ABC tehnike broj 602, veljača 2017. godine

Cijena 10 KNI; 1,32 EURI; 1,76 USD;I 2,52 BAM;I 150,57 RSD;I 80,84 MKD

I Mala škola programiranja I I SF priča I I Mala škola fotografije I

ISSN 0400-0315

Rubrike

Prilog

I Stolna ili zidna lampa I Broj 602 I Veljača / February 2017. I Godina LXI.

www.hztk.hr

ČASOPIS ZA MODELARSTVO I SAMOGRADNJU

UZ 602. BROJ…

Kako se pretplatiti na časopis ABC tehnike?

Poštovani čitatelji, počelo je novo školsko razdoblje. Nadamo se da će vas razveseliti činjenica kako ponovno izlazimo u tiskanom obliku, i to po popularnoj cijeni od 10 kn.

Pono­vo vas pozivamo da se pretplatite na časopis ABC tehnike.

Privatne osobe uplaćuju unaprijed iznos od 100 kn za pretplatu. Virman popunjavate vašim podacima u rubriku uplatitelj.

U rubriku primatelj: Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb, a u rubriku opis plaćanja: pretplata na ABC tehnike. Naš račun je IBAN: HR6823600001101559470 (ZABA), a poziv na broj vaš OIB. Nakon uplate obavezno nam pošaljite kopiju uplatnice.

Pravne osobe (škole, vrtići, tvrtke) šalju narudžbenicu te uplaćuju iznos na naš račun po primljenoj ponudi. Narudžba mora sadržavati naziv pravne osobe s adresom i OIB-om. Želimo vam uspješnu školsku godinu i veselimo se ponovnom druženju s vama!

U OVOM BROJU Kako se pretplatiti na časopis ABC tehnike?. . . . . . . . . . . . . . . 2 Istanbul - istočna prijestolnica . . . . . . . . . . . 3 Robot Lego Mindstorms EV3 (11) . . . . . . . . 6 Iridium - kraj ere nebeskih bljeskova. . . . . . . 9 Pozajmica sa željenom kamatom i izračunatom kamatnom stopom. . . . . . . . 10 Deset novih vještina robota u 2016.. . . . . . 12 Roditeljski pogled o sigurnosti djece na internetu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Zaustavljanje robota ubojica na izvoru (kodu). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Mala škola fotografije. . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Pogled unatrag. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Analiza fotografije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Velika pljačka drona. . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Stolna ili zidna lampa. . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Mjerila temperature - termometri. . . . . . . . 28 Radijski primopredajnici nekad i sad. . . . . . 31 Kiborg: odnos robotike i bionike. . . . . . . . . 32 Geotermalna energija. . . . . . . . . . . . . . . . . 35 Nacrt u prilogu: Stolna ili zidna lampa

Nakladnik: Hrvatska zajednica tehničke kulture, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb, Hrvat­ska/Croatia Uredništvo: dr. sc. Zvonimir Jako­bović, Miljen­ko Ožura, Emir Mahmutović, Denis Vincek, Paolo Zenzerović, Ivan Lučić, Zoran Kušan Glavni urednik: Zoran Kušan DTP / Layout and design: Zoran Kušan Lektura i korektura: Morana Kovač Broj 6 (602), veljača 2017. Školska godina 2016./2017.

Naslovna stranica: 10. Robokup Hrvatske

zajednice tehničke kulture, održan u Karlovcu 28. siječnja 2017. godine u OŠ Grabrik

Uredništvo i administracija: Dalmatinska 12, P.p. 149, 10002 Za­greb, Hrvatska telefon i faks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641; www.hztk.hr; e-pošta: abc-tehnike@hztk.hr “ABC tehnike” na adresi www.hztk.hr Izlazi jedanput na mjesec u školskoj godini (10 brojeva godišnje) Rukopisi, crteži i fotografije se ne vraćaju Žiro-račun: Hrvat­ska zajednica tehničke kul­ ture HR68 2360 0001 1015 5947 0 Devizni račun: Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb, Dalmatinska 12, Zagre­bačka banka d.d. IBAN: 6823600001101559470 BIC: ZABAHR2X Cijena za inozemstvo: 2,25 eura, poštarina uključena u cijeni Tisak i otprema : Alfacommerce d.o.o., Zagreb

Ministarstvo znanosti i obrazovanja preporučilo je uporabu “ABC tehnike” u osnovnim i srednjim školama

PUTOVANJA

Istanbul - istočna prijestolnica Istanbul, koji se još naziva Carigrad, prije Konstantinopol, smješten je na Bosporskom tjesnacu između Europe i Azije, na važnom prolazu između Mramornog i Crnog mora. To je nekadašnja prijestolnica triju velikih carstava: Rimskog (330.–395.), Bizantskog (395.–1453.) i Otomanskog (1453.–1923.). To je najveći grad i luka u Turskoj te njeno kulturno i gospodarsko središte u kojem danas živi skoro 15 milijuna stanovnika. Istanbul je posebice bio zanimljiv i za Hrvate tijekom višestoljetne osmanske vladavine na nekim hrvatskim prostorima, na početku druge polovice prošlog tisućljeća. Osim svih nedaća koje su pogađale jugoistočne europske države tijekom turske vlasti, zabilježeno je kako su Turci u Carigrad odvodili i kršćansku djecu u dobi od sedam do dvanaest godina, u skupinama od oko 100 do 150 dječaka koji su ondje ubrzo polagali vjersku ispovijest i bivali sunećeni (obrezivani). Nakon toga slijedilo je njihovo odgajanje za janjičare i mogućnost ulaska u više

državne službe. Najpoznatiji od njih je Mehmed-paša Sokolović, osmanski državnik i vojskovođa.

Također, u tursku prijestolnicu, u harem, odvođene su i mlade žene kao robinje. Iz toga razloga vjeruje se kako u ovome gradu živi popriličan broj hrvatskih potomaka.

Istanbul je nastao na mjestu staroga grčkoga grada Bizantija. U doba Konstantina I. Velikog proglašen je 330. godine prijestolnicom Rimskoga Carstva zbog izvanrednog strateškog položaja. U Bizantskome carstvu bio je upravno, kulturno i crkveno središte. Brzo je nadmašio stari Rim ne samo po političkom značenju nego i po broju stanovnika. 1453. pao je pod vlast Osmanlija i bio prijestolnica Osmanskoga carstva sve do 1923. kada gubi na političkoj važnosti, proglašava se Republika Turska, a glavni grad postaje Ankara.

Povijesna jezgra grada uvrštena je 1985. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Posljedica je to ukrašavanja Istanbula raskošnim

Slika 1. Aja Sofija ili crkva Svete mudrosti izgrađena je 537. godine. Otomanskim osvajanjem Istanbula 1453. godine prenamijenjena je u džamiju. Od 1934. godine je muzej

3

Slika 2. Trgovačko i prometno središte Istanbula obala je Zlatnoga roga oko mostova Atatürk i Galata, koji ga povezuju sa suprotnom obalom zaljeva

zgradama, mnogobrojnim crkvama i spomenicima, od Konstantina I. Velikog do Mustafe Kemala Atatürka, oca Turaka (Aja Sofija, Topkapi saraj, Sulejmanija, Sulejmanova knjižnica, Plava džamija, kupališta i čaršije).

Istanbul je spojen dvama dugim visećim mostovima – Bospor (izgrađen 1973., ukupna duljina 1570 m) i Fatih Sultan Mehmet (1988., ukupno 1480 m), te željezničkim podmorskim tunelom dugim 13,6 km. Potkraj prošle godine otvoren je i cestovni tunel Eurasia, u čijem su projektu sudjelovali i hrvatski stručnjaci. Tunel je dug 14,6 km od kojih se 5,4 km nalazi ispod razine morskog dna.

Turska propaganda Istanbul je i danas izrazito orijentalni grad čija se urbana arhitektura, ali i svakodnevni život na ulicama u velikoj mjeri razlikuje od europskih prije­stolnica, iako se većim dijelom nalazi

Slika 4. Restoran “Bosna“ jedan je od niza ugostiteljskih, ali i drugih objekata u Istanbulu koji su dobili naziv po nekim bivšim pokrajinama Turskog carstva

Slika 3. Radi tradicionalnih višestoljentih vrijednosti, Istanbul posjećuje više milijuna turista svake godine

4

u Europi. Za razliku od putovanja iz vremena turske vladavine na zaposjednutim hrvatskim područjima kada se putovalo na konjima više tjedana, u njega se danas s naših prostora uglavnom dolazi zrakoplovom za manje od dva sata.

Kada je u pitanju shoping, Istanbul je posebice poznat po Velikom bazaru (tur. Capali Carsi).

Radi se o jednoj od najvećih i najstarijih pokrivenih tržnica na svijetu. Sastoji se od nekoliko

Slika 5. Veliki bazar u Istanbulu jedna je od najvećih i najstarijih pokrivenih tržnica na svijetu. Sastoji se od nekoliko desetaka ulica i više tisuća trgovina

desetaka ulica i više tisuća trgovina, a dnevno kroz njega prođe preko 250 tisuća ljudi. Na njemu cijena robe nije određena, nego se kupac i prodavatelj dogovaraju, tzv. cjenkanje.

Kulturno-povijesno bogatstvo te jaka turska propaganda, utjecala je na to da se u Istanbul sve više putuje bilo turistički bilo zbog poslovnih razloga. Proteklih godina turska kultura i jezik sve se više ponovo prenose na naše prostore i preko sve većeg broja televizijskih sapunica,

Slika 7. Različiti carevi tijekom povijesti ukrašavali su Istanbul različitim spomenicima, raskošnim zgradama i mnogobrojnim crkvama. Na slici detalj sačuvane freske iz Aja Sofije

odnosno drugih medija koji prate takve televizijske uratke.

Zbog političkih događanja i niza terorističkih napada tijekom prošle godine, zanimanje za ovaj povijesni grad koji spaja Europu i Aziju polako se smanjuje.

Ivo Aščić

Slika 6. Bosporski most u Istanbulu koji povezuje Europu i Aziju dug je 1074 i visok 64 metra iznad mora

5

ROBOTIKA

Robot Lego Mindstorms EV3 (11) Nakon što smo u prošlom broju vidjeli kako na zaslon robota ispisivati vrijednosti očitanja senzora, u ovom ćemo broju nastaviti s prenošenjem podataka i vidjeti može li nas robot pratiti i može li sam izabrati treba li skrenuti lijevo ili desno.

IZAZOV 1. Neka tvoj robot slučajno izabere brzinu kojom će se kretati. Brzine neka budu između 30 prema naprijed i 20 prema nazad.

RJEŠENJE: Kako bi robot slučajno izabrao brzinu koristimo novu naredbu operacije s podacima Random – slučajna vrijednost (posljednja u redu crvenih naredbi). Koristeći ovu naredbu robot će sam zamisliti jedan broj. Jedino što mu moramo zadati su granice između kojih taj broj mora biti: najniža vrijednost i najviša vrijednost. Ova je naredba kao da ste bacili kockicu u Čovječe, ne ljuti se. Nikad ne znate koji ćete broj dobiti. Tako i ovdje, svakim pokretanjem robota on se može drugačije kretati.

U našem izazovu slučajni broj koji želimo dobiti mora biti između -20 (najveća brzina unazad) i 30 (najveća brzina prema naprijed). Slučajna vrijednost koju dobijemo bit će brzina našeg robota. Za kretanje robota koristimo zelenu naredbu Move Steering, On for Seconds u trajanju 1 sekunde. Brzinu povezujemo žutom žicom sa slučajnom vrijednosti prethodne naredbe.

Dodajemo naredbu Wait u trajanju 1 sekunde kako bismo imali vremena primijetiti što se

6

događa. Cijeli se ovaj program ponavlja u beskonačnoj petlji.

Nakon pokretanja, primijetit ćete kako robot svake sekunde mijenja brzinu kretanja, pa čak i smjer, malo unaprijed, malo unazad.

IZAZOV 2. Kako bismo lakše otkrili kojom brzinom robot vozi, ispišite na zaslon robota tu slučajnu vrijednost brzine.

RJEŠENJE: U prošlom broju ABC tehnike ispisivali smo vrijednosti senzora na zaslon robota.

Ovdje ćemo koristiti istu zelenu naredbu Display, a tekst koji se ispisuje bit će Slučajna vrijednost crvene naredbe Random. Primijetite kako žutim žicama možemo jednu vrijednost povezati na više mjesta: slučajna vrijednost naredbe Random koristi se i pri ispisu na zaslon i kao brzina kretanja robota.

IZAZOV 3. Promijenite program tako da brzina robota bude konstantna 50, ali neka smjer gibanja bude slučajna vrijednost.

RJEŠENJE: Jedina razlika u odnosu na prošli izazov je što smo sada slučajnu vrijednost naredbe Random povezali na smjer kretanja robota.

Kako smjer kretanja može biti između -100 (naglo skretanje ulijevo) i 100 (naglo skretanje udesno), donja i gornja granica naredbe Random postavljene su na -100 i 100.

IZAZOV 4. Ponovite prošli izazov, ali koristeći Move Tank i slučajni izbor brzine svakog motora.

RJEŠENJE: U naredbi Move Tank moramo podesiti brzinu svakog motora odvojeno. To znači da nam trebaju dvije naredbe Random.

Obje imaju najnižu vrijednost -100 i najvišu vrijednost 100. Ukoliko želimo obje vrijednosti ispisati na zaslon robota, moramo koristiti crvenu naredbu Text (upoznali smo je u prošlom broju ABC tehnike) koja spaja više tekstova u jedan koji se ispisuje. U tekst A žutom žicom dovedemo prvu slučajnu vrijednost, u tekst B upišemo “i”, a u tekst C dovedemo drugu slučajnu vrijednost.

Sve zajedno narančastom žicom (vrsta podataka je tekst) povežemo na zelenu naredbu Display.

RJEŠENJE: Prije programiranja spojite senzor boje na vaš robot. Neka ovaj put gleda prema gore. Za očitanje vrijednosti senzora svjetla koristimo žutu naredbu Color sensor. Ona ima više načina u kojima je možemo koristiti, a u ovom zadatku nam je zanimljiv mod mjerenja intenziteta ambijentalnog svjetla: Measure  Ambient Light Intensity. Vrijednosti koje senzor u tom modu može očitati su između 0 (vrlo mračno) i 100 (vrlo svijetlo). Za početak testirajte koje vrijednosti može primiti ovaj senzor. Napravite jednostavan program od samo ove naredbe.

Povežite robot na računalo. Pokrenite program pritiskom na Download and Run (donji desni ugao). U dijelu Port View možete pratiti vrijednosti ovog senzora. Usmjerite svjetlo s lampe na robot. Koju vrijednost očitava senzor? Zaklonite senzor rukama. Koju sada vrijednost očitavate?

Ovo su najveće i najmanje brzine koje će vaš robot moći voziti.

Vrijednosti očitanja ovog senzora spajamo direktno na brzinu naredbe Move Steering, opcija On. S obzirom kako želimo da se robot vrti oko sebe, Steering podesimo na 100. Sve ponavljamo u beskonačnoj petlji. Testirajte tako da povremeno osvijetlite robot, a povremeno ga ostavite u mraku.

IZAZOV 5. Ostavit ćemo malo po strani naredbu Random i povezati očitanje senzora s brzinama motora. Napiši program koji će dinamički kontrolirati brzinu vrtnje robota: kada ima više svjetla okreće se brže, kada je svjetla manje, okreće se sporije.

7

IZAZOV 6. Izmijeni prethodni program tako da robot vozi ravno različitim brzinama ovisno o osvjetljenju.

RJEŠENJE: Jedina razlika u odnosu na prošli program je što je sada Steering podešen na 0.

