477 sibenski tjednik 2204 ss by Kocka d.o.o.

Cijena 6 kn • Broj 477 • od 22. do 28. travnja 2015.

INTERVJU, MILENA BAČELIĆ:

NEMA POMAKA DOK JE STRUČNOST IZA PODOBNOSTI

KONZERVATORI 'U AKCIJI'

Srednjovjekovnu tvrđavu probušili, a zakočili projekt hotela u centru GDJE SU BILI PRIJE?

ISSN 1848-3127

KAKO SU SE KALILE LOKALNE POLITIČKE ZVIJEZDE

od 22.4. do 28.4.

PECIVO KIFLA www.bioci.hr

Tema broja Timeline

Srijeda, 15.4. Održan Simpozij Hrvatskog društva za zaštitu od zračenje u Solarisu

Četvrtak, 16.4. Šibenski mališani dijelili građanima letke o zaštiti okoliša

Petak, 17.4. Održana svečana primopredaja novih prostorija šibenskog katastra u Šarinoj pekari

Subota, 18.4. Održana modna revija šibenskog Centra za inkluziju ispred Gradske vijećnice

OTKRIVAMO KOGA JE STVORILA POLITIKA, A TKO JE U PO O

Kako su se kalile lokaal piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

posljednje vrijeme mnogo se priča o listama s kojih će se, ovisno o podršci birača na parlamentarnim izborima, koji će se održati koncem tekuće godine, novačiti zastupnici u novom sazivu Hrvatskog sabora. Tko će kako kotirati od lokalnih političara, tko će se probiti više na listi za IX. izbornu jedinicu, te čiji će politički utjecaj presuditi ostalim stranačkim kolegama česte su teme koje ovih dana pune stupce novinskih i internetskih portala. No, malo se u

ovo vrijeme priča o tome odakle su potekli naši političari, s kojeg ih je radnog mjesta politička opcija povukla na visoku poziciju, pa samim time i koliko su kvalicirani da vode politiku u ime građana. Za mladog lava šibensko-kninskog SDP-a Ivana Klarina nema dileme – on je rođeni političar koji se za to zanimanje kovao od ranog djetinjstva. Iako mu je fotelja načelnika Općine Tisno, u kojoj sjedi već drugi mandat, prvo radno mjesto, Klarin je, po vlastitom priznanju, još u osnovnoj školi znao čime će se baviti. Danas je i predsjednik šibenskokninskog SDP-a, saborski zastupnik, a već treće izbore je i na funkciji koordinatora, na predstojećim parlamentarnim izborima za čitavu IX izbornu jedi-

nicu. Dakako, njegovo ime bit će nesumnjivo visoko na SDP-ovoj listi za Sabor. - Od malih nogu je politika bila moja strast. U osnovnoj školi kada je većinu mojih prijatelja interesirala zabava, ja sam gledao Sabor. Malo je čudno. I moji su se doma uvijek čudili. Ne znam bi li bilo patetično da kažem da sam rođen s tim… Nekako je to oduvijek bilo u meni. U osnovnoj školi sam znao nabrojiti Matešinu Vladu. Sve ministre sam znao napamet. Kad sav taj lm vratim unatrag, vidim da je politika nekako živjela i rasla u meni. Zahvaljujući mojoj stranci, dobio sam priliku mlad postati načelnik općine, a sada i saborski zastupnik.

Nedjelja, 19.4. Košarkaši GKK Šibenik ubilježili još jedan domaći poraz, i to protiv Zagreba

Ponedjeljak, 20.4. Počeli upisi u dječje vrtiće u Šibeniku, traju do 24. travnja

Utorak, 21.4. Održan koncert polaznika škole gitare na bazi sluha u Gradskoj knjižnici

Ivan Klarin Rođen je 16. srpnja 1985. u Jezerima, Tisno Bio je predsjednik MO Jezera 2009. postao načelnik Općine Tisno Saborski zastupnik od 2011. Predsjednik ŽO SDP-a od 2013. Član Predsjedništva SDP-a

Franko Vidović Rođen je 13. studenoga 1967. u Šibeniku Od 2009. do 2013. zamjenik gradonačelnika Grada Šibenika Saborski zastupnik od 2011. Predsjednik GO SDP-a Šibenik od 2006.

477. / 22. travnja 2015. / 3

OLITIKU DOŠAO KAO PREKALJEN PROFESIONALAC

lne političke zvijezde To je velika čast, ali i velika obveza i velika odgovornost. Jednom sam pročitao englesku izreku da ako čovjek stvarno to želi, da može postati i engleski kralj – kazao nam je jednom prigodom Klarin odgovarajući na pitanje zašto se tako mlad čovjek, a imao je tada 26 i postao saborski zastupnik, bavi politikom, a ne nekom drugom djelatnošću. Klarinu je danas nešto više godina, no potpuno je jasno da je to SDP-ovac s najvećim autoritetom na lokalnoj stranačkoj sceni. VIDOVIĆ I KULUŠIĆ S POSLA U POLITIKU Njegov stranački kolega, također saborski zastupnik i predsjednik šibenskog SDP-a Franko Vidović na-

kon velikog pada poslije gubitka lokalnih izbora u Šibeniku, u posljednje je vrijeme u uzlaznoj putanji. Iako ne uživa niti izbliza stranački utjecaj kao Klarin, Vidović je ipak svojim angažmanom oko pitanja branitelja ponovno zaslužio ugled u stranci, što se, na koncu, vidi i iz njegovog prošlotjednog imenovanja za zamjenika saborskog Odbora za ratne veterane. Vidović je u politiku unovačen iz šibenskog Gradskog parkinga, gdje je bio zamjenik direktora. I sam će kazati kako je tek 2006. godine s tog mjesta ušao u ozbiljnu politiku. -Član sam SDPa od 1990. godine, te sam reevidentiran 1997. ali do 2003. bio sam neaktivan – pojašnjava Vidović. Na pitanje kako to da je on kao hrvatski

branitelj u jeku rata odabrao SDP, a ne HDZ koji je nekako uvijek, ističući svoju državotvornu funkciju, bio bliži braniteljskoj populaciji, Vidović odgovara: - Izabrao sam SDP jer ne mijenjam svoja uvjerenja. Samostalnu Hrvatsku htjela je i njezinu opstojnost branila većina hrvatskih građana, pa tako i ja. To nema veze s političkim opredjeljenjem. (Nastavak na sljedećoj stranici)

Barometar

Štićenici Centra za inkluziju Šibenik održali su svoju modnu reviju i time pokazali da su i oni kreativni dio društva.

Nulu zaskužuju igrači GKK Šibenik, za onakvu igru kakvu pokazuju od početka Lige za prvaka nikako im ne možemo dati prolaznu ocijenu.

Josipa Rimac Rođena je 25. veljače 1980.u Lukaru Od 2005. je gradonačelnica Knina Predsjednica GO Knina od 2006. Članica predsjedništva HDZ-a od 2012.

Ante Kulušić Rođen je 22. lipnja 1958. u Drnišu Nije obnašao izvršne političke funkcije Saborski zastupnik od 2007. Predsjednik ŽO HDZ-a od 2004. godine

Najpijaniji vozač prošlog tjedna uhvaćen je kod Knina, imao je 1,88 promila alkohola u krvi. Najbrži vozač juiro je čak 234 kilomtra na sat.

Sedam dana

4 / 22. travnja 2015. / 477. (Nastavak s prethodne stranice)

Iako bi ga mnogi, pa čak i neke njegove unutarstranačke kolege najradije vidjele kao personu nongratu, Ante Kulušić još uvijek je suvereni predsjednik šibensko-kninskog HDZ-a. Uz Josipu Rimac koja je nesporno bliska sa stranačkim vrhom, i uživa njegovu podršku i povjerenje, Kulušić je najvažnije lokalno HDZ-ovo lice. Ovaj prekaljeni HDZ-ovac staroga kova politici je naučio mnoge, i on je jedan od rijetkih političara koji su na visoke funkcije došli kao već situiran kadar. Kada je prije 12 godina postao predsjednik Županijskog odbora HDZ-a bio je, naime, direktor lijale Croatia osiguranja u Šibeniku i međunarodni nogometni sudac s bogatim iskustvom. Nogomet je ostao uz njega ili on uz nogomet, kako se okrene, te je trenutno zamjenik predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza. HDZ i dalje vodi. - U HDZ-u sam od 1990. godine, no osim što sam bio član gradskog i županijskog odbora stranke, nisam do 2004. godine, kad sam postao predsjednikom ŽO HDZ-a, obnašao više stranačke funkcije. Nisam nikada tražio niti obnašao neku izvršnu funkciju, a što se tiče ostalih funkcija

Malo se u ovo vrijeme priča o tome odakle su potekli naši političari, s kojeg ih je radnog mjesta politička opcija povukla na visoku poziciju, pa samim time i koliko su kvalicirani da vode politiku u ime građana

bio sam kratko '93. godine član NO Izgradnje, te jedno vrijeme predsjednik NO Revije – kaže Kulušić. Goran Pauk, predsjednik HDZ-ovog gradskog odbora u Šibeniku i aktualni župan šibensko-kninski u drugom mandatu, pak, u politiku je ušao tek nakon što mu je karijera krenula nizbrdo. U trenutku kad je

Petar Baranović Rođen je 12. ožujka 1969. u Šibeniku Od 2009. do 2013. zamjenik gradonačelnika Šibenika Od 2011. saborski zastupnik Potpredsjednik Narodne stranke reformisti

postao zamjenik gradonačelnice Šibenika Nedjeljke Klarić, Pauk je bio komercijalist u 'Buri 1', ali je prije toga radio na čelnim mjestima u Poliplastu i TEF-u, tvrtkama koje danas, nažalost, ne postoje ili postoje samo formalno, a bio je i načelnik PU šibensko-kninske. Kninska gradonačelnica u trećem mandatu Josipa Rimac najjača je ženska političarka u županiji. Na radno mjesto u kninskoj gradskoj upravi Rimac je stigla iz fotelje ravnateljice Gradskog društva Crvenog križa Knin. U svom životopisu navodi kako je članica HDZ-a postala 1996. godine, a prema visokoj politici Rimac počinje napredovati nakon što je 2005. po prvi put bila izabrana za kninsku gradonačelnicu. Danas više nitko ne spori o njezinoj bliskosti s Tomislavom Karamarkom, predsjednikom HDZ-a, te se očekuje kako će njezino ime biti najviše na listi za IX. izbornu jedinicu na predstojećim parlamentarnim izborima. Petar Baranović, nekadašnji HNS-ovac danas član Narodne stranke reformista, strelovito se uspeo, sve do Sabora, nakon što je 2009. godine iskrsnuo kao kandidat, a potom je odabran i kao zamjenik gradonačelnika Šibenika. Prije toga

Baranović je bio profesionalni ribar, a javnost nije bila previše upoznata s njegovim radom. U sferu visoke politike lansirala ga je prije svega lojalnost tadašnjem šefu narodnjaka, današnjem čelniku reformista Radimiru Čačiću. LOJALNOST ČAČIĆU Koliko mu je lojalan Baranović je jasno dao do znanja, govoreći 2011. u jednom intervjuu za Šibenski tjednik. - Nikad u ovih sedam godina nisam izašao na auto-cestu, a da mi lik poštovanog predsjednika stranke nije zaigrao ispred očiju i svaki put sam rekao ‘Ratko, hvala ti’.U mnogočemu sam sličan Radimiru Čačiću jer imam energiju za posao i privlači me realizacija konkretnih projekata. Pošteno govoreći, ja sam u društvene djelatnosti u gradu ušao silom prilika. Moj habitus je bitno drugačiji, po anitetima sam bliži tipu političara kao što je Radimir Čačić. HNS je stranka koja se bavi projektima i isključivo živi za progres, a Čačić je strog ali pravedan predsjednik. Može me se nazvati i Čačićevim pretorijancem. Apsolutno – poentirao je Baranović i ostao dosljedan, slijedivši Čačića u novu stranku kojoj je sad potpredsjednik.

Goran Pauk Rođen 23.travnja 1962. godine u Šibeniku Od 2006. župan Šibensko-kninske županije Od 2012. predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Grada Šibenika

477. / 22. travnja 2015. / 5

Otvoreni dani veleučilišta u Šibeniku

eleučilište u Šibeniku, Studentski zbor VUŠ-a i Sportska udruga Veleučilišta organiziraju Dan otvorenih vrata u petak, 24. travnja 2015. u predavaonici K Veleučilišta u Šibeniku, Trg Andrije Hebranga 11, 1. kat. Danom otvorenih vrata VUŠ-a nastoji se promovirati stručne studije te ustanove, uvjete upisa na studij i način studiranja na VUŠ-u, predstaviti studentski standard te buduće aktivnosti u akademskoj godini 2015./2016. Paralelno, predstavit će se i do-

sadašnji te budući rad Studentskog zbora i Sportske udruge VUŠ-a. Tijekom Dana otvorenih vrata organizirati će se niz predavanja lokalnih gospodarstvenika na temu ‘Strategija i praksa turističke ponude Šibensko-kninske županije’, nakon čega je planirana rasprava, B2B sastanci i druženje. Paralelno, povodom Dana otvorenih vrata organizira se tradicionalni malonogometni turnir na nogometnom terenu Interpetrola u Njivicama. (jd)

Vijesti

Sedam dana PUNA USTA INVESTICIJA, A PRAKSA? KONZERVATORSKI ODJEL BLOKIRAO PROJEKT HOTELA U ZGRADI EX RIVIJERE

Srednjovjekovnu tvrđavu probušili bez prigovora, a zakočili projekt hotela u centru

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

tome kako Hrvatska, pa i Šibenik, trebaju raditi na privlačenju kvalitetnih domaćih i stranih investitora koji bi pokrenuli gospodarstvo i potaknuli zapošljavanje ispisane su do sada tisuće kartica novinskih tekstova. Građanima je, pa i političarima, barem načelno jasno da su investicije motor gospodarstva i često se

govori kako investitorima treba olakšati na sve moguće načine kako bi se njihove ideje provele u djelo. Međutim, praksa je u velikoj mjeri drugačija od onog što se kao mantra ponavlja već godinama.O tome svjedoče događanja oko hotela koji je trebao biti smješten u zgradi ex Rivijere kod ‘stare pošte’ u Šibeniku, a koja se za te potrebe trebala rekonstruirati. No, zbog krutosti hrvatske birokracije, taj je projekt trenutno na čekanju, a ionako derutna zgrada protokom vremena samo sve više

propada. Rekonstrukcija zgrade važna je zbog nekoliko stvari. Prije svega, postojeća građevina u derutnom je stanju, s nje otpadaju žbuka i crijep, pa je sanacija nužno potrebna i zbog sigurnosti građana, a s druge strane, činjenica je da je Šibeniku, kao gradu koji se u posljednjih nekoliko godina turistički razvija, nužno potreban luksuzniji hotel u samom gradskom centru. SAGA O REKONSTRUKCIJI ZGRADE EX RIVIJERE Priča s hotelom započinje u ko-

lovozu 2012. godine, kada tvrtka SITUS d.o.o. koju je investitor angažirao za projekt, s projektantom arhitektom Tomislavom Krajinom, od konzervatora traži suglasnost za idejni projekt rekonstrukcije spomenute zgrade. Konzervatorski odjel u listopadu iste godine izdaje Mišljenje prema kojem idejni projekt ocjenjuju prihvatljivim i mogućim, a na temelju tog rješenja izdana je i lokacijska dozvola u rujnu 2013. godine koja je danas još uvijek pravomoćna i pravovaljana, a izrađen je i konzerva-

Vidjevši što se sve događa oko stare gradske jezgre i kako se na nju gleda, suočivši se s našom birokracijom, koju je ocijenio nedopustivom, i zaključivši da kao investitor nema nikakvu podršku lokalne uprave, suinvestitor je zaključio da se ovakve stvari događaju samo kod nas i povukao se iz projekta – kaže Damir Perkov

torima predan Konzervatorski elaborat potreban za izdavanje Posebnih uvjeta Projekt je također pozitivno ocijenjen na Povjerenstvu za ocjenu arhitektonske uspješnosti pri Gradu Šibeniku, bez čije pozitivne ocjene lokacijsku dozvolu nije moguće dobiti. Nakon ispunjenja ostalih pravnih i nancijskih uvjeta, krenulo se u izradu glavnog projekta, pri čemu su izvršene manje izmjene i dopune projekta. Taj, izmijenjeni idejni projekt, dostavljen je Konzervatorskom odjelu u Šibeniku na uvid i usklađenje s već

izdanom lokacijskom dozvolom, budući da je trebalo ishodovati izmjene i dopune pravovaljane lokacijske dozvole. I tu nastupaju problemi. Prema riječima projektanta Tomislava Krajine, unatoč tome što je on nekoliko puta osobno dolazio u Konzervatorski odjel i nudio se za konzultativni razgovor, bilo kakav sastanak sa stručnim kolegijem Konzervatorskog odjela ili nadležnim konzervatorom mu je bio odbijen. KONZERVATORI: PROJEKT DA, IZMJENE NE Nakon toga, SITUS d.o.o. dobiva Rješenje u kojem stoji kako ‘visinom, oblikovanjem i tretmanom fasada predviđena nadogradnja narušava ambijentalnu vrijednost postojećeg objekta, kao i integritet zaštićene kulturno-povijesne cjeline Šibenika’ te odbija izdati Posebne uvjete potrebne za izmjene lokacijske dozvole. Jednostavnije rečeno, projekt je stopiran. Obratili smo se Konzervatorskom odjelu s upitom o spornom projektu, a pročelnica Živana Stošić kazala nam je kako je Krajina ove godine dostavio novi, potpuno drugačiji projekt za istu lokaciju, te da su oni tek tada saznali da je na prethodni projekt iz 2012. godine izdana lokacijska dozvola od Ureda za provedbu dokumenata prostornog uređenja Grada Šibenika, iako prema Zakonu bez Posebnih uvjeta Konzervatorskog odjela izdavanje dozvole nije moguće. - Međutim, autor projekta sad podnosi zahtjev uz potpuno drugačiji projekt, gabariti građevine su povećani, oblikovanje nadogradnje je potpuno drugačije, pri čemu je primijenjena metoda kontrasta, te je isti na stručnom kolegiju ovog odjela jednoglasno odbijen – kaže Stošić, dodajući kako Odjel smatra da je intervencija na toj zgradi u svrhu prenamjene prostora u hotel moguća, kao i da je prvi ponuđeni projekt na koji su izdali pozitivno Mišljenje bio prihvatljiv, jer je izrađen kao interpolacija metodom prilagođavanja zatečenoj arhitekturi. NADOGRADNJA NE MOŽE BITI PREDMET PRIMJEDBI Krajina pak kaže kako se spomenute izmjene odnose samo na novi dio građevine, odnosno onaj koji je trebao biti nadograđen, te da to nije moglo biti

predmetom konzervatorskih primjedbi. Najviše ga smeta činjenica da je dobra komunikacija, za koju kaže kako je do sada postojala budući da dugi niz godina surađuje sa šibenskim Konzervatorskim odjelom, ovog puta izostala, a razlozi za to su nejasni. - Ova je odluka donesena na temelju subjektivnog dojma o sviđanju ili nesviđanju. Ako zakon dopušta visinu od pet katova, ne mogu tu konzervatori reći da se njima više sviđa visina od tri kata. Međutim, ne krivim ja konzervatore jer riba smrdi od glave. Naprosto, u zakonu su ostavljene takve mogućnosti da se neke odluke donose na temelju subjektivnih dojmova, što ne bi smjelo biti moguće – objašnjava Krajina i dodaje kako se ipak nada kako će se ovaj ‘šum u komunikacijskom kanalu’ izgladiti, jer su do sada svi dobro surađivali. DVOSTRUKI KRITERIJI KONZERVATORA? Još su čudnije tvrdnje konzervatora da se projektom narušava ambijentalna vrijednost projekta ako znamo da je taj isti Odjel blagoslovio probijanje bedema iz 13. stoljeća na tvrđavi sv. Mihovila, iako je jedan od konzervatora javno istupio prosvjedujući protiv toga, tvrdeći da se time pomaže samo projektu, a ne spomeniku kulture. Dakle, u jednom slučaju projekt je važniji od kulturne baštine, a u drugom nije, iako je tvrđava sv. Mihovila nemjerljivo značajnija baština od derutne zgrade. Točku na i stavio je investitor Damir Perkov, svjedočeći kako je u projekt hotela krenuo sa suinvestitorom, koji se zadržao oko godinu dana, da bi, uslijed birokratskih komplikacija i nedostatka podrške lokalne samouprave, iz svega povukao. - Međutim, vidjevši što se sve događa oko stare gradske jezgre i kako se na nju gleda, suočivši se s našom birokracijom, koju je ocijenio nedopustivom, i zaključivši da kao investitor nema nikakvu podršku lokalne uprave, zaključio je da se ovakve stvari događaju samo kod nas i povukao se iz projekta. Mislim da to dovoljno govori o svemu. Riječ je o strateškom projektu za Šibenik kojem hoteli trebaju, ali vrijeme prolazi, zgrada se urušava i dalje propada, a ništa se nije riješilo – zaključuje Perkov.

Spomenik poginulim braniteljima u Dubravi U Dubravi kod Šibenika prošlog je vikenda svečano otkrivena spomen ploča poginulim braniteljima iz Domovinskog rata s područja Dubrave.Spomen ploča poginulim sumještanima postavljena je na novoizgrađenom platou kod zgrade tamošnje osnovne škole. Na spomeniku su uklesana imena branitelja Mladena Protege, Josipa Škugora, Nikole Klarića i Šime Škugora.

BLIC VIJESTI Raslinjani čistili svoje mjesto Mjesni odbor Raslinau subotu, 18. travnja, organizirao je akciju čišćenja i uređenja mjesta povodom Dana planeta Zemlje koji obilježavamo 22. travnja. Akciji su se odazvali brojni Raslinjani, čistilo je i staro i mlado, a vrijedne mještane poslužilo je i odlično vrijeme.Dan planeta Zemlje obilježava se u više od 150 zemalja diljem svijeta.Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine JohnMcConnell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste je godine dizajnirana Zastava Zemlje, a sam je naziv Earthday prvi put upotrijebio 21. ožujka gradonačelnik San FranciscaJosephAlioto1969. g., u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na područja San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje.U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.

Sedam dana

8 / 22. travnja 2015. / 477.

OBVEZNA VOJSKA VOJARNE DEVASTIRANE ILI PRENAMIJENJENE, MLADI NEZAINTERESIRA A

Uvođenje obveze služenja ogroman izdatak za proračč

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

Mladenko Spahija:

oje mišljenje je da bi struka, odnosno ljudi koji se bave tom problematikom, trebali na temelju dubinskih analiza i procjena donijeti odluku o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Pronaći nekakav najisplativiji oblik koji ne bi opterećivao proračun, tražio dodatna ulaganja u tu svrhu, a u krajnjem cilju imao bi svrhu vojne obuke mladih ljudi, možda bi se i trebao uvesti. Znam za primjer Švedske gdje se vojni rok, u periodu od tri mjeseca u godini dana, služi po danu,

edavna izjava predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o namjeri ponovnog uvođenja obaveznog služenja vojnog roka za sve vojno sposobne muškarce, u širim krugovima je postavilo i pitanja u kojoj mjeri je ta ideja izvediva i postoji li kod mladih ljudi uopće volja za služenjem vojnog roka. Naime, Hrvatska je 2008. godine napustila obavezu služenja vojnog roka, u redove oružanih snaga RH od te godine

Mladi očvrsnu uz vojnu naobrazbu!

a navečer se ročnici vraćaju svojim kućama, ali ima još uvijek i zemalja u kojima se obavezni vojni rok služi cijelu godinu. Kažem, moj je dojam kako bi prvenstveno to trebalo napraviti zbog mladih ljudi koji bi u jednom takvom okruženju i uz vojnu naobrazbu stasali i očvrsnuli. Mladenko Spahija, čelnik šibensko-kninske HVIDRA-e

477. / 22. travnja 2015. / 9

ANI

vojnog roka značio bi čun Što se tiče Šibensko-kninske županije, u službi prihvata ročnika na odsluženju obveznog vojnog roka do ukidanja ove obveze bilo je pet vojarni od kojih su neke predane Gradu, a neke drugim tijelima državne uprave

500

godišnje bi Miniprimaju se dragovoljstarstvo obraci, ali zakonski zane opteretio držala mogućnost s dodatnih da se vojna obave500 milijuna za vrati u slučaju kuna, a u sipotrebe rata ili milijuna kuna godišnje tuaciji kada ugroze, kao što je se iz državnekako u isto vritrebala bi izdvojiti nog proračujeme napravila i Hrvatska za uvođenje na u blagajnu većina novih članica obvezne vojske Ministarstva EU, Bugarska, Litva, slijeva sve manje Latvija, Poljska, Češka, novca, iluzorno je očeSlovačka, Mađarska i Rumunjska, pripremajući se, kao i kivati konkretnije pomake u Hrvatska, za članstvo u NATO. tom pravcu. Za prihvat ročniIako je predsjednica naglasila ka potrebno je ustrojiti cijelu kako je to tema o kojoj se tre- hijerarhiju nove garniture vojnutno ne raspravlja, te se samo nih djelatnika, a za tu namjenu radi o njenoj političkoj zamisli, zaposlilo bi se između 1.500 i kazala je kako je za donošenje 2.000 ljudi. Ulaganje u lošu i zapuštenu takve odluke potrebno napraviti stratešku procjenu nacional- infrastrukturu vojnih objekata ne sigurnosti RH i dugoročnog debelo prelazi više milijunske iznose, a na popisu stvari koje razvoja Oružanih snaga. ne idu u prilog ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka DODATNO FINANCIJSKO nije zanemariva ni stavka koja OPTEREĆENJE Najveći problem kod ponov- se odnosi na odjeću, obuću i nog uvođenja obaveznog vojnog prehranu ročnika. Samo za ovu roka predstavlja novac. Prema zadnju stavku trebalo bi dnevnekim izračunima ovaj potez no osigurati između 80 i 100

Franko Vidović:

Treba ustrajati na dobrovoljnom služenju

ržim kako je ovaj model pričuvnih i profesionalnih vojnih snaga dobar. Treba ustrajati na njemu i nema ga potrebe mijenjati, znajući da smo prije sedam godina ukunuli obavezno služenje vojnog roka, a pogotovo što bi to tražilo dodatna ulaganja u infrastrukturu i ustroj cijelog sustava, što u trenutnoj situaciji Hrvatska teško da može realizirati. Neka

se mladi ljudi, i momci i cure, posvete daljnjem školovanju, obrazovanju i realiziranju svojih životnih ciljeva, a na kraju krajeva i mojih godinu dana provedenih u JNA držim za izgubljeno vrijeme u svom životu. Franko Vidović, saborski zastupnik SDP-a

kuna dnevno, a ako znamo kako je u zadnjoj godini obaveznog služenja vojnog roka upućeno 25 tisuća poziva, onda nije teško doći ni do spomenutih pola milijarde kuna. U cijeloj ovoj priči dodatno otežavajuću okolnost čini i Ustavom propisano pravo na prigovor savjesti. Najtransparentnije se to vidjelo upravo u zadnjoj godini obaveze služenja vojnog roka kada se od spomenutih 25 tisuća, za služenje vojnog roka javilo samo 2.500 ročnika, dok se ostatak odlučio za civilno služenje vojnog roka, pa se s pravom postavlja pitanje koliko je mladih ljudi danas željno obući vojnu uniformu. Što se tiče Šibensko-kninske županije, u službi prihvata ročnika na odsluženju obveznog vojnog roka do ukidanja ove obveze bilo je pet vojarni od kojih su neke predane Gradu, a neke drugim tijelima državne uprave. Konkretno, navode iz MORHa, vojarna ‘Ante Jonić’ predana je Ministarstvu unutarnjih poslova, vojarna ‘Šubićevac’ ili ‘Petar Krešimir IV’ predana je Gradu Šibeniku 2001. godine, vojarna ‘Kuline’ predana je Gradu Šibeniku 2004. godine, vojarna ‘Rade Končar’ ili ‘Bribirski knezovi’ predana je 2011. godine Agenciji za upravljanje državnom imovinom (današnji Državni ured za upravljanje državnom imovinom) i vojarna u Ulici Rade Končara bb predana Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom 2014. godine. Da je interes za služenje vojnog roka, dok je postojala ta obveza, bio u opadanju, vidljivo je iz podataka kojima raspolaže MORH. (Nastavak na sljedećoj stranici)

Sedam dana

10 / 22. travnja 2015. / 477. (Nastavak s prethodne stranice)

Domagoj Zaninović:

piše Daria Validžić daria.validzic@novi-tjednik.hr

Mladima ne treba nametati vojsku oj osobni stav je izratim da nisam siguran, ali zito pacistički i mislim kako je obaprotiv sam bilo vezno služenje vojkakvog ratovanja, nog roka i nancijpa u tom kontekstu ski lošija stavka u držim kako je ovaj odnosu na profesimodel koji trenutno onalizam, a upitno imamo u Hrvatskoj je kakav je krajnji dobar. Profesioučinak. Mlade ljude nalizam kao životni ne treba sputavati izbor, ali i dragovoljno u životu, i možda bi služenje vojnog roka predsjednica, umjeu potpunosti posto jednog ovakvog državam, što prijedloga, trebala je stav i više razmišljati o ORAHnjihovom obrazovanju u drua, s gim segmentiDomagoj Zaninović, čelnik ORAH-a ma života. za Šibensko-kninsku županiju

- U posljednje tri godine obveznog služenja vojnog roka, u razdoblju od 2005. do 2007. obvezno služenje vojnog roka regulirao je ukupno 19.051 ročnik, dok je u istom razdoblju civilno služenje vojnog roka (prigovor savjesti) reguliralo 22.079 kandidata. DRAGOVOLJNO SLUŽENJE Od uvođenja dragovoljnog vojnog osposobljavanja nije se razmatralo vraćanje obveze služenja vojnog roka niti je ono predviđeno u bilo kojem strateškom planskom dokumentu MORH-a i OSRH. Naime, Zakon o obrani isključivo propisuje kada se po sili zakona uvodi obvezno služenje vojnog roka, a to je u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili ratnog stanja – odgovaraju na naš upit iz Samostalne službe za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a. Trenutno je na dragovoljnom vojnom osposobljavanju u Središtu za obuku Požega 14. naraštaj ročnika, napominju iz MORH-a. Naraštaj broji ukupno 468 ročnika, od kojih je 49 žena. U posljednjih 13 naraštaja, zaključuju, ovu temeljnu vojnu obuku završio je 3.531 ročnik i 441 ročnica. Kažimo na kraju kako u Hrvatskoj još uvijek nije točno deniran položaj žena po pitanju obaveznog služenja vojnog roka, iako je člankom 47 Ustava RH jasno propisano da je ‘vojna

Od uvođenja dragovoljnog vojnog osposobljavanja nije se razmatralo vraćanje obveze služenja vojnog roka niti je ono predviđeno u bilo kojem strateškom planskom dokumentu MORH-a

obaveza i obrana Republike Hrvatske dužnost svih za to sposobnih građana’. Znači li to da bi prema tom tumačenju i žene trebale biti pozvane na odluženje vojnog roka, ostaje nejasno. Žene do sada nisu imale obavezu služenja vojnog roka, a ako bi se ovom prilikom išlo u pravcu primjene ovog članka, postavlja se pitanje koliko bi to dodatno opteretilo proračun Ministarstva i državnu blagajnu.

ibenčani će u nedjelju, 26. travnja, izaći na izbore za članove vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora, što će u ovoj, (pred) izbornoj godini značiti i svojevrsno ispitivanje javnog mijenja političkim strankama za nadolazeće parlamentarne izbore. Šibenik ima 16 četvrti i čak 29 mjesnih odbora, što je brojka kojom ne raspolažu i neki mnogo veći gradovi. Budući da se o reduciranju broja četvrti i mjesnih odbora u prošlosti već raspravljalo, zanimalo nas je planiraju li u gradskoj upravi u skorijoj budućnosti smanjivati taj broj.

