Hrvatska germplazma vinove loze - genetska raznolikost, struktura i roditeljska analiza_ dr.sc. M

Hrvatska germplazma vinove loze genetska raznolikost, struktura i roditeljska analiza Maja Žulj Mihaljević1, Edi Maletić1, Darko Preiner1, Goran Zdunić2, Marijan Bubola3 i Ivan Pejić1 1

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb 2 Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split 3 Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč

Sabatina 2020

2000. polovicu svjetskih vinogradarskih povrĹĄina zauzimala je 21 sorta ďƒ 2010. taj broj smanjen na svega 15 sorata (Anderson i Aryal, 2015)

Erozija autohtonog sortimenta 19 st.

20 st.

21 st.

filoksera i kriptogamske bolesti globalizacija sortimenta

? klimatske promjene

Problem erozije hrvatskog sortimenta prepoznat je prije dvadesetak godina kada kreću napori za prevladavanje ovog stanja, kroz niz stručnih i znanstvenih projekata s ciljem zaštite i revitalizacije autohtonih sorata Pretpostavljene hrvatske autohtone sorte u dosadašnjim istraživanjima su bile parcijalno uzorkovane, genotipizirane i uspoređene sa svjetskim bazama podataka Kako bi se mogla pouzdano utvrditi genetska raznolikost, struktura te provesti roditeljska analiza hrvatskog skupa gena vinove loze potrebno je analizirati cjelokupnu germplazmu (sve kolekcijske nasade vinove loze) U RH velik broj pretpostavljeno autohtonih sorata  koliko točno?

Kriteriji autohtonosti: Otkriće roditelja Duga dokumentirana tradicija uzgoja Pripadnost skupu gena

Bez sinonima

Istraživanje predstavlja dosad najopsežniju genotipizaciju hrvatskih službenih repozitorije sorata vinove loze (Žulj Mihaljević i sur. 2017; 2020)

26

Uzorkovanje 212 uzoraka

iz vinograda n=6

n=134 n=18 n=14 n=26 n=14

Provjedena je genotipizacija velikog uzorka autohtonih i introduciranih sorti u RH (n> 180) i referentnih sorti (n=47) vinove loze na 20-30 SSR lokusa, ukljuÄ?ujući i novu generaciju tri- i tetranukleotidnih mikrosatelita, kloroplastnih mikrosatelita (cpSSR) i SNP markera

utvrđivanje statusa primke →za svaku primku iz kolekcije definiran jedan od devet statusa

uljez u kolekciji

upitan sortni status

krivo uzorkovana primka

krivo označena/ kolekcionirana primka

sinonim unutar Hrv/ duplikat

udomaćena sorta poznatog stranog porijekla

sinonimi u udaljenim državama

sinonimi u susjednim državama

bez sinonima u drugim državama

Primjer utvrđenog statusa primke

Pregled alela po populacijama 8.00 7.00 6.00

Na Prosjek

5.00

Nar 4.00

Ne

3.00

I

2.00

No. privatnih alela

1.00

uHe

0.00

Sjeverozap.

Hrvatska

Istra i Hrv. primorje

Dalmacija

→ vizualizirani su odnosi osnovnih parametara raznolikosti izraÄ?unatih za tri hrvatske regije (bez Slavonije i Podunavlja) iz koje je vidljivo da Dalmacija ima najveću genetsku raznolikost sortimenta gledano kroz npr. alelno bogatstvo i broj privatnih alela iako usporedba s globalnim sortimentom nije otkrila privatne alele za hrvatski sortiment

Analiza genetske strukture Polovica hrvatskih sorata

Pripada skupini balkanskih sorata (populacija BALKAN) ekvivalentno Negruljevoj ekološko geografskoj klasifikaciji

41% sorata

Ima mješovito porijeklo (Q<0.75)

Bogdanuša, Maraština omiška i Frmentun

rezultat kompleksnih pedigrea i migracija sorata

IBER skupina (Španjolska, Portugal, zemlje Maghreba)

Cibib, Krivaja crvena, Mijajuša i Trnjak

ISTOK skupina (istočni Mediteran, Bliski i Srednji Istok)

Rezultati roditeljske analize

Potvrda najstarijeg predloženog roditeljstva za hrvatsku sortu MIX Pošip b. klorotip C

Q=0.47

Q=0.89

Bratkovina b. X Zlatarica blatska klorotip D

klorotip C

Odbacivanje ranije predloženog roditeljstva Plavac mali

Dobričić x Tribidrag

Svejedno su u roditelj-potomak vezi  smjer nepoznat!

