKO NAPRIJED DRŽAVA JOŠ UVIJEK NIJE RAZRIJEŠILA VLASNIŠTVO NAD BIVŠOM VOJARNOM

Poslovna zona Krušćica čeka zbog sporosti državne birokracije S obzirom da na prostoru predviđenom za izgradnju poslovne zone postoji kompletna infrastruktura, te bi se za početak radova trebao urediti tek jedan manji dio pristupne ceste, prava je šteta što ovaj projekt još uvijek nije ni blizu svog početka – kaže Jakelić

piše Rade Kristić rade.kristic@sibenskiportal.hr

oš prije dvije godine činilo se kako je početak radova na izgradnji poslovne zone Krušćica tek puka formalnost. Iako je zona ucrtana u Prostorni plan Općine, još je uvijek u državnom vlasništvu, a realizaciju ovog iznimno važnog projekta koče i neriješeni imovinsko-pravni odnosi s vlasnicima dijela parcela koje se nalaze na prostoru bivše vojarne.

BIROKRATSKE PREPREKE - Nakon što smo postigli do-

govor sa sadašnjim Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom oko buduće namjene, i prenamjene bivše vojarne u poslovnu zonu, te uvrštenja buduće poslovne zone u Prostorni plan Općine, ostalo je pitanje dogovora s vlasnicima dijela terena kojima je isti bivša država nacionalizirala. Postupak prijava za povrat nacionaliziranih nekretnina završio je još 1997. godine, ali država, nažalost, do danas još uvijek nije obeštetila vlasnike koji su zatražili povrat imovine i u potpunosti oslobodila teren za njegovu novu namjenu – kaže nam načelnica Općine Rogoznica Sandra Jakelić.

Evidentno je, napominje Jakelić, kako država odugovlači s rješavanjem pitanja povratka nacionaliziranih nekretnina uglavnom zbog toga što bi vlasnike trebalo novčano obeštetiti, a novaca za to nema. - S obzirom da na prostoru predviđenom za izgradnju poslovne zone postoji kompletna infrastruktura, te bi se za početak radova trebao urediti tek jedan manji dio pristupne ceste, prava je šteta što ovaj projekt još uvijek nije ni blizu svog početka – kaže Jakelić.

ZAINTERESIRANI INVESTITORI Interes za ulaganje u poslovnu zonu Krušćica do sada je iskaza-

lo nekoliko trgovačkih centara, obrtnika i privatnih poduzetnika, za čije potrebe je i namjenjena poslovna zona. - Uz sav, i ne baš tako mali, interes koji postoji od strane investitora i ulagača, nama ne preostaje ništa drugo nego čekati dok se ne riješi pitanje prijenosa vlasništva. Kada se riješi taj dio, krenut ćemo u raspisivanje natječaja za dodjelu parcela i kreiranje izgleda poslovne zone koja bi prema našem planu bila podijeljena u tri cjeline. Jedna bi bila namjenjena za trgovačku djelatnost, druga za trgovačkozanatsku djelatnost, dok bi treća bila najmenjena za servisne djelatnosti – kaže Jakelić.

Murtela d.o.o. 022/436-521 fax: 022/436-536 murtela@si.t-com.hr

OŠ Murterski škoji 022/435-260 022/435-505

Narodna knjižnica i čitaonica 022/435-500; fax: 022/435-571

Lučka kapetanija tel. 022/435 - 190 kapetanija-sibenik@ pomorstvo.hr

Turistička zajednica 022/434-995 ; fax: 022/434-950 info@tzo-murter.hr Ambulanta 022/435 - 262

DVD Murter 022/436 060 099 267 6840 Stom. ambulanta 022/436 - 026 Ljekarna Skračić 022/434 - 129

471. / 11. ožujka 2015. / 33

Murter

UDRUGA ARGONAUTA U SVIBNJU KREĆE NOVA RAZMJENA MLADIH EUROPE

Mladi volonteri u akciji ‘Zasadite stablo’ na Murteru

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

urterska ekološka Udruga Argonauta traži šest mladih volontera koji će sudjelovati u razmjeni mladih pod nazivom ‘Plant a tree’. Razmjena mladih održat će se od 16. do 24. svibnja 2015. na otoku Murteru.

SMJEŠTAJ U COLENTUMU - Sudionici će biti smješteni u hotelu Colentumu u udobnim trokrevetnim i četverokrevetnim sobama te imati osigurana tri obroka dnevno. Sudionici razmjene mladih dolaze iz sedam zemalja, i to Španjolske,

Poljske, Norveške, Portugala, Makedonije, Rumunjske i Hrvatske. Iz svake zemlje traži se ukupno šest volontera (tri ženske i tri muške osobe) u dobi od 18 do 25 godina. Traži se i jedan stariji lider mladih, koji će ih voditi kroz razmijenu- kaže Luka Ježina iz Udruge Argonauta. Mladi će tijekom razmjene, putem neformalnih metoda i pristupa, te kreativnih i praktičnih radionica, učiti o važnosti očuvanja prirode i drveća, vježbati svoje prezentacijske i organizacijske vještine. A ono što je i najatraktivnije i najkorisnije, imati će priliku družiti se s mladima iz drugih zemalja. Na on-line prijavnici koju možete pronaći na stranicama udruge www.argonuata.hr,

morat ćete upisati svoje osobne podatke, broj telefona i e-amil adresu.

Mladi će tijekom razmjene, putem neformalnih metoda i pristupa, te kreativnih i praktičnih radionica, učiti o važnosti očuvanja prirode i drveća

ISPUNITE OBRAZAC - Treba naglasiti da se obavezno ispune rubrike u kojima kandidati moraju napisati svoje posebne potrebe, ako ih imaju. Dakle, ako su možda vegeterijanci, imaju odrđene alergije, trebaju im dodatne zdravstvene usluge, sve će mo im to na razmjeni mladih i pružiti- kaže Luka Ježina. Naravno, potencijalni kandidati morat će i ukratko obrazložiti zašto žele participirati u ovakvom projektu, nabrojiti svoja iskustva u ekološkom radu, te nabrojiti svoje kvalitete za koje smatraju da mogu pridonijeti projektu.

34 / 11. ožujka 2015. / 471.

Tribunj

Općina Tribunj 022 446 349 www.tribunj.hr

Turistička zajednica 022 446 143 www.tz-tribunj.hr

Ambulanta 022 446 174 Stom. ambulanta 091 537 3720

Jadranska banka 022 446 992

Kornati 022 446 790

Kult. udruga Tribunj 022 447 170

Marina Tribunj Adriatiq 022 447 145

Morski Rak 022 446 229

Hrvatska pošta 022 446 - 855

Idea Intimare 022 447 230

Tempus Fugit 022 446 513

PRIPREMA NAČELNIK PILIPAC KOMENTIRAO POČETAK VAŽNOG PROJEKTA

Sustav odvodnje najznačajniji je projekt Općine Tribunj Predajom aplikacijskih paketa došli smo na sam korak do početka realizacije ovog za sve nas iznimno važnog i velikog projekta – kazao nam je kratko nakon predaje paketa načelnik Tribunja Damir Pilipac

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

petak, 6. ožujka, u Zagrebu, u zgradi Hrvatskih voda održana je svečana predaja aplikacijskih paketa na kojoj su načelnik Općine Tribunj Damir Pilipac i gradonačelnica Grada Vodica Branka Juričev Martinčev predali dokumentaciju projekta ‘Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Vodice - Tribunj – Srima’ za dodjelu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda, a u prisutnosti potpredsjenika Vlade i ministra regionalnog razvoja Branka Grčića, ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića, zamjenika ministra

poljoprivrede Dražena Kurečića te predstavnika Hrvatskih voda. Jedan je to od devet velikih projekata ove vlade sunanciranih novcem EU-a i teških ukupno 430 milijuna eura, od čega će samo u ovaj projekt biti uloženo oko 45 milijuna eura. KORAK DO POČETKA -Predajom aplikacijskih paketa došli smo na sam korak do početka realizacije ovog za sve nas iznimno važnog i velikog projekta – kazao nam je kratko nakon predaje paketa načelnik Tribunja Damir Pilipac. Prva faza ovog projekta obuhvatila bi izgradnju biološkog pročistača s ispustom te pripadajućim crpnim stanicama i dovodnim kanalima, a od ukupno

devet milijuna eura, na koliko je procijenjena prva faza, iz bespovratnih sredstava bi se utrošilo 6,7 milijuna. Ostatak bi se podijelio između Općine Tribunj, Grada Vodica te resornih institucija, a samu Općinu Tribunj ovaj dio projekta koštao bi oko pola milijuna kuna. -Kada u konačnici pogledamo koliko će sredstava Općina Tribunj izdvojiti za realizaciju projekta, a radi se o nešto više od četiri milijuna kuna, i što ćemo na kraju dobiti, jednostavno je teško oteti se dojmu kako se radi o najvažnijoj investiciji u našoj općini – kaže Pilipac. Na području obuhvata aglomeracije trenutno živi oko 9,5 tisuća stanovnika, a postotak priključenosti na kanalizacijsku

mrežu je ispod 30 posto. RJEŠENJE ZA ONEČIŠĆENOST -Važno je istaknuti kako se ovim projektom ne riješava samo pitanje sustava odvodnje, odnosno kanalizacijski sustav, već i pitanje pročišćavanja otpadnih voda kojim ćemo, nadam se, na duži period riješiti pitanje onečišćenosti mora i plaža – kaže Pilipac. Radovi na prvoj fazi ‘Sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Vodice - Tribunj – Srima’ trebali bi započeti do kraja ove godine, i biti gotovi do kraja 2017. godine, dok bi se nakon toga krenulo u zahtjevniju drugu fazu projekta u kojoj bi svaka kuća bila priključena na ovaj sustav.

Općina Pirovac 022/467 423 022/467 077 fax: 022/466 086

Turistička zajednica 022/466 770 tz-pirovac @si.t-com.hr

Vrilo d.o.o. 098 308 054 vrilo.d.o.o. @si.t-com.hr

Poštanski ured 022/348 828

Komunalni redar 098 982 3045

Prometno redarstvo 095 74 69 416

Ambulanta 022/467 080

Župni ured 022/467 085

Ljekarna 022/467 099

471. / 11. ožujka 2015. / 35

Pirovac

LAKŠE I BRŽE DOTRAJALA POZORNICA ODLAZI U STARO ŽELJEZO

Nova ljetna pozornica za ljepšu sliku Pirovca Osim što se potreba nabave nove pozornice ukazala zbog skorašnjeg zatvaranja prometa novom rivom te jednostavnijeg transporta, svojom kvalitetom će olakšati nastup izvođačima, ali i vizualno pridonijeti našoj želji da Pirovac i na ovaj način prezentiramo kao rastuću turističku destinaciju – kaže načelnik Gulam

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

ako bi zbog nove prometne regulacije kojom će promet novom rivom za sva vozila biti zabranjen, te samim tim i otežan pristup Trgu Rudina na kojemu se tijekom ljeta održava kulturni i zabavni program, Općina Pirovac odlučila se za izradu potpuno nove pozornice. Sklopiva i izrađena od aluminija, nova pozornica zamijenit će staru i već dotrajalu pozornicu koja je zbog svoje željezne konstrukcije i težine predstavljala i komunalnim djelatnicima veliki

problem prilikom premještanja s jedne lokacije na drugu. BOLJA TURISTIČKA PREZENTACIJA - Već duži niz godina Općina Pirovac i TZ Općine Pirovac za sva ljetna i druga događanja koristile su dotrajalu pozornicu koja je zbog željezne konstrukcije i težine predstavljala veliki logistički problem pri čestim premještanjima sa lokacija na kojima se izvode programi, odnosno od Trga Rudina do centra mjesta i obrnuto. Kako će i pristup Rudini, zbog nove rive koja će se obložiti bračkim kamenom, bit zabranjen za sva

vozila, tako bi uz svu pomoć komunalnog poduzeća ‘Vrilo’ bilo i gotovo nemoguće staru pozornicu prevoziti s jednog mjesta na drugo – kaže nam pirovački načelnik Ivan Gulam. Iako predstavlja tek mali kotačić u podizanju same kvalitete života Pirovčana, ulaganje u novu, 58,5 tisuća kuna vrijednu pozornicu, u Općini gledaju i kao na ulaganje u bolju turističku prezentaciju svog mjesta. ZAŠTIĆENA OD KIŠE - Nova profesionalna ljetna pozornica, sklopiva i izrađena od aluminija, u potpunosti je prilagođena svim modernim

tehničkim zahtjevima. Osim što se potreba nabavke nove pozornice ukazala zbog zatvaranja prometa rivom, te jednostavnijeg transporta, ona će svojom kvalitetom olakšati nastup izvođačima, ali i vizualno pridonijeti našoj želji da Pirovac i na ovaj način prezentitamo kao rastuću turističku destinaciju – kaže Gulam Prednost je, napominje Gulam, i što nova pozornica više neće biti izložena različitim vremenskim uvjetima izvan sezone nego će biti uredno pospremljena u zgradi uljare sa ostalom opremom komunalnog poduzeća.

36 / 11. ožujka 2015. / 471.

Tisno

TZ Tisno 022 438 604

HP - Hrvatska Pošta 022 439 250

Lučka kapetanija 022 439 313

TZ Betina 022 434 996

FINA Tisno 022 438 499

Jadranska Banka 022 438 486

TZ Jezera 022 439 120

HEP Tisno 022 438 503

Dom zdravlja Tisno 022 438 427

Ljekarna 022 438 512 Hotel Borovnik 022 439 700

PROJEKTI KREĆE OBNOVA NAJPOZNATIJE BETINSKE CRKVE

Za obnovu crkve sv. Frane 300 tisuća kuna piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

pćina Tisno izdvojila je iz općinskog proračuna 300 tisuća kuna za uređenje okoliša crkve Sv. Frane u Betini. TURISTIČKA ATRAKCIJA - Župa sv. Frane podnijela je zahtjev Općini Tisno za sanaciju navedenog prostora koji je bio u derutnom stanju, te je na temelju toga zahtjeva potpisan sporazum između Općine Tisno i betinske župe o nanciranju navedenog projekta. Prostor oko crkve sv. Frane vrlo je posjećen u ljetnim mjesecima, kako zbog turističkih obilazaka ovog vrijednog sakralnog objekta tako i zbog mnoštva koncerata klasične glazbe koje u vrijeme turističke sezone organizira TZ Betina- kaže načelnik Općine Tisno Ivan Klarin. Današnja crkva sv. Frane u Betini impozantna je sakralna kamena građevina, jedini sakralni objekt na otoku Murteru koji se nalazi pod zaštitom državnog zavoda za kulturu, sa bogatim portalom i velebnim zvonikom iz 1736. i nizom vrijednih unutrašnjih znamenitosti. Gradnja je započeta 1599., dovršena 1884. godine. Crkva je trobrodna građevina, sa sedam oltara. Franjevci su vjerovali da je put sv. Frane brodom iz Venecije u svetu zemlju 1212. vodio upravo preko Zadra uz obalu i dalje murterskim kanalom prema Šibeniku i Splitu. Stoga su nastojali upravo tim putem graditi samostane i crkve posvećene sv. Frani.

Da je Općina Tisno spremna i za nove projekte, svjedoči i činjenica da se višak općinskih prihoda oročuje u poslovnim bankama

A da je Općina Tisno spremna i za nove projekte, svjedoči i činjenica da se višak općinskih prihoda oročuje u poslovnim bankama. TRI POSTO KAMATE Na temelju zaprimljenih po-

nuda poslovnih banaka, Općina Tisno je višak od svojih izvornih prihoda iz 2014. godine oročila kod OTP banke. - OTP banka dala je najpovoljniju ponudu pa je iznos od 10 milijuna kuna oročen uz kamatnu stopu od tri posto , a sve u

skladu s općinskim proračunom za 2015. godinu. Obzirom da se i za slijedeće razdoblje planira ostvarivanje viška prihoda, Općina Tisno će u skladu sa zakonskim odredbama oročavati višak prihoda i u narednom razdoblju- kaže načelnik Klarin.