Jedan od ovlaštenih predlagatelja je gradonačelnik, no s obzirom da su izbori za mjesnu samoupravu u tijeku, a da se redukcija razmatrala kao moguća, ta činjenica trebala je biti utvrđena prije aktualnih izbora. Dakle, za sada se o redukciji ne raspravlja – kaže Ana Gojanović Rakić

TREBA LI NAM TOLIKO ČETVRTI I MJESNIH ODBORA? Ana Gojanović Rakić, pročelnica Ureda gradonačelnika kazala nam je kako o tome odlučuje Gradsko vijeće Grada Šibenika. - Naravno da je jedan od ovlaštenih predlagatelja gradonačelnik, no s obzirom da su izbori za mjesnu samoupravu u tijeku, a da se reduk- S najviše lista, ukupno njih cija razmatrala kao moguća, 40, izašao je HDZ, zatim HSP ta činjenica trebala je biti s 28, te SDP, koji je u koaliciji utvrđena prije aktualnih iz- s HNS-om bio na 18 lista, a bora. Dakle, za sada se o na šest je izašao samostalno. redukciji ne raspravRASPORED SNAGA lja – kaže Gojanović Od ukupno upisanih Rakić i dodaje kako 44.634 birača, glasosu za sada od toga valo ih je 9.912 od odustali jer bi neki čega je HDZ dobio površinom veliki, a 3.355, SDP-HNS slabo naseljeni mje2.337 (samostalsni odbori u slučaju ne liste SDPredukcije bili zaa 344), HSP kinuti. 1.478, a HSP Najzanimljidr. Ante viji aspekt Starčevića upravo je te651 GLAS. stiranje i praZa ‘seljake’ ćenje kretanja gradskih četvrti i mjesnih glas je dalo političkih preodbora u Šibeniku bira tek 546 građaferencija građanove predstavnike na, za umirovna za parlamenljenike 215, a za tarne izbore, iako ‘liberale’ 188 birača. oni privuku relativno Što se Šibenika tiče, mali broj birača. Na zadnjim ‘komunalnim’ izborima 2011. kvartovi koji su se pokazali godine na izbore je izašlo najvećim HDZ-ovim utvrdatek 22 posto birača, a HDZ je ma su Crnica u kojoj je HDZ osvojio najveći broj mandata dobio 44,5 posto glasova, – 147 samostalno i još pet u Ražine donje (47,3 posto), koaliciji s HSS-om. Te se go- Meterize (38,7 posto). S drudine u 45 mjesnih odbora i ge strane, SDP je u koaliciji s gradskih četvrti kandidiralo HNS-om ili samostalno domi130 lista s ukupno 1.170 ljudi. nirao na Baldekinu I, II i III s

477. / 22. travnja 2015. / 11

KOMUNALNI IZBORI TEST ZA PARLAMENTARNE IZBORE

HDZ jak u Crnici, Meterizama i okolici Šibenika, SDP-ovi su Baldekin, Vidici i Građa

između 41,2 i 46,4 posto osvojenih glasova, zatim na Građi (40 posto) te Vidicima (32,2 posto). Tijesna se borba između dvije najveće stranke vodila na Šubićevcu, gdje je prevagu ipak odnio HDZ sa 32 posto naspram SDP-HNS-ovih 29,3 posto, te Starom gradu, gdje je pobjedila lista SDP-HNS sa 36,6 posto naspram HDZ-ovih 31,4 posto. Ražine su jedina šibenska gradska četvrt u kojoj je većinu glasova odnio HSP. Na izborima 2011. godine solidno su prošle i nezavisne liste, a najbolje je prošla ona Emila Guberine, koja je na Jadriji odnijela 100 posto glasova.

U Zablaću je većinu također odnijela jedna nezavisna lista, ona Zorana Grgasa, s osvojenih 32,5 posto glasova, dok je u Mandalini najveće povjerenje glasača dobila Nezavisna lista Marka St. George Doodneya. Nezavisne liste trijumrale su i u Perkoviću, u kojoj je većinu osvojila NL Zlatka Čorića, te Dubravi kod Šibenika u kojoj je Tomo Grubišić sa svojom listom osvojio čak 70,4 posto glasova. OKOLICA ŠIBENIKA SKLONA DESNIM OPCIJAMA Rezultati prošlih izbora za mjesne odbore pokazali su da okolica Šibenika debelo naginje

HDZ-u i strankama desnice. U Brnjici, Danilu, Danilo Birnju, Kapriju, Krapnju, Lepenici, Podinama i Zlarinu HDZ je odnio 100 posto glasova, a većinu su osvojili i u Danilo Kraljicama, dok je HSP s istim postotkom slavio u Gorišu, a u većinu su osvojili i u Grebaštici Gornjoj i Donjoj. HDZ je većinu odnio i u Danilo Kraljicama, Jadrtovcu, Konjevratima, Boraji, Mravnici, Lozovcu, Vrsnom, Vrpolju, Slivnom i Sitnom Donjem. Mjesni odbori u kojima je većinu drži SDP, samostalno ili u koaliciji s HNS-om, bili su Donje Polje, Žaborić, Raslina te Žirje, dok je

HSS sa 71 posto glasova slavio u Zatonu. Kome će birači pokloniti povjerenje za upravljanje gradskim četvrtima i mjesnim odborima, vidjet će se u nedjelju, kao i hoće li biti većih iznenađenja u odnosu na prošle izbore. Birališta se otvaraju u 7, a zatvaraju u 19 sati, te će se već početkom idućeg tjedna z n a t i koga Šibenčani čani smatraju doovoljno spo-sobnim za upravljanje kvartovima u narednee četiri godine. e.

Sedam dana

12 / 22. travnja 2015. / 477.

S BURZE ZA VOLAN ORNELA ŠUPE, JEDINA ŠIBENSKA VOZAČICA TAKSIJA

‘Prije godinu dana bila sam nezaposlena, a sad zapošljavam šestero ljudi!’ piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

azovete li šibenski Taxi Bubamara, nemojte se previše iznenaditi kad vam stigne vozačica. Ornela Šupe je jedina žena koja vozi taksi u Šibeniku. Uspješna Šibenčanka, zajedno sa suprugom Tomislavom Šupom, otvorila je svoj obrt za uslužne djelatnosti, bavi se čišćenjem interijera i, kao što smo već spomenuli, vozi taksi. Jednu smjenu ona, jednu smjenu suprug. A, samo prije godinu i pol dana priča je bila sasvim drugačija.

DVIJE GODINE NA BURZI - Dvije godine sam bila na burzi, kao inžinjerka prometa i profesionalna vozačica, nikako nisam mogla pronaći posao. Bilo je to teško vrijeme, živjeli smo svi skupa samo od suprugove plaće. Tada sam odlučila prihvatiti savjet Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da probam pokrenuti obrt, da se samozaposlim. Dobila sam poticaj od 28 tisuća kuna, i to kroz jednogodišnje plaćanje doprinsa, što mi je puno pomoglo. Morala sam napisati dobar poslovni plan,

u čemu su mi također puno pomogli ljudi s Biroa, i otvorila sam obrt za usluge čišćenja, a tri mjeseca kasnije kandidirala sam se i za taksi koncesiju, koju mi je Grad Šibenik i dodijelio. Sad radim dva posla, velika je gužva, ali sve se stigne. D a -

BLIC VIJESTI Pevec u četvrtak otvara u Šibeniku

kle, prije godinu dana bila sam nezaposlena, a sad sama zapošljavam šestero ljudi. Iskoristila sam i mjeru zapošljavanja osobe starije od 50 godina. Za to sam dobila 25.500 kuna- kaže Ornela Šupe. Kaže kako je oduvijek bila vezana uz automobile, motore, uz sva prijevozna sredstva, pa zapravo njene prijatelje nije ni začudilo da se odlučila na vožnju taksija. - To je posao, ali ja ga više doživljavam kao hobi, uživam u vožnjama, razgovorima s ljudima, nikad mi nije dosadno. Nije ‘taksiranje’ samo odvesti mušteriju od jedne točke do druge, tu se i popriča, razmijene se iskustva, i dobra i loša, često sam i svojevrsni psihoterapeut. Najzabavnije je vikendom, kad navečer i u cijeloj noćnoj smjeni najčešće razvozim mlade ljude, do diskoteka i kaća okolo Šibenika. Iako sam žena, nitko se još nije neugodno iznenadio, manje više su svi oduševljeni kad vide ženu za volanom. I, iako često radim noćne smjene, dosad još nisam imala niti jedno neugodno iskustvo- kaže jedina šibenska taksistica. Taj podatak, nastavlja Ornela, možda nije u potpunosti točan. - Koliko znam, ima još žena u Šibeniku koje s vremena na vrijeme voze taksi, ali sigurno je da sam ja jedina koja ima baš svoju koncesiju. Gradu Šibeniku za taksiranje plaćam pet tisuća kuna godišnje, i smatram da to nije previše. Na to davanje više gledam na način kao da sam iznajmila poslovni prostor. Znamo koliko su ti najmovi skupi, a mene to košta nešto više od

Kaže kako je oduvijek bila vezana uz automobile, motore, uz sva prijevozna sredstva, pa zapravo njene prijatelje nije ni začudilo da se odlučila na vožnju taksija

400 kuna mjesečno. Mislim da je to sasvim povoljno. Jedino što bi Grad mogao popraviti je da doda još koje parkirno mjesto za taksiste, ima ih svega 15ak, a 50-ak koncesija. Svejedno, uglavnom dolazimo na poziv, nema puno čekanja na parkingu, pa se uvijek nekako snađemkaže Ornela Šupe. POSLA SVE VIŠE A posla ima sve više, čini se kako su Šibenčani napokon shvatili da se vožnja taksijem itekako isplati, ne smatra se više luksuzom kao prije par godina. - Istina, sve se više Šibenčana vozi taksijem, a glavni razlog je za to povoljna cijena vožnje. Dođete li do centra grada svojim automobilom, najprije treba imati dosta sreće i pronaći parking. A onda, kad ga i pronađete, morate ga skupo plaćati. Puno je jeftinije nazvati taksi. Šibenik je mali grad, neće vas puno koštati ako idete i s jednog kraja grada na drugi, sve su te relacije i vožnje relativno kratke- kaže Ornela Šupe. Želi se i ovim putem zahvaliti svima koji su joj pomogli da stane na noge, a ponajviše djelatnicima HZZ-a, i, naravno, svom supugu i dvoje djece. - Da nije bilo savjeta sa Zavoda, teško bi se odlučila krenuti u poduzetničke vode. Ovako su mi ti poticaji dali određenu sigurnost. Preporučam svima da dobro pogledaju što se sve na Zavodu nudi, koje sve mjere poticaja nudi država, da napišu dobar poslovni plan i da i sami krenu u poduzetništvo- kaže jedina šibenska taksistica.

Nastavljajući razvojne planove tvrtka Pevec d.d. u četvrtak, 23. travnja 2015. godine u 8 sati otvara prodajni centar u Šibeniku, u sklopu poslovnog centra Dalmare. Na gotovo 6000 četvornih metara kupcima će na raspolaganju biti širok asortiman od gotovo 100 tisuća raznih artikala. Pevec će u Šibeniku raditi u jednom od trgovački najboljih poslovnih prostora koji se zbog atraktivnosti, dostupnosti kupcima te širokoj ponudi – sve na jednom mjestu, dobro uklapa u viziju tvrtke. Pevec otvara prodajni centar u gradu u kojem dosad nije radio, a cilj je približiti se svakom kupcu u Hrvatskoj.

Šibenska kapa na dvorani Baldekin Grad Šibenik je, temeljem natječaja, od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobio bespovratnih 1,3 milijuna kuna za povećanje energetske učinkovitosti sportske dvorane Baldekin.Radovi upravo traju, fasada bi trebala biti dovršena do kraja lipnja ove godine, a, osim energetskih ušteda, poradilo se i na estetici, pa je na fasadi bližoj Draženovu igralištu osvanuo prepoznatljiv motiv sa šibenske kape.

Sedam dana

14 / 22. travnja 2015. / 477.

PRAZNA KASA BIVŠI RAVNATELJ BOBINAC NIJE H

Odbio novac N skoro opteretio piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

pravno vijeće Javne ustanove NP Kornati na svojoj je prošloj sjednici u ponedjeljak usvojilo odluku o raspisivanju javnog natječaja za novog ravnatelja te ustanove, a nakon što je prije mjesec dana bivši ravnatelj Robert Bobinac podnio neopozivu ostavku na tu funkciju. Kraj je to kaosa koji je u ovoj ustanovi vladao neko vrijeme, otkako je bivši ravnatelj zaratio s Upravnim vijećem, te samostalno, bez odobrenja nadzornog tijela, počeo pokretati inicijative koje su Javnu ustanovu mogle stajati milijune kuna, poput one o kupnji objekta u Murteru za sedam milijuna kuna, što je na koncu zabranilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.Još jedna od tih inicijativa, o uređenju prezentacijskog centra NP Kornati u prizemlju zgrade Općine Murter - Kornati, isplivala je nakon Bobinčeve ostavke, no tek sad postali su poznati detalji koji sugeriraju kako bi ovaj projekt iz ionako siromašnog proračuna Javne ustanove izvukao značajna sredstva. IZDAŠNA POMOĆ EU-A Iako se takvi projekti provode uz izdašnu pomoć europskih fondova, poput NIP fonda, Bobinac je Općini Murter – Kornati poslao prijedlog po kojem sav nancijski teret izrade projektne dokumentacije na neviđeno stavlja na nejaka pleća NP Kornata. Bobinac je na taj način planirao opteretiti proračun ustanove koja je, samo ilustracije radi, kako doznajemo od upućenih izvora, 2013. godine pozajmila od Javne ustanove NP Krka milijun kuna kredita uz tržišne kamate, sve kako bi

Iako se takvi projekti provode uz izdašnu pomoć europskih fondova, poput NIP fonda, Bobinac je Općini Murter – Kornati poslao prijedlog po kojem sav nancijski teret izrade projektne dokumentacije na neviđeno stavlja na nejaka pleća NP Kornata

mogla podmiriti tekuće troškove u toj godini! Osim što je Bobinac prijedlog Općini Murter – Kornati poslao tri dana nakon što je podnio ostavku na mjesto ravnatelja parka, iakoje normalno očekivati kako ravnatelj u odlasku ne bi smio donositi odluke koje bi mogle utjecati na nancijsku stabilnost ustanove, preuzimanje visokih troškova koje običavaju podmirivati europske institucije više podsjeća na inaćenje nego na opravdan poslovni potez. Posebno kada se događa u trenutku u kojem Javna ustanova NP Kornati treba postati partner u projektu uređenja Prezentacijskog centra Betina, u kojem su se trebale

477. / 22. ožujka 2015. / 15

HTIO EUROPSKE NOVCE

IP projekta, pa NP Kornate o s istim ulaganjem

Objekt koji je Bobinac planirao kupiti bez pristanka UV-a predstavljati prirodne vrijednosti svih dalmatinskih nacionalnih parkova i parkova prirode, a s naglaskom na Vransko jezero i Kornate. Budući da taj projekt nancira NIP fond, za njega JU NP Kornati nije trebala izdvojiti niti lipe. No, umjesto toga, Bobinac se odlučio na skupu varijantu. Odbio je podržati PP Betina, a u ostavci je predložio da ustanova sama nancira novi prezentacijski centar u prizemlju općinske zgrade. NA POTEZU UPRAVNO VIJEĆE Bobinčev prijedlog, međutim, posljednjih je dana dobio i službeni pečat – Općinsko vijeće Općine Murter-Kornati prihva-

tilo ga je u cijelosti, a regulirajući međusobne odnose u ovom projektu, općinski vijećnici su zaključili kako će se u prostoru u prizemlju zgrade u kojoj djeluje Općina, površine 250 metara četvornih, urediti edukacijskoposjetiteljski i poslovni centar, s recepcijsko-informacijskim punktom, izložbeno-edukacijskim i prezentacijskim centrom te suvenirnicom. Općinari također zaključuju kako će Javna ustanova o svom trošku izraditi potrebnu projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju, prenamjenu i preuređenje prostoras troškovnikom za radove i nabavu.Što će na koncu od svega ispasti odlučit će Upravno vijeće, koje je tek nakon

odlaska bivšeg ravnatelja službeno obaviješteno o ovom aranžmanu.

Robert Bobinac

SNAGA piše: Nikolina Nakić

DA SI SE RODILA KAO SREDOZEMNA MEDVJEDICA ONAJ TKO TE TUKAO BIO BI I KAŽNJEN

ožda vam je promakla vijest kako je jedan Splićanin svojoj djevojci čestitao Dan žena? Bio je originalan, to je sigurno. Umjesto da pribjegne klasičnim znakovima pažnje poput cvijeća, čokolade ili parfema, momak se odlučio na ponešto drugačiji pristup. Tko zna, možda je u rukavu imao kakav adut, zamotani parfemčić ili torbicu, to nikada nećemo saznati, znamo samo da je u jednom trenutku ta veza završila i da ostavljeni to i nije najbolje podnio. Kako, o tome malo kasnije. Mržnja je teška riječ. Ne upotrebljavam je gotovo nikada i zaista ne mogu reći da sam ikada ikoga mrzila, no ono što u meni budi osjećaj sličan najtežoj netrpeljivosti i totalnoj nepodnošljivosti jest situacija kada jači tlači i muči slabijeg i iz te svoje zičke superiorne pozicije ne krije da u tome besramno uživa. Sjećam se jednog dječaka iz mog djetinjstva. Bio je onako pomalo čudan, nije bio nešto popularan i, ruku na srce, nije baš bio ludo zanimljiv. Zvali smo ga Žabar. U to vrijeme, a radi se o ranim osamdesetima, oko moje zgrade koja je tada bila glanc nova prostirao se pravi dječji raj. Gradilište, odbačeni kameni blokovi u koje smo se neumorno zavlačili, unatoč činjenici da si je jedna djevojčica na njima odbila bubreg, tajanstveni haustori s neiskorištenim poslovnim prostorima na čijim je zidovima pisalo ‘Punk is not dead’ (pojma nisam imala što to znači), drveće na koje se moglo penjati i s njega još bolje padati i, kao šećer na kraju, jedna predivna bara iz koje je svake večeri odjekivao concerto grosso bezbrojnih žaba koje su tamo sebi našle svoje mjesto pod suncem. U IME ZNANOSTI Dolazimo sad do Žabara. Uvijek je hodao s nekakvim staklenkama u ruci, a u toj staklenci nalazile su se uvijek bar dvije gatalinke. Što li im je taj sve radio! U ime znanosti, ja bih

prije rekla sadizma, te su jadne žabe ostajale bez nogu i glava, palio ih je, bacao u staklenku upaljenu petardu, uzgajao i nosio kući male punoglavce i promatrao njihov razvoj… Ma pravi žablji dr. Mengele. Malo mi je toga u djetinjstvu pričinjavalo veće zadovoljstvo nego kad sam mogla pakosno zgrabiti njegove užasne staklenke i osloboditi te jadne žabe ili što je već od njih ostalo. Ne bi došlo do tuče jer, iako mi ni to nije bilo strano, on nije bio agresivan tip. Barem ne kad je netko jako ljut na njega, pa bila to i sitna živčana djevojčica. Bilo je to vrijeme kad nasilje nad životinjama nije bilo gledano kao nešto strašno i kao nešto nad čime se zgražamo. Ništa nije kvarilo idilu socijalističke utopije u kojoj žive sretni ljudi koji imaju posao, ću i vikendicu. Ljudi su naizgled brinuli, raznorazni ekrani u koje se može zaneseno promatrati nisu bili u općoj primjeni, neutaživa ljudska potreba guranja noseva u tuđe živote proživljavala je svojevrsno zlatno doba pa su tu bili svi za sve, vrata se nisu zaključavala, ako se desio kakav teži zločin, crna kronika je godinu dana imala o čemu pisati, ma idilično skroz. Samo životinje i žene nisu baš najbolje prolazile. O tome se u zemlji sretnih ljudi nekako nije pričalo. Ako i jest, onda nekako ispod glasa. NAPREDOVALI SMO... U 21. stoljeću situacija je bitno drugačija. No, barem za životinje. Našao se dovoljan broj ljudi koji je dovoljno glasno ostatku populacije dao do znanja da nije OK mučiti životinje, da inteligentno superiornije stvorenje ne pokazuje baš raskoš te iste inteligencije ako mački pali brkove ili proučava anatomiju nekakvog jadnog psa koji mu se ni kriv ni dužan našao na putu. I to je sasvim u redu! Sviđa mi se kako su ljudi postali osjetljivi na patnju tih nedužnih stvorenja, kako se putem društvenih mreža javno objavljuju slike i imena i prezimena

ljudi koji misle da su face ako pretuku psa, neka ih! Rekoh već, ništa u meni ne budi veći bijes i jad nego kad vidim kako jači tlači slabijeg. Zato me ljuti činjenica da se nasilje nad ženama još uvijek događa i da još uvijek jednako žmirimo i šutimo i nije nas briga. Situacija zbilja nije bajna. Svake godine kod nas bude prijavljeno između 11 i 17 tisuća nasilnika nad ženama. Porazna je također statistika da na svako silovanje dolazi 15-20 neprijavljenih, dok kod obiteljskog nasilja na jedno prijavljeno dolazi 10 neprijavljenih slučajeva. Da smo kao društvo osjetljiviji, da smo prema zlostavljanim ženama upotrijebili, ako ništa, onda barem slične kriterije koje primjenjujemo (i neka ih primjenjujemo!) kad se radi o humanom postupanju prema životinjama, ne bismo bili ovdje gdje se nalazimo danas.Pretučena i zlostavljana žena nije vijest. Bit ću brutalno iskrena - da se uz svoje masnice skine gola i takva se slika, onda bi možda dobila medijski prostor. Ovako, ne. Hajde, budite iskreni, koliko vas je zastalo nad ovom vijesti iz početka priče? Jeste li je uopće uočili u medijima? Da krenem od sebe, posipam se pepelom, i meni je promakla vijest. Na nju me upozorio urednik. Vratimo se onda na mladića koji je učinio ovogodišnji Dan žena svojoj bivšoj djevojci uistinu nezaboravnim. Slavlje je bilo spektakularno. Prvo ju je lijepo zatočio u stan i sljedećih petnaest sati joj je iskazivao svoju ljubav na različite načine. Uvredama, mučenjem, gašenjem cigareta na njoj, batinama koje su rezultirale slomljenim rebrima… Baš je bio inventivan. Kad je zaključio da je dobila što je zaslužila, velikodušno ju je pustio. Nakon što je policija uhitila i privela ljutitog mladog gospodina, istražni sudac Županijskog suda u Splitu ocijenio je da nema elemenata da mu se odredi istražni zatvor (ipak nije

CAFFE BAR/NIGHT BAR

Bandić, eh!) i pušten je da se brani sa slobode. Pa je koristeći svoju slobodu momak lijepo i slobodno - odmaglio. Nestao. Promijenio agregatno stanje. Je li onda čudno što se žene skanjuju prijavljivati nasilnike? Zašto toleriramo takve stvari? Zašto fotograja nesretnog pretučenog psa u par sati preplavi društvene mreže, a za ovaj slučaj gotovo nitko ne zna i nije nas ni briga?Zašto se nismo solidarizirali s patnjom i strahom te žene? POUČCI IZ PRAKSE Iz ove situacije možemo izvući dva poučka: -Da ova žena nije žena već sredozemna medvjedica, počinitelj bi već fasovao i svi bi znali za njega. Odselio bi u drugu državu i promijenio ime! -Naš mentalitet (sudeći po komentarima u Slobodnoj Dalmaciji koji su hoćete - nećete preslika stanja svijesti našeg društva) još uvijek njeguje dobro poznatu mudrost: Sama si je kriva, takav joj se sviđao i zato ga je odabrala! Nije problem u zakonima. Oni si stvoreni da štite. Problem je u društvu, zasićenom, nesućutnom, otuđenom, izgubljenom društvu koje misli da je OK što žena ima polomljena rebra jer je sama izabrala onoga tko ih je polomio. Tada žrtva prestaje biti žrtva, a postaje sukrivac. A nama je lakše tako okrenuti glavu, slegnuti ramenima i reći: Nije moj posao. Što ja imam s tim? Međutim, to jest naš posao. I sve dok među nama postoji jedna jedina osoba koja će reći ‘sama si je kriva’ taj posao neće biti dovršen. Sve dok postoji jedna žena koja će se bojati prijaviti zbog sumnje da je društvo neće zaštiti, posao neće biti dovršen. Nasilja je uvijek bilo i bit će ga. Ono što mi možemo je nazvati ga pravim imenom i propisno ga kažnjavati. I nikad, baš nikad se na njega ne naviknuti. Muškarci koji tuku žene nisu frajeri. Već jadnici. Zašto ih onda još uvijek tretiramo kao fakine?

Kuglana

Kvalitetan glazbeni i zabavni noćni program Uživo praćenje utakmica Bilijar Pikado Flipper Kladionica Sportski paket TV kanala Wi Fi

OTVORENO!

Miješalica za tuš

PEVEC ŠIBENIK!

90 1.199 kn kn Velimira Škorpika 23,

Šibenik (Dalmare centar) Keramička pločica 1. KLASE FAIENCE

blanc/creme/gris/taupe, 20x30 cm, pak. 1,188 m2, unutarnja, zidna

1 m2

99 kn kn

Tuš kabina s kadom YH-8025

80x80x210 cm, 90x90x210 cm, ALU okviri, ABS kada visine 25 cm, kaljeno staklo debljine 5 mm + POKLON miješalica, crijevo i slušalica za tuš

Tuš slušalica

Crijevo za tuš

Vrtna garnitura MAJA 1+1+2

stol: 84x49x22 cm, dvosjed: 112x64x82 cm, fotelje: 56x64x82 cm, ratan s aluminijskom konstrukcijom, jastuci debljine 4 cm, crna ili smeđa

2.099,90 kn

90 1.799 kn kn

Vrijedi rijjedi rijedi di od 23.04. do 30.04.2015. ili do prodaje zzaliha al ha ali alih a u prod p prodajnom prrod roda da d dajn a ajn jno jn no centru Pevec Šibenik. Više detalja o proizvodima možete naći na našoj internet stranici www.pevec.hr

RATAN + ALUMINIJ

Sedam dana

NE BUŠENJU ŠIBENSKI ORAH ZA PONIŠTENJE SVII

OraH će iz Šibenika krr piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

olitička stranaka Održivi razvoj Hrvatske, svima poznata kao OraH, očito je, poučena negativnim efektima neisticanja svog kandidata na prošlim predsjedničkim izborima, odlučila pojačati svoje aktivnosti. I to kako u cijeloj j j u Hrvatskoj, j tako i u Šibeniku, gdje će se u subotu 25. travnja, u klubu Azimut, održati tribina na temu gospodarskog potencijala konoplje.