Rezultati roditeljske analize Rekonstruirana (samo) 24 puna roditeljstva te brojne roditelj-potomak veze Za 69% sorata utvrÄ&#x2018;en je vjerojatni roditelj-potomak odnos s nekom od sorata iz ukupno analiziranog seta 45% sorata ima barem jedan roditelj-potomak odnos s nekom potencijalno autohtonom sortom Roditelj-potomak veze samo sa sortama stranog porijekla imaju: MijajuĹĄa, Mladenka, MuĹĄkatel, Silbijanac, Teran i Ĺ˝utozelen

Kompletna rekonstrukcija roditeljstva bila je moguća za svega 19% sorata. Ovo je potvrda velike erozije hrvatskog sortimenta koji se događa od kraja 19.st.

Sorte su često nastale iz istih roditeljskih kombinacija

svega se nekoliko sorata definiralo ključnima u utvrđenim roditeljstvima Sve one su, osim Plavca malog, danas kritično ugrožene sorte ili su pak nestale iz naših vinograda To upućuje na važnost i opravdanost očuvanja zanemarenih lokalnih sorata iako one danas nisu gospodarski zanimljive

Gdje je nestao Bombino?

Talijanski Bombino bianco profilirao se kao druga najvažnija sorta koja je doprinijela formiranju hrvatske germplazme.

Međutim, dosad na našem području nisu pronađeni sinonimi ove sorte.

Najbliže se pojavljuje u susjednoj Sloveniji pod imenom Trevolina (Štajner i sur., 2011; Schneider i sur., 2014).

Smatra se sortom porijeklom iz Apulije, regije u jugoistočnoj Italiji, a u Italiji se ukupno proizvodi na više od 3000 ha

Rezultati istraživanja (XIII) treća ključna sorta i spona između kontinentalnog i priobalnog sortimenta Vulpea (ROM)= Blank blauer (AUT)

Črnina kesna/ Bljuzgavac Visoki prinosi, niska kvaliteta

Kritično ugrožena!

Pljuskavac

Dalmacija

Peles

SZ Hrvatska

Uz Bombino i Plavac mali, treća ključna sorta koja je sudjelovala u kreiranju i evoluciji pretpostavljeno hrvatskog sortimenta jest sorta Črnina kesna Ovu sortu možemo smatrati sponom kontinentalnog i priobalnog sortimenta. Naime, uz Belinu starohrvatsku odnosno Heunisch w. sudjelovala je kao otac u stvaranju Ranfola, Svjetljaka i Plaveca žutog. S Lasinom, sortom dalmatinskog zaleđa je u potencijalnom PO odnosu, kao i sa sortama Istre i Hrvatskog primorja Verdićem, Trojišćinom, Žumićem i Žlahtinom Roditeljska analiza kao roditelje sorte Črnina kesna predlaže Bratkovinu crvenu i mađarsku sortu Gyöngy feher

Ukupan broj sorata koje u konačnici možemo smatrati autohtonima jest 103 Njih 95 (dvije trećine sorata unutar kolekcija) nema sinonima u niti jednoj drugoj zemlji, egzistiraju samo na prostoru Hrvatske i mogu se za sada smatrati autohtonima. Dodatnih 8 sorata možemo smatrati autohtonima (također zasad) jer kao potencijalnog roditelja imaju barem jednu autohtonu sortu, a drugi istraživači za iste nisu rekonstruirali roditelj potomak veze Za ukupno 45% sorata detektirana je barem jedna roditelj-potomak veza s nekom od pretpostavljeno autohtonih sorata tj. drugi roditelj nije rekonstruiran, a za neke postoje moguće roditelj-potomak veze sa stranim sortama Iako većina sorata uključenih u istraživanje egzistira isključivo ovdje, ne možemo potvrditi da su nastale području današnje Hrvatske