Informacije

Reklamacije

Draga 14, Šibenik Cijena poziva s PDV-om: 1,74 kn/min s ksnog; 2,96 kn/ min s mobitela

Draga 14, Šibenik reklamacije@gradski-parking.hr

060 368 368

tel. 022 212 205 fax. 022 212 255

SEKTOR PARKIRALIŠTA

AUTOBUSNI KOLODVOR Informacije

Informacije

tel. 022 218 459

Draga 14, Šibenik brod@gradski-parking.hr

BRODSKA LINIJA 501

ODJEL ZA PREMJEŠTANJE VOZILA

Kupon za pretplatu

Draga 14, Šibenik tel.: 022 200 770 I fax.: 022 200 771 www.gradski-parking.hr

tel. 022 200 770 fax. 022 200 771

Velimira Škorpika 5, Šibenik pauk@gradski-parking.hr

KRAPANJ - BRODARICA

tromjesečna pretplata

polugodišnja pretplata

13 brojeva – 78 kn (1 broj gratis)

26 brojeva – 156 kn (2 broja gratis) 52 broja – 312 kn (3 broja gratis)

NAČIN PLAĆANJA

Općom uplatnicom ili virmanom Na žiro račun

Broj komada Jadranska banka

godišnja pretplata

Naziv tvrtke Ime i prezime

2411006-1100040029 Svrha doznake

Adresa

Pretplata na Šibenski tjednik Poziv na broj (upisati MB)

Ispunjeni kupon s fotokopijom uplatnice/virmana pošaljite na adresu: Šibenski tjednik (za pretplatu) / J. Barakovića 2, HR - 22000 ŠIBENIK

Tel/fax

MB:

Eko Kornati RUŽA VJETROVA LEVANT, MAESTRAL, BURIN, BURA, JUGO KORNATSKU PRIRODU ČINE POSEBNOM

Izmjene vjetra nad morem posebne su draži kornatskog otočja P

rošlotjedna ciklona (velika kiša i jak vjetar) podsjetila nas je na one draži kornatskog otočja koje znaju biti nemilosrdne prema ‘jahačima’ valova, ako njihovog kapetana ne krasi epitet pravog morskog vuka. Te čari uzrokuju zračna strujanja, vjetrovi kojih u kornatskom arhipelagu svakako ne nedostaje, a kreću se od mirnog levanta do jake bure i o njima ovise kretanja raznih i brojnih plovila posjetitelja tijekom godine i njihov doživljaj samo naoko miroljubive prirode.

LEVANT, MAESTRAL, PA BURIN Kako je riječ o nacionalnom parku kojeg tvore otoci, zahvalno je što na istom području prevladavaju vjetrovi jakosti od jednog do tri ‘bofora’, od laganog povjetarca do slabog vjetra. Tako je u 70 posto slučajeva, a najpovoljniji od svih vjetrova

estral se pojavljuje s prvim naznakama popodneva. Kako maestral puše s mora prema kopnu, Kurnatari su ga ‘lovili’ kako bi se nošeni njegovim ‘krilima’ dokopali kopna obližnjeg Murtera. No, nije uvijek išlo glatko, budući da nakon maestrala na ‘pozornicu’ stupa burin. Zbog prijelaza strujanja zraka iz jednog vjetra u drugi, često bi se znalo događati da Kurnatari odgode svoj povratak na kopno i zaklon potraže na Kornatima.

koji pušu na teritoriju Kornata je levant. Levant, zajedno s maestralom, je na glasu kao vjetar najpovoljniji za plovidbu, te jamči

sigurno razgledavanje kornatskog arhipelaga. Oba vjetra rezultat su povoljne anticiklone, a najčešći su ljeti. I dok levant puše u prvom dijelu dana, ma-

TIŠINA U KORNATIMA Ipak, bura je najčešći vjetar u kornatskom arhipelagu, a jugo najjači. Oba spadaju u jake vjetrove (od šest i više bofora), no pojavljuju se svega 37 dana godišnje. Plovidbu u vrijeme jakih vjetrova Kurnatari su, u pravilu, izbjegavali ma koliko spretni moreplovci oni bili. (sk)

Eko Krka

471. / 11. ožujka 2015. / 39

VAŽNI BLAGDANI ČITAV OŽUJAK U NP KRKA U ZNAKU JE ZAŠTITE PRIRODE

Uz akciju ‘Vikend u prirodi’ promotivne cijene ulaznica J avna ustanova NP Krka i ovog je proljeća pripremila akciju ‘Vikend u prirodi’ za svoje posjetitelje. Akciju Javna ustanova organizira već sedmu godinu zaredom, u povodu obilježavanja datuma važnih u zaštiti prirode tijekom ožujka – Međunarodnog dana rijeka (14. ožujka), Svjetskog dana šuma (21. ožujka) i Svjetskog dana voda (22. ožujka), Javna ustanova Nacionalni park Krka. Svake subote i nedjelje tijekom ožujka individualni posjetitelji mogu posjetiti Nacionalni park Krka po promotivnoj cijeni ulaznice od 30 kuna u sklopu akcije. Ulaz je besplatan za djecu do 18

godina u pratnji roditelja. POPULARNE CIJENE MENIJA Akciji ‘Vikend u prirodi’ pridružuju se i ugostiteljski objekti na Skradinskom buku i Roškom slapu ponudom menija po promotivnoj cijeni. Radno vrijeme NP Krka za vrijeme trajanja ove akcije bit će od 9 do 17 sati, izvijestili su iz Javne ustanove. Tijekom trajanja akcije brodovi će iz Skradina do Skradinskog buka kretati u 9.00, 11.00, 13.00 i 15.00 sati, a povratno iz Skradinskog buka vraćat će se u Skradin u 11.30, 13.30, 15.30 i 16.30 sati. (jd)

:`e\JkXi $ `Y\e`b Velimira Škorpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mreže sa PDV-om – Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mreže sa PDV-om

Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanište 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602

Vam predstavlja www.blitz-cinestar.hr, potražite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi

Ne propustite filmske hitove SAMBA

PEPELJUGA

SAMBA JE SENEGALAC koji je kao ilegalni imigrant došao u Francusku prije 10 godina i od tada radi različite fizičke poslove. Alice je uspješna menadžerica koja je nedavno doživjela burn out i psihički pukla od stresa. Oboje se, svatko na svoj način, bore kako bi se izvukli iz svojih besperspektivnih života...

PRIČA O PEPELJUGI prati sudbinu mlade Elle čiji se otac trgovac ponovno oženio nakon smrti njene majke. Ella prihvaća novu maćehu i njenje dvije kćeri, Anastasiu i Drisellu. Nakon nenadane smrti oca, djevojka Ella ostaje prepuštena na milost i nemilost svoje nove okrutne obitelji koja ju pretvara u služavku prekrivenu pepelom, zvanu Pepeljugu...

TRILOGIJA RAZLIČITA: POBUNJENA

THE GUNMAN

IZVORNI NASLOV: Samba REDATELJ: Olivier Nakacke, Eric Toledano ULOGE: Omar Sy, Charlotte Gainsbourg ŽANR: komedija, drama TRAJANJE FILMA: 120 min

IZVORNI NASLOV: Cinderella REDATELJ: Kenneth Branagh ULOGE: Cate Blanchett, Lily James, Hayley Atwell ŽANR: avantura, fantazija TRAJANJE FILMA: 112 min

ET PR

Uskoro IZVORNI NASLOV: Divergent series: Insurgent REDATELJ: Robert Schwentke ULOGE: Shailene Woodley, Theo James ŽANR: akcija, avantura U kinima TRAJANJE FILMA: 119 min 19.3. od

NAKON ŠTO JE OTKRILA da ne pripada niti jednoj frakciji, Beatrice Prior mora izabrati svoj daljnji život. Rastrgana između društvenih pravila i vlastitog puta kojeg smatra jedino ispravnim ona će pokazati da biti različita nije više mana, nego najveća prednost.

Samo u CineStaru:

U kinima

IZVORNI NASLOV: The Gunman od 26.3. REDATELJ: Pierre Morel ULOGE: Sean Penn, Javier Bardem, Idris Elba ŽANR: akcija, kriminalistički, drama TRAJANJE FILMA: 115 min

JIM TERRIER (Sean Penn) bivši je specijalac i agent obavještajne službe kojeg proganja prošlost. Osim što se bori s PTSP-om, Jim mora skinuti i ljagu sa svoga imena. Jedina svijetla točka u njegovom životu stara je ljubav kojoj se želi vratiti. No prije toga, Jima čeka niz obračuna diljem Evrope.

Reportaža ZA PRSTE POLIZATI ZNA SE KOJE SU PRAVE GASTRONOMSKE GLASNICE PROLJEĆA

Niknule prve šparoge, Šiben pišu Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr Došlo je nam je proljeće, a s njim i prvi ‘gastronomski’ specijalitet kojeg baš svi vole, naše divlje, dalmatinske šparoge. Pogledate li prema Pisku, cijeloj okolici Šibenika, pogotovo na područja koja su nedavno opožarena, primjetit ćete brojne siluete, jer su već sad mnogi Šibenčani odlučili spojiti ugodno s korisnim, rekreaciju i gastronomski užitak, te su se uputili u šparoge.

Može ih se dosta naći, ali samo ako se požurite. Pisak je blizu, i Vidicima i Baldekinu i Rokićima, tu svaki dan šparoge bere bar pedesetak ljudi. Dakle, konkurencija je velika

ZDRAVO I UKUSNO - Zdravo je, što da vam kažem, u mojim godinama se moram što više kretati, a najbolje i najljepše je po prirodi. Ako pri šetnji naletim na koju šparogu, zašto je ne ubrati. Evo, ubrao sam već 20ak komada u pola sata vremena. Ima ih, ali čini mi se da je još rano, ali, ako budem dovoljno uporan, naći će se za večeru za mene i ženu. Pet-šest jaja, malo kvasine, soli i papra, i eto garekao nam je Šibenčanin Vinko Krnić, na kojeg smo prije sedam dana, točno 1. ožujka, kad je i počelo meteorološko proljeće, naišli na tvrđavi Barone. Tog tjedna bilo je toplo, a šparoge vole toplinu, ne treba im puno da izniknu, pa narastu i do metar visine. Bilo je šparoga tog vikenda koliko hoćete i na šibenskoj pijaci, stručak se prodavao po 30 kuna. Međutim, zapuhala je u međuvremenu bura, a buru šparoge nikako ne vole. Saznali smo i zašto. - Bura ih povije, pa, ako su već narasle, skoro ih je nemoguće vidjeti. Imaju one i nekakav obrambeni mehanizam, pa za vrijeme hladnijeg vremena uopće ne rastu, čekaju bolja vremena- kažu nam Šibenčani koje smo prošlog vikenda zatekli na Pisku, omiljenom šetalištu, ali i brdu gdje se može naći dosta šparoga. - Je, može ih se dosta naći, ali samo ako se požurite. Pisak

471. / 11. ožujka 2015. / 41

čani se već uputili u berbu

je blizu, i Vidicima i Baldekinu i Rokićima, tu svaki dan šparoge bere bar pedesetak ljudi. Dakle, konkurencija je velika, pa, ma koliko dobro šparoge rodile, nećete se na Pisku baš previše usrećiti- kaže nam Šibenčanin iz obližnjih Rokića. I zbilja, ma koliko se trudili, u sat i pol vremena pentranja po Pisku, po škrapama izvan utabanih putova, misleći da tamo nitko nije gledao, pronašli smo tek šest šparoga. Bura, je izgleda, zbilja učinila svoje. A i ljudi koje smo susretali nisu bili bolje sreće, rijetko se tko vraćao doma s više od desetak šparoga u ruci. NEMA IH NI ZA LIJEK - Kao da su misteriozno nestale, nisam našla niti jednu jedinu, a još me dobro služi vid. Nije vrag da su ih već sve pobrali, pa tek je početak ožujka. Šteta, mislila sam se počastiti za Dan žena dobrom večerom, kad mi muž već ništa nije kupio. Kaže, Dan žena je iz socijalističkih, komunističkih vremena, sad smo u kapitalizmu- smije se Marija iz Mostarske ulice. Osim što nitko tog dana na Pisku nije ubrao ništa, bilo je još zajedničkih karakteristika berača, nitko se nije htio fotograrati, svih je strah inspekcije, jer za brati šparoge na državnom ze-

mljištu, što poznata ‘nalazišta’ šparoga uglavnom jesu, trebali biste imati i dozvolu Hrvatskih šuma. - Nikad mi nije palo na pamet tražiti te dozvole, to mi je suludo, da se više ni šparoga ne smije slobodno ubrati. Kad mi već muž spominje socijalizam, spomenut ću ga i ja. Tada samo kao bili pod strogim kontrolama države, a što je ovo sad?- kaže Marija. Zapravo, ti potencijalni inspektori djeluju isto tako misteriozno kao i šparoge te nedjelje, nitko ih nikad nije vidio, nitko ne zna nekog da mu je zbog šparoga naplaćena kazna, ali svi znaju da su oni tu negdje, nitko ne želi riskirati da mu lice završi u novinama. Sretno lice sa stručkom šparoga u ruci. NEMA UREDA ZA ŠPAROGE Da potencijalne berače ipak malo utješimo, Ured za šparoge u Hrvatskim šumama ni ne postoji. Baš kao ni za gljive ili mahovinu, i druge slične, samonikle biljke. Jedino s branjem smilja treba pripaziti, ali to je ipak jedna druga, za berače puno isplativija, a za dalmatinsku oru puno drastičnija priča. A da je bura zbilja odgodila pravi početak sezone, svjedoči i porazno stanje na šibenskoj pi-

Ima ih, ali čini mi se da je još rano, ali, ako budem dovoljno uporan, naći će se za večeru za mene i ženu. Petšest jaja, malo kvasine, soli i papra, i eto ga

jaci prošlog ponedjeljka, nismo naišli na niti jednog prodavača šaproga, niti jedne šparogice. - Teško ih je brati po buri, nikom nije ugodno. Doći će i toplija vremena, pa će ih tu na pijaci biti pregršt. Tko čeka, dočeka, neće vam šparoge nikud pobjeći, nemaju noge- kaže Dane iz Tišnjanske Dubrave. Dakle, treba pričekati još par dana, meteorolozi ionako najavljuju ljepše vrijeme. A, ako vam je baš do šparoga s jajima, zaletite se do obližnjih shopping centara, ima i tamo šparoga. Onih uzgajanih, s plantaža. Debele su, mesnate, ne treba se oko njih uopće mučiti. Ok, ok, znamo, nije to-to!

MENTALNA

MATINEJA piše: Mario Krnić SNJEGULJICA, redatelj Tarsem Singh

Kultura OSVJEŽENJE PODEBLJANA POSTAVA ŠIBENSKE KAZALIŠNE KUĆE

ŠIME BUBICA postao član ansambla HNK Šibenik piše Snježana Klarić snjezanaklaric5@gmail.com

bilja, ali zbilja nikad mi neće biti jasan hype koji se podigao oko Tarsema Singha, tog izrazito netalentiranog indijskog redatelja, koji svakim svojim novim lmom dokazuje da lmska režija nije zanimanje kojim bi se smio baviti. Nakon njegovog već desetak godina starog hita ‘Fall’, koji je, ajmo reći, bio na granici podnošljivog, ali prokleto lijepo snimljene, sa vrhunskim lokacijama, izgleda da su Tarsemu sva hollwoodska vrata širom otvorena. Pa mu se progleda kroz prste i kad snimi do boli negledljivog ‘Besmrtnika’, i opet mu se da veliki budžet da snimi, ni manje ni više, nego li Snjeguljicu. I, naravno, opet doživi veliki op, i kod publike i kod kritike. A to je i zaslužio. Tarsem, kako sam sebe voli nazivati, jednostavno ne razumije da lm nisu samo prekrasne slike, da one moraju i teči, izmijenjivati se u nekom logičnom, dinamičnom tempu. Takva je i ‘Snjeguljica’, kojom nas je počastio RTL prošli vikend, lijepo upakirana besmislica, žanrovski neodređena, puca na nekakvu subverziju, i to na tako naivan način, da ga se ne može ni žanrovski smjestiti. Teško mi je odrediti radi li se o dječjem lmu ili art lmu za ozbiljnu publiku, iako sam siguran da je pretenciozni redatelj pucao na ovo drugo, ipak je on vrhunski ‘umjetnik’. Nije li Indija, od sve te silne produkcije, mogla izbaciti kvalitetnije redatelje od Singha? Kad ti je najbolji lm zapravo video spot za ‘Loosing my religion’od REM-a, snimljen prije 24 godine, zbilja bi se i sam Tarsem mogao upitati, ‘Di je zapelo?’.

lumački ansambl Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku od prošlog je tjedna bogatiji za još jedno ime. Šibenčanin, akademski glumac Šime Bubica vratio se u rodni grad i to kao član glumačke postave šibenskog kazališta. – Još dok sam bio na Akademiji znao samo da ću se vratiti u Šibenik. Zapravo, uvijek sam se htio vratiti, a sad su se neke stvari i posložile, pružila se mogućnost i to me veoma veseli – rekao nam je Bubica. IDEJA BIVŠEG RAVNATELJA ZLATOVIĆA Njegov prvi glumački angažman u kazalištu bit će na pred-

Još dok sam bio na Akademiji znao samo da ću se vratiti u Šibenik. Zapravo, uvijek sam se htio vratiti, a sad su se neke stvari i posložile, pružila se mogućnost i to me veoma veseli – rekao nam je Bubica

stavi kojom će se otvoriti ovogodišnje izdanje Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku u režiji Nine Klein. Podsjetimo, osim Bubice, kojeg smo svojedobno upoznali i kao člana klape Teuta, glumački ansambl čine još Franka Klarić te Orijana Kunčić i Jakov Bilić. - To je bila još ideja ravnatelja Dragana Zlatovića kada je počela profesionalizacija šibenskog kazališta – rekao je Željko Koloper, producent šibenskog HNK. - Njegova ideja bila je da se svi oni koji su krenuli put Zagreba, s Akademije vrate u Šibenik i to se malo po malo realiziralo. Sad je došao red na Šimu. Plan je da se ide iz godine u godinu, jedan po jedan glumac – kaže nam Koloper. S novim glumcem u radnom odnosu, produkcijske mogućnosti šibenskog kazališta svakako su veće.