IZAZOV 7. Nauči robot da te prati: kada hodaš sporije, neka i robot vozi sporije, kada hodaš brže, neka i robot vozi brže.

RJEŠENJE: Kako bi nas robot pratio nećemo koristiti senzor svjetla, već ćemo na robot spojiti ultrazvučni ili infracrveni senzor. Izabrani senzor neka gleda prema naprijed. Kako očitati vrijednosti s ovog senzora upoznali smo u prošlom broju ABC tehnike: žuta naredba Infrared Sensor (Measure  Proximity) ili žuta naredba Ultrasonic (Measure  Distance Centimeters).

Ostatak programa jednak je kao u prošlom izazovu. Pokrenite robota i pomičite ruku prema naprijed ispred senzora. Vozi li robot brže kada brže pomičete ruku?

IZAZOV 8. Neka tvoj robot vozi brže kada je dalje od zida, sporije kada je bliže zidu, a kada je na 20 cm od zida neka stane.

RJEŠENJE: Program je sličan kao u prethodnom izazovu, uz dodatak – kada si preblizu prepreci Stani. To znači kako moramo detektirati trenutak u kojem treba prekinuti vožnju robota.

Prva promjena koju ćemo napraviti je postaviti očitanje senzora u Compare  Proximity mod. Unesimo neka robot reagira na udaljenosti manje od 20 cm. Izlazne vrijednosti koje možemo dobiti su udaljenost od prepreke (spojimo na brzinu robota) i je li ispunjen zadani uvjet uda-

8

ljenosti od zida. Ovaj uvjet biti će uvjet izlaska iz petlje. Sama petlja mora biti u modu Logic. Petlja sada čeka da joj dovedemo tu logičku vrijed­nost.

Sve dok ne dođe vrijednost ISTINA (True ili iznos 1) petlja se ponavlja. Kada se pojavi True – petlja se zaustavlja. Povucimo zelenu žicu iz senzora svjetla (ispod znaka =) i povežimo je s Until True petlje. Ovako će robot smanjivati brzinu vožnje što je bliže prepreci i na kraju će stati.

IZAZOV 9. I za kraj, sjetimo se izazova 7. iz ABC tehnike broj 595, kada je robot trebao naći izlaz iz labirinta. Sigurno ste imali problema s time što je robot uvijek skretao samo lijevo, a zavoj je bio u desno. Tada se robot, umjesto da krene prema izlazu, vratio na startnu poziciju. Korištenjem naredbe Random možemo robotu reći neka slučajno izabere na koju će se stranu okrenuti i nastaviti tražiti put prema cilju.

RJEŠENJE: Otvorimo program za traženje izlaza iz labirinta. Prve četiri naredbe nećemo mijenjati: vozi ravno, na udaljenosti 15 cm od prepreke zaustavi motore i malo se vrati unazad. Nakon toga bi robot trebao odlučiti hoće li skrenuti lijevo ili desno. To ćemo postići koristeći crvenu naredbu Random, ovaj put u modu Logic.

Podatak koji treba unijeti je Probability of True (vjerojatnost istine). To može biti bilo koji broj između 0 i 100. Na primjer, ukoliko unesete 25 to znači da su šanse 25% da izlaz bude Istina i 75% šanse da izlaz bude Laž. Mi ćemo unijeti 50, što znači da su podjednake šanse da izlaz bude i Istina i Laž.

Ono što mi želimo je na temelju te Istina ili Laž odlučiti skrenuti lijevo ili desno. Kako se sada mogu dogoditi dva slučaja, koristimo narančastu naredbu Switch, u modu Logic. Zelenom žicom povežemo logičku vrijednost koju nam je dala naredba Random s logičkom vrijednosti na temelju koje će naredba Switch odlučiti što dalje. Ukoliko je ta logička vrijednost Istina, u

naredbi Switch će se izvršiti prva grana (skreni desno, Move Steering, Steering 100, brzina 25, 260 stupnjeva). Ukoliko je logička vrijednost Laž, izvršit će se druga grana (sve postave iste, samo što sada skreće lijevo).

Složite labirint i provjerite može li sada robot brže naći izlaz!

Dr. sc. Ana Sović Kržić

SVEMIRSKA TEHNIKA

Iridium - kraj ere nebeskih bljeskova Nova generacija komunikacijskih satelita uskratit će nam bljeskove na nebu Umjetni Zemljini sateliti povremeno su noću vidljivi golim okom. Posebno su uočljivi svijet­ li, polagani prolasci Međunarodne svemirske postaje među zvijezdama. No kratkotrajni, svjet­ leći bljeskovi, ponekad čak i sjajnost Mjeseca u prvoj četvrti, nikog nisu ostavili ravnodušnim. Nalik sjajnim meteorima, bljeskovi serije komunikacijskih Iridium satelita postali su dio markantnih nebeskih pojava. Mogućnost da putem mobilnih aplikacija imate “u džepu” točne podatke kada i gdje će se pojaviti svjetlosni bljesak na noćnom nebu mnoge je nagnala da usmjere pogled ka zvijezdama. Neki su to znanje iskoristili i za pridobivanje naklonosti osobe suprotnog spola, obećavši joj da će se na nebu pojaviti nova zvijezda samo za nju/njega u zamjenu za malo romantike i nježnosti. No čini se kako je era bljeskova Iridiuma lansiranjem nove generacije ovih komunikacijskih satelita na kraju. Prije dvadesetak godina (svibanj, 1997.)

lansirani su prvi Iridiumi. Prvotna je namjera bila lansirati sedamdeset i sedam satelita u nisku putanju oko Zemlje koji bi bilo gdje na svijetu bez ikakve zemaljske infrastrukture (radio-relejne postaje mobilnih operatera) omogućili dostup­ nost svake vrste komunikacije. Naziv satelita i same mreže potječe od koincidencije planiranog broja satelita u orbiti (77) i kemijskog elementa Nastavak na 26. stranici

9

MALA ŠKOLA PROGRAMIRANJA

Pozajmica sa željenom kamatom i izračunatom kamatnom stopom Ukoliko želimo dobiti pozajmicu ili podići povoljan kredit trebamo se boriti za što nižu kamatnu stopu. Kad banka procjeni da je dužniku rizično dati novac jer je dužnik prezadužen, onda dužniku ne preostaje drugo nego da od nekoga traži pozajmicu s nepovoljnom kamatnom stopom. Pogledajmo kako to izgleda u praksi.

Primjer 1. Neka politička stranka traži od banke kredit koji želi utrošiti za kampanju svojih političara. Banka joj ne želi dati kredit jer je to rizično zbog toga što je stranka već uzela od nje kredit koji ne vraća uredno. Stranci ne preostaje ništa drugo nego da se zaduži kod neke tvrtke kratkoročnom pozajmicom s nepovoljnom kamatnom stopom. Stranka od tvrtke uzima pozajmicu od 2 000 000 kuna s rokom vraćanja 8 mjeseci i kamatom od 100 000 kuna. Kolika je kamatna stopa po kojoj se stranka zadužila?

Program 1. Program računa potrebnu kamatnu stopu za ostale tri veličine kredita.

10

Rješenje za Primjer 1.

Stranka je dobila pozajmicu s poprilično visokom kamatnom stopom od 7,6%. Za 8 mjeseci stranka će vjerovniku vratiti 2 000 000 kuna glavnice i 100 000 kuna kamata, ukupno 2,1 milijun kuna.

Primjer 2. Neki grad u dogovoru s bankom odlučio je zadužiti se kreditom od 8 milijuna € tiskajući obveznice s vremenom isplate od 10 godina. Procjena banke i grada je kako će se obveznice prodati ako zarada na kamatama koje će se za njih isplaćivati dva puta godišnje bude 4 milijuna €. Kolika je potrebna kamatna stopa?

Rješenje Primjera 2.

Zarada na prodanim obveznicama zaista je lijep iznos u odnosu na uloženo – na uložena 2 € zaradit ćemo nakon 10 godina 1 €, tada ćemo imati 3 €. Ovaj način ulaganja za vjerovnike je isplativ i poprilično siguran, a na zarađeno se ne plaća porez. Svi koji kupe obveznice postaju vjerovnici grada. U nekim gradovima kamatna stopa iznosila je i raskošnih 10%. Državne obveznice nemaju tako dobru kamatnu stopu kao gradske. U svakom slučaju kupnjom gradskih obveznica s kamatnom stopom čak i nešto nižom od 5% napravit ćemo dobar posao.

Ne bi nam trebao biti problem preraditi Program 1. tako da računa potrebnu glavnicu jednostavnog kamatnog računa kad se u njega unese godišnja kamatna stopa, vrijeme vraćanja kredita (npr. u danima) i željena dobit kredita, tj. željeni novčani iznos kamata. Važno je formulu koja računa kamate malo izmijeniti tako da računa glavnicu: glavnica = (36500 * kamata) / (p*g).

Program 2. Program računa potrebnu glavnicu za ostale tri veličine kredita.

Sada u Program 2. možemo unijeti podatke iz Primjera 2. kako bi ujedno provjerili radi li program ispravno. Znači, unesemo godišnju kamatnu stopu od 5%, vrijeme trajanja kredita 10 godina (3650 dana) i željenu dobit od 4 milijuna €. Program će izračunati potrebnu glavnicu.

Program 2. dao je točan rezultat, na uloženih 8 milijuna € pod navedenim uvjetima zarada će biti okruglo 4 milijuna €. Izgleda poprilično jednostavno zaraditi 4 milijuna €, naravno ako imaš 8 milijuna €.

Isplati li se građanima ovakav način gradnje infrastrukture i ostalih gradskih objekata?

Jedno je sigurno, gradske vlasti uvjerit će građane kako se njihov novac troši transparentno i kako bez kupovine obveznica sve to što je izgrađeno ne bi bilo izgrađeno.

Dobro, pa u čemu je onda “kvaka”?

Kvaka je u tome što je 2+1=3. Kupci obveznica su na građanima koji plaćaju porez zaradili 4 milijuna €, vrijednost radova je 8 milijuna €, a ukupni trošak s obveznicama je 12 milijuna €.

11

Znači građani su “izgubili” 4 milijuna €. Je li grad mogao “bolje” poslovati i sve to napraviti bez zaduživanja preko obveznica? Tako bi uštedio novac od kamata koji su dobili “bogati” koji si mogu priuštiti kupnju obveznica. Grad od poreza građana ima osiguran stalan i siguran priljev novca u gradsku blagajnu, pa bi radovi i bez obveznica vjerojatno bili obavljeni, možda bi radovi trajali nešto duže, ali s 12 milijuna € može se napraviti više nego s 8 milijuna €.

Kupnja gradskih obveznica kotira kao najprofitabilnije ulaganje novca skoro bez ikakvog rizika.

Kamatne stope bi trebale biti znatno niže.

Damir Čović, prof.

UMJETNA INTELIGENCIJA

Deset novih vještina robota u 2016.

Robotsko ludilo Kad neki ljudi razmišljaju o robotima, boje se najgoreg: strojevi u nezaustavljivom pohodu prema globalnoj dominaciji. Roboti možda još ne preuzimaju vlast, ali protekla je godina bila važna za naše mehaničke rođake – od sposobnosti loviti ili osjećati bol, roboti su pokupili neke prilično dojmljive nove vještine u 2016. Evo nekih od najzgodnijih (ili najstrašnijih, ovisno o tome što osjećate glede toga) sposobnosti mašina dodanih njihovom repertoaru u protekloj godini.

Potpuna mekoća Meka robotika brzo je rastuća disciplina, ali sve do ove godine uređaji su se oslanjali na neke krute dijelove. Sada su znanstvenici stvorili prvog robota potpuno mekog tijela koji izgleda kao hobotnica i može sam sebe pokretati. Načinjen je od silikona i koristi plin iz malog rezervoara vodikovog peroksida za pneumatsko napajanje svojih pipaka. Istraživači sada rade na dodavanju senzora kako bi se robot mogao kretati kroz prostor.

12

Pomaganje pri popravljanju ljudskog tijela Prošle godine dogodila se prva svjetska autonomna robotska operacija. Izvedena je na crije­ vu svinje, i robot Star nešto je bolje obavio šivanje životinjskog crijeva nego iskusni ljudski kirurzi, navodi istraživanje objavljeno u svibnju u časopisu Science Translational Medicine. Nije neobično da ruke robota asistiraju liječnicima pri operacijama, ali ove godine mali kirurški robot Preceyes prvi je put upotrijebljen za operaciju unutrašnjosti ljudskog oka. Robot funkcionira kao mehanička ruka kontrolirana kontrolnom palicom koja filtrira podrhtavanje ruke kirurga.

Načinjen je i robot od suhih svinjskih crijeva i magneta koji može biti vođen kroz ljudsko tijelo uz pomoć magnetskog polja, kako bi uklonio bateriju ili neki drugi strani objekt iz sluznice želuca osobe.

Skok u vis Posudivši osobine malih primata poznatih kao "grm bebe", istraživači su naprvili robota nazvanog Salto koji može odskočiti od zida i postići visinu veću od ijednog dosadašnjeg robota. Salto koristi oprugu od lateksa i brižljivo dizajniranu nogu kako bi se odbacio jedan metar u vis iz stojeće pozicije. Robot se potom može okrenuti u zraku kako bi se odgurnuo od zida, što raniji primjerci nisu mogli učiniti. Istraživači kažu da bi ovo moglo dovesti do robota koji će moći brzo pretraživati ruševine u zoni katastrofa u potrazi za preživjelima.

Prelaženje preko prepreka i balansiranje na jednoj nozi Humanoidni robot Atlas, koji je proizvela tvrtka Boston Dynamics, podružnica Alphabeta, već je prije bio dojmljiv u navigaciji stvarnim svije­ tom. A prošle godine istraživači su ga naučili hodati preko neravnih površina kao što su ruševine, testirajući uporišta na stopalima, baš kao što čovjek čini prije nego punom težinom tijela učini prvi korak. Robot može čak i balansirati na jednoj nozi, baš kao i prosječan čovjek.

Lov plijena Za pretpostaviti je da znanstvenici koji uče robote kako loviti plijen, nikada nisu pogledali ni jedan SF film. Ili možda jednostavno nisu osjećali istu onu nervozu koju smo mi osjetili nakon gledanja Terminatora. Kako god bilo, znanstvenici su prošle godine spojili silikonsku retinu i neu-

ronsku mrežu za duboko učenje kako bi stvorili robota koji može loviti drugog robota kojim upravlja čovjek. Cilj je stvoriti robote koji mogu identificirati i pratiti ciljeve u stvarnom vremenu, što će biti od velike važnosti za njihovu interakciju s ljudima i svijetom oko njih. Robot također, kako vježba tako postaje bolji u praćenju svog plijena. (Sačuvaj nas bože!)

Osjećanje boli Unatoč zastrašujućoj viziji robota koji love plijen, istraživači nastoje napraviti nešto dobro za robote, i ljude, prožimajući robote osjećajem boli. To može zvučati sadistički za robota, ali bol zapravo obavlja korisnu funkciju u organizmu, navodeći ga da se kloni ozljeda. Opremajući robote taktilnim sustavom po uzoru na ljudsku kožu, koji može otkriti pritisak i temperaturu, istraživači se nadaju kako će robotima dati istu takvu zaštitu. A to može pomoći ljudima koji rade u blizini robota. Znanstvenici na Leibniz University of Hannover razvijaju umjetni živčani sustav koji će robotima dati sposobnost osjetiti bol, izneseno je u njihovom istraživanju, predstavljenom 2016. godine na IEEE Međunarodnoj konferenciji o robotici i automatizaciji (International Conference on Robotics and Automation – ICRA) u Stockholmu u Švedskoj.