PREDSTAVLJANJE INTERPELACIJE Uz predsjednicu stranke Mirelu Holy y te subote će u Šibenik doći manje-više cijelo predsjedništvo stranke, među njima i europarla-

mentarac Davor Škrlec. Oni će na pres konferenciji prije tribine o konoplji predstaviti i interpelaciju o radu Vlade ReRe publike Hrvatske, a posebice Ministarstva gospodarstva, zbog provedbe projekta istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. - Nužno je otvoriti saborsku raspravu o tom pitanju, a pogotovo o ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku, koji i provodi ispitivanje ugljikovodika. Taj proces je u potpunosti netrasnparentan, ne poštuju se procedure, pa smatramo kako bi sve donesene odluke u postupku istraživanja Jadrana morale biti poništene - kaže Domagoj Zaninović, predsjednik Gradskog odbora j OraH-a Šibenik. Cijela stranka interpelaciju je podnijela kako bi pozvala Vladu da poštuje Ustav, hrvatske zakone, kao i međunarodne i europske propise prilikom provedbe projekta eksplotacije plina i nafte. - Nama hitno treba strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, da se građani Hrvatske mogu otvoreno i nepristrano izjasniti o budućnosti hrvatskih otoka i priobalja.

477. / 22. ožujka 2015. / 19

IH ODLUKA O EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA

renuti čizmom na plan o bušenju Jadrana Zato sve dodijeljene dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika treba hitno poništiti - kaže Emilio Menđušić, također član šibenskog OraHa. Smatra da se strateška studija mora vratiti u početnu fazu, odnosno da se ona kvalitetno doradi, korigira i nadopuni, te da se pokrenu nove javne rasprave o novoj studiji u minimalnom trajanju od tri mjeseca. - U tom roku Vlada mora javnosti osigurati uvid u cjelokupnu dokumentaciju u županijskim centrima svih jadranskih županija, većim gradovima te svakako na većim otocima. Dosad je dokumentacija na uvid ponuđena samo u Zagrebu, što samo po sebi predstavlja kršenje prava svih građana na

ravnopravno sudjelovanje u procesu donošenja krucijalnih odluka za budućnost - kažu šibenski OraH-ovci. ODGOVORNOST MINISTRA VRDOLJAKA Na kraju svega, smatraju i da se treba utvrditi odgovornost ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka zbog protupravnog, ekonomski štetnog i netransparentnog provođenja projekta istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. Zanimljivo je kako se s interpelacijom Mirele Holy slažu uglavnom oporbene stranke, HDZ- je također za njeno provođenje, pa se može slobodno reći da je moguće bušenje Jadrana ujedinilo u razmišljanju i desnu i lijevu stranu hrvatskog političkog spektra.

RIČ na RIČ

Što mislite o eksploataciji ugljika u Jadranu?

aﬅna istraživanja i probne bušotine nisu ništa novo s naše strane Jadrana, jedno takvo bušenje dogodilo se prije 20 godina samo šest do sedam nautičkih milja od granica NP Kornati. To dobro znam, takav je bio moj ribarski posao, uvijek smo bili na moru. Talijani imaju preko sto bušotina na Jadranu. Ali, Reformisti nisu apriori ni za, ni protiv bušenja, svoj stav ćemo donijeti tek kad se na uvid javnosti pokažu svi dokumenti, sve analize što nam bušenje može donijeti. Zato pozdravljam interpelaciju OraHa, sumnje su se i pokazale jer je Vlada u cijeli taj posao ušla ‘ispod žita’. Sve takve investicije moraju biti u potpunosti transparentne, a ministar Vrdoljak nije predočio baš previše argumenata ni za ni protiv.

PETAR BARANOVIĆ

saborski zastupnik Narodna stranka reformisti

ostoje tri problema s probnim bušenjem Jadrana. Prvi je što se sve to od strane Vlade odvija netransparentno, najprije se donese odluka o bušenju, a potom se radi analiza utjecaja na okoliš. Drugi je što uopće nije napravljena analiza koliko te bušotine mogu imati utjecaja na okoliš i na turizam kao vodeću hrvatsku gospodarsku granu. A treći, zbog kojeg i pozdravljamo interpelaciju OraH-a, je to što ne može jedna osoba poput ministra Vrdoljaka donositi tako važne strateške odluke bez konzultacija s cijelim hrvatskim narodom, bez ikakve saborske rasprave. Otočni sabor je protiv eksploatacije nafte iz Jadrana, eventualno se može razmišljati o eksploataciji plina, ali ni to ne dolazi u obzir na ovako netransparentan, da ne kažem bahati način.

potpredsjednik Otočnog sabora

GORAN GRGURIČIN

Sedam dana

20 / 22. travnja 2015. / 477.

NA TRI BOGENA JOŠ JE MANJE OD DESET DANA DO UTRKE KARIĆA

Starter utrke šibenska moto legenda Vedran Rogulić piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

rošlog vikenda održana je još jedna generalna proba ua veliku šibensku utrku karića ‘Na tri bogena’, i sve je manje više spremno za 1. svibnja, kad će na Tanaji svoje vozačke sposobnosti na komadu daske i tri balinjere odmjeriti preko sto vozača iz Šibenika, cijele Hrvatske, a, moramo napomenuti, bit će ih nekoliko i iz susjednih zemalja. Dakle, trka se slobodno može nazvati međunarodnom, pa, kao takva, zaslužuje i pravog startera. Ipak se radi o prevelikom događaju da bi starter bio bilo tko.

ŠIBENSKA MOTO LEGENDA Tako je već pala odluka da naš starter ‘Na tri bogena’ bude šibenska moto legenda

Kontakt TELEFON d.o.o. POSLOVNA JEDINICA Zagreb

Vedran Rogulić, višestruki prvak Jugoslavije i Hrvatske u motociklizmu. - Oduvijek sam bio zaljubljenik u brzine, tako da sam i ja, kao i cijelo moje društvo iz djetinjstva, vozio karić. Ok, u motociklizam sam se zaljubio zbog oca koji je također vozio utrke motora, ali imali su i karići tu svoj doprinos. Još nismo točno smislili kako ćemo označavati start utrke, hoće li to biti nekim pucnjem, mahanjem barjaka, ali pokušat ćemo i tu biti originalni, jedinstveni, u stilu utrke- kaže Rogulić, dugogodišnji predsjednik, a sad tajnik Moto kluba Šibenik. ČUNJEVI I ZASTAVICE Da se utrka ne bi brzo zaboravila, a sigurni smo da neće, pobrinut će se i šibenski fotogra amataeri iz FOTOKLUBA Šibenik, koji će cijelu utrku fotograrati, dokumentirati, te

Orlanska 1 10 000 Zagreb tel: 01/ 236-0060 fax: 2339-762

kad obrade sve materijale, postaviti i prigodnu izložbu. Za sigurnost i svu potrebnu opremu na stazi pobrinut će se ekipa iz Automoto kluba Mihovil, koji su već osigurali

zastavice i čunjeve za utrku, a uskoro će se denirati i zaštitna ograda. Podsjetimo, još uvijek se možete prijaviti za utrku, do petka 24. travnja.

UNEŠIĆ (tvornica): Kod crkve 4 22323 Unešić tel/fax: 022/860-577

e-mail: freeport@freeport.hr

Adresa:

OVLAŠTENI DISTRIBUTER DAIKIN KLIMA UREĐAJA

113. Šib. brigade HV-a 183 HR-22000 Šibenik

T: +385(22)340644 F: +385(22)333929 M: +385(98)1366806

Predbilježbe za tečaj za održivu uporabu pesticida - modul za profesionalne korisnike i modul za distributere

UPISI SU U TIJEKU

Tečaj traje 3 dana/15 sati

Svi zainetresirani mogu se javiti na:

022/201-166 ili obrazovanje@libar.net

REPUBLIKA HRVATSKA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

GRAD ŠIBENIK Gradsko izborno povjerenstvo za izbor članova vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora

Gradsko izborno povjerenstvo za izbor članova vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora Grada Šibenika na temelju članka 18., 19. i 31. stavka 1. alineje 4. Statutarne odluke o izboru članova vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora na području Grada Šibenika („Službeni glasnik Grada šibenika“, broj 7/14) u predmetu utvrđivanja zbirne liste za izbor članova Vijeća Gradske četvrti

CRNICA na sjednici održanoj 11. travnja 2015. godine, sastavlja i objavljuje ZBIRNU LISTU za izbor članova Vijeća Gradske četvrti CRNICA

JADRIJA na sjednici održanoj 11. travnja 2015. godine, sastavlja i objavljuje ZBIRNU LISTU za izbor članova Vijeća Gradske četvrti JADRIJA

1. Naziv liste: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ - HSP AS HRAST- POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU Nositelj liste: Ante Rakić

1. Naziv liste: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ – HSP AS Nositelj liste: Marinko Bilić

2. Naziv liste: HRVATSKA SELJAČKA STRANKA – HSS Nositelj liste: Renato Periša

2. Naziv liste: HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU Nositelj liste: Slavka Lacmanović

3. Naziv liste: HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU Nositelj liste: Vladimir Radak

3. Naziv liste: KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA GRADSKE ČETVRTI JADRIJA Nositelj liste: Emil Guberina

4. Naziv liste: SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI - HNS Nositelj liste: Florijan Čvrljak

KLASA: 013-03/15-01/16 URBROJ: 2182/01-02/1-15-6 Šibenik, 11. travnja 2015.

KLASA: 013-03/15-01/16 URBROJ: 2182/01-02/1-15-4 Šibenik, 11. travnja 2015. PREDSJEDNICA Diana Dulibić, dipl.iur.

PREDSJEDNICA Diana Dulibić, dipl.iur.

477. / 22. travnja 2015. / 23

PREDŠKOLSKI ODGOJ RODITELJIMA MALIH ŠIBENČANA NA ZNANJE

Do petka traju upisi u Gradske vrtiće piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

o petka 24. travnja traju upisi djece u jaslice i vrtiće u Gradskim vrtićima Šibenik. Tu, u odnosu na prošlu godinu, imamo nekoliko novina. Zbog derutnog stanja Grad Šibenik odlučio je zatvoriti vrtić ‘Varoš’. Tu imamo oko 60 djece, a najvjerojatnije polovica njih smjestit će se u novom vrtiću ‘Smilje’ na Jamnjaku, koji će se otvoriti u rujnu ove godine. Druga polovica djece najvjerojatnije će se prebaciti u vrtić Građa - kaže Maja Gulin, ravnateljica Javne ustanove Gradski vrtići. CIJENE KAO I LANI Cijene za upise u Gradske vrtiće nije se mijenjala od 2012. godi-

ne, i ove godine ostaju iste. – Najjeftiniji su pet i pol satni jutarnji programi, oni koštaju 250 kuna, a najskuplji su napredni programi koji uključuju i učenje engleskog jezika. Takav program košta 700 kuna mjesečno. Imamo i sportski program za 520 kuna, sportski program za 650 kuna, a katolički i dramsko-scenski program koštat će vas 500 kuna mjesečno - kaže Maja Gulin. Prošle godine ostalo je neupisano oko 50-ak djece, a za ovu godinu očekuje se približno slična brojka. – Predstoji nam i zakonsko razdvajanje na dvije ustanove, budući po državnom pedagoškom standardu jedna ustanova može imati najviše 600 djece. U ovom trenutku imamo 1.060 djece, skoro duplo više od pedagoškog standarda - kaže Maja Gulin.

Najjeftiniji su pet i pol satni jutarnji programi, oni koštaju 250 kuna, a najskuplji su napredni programi koji uključuju i učenje engleskog jezika – kaže ravnateljica Gradskih vrtića Maja Gulin

Najjeftiniji su pet i pol satni jutarnji programi, oni koštaju 250 kuna, a najskuplji su napredni programi koji uključuju i učenje engleskog jezika

Intervju MILENA BAČELIĆ, PREDSJEDNICA NO UDRUŽENJA OBRTNIKA ŠIBENIK

Dokle god manje vrijedi stručan nego podoban ne nadam se nekom većem pomaku Pažnju koju naš obrtnik dobiva možemo usporediti na način kao kad doživite tešku prometnu, a ekipa iz hitne pomoći vam dolazi s preparatima za ten i kosu. Svakom novom mjerom se najavljuje kraj agonije za obrtništvo, a ona se, nažalost, samo produljuje i produbljuje

piše iše Jel Jelena len enaa Devčić d ik ib ki j d ik h urednik@sibenski-tjednik.hr

ibensko-kninska Obrtnička komora ovih je dana dobila novo vodstvo. Na mjestu predsjednika poznati šibenski ugostitelj Joso Smolić zamijenio je dugogodišnjeg predsjednika Antu Mihića, a na čelo Nadzornog odbora Udruženja obrtnika Šibenik imenovana je Milena Bačelić, inače dugogodišnja suradnica Šibenskog tjednika. Bačelić, inače voditeljica knjigovodstvenog servisa Libar u Šibeniku, imenovana je i člani-

com Skupštine Obrtničke p Obrt rtni ničk čke komore Šibensko-kninske Šib iben ensk skoo kniinske županije. županije S njom smo prigodno popričali o stanju u obrtništvu, ali i prvim koracima koje će novo vodstvo poduzeti kako bi popravilo tešku situaciju. Koji su po vama najveći problemi obrtnika? Problema je mnogo. Ključno je da se ti problemi gomilaju jer mi u ovoj zemlji funkcioniramo po principu da se nikako ne možemo odlučiti želimo li raspravljati o stvarima koje nisu bitne ili se želimo baviti stvarima koje bi trebale unaprijediti naš položaj. Evo, dat ću primjer - mi smo zemlja u kojoj je trenutno goru-

ći problem premještanje Titove biste s Pantovčaka Pantovčaka, sutra će biti promjena imena neke ulice i tako dalje. Mi smo zemlja u kojoj jednostavno nikada nije dosadno. Na moju veliku žalost, od Titove biste više me zanima najava ministra Lalovca kako će dodatnim bonusima stimulirati povećanje učinkovitosti javne uprave, počevši od Ministarstva nancija, odnosno Porezne i Carinske uprave. S jedne strane, ta najava me veseli, učinkovitost javne uprave je nešto što svakoga veseli, ali moram priznati da mi je istovremeno svojevrstan hladni tuš jer sam nakon svih ovih godina naučila da svaka nova na-

java veće učinkovitosti donosi samo nove probleme s kojima kao obrtnici moramo izlaziti na kraj. Povećanjem porezne presije koju provodi aktualna Vlada, u kojoj su najveći kriminalci babe na pijaci i ljudi koji se trude nešto i raditi u ovoj zemlji, teško da možemo ići naprijed. I to je trenutno, uz nelikvidnost i nelojalnu konkurenciju kroz rad na crno, po meni, najveći i gorući problem. DOPUNA ZAKONA Što bi onda konkretno trebalo promijeniti? Mišljenja sam da Poreznu upravu treba ustrojiti kao upra-

477. / 22. travnja 2015. / 25

Intervju

26 / 22. travnja 2015. / 477.

Komore bi trebale raditi na način da se niti jedan njihov obrtnik ne zapita jednom mjesečno - zašto ja ovo plaćam. Dok toga nema, neće biti ni dobrih komora! Nadam se da će naše komore u budućnosti više raditi na tome da budemo konkurentniji, da dobijemo dobre savjete, da nam omoguće bolju povezanost

vu s ljudskim licem, a ne kao hladan i bezosjećajan sustav. U njoj obrtnici moraju vidjeti partnera kome će se uvijek, a posebno u najtežim poslovnim trenucima, moći obratiti za pomoć, kako bi zajedničkim snagama i sinergijom pronašli način izlaska iz krize. U zadnje vrijeme stalno slušamo kako je veliki broj obrtnika Porezna uprava ovršila zbog poreznih dugova, ali nažalost, Poreznu upravu ne zanima kako su nastala ta dugovanja, pa bez mnogo razmišljanja dolazi do blokade računa. Kada se obrtniku dogodi blokada poslovnog računa, tada su mu blokirana sva sredstva. U toj situaciji obrtnik nema prava na zaštićeni račun, na koji bi mu se izdvajala minimalna sredstva potrebna za život i uzdržavanje obitelji, te je doveden pred zid. Smatram da bi se obrtnici u tom slučaju morali hitno zaštititi, potrebno je, zato, donijeti dopunu ovršnog zakona u kojem bi se obrtniku, kao i radnicima omogućilo da im jedna trećina prihoda odlazi na ovrhu, a dvije trećine sredstava ostaje za daljnje poslovanje. Većina tih dugova su neplaćeni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koje, zaradio ili ne zaradio, taj mjesec moraš platiti. Kod određivanja doprinosa, recimo, bilo bi daleko pravednije da

obrtnici plaćaju doprinose prema rezultatima svoga rada. Time im država ne bi uzimala ono što joj, ‘ajmo biti objektivni, ni ne pripada, a sam rizik visine buduće mirovine snosili bi isključivo mi sami. Mišljenja sam da bi država na taj način, negušenjem obrtnika, dobila mnogo više. Sve je to jedan začarani krug. Kad država svojim prisilnim naplatama sjedne na račun, stvara se prostor za rad na crno, rad na crno stvara nelojalnu konkurenciju onima koji uspijevaju podmirivati svoje obveze redovito i na taj način baš nitko ne dobiva ništa dobroga. OBRTNICI TRAŽE PODRŠKU Kolika bi trebala u svim tim procesima biti uloga Obrtničke komore, a kolika ona danas zapravo jest? Kroz stoljeća obrtnici su uvijek bili udruženi, nekad kroz cehove, danas kroz udruženja i komore. Teško da bi obrtnik kao pojedinac mogao ostvariti ikakva prava, predlagati izmjene zakona. Zato je uloga komora itekako velika i nezamjenjiva. Svjedoci smo vremena u kojem obrtništvo proživljava najtežu krizu u svojoj povijesti, pa sam mišljenja da bi i uloga Komore morala biti mnogo veća. Kad sam davne 1995. godine otvorila obrt i ušla

u životnu avanturu zvanu obrtništvo, čitala sam da je Hrvatska obrtnička komora samostalna, stručna, poslovna organizacija obrtnika koja promiče i zastupa zajedničke interese obrtništva. Međutim, iako na papiru sve to lijepo zvuči, u praksi sam na to rijetko nailazila. Smisao komore bi trebao biti da nema vlastitih interesa niti težnji za ostvarivanjem dobiti na kraju poslovne godine. Kada vidim da je neka obrtnička komora kalendarsku godinu završila s nekoliko stotina tisuća u plusu onda tu obrtničku komoru vidim kao tromu organizaciju koja dobivena sredstva obrtnika nije usmjerila namjenski niti učinkovito. Prijedlog ministarstva od prije dvije godine da se ukine obvezno članstvo Hrvatskoj gospodarskoj komori i Obrtničkoj komori vidim kao prijetnju da se izgubi neovisnost u zastupanju naših interesa, ali i kao poticaj svima nama u obrtništvu da stvari pokrenemo na način da svaki obrtnik svojom uplatom komorskog doprinosa ostvari i pojedinačnu korist u svom poslovanju, počevši od besplatnih seminara, savjetodavnih usluga o poslovanju, nastupa na sajmovima, promocije, informiranja, pravne pomoći. Kada kao obrtnici organiziramo naše krovne orga-

nizacije na način da će te iste organizacije raditi u uvjetima dobrovoljnog članstva isto kao i uvjetima obveznog članstva, i da po tom pitanju nema baš nikakvog straha od urušavanja komorskog sustava, onda ćemo znati da radimo dobro i da smo zaista dobili organizaciju kakvu trebamo. Komore bi trebale raditi na način da se niti jedan njihov obrtnik ne zapita jednom mjesečno - zašto ja ovo plaćam. Dok toga nema, neće biti ni dobrih komora! Nadam se da će naše komore u budućnosti više raditi na tome da budemo konkurentniji, da dobijemo dobre savjete, da nam omoguće bolju povezanost, kao i međunarodnu prepoznatljivost, da će mnogo više raditi na ostvarivanju međunarodne suradnje u području obrtništva, kao i na programa za korištenje sredstava fondova Europske unije. Polažem mnogo nade u novoizabrano rukovodstvo naše matične Obrtničke komore na čelu s novoizabranim predsjednikom Joso Smolićem. Smatram da je svih ovih godina, obnašajući dužnost predsjednika Udruženja obrtnika Šibenik, radio na dobrobiti svih nas i obrtništva općenito, pa da nema razloga da tako ne nastavi i dalje. Pridaje li se obrtnicima do-

477. / 22. travnja 2015. / 27 voljno važnosti u aktualnim politikama, te mislite li da bi, s obzirom da na leđima nosite dobar dio realnog sektora trebali dobiti više pažnje? Obrtnici su ljudi koji nikada nisu tražili milostinju, već samo dobre uvijete za pošten posao. Kada pogledate obrtnika prije 30 godina i obrtnika danas, onda vidite da su obrtnici nekada dobro živjeli, zapošljavali ljude, a sada rade za druge i grcaju u dugovima. Samim tim, vidimo da im se ne daje dovoljna važnost u aktualnim politikama. Zadnjih godina imam osjećaj kao da netko namjerno želi uništiti ne samo nas obrtnike, nego i kompletno gospodarstvo. Domišljati porezi ubijaju svaki pošteni rad, uništavaju obiteljske radionice, tradiciju. Svakodnevno slušam stravične ljudske sudbine i priče i kad vidim, dok prolazim ulicama našeg grada, kako se svako malo zatvori neka radnja, nešto u meni podivlja. Znam, naime, da to nije još samo jedna tužna priča, već na tu brojku dolazi još po dva radnika i četiri člana njihovih obitelji. Što su po vama pravi razlozi gašenja obrta? Razlog gašenja obrta je konstantna nepovoljna zakonska regulativa, bez obzira o kojoj se vlasti radilo. Porezi, skalizacija i svi ostali zakoni vezani uz obrtnike doveli su ljude u blato iz kojeg je vrlo teško isplivati. Bez malih poduzeća i obrta nema ni napretka. Svojevremeno je ministar Linić izjavio, po meni, najveću glupost ikad, a ona glasi: ‘Logično je da s našim reformama ‘neke rme i obrti’ neće moći funkcionirati, no i to je jedna od mjera za izlazak iz krize’. Znači, drugim riječima, hrvatskoj vlasti je uništavanje rmi i obrta te masivno povećanje nezaposlenosti izlazak iz krize. Sama ova izjava pokazuje koliko pažnje obrtnik dobiva. I to se mora promijeniti. Pažnju koju naš obrtnik dobiva možemo usporediti na način kao kad doživite tešku prometnu, a ekipa iz hitne pomoći vam dolazi s preparatima za ten i kosu. Svakom novom mjerom se najavljuje kraj agonije za obrtništvo, a ona se, nažalost, samo produljuje i produbljuje. VIDOŠEVIĆEVSKA BAHATOST Kako biste okarakterizirali bivšeg dugogodišnjeg predsjednika Gospodarske komore, danas optuženog zbog pronevjere, Nadana Vidoševića? Dok je hrvatsko gospodarstvo tonulo u propast, Vidošević i HGK igrali su se pijanih bogataša

i nisu osjećali gospodarsku krizu. No, usprkos svemu viđenom, još nijedan političar u Hrvatskoj nije odgovarao za propuste iz svog resora. Hrvatski narod robuje vlastitim političarima, koji su se, nažalost, obogatili pljačkom i pogodnostima, ali nitko ne diže glas i ne buni se na taj nazovimo ga ‘Vidoševićevski način’ trošenja poduzetničkih novaca. To je poznata hrvatska šutnja. Zašutjet ću onda i ja, i dalje na ovo pitanje iz protesta neću odgovarati. Na stranu sav novac koji je ukrao, dan-danas ne mogu prožvakati njegovu narcisoidnu primjedbu da su Hrvati lijen i neobrazovan narod koji nema radne navike i navikao je živjeti na tuđem novcu, popljuvavši tada sve one ‘lijenčine i neradnike’ koji su mu plaćali članarinu, a na čijoj je grbači tako skromno živio i punio ‘Nadanove podrume’. Ovakva bahatost je prepoznatljiva na svakom koraku, ne samo u njegovom slučaju, i to sve u ime domovine i domoljublja, vjere i morala, ratnih zasluga i nacionalnih interesa. Što mislite zašto je sve manje žena u poduzetništvu i obrtništvu, te je li točno da je biznis samo za jači spol? Iako je položaj žena u poduzetništvu i obrtništvu još uvijek nepovoljan u odnosu na muške kolege, mislim da su se ti trendovi posljednjih godina značajno promjenili. Smatram da bi svatko trebao imati jednaku šansu za ostvarenje vlastitog potencijala, bez obzira na podrijetlo, materijalni status, dob i spol. Iz nekog svog iskustva, a radim, evo, već 17 godina, moram iskreno kazati da se osobno nisam susrela s problemom kojem bi glavni uzrok bio taj što sam žena. Ali svakako postoje mnogi primjeri gdje muške kolege nastoje pokazati svoju superiornost nad ženama i gdje ženu žele prikazati kao apsolutnu neznalicu i nekoga kome je mjesto u kući. Bez obzira na njih, moramo biti svjesni da žensko poduzetništvo može imati veliku ulogu u povećanju gospodarskog rasta i upravo zbog toga mislim da je jako bitno pomoći svima koji to žele (muškarcima i ženama) da krenu u poduzetničke vode ali i da ostanu u poduzetništvu. Predrasuda da muškarac radi, a žena je tu negdje s djecom i kuha, mogu slobodno reći, predrasude su iz nekih boljih vremena u kojima se moglo pristojno živjeti s jednom plaćom. Danas to, nažalost, nije moguće i danas je itekako za kućni budžet bitno zarađuje li samo muškarac ili

i muškarac i žena. Mnoge žene posjeduju kreativnost, potrebna stručna znanja i vještine nužne za pokretanje novih poslova, postoje zemlje u kojima žensko poduzetništvo predstavlja najdinamičniji segment sektora malog gospodarstva i mislim da bi svakako trebalo krenuti tim smjerom. Temeljni izazov tu stoji pred zakodavcima, odnosno pred državnom politikom u pogledu državnih mjera za ekasno identiciranje i riješavanje problema kad je o ženama poduzetnicama riječ. Čitala sam negdje da je jedan psiholog izrekao divnu konstataciju o ženama, a ona glasi: ‘Ako se muškarac i žena nađu u situaciji da gledaju prema prozoru, tada će muškarac vidjeti prozor, a žena će gladati kroz prozor’. Mislim da je sve rekao. Upravo taj pogled kroz prozor svima nama bi trebao postati itekako bitan. Koliko je Ministarstvo obrtništva ekasno u rješavanju problema obrtnika? Iz Ministarstva uvijek slušamo glasna uvjeravanja da se nastavlja s pozitivnim trendovima, da imamo rast dobiti, rast izvoza i nova radna mjesta. Sve je to lijepo čuti ali bi bilo još ljepše to i vidjeti. Nažalost, praksa govori nešto sasvim drugo. Ne mogu se nikako oteti dojmu da se mnogo zuji, a malo meda daje. Razlog tome vjerojatno leži u tome što je, gdje god da se okrenete, najtiši glas struke. Mi danas imamo Bauka kao profesora matematike koji je ministar Uprave, Vrdoljaka kao elektrotehničara kao ministra graditeljstva, Mrsića hematologa kao ministra rada i tako dalje. Ta situacija nije samo vidljiva kad je o ministrima riječ, ako se okrenemo oko sebe vidjet ćemo da takvih primjera ima bezbroj svuda oko nas. Dokle god manje vrijedi stručan nego podoban ne nadam se nekom većem pomaku. Da ne zvučim kao nepopravljivi pesimista moram nabrojiti neke pozitivne napravljene stvari: prije svega podizanje praga ulaska u sustav Pdv-a s 80 na 230 tisuća kuna, što je 40-ak tisuća poduzetnika dovelo u pozitivniju situaciju nego prije, vrlo značajna mjera je mjera koja se odnosi na plaćanje Pdv-a po izdanoj umjesto naplacenoj fakturi, zatim da se vlasništvo nad obrtom može prenijeti za vrijeme života što do sada nije bilo moguće i ono što bih izdvojila kao najvažnije je da se obrtnici ne mogu ovršiti na nekretnini koja im sluzi kao izvor prihoda za život.

Ljekarna BALDEKIN dežurna je do četvrtka, 23.. travnja 2015.

28 / 22. travnja 2015. / 477.