Šibenski muzej gostuje u Dubrovniku u Muzej grada Šibnika postavio je prošlog tjedna u Dubrovniku, u Kneževom dvoru gostujuću izložbu ‘Boydellov Shakespeare’. Izložba Muzeja grada Šibenika zapravo je zbirka ilustracija Shakespeareovih djela iz vremena romantizma i neoklasicizma. Autorica izložbe je kustosica Muzeja grada Šibenika Marina Lambaša, a izložbu je za dubrovačku publiku pripremila njezina kolegica

Anita Travčić. Uvod u otvorenje je napravila direktorica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać. – Dubrovački muzeji i Muzej grada Šibenika kroz svoju muzejsku djelatnost već duži niz godina uspješno surađuju. Ta razmjena izložbi traje već 20 godina. Šibenskoj smo publici već mnogo puta prezentirali izložbe koje prikazuju razne segmente dubrovačke kulturne baštine, a i dubrovačka se pu-

blika u više navrata upoznala s bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem grada Šibenika. Večerašnja izložba još je jedna važna stavka te suradnje za koju se nadamo da će se nastaviti i u budućnosti – kazala je Vilač.Uz ravnateljicu Dubrovačkih muzeja govorila je i Anita Travčić koja je okupljene upoznala s etimologijom postava, a potom je izložbu i službeno otvorio Tonči Daničić.(dl)

ISTINA ĆE VAS

471. / 11. ožujka 2015. / 43

OSLOBODITI

piše: don Marinko Mlakić

Trgovanje s Bogom

a živimo u potrošačkoj kulturi u kojoj sve ima svoju cijenu i svime se trguje, nije ništa nova. Međutim, da je ona kao nikad do sad poprimila sasvim očita religiozna obilježja, da su trgovački centri sa svojim trgovinama, kaćima, igraonicama, kockarnicama, kinima…, postali kultna mjesta, pravi moderni hramovi u kojima se ljudi potrošači poput pravih vjernika okupljaju, često i onda kada im kupovina nije stvarno potrebna, to je već vrlo znakovito. Odlazak u trgovački centar se pretvorio u pravi obred koji ima u sebi privid duhovnog, otkupljujućeg, a trgovci uz pomoć reklama poput kakvih svećenika koji pomažu da obred kupnje ispuni sva naša očekivanja. Upada u oči da je upravo nedjeljno jutro vrijeme kada su trgovine i kaći gotovo najposjećeniji, a da će ti isti ‘vjernici potrošači’, kada ih se o tome pita, vrlo maštovito tumačiti kako im svećenici i odlasci u crkvu na misu nisu potrebni, jer oni sami i bez toga mogu valjano živjeti svoju vjeru. Koliko god se sve ovo činilo specičnim obilježjem suvremenog društva, ipak trgovina kao surogat-religija koja potiskuje ispravno štovanje Boga nije ‘ništa nova pod suncem’.

PROROČKA GESTA

foto: facebook Šibensko kazalište

Ove nedjelje (3. korizmena) čitali smo u misama vrlo neobičan tekst iz evanđelja o Isusovom istjerivanju trgovaca iz Hrama (Iv 3,13-25). Sućutni i blagi Isus, navjestitelj bezgraničnog Božjeg milosrđa, prorok ljubavi, opraštanja i pomirenja, u ovom prizoru najednom postaje neobično nasilan, uzima bič u ruke, tjera trgovce iz Hrama, prevrće im stolove, rasipa novac… Kako to razumjeti? Tim više što je trgovanje oko Hrama bilo u ono vrijeme vrlo opravdano. Naime, na taj način se omogućavalo hodočasnicima da kod samog Hrama nabave životinje za žrtvu, što je bio cilj hodočašća, i promijene poganski novac (novac s likovima rimskih careva kojima se pridavala božanska čast imao je obilježje idolopoklonstva za pravovjerne Židove) u onaj dostojan svetog mjesta. Tumači Sv. pisma nazivaju ovaj Isusov postupak proročkom gestom. To će reći da mu nije bio glavni cilj obračunati se s konkretnim ljudima i napraviti reda u hramskom prostoru nego odaslati poruku o pravoj svrsi Hrama i o ispravnom odnosu čovjeka prema Bogu. Ključ razumijevanja je u riječima koje on pri tome izgovara trgovcima: ‘Ne činite od kuće Oca mojega kuću trgovačku!’ Čini se da iskrivljena vjera zna biti teža nevjera od izričite nevjere. Hram je trebao biti mjesto privilegiranog susreta čovjeka s Bogom. U Hramu je čovjek vjernik trebao susresti i doživjeti Boga kao svoga Oca, kao onoga koji ga nada sve ljubi. Taj obredni susret trebao se odvijati u ozračju starozavjetnog savezništva između Izraelskog naroda i Jahve – u duhu vjernosti i povjerenja. Žrtvovanje životinja imalo je svrhu da simbolično izrazi zahvalnost Bogu za njegovu ljubav i brigu. Međutim, hramski su se obredi olako

pretvarali u praznu ceremoniju, na puko izvršavanje zakona i propisa. Svećenici, koji su trebali biti sluge istinskog bogoštovlja i posrednici susreta čovjeka i Boga, pretvorili su se u stalež samodostatnih ljudi koji su dobro živjeli od eksploatacije Hrama i hramskog prostora, a s njima, čini se, i mnogi drugi oko hrama – vjerojatno uz njihov ‘blagoslov’, odnosno proviziju. Isus oskvrnuće Hrama, odnosno izobličenje pravog štovanja Boga kao Oca, vidi kao trgovanje s Bogom. U trgovačkom odnosu vlada sebičnost i pohlepa. Tu nema povjerenja, nema iskrenosti. Svatko gleda samo svoj interes. Nema najčešće ni poštenja. Svaka strana nastoji onu drugu iskoristiti, pa i prevariti. U naravi je trgovca da sve gleda kao trgovinu. On i s ljubav svodi na trgovinu. Čist račun, duga ljubav!? S Bogom ulazimo u trgovački odnos uvijek kada pomislimo da on treba nas, da njemu trebaju naše žrtve i da ga zbog toga možemo (ili moramo) kupovati i podmićivati po principu ‘ja tebi – ti meni’. Mnogi tako crkvu doživljavaju u trgovačkom duhu, pa će u njoj obaviti (!) što je potrebno u pojedinim prilikama (krštenje, pričest, krizma, vjenčanje, sprovod, mise za pokojne…), kao što se obavlja trgovina. Neki će pri tome i varati samo da što jeﬅinije prođu. Tu nema povjerenja. I zato je to silno ponižavanje Boga koji nas, kako nas uči Sv. pismo, ljubi više nego mati može voljeti svoje čedo na grudima (v. Iz 49,15). Bog od nas ništa ne traži radi sebe, upravo kao što otac od svoga djeteta ništa ne traži radi sebe nego isključivo radi dobra djeteta. Njemu naše žrtve (molitve, postovi, obredi, milodari…) nisu potrebne nego su potrebne nama radi našeg spasenja i posvećenja. Po našim hvalospjevima Bog ne biva veći nego mi stječemo milost spasenja, kaže jedna korizmena molitva. Samo onda kada Bogu damo u svom životu ono mjesto koje mu pripada, kada ga priznamo svojim Ocem koji nas beskrajno ljubi, onda možemo sebe i svoje čovještvo pravo spoznati i živjeti.

OBJAVITELJ NOVOG ODNOSA

Isus Krist je objavitelj novog odnosa Boga prema čovjeku i čovjeka prema Bogu – novog susreta i novog bogoštovlja. To više neće biti nužno neko posebno mjesto, niti poseban obred, nego klanjanje u duhu i istini. Takvo klanjanje Ocu upravo nam on omogućuje i posreduje. Njegova smrt na križu i uskrsnuće temelj su njegova autoriteta i jamstvo njegove ljubavi. Isus, njegova osoba, intimni odnos s njime koji se po sakramentima uspostavlja, napose po sakramentu euharistije – jedini je hram u kojem možemo spoznati pravu Božju ljubav prema čovjeku. U tom smislu kada bilo koji svoj pobožni čin ne doživljavamo kao prisni odnos s Isusom koji nas povezuje s Ocem, kada ga ne činimo iz duboke zahvalnosti i ne doživljavamo da nas on istinski oslobađa, uzdiže i posvećuje – to je pokazatelj da smo negdje zabludili i s Bogom počeli trgovati. Valja se odlučno s time obračunati!

Sport CAPE EPIC 2015. MARKO FRŽOP NASTUPA NA NAJTEŽOJ SVJETSKOJ MOUNTAIN BIKE UTRCI

Ako nas u ‘afričkom paklu’ uhvati kriza – zapivat ćemo! piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

red Vodičaninom Markom Fržop najveći je izazov u sportskoj karijeri, nastup na najtežoj svjetskoj etapnoj mountain bike utrci – ABSA Cape Epic, koja će se od 15. do 23. ožujka održati u Južnoafričkoj Republici. Učinit će to u paru sa Zadraninom Lukom Šopićem, s obzirom da je riječ o timskoj utrci. Za razliku od njegovog kolege iz ‘Luma Teama’ koji iza sebe već ima dva nastupa na Cape Epicu, Marko će po prvi put osjetiti ‘pakao Južne Afrike’. Momci su pokušali dočarati što ih čeka na jugu Crnog kontinenta, u okolici Cape Towna.

TEŽAK TEREN - U osam dana prijeći ćemo oko 750 kilometara i svladati 16.500 metara visinske razlike, po izuzetno teškom terenu, u teškim vremenskim uvjetima. Cijelo vrijeme moramo biti skupa, razlika između nas dvojice nikad ne smije biti veća od dvije minute, jer u suprotnom slijedi diskvalikacija. Za takvo nešto morate biti ne samo zički, nego i psihički, mentalno pripremljeni. Uslijed velikih napora tijelo je podložno napadima bakterija, pa dolazi do proljeva, povraćanja, a da bi to izbjegli morate biti t u svim aspektima – objašnjava Marko, aktualni prvak Hrvatske u maratonu. Na utrci će nastupiti 1.200 biciklista iz cijelog svijeta, koji će nakon prvog dana i prologa, morati odradit sedam etapa, svaki dan po jednu. - Etape su u prosjeku duge iz-

među 100 i 140 kilometara, a najteža je peta, takozvana ‘kraljevska etapa’. Ona nije najduža, ali ima najviše uspona, vozi se po jako teškom terenu, i tko nju ‘preživi’ vrlo je blizu cilju. Iako, ova utrka ne dopušta opuštanje niti u jednom trenutku – ističe Luka. NAPORNI TRENINZI I same pripreme su bile ‘paklene’. - U posljednjih četiri mjeseci na biciklima smo prošli između

šest i sedam tisuća kilometara. Odradili smo oko 400 sati treninga, a koji je uključivao i planinarenje, trčanje, plivanje – kaže Marko. Momci su nam otkrili i što rade kada nastupe krizni trenuci u utrci, a kakvih će sigurno biti u

U osam dana prijeći ćemo oko 750 kilometara i svladati 16.500 metara visinske razlike, po izuzetno teškom terenu, u teškim vremenskim uvjetima – kaže Marko

Južnoafričkoj Republici. - ‘Vučemo’ jedan drugog, motiviramo, ali najbolji je lijek pjesma. Nedavno smo na jednom treningu, kada smo bili na rubu pucanja zapjevali i pomoglo je – otkriva Marko. Momci na jug Afrike, na put dug nekoliko tisuća kilometara, krenuli su u ponedjeljak. Ali, onaj teži ‘put’ čeka ih za nekoliko dana, 750 kilometra ‘afričkog pakla’. Sretno im bilo.

471. / 11. ožujka 2015. / 45

VATERPOLO MLADIĆI TRENERA PERICE ŠIŠKA ZABLISTALI NA ZAVRŠNICI PH

Kadetska bronca sletjela u Crnicu

dličan nastup na nalnom turniru Prvenstva Hrvatske za kadete održanom u Splitu kadeti Vaterpola kluba Šibenik okrunili su brončanom medaljom. Mladići trenera Perice Šiška u nedjelju su u borbi za broncu svladali vršnjake iz dubrovačkog Juga 11:8, uz još jednu sjajnu partiju Matea Sabionija, koji je s četiri gola bio prvi strijelac Šibenčana, a bio je njihov najbolji topnik i na cijelom turniru, sa 19 postignutih golova.

Šibenčane je do pobjede nad Jugom u susretu za treće mjesto predvodio Mate Sabioni sa četiri postignuta gola

MATEO SABIONI PRVI STRIJELAC Bila je to, inače, treća pobjeda kadeta Šibenika na završnici Prvenstva Hrvatska. U prvom kolu skupine A izgubili su od Mornara 17:9, da bi nakon toga svladali Medveščak 15:5 i Primorje 8:7, što im je osiguralo plasman među četiri najbolje

Brončani kadeti Roko Gatara, Mateo Sabioni, Ivan Ibrahimpašić, Mihovil Kale, Vito Grubišić, Branimir Dulibić, Bruno Grdovich, Lucijan Štrkalj, Luka Roško, Filip Tošić, Vice Erak, Jakov Slavica, Pavle Jolić, Jure Višnjić. Trener: Perica Šišak

ekipe. U polunalu ih je čekao splitski POŠK koji je nakon neizvjesne utakmice slavio 10:8 i tako poslao mlade Šibenčane u borbu za broncu. A tamo su, kako smo kazali, pružili sjajnu partiju i zasluženo uzeli odličje. (pp)

ODBOJKA ŠIBENČANI UPISALI VRIJEDNU POBJEDU U PULI

Skelinovi momci na korak do doigravanja piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

reću uzastopnu u drugom dijelu natjecanja i drugu pobjedu nad Centurion Pulom u tjedan dana upisali su odbojkaši Šibenika u subotu. Njome su se igrači Paskvala Skelina, dva kola prije kraja drugog dijela natjecanja, dodatno učvrstili na drugom mjestu 3. skupine, s pet bodova više od Zadra (izgubio večeras od prvoplasirane Gorice) i imaju velike izglede izboriti doigravanje za prvaka i plasman u prvu jakosnu skupinu sljedeće godine.

JOŠ DVA KOLA Nakon što su tjedan dana prije svladali Puljane na Baldekinu 3:0, Šibenčani su u subotu

Dva kola prije kraja drugog dijela natjecanja Šibenčani su se dodatno učvrstili na drugom mjestu 3. skupine, s pet bodova više od Zadra

Puljanima na njihovom terenu prepustili jedan set. I to prvi, koji su domaćini dobili 25:21. Drugi set bio je vrlo neizvjestan, a dramatična završnica pripala

je Skelinovim momcima koji su slavili sa 28:26. Treći su Šibenčani dobili puno lakše, 25:18, a pobjedu su osigurali slavljem 25:23 u če-

tvrtom setu. U sljedećem kolu odbojkaši Šibenika ugostit će Goricu, a u posljednjem kolu ih u Zadru vjerojatno čeka odlučujući dvoboj za doigravanje.

Sport

46 / 11. ožujka 2015. / 471.

GENERACIJA 2005. I MLAĐI USPJEŠAN NASTUP MLADIH NOGOMETAŠA U HERCEGOVINI

‘Ukazalo’ im se zlato u Međugorju piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ij ijepa vijest ij stigla i l je j u nedjelju iz Međugorja. U hercegovačkom mjestu poznatom po ukazanju Gospe, održan je četverodnevni međunarodni nogometni turnir u šest uzrasnih kategorija, a u onom za dječake rođene 2005. i mlađi slavili su mladi nogometaši Šibenika. Predvođeni trenerom Milom Petkovićem, do pobjedničkog su trofeja došli svladavši u nalu vršnjake iz Splita, i to nakon izvođenja kaznenih udaraca, nakon što je regularni dio završio bez golova.