Slijetanje bilo gdje Leteći roboti obično imaju mali domašaj jer njihova težina ograničava količinu energije ili

goriva koje mogu nositi. Kada bi bili u mogućnosti raditi redovne pauze, to bi znatno povećalo njihovu izdržljivost, ali potraga za prikladnim mjestom za slijetanje može biti teška. Znanstvenici su pronašli način za korištenje statičkog elektriciteta koji omogućuje minijaturnim letećim robotima, nadahnutim kukcima, da slete na bilo koju ravnu površinu. Sustav koristi između 500 i 1000 puta manje energije nego letenje i funkcionira s gotovo svakim materijalom. Dizajneri kažu da to može pomoći otvaranju primjena koje zahtijevaju dugoročno promatranje.

Izrada vlastitog alata Roboti se obično osmišljavaju za određenu svrhu, ali SRI International je napravio trgovinu alatom za njihove minirobote, koja im omogućuje da izvršavaju širi spektar zadataka. Jedinice njihovih mikrorobota surađuju pri izgradnji većih struktura, a svakoga od njih trebalo je pojedinačno dizajnirati. Znanstvenici su stvorili sustav koji omogućuje jednom robotu da izradi novi alat po mjeri za svoje "sunarodnjake", koristeći kapi ljekovite tekućine na sličan način na koji funkcionira 3D-printanje.

Pomaganje paraliziranim ljudima pri hodu Riječ “egzoskelet” može prizvati prizore gigantskog robota iz filma Aliens iz 1986. godine.

No, težak svega 12 kilograma, SuitX's Phoenix spada među najlakše i najjeftinije medicinske egzoskeletonske robote i on pomaže ljudima paraliziranim od struka naniže da ponovno prohodaju. Mali motori pričvršćeni na standardna pomagala za hodanje, kojima se upravlja tipkama integriranima u štake, omogućuju kukovima i koljenima čovjeka da se kreću i hodaju brzinom od 1,8 km/h.

Slaganje Rubikove kocke za manje od sekunde Robotska tvrtka Infineon proizvela je robota koji može složiti Rubikovu kocku za 0,637 sekundi, što je 10 puta brže od ljudskog svjetskog rekorda. S više od 43 kvintilijun potencijalnih kombinacija kockica Rubikove kocke pronaći najbrže rješenje nije mala stvar za robotski “um”.

Naredbe se potom šalju rukama kojima upravlja šest motora i one okreću kocku.

Izvor: www.livescience.com Foto: Screengrab preko YouTube/Boston Dynamics Snježana Krčmar

13

ISTRAŽIVANJA

Roditeljski pogled o sigurnosti djece na internetu

Anketa je ispunjavana od 21.10.2016. do a također može, bez našeg znanja, prikuplja20.1.2017. Ispunila su je sveukupno 1045 roditi podatke o našim pretragama te ih slati na posebne web-stranice, tj. baze podataka. Zatim telja koji su time dali svoj bitan doprinos šireezultati istraživanja pogledu na sigurnost nju svijestioo roditeljskom rastućoj važnosti podizanja razine djece suna tu još pornografski i nasilni sadržaji. Postoje opasnosti koje su, zapravo, kombinacije nekih od sigurnosti na internetu kako u našim obiteljima internetu tako i u našem cjelokupnom društvu. već spomenutih i stalno se javljaju nove ugroze. a je ispunjavana od 21.10.2016. do 20.1.2017. Ispunila su je sveukupno 1045 roditelja koji su time Odmah na početku ćemo usporediti podatke oj bitan doprinos širenju svijesti o rastućoj važnosti podizanja razine sigurnosti na internetu kako u ankete koju obiteljima tako izi ujedne našem cdruge jelokupnom društvu. su ispunjavali učenici 3. Dosad mi se moje dijete požalilo na Rezultati istraživanja roditeljskom pogledu sigurnost djece na OŠ Goričan oprošle godine, kakona bismo vidjeli, zlostavljanje 2% putem interneta: h na početku ćemo usporediti podatke iz jedne druge ankete koju su ispunjavali učenici OŠ Goričan 5% internetu uz roditeljsko viđenje, i pogled djece na istu godine, kako bismo vidjeli, uz roditeljsko viđenje, i pogled djece na istu materiju.

8% materiju.

Anketa je ispunjavana od 21.10.2016. do 20.1.2017. Ispunila su je sveukupno 1045 roditelja koji su time dali svoj bitan doprinos širenju svijesti o rastućoj važnosti podizanja razine sigurnosti na internetu kako u našim obiteljima tako i u našem cjelokupnom društvu.

1. Smatram da moje dijete na internetu u Odmah na početku ćemo usporediti ankete koju su ispunjavali učenici OŠ Goričan p r o psodatke j e ikz j edne u ddruge nevno provodi:

3. Dosad mi se moje dijete požalilo na zlostavljanje putem interneta: 85% 2%

prošle godine, kako bismo vidjeli, uz roditeljsko viđenje, i pogled djece na istu materiju.

80 60 40 20 0

Puno puta

Nekoliko puta 5% 8% Samo jednom Nikad Puno puta

63

Nekoliko puta

85%

31 dijete na internetu u 1. 20 Smatram da moje 12 11 Samo jednom Tu je bitno naglasiti d a j e u

o nim s lučajevima g dje s u s e d jeca p ožalila p uno p uta n a z lostavljanje p utem p r o s j e k u dnevno provodi: 5 Tu je bitno naglasiti da je u onim slučajevima

Nikad interneta udio one djece koja su više od 5 sati dnevno prosječno na internetu veći od polovice.

gdje su se djeca požalila puno puta na zlostavljanje putem interneta udio one djece koja su u 4. Znam kako riješi; na ispravan način i kome se prosjeku od 5da sati dnevno internetu veći obra;; uviše slučaju moje dijete na doživljava ugroze od polovice. putem interneta:

Previše vremena Umjereno (do Gotovo ga nikad Iskreno, ne znam 63 80 (više od 5 saU) maks. 5 31 saU) ne vidim online koliko je na 60

20 11 12 40 5 internetu 20 Tu je bitno naglasiti da je u onim slučajevima gdje su se djeca požalila puno puta na zlostavljanje putem 0 Previše vremena Umjereno Gotovo ga nikad sIskreno, znam Roditelji Djeca ((do zadnja 2 podatka u teže une sporediva) interneta udio one djece koja su više od 5 sati dnevno prosječno na internetu veći od polovice. (više od 5 saU) maks. 5 saU) ne vidim online koliko je na

internetu Tako 15%

Zanimljivo je da 58% učenika tvrdi da je na Roditelji (zadnja 2 pm odatka eže 4. Ztnam kako riješi; na ispravan način i k50% ome se je jivo je da 58% učenika tvrdi da je na Djeca internetu anje su otd 2u sporediva) sata dnevno, dok, kad se preračuna, o Možda internetu manje od 2 sata dnevno, dok, kad se obra;; 35% u slučaju da moje dijete doživljava ugroze amo 15-­‐ak ili manje posto roditelja. preračuna, to tvrdi samo 15-ak ili manje posto roditelja.

2. O opasnos;ma na internetu znam:

Zanimljivo je da 58% učenika tvrdi da je na internetu manje od 2 sata dnevno, dok, kad se preračuna, to tvrdi samo 15-­‐ak ili manje posto roditelja.

4%

4%

33%

2% 2. O opasnos;ma na internetu znam: 2%

33% 61%

61%

putem interneta: 15%

50%

Nije Tako tako je Možda

Puno (mogu 35%

nabroja; barem 5 Puno (mogu opasnos;) nabroja; barem U 5 slučaju zlostavljanja putem interneta moguće je obratiti se: Plavom telefonu, Poliklinici za zNije aštitu djece i tako opasnos;) Donekle (znam mladih grada Zagreba (u okviru njih djeluje Hrabri telefon), u školama su to obično razrednici, pedagozi.

Donekle nabroja; (znam Naravno, kontaktiranje policije je, također, opcija. Na društvenim mrežama, raznim forumima i sl. postoji nabroja; barem 2-­‐3 oppasnos;) opcija rijave zlostavljanja moderatoru, odnosno administratoru koji zatim poduzima odgovarajuće mjere barem 2-­‐3 opasnos;)

Malo znam za imaju samo Telekomi tzv. abuse – službe kojima se nemili događaji također mogu prijaviti.

Malo (znam za s(amo U s lučaju z lostavljanja p utem i nterneta m oguće j e o bratiti s e: P lavom t elefonu, P oliklinici z a z aštitu d jece i U slučaju zlostavljanja putem interneta mogujednu jednu opasnost) mladih grada Zagreba (u okviru njih djeluje Hrabri telefon), u školama su to obično razrednici, pedagozi. opasnost) će je obratiti se: Plavom telefonu, Poliklinici za Vrlo malo ili nNaravno, išta 5.

O zjaš;; od opcija. internetskih opasnos; znam: ontaktiranje policije e, također, Na društvenim mrežama, raznim forumima i sl. postoji Vrlo malo ili kn išta

zaštitumoderatoru, djece i mladih grada Zagreba (u okviru opcija prijave zlostavljanja 9% odnosno administratoru koji zatim poduzima odgovarajuće mjere.

Mogu n abroja; Telekomi imaju t12% zv. abuse – službe kojima se nemili događaji također ogu prijaviti.

Uzgred budi rečeno, dio današnjih opasnosti njih djeluje Hrabri telefon), u mškolama su to barem

38% 5 zaš;ta Uzgred budi rečeno, dio današnjih opasnosti na internetu obuhvaćaju: viruse, trojanske konje, računalne na internetu obuhvaća: viruse, trojanske konje, obično razrednici, pedagozi.

Naravno, kontaktiZnam n abroja; 2-­‐3 identiteta, cyberbulling (obuhvaća nna pr. prijetnje i vorijeđanja na rasnoj, vjerskoj ili spolnoj osnovi računalne d bcrve, udi krrađu ečeno, dio današnjih opasnosti internetu buhvaćaju: viruse, trojanske konje, 5. Opolicije z41% aš;; oje, d internetskih opasnos; zzaš;te nam: i sl.), špijunske pračunalne rograme koji bez znanja korisnika mogu pidentiteta, ratiti online aktivnosti i uzimati osobne podatke, crve, krađu ranje također, opcija.

Na društvenim rađu identiteta, cyberbulling (obuhvaća npr. prijetnje i vrijeđanja cyberbulling na rasnoj, vjerskoj ili spolnoj osnovi Znam samo 1 zaš;tu adware može prikazivati korisniku neželjene reklame, a također može, bez našeg znanja, prikupljati 9% raznim forumima i sl. postoji opcija (obuhvaća npr. pprijetnje vrijeđanja naZatim rasnoj, pijunske koji bez ogu ipratiti nline aktivnosti i suu zimati pmrežama, odatke, 12% podatke p orograme našim pretragama te zinanja h slati nka orisnika osebne wm eb-­‐stranice, tj. o baze podataka. tu još osobne Mogu nabroja; barem 38% madmialo ili ništa 5 Vrlo zaš;ta e m ože prikazivati ksorisniku nspolnoj eželjene reklame, tiakođer može, bnez našeg prikupljati pornografski i nasilni adržaji. ili Postoje opasnosti koje su, zaapravo, ekih oprograd već zsnanja, pomenutih i prijave zlostavljanja moderatoru, odnosno vjerskoj osnovi sl.),kombinacije špijunske se javljaju nove ugroze.

Znam nabroja; 2-­‐3 ke stalno o našim pretragama h slati na posebne web-­‐stranice, tj. baze podataka.

Zatim su tu još me kojite ibez znanja korisnika mogu pratiti online nistratoru koji zatim poduzima odgovarajuće zaš;te

grafski i nasilni sadržaji. Postoje opasnosti koje su, zapravo, kombinacije nekih od već spomenutih i 41% mjere. Telekomi imaju tzv. abuse – službe aktivnosti i uzimati osobne podatke, adware Znam kojima samo 1 zaš;tu se javljaju nove ugroze. može prikazivati korisniku neželjene reklame, se nemili događaji također mogu prijaviti.

Vrlo malo ili ništa

14

učaju zlostavljanja putem interneta moguće je obratiti se: Plavom telefonu, Poliklinici za zaštitu djece i dih grada Zagreba (u okviru njih djeluje Hrabri telefon), u školama su to obično razrednici, pedagozi. avno, kontaktiranje policije je, također, opcija. Na društvenim mrežama, raznim forumima i sl. postoji ija prijave zlostavljanja moderatoru, odnosno administratoru koji zatim poduzima odgovarajuće mjere. ekomi imaju tzv. abuse – službe kojima se nemili događaji također mogu prijaviti.

društvenoj mreži, dok, istovremeno, svi njihovi prijatelji u razredu taj račun već imaju, pojavljuje se rizik tajnog otvaranja računa pod drugim imenom ili otvaranje računa na nekoj drugoj društvenoj mreži. Pritom se nepovjerenje između roditelja i djece još više povećava i to ne vodi u dobrom smjeru.

5. O zaš;; od internetskih opasnos; znam: 9%

12%

38% 41%

Mogu nabroja; barem 5 zaš;ta Znam nabroja; 2-­‐3 zaš;te Znam samo 1 zaš;tu Vrlo malo ili ništa

Više o zaštitama možete doznati na povezni­ 8. Smatram da je internet, općenito uzevši, svima cama pri kraju ovog teksta, a ovdje ću samo nama, u privatnom i poslovnom životu donio više: spomenuti: dobrog 21% • redovno ažuriranje/osvježavanje operativnog 12% lošeg sustava 67% • imati i redovito osvježavati antivirusni prone mogu se gram (ali i anti spyware i anti adware prograodluči; me – ponekad jedan program obuhvaća više aštitama možete doznati na poveznicama pri kraju ovog teksta, a ovdje ću samo spomenuti:

značajki) te njime redovno čistiti računalo Vjerujem da svatko od nas na gornje pitanje  redovno ažuriranje/osvježavanje operativnog sustava Vjerujem da svatko od nas na gornje pitanje ima svoje odgovore i svoje argumente na nešto što nas najviše svoje odgovore i svoje argumente na nešto uključiti Vatrozid (Firewall)  imati • i redovito osvježavati antivirusni program (ali i anti spyware i anti adware programe – ili nima veseli ajviše žalosti i zato ostavljam da ovaj grafikon govori sam za sebe. ponekad jedan program osumnjive buhvaća više zsadržaje načajki) te njime računalo • ne skidati naredovno svoječistiti računalo što nas najviše veseli ili najviše žalosti i zato Klikom na donju sličicu ili poveznicu pokrećete edukativnu HTML5-­‐igricu o sigurnijem internetu:  uključiti Vatrozid (Firewall) • ne ostavljati olako svoje osobne podatke po ostavljam da ovaj grafikon govori sam za sebe.

Više o zaštitama možete doznati na poveznicama pri kraju ovog teksta, a ovdje ću samo spomenuti: http://www.playgamesfree.eu/2016/08/23/dan-­‐sigurnijeg-­‐interneta/  ne skidati sumnjive sadržaje na svoje računalo internetu Klikom na donju sličicu poveznicu Iva Naranđa, dipl. inf., učiteljica ili mentor informatike ipokrećete z II. OŠ Čakovec i OŠ V. Nazora redovno ažuriranje/osvježavanje operativnog sustava  ne ostavljati olako svoje osobne podatke po internetu Pribislavec, Nataša Boj, mag. inf., učiteljica informatike, savjetnica iz III. OŠ Čakovec, imati siumnjive edovito pooruke svježavati rogram (ali i anti spyware i anti adware programe –  ne otvarati itd. antivirusni pporuke • ponekad ne rotvarati sumnjive itd. edukativnu HTML5-igricu o sigurnijem internejedan program obuhvaća više značajki) te njime redovno čistiti računalo Dario Šincek dipl. uč. iz OŠ Domašinec, svi koji su ispunjavali anketu u OŠ Dr. Ivana tu: http://www.playgamesfree.eu/2016/08/23/  uključiti Vatrozid (Firewall) Novaka Macinec kao i svi, oni najveći i oni malo manji nacionalni portali koji su 6. ne Smatram da moje ijete (moja djeca) imaju  skidati sumnjive sadržaje na d svoje računalo prepoznali važnost i aktivno se uključili objavama ankete i objavama rezultata dan-sigurnijeg-interneta/  ne ostavljati olako svoje osobne podatke po internetu dovoljno vremena za učenje, spavanje, sport i za  ne otvarati sumnjive poruke itd. druženje s vršnjacima izvan svijeta interneta

istraživanja podržali ovaj poduhvat, zaslužuju moju iskrenu zahvalu.