Grad Šibenik 022/431 000 fax: 022/431 099

Šibenik

Autobusni kolodvor 060/368 368 Željeznički kolodvor 022 / 333-699

Turistička zajednica 022/212 075 fax: 022/200 183 tz-sibenik@si.t-com.hr Bolnica 022/641 641 Dom zdravlja 022/334 421

Gradski parking tel: 022/200 770 fax: 022/200 771

Jadranska banka 022/242 242 022/242 101

Gradske ljekarne 022/332 620

Zelenilo 022/212 331

Policijska uprava 022/347-111

Gradska Čistoća 022/332 325

BURNA SJEDNICA ČLANOVI VIJEĆA FESTIVALA BIJESNI ZBOG NEORGANIZACIJE

MDF U KAOSU

Nismo u pučkoj školi! Nije normalno da iz Ministarstva kulture moramo deset puta zvati Šibenik da bi doznali kada će se i hoće li se održati sjednica Festivalskog vijeća – kazao je Stojsavljević

Dva mjeseca prije festivala program - NIJE UTVRĐEN piše Daria Lešić urednik@sibenskiportal.hr

aotična je bila prošlotjedna sjednica Festivalskog vijeća MDF-a. Nešto o čemu smo u nekoliko navrata pisali i upozoravali, pokazalo se u punom svjetlu – Međunarodni dječji festival u Šibeniku, uoči svoje 55.godišnjice, u potpunom je rasulu. Članovi Festivalskog vijeća nisu prihvatili nancijski plan ovogodišnjeg MDF-a koji je sastavila Maja Trlaja, a koja već mjesecima istodobno obnaša dvije funkcije, onu ravnateljice kazališta i voditeljice Ureda MDF-a. ‘TRLAJA SE NE JAVLJA NA TELEFON’ Natječaj za voditelja

Ureda

MDF-a okončan je tek prošli tjedan izborom mlade pedagoginje Ivane Badžim i to dva mjeseca uoči početka Festivala! Član Vijeća Jasen Boko predloženi nancijski plan nazvao je neozbiljnim, dok je pomoćnik ministra kulture Vladimir Stojsavljević prokomentirao da ‘nismo u pučkoj školi’. -Iz ovoga se uopće ne vidi što je što. Izgleda kao interni dokument…Nema niti ukupnih prihoda ni rashoda, ne vidi se cijena pojedinačne predstave, hoćemo li imati manjak sredstava. Nismo u pučkoj školi! Nije normalno da iz Ministarstva kulture moramo deset puta zvati Šibenik da bi doznali kada će se i hoće li se održati sjednica Festivalskog vijeća. Nismo na vrijeme održavali sjednice i evo posljedica. Pokušavam doći do ravnateljice Trlaje… Ne znam

radi li joj telefon ili što – kritizirao je Stojsavljević, na što mu je rečeno kako je ravnateljica kazališta odsutna zbog bolesti. -Ali ovaj nancijski plan mi smo trebali dobiti prije 15 dana, a ne tek danas – ustrajan je bio Stojisavljević. Kaotična situacija nastavila se i prilikom usvajanja inozemnog programa ovogodišnjeg Festivala. Jasen Boko protestirao jer mu je tek toga dana rečeno da je upravo on, uz redateljicu Nenni Delmestre, selektor inozemnog programa. BOKO: NE ŽELIM BITI DIO OVOGA… -Prvi put čujem da sam selektor za inozemni program. Pa nisam ni znao da je raspisan natječaj za inozemne prijave kazališta na MDF. Popis prijavljenih dobio sam tek jučer i to bez DVD-ova prijavljenih pred-

stava, na temelju čega da donesem svoj sud. Ako će se ovako neozbiljno raditi ne želim biti dio ovoga – zgražao se Boko na što je šibenski dogradonačelnik Nikica Penđer, kao predsjedavatelj Vijeća, dobacio kako je očito došlo do ‘nedostatka u komunikaciji’, s čime se nije složio pomoćnik ministra kulture. Na koncu je dogovoreno kako se nova sjednica Festivalskog vijeća mora održati do 3. svibnja i do tada mora biti napravljen detaljan nancijski plan, a selektori inozemnog programa Jasen Boko i Nenni Delmestre moraju dobiti uvid u sve prijave kazališnih kuća. Jedina pozitivna vijest koju možemo konstatirati nakon sjednice koja je pokazala potpunu neorganizaciju u šibenskom teatru jest da će otvorenje 55.MDF-a 20. lipnja uživo prenositi HTV.

Grad Drniš 022/888 830 022/888 831 www.drnis.hr Drniš Tourism Board infoDtz-drnis.hr 022/888 619

Upravni odjel za prost. uređenje i gradnju 022/886 881

Ministarstvo nancija Porezna Uprava Drniš 022/887 989

Općinski sud Drniš 022/888 400 Prekršajni sud Drniš 022/886 049

Ured državne uprave 022/887 076 Nacionalni park KRKA 022/888 252

477. / 22. travnja 2015. / 29

Zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu 022/888 097 Centar za socijalnu skrb 022/886 042 Stočarski selekcijski centar 022/888 097

Drniš

AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDU OTVARAJU SE NOVI PROGRAMI

Nudi se i do 200.000 eura poticaja za poljoprivrednike Mjerom promidžbe, naglašavaju iz drniške gradske uprave, nanciraju se projekti na temelju Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2014. do 2018. godine

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

rad Drniš na svojim je internetskim stranicama objavio poziv Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja. Poziv je 10. travnja objavljen u Narodnim novinama. Mjerom promidžbe, naglašavaju iz drniške gradske uprave, nanciraju se projekti na temelju Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2014. do 2018. godine, a sukladno uvjetima propisanim pravilnikom o provedbi mjere. NAJVIŠI IZNOS Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po pro-

jektu je 200.000 eura, dok je minimalni iznos potpore po projektu tri tisuće eura. Kako se navodi u pravilniku razina potpore iznosi do 80 posto od ukupno prihvatljivih troškova, unutar čega se udio od 50 posto od ukupno prihvatljivih troškova odnosi na sredstva EU, a udio od 30 posto na sredstva državne potpore proračuna Republike Hrvatske. Isti Korisnik tijekom trajanja Nacionalnog programa unutar mjere Promidžba može podnijeti najviše pet prijava godišnje za različite projekte. Sunancirat će se promotivne aktivnosti u medijima trećih zemalja, kao što su reklame u tisku, objave događanja, reklame na televiziji, radiju i internetu, potom aktivnosti na odnosima s javnošću, promidžbi i marketingu,a u prihvatljive troškove spadaju još i troškovi putovanja, smještaja i dnevnica za sudi-

onike, kao i troškovi zapošljavanja osoblja, najma prostora za održavanje prezentacija, nabave čaša i druge opreme povezane s održavanjem tog događaja. Isto tako, prihvatljivi troškovi su oni povezani s nabavom hrane i pića (npr. catering) te prijevoz vina i ostale opreme. PROMO MATERIJALI Program će sunancirati i izradu promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja i sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i drugim međunarodnim događanjima na tržištima trećih zemalja. Osim ovog natječaja, krajem travnja Agencija za plaćanja planira objavu natječaja za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018, za mjeru Investicije u vinarije i marketing vina i mjeru Restrukturiranja i konverziju vinograda.

VIJESTI Drniš partner sajma Agro Arce

z drniške gradske uprave obavještavaju poljoprivrednike i proizvođače autohtonih proizvoda da se u Trilju od 8 do 10. svibnja 2015. godine organizira 8. Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO ARCA. Grad Drniš ove godine je Grad partner na sajmu, te će se u okviru sajma predstaviti putem svojih OPG-ova, obrtnika i poduzetnika, te kulturno-umjetničkim programom.

Priprema se Nastavak radova na crkvi u Kričkama

astavljeni su radovi na obnovi unijatske grkokatoličke crkve Presvetog Bogorodičinog Pokrova u Kričkama. Radovi se odvijaju pod stručnim nadzorom Gradskog muzeja Drniš, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH u sklopu trogodišnjega investicijskog projekta vrijednog 950.000 kuna. Radove nanciraju Križevačka biskupija, Ministarstvo kulture RH i donatori.

30 / 22. travnja 2015. / 477.

Vodice

Gradska uprava 022/444-900

Turistička zajednica 022/443- 888

Ambulanta 022/443- 169

Autobusni kolodvor 022/443-627

Komunalni redar 022/444-910 Komunalno poduzeće 022/443 309 Policija 022/443-150

Knjižnica 022/442-095 Stom. ordinacija 022/442-834 Matični ured 022/443-036

Lučka kapetanija 022/443-055 Poštanski ured 022/442-200 DVD Vodice 022/441-324

Ljekarna 022/443-168 Veterinarska služba 022/443-355

EMYA PRVIĆKI BREND MEĐU EUROPSKOM ELITOM

MC Faust Vrančić hrvatski kandidat za muzejskog Oscara piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

emorijalni centar Faust Vrančić dobio je nedavno veliko priznanje. Naime, multimedijalni muzej u Prvić Luci, posvećen poznatom hrvatskom izumitelju, jezikoslovcu, svećeniku i diplomatu, bit će hrvatski predstavnik u izboru za nagradu Europski muzej godine (EMYA – European Museum of the Year Award).

Dodjela nagrada održat će se sredinom svibnja, na svečanosti u Glasgowu koju organizira Europski muzejski forum, ICOM i Vijeće Europe

U KONKURENCIJI NOVI ILI POTPUNO OBNOVLJENI MUZEJI Za muzejskog Oscara ove će se godine natjecati preko 40 novih ili potpuno obnovljenih muzeja (o konkurenciju ulaze samo muzeji otvoreni unatrag tri godine), a dodijelit će se i druge prestižne nagrade. Sve to održat će se sredinom svibnja u Glasgowu, u Škotskoj, u organizaciji Europskog muzejskog foruma, ICOM-a i Vijeća Europe. Ovogodišnji program Europskog muzejskog foruma, koji već 38 godina zastupa javnu

kvalitetu u muzejima, kreativnost i inovacije, te okuplja male, srednje i velike muzeje, počinje 13. svibnja, radionicom Muzeji u digitalnom svijetu, a završava 16. svibnja dodjelom spomenutih nagrada.

Nova fasada na Staroj školi

tara škola na vodičkoj rivi zasjala je u novom ruhu. Naime, ovih je dana, nakon dvomjesečnih radova, završeno uređenje fasade na tom objektu u kojem su smješteni Gradska knjižnica, Veleučilište i Pučko otvoreno učilište. Radovi, koje je izvela tvrtka Jukić Dam d.o.o., a sunancirao fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uključivali su fasaderske, kamenoklesarske i limarske

zahvate. Između ostalog postavljena je i termo izolacija kojom će se trajno riješiti problem vlaženja prostorija spomenutih ustanova te podići energetsku učinkovitost objekta. Paralelno s tim uređena je i pokrajna Ulica fra Pije Fržopa, a ukupna investicija procijenjena je na 400 tisuća kuna, od čega će 40 posto tog iznosa pokriti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. (pp)

477. / 22. travnja 2015. / 31

Vodice

Sanacija rive kreće po završetku turističke sezone na potezu od Barbina kantuna do Trga Vladimira Nazora, te postavljanje nove. Dodajmo kako će ovog tjedna na još tri ‘strateške’ lokacije u gradu biti postavljeni znakovi zabrane konzumiranja alkoholnih pića na javnoj površini. Tako će se s ove tri nove, ‘antialkoholne’ table nalaziti na sljedećih pet gradskih ‘točaka’; na ulazu i mali i veliki porat, kod zgrade pošte, na autobusnom kolodvoru te na ulazu u park na Trgu kneza Branimira.

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

akon završetka turističke sezone, početkom listopada, počet će radovi na sanaciji vodičke rive. Ovaj velik posao, vrijedan 570 tisuća kuna, povjeren je Trgovačkom društvu Bučić gradnja d.o.o. iz Šibenika, a ugovoreni radovi obuhvaćaju skidanje stare, dotrajale betonske ploče

Nabavu nove opreme Leću sufinancirat će Fond za zaštitu okoliša

dobroj suradnji na relaciji Vodice - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost svjedoči i podatak kako će potonji sunancirat nabavu opreme za evidenciju odvoza komunalnog otpada Komunalnom društvu Leć. Naime, vodički komunalac u posljednje se vrijeme intenzivno priprema za uvođenje novog sustava evidencije i naplate odvoza komunalnog otpada

Vatrogasci očistili još jedan poljski put

rijedni su bili prošlog tjedna članovi vodičkog Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Momci su, naime, očistili zapušteni poljski put od Krpinove kapele do Stanina, pa su sada tamošnji suhozidi zasjali

Vijesti

punom ljepotom. Najvažnije od svega jest da je maslinarima sada olakšan pristup do njihovih polja, a protirat će i brojni izletnici. Inače, Grad Vodice je DVD-u za ovaj posao isplatio 20 tisuća kuna. (pp)

na području Vodica i Tribunja, pa je, između ostalog, svoj projekt putem gradske uprave prijavio i Fondu, koji je, ocijenivši da su zadovoljeni svi traženi uvjeti, odobrio sredstva. Procijenjena vrijednost, kojom će se omogućiti naplata odvoza komunalnog otpada prema volumenu, iznosi nešto manje od 242 tisuće kuna, s tim da će Fond sunancirati 40 posto tog iznosa, dok će preostali dio pokriti Leć. (pp)

32 / 22. travnja 2015. / 477.

Rogoznica

Općina Rogoznica 022 559 040

Turistička zajednica 022 559 253

Ljekarna 022 558 330

Komunalni redar 022 558 320

Dječji vrtić 022 559 473

Stom. ordinacija 022 558 392

Osnovna škola 022 558 083

Ambulanta 022 559 032

Lučka kapetanija 022 559 045

Poštanski ured 022 559 080 DVD Rogoznica 022 559 294 Župni ured 022 559 065 Jadranska banka 022 559 540

KAD SE MALE RUKE SLOŽE DJECA NA PREZENTACIJI AUTOHTONIH PROIZVODA

Preko 60 malih zadrugara na smotri u Marini Frapa Različite su teme i radovi koje djeca mogu izložiti, ali najvećim dijelom radi se o kulturi i običajima kraja iz kojih djeca dolaze, te specičnim stvarima o kojima u školi uče – kaže Dijana Goleš

piše Rade Kristić rade.kristic@sibenskiportal.hr

ogoznička marina Frapa prošli petak, 17. travnja, bila je domaćin Međužupanijske smotre učeničkog zadrugarstva Šibensko-kninske i Zadarske županije. Oko 60-ak učenika iz 15 škola predstavilo se različitim, i za svoj kraj iz kojeg dolaze, specičnim tematskim radovima, a ocjenjivački žiri najboljima je ocjenio radove Učeničke zadruge ‘Zeleni orah’ Osnovne škole ‘Skradin’, te Učeničke zadruge ‘Ročelice’ Osnovne škole ‘Juraj Dalmatinac’ iz Paga. Zahvaljujući pobjedi oni su kao predstavnici svojih županija stekli pravo sudjelovanja na Državnom natjecanju učeničkog zadrugarstva koje će se u svibnju održati u Zagrebu. - Prekrasan ambijent Marine

Frapa, puno djece, njihovih voditelja i roditelja, te veliki broj zanimljivih radova koje su učenici izložili, učinilo je ovo natjecanje stvarno nezaboravnim. Čak ni oblaci koji su se nad nama cijelo vrijeme nadvijali nisu uspjeli poremetiti odličnu atmosferu i ovo lijepo druženje – kaže nam ravnateljica OŠ ‘Rogoznica’, Dijana Goleš, koja je bila domaćin smotre i u konkurenciji šest osnovnih škola iz Šibensko-kninske županije zauzela drugo mjesto.

ZANIMLJIVI RADOVI Učeničko zadrugarstvo potiče se u svim krajevima Hrvatske, a u Hrvatsku udrugu učeničkog zadrugarstva učlanjena je 421 zadruga. Razvijanje radnih navika, odgovornosti, kreativnosti, inovativnosti i samostalnosti, samo su najvažniji dijelovi stvaralačkog odnosa koji se kod djece razvijaju, što se najbolje vidjelo i na ovoj smotri.

- Različite su teme i radovi koje djeca mogu izložiti, ali najvećim dijelom radi se o kulturi i običajima kraja iz kojih djeca dolaze, te specičnim stvarima o kojima u školi uče. Tako su pobjednici iz naše županije, Učenička zadruga ‘Zeleni orah’ iz Skradina, naklonost žirija osvojili zahvaljujući odlično prezentiranim i napravljenim radovima na restauriranju starog namještaja, dok su pobjednici Zadarske županije, Učenička zadruga ‘Ročelice’ iz Paga najbolji bili zahvaljujući svojim radovima izrade autohtone paške čipke – govori ravnateljica Dijana Goleš. Odličan ugođaj cijelog jutarnjeg događanja u Marini Frapa upotpunili su dječja klapa ‘Silebić’, te plesna skupina ‘Amber’, obe sastavljene od rogozničkih osnovnoškolaca, a važnost ovom susretu dala je i rogoznička načelnica Sandra Jakelić.

Općina Tribunj 022 446 349 www.tribunj.hr

Turistička zajednica 022 446 143 www.tz-tribunj.hr

Ambulanta 022 446 174 Stom. ambulanta 091 537 3720

Jadranska banka 022 446 992

Kornati 022 446 790

Kult. udruga Tribunj 022 447 170

Marina Tribunj Adriatiq 022 447 145

Morski Rak 022 446 229

Hrvatska pošta 022 446 - 855

Idea Intimare 022 447 230

477. / 22. travnja 2015. / 33

Tribunj

Tempus Fugit 022 446 513

EKO PROIZVODNJA RADIONICE ZA OSPOSOBLJAVANJE POLJOPRIVREDNIKA

Tribunjci uče o održivoj upotrebi pesticida Svi prijavljeni, ili preciznije, svi oni koji najmanje s 60 postotnim uspjehom polože ispit, dobiti će iskaznicu koja će vrijediti narednih pet godina i s kojom će moći kupiti te svoje poljoprivredne površine tretirati pesticidima – kaže ravnatelj Učilišta Virtus Rade Pehar

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

Kulturnom centru Tribunj, u ponedjeljak 27. i utorak 28. travnja, od 18 do 21 sat, održat će se dvodnevna edukacija o održivoj upotrebi pesticida. Prema Zakonu o održivoj upotrebi pesticida, koji je stupio na snagu u veljači prošle godine, svi po-

ljoprivrednici koji najkasnije do 26. studenog 2015. godine ne završe ovaj modul izobrazbe, a imaju namjeru obavljati poslove uz korištenje pesticida, neće moći niti kupiti pesticide ukoliko nemaju potvrdu o položenom ispitu, odnosno, odgovarajuću iskaznicu. Program izobrazbe provodi splitsko Učilište Virtus, a samo predavanje o održivoj upotrebi pesticida održat će sveučilišni profesori

agronomije. ZADOVOLJAVAJUĆ ODAZIV - Odaziv ljudi za ovaj modul izobrazbe je prilično zadovoljavajući. U Šibensko-kninskoj županiji već smo bili u nekoliko gradova i općina, a program edukacije nastavit će se i nakon isteka zakonskog roka. Za očekivati je kako se do kraja roka, odnosno 26. studenog ove godine, svi poljoprivrednici neće

prijaviti i educirati o zakonskoj obavezi upotrebe pesticida, ali oni, ukoliko žele koristiti pesticide, neće kod prodavača i ovlaštenih osoba, koji također moraju imati potvrdu o položenom ispitu, niti kupiti pesticide – kaže nam ravnatelj Učilišta Virtus Rade Pehar. Sve zainteresirane pravne i zičke osobe prilikom prijave, odnosno prvi dan edukacije, sa sobom trebaju donijeti osobnu iskaznicu, broj Oib-a, te kopiju svjedodžbe, diplome ili radnu knjižicu. U KUPNJU SAMO S ISKAZNICOM - Svi prijavljeni, ili preciznije, svi oni koji najmanje s 60 postotnim uspjehom polože ispit, dobit će iskaznicu koja će vrijediti narednih pet godina i s kojom će moći kupiti te svoje poljoprivredne površine tretirati pesticidima. Potvrde o položenom ispitu stići će svima na kućnu adresu, a i prije dobivanja iskaznice, s potvrdom, na kojoj će biti svi potrebni podaci, moći će kupiti potrebnu količinu i vrstu pesticida. Naravno, o svemu će se voditi zajednička evidencija, te će se u zajedničkoj bazi podataka uvijek moći vidjeti koja količina pesticida i za koju površinu je kupljena. Samim zakonom, a i propisima EU strogo će se voditi računa i o odlaganju upotrebljene ambalaže kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri vodilo računa o zaštiti prirode, okoliša i zdravlja – kaže Pehar. Cijena za polaolaznike koji žive ve na području u općine Tribunj iznosi 190 kuna, a za sve ostalee 380 kuna.

34 / 22. travnja 2015. / 477.

Murter

Murtela d.o.o. 022/436-521 fax: 022/436-536 murtela@si.t-com.hr

OŠ Murterski škoji 022/435-260 022/435-505

Narodna knjižnica i čitaonica 022/435-500; fax: 022/435-571

Lučka kapetanija tel. 022/435 - 190 kapetanija-sibenik@ pomorstvo.hr

Turistička zajednica 022/434-995 ; fax: 022/434-950 info@tzo-murter.hr Ambulanta 022/435 - 262

DVD Murter 022/436 060 099 267 6840 Stom. ambulanta 022/436 - 026 Ljekarna Skračić 022/434 - 129

OTOCI 2015 RADIONICA DOKUMENTARNOG I EKSPERIMENTALNOG FILMA

Snimljen kratak film o ljepotama Murtera

Sedmero mladih otočana i dvije EVS volonterke imali su priliku prošlog tjedna kroz četiri dana u Murteru naučiti osnove izrade kratkog dokumentarnog i eksperimentalnog lma

ska prava i slobodu izražavanja. Snažno orijentiran prema društveno angažiranom lmu, Filmaktiv od 2001. godine (registriran 2004. kao udruga građana) realizira brojne radionice dokumentarnog lma u Hrvatskoj, organizira ili sudjeluje u organizaciji lmskih festivala i revija.

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

edmero mladih otočana i dvije EVS volonterke imali su priliku prošlog tjedna kroz četiri dana u Murteru naučiti osnove izrade kratkog dokumentarnog i eksperimentalnog lma, od pripreme priče, snimanja slike i zvuka, montaže i osnova postprodukcije. VODITELJICE FILMAKTIVA Radionicu su vodile iskusne snimateljice Marta Batinić i Ana Jurčić iz udruge ‘Filmaktiv’. Ova besplatna neformalana radionica je dio projekta ‘Otoci 2015’ čija je namjera osnažiti mlade otočane, izvesti ih iz pozicije promatrača i

uvesti ih u svijet medijske produkcije, potaknuti ih na samoorganizaciju i ojačati njihovu poziciju u društvu u odnosu na vršnjake s kopna- kaže Marijeta Baričević iz Udruge Argonauta. Filmaktiv je neprotna organizacija koju čine kreativni

i dinamični pojedinci okupljeni s ciljem razvoja nezavisne kulture i poticanja društvene promjene kroz neformalnu edukaciju, produkciju i promociju audiovizualne umjetnosti te suradnju s drugim organizacijama i zainteresiranim građanima, a poštujući ljud-

EDUCIRANJE FILMSKIH RADNIKA Kroz radionice dokumentarnog lma Filmaktiv je educirao nekoliko desetaka osoba koje su nastavile rad u polju (kao snimatelji, montažeri i redatelji) i svoju edukaciju, primjerice na Sveučilištu u Edinburghu i Sveučilištu u Tallinu. Projekt ‘Otoci 2015’ sunanciran je sredstvima Ministarstva socijalne politike i mladih i Hrvatskog audiovizualnog centra.

Općina Pirovac 022/467 423 022/467 077 fax: 022/466 086

Turistička zajednica 022/466 770 tz-pirovac @si.t-com.hr

Vrilo d.o.o. 098 308 054 vrilo.d.o.o. @si.t-com.hr

Poštanski ured 022/348 828

Komunalni redar 098 982 3045

Prometno redarstvo 095 74 69 416

Ambulanta 022/467 080

Župni ured 022/467 085

477. / 22. travnja 2015. / 35

Ljekarna 022/467 099

Pirovac

NA DVA KOTAČA 160 BICIKLISTA PEDALIRAT ĆE PIROVCEM

Natjecatelji utrke Tour of Croatia proći će i Pirovcem

VIJESTI Promocija Pirovca u Zagrebu

rošlog vikenda, u organizaciji Turističke zajednice Pirovac, u Zagrebu, na Cvjetnom trgu i Trgu bana Jelačića, promoviran je Pirovac pred turističku sezonu. Dijelile su se kroštule i promotivni materijal, a članovi Kulturnoumjetničkog društva Bezdan pjevali su i plesali. (rk)

Priprema se izgradnja pretovarne stanice Ivan Gulam.

piše Rade Kristić rade.kristic@novi-tjednik.hr

our of Croatia, međunarodna etapna biciklistička utrka oko Hrvatske koja će se održati od 22. do 26. travnja na trasi dugačkoj skoro 900 kilometara duž Jadranske obale, ali i unutrašnjosti Hrvatske, proći će i kroz Pirovac. Potvrdio je to načelnik Općine Pirovac Ivan Gulam, najavivši kako će biciklisti Pirovcem pedalirati s posebnom prigodom. - S obzirom na to da se utrka snima iz zraka i kroz ulice, ovaj događaj odlična je prilika za promociju našeg Pirovca. Posebno smo sretni što će igrom slučaja međunarodna biciklistička utrka proći kroz mjesto u četvrtak na samo Jurjevo, na dan naše općine - kaže načelnik

Posebno smo sretni što će igrom slučaja međunarodna biciklistička utrka proći kroz mjesto u četvrtak na samo Jurjevo, na dan naše općine rekao je načelnik Ivan Gulam

VELIKA PROMOCIJA Međunarodna biciklistička federacija dala je svoje odobrenje organizatorima za ovaj vrhunski sportsko-turistički događaj koji će okupiti 20 svjetskih profesionalnih biciklističkih ekipa sa 160 natjecatelja. Uz spomenuti sportski aspekt, velika je i promidžbena vrijednost projekta Tour of Croatia kao događanja u predsezoni i važan utjecaj na promociju Hrvatske, što potvrđuje televizijski prijenos u 54 zemlje svijeta s oko 15 milijuna gledatelja dnevno na Eurosportu, HTV-u i brojnim drugim međunarodnim postajama. Utrka prolazi kroz osam županija, devet gradova, dva nacionalna parka i tri parka prirode te će slike hrvatskih prirodnih ljepota obići cijeli svijet.

pćina Pirovac je nakon izrade sve potrebne dokumentacije i nakon ishodovanja 13 suglasnosti od javnopravnih tijela dobila od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Šibensko-kninske županije Lokacijsku dozvolu za izgradnju pristupnog puta do buduće Pretovarne (transfer) stanice Pirovac. Postrojenje i dvije pretovarne stanice u Pirovcu i Biskupiji koštat će oko 185 milijuna kuna, od čega će 115 milijuna (70 posto) biti osigurano iz sredstava Europske unije, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, daje 20 posto. Preostalih 10 posto osigurat će RCGO Bikarac. Očekuje se da će radovi početi u siječnju iduće godine.

36 / 22. travnja 2015. / 477.

Tisno

TZ Tisno 022 438 604

HP - Hrvatska Pošta 022 439 250

Lučka kapetanija 022 439 313

TZ Betina 022 434 996

FINA Tisno 022 438 499

Jadranska Banka 022 438 486

TZ Jezera 022 439 120

HEP Tisno 022 438 503

Dom zdravlja Tisno 022 438 427

Ljekarna 022 438 512 Hotel Borovnik 022 439 700

GOSPE OD ZDRAVLJA XXI. SMOTRA PUČKOG PJEVANJA ŠIBENSKE BISKUPIJE

‘Puče moj’ po prvi put u Jezerima Smotra u prvom redu želi sačuvati tradicionalno liturgijsko pučko pjevanje kao i dio naše kulturne baštine, koje je ponegdje počelo padati u zaborav i nestajati

piše Mario Krnić mario.krnic@novi-tjednik.hr

Betinske nerazvrstane ceste

upa Gospe od Zdravlja i Općina Tisno prošlog tjedna po prvi puta organizirali su smotru pučkog pjevanja Šibenske biskupije ‘Puče moj’.

POKRETAČ BISKUP IVAS Smotra se održala u župnoj crkvi Gospe od Zdravlja a na smotri su bili prisutni šibenski župan Goran Pauk i načelnik Općine Tisno Ivan Klarin. Smotra „Puče moj“ dva se desetljeća održavala u organizaciji župe Sv. Juraja iz Zatona, a pokrenuo ju je šibenski biskup Ante Ivas. - Smotra u prvom redu želi sačuvati tradicionalno liturgijsko pučko pjevanje kao i dio naše kulturne baštine, koje je ponegdje počelo padati u zaborav i nestajati- rekao je jezerski

Javno izlaganje i uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta u Betini, a koji je izradila tvrtka Geoprojekt iz Opatije, održati će se 27. travnja 2015. godine u Betini u prostorijama Društvenog doma Betina od 11 do 14 sati. Sve zainteresirane stranke mogu dati i svoju službenu izjavu oko geodetskog plana, a koji će se uzeti u obzir. župnik Tuna Jozić. BROJNI ZBOROVI Na smotri su uz domaće pučke pjevače iz župe Gospe od Zdravlja nastupile i župe Uznesenja BDM iz Stankovaca, Sv.

Jure iz Rupa, Uznesenja Marijina iz Prvić Šepurina, Rođenja BDM iz Skradina, Sv. Jurja iz Primoštena, Našašća Sv. Križa iz Vodica, Sv. Mihovila iz Murtera, Sv. Križa iz Krapanj-Brodarice, Sv. Duha Tisno, Prika-

zanja BDM – Gospe od zdravlja iz Kistanja, Sv. Frane iz Betine, Gospe od Zdravlja iz Dubrave kod Šibenika, Uznesenja BDM iz Rogoznice, Sv. Danijela iz Danila-Kraljice i župa Sv. Jurja iz Zatona.