GORETA JUNAK RASPUCAVANJA U tom raspucavanju istaknuo se vratar Goreta koji je skinuo dva udarca Splićana. Prethodno su Šibenčani u skupini sa po 1:0 svladali Du-

U šibenskim rukama završio je i pehar za najboljeg igrača u toj kategoriji, a zaslužio ga je Ivan Mučić

brovnik i Međugorje, da bi nakon toga izgubili 0:2 od Splita. Nova pobjeda uslijedila je u polunalu gdje su sa 2:0 bili bolji

od Dubrave, a onda su u nalu uzvratili Splićanima za spomenuti poraz. Valja napomenuti kako je u

šibenskim rukama završio i pehar za najboljeg igrača u toj kategoriji, a zaslužio ga je Ivan Mučić.

Adriatic slavljem nad Delfinom zadržao vrh

aterpolisti Adriatica ne daju se s vrha 1.B lige. Šibenčani su u nedjelju u Rijeci protiv Delna upisali novu pobjedu te su sa 19 bodova iz sedam utakmica i dalje jedina neporažena momčad u ligi. Adriatic je sjajno otvorio utakmicu i nakon prve četvrti-

ne vodio 4:1. Domaćin se u drugoj malo diže, dobiva tu dionicu 3:1, pa se u drugu polovicu utakmice ušlo s minmalnom prednošću momčadi iz Crnice. Ipak, kvaliteta i iskustvo Šibenčana došli su do izražaja i na koncu upisali uvjerljivu, 12:7 pobjedu. Po dva gola za Adriatic zabili su Ante Stojanović, Mate Zeljak, Edi Brkić, Andro Gagulić, Domagoj Jajčinović, a po jedan Bruno Sabioni i Jure Belamarić. Valja izdvojiti kako Renato Vrbičić zbog poslovnih obveza nije mogao na put s momčadi, pa ga je na klupi zamijenio sportski direktor Toni Guberina koji je pokazao kako mu dobro ide i trenerski posao. U sljedećem kolu Adriatic je slobodan, a onda u Crnicu stiže korčulanski KPK. (pp)

‘Bankari’ zadržali teoretske izglede za plasman u Ligu za prvaka

ada košarkaša Jollyja da će se ipak plasirati u Ligu za prvaka i dalje je živa. Za to će im u posljednjem kolu trebati gostujuća pobjeda protiv Gorice, ali i oba poraza Alkara (Zabok u gostima, Kaštela kući).Teoretske izglede ‘Bankari’ su zadržali nakon subotnje domaće pobjede protiv

Osijeka (77:68) i visokog poraza Alkara od Zagreba (66:90) u Sinju. Za pobjedu nad Slavoncima najzaslužniji je bio dvojac Katura/Vrlika. Prvi je ubacio 23 poena, drugi tri manje, a dvoznamenkasti su još bili Najev i Mrva koji su ubacili po 11 poena. U sljedećem kolu Jolly je slobodan. (pp)

471. / 11. ožujka 2015. / 47

BRDSKI AUTOMOBILIZAM U SVIBNJU ĆE SE ODRŽATI DEVETO IZDANJE NAGRADE SKRADINA

Vozačka elita ponovo stiže na ‘Skradinsku ljepoticu’

Pored Prvenstva Hrvatske i Šampionata BIH, želimo dovesti Prvenstvo Slovenije, Austrije, Italije i srednjoeuropskih država, želimo, znatno veći broj formula i prototipova kao i Povijesnih sportskih vozila – kaže Marijan Erceg piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ove ćemo godine u Skradinu godine gledati najbolje hrvatske brdske vozače, pojačane s kolegama iz Bosne i Hercegovine, kao i s vozačima iz nekoliko drugih zemalja. Naime, Auto klub Mihovil uspio je od HAKS-a i FIA ishodovati licencu za automobilističku brdsku utrku kojom će se otvoriti Prvenstvo Hrvatske, Šampionat Bosne i Hercegovine, ali i Međunarodno natjecanje na brdskim stazama. Deveta Nagrada grada Skradina održat

će se 9. i 10. svibnja, a na ‘Skradinskoj ljepotici’, kako je Niko Pulić nazvao tamošnju stazu, vozačku vještinu pokazat će preko 80 vozača. SKRADINSKI BREND - Ovogodišnje natjecanje organizator Auto klub Mihovil Šibenik odredio je odraditi uz pomoć sudaca iz klubova naše Regije jug Dalmacije i naših branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika specijalne policije Jastrebovi, koji nam ponovo pomažu u organizaciji ove značajne sportske manifestacije u Skradinu, koja svake godine postaje sve pozna-

tiji auto brend. Organizacija brdske auto utrke vrlo je zahtjevna, iziskuje angažman preko 100 osoba, od toga 60 osposobljenih i licenciranih sportskih sudaca za aktivno sudjelovanje u organizaciji i realizaciji utrke. PLANOVI ZA BUDUĆNOST Pored svojih 40 licenciranih sudaca klupskog, nacionalnog i specijalističkog ranga, pozvali smo još 20 suca iz naše Regije jug da bi pomogli organizirati ovogodišnje natjecanje – kaže Marijan Erceg, tajnik Organizacijskog odbora.

Kninskim ‘Tigrovima’ sedam medalja na Prvenstvu Dalmacije

iznica odličja Karate kluba Tigar iz Knina od nedavno je bogatija za sedam novih medalja. Mladi karataši iz Zvonimirova grada osvojili su ih na Prvenstvu Dalmacije održanom u Pločama, u konkurenciji 220 natjecatelja iz dvadesetak dalmatinskih klubova. Prvo mjesto i medalju zlatnog sjaja osvojio je Adam Ilić, srebrom se okitio Tomislav Ko-

kalović, dok su bronce osvojili Denis Orlović, Leonardo Bošnjak, Tomislav Kokalović, Milana Vukmirović i Ana Šimić. Trener ‘Tigrova’ Miroslav Okić bio je zadovoljan nastupima svojih boraca, ali ne i suđenjem. - Da nije bilo sudačkih pogrešaka Tomislav Kokalović i Denis Orlović osvojili bi zlatne medalje, a ovako su se morali zadovoljiti drugim i trećim mjestom – kazao je Okić. (pp)

Dodaje kako je skradinska utrka važna za daljnji razvoj i održavanje auto sporta u našoj županiji, za budućnost brdskih utrka u Hrvatskoj, a pred organizatorima odgovornost da održi visoku kvalitetu organiziranja utrka. - Pored Prvenstva Hrvatske i Šampionata BIH, želimo dovesti Prvenstvo Slovenije, Austrije, Italije i srednjoeuropskih država, želimo vratiti i pomoći oko stvaranja uvjeta za povratak vozila II kategorije, znatno veći broj formula i prototipova kao i Povijesnih sportskih vozila – istaknuo je Erceg.

Vijesti

Sport

48 / 11. ožujka 2015. / 471.

PLIVANJE ČLANOVI PK ŠIBENIK UZELI ČAK 72 MEDALJE NA REGIONALNOM PRVENSTVU

Oboren klupski rekord po broju osvojenih medalja piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

akon što su tjedan dana prije u Zagrebu, na Gran prix mitingu za kadete pokupili 22 medalje, članovi PK Šibenik nastupili su u Splitu na Regionalnom prvenstvu Hrvatske – Regije 1 i opet ostvarili pravu berbu odličja. Ovog puta ukupno su osvojili su 72 medalja – od toga 31 u kategoriji kadeta, 14 u kategoriji mlađih juniora, 8 u kategoriji juniora i 19 u kategoriji seniora. U Splitu je nastupilo 260 plivača i plivačica iz 12 dalmatinskih klubova, a boje PK Šibenik branilo je njih 19, od kojih su zapaženije rezultate ostvarili Lucija Jurković Periša kod seniora, Martina Ševerdija, Marta Leković, Stipe Bumber i Jerko Ćaleta kod mlađih juniora, te Marija Kardum i Niko Perica kod kadeta. Pa krenimo od ovih potonjih, najmlađih.

USPJEŠNI I EKIPNO I POJEDINAČNO U toj je konkurenciji Marija Kardum uzela 11 medalja, od toga četiri zlata (50 i 200 prsno, 100 leđno i 200 mješovito), pet srebra (50 leđno, 400 mješovito,

800 slobodno, 100 prsno i 100 leptir) te dvije bronce (50 leptir i 200 leđno). Dorotea Milić doplivala je do dva sreba (50 prsno i 200 leptir) te bronce (200 prsno), Gabriela Roman osvojila je jednu broncu (200m leptir), a uspješna je bila i ženska kadetska štafeta koja je osvojila jedno srebro (4x200 slobodno) te četiri bronce (4x100 mješovito, 4x100 slobodno, 4x50 mješovito i 4x50 slobodno). Kod kadeta plivača medalja se naosvajao Niko Perica, uzeo je njih deset. Od toga je jedna bila zlatnog sjaja (100 slobodno), šest srebrnog (50 i 400 slobodno, 100 i 200 prsno, 200 mješovito i 50 leptir) te tri brončanog sjaja (100 i 200 leptir, 200 slobodno). Preostalu, 31. medalju u kadetskoj konkurenciji, osvojio je Vice Perica, koji je doplivao do bronce (400 mješovito). Mlađi juniori i juniorke uzeli su, pak, 14 odličja. Njih četiri osvojila je Marta Leković, i to sve zlata (50, 100 i 200 leđno, 400 mješoviuto), jedno zlato manje osvojila je Martina Ševerdija (50, 100 i 200 prsno), Stipe Bumber doplivao je do dva srebra (50 slobodno i 100 leptir) i dvije bronce (50 leptir i 50 leđno), dok se Jerko Ćaleta okitio sa tri srebra (50, 100 i 200 leđno).

U onoj najstarijoj kategoriji, seniorskoj, prednjačila je, naravno, Lucija Jurković Periša. Perjanica PK Šibenik osvojila je čak 11 medalja, od toga osam zlatnih U konkurenciji juniora Marta Leković osvojila je, pak, jedno zlato (200 leđno) i tri bronce (50 i 100 leđno, 400 mješovito), Martina Ševerdija dva zlata (50 i 200 prsno) i jednu broncu (100 prsno), a Jerko Ćaleta jednu broncu (200 leđno). LUCIJA DOMINIRALA U onoj najstarijoj kategoriji, seniorskoj, prednjačila je, naravno, Lucija Jurković Periša. Perjanica PK Šibenik osvojila je čak 11 medalja, od toga osam zlatnih (50, 100, 200 i 400 slo-

bodno, 50 i 100 leđno, 50 prsno i 200 mješovito), dvije srebrne (800 i 1500 slobodno), te jednu brončanu (200 leđno). Martina Ševerdija doplivala je do jednog srebra (200 prsno) i dvije bronce (50 i 100 prsno), a Marta Leković do jednog srebra (200 leđno). Žetvu medalja u seniorskoj konkurenciji zaključila je ženska štafeta koja je osvojila jedno zlato (4x100 mješovito), jedno srebro (4x100 slobodno) i dvije bronce (4x200 slobodno i 4x50 mješovito). Nakon ovakve berbe u PK Šibenik nisu krili zadovoljstvo. - Postignuti rezultati služe nam i za kontrolne trke plivača za predstojeće državno prvenstvo. Dobri rezultati Lucije, pogotovo test na 400 slobodno, te Martine, Marte i Stipe Bumbera na kraćim dionicama, daju nam nadu da će rezultati na Prvenstvu Hrvatske biti više nego dobri. To što smo osvojili rekordan broj medalja (72) na regionalnom, motivira nas da u sljedeća tri tjedna što bolje pripremimo plivače za državno u Rijeci. Dobre rezultate isplivali su i mlađi plivači, koji svoje Regionalno prvenstvo Hrvatske za mlađe kadete imaju ovaj vikend u Splitu – kazala je tajnica kluba Danira Tepić.

471. / 11. ožujka 2015. / 49

KAO RIBE U VODI ČLANOVI PK MORE ZABLISTALI NA PRVENSTVU HRVATSKE REGIJE 1

Petar Krešimir Marasović i Martina Skelin najbolji juniori Dalmacije Seniorka Antonia Gulin zlatom se okitila na 50 leptir, dok je na 100 leptir i 50 slobodno bila srebrna. Uz ostale isplivane rezultate, Antonija je proglašena drugom najboljom seniorkom Regije 1

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

za članova PK More odličan je nastup na Prvenstvu Hrvatske Regije 1 (Dalmacija) za seniore, juniore, mlađe juniore i kadete. Njih 18 osvojilo je gomilu medalja, od toga se troje okitilo naslovom seniorskog prvaka, a isto toliko ih je proglašeno najboljim plivačima Dalmacije u svojim uzrastima. Pregled osvajača medalja počinjemo glavnom muškom uzdanicom kluba, juniorom Petrom Krešimirom Marasovićem. Šibenčanin je dominirao u leđnim disciplinama, osvojivši šest zlata - na 50, 100 i 200 leđno u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji. Uz to, okitio se srebrom i broncom na 50 slobodno, te s juniorskom i seniorskom broncama na 50 leptir. Zbog svega toga dodijeljen mu je pehar za najboljeg juniora u Dalmaciji.

Laskavu titulu najbolje juniorke Dalmacije ponijela je, pak, Martina Skelin. Sasvim zasluženo. Ona je na 400, 800 i 1.500 slobodno bila najbrža u juniorskoj konkurenciji, a u ovoj potonjoj disciplini okitila se i seniorskim zlatom. Na 400 slobodno osvojila je, pak, seniorsko srebro, a na 800 slobodno seniorsku broncu. Na 200 slobodno uzela je juniorsko srebro i seniorsku broncu, a na 200 mješovito broncu u juniorskoj konkurenciji.

kategoriji doplivala do zlatne medalje na 50 leptir, te srebrne na 200 prsno, što joj je ujedno donijelo i srebro u juniorskoj, odnosno broncu u seniorskoj konkurenciji. Navedene djevojke iskazale su se i u štafetnim utrkama u seniorskoj konkurenciji. Osvojile su srebro na 4x50 mješovito i bronce na 4x50 slobodno i 4x100 slobodno. U kadetskoj konkurenciji za PK More je nastupilo 13 plivača i plivačica.

MEDALJA K’O U PRIČI Seniorka Antonia Gulin zlatom se okitila na 50 leptir, dok je na 100 leptir i 50 slobodno bila srebrna. Uz ostale isplivane rezultate, Antonija je proglašena drugom najboljom seniorkom Regije 1. Juniorka Ana Burazer zablistala je na 50 leđno, u kojoj je osvojila juniorsko zlato i seniorsku broncu, dok je mlađa juniorka Bruna Lokas u svojoj

DOBRA NAJAVA ZA PH Emma Curavić osvojila je zlato na 50 i 100 slobodno, te tri bronce na 50 leđno te 200 i 400 slobodno. Marija Baljkas doplivala je do dva srebra na 200 i 400 slobodno te čak šest bronci; na 50, 100 i 800 slobodno, 200 i 400 mješovito, te na 100 leptir. Luka Mrša uzeo je, pak, tri zlata, na 50 slobodno, te na 50 i 100 leđno, a tome je pridodao i broncu na 200 mješovito, dok je

Robert Vukičević osvojio broncu na 50 leđno. Ženska kadetska ekipa u sastavu Emma Curavić, Marija Baljkas, Laura Španja, Lara Belakušić, Tea Jukić, Petra Mandić osvojile je četiri srebra; na 4x50 slobodno i mješovito, na 4x100 slobodno i mješoviti, dok je na 4x200m slobodno bila brončana. Muška kadeska ekipa u sastavu Luka Mrša, Robert Vukičević, Dino Klanjčić i Toni Radak osvojila je, pak, zlato na 4x50 slobodno, srebro na 4x100 slobodno i broncu na 4x50 mješovito. - Ovo prvenstvo bila je zadnja šansa za isplivati limite za predstojeće Prvenstvo Hrvatske. Ipak možemo reći da je čak 16 plivača i plivačica PK MORE ostvarilo mogućnost nastupa na prvenstvu države, koje će se od 19 do 22. ožujka održati u Rijeci – kazao je Rikard Marenzi, predsjednik i trener PK More.

Sport

50 / 11. ožujka 2015. / 471.