U OŠ Goričan prošle smo godine napravili analizu razmišljanja 131 učenika o ovoj temi, uz puno više grafikona i praktičnih odgovora za povećanje sigurnosti na internetu:

6% 9% 6. Smatram Tako je d2% a moje dijete (moja djeca) imaju http://www.slideshare.net/AlanBelak/sigurnost-­‐na-­‐internetu-­‐rezultati-­‐k-­‐ankete-­‐savjeti-­‐drut-­‐mree dovoljno vremena za 45% učenje, spavanje, sUglavnom port i za je tako Ovdje su poveznice sa, vjerujem, zanimljivim i, dijelom, šaljivim sadržajima koje smo proizveli u OŠ Goričan: druženje s

v ršnjacima i zvan s vijeta i nterneta 38% Uglavnom nije tako http://www.slideshare.net/AlanBelak/fotostrip-­‐good-­‐guys-­‐vs-­‐bad-­‐guys-­‐dan-­‐sigurnijeg-­‐interneta 6% 2% 9% Tako je Nije tako 45% http://www.slideshare.net/AlanBelak/prigodne-­‐kolske-­‐radionice-­‐o-­‐sigurnosti-­‐na-­‐internetu Uglavnom Ne znam je tako

38% Uglavnom nije tako http://www.slideshare.net/AlanBelak/uenike-­‐pjesmice-­‐osigurnosti-­‐na-­‐internetu-­‐71117892

Dovoljno vremena za učenje, spavanje, za tjelesne aktivnosti i za druženje s vršnjacima izvan virtualnog svijeta od velike je važnosti za Dovoljno vremena za učenje, spavanje, za tjelesne aktivnosti i za druženje s vršnjacima izvan virtualnog pravilan je važno svaki svijeta od velike je važnosti razvoj za pravilan djece razvoj djece je važno da svaki roditelj na to roditelj obrati posebnu 7.

Kad školske ocjene ili te pte onašanje dda jeteta nisu pažnju. nakakvi to obrati posebnu pažnju. bi trebali bi;, zaprije;m u pogledu

Letak za podsjetnik: http://www.slideshare.net/AlanBelak/letak-­‐za-­‐sigurniji-­‐internet-­‐na-­‐2-­‐str-­‐trodjelni no vremena za učenje, spavanje, za tjelesne aktivnosti i za druženje s vršnjacima izvan virtualnog Nije tako od velike je važnosti za pravilan razvoj djece te je važno da svaki roditelj na Ne to zonam brati posebnu

korištenja smarWona, tj. interneta: 7. Kad školske ocjene laptopa, ili ponašanje djeteta nisu

Nekoliko puta na

18% kakvi bi trebali b32% i;, zaprije;m u pogledu godinu korištenja smarWona, laptopa, tj. interneta: Otprilike 1-­‐2 puta

22%

18%

28%

32%

22% 28%

Nekoliko puta na mjesečno Istraživanje proveo: Alan Belak, dipl. inf., učitelj mentor informatike, OŠ Goričan, OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec godinu Nikad Otprilike 1-­‐2 puta mjesečno

Gotovo Nikad svaki tjedan

Gotovo svaki tjedan

mjerno korištenje interneta za djecu nije dobro iz više razloga i većina roditelja pristupa ovom pitanju

jeren način. S druge strane, pretjerano ograničavanje može biti kontraproduktivno. Recimo, ako Prekomjerno orištenje za dzjecu nije dobro iz više rrazloga ećina roditelja m pristupa ovom pitanju vojoj kćeri ili skinu u npr. interneta 8. razredu abranjuje otvaranje ačuna i nva društvenoj reži dok, na odmjeren način. S druge strane, pretjerano ograničavanje može biti kontraproduktivno. Recimo, ako meno, svi njihovi prijatelji u razredu taj račun već imaju, pojavljuje se rizik tajnog otvaranja računa netko svojoj kćeri ili sinu u npr. 8. razredu zabranjuje otvaranje računa na društvenoj mreži dok, ugim imenom ili otvaranje računa na nekoj drugi društvenoj mreži. Pri tom se nepovjerenje između istovremeno, svi njihovi prijatelji u razredu taj račun već imaju, pojavljuje se rizik tajnog otvaranja računa a i djece još više povećava i to ne vodi u dobrom smjeru.

Prekomjerno korištenje interneta za djecu nije dobro iz više razloga i većina roditelja pristupa ovom pitanju na odmjeren način. S druge strane, pod drugim imenom ili otvaranje računa na nekoj drugi društvenoj mreži. Pri tom se nepovjerenje između pretjerano ograničavanje može biti kontraproroditelja i djece još više povećava i to ne vodi u dobrom smjeru. duktivno. Recimo, ako netko svojoj kćeri ili sinu u npr. 8. razredu zabranjuje otvaranje računa na

Iva Naranđa, dipl. inf., učiteljica mentorica informatike iz II. OŠ Čakovec i OŠ V. Nazora Pribislavec, Nataša Boj, mag. inf., učiteljica informatike, savjetnica iz III. OŠ Čakovec, Dario Šincek dipl. uč. iz OŠ Domašinec, svi koji su ispunjavali anketu u OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec kao i svi, oni najveći i oni malo manji nacionalni portali koji su prepoznali važnost i aktivno se uključili objavama ankete i objavama rezultata istraživanja podržali ovaj poduhvat, zaslužuju moju iskrenu zahvalu.

15

U OŠ Goričan prošle smo godine napravili analizu razmišljanja 131 učenika o ovoj temi, uz puno više grafikona i praktičnih odgovora za povećanje sigurnosti na internetu: http://www.slideshare.net/AlanBelak/sigurnost-na-internetu-rezultati-k-ankete-savjetidrut-mree Ovdje su poveznice sa, vjerujem, zanimljivim i, dijelom, šaljivim sadržajima koje smo proizveli u OŠ Goričan: http://www.slideshare.net/AlanBelak/fotostrip-good-guys-vs-bad-guys-dan-sigurnijeginterneta

http://www.slideshare.net/AlanBelak/prigodne-kolske-radionice-o-sigurnosti-na-internetu http://www.slideshare.net/AlanBelak/uenike-pjesmice-osigurnosti-na-internetu-71117892 Letak za podsjetnik: http://www.slideshare. net/AlanBelak/letak-za-sigurniji-internet-na2-str-trodjelni Istraživanje proveo: Alan Belak, dipl. inf., učitelj mentor informatike, OŠ Goričan, OŠ Dr. Ivana Novaka, Macinec

UMJETNA INTELIGENCIJA

Zaustavljanje robota ubojica na izvoru (kodu) Ne tako davno, moćna skupina znanstvenika, vodećih proizvođača i nevladinih organizacija lansirala je Kampanju za zaustavljanje robota ubojica, aktivističku grupu posvećenu sprječavanju razvoja sustava smrtonosnog autonomnog oružja. Među onima koji potpisuju kampanju su Stephen Hawking, Noam Chomsky, Elon Musk i Steve Wozniak. Ova poznata imena kampanji su donijela puno pažnje i legitimitet ideji kako su roboti ubojice, nekada smatrani SF-fantazijom, zapravo stvarnost koja uskoro stiže.

No, jesu li doista? Intrigantna studija objavljena u međunarodnom Časopisu za kulturne studije zauzima drugačiji stav prema ideji “robo-

16

ta ubojica” kao kulturnom konceptu. Istraživači tvrde, dijelom, kako su čak i najnapredniji roboti samo strojevi, kao i sve ostalo što je naša vrsta ikada stvorila. Ako smo oprezni sa sastavnim dijelovima koje stavljamo u njih – tehnološkim i kulturnim – neće se samo tako okrenuti protiv nas u budućoj robotskoj revoluciji.

Nastavak na 27. stranici

MALA ŠKOLA FOTOGRAFIJE Piše: Borislav Božić, prof.

LED Kada su ovako niske temperature s velikim minusima, onda smo okruženi fenomenom leda na svakom koraku. Upravo nam je to sjajna mogućnost da napravimo seriju fotografija interesant­ nog sadržaja. Premda je jako hladno, valja malo potrpjeti jer je krajnji rezultat neobičan i fantasti­ čan. Treba se dobro obući i krenuti “u lov” na ledene motive. Dobro bi bilo imati što tanje rukavice, ali dovoljno tople, da imamo osjećaj upravljanja komandama aparata.

Priroda je velika tajna. Znanstvenici je proučavaju, a fotografi joj se dive i snimaju je. Led se stvara kada temperatura vode dođe do 0 Celzijevih stupnjeva. Ova čudesno lijepa arabeska nastala je kristalizacijom vode, a to je kada se osnovne čestice, u ovom slučaju vode, slažu u pravilnu prostornu mrežu ili rešetku. Umnožavanje ili multipliciranje sićušnih oblika, kristala uvijek iznova stvara drugačije oblike, drugačije ukrase.

Ako je kristalizacija na staklu (na prozoru prostorija koje se ne griju ili prozorima automobila), onda nam to dodatno pruža mogućnost kreiranja našega snimka. Kad je kristalizacija nježna i

u tankom sloju, onda je cijela scena djelomično prozirna pa predmeti različitih boja s druge strane mogu pojačati efekt neobičnih oblika.

Procijenite li da vam u ovakvom snimku boja ne igra neku važnu ulogu, onda se u programima za obradu fotografija snimka može konvertirati u crno-bijeli registar. Isto se tako prije fotografiranja aparat može podesiti da snima crno-bijelo te ćemo u postprodukciji imati manje posla. Ovakve motive nemamo često i zato trebamo iskoristiti ovo zimsko vrijeme i vrijeme niskih temperatura kako bismo upotpunili našu zbirku dobrih fotografija s neobičnim motivima.

17

Kamo god se maknemo zimi, po ovim minusima, led je svuda oko nas. Ili je u obliku siga, ili zaleđene površine vode kakve lokve, rijeke ili jezera. Sige nastaju kada voda kapa ili polagano teče, a istovremeno se temperatura spušta do 0 i ispod toga pa se u tom procesu sve zaleđuje. Zato imamo tako prekrasne izdužene i prema vrhu stanjene sige, tj. ledenice. I one su dobra kulisa za snimanje atraktivnih scena kao što to pokazuje naša središnja fotografija.

Kao motiv jako dobro može poslužiti i ispucali ili polomljen ledeni pokrov na lokvi, jezeru, rijeci. No, ne bismo smjeli hodati po velikim zaleđenim vodenim površinama, ako debljina leda nije provjerena. A pogotovu ne bismo smjeli lupanjem izazivati pucanje leda. Možemo se vrlo brzo naći u hladnoj vodi i ugrozili bismo zdravlje, a možda i život. Dakle, sa sigurne udaljenosti treba promatrati i fotografirati. Kao i kod bilo

kojega drugog motiva i ovdje je važna kompozicija, taj međusobni odnos svih snimljenih elemenata. Polomljeni komadi leda čine geometrijski apstraktnu kompoziciju. Stvar je samo nas fotografa iz kojega kuta ćemo snimiti i to je, čak vrlo često, presudno. Uz kut snimanja važan je i karakter i smjer svjetla pa će taj suodnos, ako smo ga dobro uskladili, učiniti snimak vrijedan pažnje.

Manje je važno što ćemo zimi fotografski istraživati (maglu ili snijeg, kristalizaciju leda, tj. vode ili pak polomljene komade leda). Važno je da snimate. Treba u fotografskoj zbirci imati snimke svih vremenskih prilika i neprilika, svih godišnjih doba jer će brzo proljeće i buđenje prirode, a to su već novi izazovi za fotografiranje. Istinski autori iz svega izvuku zanimljivosti.

18

POGLED UNATRAG LABORATORIJSKI SAT Sat za eksponiranje, a neki ga još zovu i laboratorijski sat, slu­ ži nam kod razvijanja filma i kod izrade povećanja. To mogu biti dva različita sata, a može biti i tako napravljen da služi i jednoj i drugoj svrsi. Sat za eksponiranje papira, tj. za izradu povećanja, radi na struju i preko njega se priključuje aparat za povećavanje. Sat za kontrolu razvijanja filma može biti i me­ hanički, ali i jedan i drugi trebaju imati mogućnost programi­ ranja, odnosno uključivanja alarma po isteku programiranog vremena ili pak isključivanja. Danas su sve više u laboratoriji­ ma zastupljeniji digitalni satovi. do nje. Nakon što se poklope, zazvoni alarm i to znači da je predviđeno vrijeme isteklo.

Danas, sve prisutniji digitalni satovi jednostavno se programiraju s mogućnošću da nam vrijeme ide unatrag ili naprijed. To ovisi kako je nama lakše. Neovisno o tome koju vrstu sata koristimo, važno je zapamtiti da ga obavezno trebamo imati. Neki autori koriste klasične kućne ili ručne satove, a danas i ove digitalne na mobitelima. No, s njima nikada ne možemo tako precizno kontrolirati vrijeme.

Satovi su jednostavno tehnički riješeni. Ako imamo jednu kazaljku, onda je pomičemo na željeno vrijeme, npr. 5 minuta, zatim stisnemo gumb za pokretanje (uključenje) i kazaljka počne odbrojavati vrijeme unatrag. Kada dođe na nulu, isključuje se i istovremeno zazvoni zvučni signal upozorenja da je programirano vrijeme isteklo. Sat može biti i s dvije kazaljke. Mogu biti u različitim bojama ili različitih dužina. Jedna služi da namjestimo potrebno vrijeme (programiranje), a druga, kada uključimo sat u rad, putuje 19

Zdenko Sila 1915.-1997.

ANALIZA FOTOGRAFIJA Rođen je u Pragu, ali zbog ratnih okolnosti srednju školu do­ vršava u Mariboru. Studij arhitekture završava u Ljubljani, a radni vijek provodi u Rijeci. Kao školovani arhitekt cijeli je svoj život posvetio arhitekturi i urbanizmu, tj. razmišljanju i oblikovanju prostora. Od djetinjstva bavi se slikarstvom, pre­ ciznije akvarelom, a kasnije i fotografijom. skom namjerom. Često snima za vrijeme sunčanog dana kada je svjetlo usmjereno i kontrastno. Te dvije krajnosti, rasvijetljenog i zasjenjenog dijela, izvrsno raspoređuje unutar kadra, a to je svakako rezultat vrlo visoke osjetljivosti za organiziranje pro-

Zdenko Sila na vrhu Triglava 22. kolovoza 1959.

Zdenko Sila djelovao je u Fotoklubu Rijeka u deceniji između 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća.

Kao i drugi autori često snima na izletima i putovanjima - Maroko, Alžir, Italija ili u radnom ambijentu grada Rijeke: luka, more, parkovi ili pak izleti u planine i prirodu.