Eko Krka

477. / 22. travnja 2015. / 39

ZELENA ČISTKA VOLONTERI NA TERENU ČISTILI OTPAD

Očišćene naplavine s područja pored Marasovine piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

avna ustanova Nacionalni park Krka i ove se godine pridružila globalnoj volonterskoj akciji Zelena čistka. Akcija čišćenja održana je u petak, na uzvodnom toku Krke u Marasovinama. Djelatnici Nacionalnog parka Krka u suradnji s volonterima iz Ekološke udruge Monte Promona iz Siverića, djelatnicima i volonterima Čistoće d.o.o. iz Drniša i komunalnog poduzeća Eko Promina d.o.o. iz Oklaja te lokalnim stanovništvom čistili su naplavine otpada uz rijeku Krku na području Marasovina.

GLOBALNA AKCIJA Kroz akciju Zelena čistka 2015. sanirana je površina od oko jedan hektar naplavljenog otpada koji je tijekom zimskih mjeseci Krka na-

Kroz akciju Zelena čistka 2015. sanirana je površina od oko jedan hektar naplavljenog otpada koji je tijekom zimskih mjeseci Krka nanijela

nijela. Radi se uglavnom o drvenim naplavinama, plastičnim bocama i vrećicama te sitnijem kućanskom otpadu. Zelena čistka zajednička je jed-

nodnevna akcija čišćenja nelegalnih odlagališta otpada i najveći volonterski ekoprojekt u Hrvatskoj, koji okuplja aktivne građane i organizacije, a dio je velike globalne akcije

World cleanup, pokrenute 2008. Temelji se na buđenju svijesti o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i planeta Zemlje.

STARI KURNATARI KRPALI SU BUDŽET SUŠENOM RIBOM KOJU BI TRAMPILI ZA DRUGE NAMIRNICE

Doživljaj Kornata kroz stare pripovijesti

ok se u novije vrijeme lome koplja oko toga treba li ili ne zabraniti ribolov unutar granica Nacionalnog park Kornati, stari Kurnatari, pak, nisu mnogo o tome razmišljali. Ribu su lovili kad god bi se za to ukazala potreba. Doduše, neki i danas to rade, unatoč propisanim ‘Pravilima ponašanja’, čemu svjedoči nedavni slučaj krivolova, odnosno gospodarskog lova kod otoka Mrtovnjaka, gdje je, kao i bilo gdje drugdje u Parku, takav lov zabranjen. No, vratimo se na početak priče. SUŠENE MORSKE MAČKE, PSI... Ulovljena riba starim je Kurnatarima, osim objeda, služila i kao sredstvo razmjene ili trampe, a posebno je to vrijedilo u vremenima velikog siromaštva kada je hrana spremljena za ‘crne’ dane, konzervirana hrana, bila na cijeni.

Potreba da se osiguraju za buduće dane navela je nekadašnje stanovnike kornatskog otočja da suše ribu kao što se to radi s, na primjer, smokavama. Lovili bi ribu i, umjesto da od nje odmah sprave objed, ribari i njihove obitelji bi je konzervirali na njima tada poznat način, a pri tome bi koristili ‘alate’ iz prirode. Riblje vrste koje su bile najpogodnije za sušenje bile su hobotnica, morski pas i mačka, te tabinja. Sve druge vrste riba koje bi ulovili Kurnatari bi sušili tek povremeno. Ulovljenu ribu sušili bi tako što bi je letirali (i za to im nije trebao nikakav masterchef) i raširili. Solili bi je kako bi od nje odvratili muhe i tako je obranili od eventualnih upljuvaka štetnog djelovanja na ljudsko zdravlje. Sve u životu kornatskih predaka radilo se, reklo bi se, po ‘paroli’ – snađi se kako znaš i umiješ. (sk)

Reportaža VRATITI ŽIVOT U GRADSKU JEZGRU NIKOLA GRUBIĆ IZ DRUŠTVA JURAJ DALMATINAC POZIVA:

Šibenčani, ugledajmo se na Dubrovnik i sami revitalizirajmo jezgru! Čim se krene s obnovom fasada i objekata, pojavili bi se i investitori koji bi doveli sadržaje u centar grada. Dok je stanje ovakvo kakvo jest, naravno da nitko nema želje tu doći i nešto pokrenuti – kaže Nikola Grubić

piše Jelena Devčić urednik@sibenski-tjednik.hr

ibenska gradska jezgra već godinama živi samo u vrijeme turističke sezone. U zimskom periodu restorani i kaći zatvaraju svoja vrata, a trgovci i obrtnici svoje trgovine radije otvaraju u shopping centrima. Prošećete li usred zime kalelargom, na prste ruku moći ćete izbrojati prolaznike i takvo stanje traje već godinama, iako se revitalizacija gradske jezgre često spominje kao jedan od ključnih projekata

za razvoj Šibenika, a članstvo i Europskoj uniji i mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova trebali bi olakšati realizaciju tih planova. PROBLEM VEĆINE DALMATINSKIH GRADOVA Nije problem odumiranja života u gradskoj jezgri samo šibenska specičnost – sa zimskim se ‘mrtvilom’ susreću i drugi dalmatinski gradovi, ali i gradovi diljem Europe. Međutim, zahvaljujući predanom radu i jasnim vizijama, neki od njih su uspjeli vratiti život u centar grada, među kojima su

Milano i Budimpešta. Kako bi oživjele gradsku jezgru, milanske su vlasti počele prostore u povijesnoj galeriji iznajmljivati ugostiteljima, obrtnicima i trgovcima. Zajedno s galerijom, živjeti su počeli i milanski trgovi na kojima se često vikendom postavljaju mini-tržnice na kojima se predstavljaju lokalni proizvođači hrane, cvjećari, muzičari, antikvarijati… Sve to doprinijelo je da milanska gradska jezgra danas živi tijekom cijele godine, iako grad slabo koristi EU fondove - u posljednje četiri godine povukli su tek šest mi-

lijuna eura. Nikola Grubić, predsjednik Društva za očuvanje šibenske baštine ‘Juraj Dalmatinac’, koje je zaslužno za početak revitalizacije šibenskih tvrđava, kaže kako pozitivne primjere građanskih inicijativa koje su svojim radom doprinijeli razvoju i revitalizaciji starih gradskih jezgri ne moramo tražiti daleko ili u Europi. TREBAMO SE UGLEDATI NA DUBROVNIK - Najpozitivniji primjer je primjer Dubrovnika i njegovog Društva prijatelja dubrovačke

477. / 22. travnja 2015. / 41

Barun von Degenfeld vraća se u Šibenik

Barun Martin von Degenfeld, njemački zapovjednik pod čijim je vodstvom Šibenik u 17. stoljeću bio uspješno obranjen od napada turske vojske, na neki se način ponovo vraća u Šibenik. Članovi njegove obitelji koji žive u Njemačkoj, izrazili su želju posjetiti Šibenik prilikom otvaranja novouređene tvrđave Barone, a koja nosi ime upravo prema njemu, koji je nadgledao i usmjeravao njezinu gradnju 1646. godine. Taj posjet dogovorili su Nikola Grubić, predsjednik Društva za očuvanje šibenske bašine Juraj Dalmatinac i Hrvoje Zekanović, član Društva, a koji su prošlog tjedna sudjelovali na dvodnevnoj sjednici Mješovite komisije Hrvatska-BadenWürttemberg u njemačkom gradu Konstanzu. Mješovitom komisijom, u kojoj je sudjelovao 31 predstavnik više hrvatskih ministarstva i javnih ustanova, kao i domaćini iz velike njemačke pokrajine Baden, predsjedavali su ministar Bundesrata, europskih i vanjskih poslova Peter Friedrich i pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova RH Hrvoje Marušić. Svrha ovog, osmog po redu susreta, je produbljivanje i jačanje veza između Hrvatske i jedne od gospodarski najrazvijenijih regija u Njemačkoj, kako na području gospodarstva, tako i u kulturi, turizmu, obrazovanju i drugome. - Susret u Konstanzu će zasigurno donijeti plodove i za naš šibenski kraj, u smislu razmjene turističkih posjeta i moguće kulturne suradnje. Šibenik i Baden-Württemberg, naime, imaju više toga zajedničkog. Naravno, nama je najzanimljivija veza između baruna von Degenfelda koji je ovdje rođen, a u Šibeniku se nekad slavio kao heroj radi zasluga u obrani grada. Evo danas, 369 godina kasnije, povijest se na neki način ponavlja, ime Barone će opet na neki način obilježiti ovu godinu u Šibeniku, jer će u njoj biti završeno uređenje naše šibenske utvrde - kaže Nikola Grubić. Zekanović napominje kako je na sjednici zaključeno kako će barun Degenfeld na neki način utvrditi povijesne veze naših gradova i država, te će biti osnova za buduću suradnju. Na neki način, barun je nekoć u ratu branio Šibenik od neprijatelja, a danas u miru ga povezuje s novim prijateljima, poentira Zekanović.

starine bez kojih Dubrovnik ne bi bio ono što danas jest. Društvu je povjereno održavanje i upravljanje dubrovačkim gradskim zidinama, a oni su nancijska sredstva koja su time dobivena reinvestirali u uređenje stare gradske jezgre i time doprinijeli procvatu Dubrovnika, što je ono što mi želimo postići sa šibenskim tvrđavama – kaže Grubić. Budući da turistički gradovi trebaju živjeti i izvan sezone i privlačiti ne samo turiste, nego i svoje građane, nužno je da se upravo oni sve više uključe u rasprave s idejama i prijedlozima o sadržajima koji bi u gradskim jezgrama trebali biti. Društvo ‘Juraj Dalmatinac’ u tom je smislu napravilo presedan i organiziralo javnu tribinu na kojoj su građani sudjelovali s prijedlozima sadržaja koji bi trebali biti na tvrđavi sv. Ivana. Šibenska gradska jezgra, kaže Grubić, danas živi prvenstveno u ljetnim mjesecima, kada u njoj ima sadržaja, manifestacija i različitih kulturnih događanja, a u zimskim se mjesecima dosta toga gasi i čeka se nova turistička sezona. Upitan kako bi se gradska jezgra mogla revitalizirati na način da služi svojim građanima tijekom cijele godine, budući da je jedan od ciljeva Društva kvalitetan, razvojan i inovativan menadžment šibenskih tvrđava koji bi znao reinvestirati novac ne samo u tvrđave, već i u gradsku jezgru, Grubić kaže kako je prvi korak uređenje fasada i povijesnih gradskih površina. OBNOVA FASADA KAO POČETAK REVITALIZACIJE JEZGRE - Čim bi se krenulo s obnovom fasada i objekata, pojavili bi se i investitori koji bi doveli sadržaje u centar grada. Dok je stanje ovakvo kakvo jest, naravno da nitko nema želje tu doći i nešto pokrenuti. Mi smo tu i želimo da se grad počne uređivati, a otvoreni smo i za sve razgovore i rasprave o smjeru u kojem bi se to trebalo činiti. Prioritet bi prije svega trebala biti obnova fasada, da, a nakon toga a nadogradnja sadržaja za građane – pojašnjava a Grubić.

MENTALNA

MATINEJA piše: Mario Krnić LOOKING FOR ERIC, redatelj Ken Loach

Kultura

O KULTURNO SREDIŠTE HOĆE LI KREŠIMIROV GRAD 2020 POSTATI KULTURNO

u Šibenik u igri za titulu europske prijestolnicc

Šibeniku će već u svibnju početi snimanje lma ‘Anka Brazilijanka’ redatelja Dejana Aćimovića, a glvna zvijezda lma, iako neće imati glavnu ulogu, svakako je legendarni nogometaš Eric Cantona. Pa, što bi bilo bolje za mali uvod u napeto snimanje na Jadriji i Mandalini, nego li provjeriti je li King Eric jednako dobar glumac kao što je bio i nogometaš. Nema baš puno lmova u kojima je glumio Cantona, kako i sam kaže, ne zanimaju ga blockbusteri, Eric je oduvijek bio umjetnička duša, pjesnik u liku nogometaša, pa se uglavnom odlučuje na male i nezavisne lmove. Onaj naslov koji svakako odskače je ‘Looking for Eric’ iz 2009. godine, u režiji velikog Kena Loacha, a Cantona u lmu glumi samog sebe. Riječ je o netipičnom lmu za Loacha, više komediji nego li socijalno osjetljivoj i lijevo orjetniranoj drami, kakve Loach najčešće snima. Mora se priznati da je Cantona i solidan glumac. Najprije, svjestan je svoje pojave, riječ je o jako markantnom tipu kojeg su se pomalo uplašili i naše ‘glavešine’ iz Grada i Županije kad je prije mjesec dana po prvi put posjetio Šibenik. Eric je svjestan tog svog izgleda, pa glumi odmjereno, polako, ne trči za velikim glumačkim bravurama, i, ne daj bože, preglumljivanju. Ok, za to je sigurno zaslužan i Ken Loach, koji je scenario napisao baš za tog velikog nogometaša, znao je što od njega želi dobiti. Dakle, Cantona je solidan glumac, valjda će mu i ‘Anka Brazilijanka’ bit još jedna stepenica više prema samom glumačkom vrhu, do kojeg bi, zahvaljujući talentu i karizmi mogao lako dogurati.

Korisnici Centra za inkluziju predstavili svoju kolekciju

spred Gradske vijećnice prošlog tjedna održana je modna revija i predstavljanje kolekcije proljeće/ljeto 2015. pod nazovom ‘Boje sreće’. Predstavljene su kreacije koje su osmislili, skrojili i sašili djelatnici i korisnici Centra

za socijalnu inkluziju Šibenik. Reviju su nosili korisnici Centra za inkluziju, ali i šibenske manekenke te, kao posebna gošća, pjevačica Helena Bastić. Kolekcija od 17 modela izrađena je u radionici Inkluzije Šibenik gdje su proteklih

mjeseci vrijedni korisnici svojim radom pratili viziju kreatorice i dizajnerice Cvitane Juričev Martinčev. Modna revija i radionica dio su jednogodišnjeg projekta ‘Incluido fashion’ kojega nancira Otvoreno društvo. (dl)

ISTINA ĆE VAS

477. / 22. travnja 2015. / 43

OSLOBODITI

O SREDIŠTE

u ce kulture D

ŠIBENIK POTVRDIO KANDIDATURU Imena gradova objavio je zamijenik ministra kulture RH, Berislav Šipuš. Istovremeno, gradonačelnici i predstavnici gradova kandidata

Kukanje

piše Snježana Klarić snjezanaklaric5@gmail.com evet hrvatskih gradova u igri je za titulu Europske prijestolnice kulture 2020., a u krug kandidiranih upao je i Šibenik kao grad – partner zajedničkoj kandidaturi sa susjednim Splitom kao nositeljem. Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb hrvatski su gradovi kandidati za titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine. Jedan od spomenutih gradova ponijet će tu laskavu (makar počesto skupu) titulu zajedno s još jednim gradom kandidatom iz Irske. Gradovi kandidati otkriveni su ovog petka, 17. travnja, tijekom popodnevnih sati na konferenciji za medije održanoj u Muzeju Mimara.

piše: don Darko Poljak

Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb hrvatski su gradovi kandidati za titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine javnosti su prezentirali dio kandidature i natječajne dokumentacije svog grada za naslov Europske prijestolnice kulture. - Gradonačelnik Burić je poslao obavijest splitskom gradonačelniku Baldasaru kojom prihvaća biti partner Splitu u kandidaturi za titulu Europske prijestolnice kulture 2020. – potvrdila nam je pročelnica Ureda gradonačelnika, Ana Gojanović – Rakić.

ostoje određeni „kaosi“ u koje nas svakodnevnica uroni. Čini se, što smo više u njih uronjeni, to manje ih prepoznajemo kao terete. Zlo manje prepoznajemo što mu se više prepuštamo. Kukanje je jedan od tih kaosa. Nekad imam dojam da je skoro postao privilegirani oblik naših opisa stvarnosti. Kukamo o svemu. O vremenu i ljudima, navikama i običajima. Ljeti zbog vrućine, zimi zbog hladnoće. Kukamo i o samom kukanju. Plotin, antički lozof iz III st., skovao je izraz isklesati svoj kip. Njemu je kiparstvo bila umjetnost koja „oduzima“, nasuprot slikarstvu koje „dodaje“: naime, kip prethodno postoji kao grubi komad kamena i potrebno je suvišno oduzeti da bi se pojavio lik. Kazano drugačije, čovjek nije gotov. On je umjetnik, ali i materija koju umjetnik obrađuje. Čovjek stvara sebe samoga. EVAGRIJE I KUKANJE

Kršćanstvo je nastavilo sa ovom antičkom tradicijom oblikovanja sebstva. Ono ju je nazvalo askeza. Već spominjani Evagrije Pontski i njegov nauk o demonima kukanje je stavio u nadležnost demona potištenosti. Taj, pak, lukavo plete mrežu potištenosti postavljanjem pretjeranih zahtjeva i želja. Kad se životu postave pretjerane želje, čovjek se razočara i pada u tugu. Tuga sužava ljudsko srce, dok ga radost širi. Tipično je za tugu njezina navezanost na prošlo: tada je sve bilo lijepo i dobro. Pogled u prošlost čini nas slijepima za sadašnjost. Čovjek ne stavlja ispred sebe stvarnost, nego bježi i privid idealizirane prošlosti. Čim se sa sadašnjošću mora susresti, pozabaviti, zakopava se u tugu. I ništa ga ne može izmamiti van. Evagrije nadodaje: Tuga oslabljuje razbor i um. Sunčeva zraka ne može prodrijeti u dubinu vode, niti zraka svjetlosti može osvijetliti tmurno srce. Izlazak sunca čovjeku pričinja radost, dok žalosna duša pritom osjeća samo nelagodu. Ako je istinita tvrdnja da zlo manje

prepoznajemo što mu se više prepuštamo, onda vrijedi i obratno: dobro dublje i jasnije spoznajemo što više to dobro spoznajemo i činimo. UREDITI MISLI

Plotin i klesanje kipa bude nas u području spoznaje i misli, odmičući nas od nepomičnosti. Ponajprije nas uzbuđuju spoznajom i vjerom u slobodu volje, zahvaljujući kojoj nam je dana mogućnost da sebe –klesanjem suvišnog i nepotrebnog - promijenimo, popravimo, ostvarimo. Možemo se mijenjati! Kako konkretno postići promjenu pokazuje Evagrije. U jadikovanju o teškom životu on ne tješi, nego zahtijeva da se čovjek osloni na Gospodina ponavljanjem retka iz psalma 37 koji glasi „Uzdaj se u Gospodina i čini dobro“. Taj redak izgoni samosažaljenje izvodeći čovjeka u djelovanje (čini dobro!) i povjerenje. Riječ je o stalnom ponavljanju i upućivanju sebe samog na nešto (bolje: Nešto) iznad ljudske dimenzije, na Riječ Božju. Međutim, Božja Riječ ne obećaje uvijek smirenje. Može od nas zahtijevati tjeskobu i konikt. O tome svjedoči jedan drugi redak iz psalma 77 koji glasi: „Duša moja neće da se utješi; pominjem Boga i uzdišem; razmišljam i trne duh moj“. Redak ne nudi rješenja za neugodna stanja, nego nagovara da se stanje izdrži, da se ne bježi od njega. Da se u njemu prepozna iskustvo Boga. Time da isto iskustvo vidim i prepoznam u psalmu, moja situacija gubi ono što budi nelagodu, tjeskobu i strah. Poznato prestaje biti tako opasno. A dok ga molim, osjećam se utkan u veliku zajednicu ljudi koji su imali slično iskustvo i, boreći se, održali su se. Na kraju, vježbanjem-molitvom (mi kršćani ponekad i tako shvaćamo molitvu – kao vježbanje) preoblikuju se životu nametnute pretjerane želje. „Dopuštamo“ da u životu postoje i mračne strane. Ali one prestaju biti razlog kukanja, nego postaju (nužne) stepenice uspinjanja prema ljepoti ograničenog postojanja. Usred ograničenog postojanja.

Sport GKK ŠIBENIK RAZOČARAVAJUĆA SEZONA OD KOJE SE PUNO OČEKIVALO

Liga za prvaka otkrila sve slabosti ‘građana’ Šarin se ne libi ‘opaliti’ po igračima nakon loših partija. Ali, mora ponijeti i svoj dio odgovornosti. Možda i najveći

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

alja biti pošten i reći; sezona za GKK Šibenik je gotova. Ne toliko zbog 1-5 omjera u Ligi za prvaka, koliko zbog loše ‘krvne slike’ momčadi. Narančasti, naime, čast izuzecima, izgledaju poput ispuhanog balona. Potvrdila je to i utakmica protiv Zagreba (91:97), u kojoj su Šarinovi igrači većim dijelom izgledali kao da nemaju energije, kao da im manjka goriva. ‘Mravi’ su ih, natrčali i nadskakali (16 skokova više), tek tu i tamo Šibenčani bi dali naznake života. Još prije dva tjedna Šarin je zavapio kako mu je momčad totalno izvan forme. Ali onda se postavlja pitanje, čija je to krivica? Tko je odgovoran što u

najvažnijem dijelu sezone (Ligi za prvaka) momčad izgleda kao što izgleda? Istina, ‘građani’ su imali velikih problema s ozljedama, ali i to za sobom povlači pitanje; zašto se igrači tako često ozljeđuju? Je li to posljedica ‘pretreniranosti’ ili, pak, ‘podtreniranosti’? Sve su to pitanja za stručni stožer, a koja sve češće postavljaju i navijači. JAČA MOMČAD NEGO LANI Šarin se ne libi ‘opaliti’ po igračima nakon loših partija. Ali, mora ponijeti i svoj dio odgovornosti. Možda i najveći. Sve su glasniji oni koji drže kako Šarin nema kapacitet za neke veće stvari, kako mu je A1 liga limit. I poručuju mu da se povuče. Takvima je najveći argument da Šarin s jačom momčadi nego lani, u slabijoj konkurenciji nego lani, nije napravio pomak. I to je surova istina. Treneru

‘građana’ u prilog ne ide ni to što nema nekog velikog napretka po pitanju razvoja mladih igrača, što je Šarin uoči sezone istaknuo kao drugi cilj. Osim Badžima, ostali ‘poletarci’ nisu napredovali, a jedan od njih čak je i napustio klub. Ne znamo detalje, ali čini nam se kako su se u klubu prelako odrekli Franka Kalpića. Da stvar bude gora, riječ je o sinu sportskog direktora Zorana Kalpića. Ta stvar sa sportskim direktorom posebna je priča. Točnija, ta funkcija, čini nam se, postoji samo na papiru. Samo jedan primjer; Zoran Kalpića nitko nije konzultirao prilikom dovođenja JJ Smitha! Takvo nešto ne bi se smjelo događati ozbiljnim klubovima. Mali dio odgovornosti, ma kako čudno zvučalo, je i na navijačima. Svaka čast na odanosti, na podršci igračima i kad im ne ide, ali tu i tamo nije loše i malo

zagalamiti. Čisto da ih probude, da ih trgnu. To što igračima i stručnom stožeru nakon poraza od 45 razlike neće skandirati ‘šampioni’ neće značiti da manje vole klub. Dapače, pokazat će da im je stalo. Da im nije svejedno što bodove s Baldekina odnosi tko god se sjeti (poraz protiv Zagreba bio je peti uzastopni na domaćem parketu). DOBRONAMJERNA KRITIKA Isto vrijedi i za nas iz medija. Dobre stvari treba pohvaliti, na loše reagirati dobronamjernom kritikom. Naglašavamo – dobronamjernom. Jer i nama lokalnim novinarima u cilju je da klub bude što bolji, da na Baldekinu jednog dana gledamo ABA ili kako će se već ubuduće zvati regionalna liga. I mi smo, poput Šarina, uoči sezone imali san. A onda smo se, na žalost, probudili.

477. / 22. travnja 2015. / 45

Šibenik ‘preplivao’ Neretvu, ali i dalje u podnožju Mosora

akon prošlotjednog kiksa protiv Zagore, nogometaši Šibenika vratili su se na pobjedničke staze. Na Šubićevcu je s glatkih 4:0 svladana Neretva. Goste je u 33. minuti načeo Ante Živković, da bi u nastavku redom zabijali Kartelo (64.), ponovo

Vijesti

Ante Živković (66.) i Fuštin (90.). Unatoč pobjedi narančasti su ostali na drugom mjestu s obzirom da je minimalnu, 1:0 domaću pobjedu protiv BŠK Zmaja upisao Mosor. U sljedećem kolu momčad Mirka Labrovića gostuje u Sinju kod Junaka. (pp)

Adriatic potvrdio prvo mjesto, doigravanje izborio i Šibenik piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

i Lovro Plenča. VK Šibenik, pak, tek je u nedjelju osigurao plasman među prvih šest momčadi koje idu u drugi dio natjecanja. Za to je narančastima trebao barem bod protiv Delna u Rijeci. Na koncu su uzeli sva tri, svladavši domaćina 10:8, pa će u doigravanje s petog mjesta. Do pobjede, koja je izvojevana u posljednjoj četvrtini, Šibenčane je predvodio Toni Knežević sa tri gola, dva je zabio Pero Eškinja, a po jedan Marin Kulaš, Josip Čikeš, Toni Seferović, Luka Nimac i Ivan Perić.

ibenski vaterpolo imat će dva predstavnika u doigravanju 1.B lige. Adriatic je već davno osigurao prvo mjesto, koje je u posljednjem kolu prvog dijela samo potvrdio svladavši za vikend u Crnici Salonu 13:11. Bruno Sabioni sa pet golova ponovo je bio najekasniji igrač u šibenskom sastavu, dva puta mrežu gostiju tresli su Ante Stojanović, Edi Brkić i Jure Belamarić, a jednom Antonio Mališa

Ognjenović smijenjen s mjesta trenera ŽKK Šibenik, uprava želi domaćeg stručnjaka

ragan Ognjenović odlazi s klupe ŽKK Šibenik. Tako je, naime, odlučila uprava kluba, koja u sljedećoj sezoni kao trenera želi vidjeti domaćeg stručnjaka. - Nemamo zamjerki na rad gospodina Ognjenovića, pod čijim vodstvom je ekipa ispunila osnovni cilj, a to je ostanak u ligi. Mislimo da je u danim okolnostima ostvaren realan rezultat (3

pobjede, 17 poraza). U sljedeću sezonu odlučili smo ići s domaćim trenerom, jer želimo srezati troškove – kazao nam je predsjednik ŽKK Šibenik Neven Periša. Pitamo ga znači li to da je Ognjenović bio skup trener? - Ne, nije, ali će šibenski trener sigurno biti još jeftiniji – smatra Periša, dodajući kako bi ime novog šefa stručnog stožera trebalo biti poznato vrlo brzo.

Ističe kako im je želja sljedeće sezone mladu ekipu pojačati s jednim iskusnim centrom. - Djevojke će biti godinu dana iskusnije, a uspijemo li se pojačati u reketu, uspijemo li nagovoriti neku od domaćih igračica na zalasku karijere da nam pomogne, mislim da problema oko ostanka u ligi u sljedeće sezone ne bi trebalo biti – zaključio je Periša. (pp)

Sport

46 / 22. travnja 2015. / 477.

ŠIBENSKI DVOKORAK TURNIR POVODOM 22. OBLJETNICE SMRTI KOŠARKAŠKOG MOZARTA

U sklopu turnira odigrat će se i basket utakmica između veterana Šibenke i Hrvatske, a u kojoj će snage odmjeriti nekadašnji Draženovi suigrači

Petodnevni basketaški spektakl u Draženovu čast piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

ve godine, 7. lipnja, navršit će se 22. godine od tragične smrti Dražena Petrovića. Bit će to prilika da se još jednom oda počast Košarkaškom Mozartu, čovjeku koji zaludio svijet svojim igrama. U njegovom Šibeniku, kojem je priuštio najljepše sportske trenutke, ta će tužna obljetnica ponovo

biti obilježena nizom manifestacija. POMOĆ OBEĆAO I ACO PETROVIĆ Jedna od njih je i ‘Šibenski dvokorak’, petodnevni turnir u basketu (3 na 3) u sklopu kojeg će se održati još niz popratnih događaja. Organizatori tog spektakla su Društvo sportske rekreacije ‘Sport za sve’ 08 Forca Šibenik i C.B. ‘Kućarin’, mjesto održavanja je košarkaško igralište kod Draženovog spo-

‘Faustovci’ uzeli četiri medalje na maratonu ‘Vransko jezero 2015.’

iše od 350 biciklista nastupilo je proteklog vikenda na maratonu ‘Vransko jezero’. Među njima su bili i članovi BK Faust Vrančić iz Šibenika koji su ostvarili jako dobre rezultate. U ženskoj konkurenciji ponovo je zablistala Maja Ena Ljuba koja se popela na najviše postolje, a utrku su solidno odvozile i njezine klupske kolegice Ira Radaković koja je zauzela četvrto, te Ana Stančić koja je na cilj stigla kao

menika na Baldekinu, a vrijeme održavanja od 26. do 30. svibnja. Kako ističu organizatori, turnir je otvoren za sve ljubitelje košarke, s ciljem vraćanja basketa pod šibenske obruče, razvijanja svijesti o važnosti bavljenja sportom, ali i promocije ljepota našeg grada i šibenske košarke. Igrat će se u nekoliko kategorija (djeca, žene, umirovljenici, rekreativci, profesionalci), a najuspješnije ekipe čekaju i lijepe nagrade.

