Klimatske promjene i 21. stoljeće

doc. dr. sc. Vedran Poljak

Klimatske promjene i 21. stoljeće “Maslina i klimatske promjene”

Noćnjak 2020.

Zadar

Klima Klima (grčki nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Biološka klima je kompleks klimatskih uvjeta koji s drugim čimbenicima neke određene sredine određuju postojanje, razvitak, razmnožavanje i premještanje živih organizama.

Geografska klima je skup atmosferskih stanja koja vladaju nad određenim dijelom Zemljine površine.

•

Autor Peel, M. C., Finlayson, B. L., and McMahon, T. A. (University of Melbourne).

Klimatski procesi • Klimu se danas često proučava kao sistem kojeg čine atmosfera, hidrosfera, kriosfera, biosfera i geosfera.

• Osnovni izvor energije za sve klimatske procese u atmosferi je Sunce.

Promjene u okolišu • Od svoje pojave na Zemlji ljudi su nastojali promijeniti okoliš u kojem žive i prilagoditi ga svojim potrebama.

• Nakon industrijske revolucije taj utjecaj postaje toliki da počinje utjecati na Zemlju u cjelini.

Porast CO2 u atmosferi

Promjene klime • Promjene klime imaju veliko značenje budući da je to globalna pojava i ni jedna država nije od toga izuzeta.

• Znanstvenici nisu suglasni koliki je utjecaj čovjeka na klimatske promjene, nesumnjivo je da je čovjek utjecao na klimu.

• Promjene klime koje se predviđaju za 21. stoljeće mogle bi imati velike posljedice za život na Zemlji, pa i za samog čovjeka.

• Globalno zatopljenje

Prirodni toplinski omotač zemlje Vodena para (H2O), ugljični dioksid (CO2), metan (CH4) i didušik oksid (N2O) su staklenički plinovi nastali prirodnim aktivnostima i oni, izmiješani u cjelokupnom sloju atmosfere, čine zračni toplinski omotač oko Zemlje.

Taj omotač sprječava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za život. Bez omotača od stakleničkih plinova, površina Zemlje bi bila 30°C stupnjeva hladnija nego što je danas, nepovoljna za živa bića, hladna i beživotna poput površine Marsa.

Učinak staklenika Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje. Na taj način zemljina površina reflektira oko 70% sunčevog zračenja dospjelog na njezinu površinu.

Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere, što se naziva 'učinak staklenika'.

Izvori stakleničkih plinova

izgaranje fosilnih goriva, industrijski procesi, odlaganje otpada, sječa šuma, poljoprivredna proizvodnja i stočarstvo.

http://klima.mzoip.hr/default.aspx?id=4

Staklenički plinovi i porast temperature • Izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi.

• Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove, kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O).

• Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja.

• U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0.4 - 0.8 °C.

Porast prosjeÄ?ne temperature

Korelacija globalne temperature i CO2

Posljedice globalnog zagrijavanja • Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta.

• Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste.

• U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše.

• Očekuje se da će u narednim desetljećima ti učinci biti još intenzivniji.

Topljenje leda i dizanje razine mora • Voda se pri zagrijavanju širi. Istovremeno se zbog globalnog zatopljenja tope polarne ledene ploče i ledenjaci.

• U kombinaciji tih dviju promjena dolazi do podizanja razine mora zbog čega se obalna i niska područja poplavljuju i erodiraju.

Jadranska obala 2100. godine • Uz rast razine mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu bit će poplavljene.

• U slučaju rasta od 4 metra, bit će poplavljena i gotovo svaka stara gradska jezgra gradova uz obalu, a u slučaju rasta od 9 metara, pod vodom će biti Trogir, pola Solina, Kaštela, a u Splitu Poljud, Dioklecijanova palača, Lora, luka i kolodvor...

• Najranjivije područje na klimatske promjene u Hrvatskoj je dolina Neretve. U slučaju rasta od 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče...

• Pod vodom bi završila i stara gradska jezgra Dubrovnika. Na sjeveru, u Rijeci bi pod morem završila praktično svaka znamenitost ovog grada, a slično bi bilo i u Puli. https://www.vecernji.hr/techsci/globalno-zatopljenje-klimatskepromjene-evo-kako-ce-jadran-izgledati-2100-godine-1205813

Neretvanska dolina u sluÄ?aju rasta od 9 m

KaĹĄtelanski zaljev

Ekstremni vremenski uvjeti i promijenjen raspored padalina • Obilne kiše i drugi ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći. To može rezultirati poplavama i smanjenjem kvalitete vode, ali i smanjenom dostupnošću vodnih resursa u nekim regijama.

• Gunja 2014.

Posljedice u EU • U južnoj i središnjoj Europi sve su češći toplinski valovi, šumski požari i suše.

• Na mediteranskom području sve su sušniji uvjeti zbog čega je ono još osjetljivije na sušu i šumske požare.

• Sjever Europe postaje sve mokriji te bi moglo doći do redovite pojave poplava tijekom zime.

• Urbana područja, gdje danas živi 4 od 5 Europljana, izložena su toplinskim valovima, poplavama ili podizanju razine mora, ali često su slabo opremljena za prilagodbu klimatskim promjenama.

Rizici za zdravlje ljudi Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje već je vidljiv: • U nekim je regijama povećan broj smrti povezanih s vrućinom, dok je u drugima smanjen broj smrti povezanih s hladnoćom.

• Već su vidljive promjene rasprostranjenosti nekih bolesti koje se prenose vodom te migracije prijenosnika bolesti (vektora).

• Glad i migracije

Rizici za floru i faunu • Klimatske promjene događaju se vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju.

• Mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste već su se preselile na nova staništa.

• Negativan utjecaj na biljke i životinje • Ako prosječne temperature na globalnoj razini budu i dalje nekontrolirano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja.

Gospodarske štete • Šteta na imovini i infrastrukturi te zdravlju ljudi predstavlja velike troškove za društvo i gospodarstvo.

• Naročito su pogođeni sektori koji u velikoj mjeri ovise o određenim temperaturama i količinama padalina, kao što su poljoprivreda, šumarstvo, energetika i turizam.

Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova • • • • • • • • • • •

korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti, energetsko korištenje otpada, promjena tehnologija u industriji, razvrstavanje otpada, izolacija zgrada, korištenje javnog prijevoza, korištenje automobila koji troše manje goriva, pošumljavanje, promjene u poljoprivrednoj proizvodnji i promjene prehrambenih i drugih navika

Kyoto protokol 1997.

• Kyotski se protokol odnosi na emisije šest stakleničkih plinova: CO2, CH4, N2O, klorofluorougljikovodike (HFC-i, PFC-i) i sumporov heksafluorid (SF6). Emisije država utvrđuju se standardiziranim proračunom.

• Glavni ponori emisije su porast zalihe ugljika u biomasi šuma, poljoprivrednih usjeva i tla, te uslijed promjena u korištenju zemljišta (još nije operativno prihvaćeno).

• Za Hrvatsku je utvrđeno smanjenje emisije za 5% u odnosu na baznu godinu u razdoblju od 2008. - 2012. godine.

Za kraj globalizacija i .......?