On je likovno obrazovan i tu likovnost njeguje kroz profesionalni rad arhitekta i urbanista , a to se itekako odražava i u njegovu fotografskom radu. Dakle, pažljivo bira točku pogleda tako da mu je kadar kompozicijski uravnotežen i sadržajno čist s jasnom snimatelj-

stornih odnosa. Važan je položaj i smjer iz kojega se scena promatra, fotografira. Većina fotografija mu je kvadratnoga formata što znači da je snimao na rol -filmu, veličine negativa 6 x 6 cm. Sam izrađuje svoja povećanja u klupskom laboratoriju kao i mnogi drugi članovi. Dio fotografija kaširao je na deblji karton jer je takva podloga dijelom produžavala vijek fotografiji 20od mehaničkih oštećenja.

Velika pljačka drona “Znaš li koliko dronova u ovom trenutku, dok govorim, leti nad gradom?” Đoni odmahne glavom, pred očima mu je još uvijek bila Maja, uplakana, s ljepljivom trakom preko usta i nožem pod grlom. Arent se nasmiješi. “Oko 22 700.

Nadzorni dronovi. Dostavni dronovi. Za dostavu knjiga, za dostavu lijekova, za dostavu špeceraja.

Pa dronovi za snimanje. Reporterski dronovi.

Sanitetski dronovi. Dronovi igračke. Policijski dronovi. Špijunski dronovi. Milina jedna, ne zna se ima li više golubova ili dronova... A nas zapravo zanima samo jedan.”

Arent pucne prstom i na zaslonu se pojavi slika kutijastog drona s četiri rotora, otprilike poput omanjeg elektromobila, plave boje s velikim bijelim štitom na boku. “Štit Security”, nastavi Arent. “Skoro 60 posto sveukupnog prijevoza novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti u državi.” Đoniju nije trebalo pobliže objašnjavati.

Morao je preuzeti upravljanje hakiranim dronom i pobjeći njime na sigurno, gdje će ga se moći u miru otvoriti i isprazniti. Ako ne...

“Ima jedan problem”, primijeti Đoni. Bili su u nekoj kući, toliko je shvatio. Mogao je samo nagađati gdje, ali vjerojatno na periferiji grada.

Rolete su bile spuštene, izostakla prigušivala su sve zvukove izvana. Nije znao gdje je Maja.

“Oh”, podigne Arent obrvu. “A koji?”

“Kemijska zaštita. Uništi šuške čim nadzor skuži da se nešto događa. Piše na svakom takvom dronu.”

Arent pažljivije promotri Đonija i zavjerenički se naceri. “Je l’ se to meni čini ili si ti već razmišljao o ovakvom poslu?”

“Tamo odakle sam ja... Ima dana kad ne razmišljaš ni o čemu drugom.” *** Đoni je bio prvak rotorkrosa, trka dronova.

Izdigao se iz slama, sam, bez sponzora. Zato se prozvao Đoni Nesvrstani.

Maja je bila prvakinja rotorkrosa. Bila je Maja UniKonzum, miljenica masa i Đonijeva najveća suparnica. I njegova potajna cura, još

SF PRIČA

od one noći kad mu je došla i svukla se pred njim, pogrbljenim, iskrivljenim, u kolicima od djetinjstva, i pružila mu ono što nijedna druga nije, one noći uoči trke o kojoj joj je ovisilo sve.

“Trebam je”, promrsi Đoni, promatrajući plan grada na zaslonu. Na njemu su bile ucrtane svakodnevne rute Štitovih dronova. “Trebam Maju UniKonzum.”

“A čemu?” pogleda ga Arent. “Da ti češka -” “Bit će potjere”, presiječe ga Đoni pokretom ruke. “Nema teorije da neće. I zato mi treba eskortni dron. Da čisti sve iza i ispred mene.

Maja će upravljati njime. Brza je, skoro kao ja, a u nekim situacijama i brža. A moj će dron biti teži, tromiji.”

Arent se zamisli. A onda kimne i bez riječi posegne za smartom.

21

“O da, trebam još nešto.” Arentov pogled pokazivao je kako se Đoni već pomalo igra sa životom. “Deset posto.”

Arent skoči i pograbi Đonija za kosu i povuče ga iz invalidskih kolica. “A što ako moj momak treba malo isprobati koliko mu je nož oštar?”

“Samo daj”, zareži Đoni. “Pa se oprosti od para.”

“Neka se nešto dogodi Maji – nećeš dobiti pare. Ubij mene – nećeš dobiti pare. Neka zabijem drona negdje, ili ga srušim – nećeš dobiti pare.”

“Sam si rekao: razmišljao sam o takvom poslu.

I ne samo razmišljao. Znam koliko je zaguljeno zajahati Štitovu mrežu. Prikriti što je dulje moguće da je dron maznut. Zeznuti kemijsku zaštitu.

Koliko je tvom čovjeku trebalo da uđe? I kad ćeš dobiti sljedeću priliku?” Arent se unese Đoniju u lice, zvijer u njemu zareži. “Samo se ti prijeti”, prekine ga Đoni. “Trebaš me. A ja trebam Maju.

I deset posto je baš OK motivacija.” *** Arentov haker, morao je priznati Đoni, znao je posao. Prijenos upravljanja bio je bez zastoja, svi pokušaji Štitovih operatera da vrate nadzor ili unište novac bili su razbijeni kao od šale. Ali naravno, jednom kad su shvatili što se događa, mogli su okrenuti par brojeva i podići potjeru.

Pa su to i napravili. Đoni je sjedio u svojim kolicima, s VR-naočalama na očima, ruku na palicama. Maja je bila u stolcu do njega, Arentovi momci sredili su i njoj upravljačku konzolu. Kad su je doveli u kuću, kad je znojnim dlanom stegla Đoniju ruku... Tek kad ti je netko tvoj ugrožen, znao je Đoni, shvatiš koliko ti zapravo nedostaje.

Arent iza leđa pažljivo je promatrao na zaslonu kako Đoni vijuga, u što užim petljama može s teškom, nezgrapnom i tromom letjelicom, među stupovima Sjeverne transverzale, hiperceste što je sjekla iznad rubnih četvrti i park-šuma na sjeveru grada. Hiperceste su bile najbolji način za izbjeći potjeri, trebale su zbunjivati progonitelje i maskirati oteti dron od radara jednom kad se AWACS hipersfera uključila u igru. To u teoriji.

U praksi, barijera policijskih dronova čekala je Đonija između betonskih stupova. Prvak ne bi bio prvak da je čak i trepnuo. Nije zastao, nije skrenuo, ni usporio. Zatjerao je Štitov dron ravno

22

na blokadu, u zid plavih rotirki u sjeni nadvožnjaka. Činilo se kako će se zabiti u njih, kako će velikom bijegu doći neslavni kraj. Arent je htio zgrabiti Đonija, zaurlati kog vraga radi. Suzdržao se u zadnji tren.

Jer, nisi prvak CrvenBikovog prvenstva u rotorkrosu ako ne znaš izbjegavati prepreke. Pa je Đoni Nesvrstani – kad se Maja UniKonzum malo podigla iza njega i raspalila iz hakiranog policijskog drona, naoružanog snajperskom puškom kalibra .50, po jednom od dronova u barikadi, i kad se taj dron srušio i ostavio rupu u zidu – projurio među policijskim dronovima, na palac da ih ne okrzne svojim rotorima s obje strane.

Naravno da su se njihovi operateri bacili u potjeru, ne časeći ni časa, ali svejedno prekasno i presporo. Mogli su samo gutati poslovičnu prašinu za njima. Jednostavno nisu bili u istoj ligi s Đonijem i Majom.

Ali je zato Maja, leteći za Đonijem stražnjicom naprijed, puškom podvješenom pod okvir s četiri rotora, skinula još dva drona. Nisu Đoni Nesvrstani i Maja UniKonzum zabadava slovili za najbolje prvake rotorkrosa ikad. *** Naravno, kad su se Đoni i Maja u postelji dogovorili kako će završiti jedna od najnapetijih završnica CrvenBika ikad – ona na Grobniku prije tri godine – tko ih je sprečavao da to čine i dalje?

Možda je Maja i imala nekih dvojbi, ali ona je ta koja je cijelu igru bila i započela. Đoni, pak, nije imao nikakvih dvojbi. Kad slušaš majku kako se u susjednom sobičku prodaje za siću, kad te banda zgrabi i baci na beton i onda raspali cipelarku po kriplu, onako, iz zabave, kad slušaš zaštitare kako se deru na prestravljenu staricu koju upravo deložiraju u sivu studen ulice, onda dvojbe brzo nestaju.

Ostaje samo preživljavanje. I pamet da nitko ne poveže pojedine dobitke na klađenju. Pa su uskoro Đoni Nesvrstani i Maja UniKonzum počeli sasvim lijepo keširati sa strane. A publika se i dalje dobro zabavljala kako su njih dvoje iz trke u trku istiskivali svu konkurenciju sa staze, zabijali njihove dronove u opake zamke, ostavljali ih da se njišu u njihovim zračnim strujama. I sponzori su bili sretni, i mediji, i CrvenBik, i dizajneri staza, svi.

Naravno, Đoni i Maja dobro su znali kako muljaža neće ići u beskonačnost. Đoni nije mogao reći imaju li Arent i njegov posao ikakve veze s njihovim podvalama, ali dok je grozničavo razmišljao kako da iz cijele situacije izvuku žive glave, u svemu kao da je vidio priliku za nestati.

Ne sa deset posto čega god da je bilo u dronu.

Već sa svime. *** Još jedna blokada, Đoni i Maja prolaze je bez i da su trepnuli. Tri policijska drona ostaju razbijeni u šumi, ali policija je poznata po tome što ne odustaje tako lako. Đoni baci pogled na kartu i nalazi na njoj malu čistinu u šumi, par stotina metara pred sobom.

Premala je za Štitov dron, premala ako ima namjeru spustiti ga neoštećenog. Ali kome treba neoštećeni dron?

“Koliko ti treba do tamo?”, upita Arenta, zumirajući čistinu na zaslonu.

“Možemo stići”, odvrati Arent nakon kratkog razmišljanja i pograbi svoj smart. “Ali potjera?”

“Ne brini moju brigu”, odbrusi Đoni.

“OK, da vidimo i to čudo.” Đoni se slavodobitno naceri i pogurne palicu dolje i zatjera drona prema krošnjama. Letjelica se punom brzinom zaleti u granje, i zabije se, uz prasak slomljenog drveta, lomljavu polimera i pucanje rotora u čistinu.

Istovremeno, Maja UniKonzum raspali preciznim hicima po policijskim dronovima. Pogodak!

Pogodak! Pogodak! Ubrzo su svi bili oboreni, kao jedan, izbačeni iz igre, tek hrpe razbijenog polimera.

“Deset minuta, najviše”, obavijesti Đoni Arenta. Već su obojica vidjeli na zaslonima kako se nove letjelice dižu iz postaja.

“Kreći! Kreći! Kreći!” poviče Arent i Đoni ugleda na zaslonu njegove ljude kako hitaju na mjesto pada, dok ih je Maja nadlijetala svojim crnim dronom, štiteći ih od mogućih iznenađenja. *** Vreće su bile teške. Arentovi su ih ljudi, smijući se, unijeli u sobu i bezbrižno, s njihovom zaštitom probijenom, otvorili vojničkim noževima. S radosnom su pohlepom zagledali u vreće, zagrabili u njih i izvadili novčanice, gužvajući ih i prevrćući među prstima. Arent je samo kimao glavom, zadovoljan kako je dobar plan bez greš-

ke priveden kraju, a onda se okrenuo Đoniju i Maji.

“OK, djeco”, naceri se Arent, posižući za pištoljem, “a sada slijedi vaših deset posto.” Đoni nije bio nimalo iznenađen. Odmah je znao kako Arent nije bio tip koji se drži dogovora.

Ni Maja nije bila iznenađena. Đoni joj je, u onih trenutak ili dva što su uhvatili da ih Arent ne gleda, došapnuo što se sprema. I što moraju učiniti da izvuku žive glave. Što Maja mora učiniti.

Arent podigne pištolj. Uperio ga je Đoniju u čelo.

“Sorry, momak”, Arent će. “Ovdje partnerstvo završava. Nemoj ništa zamjeriti, sve je to biznis.”

U tom trenu, Arentova se prsa rasprsnu u pljusku crvenih kapi. Majin snajperski dron lebdio je oko kuće u kojoj su bili zatočeni. Arent i njegovi ljudi potpuno su zaboravili na njega, umova obuzetih bogatim plijenom.

A policijski snajperski dron, znao je Đoni (koji je valjda znao sve o svakom serijskom modelu drona na svijetu), opremljen je termičkom kamerom za gledanje kroz zidove. I računalnim UI-sustavom za označavanje i pamćenje ciljeva: plava – dobri momci, crvena – loši momci, narančasta – civili. I puškom čija zrna, izvorno za tešku strojnicu, bez problema buše većinu normalne gradnje. Sve su to zgodne stvari za protuterorističko djelovanje i rješavanje talačkih situacija.

Pa su Đoni Nesvrstani i Maja UniKonzum – naravno, narančasti – morali samo mirno sjediti dok je snajperska puška s drona čistila nadzornu sobu od crvenih – njihovih otmičara.

Dron je posao obavio za nešto više od četiri sekunde. Đoni pričeka nekoliko otkucaja srca, a kad se više nitko nije micao, on dobaci Maji: “Petnaest do dvadeset minuta. Toliko imamo dok se Štit i murja ne zbroje.”

“Sasvim dovoljno”, primijeti Maja dok je prebacivala jednu od vreća s novcem preko ramena.

Vani su bila parkirana tri terenca, a Maja nije bila loša za volanom. “Kuda ćemo?”

“Kako to misliš?”

“Karibi, Južna Afrika, Filipini, Rusija?”

“Negdje gdje je toplo”, nasmiješi se Đoni.

“Negdje gdje je toplo.”

Aleksandar Žiljak

23

Stolna ili zidna lampa

MODELARSTVO

Nacrt u prilogu

Cilj: izrada tehničke tvorevine (konstrukcija rasvjetnog tijela) primjenom tehničkog znanja, sposobnosti i radnih vještina.

Zadaci:

Lampa je modelarski uradak koji se izrađuje od šperploče debljine 4 mm na pet šperploča A4-formata. Moguće ju je postaviti na zid ili može poslužiti kao stolna lampa.

Sastoji se od tri osnovna dijela: dno, nosači i rasvjetni dio – lampa. Pozicije nisu razvrstane po brojevima, no tekstom su označene te ih nije problem uz fotografiju spojiti u cjelinu.

Usto koristi se samo jedna vrsta materijala, pa i to doprinosi jednostavnosti rada. Postavljanje grla, prekidača, utikača i kabela nije predviđeno za radionicu, već za dovršavanje rada nakon radionice. Mi ćemo odraditi modelarski dio radionice, a nakon toga elektrotehnički dio. Ovisno o tome kakvu vrstu instalacije: kabel, grlo i vijak za učvršćivanje grla te prekidač i utikač imate na raspolaganju, postavljanje rasvjete može biti jednostavno ili nešto složenije.

24

1. Pripremiti radno mjesto te proučiti tehničku dokumentaciju – sheme pozicija.

2. Priprema materijala i lijepljenje crteža na materijal.

3. Gruba obrada pozicija – bušenjem i piljenjem materijala.

4. Fina obrada pozicija – brušenjem.

5. Spajanje dna lampe u cjelinu lijepljenjem.

6. Postavljanje i spajanje lijepljenjem nosača lampe i razmaknica.

7. Sastavljanje i spajanje rasvjetnog dijela lampe lijepljenjem.

8. Postavljanje rasvjetnog dijela lampe na nosače.

9. Dodatno oblikovanje brušenjem.

10. Postavljanje instalacija za rasvjetu, ako postoje uvjeti...

Tijek izrade:

1. Uspješan početak rada uvijek počinje pripremom radnog mjesta te osiguravanjem potrebnog alata i materijala za izradu rada.