Vijesti

šesta. ‘Faustovci’ su zlato uzeli i u konkurenciji rekreativaca. Najbrži je bio Bojan Karanović, a na postolju mu se pridružio i Damir Senčić koji se okitio broncom. U klubu ističu kako su posebno ponosni na njihovu najmlađu članicu Anu Marić, koja je slavila među curicama u maloj utrci. Dobrim rezultatima s Vranskog jezera dodajmo i onaj Ante Živkovića koji je na ‘Zadar Night Runu’ osvojio ukupno treće mjesto. (pp)

Kako smo kazali, osim samog turnira, organizatori spremaju još niz iznenađenja. Najveći spektakl trebala bi biti basket utakmica između veterana Šibenke i Hrvatske, a u kojoj će snage odmjeriti nekadašnji Draženovi suigrači. Tako da bi tih dana u Šibeniku na djelu mogli vidjeti velikane hrvatske i šibenske košarke, a pomoć organizatorima u tome obećao je i Aco Petrović. Čeka nas, dakle, prava basketaška poslastica.

477. / 22. travnja 2015. / 47

CROATIA OPEN ŠIBENSKI VESLAČI NASTUPILI NA POZNATOJ MEĐUNARODNOJ REGATI

Jarunom zaplovio Krkin osmerac, Andrija Šupe potvrdio kvalitetu

foto: VK Krka

piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

Zagrebu je prošlog vikenda održano 32. izdanje poznate veslačke regate ‘Croatia Open’, koja je ove godine okupila posade iz deset zemalja. Svoje predstavnike imao je, naravno, i VK Krka. Boje šibenskog kluba, predvođeni trenerima Milanom Radečićem i Jovicom Krasićem, na jarunskoj stazi branilo je 11 ‘krkaša’, koji su uglavnom veslali u konkurenciji juniora B (samo su Filip Kendeš i Andrija Šupe nastupili u uzrastu juniori A). S obzirom da u ovogodišnjem službenom kalendaru HVS-a nema Inter City regate, Radečiću je ovo bila jedinstvena prilika da u jakoj međunarodnoj konkurenciji isproba neke od svojih momaka koji su tek izašli iz kadetskog uzrasta, a što im je istovremeno trebala predstavljati i nagradu za dosadašnji rad.

foto: VK Krka

Ono što veseli jest da je Krka na ‘Croatiji Openu’, u JMB uzrastu, imala predstavnika u utrci osmeraca. Posada u sastavu Luka Gojanović - Rakić, Frane Filip Garma, Lovre Juras, Stipe Koloper, Nikola Dugopoljac, Ante Klarić, Josip Šunjerga, Nino Perišić i kormilar Šimun Čakić zauzela je četvrto mjesto u konkurenciji šest posada. Momci su odradili dobar posao s obzirom da je to ovoj posadi bio prvi nastup uopće. PRVI NASTUP Dan kasnije, u nedjelju, četverac (JMB) u sastavu Lovre Juras, Stipe Koloper, Nikola Dugopljac i Ante Klarić osvojio je osamo mjesto među 13 posada. Isti dan na stazu su u skifu izašli i Luka Gojanović –Rakić i Frane Filip Garma. Ovaj potonji nije se uspio plasirati u nekom od A, B i C nala, dok je Luka imao nesreću da se u A nale umjesto po rezultatu ulazilo po plasmanu. Kažemo nesreća, jer je među 40 mladih skista Šibenčani s rezultatom 8.15.24

imao ukupno četvrto kvalikacijsko vrijeme. A s obzirom da je u kvalikacijama dao sve od sebe, za neki bolji rezultat u B nalu nije imao snage.

Posada u sastavu Luka Gojanović Rakić, Frane Filip Garma, Lovre Juras, Stipe Koloper, Nikola Dugopoljac, Ante Klarić, Josip Šunjerga, Nino Perišić i kormilar Šimun Čakić zauzela je četvrto mjesto u konkurenciji šest posada

ANDRIJA ŠESTI MEĐU 60 SKIFISTA Kako smo kazali, kod juniora A boje Krke branili su Andrija Šupe i Filip Kendeš. Andrija, koji je svojim nastupima već skrenuo pozornost na sebe, u kvalikacijama je bio drugi, da bi u A nalu zauzeo šesto mjesto, što je odličan rezultat ako se zna da je u konkurenciji bilo preko 60 skista. Odlukom izbornika, Šupe je u nedjelju s Tomislavom Čanićem (VK Croatia) veslao i u dvojcu, gdje su nakon dobrog ulaska u utrku i vodstva na 1.000 metara, na koncu ncu zauzeli treće će mjesto. Fi-lip je, pak, na Jarunu ostao bezz značajnijeg g rezultata.

Sport

48 / 22. travnja 2015. / 477.

Četiri medalje za članove AK Šibenik na 18. Sinjskom polumaratonu piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

lanovi Atletskog kluba Šibenik po dobrom će pamtiti nastup na 18. Sinjskom polumaratonu. Šibenska petorka osvojila je ukupno četiri medalje, s tim da je jedna od njih osvojena u utrci na pet kilometara, koja se također trčala u Sinju. Utrka na 21 kilometara bodovala se za ekipni poredak u prvoj, drugoj i trećoj hrvatskoj atletskoj cestovnoj ligi, kao

i za pojedinačni poredak u hrvatskom atletskom kupu. Boje AK Šibenik branili su Radmila Maksimović (zlatna u svojoj kategoriji), Damir Maksimović (srebrni), Manda Kaštelanac (srebrna), te Marko Elez. U utrci na pet kilometara trčao je, pak, Tomislav Rupić koji je osvojio srebrnu medalju. AK Šibenik u ekipnom je poretku zauzeo peto mjesto u konkurenciji deset klubova prve lige. Valja istaknuti i kako je Radmila Maksimović za plasman među pet najboljih osvojila i novčanu nagradu.

Gabrijela Alviž najbolja mlađa Ante Gašperov Čače novi kadetkinja u Dalmaciji predsjednik Jollyja

abrijela Alviž, članica STK Šibenik, osvojila je prvo mjesto na Prvenstvu Dalmacije za mlađe kadetkinje koje je nedavno održano na splitskim Gripama. Mlada Šibenčanka je u jakoj konkurenciji od 15 djevojčica uvjerljivo došla do zlata, bez izgubljenog seta, pa njezin trener Damir Čular nije krio zadovoljstvo. Inače, ovo je samo još jedna potvrda Gabrijelinog velikog talenta. Podsjetimo, mlada nada šibenskog stolnog tenisa prije dva je tjedna izborila plasman na završnici Prvenstva Hrvatske koja će se početkom svibnja održati u Zagrebu. (pp)

KK Jolly dogodila se smjena na upravljačkim pozicijama. Naime, na nedavnoj redovitoj Izbornoj skupštini kluba umjesto dosadašnjeg predsjednika Mirka Gorete na to mjesto izabran je Ante Gašperov Čače. - Zahvaljujem na ukazanom povjerenju, vjerujem da možemo još bolje i više. Pred nama je završnica sezone, u kojoj mi već razmišljamo o slijedećoj,

Informacije

Reklamacije

Draga 14, Šibenik Cijena poziva s PDV-om: 1,74 kn/min s ksnog; 2,96 kn/min s mobitela

Draga 14, Šibenik reklamacije@gradski-parking.hr

060 368 368

AUTOBUSNI KOLODVOR Informacije

tel. 022 218 459 Draga 14, Šibenik tel.: 022 200 770 I fax.: 022 200 771 www.gradski-parking.hr

a isto tako i nekim novitetima koje ćemo uvesti u jačanju kluba - istaknuo je novoizabrani predsjednik, koji je nekoliko dana kasnije, s bubnjem u rukama, bio glasna podrška ‘bankarima’ u pobjedi nad Splitom. Dodajmo kako su dopredsjednici kluba ostali Miro Madžar i Mislav Troskot, dok je u nadzornom odboru Tomislava Ninića zamijenio Ante Stanić. (pp)

Velimira Škorpika 5, Šibenik pauk@gradski-parking.hr

ODJEL ZA PREMJEŠTANJE VOZILA

tel. 022 212 205 fax. 022 212 255

SEKTOR PARKIRALIŠTA Informacije

tel. 022 200 770 fax. 022 200 771 Draga 14, Šibenik brod@gradski-parking.hr

BRODSKA LINIJA 501 KRAPANJ - BRODARICA

477. / 22. travnja 2015. / 49

KARTING NOVI MAROF BIO JE DOMAĆIN DRUGE UTRKE SPORTSTIL CUPA

Krivi set up Franka Škugora koštao boljeg plasmana piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

Novom Marofu vožena je druga utrka Sportstil Cupa, koja je ujedno bila i prva utrka nacionalnog prvenstva u kartingu. Među 90 vozača koji su odmjerili snage na stazi ST Rauš bio je i devetogodišnji Šibenčanin Franko Škukor, član Karting kluba ‘Dubrava – Šibenik’, koji je u Sportstil cupu nastupio u klasi R2 Rotax Micro-Max, a u Prvenstvu Hrvatske u klasi R6. Franko je dobro izgledao na warm upu, na vlažnoj stazi imao je treće prolazno vrijeme. Međutim u kvalikacijama, u suhim uvjetima, nije bio tako dobar, pa je u prednalnoj utrci startao iz trećeg reda pri letećem startu.

U želji da bude što konkurentniji u nalnoj utrci i iz bolida izvuku maksimum, mehaničari iz Frankovog tima donijeli su pogrešnu odluku

POPUSTILA MU KONCENTRACIJA Unatoč tome mladi Šibenčanin dobro je ušao u utrku, poslije startnog pravca izbio je na treće mjesto i držao ga tri četvrtine utrke. Na žalost, pri kraju mu je popustila koncentracija pa je prednalnu utrku završio na začelju poretka. Uslijedio je tada možda i ključni dio po pitanju Frankovog konačnog plasma-

na. Naime, u želji da bude što konkurentniji u nalnoj utrci i iz bolida izvuku maksimum, mehaničari iz Frankovog tima donijeli su krivu odluku u set upu, a rezultat toga bio je da je Škugor utrku završio na posljednjem mjestu.

Cina Racin Kart Dalmare debitirao s dva postolja

a utrci Prvenstva Hrvatske u Novom Marofu debitirala je ekipa Cina Racing Kart Dalmare Šibenik. I to vrlo uspješno. Naime, kući su se vratili s dva postolja, drugim mjestom Ante Škugora i trećim mjestom Nikole Živkovića, što je lijep poticaj za nastavak sezone. Kako ističu u klubu, nakon dvije i pol godine postojanja, marljivog rada i treniranja, odvažili su ove godine sa svoja dva vozača nastupiti na više utrka i tako pokušati kao debitan-

ti uhvatiti ritam u novo pokrenutoj klasi, a usput dati svoj doprinos u njenom omasovljenju. - Realno gledajući, htjeli smo pokazati da postojimo, da se upoznamo s ljudima koji godinama sudjeluju na ovakvim karting manifestacijama. Odradili smo dva predivna dana, s nešto tehničkih poteškoća na jednom od kartinga, ali takve stvari su normalne u ovom sportu – kazao je Bojan Cinotti, iz Cina Racing Karta Dalmare. (pp)

Sport

50 / 22. travnja 2015. / 477.

Dišpet ugostio sportske gimnastičarke i gimnastičare piše Patrik Patafta patrik.patafta@novi-tjednik.hr

akon što je prije nekih mjesec dana na Baldekinu uspješno organizirao natjecanje Kupa Hrvatske regije jug u ritmičkoj gimnastici, GK Dišpet prošlog je tjedna bio domaćin i 1. kola Kupa Hrvatske regije jug u muškoj i ženskoj sportskoj gimnastici. U sportskoj dvorani Osnovne škole Petar Krešimir IV okupilo se preko 140 natjecatelja iz osam dalmatinskih klubova; GK Salto Zadar, GK Kaštela, GK Salto Solin, GK Marjan, GK Split, GK Sinj, GK Gymsolin i GK Dišpet. Od rezultata ‘dišpetovaca’ izdvajamo prvo

mjesto Filipa Guine (C-seniori) i prvo mjesto ekipno seniora (C), treće mjesto Josipe Zorić (C-kadetkinje), drugo ekipno mjesto kadetkinja, treće mjesto Anje Relje (C-juniorke), te treće mjesto ekipno mlađih kadeta (C). (pp)

Najbogatiji izbor bureka b ur reka i pita u Šibeniku

Broj za narudžbe: 022 244 859

Baš Burek Šibenik, Stjepana Radića 7

Šibenski kanal piše: Rade Kristić

broj 77.

‘Vapor party’:

Glazbeni manifest u službi turiss Najave

Crystal Castles idu dalje

ako je prošlogodišnjom nenadanom objavom pjevačica Alice Glass najavila prestanak rada benda, čini se kako se ipak radilo samo o njenom odlasku. Naime, drugi član ovog kanadskog electro dvojca, Ethan Kath, u javnost je pustio novu pjesmu, ‘Frail’, koju je otpjevala nova, za sada nepoznata, pjevačica, a prema najavama i ostatak novog materijal trebao bi ugledati svjetlo dana.

U The Exploited potvrdili dolazak u Zagreb

edan od najutjecajnijih punk bendova u povijesti, The Exploited, još jednom će u svojoj dugogodišnjoj povijesti posjetiti hrvatsku prijestolnicu. Za 13. srpanja, potvrđen je njihov nastup u Vintage baru, a unatoč čestim promjenama u bendu glavnu okosnicu još uvijek čini jedan, jedini i nezamjenjivi Walter ‘Wattie’ Buchan.

vrijeme kada otočka scena u Hrvatskoj nije ni postojala pet bendova s otoka Murtera objavilo je kompilaciju na kojoj bi im i danas pozavidjeli mnogi glazbenici. Bez obzira na vrstu glazbe koju su preferirali, te 1999. godine ‘Isola del Morte’ bio je jedinstveni i do sada još uvijek neponovljivi korak u spajanju samo naizgled nespojivog, a nakon punih 15 godina, zahvaljujući pojednicima koji se još uvijek s manje ili više žara druže s glazbenim instrumentima, do ljeta bi trebalo izaći i drugo izdanje glazbenog

manifesta otoka Murtera. Svojevrsni uvod u ovo izdanje je i pjesma ‘Vapor party’, u čije stvaranje je svoje vrijeme, trud i znanje utkalo čak 17 ljudi, svi s otoka Murtera. Na podlozi jedne pjesme jezerskog funky benda Soul Hospital nastala je nova otočka himna, koju su nam predstavili basist benda Tino Barešić i gitarist Igor Jelovčić. -Samo snimanje pjesme trajalo je s prekidima skoro godinu dana. Snimili bi bubanj pa bi se uzela pauza od mjesec-dva dana, pa vokali, pa pauza, pa gitare, bras dionice i sve ostalo, a kako

nije bilo žurbe, a trebalo je i sve ljude koji su sudjelovali u stvaranju pjesme osloboditi pritiska i vremenskih ograničenja, trajalo je toliko dugo. Ipak, rezultat je na kraju najvažniji i prema reakcijama koje smo dobili možemo svi skupa biti i više nego zadovoljni – govori nam na samom početku Igor. Otkud ideja da se jedna ustvari stara pjesma otpjeva i odsvira na ovakav način? -Dugo je u mojoj glavi postojala ideja da se pjesma koju smo još 2005. objavili na našem albumu prearan-

477. / 22. travnja 2015. / 53

Novi albumi

stičke promocije otoka Murtera

žira i dopuni. To je za razliku od ove verzije bio totalni kaos i kako je ustvari snimana u žurbi takav je i nama dojam ostavila – govori Igor. -Ustvari Igor je najzaslužniji što je sve skupa izašlo vani. Od aranžmana pjesme do samog angažiranja i volje oko cijelog projekta – ubacuje se Barešić. Iako ste sve skupa pripremali i snimali skoro godinu dana, nije baš jednostavno u cijelu stvar uključiti ovoliki broj ljudi. Je li bilo kakvih poteškoća tokom cijelog procesa stvaranja pjesme? -Svi koje smo kontaktirali,

a treba znati da je osnovna ideja bila da u ovome sudjeluju samo glazbenici s otoka, ne samo da nisu čudno gledali na ovaj projekt, već je svatko bez imalo susprezanja i zadrške dao svoj doprinos. Od gospođa iz KUD-a ‘Koledišće’, koje i inače ‘Vapor parti’ izvode u svom standardnom repertoaru, preko nas koji smo sve odsvirali, pa do muške klape okupljene za ovu priliku, koja je na engleskom otpjevala zadnju dionicu pjesme – kaže Igor. -Sve se ovo nadovezuje na 15 godina staru ideju zajedničke suradnje nas glazbe-

nika s otoka Murtera. Prvi takav bio je ‘Prčija’, na kojemu je pet bendova snimilo svoje tri pjesme i jednu zajedničku, a ‘Vapor party’ je nastavak i samo jedna od takvih naših suradnji. U to vrijeme otočka scena kao pojam nije niti postojala, pa kao takva nije bila ni dobro popraćena, ali uskoro se, zahvaljujući upravo ovoj pjesmi sprema drugi dio projekta ‘Isola del Morte’, koji se snima i u kojemu će sudjelovati svi oni koji su radili i na starim materijalima – kaže Barešić. Interesantno je kako ovu pjesmu prati i odličan video spot. Tko je zaslužan za prekrasne kadrove otoka Murtera koji se vide u njemu? -Za kadrove koji iz zraka prikazuju cijeli otok zasluge idu našem dugogodišnjem mariborskom zaljubljeniku u otok Murter i čovjeku koji godinama ljetuje u Murteru, a koji je prošle godine za svoj gušt dronom snimio ove kadrove. Ja sam to vidio, kontaktirao ga i pitao mogu li koristiti te snimke. Njemu se ideja jako svidjela i njegove kadrove uklopio u snimke koje smo radili u studiju. Nakon što sam sve montirao poslao sam mu završnu verziju i bio je prezadovoljan. Kad je spot izašao rekli su nam da je to pravi promotivni turistički spot – kaže Igor. - Spot je odlično napravljen i nije čudo da ljudi imaju takve reakcije. U turističkom smislu je predobar i potpuno odvlači fokus od glazbe koja čini podlogu atraktivnim slikama. Nitko se ne zamara slušanjem gitare, basa, bubnja i vokalima – ubacuje se Barešić. -Ma spot je pravo ludilo. Da je bila samo pjesma i ove snimke iz sudija svi bi rekli dobro je, ali ovako je sve skupa ispalo puno bolje i zanimljivije. Te panoramske snimke su vrhunske i čovjek je to napravio savršeno. Svaka mu čast – kaže Igor.

Straight Mickey and The Boyz Straight Mickey and The Boyz

ednostavno, žestoko i bučno. Tako bi se u najkraćoj varijanti bilo kakve denicije mogao opisati prvi, i dugoočekivani, album beogradskog trojca. Iako su svoje live snimke putem interneta još prije nekoliko godine predstavili gomili znatiželjnika i fanova, debi album ipak zaslužuje malo više pažnje. Ono što se na prvu osjeti je manjak energije koja na studijskoj snimci nedostaje, a na live nastupima predstavlja zaštitini znak benda, ali da ne budemo sitničavi, to u cjelini nije nikakva velika mana i prepreka koju slušanje studijskih i dobro preslušanih live verzija istih pjesama predstavlja. Tekstualne minijature, na koje smo već navikli od bendova koji dolaze iz istih krajeva, nešto su posebnija priča, no i potraga, ako je uopće potrebna, za dubljim smislom u svemu tome predstavlja dobru podlogu prepuštanja hipnotičkoj ritmici i žestokim gitarističkim rifovima koji pažnju odvlače u pravcu gdje tekstovi ipak imaju nešto manji značaj. Iako je za svaki bend, prije ili kasnije, nužna potreba objavljivanja studijskog albuma, za pravi i jedini doživljaj Straight Mickey and The Boyza preporučljivo ih je ipak pogledati i doživjeti uživo.

Mamma Mia! KANTAUTORICA OVOGODIŠNJA DOBITNICA PORINA STARA JE GOŠĆA KREŠIMIROVOG GRADA

SARA RENAR

Puno lijepih uspomena veže me za Šibenik Da nismo svirali tu, danas bi bila u Zagrebu na koncertu. Svašta se događa. I na hip hop sceni. Nekako, kad netko kaže da nemaju što novo poslušati, gdje izaći u ovoj državi, čini mi se da pričaju gluposti – stava je Sara

piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

ara Renar široj publici predstavila se 2013. godine albumom jednostavno nazvanim ‘Djeca’. Koju godinu kasnije izdaje EP ‘Jesen’, potom joj struka uručuje diskografsku nagradu Porin za najboljeg ženskog izvođača i stvari se naglo mijenjanju. Od ‘Djece’ do ‘Jeseni’ i bez Porina broj obožavatelja kantautorice je porastao, no s Porinom krivulja potražnje za koncertima Sare Renar naglo je porasla. Ipak, to nije slučaj sa Šibenikom gdje je Sara odr-

žala unplugged koncert ispred caffe&wine bara Vino&INO. Ove godine, pak, u Krešimirovom gradu, točnije u Azimutu započela je turneju od 20 koncerata sa svojim tročlanim bendom kojeg čine Luka Geček, Zdeslav Klarić i Anže Kristan. DVA PREDIVNA LJETA U Šibeniku započinješ svoju turneju. Koncert u Azimutu je slučajno ili planirano ‘upao’ u raspored? U principu, već duže vremena imala sam želju nastupiti u Šibeniku u bend varijanti. Prije dvije godine svirala sam akustično u Vino&INO. Dogovorili smo O’Haru u Splitu u subotu,

onda je bilo logično da spojimo to sa Šibenikom. Meni je Azimut drag klub iz nekoliko različitih priča. Tu sam provela dva predivna ljeta na Terraneu i generalno, nešto ekipe s faksa došlo je raditi u Šibenik, neki među njima tu su se vratili. Sve skupa, puno lijepih uspomena veže me za ovaj grad. Moram pitati za Porin. Išlo je ‘Djeca’, ‘Jesen’ zatim Porin? Znači li tebi osobno ta nagrada? Je li ti donio kakve promjene? Promjene osjetim, sigurno. Nakon tog Porina instant smo ‘zbukirali’ 20 koncerata tako da mi se s te strane dosta toga promijenilo u kratkom roku. Dala sam otkaz u rmi. Arhitektura

je ozbiljan posao, arhitektica sam po struci. Vidjela sam da ne postoji opcija da ću raditi do 17 sati, doći doma i raditi glazbu cijelu noć. Ti si mrtav čovjek nakon toga. Mislim, na kraju, obje stvari pate. Dulje vrijeme sam se mislila da moram pronaći drugi oblik preživljavanja, a da nije uredski posao. A ovo s Porinom natjeralo me da odlučim, da kažem:’OK, ako se ikad namjeravam ozbiljno baviti glazbom, sad je vrijeme’. Dakle, to je jedna stvar koju mi je, uvjetno rečeno, donio Porin. Druga stvar, odjednom je eskalirao medijski interes i potražnja za koncertima, što je isto super. Jedino što sam dala otkaz u struci da

MODNI

477. / 22. travnja 2015. / 55

DODATAK

se mogu baviti glazbom, a mjesec dana imala sam osjećaj kao da samo trčim s jednog intervjua na drugi. To je sve sastavni dio posla, znam. Ali bilo je: ‘Isuse, ljudi, pustite me da sjednem doma, napišem pjesmu’. Porin nije novčana nagrada. Od njega mogu zaraditi samo ako ga prodam na Njuškalu. Makar je to sve malo i smiješno. Glazba je ista kao i prije dva mjeseca, a sad odjednom tu je taj nekakav status gdje je to ‘wow’. Neposredno osjetim koliko su se promijenile stvari u percepciji drugih ljudi oko mog rada. Nemam 17 godina pa ne mislim da sam neka veličina radi toga, ali vidim kako je smiješno da je odjednom pjesma ‘Jesen’ totalni art, a do prekjučer dio medija nije bio siguran je li to estrada ili je to underground. Samo treba pametno plivati u svemu tome i to je to. Nedugo nakon što sam nekolicini najavila intervju s tobom znalo je biti komentara poput toga da si ti sad još jedna u nizu djevojčica s gitarom koje su se pojavile, a koje ‘nisu baš nešto’. Kao prvo, već dugo nisam djevojčica, a i nisam baš ni bila djevojčica s gitarom – to sam bila jedno kratko vrijeme. Sad sam djevojčica s 800 kablova, laptopom, glavom punom detalja o svakoj pjesmi i razgovorima s ton majstorima, satima prije svirke, o tome ‘što, gdje i kako’. Mediji, čak i underground portali, veoma žele etiketirati stvari na prvo ‘loptaški’. Ovo naprosto nije to. Ima dio stvari gdje sam ja, uvjetno rečeno, djevojka s gitarom, šest stvari gdje sam djevojka kojoj je jako bitno da ima produžni kabel na pozornici. Možemo li uopće govoriti sad o tom nekakvom valu kantautorica u Hrvatskoj? Mislim da možemo generalno govoriti o novom valu mladih glazbenih snaga neovisno o spolu. To mene užasno nervira. To, ženska kantautorska scena. Nitko ne ističe ako je netko muško i bavi se glazbom. Drago mi je što tako kažeš jer isto mišljenje vlada i na lmskoj sceni, odnosno isto govori i redateljica nove generacije, Hana Jušić. Pa,da! To mi je totalno suludo. Što smo mi cure retardirane pa kad nešto napravimo to je neko natprirodno dostignuće? Evo zoran primjer, Luka Belani je glazbenik i kantautor, a Sara Renar je pjevačica. Uz sav respekt vrhunskim vokalima koji postoje na estradi, ali ja nisam baš samo pjevačica, a nisam ni primarno samo pjevačica. Ali, generalno, ima super mladih snaga u cijeloj regiji. Raznovrsno žanrovskih, neke tradicionalnije kantautorske forme poput Dunje Ercegović/Lovely Quinces, pa Irene Žilić, Nine Romić, pa onda ove neke sulude stvari koje radi Ivana Picek, potom Pridjevi, Valentino Bošković. To su ljudi za koje ne možeš vjerovati koliko su dobri. Da nismo svirali tu, danas bi bila u Zagrebu na koncertu. Svašta se događa. I na hip

hop sceni. Nekako, kad netko kaže da nemaju što novo poslušati, gdje izaći u ovoj državi, čini mi se da pričaju gluposti. Planovi za ljeto? S obzirom na ovih najavljenih 20 koncerata u sklopu turneje. To je zbog toga da bi imala slobodno ljeto ili ipak nešto treće? Ne, ne. To je da maksimalno sviramo jer to svi volimo, a sad napokon i možemo. I dobra je prilika za isprobati uživo neke nove uratke. Još sam daleko od faze da mogu govoriti o nekom zamoru materijala pa da moramo stati, uzeti godišnji, odmoriti se. Ne, sad treba zapeti i raditi,a to je ovo što sad radimo. I volim to. Posebno je super kad se zareda ovako par koncerata. To je kao u kazalištu. Tri projekta radila sam s MontažStrojem i onda, kad se zaredaju te izvedbe, premijera je uvijek stres i trauma, a kad krene ponavljanje, onda si totalno unutra. Još kad se putuje, stvarno ne postoji ništa drugo, osim tu i tamo nekog intervjua na radiju i toga da se ide svirati. Nitko te ne gnjavi doma, nemaš obveza, frenda kojeg si zaboravio nazvati, a rekao si mu da ćeš ga nazvati. Ne, ne, ideš okolo, radiš i to je baš lijepo. NE POSTAVLJENIM OBRASCIMA Razlika između prvijenca ‘Djeca’ i nagrađivane ‘Jeseni’? Ja sam puno naučila. Ubaciš se u to neko putovanje s glazbom i, kao u bilo kojem poslu, kad kreneš raditi, stekneš iskustvo i vidiš što činiti, što ne, što za tebe funkcionira, što sve produkcija može napraviti, na koje načine. Savladala sam rudimentalne glazbene programe pa se i ja mogu sporazumiti s producentima što hoću, a to mi je otvorilo i alat u promišljanju stvari. Mislim da svakim danom u svakom pogledu sve više napredujemo, pa tako i s jednog albuma na drugi, nadam se i treći. Što je s tim kratkim nazivima albuma? Jedna riječ, ravno u glavu bez puno razmišljanja? ‘Djeca’ je zbirka pjesama nastala u duljem vremenskom periodu, tema je koja veže moje odrastanje u mnogim pogledima, a na ‘Jeseni’ sam se htjela poigrati formom. Jer skužiš da ponavljaš zadane obrasce tipa formata albuma, koji je zapravo proizašao logikom ploče kao medija koja je imala a i b stranu. Kad je došao CD zadržala se minutaža, ali se više ne okreče ploča. Onda kad je to postalo ovako potpuno virtualno i nepostojeće, kad je sve samo le na nekom hard discu, pitanje je koliko ima smisla ponavljati sve te obrasce kad, realno, nema ništa što te ograničava.Eto, zbog toga je ‘Jesen’ nešto između EP-a i albuma. Imali smo još neke stvari, ali htjela sam da te četiri pjesme i instrumentali budu zaokruženi, da ispričaju priču, da budu jedna cijelina. Pa sad, ako to traje 28 minuta, a ne 50, što onda?

piše: Maria Kiara Matić

Slip-on tenisica

akle, ovog proljeća ali i ljeta 2015. nosit će se slip-on tenisice, ravne, udobne, lagane i otvorene tenisice za neograničene kombinacije. Gumena potplata, platnena struktura bez mnogo detalja bolje će od bilo kojeg drugog para obuće naglasiti vaš stil. Novi modeli slip-on tenisica dostupni su u nekoliko osnovnih boja: crnoj, tamnoplavoj, crvenoj, bijeloj i sivoj. Također, ove sezone su nosivi i različiti uzorci kao i uzorak zmijske kože u različitim nijansama s klasičnom bijelom gumenom potplatom.