Matea Jelić i Milan Treskavica najbolji u 2014

vjetska juniorska prvakinja u taekwondou Matea Jelić i svjetski rekorder u powerliftingu Milan Treskavica najbolji su kninski sportaši u 2014. godini. Laskavo priznanje uručeno im je na svečanosti koju je nedavno organizirao Savez sportova grada Knina, a osim u kategorijama najbolje sportašice i najboljeg sportaša, proglašeni su pobjednici i u ostalim kategorijama. Tako su nagradu za najbolju mušku momčad dobili juniori MNK Kijeva, dok je najboljom ženskom ekipom proglašen ŽRK Knin. Dragan Pinjuh iz TKD kluba DIV Knin najbolji je kninski trener u 2014., Anka Matić iz ŽRK Knin najbolji sportski djelatnik, Bruno Jurešić iz Kluba sjedeće odbojke Knin ‘95 najbolji sportaš s invaliditetom, posebno priznanje za promicanje grada Knina dobili su Boris Šiljeg i Antonio Mrkonja iz ŠRD-a Krka, ono za dugogodišnji rad u sportu pripa-

lo je njihovom klupskom kolegi Zvonimiru Čičku, a za sportsko dostignuće Antoniju Zeliću iz AK Sv. Ante Knin. (pp)

Oni dolaze Na svečanosti su dodijeljena i priznanja sportskim nadama, a dobili su ih: Muški: Marko Jurković – Stolnoteniski klub Knin, Josip Teskera i Mateo Pratljačić – Taekwondo klub DIV Knin, Tomislav Kokalović, Josip Lešić i Stefan Vukmirović – Karate klub Tigar, Marin Tomić – Košarkaški klub Knin te Ivan Ercegovac (2003. godište) i Ivan Ercegovac (2005. godište) – Atletski klub Sveti Ante Knin. Ženske: Stella Pinjuh, Ela Jelić i Ana Džanan – Taekwondo klub DIV Knin, Laura Klepica i Milana Vukmirović – Karate klub Tigar te Ivona Čurčija i Mia Bilokapić – Atletski klub Sveti Ante Knin. Priznanje za perspektivnu momčad dobili su, pak, kadeti MNK-a Kijevo Knin.

www. huknet

Šibenski kanal piše: Rade Kristić

Najave Nakon 15 godina novi Violent Femmes

d zadnjeg albuma ‘Freak Magnet’, trebao izaći 1998., ali objavljen dvije godine kasnije, Violent Femmes su tek s nekoliko kompilacija, obradom Gnars Barkleyjeve ‘Crazy’, dugogodišnjim pauzama, ali i nastupom na Coachella festivalu stavljali do znanja kako ipak nešto rade. Trebalo je ipak pričekati punih 15 godina kako bi od starih lisaca čuli i nove materijale, a za ovu godinu najavljen EP predstavljen je klasičnom Violent Femmes baladom ‘Love Love Love Love Love’ koja se može poslušati na njihovom Soundcloud prolu.

Of Montreal, Ought i Vlasta Popić nova imena SuperUha

akon što su odličan program koji nas od 4. do 6. kolovoza očekuje na prostoru bivšeg TEF-a već potvrdili objavom dolaska pionira konceptualnog industriala Einsturzende Neubauten, mnogobrojnog šarenila pod imenom King Khan And The Shrines te bučnih Rosetta, organizatori drugog SuperUha potvrdili su dolazak još tri vrhunska sastava. Šibenik će po prvi, a Hrvatsku drugi, put posjetiti Kevin Barnes i njegovi of Montreal, mladi kanadski nezavisnjaci Ought i varaždinska post-noise trojka Vlasta Popić, kojima će kao i za of Montreal Šibenik biti mjesto promocije svojih novih albuma. Do kraja travnja festivalska ulaznica iznosi 250 kuna.

Možeš li nam predstaviti organizacijski tim Indirekta i otkud ideja za pokretanje festivala u Umagu? Tim je ustvari društvo prijatelja koje dijeli slične glazbene ukuse. Ideja je nastala tako što smo željeli u Umag dovesti nekolicinu bendova koji nam se sviđaju, umjesto da potežemo put Rijeke, Zagreba, Ljubljane itd.. S vremenom je to naše koketiranje s bendovima preraslou Indirekt kakav je danas. Što se tiče tima, prirodno smo se podijelili, s obzirom da se i u profesionalnom životu bavimo sličnim poslom,netko se angažirao oko dizajna, netko oko pr-a,netko češljanjem scene itd.. Za stvari koje nisu u našoj domeni angažirali smo prijatelje,pa nam se tako primjerice pridružio trojac iz The Orange Stripsa/OSA media iz Labina, Prijatelji urbane kulture (PUK) iz Rijeke, KLFM tim iz Splita itd..Uglavnom, cilj je od početka bio stvoriti zajednicu i to je jako brzo profunkcioniralo. NOVA EKSPLOZIJA BENDOVA Indirekt se prolirao u prilično homogeni festival koji ne pati od angažiranja poznatih glazbenih imena i prednost daje novim imenima i svježoj krvi glazbene scene. Koliko vam ta činjenica odmaže u samoj organizaciji i koliko ste čvrsti u namjeri da tako i ostane? S jedne strane to nam uopće ne odmaže, dapače. Pred 2 godine kad smo krenuli u projekt, bili smo svjesni da se kod nas, kao i u regiji dešava nešto veliko, da bendovi jednostavno niču iz svakog ugla. Nostalgičari se vole prisjećati novog vala, a mislim da smo na pragu jednoj značajnoj glazbenoj eksploziji koja će, kao i sve, potvrdu dobiti s vremenom. Nama je cilj bio promovirati mlade bendove, dati priliku onima koji još nisu dobili svoje mjesto pod suncem, koji su skriveni negdje ispod pokrivača i s time ćemo ustrajati. Tim, nazovimo ih„nevidljivim bendovima“ koji nemaju promotora, izdavačku kuću ili cijelu mašineriju iza sebe, želimo pomoći u razvoju. Zvuči klišej,

broj 70.

VEDRAN KAL

D Želimo da IND e ostane mali ve

LIGARIĆ:

DIREKT i dalje eliki festival

471. / 11. ožujka 2015. / 53

ali osim nastupa na Indirektu, nekolicini bendova smo već pomogli oko turneja, gostovanja na radiju, televiziji kao i samoj promociji. Opet, s druge strane, puno bi nam lakše bilo napraviti festival s poznatim imenima jer bi privukli više ljudi i nancijska konstrukcija bi se lakše složila. Mi pak idemo nešto težim putem jer puno je teže naći sponzore na osnovu anonimnih bendova u očima naših sponzora. To radimo isključivo zato što želimo da ostanemali veliki festival, kako ga volimo zvati... NULTI DAN Dvije godine su iza vas. S obzirom da festival traje tri dana veliki broj izvođača može se pohvaliti činjenicom da su nastupali na festivalu, a mene zanima kojim se smjernicama vodite pri odabiru imena koji će na festivalu nastupiti? Kao što sam spomenuo, trudimo se dati prostorima mladim kvalitetnim bendovima. Naravno, svaki takav bend kojeg dovedemo na festival ili warm up, pažljivo je odabran. Nije nam u interesu dovoditi one hit wandere, bendove koji će se već sutra ugasiti ili pak s druge strane bendove koji su se već armirali pa ih redovno imamo prilike čuti po klubovima diljem države. Gledamo „iskopati“ bendove prije ostalih, pogotovo prije nego ih se dočepaju veći festivali jer nam tada prestaju biti zanimljivi i nismo nikakav novitet.Želja nam je biti nekakav lter, odnosno odskočna daska za bendove, a na da oni to budu namabudu odskočna daska. Većinu izvođača koju kontaktiramo šalje nam demo snimke, nemaju studijske snimke i tek se spremaju izbaciti single, ep ili album što je opet u neku ruku posebnost festivala. U razgovoru s nekim od prijašnjih izvođača na vašu adresu stižu samo pohvale. Reakcije u medijim su također odlične, no koliko ste ipak vi sami zadovoljni ovim što ste u prve dvije godine (Nastavak na sljedećoj stranici)

Novi albumi

Enau Arctic Lights

poznavanje istočnog glazbenog fronta danas stvarno više ne predstavlja nikakav problem, a nepotrebno je i ove nazovi poduhvate svrstavati u kategoriju egzotike iz nekih ne tako davnih vremena. Kada lakoći pristupa pridodamo i određenu dozu izvanserijske kvalitete onda je i potraga za drugim i drugačijim pogledom na zvukom doživljeni svijet tek dionica kojoj nipošto ne želimo vidjeti kraj. Slučajan susret s prilično mladim, ali svirački vrlo zrelim, bjeloruskim instrumentalnim postrockerima Enau i njihovim drugim studijskim albumom ‘Arctic Lights’, u najboljem svjetlu otvorilo je put upoznavanju prilično respektabilnog broja istočne varijante ovog pravca. Iako prilično školski odrađen zadatak s kristalno jasnim post-rock obrascima, četveročlani sastav iz Minska bez iti jedne greške u koracima skoro pa bezobrazno jednostavno nudi sve ono što ambijentalna verzija post-rocka treba imati.

Purity Ring Another Eternity

egan James i Corin Roddick napravili su nakon vrlo hvaljenog debi albuma ‘Shrines’još jedan jako simpatičan i sa gotovo istim sastojcima pitko slušljiv album. Breme objavljivanja drugog albuma nije se pokazalo preteškim za ovaj kanadski dvojac, a iako se misija ponavljanja jednom otkrivene uspiješne formule vrlo često zna pokazati i kontraproduktivnim obrascem, James i Roddick su prilično bezbolno preskočili ovu barijeru. I na ovom albumu Roddickove dobro napumpane bas linije, isprekidana ritmičnost te klavirske i ovaj put nešto jasnije pop-sint dionice čine savršenu podlogu neodoljivo nježnom glasu Megan James, što bez neizbježne potrage za nekim novim iznenađenjem ovaj album čini sasvim solidnim ostvarenjem.

Šibenski kanal

broj 70.

(Nastavak s prethodne stranice)

napravili? Pa drago nam je da su ljudi prepoznali naš rad. Iskreno, mislim da kad nešto radiš sa srcem to je lako prepoznati i ta pozitivna energija se zarazno širi. U odnosu na prvu godinu koja je bila više pilot projekt, lani smo dobili potvrdu da radimo pravu stvar. Nebrojeni mailovi i poruke podrške, mediji su nas mazili, ali najviše nas veseli je ta neka zajednica koju smo stvorili. Izvođači i publika su jedno, zajedno se druže ispred i na stage-u, komuniciraju na debatama, zabavljaju se, stvaraju se nova prijateljsva, novi projekti, dogovaraju suradnje i to sve daleko od neke kapitalističke sfere koja bi uništila tu magiju. To je ono čemu težimo i što nas čini sretnima. AKUSTIČNE VEČERI Vrlo brzo očekuje nas i treće izdanje Indirekta. Ako se ne varam, jedan dan duže i u nešto ranijem terminu od prošlogodišnjeg, ali s već potvrđenim izvođačima. Možeš li nam otkriti tko dolazi u Umag? Dan duže je ustvari nulti dan kojeg smo već lani ubacili i ispostavilo se da je no zagrijavanje za festival, pogotovo kad se radilo o friškoj dobitnici Porina, Sari Renar. Osim nultog dana, odlučili smo da prošlogodišnje nedjeljno druženje izvođača, volontera, organizatora pretvorimo u nekakav improvizirani akustični happening gdje će izvođači moći svirati na instrumentima izrađenim na radionicama, što je još jedan novitet ovogodišnjeg

Indirekta. Što se tiče izvođača najavili smo već fantastične The Chweger iz Pule što bi protumačio kao akcent na istarsku scenu, Vvhile iz Beograda koji po mnogima imaju album godine u Srbiji te The Academy iz Trsta koji su nas kupili na prvu

i predstavljaju se nedavno izdanim prvijencem. Obzirom da smo odlučili naglasiti regiju, mogu reći da će osim još domaćih bendova, biti izvođača iz regije, ali koji točno pratite na našem fan page-u www.facebook.com/indirektfestival.

A zašto u ranijem terminu? Želim biti ispred ostalih fetivala;) Osim ovog nazovimo ga službenog dijela, Indirekt ima i dosta popratnih stvari koje sam događaj čine još zanimljivijim. Akustične večeri i kantautor-

471. / 11. ožujka 2015. / 55

Da Indirekt postane mjesto okupljanje regionalne indie scene bio je naš san dok smo pokretali priču. Danas, iz ove perspektive, kad vidimo koliko nam se bendova iz regije javlja imam dojam da sanjamo otvorenih očiju

ski koncerti dio su cijele priče, a interesantna je i nedavno objavljena kompilacija Indie United Vol.3 na kojoj se nalaze izvođači koji su već nastupali na festivalu ili će tek nastupiti. U čemu će posjetitelji moći uživati ove godine?

Htio bih naglasiti da osim glazbenog dijela postoji i art dio. Koncept koji želimo pogurati je umjetnost na ulici, ne ulična umjetnost. Igra rječju koja čini veliku razliku jer nam je cilj otužne fasade, zapuštene dijelove grada pretvoriti u

izložbeni prostori tako umjetnost približiti ljudima. U gradu su prepoznali našu ideju i dosta nam pomažu oko svega. Neki kontakti uspostavljeni su i s akademijom likovne umjetnosti koja bi nam „posudila“ svoje studente za naš projekt. Recimo lani je fantastičan posao odradio Stipan Tadić oslikajući „Galeba“ koji je postao zaštitni znak art dijela Indirekta. Ono što će sigurno zaintrigirati mnoge posjetitelje, osim javnih debata i predavanja, su radionice kojima će se moći priključiti. Uz suradnju s udrugom Mladi Info imati ćemo, između ostalog i već spomenutu, radionicu izrade instrumenata od recikliranog materijala. Što se tiče kompilacije, osvanula je u suradnji s OSA medijom, odnosno labelom koji je od ove godine službeni label festivala. Kompilaciju se besplatno može preuzeti(https:// soundcloud.com/indiekartel/ sets/indie-united-vol3), a sažima indie scenu regije. Već radimo na 4. kompilaciji koja bi trebala izaći neposredno pred festival i to također gledam kao neki vid promocije bendova. Slično su napravili Zvonka Obajdin s Bistro na rubu šume ili primjerice aktualan projekt Muzika je zvonko radost koji no probire scenu, a kreće is koncertnom promocijom bendova. Tu je i Začarana Močvara Nine Romić, dakle nismo jedino koji rade na dizanju scene. ZEMLJA PARTNER Osim hrvatskih izvođača, Indirekt postaje i mjesto okupljanja cijele regionalne indie scene, ali i zanimljivih imena iz Italije. Imate li namjeru za-

0-24 h 0-5 km ZA STUDENTE I ČLANOVE TAXI KLUBA 20% POPUSTA!!!

ustaviti se u ovim okvirima ili proširiti listu izvođača i iz drugih zemalja? Da Indirekt postane mjesto okupljanje regionalne indie scene je bio naš san dok smo pokretali priču. Danas, iz ove perspektive, kad vidimo koliko nam se bendova iz regije javlja imam dojam da sanjamo otvorenih očiju. Evo mogu potvrditi da će osim već spomenutih talijanskih i srpskih bendova festival ugostiti austrijske, slovenske, bosanske izvođačete bendove iz zemlje partnera. Naime, ove godine smo u suradnji s jednom zamljom partnerom, odnosno njihovom ambasadom, odlučili proširiti priču, ali da to opet ostane u gabaritima našeg koncepta. Kaži nam na kraju koji su to razlozi zbog kojih bi valjalo potegnuti do Umaga i biti dijelom u mnogočemu jedinstvenog festivala na ovim prostorima? Indirekt će ugostiti zaista najbolje regionalne neotkrivene izvođače. Ono što nas veseli je činjenica da smo uspjeli u naumu brisanja zidova između izvođača i publike, stvaranje zajednice i atmosfere koja se prepričava. Dokaz tome je i veselo društvo, lani testiranog Indiebusa, koji je prevozio fanove iz Zagreba preko Rijeke, koje je zabavljao dj, organiziran im je smještajem u kampu s pićem dobrodošlice i koji je stvorio ekstremno pozitivnu ekipu, koji se i danas druži na koncertima i u privatnom životu. Osim toga, pored odlične glazbe, umjetnosti, zabave, mora, sunca... pozivnica nije ni potrebna...

25 KN 099 32 32 777

Mamma Mia!