2. Na materijal ćete lijepljenjem postaviti gotove crteže tako da ljepljivi papir precizno spojite na materijal. Radi lakšeg skidanja naljepnice, naljepnicu lagano prislonite i nalijepite na majicu. Nakon skidanja naljep­ nice s majice ljepilo će oslabjeti, te ćete ga lakše ukloniti s materijala nakon oblikovanja.

3. Piljenjem izrežite pozicije, potrebna je preciz­ nost zbog spojeva koji se moraju poklapati pri spajanju. Utore zbog preciznosti pilite tik uz crtu. Na taj način smanjit ćete vrijeme brušenja i povećati preciznost rada.

Pogled na spoj dna i nosača Pogled odozgo na spoj rasvjetnog dijela i nosača lampe

Pogled na lampu od naprijed

4. Pozicije koje smo izrezali potrebno je pripremiti brušenjem prije spajanja. Za brušenje koristite bravarske turpije veće finoće, rad će trajati duže no šperploča neće pucati i tehnička tvorevina bit će urednija.

5. Pri spajanju lijepljenjem prvo spojite dno lampe. Za spajanje potrebne su vam kvačice

Pogled na lampu odozgo

za kućanstvo. Nakon sušenja u dno učvrstite nosače lampe i razmaknice nosača. Dobro pogledajte sliku kako biste pravilno postavili nosače.

6. Dok se nosači suše, spojite rasvjetni dio lampe, pri lijepljenju spajajte dvije spojne točke gornjeg i donjeg dijela rasvjetnog tijela. Koristite gumice za kućanstvo koje će pozicije privući i pridržavati. Tako ćete dobiti kvalitetnije spojeve. Pri spajanju možete odlučiti hoće li lampa biti na vodoravnoj površini – stolu ili ormaru ili na zidu prostorije. Na stolu svjetlost okrećemo prema dolje, a na zidu svjetlost ćemo usmjeriti prema stropu.

7. Ukoliko imate mogućnost, postavite instalaciju u rasvjetni dio lampe te spojite na kabel i prekidač.

8. Lagano, brusnim papirom veće gradacije, obradite tehničku tvorevinu i pripremite za lakiranje ili bojanje. Ukoliko ćete bojati lampu koristite akrilne boje, dobro izgledaju i dobro pokrivaju greške na spojevima, a nisu opasne za djecu.

Lampa nije jednostavan modelarski uradak te će vam trebati nešto više vremena. No kad pomislite kako bi vam bilo teško izraditi ovu tehničku tvorevinu, pogledajte sliku.

Tko je ne bi poželio imati za sebe ili kao poklon dragoj osobi. Dizajn, boju ili poboljšanje funkcionalnosti svaki modelar će odabrati i odraditi prema osobnoj želji. Tako ćete dobiti tehničku tvorevinu kakvu želite.

Ivan Rajsz, prof.

25

Nastavak s 9. stranice…

pod rednim brojem 77 – iridijum. Naposljetku, broj satelita reduciran je na 66 s pola tuceta rezervnih letjelica koje se nalaze na parking-orbitama. Konstrukcijska izvedba sa dva fotonaponska panela i tri velike srebrom obložene antene pri povoljnim uvjetima bivaju obasjane Sunčevom svjetlošću koju reflektiraju prema Zemlji. Upravo je ta kratkotrajna refleksija svjetlosti krivac za snažne svjetlosne bljeskove na noćnom nebu. Nakon dvadeset godina operativne uporabe došlo je vrijeme za kapacitetnije letjelice. Sateliti Iridium NEXT konstruirani su drugačije, bez one tri velike srebrom obložene antene iz prve generacije Iridiuma. Samim time, izostat će i refleksije svjetlosti na koje smo pomalo navikli proteklih dvadeset godina. Prva serija od deset Iridium NEXT letjelica uspješno je lansirana 14. siječnja raketom Falcon 9 SpaceX-a.

Ove se letjelice sada razmještaju na planirane putanje i u tijeku je tromjesečno ispitivanje njihovih mogućnosti. Kada se ova testiranja završe slijede nova lansiranja i zamjena kompletne stare flote Iridiuma novim letjelicama Iridium NEXT. Stari će Iridiumi tijekom iduće dvije do tri godine dijelom biti deorbitirani, usmjereni niže prema Zemlji te će izgorjeti u atmosferi.

Neke će letjelice preparkirati u višlje putanje da služe kao rezerva u slučaju potrebe a od dijela flote biti će napravljeno nekoliko “grozdova”, skupina od nekoliko letjelica koncentrirane na pojedinim mjestima. Sljedeće lansiranje novih deset Iridiuma NEXT slijedi u travnju (nakon postupka testiranja prve desetine), a zatim će se svaka dva mjeseca lansirati po novih deset letjelica sve do popune flotne kvote. Planirano je da sva lansiranja i razmještanja budu okončana iduće godine kada će se proglasiti potpuna

26

operativnost novog sustava Iridium. Kako će se sve ovo reflektirati na nebeske bljeskove u bližoj budućnosti zapravo nitko nije siguran, no era markantnih i zanimljivih nebeskih bljeskova uzrokovanih čovjekovim djelovanjem krenula je na svoj posljednji, počasni krug. Ukupno je izrađeno 98 Iridiuma prve generacije, lansirano ih je 95, vremenom su neke letjelice prestale funkcionirati, a druge su deorbitirane. Lansirane su američkim, ruskim i kineskim raketama. Radi se o letjelicama mase 700 kg smještenim na visinama od 800 km s inklinacijom od 86.4°, kreću se brzinom od 27.000 km/h, a za jedan krug oko Zemlje treba im stotinjak minuta. U najžešćem jeku kampanje lansiranja postignut je i rekord u brzini izrade pojedine letjelice koji je u iznosio manje od pet dana! Proizvođač je Motorola koji je sustavom Iridium namjeravao zagospodariti globalnim mobilnim tržištem opreme i komunikacija. No kako je sustav Iridium kasnio, bio jako skup i loše marketinški odrađen to su zemaljske mreže poput NMT i GSM komunikacija preuzele tržište. Uz sve prednosti Iridiuma prvotni bankrot uzrokovala je jedna tehnička mana na koju su planeri sustava “zaboravili”. Signala ima uvijek i svugdje, u prašumi, stepi, džungli, na moru, na polovima, ali ga nema u zgradama!

Bio je to jedan od najvećih bankrota u SAD-u svojevremeno. Poslije je sustav preorijentiran na ciljanu publiku kao i za vojne potrebe te je uspio opstati. Uz Iridiume veže se i najteži incident u svemiru kada su se u veljači 2009. pri brzini od 37.000 km/h sudarili ruski Cosmos 2251 i američki Iridium 33 što je uzrokovalo na stotine nekontroliranih krhotina kao opasnost za druge letjelice u svemiru.

Marino Tumpić

Nastavak sa 16. stranice…

“Stvar je u tome da ‘roboti ubojice’ kao ideja nisu proizašli iz rijetkog zraka”, kaže koautor Tero Karppi, pomoćni profesor teorije medija na Sveučilištu Buffalo. “Prethodile su joj tehnike i tehnologije koje razmišljanje i razvoj tih sustava čine mogućima.”

Drugim riječima, zabrinuti smo zbog robota ubojica jer je to priča koju stalno pričamo sebi i terminologija koju koristimo. Autori navode filmove kao što su Terminator ili Ja, robot, u kojima

se sugerira da će se roboti budućnosti jednoga dana okrenuti protiv ljudske vrste. Iste te pretpostavke govore nam kako se pripremamo za budućnost inteligencije strojeva.

Na primjer, citira se odlomak s web-stranice Kampanje za zaustavljanje robota ubojica: “Tijekom proteklog desetljeća raširena uporaba bespilotnih oklopnih vozila dramatično je promijenila ratovanje, donoseći nove humanitarne i legalne izazove. Sada drastičan napredak tehnologije rezultira naporima u razvoju potpuno autonomnog oružja. To robotsko oružje bit će u stanju izabrati i pucati po metama po svom nahođenju, bez ikakve ljudske intervencije.”

Istraživači odgovaraju kako ti alarmistički distopijski scenariji odražavaju “tehno-determi-

nistički” pogled na svijet u kojem tehnološki sustavi, kada im se da previše autonomije, postaju destruktivni ne samo za društvo već i za čovječanstvo.

“To podrazumijeva razliku između ljudi i strojeva”, pišu autori. “Čini se da to nudi čisti ‘evolucijski’ prekid ili kategorijsku razliku između ljudi koji upravljaju strojevima nasuprot autonomnog oružja kao strojeva koji kontroliraju sami sebe.”

Ali što ako smo kodirali inteligenciju strojeva na takav način da roboti ne razlikuju ljude i strojeve? To je intrigantna ideja. Ako nema “nas” i nema “njih”, ne može biti “mi protiv njih”.

Karppi navodi kako bismo mogli dokučiti način na koji će budući strojevi razmišljati o ljudima na temeljnoj razini. “Jedan mogući scenarij mogao bi pokušati razmišljati o inteligenciji robota i strojeva kao društvenoj”, rekao je. “Kako ti sustavi funkcioniraju zajedno s ljudima – ne neovisno od ljudi i nasuprot njima.”

Fokusirajući se na te kulturne tehnike, kako ih studija naziva, možemo analizirati i preusmjeriti tehnologije koje će odrediti prirodu naših budućih robota. Autori citiraju nedavno izvješće New York Timesa da je Pentagon izdvojio 18 milijardi iz svog najnovijeg budžeta za razvoj sustava i tehnologija koji bi mogli tvoriti osnovu potpuno autonomnih oružja.

Ako želimo promijeniti način na koji razvijamo te sustave, sada je vrijeme za to. Jednostavna zabrana smrtonosnog autonomnog oružja ne utječe na korijenske uzroke dileme. Kako bi se doista izbjegao razvitak autonomnih ubojitih strojeva, moramo ući u digitalni i kulturni DNA korijena problema.

Ključ stvaranja ljubaznije, nježnije robotske budućnosti je razumijevanje da su roboti u konačnici proizvod ljudskog roda. Roboti budućnosti neće biti tehnološka prijetnja koja pada sa zvijezda (nadajmo se). Stvarat će ih ljudi sa svim svojim pripadajućim složenostima.

“Inteligencija strojeva je ovdje i mi trebamo naučiti živjeti s njom”, kaže Karppi. “Ono što življenje s tim sustavima znači, nije samo problem tehnologije ili inženjeringa već problem koji uključuje kulturu, humanost i društvene odnose.”

Izvor: LiveScience Snježana Krčmar

27

MJERILA

Mjerila temperature - termometri Temperatura je vrlo važna mjerna veličina, ne samo u prirodnim znanostima i tehnici nego zbog važnosti za živi svijet i u svakodnevnom životu. Pa iako čovjek ima čak fiziološki osjet za temperaturu, njezino spoznavanje nije lako ni jednostavno.

Temperatura (prema lat. temperies: blaga toplina, mlakost) mjerna je veličina koja opisuje stupanj toplinskoga stanja. Temperaturna je razlika uzrok spontanoga prijelaza topline sa sustava više temperature na sustav niže temperature, samo zbog razlike u temperaturama, sve dok im se temperature ne izjednače. Bitno se razlikuju dvije vrste temperatura: termodinamička temperatura i iskustvene temperature.

Toplina (znak Q) poseban je oblik unutarnje energije koja spontano Starinski sobni živin ter- prelazi s tijela više temmometar (ilustracija iz perature na tijelo niže knjige Novovjeki izumi II. Matica hrvatska, Zagreb temperature. Mjerna je jedinica topline džul 1883.) (znak J).

Nazivi temperatura i toplina se zbog isprepletenosti pojmova i sličnih izvedenih naziva često brkaju!

Termodinamička temperatura definirana je termodinamičkim zakonima u fizici, na primjer jednadžbom stanja idealnoga plina. Mjerna je jedinica termodinamičke temperature1 kelvin 1 William Thomson lord Kelvin (1824.–1907.), engleski fizičar vrlo širokoga područja rada, definiciju je temperature oslonio na termodinamičke zakone, iz kojih između ostaloga slijedi da u prirodi postoji najniža moguća temperatura, kada je sustavu uzeta sva unutarnja energija.

On je 1848. godine procijenio da je ta “apsolutna nula

28

Jedan od samo tri sačuvana izvorna Fahrenheitova termometra, načinjen nekoliko godina poslije 1714. godine (Muzej Boerhaave u Leidenu u Nizozemskoj)

(K). U zemljama engleskoga govornog područja upotrebljava se još i tradicijska jedinica termodinamičke temperature2 Rankineov stupanj (°R).

Nekada se termodinamička temperatura nazivala apsolutnom temperaturom, ali je taj naziv odavno zastario.

Iskustvene temperature definirane su nekim promjenama u prirodi koje ovise o temperaturi.

Od niza iskustvenih temperatura do danas se zadržala Celzijeva temperatura, a u zemljama engleskoga govornog područja još i tradicijska Fahrenheitova temperatura; obje su danas definirane pomoću termodinamičke temperature.

Temperature se izražavaju temperaturnim ljestvicama kojima je danas oslonac Međunarodna temperaturna ljestvica iz 1990. godine (engl.

International Temperature Scale of 1990; ITS-90), koja služi za usklađivanje svih termometrijskih mjerenja, a u kojoj se rabe obje mjerne jedinice, Kelvin i Celzijev stupanj.

Temperaturna ljestvica širi je pojam, dok se termometarska ljestvica odnosi samo na iskustvene temperature definirane nekim termometrom, a ne može se odnositi na termodinamičku temperaturu, jer ona nije definirana nikakvim termometrom nego termodinamičkim zakonima, niti na Međunarodnu temperaturnu ljestvicu koja je definirana nizom određenih temperatura. temperature” na ‒ 273 °C. 2 William John Rankine (1820.–1872.), škotski inženjer, fizičar i matematičar, jedan od osnivača termodinamike, postavio teoriju toplinskih strojeva.

Veliki termometar na tornju (Deutsche Museum, München, fotografija iz 1930.)

Celzijeva temperatura3 (znakovi t, J), iskustvena je temperatura, danas definirana termodinamičkom temperaturom T pomoću jednadžbe: t = T – T0, gdje je T0 = 273,15 K. Mjerna je jedinica Celzijeve temperature Celzijev stupanj (znak °C) koji je poseban naziv za kelvin (°C = K), kada se njime izražava Celzijeva temperatura ili temperaturna razlika. Prvotno su Celzijeva temperatura i 3 Anders Celsius (1701.–1744.), švedski matematičar, fizičar i astronom, 1742. godine je na živinom termometru odabrao kao dvije umjerne temperature vrelište vode, pridružujući mu prvotno nula stupnjeva, i ledište vode, pridružujući mu prvotno 10, a potom 100 stupnjeva.

Njegov je asistent ljestvicu okrenuo, tako da je porast temperature pokazan i porastom brojčane vrijednosti.

Toplinsko stanje Vrelište vode Granična temperatura ljudskoga tijela Trojno stanje vode Ledište vode Temperatura određene rashladne smjese Apsolutna nula

Termodinamička temperatura u kelvinima T/K 373,15

Iskustvena temperatura Celzijeva Fahrenheitova temperatura temperatura tC/°C tF/°F 100 212

310,15

37

98,6

273,16

0,01

32,02

273,15

0

32

255,37

‒ 17,78

0

0

‒ 273,15

‒ 459,67

NEKE POSEBNE TEMPERATURE (u osjenčenim poljima navedene su u zakonitim mjernim jedinicama)

Celzijev stupanj bili iskustveno definirani pomoću Celzijeve termometarske ljestvice na živinu termometru, pridruživanjem normalnome ledištu vode vrijednost 0 °C, a normalnome vrelištu vode vrijednost 100 °C. Neispravno je pojedine temperature nazivati “točkama”, npr. “točka leđenja” ili “točka ledišta”, “točka vrenja” ili “točka vrelišta” i sl., jer to su temperatura leđenja ili ledište, temperatura vrenja ili vrelište itd. One su na analognoj termometarskoj ljestvici predočene nekom točkom, ali već na digitalnom pokazniku nema nikakve točke, nego je to tek brojčana vrijed­nost te temperature.