Mamma Mia! PROMJENE NA VIDIKU REGIUS FESTIVAL S JADRIJE SELI U TEF, IGOR BERGAM KAŽE:

o ‘Tražimo generalnog sponzo piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

planu nam je da ovogodišnji Regius festival bude na većem nivou negoli dosad. Svi pamte drugo izdanje kada su nastupili Atheist Rap, Let 3, Brkovi... Svi pričaju o njemu i sumnjaju da će Regius ikad više biti takav pa ćemo se mi potruditi da ovaj bude barem na istom nivou, ako ne i bolji. I mislim da nam sve ide u prilog – priznao je predsjednik udruge P.A.R.K. koja stoji iza organizacije festivala, Igor Bergam. Naime, ovo je peto ljeto da se Regius održava i već neko vrijeme poznato je kako će biti bitno drugačiji u odnosu na prethodna četiri izdanja. Regius odlazi s Jadrije i seli u Šibenik, a promijenjen je i datum održavanja pa će se ove godine održati 3. i 4. srpnja na području bivše tvornice Elektroda i ferolegura u Crnici, poznatijoj kao TEF. O razlozima spomenutih preinaka kao i koječemu drugom pričao nam je Bergam. PROBLEMATIČNA JADRIJA U petoj godini održavanja Regius festival doživaljava neke bitne promjene poput promjene lokacije i datuma održavanja festivala. Do promjena je došlo – zbog čega? Rađeno je ciljano. Naravno. Sve to s idejom da se festival digne na veću razinu. Nakon četiri godine, shvatili smo da nam je Jadrija postala problematična i zbog udaljenosti od grada - ili se mora ići autom ili brodom ili taksijem pa se posjetitelj ne može opustiti do kraja. Drugo, sama lokacija na teniskim terenima bila nam je super na početku priče jer ju je bilo jednostavno ograditi i organizirati, ali kasnije kad se razvilo u nešto više shvatili smo da to i nije tako dobro. Ljudi su mogli slobodno biti na metar od pozornice, a bez da plate ulaznicu i to je u Šibeniku čest problem – što ćeš više ljudi imati vanka, nego na festivalu. To su dva glavna razloga zašto smo se prebacili s Jadrije. Kad smo gledali koja bi to nova, alternativna lokacija bila, super nam se posložilo to što je već

prošle godine ta lokacija zaživila sa SuperUho festivalom. Pokazala se kao fenomenalni prostor za jedan takav festival i samim time nametnula se ideja zašto se ne bismo tamo preselili. Pričali smo s ljudima iz organizacije SuperUho festivala, rekli su da nema problema, da bi željeli da to bude zajednička festivalska lokacija, nešto poput tvrđave Punta Christo u Puli. Što se tiče datuma, znaš da se mijenjao svake godine i da festival nijednu godinu nismo radili na isti datum. To mi je sad fora i mislim da ćemo ga nastaviti mijenjati svake godine. Prvu godinu počeli smo raditi sredinom rujna, pa smo pomakli na početak istog mjeseca. Nekako smo se micali s prvotne ideje da budemo festival koji će zatvoriti turističku sezonu zbog dva razloga. Prvo, vremenski uvjeti koji budu sve gori kako se jesen primiče, drugo masu lju-

di napusti Šibenik krajem osmog mjeseca, a oni su naša najveća publika. Prošle godine smo bili 25. i 26. srpnja. Imali smo najbolju ideju da radimo festival usred ljeta kad su svi ljudi tu, ali se dogodio kontra efekt jer je u to isto vrijeme bilo masu događanja, milijun festivala na sto lokacija. Tako smo prošle godine imali najgoru posjećenost, iako smo imali najbolji termin dotad. Još nam je pala i kiša. Nakon dubokog promišljanja mene i mojih članova udruge ili malog vijeća došli smo do datuma 3. i 4. srpnja iz više razloga – jer smo prvi, na početku sezone, ljudi se još nisu istrošili psihički, zički i nancijski na svim tim festivalima, to su zadnja dva dana MDF-a kad su svi u Šibeniku, ima masu ljudi, žiža je. Još uvijek nismo službeni, ali se nadamo postati, after party MDFa, zadnji petak i subota. Kad završi program na ljetnoj pozornici,

nadamo se da će se ljudi prebaciti u TEF i da će se nastaviti zabavljati na Regiusu. To su dva glavna razloga zašto smo izabrali taj datum. Hoće li sve te promjene utjecati na cijenu ulaznice? Cijene sigurno neće rasti. Prošle godine smo, doduše, stavili deset kuna višu cijenu ulaznice u odnosu na prethodne godine. Mislim da to nije utjecalo na ništa, ali ove godine, ako ne smanjiti onda ćemo vratiti na početku cijenu,a to je 60 kuna u pretprodaji za jedan dan, 90 kuna za dva dana. DARKO RUNDEK U ŠIBENIKU Imate li izvođače? Sad smo u procesu slanja mailova, pričanja, žicanja, ciganjenja. To je sad to faza. Plan nam je dovesti po dva najbolja izvođača s prethodna četiri festivala. To bi bilo super, lipo, najbolje ikad, idealno, ali mislim da će teško to

477. / 22. travnja 2015. / 57

ora koji bi spasio festival’ biti tako jer se nancijski to teško može podnijeti. Tako da možda dovedemo neke super bendove koji su bili na prva četiri, možda dovedemo neke bendove koje smo radili u nekim drugim projektima. Mislimo se čak i Darka Rundeka pitati. Tako da će to biti ‘best of’ izvođača koje je udruga P.A.R.K. dovela neovisno o Regiusu. Možda budemo išli na imena koja još nismo doveli, ali bismo voljeli. Uglavnom, imamo cijeli taj kupus bendova u glavi, stvarno dobrih i kvalitetnih. Ići ćemo na line up puno bolji, kvalitetniji nego zadnje dvije godine i mislim da će ekipa zaista biti zadovoljna. Kad smo kod ‘best of-a’, već su negdje prigovorili da se dovode bendovi koji su već nastupali u Šibeniku. Dobro, ta zamjerka nije držala vodu jer na Kulturaljku su došla tri benda koja jesu nastupala u Šibeniku, ali sva tri su imala nove materijale koje dosad nisu promovirali u Šibeniku, koji su bili super hvaljeni albumi i ciljano sam ih doveo jer su aktualni, kvalitetni, dobri bez obzira što su svirali prije godinu ili dvije u gradu. Što se tiče Regiusa, naravno da neću dovoditi bendove koji u diskografskom smislu nisu napravili ništa novo. Dovodit ću bendove poput Dječaka koji će 15. svibnja izdati novi album i rado bi ih vidio na Regiusu. Ako ljudi imaju novi album i ako su se pokazali kao super live izvođač kojeg publika voli, mislim da to nije ništa za prigovoriti, već reći: ‘Svaka čast, Bergame, doveo si opet super bend’. Za izvođače je primjetno da opravdavaju naziv festivala jer ih ima koji nisu iz Hrvatske no zanima me što je s publikom? Je li regionalna publika prepoznala Regius ili festival još uvijek traži svoj put do njih? Još uvijek se događa da radimo festival za Šibenčane i za to nisu krivi Šibenčani već mi koji to radimo u zadnji tren, koji smo malo neozbiljni, koji ne promoviramo festival izvan Šibenika. No, dolaze i Splićani i Zadrani, ima nešto publike iz

publiku koja nije iz Hrvatske.

Treba nam sponzor koji bi prepoznao priliku da se reklamira u Šibeniku, koji bi dao oko 20 tisuća kuna koje on neće ni osjetiti, a nama bi spasilo festival. Tako da ovim putem pozivam one koji ovo čitaju i ako nekomu zvuči simpatično i lijepo ono što radim da podrže festival – poručuje organizator festivala Zagreba i mali broj turista koji se u to vrijeme zateknu u Šibeniku pa čuju da se nešto događa i dođu, a to vidim po tome što se ulaznice plaćaju u dolarima, eurima... Znači, ne vraćate ljude s ulaza kad vam dođu sa stranom valutom?! Ma, ne! Sve primamo! Stran-

ce nekad pustimo i besplatno. Ove godine planiramo proširiti vijest jer želimo da se za Regius čuje i izvan Hrvatske. Želimo da ljudi iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine dođu taj vikend na festival na more pa ćemo u sklopu petog izdanja festivala i dizanja istog na veći nivo raditi na tome da privučemo upravo

20 TISUĆA KUNA ZA SPAS Jesu li pokrovitelji, sponzori i ini prepoznali potencijale festivala? Ili je i to u čekanju? Mi to, nekako ispada, radimo u zadnji tren makar i nije posve tako jer sad smo radili Kulturaljku koju uvijek odradimo najbolje ikad i onda Regius malo pati što se tiče sponzora jer svi daju za Kulturaljku. Pokušat ćemo dovesti generalnog sponzora kojeg nismo imali svih ovih godina. Bio bi to nekakav veliki brend točenih proizvoda, pružanja usluga... Treba nam sponzor koji bi prepoznao priliku da se reklamira u Šibeniku, koji bi dao oko 20 tisuća kuna koje on neće ni osjetiti, a nama bi spasilo festival. Tako da ovim putem pozivam one koji ovo čitaju da, ako nekomu zvuči simpatično i lijepo ono što radim, podrže festival. Imat će super reklamu jer ćemo dati sve od sebe da ih izreklamiramo, a oni će pomoći jednu neprotnu udrugu koja radi nešto dobro za grad, za zajednicu. Tko je, zapravo, ekipa koja radi na Regiusu? Kulturaljka je okupila neka nova lica, nova imena, uglavnom studente povratnike. Do prošle godine tu je bila Ines za koju znamo da je pobjegla glavnom bez obzira i koju ovim putem pozdravljam i onda sam pred kraj prošle godine, početkom ove godine javno sam pozvao sve ljude koji imaju želje, volje pomoći u radu udruge P.A.R.K. da se jave i zaista su se javili ljudi, njih pet, šest koji su baš pomogli. To su sve mladi ljudi koji su završili fakultete izvan Šibenika, vratili su se kući gdje su najčešće bez posla, kako to već ide. Ljudi su mladi, kreativni, ambiciozni i kako nemaju što raditi dobro im dođe da se malo pozabave Kulturaljkom, Regiusom tako da sam imao super grupu ljudi i dalje pozivam ljude ako im Regius zvuči super, cool, ako žele steći nova iskustva, pomoći u organizaciji neka se jave ili na Facebook ili na fan page. Svi su dobrodošli, nedostaje nam ljudi.

Mamma Mia! PUT POD NOGE USKORO NOVE PRIČE POZNATIH HRVATSKIH PUTOPISACA

U svibnju starta četvrto izdanje Hrvatskog festivala putnika piše Snježana Klarić snjezana.klaric@sibenskiportal.hr

nje i poštivanje svih različitosti, podvlače iz HKP-a.

NAGRADE DIJANA KLARIĆ Najbolji ambasador te ideje je, nastavljaju, putnik čije će inspirativno predavanje uvijek iznova biti najvažniji razlog zadovoljstva publike. Uz predavanja festival nudi i dobru zabavu uz bogat glazbeni program u klubu Azimut. I ove godine dodjeljivat će se nagrade ‘Dijana Klarić’ za najbolje putopise, putopisne fotograje i videouratke s putovanja. Dodjela nagrada ove godine bit će upriličena 9. svibnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku u 20,15 sati, kad će biti proglašeni pobjednici natječaja. Predavanja će održati poznati svjetski putnici, među kojima su zacijelo najzvučnija imena Davora Rostuhara, Jasena Boke te Stipe Božića.

red nama je četvrto izdanje Hrvatskog festivala putnika koji će se od 7. do 10. svibnja 2015. održati u Šibeniku. Iz Hrvatskog kluba putnika (HKP) koji organizira festival, najavljuju kako će predavanja ove, kao i svih prethodnih festivalskih godina, održati poznati hrvatski putopisci koji će sa zainteresiranom publikom podijeliti svoja iskustva prikupljena na putovanjima diljem svijeta. Poanta projekta Hrvatskog festivala putnika, ili, kako mu glasi engleska inačica imena, Croatian Travel Festivala je širenje ideje o važnosti putovanja koja nam omogućuju da ‘širimo horizonte’, promičemo važnost univerzalnih ljudskih vrijednosti i živimo prihvaća-

PROGRAM 4. CROATIAN TRAVEL FESTIVALA

ČETVRTAK 07.05.2015. • 18:00h, Veliki Gogo – ‘Strah i prezir u Africi’, klub Azimut • 19:00h, Hrvatski klub putnika, klub Azimut • 20:00h, Maja Klarić, klub Azimut

PETAK 08.05.2015. • 11:00h, Klub putnika – ‘Bantustan: tromjesečna afrička pustolovina’, Gradska knjižnica •12:00h, HomeExchange.com, Gradska knjižnica • 17:00h, Kristijan Perković – ‘Brazil – zemlja karneva-

la, sambe, nogometa i više od toga’, klub Azimut • 18:00h, Juraj Bubalo, predstavljanje knjige ‘Dodir Orijenta’, klub Azimut • 19:00h, Davor Rostuhar, ‘U zemlji zmaja’, klub Azimut. • 20:00h, Jasen Boko & Nikolina Uroda, ‘Indija – majka svih putovanja’, klub Azimut

SUBOTA 09.05.2015. •11:00h, Ivona Bačelić Grgić & Vilma Stojković, Gradska knjižnica •12:00h, Iva Mihalic & Branko Krčmar, ‘Kako jeﬅino putovati’,

Gradska knjižnica •17:00h, Pamela Konjevod, ‘Svijet na kauču, kaučom po svijetu’, Trg Ivana Pavla II •18:00h, Petar Rikić, ‘Misija Amazona’, Trg Ivana Pavla II •19:00h, Stipe Božić, ‘Od Arktika do Antarktike’, Trg Ivana Pavla II •20:15h, svečana dodjela nagrade ‘Dijane Klarić’, Hrvatsko narodno kazalište

NEDJELJA 10.05.2015. •11:00h, Željan Rakela, ‘Do vrata pakla i natrag’, klub Azimut

•12:00h, Juraj Novak, ‘Proputovanje Azijom’, klub Azimut •13:00h Mario Šoletić, ‘Geocaching – globalna hi-tech potraga za skrivenim blagom’, klub Azimut •17:00h, Saša Fegić, klub Azimut •18:00h, Goran Šafarek, ‘Iz dnevnika istraživača’, klub Azimut •19:00h, Matej Perkov, ‘Onda romantica 2014’, klub Azimut •20:00h, Jurica Galić, ‘Mitovi Balkana’, klub Azimut •21:00h, prikazivanje lmova nalista Nagrade Dijana Klarić 2014., klub Azimut

Kupon za pretplatu

Stjepana Radića 100 | 22000 Šibenik-Hrvatska | tel.: +385 22 332 325 +385 22 332 485 | +385 22 333 825 | fax: +385 22 310 982 | info@cistoca-sibenik.hr

tromjesečna pretplata

polugodišnja pretplata

13 brojeva – 78 kn (1 broj gratis)

26 brojeva – 156 kn (2 broja gratis) 52 broja – 312 kn (3 broja gratis)

NAČIN PLAĆANJA

Općom uplatnicom ili virmanom Na žiro račun

Broj komada Jadranska banka

godišnja pretplata

Naziv tvrtke Ime i prezime

2411006-1100040029 Svrha doznake

Adresa

Pretplata na Šibenski tjednik Poziv na broj (upisati MB)

Ispunjeni kupon s fotokopijom uplatnice/virmana pošaljite na adresu: Šibenski tjednik (za pretplatu) / J. Barakovića 2, HR - 22000 ŠIBENIK

Tel/fax

MB:

Kurent U zadnji tren

Direktor: Joško Živković

josko.zivkovic@novi-tjednik.hr

Glavna urednica: Jelena Devčić urednik@novi-tjednik.hr

Redakcija: Patrik Patafta, zamjenik glavne urednice

patrik.patafta@novi-tjednik.hr Snježana Klarić | snjezana.klaric@novi-tjednik.hr Daria Lešić | daria.lesic@novi-tjednik.hr Rade Kristić | rade.kristic@novi-tjednik.hr Mario Krnić | mario.krnic@novi-tjednik.hr Daria Validžić | daria.validzic@novi-tjednik.hr Josipa Bolanča, fotograf | josipa.bolanca@novi-tjednik.hr

Urednica priloga Mamma mia! Antonija Radić | antonija.radic@novi-tjednik.hr Graka: Nera Lovrić, gračka urednica | graka@novi-tjednik.hr Duška Radečić | graka@novi-tjednik.hr Ana Jakelić, ana.jakelic@novi-tjednik.hr Marketing: Violeta Blatančić, voditeljica marketinga

violeta.blatancic@novi-tjednik.hr | marketing@novi-tjednik.hr

Tisak: Glas Slavonije d.d. Osijek

Svi tekstovi i fotograje vlasništvo su Šibenskog tjednika i zabranjeno ih je neovlašteno koristiti.

www.sibenskiportal.hr

- prodajem

zemlju, struja, voda, za kompletnu adaptaciju, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine

PRODAJE SE stan na baldekinu, veličine 62 m2, parking osiguran. Stan je na sunčanoj strani s pogledom na luku. Info na mob: 098/771656

Prodaje se poljoprivredno zemljište sa nekoliko maslina u Gačelezima, površine 1.750 m2, cijena po dogovoru. Info na br.: 095/8380124

stanovi

PRODAJEM stan od 92 m2, sunčan. 091 565 4267 PRODAJEM stan od 34 m2, namješten, na prvom katu. 095 808 16 88

Prodajem željeznu ogradu s plastičnim staklima, 20 metara u Rogoznici, visina ograde 1 m. Povoljno. 091 884 6251 Prodaje se automobil Citroen Xara, RT 1.4, 55 KV, boja srebrena, benzinac, proizvodnja 2003. god. Info na mob.: 099/3128709 Studentima i zaposlenima iznajmljujem 2 jednosobna i 2 dvosobna stana s terasom i dvorištem iznad katedrale. Mob: 099 3333 585 Ozbiljna obitelj traži u najam komforniji stan, od 70 m2 i više na području od centra grada prema Krvavicama. Mob. 099 262 4245. P r o d a j e m b a čv e . I n f o n a : 0993376303 Primošten i okolica Bilini, Prhovo, tražim stan ili manju kuću po mogućnosti nenamješteno ili polunamješteno u najam na duže vrijeme. Mob: 091 3646 093 Prodajem motor Yamaha Buldog BT 1100-1063 cm3. Srebrne boje, garažiran, u odličnom stanju, proizvodnja 2003.g. Cijena 4.000 Eur. MOB: 098 /71 4440

Kuhar / Voditelj kuhinje (m/ž) Konobar - barmen / Voditelj šanka (m/ž) Lacrimasun d.o.o. Rok prijave: 22.04.2015., Hvar

Kuhar (m/ž) Konobar (m/ž) Maistra d.d. Rok prijave: 26.04.2015., Rovinj

INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47

PRODAJE SE citroen saxo, 1,5 dizel, registriram do 5 mj. 2015. u odlličnom stanju. Mob. 098 9650167

VIDICI stan 74,96m2, 4. kat, 2-soban, balkon, pogled na more, EC=C, u otkupu. INTERSERVIS Nekretnine

GORICA stan 28m2 u visokom prizemlju kamene kuće, 1 soba, uređen i useljiv, EC=C, konoba 20m2, kolni prilaz. INTERSERVIS Nekretnine ŠUBIĆEVAC garsonjera 40,80m2, 1. kat novogradnje, ima balkon, uređena i odmah useljiva, centralno, EC=A.

MATE KOP

ZEČEVO

Prodaje se stan od 60m2, 1. kat na Njegoševom trgu 098/626 393 Prodaje se stan od 60 m2, 1. Kat na Njegoševom trgu 098/626393

mob: 091/880-7472

DOLAC stara konoba 18m2 u pri-

dostava na kućnu adresu

330-141

tel.

Sous Chef (m/ž) Restoran DiVino (T Konto, obrt za usluge) Rok prijave: 26.04.2015., Hvar

Magistar farmacije (m/ž) LJEKARNE ČOVIĆ-PAVIŠIĆ Rok prijave: 29.04.2015., Slano, Trilj, Cista Provo, Rakovica

Kuhar / Šef kuhinje (m/ž) Slastičar (m/ž) Sobarica / Spremačica (m/ž) Konobar / barmen (m/ž) Domar / kućepazitelj (m/ž) Voditelj Wellnessa / Maser (m/ž) Hotel Life i Hotel Life Palace Tatami trade d.o.o. Rok prijave: 28.04.2015., Šibenik, Rogoznica (Zečevo)

SPA & Wellness terapeutkozmetičar (m/ž) Dubrovački vrtovi sunca d.o.o. Rok prijave: 21.04.2015., Dubrovnik

Službenik za prodaju turističkih aranžmana (m/ž) KOMPAS ZAGREB d.d. turističko trgovačko društvo Rok prijave: 23.04.2015., Split

Lako je usporediti svoju plaću ili odrediti plaću svojih zaposlenika

uz 0RMD3ODºD.hr

CENTAR dvoetažni stan 100,60m2, 3. kat, centralno grijanje, južna strana, terasa 25m2, EC=B. 103.000 € INTERSERVIS Nekretnine ŽABORIĆ jednosobni stan 49,55m2, prizemlje novogradnje, terasa 13m2, parking, EC=B. INTERSERVIS Nekretnine

je u stanbenoj kući s tri kata.Nalazi se na glavnoj cesti blizu igrališta.Cijena po dogovoru. Dokumenti 1/1. Stan ima i pripadajući dio dvorišta. Mob. 091/5654267.

ostalo

- iznajmljujem, kupujem, prodajem

BALDEKIN stan 66,58m2 blizu bolnice, 2 sobe, 2. kat, za adaptaciju, EC=G. 69.900 € INTERSERVIS Nekretnine

PRODAJEM zemljište na Brodarici, kod mosta, oko 500 m2. Papiri uredni 1/1. Cijena po dogovoru, povoljno. 022/215-474

VODICE stan 49,90m2 u novogradnji, 2 sobe, balkon, parking, EC=C. 75.000 € INTERSERVIS Nekretnine

IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u Šibeniku, predio Varoš. Informacije na mob.:091/5335210

KRVAVICE stan 58,38m2, 1. kat, 2 sobe, 2 balkona, centralno, useljiv i u otkupu, EC=E. 59.500€ INTERSERVIS Nekretnine Tel. 099 213 21 09 i 091 150 66 47

IZNAJMLJUJEM povoljno kuću s okućnicom (namješten dvosobni stan) u Bilicama – Stubalj. Info na mob.: 091/5740543

BRODARICA stan 94m2 u prizemlju kuće, 3-soban, centralno, veranda, garaža, okućnica 350m2, EC=D, do mora 300m. INTERSERVIS Nekretnine

IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u Šibeniku na području Vidika. Info na mob.: 095/5800583

Prodajem trosoban stan od 100 m2 u centru Šibenika, a može i zamjena za Zagreb. Info na br.:091/5322838

PRODAJEM hitno trosobni stan od 82m2, prizemlje sa posebnim ulazom i velikom terasom na Meterizama. Info na broj: 091/5714970

KIKE

Pizza majstor (m/ž) Konobar (m/ž) Samostalni kuhar (m/ž) Nautika d.o.o. - Restoran Dubravka, Restoran Panorama i Restoran Nautika Rok prijave: 26.04.2015., Dubrovnik

Prodajem gliser, Reful 490 open shermana, motor Honda 40 KS, 4 takta (max 200 sati rada). Prvi put u moru 2008. g. Motor redovito servisiran. Flapsovi, inox konzola sa 4 nosača za štapove, navigacijska svjetla, bimini, nosač pomoćnog motora, špirun sa koloturnikom, inox ograda, inox rukohvati, tenda motora i konzole. 7.500 Eur. 098 /71 4440

PLIŠAC stan 68m2 u prizemlju, 2-soban, renoviran, podrum 19m2, EC=E. INTERSERVIS Nekretnine

pizzeria

Želite li objaviti oglas, kontaktirajte nas na tel: 01 6065 275 ili e-mail: usluge@moj-posao.net

IZDVAJAMO:

VODICE – prodajem stan 71 m2 + podrum, 2 terase, parking, blizina mora 300 m il mijenjam za manji stan u Šibeniku ili Biogradu. Ima ECB, info na br.: 098/577296

TRAŽIM mlađeg, poštenog, vrijednog radnika za razne poslove oko kuće i u polju u Vodicama. Sve info na broj: 0995146054 PRODAJEM POVOLJNO automobil tipa Rover limuzina 414FI god.1997 registriran do 10/2015 u odličnom stanju. Info na 098 721 447

Stan 50 m2 u Bilicama, namješten izdajem za 1.400 kn. Info na broj: 091/2522169

IZNAJMLJUJE se garsonjera kod Doma zdravlja, 25m2, pogodna za samca ili učenika (studenta). Informacije na broj: 022/213-991 ili 098/277-141.

PRODAJEM konforan trosoban stan na drugom katu u Crnici , od 92 m2.s pogledom na more,blizu Banja. Stan

TRAŽIMO u najam jednosobni ili dvosobni namješten stan na području Šibenika. Info: 091/ 543 9496

IZNAJMLJUJE se apartman u centru grada s parkingom. Cijena vrlo povoljna. Informacije na mob: 098/ 721 447 Poštovani građani Šibensko-kninske županije _GASTARBEITERI_ ako ste zainteresirani za susrete i neke međusobne razgovore ili čak za osnivanje jedne vrste ' Udruge povratnika' molim vas da se javite na tel: 091/8846 251 MIJENJAM vikendicu 40 m2 + terasa 12m2 u Fužinama (Gorski Kotar) na građevnoj parceli veličine 1270 m2, za manji stan u Šibeniku – po dogovoru. 0917548440 IZNAJMLJUJEM stan za studente ili samce. Info na 098/9646584 PRODAJE SE jednosobni uređen stan garsonjera, površine 25 m2, na Šubićevcu preko puta nogometnog igrališta. Cijena po dogovoru. 091/520930 PRODAJEM nedovršenu kuću cca 240 m2, (Šibenik, Bilice – iza spomenika) dijelom useljiva za 120.000 EUR. Info na 091/5436336 TRAŽIM Ozbiljan zaposleni mladić traži jednosoban namještan stan u najam na potezu od Vidika do Crnice. Sve informacije na broj mobitela 095 905 3676 PRODAJEM građevinsko zemljište blizu spomenika, 2000 m2, Šibenik, Bilice – moguća parcelizacija, svi priključci na terenu. Cijena 45 EUR po m2. Info na 091/5436336 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u zgradi u centru grada, 1.500,00 kn + režije + akontacija 1.000,00 kn. Samo studenticama ili mlađim zaposlenim ženskim osobana. Info na 098/445979 IZNAJMLJUJE SE jednosoban i dvosoban namješten stan u Šibeniku. Vi-

Predaja malih oglasa: 022 še informacija na mob: 098 917 8924 PRODAJE SE starija obiteljska kuća s okućnicom (592 m2) u Drnišu. Cijena vrlo povoljna. Info: 091 945 3065 ZNAJMLJUJE SE uređeni poslovni prostor na Dobriću. (26m2). Info: 091/222-1302 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u centru grada studentima. Info na br.: 099/7045089 MLADA OBITELJ s djecom traže u najam kuću s okućnicom ili veći stan na duže vrijeme, područje Šibenika i okolice. Info na mob.: 091/5329031 PRODAJE SE građevinsko zemljište u Drnišu od 450m2 sa građevinskom dozvolom, info na mob.: 091/5466300 U CENTRU Drniša prodaje se stan od 90m2, info na mob.: 091/5466300 IZNAJMLJUJEM u Vodicama dvosobni i jednosobni stan na duže vrijeme u blizini škole. Info na mob.: 099/2538955 TRAŽIM cimera u stanu u Zagrebu, nepušača, predio grada Srednjaci. Info na: 091585-3341 IZNAJMLJUJEM sobu, kuhinju i kupaonicu studentici ili zaposlenoj osobi. Useljivo odmah. Ul. Ive Zaninovića 19. 091/508-8096 IZNAJMLJUJEM jednosoban ili dvosoban namješten stan na brodarici sve informacije na broj 098 997 62 39 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan zaposlenom paru 091 565 4267 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan u Zagrebu 098/705-270 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan samcima 098/917-8924 NA MALOJ LOŽI u centru starog grada iznajmljujem dva manja apartmana za 2 osobe, studentima ili parovima s jednim djetetom od 01.10. do 01.06..