KULTURNO PODUZETNIŠTVO SANDRA, SLAVEN I MARA NEDAVNO SU ODUŠEVILI ŠIBENČANE IZL

PriXsa – tim kreativnih ljudi k svojim pop art shabby chic ra piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

ulturno poduzetništvo u Hrvatskoj tek se budi, a korake iz sna prema javi prate mu i pojedini Šibenčani koji su svoje talente, sklonost umjetnosti odlučili pretvoriti u samostalan posao. Dug je put pretvorbe hobija u biznis, no teško se sjetiti takvog poduzetničkog pothvata koji je posustao putem i doživio neuspjeh. Upravo tim putem sjedinjenja talenta, umjetničkog djelovanja i poduzetništva prolazi tim kreativnih ljudi okupljeni pod nazivom PriXsa. PriXsu čine Šibenčani Sandra Ercegović, Mara Roša i Slaven Blaće. PriXa nije ni udruga ni obrt, no to je samo trenutačno stanje dok ne pronađu najbolje (poduzetničko) rješenje koje ih neće ‘baciti’ u dugove i prije nego što su zakoračili u svijet poreza, prireza, doprinosa i ostalih davanja. - Planovi su nam da se konačno nekako registriramo i voljeli bismo nastaviti s tim poslom, raditi i živjeti od toga, pretvoriti to u nekakav posao – rekao nam je Slaven na otvorenju izložbe radova nastalih pod okriljem PriXse, čime su Slaven, Sandra i Mara prvi put široj javnosti prezentirali produkte svog kulturno djelovanja u sferi poduzetništva ili poduzetnički duh u sferi kulturnog djelovanja. JAKO ZADOVOLJNI Na izložbi postavljenoj u galeriji Gradske knjižnice Juraj Šižorić u Šibeniku mogu se vidjeti slike i restaurirani stari namještaj (od drvenih škrinja, preko kompleta stola i sjedalica do pisaćih stolića i ormara) jer to je ono čime se kreativni tim bavi još od vremena tada iznimno popularne udruge Škart koja je u Ulici Fausta Vrančića svojevremeno okupljala veliki broj kreativaca. No Škart je djelovao relativno kratko vrijeme, a onda su se vrata prostorije za-

Planovi su nam da se konačno nekako registriramo i voljeli bismo nastaviti s tim poslom, raditi i živjeti od toga, pretvoriti to u nekakav posao – rekao nam je Slaven na otvorenju izložbe tvorila za sve. - PriXsa je kreativan tim ljudi koji su se našli, počevši od mene i Slavena, u zajedničkim interesima. Sve je počelo sa Škartom, tamo smo se upoznali. Nakon nekog vremena Zoran Mikulandra ustupio mi je svoj prostor za rad, kasnije sam pozvala Slavena da mi se pridruži jer tada nije ima gdje raditi. I tako je sve počelo prošle godine – prisjeća se Sandra

početaka. U prostoru u samom centru povijesne jezgre u Šibeniku radili su cijelu zimu i ljeto kombinirajući stalni ili, što bi stariji rekli, pravi posao i posao slikanja/restauriranja. Od ljeta 2014. bogatiji su za još jednog člana, Maru Rošu. – Ja sam jako zadovoljna sa svime. Zadovoljna sam što su me uopće pozvali da radim s njima. Meni je to prilika da nešto radim

sa sobom, da se educiram u ovom ili onom smislu. Tako da sam prezadovoljna, a kad se tomu još pridoda i izložba onda je to super pet – oduševljena je Mara. – Maru smo slučajno sreli. Oduševila se s nama, rekla nam je da je prije slikala, na što sam joj predložila da nam se pridruži, da krene ponovno otkrivati svoj stari talent i tako je sve krenulo – govori nam Sandra koja je, u odnosu

MODNI

471. / 11. ožujka 2015. / 57

DODATAK

LOŽBOM REDIZAJNIRANOG STAROG NAMJEŠTAJA

koji oduševljava adovima

na Slavena i Maru naklonjenija restauraciji namještaja. Slaven ima prste u svemu, a Mara, pak, slika. Mada, reći će, kad se sve zbroji i oduzme – svi rade sve. - Moja uloga je ista kao i mojih dragih prijateljica i kolegica. U principu, radimo sve. Svatko za se travu pase. Dosta toga radimo zajedno, neke stvari radimo indivi-

dualno, ali se u svemu konzultiramo. Svaki dan smo u radionici, dođemo oko 9 sati, skuhamo kavu, pijemo i gledamo što ćemo raditi – objašnjava Slaven. S KATEDRALOM U ZALEĐU Nakon Škarta i prostorije u strogom centru stare jezgre, kreativni trio PriXsa priselio je na novu adresu i to njima

kao svojevrsnim umjetnicima prigodniju budući da je u neposrednoj blizini Muzeja grada Šibenika. Ostali su unutar zidina starog grada i nastavljaju stvarati dok im leđa čuva gorostasna katedrala sv. Jakova. - Tu nam je radionica. To nije prodajni prostor. To tek slijedi. Sad smo dolje ima pet mjeseci i ono što je na izložbi je više – manje sve što smo dosad napravili – govori Sandra. PriXsa nije samo još jedan skup ljudi koji ‘gambaju’ po otpadu u potrazi za namještajem i sličnim materijalima koje bi mogli iskoristiti. – Ne, ovo smo većinom dobili. Dosta toga je došlo od Zorana i dosta toga nam je dao dok smo bili u njegovom prostoru. Nešto su nam ljudi donijeli nakon što bi čuli čime se bavimo – objašnjava Sandra. I da, kako se može vidjeti iz priloženog na izložbi, nije to još jedan slatkasti, romantičan shabby chic. Štoviše, poklonici nešto ‘pomaknutijeg’ uređenja interijera voljet će njihove radove, posebno ljubitelji pop arta. - Shabby chic je dosta popularan i radimo, ako se traži, ali većinom volimo raditi svoje stvari tako da to nije teška komercijala – priznaje Sandra, dodajući da unatoč činjenici što PriXsa još uvijek nije pravna osoba njihovi radovi mogu se pronaći u domovima šibenskih ljubitelja unikatnih predmeta. – Moje želje su nastaviti s radom kako sam radila dosad – govori nam Mara čiji su radovi oduševili prisutne na izložbi, baš kao i radovi s potpisom Sandre i Slavena pa se ne možemo oteti dojmu da je riječ o priči iz sfere kulturnog poduzetništva s ‘happy endom’

piše: Maria Kiara Matić

Nešto novo, nešto staro, posuđeno i plavo

vi smo čuli poznatu izreku ‘Nešto novo, nešto staro, nešto posuđeno, nešto plavo’ jer se mnoge mladenke na svoj najvažniji dan drže ove tradicije. Nešto novo je za sreću i uspjeh u mladenkinom novom životu, nešto staro simbolizira povezanost mladenke sa svojom obitelji, nešto posuđeno je podsjeća da će njeni prijatelji i obitelj uvijek biti tu za nju, a najčešće je to komad nakita koji ima veliku vrijednost, te nešto plavo što simbolizira odanost i vjernost. Nedavno mi je sve to preletjelo kroz misli kad me je moja prijateljica Nina nazvala i javila da se udaje, a onda je rekla kako želi da joj ja budem kuma. U životu se sve događa s nekim razlogom, a ovaj je imao zaista posebno mjesto. Kum je neizmjerna čast, i drago mi je da ću taj dan upravo ja stajati pored nje. Iako je vjenčanje sad u matičara, pravila po pitanju odabira haljine, frizure i make up-a su ista. Ona taj dan mora blistati! Potraga za idealnom haljinom zna biti dugotrajan posao, ali ipak se sve zaboravi onog trenutka kada pronađemo onu pravu. Tako kaže Nina, dok smo čekali od nje onu rečenicu ‘to je ta’. Evo nekoliko savjeta i vama koji će sigurno pomoći da se lakše snađete i da vam kupnja prođe u zabavi, kao nama, a ne stresu. Savjetujem da prije no što krenete odlučite koliko ste spremni potrošite za vjenčanicu ili haljinu. Prije nego što krenete u potragu, pogledajte preko interneta što ima i gdje u ponudi, pronađite ideju jer je upravo to i nama pomoglo pri samoj odluci.

PROBAJTE SVE

Također, nikako nemojte zaobići onu koja vam se nije svidjela ili vam izgleda loše dok je izložena na vješalici. Možda se negdje tu krije kroj koji je kao stvoren za vas. Dok smo tražile savršenu haljinu Nina je obukla sve što smo donosili, pa čak i one haljine u kojima bi izlazila ljuta i pognute glave. Iako bi nama njen izraz lica sve rekao, ne bi joj bilo teško isprobati. Zato, probajte sve haljine! Nikako nemojte taj dan voditi puno ljudi sa sobom jer različita mišljenja, ukusi i komentari mogu vas samo dodatno zbuniti. Povedite jednu ili dvije osobe do čijeg vam je mišljenja stalo i u čije savjete i kritike nemate sumnje. I, naravno, ne zaboravite na detalje poput šminke, frizure i nakita. Pripazite na to sve prilikom isprobavanja i kupnje haljine jer ponekad loš dojam dobijemo ako nam je i frizura takva. Svakako vam želim sreću, mi smo svoju pronašli. Preostalo nam je samo sitno brojiti dane kad će Nina zablistati u svojoj haljini i reći - da!

Mamma Mia! NOVI PROJEKT TONKO MIKULANDRA I ANTE ŠMIT 21. OŽUJKA SPREMAJU NOVO IZNENAĐENJE

NATRAG U IMPORTANE

Starta prvi NOX party s Mahssom, Shev

Ono što NOX izdvaja iz mase sličnih evenata je i programski koncept od kojeg momci ne odustaju - da to bude mjesto na kojem će kvalitetna glazba biti važnije od veličine imena izvođača

piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

ibenik je 2014. godinu priveo kraju dvostrukim izdanjem NOX festivala. Odlična atmosfera i još bolja posjećenost NOX-a, koji se tog prosinca održao u lošim vremenskim uvjetima i u šibenskom Importanneu, navela je organizatore, Tonka Mikulandru i Antu Šmita, da ne čekaju dugo na novo izdanje. Tako će se prvi ovogodišnji NOX party održati 21. ožujka, ponovno u Importaneu. I s mjestom održavanja prestaje sva sličnost

između festivalskog, o kojem se svojedobno u medijima na nacionalnoj razini pričalo kao o događaju koji je potaknuo klubsku scenu u Šibeniku na buđenje, i party izdanja posvećenog elektronskoj glazbi. Upravo prigodno, prvi NOX u 2015. održat će se na, kalendarski gledano, prvi dan proljeća. PRODUKCIJSKA LJESTVICA Predzadnje subote u ožujku, na NOX party kao headlinerica stiže njemačka DJ-ica ili, kako je još nazivaju, techno princeza Mahssa Dadari. – Neki njemački časopisi proglasili su je najboljom nadola-

zećom zvijezdom i cura nema gdje ne svira. Baš joj je krenulo i drago mi je da prvi put dolazi u Hrvatsku i to u Šibenik – napomenuo je jedan od organizatora, Tonko Mikulandra. Osim nje, za DJ pult stat će još i Sheva (Decoded Records) iz Šibenika kao potvrda jedinog organizacijskog pravila – da barem jedan izvođač mora biti iz Šibenika. Potom, od DJ-a najavljuju i gostovanje Liquida iz Zadra, a tu je i gost iz Splita kao support vizualnom dijelu programa. - Budući da smo rekli kako želimo dizati produkcijsku ljestvicu, za dio festivala koji radim, odlučili smo da ćemo dovesti još

jednog VJ-a pa da ljudi vide i to. Radi se o Kymeri. S njim smo se još ranije upoznali. Bio je rezident u Papaji, na Zrću. Radio je projekcije. Mislim da je to dobra stvar, izuzetno je kvalitetan i ljudi će moći vidjeti i njegov stil – najavio je glavni i odgovorni za vizualni identitet partyja u Importaneu. Za trideset kuna, koliko iznosi cijena ulaznice, partijaneri dobit će ne samo odličan party kakav dugo nismo imali u Šibeniku već dečki spremaju nekoliko iznenađenja zbog čega se svi koji misle da se će ožujski NOX biti repriza svega viđenog prije samo tri mjeseca – varaju. NOX i u 2015. ostaje prvi u liniji

471. / 11. ožujka 2015. / 59

vom, Liquidom i Kymerom

obrane elektronske scene u Šibeniku, no scenograja neće biti nimalo nalik festivalskom izdanju s kraja prošle godine. – Idemo s idejom da je prvi dan proljeća, da je sve šareno i veselo – bacaju udicu. KVALITETA ZA SEBE Rade i napreduju, napominju, a razloga za vjerovati da će se, pak, odlična posjećenost ponoviti itekako ima. Dvostruko izdanje NOX festivala ‘pohodio’ je velik broj starih i novih ljubitelja elektronskih zvukova jer starosna dob publike kretala se između 16 i 40 godina. – Raspon godina bio je nevjerojatan. Bilo je onih koji su tada prvi put došli na neki party i ljudi naših godina pa i stariji. I to je za prvi NOX nevjerojatno jer je bilo i pripadnika nekih drugih pravaca, na primjer pankera. Dali su nam takav support da je to nevjerojatno – složni su Tonko i Ante, dodajući da su prvi put do Importanea u Šibenik ‘potegnuli’ i ljudi iz Splita, Zadra i Zagreba.

I upravo dok je ljudi zainteresiranih za ovu vrstu događanja oni će se bacati u ralje organizacije čak i kad nedostaje sponzora. Ono što NOX izdvaja iz mase sličnih evenata je i programski koncept od kojeg ne odustaju, a taj je da to bude mjesto na kojem će kvalitetna glazba biti važnije od veličine imena izvođača. - Nastojat ćemo uvijek biti drugačiji. Nije nam do toga da dovedemo najpoznatije ime i očekujemo dvije, tri tisuće ljudi. Naš koncept je da na svakom NOX-u glavni DJ mora biti novo ime. Može imati nekog iskustva, ali da nije veteran. Evo, za Mahssu, na primjer, od svih ljudi koje sam pitao znala je samo jedna cura – otkriva Tonko, na što će Ante: - Do nje smo došli jer je dobra. Ne mora to biti neko ime. Nitko nije početo tako da je odmah bio netko. Svi su oni dobri i mi ponudimo Šibenčanima da slušaju nešto dobro. Ne mora izvođač biti skup ili veliko ime da bi napunio prostor. I ne idemo mi

s idejom da ćemo dovoditi tipa Carl Coxa. Za dobru glazbu ne moraš imati ime. NOX nije fokusiran na velika imena. Želimo da, kad čuješ NOX, znaš da će biti dobro – govori. Odabrali su možda teži način da se probiju do šire publike, ali zasad djeluje budući da je isti koncept zadan i na prva dva izdanja privukao veliki broj posjetitelja. Čak, štoviše, ubrzo nakon počele su im stizati primamljive ponude. - Svi su za prva dva festivala pitali koga smo to doveli, a na kraju su svi bili oduševljeni – govori Tonko, dok Ante nastavlja: - Ali ne samo to. Počeli smo dobivati upite iz Zagreba i Rijeke od menadžera DJ-a koji bi htjeli doći ‘svirati’. To je nevjerojatno! Od jednom ti počnu stizati poruke:’Bok, ja sam’, ne znam, ‘Marina iz Zagreba’ ili ‘Radim za tog i tog DJ-a, bi li mogao doći svirati’. Proširila se vijest o NOX-u. Drago nam je zbog toga jer to je svojevrsno priznanje i daje ti volje da radiš još toga – priznaju.

Ljekarna VAROŠ dežurna je do četvrtka, 19.. veljače 2015.