Fahrenheitova temperatura4 (znakovi t, J), iskustvena je temperatura danas definirana termodinamičkom temperaturom T, pomoću jednadžbe: t = T – T0, gdje je T0 = 459,67 °R. Mjerna je jedinica Fahrenheitove temperature Fahrenheitov stupanj (engl. degree Fahrenheit; Tekućinski termometar znakovi °F, deg F, F), za mjerenje temperatukoji je poseban naziv re zraka s Celzijevom i za Rankineov stupanj Fahrenheitovom ljestvi(°F = °R) kada se njime com izražava Fahrenheitova temperatura. Prvotno su Fahrenheitova temperatura i Fahrenheitov stupanj bili iskustveno definirani pomoću Fahrenheitove termometarske ljestvice na alkoholnome termometru, pridruživanjem temperaturi određene rashladne smjese vrijednost 0 °F, a normalnoj temperaturi ljudskoga tijela vrijednost 100 °F, a potom Celzijevom ljestvicom, pridruživanjem normalnome ledištu vode vrijednost 32 °F, a normalnom vrelištu vode 212 °F. Izvan engleskoga govornog područja Fahrenheitov stupanj većinom je nezakonita mjerna jedinica.

Temperaturna razlika (znakovi ΔT, Δt), razlika je dvaju temperaturnih stanja. Zbog jednakosti mjernih jedinica kelvin i Celzijev stupanj (K = °C), potpuno je jednako izražena razlikom termodi4 Gabriel Daniel Fahrenheit (1686.–1736.), njemački fizičar i graditelj mjernih instrumenata (barometara, visinomjera i termometara), umjerio je 1714. godine tekućinski termometar s vinskom žestom kao termometrijskom tvari.

29

namičkih temperatura ΔT = T2 – T1 ili razlikom Celzijevih temperatura Δt = t2 – t1, pa je ΔT = Δt.

Zato se temperaturna razlika može izraziti jedinicom kelvin (K) ili jedinicom Celzijev stupanj (°C).

Termodinamička temperatura i njezina jedinica kelvin rabe se u znanstvenim istraživanjima (fizici, kemiji, astronomiji). U svakodnevnom se životu rabi Celzijeva temperatura, većinom jednostavno kraće nazivana samo temperaturom. I njezina jedinica Celzijev stupanj, također se često jednostavno nazivana samo stupnjem, što nije ispravno jer je stupanj jedinica kuta, a rabe se i stupnjevi nekih drugih temperatura i mjernih veličina!

Termometri Termometar (prema grč. terme: toplo), mjerilo je temperature na temelju nekih pojava koje ovise o temperaturi. U hrvatskom se jeziku razgovorno upotrebljava i naziv toplomjer, nastao u XIX. stoljeću, što navodi na pomisao da se radi o mjerilu topline (koje se naziva kalorimetrom). Termometri mjere temperaturu na osnovi neke pojave u termometrijskoj tvari ili osjetniku.

Razlikuju se prema pojavi na kojoj mjere toplinsko stanje, prema namjeni te prema temperaturnim ljestvicama na kojima se opaža temperatura.

Prema pojavi na kojoj mjere toplinsko stanje rabe se tekućinski termometri, tlačni termometri, deformacijski termometri, električni termometri, elektronički termometri i dr.

Po načinu rada razlikuju se termometri koji pokazuju trenutačnu temperaturu ili u vremenu mjerenja postignutu najvišu ili najnižu temperaturu, tzv. maksimalni ili minimalni termometri.

Po namjeni postoje termometri za mjerenje temperature okruženja (zraka, vode), medicinski termometri za mjerenje temperature tijela ljudi i životinja, laboratorijski termometri, industrijski termometri i dr.

Tekućinski termometri ili termometri s tekućinom mjere temperaturu prema obujmu termometrijske tekućine u spremniku koji se nastavlja u staklenu cjevčicu. Pri promjeni temperature mijenja se obujam Elektronički sobni termometekućine, što se vidi tar s digitalnim pokaznikom

30

Živin medicinski termometar

Ubodni termometar s analog­ Bimetalni termometar s nim pokaznikom za dubinsko analognim pokaznikom mjerenje temperature hrane pri termičkoj obradbi za rashladne uređaje

Ubodni termometar s digitalnim pokaznikom za dubinsko mjerenje temperatuElektronički medicinski termometar s digitalnim pokaz­ re hrane u spremniku ili pri termičkoj obradbi nikom

po promjeni visine stupca tekućine u cjevčici.

Kao termometrijska tekućina rabi se živa, obojeni alkohol ili neka druga kemikalija. Tekućinski termometri mjere temperaturu u rasponu od minus stotinjak do plus nekoliko stotina Celzijevih stupnjeva.

Klasični termometri i barometri (tlakomjeri) sa živom nakon tri stoljeća uporabe odlaze u povijest. Zbog velike opasnosti od onečišćenja živom pri razbijanju instrumenta te udisanja živinih para, od 10. travnja 2014. prema europskoj Smjernici EU 2007/51/ više se ne smiju na tržištu nalaziti termometri ni tlakomjeri sa živom te se ne smiju rabiti u zdravstvenim ustanovama.

Tlačni termometri mjere temperaturu prema tlaku termometrijske tvari u spremniku. Kao termometrijske tvari rabe se tekućine, plinovi ili pare. Mjere u rasponu – 200 do + 600 °C. Plinski tlačni termometri rabe se za vrlo točna mjerenja.

Bimetalni termometar najpoznatiji je oblik deformacijskog termometra. Čine ga dvije sljubljene vrpce metala različitih toplinskih rastezljivosti. Pri promjeni temperature zbog različitog

rastezanja vrpci ta se sljubljena, tzv. bimetalna vrpca savija, što se prenosi na neku kazaljku na temperaturnoj ljestvici.

Električni termometri mjere temperaturu prema promjeni otpora ili vodljivosti osjetnika.

Najviše se rabe otporni termometri koji mjere temperaturu po promjeni električnoga otpora, a pokazuju je na nekom analognom ili digitalnom pokazniku. Platinski otporni termometri mjere temperaturu u rasponu – 200 do + 1000 °C. Rabe se za jednostavna i brza mjerenja temperature.

Pirometar s termočlankom mjeri temperaturu na osnovi električnoga napona termočlanka koji je izravno u dodiru s mjerenim sustavom.

Elektronički termometri mjere temperaturu na osnovi nekog elektroničkog osjetnika, kao što je npr. termistor, a rezultat pokazuju na digitalnom pokazniku.

Zračevni ili radijacijski termometri mjere temperaturu prema zračenju koje odašilje sustav.

Najpoznatiji su tzv. optički pirometar i radijacijski pirometar, a upotrebljavaju se za mjerenje temperature u visokotemperaturnim sustavima u industriji, na primjer u pećima za taljenje i pečenje.

Iskazivanje mjernoga rezultata Mjerenje temperature je uz pouzdane termometre jednostavan postupak. Treba samo očitati vrijednost temperature na nekoj ljestvici ili pokazniku. Pri tome ipak valja obratiti pozornost na iskazivanje očitanog podatka. Neispravno je navoditi samo brojčanu vrijednost bez mjerne jedinice. Također je neispravno nazivati jedinicu temperature samo stupanj ili pisati znak samo slovom C. Na primjer, očitana sobna temperatura je 20 Celzijevih stupnjeva ili, napisano znakom, 20 °C. Neispravno je izjednačavati vrijednosti temperatura u pojedinim ljestvicama, kako se to često nalazi, pa pisati, na primjer 37 °C = 310,15 K, jer to kao i bezbroj drugih mogućih “izjednačavanja” ne odgovara osnovnoj jednadžbi °C = K. Valja ispravno izraziti da Celzijevoj temperaturi od 37 °C odgovara termodinamička temperatura od 310,15 K ili, jednostavnije, 37 °C odgovara 310,15 K. Dr. sc. Zvonimir Jakobović

OPASNOSTI MOBILNE TELEFONIJE

Radijski primopredajnici nekad i sad

Mobilna telefonija iznimno je “opasna” civilizacijska tekovina. Istina, ne na način kako to moderni “radiobrižnici” često vole predstavljati, već prvenstveno na kulturološkom polju ljudskog rada i življenja. Ipak krenimo redom, svaka tehnička tvorevina koja predaje i prima radioemisije – zrači. Na primjeru modernih mobilnih komunikacija to je zračenje zahvaljujući spomenutim radiobrižnicima dovedeno do apsurda. Daleko je veća, snažnija, radioemisija odašiljača mobitela na našem uhu nego ona koja do tog istog našeg uha i mobitela dolazi od radiorelejnih postaja mobilnih operatera. Stare prigušnice rasvjetnih tijela koje su nerijetko postavljene i na fasade zgrada pravi su megaradioreflektori naspram njih. Jedna jedina mikrovalna pećnica proizvodi toliko zračenja da bi njezino postavljanje na nekoliko desetaka kilometara od stotina i stotina milijuna eura vrijednih radioteleskopa njih potpuno zaslijepila.

Vratimo se na temu opasnosti mobilne telefonije u kulturološkom smislu. Bezmalo svatko ima mobitel/e, većina “zna sve” o njima, mi ostali njima se koristimo taman koliko nam treba. Prije samo dvadesetak godina nije bilo ni Googlea ni Facebooka, a prve mobitele na našem tržištu plaćali smo daleko više od bilo kojeg današnjeg ultra high tech fensi-šmensi mobitela. Danas za cca 3000 eura dobijete solidan polovni automobil, tada je toliko koštao mobitel koji nije podržavao ni slanje podataka SMS-om. Današnja djeca i mladi znaju sve aplikacije, instaliranja, “lajkanja, šeranja, kopiranja, pastiranja...” Nabrajanje što se danas sve može i radi s mobitelom ne bi imalo kraja. No znamo li što je

31

zapravo mobitel? Znamo li kako je običnu malu LED-žaruljicu moguće upaliti s par krompira ili limuna i komadićem žice? Znamo li kako se nekada komuniciralo i prenosilo podatke bilo iz kuće, automobila, u šetnji prirodom ili pak na nekom osamljenom mjestu. Da draga djeco i dragi roditelji, daleko prije ere mobilne telefonije kakvom je danas percipiramo imali smo predaju i prijem glasa i podataka. Za tako nešto bilo je potrebno pohađati i položiti tečaj za radioamatera. Nabaviti radiostanicu. Dobiti pozivni znak (registracijsku oznaku). Tu se naučilo kako radiouređaji, elektrotehnika i elektronika funkcioniraju. Još važnije od toga, naučilo se kako uređaje pravilno koristiti, a možda najvažnije: naučio se kodeks radiokomunikacije – svojevrsna kultura ponašanja u “eteru”, ali posljedično i u društvu. Svijet radioamatera je svijet danas pomalo zaboravljenih ljudi.

Kultura i poznavanje tehnike nekako su otplesali na marginu naše svakodnevice. “Plug end plej” uređaji su nas, slobodno to možemo reći, pomalo zaglupili i serviraju nam ono što “oni” hoće, a ne ono što mi želimo i trebamo. Daleko prije ere interneta radioamateri diljem svijeta svojim su radijskim primopredajnicima, nerijetko napravljenim vlastitim rukama, održavali veze (komunikacije) međusobno, a u situacijama elementarnih i drugih nepogoda bili su (i ostali) jedina veza ugroženog područja s ostatkom svijeta. Edukacija i znanje, odgovornost i kultura nazivnik je ovog hobija. Zvuči vam poznato kako upravo ove vrijednosti danas nedostaju u društvu.

Imate li djecu koja “ne znaju što bi sa sobom” ili se i vi osjećate tako (bez negativne primisli!) pronađite na vašim mobilnim telefonima najbliži radioklub.

Kontaktirajte ga, tamo vas očekuju ljubazni, susretljivi ljudi koji će vašu djecu i vas rado uvesti u tajne radioamaterizma. Upišite se na tečaj za radioamatera osnovne kategorije. Naučit ćete puno o svijetu tehnike i znanosti oko nas. Steći iskustva i prijatelje.

Ući u pozitivan svijet međusobnog poštovanja i uvažavanja. Mogli biste se pozitivno iznenaditi koliko bi stjecanje vlastitog radioamaterskog pozivnog znaka moglo pozitivno djelovati na vašu djecu i vas same.

Pokušajte, do zvanja radioamatera ne dolazi se klikom na “like”, no trud se isplati. Na kraju, možda ne i nevažno, komuniciranje putem radioamaterskih frekvencija i uređaja potpuno je besplatno. Trošak stjecanja zvanja radioamatera i kupovina osnovnog uređaja u rangu je cijene najjeftinijih mobilnih telefona koje većina današnje djece i mladih ne bi ni s podsmjehom pogledali na polici trgovina. 73 DE 9A3ATE, ili u prijevodu na građanski jezik, lijep pozdrav od autora teksta.

Marino Tumpić

32

SVIJET ROBOTIKE

Kiborg: odnos robotike i bionike Kibernetizacija organizma i robotizacija sve su raširenije, a izjave kako živimo u razdoblju bionike jednako su česte kao i tvrdnje kako je ovo doba robota. Posljednjih godina sve više je rasprava u kojima se uspoređuju dosezi bionike i robotike. Posebice bionike koja se bavi kiborgom (poboljšanim čovjekom) i usporedbom s dosezima robotike koja se bavi androidom (čovjekolikim robotom).

Bionika se bavi spajanjem organizma i stroja.

Izvorište i nastanak pojma bionika nisu jednoznačni: prema jednoj definiciji bionika je mješavina pojmova biologija i elektronika, a odnosi

PROTETIČKO POJAČALO SNAGE I DIZAJNERSKA PROTEZA. Hibrid Asistive Limb (HAL), koji zdravog čovjeka čini fizički snažnijim, bolesnom pomaže ozdraviti, a invalidnom “vratiti” noge i ruke, tipičan je primjer višenamjenske egzoskeletske proteze koja građom i funkcijama povezuje koncepte androidnog robota i kiborga (slika gore). Umjetna noga Viktorije Modeste vrlo zorno prikazuje promijenjen tradicionalni odnos čovjeka prema protezama koje postaju element fetišizacije kiborga.

zam čije se sposobnosti podižu iznad normalnih.