215 154

Info na br.: 098/432240 IZNAJMLJUJEM u centru grada dvokrevetnu sobu s wc-om, kupatilom i posebnim ulazom uz mogućnost uporabe kuhinje. Info na mob: 098/721 447 STAN 51m2 potpuno oprenljen na predjelu Stare ceste iznajmljujem studentima ili manjoj porodici. 098/432-240 IZNAJMLJUJEM stan u centru Šibenika info na mob: 099 404 0758, IZNAJMLJUJEM trosoban namješten stan na Baldekinu (blizina fakulteta) info na mob: 091 539 8388 IZNAJMLJUJE se dvosoban stan namješten u centru grada, isključivo studentima/cama 099 8543616, 022 214 525 IZNAJMLJUJEM apartmane u zgradi Stjepana Radića 1. kat, pogled na Šibenski kanal, 3 zvjezdice. 2 sobe dvokrevetne, 2 pomoćna ležaja, parking. Mob. 095 523 5653. IZNAJMLJUJEM namješten stan u centru grada(na Gorici) studentima/cama i srednjoškolcima. 099 592 0651 IZNAJMLJUJEM sobe u namještenom stanu, (u blizini poliklinike) 091 592 4599 IZNAJMLJUJEM poslovni prostor opremljen za geodetski ured (nije uvjet) u centru grada s osiguranim parkingom. 439-286 ili 091/4380850 ZNAJMLJUJE se dvosoban stan u Šibeniku. Podsolarsko 62, poseban ulaz, 1. kat u obiteljskoj kući. 1500 kuna 022 350 594. IZNAJMLJUJEM jednosobni sunčan stan, namješten, zaposlenom paru ili dvjema zaposlenim djevojkama, poseban ulaz, odvojena struja i voda. Stan je u Crnici na glavnoj cesti i odmah useljiv. Mob.091/9554892

marketing@novi-tjednik.hr SJEĆANJE

Branka Orbanić

477. / 22. travnja 2015. / 61

SJEĆANJE Prošlo je tri tužne godine. Uvijek si u našim srcima i mislima.

Perković Gordana

rođ. Jušić

22.04.2012. - 22.04.2015. Ružo najljepša, kažu da vrijeme tugu briše, ali danas je u srcu tuge sve više. Tu si među nama zauvijek i živiš u svakoj našoj radosti i tuzi. Volimo te Tvoja Katja, Anita i Nevena

SJEĆANJE

Janja Alrević

25.04.2013. - 25.04.2015. Zauvijek ćeš ostati u našim mislima, u našim srcima.

25.04.2012. - 25.04.2015. Suprug Mirko, sin Jerko, svekrva Cvita i zaova Vedrana

TUŽNO SJEĆANJE

Marica Grozdanić

25.IV.2014. - 25.IV.2015. Tvojim odlaskom Marice moja draga, zavlada tuga i zauvijek se ugasi naša parlaonica Voli te tvoja zaova Marija Kukolj

Tvoji najmiliji TRAŽI SE jednosobni ili manji dvosoban stan za samca na području od Vidika do Šubićevca, po mogućnosti u zgradi, okvirne cijene oko 200 eura. 091/587-2248 IZNAJMLJUJE se dvosoban namješten stan u Zagrebu,Rudeš,1. kat(može se koristiti i kao poslovni prostor),površine 59,25m2 + 1,25m2 ostave u podrumu. tel: 098 9814 367, 098 266 717, 022 354 241 IZNAJMLJUJEM stan u Bilicama 50 m2 kod općine, cijena 1300 kn. 091/2522169 IZNAJMLJUJE se jednosoban stan od 10.9. do 5.6 na Brodarici. Tel. 091 1122292 ili 350 900. IZNAJMLJUJEM apartman u Zagrebu. Info na 091 250 8821.

IZNAJMLJUJEM dvokrevetnu garsonjeru u Vodicama ženskoj osobi na neodređeno vrijeme. Zaseban ulaz. Tel. 095 899 1412. IZNAJMLJUJEM trosoban stan u Varaždinskoj ulici blizu fakulteta, prednost studentima, 091 433 3300.Miro. TRAŽIM u najam 2-soban ili 3-soban komforan namjesten stan blizu centra grada na duze vrijeme.091 31 20 281 IZNAJMLJUJEM jednosobni uređeni i namješteni stan u Zagrebu. Tel. 098 705 270. STUDENTIMA iznajmljujem trosobni uređeni stan u središtu Šibenika. 099 7333629. TRAŽI SE u najam stan u zgradi na duže vrijeme zaposlenom bračnom paru. 091 971 6797

IZNAJMLJUJE SE namješten apartman za samce ili parove bez djece u Crnici. Info na 098/922 5722 IZNAJMLJUJE SE 2-soban i 1-soban stan radnicima ili studentima na Brodarici. Na br. mob. 091/506 9521 IZNAJMLJUJE SE namješten stan u Zagrebu, 48m2, centralno grijanje i klima. Info na mob. 091/356 2560 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u centru grada zaposlenim curama ili studenticama, 098/9884992. IZNAJMLJUJE SE 3 soban namješten stan u kući u Njivicama, nasuprot Plodina. mob. 099/724 8391 ZAGREB, iznajmljuje se namješten stan u Zagrebu, 48 m2, centralno grijanje i klima. mob 091/356 25 60 TRAŽIM STAN u najam na duže vrije-

me za 2 osobe na području Vodica ili Tribunja. info na br tel. 091/530 4747

IZNAJMLJUJEM sobu u centru grada, parking osiguran, info na 098/ 224 728 IZNAJMLJUJEM jednosoban stan na Njegoševom trgu (na prvom katu) samcima ili ženskoj osobi. 091/587 1524. MIJENJAM jednosoban stan u Zagrebu za jednosoban stan u Šibeniku. Info. na mob.: 0981976745 Traži se u najam dvosoban ili trosoban stan u Vodicama ili Šibeniku na duže vrijeme. Info: 091/321 88 31 KUPUJEM stan, jednosobni, u centru Šibenika, od Doma zdravlja i Doca do sportske dvorane. Tel. 091 525 2288 PRODAJEM jednosobni stan u Zagrebu, 0955124343.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - PRAVO PROLJEĆE Pretežno sunčano prevladavat će �jekom utorka. Puhat će većinom slaba do umjerena bura i tramontana, ponegdje i pojačana. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 2 do 7, uz obalu i na otocima od 8 do 13°C. Najviše dnevne temperature od 1� do 21°C. U srijedu će bi� pretežno sunčano. U Dalmaciji će puha� slaba do umjerena tramontana i zapadnjak, nešto jači na moru u popodnevnim sa�ma. U četvrtak će bi� djelomično sunčano s promjenjivom

naoblakom i suho. Više oblaka u drugom dijelu dana na sjevernom Jadranu. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 2 do 7, uz obalu i na otocima od 8 do 13°C. Najviše dnevne temperature od 1� do 21°C. U petak će u Dalmaciji bi� sunčanije, a više oblaka povremeno na sjevernom Jadranu, gdje će samo mjes�mice pas� malo kiše. Jutro toplije u odnosu na prethodne dane, najviše dnevne temperature od 15 do 21°C.U subotu na sjevernom

Jadranu umjereno do znatno oblačno, povremeno uz kišu koja prema večeri na �varneru može bi� obilnija. U Dalmaciji djelomično sunčano s promjenjivom naoblakom i sve više oblaka prema kraju dana kada je kiša najizglednija u sjevernoj Dalmaciji. �ela�vno toplo s najvišim dnevnim temperaturama od 15 do 21°C. Vrlo promjenjivo bit će �jekom nedjelje. Oblačnije na sjevernom Jadranu, gdje će lokalno bi� obilnije kiše, a kiša će se postupno proširi� i na veći dio Dalmacije.

TV program

Utorak, 28. travnja

Ponedjeljak, 27. travnja

Nedjelja, 26. travnja

Subota, 25. travnja

Petak, 24. travnja

Cetvrtak, 23. travnja

Srijeda, 22. travnja

62 / 22. travnja 2015. / 477.

HRT 1 06:36 06:38 06:55 09:20

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce telenovela (41/130)* 10:06 Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Kolumbije do Venezuele

HRT 1 06:36 06:38 06:55 09:20 10:10

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Od Ognjene zemlje do Tijuane: Od Nikaragve do Salvadora 10:36 Od Ognjene zemlje do Ti-

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:20 10:10 10:37

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Prozor u svijet: Pariz, Prozor u svijet: Marrakech 11:05 Dr. Oz (5)

HRT 1 07:35 Najava 07:37 TV kalendar 07:50 Granična rijeka, ciklus klasičnog vesterna 09:10 Normalan život 10:00 Kućni ljubimci 10:30 Subotom ujutro 11:47 TV kalendar

HRT 1 07:48 07:50 08:00 08:45

Najava TV kalendar Klasika mundI Divljak, američki film Zlatna kinoteka 10:10 Press klub 11:00 Velečasni Brown (2) 11:47 TV kalendar

HRT 1 06:38 06:40 06:55 09:20

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce telenovela 10:10 Prozor u svijet 10:37 Prozor u svijet 11:05 Dr. Oz (5), talk show

HRT 1 06:40 06:42 06:55 09:20 10:10 10:37 11:05 11:47

Najava TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Hanna, slušaj svoje srce Prozor u svijet Prozor u svijet Dr. Oz (5) TV kalendar

16:35 17:35 18:10 19:00 20:00 20:05

Hrvatska uživo Odmori se, zaslužio si (5) Potjera* Dnevnik LOTO 7/39 Seoska gozba (3), gastroputopis (6/8) 20:55 Izvještaj izvlačenja Lota 21:00 Domovina (3), serija (12) (9/12)* 21:50 Bajkovita Hrvatska: (R)

HRT 2

juane: Od Gvatemale do Meksika Dr. Oz (5), talk show TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan: Disleksija Paralele Društvena mreža Prodaja djece, emisija

16:00 Mućke (1A), humoristična serija (2/6)* 16:35 Hrvatska uživo 17:35 Glas naroda, humoristična serija (14/18) (R) 18:10 Potjera* 19:00 Dnevnik 20:00 Večer na 8. katu 21:00 Domovina (3), serija (12) (10/12)* 21:50 Bajkovita Hrvatska: (R)

HRT 2

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan: Putujem i učim Labirint Ekumena: Uskrs - temelj kršćanstva Pozitivno Kulturna baština Znanstveni krugovi

16:00 Mućke (1A), humoristična serija (3/6)* 16:35 Hrvatska uživo 17:43 I to je Hrvatska 17:57 Iza ekrana 19:00 Dnevnik 20:00 Ciklus akcijskih filmova Jasona Stathama: Transporter 2, francuskoamerički film (12) (84')* 21:30 Taoci, serija (12) (2/10)*

HRT 2

Dnevnik 1 Veterani mira Duhovni izazovi Prizma - multinacionalni magazin My Name is Jerry, američki film (96')* Potrošački kod Seoska gozba (3), gastroputopis (6/8) Manjinski mozaik

18:00 Lijepom našom: Tisno (2/2) 19:00 Dnevnik 20:00 LOTO 7/39 20:05 The Voice - Najljepši glas Hrvatske* 22:15 Izvještaj izvlačenja Lota 22:20 Dnevnik 3 22:40 Vikinzi (2), serija (12) (6/10)* 23:30 Najava

10:32 Od Ognjene zemlje do Tijuane 11:01 Dr. Oz (5), talk show 11:45 TV kalendar 12.00 Dnevnik 1 12.25 Boja strasti, telenovela 13.10 Svaki dan dobar dan: 13.40 Potrošački kod 14.10 Jezik za svakoga 16:00 Da, premijeru (2), humoristična serija (4/8)*

11:05 11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 15:32

11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:25 14:55 15:20 15:35 12:00 12:25 13:10 13:45 14:35 16:20 16:55 17:40

12:00 Dnevnik 1 12:30 Plodovi zemlje 13:00 Tri mušketira, američki film (102')* 14:50 Mir i dobro 15:30 Gospodin Selfridge (3), serija (3/10)* 16:30 The Voice - Najljepši glas Hrvatske* 19:00 Dnevnik 19:54 LOTO 6/45

19:59 Servantes iz Maloga Mista, hrvatski film (12) (97') 21:36 Izvještaj izvlačenja Lota 21:40 Vikinzi (2), serija 22:35 Dnevnik 3 22:55 Damin gambit 23:40 Zlatna kinoteka: Priča o Eddyju Duchinu, američki film (107')

11:47 12:00 12:25 13:10 13:40 14:10 16:00

TV kalendar Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Treća dob Split: More Jezik za svakoga Mućke (1A), humoristična serija (4/6)* 16:35 Hrvatska uživo 17:35 Glas naroda, humoristična serija (15/18) (R)

18:10 Potjera* 19:00 Dnevnik 20:00 Pogledi - dokumentarni film 21:00 Domovina (3), serija (12) 22:00 Dnevnik 3 22:30 Otvoreno 23:20 Drugi format 00:05 Kino Milenij - ciklus filmova Radua Mihaileanua: Postani čovjek

12:00 12:25 13:10 13:40 14:10 14:25 16:00

Dnevnik 1 Boja strasti, telenovela Svaki dan dobar dan Poslovna zona Jezik za svakoga Društvena mreža Mućke (1A), humoristična serija (4/6)* 16:35 Hrvatska uživo 17:35 Glas naroda, humoristična serija (15/18) (R)

06:30 06:55 09:00 09:27 09:41 10:12 10:36 11:05

06:30 06:35 07:00 09:00 09:30 09:46 10:14 10:35

06:35 07:00 09:00 09:30 09:50 10:15 11:15 11:30

Jura iz džungle Juhuhu Školski sat Čarobna ploča Školarci obavještajci Degrassi Generacija Y: Sport Napravljeno po mjeri

Najava Jura iz džungle, Juhuhu Školski sat Kokice Školarci obavještajci Degrassi (9) Ni da ni ne

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Puni krug Plesni izazov Degrassi Village Folk Samo dalje na istok

HRT 2 06:45 07:00 09:00 09:35

Lijeni Grad Juhuhu Babybonus Olsenova banda i blago kralja lopova, film za djecu* 10:50 100% poduzetnik 11:15 Kuhajmo zajedno

HRT 2 06:30 06:35 07:00 09:00

Najava Lijeni grad Juhuhu 10 života mačka Titanika, film 10:10 Pozitivno (R)* 10:40 Biblija 10:50 Portret crkve i mjesta

HRT 2 06:35 06:55 09:00 09:30 09:50 10:40 11:20 12:15

Lijeni Grad Juhuhu Školski sat Znanost za djecu Plesni izazov Briljanteen Australija - Život na rubu George Clarke - Čudesne

HRT 2 06:35 07:00 09:00 09:50

Jura iz džungle JUHUHU Školski sat Školarci obavještajci (7), serija za djecu 10:18 Degrassi (9) 10:40 RECi, infoteen maga 11:07 Dječja usta

11:21 Australija - Život na rubu 12:09 Bajkovita Hrvatska: 12:18 George Clarke: Čudesne zamisli 13:07 Za ljubav jednog psa, američki film (R)* 14:30 Biciklizam: Tour of Croatia - 1. etapa: Makarska Split* 16:00 Regionalni dnevnik* 16:27 Slatko ludilo (2), doku-

mentarna serija (9/20) Village folk: (R)* Ekstremne životinje Kod Sunca u šest* Juhuhu (R)* Nogomet, LP - emisija* Nogomet, LP: Real M Atletico M 22:42 Nogomet, LP - emisija* 23:15 Biciklizam: Tour of Croatia - sažetak* 16:53 17:14 18:00 18:57 20:00 20:35

11:25 Australija - Život na rubu: Perth 12:15 George Clarke: Čudesne zamisli 13:07 Dečko, francuski film 14:30 Biciklizam: Tour of Croatia - 2. etapa: Šibenik Zadar* 16:00 Regionalni dnevnik* 16:30 Slatko ludilo (2), dokumentarna serija (22')

17:00 Medvjedići (1) 17:07 Ekstremne životinje, dokumentarna serija 18:00 Kod Sunca u šest* 19:00 Juhuhu (R)* 19:31 U vrtu pod zvijezdama, crtana serija (5/40)* 19:53 Juhuhu (R)* 20:05 Roditelji i djeca (5), serija (9/22)* 20:56 Najava*

13:02 Stolen Innocence, američki film (88')* 14:30 Biciklizam: Tour of Croatia - 3. etapa: Plitvice Učka* 16:00 Regionalni dnevnik* 16:30 Slatko ludilo (2), dokumentarna serija (22') (11/20)* 17:00 Medvjedići (1) , dokumentarna serija (5/16)*

17:07 Ekstremne životinje, dokumentarna serija 18:00 Kod Sunca u šest* 19:00 Juhuhu* 20:05 Roditelji i djeca (5), serija (10/22)* 21:00 Queen: Days of our Lives, glazbeno-dokumentarni film (59'36") (1/2)* 22:00 Biciklizam: Tour of Croatia - sažetak*

11:25 Saalbach: Svjetski skijaški kup (M) - spust 12:40 Tea Mamut 12:51 Dobar, bolji, najbolji... britanski slastičar (3), dokumentarna serija 13:45 Biciklizam: Tour of Croatia - 4. etapa: Pula Umag* 15:35 Recepti Mary Berry, dokumentarna serija

16:05 Ciklus akcijskih filmova Jasona Stathama: Transporter 2, francuskoamerički film (12) (84') 17:30 Subotom ujutro* 19:00 JUHUHU* 20:05 Top Gear (21), dokumentarna serija (7/7)* 21:10 Ray Donovan, serija (12) (10/12)* 21:55 PP*

11:00 Đurđic: Misa prijenos 13:45 Biciklizam: Tour of Croatia - 5. etapa: Varaždin Zagreb* 15:30 Tjedni pregled (R)* 16:05 Magazin LP* 16:35 Olimp* 17:25 Sportski prijenos ili snimka* 18:15 Biciklizam: Tour of Cro-

atia - završni sažetak* Juhuhu* Orangutani - spas u posljednji tren, dokumentarni film* Leon profesionalac, američki film (12) (128')* Najava* HNL - emisija*

19:00 20:05 21:00 23:12 23:15

zamisli 13:10 Povratak Sherlocka Holmesa, serija (5/11) (R)* 14:00 Medvjed zvani Winnie, kanadski film (90') (R)* 15:30 Ekološko stanovanje (3), dokumentarna serija (5/10)* 16:00 Regionalni dnevnik* 16:30 Slatko ludilo (2),

dokmentarna serija (22') 17:00 Medvjedići (1) , dokumentarna serija (6/16)* 17:42 Potepuh, dokumentarna serija (6/7)* 18:00 Kod Sunca u šest* 19:00 Juhuhu* 20:05 Roditelji i djeca (5), serija (11/22)* 21:00 TV Bingo* 21:40 Maher za tehnologiju

11:20 Australija - Život na rubu, dokumentarna serija 12:15 Hoarders, Get Your House in Order, dokumentarna serija 13:10 Ubojstvo, napisala je (12), serija (83/88) 14:00 Knjižara krimića: Književni vikend, američki film (84') (R)* 15:35 Ekološko stanovanje (3),

dokumentarna serija 16:00 Regionalni dnevnik* 16:30 Slatko ludilo (2), dokumentarna serija (22') 17:00 Medvjedići (1), dokumentarna serija (7/16)* 18:00 Kod Sunca u šest* 19:00 Juhuhu* 20:05 Roditelji i djeca (5), serija (12/22)* 20:52 Vrijeme na Drugom*

477. / 22. travnja 2015. / 63

nova TV 04:25 05:15 05:45 06:10 06:15 08:35 10:00 11:00

Dnevnik Nove TV inMagazin Pac-Man Ever after high Inspektor Rex Kako vrijeme prolazi Crna ruža inMagazin vikend

nova TV 05:15 06:05 06:30 07:00 07:25 07:55 09:10 11:15

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Monster High Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 06:10 06:35 07:00 07:25 08:55 09:10 11:15

Dnevnik Nove TV Ninje kornjače Slugterra Monster high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Monster high: 13 želja

nova TV 05:15 06:05 06:20 07:20 07:50 08:15 08:45 09:25

Dnevnik Nove TV Traktor Tom Pčelica Maja Sveznalica Rosie Winx Club Ninja kornjače Power Rangers Power Rangers

nova TV 05:15 06:10 06:35 07:00 07:55 09:10 11:15 12:45

Dnevnik Nove TV Ninja kornjače Slugterra Monster high Crna ruža Inspektor Rex Zavuvijek susjedi Inspektor Rex

nova TV 05:35 06:25 06:50 07:15 07:40 08:25 09:25 11:25

Dnevnik Nove TV Pac-Man Slugterra Ever after high Ninja ratnici Crna ruža Inspektor Rex Zauvijek susjedi

Inspektor Rex Najbolje godine Zauvijek susjedi Vijesti Nove TV inMagazin Najbolje godine Vijesti Nove TV Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža (146/194) 21:00 Kud puklo da puklo

(115/160) 22:05 Lud, zbunjen, normalan 23:00 Vijesti Nove TV 23:20 Kobna žena 01:15 Gušter [repriza] [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina]

RTL

11:55 inMagazin 12:45 Inspektor Rex 13:40 Najbolje godine (8/150) [repriza] 14:35 Inspektor Rex 15:25 Ninja ratnici (61/104) 15:55 Zauvijek susjedi (80;69/100) 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin

18:15 Najbolje godine (9/150) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža 21:00 Kud puklo da puklo 22:00 Provjereno 23:10 Vijesti Nove TV 23:30 Ubojstvo po brojevima [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina]

RTL

11:55 12:45 13:40 14:35

19:15 20:05 21:05 22:20 00:15 02:05

RTL

11:45 13:45 15:55 17:00 17:25 18:05 19:15

15:25 15:55 17:00 17:25 18:15

inMagazin Inspektor Rex Najbolje godine] Inspektor Rex (1/15) Ninja ratnici Zauvijek susjedi (100/100;79/100) Vijesti Nove TV inMagazin Najbolje godine

Dnevnik Nove TV Kud puklo da puklo Masterchef Hrvatska Oprezno s ljubavlju Ljubav će te pronaći Čudovišta danas [repriza] 04:00 Astro savjetnik [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina]

13:00 Mladi Einstein 14:20 Posljednja postaja 16:20 Provjereno [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 Provjereno-nast. [repriza] 17:50 Masterchef Hrvatska (8/23) [repriza] 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan

Lud, zbunjen, normalan (10/48) 20:55 Čovjek iz sjene [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina] 22:45 Ulovi Smarta 00:50 Da Vincijevo blago [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina]

13:45 Pljačkaši vlaka 15:55 inMagazin vikend 16:45 Lud, zbunjen, normalan (19/24) [repriza] 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 Lud, zbunjen, normalan (19/24) [repriza] 17:50 Masterchef (3/23) [repriza] 19:15 Vijesti Nove TV Dnevnik Nove TV

20:05 Lud, zbunjen, normalan (20/24) 20:55 Kud puklo da puklo Kud puklo da puklo 22:00 Masterchef 23:05 Čovjek iz sjene [repriza] 00:55 Bitka za Los Angeles [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina]

13:40 Najbolje godine (6/150) [repriza] 14:30 Najbolje godine (10-11/150) [repriza] 16:25 Zauvijek susjedi 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 inMagazin 18:15 Najbolje godine serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crna ruža

(148/194) 21:00 Kud puklo da puklo 22:05 Lud, zbunjen, normalan (122/160) 23:00 Večernje vijesti 23:20 Vrag je u detaljima 01:15 Bitka za Los Angeles [repriza] [programski sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12 godina]

12:00 12:50 14:50 15:20 15:55

20:05 Crna ruža 21:05 Kud puklo da puklo 22:05 Lud, zbunjen, normalan serija

17:00 17:25 18:15 19:15

inMagazin Inspektor Rex Ninja ratnici Zauvijek susjedi Kud puklo da puklo serija Vijesti Nove TV inMagazin Lud, zbunjen, normalan serija Dnevnik Nove TV

22:45 Večernje vijesti

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12:05

06.10 06.55 07.10 07.40 08.55 10.05 11.00 12:25

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja

RTL Danas Virus attack Aladdin Pomorska ophodnja Pomorska ophodnja Hitna služba Pomorska ophodnja Doktor Dolittle 5 (R)

06.55 Virus attack, animirana serija 07.10 Aladdin, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska serija 08.55 Pomorska ophodnja, akcijska serija

RTL 07:00 RTL Danas (R) informativna emisija 07:40 Timon i Pumbaa 08:30 Aladdin 09:00 Tenkai vitezovi 09:20 TV prodaja 09:35 Pet na pet (R) 10:30 TV prodaja

RTL 06:15 Aladdin, animirana serija 06:45 Tenkai vitezovi 07:10 TV prodaja 07:25 Vatre ivanjske, dramska serija 08:40 Vatre ivanjske, dramska serija

RTL 06.05 Virus attack, animirana serija 06.20 Tenkai vitezovi, animirana serija 06.50 Pomorska ophodnja, akcijska 07.45 TV prodaja 08.00 Pomorska ophodnja

RTL 06.10 RTL Danas, informativna emisija 06.55 Virus attack 07.10 Tenkai vitezovi, animirana serija 07.40 Pomorska ophodnja, akcijska 08.55 Pomorska ophodnja,

13:20 14:20 15:20 16:30 17:00

akcijska kriminalistička serija (S1E10/13) Shopping kraljica (R) lifestyle emisija Vatre ivanjske (R) dramska serija Tri, dva, jedan - kuhaj! RTL Vijesti informativna emisija Shopping kraljica lifestyle emisija

18:00 Sve u šest 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet kviz (S3E53/100) 20:00 Vatre ivanjske dramska serija 21:00 Tri, dva, jedan - kuhaj! kulinarski show 22:15 RTL Direkt informativna emisija 22:45 Dr. House

13:20 Shopping kraljica (R) lifestyle emisija 14:20 Vatre ivanjske (R) dramska serija 15:20 Tri, dva, jedan - kuhaj! (R) 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 17:00 Shopping kraljica lifestyle emisija (S1E29/70)

18:00 Sve u šest magazin 18:30 RTL Danas informativna emisija 19:15 Pet na pet kviz (S3E54/100) 20:00 Vatre ivanjske dramska serija 21:00 Tri, dva, jedan - kuhaj! 22:15 RTL Direkt informativna emisija

10.05 Hitna služba, dramska serija 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska kriminalistička 13:20 Shopping kraljica (R) 14:20 Vatre ivanjske (R) 15:20 Tri, dva, jedan - kuhaj! 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 17:00 Shopping kraljica lifestyle emisija

18:00 Sve u šest magazin 18:30 RTL Danas informativna emisija 19:15 Pet na pet 20:00 Dan nezavisnosti igrani film, znanstvenofantastični 22:50 Knjiga iskupljenja (12) igrani film, znanstvenofantastični/ akcijski

13:45 Dynamo: Majstor nemogućega zabavna emisija 14:40 Nim na otoku mašte igrani film, obiteljski 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 16:45 X Factor Adria (R) 18:30 RTL Danas 19:15 Galileo - nove epizode zabavna/ obrazovna

20:00 Alamo igrani film, akcijski 22:45 Shaft (12) igrani film, akcijski 00:45 Dan nezavisnosti (R) igrani film, znanstvenofantastični 03:25 Kickboxer 2 (15) igrani film, akcijski 04:45 Boks: Kličko Vs. Jennings prijenos

09:45 TV prodaja 10:00 Rin Tin Tin 12:00 Alamo (R) igrani film, akcijski 14:40 Nim na otoku mašte (R) igrani film, obiteljski 16:30 RTL Vijesti informativna emisija 16:45 Kličko - TV premijera dokumentarni film 18:30 RTL Danas

19:15 Boks: Kličko Vs. Jennings (R) snimka 20:00 X Factor Adria glazbeni show (S1E6/18) 21:40 Zatvorska posla igrani film, komedija 23:45 CSI: Miami (12) kriminalistička serija (S4E24/25)

09.15 Hitna služba, dramska serija 10.10 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12:05 Zambezija (R) igrani film, animirani 13:50 Lara Croft Tomb Raider 2: Kolijevka života (R) 16:00 Gol 2: Ostvarenje sna igrani film, 16:30 RTL Vijesti

18:30 RTL Danas informativna emisija 19:15 Galileo - nove epizode zabavna/ obrazovna emisija (S5E27/50) 20:00 Vatre ivanjske dramska serija 21:00 Tri, dva, jedan - kuhaj! kulinarski show (S2E8/40) 22:15 Dr. House

10.05 Hitna služba 11.00 Pomorska ophodnja, akcijska serija 12.00 TV prodaja 12.15 Pomorska ophodnja, akcijska serija 13.10 Hitna služba 14.10 Sve u šest, magazin 14.35 Pet na pet, kviz 15.25 Vatre ivanjske, dramska serija

16.30 RTL Vijesti, informativna emisija 17.00 Dr. House 18.00 Sve u šest, magazin 18.30 RTL Danas 19.10 RTL Vrijeme, informativna emisija 19.15 Pet na pet, kviz 20.00 Vatre ivanjske 22.30 Dr. House dramska serija