Kurent U zadnji tren Prodajem željeznu ogradu s plastičnim staklima, 20 metara u Rogoznici, visina ograde 1 m. Povoljno. 091 884 6251 Prodaje se automobil Citroen Xara, RT 1.4, 55 KV, boja srebrena, benzinac, proizvodnja 2003. god. Info na mob.: 099/3128709 Studentima i zaposlenima iznajmljujem 2 jednosobna i 2 dvosobna stana s terasom i dvorištem iznad katedrale. Mob: 099 3333 585 Ozbiljna obitelj traži u najam komforniji stan, od 70 m2 i više na području od centra grada prema Krvavicama. Mob. 099 262 4245. P r o d a j e m b a čv e . I n f o n a : 0993376303

Direktor: Joško Živković

josko.zivkovic@novi-tjednik.hr

Glavna urednica: Jelena Devčić urednik@novi-tjednik.hr

Redakcija: Patrik Patafta, zamjenik glavne urednice

patrik.patafta@novi-tjednik.hr Snježana Klarić | snjezana.klaric@novi-tjednik.hr Daria Lešić | daria.lesic@novi-tjednik.hr Rade Kristić | rade.kristic@novi-tjednik.hr Mario Krnić | mario.krnic@novi-tjednik.hr Daria Validžić | daria.validzic@novi-tjednik.hr Josipa Bolanča, fotograf | josipa.bolanca@novi-tjednik.hr

Primošten i okolica Bilini, Prhovo, tražim stan ili manju kuću po mogućnosti nenamješteno ili polunamješteno u najam na duže vrijeme. Mob: 091 3646 093 Prodajem motor Yamaha Buldog BT 1100-1063 cm3. Srebrne boje, garažiran, u odličnom stanju, proizvodnja 2003.g. Cijena 4.000 Eur. MOB: 098 /71 4440

Urednica priloga Mamma mia! Antonija Radić | antonija.radic@novi-tjednik.hr Graka: Nera Lovrić, gračka urednica | graka@novi-tjednik.hr Duška Radečić | graka@novi-tjednik.hr Ana Jakelić, ana.jakelic@novi-tjednik.hr

Prodajem gliser, Reful 490 open shermana, motor Honda 40 KS, 4 takta (max 200 sati rada). Prvi put u moru 2008. g. Motor redovito servisiran. Flapsovi, inox konzola sa 4 nosača za štapove, navigacijska svjetla, bimini, nosač pomoćnog motora, špirun sa koloturnikom, inox ograda, inox rukohvati, tenda motora i konzole. 7.500 Eur. 098 /71 4440

Marketing: Violeta Blatančić, voditeljica marketinga

violeta.blatancic@novi-tjednik.hr | marketing@novi-tjednik.hr

Tisak: Glas Slavonije d.d. Osijek

PRODAJE SE citroen saxo, 1,5 dizel, registriram do 5 mj. 2015. u odlličnom stanju. Mob. 098 9650167

Svi tekstovi i fotograje vlasništvo su Šibenskog tjednika i zabranjeno ih je neovlašteno koristiti.

www.sibenskiportal.hr

- prodajem

zemlju, struja, voda, za kompletnu adaptaciju, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine

PRODAJE SE stan na baldekinu, veličine 62 m2, parking osiguran. Stan je na sunčanoj strani s pogledom na luku. Info na mob: 098/771656

Prodaje se poljoprivredno zemljište sa nekoliko maslina u Gačelezima, površine 1.750 m2, cijena po dogovoru. Info na br.: 095/8380124

stanovi

PRODAJEM stan od 92 m2, sunčan. 091 565 4267 PRODAJEM stan od 34 m2, namješten, na prvom katu. 095 808 16 88

GORICA stan 28m2 u visokom prizemlju kamene kuće, 1 soba, uređen i useljiv, EC=C, konoba 20m2, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine ŠUBIĆEVAC garsonjera 40,80m2, 1. kat novogradnje, ima balkon, uređena i odmah useljiva, centralno, EC=A.

MATE KOP

ZEČEVO

PLIŠAC stan 68m2 u prizemlju, 2-soban, renoviran, podrum 19m2, EC=E. INTERSERVIS Nekretnine Prodaje se stan od 60m2, 1. kat na Njegoševom trgu 098/626 393 Prodaje se stan od 60 m2, 1. Kat na Njegoševom trgu 098/626393 PRODAJEM hitno trosobni stan od 82m2, prizemlje sa posebnim ulazom i velikom terasom na Meterizama. Info na broj: 091/5714970

mob: 091/880-7472

DOLAC stara konoba 18m2 u pri-

pizzeria

KIKE

dostava na kućnu adresu

330-141

tel.

Želite li objaviti oglas, kontaktirajte nas na tel: 01 6065 275 ili e-mail: usluge@moj-posao.net

IZDVAJAMO:

Časnik plovidbene straže (III) (m/ž) Mornar (m/ž) Vježbenik palube (m/ž) Časnik stroja (I) (m/ž) Časnik plovidbene straže u stroju (II) (m/ž) Član plovidbene straže u strojarnici (motorista) (m/ž) Čistač stroja (m/ž) Vježbenik stroja (m/ž) Konobar (m/ž) Kuhar (m/ž) Sobarica (m/ž) Servirka (m/ž) Mladić sobe (m/ž) Mladić kuhinje (m/ž) JADROLINIJA, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta Rok prijave: 20.03.2015., Jadranska obala OGLAŠAVA potrebu za prijemom za radno mjesto... Više saznajte pod oznakom: 255771

HR Coordinator (m/ž) Corporate Legal (m/ž) Importanne Resort d.d. Rok prijave: 15.03.2015., Zagreb, Dubrovnik Ukoliko ste ambiciozni, skloni timskom radu, posvećeni izvrsnosti te želite biti... Više saznajte pod oznakom: 255801

Punjač polica (m/ž) Prodavač (m/ž) Plodine d.d. Rok prijave: 15.03.2015., Vodice, Biograd na moru, Zadar, Pag, Senj, Novalja • slaganje robe i punjenje polica • održavanje urednosti prodajnog prostora... Više saznajte pod oznakom: 255833

Zamjenik voditelja trgovine u Šibeniku (m/ž) Lidl Hrvatska d.o.o. k.d. Rok prijave: 18.03.2015., Šibenik Jeste li spremni za izazov? Onda ste prava osoba za radno mjesto... Više saznajte pod oznakom: 255796

Kuhar (m/ž) Konobar (m/ž) Dva ribara Rok prijave: 13.03.2015., Hvar, otok Hvar Obiteljska smo tvrtka koja pozitivno posluje već 15 godina... Više saznajte pod oznakom: 255609

Lako je usporediti svoju plaću ili odrediti plaću svojih zaposlenika

uz 0RMD3ODºD.hr

Predaja malih oglasa: 022

215 154

INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47

marketing@novi-tjednik.hr

SJEĆANJE

VIDICI stan 74,96m2, 4. kat, 2-soban, balkon, pogled na more, EC=C, u otkupu. INTERSERVIS Nekretnine

Ante Slavica

CENTAR dvoetažni stan 100,60m2, 3. kat, centralno grijanje, južna strana, terasa 25m2, EC=B. 103.000 € INTERSERVIS Nekretnine ŽABORIĆ jednosobni stan 49,55m2, prizemlje novogradnje, terasa 13m2, parking, EC=B. INTERSERVIS Nekretnine BALDEKIN stan 66,58m2 blizu bolnice, 2 sobe, 2. kat, za adaptaciju, EC=G. 69.900 € INTERSERVIS Nekretnine VODICE stan 49,90m2 u novogradnji, 2 sobe, balkon, parking, EC=C. 75.000 € INTERSERVIS Nekretnine KRVAVICE stan 58,38m2, 1. kat, 2 sobe, 2 balkona, centralno, useljiv i u otkupu, EC=E. 59.500€ INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47 BRODARICA stan 94m2 u prizemlju kuće, 3-soban, centralno, veranda, garaža, okućnica 350m2, EC=D, do mora 300m. INTERSERVIS Nekretnine

06.03.1941.-06.03.2005.

Ivo Šuperba

Čedomir Lugović

11. III. 1998. - 11. III. 2015.

13. III. 2014. - 13. III. 2015.

Vrijeme prolazi, a tvoju dobrotu ne možemo zaboraviti!

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe!

Ožaloščena obitelj

Tvoji najmiliji

Sveta misa zadušnica održat će se 13. 3. 2015. u 19 sati u crkvi sv. Elizabete u Crnici

Prodajem trosoban stan od 100 m2 u centru Šibenika, a može i zamjena za Zagreb. Info na br.:091/5322838 VODICE – prodajem stan 71 m2 + podrum, 2 terase, parking, blizina mora 300 m il mijenjam za manji stan u Šibeniku ili Biogradu. Ima ECB, info na br.: 098/577296

ostalo

- iznajmljujem, kupujem, prodajem

Stan 50 m2 u Bilicama, namješten izdajem za 1.400 kn. Info na broj: 091/2522169 PRODAJEM konforan trosoban stan na drugom katu u Crnici , od 92 m2.s

471. / 11. ožujka 2015. / 61

S ljubavi i ponosa za tobom, tvoju dobrotu čuvamo uspomenom zahvaljujemo svima koji te se sjećaju Ljubav na tebe nikada neće izblijediti. Supruga, djeca i unučad Počivao u miru Božjem

SJEĆANJE Prošlo je pet tužnih godina od iznenadne i prerane smrti našeg dragog brata, strica i djevera.

Boško Brkić

Počivali u miru Božjem

26.3.2010. - 26.03.2015. pogledom na more,blizu Banja. Stan je u stanbenoj kući s tri kata.Nalazi se na glavnoj cesti blizu igrališta.Cijena po dogovoru. Dokumenti 1/1. Stan ima i pripadajući dio dvorišta. Mob. 091/5654267.

TRAŽIMO u najam jednosobni ili dvosobni namješten stan na području Šibenika. Info: 091/ 543 9496

PRODAJEM POVOLJNO automobil tipa Rover limuzina 414FI god.1997 registriran do 10/2015 u odličnom stanju. Info na 098 721 447

Poštovani građani Šibensko-kninske županije _GASTARBEITERI_ ako ste zainteresirani za susrete i neke međusobne razgovore ili čak za osnivanje jedne vrste ' Udruge povratnika' molim vas da se javite na tel: 091/8846 251

IZNAJMLJUJE se garsonjera kod Doma zdravlja, 25m2, pogodna za samca ili učenika (studenta). Informacije na broj: 022/213-991 ili 098/277-141.

IZNAJMLJUJE se apartman u centru grada s parkingom. Cijena vrlo povoljna. Informacije na mob: 098/ 721 447

MIJENJAM vikendicu 40 m2 + terasa 12m2 u Fužinama (Gorski Kotar) na građevnoj parceli veličine 1270 m2, za manji stan u Šibeniku – po dogovoru. 0917548440 IZNAJMLJUJEM stan za studente ili samce. Info na 098/9646584 PRODAJE SE jednosobni uređen stan garsonjera, površine 25 m2, na Šubićevcu preko puta nogometnog igrališta. Cijena po dogovoru. 091/520930 PRODAJEM nedovršenu kuću cca 240 m2, (Šibenik, Bilice – iza spo-

menika) dijelom useljiva za 120.000 EUR. Info na 091/5436336 TRAŽIM Ozbiljan zaposleni mladić traži jednosoban namještan stan u najam na potezu od Vidika do Crnice. Sve informacije na broj mobitela 095 905 3676 PRODAJEM građevinsko zemljište blizu spomenika, 2000 m2, Šibenik, Bilice – moguća parcelizacija, svi priključci na terenu. Cijena 45 EUR po m2. Info na 091/5436336 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u zgradi u centru grada, 1.500,00 kn + režije + akontacija 1.000,00 kn. Samo studenticama ili mlađim zaposlenim ženskim osobana. Info na 098/445979 IZNAJMLJUJE SE jednosoban i dvosoban namješten stan u Šibeniku. Više informacija na mob: 098 917 8924 PRODAJE SE starija obiteljska kuća s okućnicom (592 m2) u Drnišu. Cijena vrlo povoljna. Info: 091 945 3065 ZNAJMLJUJE SE uređeni poslov-

Tvoja dobrota i plemenitost ostat će vječno u našim srcima Tvoja braća: Vojin i Živko s obiteljima ni prostor na Dobriću. (26m2). Info: 091/222-1302 IZNAJMLJUJEM STAN povoljno, u obiteljskoj kući, Vodice. Info na 091/5594468 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u centru grada studentima. Info na br.: 099/7045089 MLADA OBITELJ s djecom traže u najam kuću s okućnicom ili veći stan na duže vrijeme, područje Šibenika i okolice. Info na mob.: 091/5329031 PRODAJE SE građevinsko zemljište u Drnišu od 450m2 sa građevinskom dozvolom, info na mob.: 091/5466300 U CENTRU Drniša prodaje se stan od 90m2, info na mob.: 091/5466300 IZNAJMLJUJEM u Vodicama dvo-

sobni i jednosobni stan na duže vrijeme u blizini škole. Info na mob.: 099/2538955 TRAŽIM cimera u stanu u Zagrebu, nepušača, predio grada Srednjaci. Info na: 091585-3341 IZNAJMLJUJEM sobu, kuhinju i kupaonicu studentici ili zaposlenoj osobi. Useljivo odmah. Ul. Ive Zaninovića 19. 091/508-8096 IZNAJMLJUJEM jednosoban ili dvosoban namješten stan na brodarici sve informacije na broj 098 997 62 39 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan zaposlenom paru 091 565 4267 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan u Zagrebu 098/705-270

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PRVA MARČANA BURA U utorak pretežno sunčano. Puhat će slaba do umjerena bura, podno Velebita jaka s olujnim udarima. Bura će krajem dana slabi�, a prvo će na moru zapuha� slabo jugo. Najviše dnevne temperature od 12 do 18°C. �rijeda će bi� umjereno do znatno oblačna uz kraća sunčana razdoblja koja su izglednija ujutro. U drugom dijelu dana jače naoblačenje s kišom, ponegdje i pljuskovima s grmljavinom, prvo će zahva�� sjeverni Jadran,

navečer će se proširi� i na Dalmaciju. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 2 do 7°C, uz obalu i na otocima od 8 do 13°C. U četvrtak na sjevernom Jadranu djelomično sunčano i suho. U Dalmaciji promjenjivo oblačno, još ujutro s kišom. Pretežno sunčano i suho, tek ponegdje uz prolaznu umjerenu naoblaku bit će u petak. Puhat će umjerena do jaka bura i tramontana, još u prvom dijelu dana ponegdje olujna s orkanskim udarima. Bit će

prohladno s najvišim dnevnim temperaturama u većini krajeva od 6 do 11°C, ali će snažan vjetar povećava� osjet hladnoće.Pretežno sunčano i suho, ponegdje uz prolaznu umjerenu naoblaku bit će �jekom subote. Puhat će umjerena do jaka bura i tramontana.U nedjelju će bi� djelomično sunčano i u većini predjela suho. Puhat će slaba do umjerena bura, još samo ponegdje i jaka. Zadržat će se hladnije od prosjeka za ovaj dio godine.

TV program

Utorak, 17. ozujka

Ponedjeljak, 16. ozujka

Nedjelja, 15. ozujka

Subota, 14. ozujka

Petak, 13. ozujka

Cetvrtak, 12. ozujka

Srijeda, 11. ozujka

62 / 11. ožujka 2015. / 471.

HRT 1 06:36 06:38 06:55 09:20

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce telenovela (41/130)* 10:06 Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Kolumbije do Venezuele

HRT 1 06:36 06:38 06:55 09:20 10:10

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Nikaragve do Salvadora 10:36 Od Ognjene zemlje do Ti-

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:20 10:10 10:37

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Prozor u svijet: Pariz, Prozor u svijet: Marrakech 11:05 Dr. Oz (5)

HRT 1 07:35 Najava 07:37 TV kalendar 07:50 Granična rijeka, ciklus klasičnog vesterna 09:10 Normalan život 10:00 Kućni ljubimci 10:30 Subotom ujutro 11:47 TV kalendar

HRT 1 07:48 07:50 08:00 08:45

Najava TV kalendar Klasika mundI Divljak, američki film Zlatna kinoteka 10:10 Press klub 11:00 Velečasni Brown (2) 11:47 TV kalendar

HRT 1 06:38 06:40 06:55 09:20

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce telenovela 10:10 Prozor u svijet 10:37 Prozor u svijet 11:05 Dr. Oz (5), talk show

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:20 10:10 10:37 11:05 11:47

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Prozor u svijet Prozor u svijet Dr. Oz (5) TV kalendar

10:32 Od Ognjene zemlje do Tijuane 11:01 Dr. Oz (5), talk show 11:45 TV kalendar 12.00 Dnevnik 1 12.25 Boja strasti, telenovela 13.10 Svaki dan dobar dan: 13.40 Potrošački kod 14.10 Jezik za svakoga 15:35 Crno-bijeli svijet, serija 16:35 Hrvatska uživo

17:35 18:10 19:00 19:55 20:00 21:00 22:00 22:30 23:15

Odmori se, zaslužio si Potjera* Dnevnik LOTO 7/39 Crno-bijeli svijet, serija (7/12) Kako izgraditi planet, dokumentarni film Dnevnik 3 Otvoreno Najava

HRT 2 06:30 06:55 09:00 09:27 09:41 10:12 10:36 11:05

Jura iz džungle Juhuhu Školski sat Čarobna ploča Školarci obavještajci Degrassi Generacija Y: Sport Napravljeno po mjeri

juane: Od Gvatemale do Meksika Dr. Oz (5), talk show TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan: Disleksija Paralele Društvena mreža Crno-bijeli svijet, serija

16:35 Hrvatska uživo 17:35 Odmori se, zaslužio si (5) - humoristična serija 18:10 Potjera* 19:00 Dnevnik 20:00 Crno-bijeli svijet, serija 21:00 Večer na 8. katu 22:00 Dnevnik 3 22:30 Labirint 23:20 Pola ure kulture 23:50 Najava

HRT 2

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan: Živjeti zdravo Labirint Riječ i život Pozitivno Kulturna baština Crno-bijeli svijet, serija Hrvatska uživo

17:50 18:25 19:00 20:00

HRT 2

Dnevnik 1 Veterani mira Duhovni izazovi Prizma - multinacionalni magazin Kako dotjerati Petea, američki film Potrošački kod Snaga volje (15/16) Manjinski mozaik Lijepom našom: Belica