Razumljivo je da se metode mogu, osim na čovjeku, koristiti i za nadogradnju drugih organizama. Bionika i robotika u mnogim se segmentima preklapaju: rezultati robotičkih istraživanja mogu se izravno primijeniti na kibernetizaciju organizama kao što se istraživanja organizama sve češće primjenjuju na robote. Uočljivo je, međutim, da su kiborgizacija čovjeka i razvoj

MANIPULATORI ROBOTA I PROTEZE RUKU KIBORGA. Mehaničke ruke gotovo su simboli kiborgizacije. Ljudska ruka raspolaže s 27 stupnjeva slobode gibanja (SSG) što omogućava veliku prilagodljivost pri obavljanju pokreta i visoku pouzdanost prihvata. Robotičke ruke androida (mala slika gore) s 12 SSG-a vrlo su napredne robotičke konstrukcije. Proteze ruku (slika) razlikuju se od ruku androida po tome što su upravljane izravno iz mozga ili, kako se to zna reći, mislima. To se izvodi tako da se bilježe električne aktivnosti u mišićima (npr. ramena) i potom prevode u pokret motora proteze. Postupak učenja pokretanja proteze nije lak ni brz, ali se s upornim ponavljanjem mogu postići dobri rezultati. Robotovim pokretima upravlja kontroler, ali su također potrebne različite strategije ostvarenja pojedinih pokreta.

se na praktično miješanje građa i načina rada bioloških organizama i strojeva. Po drugoj, široj definiciji, bionika je znanstveno proučavanje i izvedba tehničkih sustava koji funkcioniraju kao živi organizmi u cjelini ili samo dijelovi živih organizama. Najcjelovitiji proizvod primjene bionike su kiborzi ili kibernetički organizmi. Pojam kiborg poprimio je pod utjecajem umjetnosti (SF-filmovi) uže značenje i pod njim se misli na čovjeka koji je dijelom stroj i zbog toga nadmoćan običnom čovjeku. U praksi, kiborg je organizam kod kojega su, ugradnjom tehničkih elemenata, obnovljene radne osobine bolesnih organa (npr. sluh, vid) ili je poboljšano djelovanje zdravih organa nakon ugradnje pojedinih umjetnih senzorsko-motoričkih sklopova. Obnavljanje funkcionalnosti organa podrazumijeva primjenu proteze umjesto nedostajućeg organa, dok se poboljšanje djelovanja odnosi na zdrav organi-

BIONIČKE PROTEZE SLUHA I UNIVERZALNI KIBORŠKI IMPLANTATI. Ugradnja slušnog implanata umjetne pužnice (1978.) omogućila je gluhim ljudima da čuju i danas je u svijetu nekoliko stotina tisuća tih bioničkih proteza. Sluh gluhih ljudi obnavlja se tako da se signali iz mikrofona smještenog uz vanjsko uho pretvaraju u električne signale koji se šalju u mikročip kao RF-signali koji stimuliraju živčano vlakno u unutarnjem uhu. Mozak interpretira te signale. Ugradnja umjetnog uha omogućava postizanje i povećanih slušnih sposobnosti. Zbog sve snažnijeg pritiska tehnosfere na informacijske potrebe (mobiteli) ušni implantati masovno će se ugrađivati i zdravim ljudima kao kiborški uređaji.

To će otvoriti prostore ogrom­ nih promjena čovjeka u svakom pogledu i dovest će na kraju do ugradnje implantata za izravnu isporuku informacija u mozak. Na slici lijevo engleski je bračni par Warwick koji je u okviru projekta Cyborg 2.0 iz 2002. godine ispitivao međusobnu i komunikaciju s okolinom korištenjem tjelesnih usadnika.

33

androidnih (čovjekolikoih) robota stavljeni u kompetitivni (natjecateljski) odnos.

Cilj razvoja androida stvaranje je čovjekolikog stroja korištenjem neorganske građe, dok je cilj razvoja kiborga stvaranje čovjekolikog organizma čiji su organi tehnološki i zamjenjivi.

Oba navedena, uzajamno potičuća koncepta podrazumijevaju stvaranje nečega što po svojim parcijalnim i općim osobinama nadmašuje ljudske mogućnosti. Stapanje stroja i čovjeka je, također, i neminovna posljedica prilagodbe čovjeka sve složenijem tehnologiziranom životnom okruženju. Za krugove stručnjaka koji sumnjičavo gledaju na moguće istinske dosege strojne inteligencije kiborg predstavlja premos­ nicu koja osigurava potreban tempo prilagodbe čovjeka tehnookruženju. Drugim riječima, čak i ako ne uspijemo razviti strojnu inteligenciju ravnu ljudskoj, binoički čovjek će s mnoštvom svojih implantata (usadaka) i proteza biti aktivan sudionik tehnologizirane okoline u kojoj “običan” čovjek sve teže opstoji. Kiborgizacija se, dakle, ne provodi samo s ciljem poma-

ROBOTIČKI VID I BIONIČKA PROTEZA LJUDSKOG VIDA. Iako je uvijek cilj vidjeti, u ciljevima razvoja, primjene i načinima rada robotičkog i bioničkog vida uočavaju se i najveće razlike u pristupu bionike i robotike. Suvremeni vidni implantati (slika gore) omogućuju da se slika s kamere smještene na naočalama koje nosi slijepa osoba (1 i 2) prenese na računalo (3), a s njega na implantat (4) u dijelu mozga namijenjen vidu – vizualni korteks. Mozak uči gledati prepoznavanjem prenesenih podataka. Robotički vid (slika gore desno) usmjeren je prema razvoju učinkovitih senzorno-motoričkih i računalnih sustava koji su sposobni vidjeti i prepoznavati slike iz okoline u realnom vremenu.

Istraživanja bioloških sustava pri tome vrlo su važna, a oči robota ne moraju nužno biti npr. binokularnom građom nalik onim kod sisavaca.

34

MEHANIČKE PROTEZE KIBORGA I ROTACIJSKI UDOVI HODAJUĆEG ROBOTA. Nakon duge stručne rasprave o prednostima relativno jednostavnih mehaničkih proteza dopušten je prvom čovjeku s amputiranim nogama Oscaru Pistoriusu nastup u utrci na 400 m na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. godine (slika gore). Mobilni robot Rhex (slika dolje) za pokretanje koristi elastičnu zakrivljenu paoku koja, za razliku od udova kod organizama, može rotirati. Takav način pokretanja nastao je na temelju analize pokretanja nogama i spajanja koncepata noge i kotača.

ganja hendikepiranim osobama. Svaki razvijani i primjenjivani implantat ili proteza predstavljaju i potencijalna pojačala fizičkih i umnih ljudskih sposobnosti.

Razmjeri, ali i postignuća kibernetizacije čovjeka već sada su “biblijskih” razmjera, a dio zasluga za taj napredak je svakako i u robotici.

To se posebno uočava u konstrukciji i funkcionalnosti robotiziranih proteza ruku i nogu. U tom području kiborgizacija je, uz sve nedostatke, dosegla već danas razinu prihvaćanja proteza na razini fetišizacije i posljedično tome art-dizajna.

Proteze udova, koje su povijesno bile povod stida i objekti prikrivanja, postaju predmet divljenja i modni element vrijedan pozornosti, a njihovi nositelji koriste ih, nalik nakitu, oružju ili automobilu kao sredstvo društvenog prestiža.

Očito je kako je koncept kiborga prihvaćen kao dio sveopće kulture, a njegove dosege je, čak i u bliskoj budućnosti, teško predviđati.

Kiborg je organizam koji je djelomično stroj ili je to (za sada više na razini ideje) stroj s biološkim organima. Dok je kibernetizacija organizma proteklih desetljeća napredovala sve većom brzinom, nadogradnja stroja biološkim organima je nepoznata. Moguće je, međutim, da se u procesu spajanja čovjeka i stroja dosegne razina u kojoj će od biološkog čovjeka ostati samo pojedini organi.

Treba, međutim, podsjetiti kako organizam nije običan zbroj njegovih organa. Crta razdvajanja (ili spajanja) strojnog i biološkog na razni funkcioniranja nejasnija je nego što se može i pomisliti.

Osnovni elementi kiborgizacije su proteze i implantati. Drži se posve normalnim da se ljudi koriste naočalama, zlatnim ili keramičkim zubima ili umjetnim bubregom, srcem, kožom itd. Neki estetski implantati u grudima ili na licu gotovo da se ni ne doživljavaju kao kiborški elementi.

Ugradnje umjetnih kukova ili zamjene očnih leća, unatoč kompleksnosti operacija, zbog brojnosti su postale rutinski obične.

Neke od suvremenih proteza ljudskih udova ruku ili nogu izravno asociraju na robotiku jer su zapravo specijalizirane vrste robotičkih manipulatora (mehaničkih ruku) ili pedipulatora (mehaničkih nogu). Razlika između njih je u načinu upravljanja i oblikovanju elektronskog međusklopa za registraciju bioloških (živčanih) signala i njihova prevođenja u upravljačke signale elektromehaničkog mehanizma. Na primjerima tih proteza vidljiva je povezanost medicinske robotike s kiborgizacijom organizma. Robotika je imala presudan utjecaj na razvoj i primjenu proteza ljudskih udova novih generacija koje su promijenile odnos pojedinca i društva prema protezama udova općenito. Navedene tehnološke nadogradnje samo su mali dio dokaza o spremnosti ljudskog društva i čovjeka na kiborgizaciju. Svjedoči tome i pomak u značenju pojma kiborg koji se promijenio pa danas u svijesti futurologa predstavlja novu rasu. Kiborg nije samo nagovještaj novog odnosa čovjeka prema svijetu i sebi. U svojoj osnovi on sadrži i predstavlja novu egzistenciju (zasnovanu na tehnologiji) punu samosvijesti i samopouzdanja. U krugovima koji se bave transhumanizmom (prekočovječnosti) smatra se da pojam kiborga ne oslikava točno što se događa sa spajanjem čovjeka i stroja pa se počinje koristiti novi pojam – elektroforus.

Igor Ratković

TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE

Geotermalna energija

Island je država koja najviše koristi svoj prirodni položaj za iskorištavanje geotermalne energije. Na marki su prikazane cijevi kojima se provodi vruća voda za grijanje

Iskorištavanje geotermalnih izvora postaje sve privlačnije zbog očuvanja čistoće okoliša, ali i radi stalnoga rasta cijena nafte. Razvoj novih tehnologija omogućuje duboko bušenje i postavljanje sustava cijevi koje dovode toplu vodu ili paru iz podzemlja i na mjestima gdje nema prirodnih površinskih izvora geotermalne vode. Pod pojmom geotermalne energije podrazumijeva se toplinska energija koja se oslobađa iz Zemljine unutrašnjosti, najčešće s pomoću geotermalnih voda. Osnovni medij koji prenosi toplinu iz unutrašnjosti na površinu je voda ili para, a ta komponenta obnavlja se tako da se voda od kiša probija duboko po raspuklinama zemlje i tamo se onda zagrijava i cirkulira natrag prema površini, gdje se pojavljuje u obliku gejzira, vrućih izvora i vulkana.

Geotermalna energija koristila se u kupalištima još od davnih vremena, a danas zahvaljujući razvoju znanosti koristi se u toplicama radi rekreacije i liječenja, za grijanje prostorija, za proizvodnju električne energije, ali svoju uporabu je pronašla i u brojnim drugim područjima, kao što je poljoprivreda (npr. grijanje tla i zraka u staklenicima u proizvodnji povrća i cvijeća).

Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Koristi se vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa nema spaljivanja fosilnih goriva, niti štetnih emisija plinova u atmosferu.

Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello gdje je 1913. izgrađena prva geotermalna elektrana. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun kućanstava, proizvede gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora.

Najrazvijenija je proizvodnja električne energije s pomoću geotermalnih elektrana u SAD-u, na

Više od četiri milijarde ljudi još uvijek nema pristup internetu, od čega njih 90% živi u zemljama u razvoju

Iako je dostupna na manjem broju lokacija, geotermalna energija kao obnovljiv izvor energije jeftina je i ekološki prihvatljiva

U prirodi se geotermalna energija Program održivog razvoja UN-a najčešće pojavljuje u obliku gejzira, sadrži 17 ciljeva koji se trebaju vulkana i izvora vruće vode ispuniti do 2030.

Filipinima, Meksiku i Indoneziji, a od europskih zemalja u Italiji, Njemačkoj i na Islandu. U Hrvatskoj su na izvorima tople vode izgrađene brojne toplice poput onih u Daruvaru, Topuskom, Bizovcu, Tuhelju i dr. Glavni geotermalni energetski potencijali za proizvodnju električne energije nalaze se u panonskome području, dok su geotermalna ležišta u Dinaridima siromašna. Najviša temperatura geotermalnog izvora je u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara, dostiže i do 170 °C. Potencijal geotermalne energije je ogroman, ima je 50 tisuća puta više od ukupne energije koja se može dobiti iz nafte i plina diljem svijeta.

Usporedbe radi, obnovljivi izvori sudjeluju u zadovoljavanju energetskih potreba čovjeka sa svega 7% unatoč velikim i obnovljivim izvorima. No, ipak se na njih računa kao na rješenja energetskih potreba čovječanstva.

Glavni nedostatak prilikom iskorištavanja geotermalne energije je da nema puno mjesta na svijetu koja su izuzetno pogodna za eksploataciju.

Najpogodnija područja za iskorištavanje ove energije nalaze se na takozvanom Vatrenom prstenu (engl. Ring of Fire).

Drugi zanimljivi oblik iskorištavanja geotermalne energije je grijanje. Najveći takav geotermalni sistem nalazi se na Islandu, na kojem gotovo sve zgrade i kućanstva koriste geotermalnu energiju.

Ovaj vid energije uvelike se iskorištava na Novom Zelandu u Japanu, Italiji i na Filipinima te u nekim dijelovima SAD-a.

Brojne su zemlje do sada promovirale geotermalnu energiju poštanskim markama te time dale mali doprinos i poticaj za razvoju i korištenju ovog vida obnovljive energije: Švedska 1980., Lihtenštajn 2010., Italija 2014., Island 2012., Nikaragva 1983., Novi Zeland 1970., Portugal 1976., El Salvador 1984., Turska 2006. i dr.

UN-ovi programi razvoja Program održivog razvoja (engl. The Sustainable Development Goals, SDG) do 2030. godine kojeg su donijeli Ujedinjeni narodi u rujnu 2015. s ciljem iskorjenjavanja siromaštva, borbe protiv neravnopravnosti i nepravde te rješavanja pitanja kli-

matskih promjena, obvezuju sve članice UN-a.

Program sadrži 17 ciljeva: svijet bez siromaštva; svijet bez gladi; zdravlje i blagostanje; kvalitetno obrazovanje; rodna ravnopravnost; čista voda i sanitarni uvjeti; pristupačna energija iz čistih izvora; dostojanstven rad i ekonomski rast; industrija, inovacije i infrastruktura; smanjenje nejednakosti; održivi gradovi i zajednice; odgovorna potrošnja i proizvodnja; zaštita klime; očuvanje vodenog svijeta; očuvanje života na Zemlji; mir, pravda i snažne institucije te partnerstvom do ciljeva. Posebice su interesantni 4. i 9. cilj kojima se osigurava kvalitetno obrazovanje i promoviranje mogućnosti cjeloživotnog učenja te izgradnja izdržive infrastrukture i promoviranje održive industrijalizacije i poticaja na inovativnost.

Održivo investiranje u infrastrukturu i inovacije su ključan pokretač gospodarskog rasta i razvoja.

Uzimajući u obzir kako više od polovice svjetske populacije danas živi u gradovima, masovni transport i obnovljivi energenti sve više dobivaju na važnosti, kao i rast novih gospodarskih grana, informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Tehnološki napredak također je ključan za pronalaženje trajnih rješenja za ekonomske i ekološke izazove, kao što su otvaranje novih radnih mjesta i promoviranje energetske efikasnosti.

Promoviranje održivih gospodarskih grana i investicija u znanstvena istraživanja i inovacije predstavljaju važne načine poticanja održivog rasta.

U ostvarivanju napretka, regije u razvoju naišle su na teške izazove zbog visoke stope siromaštva, oružanih sukoba i drugih izvanrednih situacija.

Postizanje kvalitetnog obrazovanja za svu djecu potvrđuje uvjerenje da je školovanje najmoćnije i dokazano sredstvo održivog razvoja. Shodno UN-ovim ciljevima, sve djevojčice i dječaci završit će besplatnu osnovnu i srednju školu do 2030. godine. Isto tako, cilj je osigurati iste mogućnosti u pogledu pristupačnog strukovnog obrazovanja, kao i ukinuti nejednakost u pogledu spolova i bogatstva s ciljem postizanja univerzalne dostupnosti kvalitetnog višeg obrazovanja.

Ivo Aščić