19:00 Dnevnik 19:55 LOTO 7/39 20:00 The Voice - Najljepši glas Hrvatske* 21:40 PP (rezultati Lota) 21:45 Vikinzi (1), serija (12) (3/9)* 22:40 Dnevnik 3 23:00 Brzi i mrtvi, američki film - Filmski maraton (oko 107')*

12:00 12:30 13:25 14:00 15:05 15:30

Dnevnik 1 Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Posljednji tango u Halifaxu (3), serija 16:25 Vrtlarica 17:15 The Voice - Najljepši glas Hrvatske* 19:00 Dnevnik

19:55 LOTO 6/45 20:00 Goli, dokumentarni film (75')* 21:20 Vikinzi (1), serija (12) (4/9)* 22:15 Dnevnik 3 22:35 Damin gambit 23:20 Zlatna kinoteka: Gideonov dan, američki film (oko 90') (R)* 00:50 Press klub

11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:10 14:25 15:35 16:00

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Treća dob Split: More Jezik za svakoga Društvena mreža Glas domovine Da, ministre (3) - humoristična serija (2/8)* 16:35 Hrvatska uživo

17:40 Odmori se, zaslužio si (5) - humoristična serija (4/17) 18:15 Potjera* 19:00 Dnevnik 20:00 Crno-bijeli svijet, serija 20:50 Priča s Tuškanca, dokumentarni film (54') 21:59 Najava programa 22:00 Dnevnik 3 22:20 Sport

12:00 12:25 13:10 13:40 14:10 14:25 15:35

18:15 19:00 20:00 20:47 21:57 22:00 22:29 22:30 23:20

11:05 11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 15:35

11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 14:55 15:20 15:35 16:35 12:00 12:25 13:10 13:45 14:35 16:20 16:55 17:40 18:00

Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan Poslovna zona Jezik za svakoga Društvena mreža Crno-bijeli svijet, serija (5/12) 16:35 Hrvatska uživo 17:40 Odmori se, zaslužio si (5) - humoristična serija

22:15 22:45 23:35 00:25

Iza ekrana Javna stvar Dnevnik Ciklus James Bond: Dozvola za ubojstvo, britansko-američki film Dnevnik 3 Otvoreno Noćna kavana Domoljub, američki film (12) - Filmski maraton

Potjera* Dnevnik Crno-bijeli svijet, serija Piramida Najava programa Dnevnik 3 Najava programa Paralele Hollywood Between Paranoia & Sci-Fi - The Power of Myth, doku-

06:30 06:35 07:00 09:00 09:30 09:46 10:14 10:35

06:35 07:00 09:00 09:30 09:50 10:15 11:15 11:30

Najava Jura iz džungle, Juhuhu Školski sat Kokice Školarci obavještajci Degrassi (9) Ni da ni ne

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Puni krug Plesni izazov Degrassi Village Folk Samo dalje na istok

HRT 2 06:45 07:00 09:00 09:35

Lijeni Grad Juhuhu Babybonus Olsenova banda i blago kralja lopova, film za djecu* 10:50 100% poduzetnik 11:15 Kuhajmo zajedno

HRT 2 06:30 06:35 07:00 09:00

Najava Lijeni grad Juhuhu 10 života mačka Titanika, film 10:10 Pozitivno (R)* 10:40 Biblija 10:50 Portret crkve i mjesta

HRT 2 06:35 06:55 09:00 09:30 09:50 10:40 11:20 12:15

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Znanost za djecu Plesni izazov Briljanteen Australija - Život na rubu George Clarke - Čudesne

HRT 2 06:35 07:00 09:00 09:50

Jura iz džungle JUHUHU Školski sat Školarci obavještajci (7), serija za djecu 10:18 Degrassi (9) 10:40 RECi, infoteen maga 11:07 Dječja usta

11:21 Australija - Život na rubu 12:09 Bajkovita Hrvatska: 12:18 George Clarke: Čudesne zamisli 13:08 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija (1/13)* 14:00 Vera (1), serija (3/4)* 15:33 Najljepši vrtovi Australije (1) 16:00 Regionalni dnevnik* 16:30 Slastičarski dnevnici

Rachel Allen 17:00 Afrika: Kongo, dokumentarna serija (3/5) 18:20 Village Folk 18:50 Bajkovita Hrvatska 20:00 Nogomet, LP - emisija* 20:35 Nogomet, LP: Chelsea PSG, prijenos* 22:37 Nogomet, LP - emisija* 23:25 Košarka, Eurocup: Gran Cedevita, snimka*

11:25 Australija - Život na rubu: Perth 12:15 George Clarke: Čudesne zamisli 13:05 Ubojstvo, napisala je 13:50 Najbolja jela Toma Kerridgea 14.23 filmThe Pledge15:54 Kuhajmo zajedno 16:00 Školski sat 16:30 Kokice

16:45 17.37 18.20 19.05

14.05 Hamajlije za sretan život 16:00 Školski sat 16:30 Slastičarski dnevnici Rachel Allen, dokumentarna serija (9/13)* 17:00 Sumatranski tigrovi ljudožderi, dokumentarni film (R)* 18:00 Kod Sunca u šest* 19:00 Juhuhu* 20:05 One Direction - Up All

Night Live, snimka koncerta(55'30")* 21:05 Dobra žena (4), serija (7/22)* 21:55 Viši inspektor Banks (2), serija (12) (3/3)* 23:30 Zločinački umovi (9), serija (12) (4/24)* 00:20 Garaža: Hakuna Matata* 00:50 Sama u neonskoj džungli, američki film (88')*

11:25 Saalbach: Svjetski skijaški kup (M) - spust 12:40 Tea Mamut 12:51 Dobar, bolji, najbolji... britanski slastičar (3), dokumentarna serija 14:30 Ciklus James Bond: Dozvola za ubojstvo, britansko-američki film (128') (R)* 16:40 Subotom ujutro*

17:55 Rukomet, LP (M): PPD Zagreb - Kolding, prijenos* 19:50 Dječja usta* 20:05 Top Gear (21), dokumentarna serija (1/7)* 20:55 Vrijeme na Drugom* 21:00 Ray Donovan, serija (12) (3/12)* 21:50 Igra prijestolja (1), serija (15) (6/10)*

11:00 Đurđic: Misa prijenos 12:05 Babybonus 12:30 Kvitfjell: Svjetski skijaški kup (M) - super G, snimka* 14:40 4 Wedding Planners, američki film (75')* 16:00 Magazin LP* 16:30 Olimp* 17:15 Košarka, PH: Zagreb -

Šibenik, prijenos* 19:00 Juhuhu* 20:05 Upoznajte se s majmunima, dokumentarni film* 21:00 Ray Donovan, serija 21:50 HNL - emisija* 22:40 Igra prijestolja (1), serija (15) (9/10)* 23:30 Igra prijestolja (1), serija (15) (10/10)*

zamisli 13:05 Ubojstvo, napisala je 13:50 Atulova malezijska kuhinja, dokumentarna serija 14:18 Igrani film - strani (obiteljski) 15:54 Kuhajmo zajedno 16:30 Slastičarski dnevnici Rachel Allen, dokumentarna serija (1/13) (R)*

17:00 Afrika, dokumentarna serija (1/5)* 18:00 Jelovnici izgubljenog vremena* 18:20 Village Folk: (R)* 18:50 Bajkovita Hrvatska: (R)* 19:00 JUHUHU* 20:00 Kauč surferica, dokumentarno-putopisna serija za mlade (1/6)* 20:30 Pariška arhitektura (1),

11:20 Australija - Život na rubu, dokumentarna serija 12:15 Hoarders, Get Your House in Order, dokumentarna serija 13:10 Ubojstvo, napisala je (12), serija (83/88) 13:55 Atulova malezijska kuhinja 15:50 Kuhajmo zajedno 16:30 Slastičarski dnevnici

Rachel Allen, dokumentarna serija (2/13) (R)* 17:00 Afrika, dokumentarna serija (2/5)* 18:20 Village Folk: (R)* 18:50 Bajkovita Hrvatska: (R)* 19:00 JUHUHU* 20:00 8. kat - izbor emisija* 20:50 Dobra žena (4), serija (9/22)* 21:35 DW: Shift (R)*

19:55 21:00 23:00 23:20

Juhuhu Juhuhu serijaGlee Uređujte nadahnuto, dokumentarna serija Večer s Joolsom Hollandom (43.) (6/8)* Nogomet, EL: Everton Dinamo K, prijenos* Nogomet, EL - emisija* Najava*

471. / 11. ožujka 2015. / 63

nova TV 04:25 05:15 05:45 06:10 06:15 08:35 10:00 11:00

Dnevnik Nove TV inMagazin Pac-Man Ever after high Inspektor Rex Kako vrijeme prolazi Crna ruža inMagazin vikend

nova TV 05:15 06:05 06:30 07:00 07:25 07:55 09:10 11:15

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Monster High Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 06:10 06:35 07:00 07:25 08:55 09:10 11:15

Dnevnik Nove TV Ninje kornjače Slugterra Monster high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Monster high: 13 želja

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Power Rangers

nova TV 05:15 06:10 06:35 07:00 07:55 09:10 11:15 12:45

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Monster high Crna ruža Inspektor Rex Zavuvijek susjedi Inspektor Rex

nova TV 05:35 06:25 06:50 07:15 07:40 08:25 09:25 11:25

Dnevnik Nove TV Pac-Man Slugterra Ever after high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

Inspektor Rex Najbolje godine Zauvijek susjedi Vijesti Nove TV inMagazin Najbolje godine Vijesti Nove TV Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:00 Kud puklo da puklo 22:05 Vendetta

23:10 Večernje vijesti 23:25 Posljednji sati planeta Zemlje 01:10 Šaka pravde [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 02:45 Tajni krug (19/22) [programski sadržaj

RTL

11:55 inMagazin 12:45 Inspektor Rex 13:40 Najbolje godine (8/150) [repriza] 14:35 Inspektor Rex 15:25 Ninja ratnici (61/104) 15:55 Zauvijek susjedi (80;69/100) 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin

18:15 Najbolje godine (9/150) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:00 Kud puklo da puklo 22:00 Provjereno 23:05 Večernje vijesti 23:25 Na rubu tame [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina]

RTL

11:55 12:45 13:40 14:35

19:15 Vijesti Nove TV Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan (Foto: PR) 20:45 Rođeni za utrku: Brza staza 22:40 Rambo 4 00:30 Put bez povratka [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina]

RTL

11:45 13:45 15:55 17:00 17:25 18:05 19:15

15:25 15:55 17:00 17:25

inMagazin Inspektor Rex Najbolje godine] Inspektor Rex (1/15) Ninja ratnici (62/104) Zauvijek susjedi (100/100;79/100) Vijesti Nove TV inMagazin

13:00 Mladi Einstein 14:45 Trojanski rat 16:20 Lud, zbunjen, normalan (17/24) [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 Provjereno [repriza] 18:15 Najbolje godine (18/150) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan

(10/24) 21:20 Ubojica [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 23:15 Ninja ubojica [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 01:10 Rođeni za utrku: Brza staza

12:50 Majmunska posla 14:35 Huk 16:20 Lud, zbunjen, normalan (18/24) [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 inMagazin vikend 18:15 Najbolje godine 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan (11/24) 20:45 Naše obiteljski vjenča-

nje 22:45 Ubojica [repriza] [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 00:40 Dvanaestorica žigosanih [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina]

13:40 Najbolje godine

16:25 17:00 17:25 18:15

(10-11/150) [repriza] Zauvijek susjedi Vijesti Nove TV inMagazin Najbolje godine serija Dnevnik Nove TV Crna ruža Kud puklo da puklo Otmica Večernje vijesti

(6/150) [repriza] 14:30 Najbolje godine

19:15 20:05 21:00 22:00 23:05

12:00 12:50 14:50 15:20 15:55

20:05 Crna ruža 21:05 Kud puklo da puklo 22:05 Lud, zbunjen, normalan serija 22:45 Večernje vijesti

17:00 17:25 18:15 19:15

inMagazin Inspektor Rex Ninja ratnici Zauvijek susjedi Kud puklo da puklo serija Vijesti Nove TV inMagazin Lud, zbunjen, normalan serija Dnevnik Nove TV

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12:05

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12:25

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Doktor Dolittle 5 (R)

06.55 Virus attack, animirana serija 07.10 Aladdin, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska serija 08.55 Pomorska ophodnja, akcijska serija

RTL 07:00 RTL Danas (R) informativna emisija 07:40 Timon i Pumbaa 08:30 Aladdin 09:00 Tenkai vitezovi 09:20 TV prodaja 09:35 Pet na pet (R) 10:30 TV prodaja

RTL 06:15 Aladdin, animirana serija 06:45 Tenkai vitezovi 07:10 TV prodaja 07:25 Vatre ivanjske, dramska serija 08:40 Vatre ivanjske, dramska serija

RTL 06.05 Virus attack, animirana serija 06.20 Tenkai vitezovi, animirana serija 06.50 Pomorska ophodnja, akcijska 07.45 TV prodaja 08.00 Pomorska ophodnja

RTL 06.10 RTL Danas, informativna emisija 06.55 Virus attack 07.10 Tenkai vitezovi, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska 08.55 Pomorska ophodnja,

13:20 14:15 14:40 15:25

akcijska kriminalistička serija (S1E10/13) Hitna služba dramska serija (S9E18/22) Sve u šest (R) magazin Pet na pet (R) kviz (S2E92/95) Vatre ivanjske (R) dramska serija

16:30 RTL Vijesti 17:00 Dr. House (R) dramska serija 18:00 Sve u šest 18:30 RTL Danas informativna emisija 19:15 Pet na pet 20:00 Vatre ivanjske dramska serija 21:00 Tri, dva jedan kuhaj, emisija

13:20 Hitna služba dramska serija 14:15 Sve u šest (R) magazin 14:40 Pet na pet (R) kviz (S2E93/95) 15:25 Vatre ivanjske (R) dramska serija 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 17:00 Dr. House (R)

18:00 Sve u šest magazin 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet 20:00 Vatre ivanjske dramska serija (S1E84/140) 21:00 Tri, dva, jedan - kuhaj! kulinarski show (S2E8/40) 22:15 Dr. House

10.05 Hitna služba, dramska serija 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska kriminalistička 13:20 Hitna služba dramska serija (S9E20/22) 14:15 Sve u šest (R) 14:40 Pet na pet (R) kviz (S2E94/95) 15:25 Vatre ivanjske (R)

16:30 RTL Vijesti informativna emisija 17:00 Dr. House (R) 18:00 Sve u šest 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet 20:00 Državni neprijatelj igrani film, akcijski triler 22:00 Rambo 2 (12) igrani film, akcijski

13:25 Dynamo: Majstor nemogućega 14:20 Kronike iz Narnije: Plovidba broda Zorogaza igrani film, fantazija 16:25 25 najzabavnijih trenutaka Hrvatske zabavna emisija 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 16:40 25 najzabavnijih trenu-

taka Hrvatske zabavna emisija 18:30 RTL Danas 19:15 Galileo 20:00 Sumrak saga: Praskozorje - 2. dio - TV premijera igrani film, romantični/ fantazija/ avanturistički 22:20 Blade: Trojstvo (15) igrani film, fantastični 00:25 Rambo 2 (R) (12)

09:45 TV prodaja 10:00 Rin Tin Tin 14:05 Opet ti (R) igrani film, romantična komedija 16:00 Zgodna žena (R) igrani film, romantična komedija 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 16:40 Zgodna žena (R)

18:30 RTL Danas 19:15 Galileo zabavna/ obrazovna emisija (S5E16/50) 20:00 Shrek uvijek i zauvijek igrani film, animirana komedija 21:45 Ja, ja i Irena (12) igrani film, komedija 23:55 CSI: Miami (12) kriminalistička serija

09.15 Hitna služba, dramska serija 10.10 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.20 Hitna služba, dramska serija 13.15 Sve u šest, magazin 16.30 RTL Vijesti, informativna emisija 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin

18.30 RTL Danas, informativna emisija 19.15 Pet na pet, kviz 20.00 Vatre ivanjske, dramska serija 21.00 Uhvati Bingo ritam 22.50 Dr. House, dramska serija 23.45 RTL Vijesti, informativna emisija

10.05 Hitna služba 11.00 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.00 TV prodaja 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska serija 13.10 Hitna služba 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet, kviz 15.25 Vatre ivanjske, dramska serija

16.30 RTL Vijesti, informativna emisija 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin 18.30 RTL Danas 19.10 RTL Vrijeme, informativna emisija 19.15 Pet na pet, kviz 20.00 Vatre ivanjske 22.30 Dr. House dramska serija